Discover millions of ebooks, audiobooks, and so much more with a free trial

Only $11.99/month after trial. Cancel anytime.

Jeđupka
Jeđupka
Jeđupka
Ebook84 pages35 minutes

Jeđupka

Rating: 5 out of 5 stars

5/5

()

Read preview

About this ebook

Hvarski vlastelin Mikša Pelegrinović (oko 1500.-1562.) autor je "Jeđupke" ("Jejupke"), zbirke pokladnih maskerata, pjesama pučkog karaktera koje izgovaraju sudionici pokladne povorke, vjerojatno nastale između 1525. i 1527. po uzoru na talijansku cingaresku. Sačuvana je u dvije verzije: jedna je tiskana u Veneciji 1599. godine pod imenom vjerojatno nepostojećeg dubrovačkog pjesnika Andrije Čubranovića, a druga u rukopisu kojega potpisuje sam Pelegrinović.


"Jeđupka" je postigla veliki uspjeh i imala brojne oponašatelje u stoljećima koja su slijedila, a danas ju se smatra jednim od najuspjelijih djela starije hrvatske književnosti.

LanguageHrvatski jezik
PublisherPublishdrive
Release dateJan 2, 2012
ISBN9789533280882
Jeđupka

Related to Jeđupka

Related ebooks

Related categories

Reviews for Jeđupka

Rating: 5 out of 5 stars
5/5

3 ratings0 reviews

What did you think?

Tap to rate

Review must be at least 10 words

    Book preview

    Jeđupka - Mikša Pelegrinović

    Jeđupka

    Mikša Pelegrinović

    Sadržaj

    JEĐUPKA

    ('Čubranovićeva' kraća verzija, tiskana 1599.)

    JEJUPKA

    (Pelegrinovićeva duža verzija, sačuvana u rukopisu)

    Rječnik

    Bilješka o autoru

    Impressum

    Jeđupka

    ('Čubranovićeva' kraća verzija, tiskana 1599.)

    Višnji gospod, gospodične,

       čestitijem vas vencem kruni,

       i želin'je vaše izpuni,

       er ste suncu sve prilične.

    Od onih smo, gospo, strana,

       od kud žarko sunce iztiče,

       kletva hoće¹, svit protiče,

       da ne imamo nigdir stana.

    Niti smijemo na 'ednom mjesti

       božjom kletvom da stanemo,

       gdi noćimo, ne svanemo,

       er nas pričnu crvi jesti.

    Jur dva dela segaj svita

       izvili smo od tej strane

       radi naše brižne hrane

       jak cić medna pčela cvita.

    i primili, gospo, u putih

       probijući strane i luge,

       mnoge brige, jade i tuge

       cića zviri tuj priljutih,

    i cić guse, od ke riti

       ne dadu mi grozne suze,

       misleć tužni što mi uze,

       spomena me čini mriti.

    Imah sinke do četiri,

       svaki biše kako rusa,

       Dančula mi odni gusa,

       ka me u san jošte tari.

    Prid kom biguć, planin hvojke

       bile mi su brašno hode,

       i poskupo hladne vode,

       ja trim dajuć čedom dojke.

    S kima k moru pripadosmo

       za pribrodit' sinje more,

       pri' ner gusa dojde s gore,

       brodaru se svi dadosmo.

    I brodeći Alivera

       ištom ne bi, vaj, na broju,

       iz korablje ljubi moju

       zani vihar od sjevera.

    A Elesa moju diku

       za brodidbu podah tužna,

       lele lele! veomi ružna,

       da ne osušu ličca viku.

    Samo meni moj Danio

       od četiri jes ostao,

       kako vidiš, ubah mao,

       ali majci veomi mio.

    Koga sa mnom, gospo, obdari

       i ljubavi tve nadili,

       tako ti Bog ne uhili

       od najdraže tvoje hari!

    ne čim stan'je me dostoja,

       da velikos tvoje slave,

       er dostojiš vrhu glave

       krunu nosit' svih gospoja.

    A hoću ti bez varčice

       čes i sriću kazivati,

       tako mi se majkom zvati,

       moja gospo i carice!

    PRVOJ GOSPOĐI

    Ali hvala gospod bogu,

       moja kito od ružice,

       jur ćeš parjat' sve tužice

       i ščekati sriću mnogu;

    koju veomi veće žudiš,

       nego da si caru lada,

       i kojoj si veće rada,

       nego svitom svim da sudiš.

    Er bez toga carstvo svita

       ni' nijedna ina rados,

       ne veseli tvoju mlados,

       moja kruno zlatom svita.

    Dim ti od plodi², moja slavo,

       koje nijesi vik imila,

       skori ć' imit', gospo mila,

       tako meni Danio zdravo!

    Dvi ćeš rodit' muške glave

       mnoge sriće, mnoge česti,

       od kojih će ime resti

       po svem sviti vječne slave.

    Prvi će imit' tuj besidu

       prid gospodom i to ime,

       da će biti blago š njime

       kumu, drugu i susidu.

    Drugoga ćeš vidit' banom

       od jezika od svih naju,³

       gdi stoluje na Dunaju

       po milosti s goru danom.

    Od blaga ti neću riti,

       er ćeš imit' dosti blaga,

       ni od zdravja, gospo draga,

       er ć' grbava stara umriti.

    Da ovo t' svjeta

    Enjoying the preview?
    Page 1 of 1