You are on page 1of 6

ELEKTROANALITIČKE

METODE

5. vježba KONDUKTOMETRIJA
Odre ivanje koncentracije slabe i jake kiseline u smjesi mjerenjem specifične provodnosti otopine pri titraciji s jakom lužinom
Zadatak: 1. Odrediti konstantu ćelije 2. Titrirati otopinu HCl, HAc i smjesu HCl i HAc otopinom NaOH, te iz grafičkog prikaza ovisnosti specifične provodnosti o volumenu standardne otopine odrediti točke završetka titracija. 3. Izračunati γ (HCl) / mg mL-1 i γ (HAc) / mg mL-1 u smjesi

Princip odre ivanja Električnu struju kroz otopinu prenose ioni. Pozitivni ioni kreću se prema negativnoj elektrodi, a negativni prema pozitivnoj elektrodi. Pri mjerenju provodnosti elektrolita koristi se izmjenična struja frekvencije 1000 Hz izme u elektroda dovoljno velike površine. Istosmjerna struja se ne može koristiti jer bi došlo do elektrolize, a osim toga javila bi se i polarizacija suprotnog smjera upotrebljenom članku. Za mjerenje provodnosti koristi se aparatura čija shema je prikazana na slici 5.1. Električni otpor otopine elektrolita ovisi o: • broju prisutnih iona • naboju iona • sposobnosti ionske vrste da provodi struju • efektivnoj površini elektrode • udaljenosti izme u elektroda i • temperaturi otopine. Tok struje prouzrokuje stvaranje veće ili manje količine topline, što ovisi o električnom otporu sustava. Kod otopina elektrolita povišenje temperature povećava provodnost električne struje, jer se smanjuje viskoznost i solvatizacija iona, a povećava disocijacija. Mjera za provodnost elektrolita je recipročna vrijednost otpora 1/R i izražava se u simensima odnosno u "recipročnim omima" [ohm-1 = siemens (S)].

Slika 5.1. Shema ure aja za konduktometrijsku titraciju

Specifična, ekvivalentna i ekvivalentna provodnost kod beskonačnog razrje enja
Provodnost otopina G je recipročna vrijednost električnom otporu; jedinica je ohm-1 ili S.

G=

1 R

(5.1)

33

5) Vrijednosti za brojne katione i anione eksperimentalno su odre ene i mogu se naći u priručnicima (tablica 5.1). 34 . provodnost otopine. κ. je definirana kao provodnost 1 mola otopljene tvari koja se nalazi izme u elektroda koje su udaljene 1 cm. Specifična provodnost. Λ= Ekvivalentna provodnost raste s razrje enjem.7 118. već se odre uje indirektno iz vrijednosti izmjerenih specifičnih provodnosti.4 (Λo) Kod beskonačnog razrje enja teoretski nema interakcije me u ionima. Volumen otopine koji sadrži 1 mol otopljene tvari definiran je u cm3 kada je koncentracija c definirana u molovima po litri.01 kod beskonačnog razrje enja Λ / Scm2mol-1 106. Λo (tablica 5.1 0. G.4) c Dobiveni izraz dozvoljava izračunavanje ekvivalentne provodnosti iz eksperimentalnih vrijednosti κ za otopinu poznate koncentracije. κ.2). Λ. odnosno volumen se može definirati i iz dimenzija ćelije pa onda imamo: V = 1000 c odnosno V = l⋅P (5. a elektrode su na udaljenosti 1 cm. Tablica 5. naziva se specifična provodnost. jedinica je ohm-1 cm-1 ili S cm-1. Direktno mjerenje ekvivalentne provodnosti provodi se vrlo rijetko.7 126. G =κ P l (5. ako se odnos ekvivalentne provodnosti i drugog korijena iz koncentracije prikaže grafički.Procesna i instrumentalna i analiza Ako je površina elektroda 1 cm2. dobije se ekstrapolacijom tog odnosa na koncentraciju jednaku nula vrijednost ekvivalentne provodnosti kod beskonačnog razrje enja.5 123. te provodnost otopine ovisi samo o ionskoj provodnosti i jednaka je: Λ 0 = λ0+ + λ0− (5.3) Ako su elektrode na udaljenosti od 1 cm dobivamo da je ekvivalentna provodnost jednaka: 1000 κ (5. Za jake elektrolite. Poznate vrijednosti ionske provodnosti omogućuju da se predvidi relativna provodnost otopina raznih tvari. Volumen i površina elektroda nisu definirani. a time je dana i mogućnost da se predvidi tok konduktometrijske titracije.01 0. je dakle provodnost kocke tekućine s bridom od 1 cm.1 Ekvivalentna provodnost Λ za otopinu NaCl c (NaCl) / mol L-1 0.2) Ekvivalentna provodnost.

Ako otopine nisu jako kisele i nije prisutna dušična kiselina elektrode mogu biti i od srebra.ELEKTROANALITIČKE METODE Tablica 5. Slika 5. Ipak elektrode od platine su najčešće u upotrebi. kao detektor u kromatografijama te za za odre ivanje točke završetka titracije.3 71.3 Različiti oblici ćelija za mjerenje provodnosti 35 .0 40.8 24 Primjena direktnog mjerenja provodnosti u kvalitativnoj i kvantitativnoj analizi je ograničena. te ugljen i grafit. Elektrode su najčešće od platine ili legure platine i iridija. zbog ne selektivnosti.1 68 anioni OH− Cl− NO3− ClO4− CH3COO− SO42− C2O42− λ0− 198 76. a dobivene vrijednosti se unose u dijagram prema volumenu potrošene standardne otopine. Za razliku od potenciometrijske titracije gdje se koriste elektrode koje reagiraju samo na titrirani sustav.5 38.4 53. U pravilu se na taj način dobivaju pravci koji se sijeku u točki ekvivalencije. Ćelije za mjerenje provodnosti otopina (slika 5.3) moraju osim toga imati elektrode sa stalnom geometrijom . U alkalnim otopinama se upotrebljavaju V2A čelici.7 73.1 73. Koristi se za praćenje ukupne minealizacije otopine (kvaliteta demineralizirane ili destilirane vode).8 50. Ćelije za mjerenje provodnosti Ćelije za mjerenje provodnosti moraju biti od netopljivog materijala.2 Ionske provodnosti kod beskonačnog razrje enja kod 25 oC Kationi H+ Na+ K+ Li+ NH4+ Mg2+ Fe3+ λ0+ 349. kod konduktometrijskie titracije svi prisutni ioni sudjeluju u provo enju naboja kroz otopinu. Kod konduktometrijske titracije mjeri se specifična provodnost otopine nakon dodavanja standardne otopine. To su obično platinirane platinske elektrode da bi se povećala efektivna površina i minimalizirali kapacitivni efekti.4 68.9 79.

A provodnost / µS provodnost / µS B provodnost / µS C 2 1 1 2 1 2 volumen jake baze / mL volumen slabe baze / mL volumen jake baze / mL D 3 provodnost / µS provodnost / µS E 3 1 2 1 2 volumen slabe baze / mL volumen slabe baze / mL Slika 5. naziva se konstanta ćelije.0128560 0.745263 κ (25 oC) S cm-1 0. b) jaka kiselina sa slabom bazom. Taj odnos.Procesna i instrumentalna i analiza Odre ivanje konstante ćelije Kod konduktometrijskih mjerenja najčešće je relativna provodnost κ vrijednost koja nam je potrebna. d) dvoprotonska kiselina s jakom bazom.4d i 5.6) l CC CC Tablica 5.3 Specifične provodnosti otopina KCl kod 25 oC m (KCl)/1000 g otopine 71.3).111342 0. konstantan za svaku konduktometrijsku ćeliju. Vrijednost κ je proporcionalna provodnosti otopine.4a) ili baza. titracije slabih kiselina (slika 5. Tako er je moguće odrediti sastav smjese dviju kiselina različite jakosti. P 1 κ = G= ⋅ (5. a ovisi o površini elektroda i njihovoj me usobnoj udaljenosti. Konduktometrijska titracija takove smjese najčešće je mnogo točnija od potenciometrijske titracije. 36 .4c) ili baza. Za tu svrhu najčešće se koristi otopina KCl (tablica 5.00140877 Konstanta ćelije (CC) odre uje se eksperimentalno pomoću otopina poznate koncentracije pri odre enoj temperaturi čija je specifična provodnost poznata iz literature.1352 7.41913 0. c) slaba kiselina s jakom bazom. titracija dvoprotonskih kiselina (slika 5.4 Titracije otopina kiselina: a) jaka kiselina s jakom bazom. 1. e) dvoprotonska kiselina sa slabom bazom.4e) i titracije soli slabih kiselina ili baza. Konduktometrijski je moguće odrediti točku završetka titracije kod titracije jakih kiselina (slika 5. Kiselo-bazne titracije Kod reakcija neutralizacije moguće je uspješno koristiti konduktometrijsko odre ivanje točke završetka titracije zbog visoke provodnosti hidronium i hidroksidnih iona u odnosu prema provodnosti produkata reakcije.

kod titracija s konduktometrijskim odre ivanjem točke završetka titracije mogu se koristiti i slabe baze (slika 5. nestabilnost kompleksa. Zbog toga je potrebno korigirati volumen jer se u protivnom dobiju ne linearne titracione krivulje. Njemačka) 37 . a sjecište produženih pravaca odgovara točki ekvivalencije. Nakon korekcije volumena vrijednosti provodnosti se nanose u dijagram kao funkcija volumena dodatka standardne otopine. taloženje na elektrodi. kalijeva ferocijanida i kalijeva fericijanida. To se može postići odabirom iona pogodne gibljivosti. 2. Kod taložnih titracija potrebno je smanjiti topljivost taloga što se često postiže dodatkom 3040% alkohola. barijevim acetatom ili kloridom. te otopinama litijeva sulfata ili oksalata. Neke pogreške gotovo je nemoguće izbjeći. Grešku zbog promjene volumena moguće je smanjiti i tako da se koristi standardna otopina čija je koncentracija cca 10 puta veća od koncentracije otopine koja se titrira. Ako talog nastaje polagano može se otopina cijepiti kristalima taloga itd. Merck Darmstadt. Smanjenje pogreške kod konduktometrijskih titracija Da bi se smanjila pogreška pri konduktometrijskim tiracijama potrebno je dobro odabrati otopinu za titraciju. u taložnim reakcijama i u reakcijama gdje nastaju kompleksi. c(NaOH)=0. Kontrola temperature Temperaturni koeficijent kod konduktometrijskih mjerenja je oko 2% po promjeni temperature od 1 oC. To su uglavnom titracije sa srebrovim i olovnim nitratom. Najčešće je dovoljna primjena vodene ili uljne kupelji na temperaturi oko sobne.0000 (Titrival. Krivulje titracije Da bi se odredila točka ekvivalencije kod konduktometrijskih titracija potrebno je odrediti nekoliko točaka prije i nekoliko točaka nakon točke ekvivalencije.1 molL-1. f=1. Točka završetka titracije će biti odre ena to točnije što je manji kut koji zatvaraju pravci na dijagramu provodnost − volumen standardne otopine. te se stoga koriste mjerene vrijednosti koje su dovoljno daleko od točke ekvivalencije.ELEKTROANALITIČKE METODE Za razliku od potenciometrijskih titracija gdje se gotovo isključivo kao standardna otopina s kojom se titrira koristi jaka kiselina ili jaka baza. uslijed okluzije pa se te taložne reakcije ne mogu koristiti kod konduktometrijskih titracija.4b i 5. Potrebni reagensi: − − otopina KCl poznate koncentracije za odre ivanje konstante ćelije standardna otopina NaOH. primjenjuje se konduktometrijska titracija. Me utim. Broj odre ivanja je relativno mali. Oko točke ekvivalencije dobivene vrijednosti odstupaju od pravca. barijevog hidroksida. sporost taložnih reakcija itd. Kontrola volumena Za vrijeme titracije povećava se volumen otopine.4e) odnosno slabe kiseline. Zbog toga je kod konduktometrijskih titracija potrebna kontrola temperature. kao na pr. Dva linearna dijela dijagrama se ekstrapoliraju. Ipak. postoji čitav niz ograničenja obzirom na komplikacije koje mogu nastati tokom reakcije: adsorpcija na talogu. Taložne titracije i titracije nastajanja kompleksa Konduktometrijska titracija može se primijeniti kod taložnih titracija i titracija u kojima nastaju kompleksi.

.5 • Mikroprocesorski laboratorijski konduktometar MA 5964 Iskra Kranj. Sva daljnja mjerenja se provode uz tu odre enu konstantu ćelije. Uključi magnetsku miješalicu ispod čaše. 408-451 38 .knjiga 2. u I. Titracija jake kiseline. Sabioncello (ur. S. Stakleno posu e i pribor na kraju rada dobro isperite s vodovodnom vodom i zatim nekoliko puta deioniziranom vodom. Konduktometrijska analiza. IV. Zagreb 1978. Rezultati i obrada podataka mjerenja • • • Skicirajte (blok shema) instrument na kojem ste mjerili. I. P. str. Iz volumena dodanog NaOH u točkama završetka titracije odredite koncentraciju slabe i jake kiseline u smjesi. Prona i u tablicama vrijednost za specifičnu vodljivost κ otopine i prema uputstvu za odre ivanje konstante ćelije (CC) unesi specifičnu vodljivost u program konduktometra i očitaj konstantu ćelije. Slovenija • ćelija za mjerenje vodljivosti (za uranjanje) Uvjeti mjerenja: − Vukupno − temperatura: 200 mL 25 oC . Izračunajte sadržaj jake i slabe kiseline u nepoznatom uzorku iz grafičkog prikaza. Ašperger.miješanje Odre ivanje konstante ćelije Otopinu KCl poznate koncentracije (termostatiranu na zadanu temperaturu) stavi u čašu s dvostrukim stjenkama. slabe kiseline i smjese slabe i jake kiseline Alikvote otopina nepoznate koncentracije titrira se standardnom otopinom NaOH. Tehnička knjiga. Literatura 1. Nacrtajte titracione krivulje za sve ispitivane otopine. Filipović. I. Zagreb 1995 2. Laboratorijski priručnik. Elektroanalitičke metode. Piljac. dio .). Zbrinjavanje otpadnih kemikalija i pranje su a i pribora Ovi eksperimenti ne proizvode opasan otpad. Uključi termostat i otvori protok vode iz termostata kroz dvostruke stjenke. RMC. Sve otopine iz ove vježbe mogu se baciti u izljev nakon čega treba pustiti vodu.Procesna i instrumentalna i analiza Instrumenti: Slika 5.