You are on page 1of 7

PRAVILA KARL POPPER DEBATE I.

UVOD

Debata u Karl Popper formatu bavi se relevantnim i esto kontroverznim tezama, te stavlja naglasak na razvijanje vjetina kritikog miljenja i toleranciju za razliite toke gledita stoga debatanti surauju u timovima od tri lana, te moraju istraiti i pripremiti obje strane teze. Svaka ekipa dobiva priliku izloiti svoje argumente i postaviti pitanja suprotnoj ekipi. Sudac na kraju debate daje konstruktivne povratne informacije komentira logike pogreke, nedostatne dokaze ili argumente koje su debatanti moda previdjeli. Karl Popper debata bi trebala: biti usredotoena na sutinu kontroverznih pitanja naglaavati toleranciju za razliita gledita stavljati naglasak na razvoj analitikih misaonih vjetina poticati sudionike u tome da prepoznaju vrijednost timskog rada omoguiti uenicima da debatiraju na mnogo razliitih teza

II.

PRAVILA KARL POPPER FORMATA

Ovo su opa pravila, koja definiraju ciljeve i procedure KP formata debate. Sueva odluka o rundi debate je konana. Krenje ovih pravila moe imati za ishod (prema suevoj diskrecijskoj odluci) smanjenje bodova ili gubitak dotine runde debate. U sluaju ozbiljnog krenja pravila. sudac se treba posavjetovati s Glavnim sucem ili sutkinjom turnira prije sankcioniranja debatanata. Glavni sudac turnira, ili vijee koje on/ona delegira, mogu odrediti sankcije, koje seu od opomene, pa do udaljavanja debatanta ili suca s turnira. Kazne mogu utjecati na budue runde, ali ne mogu mijenjati suevu odluku o rundi na koju se odnose. Sluajevi intelektualnog nepotenja su jedina iznimka: u tim sluajevima, Glavni sudac turnira moe promijeniti suevu odluku, ali jedino prije poetka idueg kola natjecanja.

Hrvatsko debatno drutvo Prevedeno i prilagoeno prema slubenim pravilima IDEA-e. Dea Ajdukovi, sijeanj 2008.

Glavni sudac ili sutkinja turnira ima pravo unijeti manje promjene u ova pravila uz prethodno odobrenje Vijea trenera HDD-a. A. Teza i priprema 1. U KP debati, primjerene su mnoge vrste teza. One bi trebale biti usmjerene na temeljne elemente pitanja o kome e se raspravljati i biti paljivo sroene kako bi se omoguila fer poetna pozicija za obje ekipe. 2. Istraivanje teze je prvenstveno dunost debatanata, a ne njihovih voditelja. 3. Kako bi se omoguilo dostatno vrijeme za istraivanje i pripremu, uenici e biti unaprijed obavijeteni o tezi; ukoliko je mogue, teza e biti objavljenja barem mjesec dana prije turnira. B. Interpretacija teze 1. Afirmacijska ekipa je odgovorna za definiranje i interpretiranje teze. Afirmacija bi trebala interpretirati tezu onako kao bi ona bila suvislo interpretirana u javnoj sferi. Afirmacija nije duna ponuditi doslovnu interpretaciju teze; cilj afirmacijske ekipe je iznijeti prikladnu argumentacijsku liniju (case) u skladu sa svojom interpretacijom teze. U tu svrhu ekipa mora iznijeti jedan ili vie argumenata u prilog teze (u skladu s njihovom interpretacijom) i drati se te argumentacijske linije tijekom itave debate. 2. Negacijska ekipa argumentira protiv afirmacijske pozicije. Negacija moe osporiti afirmacijsku interpretaciju teze ako smatraju da ona nije razumna. Negacijska ekipa moe osporiti bilo koji dio afirmacijske argumentacijske linije, i moe ponuditi svoju argumentacijsku liniju. Na primjer, moe osporiti interpretaciju teze, injenine i logike osnove afirmacijske argumentacije ili pretpostavke koje lee u osnovi tvrdnji afirmacije. C. Pravila tijekom KP debate 1. Istraivanje nije dozvoljeno tijekom debate.
Hrvatsko debatno drutvo Prevedeno i prilagoeno prema slubenim pravilima IDEA-e. Dea Ajdukovi, sijeanj 2008.

Istraivanje teze zavrava prije poetka debate. Jednom kad debata pone, sudionici ne mogu istraivati (npr. na Internetu, elektronikim ili bilo kojim drugim sredstvima). 2. Vanjska pomo nije dozvoljena. Vanjske osobe ne mogu na bilo koji nain pruati informacije debatantima. Debatanti se imaju pravo posavjetovati s bilo kakvim pisanim materijalima koje su sa sobom donijeli na debatu. 3. Debatanti bi trebali moi pruiti izvore za direktne citate. Kad debatanti iznose bilo kakve javne informacije, trebaju biti spremni pruiti, na zahtjev suca ili oponentske ekipe, potpune podatke o njihovom izvoru. Ekipa mora imati podatke o materijalu kojeg citiraju dovoljne da druga ekipa i sudac mogu sami pronai reene informacije. Uobiajeno je da takve informacije ukljuuju ime autora (ukoliko ono postoji), ime i datum izdavanja (i broj stranice, ukoliko je dostupa), ili URL web stranice. 4. Debatanti bi se trebali ponaati u skladu s intelektualnim potenjem. Uenici bi trebali citirati argumente i statistike istinito, i nikad ne izmiljati izvore ili podatke. 5. Debati bi se trebalo pristupati kao timskoj aktivnosti. Svaka debatna ekipa se sastoji od tri osobe koje e govoriti u onim ulogama koje najave na poetku debate. Debatanti mogu zamijeniti uloge u debati izmeu rundi. III. Karl Popper format debate

A. Afirmacijska i negacijska ekipa imaju jednaku koliinu vremena za iznoenje svojih argumenata. 1. Debata se sastoji od deset dijelova: est govora i etiri unakrsna ispitivanja. 2. Redoslijed dijelova KP debate je sljedei: Prvi afirmacijski govor 6 minuta A1 Prvo negacijsko unakrsno ispitivanje 3 minute N3 pita A1 Prvi negacijski govor 6 minuta N1
Hrvatsko debatno drutvo Prevedeno i prilagoeno prema slubenim pravilima IDEA-e. Dea Ajdukovi, sijeanj 2008.

Prvo afirmacijsko unakrsno ispitivanje 3 minute A3 pita N1 Drugi afirmacijski govor 5 minuta A2 Drugo negacijsko unakrsno ispitivanje 3 minute N1 pita A2 Drugi negacijski govor 5 minuta N2 Drugo afirmacijsko unakrsno ispitivanje 3 minute A1 pita N2 Trei afirmacijski govor 5 minuta A3 Trei negacijski govor 5 minuta N3 3. Svaka debata ukljuuje i 16 minuta vremena za pripremu (po osam minuta za svaku ekipu). Ovo vrijeme ne mora se koristiti na nekom odreenom mjestu tijekom debate, ve da svaka ekipa samostalno raspodjeljuje u koliini koju sama odabere, prije unakrsnog ispitivanja ili idueg govora. B. Svaki govor i svako ispitivanje imaju specifinu svrhu. 1. Afirmacijski konstruktivni (A1) U ovom govoru, afirmacija treba ponuditi kompletnu argumentaciju u prilog teze. Iako sljedei afirmacijski govornici mogu ponavljati argumente i proirivati ih tijekom debate, prvi afirmacijski govornik mora prikazati afirmacijsku argumentacijsku liniju u cijelosti, ukljuujui i kriterij i sve definicije koje ta ekipa smatra potrebnima. 2. Prvo negacijsko unakrsno ispitivanje Od debatanata se oekuje da su okrenuti publici, a ne jedan prema drugome. Negacijski debatant treba postavljati pitanja, a ne iznositi govore. Afirmacijski debatant treba odgovarati na ta pitanja, a ne iznositi govore ili postavljati protupitanja. Afirmacijski debatant se u svojim odgovorima sloiti s negacijskom pozicijom, ali je zadatak negacije da to iskoristi u prvom sljedeem svom govoru. lanovi ekipa koji ne sudjeluju u unakrsnom ispitivanju ne bi trebali pomagati prijedlozima, postavljanjem pitanja ili odgovaranjem na njih. Nije doputena usmena komunikacija izmeu lana koji sudjeluje u unakrsnom ispitivanju i ostalih lanova njegove/njezine ekipe. 3. Negacijski konstruktivni govor (N1)
Hrvatsko debatno drutvo Prevedeno i prilagoeno prema slubenim pravilima IDEA-e. Dea Ajdukovi, sijeanj 2008.

Kao i afirmacija u svom prvom govoru, negacija bi trebala ponuditi kompletnu argumentaciju protiv negacijske pozicije. Afirmacijska definicija, ukoliko se ne ospori u ovom govoru, se smatra da stoji. Slino tome, ako negacija ne ponudi alternativni kriterij, smatra se da je afirmacijski kriterij relevantan za dotinu debatu. Konano, negacijska ekipa treba osporiti afirmacijske argumente; u suprotnom, smatra se da su ovi argumenti prihvatljivi. 4. Prvo afirmacijsko unakrsno ispitivanje Na njega se odnose ista pravila kao na prvo negacijsko unakrsno ispitivanje. 5. Prvo afirmacijsko pobijanje/obrana (A2) Afirmacija u ovom govoru ima dva zadatka. Prvo, treba iznijeti svoje pobijanje negacijske argumentacije. Drugo, mora odgovoriti na negacijska pobijanja (odnosno, negacijske prigovore afirmacijskoj argumentacijskoj liniji). Ukoliko afirmacijski govornik ne pobije odreenu toku negacijske argumentacijske linije, ona ostaje stajati; ako afirmacijski govornik ne odgovori na odreene prigovore negacije, to znai da na afirmacija na njih pristaje. Moe se iznijeti nove dokaze za postojee argumente. 6. Drugo negacijsko unakrsno ispitivanje Na njega se odnose ista pravila kao na prvo negacijsko unakrsno ispitivanje. 7. Prvo negacijsko pobijanje/obrana (N2) Zadaci ovog govora analogni su zadacima drugog govora afirmacije: prvo, govornik treba odgovoriti na pobijanja koja je iznijela afirmacija, drugo, treba nastaviti napad na afirmacijsku argumentaciju liniju. U ovoj toki debate, negacijski govornik moe poeti skretati panju na toke koje je suprotna ekipa propustila. To znai da e ukazati na dijelove na koje afirmacija nije odgovorila. Smatra se da je na te proputene toke afirmacija pristala. Mogu se ponuditi novi dokazi za postojee argumente. 8. Drugo afirmacijsko unakrsno ispitivanje Na njega se odnose ista pravila kao na prvo negacijsko unakrsno ispitivanje. 9. Drugo negacijsko pobijanje/obrana (A3)
Hrvatsko debatno drutvo Prevedeno i prilagoeno prema slubenim pravilima IDEA-e. Dea Ajdukovi, sijeanj 2008.

Zadaa treeg afirmacijskog govornika je reaktivna: on/ona bi trebao obnoviti pobijanja koja nisu zavrena. To obino znai isticanje mana u negacijskom pobijanju/obrani. U ovom trenutku debate, veina dobrih debatanata e namjerno propustiti (dopustiti da propadnu) odreene toke debate i skrenuti panju suca na kljuna pitanja debate. Govornik moe i ne mora dati uputu sucu, odnosno formulirati standard po kojem se ta debata treba prosuditi. Mogu se iznijeti novi dokazi za postojee argumente. 10. Drugo negacijsko pobijanje/obrana (N3) U sutini, ovaj govor negacije je analogan treem govoru afirmacije. Suci bi osobito trebali pripaziti na iznoenje novih argumenata u ovom govoru, budui da afirmacija na njih ne moe odgovoriti, pa je to osobito nefer. Sudac bi trebao ignorirati bilo kakve nove argumente. IV. Uloga suca

A. Kad pristaje na zadatak suenja KP debate, sudac se slae da e: 1. Voditi debatu u skladu s ovim standardima 2. Provoditi sva pravila za koja je nadlean 3. Nee dodavati nova pravila niti svoju odluku temeljiti na odlukama ili pravilima koja nisu dio ovog standarda B. U KP debati, sudac bi se trebao posavjetovati s vodstvom turnira kako bi bio svjestan pravila turnira o davanju verbalnih komentara i otkrivanju odluke. C. Ni u kojim okolnostima sudac ne smije promijeniti svoju odluku ili bodove koje je dodijelio na temelju rasprave s timovima. D. Sueva odluka treba se temeljiti na sadraju debate. Sadraj debate ukljuuje argumente i njihove dokaze koji su izneseni u debati. Dok god govornici jasno iznose svoje ideje, nije vano konzultiraju li se tijekom svojih govora s papirima ili karticama, ili itaju dijelove govora. Naravno, stil govora utjee na
Hrvatsko debatno drutvo Prevedeno i prilagoeno prema slubenim pravilima IDEA-e. Dea Ajdukovi, sijeanj 2008.

uvjerljivost. Ipak, iako je uvjerljivije ukoliko govornik ne ita svoj govor, to ne bi trebalo otro kanjavati, osim ukoliko to ugroava njihovu sposobnost da iznesu argumente jasno i uvjerljivo. Struktura govora je openito vanija od stila komunikacije, budui da odreuje to iznose li govornici jasne argumente. Dobro pitanje koje si suci mogu postaviti je: Na kraju debate, jesam li dobio jasnu sliku argumenata ekipe? E. Suci bi trebali svoju odluku o tome koja je ekipa pobijedila li izgubila temeljiti na uratku ekipe u cijelosti. Glavni suci turnira mogu dopustiti da sucima da dodjeljuju pobjede ekipama koje imaju manji ukupni zbroj individualnih bodova u toj debati.

Hrvatsko debatno drutvo Prevedeno i prilagoeno prema slubenim pravilima IDEA-e. Dea Ajdukovi, sijeanj 2008.