You are on page 1of 5

Nasljedjivanje novca od zivotnog osiguranja (tj.

haram imetka) Pitanje: Selam alejkum, Imam jedno vrlo komplikovano pitanje na koje jo ne mogu nai odgovor, ali inAllah nadam se da e te mi vi pomoi. Traio sam odgovor od nekih ejhova ali mi nisu znali odgovoriti. Zapravo radi se o ivotnom osiguranju to naravno znam da je haram, ali eto ovo nisam u pitanju ja nego je moj amida koji je nedavno preselio na ahiret. On je za ivota uplaivao ivotno osiguranje, a s obzirom da nije bio oenjen i nije imao svoju decu naslednici tog osiguranaja smo ja kao njegov bratanac i njegova sestra, tj. moja tetka. E sad ja vas pitam, i nadam se inAllah da ete mi odgovoriti, ta mogu ja raditi sa tim novcem koji me sleduje, mogu li ga zadrati, ili kao to sam planirao ako nije haram da ga dam svojoj sestri za kolovanje ili ve ta da radim. Molim Allaha da vas obilato nagradi. Odgovor: Alejkumusselam, Ovo pitanje sadri u sebi nekoliko podpitanja koja je neophodno ukratko obraditi da bi se odgovorilo na glavno pitanje. Propis ivotnog osiguranja ivotno osiguranje je jedan od oblika trgovakog osiguranja na osobe. Nema razilaenja meu savremenim uenjacima oko njegove zabranjenosti. Poslovno osiguranje, a ivotno osiguranje jedan njegov oblik, je zabranjeno zbog est stvari: Veliki rizik (tj. nepoznata zavrnica ugovora) kojeg je Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, zabranio u vjerodostojnim hadisima. [Hadis biljei Muslim (3808).] Poslovno osiguranje je jedan oblik kockanja, jer je zasnovan na opasnosti koja se nekad desi a nekad ne desi, pa time ulazi pod opu zabranu kocke: "O vjernici, vino i kocka i strelice za gatanje su odvratne stvari, ejtanovo djelo; zato se toga klonite da biste postigli to elite." (Prijevod znaenja El-Ma'ide 90.) Ovo osiguranje u sebi sadri obje vrste kamate, kamate zbog odgode i kamate zbog vika.

Ovo je jedan oblik klaenja zbog rizika i opasnosti koji se nalaze u njemu, a klaenje je zabranjeno vjerodostojnim hadisima. Takoer u njemu je bespravno uzimanje tueg imetka, a da se zauzvrat ne d nita, koje zabranjeno Kur'anom. Sadri u sebi obavezivanje onim ime erijat ne obavezuje, jer osiguravajue drutvo nije uzrokovalo nezgodu da bi je ono moralo nadoknaditi, a sa druge strane uzima imetak od korisnika a da nije nita uradilo za korisnika. Prema tome, imetak koji se dobije od ivotnog osiguranja se u Islamu tretira kao haram imetak koji nije dozvoljeno da se uzme, niti posjeduje nego je obaveza rijeiti se istog. Od ovog imetka koje se dobije od ivotnog osiguranja dozvoljeno je uzeti i zadrati kod sebe samo onoliko koliko je dato prilikom plaanja rata (znai saberu se sve uplaene rate tokom itavog perioda) od strane korisnika osiguranja. A to pree tu vrijednost uplaivanja predstavlja haram imetak kojeg se korisnik osiguranja ili njegovi nasljednici moraju rijeiti. Propis nasljeivanja haram imetka Po velikoj veini uenjaka ovog Ummeta od hanefija (Haijetu Ibn Abidin 5/104), malikija, afija (El-Medmua 9/428) i hanabila (El-Insaf 1/478) smrt neke osobe ne ini haram imetak koji je ona posjedovala istim i dozvoljenim da se naslijedi. Po njima je obaveza da se taj haram imetak nakon smrti osobe u ijem je vlasnitvu bio vrati pravom vlasniku od kojeg je na haram nain uzet. A ako on nije poznat vlasnik tog imetka taj haram imetak treba udijeliti siromanim muslimanima. Propis nasljeivanja Po idmau uenjaka ovog Ummeta muslimani su obavezni da imetak koji nasljeuju od svojih umrlih dijele na nain kako je to pojanjeno u tri kur'anska ajeta sure En-Nisa. Pa tako oporuka ili vesijet umrlih u kojoj pojasne koliko i ta ostavljaju svojim nasljednicima koji ih po ova gore spomenuta tri ajeta obavezno nasljeuju ta oporuka je nitavna i batil. Oporuiti se moe u visini treine imetka samo onima koji nisu obavezni nasljednici po kur'anskim ajetima. Muslimanima nije dozvoljeno da nasljeuju imetak po nasljednom zakonu drava koje ne praktikuju erijatsko pravo, pri emu npr. sestre i majka nasljeuju isti udio koliko i braa a to je opreno nasljeivanju po

erijatu. Ova tema je veoma bitna i trai poseban prostor da bi se obratila to nije cilj ovog odgovora. Na osnovu erijatskog nasljeivanja umrlog, ako ste ti i tvoja tetka jedini ivi nasljednici tvog amide, tj. ako on nema brae, drugih sestara, majke niti oca, onda po erijatu tebi pripada 50% nasljedstva a tvojoj tetki isto 50%, a to se vjerovatno poklapa sa onim kako bi naslijedili po zakonu drave u kojoj ivite. Naravno, ovo govorimo naelno, tj. ako je imetak koji se nasljeuje halal a ne haram imetak. ta uraditi sa haram imetkom (kako ga se rijeiti) Ako neka osoba bude u situaciji da u njen posjed i vlasnitvo doe imetak koji je steknut na haram nain, poput uzimanja kamate, zabranjene kupoprodaje, zabranjenog osiguranja (trgovakog) i slino, nema razilaenja meu uenjacima da je ona obavezna vratiti taj haram steknuti imetak njegovom vlasniku ako je poznat. A ako vlasnik ili porijeklo imetka koji je steknut na haram nain nisu poznati, uenjaci imaju podijeljeno miljenje ta da se radi sa tim haram imetkom nakon to su sloni da ga se treba rijeiti. Poto rjeavanje tog imetka moe imati nekoliko solucija i mogunosti naveemo svaki od njih sa kratkom analizom. Prva solucija - da se taj haram imetak uzme i koristi kao da je halal imetak. Nema razilaenja meu uenjacima kao to je ve reeno da haram imetak uopeno nije dozvoljeno koristiti. Druga solucija - da se ostavi taj haram imetak (u ovom sluaju novana premija osiguranja na ivot mimo onoga to je uplaivano) strani koja ga daje (u ovom sluaju osiguravajuem drutvu), da se ona koristi njime i da radi sa njim ta hoe. Ova solucija ima jaku osnovu uzimajui u obzir to da muslimanu nije dozvoljeno da koristi haram imetak bez obzira ta e vlasnik tog imetka raditi sa njim. Meutim, problem u ovoj soluciji je to mi znamo da osiguravajue drutvo (ili banka i slino od kojih dolazi haram imetak) posluje na haram nain a ostavljanjem tog haram imetka kojeg smo dobili, to mi time potpomaemo osiguravajue drutvo u njegovom poslovanjima na haram nain. A Uzvieni nam zabranjuje da pomaemo nekoga u grijeenju rekavi: "A nemojte se potpomagati u grijeenju i neprijateljstvu" (El-Maide, 2).

Trea solucija - da se uzme taj imetak a zatim da se bukvalno uniti. Ovo nije dozvoljeno jer je zabranjeno upropatavanje imetka kao to je dolo u hadisu kojeg biljei Buharija u svom Sahihu gdje kae Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, da Allah izmeu ostalog to je navedeno: "... mrzi kod vas rekla kazala, mnotvo zapitkivanja i upropatavanje imetka". etvrta solucija - da se uzme ovaj imetak i podijeli siromanima, zaduenima ili za ope potrebe muslimana (gradnja puteva, mostova, bolnica i slino) ali bez toga da se oekuje nagrada od Allaha, delle e'nuhu, nego samo sa ciljem rjeavanja od haram imetka. Peta solucija - da se uzme taj imetak i da se da nekome od koga je to osiguravajue drutvo uzela odreeni imetak kao vid plaanja rata pri emu je istekao ugovor a korisnik osiguranja nije dobio protivuslugu. Naravno, ovde se misli na osobu koja nije znala da je osiguravanje u trgovakim osiguranjima haram pa je to uradila a nakon toga se pokajala. Nakon izloenih solucija, analize i komentara istih moe se rei da su ove dvije zadnje solucije najbolji nain kako da se ovjek u dananje vrijeme rijei haram imetka, s tim da etvrtu soluciju mnogi savremeni uenjaci izabiru kao najprihvatljiviju. Prema tome, to se tie konkretnog odgovora na tvoje pitanje on bi se sastojao u sljedeem: - ti i tvoja tetka nasljeujete tvog amidu po pola ako nema drugih erijatskih nasljednika. - osiguravanje na ivot je zabranjeno oko ega nema razilaenja meu savremenim uenjacima. - vi kao nasljednici imate pravo da od dobijene novane premije na ivotno osiguranje uzmete za sebe kao nasljedstvo samo onoliko koliko je tvoj amida ukupno uplatio isplaujui rate, a sva novac koji pree tu vrijednost predstavlja haram imetak kojeg se trebate rijeiti. - taj haram imetak kojeg se trebate rijeiti najispravnije i najbolje je da udijelite siromasima, zaduenim muslimanima ili za ope potrebe muslimana (izgradnja puteva, mostova i slino). A to se tie tvoje sestre, njoj je dozvoljeno dati od tog haram imetka jedino u sluaju ako je siromana ili zaduena (daje joj se onoliko koliko je potrebno da vrati dug), a u protivnom nije joj dozvoljeno dati od tog

haram imetka. Osim ako ti hoe da pomogne i da svojoj sestri novca od onog dijela koji je halal koji si naslijedio od svog amide. Ve billahi tevfik. mr. Zijad Ljaki