You are on page 1of 16

Ministarstvo financija

Proraun 2013.-2015.
Slavko Lini Ministar financija

Zagreb, 19. studeni 2012.

Makroekonomske projekcije
U 2012. godini oekuje se realno smanjenje BDP-a od 1,1%. U narednom razdoblju oekuje se postupno ubrzanje realnog rasta BDPa i to na: 1,8% u 2013. godini 3,0% u 2014. godini te 3,5% u 2015. godini

Glavni generator gospodarskog rasta u 2013. godini biti e javne i privatne


investicije dok e u narednom razdoblju najvei doprinos rastu doi od izvoza roba i usluga.

Makroekonomske projekcije upuuju na usporavanje stope inflacije s


razine od oko 3,5% u 2012. na neto iznad 2% krajem projekcijskog razdoblja.

Ministarstvo financija

Prihodi dravnog prorauna 2013.-2015.

Osnovne odrednice prihodne strane dravnog prorauna za razdoblje


2013. - 2015. ine:

oekivani oporavak gospodarske aktivnosti poboljana disciplina u naplati poreznih prihoda zakonske izmjene u poreznoj politici planirane za 2013. daljnje prilagoavanje hrvatskog zakonodavstva pravnoj steevini EU te punopravno lanstvo RH u EU od 1. srpnja 2013. godine.

U proraunu za 2013. godinu ukupni prihodi planirani su u iznosu od


113,7 milijardi kuna, projekcije za 2014. iznose 118,3 milijarde kuna, a za 2015. 123,8 milijardi kuna.

Ministarstvo financija

Prihodi dravnog prorauna porezne izmjene

porez na dodanu vrijednost

sniena stopa poreza od 10% umjesto dosadanjih 25% - usluge ugostiteljstva

od 1. sijenja 2013. umjesto nulte stope PDV-a primjenjivat e se stopa od 5%, koja je najnia mogua koju propisuje zakonodavstvo EU

poetak procesa fiskalizacije - usmjereno boljoj naplati poreznih prihoda i zaokretu u dosadanjoj praksi toleriranja porezne nediscipline

ukupni godinji efekt izmjena Zakona o PDV-u poveanje od 1,2 milijarde kuna (dok se s osnova gospodarske aktivnosti oekuje poveanje od 1,7 milijardi kuna)

Ministarstvo financija

Prihodi dravnog prorauna porezne izmjene

troarine

prilagodba poreznog sustava Republike Hrvatske poreznim propisima EU troarine na duhanske proizvode troarine na energente i elektrinu energiju ukljuivanje naknade HANDA-e poseban porez na automobile i ostala motorna vozila ukidanje posebnog poreza na luksuzne proizvode ukupni godinji efekt izmjena Zakona o troarinama poveanje od 1,3 milijarde kuna

porez na dobit

planirano je smanjenje zbog ukidanja oporezivanja reinvestirane dobiti

porez na meunarodnu trgovinu i transakcije

planirano smanjenje zbog ukidanja carina i carinskih pristojbi na uvoz iz zemalja EU

Ministarstvo financija

Prihodi dravnog prorauna 2013.-2015.


Dravni proraun (mil. HRK) UKUPNI PRIHODI Prihodi poslovanja Porezni prihodi Od ega: dohodak dobit PDV troarine carine ostalo Doprinosi Pomoi Ostali prihodi Prihodi od prodaje nefinancijske imovine Plan 2012. 108.950 108.649 64.494 1.283 7.669 40.522 11.493 1.720 1.807 36.972 1.618 5.565 302 Novi plan 2012. 110.343 110.058 63.926 1.283 7.669 40.452 10.977 1.791 1.755 37.968 1.531 6.633 285 Plan 2013. 113.653 113.364 67.168 1.287 7.352 43.419 12.156 1.143 1.811 38.074 2.728 5.395 290 Indeks Projekcija 13./plan 12. 2014. 104,3 104,3 104,1 100,3 95,9 107,1 105,8 66,4 100,2 103,0 168,6 96,9 96,1 118.308 118.041 69.167 1.317 7.272 45.672 12.329 705 1.871 38.965 4.345 5.564 267 Indeks 14./13. 104,1 104,1 103,0 102,3 98,9 105,2 101,4 61,7 103,3 102,3 159,3 103,1 92,0 Projekcija 2015. 123.822 123.544 71.304 1.349 7.322 47.482 12.463 758 1.928 39.908 6.636 5.696 279 Indeks 15./14. 104,7 104,7 103,1 102,4 100,7 104,0 101,1 107,6 103,0 102,4 152,7 102,4 104,5

Ministarstvo financija

Rashodi dravnog prorauna 2013.-2015.

U 2013. godini ukupni rashodi dravnog prorauna planiraju se u visini od


124,5 milijardi kuna, u 2014. u iznosu od 128,4 milijarde kuna, a u 2015. u iznosu od 133,5 milijardi kuna.

U 2013. oekuje se veliki porast sljedeih kategorija rashoda:


kamate (ukljuujui troak duga brodogradnje) - 2 milijarde kuna doprinos RH proraunu EU od 1.7.2013. 1,7 milijardi kuna subvencije brodogradnji 900 milijuna kuna UKUPNO = 4,6 milijardi kuna

Takoer, planira se i ukljuivanje naknade za strateke rezerve nafte u


sustav naplate troarina, uz transfer tako prikupljenih prihoda HANDA-i.

Oekuje se i dodatno poveanje rashoda u dijelu sufinanciranja projekata


financiranih iz EU fondova.

Ministarstvo financija

Rashodi dravnog prorauna 2013.-2015.

Uz prethodno navedeno, poveanja rashoda bila su potrebna i za:

mirovine 368 milijuna kuna


zbog planiranog usklaivanja mirovina ostvarenih iz radnog odnosa

subvencije HBOR-u 150 milijuna kuna aktivna politika zapoljavanja 41 milijun kuna modernizacija H-a 227 milijuna kuna rashodi za nabavu nefinancijske imovine 194 milijuna kuna
ureenje graninih prijelaza s obzirom na pristupanje EU

Ministarstvo financija

Rashodi dravnog prorauna 2013.-2015.

Kako bi se otvorio prostor za navedena poveanja rashoda, ostale


kategorije rashoda bilo je potrebno smanjiti ili zadrati na postojeoj razini:

rashodi za zaposlene (ukljuujui zdravstvene ustanove) 654 milijuna kuna manje


promjene u kolektivnim ugovorima te usklaivanje razine plaa u

dravnim agencijama, zavodima i institutima s razinom plaa u dravnim i javnim slubama


najvee usklaivanje oekuje se kod proraunskih korisnika koji nisu

ostvarili utede u 2012. ambiciozni projekti ministarstava

materijalni rashodi 192 milijuna kuna manje


smanjenja na veini kategorija materijalnih rashoda vea dodatna smanjenja nisu bila mogua zbog sufinanciranja EU

projekata

Ministarstvo financija

Rashodi dravnog prorauna 2013.

Predloene izmjene i dopune dravnog prorauna za 2012. odstupaju od


originalnog plana prorauna.

Karakteristike rashoda za 2013. u odnosu na izmjene i dopune za 2012.


su:

rashodi za zaposlene (ukljuujui zdravstvene ustanove) smanjuju se 2,3 milijarde kuna materijalni rashodi zadrani na razini izmjena i dopuna za 2012. mirovine poveavaju se 456 milijuna kuna rashodi za nabavu nefinancijske imovine poveavaju se 618 milijuna kuna zbog prenoenja plaanja EU projekata u 2013. iz 2012. godine

Ministarstvo financija

Rashodi dravnog prorauna u 2012. godini

Dravni proraun (mil. HRK) UKUPNI RASHODI Rashodi poslovanja rashodi za zaposlene materijalni rashodi financijski rashodi subvencije pomoi naknade graanima i kuanstvima ostali rashodi Rashodi za nabavu nefinancijske imovine

Plan 2012. 118.841 117.114 21.358 8.844 7.999 5.481 4.965 63.751 4.715 1.727

Novi plan 2012. 120.328 119.025 22.465 8.634 8.415 5.861 4.833 64.209 4.607 1.303

Plan 2013. 124.520 122.599 20.704 8.652 10.112 6.056 6.837 64.117 6.121 1.921

Indeks Projekcija 13./plan 12. 2014. 104,8 104,7 96,9 97,8 126,4 110,5 137,7 100,6 129,8 111,2 128.441 126.497 21.084 8.075 10.598 5.914 9.219 65.024 6.584 1.944

Indeks 14./13. 103,1 103,2 101,8 93,3 104,8 97,7 134,8 101,4 107,6 101,2

Projekcija 2015. 133.498 131.767 21.979 8.122 10.708 5.583 10.582 65.865 8.928 1.731

Indeks 15./14. 103,9 104,2 104,2 100,6 101,0 94,4 114,8 101,3 135,6 89,0

Ministarstvo financija

Proraunski manjak 2013.-2015.


Manjak dravnog prorauna u 2013. iznosit e 10,9 milijardi kuna ili 3,1%
BDP-a. U 2014. dravni proraun zabiljeit e manjak od 10,1 milijardu kuna ili 2,7% BDP-a, a u 2015. manjak od 9,7 milijardi kuna ili 2,5% BDP-a.

Izvanproraunski korisnici nastavit e s investicijskim aktivnostima i u


narednim godinama, to e rezultirati manjkom od 0,7% BDP-a u 2013., 0,6% BDP-a u 2014. te 0,4% BDP-a u 2015. godini.

Jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave biljeit e


uravnoteen proraun u trogodinjem razdoblju.

Ministarstvo financija

Manjak/viak 2013.-2015.
(000 HRK) DRAVNI PRORAUN Ukupni manjak/viak % BDP-a IZVANPRORAUNSKI KORISNICI Ukupni manjak/viak % BDP-a LOKALNA DRAVA Ukupni manjak/viak % BDP-a KONSOLIDIRANA OPA DRAVA Ukupni manjak/viak % BDP-a Primarni manjak/viak % BDP-a Plan 2012. Plan 2013. Projekcija 2014. Projekcija 2015.

-9.890.979 -2,9 -815.230 -0,2 -864.090 -0,3 -11.570.298 -3,4 -3.454.210 -1,0

-10.867.012 -3,1 -2.415.577 -0,7 75.043 0,0 -13.207.546 -3,8 -2.912.623 -0,8

-10.133.268 -2,7 -2.069.034 -0,6 66.713 0,0 -12.135.590 -3,3 -1.244.868 -0,3

-9.675.900 -2,5 -1.661.784 -0,4 41.845 0,0 -11.295.839 -2,9 -221.532 -0,1

Ministarstvo financija

Javni dug 2013.-2015.


Kretanje javnog duga u narednom razdoblju bit e odreeno visinom
proraunskog manjka te preuzetim dugovima brodogradnje.

Sukladno tome, javni dug e u 2013. dosei razinu od 55% BDP-a, u 2014. od
56% BDP-a, a u 2015. oekuje se zaokret u trendu kretanja udjela javnog duga u BDP-u.

S obzirom na trendove u kretanju javnog duga, a uzevi u obzir poveane


rashode za kamate, potrebno je naglasiti znaaj i potrebu privatizacijskih primitaka u nadolazeem razdoblju.

Ministarstvo financija

Javni dug 2013.-2015.


54,9 55,8 55,7

60 55 50

12.000
46,7

52,9

10.000
35,8 milijuni HRK

42,2 9.486 7.881 10.025 10.127

45
% BDP-a

40 35

8.000 6.000 4.000 2.000 0

29,3 7.098 6.236 5.225 4.683

30 25 20 15 10 5 0

2008

2009

2010

2011

2012

2013

2014

2015

Kam ate

Javni dug, % BDP-a

Ministarstvo financija

Zakljuno

Pred javnim financijama je dvostruki izazov:

Nuna je brza fiskalna konsolidacija s obzirom na rastui javni dug i troak njegovog financiranja koji sve jae istiskuje ostale kategorije javne potronje. Usklaivanje brzine fiskalne konsolidacije na strani smanjenja rashoda kako se ne bi ponitili pozitivni uinci zapoetog investicijskog ciklusa i promjene trenda ekonomske aktivnosti.

Ovako predloeni proraun predstavlja nastavak politike fiskalne


konsolidacije uz blago smanjenje potronje uz oekivane efekte na gospodarsku aktivnost od rasta investicija.

Zakon o financijskom poslovanju i predsteajnoj nagodbi rjeavanje


problema nelikvidnosti temelj za jaanje kapitala privatnog sektora i preduvjet za ubrzanje investicijskih aktivnosti.

Ministarstvo financija