I.

Maroević, UVOD U MUZEOLOGIJU - muzeologija krenula kao muzeografija – polazila je od praktičnih pitanja kako sakupljati, čuvati, proučavati i izlagati predmete - s vremenom je došlo do konceptualnih pitanja: pitanje značenja i smisla, interpretacije i koncepcije, ne zanemarujući povijesnu i praktičnu razinu - Z. Stransky 1970. predložio sustav muzeologije à razložio je muzeologiju na povijesnu, strukturalnu i praktičnu razinu - Peter van Mensch muzeologiju podijelio na: *opća muzeologija – bavi se principima zaštite, istraživanja i komuniciranja baštine čovječanstva i čovjekove okoline i institucionalnim okvirom takve djelatnosti; istražuje društvene preduvjete tog posla i njihov utjecaj na spomenute zadatke *povijesna muzeologija – osigurava opći povijesni vidik i ukotvljuje muzeologiju uz dostignuća prošlosti *teoretska muzeologija – postavlja filozofski temelj i povezuje muzeologiju s epistemiološkim pogledima *specijalna muzeologija – povezuje opću muzeologiju s pojedinim disciplinama usmjerenim k istraživanju materijalnih očitovanja baštine čovječanstva i njegove okoline (povijest umjetnosti, antropologija, prirodne znanosti i dr.) *primjenjena muzeologija – bavi se praktičnim implikacijama muzeoloških principa uz pomoć velikog broja pomoćnih disciplina; podjela ove muzeologije temelji se na 3 primarne muzeološke funkcije: zaštita – akvizicija, registriranje, dokumentacija, konzerviranje istraživanje komunikacija – prezentiranje, odgoj - kod nas se naziva muzeografijom; glavna je spona između teorije i prakse *metodologija muzeologije – spona između teoretske i primjenjene muzeologije; temelji se na 4 parametra: muzejskom predmetu (predmet baštine) funkcijama za zaštitu i uporabu baštine institucijama u kojima se ostvaruju navedene funkcije društvenom odnosu prema baštini - metodologija muzeologije ima 4 temeljne polazne točke: područje djelovanja (društvo) oblik djelovanja (institucija)

uzorak djelovanja - obrazac (funkcija) predmet djelovanja (predmet)

Halkoteka ispod Partenona (kipovi) Stoa poikile ispod akropole (trijem ukrašen Polignotovim

POVIJESNI

SLIJED E

MUZEOLOGIJ

- temeljna razina; bavi se izučavanjem nastanka muzeologije - muzeji anticipirali pojavu muzeologije; povijest muzeja i povijest muzeologije nije istoznačna; muzeji i zbirke razvijali su se bez muzeologije - Peter van Mensch – «muzej je stalna ustanova koja čuva zbirke predmeta-dokumenata i generira znanje o njima» - čin prikupljanja i čuvanja predmeta nosi u sebi različite poticaje: iracionalne – najstariji, povezani s magijskim djelovanjem predmeta gospodarske – vrijednost predmeta kulturne – stimuliraju proces materijalizacije društvenog pamćenja; presudno za muzejsku djelatnost POVIJEST MUZEJA PROTOPOVIJEST MUZEJA I VRIJEME MUZA - prvi pisani podaci o nekoj umjetničkoj zbirci – 1176. BC u Suzi se spominje da Elamiti pljačkaju Babilon i osvojeno blago nose u hram boga Inšišunaku u Suzu - 9. st. BC – u zapadnoj kuli grada Asura pohranjena je zbirka umjetničkih predmeta (ratni plijen) - 6. st. BC babilonska Zbirka čudesa čovječanstva Nabukodonosora II – sadrži reljefe i kipove straije od 1500. BC (najzanimljivije) - 5. st. BC Perzepolis – ahemenidske palače s riznicama koje su za svečanosti otvorene javnosti; sadržavale kipove grčke umjetnosti - u egipatskim faraonskim grobnicama i mikenskim grobnicama predmeti nemaju karakter umjetničke zbirke, već govore o fenomenu prikupljanja dragocjenosti zbog iskazivanja moći i značenja vladara - kolekcije i javne umjetničke zbirke u Grčkoj su arhetip budućih galerija i muzeja Atenska akropola, 5. st.: Pinakoteka uz Propileje (slike na drvu i kipovi)

slikama s motivima bitke kod Maratona) à sve je javno; privatizacija je nepoželjna (iznimka u atenskom društvu je Alkibijad koji je kuću uresio umjetničkim djelima) - Atena, Korint, Olimpija, Delfi, Delos – riznice uz hramove - za zbirke se brinu hieropoei (čuvari i svećenici) à radili popise, razvrstavali, nekad vodili posjetitelje, selektirali (manje vrijednosti zakopane kao žrtveni darovi, a zlato i srebro se pretapalo u šipke) - helenizam – pojava muzeja Mouseion u Aleksandriji, 290. BC (za vrijeme Ptolomeja I Sotera) – nije sadržavao umjetničke zbirke, već je bio kulturni i znanstveni centar (biblioteka, laboratoriji, predavaonice i učionice) - posvećen muzama (kćerima Zeusa i Mnemozine) – duhovne vrjednosti materijalizirane u umjetničkim djelima nisu bile pokrivene pojmom umjetnosti što su ga personificirale muze - sabire knjige, minerale i prirodne rijetkosti, ima botanički i zoološki vrt, stimulira čitanje i društveni život, usmjeren je prema izučavanju književnosti, povijesti, astronomije, a ne poznaje umjetničke zbirke - Homerion – hram posvećen Homeru, podignut za Ptolomeja IV; povijesna zbirka posvećena Homeru - izložen Homerov kip okružen personifikacijama gradova (koji su polagali pravo na mjesto njegovog rođenja), te slike i reljefi koji su ilustrirali Ilijadu i Odiseju - spominju se i pjesnička natjecanja - gozbeni šator Ptolomeja II – raskošno opremljen slikama sikionskih slikara i tapiserijama, zlatnim posuđem, tronošcima i figurama; 100 mramornih kipva u portiku ispred stupova; pristupačno javnosti - Eskulapov hram na otoku Kosu (kraj 3. st. BC) - opisuje ga Herondina pjesma; da se zaključiti da su hramovi u to doba mjesta za umjetničke zbirke koje su bile dostupne publici

fosilne kosti prapovijesnih životinja. prikaz evolucije grčke umjetnosti (rade se kopije ako se ne može doći do originala) à prva retrospektivna zbirka u povijsti . iako su neke kolekcije imale sve značajke današnjeg muzeja . nije povezan uz materijalni svijet predmeta) . Siene.djelo Kanon iz Pergamona (izgubljeno) – katalog likovnih djela u zbirci. rukopisi à riznice postoje uz svaku značajniju crkvu. iz Delfa je prenio 500 kipova u Rim i možda stavio u palaču . poznavatelj umjetnosti .za čuvanje zbirki odgovoran čuvar hrama – aeditus .inspiracija – termin koji se «u srednjem vijeku rabio samo za pojave religioznog iskustva.velika hodočašća oko 1000.kasni srednji vijek – značajne velikaške kolekcije zbirka vojvode od Berrya – brat Karla V. Mantegna. iznesena kronologija i ocjena grčkih umjetnika . koje su posebno nadsvođene da bi bile sigurnije od požara i direktno su vezane uz sakralne objekte .prikupljaju se predmeti vezani uz vjeru i crkvu. samostansku crkvu. keramiku s Cipra. BC rimska pobjeda nad Pirom – plijen dolazi u Rim à grčka umjetnost se presađuje u Rim. a u vrtovima drži menažerije – poznat iz kronike braće Limbourg – Bazin ga naziva prvim mecenom renesanse (iako njegova zbirka čini prijelaz iz srednjovjekovne riznice u moderni kabinet) . a ⅔ dijeli na 21 grad svoga kraljevstva) . vrsni poznavatelj umjetnosti.14. osim one usmjerene prema Bibliji i Kristu . Ghilberti ima zbirku antiknih mramora i bronci koji su utjecali na njegov rad odnosno stvaranje . Bazin: «Rim nije imao muzej.Pompej prisvojio Mitridatovu kolekciju od 2000 umjetničkih djela .275. umanjena kopija Fidijine Atene Partenos (simbolizira vezu pergamske učenosti s gradom Atenom) . u svojim dvorima u Burgundiji čuva relikvije.kraj 14. minijature.Vitruvije dao upute kako se trebaju graditi pinakoteke i biblioteke (orijentacija zgrada. namještaj i prirodne rijetkosti.. već mjesto za učenje u samostanima .muzej ni sada nije institucija.vile Lukula i Krasa – prave riznice umjetnina .. Milana.kršćanstvo je izbrisalo potrebu za stvaranjem kolektivne memorije. medaljone.Ciceron – skroman kolekcionar. – prirodne rijetkosti zauzimaju mjesto u riznicama. englesku čipku.biblioteka u Pergamu – kipovi pjesnika. «muzej na otvorenom» à na 65 hektara umanjene građevine: Aristotelov licej.Cezar u hramu Venere Genetrix izlaže slike i ostale umjetnine . ima zbirku divovskih kostiju i oružja à hram Concordia Augusta – mjesto veličanstvene zbirke.August prikuplja grčke klasike. Marka u Veneciji donijeli križari riznica Sainte-Chapelle u Parizu nastaje na taj način .renesansa napravila rez kroz 10 stoljeća da bi ekshumirala prošlost negiranu kršćanstvom (G.samostanske i crkvene riznice su spona za neprekinuti povijesni tok DOBA RENESANSE I MANIRIZMA .Ver – kolekcionar.. medalje. tapiserije. kopije egipatskih kanala i hrama Aleksandrije uz mnogo replika skulptura . st.Karlo Veliki – šalje redovnike u Italiju prikupljati starine iz ranokršćanstva. BC) potiče osnivanje suvremene zbirke slika i skulptura. Donatello. odlazi u Rim izučavati i skupljati antičke spomenike . Bazin rekao da je srednjovjekovni čovjek bio lišen dimenzije prošlosti .Hadrijanova vila u Tivoliju – najznačajniji kompleks.liječnik Giovanni Dondi iz Padove – 1375.Metel u 2.G.arheološko blago Toskane i Lacija istražuju i skupljaju umjetnici Alberti. mramorne kipove i keramiku .križarski ratovi (1095-1213) unose novu kvalitetu u sadržaj riznica po Europi (pljačka Carigrada. pretežno darova carice Livije .G.vladarske riznice – osnova koja će kasnije poslužiti za pokrivanje vlastitih ili državnih troškova (pretaljivanje zaltnih i srebrnih predmeta) – ta praksa u Francuskoj postoji sve do Louisa XIV (ne zna se je li postojala selekcija) . javna zbirka .mecenatstvo – velikaške obitelji Firence. BC izgradio trijem za smještaj umjetničkih zbirki (trijumf) à prošireno za Oktavijana. tapiserije. Padove.prema pompejskim freskama znamo da su najvrednije slike bile zaštićene drvenim kapcima ..obitelj Medici u Firenzi: .osnovu čine prinčevske i učenjačke zbirke .rimska kultura ne poznaje muzej. povjesničara i filozofa. pljačka umjetnine po Maloj Aziji i Siciliji . Dekanović) . Ferrere. st. . ali je bio muzej» SREDNJI VIJEK . perzijske rukopise. a u Rimu – papa – kvaliteta mecenatstva – prikupljanje djela suvremenih umjetnika. Platonova akademija. zbirka Olivera Forza iz Trevisa – skuplja rukopise rimskih pisaca.) – razvija se i širi izrada bjelokosti . Bruneleschi.Eumenes II (2.interes se tada dijeli u 2 smjera: curiosa artificialia i curiosa naturalia . 3 godine prije smrti dijeli svoju riznicu na 3 dijela (⅓ ostavlja sebi. «svijest o vrijednostima koje nastaju u toku života jedne generacije» (Koščević) . st. muzičke instrumente. čak i Laokontovu skupinu. dijelovi egzotičnih životinja. veze s Bliskim i Dalekim Istokom) à 9/10 riznice sv. materijalni svijet i svijet umjetnosti nije potreban (u mjeri antike) . st. izloženost suncu i vjetrovima) – kako bi se izbjeglo oštećenje vrijednih slika . st. katedralu..Agripa protestirao kad je Tiberije uklonio Lizipovog Apoksiomena s javnog mjesta (ispred Agripinih terma) u palaču na Palatinu à umjetnine na javnim mjestima postale su dio prava rimskih građana .karolinška i otonska renesansa (8-10. nikako ne za pjesništvo koje se smatralo vještinom.rukopisi (iluminirani) i relikvijariji (moćnici) – glavni nositelji materijalnog u kojem je sačuvan duh tog vremena . čak ni kao mouseion à Museum označava mjesto pod zaštitom muza u kojem se sastaju filozofi da bi vodili učene rasprave (helenistički muzej isto sveden na razmjenu filozofskog razmišljanja.srednji vijek – cezura. nakit. slike. kolekcionarstvo postaje izrazito obilježje bogataša .muzej u rimsko doba nije formalno postojao. Atenski hodnik sa stupovima i slikama. Mantove. položaj otvora. uz njih vezane priče à čudotvorno kamenje. a još manje za umjetnost koja je izjednačavana s običnim zanatima» (I. Bazin) . – bogate se hodočasnički punktovi i samostani . umjetnosti se izlažu u posebno izgrađenim trijemovima.Neron u Domus Aurea imao veliku zbirku.

životinja i minerala (u sakupljanju mu pomaže Cosimo I Medici) . a kustos mu je kipar Bertoldo. nenormalni fetusi (nastali zbog noćnih mora u začeću ili trudnoći).zbirke u dvorcima i palačama smještene su u kvadratičnim sobama-kabinetima u koje se sprema najveći mogući broj predmeta. poprima značenje izložbenih prostora za slike i kipove . egzotični predmeti. Wunderkammern – maniristički svjetonazor druge polovine 16. kopija po medaljama. portreti patuljaka.krajem 16. nasljednici pregrupiraju zbirke. a zatim dugi veliki hal ili luksuzno opremljeni salon u kome su umjetnine istovremeno izlošci i dio dekora (s umjetnosti se tada živi.Rim – vrijeme humanističkim papa Pio II Piccolomini iz Siene – zabranio uporabu antičkog kamena za suvremenu izgradnju Pavao II Barba – prvi stvarni sabirač Siksto IV – izdao bulu o zabrani eksploatacije starina 1471. Bazin) . i 18.tumačenje E. preuzimaju ulogu u kulturi i pedagogiji.bolonjski sakupljač Ulisse Aldrovandi napravio prirodopis s nekoliko tisuća crteža bilja. ruska carica Katarina II kupuje zbirku Crozat u Parizu i 1779. i 1537.G. st.Amsterdam postaje središte međunarodne trgovine umjetninama. . zbirku kardinala Gonzage iz Mantove preko posrednika kupuje engleski kralj Charles I Stuart 1771. . a ne prema narodima) . Hooper-Greenhill: «renesansne su zbirke sadržavale stvari koje se nama danas čine neobičnim. organizira i muzej – da bi totalni teatar bio potpun . konzultira se s Michelangelom.na istom mjestu se nalaze instrumenti. i 1463. Sebastian del Piombo – stvara se eklektički ukus) i kipovima talijanskih majstora.zbirke umjetnina potpuno odgovaraju duhu vremena: one su za uživanje i pokazivanje moći. bolnicu i sveučilište. st.u 16. 1483. st. freskama ili minijaturama (vođen idejom da je povijest usmjerena prema ljudima.stvara zbirku umjetnina i ispunjava galerije dvorca Fontainbleau (Vasari ga naziva Rimom sjevera) slikama (Rafael. st. a ne odvaja se u izdvojene zbirke) .. puno falsifikata .Bazin ovu zbirku naziva «svetištem manirizma Europe» . Saksonci i Švedi) . a u 18. te zbirki Vatikanskog muzeja . Hooper-Greenhill objašnjava fenomen kabineta rijetkosti (komore čudesa) kao produkt filozofije manirizma (organizirano kao kazališta pamćenja) .Bazin – ovo je vrijeme kad je muzej razvio svoj ekstenzivni oblik koji neće prestati rasti DOBA BAROKA I PROSVJETITELJSTVA (17.. kupuje zbirku kardinala Gonzage i u Rimu nabavlja remek-djela antičke umjetnosti – njegova kolekcija zove se Museo dei codici e cimeli artistici à prvi put kolekcija se naziva muzejem à zbirka obitelji djelomice propada nakon pobune u Firenzi 1494. osnovao Museo Capitolino za smještaj starina Julije II – početkom 16.prvu galeriju (hodnik koji spaja Belvedere i Vatikan) gradi Bramante za papu Inocenta VIII .Ferrante Impero iz Napulja – jedan od poznatijih sakupljača školjki i drugih životinja . (srebrne i zlatne medalje. glazbeni instrumenti) Lorenzo Veličanstveni – više uživalac nego stvaralac. a istovremeno i dobra investicija . st. i 18. Bazin: barokno razdoblje pokazuje da zbirke i muzeji u 17. oko 1550.zbirka prirodnih rijetkosti Conrada Gesnera iz Züricha – jedna od najranijih takvih zbirki. flamanske tapiserije. visoki društveni položaj sakupljača u renesansi ohrabrivao je suparništvo i oponašanje» . Rudolf II stvara zbirku u Pragu na Hradčanima (u 17. st. nakaza ili ljudi pasa .Filip II Španjolski – u manirističkom Escorialu uz samostan. počeo stvarati zbirku portreta.širenje zbirki na sjever. čak se tiskaju katalozi s cijenama. čitave zbirke se prodaju 1627. i 17.Habsburgovci su bili skloni manirizmu – krajem 16. – oprema palazzo u Via Larga kipovima i reljefima koje je restaurirao Donatello.njegova zbirka portreta podijeljena u 4 kategorije: mrtvi pjesnici i učenjaci živi pjesnici i učenjaci umjetnici političari à ispod svakog portreta nalazio se natpis na latinskom koji je predstavljajo portretiranu osobu (ikonografija slavljenih osoba vremena) . galerija nastala u Francuskoj od srednjovjekovne velike dvorane dvorca . kameje i bizantske ikone. imenuje Rafaela 1515. plačkaju je Bavarci. nadzornikom starina i iskopavanja. st.kralj François I – «otac rijetkosti u Francuskoj» (G.Cosimo st. bez dekoratvinih pretenzija . st.1564. konfiscira se i djelomično rasprodaje . otac zoologije . kopira 280 portreta iz Museum Iovianum u Comu à stvara Museo Mediceo u hodniku između Palazzo Pitti i Uffizi (graditelj Vasari) . kraljevu rezidenciju. st. stavljaju ih u gornji kat palače Uffizi à ravnopravno su raspoređeni predmeti umjetnosti. uz tapiserije i predmete od plemenitog metala. kostimi. nakaze ili čudovišta (metafizički karakter).) .1527. pretvorili su se u javne institucije . pojavljuje se galerija (dvojnik muzeja) à najprije hodnik ili trijem ukrašen skulpturama.stvarao je i svojevrsni povijesni muzej Sanctissimo tempio dell' immortal virtu sede sacrata .dominiraju kraljevske kolekcije.zbirka strukturirana po sobama s različito svrstanim materijalom: Kunstkammer – umjetnička zbirka Schatzkammer – riznica predmeta od plemenitog materijala Wunderkammer – kabinet prirodnih i antropoloških rijetkosti Rustkammer – garderoba s paradnim oružjem i portretima (kopije iz Coma) . trgovina umjetninama i zbirkama. u vrtu palače Belvedere osnovao izložbu antičkih kipova na otvorenom (Laokontova skupina.dvorac Ambras kraj Innsbrucka karakterizira izrazita maniristička zbirka koju je sakupio Ferdinand II Tirolski . igre. st. prirodne znanosti i povijesti – predstavaljaju totalni teatar .ta zbirka je jezgra Prada (sakuplja i kosti mučenika – mistična veza s kasnim srednjim vijekom) . inventari palače iz 1456. Venera) Leon X – organizira zaštitu spomenika.Rubens i Velázquez rade za španjolsi dvor . kabinet Walpole u Londonu (britanski parlament odbio ga je kupiti za British Museum) .Raritätenkammern. Perugino. Apolon Belvederski.zbirke portreta Paola Giovija iz Coma – 1520. u Firenzi Cosimo I Medici pokušava obnoviti zbirke – usmjerava se prema Etrušćanima.E.

i ml.Napulj – novo muzejsko središte u polovici 18. potpisuje sa «Ex Musaeo meo (suo) Graecomontii» . predlaže redistribuciju zbirke u 4 grupe: prema sadržaju. Ana Maria Ludovica Medici – sve zbirke obitelji Medici ostavlja narodu Toskane s uvjetom da zbirke zauvijek ostanu u Firenzi. a ne pedagoške principe.Düsseldorf. B Bloizot poklanja svoju zbirku gradu (radno vrijeme: srijedom i subotom 8-10. u Palais Royal (Pariz) otvara se muzej Pilâtre de Rozier u kojem se organiziraju tečajevi matematike.nastaje od zbirke Johna Tradescanta st.nova etika posjeta muzejima – organizirana vodstva. predlaže pretvorbu Louvrea u nešto slično Aleksandrijskom muzeju. uvijek uz kustosa) .. a Louis XVI 1774. prirodoslovni i etnološki materijal i slike (prvenstveno Flamanci). umjetnička djela nisu nužno prisutna u muzeju (kao ni u helenističkom) . osnovala Katarina II (proširuje dogradnjama za zbirku koju skuplja po cijeloj Europi) .1748.. . a 1749.kustos Heinecken 1753.zbirka Filipa IV Španjolskog – vrhinska talijanska i flamanska djela. osnivanje British Museuma u Londonu. st. zbirka Flamanaca i Talijana. numizmatike i portreta poznatih osoba .1743.raste interes za mjerne i astronomske instrumente à prvi javni prirodoslovni muzej osniva se u Oxfordu 1683. muzej se potpuno otvara publici i s vremenom postaje javna institucija à najstariji sveučilišni muzeji: 1661. pa stoga posjetilac mora izraziti divljenje. od 1781. st. . papa Klement XII otvara Museo Capitolino. st..Habsburgovska kolekcija – 1720. Velázquez .C. a Louis Sébastien Mercier 1770. anatomije.saksonski vladar August II za dresdensku Gemäldegalerie skuplja i kupuje prvorazredna djela .barokno vrijeme je doba prvih muzeoloških pisanih rasprava (Quicchenberg) . boji. Oxford 1712.engleski parlament izglasao je otkup zbirke i knjižnice Hansa Sloanea (liječnik i predsjednik Kraljevskog društva za unapređivanje prirodnih znanosti) s namjerom . imenuje grofa d'Angivillera generalnim direktorom građevina i zbirki Louvrea . a potiču na razvitak povijesnih studija u 17.Louis XV 1750. opat J.1785. na latinskom tiskana pravila za muzej (ulaznica po vremenu provedenom unutra. portreta i slika . a kojima su kasnije ostavštinom i kupnjom pridodane 2 kardinalske zbirke (Richelieu i Mazarin) i zbirka bankara Everharda Jabacha .1734. smatra da muzej treba predstavljati svemir u malom à prvi tematski postav po umjetnicima i školama napravio je Lambert Krähe u düsseldorfskoj galeriji 1756. 1656. . otvoreno odabranoj javnosti (servira im se jelo i votka). st. za vrijeme Karla VI preuređuje se.zbirka ruskog cara Petra Velikog – klasičan inventar riznica. von Rittershausen – zalaže se za estetske.Diderot 1765. a ne kritiku .ekstenzivni muzej isusovca Athanasiusa Kirchera u rimskom kolegiju isusovaca – zbirke starina i etnografskih predmeta iz isusovačkih misija .1753.1781. . München.zbirka Leopolda Wilhelma (austrijski nadvojvoda) – u dvorcu Coudenberg. potvrdio knjigom iz 1789.galerije – u pravilu se sada grade dvokatne zgrade s donjim dijelom za antikvitete. (otkriće Herculaneuma i Pompeja) . otvoren za javnost .posebnu grupu zbirki tvorile su galerije i kabineti portreta – nastali na tradiciji Museum Iovianum. Luigi Lanzi u Gabinetto di antichi quadri u Galeriji Uffizi u Firenzi napravio (izložio) rešetku vremena koja pokriva razvoj slikarstva. 35 svezaka objavljenih između 1751.u 18. curiosa artificialia. Neickelius u Leipzigu 1727. izdao Museographia – muzej smatra cjelinom kakva nam je poznata iz manirizma (odraz svijeta u funkciji totalnog kazališta).K. naređuje da se 110 slika iz Louvrea izlože za javnost u palači Luxembourg. a ne zabavni karakter). izdaje publikaciju na francuskom jeziku s bilješkama koje prate svaku gravurom reproduciranu sliku . a gornjim za slike. i 1780.Louis XIV gradi Apolonovu galeriju u Louvreu i Salle des Glaces u Versaillesu Katarina Medici gradi Veliku galeriju Louvrea Mazarinova galerija u Hôtel Tubeuf u Parizu Arundel House u Londonu Galeria Palatina u Firenzi Palazzo Colonna u Rimu . postavlja u dvorcu Beauregard na Loirei galeriju od 363 portreta kraljeva i suradnika . dominira strah od praznog prostora (zidovi obojeni u crveno ili presvučeni tekstilnim tapetama) . dio se nalazio u Louvreu (veliko skladište slika).oko 1750. izdan je katalog na francuskom jeziku (Chrétien de Mechel) .Christian von Mechel iz Basela restaurira umjetnine i postavlja ih prema kronološkom principu i umjetničkim školama (pedagoški. st. 1759. skuplja na tisuće dokumenata. osniva se Naturhistorisches Museum u Beču . čuvar kolekcije bio je David Teniers ml. u dvorcu Pommersfelden (Njemačka) . 1714. od kraljevskih zbirki u Fontainebleau i palači Luxembourg koje Louis XIV prenosi u Louvre. kompoziciji i duhovnom sadržaju. st. u Baselu (kabinet Amerbach) 1683. namještaj i male predmete. Hudson: posjeta muzejima je privilegij. kemije. gravura. Dresden . 1784. na sat se puštalo po 10 posjetilaca . – Ashmolean Museum .Paul Ardier – pravnik i ministar obrane. dio na pokretnim kapcima. Kassel. a dio u sobama i apartmanima Versaillesa . F.širila se poklonima (pretežno iz Italije).1771.Francuska enciklopedija – sistematizacija i interpretacija znanja. crteža. te da budu dostupne narodu . muzej u Bologni (grof Marsigli) à najstariji javni muzej u Francuskoj je u Besançonu – iz 1694. modernih jezika i umjetnosti . a unutar svake grupe po temama . a ne pravo. nakon njihove smrti zbirku preuzima Elias Ashmole koji je daje Oxfordu uz zahtjev da se sagradi posebna muzejska zgrada. mlađi izdaje katalog zbirke Museum Tradescantium. izložba je otovorena 3x tjedno. otvaraju se njemačke kolekcije . kupnjom ili oporukama (kolekcija Isabelle d'Este i slike njemačkih renesansnih majstora) . 1776-1778 reinstalira se u dvorcu Belvedere (Beč) .učenjak Roger de Gaignières – za vladavine Louisa XIV javlja se novi koncept povijesti (pomak od osobe prema zbivanjima).najstarija do danas sačuvana je iz 1711.pisani i učeni traktati često se potpisuju sa ex museo(lo) nostro – tako i hrvatski polihistor i pisac Pavao Ritter Vitezović svoja pisma i djela u 17. . .u Habdalićevom (1670) i Belostenčevom (1740) rječniku muzej se objašnjava kao hiša navuka odnosno škola – taj pojam produžuje se sve do kraja 18. ostavštinama.nastanak i razvitak Louvrea: nastaje u 17. kasnije se prebacuje u Ermitage kojeg je 1765.oličenje kraljevske kolekcije. papa Benedikt XIV pinakoteku u Palazzo dei Conservatori (već su od prije u Rimu otvoreni Vatikanski muzeji) . 14-16) .muzej je sastavljen od curiosa naturalia.

muzej 19. medalje i novce za prirodoslovne predmete i umjetničke proizvode . st.E.1809.» .Muzejski otok u Berlinu – na otoku rijeke Spree . Mainz i Genève) .muzejska zgrada – počinju se graditi nove zgrade. 1821. etnografija i nacionalne starine .u 19.iako su slike bile izložene po školama. a drugi prema specijalizaciji muzeja u odnosu na vrstu predmeta koje skuplja (naizgled suprotni pravci. arheološki muzeji . Hooper-Greenhill: francuska revolucija osigurala je uvjete pojave novog programa za muzeje. st.u prvoj polovini 19.u Bologni i Antwerpenu spontano se otvaraju muzeji da bi se izbjegle rekvizicije . Austriji. odjeća i sl. st. konfiskacije tirana i trofeji rata. Venera s Melosa dolazi u Louvre. Lyon. promjene u interpretaciji muzejske građe. Dijon. Poljskoj i Španjolskoj . STOLJEĆE . Schinkela (1824-28) . usmjerilo je muzeje novom racionalizmu koji će rezultirati novim muzeološkim programom FRANCUSKA REVOLUCIJA I 19. Hooper-Greenhill: «Zbirke. Vivant-Denon (nadzor kustosa nad zbirkama institucionaliziran) .da se osnuje javni muzej čiji korijeni nisu u kraljevskoj zbirci . a ne adaptacija ( 1. Marseilles. Altes Museum) . barokni princip miješanja dominirao je aranžmanima . J.nakon Napoleonovog poraza pojavljuju se zahtjevi za restitucijom umjetnina u zemlje porijekla – Prusija.Napoleonovi rođaci (kraljevi novih kraljevstva) otvaraju (osnivaju) muzeje po uzoru na Louvre: 1806. te potiče osnivanje javnih muzeja u osvojenim zemljama (Bonaparte potpisuje zakon o 15 gradova u čije muzeje se šalju umjetnine: Bordeaux. Nantes. W. Njemačkoj. a sada otvorene svima.u izlaganju je vladao princip nagomilavanja – npr. .Napoleon provodi decentralizaciju unutar Francuske. koja potiče nova traganja za interpretacijom predmeta i punim otvaranjem muzeja javnosti .G.19. st. izložba «Umjetnički trofeji osvojeni u ofenzivi 1806/07.temeljni barokni koncept s varijacijama: neorenesansa – Umjetnička galerija u Dresdenu (Gottfried Semper) neogotika – Rijksmuseum u Amsterdamu kombinacija neoromanike s neogotikom – Bavarski nacionalni muzej u Münchenu . a za javnost se otvora 1793. à novi tip muzeja – narodni muzej.Beč je uz Pariz postao veliko muzejsko središte . st. Italiji. Mikena) .česta reogarnizacija izložbi zbog dolaska Napoleonovog ratnog plijena s pohoda po Belgiji. pa muzej postaje sredstvno za manipulaciju i izražavanje službene politike . doživljava bitne transformacije . Narodna galerija (1876).razvila se institucija s 2 suprotstavljene funkcije – elitna: hram umjetnosti i korisna: instrument demokratske edukacije (izlaže dekadenciju i tiraniju starih oblika društvene kontrole i demokraciju i javnost nove Republike) .imala 3 odjela: za tiskane knjige. Rennes. Kaiser Friedrich Museum (1897-1903) i zgrada U-tlocrta u neoklasičnom stilu (1930) s Pergamskim oltarom.partenonski mramori putuju u British Museum.svakih daljnjih 20 godina izgrađen je po jedan novi muzej: Neues Museum (1843-55). Louvre se pretvara u Muzej Republike. pridodan im je i odjel za starine (Elginovi mramori s Partenona) . materijalno demonstriraju povijesnu promjenu snage» . Bruxelles.1792. zbirke kraljeva. karte. British Museum su zvali starom svaštarnicom jer su predmeti bili izloženi bez suvisla reda . Nancy.E. prestaje se zadovoljavati podjelom na umjetničke i prirodoslovne zbirke – prerastaju u specijalizirane muzeje za pojedine vrste muzejskih predmeta 1. dominiraju arheološke zbirke koje će kasnije tijekom stoljeća prerasti u muzeje .na početku je preuzela vanjski lik antičkog hrama. Muzejem Bliskog Istoka i Njemačkim muzejem à osnovni sadržaj Muzejskog otoka – arheologija. a Schliemann obogaćuje berlinske muzeje (Troja.u tom duhu Sir Robert Smirke gradi novu zgradu British Museuma (1823-30) Leo von Klenze – Gliptoteka u Münchenu (1830) .na Bečkom kongresu 1815. Caen. st. konfiskacije i pljačke .započinje ga graditi kralj Friedrich William III izgradnjom Altes Museuma po projektu Karla F. Austrija i njemačke zemlje su najupornije . aristokracije i crkve potpuno se reartikuliraju . u trijumfalnoj povorci u Louvre se donose blaga iz Rima i Italije -1803. umjetničke zbirke. tehnika ili simetrija kod kipova – poza. a u unutrašnjosti razvija palatinski plan barokne palače s reprezentativnim stubištima i zajedničkim prostorima.18. Lille. nazvao dobom muzeja jer je termin muzeja sad već rezerviran samo za službene institucije javnog značenja .1807.1821.to dovodi do krize muzeja u 20. otvorena Pinakoteka Brera u Milanu – primjer revolucionarnog muzeja koji se stvara na temelju rekvizicija. akumulirane zajedno unutar jednog prostora. antiklerikalizam i uspješan agresivan rat . Toulouse. Goethe prvi se zalagao za bipartitni model muzeja – prikaz znanja u izlaganju i nova znanja u studijskim zbirkama .svrha – napredak znanja . Rouen.isto se događalo i u galerijama i umjetničkim zbirkama gdje su: principi klasifikacije kod slika – veličina. Louvre se pretvara u Napoleonov muzej. globuse i crteže za rukopise. spominje se popis za restituciju 5233 djela à vraćena djela se nisu vraćala prvotnim vlasnicima nego su postajala jezgrama javnih ili nacionalnih muzeja .u Francuskoj se muzej rodio iz artikulacije 3 elementa – republikanizam. Louis osniva Koninklijk Museum u Amsterdamu (osnova kasnijeg Rijks Museuma) Joseph osniva Narodni muzej u Madridu (jezgra Prada) . Strasbourg. ispunjava edukativnu i zaštitnu funkciju . ali međusobno se prožimaju) . upravitelj je D.Bazin je 19. Bazin: muzej se «hrani na smrti kulture» .1807. prethodno u vlasništvu kralja.razvitak muzeja ide u 2 pravca – jedan prema koncepciji Aleksandrijskog muzeja.1798. st. te s povezanim dvoranama kroz koje se prolazi .

st. tehnička komponenta prisutna je toliko koliko je potrebno da se razumije tehnologija i zadaća dizajna . pa se određenje umjetničkog muzeja zadržalo u svim povijesnim pregledima razvitka muzeja . je otvorena (skupljanje po kriteriju međunarodno priznatih vrijednosti) 3. zadržava temeljno znanstveni i edukacijski karakter (umjetnost je predmet uživanja.skuplja američke slikare. 19. umjetničkih i tehničkih muzeja . .1903. – za tu izložbu izgrađena protomoderna Kristalna palača J. instrumente i modele zajedno s umjetnički oblikovanim proizvodima – početkom 20. jasno naznačen problem skupljanja suvremene umjetnosti .1870-ih ovakav muzej gradi se u Beču . osniva se National Gallery u Londonu – osniva je Britanski institut na poticaj Kraljevske akademije (ali ne iz kraljevske zbirke) 1838. u novoizgrađenoj zgradi na otoku rijeke Isar – tradicionalna kronologija u prezentiraju.Njemačka na Muzejskom otoku u Berlinu skuplja modernu njemačku umjetnost u Nacionalnoj galeriji 1876.u Engleskoj se osniva Tate Gallery 1897. st. New York – utemeljuje tipičnu organizaciju rada koju slijede drugi muzeji Museum of Fine Arts. među prvima je otvorena zgrada na Yaleu s darovima patriotskog slikara J. biskupovom darovnicom se osniva Strossmayerova galerija starih majstora u okviru JAZU. ima jednu od najboljih zbirki crteža u Americi 4.korijeni muzeja ove vrste u Njemačkoj – arhitekti Beuth i Schinkel osnivaju 1827. Boston – slijedi europsku formulu: enciklopedijski muzej koji ima prostor za izlaganje i studij umjetnina à oba muzeja otkupljuju predmete. Leo von Klenze gradi Novi Ermitage – raskoš i protokol posjeta (prikladna odjeća i najava) ukazuje na hram umjetnosti . osnovan je Fogg Art Museum na Harvardu à najznačajniji sveučilišni muzej.u okvirima američkog društva javlja se koncept sveučilišnog muzeja koji se oblikuje početkom 19. na poticaj Franje I. a kazalište je uvršteno među redovite djelatnosti .1794. osnivaju se 2 najznačajnija američka klasična umjetnička muzeja: Metropolitan Museum of Art. W. u širokom dijapazonu oblika . kao spona između zbirki curiosa artificialia.Wadsworth Atheneum 1842. Peale u Peale Museumu u Philadelphiji izlaže portrete iznad fosila izloženih u vitrinama .postali su dio povijesne realnosti u 19. .razvija se u 19.1824. zbirke rastu nakon svjetskih izložbi. elektriku. Trumbulla 1891. izuma i modela. a Muzej znanosti se osamostalio . na naredbu austrijskog namjesnika von Lilienberga u Zadru se osniva arheološka zbirka 2.Francuska kroz instituciju Salona prati suvremene tokove umjetnosti . a napetost između prošlosti i sadašnjosti nije tako evidentna. za nju se gradi nova zgrada na Trafalgar Squareu . dovršava se zgrada sa 17 dvorana i u njima izlaže konglomerat predmeta . kasnije flamanske i nizozemske majstore .u muzejima ovakvog tipa ne održava se razina hrama umjetnosti.zametak im je u zbirkama portreta (presudna važnost osoba u povijesnim zbivanjima) . st.John Constable – engleski slikar.Hrvatska: 1868. umjetnine i kolekcije iz čitavog svijeta. st. rudarstvo i metalurgiju.Hrvatska: 1880. st.1876. povijesni muzeji . težinu i mjere. predmeti nisu toliko nedodirljivi. u Louvreu se osniva Egipatski odjel pol. sveučilišni muzeji . Paxtona u Hyde Parku) . – prvi pravi umjetnički muzej u Americi (Hartford. osniva se Arheološki muzej u Splitu 1830. st.na predmetima u tehničkim muzejima mogao se demonstrirati određeni tehnološki proces koji je obogaćivao muzejsku edukacijsku ponudu i skidao s muzejskih predmeta auru nedodirljivosti hramskog blaga 6. tekstil. nakon dovršenja zgrade prenesena je iz Đakova u Zagreb. osniva se najsavršeniji Deutsches Museum von Meisterwerken der Naturwissenschaft und Technik u Münchenu – otvoren tek 1925. a 1884.u mnogim zemljama nastavljaju živjeti kao galerije. tisak. smatrao galeriju opasnom za suvremene slikare à time već polovinom 19. umješnost građenja i poljoprivredu . osniva se Muzej asirske umjetnosti u Parizu asirski odjel British Museuma . st.skuplja renesansno slikarstvo Italije.Hrvatska: 1802. odvajaju se primjenjene umjetnosti u Victoria & Albert Museum. st. Connecticut) ..1823.1870. kemiju. pinakoteke i ili gliptoteke jer termin muzej i dalje tijekom 19. tehnički muzeji . nudio uzbuđujuće povremene izložbe suvremene tehnologije .1857. st.nastavljaju tradiciju povijesne podjele na umjetničke i prirodoslovne zbirke . na inicijativu maršala Marmonta u Augustovu hramu (Pula) uređuje se lapidarij 1820. a tek naknadno izučavanja) . muzeji za umjetnost i obrt . poticaj za osnivanje tehničkih muzeja u Americi daje velika izložba u Philadelphiji nakon koje mnogo materijala ostaje muzejima tehnologije u okviru Smithsonian Institution u Washingtonu à 1881. strojevi i instrumenti sastavni dio komora rijetkosti. a polovicom 19. ne razlikujući arheologiju.ovakav pristup nije pravilo u svim zemljama. Muzej znanosti i umjetnosti u South Kensingtonu – sabiru strojeve. curiosa artificialia . mehaniku i strojeve. u Parizu se osniva Conservatoire National des Arts et Métiers – javno spremište strojeva. primjenjenu i čistu umjetnost . u Berlinu Deutsches Geuverbemuseum . umjetnički muzeji i galerije . geometriju.najznačajnije institucije koje se bave suvremenom umjetnošću: .početkom 19.1879. prije toga su izumi. primenuje se u Kunstgeuverbe Museum i smješta na Muzejski otok . i kasnije se sustavno razvija: 1832. transport. .u Petrogradu se razvija Ermitage.javljaju se u drugoj polovini 19. Muzej za umjetnost i obrt u Zagrebu 5. a dijele se na fiziku.njegov prototip je Muzej znanosti i umjetnosti u South Kensingtonu u Londonu (1857) koji se kasnije zove Victoria & Albert Museum (razvio se iz Muzeja manufakture nastalog od sabranih predmeta iz škole za dizajn i onih kupljenih na svjetskoj izložbi u Londonu 1851.1880. posebno u Francuskoj i Americi. st.

sociologija i filologija .) 7. muzeji na otvorenom . danski kralj Frederick II 1859.prate živi razvoj prirodnih znanosti u 19. na mjesto stare fortifikacije Skansen iznad stockholmske luke prenosi niz kuća razne namjene.povijesni muzeji nemaju jedinstvenu fizionomiju skupljanja i izlaganja . unutar njih stvaraju specijalizirane zbirke .Amerikanci muzeje na otvorenom smatraju muzejima socijlane povijesti .Amerikanci naglašavaju važnost povijesne kuće u razvijanju ljubavi prema domovini – Mount Vernon od 1860.najznačajniji takav muzej je Etnografski muzej u Leidenu. 888. etnologija. povijesnim slikama i uniformama (u arsenalu) .1844. u Germanisches National Museumu u Nürnbergu (smješten u kartuzijanskom samostanu) instalira se 6 izvornih soba (od one tirolskog seljaka iz 15. st.) – broj soba se umnogostručuje .etnografski muzeji (materijalna kultura naroda i pojedinca) prepliću se s djelatnošću antropoloških muzeja . bečki Prirodoslovni muzej seli u novu zgradu koja je pandan umjetničkom muzeju . otvara Muzej suverena . st. 9. Museum für Völkerkunde u Beču .u Europi će se ovakvi muzeji razviti u više pravaca – najčešće etno-parkovi (prezentiraju narodne seoske kulture) 8. – u njemu je udružena fizička i kulturna antropologija.1795. otvara se Heeresmuseum s 56 kipova značajnih Austrijanaca. Muzej Cluny – imaginacija srednjeg vijeka i renesanse – umjetnički predmeti i predmeti iz riznica i skriptorija . st.jedan od najznačajnijih je National Museum of Natural History u okviru Smithsonian Institution u Washingtonu .namjena – staviti povijesne predmete u njihov funkcionalni kontekst .) koji nažalost nije nadživio svog osnivača W. New York . a arheološki po metodi i srednjovjekovnom razdoblju koje istražuje (inspiriran nalazom Branimirovog natpisa iz Muća. a ne samo skupljanja predmeta.1895. iskustvo je jedini siguran vodič» . osnovan je American Museum of Natural Hisotry.1881. ali se u 19.američki prirodoslovni muzeji započinju s Peale Museum u Philadelphiji (krajem 18. a 1891. Pealea . st.u seoskim radionicam demonstrira se proizvodnja starim tehnologijama.više se ne bave skupljanjem prirodnih rijetkosti.zbirke se dijele na selektirane i značajne izložbene serije.1848. u Kninu se osniva Muzej hrvatskih arheoloških spomenika – povijesni muzej po karakteru. Dansk Folkemuseet u Kopenhagenu . etnografski muzeji .1876. otvoren 1922.od 1830. čime se vežu uz politiku vremena . paleontologije.muzealizira arhitekturu i njezin inventar .do ove pojave dovodi fenomen prezentiranja povijesne kuće .povijesni muzeji često mjesta interpretacije povijesti. J. usporedno s nastankom etnologije i kulturne antropologije. vodiči u povijesnim kostimima . nakon izložbe narodne umjetnosti 1919.ustanova se bavi povećavanjem i rasprostranjivanjem znanja među ljudima .osnovao ga je 1846.1885.krajem 19. pojačana kolonijalnim odnosima.izdanak je Nacionalnog prirodoslovnog muzeja.revolucionirao je muzeološku interpretaciju ove materija 10. otvorio Nordiska Museet u Stockholmu. provenijencije i vremena izgradnje à prvi muzej na otvorenom . oružjem.1793. osniva se Narodni prirodoslovni muzej u Parizu koji sadrži velike zbirke anatomije. a njegov postav otvoren je 1939. u Palais Chaillot .Hrvatska: 1893. st. Norsk Folkemuseum u Norveškoj à stara tradicija skupljanja predmeta izvaneuropskih kultura (još od renesanse). u dvorani dvorca Windsor izlažu se portreti državnika i generala koji su sudjelovali u pobjedi kod Waterlooa (banket za godišnjice) à u okvirima nacionalnih muzeja uređuju se kulturnopovijesni aranžmani koji će pokazivati način života u pojedinim povijesnim razdobljima – 1856. arheologija.1852.. Napoleon III stvara Muzej suverena – skuplja i izlaže artefakte vezane uz sve francuske dinastije od Karolinga do Napoleonida (zatvara se 1872. Nizozemska (1837) . prirodoslovni muzeji .1812. zaštićena i prezentirana u stanju u kakvom ju je Washington ostavio (Washingtonova plantaža s kućom u Virginiji) à memorijalne kuće – spoj između zaštite baštine u prostoru i muzejske specifičnosti brige za pokretna dobra . Goode (pionir muzejske znanosti na Smithsonian Institute) piše: «nemoguće je predvidjeti kakva su ograničenja povijesnih muzeja.nastavljaju renesansno-baroknu tradiciju curiosa naturalia. mineralogije i geologije (dio kasnije odvojen u Muzej čovjeka) .. dovodi do osnivanja drugog tipa etnografskih muzeja . Hrvatskom školskom muzeju i Trgovačkom muzeju 1910.javljaju se nakon 1875.1869. za Narodni muzej u Zagrebu otkupljena je zbirka Srećka Laya – materijal se seli i proširuje u Muzeju za umjetnost i obrt. najprije se osnivaju u srednjoj Europi . te na studijske serije .ideja potječe od Artura Hazeliusa koji je 1873. . do nürnberškog patricija iz 17. st.prirodoslovne zbirke izdvajaju se iz British Museuma i 1880-83 sele se u South Kensington . stvaranje Musée des Monuments Français – skuplja fragmente arhitekture i skulpture iz razorenih crkava i samostana (lapidariji – čest oblik skupljanja fragmenata sa srušenih građevina – tek se uvjetno smatraju arheološkim) . već onih predmeta koji znanstveno i sustavno dokazuju prirodne procese u živom i neživom prirodnom svijetu . danski kralj Kristijan IV stvorit će danski panteon s portretima u kraljevskom dvorcu Frederiksborg . ratovima na Krimu i u Italiji . antropološki muzeji .u nekim zemljama otvaraju se kraljevske riznice kao oblik nuđenja specifičnog povijesnog materijala i stvaranja osjećaja pripadnosti narodu: Austrijanci otvaraju Hoffburg 1871. B. Smithson (engleski kemičar i mineralog) . folklor. G.) .u Versaillesu (1837) se izlagala lekcija iz francuskog patriotizma – glavno mjesto imala je galerija bitaka s 33 velike slike. zastavama. osnovan Etnografski muzej u Zagrebu.Hrvatska: 1874.prvi te vrste je Muzej čovjeka u Parizu 1877. dopunjena serijom platna o osvajanju Alžira. osniva se prvi etnografski muzej u Hrvatskoj – u Splitu.

st. etnografskim i antropološkim muzejima pojavljuje se diorama kao način kontekstualiziranja prirodnog ili kulturnog ambijenta . starina.I. st. pokrenut je Narodni muzej u Zagrebu.u prirodoslovnim. izložbeni prostori i prostori za publiku 2.vrijeme 20.nakon konferencije u Madridu 1934.u 20. Bazin – «muzeji prestaju biti palače i postaju klinike» . svjetskog rata) je vrijeme velike muzejske ekspanzije koju prati izgradnja novih velikih muzejskih zgrada: Guggenheim Museum u New Yorku . predmeti na izložbama 2. u duhu europskih procesa muzejske specijalizacije) DVADESESTO STOLJEĆE I SUVREMENOST .. gotovo kubističke nizozemske arhitekture Muzej antropologije u Ciudad de Méxicu (1964) – monumentalna (herojska) arhitektura Neue Nationalgalerie u Berlinu – Mies van der Rohe (1968) – izrazito funkcionalistička arhitektura. temelji se na modificiranoj strukturi barokne palače. – nekad i zasjenjuje klasičnu muzejsku djelatnost . a nije prisutan na izložbi . . . osniva se prirodoslovna zbirka u Dubrovniku 11. a posjeti muzejima i kulturnim spomenicima postaju jadan od prvorazrednih animirajućih činitelja . radni prostori muzejskog osoblja sa svim potrebnim radionicama . osniva se prirodoslovna zbirka Narodnog muzeja u Zadru 1867. muzeji nastoje neutralizirati izložbene prostore kako bi predmeti što više došli do izražaja .javljaju se kao muzeološki izraz nacionalnog kolektiviteta . L. prevladavaju muzeji čiji su predmeti podijeljeni u 2 grupe (poticaji iz 19.tada uspostavljena veza sa Zagrebačkim sveučilištem zadržala se na neki način i do danas 1838. Museum of Modern Art u New Yorku 1929. razdvaja se na prirodoslovni i arheološkostrainarski dio (posebni muzeji.): 1. st.vrijeme postmoderne bilo je preplavljano takvim velikim izložbama (npr. izložba o manirizmu. st. – opisuje muzej kao nekoristan privjesak građanskog društva à govore o umjetničkom muzeju kao o konzervativnoj instituciji (jer je čitava jedna epoha suvremene umjetnosti prošla mimo muzeja.-36.Hrvatska: prirodoslovni materijal skuplja se u okviru Narodnog muzeja u Zagrebu . posebno mimo europskih muzeja) .Centar Pompidou u Parizu i Barbican u Londonu – izgrađeni krajem 1970-ih . ni realističan) koji se poistovjećuje s teatrom te nas ponovno vraća na povezivanje predmeta tematikom ili idejom (nije daleko od renesansnog mišljenja ili manirističke interpretacije) . (osobito nakon II.1893. narodne i industrijske djelatnosti . st. javljaju se antimuzejske ideologije među avangardnim umjetnicima koji smatraju da stvaranje za muzej vodi u smrt Marinetti 1909. predmeti u spremištima à nije više svaki predmet eksponat.njihov moto «Živi muzej nije nikada dovršen» ukazuje na dinamičnu i perspektivnu orijentaciju . a krajem stoljeća nanovo integrirati . M.sadrži antropološku. razviti u posebne muzeje.1836.povijesna muzejska arhitektura će uskoro biti izložena sadržajnim adaptacijama kako bi mogla zadovoljiti sve ekspanzivniju muzejsku tehnologiju à u tom smislu 1980-ih ostvarena 2 reprezentativna projekta u Parizu: Musée d'Orsay – koegzistencija reprezentativne kolodvorske zgrade i muzeja umjetnosti 19. u 20. otvoren je 1846. gradi staklenu piramidu u središnjem dvorištu (1980-ih) à povijesna arhitektura muzeja nije više kadra udovoljiti zahtjevima koje postavlja nova javna funkcija muzeja (posebno u vrijeme snažne turističke ekspanzije) . Rietveldt (1973) – primjer racionalne. Kunstmuseum u Baselu 1932.izlaganje slika u nizu (o tome J.G. geološku i zoološku zbirku à ova dva muzeja najznačajniji su prirodoslovni muzeji osnovani u 19. Musée Picasso – smješten u povijesni ambijent Hôtel Sallé . održana u Beču 1980-ih) . interpretira izloženi materijal i vizualizira materijal kojeg je iz komparativnih razloga potrebno vidjeti. osnovan je Narodni muzej u Zadru za područje Dalmacije s uzorcima iz prirodoslovnih znanosti. osnovan je Field Museum of Natural History.fotografija dobiva novo značenje u muzejskoj izložbi – povezuje sa stvarnim kontekstom prirodnog ili kulturnog ambijenta.organiziranje velikih tematskih izložbi je još jedna pojava koja se posebno razvija u 20. Čar meduze.usavršavanje prometne tehnologije i faktor slobodnog vremena te produženje životnog vijeka ljudi snažno potiče razvoj turizma. Pei – pobijedio na međunarodnom natječaju za rješenje ulaza u Louvre. a 1878.raspon isticanja predmeta (od subjekta izložbe do objekta na izložbi) bit će stvar muzejske politike. profila muzeja ili htijenja kustosa . botaničku. već samo onaj odabrani . nacionalni (narodni) muzeji . st. . Chicago .1832. ali izvedena u čeliku i staklu Neue Staatsgalerie u Stuttgartu – Stirling (1982) – postmoderna arhitektura Städtisches Museum u Mönchengladbachu – Hollein (1982) – postmoderna arh. Geološko-paleontološki i Zoološki – ti odjeli će se u 20.F.1878. osnovani su posebni odjeli: Mineraloškopetrografski.muzeji moraju zadovoljiti 3 temeljne muzejske sadržajne grupe: 1. st.jezgra mu je bila zbirka Mijata Sabljara iz 1843. st.sabiru se predmeti koji određuju nacionalni identitet novostvorenih modernih nacija i dovode u prvi plan njihove povijesne korijene iz daleke prošlosti ..na prijelazu 19.) à pioniri novog duha u umjetničkim muzejima: Muzej Boymans u Rotterdamu 1935.velike izložbe stvaraju neki novi kontekst (nije više ni muzealan. . – osuđuje muzej kao grobnicu Maljevič 1919. st. spremišni i studijski prostori 3. Wright (1959) – kontinuitet spirale prostora omogućuje izuzetnu organizaciju toka izložbe (otvorilo pitanje treba li muzejska arhitektura biti kreativna ili samo funkcionalna) Muzej Van Gogha u Amsterdamu – G. Ruskin sanjao još u 19.

osniva se Moderna galerija u Zagrebu (na poticaj I. trgovinom. stjecanje znanje. 1939) – imao veliki utjecaj na pojavu takvih muzeja u drugim zemljama.mnogi specijalizirani tehnički muzeji bave se pojedinim proizvodima: muzeji transporta muzeji automobila . u Zagrebu kao specifični povijesni muzej.Nacionalni muzej antropologije u Ciudad de Méxicu – smješten u parku Chapultepec.muzej budućnosti je muzej svakodnevnih promjena značenja.u Zagrebu se 1952. ali bez vlastitog traganja za novim muzejskim identitetom i bez integrativnih pomaka u smislu nadrastanja koncepcija reprezentativnog muzeja 19. uvrštava zoološke i botaničke vrtove u definiciju muzeja (nova predodžba o skupljanju i izlaganju prirodnog svijeta) .Hrvatski školski muzej osnovan je 1901. antropologiju. kad seli u palaču Vranjicani na Zrinjevcu .prate ubrzani i eksplozivni rast tehnike i tehnologije. Francuska i Nizozemska) . odjela i muzeja revolucije koji su na ideološki način interpretirali razdoblje narodnooslobodilačke borbe i socijalističke revolucije (kad se oslobodi ideologije. Muzej Mimara u Zagrebu početak 1980-ih Muzejsko-galerijski centar u Zagrebu 2.doživjeli su velike promjene .uglavnom slijede europske poticaje.Hrvatska: 1905. prirodoslovni muzeji . kazališnim i predavačkim repertoarom . dragocjen je svjedok jednog proteklog vremena) 3. posebno u Kanadi . povijest. H. etnografiju i arheologiju Meksika i starih pretkolumbovskih kultura . vezan uz Hrvatski učiteljski dom . restoranom. a posebno i muzeji prehrane od kojih je najznačajniji Alimentarium u Veveyu. Bauera) 1954.Smithsonian Institution otvara: National Museum of History and Technology (1964) Air and Space Museum (1976) – prikazuje povijest zrakoplovstva i istraživanja svemira . Galerija naivnih umjetnika Hlebinske slikarske škole 1967. iako tradicionalni muzeji i dalje zadržavaju svoj status i ugled . st. a te se tematike prihvaćaju i europski muzeji pri prikazivanju načina života u pojedinim povijesnim razdobljima ili u pojedinim mjestima) .Muzej čovjeka u Palais Chaillot (Pariz. Švicarska (nedavno proglašen muzejem godine) .. . prerasta u Muzej suvremene umjetnosti 1952. arheološki muzeji . Galerija umjetnina u Splitu 1937. Moderna galerija u Rijeci 1954. st. Galerija likovnih umjetnosti u Osijeku 1968. à integrira geologiju. osobito kod velikih pomorskih sila (Velika Britanija.Hrvatska: dobivaju dosta veliki naglasak . osniva se Arheološki muzej Istre u Puli – jedna od najdinamičnijih ustanova te vrste u Hrvatskoj .Arheološki muzej u Zagrebu prostorno se osamostaljuje 1947. a 1990. većina najznačajnijih muzeja nastavlja s obogaćivanjem zbirki koje su se formirale u 19. useljava u novu reprezentativnu zgradu na Mejama . bez obzira na moguće konstante .1930..dominiraju američki tehnički muzeji među kojima se ističu: The Museum of Science and Industry u Chicagu (1933) – ima isključivo zabavnu i edukativnu funkciju Henry Ford Museum u Greenfield Villageu (1929) – kombinacija povijesnog sela i izložbe s uporabnim i inovativnim predmetima .Hrvatska: integracija prirodoslovnih muzeja u Zagrebu u Hrvatski prirodoslovni muzej (1990) tendira prema nacionalnom prirodoslovnom muzeju 4. . Galerija Meštrović u Splitu 1945.Hrvatska: sadržaji povijesnih muzeja počinju se razvijati prvenstveno u gradskim muzejima koji od kraja 19.ICOM (Međunarodni savjet za muzeje) u svom statutu iz 1989.ideologizacija u povijesnim muzejima postaje normalan oblik interpretacije (socijalna povijest dominira u američkim interpretacijama. seli u novu zgradu na Forumu . galerije i umjetnički muzeji .memorijalne kuće – interpretiraju život značajnih osoba . prirodne znanosti. Kršnjavog osnovalo ju je Hrvatsko društvo umjetnika) 1931. knjižarom i auditorijem s bogatim filmskim.eko-muzeji. predavaonicama i radionicama za publiku.javlja se posebna grupa pomorskih muzeja.Arheološki muzej u Zadru 1974. Galerija suvremene umjetnosti u Zagrebu .Muzej hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu 1976.edukacijski obojena ideja Aleksandrijskog muzeja.1960-ih pokretom Nove tendencije i izuzetno kreativnom djelatnošću dovela Zagreb u poziciju istaknutog europskog likovnog centra à udružena s nekoliko drugih umjetničkih muzeja postaje Galerijama grada Zagreba.arheološke zbirke osnivaju se pri gotovo svakom gradskom ili zavičajnom muzeju 6. antropološki i etnografski muzeji . muzeji na otvorenom i muzejsko-izložbenikulturni centri otvaraju perspektive. Rivière à tu se stvara model muzeja kao nenadomjestive cjeline koja korisnicima istovremeno omogućuje zabavu. edukacijski i rekreativni centar .duga socijalistička vlast stimulirala je pojavu zbirki.Museon u Haagu – Wim Quist (1986) – nasljeđuje Muzej za edukaciju iz 1904. izlaže kulturu. niču po Hrvatskoj: Dubrovnik 1872 Požega 1924 Osijek 1877 Varaždin 1925 Rijeka 1889 Šibenik 1925 Zagreb 1907 Slavonski Brod 1934 . tehnički muzeji . znanost i etnologiju u edukacijsku cjelinu koja zajedno s Gradskim muzejom i Omniversumom formira jedinstveni kulturni. kreativnost i vlastito istraživanje (muzeološki koncept francuske škole) 5. osniva Hrvatski povijesni muzej koji nasljeđuje starinarski materijal Narodnog muzeja i postaje jezgrom budućeg nacionalnog povijesnog muzeja . igara i lutaka. Gipsoteka u Zagrebu (inicijativom A. povijesni muzeji .opremljen radionicama i depoom (može primiti oko 100000 predmeta).Musée des Arts et Traditions Populaire spada među najkvalitetnije antropološko-etnografske muzeje – u Parizu ga je 1970-ih osnovao poznati francuski muzeolog G. st.u ovoj vrsti muzeja pojavljuju se muzeji lova i ribolova.iako doživljavaju jaku ekspanziju u 20. dobivaju širok publicitet . st. ali na višoj civilizacijskoj razini 1. Umjetnička galerija u Dubrovniku 1949. Stalna izložba crkvene umjetnosti u Zadru 1987.

Eko-muzej u Creusotu.kompleks La Villette u Parizu (kraj 1980-ih) – sadrži muzejske zbirke.razvoj muzeja u 20.od arheološkog lokaliteta ili sačuvane seoske cjeline. muzeji na otvorenom .Enkhuizen u Nizozemskoj (osnovan i razvijen 1980-ih) primjer je domišljene valorizacije tog tipa muzeja . a ne kao dosad predmetu . eko-muzeji . Francuska. koji je u funkciji čovjeka koji s predmetima živi i koji se njima bavi . štiti i prezentira kvalitetu arhitekture i prostora. nova arhitektura prati nove muzejske potrebe i usmjerava ih prema razumnoj ali precizno definiranoj uporabi prostora . provodi se potpuna revalorizacija fundusa na način koji će omogućiti prezentiranje ideja i prenošenje poruka. a pri značajnim industrijskim poduzećima osnivaju se relevantne zbirke tehničke prirode 7. – muzej nije institucija ili zgrada. H. st. već proces istraživanja i saživljavanja ljudi s kulturnom i prirodnom okolinom .Hrvatska: Tehnički muzej u Zagrebu osniva se 1954. muzej postaje svojevrsni laboratorij ideja i predmeta.eko-muzej ima koncept totalne brige za baštinu pri čemu sakupljanje i obrada predmeta čini tek dio. muzej treba početi služiti čovjeku.T. a smješten je u sofisticiranoj suvremenoj arhitekturi koja je povezana s konzerviranim starim industrijskim ambijentom (zajedno sa umjetničkim Centre Pompidou predstavlja francuski način razbijanja koncepta konvencionalnog muzeja.privlači mnogo publike.pojava eko-muzeja uzrokovana je potrebom ljudi da integriraju svoj život s vrijednostima naslijeđenog i to u vlastitom prostoru .pojam stvorio francuski muzeolog G.srž filozofije eko-muzeja – muzej kao preplitanje (koje izvrće vremenski poredak) prošlosti i sadašnjosti.željeznički muzeji muzeji satova (Musée de l'horlogerie u Chauf-dezrakoplovni muzeji Fondsu. Šola: eko-muzej je dnevnik koji se uz ostalo bavi i uspomenama u životu. usporedba s aleksandrijskom koncepcijom je očita) . Rivière . – pokriva područje čitave Hrvatske. Švicarska) .: postupno se pretvaraju u banke podataka o predmetima i u predmetima. kao i povijesne odnose stvorene i prirodne okoline 8. osnovan 1972. a ne spomenar u kome je prošlost tek zabilježena . velike dvorane za povremene izložbe i stereo filmske predstave. istraživački i dokumentacijski centar. preko tehničkih industrijskih pogona sežu do malih gradskih cjelina .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful