You are on page 1of 16

UNIVERZITET ZA POSLOVNE STUDIJE BANJA LUKA

SEMINARSKI

RAD

IZ PREDMETA: DOGADJAJ MENADMENTA NA TEMU: MENADMENT DOGADJAJA ZA UMJETNOST

Student: Dragana Simi, br.indeksa III-558/09

Mentor: Doc.dr Manojla Zrni

BANJA LUKA, 07.12.2010.god.

Sadraj:
1.Uvod.................................................................................................................2. 2.Pojam menadzment dogadjaja umjetnost..........................................................4. 3. Operativni menadzment..8. 4. Finansijski menadment...11. 5.Zakljuak13. 6.Literatura14.

UVOD
Menadment dogadjaja profesionalnim izlaganja planiranjem svojih djela i do skora je bio osobina industrije ljubaznosti, rukovodjenjem od strane dogadjajima. Unapredjenjem

turizma marketninga i komunikacije. Posljednjih godina je poveana potranja za tehnologije dolazi do poboljanja industrije menadmenta dogadjaja naina rada i umjetnika.1 Organizovanje dogadjaja obuhvata planiranje, uspostavljanje organizacione strukture i razvijanje radnih odnosa i metoda kojima se dostiu ciljevi. Prvi dio planiranja e poeti od poetnih faza utvrdjivanja svrhe i ciljeva dogadjaja do istraivanja pitanja povezanih sa potpitanjima: zato, ko , ta, kada, gdje i kako dizajna dogadjaja, te organizovanja odbora i uloga strunjaka menadmenta i logistika dogadjaja. Drugi dio raspravlja o logistici dogadjaja, gdje su kljucne take logistika i komunikacija. Nakon toga slijedi ispitivanje rizika za dogadjaje. Trei dio se odnosi na finansijsku organizaciju. Svaki vaan dogadjaj mora da prati finansijski plan s tim to taj plan zavisi od vrste dogadjaja i od postavljenih ciljeva-pitanja prihoda i rashoda organizacije dogadjaja, menadment dobijanja novca i dizajn sponzorstva. Organizaciona struktura obuhvata lance komandovanja, raspone kontrole i zasebne jedinice, timove ili radne grupe koje se bave razliitim podrujima rada.

Zrni, doc.dr Manojla (2009) ,,Menadment dogadjaja. Banja luka

Pojam menadmenta dogadjaja za umjetnost

Vaan dogadjaj moe da bude bilo koji dogadjaj, projekat ili atrakcija - privlano zbivanje izvan svakodnevnog toka aktivnosti u sportskom objektu.Takav dogadjaj moe da bude medjunarodnog, nacionalnog, regionalnog ili lokalnog karaktera, moe da obuhvati sport, umetnost, pozorite, festival moe da bude takmiarski, namenjen prikupljanju finansijskih fondova. Rije umjetnost danas uglavnom oznaava likovne, odnosno vizualne umjetnosti, u tradicionalnom smislu rijei pod umjetnou podrazumijevamo knjievnost, glazbu, likovnu umjetnost i filmsku umjetnost. Svaka se od ovih makroumjetnosti moe dodatno dijeliti na umjetnike discipline, rodove, vrste itd

Planiranje: transformacija koncepta u stvarnosti

Kada je u pitanju proces planiranja-transformacija koncepta umjetnosti u stvarnosti prolazi kroz sledee etape: -Utvrdjivanje koja je svrha i cilj dogadjaja -Istraivanje dizajina dogadjaja -Usmjeravanje planiranja do produkcije Utvrdjivanje svrhe i cilja dogadjaja

Proces planiranje zapoinje prije svega pravljenjem ideje i identifikacijom iste, kroz odredjivanje svrhe dogadjaja, te ta je cilj i ta se postie ili dobija istim. Identifikovanjem svrhe dogadjaja i utvrdjivanjem ciljeva dobijamo dalje smjernice planiranja i donoenja odluka.

Istraivanje dizajna dogadjaja Istraivanje dizajna dogadjaja je sledei korak, za realizaciju planiranja potrebno je prije svega identifikovati kljuna podruja organizacije i menadmenta. Profesionalci menadmenta dogadjaja treba da se vode sledeim pitanjima: Zato se odredjeni dogadjaj organizuje? Odgovor na ovo pitanje e razjasniti koja je svrha dogadjaja, koja samim tim ukljuuje istraivanje i analizu motiva dogadjaja, razvojna i komercijalna pitanja koja usmjeravaju dogadjaj, te koje su pozitivne a koje negativne strane dogadjaja.

ta e biti dizajn dogadjaja? Ukoliko se odredi na vrijeme pravi stil dogadjaja sam cilj e se lake postii i sveukupno iskustvo dogadjaja.

Kada je najbolje vrijeme za odravanje dogadjaja? Za realizaciju dogadjaja jedna od najbitnijih stavki je i datum odravanja dogadjaja. Potrebno je prije svega istraiti da li se planiraju dogadjaji konkurencije, dostupnost odredjenih usluga proizvoda, pristupanost mjesta. Ukoliko ne izaberemo pravi datum moe doci do neuspjeha dogadjaja, a samim tim i do neispunjenja cilja.

Gdje je najbolje mjesto za dogadjaj? Posebnu panju treba obratiti na odabir mjesta. Potrebno je napraviti spisak prikladnih mjesta i provjeriti ih, da li ispunjavaju uslove koji su potrebni da bi se dogadjaj odrao.

Ko e uestovati na dogadjajima? Potrebno je napraviti spisak onih koji su ukljueni u organizaciju i menadment dogadjaja zajedno sa listom prikladnih provajdera proizvoda i usluga, sa druge strane potrebno je pozivanje odredjene publike za ciljni dogadjaj. Takodje je potrebno izvriti procjenu kandidata za organizaciju i menadzment, provajdera proizvoda i usluga, te njihovo povezivanje sa ciljevima dogadjaja. Sakupljanjem informacija o ovoj grupi dobija se uvid u broj posjetilaca koji e imati znaajan uticaj na budet, marketinku kampanju, te sadraj i strukturu dogadjaja.2 Kako e se to izvesti? Ono to je posebno znaajno za proces organizovanja dogadjaja jeste stalna provjera i revizija svakog prethodnog i budueg koraka ta se treba uraditi. Prije svega potrebna je provjera vremenskog okvira i planiranog i raspoloivog budzeta. Tek nakon toga, e sturnjaci menadzmenta poeti odredjivati kvote, pretragu i odabir mjesta i provajdera proizvoda i usluga, traiti i osigurati sponzorstvo, dizajnirati i implementirati marketinku kampanju, te dizajnirati i kordinisati registraciju.

Zrni, doc.dr Manojla (2009) ,,Menadment dogadjaja. Banja luka

Usmjeravanje planiranja do produkcije Poslije poetne faze planiranja i organizacije slijedi obim produkcije i menadmenta za dogadjaj.To e izgraditi profil broja i prirode zadataka ukljuenih u produkciju i pokazae da li je potrebno organizvati odbor i njihovu prikladnu veliinu. Cilj formiranja odbora je odredjivanje svakog lana odbora na podruju ili podrujima odgovornosti, kao to je budet, mjesto, tehnika podrka, sponzorstvo, reklamiranje, ketering, itd. Svako podruje odgovornosti ukljuuje zadatke kao to je odredjivanje zahtjeva dogadjaja, obezbjedjenje i obrada kvota, provjera dostupnosti provajdera, rezervisanje moguih provajdera, pregovaranje o cijenama i rukovodjenje drugih specifinih zahtjeva.3 Svakom zadatku se idealno daje vremenski okvir, a progres pitanja i preporuke se stavljaju u izvjetaj i o njima se raspravlja na redovnim sastancima odbora i konsenzusima za odredjivanje buduih akcija.

Zrni, doc.dr Manojla (2009) ,,Menadment dogadjaja. Banja luka

Operativni menadment

Logistika i komunikacija. Logistika menadmenta dogadjaja zahtjeva vrlo vjetu komunikaciju. Da bi sam proces planiranja i organizovanja dogadjaja bio uspjean komunikacija je veoma bitna u smislu pravih i jasno prenesenih informacija pravim osobama, kao i uspjena mo pregovaranja i lobiranja. Sam proces operativnog menadmenta zapoinje mjesecima ranije prije samog dogadjaja. Strunjaci menadmenta se povezuju sa mjestom, provajderima proizvoda i usluga,kao i organizacionim odborom ukoliko je potreban i formiran. Tokom tog procesa poinju se potvrdjivati rezervacije i kvote, vri se ponovna provjera proizvoda i usluga, da li su provajderi proizvoda i usluga upoznati sa mjestom, koje vrijeme im je potrebno za pripremu i spremanje poslije dogadjaja, koliko prostora im je potrebno i sa kojim ustanovama mogu saradjivati.4

Operativne aktivnosti Postoji nekoliko faktora operativne aktivnosti: 1. stil dogadjaja; 2. uloge i odgovornosti o kojima se pregovara sa klijentom 3. mogunosti i ogranienja mjesta i osoblja 4. temeljnost planiranja i pripreme * Stil dogadjaja e odrediti prirodu i broj operativnih aktivnosti koje e strunjaci menadzmenta dogadjaja preuzeti. Na primjer: provjera angamana za taj dan, pripremaju
4

Zrni, doc.dr Manojla (2009) ,,Menadment dogadjaja. Banja luka

se da doekaju saradnike i obrade svoje registracije, te pripreme svoje konferencijske informacije i iste proslijede saradnicima. Ovdje uloga profesionalnog menadzmenta dogadjaja postaje uloga posrednika, provajdera informacija, komunikatora i kordinatora. * Menadzmenti strunjaka esto pregovaraju sa saradnicima u specifinim ulogama i odgovornostima u skladu sa njihovim znanjem i vjetinama. Strunjak sa specifinim tehnikim znanjem prati i usmjerava osvjetljenje i zvuk, kao i vizuelne komponente produkcije iz operativne kabine, obino radi u saradnji sa kompanijom multimedijske produkcije. * Strunjak mora posebno voditi rauna o ogranienju faktora kao to su mjesto i osoblje prilikom planiranja dogadjaja. * Prilikom operativne aktivnosti dogadjaja veoma je bitna temeljnost planiranja i pripremanja, kako bi uspjeno i efikasno realizovao sam dogadja.

Menadment rizika Prilikom proces planiranja dogadjaja posebnu panju je potrebno obratiti i na mogue rizike koji se mogu pojaviti, te pronai najbolje naine kako bi se oni izbjegli. Proces menadzmenta rizika ukljuuje identifikaciju rizika, specifikaciju prirode rizika, procjenu stepena do kojeg rizik moe uticati na dogadjaj i razvijanje eventualnih planova koji se dizajniraju da bi se izbjegli ili minimizirali mogui uticaji. Rizik kao fenomen postoji koliko i ovjeanstvo. On je sloena, stalna, neizbjena i neizvjesna pojava, koja ini dio naeg ivota. Rizici su sadrani u svakoj ljudskoj i poslovnoj aktivnosti. Oni se mogu smanjiti uvoenjem bolje organizacije, kontrolom kvaliteta, unapreenjem i racionalizacijom poslovanja, pravilnim izborom ljudskih resursa (kadrova) i njihovim stalnim

Temeljna analiza rizika bi trebala da istrai pitanja vezana za linu bezbjednost i


9

rezervne procedure koje e primjeniti ukoliko se rizik desi., pitanja tehnike opreme, rizike u postizanju umjetnikih i finansijskih ciljeva, rizik nanoenja tete mjestu i opremi tokom produkcije, te drugih rizika kao to su transport, isporuka, pakovanje, konstrukcija i spremanje poslije dogadjaja.

10

Finansijski menadment
Svaki vaan dogaaj mora da prati finansijski plan s tim to taj plan zavisi od vrste dogaaja i od postavljenih ciljeva. Dogadjaji se unutar umjetnikog sektora esto ne dizajniraju da bi stvorili profit, finansijski cilj je da se stvori dovoljjno prihoda da se usklade trokovi dogadjaja sa dodatnim i obino skromnim iznosom da bi se oformio kontingencijski fond. Strunjaci menadmenta dogadjaja ili organizacioni odbor mogu utvrditi potrebni prihod i mogue resurse prihoda. U sektoru umjetnosti prihod je obino kombinacija sponzorstva sa prihodom od prodaje karata. Dogadjaji esto doive finansijski neuspjeh kada je prihod od prodaje karata manji od onog budetiranog. Rukovodjenje prilivom novca Kroz proces planiranja ili pripreme dogadjaja, posebna panja se treba posvetiti protoku novca. Neki provajderi proizvoda i usluga zahtijevaju postotak svojih honorara ili trokova kao depozit u vrijeme razervacije. Prilikom procesa planiranja treba izvriti provjeru da li su budetski troskovi u skladu sa postojeim cijenama. Potrebno je samo malo vee poveanje budetskih trokova da bi rashod postao vei od prihoda u tom sluaju dolazi do odgadjanja samog dogadjaja ili sa gubitkom. Da bi se izbjegle ove tekoe strunjaci menadmenta dogadjaja ili organizacioni odbor treba da osiguraju svjesnost uslova plaanja mjesta i svih provajdera proizvoda i usluga.

Dizajn sponzorstva Planiranje dogadjaja u sektorima umjetnosti i dizajna se u najveem sluaju oslanja na spozorstvo. Sponzorstvo moe doi od strane centralne ili lokalne vlade, agencije za fondiranje ili razvoj umjetnosti, kao to su lokalni savjeti, nacionalne korporacije i kompanije, nacionalna, regionalna i lokalna poslovanja, lutrijska subvencija i insitucije za obuku povezane sa industrijom. Iako je na izgled velika ponuda sponzorskih agencija,
11

prava slika je potpuno drugacija. U odnosu na umjetnike radove i talente, veoma mali broj je ovakvih agencija. Prijedlozi koji se podnose za sponzorstvo treba da jasno i tano opiu uslove koje e organizacija imati od ukljuenosti u dogadjaj i koji fondovi ili resursi se trae. Najbolji nain je putem pisanog sporazuma. U sporazumu e se tano navesti koji su uslovi, termini, uloge i odgovornosti svake strane. Sponzori mogu obezbijediti finansijsku podrku, kao i finansijski savjet, raspored reklamnog i promotivnog materijala, te ponuditi pomo od strane dizajn timova. Sponzori nee sponzorisati dogadjaj u koji je ukljuena njihova konkurencija. Kljuni faktori uspjeha Dva kljuna faktora su bitna za uspjeno planiranje; menadment dogadjaja dugog vremena planiranja i specjalistikog tima. Vrijeme provedeno od jedne godine planiranja omuguuje detaljno samo planiranje i pripremanje. Ovo je ujedno i vrijeme koje je realno potrebno za razmatranje sponzorstva, dizajina i nabavke, kao i izbjegavanje moguih rizika. Angaovanje specijalistikog tima za produkciju omoguava jasnu komunikaciju unutar mree dizajna dogadjaja od pomoi radnika, velikog broja provajdera i usluga do umjetnika i izvodjaa. Sve ovo osigurava isporuku orginalnog namjenjenog koncepta i vizije dogadjaja bez nesporazuma u procesu produkcije. Menadzment dogadjaja u sektoru umjetnosti je jedinstveno iskustvo, ono od svojih praktiara zahtjeva paljivo oblikovane vjetine i kvalitet, kao i od umjetnika sa kojima radi.

Zakljuak
12

Na kraju mozemo zakljuiti da iza svakog dobro napravljenog plana stoji pozitivan ishod dogadjaja. Ve je predhodno navedeno da je za planiranje dogadjaja potrebno vrijeme od najmanje jedne godine, te koji su to bitni koraci na koje se prilikom planiranja posebno mora obratiti panja.

Svaki planirani dogadjaj mora prije svega imati jasan cilj koji se eli ostvariti, kao i ciljnu grupu za koji se dogadjaj planira, datum kada se planira odrati dogadjaj, dobru saradnju izmedju strunjaka koji rade na planiranju i realizaciji plana, kao i saradnja sa klijentima,marketinkim agencijama i dr.subjektima. U najveem broju sluajeva veina planiranih dogadjaja se finansira od sponzorisanja razliitih agenicja i firmi, neto manji iznos od strane prodaji karata.

Takodje na kraju moemo dodati da ukoliko se dogadjaj ne isplanira pravilno, moe doi do rizika da se isti ne odri ili se odri sa negativnim ishodom.

13

LITERATURA : 1. Zrni, doc. dr Manojla (2009.), Menadment dogaaja, Banja Luka 2. Internet pretraiva: www.google.com

Esej
14

Svaki ovjek ima osnovnu potrebu da planira i organizuje svoje aktivnosi i ideje, te iste realizuje u ivotnoj zajednici u kojoj ivi. Menaderi strunjaka prilikom planiranja posebno treba da vode rauna o vremenu kada e se dogadjaj odrati, mjestu i uslovima odravanja dogadjaja. Takodje strunjak treba da bude profesionalan u svom radu sa klijentima i saradnicima, da daje tane i jasne informacije o planovima, da stalno vri evaluaciju i praenje do koje faze je plan realizovan. Planiranje dogadjaja u umjetnosti se u najveem broju sluajeva oslonja na spozorstvo koje moe biti u vidu finansijske podrke ili pomoi u pruanju podrke kao to su struni savjeti. U izvoenju dogaaja, organizatori dogaaja tee eliminiu ili minimiziraju svaku aktivnost ili dogaanja koja bi mogla otetiti uesnika, radnika ili gledaoca.

Student: Dragana Simi

Mentor: Doc. Dr Manojla Zrni

15

16