You are on page 1of 956

VLADA REPUBLIKE HRVATSKE

OBRAZLOENJE PRIJEDLOGA FINANCIJSKIH PLANOVA KORISNIKA DRAVNOG PRORAUNA ZA 2013. GODINU I PROJEKCIJA ZA 2014. I 2015. GODINU - Prilog 6

Zagreb, studeni 2012.

010 HRVATSKI SABOR


Uvod
Razdjel 010 Hrvatski sabor organizacijski je klasificiran u tri (3) glave: Hrvatski sabor, Ured Povjerenstva za odluivanje o sukobu interesa, Dravno izborno povjerenstvo Republike Hrvatske. Najznaajniji poslovi i zadaci na razini razdjela obuhvaaju obavljanje struno administrativnih poslova za potrebe zastupnika Hrvatskoga sabora kao predstavnikog tijela graana i nositelja zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj, obavljanje struno-analitikih poslova za nesmetano djelovanje Povjerenstva za odluivanje o sukobu interesa te zakonita, uinkovita i transparentna provedba izbora.
Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 100,0

01005 Hrvatski sabor 01015 Ured Povjerenstva za odluivanje o sukobu interesa 01020 Dravno izborno povjerenstvo Republike Hrvatske Ukupno 010

146.645.000

146.669.120

127.443.898

132.471.494

5.409.000

6.178.000

3.131.000

3.146.000

114,2

52.969.000

103.181.000

5.812.500

5.835.500

194,8

205.023.000

256.028.120

136.387.398

141.452.994

124,9

01005 Hrvatski sabor


Uvod
Hrvatski sabor je predstavniko tijelo graana i nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj. U ostvarivanju svojih Ustavnih zadaa Hrvatski sabor redovito zasjeda izmeu 15. sijenja i 15. srpnja te izmeu 15. rujna i 15. prosinca, a moe, na zahtjev Predsjednika Republike, Vlade Republike Hrvatske ili veine zastupnika, zasjedati i izvanredno to se redovito deava sazivanjem sjednice nakon 15. srpnja odnosno 15. prosinca. Aktualni, sedmi saziv Hrvatskoga sabora konstituiran je 22. prosinca 2011. godine na temelju rezultata izbora za zastupnike u Hrvatski sabor, odranih 04. prosinca 2011. godine u dvanaest izbornih jedinica. Na temelju glasova graana u Hrvatski sabor je izabran 151 zastupnik.

Unutarnje ustrojstvo Hrvatskoga sabora odreeno je Poslovnikom. Prema Poslovniku, Sabor ima predsjednika i dva do pet potpredsjednika koji zajedno ine Predsjednitvo. Na poziv predsjednika Sabora, u radu Predsjednitva sudjeluje i tajnik Sabora. Tajnika Sabora imenuje i razrjeuje Sabor. Tajnik donosi Pravilnik o unutarnjem redu, odgovoran je za obavljanje poslova strune slube, osigurava financijska sredstva za rad Sabora i strune slube, a obavlja i druge poslove propisane Poslovnikom za koje je odgovoran Saboru. Tajnika i zamjenika tajnika imenuje Sabor na rok od etiri godine. Radna tijela su vaan segment zakonodavnog rada. Saborski Poslovnik propisuje da su radna tijela odbori i povjerenstva, poimenino ih navodi, kao i djelokrug njihova rada. Poslovnik i zastupnicima propisuje prava i dunosti. Prema Poslovniku, zastupnici sudjeluju u radu plenarne sjednice, podnose prijedloge i postavljaju pitanja, upuuju pitanja predsjedniku i lanovima Vlade, sudjeluju u radu sjednica radnih tijela, a prihvaaju i izbore koje im odlukama odredi Sabor. Zastupnici mogu osnivati klubove pod uvjetima koje propisuje Poslovnik. Predsjednici klubova zastupnika s Predsjednitvom raspravljaju o dnevnom redu predstojee sjednice Sabora i drugim vanim pitanjima za rad Sabora. Sabor osniva strunu slubu za obavljanje strunih, administrativnih, sigurnosnih, tehnikih i drugih poslova. Rad Strune slube Sabora usmjerava i usklauje tajnik Sabora i odgovoran je za njezin rad. Poslove Strune slube obavljaju slubenici razvrstani u unutarnje ustrojstvene jedinice u: - Tajnitvu Sabora - Uredu predsjednika Sabora - Uredima potpredsjednika Sabora - Uredu za protokol Sabora i - Uredu za meunarodne i europske poslove. Tajnitvo Sabora poslove i zadae obavlja putem sljedeih zasebnih jedinica: - Ureda tajnika Sabora - Slube radnih tijela - Slubi klubova zastupnika - Slube za pripremu i obradu sjednica Sabora - Slube za pripremu akata Sabora za objavu - Slube za pravne poslove i ljudske potencijale - Slube za medije - Slube za graane - Informacijsko-dokumentacijske slube, istraivanja i mrenih informacija
2

- Knjinice - Slube za ope poslove - Strae. Tajnitvo Hrvatskoga sabora obavlja zadae koje se odnose na: strune administrativne i sigurnosne poslove u pripremi i organiziranju sjednica Sabora, pripremi i objavi donesenih zakona, odluka i zakljuaka Sabora, praenju izvravanja zakljuaka Sabora, rad izaslanstava Sabora, poslove za zastupnike i klubove zastupnika, poslove iz djelokruga radno-pravnih odnosa, poslove u svezi s obavjeivanjem javnosti o radu Sabora i njegovih radnih tijela, materijalno i financijsko poslovanje Sabora, poslove u svezi s tiskanjem, otpremom, arhiviranjem dokumentacije i akata Sabora te poslova nadzora ulaska u zgrade Sabora.
Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 100,0

01005

146.645.000

146.669.120

127.443.898

132.471.494

OBRAZLOENJE PROGRAMA
2101 PROVOENJE ZAKONODAVNE VLASTI
Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 100,0

2101

146.645.000

146.669.120

127.443.898

132.471.494

Opis programa
Na temelju prava i ovlatenja utvrenih Ustavom, Hrvatski sabor ima sljedee ovlasti: odluuje o donoenju i promjeni Ustava, donosi zakone, donosi dravni proraun, odluuje o ratu i miru, donosi akte kojima izraava politiku Hrvatskoga sabora, donosi Strategiju nacionalne sigurnosti i Strategiju obrane Republike Hrvatske, odluuje o promjeni granica Republike Hrvatske, raspisuje referendum, obavlja izbore, imenovanja i razrjeenja, u skladu s Ustavom i zakonom, nadzire rad Vlade Republike Hrvatske i drugih nositelja javnih dunosti odgovornih Hrvatskom saboru, u skladu s Ustavom i zakonom, daje amnestiju za kaznena djela, obavlja druge poslove utvrene Ustavom.

Zakonske i druge pravne osnove


Ustav Republike Hrvatske Ustavni zakon o Ustavnom sudu Republike Hrvatske Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina Zakon o izborima zastupnika u Hrvatski sabor (proieni tekst) Zakon o izbornim jedinicama Zakon o politikim strankama Zakon o financiranju politikih aktivnosti i izborne promidbe Zakon o izborima zastupnika iz Republike Hrvatske u Europski parlament Poslovnik Hrvatskoga sabora Odluka o Strunoj slubi Hrvatskoga sabora Pravilnik o javnosti rada Hrvatskoga sabora i radnih tijela Etiki kodeks dravnih slubenika Kolektivni ugovor za dravne slubenike i namjetenike

Ciljevi provedbe programa u razdoblju 2013.-2015. i pokazatelji uspjenosti kojima e se mjeriti ostvarenje tih ciljeva
C i l j 1 . D o n o e n j e zak o n a , o d l u k a , i zv j e a , s t r a t e g i j a , pl a n ov a , p r o g r am a t e d r u gi h a k a t a s u kl a d n o U s t av n i m o v l as t i m a Zakoni, odluke, izvjea, strategije, planovi, programi te drugi akti sukladno Ustavnim ovlastima predstavljaju instrumente putem kojih Hrvatski sabor kao predstavniko tijelo graana regulira pitanja od interesa Republike Hrvatske i svih njenih graana.

Procjena i ishodite potrebnih sredstava za znaajnije aktivnosti/projekte


A501000 ADMINISTRACIJA I UPRAVLJANJE
Naziv aktivnosti A501000 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 97,7

144.173.000

140.885.120

125.699.898

130.727.494

Kroz aktivnost A501000 Administracija i upravljanje planirana su sredstva za podmirenje osnovnih potreba za normalno funkcioniranje Hrvatskoga sabora u obavljanju strunih administrativnih i sigurnosnih poslova u pripremi i organiziranju sjednica Sabora, pripremi i objavi donesenih zakona, odluka i zakljuaka Sabora, praenju izvravanja zakljuaka Sabora, radu izaslanstava Sabora, poslova za zastupnike i klubove zastupnika, poslova iz djelokruga radno-pravnih odnosa, poslova u vezi s obavjeivanjem javnosti o radu Sabora i njegovih radnih tijela, materijalnog i financijskog poslovanja Sabora, poslova u svezi s tiskanjem, otpremom, arhiviranjem dokumentacije i akata Sabora te poslova nadzora ulaska u zgrade Sabora. U svrhu kvalitetnog funkcioniranja Hrvatskog sabora u zahtjevnim uvjetima lanstva u Europskoj uniji, ali i drugim meunarodnim organizacijama bilo je neophodno uvoenje nove organizacijske strukture Hrvatskog sabora. Stoga je, po uzoru na parlamente drugih
4

zemalja osnovan Ured za meunarodne i europske poslove koji obavlja strune, savjetodavne, administrativne, organizacijske i koordinacijske poslove za potrebe Hrvatskoga sabora i njegovih dunosnika u vezi s meunarodnim i europskim poslovima (Uredba o izmjenama i dopunama Uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijentima sloenosti poslova u dravnoj slubi od 12. srpnja 2012. godine, Narodne Novine, 78/2012). Na taj nain bi se svi struni i administrativni poslovi vezani uz parlamentarnu dimenziju lanstva u Europskoj uniji, a koji nisu u nadlenosti budueg Odbora za europske poslove, ali i poslovi vezani uz bilateralne i multilateralne sastanke, stalna i privremena izaslanstva te parlamentarne skupine prijateljstva, obavljali u okviru jedne slube to bi pridonijelo boljoj koordinaciji djelovanja Hrvatskog sabora u meunarodnim asocijacijama i Europskoj uniji. Isto tako u procesu pristupanja, ali i nakon ulaska u EU, parlament bi trebao odigrati znaajnu ulogu u informiranju javnosti o posljedicama lanstva u EU. Hrvatski sabor bi trebao biti i proaktivan na podizanju nacionalne svijesti o europskim pitanjima. Struna sluba Hrvatskoga sabora ima vrlo vanu ulogu na tom podruju pomaui zastupnicima u informacijskim i komunikacijskim aktivnostima. Takoer, nakon to Republika Hrvatska postane lanicom EU postojei Odbor za europske integracije transformirat e se u radno tijelo nadleno za poslove EU te imati kljunu ulogu u funkcioniranju Hrvatskoga sabora u EU kako u zakonodavnom djelu tako i u postupku nadzora te praenja provedbe naela supsidijarnosti. S obzirom na povijesna zbivanja koja oekuju Republiku Hrvatsku u 2013. godini, znaajnu ulogu e odigrati parlamentarna diplomacija. Parlamentarna diplomacija vaan je dio zastupnike aktivnosti posebice u procesu pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji, ali i nakon toga, to proizlazi iz samog Lisabonskog ugovora koji je ojaao ulogu nacionalnih parlamenata u EU. Potonje e zahtijevati vei angaman zastupnika Hrvatskoga sabora zbog sudjelovanja u parlamentarnoj dimenziji Europske unije, kako u organizaciji Europskog parlamenta tako i u organizaciji nacionalnih parlamenata zemalja lanica.

T501036 ZASJEDANJE PARLAMENTARNE SKUPTINE NATO-a


Naziv aktivnosti T501036 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 0,0

00

4.000.000

00

00

Organizacija Parlamentarne skuptine NATO-a je obveza Republike Hrvatske koja proizlazi iz lanstva u toj organizaciji. Na 22. sjednici Predsjednitva Hrvatskoga sabora odranoj 28. oujka 2011. godine, Hrvatski sabor je preuzeo obvezu da bude domain jesenskog zasjedanja Parlamentarne skuptine NATO-a u listopadu ili studenom 2013. godine, o emu je predsjednik Hrvatskoga sabora izvijestio glavnog tajnika Parlamentarne skuptine NATO-a. Za organizaciju navedenog zasjedanja osigurana su sredstva u iznosu od 4.000.000,00 kuna.

01015 Ured Povjerenstva za odluivanje o sukobu interesa


Uvod
Novim Zakonom o sprjeavanju sukoba interesa (Narodne novine broj 26/11 i 12/12) je ureeno sprjeavanje sukoba interesa izmeu privatnog i javnog interesa u obnaanju javnih dunosti, utvreni su obveznici postupanja prema odredbama ovog Zakona, obveze dunosnika o podnoenju izvjea o imovinskom stanju, ureen je postupak provjere podataka iz podnesenih izvjea o imovinskom stanju dunosnika, trajanje obveza i brojna ogranienja u poslovanjima dunosnika nakon prestanka obavljanja javne dunosti, zatim izbor, sastav i nadlenost Povjerenstva za odluivanje o sukobu interesa te ureen postupak pred Povjerenstvom i Zakonom predviene sankcije i mjere koje Povjerenstvo moe izrei u sluajevima povrede odredbi ovog Zakona. Radi provedbe ovog Zakona osniva se profesionalno Povjerenstvo za odluivanje o sukobu interesa. Povjerenstvo je stalno, neovisno i samostalno dravno tijelo koje obavlja poslove iz svoga djelokruga rada i nadlenosti, odreenih ovim Zakonom. Povjerenstvo se sastoji od predsjednika i etiri lana Povjerenstva. Predsjednik Povjerenstva ima pravo na plau u visini plae potpredsjednika Dravnog izbornog povjerenstva RH (5,70), a lanovi Povjerenstva u visini plae lanova DIP-a (5,27). Sredstva za rad Povjerenstva osiguravaju se u dravnom proraunu. Nadlenosti Povjerenstva su: - pokretanje postupaka sukoba interesa i donoenje odluka o tome je li odreeno djelovanje ili propust dunosnika predstavlja povredu odredbi ovog Zakona, - davanje miljenja na zahtjev dunosnika kada su u dvojbi je li neko njihovo ponaanje u skladu s naelima javnih dunosti, - propisivanje i utvrivanje sadraja obrazaca imovinske kartice te ustrojavanja Registra dunosnika radi primjene pojedinih odredbi Zakona, - donoenje podzakonskih akata vezanih za provedbu ovog Zakona pravilnici, - izrada smjernica i uputa dunosnicima u svrhu uinkovitog sprjeavanja sukoba interesa, - provoenje edukacija dunosnika u pitanjima sukoba interesa i podnoenja izvjea o imovinskom stanju, - suradnja s nadlenim tijelima u svrhu provedbe ovog Zakona, - ostvarivanje meunarodne suradnje sa slinim tijelima u podruju sprjeavanja sukoba interesa te, - obavljanje drugih poslova odreenih ovim Zakonom. Povjerenstvo ima strunu slubu Ured povjerenstva koji obavlja sve strune i analitike, administrativne i tehnike poslove za Povjerenstvo. Radom Ureda povjerenstva rukovodi predstojnik Ureda. Ured povjerenstva trenutno je popunjen s 11 dravnih slubenika s tendencijom kadrovskog jaanja u cilju pruanja adekvatne potpore u radu Povjerenstva za njegovo uinkovito djelovanje sukladno mjeri iz Monitoring tablice za Poglavlje 23. Pravosue i temeljna prava te predvienoj mjeri iz novog Akcijskog plana uz Strategiju suzbijanja korupcije. Struno-analitiki poslovi koje Ured povjerenstva obavlja su poslovi koji obuhvaaju strunu obradu podataka, evidenciju, prikupljanje i utvrivanje injenica potrebnih za odluivanje
6

Povjerenstvu, evidenciju i analizu izvjea dunosnika o njihovim prihodima i imovini, naine stjecanja imovine, izvore sredstava kojima je pribavljena pokretna i nepokretna imovina koju je dunosnik duan prijaviti, strunu obradu i postupanje po prijavama o moguem sukobu interesa dunosnika, podnesenima Povjerenstvu, pripremu materijala za sjednice i strune sastanke Povjerenstva, izradu nacrta odluka, miljenja, zakljuaka, priopenja, izvjea, pravnih stajalita i zapisnika sa sjednica Povjerenstva, te praenje i izvravanje akata i odluka Povjerenstva. Ured Povjerenstva izrauje nacrte svih provedbenih propisa koje donosi Povjerenstvo, zatim izrauje nacrte godinjih izvjea Hrvatskom saboru o radu Povjerenstva, omoguuje javnosti uvid u podatke o imovinskom stanju dunosnika unosom istih na internet stranice Povjerenstva, obavlja poslove pisarnice Povjerenstva, poslove izrade nacrta prijedloga planiranja i izvrenja proraunskih sredstava Ureda povjerenstva i Povjerenstva. Pored gore opisanih poslova Uredu povjerenstva su povjereni i struni, administrativno - tehniki poslovi verifikacije (provjere) podataka iz podnesenih izvjea dunosnika o imovnom stanju, te ustrojavanje registra dunosnika. Administrativno-tehniki i opi poslovi, koje Ured povjerenstva obavlja su poslovi koji obuhvaaju statistiko-analitike i informativno-dokumentacijske poslove, sreivanje, uvanje i arhiviranje dokumentacije, uredsko poslovanje, daktilografske poslove, te druge administrativnotehnike poslove za potrebe Povjerenstva i Ureda povjerenstva.
Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 114,2

01015

5.409.000

6.178.000

3.131.000

3.146.000

OBRAZLOENJE PROGRAMA
2102 ODLUIVANJE O SUKOBU INTERESA
Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 114,2

2102

5.409.000

6.178.000

3.131.000

3.146.000

Opis programa
Svrha ovog Zakona je sprjeavanje sukoba interesa u obnaanju javnih dunosti, sprjeavanju privatnih utjecaja na donoenje odluka u obnaanju javnih dunosti, jaanje integriteta, objektivnosti, nepristranosti i transparentnosti u obnaanju javnih dunosti te jaanje povjerenja graana u tijela javne vlasti. Sukob interesa, kako ga Zakona definira, postoji kada su privatni interesi dunosnika u suprotnosti s javnim interesom, a posebice kada: - privatni interes dunosnika utjee na njegovu nepristranost u obavljanju javne dunosti ili

- se osnovano moe smatrati da privatni interes dunosnika utjee na njegovu nepristranost u obavljanju javne dunosti ili - privatni interes dunosnika moe utjecati na njegovu nepristranost u obavljanju javne dunosti. Dunosnici u obnaanju javnih dunosti moraju postupati asno, poteno, savjesno, odgovorno i nepristrano uvajui vlastitu vjerodostojnost i dostojanstvo povjerene im dunosti te povjerenje graana. Nakon izbora ili imenovanja na javnu dunost, dunosnik je duan urediti svoje privatne poslove kako bi se sprijeio predvidljivi sukob interesa i zatitio javni interes. Povjerenstvo imajui ulogu preventivnog djelovanja ini sve kroz razliite upute, smjernice i miljenja da sprijei predvidljivi ili potencijalni sukob interesa i time tako djeluje proaktivno. Dunosnici su obvezni na poetku mandata te na kraju mandata kao i za vrijeme svoga mandata, ako doe do promjene njihovog imovnog stanja dostaviti Povjerenstvu izvjee o svome imovnom stanju, iji se podaci o imovini javno objavljuju te provjeravaju u posebnom postupku verifikacije podataka. Nakon to Povjerenstvo utvrdi povredu pojedinih odredbi Zakona moe dunosnicima izrei slijedee sankcije: - opomenu, - obustavu isplate dijela mjesene plae i - javno objavljivanje odluke Povjerenstva na troak dunosnika, te slijedee mjere: - prijedlog za razrjeenje imenovanog dunosnika od javne dunosti i - poziv izabranom dunosniku za podnoenje ostavke na obnaanje javne dunosti. Protiv odluke Povjerenstva moe se pokrenuti upravni spor pred Upravnim sudom Republike Hrvatske.

Zakonske i druge pravne osnove


-Zakon o sprjeavanju sukoba interesa, -Pravilnik o postupku pred Povjerenstvom, -Pravilnik o postupku provjere podataka iz izvjea o imovinskom stanju dunosnika, -Pravilnik o unutarnjem ustrojstvu Ureda povjerenstva za odluivanje o sukobu interesa.

Ciljevi provedbe programa u razdoblju 2013.-2015. i pokazatelji uspjenosti kojima e se mjeriti ostvarenje tih ciljeva
C i l j 1 . S p rj e a va n j e s u k o b a i nt e re s a Svrha ovog Zakona je sprjeavanje sukoba interesa u obnaanju javnih dunosti, sprjeavanju privatnih utjecaja na donoenje odluka u obnaanju javnih dunosti, jaanje integriteta, objektivnosti, nepristranosti i transparentnosti u obnaanju javnih dunosti te jaanje povjerenja graana u tijela javne vlasti.

Procjena i ishodite potrebnih sredstava za znaajnije aktivnosti/projekte


A847004 ADMINISTRACIJA I UPRAVLJANJE
Naziv aktivnosti A847004 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 121,4

4.995.000

6.066.000

3.116.000

3.131.000

Radi provedbe ovog Zakona osniva se Povjerenstvo za odluivanje o sukobu interesa. Povjerenstvo je stalno, neovisno i samostalno dravno tijelo koje obavlja poslove iz svoga djelokruga rada i nadlenosti, odreenih ovim Zakonom. Povjerenstvo se sastoji od predsjednika i etiri lana Povjerenstva. Predsjednik Povjerenstva ima pravo na plau u visini plae potpredsjednika Dravnog izbornog povjerenstva RH (5,70), a lanovi Povjerenstva u visini plae lanova DIP-a (5,27). Povjerenstvo ima strunu slubu Ured Povjerenstva koji obavlja sve strune i analitike, administrativne i tehnike poslove za Povjerenstvo. Radom Ureda povjerenstva rukovodi predstojnik Ureda. Ured povjerenstva trenutno je popunjen s 11 dravnih slubenika s tendencijom kadrovskog jaanja u cilju pruanja adekvatne potpore u radu Povjerenstva za njegovo uinkovito djelovanje sukladno mjeri iz Monitoring tablice za Poglavlje 23. Pravosue i temeljna prava te predvienoj mjeri iz novog Akcijskog plana uz Strategiju suzbijanja korupcije. Struno-analitiki poslovi koje Ured Povjerenstva obavlja su poslovi koji obuhvaaju strunu obradu podataka, evidenciju, prikupljanje i utvrivanje injenica potrebnih za odluivanje Povjerenstvu, evidenciju i analizu izvjea dunosnika o njihovim prihodima i imovini, naine stjecanja imovine, izvore sredstava kojima je pribavljena pokretna i nepokretna imovina koju je dunosnik duan prijaviti, strunu obradu i postupanje po prijavama o moguem sukobu interesa dunosnika, podnesenima Povjerenstvu, pripremu materijala za sjednice i strune sastanke Povjerenstva, izradu nacrta odluka, miljenja, zakljuaka, priopenja, izvjea, pravnih stajalita i zapisnika sa sjednica Povjerenstva, te praenje i izvravanje akata i odluka Povjerenstva. Ured Povjerenstva izrauje nacrte svih provedbenih propisa koje donosi Povjerenstvo, zatim izrauje nacrte godinjih izvjea Hrvatskom saboru o radu Povjerenstva, omoguuje javnosti uvid u podatke o imovinskom stanju dunosnika unosom istih na internet stranice Povjerenstva, obavlja poslove pisarnice Povjerenstva, poslove izrade nacrta prijedloga planiranja i izvrenja proraunskih sredstava Ureda povjerenstva i Povjerenstva. Pored gore opisanih poslova Uredu povjerenstva su povjereni i struni, administrativno tehniki poslovi verifikacije (provjere) podataka iz podnesenih izvjea dunosnika o imovnom stanju, te ustrojavanje registra dunosnika. Administrativno-tehniki i opi poslovi, koje Ured Povjerenstva obavlja su poslovi koji obuhvaaju statistiko-analitike i informativno-dokumentacijske poslove, sreivanje, uvanje i arhiviranje dokumentacije, uredsko poslovanje, daktilografske poslove, te druge administrativno-tehnike poslove za potrebe Povjerenstva i Ureda Povjerenstva.

01020 Dravno izborno povjerenstvo Republike Hrvatske


Uvod
Dravno izborno povjerenstvo Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo) obavlja poslove iz svog djelokruga u skladu sa Zakonom o Dravnom izbornom povjerenstvu te zakonima koji ureuju izbor zastupnika u Hrvatski sabor, izbor predsjednika Republike Hrvatske, izbor zastupnika iz Republike Hrvatske u Europski parlament, izbor lanova predstavnikih tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave, izbor opinskih naelnika, gradonaelnika, upana i gradonaelnika Grada Zagreba, izbor lanova vijea i predstavnika nacionalnih manjina u jedinicama lokalne i podrune (regionalne) samouprave te provedbu dravnog, lokalnog i savjetodavnog referenduma. Pored prethodno navedenih poslova, Povjerenstvo obavlja i sljedee poslove: daje miljenja za dogradnju i unapreivanje izbornog zakonodavstva te zakonodavstva koje regulira pitanje referenduma, imenuje lanove upanijskih izbornih povjerenstava i gradskoga izbornog povjerenstva Grada Zagreba, provodi edukaciju lanova izbornih povjerenstava i povjerenstava za provedbu referenduma u jedinicama lokalne i podrune (regionalne) samouprave, informira graane o provedbi izbora te mogunosti ostvarenja i zatite birakog prava u izbornom postupku, odreuje nain arhiviranja i objavljivanja materijala o provedenim izborima i referendumu, objavljuje periodine, strune publikacije vezano uz izborni sustav, provedbu izbora i praksu, podnosi izvjea nadlenim tijelima o provedbi izbora i referenduma, utvruje organizaciju strune slube Povjerenstva, izabire tajnika Povjerenstva i njegova zamjenika, ostvaruje suradnju s organizacijama u zemlji te s meunarodnim organizacijama i institucijama u domeni izbornog zakonodavstva i izbora uope, podnosi Hrvatskom saboru izvjee o provedenim izborima i referendumu u roku od 60 dana od dana objave slubenih rezultata izbora.
Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 194,8

01020

52.969.000

103.181.000

5.812.500

5.835.500

OBRAZLOENJE PROGRAMA
2103 PROVEDBA IZBORA I REFERENDUMA
Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 194,8

2103

52.969.000

103.181.000

5.812.500

5.835.500

10

Opis programa
Provedba izbora za zastupnike u Hrvatski sabor, izbora za predsjednika Republike Hrvatske, izbora za zastupnike iz Republike Hrvatske u Europski parlament, izbora lanova predstavnikih tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave, izbora opinskih naelnika, gradonaelnika, upana i gradonaelnika Grada Zagreba, izbora za lanove vijea i predstavnika nacionalnih manjina u jedinicama lokalne i podrune (regionalne) samouprave te provedba dravnog, lokalnog i savjetodavnog referenduma.

Zakonske i druge pravne osnove


Zakon o Dravnom izbornom povjerenstvu Zakon o izborima zastupnika u Hrvatski sabor Zakon o izboru predsjednika Republike Hrvatske Zakon o izboru lanova predstavnikih tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave, Zakon o izboru opinskih naelnika, gradonaelnika, upana i gradonaelnika Grada Zagreba Zakon o izboru lanova vijea i predstavnika nacionalnih manjina u jedinicama lokalne i podrune (regionalne) samouprave Zakon o lokalnoj i podrunoj (regionalnoj) samoupravi Zakon o referendumu i drugim oblicima osobnog sudjelovanja u obavljanju dravne vlasti i lokalne i podrune (regionalne) samouprave Zakon o izborima zastupnika iz Republike Hrvatske u Europski parlament Zakon o financiranju politikih aktivnosti i izborne promidbe.

Ciljevi provedbe programa u razdoblju 2013.-2015. i pokazatelji uspjenosti kojima e se mjeriti ostvarenje tih ciljeva
C i l j 1 . Za k o n i t o , u i n k o v i t o i t r a n s p a r e nt n o p r o ve d e ni i zb o ri i r ef er e n d um , d o s t u p ni s vi m bi r a i m a s a pr a v o v re m e n i m i t o n i m r e zu l t at i m a Dravno izborno povjerenstvo na svim izborima ima zakonski propisane ovlasti u pripremi i provedbi izbora, a organizirana i uinkovita priprema izbora, jedan je od glavnih preduvjeta transparentno provedenih izbora. Tijekom pripreme izbora Povjerenstvo: -imenuje lanove izbornih povjerenstava, sukladno zakonskim odredbama; -utvruje obvezatne upute za rad izbornih povjerenstava i birakih odbora; -odreuje biraka mjesta i imenuje birake odbore u hrvatskim diplomatsko konzularnim predstavnitvima; -propisuje obrasce u postupku pripreme i provedbe izbora; -nadzire rad izbornih povjerenstava; -nadzire pravilnost izborne promidbe; -objavljuje rezultate izbora.

11

Dostupnost glasovanja je preduvjet dobro provedenih izbora. Visoki standard vezano uz dostupnost glasovanja koji je postignut na posljednjim izborima, odrat e se i na iduim izborima, a u dogovoru i suradnji sa niim izbornim tijelima Povjerenstvo e analizirati mreu birakih mjesta u Republici Hrvatskoj, vodei rauna o dosadanjim pozitivnim rjeenjima, te ju, po potrebi, prilagoavati potrebama biraa. Cjelovita informatika podrka provedbi izbora, kako bi se rezultati izbora obradili na najbolji mogui nain primjenom jedinstvene aplikacije te s najveim stupnjem informacijske sigurnosti, nuan je preduvjet pravovremenih i tonih izbornih rezultata. C i l j 2 . P o d i za n j e r a zi n e u i n k o vi t os t i i zbo r n i h p ro c es a t e j aa n j e p o v j e re n j a u i zb o r n i s u s t av Na podizanje razine uinkovitosti izbornih procesa utjecat e se miljenjima za dogradnju i izmjenu izbornog zakonodavstva nakon detaljne analize poslije svakih provedenih izbora, edukacijom i informiranjem svih sudionika izbornog procesa, a posebice lanova izbornih tijela. Na jaanje povjerenja u izborni sustav utjecat e se transparentnou cjelovite informatike podrke kako dravnih tako i lokalnih izbora. Nadalje, a imajui u vidu lokalne izbore koji e se odrati u svibnju 2013. godine, Povjerenstvo planira tijekom 2013. godine provoditi sustavnu edukaciju svih izbornih tijela i izbornih sudionika (politikih stranaka, nezavisnih lista i kandidata) vezano uz provedbu Zakona o financiranju politikih aktivnosti i izborne promidbe, te izbornih zakona kojima se ureuje postupak izbora.

Procjena i ishodite potrebnih sredstava za znaajnije aktivnosti/projekte


A501002 PROVEDBA IZBORA
Naziv aktivnosti A501002 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 348,3

27.436.000

95.566.500

00

00

Tijekom 2013. godine provesti e se redovni izbori za lanove predstavnikih tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave i izbori za opinske naelnike, gradonaelnike, upane i gradonaelnika Grada Zagreba, kao i dopunski izbori, a imajui u vidu Ugovor o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji, vrlo je izvjesno da e se odrati i prvi izbori za zastupnike iz Republike Hrvatske u Europski parlament.

A501038 IPA 2011 FFRAC - JAANJE KAPACITETA DRAVNOG IZBORNOG POVJERENSTVA REPUBLIKE HRVATSKE ZA PROVEDBU NADZORA FINANCIRANJA POLITIKIH AKTIVNOSTI I IZBORNE PROMIDBE
Naziv aktivnosti A501038 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 0,0

00

1.425.000

00

00

12

013 URED PREDSJEDNIKA REPUBLIKE HRVATSKE PO PRESTANKU OBNAANJA DUNOSTI


Uvod
Sukladno Zakonu o posebnim pravima predsjednika Republike Hrvatske po prestanku obnaanja dunosti (Narodne Novine, 105/2004) te Uredbi o Uredu predsjednika Republike Hrvatske po prestanku obnaanja dunosti (Narodne Novine, 134/2009) osnovan je Ured predsjednika Republike Hrvatske po prestanku obnaanja dunosti. Ured kao struna sluba, obavlja slubenike, administrativne i ostale poslove iskljuivo za potrebe predsjednika.
Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 95,3

01305 Ured predsjednika Republike Hrvatske po prestanku obnaanja dunosti Ukupno 013

995.000

947.995

959.550

972.987

995.000

947.995

959.550

972.987

95,3

OBRAZLOENJE PROGRAMA
2105 DJELOVANJE PREDSJEDNIKA REPUBLIKE HRVATSKE PO PRESTANKU OBNAANJA DUNOSTI
Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 95,3

2105

995.000

947.995

959.550

972.987

Opis programa
Obavljanjem slubenikih, administrativnih i ostalih poslove iskljuivo za potrebe predsjednika osigurava se nesmetano djelovanje predsjednika Republike Hrvatske po prestanku obnaanja dunosti u predstavljanju i zastupanju interesa Republike Hrvatske u zemlji i inozemstvu.

Zakonske i druge pravne osnove


Zakon o pravima predsjednika Republike Hrvatske po prestanku obnaanja dunosti (Narodne Novine, 105/2004)

13

Ciljevi provedbe programa u razdoblju 2013.-2015. i pokazatelji uspjenosti kojima e se mjeriti ostvarenje tih ciljeva
C i l j 1 . P r e ds t a vl j a n j e i za s t u p a nj e i n t e r es a R H u ze m l j i i i n o ze m s t v u Omoguavanje bivem predsjedniku Republike da nastavi s koritenjem svojih razgranatih kontakata irom svijeta, kao i s aktivnou u Hrvatskoj, kako bi pomogao promicanju ugleda Republike Hrvatske u meunarodnoj zajednici, uspjenom zavretku pristupnih pregovora s EU, te prodoru hrvatskoga gospodarstva na strana trita, kao i privlaenju stranih investicija u Hrvatsku. Omoguavanje bivem predsjedniku Republike da javnim zastupanjem stanovita koja su mu u 10 godina predsjednikog mandata donijela zamjetni ugled u svijetu, nastavi gradei na tome ugledu - aktivno raditi na promicanju slike o Republici Hrvatskoj, kao o demokratskoj dravi, privrenoj uspostavljanju vladavine prava i borbi protiv korupcije, te potivanju i ostvarivanju ljudskih prava, ukljuujui prava manjina. Omoguavanje bivem predsjedniku Republike da se u funkciji ostvarivanja gore navedenih ciljeva odaziva pozivima na meunarodne skupove i na razgovore sa stranim dravnicima, te da u Hrvatskoj bude domain politiarima iz svijeta, a osobito gospodarskim izaslanstvima iz raznih zemalja, kao i da odrava aktivne kontakte s diplomatskim zborom u Republici Hrvatskoj.

Procjena i ishodite potrebnih sredstava za znaajnije aktivnosti/projekte


A845001 ADMINISTRACIJA I UPRAVLJANJE
Naziv aktivnosti A845001 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 95,8

978.000

936.995

947.550

960.987

Kroz aktivnost A845001 Administracija i upravljanje planirana su sredstva za podmirenje osnovnih potreba za normalno funkcioniranje Ureda te brojnih aktivnosti predsjednika posebno na podruju vanjske politike.

14

015 URED PREDSJEDNIKA REPUBLIKE HRVATSKE


Uvod
Ured predsjednika Republike Hrvatske obnaa savjetodavne, administrativne, strune i druge poslove pripreme i provoenja odluka i akata koje donosi predsjednik Republike Hrvatske te skrbi o provoenju drugih Ustavom i zakonima utvrenih ovlasti i obveza predsjednika. Odredbom lanka 107. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine 85/10 - proieni tekst) propisano je da predsjedniku Republike u obavljanju njegovih dunosti pomau savjetodavna tijela te da se savjetodavni, struni i drugi poslovi obavljaju u Uredu predsjednika Republike Hrvatske. Ured predsjednika Republike Hrvatske ustrojen je Odlukom o Uredu predsjednika Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 80/00, 06/04, 54/05, 30/10 i 107/11). Istom su ureene zadae i osnove ustrojstva Ureda osnovanog Odlukom o osnivanju Ureda predsjednika Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 5/91). Prema Odluci o Uredu predsjednika Republike Hrvatske Ured obnaa savjetodavne, administrativne, strune i druge poslove u pripremi i skrbi oko priprema i provoenja odluka i akata koje donosi predsjednik Republike Hrvatske te u obavljanju drugih njegovih Ustavom i zakonima utvrenih ovlasti i obveza. Ovlasti predsjednika Republike utvrene su ustavnim odredbama te nizom posebnih zakona. Prema odredbi lanka 94. Ustava predsjednik Republike Hrvatske predstavlja i zastupa Republiku Hrvatsku u zemlji i inozemstvu, brine se za redovito i usklaeno djelovanje te za stabilnost dravne vlasti i odgovara za obranu neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske, raspisuje izbore za Hrvatski sabor i saziva ga na prvo zasjedanje, raspisuje referendum u skladu s Ustavom, povjerava mandat za sastavljanje Vlade osobi koja uiva povjerenje veine svih zastupnika u Hrvatskom saboru, daje pomilovanja u skladu s odredbama Zakona o pomilovanjima te dodjeljuje odlikovanja i priznanja odreena zakonom (lanak 98. Ustava) temeljem Zakona o odlikovanjima i priznanjima Republike Hrvatske. Nadalje, prema odredbi lanka 99. Ustava Predsjednik Republike i Vlada Republike Hrvatske surauju u oblikovanju i provoenju vanjske politike, a Predsjednik Republike, na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade, odluuje o osnivanju diplomatskih misija i konzularnih ureda Republike Hrvatske u inozemstvu te na prijedlog Vlade i uz miljenje nadlenog odbora Hrvatskoga sabora, donosi odluku o postavljanju i opozivu efova diplomatskih misija Republike Hrvatske u inozemstvu, uz prethodni supotpis predsjednika Vlade Republike Hrvatske, prima vjerodajnice i opozivna pisma inozemnih efova diplomatskih misija. Takoer, nadlenosti Predsjednika Republike u oblasti vanjske politike utvrene su i odredbama Zakona o vanjskim poslovima. Predsjednik Republike vrhovni je zapovjednik oruanih snaga Republike Hrvatske, te imenuje i razrjeuje vojne zapovjednike, u skladu sa zakonom (lanak 100. Ustava), a pojedinane ovlasti utvrene su i odredbama Zakona o slubi u Oruanim snagama Republike Hrvatske te odredbama Zakona o obrani. Prema lanku 103. Ustava Predsjednik Republike i Vlada Republike Hrvatske, u skladu s Ustavom i zakonom, surauju u usmjeravanju rada sigurnosnih slubi, a imenovanje elnika sigurnosnih

15

slubi, uz prethodno pribavljeno miljenje nadlenog odbora Hrvatskoga sabora, supotpisuju Predsjednik Republike i predsjednik Vlade Republike Hrvatske. Temeljem Zakona o sigurnosnoobavjetajnom sustavu Republike Hrvatske Predsjednik Republike obavlja i druga imenovanja te daje suglasnost na odgovarajue akte sigurnosnih slubi. Prema lanku 104. Ustava Predsjednik Republike, na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade, moe raspustiti Hrvatski sabor, Predsjednik Republike donosi rjeenje o imenovanju predsjednika Vlade uz supotpis predsjednika Hrvatskog sabora (lanak 110. Ustava), te predlae imenovanje predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske, uz prethodno miljenje Ope sjednice Vrhovnog suda Republike Hrvatske i mjerodavnog odbora (lanak 119. Ustava).
Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 92,4

01505 Ured Predsjednika Republike Hrvatske Ukupno 015

49.500.000

45.719.698

45.905.294

47.083.953

49.500.000

45.719.698

45.905.294

47.083.953

92,4

OBRAZLOENJE PROGRAMA
2104 DJELOVANJE PREDSJEDNIKA REPUBLIKE HRVATSKE
Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 92,4

2104

49.500.000

45.719.698

45.905.294

47.083.953

Opis programa
Predsjednik Republike Hrvatske predstavlja i zastupa Republiku Hrvatsku u zemlji i inozemstvu, brine se za redovito i usklaeno djelovanje te za stabilnost dravne vlasti, odgovara za obranu neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske, raspisuje izbore za Hrvatski sabor i saziva ga na prvo zasjedanje, raspisuje referendum u skladu s Ustavom, povjerava mandat za sastavljanje Vlade osobi koja uiva povjerenje veine svih zastupnika u Hrvatskom saboru, daje pomilovanja, dodjeljuje odlikovanja i priznanja odreena zakonom te obavlja druge dunosti odreene Ustavom.

Zakonske i druge pravne osnove


Ustav Republike Hrvatske Odluka o Uredu predsjednika Republike Hrvatske Odluka o osnivanju Ureda predsjednika Republike Hrvatske Zakon o vanjskim poslovima Zakon o oruanim snagama Republike Hrvatske Zakon o obrani
16

Zakon o sigurnosno-obavjetajnom sustavu Republike Hrvatske Zakon o odlikovanjima i priznanjima Republike Hrvatske Zakon o pomilovanju. Ustavni zakon o Ustavnom sudu Republike Hrvatske Zakon o izborima zastupnika u Hrvatski sabor Zakon o izborima zastupnika iz Republike Hrvatske u Europski parlament Zakon o sklapanju i izvravanju meunarodnih ugovora Zakon o Vladi Republike Hrvatske Zakon o sudovima Zakon o sudjelovanju pripadnika Oruanih snaga Republike Hrvatske, policije, civilne zatite te dravnih slubenika i namjetenika u mirovnim operacijama i drugim aktivnostima u inozemstvu Zakon o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih slubenika i ovlatenih slubenih osoba

Ciljevi provedbe programa u razdoblju 2013.-2015. i pokazatelji uspjenosti kojima e se mjeriti ostvarenje tih ciljeva
C i l j 1 . U i n ko v i t a k oo r d i n ac i j a u p r u a n j u p o t p o re p r e ds j e d ni k u R e p u b l i ke Ured predsjednika Republike Hrvatske e u narednom razdoblju nastaviti obnaati poslove koji su navedeni u Uvodu, a koji su temeljem Ustava i zakonima stavljeni u nadlenost predsjednika Republike Hrvatske.

Procjena i ishodite potrebnih sredstava za znaajnije aktivnosti/projekte


A504000 ADMINISTRACIJA I UPRAVLJANJE
Naziv aktivnosti A504000 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 97,0

36.690.000

35.593.698

35.594.294

35.593.953

Kroz aktivnost A504000 Administracija i upravljanje planirana su sredstva za podmirenje osnovnih potreba za normalno funkcioniranje Ureda predsjednika Republike Hrvatske u obnaanju savjetodavnih, administrativnih, strunih i drugih poslova pripreme i provoenja odluka i akata koje donosi predsjednik Republike Hrvatske.

A504001 TEHNIKI I POMONI POSLOVI UREDA PREDSJEDNIKA


Naziv aktivnosti A504001 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 78,4

11.688.000

9.164.000

9.349.000

10.528.000

Kroz aktivnost A504001 Tehniki i pomoni poslovi Ureda predsjednika planirana su sredstva za obavljanje tehnikih, pomonih i drugih strunih poslova koji se odnose na

17

opremanje i ureenje Ureda, izradu planova i projekcija godinjih investicijskih projekata, obavljanje poslova tekueg i investicijskog odravanja objekata i uredskih prostora kojima upravlja Ured, voenje zbirke umjetnina u vlasnitvu Ureda te umjetnina posuenih od galerija, muzeja, umjetnika, voenje dokumentacije o objektima i imovini o kojoj skrbi Ured, poslove odravanja zelenih povrina, instalacija, interijera.

18

017 USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE


Uvod
USRH najvie je ustavno tijelo ija je osnovna djelatnost usmjerena na osiguravanje ustavnog poretka i vladavinu prava s naroitim naglaskom na zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda graana sukladno odredbama Ustava Republike Hrvatske. Osnovni cilj ustavnog sudovanja jest njegov doprinos u razvitku naela vladavine prava i pravne sigurnosti kroz kontrolu ustavnosti zakona koje donosi Hrvatski sabor, a posebno u zatiti statusnih prava graana u podruju radnih odnosa, prava vlasnitva i socijalne sigurnosti. Zatitu svojih ljudskih prava i temeljnih sloboda graani Republike Hrvatske mogu zatraiti pred USRH institutom ustavne tube. Ustavnom tubom graani mogu pokrenuti postupak ocjene ustavnosti u sluaju kad im je pojedinanim aktom na dravnoj ili lokalnoj (regionalnoj) razini ili aktom pravne osobe s javnim ovlastima povrijeeno neko od ustavnih prava ili sloboda zajamenih Ustavom Republike Hrvatske. Poloaj i nadlenost USRH propisani su lancima 128. i 129. Ustava RH. Zbog svojih ovlasti da nadzire zakonodavnu, izvrnu i sudbenu vlast, uvjetno reeno, USRH predstavlja "meuvlast" u trodiobi vlasti. Samim tim, ne pripada tijelima dravne vlasti, ve je zasebno ustavno tijelo, samostalno i neovisno o ostalim tijelima dravne vlasti. Postupci pred USRH i nain izvravanja zadaa u Republici Hrvatskoj utvreni su Ustavnim zakonom o Ustavnom sudu Republike Hrvatske koji ima snagu samog Ustava Republike Hrvatske. Djelatnost USRH financira se iskljuivo sredstvima Dravnog prorauna. Planirana sredstva za financiranje programa u 2013. godini na razini razdjela iznose ukupno 30.763.258,00 kuna to je 99,55% osiguranih sredstava u 2012. godini. Izdaci za zaposlene biljee poveanje za 2,03% u odnosu na 2012. godinu s obzirom da su sredstva za isplatu plae u 2012. godini za neizabranog ustavnog suca i voditelja kabineta suca planirana na bazi 6 mjeseci. Rashodi poslovanja planirani su u visini 7.090.400,00 kuna to predstavlja smanjenje od 7,92% u odnosu na 2012. godinu. Smanjenje rashoda poslovanja posljedica je velikim dijelom smanjenih materijalnih rashoda s obzirom na novoureeni poslovni prostor ime su trokovi odravanja svedeni na tekue odravanje te kontinuirano provoenje mjera tednje na svim razinama trokova. Posebnost u programu 2013. godine je, da projekt Otvaranje Ustavnog suda javnosti, prelazi u trajnu aktivnost budui a je rije o zahtjevu koji je usko vezan uz europske integracije Republike Hrvatske, a koji je definiran Stratekim planom Ustavnog suda.
Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 99,6

01705 Ustavni sud Republike Hrvatske Ukupno 017

30.900.000

30.763.258

28.235.896

29.394.774

30.900.000

30.763.258

28.235.896

29.394.774

99,6

19

OBRAZLOENJE PROGRAMA
2106 DJELOVANJE USTAVNOG SUDA
Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 99,6

2106

30.900.000

30.763.258

28.235.896

29.394.774

Opis programa
USRH kroz svoj program usmjerava aktivnosti prema pozicioniranju u nacionalnom ustavnom poretku u skladu s poloajem koji mu priznaje Ustav, ime e se ojaati uloga samog ustavnog sudovanja u zemlji, te njegovo pozicioniranje na meunarodnom planu. Ustavnom sudu potrebno je "vratiti" njegov Ustavom odreeni poloaj. Pravilnom normativnom regulacijom smanjiti broj zaprimljenih predmeta na racionalnu mjeru koja odgovara zadaama i poloaju Ustavnog suda. Vano je takoer uskladiti postupanje u pojedinim pitanjima s onima Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu u okviru Ustavnom doputenih granica. Program e se realizirati kroz sljedee ciljeve: 1. Unaprjeenje prakse Ustavnog suda, 2. Unaprjeenje meunarodne suradnje Ustavnog suda i njegovo pozicioniranje na meunarodnom planu, 3. Otvaranje Ustavnog suda javnosti i podizanje informiranosti graana o znaenju i ulozi ustavnog sudovanja.

Zakonske i druge pravne osnove


Ustav Republike Hrvatske, N.N. 59/90., 135/97., 113/00., 28/01. i 76/10. Ustavni zakon o Ustavnom sudu Republike Hrvatske, N.N. 99/99; 29/02; 49/02-proieni tekst.

Ciljevi provedbe programa u razdoblju 2013.-2015. i pokazatelji uspjenosti kojima e se mjeriti ostvarenje tih ciljeva
C i l j 1 . U n a p rj e e nj e p r a k s e U s t a v n og s ud a Unapreenje ustavnosudske sudske prakse pridonosi ostvarenju naela pravne drave te poveava povjerenje u njezine institucije odnosno konkretno u Ustavni sud. Kroz praksu Ustavnog suda u pravnom se poretku osiguravaju legalitet, pravna sigurnost, potovanje ljudskih prava, jednakost pred zakonom i zabrana arbitrarnosti i diskriminacije. Trenutno postoje nedostaci u nadlenostima Ustavnog suda zbog ega pojedinci sve ee dobivaju zatitu pred EU sudom za ljudska prava, ali ne i pred Ustavnim sudom RH. Unaprjeenje sudske prakse ima i vaan preventivan uinak, jer djeluje na smanjenje nastanka razliitih vrsta sporova, ali i na ope unaprjeenje i poboljanje kvalitete zakona i drugih pravnih propisa, kao i poveanje stupnja unutarnje pravne konzistentnosti cjelokupnog pravnog poretka Republike Hrvatske.

20

C i l j 2 . U n a p rj e e nj e m e u n ar o d n e s ur a dn j e U s t a v n o g s u d a i n j e g o v o p o zi c i o ni r a nj e n a m e u n a r o d n om p l a n u Europska perspektiva hrvatskog ustavnog sudovanja neposredno i izravno ovisi o intenzitetu i nainu predstavljanja uloge, djelovanja i rezultata rada Ustavnog suda u meunarodnoj zajednici. Organiziranjem meunarodnih strunih skupova, organiziranjem meudravnih posjeta delegacija ustavnih sudova drugih drava te radnih (opih ili tematskih) i drutvenih sastanaka s njihovim predstavnicima te aktivnim sudjelovanjem na skupovima u organizaciji drugih ustavnih sudova i/ili razliitih meunarodnih organizacija ili sudita, Ustavni sud stjee priliku prezentirati praksu i dostignua hrvatskog ustavnog sudovanja i cjelokupnog pravnog sustava. Osim to time bogati svoja iskustva i unaprjeuje praksu, Ustavni sud, a time i Republika Hrvatska, istodobno se pozicioniraju na meunarodnom planu kao moderne europske demokratske institucije.

C i l j 3 . O t v ar a n j e U s t a v n o g s u d a j av n o s t i i p o d i za n j e s vj e s t i gr a a n a o zn a e n j u i ul o zi u s t av n o g s u d o v a nj a Jedna od primarnih zadaa u djelovanju Suda je stvaranje povjerenja graanstva u zatitu njihovih temeljnih sloboda i prava utvrenih Ustavom Republike Hrvatske. Pretpostavka za to je pravilna percepcija u javnosti o ustavnom sudovanju: graani moraju biti informirani o nainima ostvarenja i zatite svojih ustavnih prava. To,izmeu ostalog, znai da moraju biti upoznati s time to trebaju i mogu oekivati od Ustavnog suda, a to ne. U tom smislu, osim o procesnopravnim pitanjima, oni moraju biti informirani i o nainu i uvjetima rada u Ustavnom sudu kao i o svim aktivnostima koje on poduzima radi obavljanja svojih ustavom propisanih nadlenosti i zadaa.

Procjena i ishodite potrebnih sredstava za znaajnije aktivnosti/projekte


A506000 ADMINISTRACIJA I UPRAVLJANJE
Naziv aktivnosti A506000 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 100,0

28.488.000

28.495.858

26.361.896

27.570.774

Kroz aktivnost Administracije i upravljanja financira se najvei dio temeljne djelatnosti Ustavnog suda, a to je zatita ustavnosti i zakonitosti, zatita ljudskih prava te temeljnih sloboda zajamenih Ustavom Republike Hrvatske. Za tu namjenu u 2013. godini planiran je iznos 28.495.858.00 kuna to predstavlja 92,62% ukupnog prorauna Ustavnog suda. Unutar ove aktivnosti odvija se najvei dio djelatnosti Ustavnog suda: - klasifikacija podnesaka i praenje ostvarenja rezultata organizacijom preliminarnog ispitivanja osnovanosti ustavnih tubi, skraivanjem obrazloenja odluka bez utjecaja na njihovu kvalitetu i izrada analiza na temelju prikupljenih statistiki obraenih podataka; - organiziranje irih strunih rasprava o ulozi ustavnog sudovanja u Republici Hrvatskoj i o potrebi promjene Glave V Ustava i donoenja novog Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske; - to ee istupanje sudaca Ustavnog suda u javnosti (putem konferencija za tisak, na znanstvenim i strunim skupovima u zemlji, putem intervjua u medijima);

21

- prikupljanje i sistematizacija ustavnosudske prakse o stajalitima vezanim uz ustavnosudsku kontrolu zakona i drugih propisa; - poboljanje tehnolokih i materijalnih uvjeta rada, te osiguranje permanentnog obrazovanja i strunog usavravanja zaposlenika; - unaprjeenje mjerila za uspjenost rada izradom i praenje godinjih izvjea o postignutim rezultatima rada. Pokazatelji rezultata
Pokazatelj rezultata Jedinica Polazna vrijednost Ciljana vrijednost (2013.) 1400 Ciljana vrijednost (2014.) 1800 Ciljana vrijednost (2015.) 2200

Broj objavljenih ustavnosudskih odluka i rjeenja Broj nerijeenih predmeta starijih od tri godine Broj zaposlenika Ustavnog suda koji su zavrili odreeni vii stupanj obrazovanja

broj

330

broj

907

670

570

470

broj

10

10

A506037 MEUNARODNA SURADNJA


Naziv aktivnosti A506037 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 100,0

730.000

730.000

360.000

360.000

Jedna od temeljnih zadaa Ustavnog suda u okviru meunarodne suradnje je i praenje i prilagodba nacionalnog zakonodavstva na podruju zatite ljudskih prava i temeljnih sloboda sa pravnim steevinama zemalja lanica Europske unije. U tom kontekstu namee se potreba nune suradnje s europskim, pa i izvaneuropskim institucijama radi razmjene iskustava i usavravanja vladavine prava na spomenutom podruju. Za aktivnosti na podruju meunarodne suradnje u 2013. godini izdvojiti e se iznos od 730.000,00 kuna to predstavlja udio od 2,37% ukupnog prorauna Ustavnog suda. Unutar ove aktivnosti planira se sljedee: - aktivno sudjelovanje u radu Komisije za demokraciju putem prava (Venecijanske komisije) Vijea Europe iji je USRH punopravni lan od 1996. godine i sudjeluje na radnim sastancima na kojima se raspravljaju problemi ustavnog sudovanja u zemljama lanicama, te priprema redovita izvjea i lanke o hrvatskom ustavnom sudovanju i ustavnosudskoj praksi za Bulletin on Constitutional Case-Law, slubenu publikaciju Venecijanske komisije; - aktivno sudjelovanje u radu sukladno lanstvima u Konferenciji europskih i Konferenciji svjetskih ustavnih sudova;

22

- redovito odravanje bilateralnih i multilateralnih radnih susreta s ustavnim sudovima drugih drava i to u ulozi domaina ili gosta, a u svrhu suradnje i razmjene iskustava to je temelj razvitka moderne ustavnosudske prakse; - pomo zemljama u razvoju koje se nalaze na popisu Odbora za razvojnu pomo OECD-a (Crna gora, Srbija, Bosna i Hercegovina i Makedonija), ali i Kosovo i Tunis, s obzirom da je Republika Hrvatska poprimila obiljeje zemlje donatora ulaskom u Europsku uniju; - periodini radni posjeti Ustavnog suda Republike Hrvatske Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu s obzirom da je ratifikacijom Konvencije za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ona postala dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske 1997. godine, ime je ujedno prihvaena jurisdikcija navedenog suda za odluivanje o zahtjevima protiv Republike Hrvatske zbog povrede prava zajamenih Konvencijom. Pokazatelji rezultata
Pokazatelj rezultata Jedinica Polazna vrijednost Ciljana vrijednost (2013.) 13 Ciljana vrijednost (2014.) 16 Ciljana vrijednost (2015.) 19

Broj sastanaka Venecijanske komisije na kojima su sudjelovali predstavnici Ustavnog suda Broj izlaganja predstavnika Ustavnog suda na znanstvenim i strunim meunarodnim skupovima u zemlji i inozemstvu Broj bilateralnih i multilateralnih radnih susreta s ustavnim sudovima drugih drava

broj

broj

20

25

30

broj

14

18

22

A506039 OTVARANJE USTAVNOG SUDA JAVNOSTI


Naziv aktivnosti A506039 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 0,0

00

450.000

175.000

175.000

Za ovu aktivnost planirano je 450.000,00 kuna, to sudjeluje sa 1,46% u ukupnom proraunu Suda. Ustavni sud e otvoriti vrata javnosti. U tu svrhu financirat e se poseban edukacijsko-propagandni film o Ustavnom sudu koji e biti prikazivan svakoj skupini posjetitelja na poetku obilaska palaa u najmanje dvije jezine verzije (minimalno hrvatski i engleski jezik).

23

Izradit e se i viejezini materijali o Ustavnom sudu prilagoeni pojedinim skupinama posjetitelja (osnovne kole, srednje kole, pravni fakulteti, domai i strani turisti). Unaprjeivat e se posebna web aplikacija svih dosadanjih promjena Ustava RH (s objanjenjima). Konano, izradit e se i poseban program koji e sadravati upitnike s pitanjima graana koji ele podnijeti ustavnu tubu USRH. Preko odgovora na postavljena pitanja graanin e dobiti uvid o tome moe li oekivati da e njegova ustavna tuba biti doputena ili ne. Pokazatelji rezultata
Pokazatelj rezultata Jedinica Polazna vrijednost Ciljana vrijednost (2013.) 20 Ciljana vrijednost (2014.) 25 Ciljana vrijednost (2015.) 30

Broj odranih konferencija, intervjua i predavanja Broj posjeta slubenim web-internetskim stranicama u zemlji i inozemstvu

broj

broj

32500

150000

200000

250000

24

018 AGENCIJA ZA ZATITU TRINOG NATJECANJA


Uvod
Agencija za zatitu trinog natjecanja (dalje u tekstu: Agencija), je pravna osoba s javnim ovlastima osnovana odlukom Hrvatskog sabora, koja obavlja upravne i strune poslove zatite trinog natjecanja sukladno Zakonu o zatiti trinog natjecanja te poslove odobravanja, nadzora provedbe i povrata dravnih potpora sukladno Zakonu o dravnim potporama. Dogradnjom zakonodavnog okvira u podruju zatite trinog natjecanja u uem smislu, osim upravnih poslova vezanih uz sve oblike sprjeavanja, ograniavanja i naruavanja trinog natjecanja koji se odnose na: ocjene sporazuma meu poduzetnicima, sprjeavanje zlouporaba vladajueg poloaja, ocjene koncentracija te izdavanja strunih miljenja o sukladnosti zakona i drugih propisa s odredbama Zakona o zatiti trinog natjecanja, davanja miljenja na zahtjev poduzetnika, ispitivanja i analize trita, izrade statistikih i ostalih izvjea i meunarodne suradnje vezane uz izvrenje meunarodnih obveza Republike Hrvatske, u nadlenosti Agencije od 1. listopada 2010. nalazi se i izricanje kazneno - upravnih mjera poduzetnicima koji kre propise o zatiti trinog natjecanja. U podruju dravnih potpora Agencija ocjenjuje prijedloge dravnih potpora te programe dravnih potpora, nadzire provedbu i uinke dodijeljenih dravnih potpora i nalae njihov povrat ako su nezakonite, prikuplja, obrauje i evidentira podatke o dravnim potporama i o njihovom koritenju, vodi evidenciju o dravnim potporama, surauje s ostalim tijelima nadlenim za dravne potpore i podnosi godinje izvjee o dravnim potporama Hrvatskom saboru. Stupanjem na snagu Zakona o zatiti trinog natjecanja od 1. listopada 2010. godine bitno je povean opseg poslova i zadaa Agencije. Naime, Agenciji su dani poslovi koji su do tada bili u nadlenosti prekrajnih sudova. Radi se o izricanju kazni i novim ovlastima u pogledu pribavljanja dokaza o postupcima pred Agencijom. Nakon stjecanja lanstva u EU odnosno od 1. srpnja 2013. godine u djelokrug Agencije ulazi i provedba Ugovora o funkcioniranju EU koja se odnosi na zatitu trinog natjecanja u EU (primjena lanaka 101., 102, 106., Ugovora), dakle izravna provedba acquis u dijelu koji se odnosi na zatitu trinog natjecanja te e Agencija sukladno EU propisima (Uredba EU br. 1 iz 2003. godine) morati sudjelovati u radu tijela za suradnju-ECN (Europske mree tijela za zatitu trinog natjecanja) i svoje odluke vezane uz primjenu europskog prava zatite trinog natjecanja usuglaavati s Europskom komisijom i nadlenim tijelima ostalih 27 drava lanica. S obzirom na nove ovlasti i ulogu Agencije od dana ulaska u EU upravo se tijekom pregovora za lanstvo jedno od 4 mjerila za zatvaranje pregovora u Poglavlju 8 Trino natjecanje odnosilo na potrebu jaanja administrativnih kapaciteta i pravilnu provedbu propisa s podruja trinog natjecanja. Stoga je Republike Hrvatska u Izvjeu o ispunjenju obveza iz Poglavlja 8., preuzela obveze u pogledu administrativnog jaanja Agencije. Izvjee o monitoringu EU u ovom poglavlju takoer apostrofira vanost i ulogu Agencije u procesu prilagodbi i uvjetima za lanstvo u EU i naglaava postignua ove Agencije (citat iz Izvjea:Hrvatska nastavlja s pozitivnom provedbom propisa s podruja antitrasta, ukljuivo koncentracija kao i dravnih potpora. Hrvatska Agencija za zatitu trinog natjecanja je u potpunosti operativno i funkcionalno neovisna, izvrava svoje zadae u skladu s vaeim propisima. Uspostavljen je odgovarajui sustav kontrole koncentracija i dravnih potpora. ) Nadalje u odnosu na djelokrug Agencije, treba imati u vidu da e sukladno Zakonu o financijskim institucijama, od dana ulaska u EU ova Agencija od Hrvatske narodne banke preuzeti kontrolu trinog natjecanja i u bankarskom sektoru, to takoer zahtijeva odgovarajua sredstva i naravno pripreme u smislu edukacije i upoznavanja sa specifinom problematikom ovog sektora.

25

Radi uspjene provedbe programa i ciljeva koji se planiraju postii u razdoblju 2013.-2015. godine Agencija je izradila prijedlog financijskog plana u okviru zadanog limita proraunskih sredstava. Rashodi u 2013. godini planirani su u ukupnom iznosu od 13.055.600 kuna, to je za 34,02 % manje u odnosu na ukupno planirana sredstva u 2012. godini Rashodi za rad Agencije iz izvora 1 Opih prihoda i primitaka u 2013. godini smanjeni su u odnosu na planirane za 2012. godinu za iznos od 577.400 kuna ili za 4,24%. Smanjenje rashoda odnosi se najveim dijelom na materijalne rashode. Rashodi iz izvora sredstava Pomoi u 2013. godini nisu planirani iz razloga to e do konca 2012. godini zavriti Projekti Pomoi iz Programa IPA 2007 i IPA 2008. Agencija je u 2013. godini planirala provoditi Projekt iz Programa IPA 2011., od kojeg je odustala radi nedostatka sredstava za uee nacionalne komponente.
Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 60,9

01805 Agencija za zatitu trinog natjecanja Ukupno 018

21.423.230

13.055.600

11.542.310

11.966.575

21.423.230

13.055.600

11.542.310

11.966.575

60,9

OBRAZLOENJE PROGRAMA
3212 ZATITA TRINOG NATJECANJA
Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 60,9

3212

21.423.230

13.055.600

11.542.310

11.966.575

Opis programa
Programom Zatite trinog natjecanja nastoji se u najveoj moguoj mjeri, a sukladno zakonskim ovlastima i raspoloivim ljudskim resursima, djelovati na nain da se ili unaprijed onemogui krenje propisa o zatiti trinog natjecanja ili da Agencija svojim odlukama zabrani ili sprijei ponaanja poduzetnika kojima se naruava, ograniava ili sprjeava trino natjecanje odnosno kre propisi o zatiti trinog natjecanja. Radi se o postupcima protiv dogovora o cijenama (kartelnih sporazuma) meu konkurentima, zlouporaba vladajueg poloaja, te sklapanja ostalih vrsta nedoputenih ugovora meu poduzetnicima Davanjem miljenja nadlenim ministarstvima Agencija daje svoj doprinos u stvaranju zakonodavnog okvira kojim se izgrauje trino gospodarstvo, liberaliziraju i otvaraju odreena trita te se mijenja uloga drave u gospodarstvu. Opi cilj Agencije za zatitu trinog natjecanja je osigurati suvremen pristup provedbi sustava mjera zatite trinog natjecanja. Rije je o pristupu usmjerenom na preventivna djelovanja i prekidanje svih oblika djelovanja poduzetnika i drave koji naruavaju trino natjecanje i protivne su interesima potroaa i poreznih obveznika. U ostvarenju opeg cilja rad Agencije biti e se usmjeren na stvaranje uvjeta za gospodarski rast koji se temelji na konkurentnosti, poveanje razine potivanja odredbi propisa iz podruja

26

trinog natjecanja i dravnih potpora te promicanje svijesti jaanje i irenje kulture trinog natjecanja, a sve radi pripreme hrvatskog gospodarstva na uvjete poslovanja koji e vrijediti nakon ulaska u EU.

Zakonske i druge pravne osnove


Od 2010. godine na snazi su dva nova zakona kojima se znatnije unaprjeuje rad Agencije i provoenje programa, ali kojima se istovremeno Agenciji daju u nadlenost dodatne obveze i aktivnosti, a to su Zakon o opem upravnom postupku (Narodne novine, broj 47/09) koji je stupio na snagu 1. sijenja 2010., te Zakon o zatiti trinog natjecanja (Narodne novine, broj 79/09) koji je stupio na snagu 1. listopada 2010. Postojea zakonska osnova za provoenje programa nadalje ukljuuje Zakon o dravnim potporama (Narodne novine, broj 140/05), Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o dravnim potporama (Narodne novine, broj 49/2011) i Prekrajni zakon (Narodne novine, broj 107/07).

Ciljevi provedbe programa u razdoblju 2013.-2015. i pokazatelji uspjenosti kojima e se mjeriti ostvarenje tih ciljeva
C i l j 1 . S t va r a nj e u vj e t a za g o s p o da r s ki ra s t k oj i s e t e m e l j i na k o n k u r e n t no s t i Za ostvarivanje opeg cilja Agencije za zatitu trinog natjecanja u suvremenom pristupu provedbi mjera zatite trinog natjecanja u obliku preventivnog djelovanja i prekida svih oblika djelovanja poduzetnika koji naruavaju trino natjecanje i nanose tetu potroaima, potrebno je stvoriti uvjete za gospodarski rast koji se temelji na konkurentnosti. Praksa razvijenih trinih gospodarstava pokazuje da su pravo i politika zatite trinog natjecanja snaan instrument koji osigurava ekonomsku uinkovitost i gospodarski rast. Ovo iz razloga to se tim instrumentom potie, pa i prisiljava poduzetnike, da kontinuirano rade na jaanju svoje konkurentnosti kao jedinom sigurnom nainu postizanja trinog uspjeha. Poduzetnici to mogu postii samo ako se unaprijed pripremaju na promjene u okruenju i stalno im se prilagoavaju. Temeljne pretpostavke za uinkovitu zatitu trinog natjecanja i uinkovit sustav dravnih potpora jest dobar zakonodavni okvir i uinkovita implementacija propisa koji ureuju ta podruja od strane Agencije, kao i snano promicanje prava i politike trinog natjecanja. Agencija za zatitu trinog natjecanja svojim radom i aktivnostima mora se prioritetno usmjeriti na prilagodbe i pripreme za lanstvo u EU. To podrazumijeva inicijativu i sudjelovanje u izradi nunih izmjena i dopuna postojeeg zakonodavstva na podruju zatite trinog natjecanja i dravnih potpora kako bi se sustav zatite trinog natjecanja i sustav dravnih potpora u Republici Hrvatskoj od 1. srpnja 2013. u cijelosti uklopio u sustav EU. Aktivnosti Agencije obuhvaaju i operativne aktivnosti usmjerene na gospodarstvo, tijela dravne uprave, sudove, iji je cilj detaljno i sveobuhvatno upoznavanje s novim uvjetima i prelazak na poslovanje sukladno novim uvjetima u okruenju koje nas eka ve od prvog dana lanstva. Konkretno, radi se o potrebni izmjene Zakona o zatiti trinog natjecanju kako bi Agencija ali i hrvatski sudovi mogli u Republici Hrvatskoj izravno provoditi pravnu steevinu EU (acquis), odnosno lanke 101. i 102. Ugovora u funkcioniranju EU. S druge strane, Zakon o dravnim potporama treba prilagoditi promijenjenoj nadlenosti u kontroli potpora koja, osim u sluaju malog i srednjeg poduzetnitva i usluga od opeg gospodarskog interesa, prelazi u nadlenost institucija EU. Takoer, Agencija se mora pripremiti za aktivno sudjelovanje u radu tijela i radnih skupina Europske mree tijela za zatitu trinog natjecanja (ECN) u kojoj je, sukladno acquisu (Uredba br. 1/2003), suradnja obvezna.

27

Istovremeno, Agencija jaa aktivnosti na provedbi zakona i propisa s podruja zatite trinog natjecanja kako bismo ojaali trino natjecanje u Hrvatskoj i hrvatske poduzetnike odvratili od krenja tih propisa, a u sluajevima kada se radi o tekim povredama propisa, odgovarajue kaznili za protutrino ponaanje. Ne manje vano je podnoenje inicijativa i poticanje reformi kojima je cilj liberalizacija onih trita koja su jo uvijek, silom zakona, drugih propisa ili prakse zatvorena za konkurenciju ili ona postoji samo na papiru. U podruju dravnih potpora valja uvijek imati na umu da su potpore instrument ekonomske politike koji na najizravniji nain utjee na trite i alokaciju resursa. Dosljednost i upornost Agencije u primjeni ovih propisa ponekad donosi teke posljedice za odreene poduzetnike, cijele djelatnosti ili gospodarske sektore koji opstaju iskljuivo zahvaljujui potporama. Agencija otvoreno izvjetava o uincima politike potpora i zagovara preusmjeravanje potpora na potpore za istraivanje, razvoj i inovacije, zatitu okolia i utede energije, gdje i drava mora sudjelovati u podjeli rizika uvoenja novih tehnologija, poboljanja postojeih ili uvoenja viih standarda zatite okolia i prelaska na alternativne izvore energije, jer ak i najuspjeniji poduzetnici vrlo esto u te rizike ne mogu ulaziti bez podrke drave. Isto tako, razvoj poduzetnitva koje generira novu zaposlenost i nova ulaganja nije mogu bez potpore drave. U svim drugim sluajevima dodjela potpora mora biti iznimna i ograniena na neophodno potrebno. U suprotnom, radi se o troenju novca poreznih obveznika za svrhe, koje bi sami poduzetnici trebali financirati, ili pak o zadravanju na tritu neuspjenih i neodrivih poduzetnika, koji e, prije ili kasnije, morati izai s trita. Provedba propisa zahtjeva strunost i stalno usavravanje te je kvalifikacijska struktura zaposlenika u Agenciji tome prilagoena (od ukupno 53 zaposlenih, 97% ine zaposlenici visoke i vie strune spreme). Postavljeni cilj ostvarit e se aurnim rjeavanjem predmeta iz nadlenosti i djelokruga rada Agencije. Agencija unato ogranienosti ljudskih resursa promptno sukladno najboljoj europskoj praksi obavlja poslove ocjene ograniavajuih sporazuma izmeu poduzetnika, postupke utvrivanja zlouporaba vladajueg poloaja poduzetnika te postupke ocjene doputenosti koncentracija poduzetnika. Na podruju kontrole dravnih potpora temeljne aktivnosti Agencije su evidentiranje prijave dravnih potpora, njihovo odobravanje i nadzor njihove provedbe (do 31. srpnja 2013.). Cilj e se takoer ostvariti provoenjem aktivne politike promicanja znanja o trinom natjecanju. Glavne aktivnosti na ovom podruju ukljuuju podizanje svijesti i informiranosti poduzetnika, vladinih i drugih dravnih tijela, sindikata, potroaa, sudaca, poslovne i ire javnosti o vanosti i ulozi politike i prava trinog natjecanja za daljnji razvitak trinog gospodarstva u zemlji. Aktivna politika ne ukljuuje samo davanje strunih miljenja o sukladnosti prijedloga nacrta zakona i drugih propisa sa Zakonom o zatiti trinog natjecanja, ve podrazumijeva i niz ostalih aktivnosti meu kojima su javna priopenja Agencije, seminari, edukacije poduzetnika, predavanja na visokokolskim ustanovama, objava publikacija i sl. Pokazatelji uinka
Pokazatelj uinka Jedinica Polazna vrijednost Ciljana vrijednost (2013.) 106 Ciljana vrijednost (2014.) 108 Ciljana vrijednost (2015.) 110

poveanje broja donesenih odluka poveanje broja danih strunih miljenja

broj

104

broj

47

49

50

51

28

C i l j 2 . P o v e a n j e r a zi n e p o t i v a n j a o d r e db i p r o pi s a i z p o d r u j a d r a v n i h p o t p or a Kako bi se postigao opi cilj - uinkoviti nadzor nad dodjelom dravnih potpora, potrebno je poveati razinu potivanja odredbi propisa iz podruja dravnih potpora. To znai i prilagodbu samih poduzetnika, posebice najveih korisnika dravnih potpora u Hrvatskoj, kroz razvoj poslovnih strategija i uvoenje nunih promjena u poslovanju koje e jamiti njihov opstanak i konkurentnost na naelima trine odrivosti. U narednom razdoblju potrebno je, u suradnji s davateljima dravnih potpora, ubrzati i okonati sve aktivnosti na dovravanju izrade liste postojeih potpora koju je Agencija obvezna uputiti Europskoj komisiji kako bi se te potpore, sukladno Ugovoru o pristupanju RH EU, smatrale sukladnima propisima o dravnim potporama i nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Pristupanjem Republike Hrvatske EU, nadlenost za kontrolu zakonitosti dravnih potpora, njihov nadzor i povrat, prenosi se iskljuivo na Europsku komisiju. Time e posljedino doi do promjene uloge Agencije i njezinih aktivnosti koje se odnose na dravne potpore. U nadlenosti drava lanica ostaje voenje registra potpora, praenje de minimis potpora i potpora u okviru skupnih izuzea, prikupljanje podataka, suradnja s Europskom komisijom, evidentiranje i notifikacija potpora Europskoj komisiji, pomo davateljima u izradi programa dravnih potpora i.t.d. S tim u svezi bit e potrebno osigurati potpunu transparentnost registra potpora i nadzora. U ovom razdoblju aktivnosti Agencije bit e posebno usmjerene na pomo davateljima potpora u upoznavanju s pravilima koja vrijede u EU, naroito onima o potporama obuhvaenih skupnim izuzeem koje su sukladno propisima doputene i ne prijavljuju se Europskoj komisiji na ocjenu, ali ih mora evidentirati nacionalno tijelo. Postavljeni cilj ostvariti e se provoenjem uinkovitog sustava odobravanja dravnih potpora, aurnom evidencijom, praenjem i odobravanjem dravnih potpora, te nadzorom nad dodijeljenim dravnim potporama. Naini ostvarenja ovoga cilja redovito se prezentiraju u okviru Godinjeg izvjea o radu Agencije i Godinjeg izvjea o dravnim potporama, koje Agencija podnosi Hrvatskom saboru. Njima se ukazuje na uspjenost rada odnosno objavljuju podaci i analize stanja na podruju dravnih potpora. Godinje izvjee o dravnim potporama primjenjuje metodologiju izrauna i iskazivanja podataka o dodijeljenim dravnim potporama sukladno metodologiji Europske komisije. Ono daje analitiki pregled dodijeljenih dravnih potpora u RH na razini ukupno dodijeljenih sredstava, odnosno izvjee prikazuje zastupljenost potpora prema stratekim gospodarskim ciljevima time ukazuje na uinkovitost pojedinih gospodarskih grana s obzirom na iznos primljenih potpora i ostvareni ekonomski rast. Takoer omoguuje usporedbu razine dravnih potpora koje se dodjeljuju u RH s referentnim prosjekom zemalja EU kao i usporedbu sa zemljama lanicama pojedinano. Pokazatelji uinka
Pokazatelj uinka Jedinica Polazna vrijednost Ciljana vrijednost (2013.) 100 Ciljana vrijednost (2014.) n/a Ciljana vrijednost (2015.) n/a

Poveanje broja odobrenih dravnih potpora u odnosu na prijavljene potpore Smanjenje iznosa

85

2,5

2,4

n/a

n/a

29

potpora u BDP-u Poveanje razine potivanja odredbi propisa iz podruja dravnih potpora broj 2 3 n/a n/a

C i l j 3 . P r om i c a n j e s v i j es t i j a a nj e i ren j a k u l t u r e t r i no g n a t j ec a n j a Promicanje prava i politike trinog natjecanja i razvoj i irenje kulture trinog natjecanja u sreditu su aktivnosti Agencije sa svrhom postizanja opeg cilja. Potroa je uvijek u sreditu interesa politike i prava trinog natjecanja. Naime, zadaa je Agencije, u okviru njenih ovlasti, osigurati da trino natjecanje radi u korist i na dobrobit potroaa koji kupuju proizvode i usluge. Termin "potroa" pritom podrazumijeva i poduzetnike i dravu, dakle, sve sudionike na tritu, ukljuivo i krajnje potroae, koji se u odreenom trenutku u trgovinskom odnosu pojavljuju kao kupci proizvoda i usluga. Uinkovito trino natjecanje je njima na korist jer sniava cijene, obogauje ponudu proizvoda i usluga i poboljava njihovu kvalitetu. U takvom odnosu poduzetnici postaju kreativniji, potaknuti su na inovacije, stvaranje novih i kvalitetnijih proizvoda i usluga, usredotoeni su na poboljanje produktivnosti, smanjenje trokova te, osobito, na izvoz. Dugorona korist od svega je kontinuiran i stabilan gospodarski rast i meunarodna konkurentnost, naroito za mala, otvorena gospodarstva poput hrvatskog. S obzirom na razvidno nedostatno poznavanje pravila o trinom natjecanju od strane poduzetnika, institucija, strune i ire javnosti, i njihove vanosti za gospodarstvo, konkurentnost i socijalne ciljeve Republike Hrvatske, Agencija u okviru svoje zakonske obveze promie pravo i politiku trinog natjecanja i posebno radi na podizanju razine svijesti i znanja o trinom natjecanju. Konkretno, Agencija donosi struna miljenja o sukladnosti nacrta propisa i vaeih zakona sa propisima o zatiti trinog natjecanja te time aktivno doprinosi stvaranju i usklaivanju zakonodavnog okvira kojime e se osigurati fer trino natjecanje i poticati konkurentnost. U ostvarenju cilja razvoja kulture trinog natjecanja Agencija na slubenoj internetskoj stranici: www.aztn.hr objavljuje svoje odluke i miljenja. Takoer, redovito objavljuje priopenja sa sjednica Vijea, odgovara na pitanja novinara i surauje s medijima, tiska broure i.t.d. Agencija djeluje i preventivno, ukazujui na mogue uinke koje mogu imati pojedini potezi i ponaanja poduzetnika na tritu. Cilj se takoer ostvaruje suradnjom s drugim tijelima za zatitu trinog natjecanja u zemljama EU i ire, te razmjenom praktinih iskustava i preuzimanjem slinih rjeenja putem punopravnog lanstva Agencije u Europskoj mrei tijela za zatitu trinog natjecanja zemalja lanica EU (ECN). Pokazatelji uinka
Pokazatelj uinka Jedinica Polazna vrijednost Ciljana vrijednost (2013.) 122 Ciljana vrijednost (2014.) 124 Ciljana vrijednost (2015.) 126

Poveanje broja objavljenih odluka Agencije Poveanje broja odranih bilateralnih susreta

broj

118

broj

10

12

15

30

Procjena i ishodite potrebnih sredstava za znaajnije aktivnosti/projekte


A507008 ADMINISTRACIJA I UPRAVLJANJE
Naziv aktivnosti A507008 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 95,8

13.401.070

12.844.890

11.313.310

11.737.575

U okviru ove aktivnosti sadrano je 98,39% rashoda potrebnih za rad Agencije. U rashode su ukljueni izdaci za zaposlene, svi materijalni izdaci osim dijela izdataka za raunalne usluge, financijski rashodi i rashodi za nabavu dijela nefinancijske imovine. Ukupni rashodi za aktivnost smanjeni su u odnosu na 2012. godinu za 3,32%. Rashodi za zaposlene smanjeni su za 0,14%. Planirani su za 53 zaposlenika (48 radnika i 5 lanova Vijea). U odnosu na 1. sijenja 2012. godine, broj zaposlenih smanjen je za etiri (4) radnika, odnosno za 7%. Do konca ove i poetkom 2013. godine oekuje se povratak etiri (4) radnice s rodiljnog dopusta pa stoga rashodi za zaposlene ostaju gotovo isti kao u 2012. godini. Administrativno jaanje Agencije u narednoj godini realizirati e se kroz dodatnu edukaciju i struno osposobljavanje radnika. S obzirom na sloenost poslova Agencije kvalifikacijska struktura zaposlenika je visoka, jer od 48 radnika, samo su dva (2) sa srednjom strunom spremom, tri (3) sa viom strunom spremom a sedam (7) zaposlenika su doktori odnosno magistri znanosti. Svi ostali zaposlenici imaju visoku strunu spremu, te zadovoljene dodatne uvjete za pojedino radno mjesto. Polazei od navedene sloenosti poslova Agencije, sukladno lanku 35. Zakona o zatiti trinog natjecanja, radnici strune slube diplomirani pravnici s poloenim pravosudnim ispitom vode postupke koji su u nadlenosti Agencije, a odluke donosi Vijee. Dodatni uvjeti za radnike strune slube, koji izriu upravno-kaznene mjere, nalau da na tim poslovima mogu raditi samo oni djelatnici koji imaju najmanje 4 godine radnog staa u struci nakon poloenog pravosudnog ispita. Stoga od 20 pravnika u Agenciji, 18 pravnika ima poloen pravosudni ispit, dok se 2 radnice trenutno aktivno pripremaju za polaganje istog. Takoer, pravnici Agencije s poloenim pravosudnim ispitom zastupaju Agenciju na nadlenim upravnim sudovima u upravnim sporovima pokrenutim protiv odluka Agencije. Radnici Agencije, kao ni lanovi Vijea, ne mogu biti lanovi uprava ili nadzornih odbora te upravnih vijea poduzetnika ili biti u lanstvima bilo kojih drugih oblika interesnog udruivanja. Sukladno internim aktima Agencije, a polazei od obveza iz lanka 70. Sporazuma o stabilizaciji i pridruivanju izmeu Republike Hrvatske i EU odnosno lanka 74. Zakona o zatiti trinog natjecanja, a nakon primanja u lanstvo, obveza koja proizlazi iz pravne steevine EU, da se u postupcima pred Agencijom na odgovarajui nain primjenjuje pravna steevina EU odnosno kriteriji i instrumenti za tumaenje acquis, to podrazumijeva i odluke europskih sudova, svi radnici (pravnici i ekonomisti) koji rade u primjeni propisa s podruja zatite trinog natjecanja moraju aktivno poznavati odnosno govoriti engleski jezik. Takoer, s obzirom na vanost ekonomske analize i poznavanja financijskih propisa i izvjea, od ekonomista u Agenciji se dodatno zahtijeva, ili polaganje ispita za revizora, ili odgovarajui znanstveni studij. Stoga Agencija ima 4 revizora. U svojim internim aktima donesenim temeljem Zakona o zatiti trinog natjecanja i Statuta Agencije, utvreni su nazivi radnih mjesta i koeficijenti za plae zaposlenika koji se obraunavaju na propisanu proraunsku osnovicu, a sukladno navedenim zakonskim uvjetima za obavljanje poslova u Agenciji odnosno sloenosti poslova svakog radnog

31

mjesta, uz uvaavanje preporuka EK vezano uz potrebne prioritete u radu Agencije (borba protiv kartela, kontrola dravnih potpora, EU poslovi i projekti), pa su za ta radna mjesta odreeni i neto vii koeficijenti od ostalih u Agenciji. Na ostala materijalna prava zaposlenika Agencije se sukladno internim aktima Agencije primjenjuje Kolektivni ugovor za dravne slubenike i namjetenike. Materijalni rashodi smanjeni su za 12,51%. Agencija poduzima aktivnosti s ciljem smanjivanja materijalnih rashoda, iako na odreeni dio tih rashoda, osobito onaj koji se odnosi na poveane trokove energije, komunalnih usluga, potanskih usluga i slino teko moe znaajnije utjecati. Istodobno, slijedee godine, nakon stjecanja lanstva u EU ova Agencija, sukladno pravnoj steevini EU, dakle po sili propisa, postaje lanica Europske mree tijela za zatitu trinog natjecanja drava lanica (ECN) te je potrebno predvidjeti sredstva za sudjelovanje u radu radnih skupina i tijela te mree. Najvea stavka u materijalnim trokovima Agencije je izdatak za najam prostora za koji je u 2013. godini planiran iznos od 1.320.000 kuna. U cilju smanjivanja ovog rashoda, Agencija je boljom preraspodjelom i otkazivanjem dijela prostora kojeg je koristila, te postignutim smanjenjem cijene najma poslovnog prostora, postigla utedu od 315.000 kuna ili 19,27% u odnosu na plan 2012. Agencija je takoer zatraila od Agencije za upravljanje dravnom imovinom da joj se osigura prostor za rad u vlasnitvu RH, ali je dobila negativan odgovor. Rashodi za nabavu opreme takoer su smanjeni za 12,5%, te su planirana sredstva samo za najnuniju zamjenu postojee opreme. Pokazatelji rezultata
Pokazatelj rezultata Jedinica Polazna vrijednost Ciljana vrijednost (2013.) 155 Ciljana vrijednost (2014.) 158 Ciljana vrijednost (2015.) 161

Poveanje broja donesenih odluka i miljenja Agencije na podruju trinog natjecanja i dravnih potpora Omjer prijavljenih i odobrenih dravnih potpora Poveanje broja objavljenih odluka iz nadlenosti Agencije i broja odranih bilateralnih susreta

broj

151

85

100

n/a

n/a

broj

125

132

136

141

32

020 VLADA REPUBLIKE HRVATSKE


Uvod
Najznaajniji poslovi i zadaci na razini razdjela obuhvaaju obavljanje administrativnih, analitikih, informatikih, informativnih, protokolarnih, savjetodavnih, strunih i upravno-pravnih poslova kojima se osigurava redovito funkcioniranje Vlade Republike Hrvatske kao nositelja izvrne vlasti, sukladno Ustavu Republike Hrvatske i zakonima, te realizaciju specifinih vladinih programa i strategija usmjerenih na poboljanje okruenja za razvoj civilnog drutva, kvalitetnu obranu interesa Republike Hrvatske u postupcima pred Europskim sudom za ljudska prava te Odborom ministara Vijea Europe, poboljanje procesa donoenja akata Vlade Republike Hrvatske, unapreenje cjelokupnog sustava zatite i promicanja ljudskih prava i prava nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj, suzbijanje zlouporabe droga te uklanjanje spolne diskriminacije i stvaranje uvjeta za stvarnu ravnopravnost mukaraca i ena u drutvu. Razdjel 020 Vlada Republike Hrvatske ine sljedei uredi: Vlada Republike Hrvatske, Ured predsjednika Vlade Republike Hrvatske, Ured Vlade Republike Hrvatske za udruge, Ured zastupnika Republike Hrvatske pred Europskim sudom za ljudska prava, Struna sluba Savjeta za nacionalne manjine, Ured za zakonodavstvo, Ured za ope poslove Hrvatskoga sabora i Vlade Republike Hrvatske, Ured za protokol Vlade RH, Ured Vlade RH za unutarnju reviziju, Direkcija za koritenje slubenim zrakoplovom, Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, Ured za suzbijanje zlouporabe droga, Ured za ravnopravnost spolova, Ured za razminiranje. Urede je uredbom osnovala Vlada Republike Hrvatske na temelju Zakona o Vladi Republike Hrvatske i Zakona o sustavu dravne uprave, radi obavljanja poslova iz svog djelokruga i odredila je njihov ustroj. Djelokrug pojedinih ureda odreen je i posebnim zakonima (Ustavni Zakon o pravima nacionalnih manjina, Zakon o sustavu unutarnjih kontrola u javnom sektoru, Zakon o medijima, Zakon o elektronikim medijima, Zakon o suzbijanju zlouporabe opojnih droga, Zakon o ravnopravnosti spolova).
Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 107,6

02005 Vlada Republike Hrvatske 02006 Ured predsjednika Vlade Republike Hrvatske 02010 Ured za udruge 02015 Ured zastupnika Republike Hrvatske pred Europskim sudom za

29.437.700

31.684.840

28.360.500

28.941.000

7.782.790

8.359.000

8.903.000

8.942.000

107,4

105.317.082

77.297.081

101.145.684

114.605.413

73,4

4.000.000

3.808.000

3.852.000

3.930.000

95,2

33

ljudska prava 02021 Struna sluba Savjeta za nacionalne manjine 02025 Ured za nacionalne manjine 02030 Ured za zakonodavstvo 02035 Ured za ope poslove Hrvatskoga sabora i Vlade Republike Hrvatske 02040 Ured za sredinju javnu nabavu Vlade Republike Hrvatske 02042 Ured za protokol 02044 Ured Vlade Republike Hrvatske za unutarnju reviziju 02046 Direkcija za koritenje slubenim zrakoplovom 02050 Ured za odnose s javnou 02087 Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina 02089 Ured za socijalno partnerstvo 02090 Ured za suzbijanje 42.486.618 40.450.500 40.916.000 41.753.500 95,2

476.597

00

00

00

0,0

7.700.500

5.106.500

3.743.000

3.819.000

66,3

38.262.500

37.069.732

37.456.911

38.152.188

96,9

620.860

00

00

00

0,0

1.564.600

1.645.310

1.660.900

1.701.832

105,2

2.020.400

1.952.100

1.968.600

1.986.000

96,6

6.211.500

6.554.000

6.897.000

6.878.000

105,5

521.010

00

00

00

0,0

20.183.598

26.056.200

15.476.500

17.705.500

129,1

153.527

00

00

00

0,0

3.974.250

4.529.023

4.334.870

4.449.489

114,0

34

zlouporabe droga 02092 Ured za ravnopravnost spolova 02099 Ured za razminiranje Ukupno 020 2.078.600 1.979.000 2.002.000 2.043.000 95,2

1.180.700

1.407.550

1.408.550

1.411.550

119,2

273.972.832

247.898.836

258.125.515

276.318.472

90,5

02005 Vlada Republike Hrvatske


Uvod
Sukladno Poslovniku Vlade Republike Hrvatske te Zakonu o Vladi Republike Hrvatske ustrojava se proraunska glava 05 Vlada Republike Hrvatske kojom upravlja glavna tajnica. U Glavnom tajnitvu ustrojavaju se: Ured glavne tajnice, Ured potpredsjednika Vlade koji nije elnik ministarstva, uredi radnih tijela Vlade, Sluba razvoja i odravanja tehnikih sustava Vlade, Sluba administrativnih, opih, tehnikih i pomonih poslova. Glavno tajnitvo Vlade Republike Hrvatske obavlja strune, analitike, upravno-pravne, administrativne, ope, tehnike, pomone i informatike poslove za potrebe Vlade, te potpredsjednika i lanova Vlade. Za Ured predsjednika Vlade Republike Hrvatske, Glavno tajnitvo obavlja ope, tehnike, pomone i informatike poslove.
Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 107,6

02005

29.437.700

31.684.840

28.360.500

28.941.000

OBRAZLOENJE PROGRAMA
2107 PRUANJE PODRKE RADU VLADE REPUBLIKE HRVATSKE
Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 107,6

2107

29.437.700

31.684.840

28.360.500

28.941.000

Opis programa
Pruanje podrke radu Vlade Republike Hrvatske od strane Glavnog tajnitva podrazumijeva obavljanje strunih, analitikih, upravno-pravnih, administrativnih i informatikih poslova; strunu i administrativno-tehniku pripremu materijala za raspravu i odluivanje na sjednicama strunih radnih skupina i radnih tijela Vlade, Ueg kabineta Vlade i sjednicama
35

Vlade; sazivanje i odravanje sjednica strunih radnih skupina i radnih tijela Vlade te sjednica Vlade; praenje tijeka sjednica strunih radnih skupina i radnih tijela Vlade i sjednica Vlade; izradu zakljuaka i stajalita strunih radnih skupina i radnih tijela Vlade; izradu i otpremanje akata koje donosi Vlada; brigu o objavljivanju akata Vlade; izradu zapisnika sa sjednica Vlade; brigu o izvravanju obveza Vlade prema Hrvatskome saboru, te administrativne, ope, tehnike i pomone poslove.

Zakonske i druge pravne osnove


Glavno tajnitvo obavlja poslove u skladu sa Zakonom o Vladi Republike Hrvatske i Poslovnikom Vlade Republike Hrvatske, u skladu sa zakljucima i drugim aktima Vlade Republike Hrvatske, te po uputama predsjednika, potpredsjednika i glavne tajnice Vlade.

Ciljevi provedbe programa u razdoblju 2013.-2015. i pokazatelji uspjenosti kojima e se mjeriti ostvarenje tih ciljeva
C i l j 1 . K o n t i n u i t e t i p o b o l j a n j e ef i k as n os t i Vl a d e R e p u bl i k e H r v at s k e Koordinacijom rada strunih radnih skupina i radnih tijela Vlade osigurava se kontinuirano funkcioniranje te poboljava efikasnosti Vlade Republike Hrvatske kao nositelja izvrne vlasti, sukladno Ustavu Republike Hrvatske i zakonima.

Procjena i ishodite potrebnih sredstava za znaajnije aktivnosti/projekte


A508000 ADMINISTRACIJA I UPRAVLJANJE
Naziv aktivnosti A508000 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 112,1

20.527.400

23.017.840

19.693.500

20.274.000

Kroz aktivnost A508000 Administracija i upravljanje Glavno tajnitvo obavlja strune, analitike, upravno-pravne, administrativne i informatike poslove; strunu i administrativno-tehniku pripremu materijala za raspravu i odluivanje na sjednicama strunih radnih skupina i radnih tijela Vlade, Ueg kabineta Vlade i sjednicama Vlade; sazivanje i odravanje sjednica strunih radnih skupina i radnih tijela Vlade te sjednica Vlade; praenje tijeka sjednica strunih radnih skupina i radnih tijela Vlade i sjednica Vlade; izradu zakljuaka i stajalita strunih radnih skupina i radnih tijela Vlade; izradu i otpremanje akata koje donosi Vlada; brigu o objavljivanju akata Vlade; izradu zapisnika sa sjednica Vlade; brigu o izvravanju obveza Vlade prema Hrvatskome saboru, te administrativne, ope, tehnike i pomone poslove.

A508015 NAKNADE ZASLUNIM OSOBAMA


Naziv aktivnosti A508015 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 101,0

7.600.000

7.680.000

7.680.000

7.680.000

U okviru aktivnosti A508015 Naknade zaslunim osobama planirana su sredstva za isplatu stalnih novanih nadoknada zaslunim osobama. Na temelju lanka 26. Poslovnika Vlade Republike Hrvatske sukladno Zakonu o dodjeljivanju stalnih novanih naknada zaslunim osobama, Administrativna komisija Vlade Republike Hrvatske donosi Odluku o nainu isplate stalnih novanih nadoknada zaslunim osobama. Isplata stalne novane
36

nadoknade vri se na temelju rjeenja Administrativne komisije Vlade Republike Hrvatske po kategorijama u mjesenim iznosima. Trenutno ima 803 korisnika stalne novane nadoknade.

02006 Ured predsjednika Vlade Republike Hrvatske


Uvod
Sukladno Ustavu Republike Hrvatske i Zakonu o Vladi Republike Hrvatske, Ured predsjednika Vlade Republike Hrvatske obavlja savjetodavne, analitike, strune i administrativne poslove za potrebe predsjednika Vlade Republike Hrvatske, a osobito poslove: sustavnog praenja, razmatranja i utvrivanja stanja u pojedinom podruju radi izrade strunih miljenja i studija, izrade stratekih razvojnih planova i analiza, pripreme prijedloga pojedinih projekata iz programa Vlade Republike Hrvatske i usklaivanja njihove provedbe, strune obrade i pripreme materijala potrebnih za sudjelovanje predsjednika Vlade Republike Hrvatske u radu Uega kabineta Vlade Republike Hrvatske, Vlade Republike Hrvatske i Hrvatskoga sabora, izrade materijala potrebnih za sudjelovanje predsjednika Vlade Republike Hrvatske na radnim, konzultativnim i koordinativnim sastancima, koordinacije izmeu Vlade Republike Hrvatske i Hrvatskoga sabora, sudjelovanja, u suradnji s Glavnim tajnitvom Vlade Republike Hrvatske, u pripremi i sazivanju sjednica Uega kabineta i savjeta predsjednika Vlade Republike Hrvatske, provedbe pripremnih aktivnosti potrebnih za imenovanje posebnih savjetnika predsjednika Vlade Republike Hrvatske, odnosno za osnivanje savjeta predsjednika Vlade Republike Hrvatske i imenovanje lanova savjeta iz lanka 23. Zakona o Vladi Republike Hrvatske, usklaivanja rada ureda Vlade Republike Hrvatske iz lanka 27. Zakona o Vladi Republike Hrvatske, strune pripreme i organizacije posjeta predsjednika Vlade Republike Hrvatske u zemlji i inozemstvu, druge poslove po nalogu predsjednika Vlade Republike Hrvatske. U Uredu predsjednika Vlade Republike Hrvatske se obavljaju i poslovi izvjeivanja javnosti o politici i aktivnostima Vlade Republike Hrvatske predsjednika i potpredsjednika Vlade Republike Hrvatske, upoznavanja Vlade Republike Hrvatske o sadraju i stajalitima medija i javnosti, poslovi izravne komunikacije s graanima, koordiniranja komunikacijskih aktivnosti ministarstava i dravnih ureda, voenja dokumentacije koja se odnosi na priopenja za javnost, poslovi akreditacije novinara i drugi poslovi s tim u vezi, te se obavljaju drugi poslovi koje Uredu povjeri predsjednik Vlade Republike Hrvatske. Za obavljanje gore navedenih poslova, u Uredu se ustrojavaju sljedee unutarnje ustrojstvene jedinice: - Sluba za koordinaciju rada savjetnika predsjednika Vlade i savjetnika u Uredu - Odjel za koordinaciju rada savjetnika predsjednika Vlade

37

- Odjel za koordinaciju rada savjetnika u Uredu - Sluba za odnose s javnou - Odjel za medije - Odjel za on-line komunikaciju - Odjel za analitiku - Odjel za graane - Odjel opih, administrativnih i organizacijskih poslova za potrebe predsjednika Vlade.
Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 107,4

02006

7.782.790

8.359.000

8.903.000

8.942.000

OBRAZLOENJE PROGRAMA
2107 PRUANJE PODRKE RADU VLADE REPUBLIKE HRVATSKE
Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 107,4

2107

7.782.790

8.359.000

8.903.000

8.942.000

Opis programa
Pruanje podrke radu Vlade Republike Hrvatske od strane Ureda predsjednika Vlade Republike Hrvatske podrazumijeva pripremu strunih i analitikih materijala potrebnih za sudjelovanje predsjednika Vlade Republike Hrvatske u radu Ueg kabineta Vlade Republike Hrvatske, Vlade Republike Hrvatske i Hrvatskoga sabora, koordinaciju izmeu Vlade Republike Hrvatske i Hrvatskog sabora, sazivanje i pripremu sjednica Ueg kabineta i savjeta predsjednika Vlade Republike Hrvatske u suradnji s Glavnim tajnitvom Vlade Republike Hrvatske, te druge poslove po nalogu predsjednika Vlade Republike Hrvatske.

Ciljevi provedbe programa u razdoblju 2013.-2015. i pokazatelji uspjenosti kojima e se mjeriti ostvarenje tih ciljeva
C i l j 1 . K o n t i n u i t e t i p o b o l j a n j e ef i k as n os t i Vl a d e R e p u bl i k e H r v at s k e Obavljanjem savjetodavnih, analitikih, strunih i administrativnih poslova za potrebe predsjednika Vlade Republike Hrvatske osigurava se kontinuirano funkcioniranje Vlade Republike Hrvatske odnosno omoguuje se ukljuivanje predsjednika Vlade Republike Hrvatske u rad Vlade Republike Hrvatske.

38

02010 Ured za udruge


Uvod
Prema vaeoj Uredbi o Uredu za udruge, Ured koordinira rad tijela dravne uprave na podruju razvoja suradnje i savjetovanja s udrugama i ostalim organizacijama civilnoga drutva u donoenju, provedbi i vrednovanju javnih politika, sustavno prati i unaprjeuje standarde za financiranje projekata i programa udruga iz dravnog prorauna i drugih javnih izvora, izrauje uinkovit sustav praenja i evaluacije financiranih projekata i programa udruga, te priprema i provodi projekte i programe Europske unije za potporu razvoju civilnoga drutva. Ured za udruge jedini je Vladin Ured s kontinuitetom viegodinjeg koritenja EU projekata. Osim ve zapoetih i planiranih projekata iz 1. komponente IPA programa (IPA 2008, 2009, 2010, 2011, 2012-13), Ured je u procesu akreditacije za koritenje projekata iz programa IPA 4. komponenta (IPA 2012-2013), kao i za koritenje projekata za prvo razdoblje provedbe strukturnih fondova (Europskog socijalnog fonda). Ured je od 2007. godine ujedno nadlean i za provedbu programa Zajednice Europa za graane kojim su otvorene dodatne mogunosti za financiranje projekata organizacija civilnog drutva u Hrvatskoj. U svrhu osiguranja uinkovite provedbe EU projekata u nadlenosti Ureda, Ured ujedno provodi program sufinanciranja EU projekata organizacijama civilnog drutva. U skladu s Kodeksom pozitivne prakse, standarda i mjerila za ostvarivanje financijske potpore programima i projektima udruga kojeg je Hrvatski sabor usvojio u veljai 2007. godine, Ured radi na poboljanju standarda za financiranje programa udruga iz dravnog prorauna. Ured za Udruge Vlade Republike Hrvatske, izradio je Prijedlog prorauna za razdoblje 2013.2015., imajui u vidu naprijed navedene zadae i poslove, ali i nove obveze koje proistjeu iz pristupanja Europskoj uniji.
Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 73,4

02010

105.317.082

77.297.081

101.145.684

114.605.413

OBRAZLOENJE PROGRAMA
2108 RAZVOJ CIVILNOG DRUTVA I SURADNJA S NEVLADINIM ORGANIZACIJAMA
Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 73,4

2108

105.317.082

77.297.081

101.145.684

114.605.413

39

Opis programa
Program P 2108 Razvoj civilnog drutva i suradnja s nevladinim organizacijama uklapa se u program Vlade za razdoblje 2011.-2015. koji se oslanja na koncept suradnje tijela dravne uprave s graanima i civilnim drutvom ime se eli otvoriti novi prostor zajednikoga djelovanja u stvaranju, provoenju i nadzoru politika koje su od izravnoga interesa za graane. Dio je to ireg programa jaanja, stabilizacije i daljnje demokratizacije politikog sustava RH u kojemu civilno drutvo, udruge odnosno organizacije civilnoga drutva imaju vanu ulogu. Stvaranje poticajnog okruenja za razvoj civilnog drutva iziskuje osiguranje odrive potpore projektima i programima udruga i drugih organizacija civilnog drutva kao kljunih imbenika pluralizma, uinkovite zatite temeljnih prava i sloboda te aktivnog demokratskog graanstva. Kroz ovaj program, Ured za udruge, kao tijelo zadueno za suradnju s udrugama odnosno organizacijama civilnog drutva, djelovat e u smjeru uinkovitije koordinacije rada tijela dravne uprave na podruju razvoja, suradnje i savjetovanja s udrugama i ostalim organizacijama civilnog drutva, kao i na provoenju uinkovitog praenja i evaluacije financijskih projekata i programa udruga, te provoenja projekata i programa Europske unije za potrebu razvoja civilnog drutva.

Zakonske i druge pravne osnove


Zadae i obveze Ureda za udruge Vlade RH proizlaze iz Programa Vlade za razdoblje 2011.2015., Nacionalnog programa za pridruivanje EU za 2012., Uredbe o Uredu za udruge, Nacionalne strategije stvaranja poticajnog okruenja za razvoj civilnog drutva od 2012. do 2016., Strategije suzbijanja korupcije i Akcijskog plana njezine provedbe, i niza drugih nacionalnih programa i strategija u kojima je Ured za udruge nositelj provedbe pojedinih mjera. Strateko planiranje i praenje provedbe projekata financiranih iz sredstava EU provode se na temelju memoranduma o razumijevanju i godinjih financijskih ugovora potpisanih izmeu Europske unije i Republike Hrvatske. U kontekstu uloge Ureda u osiguranju sredstava za potporu razvoju civilnog drutva iz pretpristupnih i strukturnih fondova Europske unije, vano je spomenuti Uredbu o tijelima u sustavu upravljanja i kontrole koritenja strukturnih instrumenata Europske unije u Republici Hrvatskoj (NN 97/2012) te Zakon o uspostavi institucionalnog okvira za koritenje strukturnih instrumenata Europske unije u Republici Hrvatskoj (NN 78/2012).

Ciljevi provedbe programa u razdoblju 2013.-2015. i pokazatelji uspjenosti kojima e se mjeriti ostvarenje tih ciljeva
C i l j 1 . P o b ol j a n j e ok r u e n j a za r a zv o j ci v i l n o g d ru t va Postojea praksa suradnje dravnih tijela s udrugama jo uvijek nije u potpunosti integrirani sustav koji bi trebao omoguiti kvalitetnu podlogu za stvaranje poticajnog okruenja za razvoj civilnog drutva, uinkovito praenje rezultata financiranih projekata udruga iz javnih izvora, uspjeno ukljuivanje udruga u koritenje sredstava iz strukturnih fondova i programa Unije te, u konanici, uspjeno suoavanje s izazovom vierazinskog upravljanja europskim javnim politikama. Suradnja Vlade i tijela dravne uprave s udrugama i ostalim organizacijama civilnog drutva znaajno e se unaprijediti na svim razinama boljom koordinacijom i sustavnim praenjem provedbe Nacionalne strategije stvaranja poticajnog okruenja za razvoj civilnog drutva, jaanjem sposobnosti udruga za uinkovito koritenje raspoloivih fondova Europske unije za potporu razvoju civilnoga drutva, poboljanjem standarda za dodjelu, praenje i vrednovanje financijskih potpora projektima i programima udruga iz dravnog prorauna i drugih javnih izvora, kao i dodatnim razvojem suradnje i savjetovanja s udrugama i ostalim predstavnicima zainteresirane javnosti u donoenju i provedbi javnih politika posebno imajui u vidu provedbu mjera i aktivnosti iz Akcijskog

40

plana za provedbu globalne inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast u Republici Hrvatskoj. Pokazatelji uinka
Pokazatelj uinka Jedinica Polazna vrijednost Ciljana vrijednost (2013.) 60 Ciljana vrijednost (2014.) 80 Ciljana vrijednost (2015.) 100

Postotak poboljanja preduvjeta za stvaranje poticajnog okruenja za razvoj civilnog drutva (provedba stratekih mjera te jaanje sposobnosti dravnih tijela i udruga u nizu utvrenih podruja)

Ured

C i l j 2 . P o v e a t i b r oj u d r u g a k o j e p r ov o de p r o j e k t e f i n a n ci r an e i z fondova EU Ured za udruge, kao jedinica za provedbu projekata EU namijenjenih organizacijama civilnoga drutva, u prethodnom je razdoblju programirao natjeaje za bespovratna sredstva u okviru CARDS i PHARE programa te Instrumenta pretpristupne pomoi IPA I. komponente - Pomo u tranziciji i izgradnja institucija. Navedeni natjeaji bili su usmjereni jaanju kapaciteta organizacija civilnog drutva za pristupanje Hrvatske EU, odnosno pruanju potpore organizacijama civilnoga drutva u razvoju, provedbi i praenju provedbe javnih politika i politika vezanih uz pravnu steevinu. Tako je do sada potpisano 90 ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava, ukupne vrijednosti 13,225 milijuna Eura. U proteklom razdoblju iz programa pretpristupne pomoi EU financirano je oko stotinu projekata i programa udruga. Jo je uvijek izrazito prisutan problem nedovoljne informiranosti i neodgovarajuih sposobnosti udruga za pripremu i provedbu projekata financiranih iz postojeih pretpristupnih programa i programa Unije koji su udrugama u RH dostupni u pretpristupnom razdoblju, to je znakovito u smislu osposobljenosti udruga za koritenje buduih strukturnih fondova EU. U sljedeem razdoblju planira se nastaviti s aktivnostima informiranja i izobrazbe udruga za uinkovito koritenje fondova EU usmjerenih potpori razvoja civilnog drutva. Imajui u vidu i skoro pristupanje Republike Hrvatske Europskoj uniji, ime e strukturni fondovi, koji e biti znatno izdaniji od onih koji su dosad bili na raspolaganju organizacijama civilnoga drutva iz RH, oekuje se poveanje broja udruga koje provode projekte financirane iz fondova EU i, slijedom toga poveanje broja zaposlenih na provedbi projekata udruga financiranih iz fondova EU. Ured za udruge e u narednom razdoblju, uz programiranje i provedbu projekata u okviru Komponente I IPA programa, sudjelovati u provedbi IPA IV. komponente Razvoj ljudskih potencijala, odnosno Europskog socijalnog fonda nakon ulaska u EU, pri emu e natjeaji za bespovratna sredstva biti usmjerena jaanju uloge organizacija civilnog drutva za drutveno-ekonomski rast i demokratski razvoj.

41

Oekuje se raspisivanje 4 natjeaja za bespovratna sredstva u okviru IPA I. komponente (za programsko razdoblje 2011., 2012./2013.) te 5 natjeaja za bespovratna sredstva u okviru IPA IV. Komponente (programsko razdoblje 2012./prva pol. 2013.) te Europskog socijalnog fonda (programsko razdoblje druga pol. 2013.) pri emu je predvien EU udio u vrijednostima navedenih natjeaja 13.135.000 Eura. U razdoblju od 2013. do 2015. oekuje se najmanje 50 postotno poveanje broja udruga koje provode projekte financirane iz fondova EU te najmanje 50 postotno poveanje broja zaposlenih na provedbi projekata udruga financiranih iz fondova EU. Pokazatelji uinka
Pokazatelj uinka Jedinica Polazna vrijednost Ciljana vrijednost (2013.) 200 Ciljana vrijednost (2014.) 230 Ciljana vrijednost (2015.) 260

Poveanje broja udruga ukljuenih u koritenje sredstava EU za potporu razvoju civilnog drutva

Broj

160

Procjena i ishodite potrebnih sredstava za znaajnije aktivnosti/projekte


A509000 ADMINISTRACIJA I UPRAVLJANJE
Naziv aktivnosti A509000 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 124,6

3.704.000

4.613.500

4.006.300

4.056.900

Planirana sredstva iz Dravnog prorauna za 2013.-2015. na aktivnosti A 509000 Administracija i upravljanje usklaena su sa zahtjevima Nacionalne strategije stvaranja poticajnog okruenja za razvoj civilnog drutva od 2012. do 2016. i uinkovite provedbe EU projekata u nadlenosti Ureda, kao sastavnici akreditirane strukture za koritenje EU fondova. Uinkovitija i odgovornija dodjela financijskih potpora za projekte i programe udruga podrazumijeva postojanje dovoljnog broja slubenika na svim razinama, dobro upuenih u sve faze postupka dodjele, praenja i vrednovanja financijskih potpora. Slubenici koji rade na poslovima dodjele financijskih potpora projektima i programima udruga nemaju dovoljno kapaciteta za odgovarajue praenje provedbe projekata, a imajui u vidu visoka izdvajanja iz javnih izvora za financiranje udruga, nuno je znaajno poveati broj educiranih slubenika na svim razinama u sljedeem trogodinjem razdoblju, posebno imajui u vidu da je do ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju potrebno donijeti propise kojima e se ujednaiti postupci dodjele bespovratnih sredstava iz nacionalnih javnih izvora i fondova Europske unije

42

Broj obrazovanih slubenika na svim razinama o standardima dodjele, praenja i vrednovanja financijskih potpora za projekte i programe udruga iz javnih izvora poveat e se do 2015. sa sadanjih 130 na najmanje 280 na nacionalnoj i lokalnim razinama. Nakon to je poetkom 2012. uspostavljen jedinstven informacijski sustav (Potpora_plus) koji treba omoguiti bolju razmjenu podataka i koordinaciju dravnih tijela koja financiraju projekte i programe udruga iz dravnog prorauna i drugih javnih izvora, oekuje se smanjenje prostora za brojna preklapanja i neusklaenosti u postupanju preko dvadeset dravnih tijela i javnih institucija na nacionalnoj razini koja dodjeljuju financijske potpore iz dravnog prorauna (putem prosjeno 70 natjeaja godinje). Oekuje se takoer da e primjena jedinstvenog informacijskog sustava omoguiti i kvalitetnu evaluaciju / vrednovanje rezultata oko 6000 projekata udruga i drugih organizacija civilnoga drutva, koliko ih se prosjeno financira godinje iz javnih izvora na nacionalnoj razini. Oekuje se da e uspostava potpune informatizacije sustava financiranja projekata i programa udruga iz dravnog prorauna u svakom dravnom tijelu koje financira projekte i programe udruga iz dravnog prorauna imati direktnog utjecaja na djelotvorno financiranje projekata i programa i njihovo usklaivanje sa zahtjevima nacionalnog sufinanciranja projekata koji e se podupirati iz strukturnih fondova EU, u sljedeem trogodinjem razdoblju. Sa dosadanjih etiri, do 2015. e se uvesti potpuna informatizacija dodjele financijskih potpora za svih 23 davatelja financijskih potpora na nacionalnoj razini, kao podloga za djelotvornu koordinaciju postupaka financiranja meu svim davateljima financijskih potpora udrugama u Hrvatskoj iz svih domaih i inozemnih izvora, ukljuujui i fondove Europske unije. Isto tako, oekuje se da e se u slijedeem trogodinjem razdoblju i vei broj jedinica lokalne i podrune samouprave (upanije i gradovi) poeti koristiti informacijski sustav Potpora_plus za dodjelu financijskih potpora udrugama na lokalnim razinama. Pokazatelji rezultata
Pokazatelj rezultata Jedinica Polazna vrijednost Ciljana vrijednost (2013.) 20 Ciljana vrijednost (2014.) 23 Ciljana vrijednost (2015.) 23

Poveanje ukupnog broja djelatnika Ureda radi smanjenja radne optereenosti djelatnika ukljuenih u provedbu projekata EU Povean broj educiranih slubenika o standardima financiranja udruge iz javnih izvora Povean broj dravnih tijela koja koriste zajedniki informatiki sustav dodjele financijskih potpora

Broj

14

Broj

60

130

180

230

Broj

10

16

20

23

43

A509014 NACIONALNA ZAKLADA ZA RAZVOJ CIVILNOG DRUTVA UDRUGE ZA RAZVOJ ZAJEDNICE


Naziv aktivnosti A509014 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 67,5

55.463.031

37.444.414

44.406.564

46.430.337

Kroz sredstva koja se osiguravaju putem Nacionalne zaklade za razvoj civilnog drutva u sljedeem trogodinjem razdoblju nastavit e se s programima podrke stabilizacije djelovanja i odrivosti organizacija civilnoga drutva, pogotovo na podrujima demokratizacije i zatite ljudskih prava. U tom smislu oekuje se svake godine poveanje broja odrivih i samofinancirajuih projekata koje provode udruge uz potporu Nacionalne zaklade za razvoj civilnog drutva, sa sadanjih 103 na 360 u 2015. Pokazatelji rezultata
Pokazatelj rezultata Jedinica Polazna vrijednost Ciljana vrijednost (2013.) 110 Ciljana vrijednost (2014.) 230 Ciljana vrijednost (2015.) 360

Povean broj odrivih i samofinancirajuih projekata koje provode udruge uz potporu Nacionalne zaklade za razvoj civilnog drutva

Broj

103

A509024 PROVEDBA NACIONALNE STRATEGIJE STVARANJA POTICAJNOG OKRUENJA ZA RAZVOJ CIVILNOG DRUTVA
Naziv aktivnosti A509024 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 138,5

65.000

90.000

60.000

100.000

Provedba Nacionalne strategije stvaranja poticajnog okruenja za razvoj civilnog drutva iziskuje jo kvalitetniju koordinaciju i praenje putem redovitog godinjeg izvjetavanja, jaanja svijesti i informiranja javnosti. Kako bi se kvalitetnije mogao pratiti uspjeh u provedbi Strategije, sukladno zakljuku Vlade, nova Nacionalna strategija stvaranja poticajnog okruenja za razvoj civilnog drutva za novo petogodinje razdoblje 2012. 2016. sadrava nastavak provedbe dosadanjih mjera trajnog karaktera, ali obuhvaa i nove mjere. U Strategiji su jasno definirani izvritelji, rokovi, izvori sredstava za provedbu mjera kao i indikatori za praenje izvrenja. Na godinjoj razini izraivat e se detaljna izvjea s preciznim pokazateljima uspjenosti te odravati sastanci s koordinatorima za provedbu mjera i aktivnosti iz Nacionalne strategije, imenovanih u pojedinim nadlenim tijelima, a sve s ciljem poveanja postotka uspjeno provedenih mjera. Do 2015. godine izradit e se tri godinja izvjea o provedbi Strategije, odrati najmanje dvije sjednice Povjerenstva za praenje provedbe Nacionalne strategije godinje, te poveati postotak uspjeno provedenih mjera i aktivnosti.

44

Sami postupci suradnje i savjetovanje s udrugama i ostalim organizacijama civilnog drutva u donoenju i provedbi javnih politika trebaju biti poboljani meu dravnim tijelima na svim razinama, u skladu sa standardima koji vrijede na razini EU. Izobrazba je jedan od najboljih naina jaanja svijesti o novim modelima savjetovanja s udrugama i ostalim dionicima zainteresirane javnosti u postupcima donoenja zakona, drugih propisa i akata. Tijekom provedbe Nacionalne strategije stvaranja poticajnog okruenja za razvoj civilnog drutva i Akcijskog plana uz Strategiju suzbijanja korupcije, uoen je nedostatak znanja dravnih i lokalnih slubenika o prednostima, tehnikama i metodama ukljuivanja udruga u donoenje i provedbu novih zakona, propisa i drugih akata. Imajui u vidu odredbe Kodeksa savjetovanja sa zainteresiranom javnou u postupcima donoenja zakona, drugih propisa i akata te Smjernica za primjenu Kodeksa, kao i injenicu da su u svim tijelima dravne uprave i Vladinim uredima imenovani koordinatori za savjetovanje te da je Ured za udruge zapoeo sa njihovom kontinuiranom izobrazbom, oekuje se da e se u sljedeem trogodinjem razdoblju broj osoba koje e proi planirane aktivnosti izobrazbe o standardima i metodama savjetovanja znaajno poveati. Broj obrazovanih slubenika na svim razinama o standardima savjetovanja s udrugama i ostalim dionicima zainteresirane javnosti u donoenju i provedbi novih programa, zakona i drugih akata poveat e se sa sadanjih 20 na 200 do 2015. godine, ukljuujui i slubenike na lokalnim razinama vlasti. Pokazatelji rezultata
Pokazatelj rezultata Jedinica Polazna vrijednost Ciljana vrijednost (2013.) 80 Ciljana vrijednost (2014.) 100 Ciljana vrijednost (2015.) 200

Povean obrazovanih slubenika na razinama standardima savjetovanja organizacijama civilnog drutva

broj svim o s

Broj

20

A509043 PROVEDBA PROGRAMA ZAJEDNICE - EUROPA ZA GRAANE


Naziv aktivnosti A509043 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 50,0

260.000

130.000

00

00

Ured za udruge djeluje kao Kontakt toka Europske komisije za program Europa za graane te u tom svojstvu provodi aktivnosti informiranja i izobrazbe potencijalnih podnositelja projektnih prijedloga iz itave Hrvatske. Aktivnost A509043 odnosi se na uplatu lanarine za provedbu programa Unije Europa za graane. Ured za udruge zaduen je za koordinaciju provedbe tog programa u Republici Hrvatskoj.

45

A509044 KONTAKT TOKA ZA PROGRAM EUROPA ZA GRAANE (EUECP)


Naziv aktivnosti A509044 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 100,0

150.000

150.000

00

00

Ured za udruge djeluje kao Kontakt toka Europske komisije za program Europa za graane te u tom svojstvu provodi aktivnosti informiranja i izobrazbe potencijalnih podnositelja projektnih prijedloga iz itave Hrvatske. U svrhu poveanja iskoritenosti raspoloivih sredstava u sklopu tog Programa Unije Europa za graane, nastavit e se s aktivnostima informiranja i izobrazbe u sljedeem trogodinjem razdoblju, ime e se poveati broj obrazovanih osoba o uvjetima prijave na natjeaje tog Programa. Poveat e se broj obrazovanih osoba o uvjetima prijave na natjeaje programa Europa za graane na nain da svake godine od 2013. do 2015. najmanje 150 osoba godinje bude obrazovano o uvjetima prijave na natjeaje Programa. Takoer, poveat e se javnih dogaanja o programu Europa za graane na nain da se od 2013. do 2015. svake godine odri najmanje 10 javnih dogaanja (radionica, seminara). Pokazatelji rezultata
Pokazatelj rezultata Jedinica Polazna vrijednost Ciljana vrijednost (2013.) 300 Ciljana vrijednost (2014.) 450 Ciljana vrijednost (2015.) 600

Povean broj obrazovanih osoba o uvjetima prijave na natjeaje programa Poveani broj javnih dogaanja o natjeajima iz programa Europa za graane

Broj

150

Broj

10

20

30

40

A509045 IPA 2008 - JAANJE KAPACITETA SEKTORA CIVILNOG DRUTVA ZA PRAENJE PRIMJENE EUROPSKE PRAVNE STEEVINE
Naziv aktivnosti A509045 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 42,5

11.220.000

4.767.959

00

00

U sklopu programa IPA 2008 (I. komponenta) provode se 3 sheme bespovratnih sredstva u podrujima suzbijanja diskriminacije, sprjeavanja korupcije te zatite okolia i odrivog razvoja. Ured za udruge u provedbi tog programa djeluje kao Korisnika institucija, a u sklopu decentraliziranog modela provedbe programa Europske unije.

46

A509047 IPA 2009 - JAANJE ODRIVOSTI I RAZVOJ ORGANIZACIJA CIVILNOGA DRUTVA (OCD-a) KAO PRO-AKTIVNIH DRUTVENIH DIONIKA PRI PROVEDBI PRAVNE STEEVINE EU
Naziv aktivnosti A509047 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 83,5

9.164.000

7.650.000

2.703.500

00

U sklopu programa IPA 2009 (I. komponenta) raspisane su 2 sheme bespovratnih sredstva u podrujima demokratizacije i ljudskih prava i pruanja socijalnih usluga. Provedba prve sheme bespovratnih sredstava ve je zapoela, dok se poetak provedbe druge oekuje u prvom odnosnom drugom kvartalu 2012. godine. Ured za udruge u provedbi tog programa djeluje kao Korisnika institucija, a u sklopu decentraliziranog modela provedbe programa Europske unije.

A509048 IPA 2010 - JAANJE RAZVOJA ORGANIZACIJA CIVILNOG DRUTVA (OCD-a) U PODRUJU JAVNOG ZAGOVARANJA I PRUANJA SOCIJALNIH USLUGA
Naziv aktivnosti A509048 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 55,9

14.496.000

8.100.000

11.273.000

472.500

U sklopu programa IPA 2010 (I. komponenta) raspisane su 4 sheme bespovratnih sredstva u podrujima suzbijanja diskriminacije, sprjeavanja korupcije, nasilja mladih i volonterstva, te zatite okolia i odrivog razvoja. Sve sheme bespovratnih sredstava trenutano se nalaze u fazi evaluacije, a poetak provedbe oekuje se u zadnjem kvartalu 2012. Ured za udruge u provedbi tog programa djeluje kao Korisnika institucija, a u sklopu decentraliziranog modela provedbe programa Europske unije. Pokazatelji rezultata
Pokazatelj rezultata Jedinica Polazna vrijednost Ciljana vrijednost (2013.) 140 Ciljana vrijednost (2014.) 152 Ciljana vrijednost (2015.) 164

Povean broj zaposlenih na projektima udruga financiranih iz fondova EU

Broj

108

A509051 SUFINANCIRANJE EU PROJEKATA ORGANIZACIJAMA CIVILNOG DRUTVA


Naziv aktivnosti A509051 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 54,8

10.016.051

5.491.505

7.313.170

7.646.458

47

Programom sufinanciranja EU projekata organizacijama civilnog drutva osigurava se odrivost provedbe projekata odobrenih u sklopu programa IPA te programa Unije u kojima sudjeluje Republika Hrvatska. S obzirom da je nemogunost osiguranja sredstava za sufinanciranje EU projekata dosad bio jedan od najveih izazova i prepreka uspjenom povlaenju fondova EU za sektor civilnog drutva, ovim programom bi se trebala uvelike poboljati uinkovitost koritenja i provedbe EU projekata organizacija civilnog drutva. Na temelju Pravila za sufinanciranje projekata organizacija civilnoga drutva ugovorenih u okviru programa Europske unije za 2013. godinu koja e utvrditi Ured za udruge, iz dijela prihoda od igara na sreu sufinancirat e se projekti organizacija civilnoga drutva ugovoreni u okviru programa Europske unije kako bi se korisnicima tih sredstava olakalo zatvaranje financijskih konstrukcija njihovih projekata u dijelu koji se odnosi na njihov obvezni vlastiti doprinos. Oekuje se stalno poveanje broja organizacija civilnoga drutva koje koriste sredstva iz ovog programa te samim tim i proirenje kruga organizacija koje uspjeno provode EU projekte u Republici Hrvatskoj. Pokazatelji rezultata
Pokazatelj rezultata Jedinica Polazna vrijednost Ciljana vrijednost (2013.) 130 Ciljana vrijednost (2014.) 140 Ciljana vrijednost (2015.) 150

Povean broj organizacija civilnoga drutva korisnica programa sufinanciranja vlastitog obveznog doprinosa u provedbi EU projekata (iz dijela prihoda od igara na sreu)

Broj

120

A509055 IPA 2012 - 2013 ORGANIZACIJE CIVILNOG DRUTVA MEHANIZAM UNUTARNJE KONTROLE ZA OSIGURAVANJE STANDARDA EU
Naziv aktivnosti A509055 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 0,0

00

00

00

27.556.900

A509056 ESF TEHNIKA POMO OPERATIVNOG PROGRAMA RAZVOJ LJUDSKIH POTENCIJALA - URED ZA UDRUGE
Naziv aktivnosti A509056 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 0,0

00

00

40.700

32.700

U sklopu provedbe projekata u okviru Europskog socijalnog fonda, za institucije ukljuene u operativnu strukturu za provedbu tog strukturnog fonda, predviena su sredstva u sklopu tehnike pomoi pomou kojih e se financirati razliite redovne

48

aktivnosti operativne strukture. Ured za udruge kao dio spomenute operativne strukture ima pravo na koritenje tih sredstava.

A509057 ESF TEHNIKA POMO OPERATIVNOG PROGRAMA RAZVOJ LJUDSKIH POTENCIJALA - NACIONALNA ZAKLADA ZA RAZVOJ CIVILNOG DRUTVA
Naziv aktivnosti A509057 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 0,0

00

00

179.000

144.500

U sklopu provedbe projekata u okviru Europskog socijalnog fonda, za institucije ukljuene u operativnu strukturu za provedbu tog strukturnog fonda, predviena su sredstva u sklopu tehnike pomoi pomou koje e se financirati razliite redovne aktivnosti operativne strukture. Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga drutva kao dio spomenute operativne strukture ima pravo na koritenje tih sredstava, a budui da je Nacionalna zaklada izvanproraunski korisnik, Ured za udruge ima obavezu u svom proraunu planirati ta sredstva.

02015 Ured zastupnika Republike Hrvatske pred Europskim sudom za ljudska prava
Uvod
Ured zastupnika RH pred Europskim sudom za ljudska je struna sluba Vlade RH, u kojoj se obavljaju svi poslovi vezani za zastupanje, odnosno obranu dravnih interesa u sudskim postupcima protiv RH pred Europskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu, koordinira izvrenje presuda Europskog suda za ljudska prava u Hrvatskoj, te iri znanje o Konvenciji i sudskoj praksi Suda. U vezi sa zastupanjem Republike Hrvatske pred Europskim sudom za ljudska prava i drugim tijelima Vijea Europe u Uredu se obavljaju sljedei poslovi: poslovi pripreme svih oitovanja drave u postupcima pred Europskim sudom za ljudska prava, poslovi pripreme i sudjelovanja na usmenim roitima pred Europskim sudom za ljudska prava, poslovi pripreme i sudjelovanja u koordiniranju izvrenja presuda i odluka Europskog suda za ljudska prava, poslovi pripreme i sudjelovanja na sastancima Odbora ministara Vijea Europe o izvrenju presuda Europskog suda za ljudska prava, poslovi pripreme miljenja o usklaenosti hrvatskih propisa s Konvencijom i sudskom praksom Europskog suda za ljudska prava, te poslovi usmjereni na upoznavanje drave s Konvencijom i sudskom praksom Europskog suda. U obavljanju povjerenih poslova zastupnik je ovlaten: zastupati Republiku Hrvatsku u svim postupcima pred Europskim sudom za ljudska prava, koordinirati izvrenja presuda i odluka Europskog suda za ljudska prava u Republici Hrvatskoj,

49

predstavljati Republiku Hrvatsku u postupku nadzora izvrenja pred Odborom ministara Vijea Europe, davati miljenje o usklaenosti hrvatskih propisa s Konvencijom za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (u daljnjem tekstu: Konvencija) i sudskom praksom Europskog suda za ljudska prava, pregovarati sa strankama koje sudjeluju u postupku pred Europskim sudom za ljudska prava u svrhu postizanja prijateljskog rjeenja spora sukladno lanku 39. Konvencije, pratiti razvoj sudske prakse Europskog suda za ljudska prava i upoznavati sve grane vlasti s istom kao i s razvojem Konvencije, te pratiti razvoj sudske prakse sudova Europske unije i drugih meunarodnih tijela u podruju ljudskih prava, sudjelovati u postupcima izrade nacrta prijedloga zakona radi usklaivanja s Konvencijom i sudskom praksom Europskog suda za ljudska prava, predstavljati Republiku Hrvatsku u strunim tijelima Vijea Europe vezanim za rad Europskog suda za ljudska prava, te u drugim tijelima vezanim za razvoj Konvencije i konvencijskog prava. Zastupnik je sredinja toka u Republici Hrvatskoj kojoj Europski sud za ljudska prava dostavlja prijedloge za izdavanje privremenih mjera protiv Republike Hrvatske.
Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 95,2

02015

4.000.000

3.808.000

3.852.000

3.930.000

OBRAZLOENJE PROGRAMA
2119 ZASTUPANJE REPUBLIKE HRVATSKE PRED EUROPSKIM SUDOM ZA LJUDSKA PRAVA
Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 95,2

2119

4.000.000

3.808.000

3.852.000

3.930.000

Opis programa
Republika Hrvatska tuena je u velikom broju predmeta pred Europskim sudom za ljudska prava, stalnim meunarodnim specijaliziranim sudom. Broj tubi protiv drave i sloenost predmeta u stalnom su porastu (samo 2011. godine Sud je uzeo u razmatranje novih 1752 predmeta pored svih ve postojeih od ranijih godina). BROJ NOVIH ZAHTJEVA (TUBI) KOJE SU DANE U RAD SUDSKOM VIJEU GODINA BROJ TUBI 2007. 558 2008. 2009. 608 755 2010. 992 2011. 1752

50

To je poveanje od 110% u odnosu na prolo trogodinje razdoblje, i sve ukazuje da e se taj trend nastaviti budui da graani, pravne osobe i nevladine udruge uestalo trae meunarodnu pravnu zatitu svojih prava stoga to je ne mogu ostvariti u Republici Hrvatskoj. Osuujue presude Europskog suda imaju, osim pravnih, negativne politike i financijske posljedice za dravu. Ilustracije radi, samo za krenje jednog elementa prava na poteno suenje, a to je pravo na suenje u razumnom roku, Republika Hrvatska je u zadnjih 10 godina izdvojila vie od 30 milijuna EUR-a. Uinkovitost rada Ureda zastupnika RH bitna je, ne samo za smanjenje optereenja na dravni proraun (vei uspjeh u zastupanju drave pred Europskim sudom za ljudska prava ogleda se u smanjenju iznosa pravinih naknada koje Europski sud za ljudska prava dosuuje podnositeljima u sluajevima kada utvrdi povredu Konvencije), ve i za osiguranje potivanja ljudskih prava kao jednog od stratekih ciljeva Vlade Republike Hrvatske, prema njenom Programu. Uinkovitost postupka izvrenja presuda i odluka Europskog suda za ljudska prava koje na nacionalnoj razini koordinira Ured zastupnika RH pronalazi svoje opravdanje u smanjenju broja postupaka protiv Republike Hrvatske pred Europskim sudom za ljudska prava, a istom cilju doprinosi i kvalitetan rad na usklaivanju domaeg zakonodavstva s konvencijskim sustavom. Dakle, Ured zastupnika RH je ustvari usko specijaliziran odvjetniki ured drave koji svakodnevno brani dravne interese pred stalnim meunarodnim sudom, sa dodatnim zadacima. Jak Ured zastupnika RH u kojem e se osigurati preduvjeti za uspjeno obavljanje poslova zastupanja dravnih interesa, prvenstveno putem suradnje sa dravnim tijelima svih razina, dovodi do smanjenja broja postupaka protiv Republike Hrvatske pred Europskim sudom, a time posljedino donosi i znaajne utede u dravnom proraunu.

Zakonske i druge pravne osnove


Ustav RH (NN, 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10 i 85/10) Zakon o Vladi Republike Hrvatske (NN, 150/2011) Zakon o potvrivanju Konvencije za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i Protokola br. 1., 4., 6., 7. i 11. uz Konvenciju za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (NN-MU, 18/1997) Konvencija za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i protokoli br. 1, 4, 6 i 7. uz Konvenciju (proieni tekst) (NN-MU, 6/1999) Ispravak Konvencije za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda te Protokola br. 1, protokola br. 4, Protokola br. 6 i Protokola br. 7 (NN-MU, 8/1999) Objava o stupanju na snagu Protokola br. 14 uz Konvenciju za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, o izmjeni nadzornog sustava Konvencije (NN-MU, 2/2010) Uredba o Uredu zastupnika Republike Hrvatske pred Europskim sudom za ljudska prava (NN, 18/12) Poslovnik Europskog suda za ljudska prava Strategija Vladinih programa za razdoblje 2013. do 2015.

51

Ciljevi provedbe programa u razdoblju 2013.-2015. i pokazatelji uspjenosti kojima e se mjeriti ostvarenje tih ciljeva
C i l j 1 . K v a l i t e t n a obr a n a i nt e re s a R e p u bl i k e H rv a t s k e u p os t u p c i m a p r e d E u r o p s ki m s u do m za l j u ds k a p ra v a , t e O d b o r om m i ni s t ar a V i j e a E u r o p e i s m an j e n j e b r oj a t u b i pr o t i v R e p u b l i k e H r v at s k e p r e d E u rop s k i m s u d om za l j u ds k a p r a v a Kvalitetna obrana hrvatskih interesa, a to su interesi zatite ljudskih prava graana i zatite hrvatskih tijela vlasti kad primjenjuju konvencijsko pravo, ovisi o: poznavanju i pravilnoj primjeni konvencijskog prava svih tijela i grana vlasti i visokih predstavnika vlasti, kao i o usklaenosti hrvatskih propisa (Ustava, zakona i svih podzakonskih akata) s konvencijskim pravom. Hrvatska tijela nisu u dovoljnoj mjeri upoznata s konvencijskim pravom, niti ga primjenjuju na odgovarajui nain to dovodi do sve veeg broja tubi protiv drave pred Europskim sudom. Zbog nedostatka institucionalizirane i stalne kontrole usklaenosti hrvatskih propisa s Konvencijom za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (zadnji puta je to uinjeno 1996. god. na ad hoc bazi) povrede ljudskih prava dogaaju se ve i zbog samog sadraja propisa. Tube su se do 2010. u najveem broju odnosile na povrede za koje su odgovorna tijela izvrne i pravosudnih vlasti i to: povrede prava na poteno suenje u svim vrstama sporova na svim razinama odluivanja, na probleme povezane s neuinkovitou istraga, posebice neuinkovitih istraga ratnih zloina, na problem neosnovanog ograniavanja ili liavanja prava graana na mirno uivanje vlasnitva, na probleme vezne za neodgovarajue uvjete smjetaja u zatvorima i postupanja sa zatvorenicima te probleme uinkovite pravne zatite pritvorenika. Meutim, tijekom prole i ove godine, uz i dalje prisutne nove tube koje se odnose na naprijed navedene povrede, ubrzano se iri dijapazon moguih povreda drugih prava i sloboda zatienih Konvencijom. Graani i pravne osobe poele su tuiti RH i zbog niz drugih navodnih povreda Konvencije (povrede prava da se ne bude dva puta suen ili kanjen u istoj stvari, povrede prava na ivot, povreda zabrane muenja, prava na potovanje obiteljskog i privatnog ivota, povreda slobode izraavanja, te slobode okupljanja i udruivanja itd.). Postojanje Ureda omoguuje dravi da na jednom mjestu: a) koncentrira sve poslove zastupanja u svim predmetima koji se odnose na povrede Konvencije, b) da moe brzo i uinkovito izvravati presude Europskog suda jer se cijeli proces izvrenja koordinira iz Ureda koji surauje s Odborom ministara, tijelom VE koji nadzire izvrenje svake presude i odluke Suda, pod uvjetom da sva tijela surauju s uredom, c) da s tog mjesta iri znanje o konvencijskom pravu u hrvatski pravni poredak radi sprjeavanja nastajanja novih povreda koje generiraju nove tube protiv drave. Ujedno, takvim pristupom drava moe razviti vrlo kvalitetne pravne strunjake specijaliste meunarodnog prava o ljudskim pravima koji rade iskljuivo za dravu na tri razliita podruja, pred Europskim sudom, pred Odborom ministara, te u dravi. Konvencijsko pravo je ivui pravni instrument koji se mijenja. Postojanje ovog Ureda donosi dravi i dodanu vrijednost jer Ured prati sve promjene konvencijskog prava u svrhu kvalitetne obrane drave, te stoga moe na vrijeme upoznati pravni sustav s

52

promjenama konvencijskog prava kako bi sustav uskladio svoje propise i/ili postupanja s novim konvencijskim standardima. Stoga je Ured zastupnika jedan od mehanizama zatite ljudskih prava u RH koji svojim aktivnostima utjee na jaanje zatite ljudskih prava i temeljnih sloboda graana u Republici Hrvatskoj i na smanjenje broja tubi protiv drave pred Europskim sudom za ljudska prava, a time i smanjenja financijskih izdataka drave zbog krenja ljudskih prava njezinih tijela.

Procjena i ishodite potrebnih sredstava za znaajnije aktivnosti/projekte


A860006 ZASTUPANJE REPUBLIKE HRVATSKE PRED EUROPSKIM SUDOM ZA LJUDSKA PRAVA I IZVRENJE PRESUDA
Naziv aktivnosti A860006 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 201,6

500.000

1.008.000

876.000

931.000

U radu Ureda su 622 predmeta od kojih je trenutno 115 aktivnih u postupku pred Sudom, dok su 142 presude i odluke Suda u procesu koordinacije izvrenja s nadlenim tijelima u RH. Aktivnost zastupanja u svakom pojedinom predmetu ukljuuje sljedee poslove koji se obavljaju u Uredu zastupnika: 1) analizu svakog zahtjeva (tube) podnositelja i injenica definiranih od strane Suda, a na temelju dokumentacije podnositelja dostavljene Sudu; 2) prikupljanje svih dokumenata, najee preslika cjelokupnih spisa od raznih tijela vlasti (sudova, dravnog odvjetnitva, upravnih tijela, javnih ustanova, izvrnih tijela itd.) radi utvrenja tonog i potpunog injeninog stanja svakog predmeta; 3) utvrivanje tonog i potpunog injeninog stanja predmeta pred Sudom na temelju dostavljene dokumentacije; 4) izradu nacrta dijela oitovanja drave Sudu koji se odnosi na Izjavu drave o injenicama predmeta; 5) definiranje relevantnog hrvatskog prava (svih propisa), te hrvatske sudske i upravne prakse; 6) izradu nacrta dijela oitovanja drave koje se odnosi na Relevantno domae pravo i praksu; 7) prouavanje i analizu sudske prakse Europskog suda za ljudska prava koja se odnosi na procesne elemente svake povrede ljudskih prava ili temeljnih sloboda koje je utuio podnositelj, te sudske prakse koja se odnosi na meritum svake utuene povrede; 8) analizu doputenosti zahtjeva (tube) protiv Hrvatske, odnosno provoenje tzv. testa doputenosti (admissibility test) za svaku utuenu povredu ljudskog prava ili temeljne slobode zajamene Konvencijom u svakom predmetu (utvrivanje postojanja ili nepostojanja formalnih pretpostavki za doputenost zahtjeva pred Sudom); 9) izrada nacrta dijela oitovanja drave koje se odnosi na Formalne pretpostavke za doputenost zahtjeva pred Sudom;

53

10) analiza usklaenosti domaih propisa koji su bili primijenjeni u konkretnom predmetu, te utvrivanje usklaenosti naina postupanja ili proputanja dravnih tijela u predmetu podnositelja u Hrvatskoj sa konvencijskim standardima i sa praksom Suda; 11) dodatna analiza sudske prakse drugih meunarodnih sudova, ili parasudskih tijela ukoliko ne postoji praksa Europskog suda ili je ona nepovoljna za dravu, ili se postupak ne vodi pred Europskim sudom ve pred drugim meunarodnim parasudskim tijelom (npr. analiza prakse Suda EU Luxebmourg, Meunarodnog suda pravde, Meunarodnog kaznenog suda, UN Odbora za ljudska prava, Odbora socijalne povelje itd.); 12) izrada nacrta dijela oitovanja drave koji se odnosi na meritum predmeta, odnosno na Materijalne uvjete za doputenost zahtjeva pred Sudom; 13) objedinjavanje svih dijelova nacrta oitovanja drave, i izrada zavrnog oitovanja drave (tzv. odgovora na tubu) u svakom predmetu pred Sudom, najvanijeg pisanog dokumenta drave u svakom predmetu pred Sudom; 14) izrada svih ostalih podneska upuenih Sudu tijekom postupaka na engleskom jeziku koji je slubeni jezik Suda; 15) komunikacija i izrada podnesaka, te traenje informacija od nadlenih tijela u Hrvatskoj; 16) obavjetavanje Vlade i resornih ministara o tijeku postupka u odreenim predmetima; 17) kontrola prijevoda i zavrna lektura svakog oitovanja upuenih Sudu. U zastupanje ulaze i poslovi, koji ine dio priprema za samo odreene predmete i drugi poslovi: 18) analiza predmeta radi utvrivanja je li podoban za predlaganje nagodbe, odnosno za predlaganje prijateljskog rjeenja spora; 19) izrada nacrta prijedloga nagodbi izmeu podnositelja i drave, koji zastupnica upuuje na suglasnost resornim tijelima i Vladi RH (nakon analize i utvrenja opravdanosti sklapanja nagodbe); 20) komunikacija sa Sudom u postupku sklapanja nagodbe sa podnositeljem; 21) izrada nacrta zahtjeva za preispitivanje odreene presude vijea Suda (tzv. refferal request) pred velikim vijeem Suda, kad se utvrdi postojanje razloga za podnoenje zahtjeva; 22) priprema predmeta (izrada novog oitovanja drave, govora pred Sudom, priprema za odgovore na pitanja sudaca) za veliko vijee Suda; 23) zastupanje drave na usmenim roitima velikog vijea Suda; 24) rad po zahtjevima Suda za izdavanje privremene mjere (zastupnik je i sredinja toka u dravi kojoj Sud dostavlja zahtjeve za izdavanje privremene mjere. Po dostavi zahtjeva zastupnica mora u roku od 48 sati prikupiti od dravnih tijela sve potrebne informacije o njihovim radnjama ili proputanjima u povodu predmeta pred Sudom, te izraditi oitovanje drave i dostaviti Sudu); 25) zastupanje drave na redovnim sastancima zastupnika sa Sudom; 26) redovna komunikacija i suradnja sa tajnikom Vijea Europe zaduenog za hrvatske predmete i tajnikom Suda, kao i s pravnicima u Vijeu Europe; 27) rad u strunim tijelima Vijea Europe u svrhu razvoja konvencijskog sustava zatite ljudskih prava.

54

Aktivnost koordiniranja izvrenja presuda i odluka Europskog suda ukljuuje sljedee poslove koji se obavljaju u Uredu zastupnika: 1) obavjetavanje svih dravnih tijela o presudi; 2) kontrola prijevoda i lektura svake presude/odluke o nedoputenosti Suda; 3) izrada pravne analize svake presude/odluke o nedoputenosti Suda; 4) diseminacija svake presude i odluke Suda i obavjetavanje o uzrocima utvrenih povreda i o posljedicama presude svim tijelima koja su doprinijela krenju ljudskih prava kada je Sud utvrdio krenje, odnosno koja su postupala sukladno Konvenciji u sluaju kada nije dolo do krenja ljudskih prava; 5) koordinacija sa UZOP Vlade i Sabora radi plaanja pravine novane naknade i praenje plaanja iste; 6) stalna komunikacija i koordinacija rada sa dravnim tijelima koja trebaju osmisliti i provesti mjere za izvrenje svake presude Suda; 7) stalno nadgledanje izvrenja individualnih mjera po presudama Suda (npr. u sluaju duljine trajanja apeliranje na domae sudove da zavre postupke, praenje ponavljanja postupaka po presudama Suda, apeliranje na ministarstva i druga tijela dravne vlasti) i opih mjera; 8) upoznavanje pravosudnih, upravnih, izvrenih tijela sa obvezama u izvrenju (meuresorni sastanci), te prikupljanje informacija radi izrade akcijskih planova/ izvjea o nainima kako e RH izvriti presudu ili odluku Suda; 9) izrada akcijskog plana/ izvjea drave u izvrenju odreene presude/odluke Suda i dostava istog OM VE; 10) redovno obavjetavanje Odbora ministara VE o napretku u provoenju mjera izvrenja; 11) zastupanje aktivnosti koje je RH poduzela u izvrenju presuda, te rad u Odboru ministarskih zastupnika Vijea Europe (DH) u okviru kojeg se razmatraju izvrenja svake pojedine presude ili skupine presuda protiv drava, te konsenzusom ili glasovanjem usvajaju rezolucije o izvrenju.

02021 Struna sluba Savjeta za nacionalne manjine


Uvod
Savjet za nacionalne manjine u cilju ostvarivanja i zatite prava i sloboda nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj propisanim Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina, osigurava sredstva iz Dravnog prorauna Republike Hrvatske za potpore udrugama i ustanovama nacionalnih manjina za ostvarivanje programa kulturne autonomije nacionalnih manjina i to za programe informiranja i izdavatva, kulturnog amaterizma, kulturnih manifestacija, programa koji proizlaze iz bilateralnih sporazuma, programa stvaranja pretpostavki za ostvarivanje kulturne autonomije nacionalnih manjina, te zajednike programe koja organizira Savjet za nacionalne manjine.
Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 95,2

02021

42.486.618

40.450.500

40.916.000

41.753.500

55

OBRAZLOENJE PROGRAMA
2109 ZATITA PRAVA NACIONALNIH MANJINA
Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 95,2

2109

42.486.618

40.450.500

40.916.000

41.753.500

Opis programa
Savjet za nacionalne manjine osigurava sredstva iz Dravnog prorauna za sufinanciranje programa udruga i ustanova nacionalnih manjina. Dodijeljena sredstva odnose se na potrebe 17 nacionalnih manjina i njihovih preko 95 udruga ne raunajui ogranke (preko 250) u Republici Hrvatskoj. Savjet za nacionalne manjine raspisuje jednom godinje Javni poziv udrugama i ustanovama nacionalnih manjina za potpore ime se potie ostvarivanje kulturne autonomije u podrujima informiranja, izdavatva, kulturnog amaterizma, kulturnih manifestacija, kao i ostvarivanje bilateralnih sporazuma i stvaranje pretpostavki za ostvarivanje kulturne autonomije. Predloeni iznosi sredstava, koja se u Dravnom proraunu osiguravaju za potrebe nacionalnih manjina, temelji se na analizi programa udruga i ustanova nacionalnih manjina, koja kontinuirano pokazuje pozitivni razvitak, te pozitivne uinke, vezane za integraciju nacionalnih manjina u hrvatsko drutvo, sa svojim identitetom, te daljnji napredak razine financijske discipline i odgovornost za dobivena sredstva. Poticanjem rada udruga i ustanova nacionalnih manjina upuuje da se putem ostvarivanja programa kulturne autonomije kao krajnji rezultat vidno i znaajno poboljava poloaj nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj, sukladno politici Vlade Republike Hrvatske i provedbi Akcijskog plana za provedbu Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina. Kroz naredno trogodinje razdoblje, Savjet za nacionalne manjine e: - suraivati u pitanjima od interesa za nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj s nadlenim tijelima meunarodnih organizacija i institucija koje se bave pitanjima nacionalnih manjina, kao i s nadlenim tijelima matinih drava pripadnika nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj - predlagati poduzimanje gospodarskih, socijalnih i drugih mjera na podrujima tradicionalno ili u znatnijem broju nastanjenim pripadnicima nacionalnih manjina kako bi se ouvalo njihovo postojanje na tim podrujima - analizirati uinke ostvarivanja pojedinih prava pripadnika nacionalnih manjina u kolstvu, dvojezinosti, informiranja, koritenju simbola i ostale probleme u ostvarivanju prava pripadnika nacionalnih manjina - davati suglasnost na odluke koordinacija vijea nacionalnih manjina jedinica podrune (regionalne) samouprave o odlukama o znamenju i simbolima nacionalnih manjina i nainu obiljeavanja praznika nacionalnih manjina - davati miljenja, prijedloge, analizirati programe javnih radiopostaja i javne televizije namijenjenih nacionalnim manjinama o zastupljenosti pitanja namijenjenih nacionalnim

56

manjinama u programima javnih radiopostaja i javne televizije i drugim sredstvima priopavanja.

Zakonske i druge pravne osnove


Savjet za nacionalne manjine sukladno lanku 35. stavku 4. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina (NN,155/2002) rasporeuje sredstva koja se u Dravnom proraunu Republike Hrvatske osiguravaju za potrebe nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj. Rad Savjeta je odreen Statutom Savjeta za nacionalne manjine (NN, 06/2003) i Uredbom o Strunoj slubi Savjeta za nacionalne manjine (NN, 77/2003,130/2006, 76/2011 i 79/2012). Za dodjelu potpora za programe udruga i ustanovama nacionalnih manjina doneseni su Kriteriji za utvrivanje financijske potpore za programe nevladinih udruga i ustanova nacionalnih manjina (NN, 129/2009 i 70/2011), a za praenje izvrenja programa Metodologija praenja ostvarivanja programa nevladinih udruga i ustanova nacionalnih manjina (NN,129/2009 i 70/2011).

Ciljevi provedbe programa u razdoblju 2013.-2015. i pokazatelji uspjenosti kojima e se mjeriti ostvarenje tih ciljeva
C i l j 1 . O s t va r i v a n j e i u n a p r e i v a nj e pr av a n a c i o n a l ni h m a n j i n a za k u l t u r no m au t o n om i j om Ostvarivanje i unapreivanje prava nacionalnih manjina za kulturnom autonomijom omoguuje stvaranje uvjeta i poticanje prava nacionalnih manjina na jednakost pred zakonom, nediskriminaciju, te unapreivanje poloaja nacionalnih manjina, kao i ukljuivanje predstavnika nacionalnih manjina u javni i politiki ivot Republike Hrvatske, kao relevantnih partnera, promicanjem tolerancije i suivota nacionalnih manjina. Navedeni cilj je u suglasnosti sa Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina i drugih zakona i propisa kojima su regulirana prava pripadnika nacionalnih manjina kao i Akcijskog plana Vlade Republike Hrvatske za provedbu Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina. U cilju ostvarivanja manjinskih prava i sloboda Savjet e suraivati s nadlenim dravnim tijelima i tijelima jedinica samouprave, predstavnicima, vijeima i koordinacijama vijea nacionalnih manjina, udrugama nacionalnih manjina i pravnim osobama koje obavljaju djelatnosti od interesa za nacionalne manjine, meunarodnim organizacijama i institucijama koje se bave pitanjima nacionalnih manjina, te tijelima matinih drava pripadnika nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj. Pokazatelji uinka
Pokazatelj uinka Jedinica Polazna vrijednost Ciljana vrijednost (2013.) 90% Ciljana vrijednost (2014.) 93% Ciljana vrijednost (2015.) 95%

Unapreenje praenja namjenskog troenja sredstava iz Dravnog prorauna

87%

57

Procjena i ishodite potrebnih sredstava za znaajnije aktivnosti/projekte


A732003 POTPORE ZA PROGRAME OSTVARIVANJA KULTURNE AUTONOMIJE NACIONALNIH MANJINA
Naziv aktivnosti A732003 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 94,2

41.081.318

38.708.240

39.158.740

39.987.740

Savjet za nacionalne manjine daje potpore za podruja informiranja, izdavatva, kulturnog amaterizma, kulturnih manifestacija, kao i ostvarivanje bilateralnih sporazuma i stvaranje pretpostavki za ostvarivanje kulturne autonomije. Savjet za nacionalne manjine nastavit e: - poticati i pruati financijsku potporu za ostvarivanje, razvoj, unapreivanje i poveanje kulturnih i informativno-izdavakih programa udruga i ustanova, koje artikuliraju veinu djelatnosti manjinskih zajednica, te izraavaju potrebu za ouvanjem etnikog, kulturnog i jezinog identiteta, a istovremeno znae doprinos kulturnom, drutvenom i gospodarskom razvitku Republike Hrvatske, te njihovoj integraciji u hrvatsko drutvo, vodei rauna o broju pripadnika nacionalnih manjina, broju lanova udruga i ustanova koje okupljaju, duini djelovanja, te dosadanjem radu - odravati i podizati dostignutu razinu ostvarivanja etnikih prava koja su znaajna za pripadnike nacionalnih manjina - poklanjati posebnu pozornost kulturnom amaterizmu i ustanovama kulture zbog njihove vanosti u ouvanju etnikog identiteta - podupirati programe koji doprinose unapreivanju tolerancije i uspostavljanju multietnikog i multikulturalnog povjerenja - provoditi zakljuke i odredbe ugovora i sporazuma o zatiti prava nacionalnih manjina kojih je potpisnik Republika Hrvatska. Davanjem potpore udrugama i ustanovama nacionalnih manjina za gore navedene programe nastoji se poboljati i unaprijediti ouvanje etnikog, kulturnog i jezinog identiteta pripadnika nacionalnih manjina na njihovom jeziku i pismu. Odobrene potpore se doznauju udrugama i ustanovama nacionalnih manjina kontinuirano tijekom cijele godine, jedanput mjeseno. Programi se provode svake godine i traju 12 mjeseci. Pokazatelji rezultata
Pokazatelj rezultata Jedinica Polazna vrijednost Ciljana vrijednost (2013.) 15 Ciljana vrijednost (2014.) 20 Ciljana vrijednost (2015.) 25

Terenska kontrola

Broj

10

58

A732004 ADMINISTRACIJA I UPRAVLJANJE


Naziv aktivnosti A732004 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 142,0

978.400

1.389.760

1.409.760

1.418.260

Zbog poveanog obujma poslova kao i visinu financijskih sredstava za koju Savjet za nacionalne manjine kao korisnik Dravnog prorauna odgovara, rukovoenja rizicima procesa namjenskog koritenja sredstava krajnjih korisnika Dravnog prorauna udruga i ustanova nacionalnih manjina, provedbe Zakona o proraunu, Zakona o fiskalnoj odgovornosti, Akcijskog plana Vlade Republike Hrvatske za provoenje Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina i Stratekog plana Vlade Republike Hrvatske, prijeko je potrebna popuna radnih mjesta koja su predviena Uredbom i Pravilnikom o radu Strune slube Savjeta za nacionalne manjine. Kako je bilo predvieno Stratekim planom Vlade Republike Hrvatske, jedan od ciljeva je poboljanje naina praenja namjenskog koritenja sredstava iz Dravnog prorauna putem terenskih kontrola i prikupljanjem podataka kroz unaprjeeni sustav godinjih, polugodinjih i kvartalnih izvjetaja koje udruge i ustanove nacionalnih manjina dostavljaju Strunoj slubi Savjeta za nacionalne manjine. Sa dosadanjim brojem slubenika nije mogue na kvalitetan nain obavljati sve zadatke koje Struna sluba treba ispuniti na to je Savjet za nacionalne manjine ve dugi niz godina ukazivao i to se u svim izvjeima pa i kod plana aktivnosti za uinkovito ispunjavanje mjera koje je EK istaknula u Privremenom izvjeu o poglavlju 23., naglaavalo kao negativnost i ograniavajui faktor. S tim u svezi je od sijenja 2013. godine planirano zapoljavanje jednog (1) novog djelatnika -savjetnika, a od oujka 2013. godine popunjavanje mjesta potpredsjednika Savjeta za nacionalne manjine koje je predvieno Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina (NN, 155/2002, l.36.st.5.) i Statutom Savjeta za nacionalne manjine.

02030 Ured za zakonodavstvo


Uvod
Djelokrug i unutarnje ustrojstvo Ureda za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske propisani su Zakonom o Vladi Republike Hrvatske (Narodne novine br. 150/11), Poslovnikom Vlade Republike Hrvatske ("Narodne novine" br. 154/11, 121/12), Zakonom o procjeni uinaka propisa ("Narodne novine" br. 90/11), te Uredbom o postupku procjene uinaka propisa ("Narodne novine" br. 66/12). Prema lanku 27. Zakona o Vladi Republike Hrvatske, Vlada za obavljanje strunih poslova osniva Ured za zakonodavstvo, a nadlenost i nain rada Ureda Vlade detaljnije se ureuju uredbom Vlade. Djelokrugom Ureda za zakonodavstvo obuhvaeni su svi poslovi koje je ovaj Ured do sada obavljao u skladu sa ranije vaeim Zakonom o Vladi Republike Hrvatske kao i poslovi koji su ovom Uredu stavljeni u djelokrug Zakonom o procjeni uinaka propisa kao posebnim zakonom, te Uredbom o postupku procjene uinaka propisa.

59

Djelokrug Ureda usklaen je i sa novim Poslovnikom Vlade Republike Hrvatske te su djelokrugom ureda obuhvaeni i svi poslovi koji se sada izrijekom Poslovnikom Vlade Republike Hrvatske navode i stavljanju u djelokrug Ureda. Unutarnja organizacijska struktura Ureda u cijelosti je strukturirana sukladno Uredbi o naelima za unutarnje ustrojstvo tijela dravne uprave (Narodne novine broj 154/11) i naelima na kojima se prema lanku 4. Uredbe treba temeljiti unutarnje ustrojstvo tijela dravne uprave i strunih slubi Vlade, a to su: naelo racionalizacije; naelo funkcionalnosti; naelo vertikalne i horizontalne povezanosti; naelo harmonizacije temeljnih elemenata unutarnjeg ustrojstva; naelo fleksibilnosti unutarnjeg ustrojstva i naelo dostupnosti. Vodei se spomenutim naelima za unutarnje ustrojstvo tijela dravne uprave, a posebice razlozima funkcionalnosti i fleksibilnosti u obavljanju specifinih strunih poslova za Vladu u okviru propisanog djelokruga ovog Ureda, predloeno je novo unutarnje ustrojstvo Ureda koje se naslanja na unutarnje ustrojstvo Glavnog tajnitva, i odgovara potrebama usklaenog rada ovog Ureda, Glavnog tajnitva Vlade i stalnih radnih tijela Vlade, Koordinacije za unutarnju i vanjsku politiku, Koordinacije za drutvene djelatnosti i ljudska prava, Koordinacije za regionalni razvoj i fondove Europske unije i Koordinacije za gospodarstvo. Za uinkovito obavljanje poslova iz djelokruga Ureda ustrojene su sljedee jedinice: - Jedinica za zakonodavne poslove iz podruja gospodarstva; - Jedinica za zakonodavne poslove iz podruja unutarnje i vanjske politike, drutvenih djelatnosti i ljudskih prava; - Jedinica za zakonodavne poslove iz podruja regionalnog razvoja i fondova Europske unije, za sustav i koordinaciju procjene uinaka propisa, te poslove Europske unije i - Jedinica za objavu zakona i drugih propisa u Narodnim novinama slubenom listu Republike Hrvatske. Stupanjem na snagu posebnog Zakona o procjeni uinaka propisa ("Narodne novine" br. 90/11) te Uredbe o provedbi postupka procjene uinaka propisa ("Narodne novine" br. 66/12), Ured za zakonodavstvo je postao nadlean za koordinaciju i izradu dokumenata iz lanka 8. i 9. Zakona o procjeni uinaka propisa, za davanje suglasnosti na Prijedlog iskaza i za izradu provedbenog propisa koji se donosi na temelju ovoga Zakona. Ured za zakonodavstvo nadlean je i za obavljanje poslova strunog osposobljavanja i usavravanja u podruju procjene uinaka propisa i podruju izrade propisa, za davanje miljenja i izradu potrebnih akata, radi postizanja pravne i pojmovne koherentnosti hrvatskog zakonodavstva, kao i za davanje miljenja i izradu potrebnih akata, radi pravnog i pojmovnog usuglaavanja hrvatskog zakonodavstva sa standardima Europske unije, na zahtjev Strunog nositelja izrade propisa, za izradu Nomotehnikih smjernica kao podloge za izradu pravnih propisa. Nomotehnike smjernice, na prijedlog Ureda za zakonodavstvo, donosi Vlada Republike Hrvatske odlukom. U nadlenosti Ureda za zakonodavstvo su i drugi poslovi vezani za sustav uinaka propisa koji su ureeni posebnim propisima kojima se ureuje djelokrug Vlade Republike Hrvatske i djelokrug Ureda za zakonodavstvo. Poboljanje procesa donoenja odluka Vlade Republike Hrvatske ostvaruje se strunim i pravovremenim postupanjem Ureda, praenjem procesa usklaivanja zakona i drugih propisa s

60

pravnom steevinom EU i meunarodnim dokumentima, koordiniranjem poslova prikupljanja, evidentiranja, obraivanja i analiziranja podataka o procjeni uinka propisa u suradnji s nadlenim ministarstvima, izradom miljenja i prijedloga nacrta mjera za daljnji razvoj i unaprjeenje sustava, podizanjem razine kvalitete prijedloga akata te strunom edukacijom i jaanjem kapaciteta Ureda. Od studenog 2009. godine Ured za zakonodavstvo nadlean je za razvoj sustava procjene uinka propisa, te koordinaciju procesa u suradnji s nadlenim ministarstvima. Sva ministarstva imenovala su minimalno po jednog koordinatora vezano za procjenu uinaka propisa koji kontinuirano sudjeluju u uspostavi i razvoju sustava procjene uinka propisa u Republici Hrvatskoj. Zakonodavni okvir koji je nastao iz projekta IPA 2007 pruit e kvalitetan supstrat za jaanje i daljnji razvoj zakonodavstva u Republici Hrvatskoj u podruju procjene uinaka propisa. U zadnjem kvartalu 2012. godine uputit e se u redovitu proceduru usvajanja strateki dokumenti za razvoj sustava procjene uinka propisa: nacrt Strategije za procjenu uinka propisa s Akcijskim planom. Svi naprijed navedeni strateki dokumenti su pripremljeni u formi nacrta i sustavno se dorauju u suradnji s ovlatenim predstavnicima ministarstava i konzultantima SIGMA-e (Inicijativom EU i OECD-a). U oujku 2010. godine Delegacija EU u Zagrebu odobrila je twinning projekt Razvoj sustava procjene uinka propisa iz IPA 2007 pretpristupnog fonda. Delegacija EU objavila je 9. oujka 2010. g. natjeaj za izbor twinning partnera, te je Twinning ugovor broj HR/2007/IB/FI/02 potpisan 11. studenoga 2010. godine. Ukupna ugovorena vrijednost ovog projekta iznosila je 1.100.000 EUR. Twinning projekt provodio se uz pomo tvrtke (ovlatenog tijela) Northern Ireland Co-operation Overseas - NI-CO i Ministarstva pravosua Republike Estonije (twinning partner zemlje lanice). Twinning projekt uspjeno je zavren 12. srpnja 2012. godine unutar kojeg je Ured za zakonodavstvo razvio i uspostavio zakonodavni okvir, te ojaao kapacitete za procjenu uinaka propisa. Postignuti rezultati projekta IPA 2007 kroz I Komponentu su: Zakon o procjeni uinaka propisa ("Narodne novine" br. 90/11), te Uredba o provedbi postupka procjene uinaka propisa ("Narodne novine" br. 66/12), nacrt Strategije za procjenu uinaka propisa 2013.-2015. s Akcijskim planom, te tri vrste smjernica: smjernice za Ured za zakonodavstvo, smjernice za dravne slubenike, te smjernice za dionike kao kvalitetna podrka metodologiji procjene uinaka propisa. U sklopu II Komponente IPA 2007 razvoj administrativnih kapaciteta za provedbu procjene uinaka propisa ojaani su administrativni kapaciteti tijela dravne uprave, putem seminara, radionica i pilot projekata. U sklopu II Komponente twinning projekta IPA 2007 "Razvoj sustava procjene uinaka propisa" provedena su ukupno etiri pilot projekta izrade procjene uinaka propisa. U pilot projektima sudjelovali su Ministarstvo socijalne politike i mladih, Ministarstvo zatite okolia i prirode, Ministarstvo pravosua i Ministarstvo branitelja. Naprijed navedeni pilot projekti rezultat su viemjesenog napornog rada slubenika ministarstava, kratkoronih strunjaka iz administracije zemalja twinning partnera Ujedinjenog Kraljevstva, Estonije te dravnih slubenika Ureda za zakonodavstvo.
61

Tako su u Ministarstvu socijalne politike i mladih analizirali problematiku udomiteljstva, dok je Ministarstvo pravosua razmatralo problematiku osobnog steaja potroaa. Ministarstvo zatite okolia i prirode bavilo se usklaivanjem zakonodavstva s novim pravilima EU o nainima trgovanja emisijskim jedinicama staklenikih plinova, dok je Ministarstvo branitelja posvetilo panju problematici stambenog zbrinjavanja hrvatskih branitelja. Kroz III Komponentu IPA 2007 izraena je Komunikacijska strategija za podizanje javne svijesti o procjeni uinaka propisa.
Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 66,3

02030

7.700.500

5.106.500

3.743.000

3.819.000

OBRAZLOENJE PROGRAMA
2404 USKLAIVANJE PRAVNIH AKATA S PRAVNIM PORETKOM REPUBLIKE HRVATSKE
Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 66,3

2404

7.700.500

5.106.500

3.743.000

3.819.000

Opis programa
Ured za zakonodavstvo obavlja sljedee poslove i zadatke: daje miljenja o usklaenosti prijedloga zakona, konanih prijedloga zakona, propisa i akata iz djelokruga Vlade s Ustavom Republike Hrvatske i pravnim poretkom Republike Hrvatske, uvaavajui pri tome pravne propise odnosno pravni sustav Europske unije daje miljenja na uredbe i druge propise, upravne akte, akte poslovanja i druge akte koje donosi Vlada, odnosno koje Vlada predlae Hrvatskom saboru, a u vezi njihove usklaenosti sa zakonom i pravnim sustavom sudjeluje u pravilnom oblikovanju pravnih odredbi u zakonima i drugim propisima i/ili aktima koje donosi odnosno predlae Vlada, i odgovoran je za pravilnu primjenu nomotehnike priprema i izrauje prijedloge zakona odnosno prijedloge drugih propisa i akata po nalogu Vlade obavlja odgovarajue normativne preinake i ispravke u prijedlogu zakona, drugog propisa i/ili akta, sukladno zaduenju Vlade i u suradnji s tijelom dravne uprave koje je struni nositelj izrade predloenog propisa odnosno akta daje struna miljenja sredinjim tijelima dravne uprave u vezi s primjenom zakona i drugih propisa nakon prethodno iznesenog stajalita nadlenog tijela prua po potrebi strunu pomo Uredu predsjednika Vlade o pitanjima iz njegovog djelokruga

62

sudjeluje u radu stalnih radnih tijela Vlade i njihovim strunim radnim skupinama u skladu s Poslovnikom Vlade priprema objavu i daje na objavu zakone i druge propise u Narodnim novinama - slubenom listu Republike Hrvatske, brine o njihovoj pravodobnoj objavi, te priprema ispravke tiskarskih pogreaka razmatra pitanja razvoja pravnog sustava u suradnji s resornim ministarstvima te pitanja ustavnosti i zakonitosti izrauje i predlae Vladi na usvajanje Nomotehnike smjernice kao podlogu za izradu pravnih propisa sudjeluje u pripremi odgovora na tube u postupcima u kojima je tuena strana Vlada, na temelju prethodno pripremljenog nacrta odgovora resornog tijela dravne uprave koordinira izradu i prati provedbu Godinjeg plana normativnih aktivnosti, sukladno zakonu kojim se ureuje procjena uinaka propisa koordinira propisani sustav procjene uinaka propisa i izvrava poslove koji su stavljeni Uredu u djelokrug zakonom kojim se ureuje procjena uinaka propisa sudjeluje u uspostavi, odravanju i razvoju pravnog internetskog portala e-propisi, koji sadri bazu podataka vaeih zakonskih i podzakonskih propisa sudjeluje u pripremi i provedbi projekata financiranih iz fondova Europske unije i projekata drugih meunarodnih organizacija, vezano uz djelokrug Ureda uspostavlja, provodi i razvija meunarodnu suradnju sa tijelima Europske unije, drugim meunarodnim tijelima i srodnim institucijama sukladno djelokrugu Ureda priprema i provodi programe strunog osposobljavanja i usavravanja dravnih slubenika i drugih korisnika u podruju procjene uinaka propisa i u podruju izrade propisa sudjeluje u pravnom i pojmovnom usuglaavanju hrvatskog zakonodavstva sa standardima Europske unije, u suradnji sa strunim nositeljima izrade propisa te obavlja i druge poslove u skladu sa zakonom kojim se ureuje procjena uinaka propisa. Pored gore navedenih poslova u Uredu se obavljaju i poslovi pripreme podataka vezano za financijsko-materijalno poslovanje Ureda i njihove dostave nadlenim tijelima za pripremu izvjea i izradu Dravnog prorauna, poslovi pripreme i obrade izvjea koja su relevantna za praenje unutarnjih procesa i rad unutarnje revizije te struni i administrativni poslovi za potrebe rada Ureda i za potrebe pravodobne objave zakona i drugih propisa u Narodnim novinama- slubenom listu Republike Hrvatske.

Zakonske i druge pravne osnove


Zakonska osnova za provedbu navedenog programa uspostavljena je temeljem Ustava i Meunarodnih ugovora.

Ciljevi provedbe programa u razdoblju 2013.-2015. i pokazatelji uspjenosti kojima e se mjeriti ostvarenje tih ciljeva
C i l j 1 . U i n ko v i t a k oo r d i n ac i j a i pr o v e d ba s p e ci f i ni h V l a di n i h p r o g r am a i s t r a t e g i j a k r o z p o b o l j a n j e pr o c e s a d o n o e n j a a ka t a V l a d e R e p u bl i k e H rv a t s k e Poboljanje procesa donoenja akata Vlade Republike Hrvatske omoguit e kvalitetna izrada procjene uinaka propisa, kontinuirana izobrazba strunog kadra i jaanje

63

kapaciteta Ureda, a kontinuiranom koordinacijom i suradnjom s razliitim tijelima dravne uprave pri donoenju novih propisa ostvarit e se gore navedeni cilj.

Procjena i ishodite potrebnih sredstava za znaajnije aktivnosti/projekte


A514015 IPA I 2012 - PODRKA PROVEDBI SUSTAVA PROCJENE UINKA PROPISA
Naziv aktivnosti A514015 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 0,0

00

1.417.500

00

00

U proraunu Ureda za 2013. godini osigurana su sredstva za novi projekt IPA I 2012 "Podrka provedbi sustava procjene uinaka propisa" twinning light. Tijekom 2013. godine u Uredu za zakonodavstvo je najavljen dolazak predstavnika Delegacije Europske unije i twinning partnera s ciljem revizije provedbe i odrivosti projekta IPA 2007 "Procjena uinaka propisa" . S obzirom na novo programiranje za IPA 2012 I Komponentu, Ured za zakonodavstvo je aplicirao za novi projekt "Podrka provedbi sustava procjene uinaka propisa. Novi projekt bio bi na indirektan nain povezan sa twinning projektom iz IPA 2007 I Komponenta koji je sadravao tri komponente: I Komponenta DALJNJI RAZVOJ ZAKONODAVNOG OKVIRA ZA PROCJENU UINKA PROPISA II Komponenta RAZVOJ ADMINISTRATIVNIH KAPACITETA ZA PROVEDBU PROCJENE UINKA PROPISA III Komponenta RAZVOJ I PROVEDBA PR KAMPANJE ZA PODIZANJE JAVNE SVIJESTI O OPROCJENI UINKA PROPISA Uspjenim provoenjem projekta IPA I 2012 u suradnji sa Europskom unijom, Ured za zakonodavstvo doprinijet e prije svega jaanju nacionalnih administrativnih kapaciteta kroz edukaciju, unapreenje rada, bolje horizontalno i vertikalno povezivanje i koordinaciju tijela dravne uprave. Tako postignuta vea strunost, funkcionalnost, otvorenost i sposobnost dravne administracije predstavlja vee jamstvo i sigurnost za svladavanje brojnih zadaa i izazova koji stoje pred Republikom Hrvatskom u uvjetima lanstva u Europskoj uniji.

02035 Ured za ope poslove Hrvatskoga sabora i Vlade Republike Hrvatske


Uvod
Ured je zajednika struna sluba Hrvatskoga sabora, Vlade Republike Hrvatske, Ureda predsjednika Republike Hrvatske, ureda Vlade Republike Hrvatske, Direkcije za koritenje slubenih zrakoplova Vlade Republike Hrvatske, Dravnog izbornog povjerenstva i Ureda

64

predsjednika Republike Hrvatske po prestanku obnaanja dunosti (u daljnjem tekstu: dravna tijela), koja u okviru svog djelokruga obavlja odgovarajue strune pravne poslove, poslove upravljanja ljudskim potencijalima, poslove pisarnice i pismohrane, financijsko-raunovodstvene poslove, poslove financijskog planiranja, pripreme, kontrole i izvrenja prorauna, poslove javne nabave, poslove tehnikog odravanja informatike, telekomunikacijske i elektronike opreme i ureaja te poslove sigurnosti informacijskog sustava, administrativne, ope i tehnike poslove. Za obavljanje poslova iz djelokruga Ureda, u Uredu se ustrojavaju sljedee unutarnje ustrojstvene jedinice: 1. Sluba za upravljanje ljudskim potencijalima, pravne poslove, poslove pisarnice i pismohrane 1.1. Odjel za upravljanje ljudskim potencijalima i pravne poslove 1.2. Odjel za poslove pisarnice i pismohrane 2. Sluba za proraun 3. Sluba za raunovodstvo 3.1. Odjel za financijsko-materijalno knjigovodstvo, osobne rashode i devizna plaanja 3.2. Odjel za voenje oevidnika, rukovanje imovinom, inventarom i umjetninama 4. Sluba za nabavu 5. Sluba za telekomunikacije, informatiku i praenje rada sjednica Hrvatskoga sabora 5.1. Odjel za telekomunikacije i praenje rada sjednica Hrvatskoga sabora 5.1.1. Pododsjek praenja rada sjednica Hrvatskoga sabora 5.1.2. Pododsjek za obavljanje poslova tiskare i knjigovenice 5.2. Odjel za informatiku 6. Sluba za ope i tehnike poslove 6.1. Pododsjek investicijskog i tekueg odravanja 6.2. Pododsjek prehrane za potrebe Hrvatskoga sabora 6.2.1. Odjeljak kuharstva 6.2.2. Odjeljak posluivanja 6.3. Pododsjek prehrane za potrebe Vlade Republike Hrvatske i Vladinih ureda 6.3.1. Odjeljak kuharstva 6.3.2. Odjeljak posluivanja 6.4. Pododsjek autoservisa.
Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 96,9

02035

38.262.500

37.069.732

37.456.911

38.152.188

65

OBRAZLOENJE PROGRAMA
2110 OPI POSLOVI ZA POTREBE HRVATSKOG SABORA I VLADE REPUBLIKE HRVATSKE
Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 96,9

2110

38.262.500

37.069.732

37.456.911

38.152.188

Opis programa
Pod navedenim programom podrazumijeva se obavljanje slijedeih poslova: - poslovi upravljanja ljudskim potencijalima, poslovi u svezi radno-pravnog statusa dravnih slubenika i namjetenika, pravni poslovi u okviru djelokruga Ureda te poslovi voenja osobnog oevidnika i registra dravnih slubenika i namjetenika - poslovi voenja urudbenog zapisnika, prijema i otpreme pote, poslovi pismohrane - poslovi financijskog planiranja pripreme, kontrole i izvrenja prorauna - financijsko-raunovodstveni poslovi, poslovi rukovanja inventarom, opremom i umjetninama te voenje o tome odgovarajuih oevidnika - poslovi javne nabave sukladno Zakonu o javnoj nabavi, poslovi skladitenja i distribucije uredskog pribora, potronog materijala i tiska - poslovi tehnikog odravanja informatike, elektronike i uredske opreme i ureaja te poslovi sigurnosti informacijskih sustava - struno-tehniki poslovi, poslovi investicijskog i tekueg odravanja poslovnih zgrada te drugih objekata i uredskih prostora o kojima skrbi Ured, poslovi pruanja ugostiteljskih usluga u internim restoranima i buffetima te poslovi odravanja i ienja poslovnog i drugog prostora, poslovi odravanja zelenila te poslove autoservisa.

Zakonske i druge pravne osnove Ciljevi provedbe programa u razdoblju 2013.-2015. i pokazatelji uspjenosti kojima e se mjeriti ostvarenje tih ciljeva
C i l j 1 . D o b r o go s p o da r e n j e i m o vi n o m i s re d s t vi m a Obavljanjem strunih pravnih poslova, poslova upravljanja ljudskim potencijalima, poslova pisarnice i pismohrane, financijsko-raunovodstvenih poslova, poslova financijskog planiranja, pripreme, kontrole i izvrenja prorauna, poslova javne nabave, poslova tehnikog odravanja informatike, telekomunikacijske i elektronike opreme i ureaja te poslova sigurnosti informacijskog sustava, administrativnih, opih i tehnikih poslova osigurava se kontinuirano funkcioniranje ureda o ijem poslovanju kao zajednika sluba skrbi Ured za ope poslove Hrvatskoga sabora i Vlade Republike Hrvatske. Pored navedenih poslova bitna je i kontinuirana analiza trokova koja ukazuje na nepravilnosti rada pojedinih ureda te doprinosi boljem raspolaganju odobrenih proraunskih sredstava i kvalitetnijem donoenju odluka.

66

02042 Ured za protokol


Uvod
Ured obavlja ceremonijalne, strune, organizacijske i tehnike poslove protokola za potrebe Vlade, predsjednika Vlade i potpredsjednike Vlade. Priprema i provodi aktivnosti vezane uz slubene posjete i putovanja predsjednika Vlade i potpredsjednike Vlade.
Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 105,2

02042

1.564.600

1.645.310

1.660.900

1.701.832

OBRAZLOENJE PROGRAMA
2107 PRUANJE PODRKE RADU VLADE REPUBLIKE HRVATSKE
Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 105,2

2107

1.564.600

1.645.310

1.660.900

1.701.832

Opis programa
Pruanje podrke radu Vlade Republike Hrvatske od strane Ureda za protokol podrazumijeva obavljanje ceremonijalnih, strunih, organizacijskih i tehnikih poslova protokola za potrebe Vlade, predsjednika Vlade i potpredsjednike Vlade. Ured takoer priprema i provodi aktivnosti vezane uz slubene posjete i putovanja predsjednika Vlade i potpredsjednike Vlade; vodi evidenciju o trokovima putovanja; priprema i provodi aktivnosti vezane uz slubene i radne posjete stranih dunosnika predsjedniku Vlade i potpredsjednicima Vlade; sudjeluje u pripremi i provoenju sveanosti, obljetnica i svih drugih protokolarnih dogaanja od znaaja za Republiku Hrvatsku u kojoj sudjeluje predsjednik Vlade, potpredsjednici Vlade i lanovi Vlade bilo u Vladi, Zagrebu ili na drugim lokacijama u Republici Hrvatskoj; predlae i skrbi o poklonima za strane i domae susrete predsjednika Vlade i potpredsjednike Vlade; vodi evidenciju o uruenim poklonima; vodi evidenciju o izvrenim programima. Ured u obavljanju svojih poslova ostvaruje suradnju i koordinaciju s odgovarajuim slubama za protokol Predsjednika Republike Hrvatske, Hrvatskoga sabora i Ministarstva vanjskih i europskih poslova.

Ciljevi provedbe programa u razdoblju 2013.-2015. i pokazatelji uspjenosti kojima e se mjeriti ostvarenje tih ciljeva
C i l j 1 . K o n t i n u i t e t i p o b o l j a n j e ef i k as n os t i Vl a d e R e p u bl i k e H r v at s k e Obavljanjem ceremonijalnih, strunih, organizacijskih i tehnikih poslova za potrebe Vlade Republike Hrvatske, predsjednika Vlade Republike Hrvatske te potpredsjednika Vlade Republike Hrvatske osigurava se kontinuirano funkcioniranje Vlade Republike Hrvatske kao nositelja izvrne vlasti, sukladno Ustavu Republike Hrvatske i zakonima.

67

02044 Ured Vlade Republike Hrvatske za unutarnju reviziju


Uvod
Ured Vlade Republike Hrvatske za unutarnju reviziju (u daljnjem tekstu: Ured) kao zajednika jedinica za unutarnju reviziju ureda i drugih strunih slubi Vlade obavlja poslove unutarnje revizije sustava poslovanja te programa i projekata koje financira Europska unija temeljem stratekog i godinjeg plana unutarnje revizije, te posebne revizije na zahtjev predsjednika Vlade, elnika revidiranih subjekata i nacionalnog dunosnika za ovjeravanje. Ured obavlja poslove unutarnje revizije i kod proraunskih korisnika dravnog prorauna koji nisu uspostavili unutarnju reviziju sukladno zakonu kojim se ureuje sustav unutarnjih financijskih kontrola u javnom sektoru.
Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 96,6

02044

2.020.400

1.952.100

1.968.600

1.986.000

OBRAZLOENJE PROGRAMA
2107 PRUANJE PODRKE RADU VLADE REPUBLIKE HRVATSKE
Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 96,6

2107

2.020.400

1.952.100

1.968.600

1.986.000

Opis programa
Pruanje podrke radu Vlade Republike Hrvatske Ured planira osigurati kontinuiranim obavljanjem unutarnje revizije sustava poslovanja te unutarnje revizije programa i projekata koje financira Europska unija. Kao neovisna djelatnost, unutarnja revizija procjenjivati e sustave unutarnjih kontrola koje su uspostavili revidirani subjekti, analizirati i ocjenjivati njihove poslovne funkcije i poslovne procese, dati objektivno struno miljenje o sustavima i procesima i savjete u svrhu poboljanja poslovanja. Temeljem konanih izvjea o obavljenim unutarnjim revizijama pratiti e provedbu danih/prihvaenih preporuka, pratiti i osigurati kvalitetu provoenja unutarnje revizije, izraivati godinja izvjea te miljenja o sustavu financijskog upravljanja i kontrola koja su sastavni dio Izjave o fiskalnoj odgovornost revidiranih subjekata. Svojim radom upozoravati e na nepravilnosti i neusklaenosti sa zakonima i drugim propisima i na taj nain pomagati revidiranim subjektima u pronalaenju mjera za unapreenje poslovanja s ciljem dodavanja vrijednosti i poboljanja cjelokupnog poslovanja.

Zakonske i druge pravne osnove


Zakon o sustavu unutarnjih financijskih kontrola u javnom sektoru (Narodne novine 141/2006), Zakon o fiskalnoj odogvornosti (Narodne novine 139/2010),

68

Uredba o Uredu Vlade Republike Hrvatske za unutarnju reviziju (Narodne novine 39/2012), Uredba o sastavljanju i predaji Izjave o fiskalnoj odgovornosti i izvjetaja o primjeni fiskalnih pravila (Narodne novine 78/2011), Pravilnik o unutarnjoj reviziji korisnika prorauna (Narodne novine 35/2008) i Pravilnik o provedbi financijskog upravljanja i kontrola u javnom sektoru (Narodne novine 130/2011)

Ciljevi provedbe programa u razdoblju 2013.-2015. i pokazatelji uspjenosti kojima e se mjeriti ostvarenje tih ciljeva
C i l j 1 . P o v e a n j e ef i k a s n o s t i i e k o n om i no s t i p o s l o v a nj a u r e da i s t r u ni h s l u b i V l a de R e p u b l i k e H r v at s ke Postizanje navedenog cilja namjerava se osigurati obavljanjem poslova unutarnje revizije, analizom i utvrivanjem ostvarivanja cjelovitih zadaa i funkcija ureda i strunih slubi i to na temelju procjena sustava unutarnjih kontrola. Ured planira poveati broj obavljenih unutarnjih revizija za koja su izraena konana izvjea to namjerava postii to racionalnijim koritenjem vlastitih potencijala kao i osnaivanjem suradnje i komunikacije s revidiranim subjektima. Za uoene slabosti i nedostatke Ured e revidiranim subjektima dati preporuke za njihovo otklanjanje na temelju kojih e oni izraditi plan njihove provedbe koji ukljuuje rokove provedbe i osobe koje su odgovorne za provedbu. Praenjem provedbe danih preporuka utvrdit e se jesu li one provedene ili ne, ime se utjee na ostvarenje cilja. Na taj nain Ured e pruiti podrku uredima i strunim slubama u ostvarenju ciljeva kroz primjenu sustavnog i disciplinarnog pristupa vrednovanju i poboljanju djelotvornosti procesa upravljanja rizicima, kontrola i gospodarenja. Pokazatelji uinka
Pokazatelj uinka Jedinica Polazna vrijednost Ciljana vrijednost (2013.) 16 Ciljana vrijednost (2014.) 18 Ciljana vrijednost (2015.) 20

Postotak standardizacije uspostavljenih unutarnjih kontrola pisanim pravilima i naelima, postupcima i drugim mjerama u uredima i strunim slubama Vlade pojedinano

14

Procjena i ishodite potrebnih sredstava za znaajnije aktivnosti/projekte


A687000 ADMINISTRACIJA I UPRAVLJANJE
Naziv aktivnosti A687000 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 96,6

1.999.400

1.930.600

1.953.600

1.971.000

69

Glavna aktivnost u programu odnosi se na jedinu djelatnost koju ovaj Ured, kao zajednika jedinica za unutarnju reviziju Vlade, moe obavljati, a to su poslovi unutarnje revizije ureda i tijela javne vlasti (prvenstveno ureda i strunih slubi Vlade). Pokazatelji rezultata
Pokazatelj rezultata Jedinica Polazna vrijednost Ciljana vrijednost (2013.) 88 Ciljana vrijednost (2014.) 89 Ciljana vrijednost (2015.) 90

Broj obavljenih unutarnjih revizija za koja su izraena konana izvjea u odnosu na broj unutarnjih revizija planiranih godinjim planom Broj preporuka danih u revizorskim izvjeima (preporuke ija se provedba planira u tekuoj godini) u odnosu na broj provedenih preporuka

87

40

45

50

55

02046 Direkcija za koritenje slubenim zrakoplovom


Uvod
Direkcija za koritenje slubenih zrakoplova (u daljnjem tekstu Direkcija) je struna sluba Vlade Republike Hrvatske za obavljanje zranog prijevoza za vlastite potrebe tijela dravne vlasti Republike Hrvatske, te za obavljanje zranog prijevoza za potrebe pravnih osoba kojih je osniva ili vlasnik Vlada Republike Hrvatske.
Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 105,5

02046

6.211.500

6.554.000

6.897.000

6.878.000

70

OBRAZLOENJE PROGRAMA
2406 ZRANI PRIJEVOZ ZA TIJELA DRAVNE VLASTI
Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 105,5

2406

6.211.500

6.554.000

6.897.000

6.878.000

Opis programa
Direkcija u okviru osnovnog programa ima obvezu redovnog i kvalitetnog odravanja zrakoplova. Zahtjevi visoko postavljenih zakonskih normi u Europi i svijetu obvezuju nas kao operatera zrakoplova na puno potivanje istih, odnosno vrlo su bitan segment sigurnosti kod zranog prijevoza VIP putnika. Sustav odravanja zrakoplova dizajniran je na nain da zahtijeva poveani obujam pregleda, servisa i popravak u inozemstvu (vicarska), to znai i poveanje investicija za izvrenu uslugu i ugradnju materijala, odnosno originalnih dijelova jer u sluaju bilo kakvog odstupanja od zadanih elemenata gubi se pravo na plovidbenost i osiguranje. Sukladno Uredbi o izmjenama i dopunama Uredbe o Direkciji za koritenje slubenih zrakoplova (NN, 79/10), sredstva za obavljanje usluga zranog prijevoza osiguravaju se u dravnom proraunu na pozicijama onih tijela dravne vlasti koja koriste usluge zranog prijevoza koje obavlja Direkcija. Sredstva se osiguravaju razmjerno udjelu koji tijela dravne vlasti imaju u koritenju usluga zranog prijevoza Direkcije.Tijela dravne vlasti koja koriste usluge zranog prijevoza Direkcije planiraju potrebna sredstva u dravnom proraunu na temelju cijene usluga zranog prijevoza koju utvruje Direkcija. Direkcija cijenu usluga zranog prijevoza utvruje na temelju ukupnih trokova obavljanja zranog prijevoza (trokovi vezani uz nabavu i odravanje zrakoplova, trokovi amortizacije zrakoplova, trokovi koritenja zrakoplova i dr.). Za sigurno i kvalitetno odvijanje letova vrlo je vaan struno osposobljen kadar koji se permanentno usavrava u skladu s zahtjevnim normama na europskom i svjetskom nivou. U sluaju nepotivanja postavljenih normi mogue je prizemljenje zrakoplova od strane CAA (Civil Aviation Authority) odnosno zabrana letenja u europskom i svjetskom zranom prostoru, te plaanje vrlo visokih kazni. Shodno tome u 2013. godini, zrakoplovu koji se koristi u Direkciji, predstoji veliki redovni servis zrakoplova koji se obavlja svakih 8 odnosno 16 godina. Sukladno odredbama Pravilnika o radnom vremenu lanova letake posade, neophodno je zapoljavanje jo jednog pilota zrakoplova u 2013. godni, kako bi se barem djelomino udovoljili zahtjevi iz navedenog pravilnika. To se ponajprije odnosi na zadovoljenje propisa o planiranju radih dana, deurstava, obaveznih slobodnih dana, simulatorskih provjera i drugih kolovanja, te godinjih odmora.

71

Zakonske i druge pravne osnove


Zakon o Vladi RH Zakon o sustavu dravne uprave Uredba o naelima za unutarnje ustrojstvo tijela dravne uprave Uredba o Direkciji za koritenje slubenih zrakoplova

Ciljevi provedbe programa u razdoblju 2013.-2015. i pokazatelji uspjenosti kojima e se mjeriti ostvarenje tih ciljeva
C i l j 1 . S i g ur n o s t i kv a l i t et a l e t ov a Prvenstveni cilj Direkcije je sigurnost i kvaliteta letova, a da bi se isti realizirao pored tehniki ispravnog i redovno odravanog zrakoplova vano je i konstantno usavravanje strunog osoblja posade zrakoplova.

02087 Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina


Uvod
Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina osnovan je Zakonom o Vladi Republike Hrvatske (NN 150/11). Uredbom o Uredu za ljudska prava i prava nacionalnih manjina (NN 42/2012) Ured je struna sluba Vlade Republike Hrvatske za obavljanje strunih poslova u vezi s ostvarivanjem utvrenih politika zatite i promicanja ljudskih prava i prava nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj. Unutar Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina ustrojene su sljedee unutarnje ustrojstvene jedinice: Jedinica za suzbijanje trgovanja ljudima i poslove meunarodne suradnje; Jedinica za praenje provedbe Nacionalnog programa zatite i promicanja ljudskih prava i preporuka pukog pravobranitelja, te suradnju s organizacijama civilnoga drutva; Jedinica za provedbu nacionalnih programa i projekata za nacionalne manjine; Jedinica za izradu i provedbu politika i strategija za nacionalne manjine. Ured: razmatra stanje pojedinih ljudskih prava i prava nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj i sukladnost domaeg zakonodavstva s odredbama Ustava Republike Hrvatske i Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, kao i s meunarodnim instrumentima iz podruja ljudskih prava i podruja suzbijanja trgovanja ljudima, te predlae mjere za ostvarivanje tih prava surauje s nadlenim ministarstvima i drugim tijelima dravne uprave te drugim institucijama, surauje s tijelima lokalne i podrune (regionalne) samouprave, pukim pravobraniteljem i Savjetom za nacionalne manjine prati provoenje Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina i Akcijskog plana za provoenje Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina te koordinira izradu izvjea o provedbi navedenih akata izrauje, prati provedbu i koordinira izradu izvjea o provedbi Nacionalnog programa zatite i promicanja ljudskih prava, Nacionalnog plana za borbu protiv diskriminacije, Nacionalnog plana suzbijanja trgovanja ljudima, Nacionalnog programa za Rome i Akcijskog plana Desetljea za ukljuivanje Roma 2005. 2015.

72

prati provedbu Okvirne konvencije Vijea Europe za zatitu nacionalnih manjina te koordinira izradu izvjea o njenoj provedbi prati ostvarivanje prava vijea i predstavnika nacionalnih manjina te prati suradnju udruga i ustanova nacionalnih manjina s institucijama u njihovim matinim dravama prati provedbu preporuka iz godinjih izvjea pukog pravobranitelja, i to: izvjea o radu, izvjea o pojavama diskriminacije i izvjea o obavljanju poslova Nacionalnog preventivnog mehanizma za sprjeavanje muenja i drugih okrutnih, neljudskih ili poniavajuih postupaka ili kanjavanja je sredinje tijelo za prikupljanje i objavu podataka o zloinima iz mrnje, suradnju s organizacijama civilnoga drutva i meunarodnim organizacijama, te daje pravna oitovanja na predstavke graana upuene Uredu surauje s meunarodnom zajednicom i meunarodnim regionalnim organizacijama u svrhu poboljanja nacionalnih standarda zatite i promicanja ljudskih prava i prava nacionalnih manjina prati meunarodne dokumente, priprema miljenja i strune analize u vezi s primjenom meunarodnih dokumenata u ostvarivanju zatite i promicanja ljudskih prava i prava pripadnika nacionalnih manjina je tijelo ovlateno za suradnju s Organizacijom za europsku sigurnost i suradnju te drugim meunarodnim organizacijama, vezano uz pitanja zloina iz mrnje provodi projekte i programe Europske unije iz svoga djelokruga obavlja i druge poslove povjerene od strane Vlade Republike Hrvatske u okviru djelokruga Ureda.
Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 129,1

02087

20.183.598

26.056.200

15.476.500

17.705.500

OBRAZLOENJE PROGRAMA
2109 ZATITA PRAVA NACIONALNIH MANJINA
Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 141,6

2109

13.648.100

19.327.100

9.991.600

12.530.000

Opis programa
U okviru programa 2109 Zatita prava nacionalnih manjina, Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina koordinira i nadzire provoenje Nacionalnog programa za Rome (i nove Nacionalne strategije za ukljuivanje Roma do 2020. godine) i pridruene operativne programe kao i Akcijski plan Desetljea za ukljuivanje Roma 2005. 2015., Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina i Akcijskog plana za provedbu Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina. Ured je tajnitvo Povjerenstva za praenje provedbe Nacionalnog programa za Rome i Radne skupine za praenje Akcijskog plana Desetljea za ukljuivanje Roma 2005.-2015.

73

U cilju provedbe Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina Ured kontinuirano organizira seminare o educiranju i osposobljavanju vijea i predstavnika nacionalnih manjina. Za unaprjeenje prava nacionalnih manjina posebno je vana provedba meunarodnih dokumenata kojih je Republika Hrvatska stranka prije svega Okvirne konvencije za zatitu nacionalnih manjina. Ured koordinira izradu izvjea o provedbi tog meunarodnog dokumenta.

Zakonske i druge pravne osnove


Pripadnicima svih nacionalnih manjina jami se sloboda izraavanja nacionalne pripadnosti, slobodno sluenje svojim jezikom i pismom i kulturna autonomija. Za provoenje ostvarivanja utvrene politike ravnopravnosti nacionalnih manjina zakonska osnova su: Ustav Republike Hrvatske, Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina, Zakon o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina, Zakon o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina, Zakon o izboru zastupnika u Hrvatski sabor, Zakon o izboru lanova predstavnikih tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave, Zakon o sudovima, Zakon o dravnom odvjetnitvu, Zakon o suzbijanju diskriminacije. Takoer, zadae i obaveze Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina proizlaze i iz Nacionalnog programa za Rome, Akcijskog plana Desetljea za ukljuivanje Roma 2005.2015., te Nacionalnog plana za borbu protiv diskriminacije za razdoblje 2008.-2013. Strateko planiranje i praenje provedbe projekata financiranih iz sredstava EU provode se na temelju financijskih ugovora potpisanih izmeu Europske unije i Republike Hrvatske i Operativnog sporazuma potpisanog izmeu Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina i Sredinje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije. Nadalje, zakonske i druge pravne osnove za provoenje programa proizlaze i iz Zakona o Vladi Republike Hrvatske, Uredbe o Uredu za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, Zakona o sustavu dravne uprave, Uredbe o naelima za unutarnje ustrojstvo tijela dravne uprave i Kodeksa savjetovanja sa zainteresiranom javnou u postupcima donoenja zakona, drugih propisa i akata.

Ciljevi provedbe programa u razdoblju 2013.-2015. i pokazatelji uspjenosti kojima e se mjeriti ostvarenje tih ciljeva
C i l j 1 . U n a p r e e n j e c j el o k u p n o g s u s t a v a za t i t e i pr o m i c a nj a p r a v a n a c i o n al n i h m a nj i na u R e p u b l i c i H r va t s ko j Republika Hrvatska opredijeljena je za omoguivanje ostvarivanja prava svih nacionalnih manjina koje u njoj ive. Osigurane su zakonske pretpostavke za punu primjenu Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, a daljnjim unaprjeenjem i zatitom prava pripadnika nacionalnih manjina omoguit e se potpuna integracija nacionalnih manjina u hrvatsko drutvo. Etnika i multikulturna raznolikost i duh razumijevanja, uvaavanja i tolerancije doprinosit e promicanju razvoja Republike Hrvatske kao demokratske drave. U cilju ostvarivanja manjinskih prava i sloboda Ured e suraivati s nadlenim dravnim tijelima i tijelima jedinica samouprave, predstavnicima, vijeima i udrugama nacionalnih

74

manjina i pravnim osobama koje obavljaju djelatnosti od interesa za nacionalne manjine, meunarodnim organizacijama i institucijama koje se bave pitanjima nacionalnih manjina, te tijelima matinih drava pripadnika nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj. Ured e nastaviti aktivnosti na provedbi Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina u okviru svog djelokruga. Dosad je najvei napredak postignut na podruju kulturne autonomije nacionalnih manjina, informiranja, izdavatva, ostvarivanja vjerskih prava, te sudjelovanja nacionalnih manjina u procesu odluivanja na podruju lokalne i podrune (regionalne) samouprave. Meutim, zastupljenost Vijea nacionalnih manjina u tijelima lokalne i podrune (regionalne) samouprave nije ravnomjerno rasporeena zbog neujednaenosti u razvoju pojedinih podruja. Takoer, kako bi se postigla cjelovita primjena Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, potrebno je uloiti dodatne napore u ostvarivanju prava na pristup medijima, osigurati zastupljenost pripadnika nacionalnih manjina u jedinicama lokalne i podrune (regionalne) samouprave i u tijelima dravne uprave i pravosudnim tijelima, te osigurati slubenu upotrebu jezika i pisma svim pripadnicima nacionalnih manjina. Osobita pozornost posveuje se punoj integraciji i socijalnom ukljuivanju pripadnika romske nacionalne manjine (Nacionalni program za Rome i Akcijski plan Desetljea za ukljuivanje Roma 2005.-2015.). Temeljni problemi i mjerila identificirani su u tim dokumentima, a intenzivirat e se aktivnosti iz podruja obrazovanja, zapoljavanja, zdravstvene zatite, te stanovanja. Projekti podrke Romima koji su se provodili kroz predpristupne programe EU PHARE 2005 i PHARE 2006 omoguili su izgradnju infrastrukture u etiri romska naselja u Meimurskoj upaniji (Parag, Lonarevo, Pikorovec, Pribislavec), te se usporedo s tim zavrava i legalizacija pojedinanih objekata iz navedenih naselja. Rad na izgradnji infrastrukture nastavlja se kroz program IPA 2008, u okviru kojeg se ureuju dva naselja u Meimurskoj upaniji (Orehovica i Sitnice).

Procjena i ishodite potrebnih sredstava za znaajnije aktivnosti/projekte


A513002 PROGRAMI ZA NACIONALNE MANJINE
Naziv aktivnosti A513002 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 93,4

519.000

485.000

675.000

635.000

Za pripadnike nacionalnih manjina vano je njihovo sudjelovanje u procesu odluivanja. U cilju provedbe Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina i Akcijskog plana za provedbu Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina Ured kontinuirano organizira seminare o unaprjeenju rada vijea i predstavnike nacionalnih manjina. Vijea i predstavnici nacionalnih manjina kao savjetodavna tijela imaju prava i ovlasti predlagati tijelima jedinice samouprave mjere za unapreivanje poloaja nacionalne manjine u dravi ili na nekom njenom podruju, ukljuujui davanje prijedloga opih akata kojima se ureuju pitanja od znaaja za nacionalnu manjinu tijelima koja ih donose; isticati kandidate za dunosti u tijelima dravne uprave i tijelima lokalnih jedinica; biti obavijeteni o svakom pitanju o kome e raspravljati radna tijela predstavnikog tijela lokalne jedinice, a tie se poloaja nacionalne manjine; davati miljenja i prijedloge na programe radijskih i televizijskih postaja na lokalnoj i regionalnoj razini namijenjene
75

nacionalnim manjinama ili na programe koji se odnose na manjinska pitanja. Ured kontinuirano radi na educiranju vijea i predstavnika nacionalnih manjina organizirajui seminare o njihovom osposobljavanju te boljoj i uinkovitijoj suradnji s predstavnicima tijela jedinica lokalne i podrune samouprave. Sukladno Akcijskom planu za provedbu Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina Ured e izdvojiti sredstva za vijea i predstavnike nacionalnih manjina koji djeluju na podruju jedinica slabije ekonomske razvijenosti. Pokazatelji rezultata
Pokazatelj rezultata Jedinica Polazna vrijednost Ciljana vrijednost (2013.) 6 Ciljana vrijednost (2014.) 8 Ciljana vrijednost (2015.) 8

Broj odranih seminara za vijea i predstavnike nacionalnih manjina Broj sudionika na seminarima za vijea i predstavnike nacionalnih manjina

Broj

Broj

210

210

230

230

A513023 IPA 2008 - PROJEKT POTPORE ROMIMA, FAZA III


Naziv aktivnosti A513023 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 46,1

10.000.000

4.605.000

195.000

00

Uz potporu sredstava iz dravnog prorauna te sredstvima iz donacije Europske komisije (program IPA I 2008) na podruju Meimurske upanije ureuju se lokacije naseljene Romima u cilju potpunije stambene integracije pripadnika romske nacionalne manjine koji su ivjeli u ilegalnim naseljima. U okviru Projekta potpore Romima faza III, IPA I 2008 program, ureuje se komunalna infrastruktura u 2 romska naselja u Meimurskoj upaniji Orehovica i Mursko Sredie (Sitnice).

A513030 PROGRAMI ZA ROME


Naziv aktivnosti A513030 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 135,0

1.879.100

2.537.100

1.381.600

1.335.000

Nacionalni program za Rome donijela je Vlada Republike Hrvatske 2003. godine u cilju poboljanja poloaja romske nacionalne manjine kojim se na sustavan nain pripadnicima romske nacionalne manjine nastoje osigurati poboljani uvjeti ivota u vie podruja, ukljuujui statusna pitanja, zdravstvo, socijalnu skrb, stanovanje i prostorno ureenje,

76

obrazovanje, zapoljavanje, suzbijanje diskriminacije, ouvanje tradicijske kulture, zatita obitelji, materinstva i mladei te ukljuivanje u drutveni i politiki ivot. Sukladno Odluci Vlade Republike Hrvatske u svrhu praenja ostvarivanja Nacionalnog programa za Rome osnovano je Povjerenstvo za praenje provedbe Nacionalnog programa za Rome. Zadae Povjerenstva su sustavno praenje i koordiniranje provedbe Nacionalnog programa za Rome, predlaganje mjera za unaprjeenje provoenja Programa za Rome, izrada preporuka, miljenja, strunih analiza i obrazloenja u svezi s provedbom Programa, predlaganje izmjena i dopuna Programa te praenje rasporeda sredstava za provoenje mjera Programa koja se izdvajaju iz dravnog prorauna. Ured provodi aktivnosti u vezi s izradom nove Nacionalne strategije za Rome u kojima su putem radnih skupina sudjelovali predstavnici nadlenih ministarstva i ureda koji su zadueni za provedbu mjera iz svog djelokruga. Takoer su sudjelovali i predstavnici lokalne i podrune samouprave, te predstavnici romske nacionalne manjine. Nova Nacionalna strategija usklaena je s temeljnim stratekim i programskim dokumentima EU, Europa 2020 i Okvir EU za nacionalne strategije integracije Roma do 2020. Opi cilj ovog novog dokumenta usmjeren je na poboljanje poloaja romske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj smanjivanjem viedimenzionalnog socio-ekonomskog jaza izmeu romske i neromske populacije u cilju postizanja sveobuhvatnog ukljuivanja Roma u sve segmente drutva to e se postii podizanjem razine opeg i ciljanog obrazovanja, poboljanjem ekonomskog i zdravstvenog statusa, te poboljanjem drutvenog poloaja Roma. Ured koordinira sve aktivnosti u vezi s predsjedanjem Republike Hrvatske Desetljeem za ukljuivanje Roma koje je Republika Hrvatska preuzela od 1. srpnja 2012.- 1. srpnja 2013. U cilju smanjenja predrasuda i stereotipa Ured svake godine organizira seminar Mediji i nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj. Cilj seminara je izgraivanje osjetljivosti novinara i urednika prigodom praenja tema i dogaaja vezanih za pripadnike nacionalnih manjina. Na taj nain se upozorilo na potrebu smanjenja stereotipa i predrasuda prema nacionalnim manjinama, posebice prema Romima. Na skupu sudjeluju novinari elektronikih i pisanih medija, te predstavnici nacionalnih manjina. Vano je istai da se u preporukama i smjernicama za izvjetavanje o manjinskim temama naglaava da treba poboljati predstavljanje manjina u dnevnim novinama i informativnim emisijama. Pokazatelji rezultata
Pokazatelj rezultata Jedinica Polazna vrijednost Ciljana vrijednost (2013.) 6 Ciljana vrijednost (2014.) 4 Ciljana vrijednost (2015.) 4

Povean broj sjednica Povjerenstva za praenje provedbe Nacionalnog programa za Rome i Radne skupine/ podskupina za izradu nove Nacionalne strategije za ukljuivanje Roma do

Broj

77

2020. godine Povean uspjeno mjera postotak provedenih % 70 75 78 78

Broj odranih seminara usmjerenih na smanjenje predrasuda i stereotipa usmjerenih manjinama

Broj

A513031 ZAJEDNIKO VIJEE OPINA, VUKOVAR


Naziv aktivnosti A513031 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 120,0

1.250.000

1.500.000

1.500.000

1.500.000

U cilju izgradnje graanskog povjerenja putem dijaloga kroz institucije sustava u Dravnom proraunu Republike Hrvatske za 2013. godinu na poziciji Ureda planirana su sredstva u iznosu od 1.500.000 kuna za rad Zajednikog vijea opina iz Vukovara, udruge srpske nacionalne manjine koja usklauje interese srpske nacionalne manjine na podruju Vukovarsko-srijemske i Osjeko-baranjske upanije.

A513034 SRPSKO NARODNO VIJEE - NACIONALNA KOORDINACIJA VIJEA SRPSKE NACIONALNE ZAJEDNICE U REPUBLICI HRVATSKOJ, ZAGREB
Naziv aktivnosti A513034 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 0,0

00

7.500.000

00

00

Srpsko narodno vijee - nacionalna koordinacija vijea srpske nacionalne zajednice u Republici Hrvatskoj, Zagreb, udruga je srpske nacionalne manjine koja u cilju zatite i unaprjeenja nacionalnog, kulturnog, jezinog i vjerskog identiteta koordinira i usklauje interese srpske nacionalne manjine na podruju Republike Hrvatske. Vijee je utemeljeno na vrijednostima demokracije, civilnog drutva, tolerancije i multikulturalnosti. Pored toga jedan od ciljeva Vijea je i stvaranje uvjeta za rad postojeih i osnivanje i razvoj novih organizacija i institucija od interesa za Srbe na podruju Republike Hrvatske.

A513035 ROMSKO NACIONALNO VIJEE, ZAGREB


Naziv aktivnosti A513035 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 0,0

00

1.500.000

00

00

78

Romsko nacionalno vijee, Zagreb, udruga je romske nacionalne manjine koja djeluje na podruju Republike Hrvatske i predstavlja interese romske nacionalne manjine. Ciljevi Udruge su afirmacija i integracija romske nacionalne manjine u hrvatsko drutvo. Pored toga, udruga provodi aktivnosti u cilju podrke osnivanju, djelovanju, povezivanju i razmjeni iskustava s organizacijama i institucijama nacionalnih manjina u RH, te zagovaranje i pruanje partnerstva svim lokalnim, regionalnim, nacionalnim i meunarodnim inicijativama ije se aktivnosti dotiu aktivnosti Vijea.

A513036 SAVEZ MAARSKIH UDRUGA, BELI MANASTIR


Naziv aktivnosti A513036 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 0,0

00

1.200.000

00

00

Savez maarskih udruga, Beli Manastir, krovna je organizacija maarske nacionalne manjine koja predstavlja interese maarske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj. Putem brojnih kulturnih drutava, zajednica i udruga ostvaruje programe informiranja, izdavatva, kulturnog amaterizma i kulturnih manifestacija kao i program koji proizlazi iz bilateralnog sporazuma izmeu Republike Hrvatske i Maarske u cilju njegovanja i razvijanja kulturnog nacionalnog i vjerskog identiteta maarske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj.

2111 PROMICANJE LJUDSKIH PRAVA


Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 103,0

2111

6.535.498

6.729.100

5.484.900

5.175.500

Opis programa
U okviru programa 2111 Promicanje ljudskih prava, Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina koordinira i nadzire provoenje Nacionalnog programa zatite i promicanja ljudskih prava, Nacionalnog plana za borbu protiv diskriminacije i pridruene mu Akcijske planove, Nacionalnog plana suzbijanja trgovanja ljudima, Ured je tajnitvo Nacionalnog odbora za suzbijanje trgovanja ljudima. Ured koordinira i prua strunu podrku upanijskim koordinacijama za ljudska prava te organizira niz okruglih stolova i seminara u cilju promocije i zatite ljudskih prava i prava nacionalnih manjina. U cilju promocije i zatite ljudskih prava Ured svake godine organizira proslavu Meunarodnog dana ljudskih prava i Europskog dana suzbijanja trgovanja ljudima. Takoer, u cilju jaanja sustava zatite ljudskih prava Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina prati preporuke Pukog pravobranitelja te osigurava njihovu provedbu. Nadalje, Ured je sredinje tijelo za prikupljanje i objavu podataka o zloinima iz mrnje, suradnju s organizacijama civilnoga drutava i meunarodnim organizacijama. Ured po potrebi organizira preventivne kampanje radi osvjeivanja javnosti i spreavanja irenja zloina iz mrnje, koordinira radom Radne skupine za praenje zloina iz mrnje te potie meuinstitucionalnu suradnju u sustavu praenja zloina iz mrnje. Ured je tijelo ovlateno za

79

suradnju s Organizacijom za europsku sigurnost i suradnju, te drugim meunarodnim organizacijama, vezano uz pitanja zloina iz mrnje. Nadalje, Ured za ljudska prava kontakt je tijelo za etvrtu komponentu Programa unije za zapoljavanje i socijalnu solidarnost PROGRESS Anti-diskriminacija. Ured za ljudska osigurava podrku organizacijama civilnog drutva aktivnim u podruju zatite i promicanja ljudskih prava.

Zakonske i druge pravne osnove


Zakon o Vladi Republike Hrvatske (NN 150/11), Uredba o Uredu za ljudska prava i prava nacionalnih manjina (NN 42/2012), Zakon o sustavu dravne uprave, Uredba o naelima za unutarnje ustrojstvo tijela dravne uprave, Zakon o udrugama, Zakon o suzbijanju diskriminacije, Nacionalni plan za suzbijanje trgovanja ljudima 2012. 2015., Nacionalni plan za borbu protiv diskriminacije 2008. 2013., Memorandum o razumijevanju izmeu Republike Hrvatske i Europske zajednice o sudjelovanju u programima zajednice, Kodeks pozitivne prakse, standarda i mjerila za ostvarivanje financijske potpore programima i projektima udruga i Kodeks savjetovanja sa zainteresiranom javnou u postupcima donoenja zakona, drugih propisa i akata. Strateko planiranje i praenje provedbe projekata financiranih iz sredstava EU provode se na temelju financijskih ugovora potpisanih izmeu Europske unije i Republike Hrvatske i Operativnog sporazuma potpisanog izmeu Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina i Sredinje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije.

Ciljevi provedbe programa u razdoblju 2013.-2015. i pokazatelji uspjenosti kojima e se mjeriti ostvarenje tih ciljeva
C i l j 1 . U n a p r e e n j e c j el o k u p n o g s u s t a v a za t i t e i pr o m i c a nj a l j u d s ki h p r a v a u R e p u bl i c i H r v a t s ko j Ured kontinuirano radi na (1) zatiti, promicanju i unapreenju ljudskih prava u Republici Hrvatskoj, posebice onih podruja koja iziskuju prioritetno rjeavanje postojeih problema; (2) podizanju javne svijesti o vanosti poznavanja i ostvarivanja ljudskih prava; (3) unaprjeivanju suradnje u sustavu tijela Republike Hrvatske za zatitu i promicanje ljudskih prava; (4) jaanju sustava obrazovanja za ljudska prava te (5) stvaranju uvjeta za kvalitetnu suradnju s organizacijama civilnoga drutva na podruju ljudskih prava.

Procjena i ishodite potrebnih sredstava za znaajnije aktivnosti/projekte


A513028 IPA 2010 FFRAC - JAANJE SUSTAVA IDENTIFIKACIJE RTAVA TRGOVANJA LJUDIMA
Naziv aktivnosti A513028 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 198,4

151.200

300.000

00

00

Glavni cilj projekta je poboljanje kapaciteta kljunih dionika u borbi protiv trgovanja ljudima podizanjem razine zatite rtava trgovanja ljudima u Republici Hrvatskoj u skladu s standardima Europske unije. Svrha projekta je pruanje potpore procesu identifikacije
80

rtava trgovanja ljudima, s posebnim naglaskom na prisilnu prostituciju i prisilan rad. Svrha projekta u potpunosti je usklaena s prioritetima borbe protiv trgovanja ljudima u Republici Hrvatskoj kako su definirani u glavnim stratekim dokumentima.

A513033 IPA 2011 FFRAC - DJECA BEZ PRATNJE


Naziv aktivnosti A513033 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 0,0

00

1.133.600

283.400

00

Glavni cilj ovog projekta je izgradnja zajednikog stava o poloaju djece bez pratnje u okviru migracijske situacije u Republici Hrvatskoj i potpora nacionalnim institucijama i nevladinim organizacijama u razvijanju i uspostavi nacionalnog referentnog sustava i kapaciteta za adresiranje potreba djece bez pratnje. Svrha projekta je podizanje svijesti o poloaju djece bez pratnje i pruanje potpore nacionalnim institucijama u uspostavi sustavnih i koordiniranih aktivnosti za unaprjeenje identifikacije, pruanja podrke i zatite djece bez pratnje primjenom standarda Europske unije i primjera dobre prakse Ujedinjenih naroda.

A681000 ADMINISTRACIJA I UPRAVLJANJE


Naziv aktivnosti A681000 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 106,0

3.613.530

3.830.000

3.832.000

3.851.000

A681022 DJELOVANJE NEVLADINIH UDRUGA U PODRUJU ZATITE, PROMICANJA I POTIVANJA LJUDSKIH PRAVA
Naziv aktivnosti A681022 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 95,0

1.010.000

960.000

1.155.000

1.110.000

Suradnja s civilnim drutvom jedna od prioritetnih aktivnosti Vlade Republike Hrvatske. Takoer, ova obveza proizlazi iz Nacionalnog programa zatite i promicanja ljudskih prava 2008-2011 (5. Cilj: Pruiti potporu razvoju kapaciteta organizacija civilnog drutva koje se bave zatitom i promocijom ljudskih prava sustavan pristup financijskim sredstvima, 5.1 Mjera: Osigurati organizacijama civilnog drutva koje se bave zatitom i promocijom ljudskih prava sustavan pristup financijskim sredstvima, Nositelj: Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, Ured za udruge VRH u suradnji sa Savjetom za razvoj civilnog drutva, Nacionalna zaklada za razvoj civilnog drutva, rok: 2008. 2011.). Posljedino, suradnja Ureda s organizacijama civilnoga drutva provodi se kroz savjetovanje i konzultacije s predstavnicima civilnoga sektora prilikom izrade nacionalnih programa Vlade iz razliitih podruja ljudskih prava i donoenja novih ili izmjena postojeih zakona, financiranje programa i projekata udruga i poticanje i podupiranje samoorganiziranja i dobrovoljnog djelovanja graana i graanki usmjerenog dobrobiti zajednice.

81

Pokazatelji rezultata
Pokazatelj rezultata Jedinica Polazna vrijednost Ciljana vrijednost (2013.) 90 Ciljana vrijednost (2014.) 90 Ciljana vrijednost (2015.) 90

Poveana uspjenost provedbe planiranih projekata kroz provedene aktivnosti

85

A681023 PROVEDBA NACIONALNOG PLANA ZA SUZBIJANJE TRGOVANJA LJUDIMA


Naziv aktivnosti A681023 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 103,2

178.800

184.500

184.500

184.500

Od potpisivanja Konvencije UN-a, a u svrhu usklaivanja sa obvezama preuzetim potpisivanjem navedenih meunarodnih dokumenata, u Republici Hrvatskoj zapoela je izgradnja cjelovitog sustava suzbijanja trgovanja ljudima. Vlada Republike Hrvatske je sredinom 2002. godine osnovala Nacionalni odbor za suzbijanje trgovanja ljudima, kao meuresorno tijelo u kojem su imenovani predstavnici svih relevantnih tijela dravne uprave, meunarodnih organizacija i nevladinih udruga. Nacionalni odbor zaduen je za donoenje programa i planova na podruju suzbijanja trgovanja ljudima te predlae najvanije politike smjernice na ovom podruju. Kao krovno nacionalno savjetodavno tijelo na ovom podruju, Nacionalni odbor od svog osnivanja aktivno radi na osmiljavanju strategije suzbijanja trgovanja ljudima u Republici Hrvatskoj. Ravnatelj Ureda, nacionalni je koordinator za suzbijanje trgovanja ljudima, te stoga i sam Ured mora vrlo esto prisustvovati svim vanijim okruglim stolovima, seminarima, tribinama, konferencijama i ostalim vanim dogaajima na podruju Republike Hrvatske, ali i u inozemstvu, vezano uz problematiku trgovanja ljudima. Takoer, Ured svake godine sveano obiljeava Europski dan suzbijanja trgovanja ljudima, 18. listopada. Ured kao tajnitvo Nacionalnog odbora za suzbijanje trgovanja ljudima koordinira i nadzire provedbu Nacionalnog plana za suzbijanje trgovanja ljudima. Pokazatelji rezultata
Pokazatelj rezultata Jedinica Polazna vrijednost Ciljana vrijednost (2013.) 300 Ciljana vrijednost (2014.) 350 Ciljana vrijednost (2015.) 400

Povean broj obrazovanih osoba u vezi s trgovanjem ljudima

Broj

50

82

A681051 IPA I 2009 - USPOSTAVA CJELOVITOG SUSTAVA ZATITE OD DISKRIMINACIJE


Naziv aktivnosti A681051 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 28,0

1.003.220

281.000

00

00

Provedba aktivnosti unutar IPA 2009 projekta Uspostava cjelovitog sustava zatite od diskriminacije je kasnila, zbog izmjena Projektnog saetka koje je Europska komisija odobrila u kolovozu 2010. godine. Pokazatelji rezultata
Pokazatelj rezultata Jedinica Polazna vrijednost Ciljana vrijednost (2013.) 200 Ciljana vrijednost (2014.) 250 Ciljana vrijednost (2015.) 300

Povean broj obrazovanih osoba u vezi s suzbijanja diskriminacije

Broj

50

02090 Ured za suzbijanje zlouporabe droga


Uvod
Na temelju Zakona o suzbijanju zlouporabe droga i Uredbe o Uredu za suzbijanje zlouporabe droga zadae Ureda su da sustavno prati pojave, razmatra pitanja i obavlja druge poslove u vezi s primjenom Zakona o suzbijanju zlouporabe droga te provedbom Nacionalne strategije i Akcijskog plana suzbijanja zlouporabe droga, vodi nacionalni informacijski sustav o drogama radi objave prikupljenih, objektivnih, usporedivih i pouzdanih podataka o drogama, provodi edukacije i istraivanja vezana uz problematiku ovisnosti o drogama i zlouporabu droga, osmiljava, koordinira i provodi obrazovnu i medijsku kampanju, surauje s meunarodnim tijelima, ustanovama, udrugama i pravnim i fizikim osobama te obavlja i druge poslove na podruju suzbijanja zlouporabe droga koje mu povjeri Vlada Republike Hrvatske. Opravdanost plana rashoda Ureda u financijskom planu za 2013.-2015. temelji se na potrebi provedbe aktivnosti usmjerenih na suzbijanje zlouporabe droga koje za cilj imaju provoenje zakonodavstva, mjera prevencije, edukacije, lijeenja i odvikavanja od ovisnosti, resocijalizacije kao i koordinaciju i nadzor nad izvravanjem posebnih programa mjera za suzbijanje zlouporabe droga te pomoi nositeljima aktivnosti na dravnoj, lokalnoj, regionalnoj razini, kao i nevladinim organizacijama u vidu sufinanciranja programa koji su umjereni na otklanjanje uzroka i posljedica zlouporabe droga na kvalitetu ivota ljudi, a posebice programa prevencije, resocijalizacije i tretmana.
Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 114,0

02090

3.974.250

4.529.023

4.334.870

4.449.489

83

OBRAZLOENJE PROGRAMA
3607 SUZBIJANJE ZLOUPORABE DROGA I OVISNOSTI
Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 114,0

3607

3.974.250

4.529.023

4.334.870

4.449.489

Opis programa
Sredstva planirana za ovaj program imaju za cilj poveanu uinkovitost i koordiniranost sustava suzbijanja zlouporabe droga, smanjenje broja ovisnika, smanjene potranje droga na ilegalnom narko tritu, vei broj zapljena droga, bolju informiranost javnosti o utjecaju i tetnosti droga, bolju organiziranost nacionalnog sustava praenja, prikupljanja, analiziranja i razmjene podataka vezanih uz droge i ovisnosti o drogama, utvrenu metodologiju prikupljanja podataka o drogama, bolesti ovisnosti i posljedcima zlouporabe droga, educiranost svih subjekata ukljuenih u sustav borbe protiv ovisnosti, meuresorsku i meunarodnu razmjenu informacija, a osobito jaanje suradnje s organizacijama civilnog drutva. Provedba navedenog programa temelji se na posebnom cilju Strategije Vladinih programa za razdoblje od 2013-2015., 5.3. Zatita javnozdravstvenog interesa na podruju provedbe aktivnosti suzbijanja zlouporabe droga i uspostave integriranog nacionalnog sustava za droge od strane Ureda za suzbijanje zlouporabe droga.

Zakonske i druge pravne osnove


Zakonska osnova za provedbu navedenog programa uspostavljena je Zakonom o suzbijanju zlouporabe droga i Uredbom o Uredu za suzbijanje zlouporabe droga, Nacionalnom strategijom suzbijanja zlouporabe droga u Republici Hrvatskoj i Akcijskim planom suzbijanja zlouporabe droga.

Ciljevi provedbe programa u razdoblju 2013.-2015. i pokazatelji uspjenosti kojima e se mjeriti ostvarenje tih ciljeva
C i l j 1 . S u zb i j a nj e zl o u p o r a b e dr o g a i u s p o s t a v a i nt e g ri r a no g n a c i o n al n o g i nf or m ac i j s k o g s us t av a za d ro g e Kroz kontinuiranu koordinaciju i suradnju s mjerodavnim tijelima dravne uprave i jedinicama lokalne i podrune(regionalne) samouprave na podrujima provedbe preventivnih programa, organiziranja konferencija, edukacija, seminara i radionica za subjekte ukljuene u sustav suzbijanja zlouporabe droga, provedbe medijske kampanje borbe protiv ovisnosti o drogama, regionalne i meunarodne suradnje po pitanjima sprjeavanja nelegalne trgovine drogama i zlouporabe droga, Ured e i dalje unaprjeivati koordinaciju i suradnju, vriti evaluaciju kvalitete i uinkovitosti izvrenih mjera i aktivnosti Nacionalne strategije i Akcijskog plana suzbijanja zlouporabe droga i utroka financijskih sredstava za njihovu provedbu. Postignuti rezultati analizirat e se i prikazati u okviru izvjea o provedbi Nacionalne strategije i Akcijskog plana suzbijanja

84

zlouporabe droga i putem izvjeivanja o stanju zlouporabe droga u Republici Hrvatskoj nadlenih meunarodnih organizacija. Radi aktiviranja nacionalnog informacijskog sustava, u suradnji sa svim tijelima i subjektima ukljuenim u sustav suzbijanja zlouporabe droga unaprijedit e se identifikacija i metodoloka ocjena svih izvora statistikih podataka, uskladiti statistiki sustav sa standardima Europske unije, prilagoditi sustavi statistikog izvjetavanja, razviti istraivaki protokoli, organizirati edukacije za poboljanje kvalitete dijagnosticiranja i istraivanja na lokalnoj razini, stvoriti mrea razmjene informacija meu pojedinim tijelima dravne uprave, kao i izmeu tijela lokalne uprave. Uspostavit e se i formalna suradnje Republike Hrvatske s Europskim centrom za praenje droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA). Pokazatelji uinka
Pokazatelj uinka Jedinica Polazna vrijednost Ciljana vrijednost (2013.) 46% Ciljana vrijednost (2014.) 48% Ciljana vrijednost (2015.) 50%

Postotak mjera koje su poduzete radi smanjenja potranje i ponude droga i usklaene meu nositeljima na nacionalnoj i lokalnoj razini.

44%

Procjena i ishodite potrebnih sredstava za znaajnije aktivnosti/projekte


A530001 PROVEDBA NACIONALNE STRATEGIJE I AKCIJSKOG PLANA
Naziv aktivnosti A530001 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 26,5

865.000

229.500

452.000

502.000

Budui da se posljednjih godina poveala ponuda droga, koja je postala raznovrsnija, a istodobno se time poveala i dostupnost droga, to je prouzroilo povean trend konzumiranja droga osobito meu mladima te razliite oblike zlouporabe droga u drutvu, kroz aktivnosti provedbe Nacionalne strategije i Akcijskog plana suzbijanja zlouporabe droga razvijat e se novi koncepti prevencije ovisnosti i vea dostupnost programa tretmana bolesti ovisnosti na nain da e se putem odravanja edukacija, seminara i radionica za subjekte ukljuene u sustav suzbijanja zlouporabe droga, provedbe nacionalne kampanje borbe protiv ovisnosti o drogama, regionalne i meunarodne suradnje pridonijeti boljoj provedbi planiranih mjera smanjenja ponude i potranje droga. Nadalje poveat e se i kapaciteti za pruanje usluga na podruju tretmana ovisnika i postupka njihove resocijalizacije putem suradnje sa organizacijama civilnog drutva koje provode takve programe, a provedbom programa resocijalizacije ovisnika omoguit e se lijeenim ovisnicima ukljuivanje u razliite aktivnosti socijalne integracije. Pokazatelji rezultata

85

Pokazatelj rezultata

Jedinica

Polazna vrijednost

Ciljana vrijednost (2013.) 30

Ciljana vrijednost (2014.) 35

Ciljana vrijednost (2015.) 40

Poveanje broja edukacija za subjekte ukljuene u sustav suzbijanja zlouporabe droga Poveanje broja financiranih projekata i programa udruga i terapijskih zajednica u odnosu na prethodnu godinu Poveanje broja ovisnika ukljuenih u proces resocijalizacije u odnosu na prethodnu godinu

Broj

25

Broj

61

76

91

106

Broj

300

330

360

390

A530020 NACIONALNA INFORMACIJSKA JEDINICA ZA DROGE


Naziv aktivnosti A530020 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 148,2

544.000

806.000

736.000

726.000

Putem aktivnosti uspostave integriranog nacionalnog informacijskog sustava za droge, unaprijedit e se metodologija prikupljanja i usporedba statistikih podataka o drogama to e omoguiti kreiranje i provedbu nacionalne politike o drogama utemeljene na objektivnim potrebama. Kroz uspostavu nacionalnog sustava za droge operacionalizirat e se Nacionalna informacijska jedinca za droge na nain da e ista moi udovoljavati EU standardima te uspostaviti formalna suradnja Republike Hrvatske s Europskim centrom za praenje droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA). Provedba navedenih aktivnosti rezultirat e veim brojem edukacija, veim brojem financiranih projektima koji se provode od strane organizacija civilnog drutva, poveanjem broja ovisnika ukljuenih u proces resocijalizacije, te poveanje broja podataka o drogama, bolesti ovisnosti i posljedicama zlouporabe droga koji su usporedivi s europskim podacima u odnosu na prethodnu godinu. Pokazatelji rezultata
Pokazatelj rezultata Jedinica Polazna vrijednost Ciljana vrijednost (2013.) 8 Ciljana vrijednost (2014.) 12 Ciljana vrijednost (2015.) 14

Poveanje broja podataka o drogama, bolesti ovisnosti i posljedicama zlouporabe droga koji

Broj

86

su usporedivi s europskim podacima u odnosu na prethodnu godinu

A530026 INOVATIVNI PROGRAMI U PODRUJU PREVENCIJE I RESOCIJALIZACIJE OVISNIKA


Naziv aktivnosti A530026 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 0,0

00

997.648

1.044.870

1.092.489

Temeljem analize problema iz djelokruga Ureda, a nastavno na zakljuak s 1. sjednice Povjerenstva za suzbijanje zlouporabe droga Vlade Republike Hrvatske odrane 07. svibnja 2012., o potrebi uspostave stabilnog sustava financiranja programa prevencije ovisnosti i suzbijanja zlouporabe droga koje provode organizacije civilnog drutva, na 2. sjednici Meuresornog povjerenstva za koordinaciju politike financiranja projekata i programa udruga iz dravnog prorauna, zakljueno je da se, na temelju analiza prioritetnih sektorskih problema koji se u 2013. godini planiraju rjeavati u suradnji s udrugama/organizacijama civilnog drutva putem natjeaja, javnih poziva i javnih potreba utvrenih zakonom, u prijedlogu Uredbe o kriterijima za utvrivanje korisnika i nainu raspodjele dijela prihoda od igara na sreu za 2013., 8,40% dijela prihoda od igara na sreu raspodijeli Uredu za potrebe financiranja inovativnih programa u podruju prevencije ovisnosti i resocijalizacije ovisnika. Iz navedenih sredstava putem javnog natjeaja financirati e se programi prevencije ovisnosti, odnosno programi resocijalizacije ovisnika.

02092 Ured za ravnopravnost spolova


Uvod
Ured za ravnopravnost spolova osnovan je 2004. godine kao struna sluba Vlade Republike Hrvatske kojoj su djelokrug rada i zadae propisani Zakonom o ravnopravnosti spolova (NN 82/08). Od velike je vanosti da se u narednom trogodinjem razdoblju prati provedba Zakona o ravnopravnosti spolova kojim se zabranjuju razliiti oblici spolne diskriminacije te da se dravna uprava i lokalna samouprava upoznaju s njegovim sadrajem. U svrhu uklanjanja jo uvijek prisutne neravnopravnosti spolova, potrebno je da sva tijela u cijelosti provode mjere u svim kritinim podrujima na koja se odnosi nacionalna strategija za ravnopravnosti spolova, uz osnaivanje nacionalnih mehanizama za promicanje ravnopravnosti spolova na nacionalnoj i lokalnoj razini. Djelokrug rada Ureda za ravnopravnost spolova u narednom e periodu, sukladno Zakonu o ravnopravnosti spolova ukljuiti: praenje primjene Zakona o ravnopravnosti spolova

87

praenje, koordinaciju i nadzor nad provedbom nove Nacionalne politike za ravnopravnost spolova, za razdoblje od 2011. do 2015.godine, praenje i analizu izvrenja mjera te poticanje nositelja mjera na njihovu uinkovitu i pravovremenu provedbu u svim kritinim podrujima organizaciju kampanja, okruglih stolova, konferencija i seminara u cilju osvjetavanja javnosti o potrebi promjene stavova i unaprjeivanja postojeih praksi u navedenom podruju suradnju s udrugama kroz ciljane projekte temeljem javnih natjeaja u cilju osvjetavanja i edukacije razliitih posebnih skupina korisnika/ca te kroz podrku javnim dogaanjima i potporu udrugama u organizaciji razliitih javnih dogaanja (konferencije,tribine,okrugli stolovi,seminari) provedbu ciljanih znanstvenih istraivanja u cilju prikupljanja relevantnih podataka, stvaranja baze podataka i procjene napretka u kritinim podrujima praenje i provedbu obveza prema meunarodnim dokumentima (UN Konvencije o uklanjanju svih oblika diskriminacije ena, Milenijskih razvojnih ciljeva, Pekinke deklaracije i Platforme za djelovanje, Pakta o graanskim i politikim pravima, i dr.) te upoznavanje javnosti s meunarodnim i nacionalnim dokumentima iz podruja ravnopravnosti spolova (prevoenje meunarodnih dokumenata, tiskanje i distribucija publikacija, redovito auriranje internetske stranice Ureda) poticanje na provedbu posebnih mjera definiranih u Zakonu o ravnopravnosti spolova, a osobito praenje izrade, donoenja i provedbe planova djelovanja za promicanje ravnopravnosti spolova u svim tijelima dravne uprave i pravnim osobama u preteitom vlasnitvu drave edukaciju dravnih slubenika/ca za uvoenje naela ravnopravnosti spolova u dravnu upravu.
Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 95,2

02092

2.078.600

1.979.000

2.002.000

2.043.000

OBRAZLOENJE PROGRAMA
2113 PROMICANJE RAVNOPRAVNOSTI SPOLOVA
Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 95,2

2113

2.078.600

1.979.000

2.002.000

2.043.000

Opis programa
Dosadanja istraivanja i statistiki pokazatelji upuuju na injenicu da spolna diskriminacija jo uvijek postoji u razliitim podrujima privatnog i javnog ivota, da nisu uklonjeni odreeni tradicionalni rodni stereotipi te da se nedovoljno sankcionira krenje odredbi zakona koji reguliraju ovo podruje. Nadalje, istraivanja pokazuju da iako svijest graana o neravnopravnosti spolova raste, javnost jo uvijek ne prepoznaje diskriminaciju u mnogim podrujima javnog i privatnog ivota, osobito na podruju trita rada, politikom djelovanju i obiteljskim odnosima, a tek manji broj graana zna da postoje zakoni kojima se mogu zatiti od diskriminacije na osnovu spola.

88

Iako Ured za ravnopravnost spolova kontinuirano provodi niz aktivnosti kojima se utjee na prepoznavanje neravnopravnosti, jaanje svijesti graana o potrebi uklanjanja stereotipa i utjecaju na stvaranje jednakih mogunosti u drutvu, u narednom e periodu naglasak biti na kontinuiranom podizanju razine informiranosti graana o Zakonu o ravnopravnosti spolova kroz okrugle stolove, seminare, kampanje, tiskanje i distribuciju relevantnih publikacija, projekte u suradnji s udrugama. Ured je zaduen za izradu i praenje provedbe mjera Nacionalne politike za ravnopravnosti spolova te e u tom smislu biti potrebno izraditi odgovarajue sustave praenja, suraivati s nositeljima mjera, udrugama te provesti odreena znanstvena istraivanja kako bi se utvrdio utjecaj predmetnog stratekog dokumenta. Budui da je Ured nositelj i sunositelj niza mjera navedenih u drugim nacionalnim strategijama i programima (primjerice Nacionalna strategija izjednaavanja mogunosti za osobe s invaliditetom 2007.- 2015., Nacionalna strategija zatite od nasilja u obitelji 2011.2016., Nacionalna populacijska politika) potrebno je zasebno planirati odreeni broj aktivnosti kojima se provode navedene mjere. Premda su mnoge mjere Nacionalne politike za ravnopravnost spolova usklaene s obvezama koje proizlaze iz meunarodnih sporazuma i obveza prema Vijeu Europe i Europskoj uniji, itav niz aktivnosti potrebno je zasebno planirati u cilju postizanja oekivanog napretka.

Zakonske i druge pravne osnove


Zakonom o ravnopravnosti spolova (NN, 82/2008), lankom 18. definiran je djelokrug i zadae Ureda za ravnopravnost spolova i sva podruja zabrane diskriminacije na osnovi spola te nain uklanjanja postojeih nejednakosti na tritu rada, obrazovanju, medijima itd. te se definiraju obveze razliitih dionika u cilju uklanjanja diskriminacije. U narednom periodu oekuje se i provedba mjera Nacionalne politike za ravnopravnost spolova, za razdoblje od 2011. do 2015. godine kojom se doprinosi uklanjanju jo uvijek prisutne diskriminacije u podruju ljudskih prava ena, obrazovanju, tritu rada, u procesima odluivanja i zdravstvenoj zatiti. U cilju podrke realizaciji mjera kojima se utjee na promjene u navedenim kritinim podrujima biti e potrebno dodatno ojaati nacionalne mehanizme za ravnopravnost spolova na nacionalnoj razini (Ured za ravnopravnost spolova i koordinatore/ice za ravnopravnost spolova u tijelima dravne uprave) i na lokalnim razinama (upanijska povjerenstva za ravnopravnost spolova).

Ciljevi provedbe programa u razdoblju 2013.-2015. i pokazatelji uspjenosti kojima e se mjeriti ostvarenje tih ciljeva
C i l j 1 . U k l a nj a n j e s po l n e di s k ri m i n a ci j e i s t v ar a n j e u v j e t a za s t v a r n u r a v n o p r a v no s t m u ka r a c a i e n a u d r u t v u Ovaj osnovni cilj bit e mogue postii dugorono kroz osvjetavanje javnosti o jo uvijek prisutnim stereotipima, oblicima diskriminacije i zakonskim mehanizmima zatite te jaanje svijesti o potrebi utjecaja na promjene, kroz podizanje razine znanja i strunosti djelatnika/ca dravne uprave u primjeni odredbi antidiskriminacijskog zakonodavstva te unaprjeivanjem sustava prikupljanja podataka i nadzora nad provedbom nacionalnih i velikog broja meunarodnih obveza.

89

Pokazatelji uinka
Pokazatelj uinka Jedinica Polazna vrijednost Ciljana vrijednost (2013.) 62% Ciljana vrijednost (2014.) 70% Ciljana vrijednost (2015.) 80%

Javnost percipira napredak u ravnoprav nosti spolova i zatiti od diskrimina cije temeljem spola

59%

Procjena i ishodite potrebnih sredstava za znaajnije aktivnosti/projekte


A532009 PROVEDBA ZAKONA O RAVNOPRAVNOSTI SPOLOVA I NACIONALNE POLITIKE
Naziv aktivnosti A532009 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 83,5

708.800

592.000

621.000

646.000

Istraivanja pokazuju da iako svijest graana o neravnopravnosti spolova raste, javnost jo uvijek ne prepoznaje diskriminaciju u mnogim podrujima javnog i privatnog ivota, osobito na podruju trita rada, politikom djelovanju i u obiteljskim odnosima, a tek manji broj graana zna da postoje zakoni kojima se mogu zatiti od diskriminacije na osnovu spola. Iako Ured za ravnopravnost spolova kontinuirano provodi niz aktivnosti kojima se utjee na prepoznavanje neravnopravnosti, jaa svijest graana o potrebi uklanjanja stereotipa i utjecaju na stvaranje jednakih mogunosti u drutvu, u narednom e periodu naglasak biti na kontinuiranom podizanju razine informiranosti graana o Zakonu o ravnopravnosti spolova kroz okrugle stolove, seminare, kampanje, tiskanje i distribuciju relevantnih publikacija, projekte u suradnji s udrugama. Ured je zaduen za izradu i praenje provedbe mjera Nacionalne politike za promicanje ravnopravnosti spolova te e u tom smislu biti potrebno izraditi odgovarajue sustave praenja, suraivati s nositeljima mjera, udrugama te provesti odreena znanstvena istraivanja kako bi se utvrdio utjecaj predmetnog stratekog dokumenta. Pokazatelji rezultata
Pokazatelj rezultata Jedinica Polazna vrijednost Ciljana vrijednost (2013.) Ciljana vrijednost (2014.) a) 50% ena smatra da ena ne treba snositi glavni teret brige o djeci, Ciljana vrijednost (2015.)

Vea osvijetenost javnosti o spolnoj neravnopr avnosti

a) 35% ena (briga o djeci) b) 85 % ena i 72% mukaraca (biranje

90

ena na rukovodee pozicije)

b) smanjenje razlike u stavu mukaraca i ena o biranju ena na rukovodee pozicije 20% 30% 50%

Izvrenje mjera

iz Nacionaln e politike za promicanj e ravnoprav nosti spolova

2011.2015. Vei broj prijava za spolnu diskrimina ciju pri pravosud nim tijelima i Uredu pravobran iteljice za ravnoprav nost spolova Broj 0 5 10 20

02099 Ured za razminiranje


Uvod
Ured za razminiranje osnovan je Uredbom o Uredu za razminiranje koju je Vlada Republike Hrvatske donijela na sjednici odranoj 16. veljae 2012. godine, a koja je stupila na snagu 22. veljae 2012. godine odnosno danom objave u Narodnim novinama. Ured za razminiranje (u daljnjem tekstu: Ured) u razdoblju 2013.-2015. godine planira obavljati sljedee poslove i zadatke: - predlagati unaprjeenje i usklaivanje zakonskih, podzakonskih i drugih propisa kojima se ureuju pitanja humanitarnog razminiranja i protuminskog djelovanja s nacionalinim i meunarodnim propisima i dokumentima, -suraivati u meuresornoj suradnji u podruju protuminskog djelovanja u Republici Hrvatskoj, -suraivati s nadlenim tijelima u provedbi obaveza iz meunarodnih ugovora i konvencija o zabrani ili ogranienju uporabe odreenih vrsta konvencionalnih oruja koja imaju neprihvatljiv humanitarni uinak, -sudjelovati u izradi zakonskih, podzakonskih i drugih propisa kojima se sustavno ureuju pitanja pomoi osobama stradalim od minsko-eksplozivnih i neeksplodiranih ubojitih sredstava u Republici Hrvatskoj,

91

-obavljati poslove provedbe i praenja projekata za koritenje sredstava fondova Europske unije i ostalih meunarodnih izvora financiranja na podruju protuminskog djelovanja, -pratiti rad, aktivnost i djelovanje Hrvatskog centra za razminiranje, -sustavno raditi na podizanju svijesti stanovnitva o opasnosti od minsko-eksplozivnih sredstava kroz medijske kampanje i u izravnom kontaktu s graanima, -poticati zakljuivanje meudravnih sporazuma o suradnji na podruju protuminskog djelovanja i humanitarnog razminaranja, -pratiti i sudjelovati u poslovima koji se odnose na sudjelovanje Republike Hrvatske u radu tijela Europske unije na podruju protuminskog djelovanja.
Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 119,2

02099

1.180.700

1.407.550

1.408.550

1.411.550

OBRAZLOENJE PROGRAMA
2605 RAZMINIRANJE
Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 119,2

2605

1.180.700

1.407.550

1.408.550

1.411.550

Opis programa
Programska osnova djelovanja Ureda postavljena je u vidu koordinativnog meuresornog djelovanja zbog potrebe breg i kvalitetnijeg djelovanja i rezultata dravnih institucija na podruju razminiranja. Kroz ovaj program uinkovitim i pravovremenim reagiranjem te stvaranjem potpore projektima razminiranja eli se dovriti taj posao u zadanom vremenskom okviru do 2019. godine. Takoer, daljnje aktivno sudjelovanje u radu tijela meunarodnih konvencija jedna je od osnova programa Ureda, kako bi se i na tom podruju zadrao postignuti ugled Republike Hrvatske i dalje radilo na uklanjanju opasnosti od minskoeksplozivnih i neeksplodiranih ubojitih sredstava.

Zakonske i druge pravne osnove


Zakon o humanitarnom razminiranju (Narodne novine broj 153/2005, 63/2007, 152/2008), Uredba o Uredu za razminiranje (Narodne novine broj 21/2012), Nacionalni program protuminskog djelovanja Republike Hrvatske 2009.-2019.

Ciljevi provedbe programa u razdoblju 2013.-2015. i pokazatelji uspjenosti kojima e se mjeriti ostvarenje tih ciljeva
C i l j 1 . K o o r di n a ci j a i o s i g u r a va n j e pr et po s t a v ki za u i n ko v i t o p r o t um i s ko d j e l o va nj e u R e p u bl i ci H r v at s k o j Koordinacija i osiguravanje pretpostavki za uinkovito protumisko djelovanje u Republici Hrvatskoj e u narednom trogodinjem razdoblju biti omoguena kroz: unapreivanja i
92

usklaivanja zakonskih i podzakonskih propisa; koordinacije meuresorne suradnje u provedbi obaveza iz meunarodnih ugovora i konvencija o zabrani ili ogranienju uporabe odreenih vrsta konvencionalnih oruja koja imaju neprihvatljiv humanitarni uinak; sudjelovanja u svim aktivnostima promoviranja i izvoza hrvatskog znanja, tehnologija i kapaciteta hrvatskog protuminskog sustava.

93

025 MINISTARSTVO FINANCIJA


Uvod
Ministarstvo financija odgovorno je za pripremu i provoenje vladine fiskalne politike. Njegovi su ciljevi pridonositi stabilnom rastu gospodarstva, poveanju prosperiteta, te kvalitete ivota i zaposlenosti za sve hrvatske graane. Jedan od najvanijih poslova Ministarstva je priprema dravnog prorauna, te upravljanje proraunskim prihodima i rashodima, odnosno novcem poreznih obveznika. Ministarstvo financija obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na: analize i prognoze makroekonomskih kretanja koje su temelj za utvrivanje ekonomske i fiskalne politike i izradu konsolidiranog prorauna drave; izradu osnova za financiranje javnih potreba i nacrt dravnog prorauna i izvanproraunskih korisnika te lokalnih prorauna; konsolidaciju prorauna, izradu prijedloga sustava financiranja javnih potreba i jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave; izvravanje dravnog prorauna; planiranje likvidnosti dravnog prorauna; upravljanje financijskim tijekovima; proraunski nadzor; razvoj sustava proraunskog raunovodstva i financijskog izvjetavanja, voenje glavne knjige dravne riznice i sastavljanje konsolidiranih financijskih izvjetaja prorauna Republike Hrvatske; upravljanje proraunskim ulaganjima, izradu izvjea o kratkoronim financijskim potrebama, praenje bilance prihoda, rashoda i gotovinskih sredstava, registrira neposredne i uvjetne obveze po javnom dugu, ugovara kreditna zaduenja i provodi postupak izdavanja vrijednosnih papira na domaem i inozemnom tritu sukladno utvrenom raunu financiranja dravnog prorauna, upravlja portfeljem javnog duga; pripremu nacrta zakonskih i drugih propisa te osnove za voenje pregovora iz podruja financijskih odnosa s inozemstvom to proizlazi iz multilateralne i bilateralne te kreditne suradnje s meunarodnim i regionalnim financijskim institucijama, inozemnim vladama i poslovnim bankama; operativne poslove u vezi sa lanstvom Republike Hrvatske u meunarodnim financijskim organizacijama; prikupljanje i obradu podataka o tetama nastalim uslijed djelovanja elementarnih nepogoda; voenje registra koncesija; razvoj, unapreenje i koordinaciju sustava politike koncesija; davanje prijedloga i mjera za unapreenje sustava koncesija; nadzor nad provedbom Zakona o koncesijama; sudjeluje u procedurama i analizira prijedloge razliitih koncesijskih i modela javno-privatnog partnerstva, davanje prijedloga i miljenja na prijedloge ugovora o javno-privatnom partnerstvu s osnove proraunskih rizika, ocjene projekata i procjenu rizika u podruju javno-privatnog partnerstva iz djelokruga Ministarstva i u skladu s procedurama izrade i realizacije projekta javnoprivatnog partnerstva, davanje prijedloga i miljenja za poboljanje i unapreenje sustava javnoprivatnog partnerstva iz djelokruga Ministarstva;

94

praenje poslovanja drutava od posebnoga dravnog interesa; izradu analiza u postupcima restrukturiranja poduzea; praenje i analizu dravnih potpora, unapreenje sustava projiciranja i intenziteta dodjele dravnih potpora; izradu analiza i praenje ekonomskih kretanja iz podruja financijskog sustava, predlaganje i provoenje mjera za unapreenje sustava kreditnih institucija i osiguranja depozita, sustava osiguranja, sustava trita kapitala, investicijskih fondova i zatite ulagatelja, platnih sustava i sustava nadzora financijskih institucija, nadzor financijskih institucija sukladno zakonskim ovlastima; porezni sustav i poreznu politiku, carinski sustav i politiku carinske i izvancarinske zatite, nadzor i inspekcijske poslove u podruju poreza, carina i drugih javnih prihoda, deviznog i vanjskotrgovinskog poslovanja, prireivanja igara na sreu i nagradnih igara; poduzimanje mjera za sprjeavanje pranja novca i financiranja terorizma; izgradnju i odravanje graninih prijelaza. Ministarstvo obavlja upravne i strune poslove koji se odnose na uspostavu i razvoj sustava unutarnjih financijskih kontrola u javnom sektoru, na dravnoj i lokalnim razinama. Ministarstvo obavlja poslove financijskog upravljanja u okviru decentraliziranog sustava provedbe pomoi Europske zajednice u Republici Hrvatskoj. Ministarstvo obavlja i druge poslove koji su mu stavljeni u nadlenost posebnim zakonom.
Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 138,1

02505 Ministarstvo financija 02506 Ministarstvo financija ostali izdaci drave 02510 Carinska uprava 02515 Porezna uprava 02520 Financijska policija 02540 Agencija reviziju sustava provedbe programa Europske unije

220.361.350

304.278.428

257.388.000

216.376.000

20.947.379.186

32.563.100.480

35.354.494.653

35.595.751.915

155,4

592.574.115

585.162.774

592.351.517

598.782.679

98,7

886.796.700

898.929.453

900.954.670

942.636.000

101,4

7.933.850

00

00

00

0,0

12.490.000 za

11.254.230

11.193.000

10.508.000

90,1

95

Ukupno 025

22.667.535.201

34.362.725.365

37.116.381.840

37.364.054.594

151,6

02505 Ministarstvo financija


Uvod
Unutar svog djelokruga Ministarstvo financija u uem smislu nadleno je za poslove koji se odnose na: analize i prognoze makroekonomskih kretanja; pripremu, konsolidaciju i izvravanje dravnog prorauna; upravljanje portfeljem javnog duga; suradnju s meunarodnim financijskim institucijama; praenje kretanja i unapreenje financijskog sustava; razvoj, unapreenje i koordinaciju sustava politike koncesija; spreavanje pranja novca i financijskog terorizma; nadzor i inspekcijske poslove u podruju poreza, carina i drugih javnih prihoda; devizno i vanjskotrgovinsko poslovanje; izgradnju i odravanje graninih prijelaza; uspostavu i razvoj sustava unutarnjih financijskih kontrola u javnom sektoru na dravnoj i lokalnim razinama; financijsko upravljanje u okviru decentraliziranog sustava provedbe pomoi Europske zajednice Hrvatskoj.
Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 138,1

02505

220.361.350

304.278.428

257.388.000

216.376.000

OBRAZLOENJE PROGRAMA
2203 UPRAVLJANJE SUSTAVOM JAVNIH FINANCIJA
Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 119,2

2203

110.311.350

131.548.428

119.438.000

122.426.000

Opis programa
Cilj ovoga projekta je uinkovito upravljanje proraunskim sredstvima to e se postii kroz daljnje unaprjeenje proraunskih procesa i sustava za upravljanje financijama proraunskih korisnika, fiskalnu konsolidaciju i uinkovito upravljanje javnim dugom, jaanje sustava unutarnjih financijskih kontrola i unutarnje revizije, razvojem makroekonomske statistike te jaanje kapaciteta za koritenje fondova Europske unije. Realizacija programa doprinijeti e ostvarenju ciljeva utvrenih Strategijom Vladinih programa za razdoblje 2013.-2015.

Zakonske i druge pravne osnove


Zakon o proraunu (Narodne novine, br. 87/08), Strategija unapreenja i modernizacije procesa u sustavu dravne riznice 2007. 2011.

96

Ciljevi provedbe programa u razdoblju 2013.-2015. i pokazatelji uspjenosti kojima e se mjeriti ostvarenje tih ciljeva
C i l j 1 . U i n ko v i t o up r a v l j a n j e p r o ra u ns k i m s re d s t v i m a S ciljem da se unaprijedi kvaliteta upravljanja proraunskim sredstvima, nastavit e se s aktivnostima unapreenja procesa pripreme i izvravanja dravnog prorauna te upravljanja javnim dugom.

Procjena i ishodite potrebnih sredstava za znaajnije aktivnosti/projekte


K113290 RAZVOJ SUSTAVA DRAVNE RIZNICE
Naziv aktivnosti K113290 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 102,2

9.960.000

10.185.000

10.455.000

10.605.000

U 2013. godini nastavit e se povezivanje informacijskih sustava za upravljanje financijama proraunskih korisnika sa sredinjim informacijskim sustavom Dravne riznice. Povezivanjem lokalnih FMIS sustava sa SAP sustavom Dravne riznice omoguuje se razmjena elektronikih dokumenata koji opisuju financijske transakcije prorauna (najave obaveza, ugovori, narudbenice, fakture). Uvoenjem sustavne kontrole i transparentnosti u stvaranju proraunskih obveza kroz informacijski sustav poboljat e se kontrola budue potronje, kao temeljnog instrumenta upravljanja likvidnou i odravanja odnosno smanjivanja javne potronje. Takoer, u narednom razdoblju nastavit e se rad na unapreenju platnog prometa s inozemstvom to podrazumijeva prijenos poslova platnog prometa s inozemstvom iz poslovnih banaka u Hrvatsku narodnu banku i izgradnju jedinstvenog deviznog rauna. Izgradnja jedinstvenog deviznog rauna u HNBu podrazumijeva irenje obuhvata postojeeg deviznog rauna otvorenog 2002. godine odnosno centralizaciju poslova deviznog platnog prometa na jednom mjestu. Pokazatelji rezultata
Pokazatelj rezultata Jedinica Polazna vrijednost Ciljana vrijednost (2013.) 7 Ciljana vrijednost (2014.) 0 Ciljana vrijednost (2015.) 0

Poveanje ukljuenih

broja

Broj

10

tijela u jedinstveni informacijski sustav financijskog upravljanja (FMIS)

2207 DJELATNOST CARINSKOG I POREZNOG SUSTAVA


Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 157,0

2207

110.050.000

172.730.000

137.950.000

93.950.000

97

Opis programa
Program obuhvaa poslove na izgradnji, opremanju te odravanju graninih prijelaza. Glavni cilj programa je uspostava i odravanje kvalitetnog graninog prometa sa susjednim dravama, ostvarenjem kojega ovaj program pridonosi realizaciji posebnog cilja 1.3. Zatita i sigurnost trita i drutva kao i financijskih interesa u podruju carina, posebnih poreza i troarina te olakavanje trgovine.

Zakonske i druge pravne osnove


Odluka o upravljanju imovinom na graninim prijelazima (Narodne novine br. 15/95)

Ciljevi provedbe programa u razdoblju 2013.-2015. i pokazatelji uspjenosti kojima e se mjeriti ostvarenje tih ciljeva
C i l j 1 . U s p o s t a v a i od r a v a n j e k v al i t et n og g r a n i n o g p ro m e t a s a s u s j e d ni m d r a v a m a Aktiviranjem pregovora Europske unije i Republike Hrvatske te planirano njihovo dovrenje i pristup Republike Hrvatske u punopravno lanstvo Europske unije, nametnula se potreba za izgradnjom objekata za veterinarsku i fitopatoloku slubu na odreenim graninim prijelazima. Pored toga potrebno je i kontinuirano i kvalitetno odravati granine prijelaze kako bi isti bili u funkciji sa to manje zastoja i to veim protokom ljudi i roba. Pokazatelji uinka
Pokazatelj uinka Jedinica Polazna vrijednost Ciljana vrijednost (2013.) 187 Ciljana vrijednost (2014.) 187 Ciljana vrijednost (2015.) 187

Poveanje protonosti osoba i roba kao i poboljanje uvjeta rada na graninim prijelazima

broj

187

Procjena i ishodite potrebnih sredstava za znaajnije aktivnosti/projekte


K538043 IZGRADNJA GRANINIH PRIJELAZA
Naziv aktivnosti K538043 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 193,8

65.000.000

126.000.000

92.000.000

49.000.000

Izgradnja sadraja za poveanje uinkovitosti rada dravnih slubi na graninim prijelazima te stvaranje infrastrukturnih pretpostavki kao to je izgradnja prometnica do objekata i oko objekata, izgradnja posebnih parkirnih i manipulativnih prostora oko objekata te dovoenje i prikljuenje objekta na cjelokupnu infrastrukturu.

98

Pokazatelji rezultata
Pokazatelj rezultata Jedinica Polazna vrijednost Ciljana vrijednost (2013.) 7 Ciljana vrijednost (2014.) 12 Ciljana vrijednost (2015.) 13

Zavretak radova na graninim prijelazima

broj

02506 Ministarstvo financija - ostali izdaci drave


Uvod
U razdjelu 025 Ministarstvo financija ustanovljena je Glava 06 kao obraunska jedinica s ciljem jedinstvenog i transparentnog praenja prvenstveno onih rashoda i izdataka koji se ne mogu povezati uz druge pojedinane razdjele odnosno glave, ve se odnose na vie njih ili na Republiku Hrvatsku u cjelini. Ova Glava za razliku od ostalih u Dravnom proraunu ne predstavlja organizacijsku cjelinu sa zaposlenim djelatnicima.
Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 155,4

02506

20.947.379.186

32.563.100.480

35.354.494.653

35.595.751.915

OBRAZLOENJE PROGRAMA
2114 POTPORE POLITIKIM STRANKAMA
Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 100,0

2114

50.161.666

50.161.666

50.161.666

50.161.666

Opis programa
Politike stranke se definiraju kao neprofitne udruge koje politiki djeluju u skladu s ciljevima utvrenim programom i statutom. One mogu stjecati prihode od lanarina, dobrovoljnih priloga, izdavake djelatnosti, prodaje propagandnog materijala, organizacije stranakih manifestacija, od imovine u svojem vlasnitvu, iz sredstava dravnog prorauna te prorauna jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave. Ovaj program se povezuje s Opim ciljem 10. Jaanje pravne drave i vladavine prava iz Strategije Vladinih programa za razdoblje 2013.-2015.

Zakonske i druge pravne osnove


Zakon o financiranju politikih aktivnosti i izborne promidbe (NN 24/11, 61/11).

99

Ciljevi provedbe programa u razdoblju 2013.-2015. i pokazatelji uspjenosti kojima e se mjeriti ostvarenje tih ciljeva
C i l j 1 . O u v a nj e d em o k r at s k o g i vi es t ra n a k o g s us t av a Poticanjem osnivanja i rada politikih stranaka ostvaruje se demokratski i viestranaki sustav, odnosno jedna od najviih ustavnih vrednota Republike Hrvatske.

Procjena i ishodite potrebnih sredstava za znaajnije aktivnosti/projekte


A539232 POTPORE POLITIKIM STRANKAMA
Naziv aktivnosti A539232 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 100,0

50.161.666

50.161.666

50.161.666

50.161.666

Pravo na redovito godinje financiranje iz sredstava dravnog prorauna imaju politike stranke koje imaju zastupnika u Hrvatskom saboru, nezavisni zastupnici koji su izabrani s nezavisnih lista i zastupnici nacionalnih manjina. lankom 3. Zakona o financiranju politikih aktivnosti i izborne promidbe utvruju se sredstva za redovito godinje financiranje politikih stranaka, nezavisnih zastupnika i zastupnika nacionalnih manjina koja se trebaju osigurati u dravnom proraunu Republike Hrvatske, u iznosu od 0,05% ostvarenih rashoda poslovanja iz prethodno objavljenog godinjeg izvjetaja o izvrenju prorauna.

2202 MAKROEKONOMSKO PLANIRANJE I ISTRAIVANJE


Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 125,0

2202

1.200.000

1.500.000

1.500.000

1.500.000

Opis programa
Program obuhvaa izradu Statistikog prikaza Ministarstva financija, kao i izradu Godinjeg izvjea Ministarstva financija. Takoer, u sklopu ovog programa izrauju se i druge publikacije i analize iz podruja makroekonomije i fiskalne politike kao to su: CROLEI indeks, Privredna kretanja i ekonomska politika koje su stalnog karaktera. Posebni dio ovog programa predstavlja izrada razliitih studija i analitikih osnova usmjerenih na iznalaenje rjeenja ili analiziranje pojedinih ekonomskih postavki, kretanja, moguih rjeenja i slino, a koje su od vanosti u pogledu s provoenjem fiskalne i ukupne ekonomske politike. Daljnji koraci u okviru ovoga programa predviaju informatiku podrku Zavodu za makroekonomske analize i planiranje posebno u kontekstu izvora i stvaranja relevantnih baza podataka primjerenih za brze i pouzdane analize i projekcije.

100

Ciljevi provedbe programa u razdoblju 2013.-2015. i pokazatelji uspjenosti kojima e se mjeriti ostvarenje tih ciljeva
C i l j 1 . I zr a d a a n al i za i z p o d r u j a m a k r oe k o n o m i j e i f i s k a l ne p o l i t i ke Unaprjeenje i izrada baza podataka s vremenskim serijama nuno je za provoenje kvalitetnih analiza iz podruja makroekonomije i fiskalne politike.

2203 UPRAVLJANJE SUSTAVOM JAVNIH FINANCIJA


Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 101,2

2203

206.900.000

209.300.000

259.800.000

273.200.000

Opis programa
Ovaj Program koji je ve djelomino opisan u Glavi 05 Ministarstva financija, obuhvaa i aktivnosti koje se odnose na podmirenje obveze RH prema institucijama koje obavljaju odreene poslove i usluge u ime i za raun RH, a te obveze podmiruje Ministarstvo financija. Prvenstveno se to odnosi na obavljanje usluga platnog prometa i obrade podataka koje provodi Financijska agencija (FINA). Program obuhvaa i uspostavu i odravanje usluge centralnog obrauna plaa i upravljanja ljudskim resursima, a uslugu e obavljati takoer FINA u skladu s ranije potpisanim Ugovorom kojim je FINA obvezana obavljati usluge objedinjene informatiko-tehnoloke podrke sustavu dravne uprave i sustavu dravnih i javnih financija. Korisnici sustava COP i HRM TDU su Vlada RH, sva tijela dravne uprave i ostali korisnici dravnog prorauna iji se rashodi za zaposlene osiguravaju u proraunu. Program doprinosi ostvarenju opeg cilja 1. Makroekonomska i gospodarska stabilnost i posebnom cilju 1.1. Uinkovitije upravljanje javnim financijama. Sljedea institucija po vanosti je Hrvatska banka za obnovu i razvitak koja je s Ministarstvom financija zakljuila niz ugovora kojima je utvrena obveza HBOR-a da u ime i za raun Ministarstva financija obavlja poslove realizacije odreenih kreditnih poslova namijenjenih sektoru malog i srednjeg poduzetnitva te voenja Fonda sredstava za povlateno financiranje po kreditnim programima.

Zakonske i druge pravne osnove


- Ugovori s FINA-om i HBOR-om o obavljanju poslova u ime i za raun Republike Hrvatske, - Odluka o uspostavi i odravanju usluge centraliziranog obrauna plaa i upravljanja ljudskim resursima za sva tijela dravne uprave COP i HRM TDU

101

Ciljevi provedbe programa u razdoblju 2013.-2015. i pokazatelji uspjenosti kojima e se mjeriti ostvarenje tih ciljeva
C i l j 1 . P r u i t i i nf o rm a t i k o- t e h n o l o k u p o d r k u r a d u s u s t a va d r a v n e r i zn i c e , s u s t a v u p ri ku p l j a nj a j a v n i h pr i ho d a , R E G O S - u i d r . t e o b a v i t i o dr e e ne v r s t e p o s l o v a u i m e i za r a u n R H u z n a k n a d u C i l j 2 . U s p o s t a vi t i i o d r a v a t i c e n t r a l no i n t e gr i r a n i s u s t a v s j e d i ns t ve n o m s r e di n j o m ba zo m p o d at a ka

Procjena i ishodite potrebnih sredstava za znaajnije aktivnosti/projekte


A538019 USPOSTAVA I ODRAVANJE USLUGE CENTRALNOG OBRAUNA PLAA I UPRAVLJANJA LJUDSKIM RESURSIMA
Naziv aktivnosti A538019 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 109,1

11.000.000

12.000.000

12.000.000

12.000.000

Uspostavom Registra zaposlenih u dravnim i javnim slubama koji na jednom mjestu objedinjuje podatke o dravnim slubenicima i namjetenicima te slubenicima i namjetenicima u javnim slubama ostvareni su preduvjeti za daljnju izgradnju sustava koji e omoguiti djelotvorno i uinkovito upravljanje ljudskim potencijalima u dravnim i javnim slubama, i centralizirani obraun plaa za javni sektor odnosno korisnike dravnog prorauna iji se rashodi za zaposlene osiguravaju u dravnom proraunu. Struktura podataka u Registru obuhvaa podatke o institucijama, ustrojstvenim jedinicama, radnim mjestima, zaposlenicima (osobni podaci), uzdravanim lanovima, kompetencijama, ocjenama, prethodnim zaposlenjima, obvezama, postupcima i kaznama te vezanim dokumentima.

A539161 USLUGE PLATNOG PROMETA I OBRADE PODATAKA


Naziv aktivnosti A539161 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 100,0

185.000.000

185.000.000

185.000.000

185.000.000

Planirana sredstva po ovoj aktivnosti se odnose na usluge koje obavlja Financijska agencija (usluge platnog prometa i obavljanje poslova programske podrke sustavu nadzora potronje plinskog ulja za namjene u poljoprivredi, ribolovu i akvakulturi), Hrvatska narodna banka i HPB Invest.

A539231 USLUGE BANAKA - NAKNADE HBOR-U


Naziv aktivnosti A539231 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 113,5

10.400.000

11.800.000

12.300.000

12.700.000

102

Planirana sredstva su namijenjena za podmirenje naknada za poslove koje obavlja HBOR za raun Vlade Republike Hrvatske temeljem zakljuenog Ugovora o nalogu za obavljanje poslova osiguranja u ime i za raun RH od 04. oujka 2008. godine, Ugovora u ime i za raun od 14. lipnja 1996. godine (Program zapoljavanja razvojaenih pripadnika HV-a), Ugovora u ime i za raun od 25. lipnja 1997. godine (Program kreditiranja poljodjelskih domainstava), Ugovora u ime i za raun od 09. lipnja 1998. godine (Program kreditiranja uzgoja i tova kvalitetne teladi u 1998. godini), Ugovora o otplati kredita po stanoobnovi i Ugovora o nalogu za obavljanje poslova ulaganja u Fondove za gospodarsku suradnju od 26. sijenja 2011. godine.

2204 FINANCIRANJE DECENTRALIZIRANIH FUNKCIJA


Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 103,9

2204

1.222.500.000

1.270.000.000

1.260.000.000

1.265.000.000

Opis programa
Uredbom Vlade RH utvruje se nain izrauna iznosa pomoi izravnanja za decentralizirane funkcije jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave, iz dravnog prorauna Republike Hrvatske za odreenu godinu, prema posebnim zakonima i odlukama o kriterijima i mjerilima za osiguravanje minimalnog financijskog standarda javnih potreba u djelatnostima osnovnog i srednjeg kolstva, zdravstva i socijalne skrbi te vatrogastva.

Zakonske i druge pravne osnove


- lanak 45.a i 45.b Zakona o financiranju jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave (Narodne novine, broj 117/93, 69/97, 33/00, 73/00, 127/00, 59/01, 107/01, 117/01, 150/02, 147/03, 132/06, 26/07 Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 73/08 i 25/12), - odluke o minimalnim financijskim standardima u djelatnostima osnovnog i srednjeg kolstva, socijalne skrbi, zdravstva i vatrogastva za odreenu godinu i - uredba Vlade Republike Hrvatske o nainu izrauna iznosa pomoi izravnanja za decentralizirane funkcije jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave za odreenu godinu.

Ciljevi provedbe programa u razdoblju 2013.-2015. i pokazatelji uspjenosti kojima e se mjeriti ostvarenje tih ciljeva
C i l j 1 . O s i g ur a t i re do v n o i zv r av a n j e d e ce n t r al i zi ra n i h f u n k ci j a g r a d o vi m a , u p a ni j am a i o p i n a m a ( k or i s n i ci m a p o m o i i zr a v n a n j a) d o vi s i ne s r e ds t v a ( bi l a n n i h p r a v a ) po t re b n i h za o s i g ur a v a n j e m i ni m al n i h f i n a nc i j s ki h s t an d a r d a u t vr e ni h u o d l u k am a o m i ni m a l n i m s t a n d ar d i m a i ur e d b o m V l a d e R e p u b l i ke H r v a t s k e za o d r e e n u g o di n u Korisnici pomoi izravnanja ostvaruju pravo na sredstva iz dravnog prorauna Republike Hrvatske ako iz dodatnog udjela poreza na dohodak, propisanog Zakonom o financiranju jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave, ne ostvare sredstva do visine sredstva (bilannih prava) potrebnih za osiguravanje minimalnih financijskih standarda u pojedinoj decentraliziranoj funkciji za odreenu godinu, odnosno do iznosa prenesene obveze za decentralizirane funkcije utvrenog odlukama Vlade Republike Hrvatske o
103

minimalnim financijskim standardima i navedene uredbe Vlade Republike Hrvatske za odreenu godinu.

2205 POMOI LOKALNOJ I PODRUNOJ (REGIONALNOJ) SAMOUPRAVI


Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 106,6

2205

290.802.675

310.064.144

351.180.040

364.429.909

Opis programa
Ovaj program sadri dvije vrste pomoi jedinicama lokalne i podrune (regionalne) samouprave: 1. Tekue pomoi upanijama te opinama i gradovima Tekue pomoi upanijama te opinama i gradovima odnose se na korekciju fiskalnog kapaciteta i poticanje ulaganja u razvojne programe upanija te opina i gradova na podrujima posebne dravne skrbi (prve i druge skupine), to u konanici pridonosi kvalitetnijem izvravanju njihovih zakonom propisanih funkcija. 2. Pomoi podrujima od posebnog dravnog interesa Odredbama Zakona o izmjenama Zakona o financiranju jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave iz 2006. godine porez na dobit postao je iskljuivo prihod dravnog prorauna. Da bi se nadoknadio gubitak prihoda od poreza na dobit koji je jedinica lokalne samouprave na podrujima posebne dravne skrbi i brdsko-planinskim podrujima ostvarivala prije navedenih izmjena Zakona, predloeno je uvoenje pomoi tim jedinicama iz dravnog prorauna u visini iznosa ostvarenih prihoda od poreza na dobit na njihovom podruju.

Zakonske i druge pravne osnove


- Zakon o financiranju jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave (Narodne novine, broj 117/93, 69/97, 33/00, 73/00, 127/00, 59/01, 107/01, 117/01, 150/02, 147/03, 132/06, 26/07 Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 73/08 i 25/12), - Zakon o podrujima posebne dravne skrbi (Narodne novine, broj 86/08 i 57/11), - Zakon o brdsko-planinskim podrujima (Narodne novine, broj 12/02, 32/02, 117/03, 42/05, 90/05 i 80/08) i - Zakon o izvravanju dravnog prorauna Republike Hrvatske za odreenu godinu.

Ciljevi provedbe programa u razdoblju 2013.-2015. i pokazatelji uspjenosti kojima e se mjeriti ostvarenje tih ciljeva
C i l j 1 . K o r e kc i j a f i s k a l n o g k a p ac i t et a i p o t i ca n j e u l a ga n j a u r a zv o j n e p r o g r am e u p a n i j a , g r a d o v a i o p i n a Visina iznosa sredstva pomoi upanijama te opinama i gradovima na podrujima posebne dravne skrbi (prve i druge skupine) planirani su u iznosu koji odgovara razlici izmeu iznosa pomoi sredstava izraunatih na temelju zakonom propisanih kriterija i procijenjenog iznosa povrata poreza na dohodak po godinjoj prijavi graana na podruju te jedinice, a koji se umjesto te jedinice vraa na teret prihoda koji pripada dravnom proraunu.

104

C i l j 2 . J e di n i c a m a l ok a l n e s a m o u pr a v e na p o d r u j i m a p o s e b ne d r a v n e s k r b i i b r ds k o - pl a n i n s k i m p o d r u j i m a na d o m j e s t i t i i zg u b l j en e p r i h o d e o d p o r e za na d o b i t o s t v a r e n n a n j i h o vo m p o dr u j u Novom raspodjelom poreznih prihoda, sukladno odredbama Zakona o izmjenama Zakona o financiranju jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave iz 2006. godine, porez na dobit je postao u cijelosti prihod dravnog prorauna. U namjeri da se jedinicama lokalne samouprave na podrujima posebne dravne skrbi i brdsko-planinskim podrujima nadoknadi gubitak prihoda s te osnove, predloeno je uvoenje pomoi iz dravnog prorauna tim jedinicama u iznosu ostvarenih prihoda od poreza na dobit na njihovom podruju.

2206 UPRAVLJANJE PRETPRISTUPNIM FONDOVIMA


Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 798,7

2206

13.000.000

103.833.300

79.053.370

14.437.040

Opis programa
U procesu koritenja sredstava EU pomoi potrebno je osigurati njihovo zakonito troenje kao i pruanje pomoi tijelima dravne uprave i jedinicama lokalne samouprave u pripremi projektne dokumentacije. Program je povezan s posebnim ciljem 1.4. Jaanje kapaciteta za koritenje fondova Europske unije.

Zakonske i druge pravne osnove


Zakon o potvrivanju Okvirnog sporazuma izmeu Vlade Republike Hrvatske i Komisije europskih zajednica o pravilima za suradnju u svezi financijske pomoi Europske zajednice Republici Hrvatskoj u provedbi pomoi u okviru Instrumenta pretpristupne pomoi (IPA) (NN 10/07) i Financijski sporazumi po pojedinim IPA komponentama; Ugovor o financiranju izmeu Republike Hrvatske i Europske investicijske banke za projekt sufinanciranja EU IPA ISPA 2007-2011 (NN, MU, br. 10/10)

Ciljevi provedbe programa u razdoblju 2013.-2015. i pokazatelji uspjenosti kojima e se mjeriti ostvarenje tih ciljeva
C i l j 1 . O s i g ur a t i za ko n i t os t i p r o ve d i vo s t k o r i t e nj a s r e d s t a va p o m o i E u r o p s k e u ni j e

Procjena i ishodite potrebnih sredstava za znaajnije aktivnosti/projekte


A818027 ZAJMOVI ZA SUFINANCIRANJE IPA PROJEKATA (EIB)
Naziv aktivnosti A818027 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 0,0

00

89.833.300

65.053.370

437.040

Prema Projektu sufinanciranja EU IPA ISPA 2007-2011, a u skladu s odredbama potpisanog Ugovora o financiranju izmeu Republike Hrvatske i Europske investicijske

105

banke, Ministarstvo financija je sklopilo ugovore o zajmu za sufinanciranje projekata s: Primorskom-goranskom upanijom, Gradom Rijekom i Ekoplus d.o.o. Rijeka, trgovakim drutvom za gospodarenje otpadom za sufinanciranje izgradnje upanijskog centra za gospodarenjem otpadom Mariina, s Istarska upanija za sufinanciranje izgradnje upanijskog centra za gospodarenjem otpadom Katijun te s Gradom ibenikom za sufinanciranje izgradnje Regionalnog centra za gospodarenjem otpadom Bikarac

2304 SUDJELOVANJE I PARTICIPACIJA U MEUNARODNIM ORGANIZACIJAMA I INSTITUCIJAMA EUROPSKE UNIJE


Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 13568,4

2304

14.391.087

1.952.636.387

4.047.941.809

4.107.741.487

Opis programa
Hrvatski sabor donio je niz zakon, a Vlada Republike Hrvatske odluka, o lanstvu u meunarodnim financijskim i drugim meunarodnim organizacijama: Meunarodni monetarni fond (MMF), Meunarodna banka za obnovu i razvoj (IBRD), Meunarodna financijska korporacija (IFC), Agencija za multilateralno garantiranje investicija (MIGA), Meunarodno udruenje za razvoj (IDA), Meunarodni centar za rjeavanje ulagakih sporova (ICSID), Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD), Inter-amerika banka za razvoj (IDB), Razvojna banka Vijea Europe (CEB). Takoer, ovom programu pridruene su nove aktivnosti koje se odnose na doprinos Republike Hrvatske proraunu Europske unije budui je definiran datum pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji 1. srpnja 2013. godine. Naime, Republika Hrvatska, kao i sve ostale drave lanice Europske unije, obvezna je sudjelovati u financiranju prorauna Europske unije u skladu s pravnom steevinom Europske unije o sustavu vlastitih sredstava.

Zakonske i druge pravne osnove


- Sporazumi s meunarodnim organizacijama i Sporazumi i Rezolucije/Odluke meunarodnih financijskih institucija: Meunarodne banke za obnovu i razvoj, Inter-amerike banke za razvoj, Europske investicijske banke (EIB) i Meunarodnog monetarnog fonda te Odluke/Uredba Vlade Republike Hrvatske. - Sporazum o stabilizaciji i pridruivanju i Uredba Vijea (EZ, EURATOM) br. 1150/2000.

106

Ciljevi provedbe programa u razdoblju 2013.-2015. i pokazatelji uspjenosti kojima e se mjeriti ostvarenje tih ciljeva
C i l j 1 . I s p u ni t i f i n a nc i j s k e o b ve ze i z l a ns t v a u E u ro p s k oj u n i j i C i l j 2 . J a a t i b i l a t e ra l n u i m ul t i l at e ra l n u s u r a d n j u Re p u b l i k e H r v at s k e s m e u n a ro d n i m t i j el i m a i o r ga n i za c i j a m a t e ur e dn o p o d m i r i va t i p r e u ze t e o b v e ze C i l j 3 . S u d j e l o va t i u r a d u i k or i t e nj u s r ed s t a v a m e u na r o d ni h f i n a nc i j s k i h i n s t i t u ci j a k r o z r a zn e v rs t e pr o j e k at a

Procjena i ishodite potrebnih sredstava za znaajnije aktivnosti/projekte


A539053 UDJELI U KAPITALU MEUNARODNIH FINANCIJSKIH INSTITUCIJA
Naziv aktivnosti A539053 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 1469,0

14.391.087

211.404.044

203.431.487

203.431.487

Planirane su obveze vezane uz sudjelovanje Republike Hrvatske u: a) opem poveanju kapitala IBRD-a, temeljem Odluke Vlade Republike Hrvatske objavljene u Narodnim novinama br. 34/2011; b) u devetom opem poveanju kapitala IDB-a i dopuni sredstava Fonda za posebne operacije IDB-a, temeljem Odluke Vlade Republike Hrvatske objavljene u Narodnim novinama br. 16/2011; c) poveanju kvote Republike Hrvatske u MMF-u, temeljem Uredbe Vlade Republike Hrvatske objavljene u Narodnim novinama br. 142/2011; d) kapitalu i rezervama EIB-a, temeljem Ugovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji (koji jo mora proi postupke potvrivanja od strane zemalja lanica Europske unije) te temeljem odluka upravnih tijela EIB-a o opem poveanju kapitala EIB-a, a za koje EIB podrazumijeva da bi se odnosilo i na Republiku Hrvatsku kad postane lanica EIB-a.

2403 PROVEDBA OSIGURANJA ZAPOSLENIH I IMOVINE PRORAUNSKIH KORISNIKA


Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 108,7

2403

11.500.000

12.500.000

12.500.000

12.500.000

Opis programa
Proraunskim korisnicima se osiguravaju sredstva za obvezno osiguranje iz lanka 75. toke 2, 3, i 4. Zakona o osiguranju, te za osiguranje slubenika, namjetenika i dunosnika od posljedica nesretnog sluaja. Takoer se u dravnom proraunu osiguravaju sredstva za

107

nadoknadu tete na neosiguranoj imovini (poslovne zgrade, ureaji, instalacije, oprema i dr.), a doznaavaju se korisnicima na njihov zahtjev.

Zakonske i druge pravne osnove


Zakon o izvravanju Dravnog prorauna RH za proraunsku godinu i Zakon o osiguranju (NN br 9/94, 46/97, 151/05, 87/08 i 82/09).

Ciljevi provedbe programa u razdoblju 2013.-2015. i pokazatelji uspjenosti kojima e se mjeriti ostvarenje tih ciljeva
C i l j 1 . O s i g ur a t i d r a v n e s l u b e n i k e , n am j e t e n i k e i d u n o s ni k e o d p o s l j e d i c a n es r et n o g s l u aj a i p o dm i ri t i n a s t al u t e t u na d r a v n o j i m o vi n i

2813 NAKNADE ZA ODUZETU IMOVINU I ISPLATE PO SUDSKIM RJEENJIMA


Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 135,7

2813

132.843.464

180.300.000

166.000.000

162.000.000

Opis programa
U izvrenju ovoga programa uestvuje Fond za naknadu oduzete imovine koji je izvanproraunski fond ustanovljen Zakonom o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunistike vladavine. Izvori financiranja Fonda su: sredstva ostvarena prodajom nacionaliziranih i konfisciranih stanova koje Fond prodaje temeljem odredbi Zakona; sredstva pribavljena prodajom stanova stanarima koji su stekli pravo na otkup stana; iz prorauna Republike Hrvatske i iz drugih izvora propisanih zakonom. Fond je obveznik naknade u obveznicama za sve nekretnine koje se ne mogu vratiti u naravi, osim one imovine koja je ula u temeljni kapital dionikih drutava. Zbog ne primjene pojedinih odredaba kolektivnih ugovora u javnim i dravnim slubama pokrenuto je niz sporova protiv Republike Hrvatske. Mnoge presude su donesene, pa s tog naslova slijede i isplate iz dravnog prorauna, a pokrenuto je i niz postupaka izvansudskih nagodbi.

Zakonske i druge pravne osnove


- Zakon o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunistike vladavine (NN, br. 92/96, 39/99, 42/99, 92/99, 43/00,131/00,27/01, 65/01, 118/01, 80/02, i 81/02 ; - Pravilnik o mjerilima za utvrivanje naknade za oduzeto graevinsko zemljite i poslovni prostor (NN, br. 204/03 i 3/04); - Pravomone sudske presude, sudske i izvansudske nagodbe

108

Ciljevi provedbe programa u razdoblju 2013.-2015. i pokazatelji uspjenosti kojima e se mjeriti ostvarenje tih ciljeva
C i l j 1 . P r a vo v r em e na i s pl a t a n a k n a d e u n o v c u i o b v e zn i c am a R e p u b l i ke H r v a t s k e o v l a t e ni ci m a na k na d e p r em a o dr e d b am a Za k o n a i P ra v i l n i k a Naknada za oduzete stanove, poslovne prostore, poljoprivredna zemljita, ume i umska zemljita, brodove i brodice, kao i za graevinska zemljita utvrena je u obveznicama RH dok je iznimno za stanove utvrena i isplata dijela naknade u novcu od 25%, koja se isplauje u roku 6 mjeseci od pravomonosti rjeenja. Po Globalnoj obveznici RH, serije A i serije B, Fond ima obvezu isplatiti polugodinje anuitete do 1. srpnja 2019. godine. C i l j 2 . I s pl at a s re d s t a v a za s k l a p a nj e s u ds k i h i i zv a n s u d s ki h n a g o d b i t e m e l j em p r a vo m o ni h s u d s ki h o dl u k a , s u d s k i h i i zv a n s u d s ki h nagodbi Izbjegavanjem pravomonih sudskih odluka u mirnom postupku izbjegavaju se trokovi ovrnih postupaka te plaanja zateznih kamata dok sklapanjem sudskih i izvansudskih nagodbi izmeu drave i javnih i dravnih slubenika izbjegavaju se dugi i skupi parnini postupci, nepotrebno optereivanje sudova i dravnog odvjetnitva te se smanjuju ukupni trokovi parnica, ovrha i kamata.

3210 KREDITNI I JAMSTVENI PROGRAMI U GOSPODARSTVU


Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 77,7

3210

1.701.575.000

1.322.075.000

1.422.075.000

904.975.000

Opis programa
Program potie razvoj konkurentnosti hrvatskog gospodarstva putem jaanja konkurentskih sposobnosti hrvatskih gospodarskih subjekata na hrvatskom i meunarodnom tritu. Programom se provode aktivnosti kojima se razvija infrastruktura, jaaju postojei i pokreu novi gospodarski subjekti, poveava izvoz, zadravaju sadanja i stvaraju nova radna mjesta te ostvaruje ravnomjeran gospodarski i drutveni razvitak Republike Hrvatske. Zacrtani ciljevi programa ostvaruju se putem kreditiranja gospodarskih subjekata od strane HBOR-a po povoljnim uvjetima u odnosu na trine uvjete te jamstvenim programima.

Zakonske i druge pravne osnove


Sukladno odredbama Zakona o Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak (NN 138/06) temeljni kapital HBOR-a iznosi 7 milijardi kuna i uplauje ga Republika Hrvatska iz dravnog prorauna. Potraivanja HBOR-a po kreditnim i jamstvenim programima u gospodarstvu temelje se na Ugovoru o nalogu za obavljanje poslova subvencioniranja kamatnih stopa od 19. srpnja 2002. godine, Dodatku I Ugovora o nalogu za obavljanje poslova subvencioniranja kamatnih stopa od 26. oujka 2003. godine, Dodatku II Ugovora o nalogu za obavljanje poslova subvencioniranja kamatnih stopa od 02. veljae 2005. godine, Ugovoru o nalogu za obavljanje poslova povlatenog financiranja po kreditnim programima HBOR-a od 01. listopada 2006. godine, Dodatku I Ugovora o nalogu za obavljanje poslova povlatenog financiranja po kreditnim programima HBOR-a od 02. svibnja 2007. godine, Dodatku II Ugovora o nalogu za obavljanje poslova povlatenog financiranja po kreditnim programima HBOR-a od 01. veljae
109

2008. godine i Dodatku III Ugovora o nalogu za obavljanje poslova povlatenog financiranja po kreditnim programima HBOR-a od 31. prosinca 2008. godine, Izdanim jamstvima, Uredbi Vlade Republike Hrvatske o osiguranju izvoza (NN 61/07) i Uredbi Vlade Republike Hrvatske o izmjenama i dopunama Uredbe o osiguranju izvoza (NN 92/08 i 79/10).

Ciljevi provedbe programa u razdoblju 2013.-2015. i pokazatelji uspjenosti kojima e se mjeriti ostvarenje tih ciljeva
C i l j 1 . P o v e a n j e k on k u r e n t n os t i h r v at s k i h g o s p o da r s ki h s ub j e k a t a Omoguavanjem financiranja hrvatskih gospodarskih subjekata po povoljnim uvjetima poveava se njihova konkurentnost na hrvatskom i meunarodnom tritu. Vea konkurentnost gospodarskih subjekata pozitivno utjee na poveanje izvoza, zadravanje sadanjih i stvaranje novih radnih mjesta. Financiranje gospodarskih subjekata po povoljnim uvjetima realizira se kreditiranjem gospodarskih subjekata putem kreditnih programa HBOR-a i izdavanjem jamstava.

Procjena i ishodite potrebnih sredstava za znaajnije aktivnosti/projekte


A539052 JAMSTVENA PRIUVA
Naziv aktivnosti A539052 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 47,2

1.000.000.000

472.000.000

472.000.000

472.000.000

Iznos jamstvene priuve za financijska i inidbena dravna jamstva utvruje se svake godine u Dravnom proraunu Republike Hrvatske. inidbena jamstva mogu se davati na temelju primljenih predujmova u novcu ili imovini za infrastrukturne projekte (promet i veze, energetiku, zatitu okolia) ili nabavu zrakoplova na temelju dugoronog ugovora o zakupu. Pri ocjeni zahtjeva za davanje dravnog jamstva uzima se u obzir: ocjena razvojnog utjecaja na gospodarsku stabilnost te izvozni uinak; sposobnost povrata kredita; poslovanje bez gubitka te vanost u obnovi i stabilnosti razvoja odreenog podruja Izdana jamstva predstavljaju dio dravne potpore za restrukturiranje. Prema provedenim analizama i izraunima, za oekivati je kako dio korisnika izdanih jamstava nee podmirivati svoje obveze po kreditima.

A544001 PROGRAM POVLATENOG FINANCIRANJA PO KREDITNIM PROGRAMIMA HBOR-A


Naziv aktivnosti A544001 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 250,0

100.000.000

250.000.000

250.000.000

250.000.000

HBOR, u ime i za raun RH, vodi Fond sredstava za povlateno financiranje po kreditnim programima HBOR-a kojim se iz sredstava dravnog prorauna, namijenjenih za subvencioniranje kamatnih stopa, omoguava kreditiranje hrvatskog gospodarstva uz znaajno snienje kamatnih stopa.

110

Kljuni programi kreditiranja HBOR-a za poticanje ulaganja su na podrujima od posebne dravne skrbi, otocima i brdsko-planinskim podrujima: - Program kreditiranja poljoprivrede i malog gospodarstva na podrujima posebne dravne skrbi, Program kreditiranja razvitka otoka, Program kreditiranja razvitka malog i srednjeg poduzetnitva, Program kreditiranja gospodarstva, Program kreditiranja turistikog sektora i Program kreditiranja komunalne infrastrukture.

HBOR osobitu panju posveuje i malim i srednjim poduzetnicima koji su dokazali uspjenost u poslovanju na hrvatskom i meunarodnom tritu, kao i onima koji tek zapoinju svoje poduzetnike aktivnosti. Takoer, posebne djelatnosti kojima e se osigurati poticajni uvjeti kreditiranja bit e i nadalje turistika djelatnost, kao iznimno vana strateka grana hrvatskog gospodarstva te druge industrijske i uslune djelatnosti. Pored navedenog, poticajnim uvjetima kreditiranja posebno e se poticati ulaganja u poljoprivredu kao i kreditiranje projekata kandidata za IPARD. U narednom trogodinjem razdoblju prvenstveni je cilj poticajnim uvjetima kreditiranja, jaanje konkurentnosti gospodarskih subjekata. Isto se osigurava plasmanima HBOR-a koji su u skladu s Zakonom o dravnim potporama osigurali gospodarskim subjektima nie kamatne stope, a temeljem programa za provedbu povlatenog financiranja. Bez obzira na rast cijene izvora sredstava na tritu kapitala, vano je naglasiti da je HBOR u proteklom razdoblju zadrao iste visine kamatnih stopa, to namjerava initi i u narednom razdoblju. Oekuje se kako e i nadalje HBOR uz pomo programa poticajnih uvjeta kreditiranja pridonositi poboljanju likvidnosti i konkurentnosti, uvoenju novih tehnologija i proizvoda, jaanju hrvatskog izvoza i ouvanju postojeih radnih mjesta te novom zapoljavanju.

A544005 KREDITIRANJE (KROZ OSNIVAKI KAPITAL HBOR-A) POTICANJA IZVOZA, INFRASTRUKTURE I GOSPODARSKIH DJELATNOSTI TE MALOG I SREDNJEG PODUZETNITVA
Naziv aktivnosti A544005 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 100,0

600.000.000

600.000.000

700.000.000

182.900.000

Uplatama u osnivaki kapital HBOR-a osiguravaju se sredstva potrebna za financiranje projekata koji pridonose rastu i razvoju hrvatskog gospodarstva i povoljnijem pozicioniranju hrvatskih gospodarskih subjekata na meunarodnom tritu. Financiranje projekata se provodi kroz HBOR-ove programe kreditiranja poticanja izvoza, infrastrukture i gospodarskih djelatnosti te malog i srednjeg poduzetnitva. U tijeku je i provedba Programa kreditiranja projekata kandidata za IPARD s ciljem kreditiranja projekata koji e se kandidirati za sufinanciranje sredstvima V. komponente Instrumenata za pretpristupnu pomo Ruralni razvoj IPARD program. Aktivnosti HBOR-a koje se financiraju uplatom u osnivaki kapital, a koje direktno utjeu na razvoj gospodarstva RH su sljedee:

111

Financiranje izvoza provodi se kroz: -Program kreditiranja pripreme i naplate izvoznih poslova, -Program kreditiranja kupaca/banaka u inozemstvu, -Program kreditiranja dobavljaa kod izvoznih poslova, -Kreditne linije bankama inozemnih kupaca, -Program kreditiranja turistikog sektora i -Program kreditiranja priprema turistike sezone. Osim spomenutih programa, HBOR prati hrvatske izvoznike i kroz: -Program kreditiranja financijskog restrukturiranja i -Program kreditiranja gospodarstva. U procesu stvaranja hrvatskog izvoznog proizvoda, HBOR sudjeluje u svim segmentima od pripreme proizvodnje do realizacije naplate izvoznog posla. Kako bi hrvatskim izvoznicima olakao izlazak i opstanak na visoko konkurentnim inozemnim tritima, HBOR putem svojih programa kreditiranja prua mogunost ulaganja u investicije, razvoj i proirenje proizvodnih kapaciteta. Financiranje projekata infrastrukture provodi se kroz programe kreditiranja komunalne infrastrukture te projekata zatite okolia, energetske uinkovitosti i obnovljivih izvora energije. Glavni cilj ovih projekata je razvoj infrastrukture koja je temelj razvoja gospodarstva, malog i srednjeg poduzetnitva, turizma i poljoprivrede. Razvojem infrastrukture poboljavaju se i ujednaavaju ivotni uvjeti kuanstava na cjelokupnom podruju RH. Podrkom projektima namijenjenih zatiti okolia, racionalnom koritenju prirodnih resursa te prilagodbi energetskog sektora RH, HBOR pridonosi usklaenju sa standardima Europske unije. Projektima zatite okolia, energetske uinkovitosti i obnovljivih izvora energije pokrenuto je ulaganje u zbrinjavanje otpada, proiavanje otpadnih voda i razvoj vodoopskrbe. Poticanje malog i srednjeg poduzetnitva provodi se kreditiranjem obrta i malog gospodarstva, kao znaajnog imbenika gospodarskog razvitka RH. Mala i srednja trgovaka drutva predstavljaju osnovu ubrzanog rasta gospodarstva i novog zapoljavanja. Kao i do sada, HBOR e i ubudue znaajan dio svoje kreditne aktivnosti usmjeravati u razvoj malog i srednjeg poduzetnitva kroz: -Program kreditiranja financijskog restrukturiranja, -Program kreditiranja razvitka malog i srednjeg poduzetnitva, -Program kreditiranja razvitka otoka, -Program kreditiranja poduzetnika poetnika, -Program kreditiranja poljoprivrede i malog gospodarstva na podrujima posebne dravne skrbi, -Program financiranja pronalazaka i -Program kreditiranja seoskog turizma. Uzimajui u obzir dosadanja iskustva izraen je i poseban program kreditiranja IPARD (Program kreditiranja projekata kandidata za IPARD Mjeru 101. i Mjeru 103.). Cilj Programa je omoguiti podnositeljima zahtjeva potencijalnim kandidatima povoljnija kreditna sredstva za financiranje cjelokupne investicije koja obuhvaa i dio investicije koji e se kandidirati za IPARD program prihvatljivi izdaci, dio investicije koji nije mogue financirati iz IPARD-a i dio investicije koju nije mogue kandidirati za IPARD program (kupnja stoke, trajna obrtna sredstva).

112

Financiranje razvitka gospodarskih djelatnosti vaan je projekt kreditiranja koji e se nastaviti provoditi i u narednom razdoblju kroz ponudu financiranja modernizacije proizvodnih kapaciteta, nabavku nove opreme te uvoenje novih tehnologija i proizvoda.

3404 OBNOVA I RAZVITAK LOKALNE INFRASTRUKTURE I ZATITA OKOLIA - MEIP


Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 100,0

3404

20.000.000

20.000.000

20.000.000

20.000.000

Opis programa
Program MEIP je vaan zbog nastojanja Republike Hrvatske da se priblii standardima zatite okolia Europske unije. Izgradnjom sustava zatite voda i sustava za zbrinjavanje otpadnih voda zatiuju se podzemne vode i omoguava proiavanje otpadnih i oborinskih voda. MEIP obuhvaa dva projekta: - Integralni projekt zatite Katelanskog zaljeva EKO projekt iji je krajnji korisnik Vodovod i kanalizacija d.o.o. Split i obuhvaa ire podruje gradova Splita, Solina, Katela i Trogira i - Projekt proiavanja i odvodnje otpadnih voda grada Pule Projekt Pula iji je krajnji korisnik Pula Herculanea d.o.o za obavljanje komunalnih usluga.

Zakonske i druge pravne osnove


Program ulaganja u lokalnu infrastrukturu i zatitu okolia sufinancira se sredstvima osiguranim ugovorima o zajmu koje je HBOR zakljuio s Europskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) i Meunarodnom bankom za obnovu i razvoj (IBRD). Sabor RH je donio zakone o potvrivanju ugovora o jamstvu izmeu RH i EBRD/IBRD, kojima jami za obveze HBOR-a preuzete ugovorima o zajmu. Ugovorima o jamstvu RH je preuzela obvezu osigurati dodatna sredstva za podmirivanje izdataka MEIP-a. Program MEIP se dodatno financira i sredstvima Hrvatskih voda, komunalnih drutava i sredstvima prikupljenim od namjenskog poveanja cijene vode. Program se provodi temeljem Ugovora o obavljanju poslova po nalogu broj 5100-MF-1/99 zakljuen izmeu Republike Hrvatske Ministarstva financija i HBOR-a dana 4. veljae 1999. godine, Dodatka I Ugovora o obavljanju poslova po nalogu zakljuen izmeu Republike Hrvatske Ministarstva financija i HBOR-a od 2. veljae 2000. godine, Dodatka II Ugovora o obavljanju poslova po nalogu zakljuen izmeu Republike Hrvatske Ministarstva financija i HBOR-a od 18. srpnja 2002. godine, Dodatka III Ugovora o obavljanju poslova po nalogu zakljuen izmeu Republike Hrvatske Ministarstva financija i HBOR-a od 26. lipnja 2006. godine, Dodatka IV Ugovora o obavljanju poslova po nalogu zakljuen izmeu Republike Hrvatske Ministarstva financija i HBOR-a od 15. prosinca 2007. godine, Izvjea i zakljuka Vlade RH o provedbi Integralnog ekolokog projekta zatite Katelanskog zaljeva iz lipnja 2007. godine, Izvjea i zakljuka Vlade RH o provedbi Integralnog ekolokog projekta zatite Katelanskog zaljeva i Projekta odvodnje i proiavanja otpadnih voda grada Pule iz lipnja 2009. godine i Revidirani investicijski program (RIP 2010) Integralnog ekolokog projekta zatite Katelanskog zaljeva.

113

Ciljevi provedbe programa u razdoblju 2013.-2015. i pokazatelji uspjenosti kojima e se mjeriti ostvarenje tih ciljeva
C i l j 1 . P o b ol j a n j e vo d o o p s k r b n og s u s t a va i s m a n j e n j e za g a en o s t i m o r a u K a t el a n s kom i P ul s k om za l j e v u Ciljevi EKO projekta su smanjiti zagaenost Katelanskog zaljeva sukladno standardima zatite okolia i poboljati vodoopskrbu izgradnjom novih i proirenjem postojeih vodoopskrbnih kapaciteta. Ciljevi Projekta Pula su smanjiti zagaenost Pulskog zaljeva, rijeiti problem prikupljanja otpadnih i oborinskih voda koje oneiuju pulsku luku i zatititi bunar pitke vode vodoopskrbnog sustava Pule dogradnjom kanalizacijskog sustava.

Procjena i ishodite potrebnih sredstava za znaajnije aktivnosti/projekte


A544002 PROGRAM MEIP - OBNOVA I RAZVITAK LOKALNE INFRASTRUKTURE I ZATITA OKOLIA - (KREDIT EBRD I IBRD-UDIO RH)
Naziv aktivnosti A544002 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 100,0

20.000.000

20.000.000

20.000.000

20.000.000

U narednom trogodinjem razdoblju neophodan je nastavak i zavretak izgradnje zapoetih objekata koji su neophodni za funkcioniranje sustava odvodnje na podruju gradova Splita, Solina, Katela i Trogira. U cilju zatite voda i mora od oneienja sustavno e se raditi na poveanju stupnja prikljuenosti stambenih i gospodarskih objekata na sustave javne odvodnje te na postizanju dobrog stanja povrinskih i podzemnih voda praenjem stanja kakvoe voda, izgradnjom, rekonstrukcijom i sanacijom sustava javne odvodnje i proiavanja otpadnih voda. Realizacijom MEIP-a ostvarit e se poboljanje komunalnih usluga, ekonomski razvoj regije kroz stvaranje pretpostavki za razvoj turizma te pribliavanje standardima EU vezanim uz zatitu okolia. Do sada izgraeni kanalizacijski sustav Split-Solin omoguio je prihvaanje otpadnih voda koje su ranije odlazile u Katelanski zaljev. Nakon provedenih ispitivanja kakvoe mora utvreno je da more u istonom dijelu zaljeva ulazi u kategoriju oligotrofnog ili istog mora s veim ili manjim organskim optereenjem i tendencijom daljnjeg smanjenja zagaenja. Kako jo ima direktnih uljeva otpadnih voda u more zaljeva, zavretkom izgradnje kanalizacijskog sustava znatno e se rasteretiti podruje gradova Katela i Trogira (u razdoblju do 2013. godine). Ovaj sustav je u izgradnji, a neki kljuni objekti su ve izgraeni: Centralni ureaj za proiavanje Divulje, Podmorski prijelaz Divuljeiovo, Podmorski ispust iovo, Hidrotehniki tunel iovo. Takoer se radi na pojaanoj izgradnji dodatne mree u Katelima i Trogiru kako bi se do 2013. godine prikupio to vei broj korisnika sustava i time doprinijelo zatiti zaljeva. Istovremeno se radi na proirenju vodoopskrbne mree za rubna podruja obuhvaena EKO projektom te na izgradnji tunelskog spajanja izvora rijeke Jadro sa izgraenim crpnim stanicama. U sljedeem razdoblju planirana je izgradnja i putanje u rad sljedeih objekata: - 2013. godine: zavretak izgradnje i putanje u rad svih objekata Kanalizacijskog sustava Katela-Trogir (Podsustav Katela, Podsustav Trogir, Podsustav iovo, Hidrotehniki tunel iovo, Centralni ureaj za proiavanje s podmorskim prijelazom i

114

ispustom, Kolektor Resnik, Kanalizacija Seget) kao i dio objekata Optimalizacije I (dodatne mree Trogira, Katela i Solina). - 2014. godine: zavretak izgradnje objekata u okviru Optimalizacije I, uz istovremeno provoenje pripremnih radova za realizaciju proirenja EKO projekta Optimalizacijom II. - 2015. godine: putanje u rad zavrenih objekata Optimalizacije I te priprema i poetak izgradnje objekata u okviru Optimalizacije II.

3506 POTICANJE STAMBENE TEDNJE


Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 105,2

3506

195.791.000

206.039.000

218.529.000

226.249.000

Opis programa
Prema Zakonu o stambenoj tednji i dravnom poticanju stambene tednje, stambena tednja je posebna namjenska tednja radi rjeavanja stambenih potreba graana odobravanjem kredita za stanogradnju hrvatskim dravljanima uz financijsku potporu drave. Dravna poticajna sredstva odobravaju se stambenoj tedionici iz dravnog prorauna Republike Hrvatske na osnovu dokumentiranih podataka o prikupljenoj stambenoj tednji u prethodnoj kalendarskoj godini. Stambenom tednjom obuhvaeno je 2011. godine 802.389 stambenih tedia odnosno ukupno 415.475 rauna stambene tednje za koje se postavlja zahtjeva za isplatu dravnih poticajnih sredstava.

Zakonske i druge pravne osnove


Zakon o stambenoj tednji i dravnom poticanju stambene tednje (NN br. 109/97, 117/97, 76/99, 10/01, 92/05 i 21/10 l. 21. st. 1. i l. 22.)

Ciljevi provedbe programa u razdoblju 2013.-2015. i pokazatelji uspjenosti kojima e se mjeriti ostvarenje tih ciljeva
C i l j 1 . P o d i za n j e k va l i t e t e s t a n o v a nj a s vi h g r a a na H r v a t s k e Radi rjeavanja stambenih potreba graana odobravanjem kredita za stanogradnju Republika Hrvatska daje financijsku potporu hrvatskim dravljanima, opinama i gradovima na podruju Republike Hrvatske. Zamjetan je kontinuirani porast broja stambenih tedia kojima su isplaena poticajna sredstava iz dravnog prorauna u razdoblju od 2005. do 2011. godine, od 601.533 stambenih tedia 2005. godine do 802.389 stambenih tedia 2011. godine.

3913 POTPORE VJERSKIM ZAJEDNICAMA


Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 143,8

3913

272.700.000

392.088.576

389.188.576

379.188.576

115

Opis programa
Program obuhvaa 3 aktivnosti koje se odnose na izvravanje obveza po meunarodnom sporazumu izmeu Svete Stolice i Republike Hrvatske i poticanja ostalih vjerskih zajednica. lankom 2. stavak 2. i l. 6. Zakona o potvrivanju Ugovora izmeu Svete Stolice i RH o gospodarskim pitanjima, a priznajui ope drutveno vrijedan rad Katolike Crkve u slubi graana na kulturnom, odgojnom, drutvenom i etikom polju, Republika Hrvatska se obvezala godinje osigurati Crkvi odreen novani iznos. Sredstva se koriste za uzdravanje klera i drugih crkvenih slubenika, za izgradnju i odravanje crkava i pastoralnih sredita te za karitativnu djelatnost Katolike Crkve. Ostale vjerske zajednice imaju pravo na sredstva iz dravnog prorauna ija se godinja visina odreuje ovisno o vrsti i znaaju njenih vjerskih objekata.

Zakonske i druge pravne osnove


- Zakon o potvrivanju Ugovora izmeu Svete Stolice i Republike Hrvatske o gospodarskim pitanjima (NN-MU 18/98), - Zakon o potvrivanju Ugovora izmeu Svete Stolice i Republike Hrvatske o pravnim pitanjima (NN-MU 3/97), - Zakon o pravnom poloaju vjerskih zajednica (NN 83/2002).

Ciljevi provedbe programa u razdoblju 2013.-2015. i pokazatelji uspjenosti kojima e se mjeriti ostvarenje tih ciljeva
C i l j 1 . R e d o vi t o i zv r a v a n j e o b v e za p o Ug o v o r u i zm e u S v et e S t o l i c e i R e p u b l i ke H r v a t s k e i Za k o n u o p r a v n om p o l o a j u vj e r s k i h za j e d n i c a Izvravanjem obveza prema vjerskim zajednicama potie se njihovo opekorisno djelovanje.

Procjena i ishodite potrebnih sredstava za znaajnije aktivnosti/projekte


A539026 MEUNARODNI SPORAZUM - SVETA STOLICA I RH
Naziv aktivnosti A539026 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 117,9

245.000.000

288.888.576

288.888.576

288.888.576

Prema Ugovoru izmeu Svete Stolice i Republike Hrvatske o gospodarskim pitanjima, Republika Hrvatska obvezala se davati Katolikoj crkvi iz dravnog prorauna novana sredstva. Sredstva se odnose na trokove za ope drutveno vrijedan rad Katolike crkve u slubi graana na kulturnom, odgojnom, drutveno i etikom polju, trokove uzdravanja klera i drugih crkvenih slubenika, trokove izgradnje i uzdravanje crkava i pastoralnih sredita koja nisu u popisu spomenika kulture te doprinos za karitativnu djelatnost Katolike Crkve. Sredstva se isplauju mjeseno u iznosu koji odgovara dvjema prosjenim bruto plaama po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske pomnoenim s brojem upa u Republici Hrvatskoj. Sredstva se doznaavaju temeljem Sporazuma o nainu izvravanja odreenih financijskih obveza Republike Hrvatske prema Katolikoj Crkvi izmeu Hrvatske biskupske konferencije i Ministarstva financija Republike Hrvatske.

116

A539060 POTICAJI PREMA UGOVORIMA VLADE RH I VJERSKIH ZAJEDNICA


Naziv aktivnosti A539060 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 85,0

20.000.000

17.000.000

17.000.000

17.000.000

Financijska sredstva isplauju se ostalim vjerskim zajednicama u Republici Hrvatskoj iz dravnog prorauna temeljem: Ugovora o pitanjima od zajednikog interesa (N/N broj 196/203) kojeg je Vlada Republike Hrvatske, Komisija za odnose s vjerskim zajednicama potpisala s ostalim vjerskim zajednicama, Aneksa I. Ugovoru pod tokom V. 1. i 3. (N/N 141/204), Ugovora potpisanih 24. listopada 2008. i 06. listopada 2010. i Protokola s pozicije Ministarstva financija. U novani iznos ukljueni su trokovi za uzdravanje sveenika i drugih vjerskih slubenika, pastoralno djelovanje i duobriniku skrb, trokovi izgradnje i uzdravanje crkava, crkvenih zgrada i vjerskih sredita, koja nisu na popisu kulturnih dobara te doprinos za karitativnu djelatnost Crkve.

4004 POTPORE ORGANIZACIJAMA, KUANSTVIMA I GOSPODARSTVU


Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 0,3

4004

36.863.176

100.000

00

00

Opis programa
Uslijed izmijenjenih makroekonomskih uvjeta posebice u pogledu porasta cijene energenata, te globalnih kretanja sa znaajnim posljedicama na hrvatsko gospodarstvo, Ministarstvo financija je sredinom 2008. godine u suradnji s Hrvatskom elektroprivredom predloilo Vladi RH donoenje zakljuka o prihvaanju modela provedbenih mjera za operacionalizaciju potpora stanovnitvu za ublaavanje porasta cijena elektrine energije. Zakljukom Vlade RH, klasa: 308-03/08-01/01 od 12. lipnja 2008. zadueno je Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva da u suradnji s Ministarstvom financija i Hrvatskom elektroprivredom provede sve radnje za provedbu predloenog modela iz Potpora. Nastavno na ovu mjeru donesena je Odluka o provedbi posebne mjere za ublaavanje porasta cijena prirodnog plina u kuanstvima i Odluka o provedbi posebne mjere za ublaavanje porasta cijena elektrine energije graanima i kuanstvima. Odluka o provedbi posebne mjere za ublaavanje porasta cijena prirodnog plina u kuanstvima primjenjuje se za obraun potronje plina zakljuno s 2011. godinom. Odluka o provedbi posebne mjere za ublaavanje porasta cijena elektrine energije graanima i kuanstvima bila je na snazi do 30. lipnja 2011. U 2013. planirana su sredstva za plaanja po konanim obraunima elektrine energije i plina za 2011. godinu.

Zakonske i druge pravne osnove


- Odluka o provedbi posebne mjere za ublaavanje porasta cijena elektrine energije graanima i kuanstvima (NN br. 75/2008);

117

- Odluka o izmjeni Odluke o provedbi mjera za ublaavanje porasta cijena elektrine energije graanima i kuanstvima (NN br. 83/2009, 81/2010, 148/2010); - Odluka o provedbi posebne mjere za ublaavanje porasta cijena prirodnog plina u kuanstvima u 2010. godini (NN br. 158/2009, 148/2010).

4104 POTICAJI ZA LANOVE DOBROVOLJNIH MIROVINSKIH FONDOVA


Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 115,0

4104

42.661.640

49.056.838

51.434.177

53.513.662

Opis programa
Program obuhvaa jednu aktivnost - Poticaje za lanove dobrovoljnih mirovinskih fondova odnosno isplata subvencija. Dobrovoljnim mirovinskim osiguranjem na temelju individualne kapitalizirane tednje obuhvaeno je u 2011. g. ukupno 108.167 osiguranika. Poticajna sredstva iz dravnog prorauna za uplate u dobrovoljne mirovinske fondove u 2011. godini odobravaju se po stopi od 15%.

Zakonske i druge pravne osnove


Zakon o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima (NN 49/99, 63/00, 103/03 , 177/04, 71/07, 124/10 i 114/11).

Ciljevi provedbe programa u razdoblju 2013.-2015. i pokazatelji uspjenosti kojima e se mjeriti ostvarenje tih ciljeva
C i l j 1 . P o t i c at i r a zv o j s u s t a v a m i r o vi n s ko g o s i g u r a nj a Uplatama subvencija lanovima dobrovoljnih mirovinskih fondova potie se razvoj treeg stupa mirovinskog osiguranja. Zamjetan je kontinuirani porast broja lanova dobrovoljnih mirovinskih fondova kojima su isplaena poticajna sredstava iz dravnog prorauna u razdoblju od 2002. do 2011. godine, od 8.039 lanova 2002. godine do 108.167 lanova 2011. godine. Sukladno porastu broja lanova, poveavao se i iznos isplaenih dravnih poticajnih sredstava od 2003. godine, kada je isplaeno 5.697.495,28 kuna, do 2012. godine, kada je u oujku 2012. za 2010. isplaeno 38.222.979,84 kuna. Navedeni podaci ukazuju na poveanje svijesti graana Republike Hrvatske o potrebi brige za vlastitu mirovinu kroz to ranije zapoinjanje izdvajanja novanih sredstava na osobne raune u fondove III. mirovinskog stupa, a emu u znatnoj mjeri pridonose i poticajna sredstva iz dravnog prorauna.

4201 SERVISIRANJE UNUTARNJEG DUGA


Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 161,0

4201

12.577.999.624

20.248.205.947

16.389.703.779

14.708.456.056

118

Opis programa
Rashodi i izdaci po ovoj osnovi (za kamate i glavnice) planirani su prema podacima o dospijeu preuzetih obveza u zemlji, proisteklih temeljem sklopljenih ugovora i izdanih jamstava HBOR-u i domaim bankama, za ceste, Hrvatske eljeznice, brodogradilita, luke uprave, otplatu nekretnina, kao i servisiranje obveza po kreditnom zaduenju, izdanim obveznicama u zemlji i trezorskim zapisima.

Zakonske i druge pravne osnove


- Zakon o zateznim kamatama (NN 28/96), - Zakon o bankama (NN 84/02); - Zakon o izdavanju i prometu vrijednosnim papirima (NN 107/95, 142/98, 87/00); - Odluke o izdavanju obveznica RH uz plasman na domaem tritu kapitala u kunskoj protuvrijednosti Odluka o zaduivanju RH deviznim kreditom sindiciranim kod domaih banaka u iznosu od EUR 500.000.000,00 (NN 39/05); Odluka o zaduivanju RH deviznim kreditom sindiciranim kod domaih banaka u iznosu od EUR 760.000.000,00 (NN 59/08); Odluka o zaduivanju RH deviznim kreditom sindiciranim kod domaih banaka u iznosu od EUR 750.000.000,00 (NN 18/09); - Ugovori o zajmu za sveuilita u Rijeci, Osijeku, Zagrebu, Splitu, Dubrovniku i Mostaru, s Privrednom bankom d.d. Zagreb, Zagrebakom bankom d.d. Zagreb, Erste & Steiermarkische bank d.d. Rijeka, Hypo Alpe Adria bank d.d. Zagreb i HBOR-om Zakon o izvravanju Dravnog prorauna RH.

Ciljevi provedbe programa u razdoblju 2013.-2015. i pokazatelji uspjenosti kojima e se mjeriti ostvarenje tih ciljeva
C i l j 1 . P r a vo v r em e na o t p l a t a d os p i j e a ob v e za p o za d u i v a n j u n a d o m a e m t r i t u k a pi t al a Pravovremena otplata dospijea obveza po zaduivanju na domaem tritu kapitala je u skladu je s prvim Opim ciljem iz Strategije Vladinih programa Makroekonomska i gospodarska stabilnost te Posebnim ciljem 1.1. Uinkovitije upravljanje javnim financijama.

4202 SERVISIRANJE VANJSKOG DUGA


Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 122,3

4202

4.017.974.854

4.915.199.622

9.755.387.236

12.772.359.519

Opis programa
Rashodi i izdaci po ovoj osnovi (za kamate i glavnice) planirani su prema podacima o dospijeu obveza po izdanim obveznicama na meunarodnom tritu kapitala kao i preuzetih obveza prema inozemnim vladama, meunarodnim financijskim institucijama za primljene kredite za projekte iz djelokruga EBRD-a, IBRD-a, EIB-a, CEB-a, EUROFIMA-e (za obnovu, rekonstrukciju i izgradnju cesta, eljeznica, reformu pravosua, zdravstveni sektor, obnovu i

119

izgradnju kola, poljoprivredu, gospodarski oporavak podruja posebne dravne skrbi, hitne obnove prometa i razminiranja, zatite od oneienja voda u priobalju, obnovu i zatitu obalnih uma). Za neke od ovih projekata koriste se i krediti inozemnih banaka Takoer su ovom programu pridruene i aktivnosti trokovi i naknade povlaenja kredita i trokovi i naknade izdavanja vrijednosnih papira. Naime, u postupku povlaenja inozemnih zajmova ili izdavanja vrijednosnih papira potrebno je podmiriti pripadajue trokove i naknade.

Zakonske i druge pravne osnove


Odluka o izdavanju euroobveznica RH Zakon o kreditnim poslovima s inozemstvom (NN 43/96); Zakon o potvrivanju. okvirnog ugovora o zajmu izmeu RH i Razvojne banke Zakon o potvrivanju (ratifikaciji) Sporazuma o garanciji izmeu RH i Meunarodne banke za obnovu i razvoj i Sporazuma o preuzimanju zajma izmeu RH i Meunarodne banke (NN MU 7/94); Zakon o potvrivanju (ratifikaciji) Sporazuma o zajmu za obnovu sklopljenog izmeu RH i Meunarodne banke za obnovu i razvoj (NN MU 7/94); Zakon o potvrivanju Sporazuma o zajmu za projekt sustava zrane plovidbe, izmeu RH i Europske banke za obnovu i razvoj (NN MU 13/94); Zakon o potvrivanju Sporazuma o zajmu za projekt obnove cesta, izmeu RH i Europske banke za obnovu i razvoj, sklopljen 17.01.1995. Godine (NN MU 6/95); Zakon o potvrivanju ugovora o kreditu za projekt u zdravstvu, izmeu RH i Meunarodne banke za obnovu i razvoj, s ugovorom o projektu, izmeu Meunarodne banke za obnovu i razvoj i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (NN MU 7/95); Zakon o potvrivanju Sporazuma o zajmu za projekt cestovnog sektora, izmeu RH i Meunarodne banke za obnovu i razvoj (NN MU8/95); Zakon o potvrivanju sporazuma o zajmu za projekt tehnike pomoi, izmeu RH i Meunarodne banke za obnovu i razvoj (NN MU 8/96); Zakon o potvrivanju sporazuma o zajmu za projekt razvoja trita kapitala, izmeu RH i Meunarodne banke za obnovu i razvoj (NN MU 9/96), Zakon o potvrivanju sporazuma o zajmu za projekt razvoja slubi za potporu obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, izmeu RH i Meunarodne banke za obnovu i razvoj (NN MU 9/96); Zakon o potvrivanju sporazuma o zajmu za projekt hitne obnove prometa i razminiranje, izmeu RH i Meunarodne banke za obnovu i razvoj (NN MU 3/97); Zakon o potvrivanju Ugovora o jamstvu RH za "Program investiranja u lokalnu infrastrukturu i zatitu okolia" izmeu RH i Europske banke za obnovu i razvoj (NN MU 4/97); Zakon o potvrivanju Ugovora o zajmu izmeu RH i Meunarodne banke za obnovu i razvoj za projekt obnove i zatite obalnih uma, s projektnim ugovorom "Obnova i zatita obalnih uma", izmeu Hrvatskih uma i Meunarodne banke za obnovu i razvoj (NN MU 8/97); Zakon o potvrivanju ugovora o zajmu za prilagodbu financijskog sektora i poduzea izmeu RH i Meunarodne banke za obnovu i razvoj (NN MU 17/97); Zakon o potvrivanju ugovora o jamstvu za projekt oporavka investicija, izmeu RH i Meunarodne banke za obnovu i razvoj (NN MU 3/98); Zakon o potvrivanju sporazuma o zajmu za projekt veletrnice izmeu RH i Europske banke za obnovu i razvoj (NN MU 7/98); Zakon o potvrivanju Okvirnog ugovora o zajmu izmeu Fonda Vijea Europe za socijalni razvoj i RH za projekt 1279 (1998) - obnova kola u Istonoj Slavoniji (NN MU 13/98);

120

Zakon o potvrivanju Okvirnog ugovora o zajmu izmeu Fonda Vijea Europe za socijalni razvoj i RH za projekt 1278 (1998) - obnova zdravstvene infrastrukture u Istonoj Slavoniji (NN MU13/98); Zakon o potvrivanju ugovora o zajmu izmeu RH i Meunarodne banke za obnovu i razvoj za projekt obnove dijela podruja (Istone Slavonije, Baranje i Zapadnog Srijema) (NN MU 15/98); Zakon o potvrivanju ugovora o jamstvu izmeu RH i Europske banke za obnovu i razvoj za projekt obnove eljeznikih lokomotiva (NN MU 4/99); Zakon o potvrivanju ugovora o zajmu izmeu RH i Meunarodne banke za obnovu i razvoj za projekt osuvremenjivanja i restrukturiranja eljeznica (NN MU 4/99); Zakon o potvrivanju Ugovora o zajmu izmeu RH i Meunarodne banke za obnovu i razvoj za projekt tehnike pomoi u svezi s institucionalnim i zakonodavnim promjenama radi razvoja privatnog sektora (NN MU 8/99); Odluka o zaduivanju RH kod Chase Manhattan Bank (NN MU 61/99, 65/99); Vijea Europe za obnovu kola (NN MU 7/01); Zakon o potvrivanju okvirnog ugovora o zajmu izmeu RH i Razvojne banke Vijea Europe za projekt povratka prognanika i izbjeglica u RH - obnova i stambeno zbrinjavanje (NN MU 7/01); Zakon o potvrivanju Ugovora o zajmu izmeu RH i Meunarodne banke za obnovu i razvoj za projekt tehnike pomoi u vezi sa steajevima (NN MU 14/01); Zakon o potvrivanju Okvirnog ugovora o zajmu 1379 (2000) za obnovu franjevakog samostana Male brae u Dubrovniku, izmeu Razvojne banke Vijea Europe i RH (NN MU 14/01); Zakon o potvrivanju Ugovora o financiranju izmeu Europske investicijske banke i Republike Hrvatske i H-Hrvatskih eljeznica, d.o.o. za obnovu eljeznike pruge na V.c. koridoru (NN MU br. 2/02); Zakon o potvrivanju Ugovora o zajmu za strukturnu prilagodbu, izmeu Republike Hrvatske i Meunarodne banke za obnovu i razvoj (NN MU br. 2/02); Zakon o potvrivanju Okvirnog ugovora o zajmu 1351 (1999) za obnovu zdravstvene infrastrukture, izmeu Razvojne banke Vijea Europe i Republike Hrvatske (NN MU br. 9/02); Zakon o potvrivanju Okvirnog ugovora o zajmu 1419 (2001) za obnovu kole narodnog zdravlja Andrija tampar u Zagrebu i Meunarodnog centra za zdravstveni management Andrija tampar u Dubrovniku, izmeu Razvojne banke Vijea Europe i Republike Hrvatske (NN MU br. 10/02); Zakon o potvrivanju Ugovora o zajmu izmeu Republike Hrvatske i Meunarodne banke za obnovu i razvoj za Projekt ulaganja u mirovinski sustav (NN-MU br.2/2003); Zakon o potvrivanju Ugovora o zajmu izmeu Republike Hrvatske i Meunarodne banke za obnovu i razvoj za Projekt sreivanja zemljinih knjiga i katastra (NN-MU br.2/2003); Zakon o potvrivanju Ugovora o financiranju izmeu Republike Hrvatske i Europske investicijske banke za projekt Obnova komunalne infrastrukture na podrujima od posebne dravne skrbi (NN MU br. 16/03); Zakon o potvrivanju Okvirnog ugovora o zajmu za projekt 1435 (2002) odrivi povratak prognanika i izbjeglica povrat imovine i stambeno zbrinjavanje izmeu Republike Hrvatske i Razvojne banke Vijea Europe (NN MU br. 6/04); Ugovor o zajmu izmeu Republike Hrvatske i Meunarodne banke za obnovu i razvoj za financiranje Projekta zatite od oneienja voda u priobalnom podruju (NN MU br. 11/04); Zakon o potvrivanju Okvirnog ugovora o zajmu broj F/P 1456 (2003) za Projekt obnove i izgradnje kolskih objekata u Republici Hrvatskoj, izmeu Razvojne banke Vijea Europe i Republike Hrvatske (NN MU br. 5/05);

121

Zakon o potvrivanju Okvirnog ugovora o zajmu broj F/P 1498 (2004) za Projekt izgradnje objekata komunalne i drutvene infrastrukture na hrvatskim otocima, izmeu Republike Hrvatske i Razvojne banke Vijea Europe (NN MU br. 5/05); Zakon o potvrivanju Ugovora o financiranju izmeu Republike Hrvatske i Europske investicijske banke Okvirni viesektorski zajam za komunalnu infrastrukturu za projekt Integralni razvoj lokalne zajednice (NN MU br. 7/05); Programski zajam za prilagodbu (NN MU br. 12/05); Programski zajam za prilagodbu II (NN MU br. 7/07); Okvirni ugovor o zajmu broj:F/P 1576 (2006) W izmeu Razvojne banke Vijea Europe i Republike Hrvatske za Projekt financiranja zdravstvenih ustanova u Republici Hrvatskoj (NN MU br. 9/07); Zakon o potvrivanju Ugovora o zajmu broj 7598 HR za Projekt unapreenja hitne medicinske pomoi i investicijskog planiranja u zdravstvu izmeu Republike Hrvatske i Meunarodne banke za obnovu i razvoj (NN MU br. 12/08); Zakon o potvrivanju Ugovora o zajmu izmeu Republike Hrvatske i Meunarodne banke za obnovu i razvoj za Projekt zatite od oneienja voda u priobalnom podruju 2 (NN MU br. 4/09); Zakon o izvravanju Dravnog prorauna RH za proraunsku godinu i Zakon o osiguranju (NN br 9/94 i 46/97i 151/05).

Ciljevi provedbe programa u razdoblju 2013.-2015. i pokazatelji uspjenosti kojima e se mjeriti ostvarenje tih ciljeva
C i l j 1 . P r a vo v r em e na o t p l a t a d os p i j e a ob v e za p o za d u i v a n j u n a v a n j s k om t r i t u k ap i t al a Pravovremena otplata dospijea obveza po zaduivanju na vanjskom tritu kapitala proizalih iz povlaenja zajmova i izdavanja vrijednosnih papira uz najnie mogue trokove, u skladu je s prvim Opim ciljem iz Strategije Vladinih programa Makroekonomska i gospodarska stabilnost te Posebnim ciljem 1.1. Uinkovitije upravljanje javnim financijama.

4301 PRORAUNSKA ZALIHA


Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 168,8

4301

118.500.000

200.000.000

250.000.000

250.000.000

Opis programa
Zakonom o proraunu (NN 87/08), lancima 56. do 58. definira se pojam proraunske zalihe, utvruje visina i namjene za koje se koristi. To je financiranje nepredvienih namjena za koje u proraunu nisu osigurana sredstva, nisu dostatno osigurana sredstva, ili ih pri planiranju prorauna nije bilo mogue predvidjeti. Sredstva proraunske zalihe mogu iznositi najvie 0,50% planiranih proraunskih prihoda bez primitaka. O koritenju sredstava proraunske zalihe odluuje Vlada, predsjednik Vlade, odnosno ministar financija do iznosa utvrenog u zakonu o izvravanju Dravnog prorauna RH za

122

svaku proraunsku godinu. Ministar financija je obvezan svaki mjesec izvijestiti Vladu o koritenju proraunske zalihe.

Zakonske i druge pravne osnove


- Zakon o proraunu (NN broj 87/08) i - Zakon o izvravanju Dravnog prorauna Republike Hrvatske za proraunsku godinu

Ciljevi provedbe programa u razdoblju 2013.-2015. i pokazatelji uspjenosti kojima e se mjeriti ostvarenje tih ciljeva
C i l j 1 . O s i g ur a t i s r ed s t v a za f i n a n ci r a nj e n e p r e dv i e ni h n am j e n a i l i i zv a n r e d n i h do g a aj a Osigurati sredstva za financiranje nepredvienih namjena za koje u proraunu nisu osigurana sredstva, nisu dostatno osigurana sredstva, ili ih pri planiranju prorauna nije bilo mogue predvidjeti.

4303 OTKLANJANJE POSLJEDICA ELEMENTARNIH NEPOGODA


Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 100,1

4303

20.015.000

20.040.000

30.040.000

30.040.000

Opis programa
Procjenu teta od elementarnih nepogoda obavljaju opinska, gradska i upanijska povjerenstva te zahtjev za pomo iz dravnog prorauna za otklanjanje posljedica tih teta dostavljaju Dravnom povjerenstvu sa sjeditem u Ministarstvu financija. Da bi se dobila pomo, moraju biti zadovoljeni odreeni uvjeti iz lanka 31. Zakona o zatiti od elementarnih nepogoda i Metodologije za procjenu tete od elementarnih nepogoda ija potvrena vrijednost prelazi 20% vrijednost prorauna JLS. Prijedlog pomoi podnosi se Hrvatskom saboru na usvajanje odnosno Vladi Republike Hrvatske. Procjenu teta od elementarnih nepogoda obavljaju opinska, gradska i upanijska povjerenstva uz konanu suglasnost Ministarstva poljoprivrede i Dravnog povjerenstva. Zahtjevi za pomo iz dravnog prorauna za otklanjanje posljedica teta dostavljaju se Dravnom povjerenstvu u zakonom odreenim rokovima. Dravno povjerenstvo je samostalno Saborsko tijelo sa sjeditem u Ministarstvu financija.

Zakonske i druge pravne osnove


Zakon o zatiti od elementarnih nepogoda (NN br. 73/97) i Metodologija za procjenu tete od elementarnih nepogoda (NN br. 96/98) koja je sastavni dio navedenog Zakona.

Ciljevi provedbe programa u razdoblju 2013.-2015. i pokazatelji uspjenosti kojima e se mjeriti ostvarenje tih ciljeva
C i l j 1 . U b l a i t i i u k l o n i t i i zr a v ne p o s l j edi c e e l em e nt a r ni h n e po g o d a Radi normalizacije ivota stanovnitva, obnove pojedinih gospodarskih djelatnosti i/ili odreenih javnih slubi, potrebno je svake godine prema mogunostima Prorauna, osigurati sredstva za uklanjanje posljedica elementarnih nepogoda.

123

4304 SANACIJA JAVNIH USTANOVA


Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 0,0

4304

00

1.100.000.000

600.000.000

00

Opis programa
Vlada donosi odluku o sanaciji javne ustanove kojoj je osniva Republika Hrvatska, odnosno odluku o sanaciji javne ustanove kojoj je osniva jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave te drugi osnivai.Postupak sanacije javnih ustanova provodi se kod javnih ustanova kod kojih osniva ne moe pokriti nastale gubitke ili ispunjavati novane obveze u zakonom utvrenim rokovima, ime se pokazuje vei stupanj odgovornosti u njihovom upravljanju.

Zakonske i druge pravne osnove


Zakon o sanaciji javnih ustanova

Ciljevi provedbe programa u razdoblju 2013.-2015. i pokazatelji uspjenosti kojima e se mjeriti ostvarenje tih ciljeva
C i l j 1 . P o v e a n j e k va l i t e t e i ef i k a s n os t i u p r u a n j u j a v ni h u s l u g a Sanacija javnih ustanova provodi se radi postizanja financijske stabilnosti javnih ustanova i jaanja odgovornosti u njihovom upravljanju te time poveanja kvalitete i efikasnosti u pruanju javnih usluga.

02510 Carinska uprava


Uvod
Carinska uprava je upravna organizacija u sastavu Ministarstva financija Republike Hrvatske koja provodi propisane mjere i radnje u svrhu osiguranja zatite i sigurnosti trita i drutva te stvaranja najpovoljnijih uvjeta za razvoj gospodarstva i olakavanje trgovine, obavlja poslove utvrivanja i naplate carine, troarina, posebnih poreza, poreza na dodanu vrijednost i drugih propisanih javnih davanja, provodi mjere carinskog i troarinskog nadzora, obavlja carinske i porezne provjere u svrhu otkrivanja prekrajnih i drugih kaznenih dijela iz svoje nadlenosti i nadlenosti drugih ovlatenih tijela kao i druge poslove koji su joj carinskim, poreznim i drugim propisima stavljeni u nadlenost. U okviru priprema carinske slube za funkcioniranje na jedinstvenom carinskom podruju Carinske unije provode se aktivnosti radi usklaivanja carinskog i troarinskog sustava Republike Hrvatske s odgovarajuim sustavima Europske unije. Navedeno podrazumijeva usklaivanje carinskih i troarinskih propisa Republike Hrvatske sa pravnom steevinom Europske unije te osiguranje njene uinkovite primjene i provedbe razvojem administrativnih i operativnih kapaciteta u skladu s najboljom carinskom praksom zemalja lanica Europske unije te potpunu uspostavu i implementaciju svih specifinih instituta i sustava, a osobito sustava informacijske tehnologije koji se kontinuirano razvijaju i kojima se ostvaruje koncept tzv. elektronike carine (e-carine) iji je cilj zamijeniti provoenje carinskih postupaka u pisanom obliku s elektronikim procedurama na cjelokupnom podruju Europske unije, stvarajui tako uvjete za uinkovito i suvremeno carinsko poslovanje.
124

Carinsku upravu ine Sredinji ured sa sjeditem u Zagrebu, te sedam carinarnica.


Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 98,7

02510

592.574.115

585.162.774

592.351.517

598.782.679

OBRAZLOENJE PROGRAMA
2207 DJELATNOST CARINSKOG I POREZNOG SUSTAVA
Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 98,7

2207

592.574.115

585.162.774

592.351.517

598.782.679

Opis programa
Carinska uprava kao upravna organizacije u sastavu Ministarstva financija usmjerena je na provedbu uinkovitih mjera carinskog nadzora u svrhu osiguranja zatite i sigurnost trita i drutva, efikasno prikupljanje javnih prihoda kao i stvaranje najpovoljnijih uvjeta za razvoj gospodarstva i olakavanje trgovine. Svrha Carinske uprave je jaanje administrativnih i operativnih kapaciteta za obavljanje zakonitog, uinkovitog, djelotvornog i ekonominog rada u skladu s pravnom steevinom i najboljom praksom carinskih slubi zemalja lanica Europske unije (EU), te funkcioniranje kao takve u Carinskoj uniji po ulasku Republike Hrvatske u Europsku uniju.

Zakonske i druge pravne osnove


Hrvatski carinski i troarinski sustav temeljen je na slijedeim pravnim temeljima: Zakonu o carinskoj slubi, Carinskom zakonu i drugim carinskim propisima, Zakonu o carinskoj tarifi, Zakon o troarinama i drugim troarinskim propisima te propisima o posebnim porezima kao i nizu meunarodnih bilateralnih i multilateralnih sporazuma.

Ciljevi provedbe programa u razdoblju 2013.-2015. i pokazatelji uspjenosti kojima e se mjeriti ostvarenje tih ciljeva
C i l j 1 . Za t i t a i s i g ur n o s t t r i t a i d r u t va k a o i f i n a nc i j s ki h i n t e r es a u p o d r u j u c a ri n a i t ro a r i n a t e o l a k a v a nj e t r g o vi n e Djelovanje Carinske uprave na razini strateko-naelnih opredjeljenja polazi od imperativa uspostave sigurnosnih standarda, koji e imati za posljedicu nesmetano kretanje dobara sigurnim meunarodnim lancima nabave, te pri tome ravnotee izmeu potrebe provedbe uinkovitih carinskih kontrola s jedne strane, i potrebe olakavanja pouzdanim gospodarskim subjektima zakonite (legalne) trgovine, kao i ukupnog carinskog poslovanja, s druge strane. Pri tome je openito potrebno uzeti u obzir da su gospodarstvo i meunarodni trgovinski odnosi osnova drutveno-gospodarskog blagostanja, ali i da su sami gospodarski subjekti te carinsko podruje i njegovo stanovnitvo u uvjetima globalizacije i liberalizacije postali izloeni razliitim prijetnjama.

125

Carinska uprava preuzima sve znaajniju i aktivniju ulogu u olakavanju trgovine i stvaranju okruenja partnerskih odnosa s gospodarskim subjektima, a gospodarski subjekti ukljueni u carinsko poslovanje opravdano oekuju stvaranje uinkovitih i ekonominih carinskih postupaka i pojednostavljenje carinskih formalnosti, odnosno pruanje brze i kvalitetne javne usluge kroz svrhovito i uinkovito carinsko postupanje. Stoga je provedbu carinskog postupanja potrebno prilagoditi potrebama poticanja gospodarskog razvoja kroz olakavanje trgovine i pojednostavljenje carinskih procedura i formalnosti, te stvaranje okruenja partnerskih odnosa s pouzdanim gospodarskim subjektima uz istodobno osiguranje provedbe primjerenih i uinkovitih mjera carinskog nadzora. Pristupanjem u punopravno lanstvo Europske unije, Republika Hrvatska istovremeno postaje i dio carinske unije odnosno jedinstvenoga carinskog podruja, to uz ostalo ima za posljedicu izravnu primjenu cjelokupnog carinskog zakonodavstva Europske unije. S ciljem stvaranja vee uinkovitosti u provedbi carinskih procedura, na nain da se stvore uvjeti za pravilnu, ujednaenu i usklaenu primjenu propisa Europske unije i nacionalnog carinskog zakonodavstva, uz provedbene propise, nuno je i donoenje irokog spektra usmjeravajuih akata (naputaka, uputa, miljenja i dr.) koji e na jasan i transparentan nain sadravati tumaenja i pravila za postupanje u svim podrujima carinskog poslovanja. Ujedno je nuno uspostaviti i razviti niz specifinih instituta i sustava kompatibilnih odgovarajuim EU sustavima, i to uz ostalo, osobito podrazumijeva pripremu, uspostavu i primjenu Zajednike carinske tarife, posebnih mjera agrarne, gospodarske i trgovinske politike Europske unije, ukljuujui uspostavu uinkovitog sustava izvoznih kontrola, zatim sustava za integrirano upravljanje carinskom tarifom, te povlatenog i nepovlatenog podrijetla roba sukladno pravnoj steevini Europske unije. Pokazatelji uinka
Pokazatelj uinka Jedinica Polazna vrijednost Ciljana vrijednost (2013.) 300 Ciljana vrijednost (2014.) 350 Ciljana vrijednost (2015.) 350

1.3.1.1. Broj i vrsta izraenih profila za sustav upravljanja rizicima 1.3.1.2. Broj provedenih naknadnih provjera (nakon postupka carinjenja robe) 1.3.1.3. Iznos naknadno obraunatog carinskog duga 1.3.2.1. Broj odobrenih povlatenih statusa 1.3.2.2. Broj provedenih ciljanih operativnih aktivnosti na cjelokupnom

broj

150

broj

1500

1.800

1.900

2.000

HRK

30.000.000

40.000.000

42.000.000

45.000.000

broj

1.000

1.070

1.100

1.120

broj

60

65

70

126

carinskom teritoriju 1.3.2.3. Broj donesenih naputaka i uputa za postupanje 1.3.3.1. Uspostavljeni i razvijeni specifini instituti i sustavi kompatibilni odgovarajuim EU sustavima 1.3.3.2. Pojednostavljene formalnosti u kretanju robe unutar zajednikog trita Europske unije 1.3.3.3. Troarinski zakonodavni okvir okvir usklaen sa pravnom steevinom EU 1.3.4.1. Razvijeni IT sustavi interoperabilnosti i interkonektivnosti 1.3.4.2. Uspostavljena potrebna infrastruktura informacijskokomunikacijske tehnologije (ICT) 1.3.4.3. Uspostavljena informacijska sigurnost radi zatite usluga i podataka ICT sustava broj 8 11 11 12

70

100

100

100

60

90

100

100

70

90

100

100

80

100

100

100

70

90

95

97

70

75

80

85

Procjena i ishodite potrebnih sredstava za znaajnije aktivnosti/projekte


A540000 ADMINISTRACIJA I UPRAVLJANJE CARINSKE UPRAVE
Naziv aktivnosti A540000 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 98,9

448.919.977

443.832.532

445.708.500

455.465.200

Carinska uprava vri poslove naplate prihoda dravnog prorauna po osnovi carine, troarina, posebnih poreza, poreza na dodanu vrijednost i drugih propisanih javnih davanja koja su joj stavljena u nadlenost.
127

Uz navedene poslove, Carinska uprava provodi i poslove naknadne provjere obveznika carinskih, troarinskih, poreznih i drugih davanja na carinskom podruju Republike Hrvatske to podrazumijeva kontrolu ispravnosti poslovnih knjiga, financijskih izvjetaja, poslovne dokumentacije, utvrivanje iznosa netono obraunatih ili neplaenih davanja i pripadajuih kamata, te utvrivanje bilo kojih drugih vrsta nepravilnosti. Cilj naknadnih provjera je osigurati postupanje sukladno carinskim, troarinskim, poreznim i drugim propisima od strane sudionika u postupcima koji su predmet carinske kontrole, a u svrhu jaanja fiskalne discipline te radi ostvarivanja odgovarajueg priljeva sredstava u dravni proraun. Nadalje, olakavanje trgovine i jaanje suradnje s gospodarskim subjektima prema postojeem modelu ukljuuje primjenu sustava odobravanja raznovrsnih povlatenja u carinskom postupku, odnosno pojednostavljenja prilikom provedbe formalnosti u carinskim postupcima i postupanjima, to ima za posljedicu ubrzanje i pojednostavljenje obavljanja carinskih formalnosti na graninim prijelazima i unutarnjim robnim carinskim ispostavama, te smanjenje trokova poslovanja gospodarskih subjekata i jaanja njihove konkurentske sposobnosti. Cjeloviti carinski sustav kojim se olakava trgovina i jaanje suradnje s gospodarskim subjektima kroz prilagodbu okruenja i uvjeta carinskog postupanja potrebama gospodarstva, meutim, ostvariti e se kroz sinergijski uinak koji proizlazi iz stvaranja okvira za provedbu uinkovite analize rizika te kroz istodobno osiguranje uvjeta za iroku primjenu olakica pri carinskim kontrolama vezanim za sigurnost te openito statusa koji omoguava koritenje raznovrsnih pojednostavnjenja predvienih carinskim propisima, odnosno orijentacijom carinske slube pruanju javnih usluga orijentiranih potrebama gospodarstva. Takav pristup rezultirati e smanjenjem trokova i vremena potrebnog za provedbu carinskih formalnosti za gospodarstvenike, te poveanjem sigurnosti lanca nabave uz stvaranje odnosa partnerstava izmeu carine i gospodarstvenika kroz provedbu transparentnih i uinkovitih postupaka. Jednako tako, promicanjem iroke primjene sustava pojednostavljenja carinskih postupaka i procedura te osiguravanjem gospodarskim subjektima lako dostupan, jedinstven i suvremen uvid u pravni i provedbeni okvir carinskog postupanja, koji e biti sadrajno sveobuhvatan i jasan, te e gospodarskim subjektima stvoriti jasno, ureeno i sigurno okruenje carinskog poslovanja. Nadalje, potrebna je prilagodba carinskom i troarinskom sustavu Europske unije i unapreenje sustava oporezivanja posebnim porezima. Uzimajui u obzir integraciju u Europsku uniju te nove uloge i odgovornosti carinske slube, prilagodba organizacijske strukture uvjetima rada u Europskoj uniji biti e jedna od aktivnosti koje je potrebno provesti. Pristupanje Europskoj uniji, istovremeno za carinsku slubu znai preuzimanje obveze jaanja sigurnosne uloge zatite vanjskih granica i zajednikog teritorija Europske unije. U tom se smislu namee obveza jaanja administrativnih kapaciteta usmjerenih na carinski nadzor budue vanjske granice Europske unije preraspodjelom carinskih slubenika sa sadanjih graninih prijelaza s Europskom unijom na buduu vanjsku granicu Europske unije, kao i dodatne i pojaane izobrazbe carinskih slubenika. Struno usavravanje carinskih slubenika po specijalnostima provodi se sa ciljem da se steena temeljna znanja iz struke kroz razliite oblike obrazovnih aktivnosti kao to su seminari, radionice, teajevi, praktina obuka i struni sastanci kontinuirano unapreuju kako bi se osigurala profesionalnost, kompetentnost i kvaliteta rada. U svrhu prilagodbe zakonodavstvu i praksi Europske unije, radi uspostave suvremenog troarinskog sustava kompatibilnog svim odrednicama Europske unije, provesti e se daljnje usklaivanje troarinskog zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom steevinom Europske unije to podrazumijeva potpunu implementaciju odnosno provedbu
128

obveza preuzetih u Poglavlju 16. Oporezivanje, kao i osiguranje pravnog temelja za elektroniko praenje i kontrolu kretanja troarinskih proizvoda u sustavu odgode plaanja troarine izmeu drava lanica Europske unije. U odnosu na neharmonizirane troarine (posebne poreze) koje ukljuuju oporezivanje proizvoda koji ne pripadaju pravnoj steevini Europske unije (bezalkoholna pia, kava, luksuzni proizvodi, osobni automobili, motocikli, plovila i zrakoplovi), a iju primjenu na nacionalnom nivou omoguavaju odredbe Direktive Vijea 2008/118 EZ o opem sustavu troarina, izvrit e se potrebne prilagodbe nacionalnih zakona koji reguliraju oporezivanje navedenih proizvoda kako bi se stvorili potrebni preduvjeti za funkcioniranje na zajednikom tritu Europske unije. Nadalje, obzirom da prihodi od carina postaju prihodi EU prorauna, tarifni propisi koji ureuju trgovinu s treim zemljama su jedni od najosjetljivijih. Meutim, u ovom podruju prethodno usklaivanje s odgovarajuim EU propisima nije mogue, obzirom da su carinska davanja prije svega posljedica preuzetih meunarodnih obveza RH, odnosno EU, prema Svjetskoj trgovinskoj organizaciji i zemljama ili grupama zemalja s kojima postoje zakljueni ugovori o slobodnoj trgovini ili drugi preferencijalni aranmani, kao i gospodarske, trgovinske i poljoprivredne politike. Iz razloga to je pravovremeno jaanje administrativnih kapaciteta Carinske uprave u stjecanju znanja i primjeni Zajednike carinske tarife, ukljuujui primjenu i provedbu svih tarifnih mjera iz podruja zajednike agrarne i zajednike trgovinske politike od kljune vanosti glede ispunjenja buduih obveza carinske slube, aktivnosti usmjerene ka tome ukljuuju sljedee: kontinuiran intenzivan rad na praenju i prouavanju relevantnih EU propisa; planirane programe obuke za odreene ciljane skupine carinskih djelatnika (tarifni eksperti, TARIC eksperti, djelatnici nadzora i sl., rukovodstvo i ostali carinski djelatnici - regionalno); obuku grupe tarifni eksperti odnosno buduih regionalnih specijalista za EU tarifne propise; uvoenje novih poslovnih procesa i s tim u svezi organizacijskim promjenama, potrebnim napucima, uputama, pravilima postupanja i dr., potrebnim za pravilnu primjenu i pravovremenu provedbu specifinih mjera zajednike agrarne i zajednike trgovinske politike. Pokazatelji rezultata
Pokazatelj rezultata Jedinica Polazna vrijednost Ciljana vrijednost (2013.) 1.800 Ciljana vrijednost (2014.) 1.900 Ciljana vrijednost (2015.) 2.000

1.3.1.2. Broj provedenih naknadnih provjera (nakon postupka carinjenja robe) 1.3.1.3. Iznos naknadno obraunatog carinskog duga 1.3.2.1. Broj odobrenih povlatenih statusa 1.3.2.3. Broj donesenih naputaka i uputa za postupanje

broj

1500

HRK

30.000.000

40.000.000

42.000.000

45.000.000

broj

1.000

1.070

1.100

1.120

broj

11

11

12

129

1.3.3.1. Uspostavljeni i razvijeni specifini instituti i sustavi kompatibilni odgovarajuim EU sustavima 1.3.3.2. Pojednostavljene formalnosti u kretanju robe unutar zajednikog trita Europske unije 1.3.3.3. Troarinski zakonodavni okvir okvir usklaen sa pravnom steevinom EU

70

100

100

100

60

90

100

100

70

90

100

100

A540005 ODRAVANJE INFORMACIJSKOG SUSTAVA CARINSKE UPRAVE


Naziv aktivnosti A540005 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 97,8

126.838.901

124.021.344

136.391.967

138.583.279

Globalizacija i liberalizacija trgovine, znatno poveanje njihova opsega i porast uporabe informacijske tehnologije postavili su nove izazove pred carinu, zbog ega je nuna prilagodba i poveanje djelotvornosti carinskih slubi. U tom smislu potrebno je carinske kontrole utemeljiti na maksimalnoj uporabi informacijske tehnologije, s ciljem pojednostavnjenja carinskih procedura i smanjenja trokova, kako za carinu tako i za gospodarstvenike. Proces pojednostavnjenja i informatizacije podrazumijeva angaman kako carinskih slubi tako i suradnju drugih tijela ukljuenih u carinske procedure, radi postizanja jeftinijih, efikasnijih i djelotvornijih kontrola u koje su odnosna tijela ukljuena. Poslovni procesi Carinske uprave vezani za provedbu carinskih postupaka i postupanja, obrauna i naplate carinskog i troarinskog duga, te obrauna i naplate posebnih poreza, osiguranje carinskog nadzora nad robom u carinskom podruju Republike Hrvatske, upravljanje sustavom garancija, evidencije proizale iz carinskog poslovanja su informatizirani i provode se putem integriranog centraliziranog ICT sustava u realnom vremenu. Uzimajui u obzir obveze Carinske uprave vezane za lanstvo Republike Hrvatske u Europsku uniju i carinsku uniju, uspostava e-carine odnosno carine bez papira nedjeljivo je povezana s uspostavom sigurnih i integriranih IT sustava koji osiguravaju interoperabilnost i interkonektivnost. Uspostavljeni IT sustavi omoguiti e poveanje uinkovitosti carinskih kontrola i osiguranje nesmetanog tijeka podataka, to e rezultirati uinkovitijim i brim carinjenjem, smanjiti administriranje, pridonijeti borbi protiv prijevara, organiziranog kriminala i terorizma, korupciji, zatiti fiskalnih interesa, prava intelektualnog vlasnitva, zatiti zdravlja i okolia, veoj sigurnosti robe i meunarodne trgovine, uz istovremeno pojednostavljenje carinskih procedura te smanjenje trokova za carinu i gospodarstvenike.
130

Navedeno e se postii razvojem IT sustava interkonektivnosti kako bi osiguralo uvoenje u primjenu svih relevantnih sustava: NCTS - Novi kompjuterizirani provozni postupak, ECS - Sustav kontrole izvoza, ITMS - Sustav upravljanja integriranom tarifom, EORI Sustav registriranja gospodarskih subjekata, AEO - Ovlateni gospodarski subjekti, ICS Sustav kontrole uvoza, CS/RD - Centralni servisi/referentni podaci, CS/MIS - Centralni servisi/upravljanje informacijskim sustavom, EMCS - Sustav kontrole kretanja troarinske robe i ostali te stvorila mogunost razmjenjivanja informacija s Europskom unijom i drugim dravama lanicama od dana pristupanja, zatim izgradnjom odgovarajue infrastrukture informacijsko-komunikacijske tehnologije (ICT) te uspostavom odgovarajue razine informacijske sigurnosti. Takoer, razvojem i primjenom sustava za upravljanje rizicima utemeljenog na zajedniki definiranim kriterijima rizika te povezivanjem s ostalim podsustavima informacijskog sustava Carinske uprave poboljat e se funkcionalnost i unaprijediti uinkovitost prikupljanja carinskih prihoda. Nadalje, razvojem sustava selektivnosti i ciljanog otkrivanja prijevara te poveanjem broja kriterija za izradu profila, prikupljanjem dodatnih informacija olakati e se odabir roba, prijevoznih i prijenosnih sredstava kao i sudionika u carinskom postupku za pregled ili provjeru. Isto tako, razvojem aplikativnog modula A i B rauna unutar postojeeg informacijskog raunovodstvenog sustava omoguiti e se evidencija i sustav izvjeivanja o stanju naplaenih (A raun) i nenaplaenih (B raun) potraivanja s osnova carine u odreenom vremenskom razdoblju ili na odreeni datum. Pokazatelji rezultata
Pokazatelj rezultata Jedinica Polazna vrijednost Ciljana vrijednost (2013.) 300 Ciljana vrijednost (2014.) 350 Ciljana vrijednost (2015.) 350

1.3.1.1. Broj i vrsta izraenih profila za sustav upravljanja rizicima 1.3.4.1. Razvijeni IT sustavi interoperabilnosti i interkonektivnosti 1.3.4.2. Uspostavljena potrebna infrastruktura informacijskokomunikacijske tehnologije (ICT) 1.3.4.3. Uspostavljena informacijska sigurnost radi zatite usluga i podataka ICT sustava

broj

150

80

100

100

100

70

90

95

97

70

75

80

85

A540029 IPA 2011 - SUDJELOVANJE U PROGRAMU ZAJEDNICE CUSTOMS 2013


Naziv aktivnosti Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012

131

A540029

1.090.000

100.000

00

00

9,2

Sukladno dodatku I. Memoranduma o razumijevanju izmeu Republike Hrvatske i Europske komisije u pogledu sudjelovanja Republike Hrvatske u Programu Zajednice Customs 2007, koji je stupio na snagu 03. sijenja 2007 (NN MU br. 11/2006), a koji se promjenjuje i na Program Customs 2013, odreen je financijski doprinos Republike Hrvatske koji se uplauje u opi proraun Europske unije kako bi se sudjelovalo u programu.

A540031 IPA 2011 - USKLAIVANJE SUSTAVA NAKNADNIH KONTROLA SA STANDARDIMA EU


Naziv aktivnosti A540031 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 0,0

00

1.205.867

288.550

00

Projekt IPA 2011 Usklaivanje sustava naknadnih kontrola sa standardima EU (twinning) provodi se temeljem Uredbe o objavi Sporazuma o financiranju izmeu Vlade Republike Hrvatske i Europske Komisije u vezi s nacionalnim programom za Hrvatsku u sklopu programa IPA komponenta Pomo u tranziciji i izgradnja institucija za 2011. godinu (NN MU br. 14/2011). Svrha ovog projekta je usklaivanja sustava kontrola nakon carinjenja sa najboljom praksom zemalja lanica EU.

A540032 IPA 2012 - SUDJELOVANJE U PROGRAMU ZAJEDNICE CUSTOMS 2013


Naziv aktivnosti A540032 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 0,0

00

319.200

00

00

Sukladno dodatku I. Memoranduma o razumijevanju izmeu Republike Hrvatske i Europske komisije u pogledu sudjelovanja Republike Hrvatske u Programu Zajednice Customs 2007, koji je stupio na snagu 03. sijenja 2007 (NN MU br. 11/2006), a koji se promjenjuje i na Program Customs 2013, odreen je financijski doprinos Republike Hrvatske koji se uplauje u opi proraun Europske unije kako bi se sudjelovalo u programu. Carinska uprava je u obvezi za sudjelovanje Republike Hrvatske u programu Customs 2013 uplatiti lanarinu u vrijednosti 11.000,00 EUR u proraunskoj godini, a koja se odnosi na razdoblje od poetka proraunske godine Europske unije te datuma pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji.

K310009 MODERNIZACIJA I OPREMANJE CARINSKE UPRAVE


Naziv aktivnosti K310009 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 306,5

1.993.000

6.107.831

3.578.500

4.734.200

132

U svrhu modernizacije Carinska uprava kontinuirano poduzima aktivnosti prema jaanju vlastitih administrativnih i operativnih kapaciteta. Zatita i sigurnost trita i drutva u cjelini se postie uinkovitom i ciljanom primjenom mjera carinskog nadzora koje Carinska uprava poduzima da bi se osigurala pravilna provedba carinskih i drugih propisa. Sustav zatite i sigurnosti trita i drutva ukljuuje suzbijanje krijumarenja roba i ljudi, sprjeavanje carinskih i troarinskih prijevara, kao i prijevara povezanih uz posebne poreze, te obavljanje nadzora i kontrole uvoza, izvoza i provoza robe za koje su propisane posebne mjere u svrhu zatite sigurnosti, zdravlja i ivota ljudi, ivotinja i bilja, kulturne batine, nacionalnog blaga, intelektualnog vlasnitva te drugih pravom zatienih vrijednosti. U svrhu ostvarenja navedenog unaprijediti e se nivo carinskih provjera u cilju njihovog usklaivanja s razinom i standardima carinskih provjera koje provode carinske slube zemalja lanica Europske unije, i to provedbom redovnih i izvanrednih mjera nadzora i kontrole prekograninog prometa te mjera koje se poduzimaju na cjelokupnom carinskom podruju Republike Hrvatske, uz stalno unaprjeivanje sustava analize rizika, kao i provedbom ciljanih nacionalnih i meunarodnih operativnih akcija iz ovog podruja, uz kontinuiranu edukaciju i usavravanje carinskih slubenika Carinske uprave. Na carinskom podruju Republike Hrvatske ovlateni carinski slubenici koriste se suvremenom tehnikom opremom neophodnom za rad kao to su terenska vozila, rendgen ureaji, psi za detekciju, endoskopi, testeri za droge, identifikatori izotopa, detektori opasnih tvari, portal monitori i pageri. Nabava te kontinuirana modernizacija suvremene tehnike opreme vaan je preduvjet za bre i efikasnije otkrivanje raznih tehnika i metoda krijumarenja kao i veliko olakanje u provedbi kvalitetnog nadzora. Takoer, doprinos veem ubiranju carinskih prihoda kroz utvrivanje prirode, svojstava, tarifnog broja i vrijednosti robe te zaiti drutva kroz pruanje potpore sprjeavanju nezakonite trgovine robom, ostvariti e se kroz upotrebu carinskog laboratorija opremljenog suvremenom opremom. Pokazatelji rezultata
Pokazatelj rezultata Jedinica Polazna vrijednost Ciljana vrijednost (2013.) 60 Ciljana vrijednost (2014.) 65 Ciljana vrijednost (2015.) 70

1.3.2.2. Broj provedenih ciljanih operativnih aktivnosti na cjelokupnom carinskom teritoriju

broj

K540030 IPA 2012 - NABAVA IT OPREME ZA CARINSKU UPRAVU


Naziv aktivnosti K540030 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 0,0

00

9.576.000

6.384.000

00

Svrha projekta IPA 2012 je pruiti potporu Republici Hrvatskoj u ispunjavanju zahtjeve za pristup EU u poglavlju 29 Carinska unija i dijelu poglavlja 16 koje se odnosi na
133

oporezivanje, osobito u pogledu uinkovite i djelotvorne provedbe carinskih IT sustava potrebnih za povezivanje s IT sustavima EU s ciljem da omogui razmjenu informacija izmeu Europske komisije i drava lanica EU. Navedeno e se postii nabavom informatike i komunikacijske tehnologije (IT) opreme poput servera, osobnih raunala, laptopa, tableta, multifunkcijskih ureaja, printera i dr. sa ciljem jaanja kapaciteta Carinske uprave neophodnih za ispunjavanje zahtjeva EU u vezi izgradnje elektronikih carinskih sustava, kako bi se olakala provedba carinskih postupaka u skladu sa standardima EU.

02515 Porezna uprava


Uvod
Temeljna zadaa Porezne uprave je primjena poreznih propisa i propisa o plaanju obveznih doprinosa na naelima jednakosti i pravednosti, prikupljanje i obraivanje podataka o utvrenim i naplaenim porezima i doprinosima, kreiranje porezne politike i propisa. Djelokrug rada Porezne uprave odnosi se na zaprimanje poreznih prijava, biljeenje poreznih obveza u poreznom knjigovodstvu, naplatu i povrat poreza; utvrivanje pravodobnosti, zakonitosti i pravilnosti poreznih prijava; utvrivanje porezne osnovice i porezne obveze; provoenje inspekcijskog nadzora; provoenje ovrhe radi naplate poreza; podnoenje prijave za pokretanje prekrajnog, prijestupovnog i kaznenog postupka; voenje prvostupanjskog prekrajnog postupka zbog povrede poreznih propisa; davanje miljenja o primjeni propisa u pojedinanim predmetima; meunarodna pravna pomo u poreznim stvarima, praenje primjene meunarodnih ugovora iz podruja poreza; davanje odobrenja i nadzor nad prireivanjem igara na sreu, zabavnih i nagradnih igara; provoenje ovrhe radi naplate i drugih javnih davanja po zahtjevima tijela dravne uprave.
Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 101,4

02515

886.796.700

898.929.453

900.954.670

942.636.000

OBRAZLOENJE PROGRAMA
2207 DJELATNOST CARINSKOG I POREZNOG SUSTAVA
Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 101,4

2207

886.796.700

898.929.453

900.954.670

942.636.000

Opis programa
Primjena poreznih propisa i propisa o plaanju obveznih doprinosa u svrhu podmirenja javnih trokova u skladu s gospodarskim mogunostima RH.

Zakonske i druge pravne osnove


Zakon o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih dravnih organizacija
134

Zakon o proraunu Zakon o izvrenju prorauna Zakon o Poreznoj upravi Zakon o osobnom identifikacijskom broju

Ciljevi provedbe programa u razdoblju 2013.-2015. i pokazatelji uspjenosti kojima e se mjeriti ostvarenje tih ciljeva
C i l j 1 . U i n ko v i t a i ef i k as n a n a p l a t a po r ezn i h p r i h o d a Uinkovita i efikasna naplata poreznih prihoda podrana dobrom informatikom opremom i sigurnim software-ima kao i uinkovitom slubom nadzora. Pokazatelji uinka
Pokazatelj uinka Jedinica Polazna vrijednost Ciljana vrijednost (2013.) 898.929.453 Ciljana vrijednost (2014.) 900.954.670 Ciljana vrijednost (2015.) 942.636.000

Podmirenost evidentiranih obveza

886.796.700

Procjena i ishodite potrebnih sredstava za znaajnije aktivnosti/projekte


K270160 INFORMATIZACIJA POREZNE UPRAVE
Naziv aktivnosti K270160 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 169,1

18.800.000

31.800.000

22.800.000

18.800.000

Osiguranje dobre informatike opreme i sigurnih software-a s naglaskom na provoenje Zakona o fiskalizaciji. Pokazatelji rezultata
Pokazatelj rezultata Jedinica Polazna vrijednost Ciljana vrijednost (2013.) 31.800.000 Ciljana vrijednost (2014.) 22.800.000 Ciljana vrijednost (2015.) 18.800.000

Broj PC-a i koritenje licenci i raunalnih programa

kom

18.800.000

K541007 OBNOVA VOZNOG PARKA


Naziv aktivnosti K541007 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 98,4

6.100.000

6.000.000

6.000.000

6.000.000

135

Osiguranje dobre komunikacije na terenu , osobito slube nadzora. Po isteku leasing najma iz 2006.g. Porezna uprava, sukladno Zakonu o javnoj nabavi obnavlja svoj vozni park novim automobilima. Pokazatelji rezultata
Pokazatelj rezultata Jedinica Polazna vrijednost Ciljana vrijednost (2013.) 6.000.000 Ciljana vrijednost (2014.) 6.000.000 Ciljana vrijednost (2015.) 6.000.000

Broj automobila

kom

6.100.000

02540 Agencija za reviziju sustava provedbe programa Europske unije


Uvod
Jedan od glavnih imbenika unutar sustava za provedbu programa Europske unije je Tijelo za reviziju (eng. Audit Authority). U Republici Hrvatskoj, ulogu Tijela za reviziju ima Agencija za reviziju sustava provedbe programa Europske unije. Agencija je funkcionalno neovisna od svih sudionika u sustavu upravljanja i kontrole sredstava pomoi EU. Svoje aktivnosti obavlja prema meunarodno prihvaenim revizijskim standardima te je odgovorna za potvrivanje djelotvornog i dobrog rada sustava upravljanja i kontrole, odnosno provodi ulogu vanjske revizije sredstava pomoi EU. Djelatnost Agencije je revizija i ovjeravanje usklaenosti provedbe programa Europske unije u kojima su upravljanje i odgovornost preneseni na Republiku Hrvatsku s ciljevima, zadacima i postupcima utvrenim meunarodno preuzetim obvezama Republike Hrvatske. Poslovi revizije sustava provedbe programa Europske Unije, njihovo kvalitetno ustrojavanje i provoenje su izuzetno znaajni i njihova provedba predstavlja dodanu vrijednost radu dravne uprave. Planirana sredstva za 2013. manja su za 975.770,00 kn ili 8 % u odnosu na planirana sredstva u 2012. Navedeno smanjenje sredstava odnosi se prvenstveno na sredstva pomoi EU za twinning projekt IPA 2009. ije se sklapanje ugovora oekuje do kraja 2012.

Plan 2012.

Plan 2013.

Plan 2014.

Plan 2015.

Indeks 2013/2012 90,1

02540

12.490.000

11.254.230

11.193.000

10.508.000

OBRAZLOENJE PROGRAMA
2206 UPRAVLJANJE PRETPRISTUPNIM FONDOVIMA
Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012

136

2206

12.490.000

11.254.230

11.193.000

10.508.000

90,1

Opis programa
Uloga i znaaj revizije proizlaze iz potrebe kontinuiranog praenja i procjene uinkovitosti sustava upravljanja, odnosno adekvatnosti i funkcionalnosti uspostavljenih kontrolnih mehanizama, ukazivanja na slabosti i potekoe koje mogu nastati u sustavu te davanja preporuka za poboljanje poslovanja. Stoga se ciljevi revizije u znatnoj mjeri isprepliu, jer i unutarnja i vanjska revizija imaju za cilj dati neovisno struno miljenje o sustavu i procesima te preporuke i savjete za njihovo poboljanje i postizanje to vee uinkovitosti. Vanjska revizija kao neovisno tijelo, uspostavljeno izvan sustava upravljanja i kontrola u funkciji je neovisne, vanjske procjene sustava upravljanja i kontrola u svim tijelima zaduenim za provedu programa EU. Godinje izvjee o obavljenim revizijama podnosi se Europskoj komisiji, Nacionalnom dunosniku za ovjeravanje i Dunosniku nadlenom za akreditaciju. Vanjska revizija prilikom procjene sustava upravljanja i kontrola, izmeu ostalog procjenjuje i rad unutarnje revizije kao sastavnog dijela cjelokupnog sustava upravljanja i kontrola. Takoer vanjska revizija u svom radu moe se koristiti i radom unutarnje revizije, to meutim ne umanjuje njenu odgovornost za izraeno miljenje o sustavima i procesima. Glavni cilj Agencije je, kroz svoj rad i djelovanje, poveati djelotvornost i uinkovitost svih subjekata ukljuenih u upravljanje pretpristupnim fondovima, a takoer u skoroj budunosti strukturnim i kohezijskim fondovima u Republici Hrvatskoj, osiguravajui odgovornost za ovjeravanje uinkovitog funkcioniranja sustava upravljanja i kontrola, u skladu s naelom dobrog financijskog upravljanja. Navedeni cilj Agencije je u bliskoj povezanosti s nekoliko opih ciljeva Vlade Republike Hrvatske, jer se uspostavljanjem odgovarajueg sustava upravljanja i kontrola poveava iskoristivost pretpristupnih sredstava, to svakako utjee na makroekonomsku i gospodarsku stabilnost. Takoer, pravovremenim i pravilnim koritenjem sredstava iz EU fondova omoguiti e se stvaranje optimalnog ozraja za razvoj konkurentnog gospodarstva, ravnomjernog regionalnog razvoja, te stvaranje konkurentnog poljoprivredno-prehrambenog i ribarskog sektora.

Zakonske i druge pravne osnove


Regulatorni okvir unutar kojeg se odvija provedba programa EU sastoji se od stratekih i pravnih dokumenata, koji s jedne strane definiraju prioritete i iznose sredstava, a s druge strane pravila provoenja i provedbene sustave. Popis regulative, grupirane po navedenim kategorijama dajemo u nastavku: Strateki dokumenti - Strategija Europske komisije za proirenje - Nacionalni program Republike Hrvatske za pridruivanje EU - Sporazum o stabilizaciji i pridruivanju i Pristupno partnerstvo - Strateki okvir Vlade RH za razvoj 2006. 2013. - Viegodinji IPA indikativni financijski okvir - Viegodinji IPA indikativni planski dokument Pravna osnova za uspostavu i provedbu sustava: - Uredba Vijea (EZ) 1085/2006 od 17. srpnja 2006. godine kojom se uspostavlja Instrument pretpristupne pomoi (IPA)

137

- Uredba komisije (EZ) 718/2007 od 12. lipnja 2007. godine o provedbi Uredbe Vijea (EZ) 1085/2006 kojom se uspostavlja instrument pretpristupne pomoi (IPA) - Okvirni sporazum izmeu Vlade Republike Hrvatske i Europske komisije o pravilima suradnje za financijsku pomo Europske komisije Republici Hrvatskoj, u okviru provedbe pomoi po instrumentu pretpristupne pomoi (IPA) (NN meunarodni dio 10/07) - Sporazumi o financiranju izmeu Europske komisije i Republike Hrvatske za komponentu III programa IPA (NN meunarodni ugovori 8/08) - Sektorski sporazum izmeu Europske komisije i Republike Hrvatske - Zakon o sustavu unutarnjih financijskih kontrola u javnom sektoru (NN 141/2006.) - Zakon o uspostavi institucionalnog okvira za koritenje strukturnih instrumenata Europske unije u Republici Hrvatskoj (NN 78/2012.) - Uredba o tijelima u sustavu upravljanja i kontrole koritenja strukturnih instrumenata Europske unije u Republici Hrvatskoj (NN 97/2012.)

Ciljevi provedbe programa u razdoblju 2013.-2015. i pokazatelji uspjenosti kojima e se mjeriti ostvarenje tih ciljeva
C i l j 1 . P o v e a t i d j e l o t v o r n os t i u i n k o vi t o s t s v i h s ub j e k at a uk l j u e n i h u u p r a v l j a n j e p r et p ri s t u p ni m f o n d ov i m a Navedeni cilj planiramo ostvariti kroz dva podcilja; Podcilj 1. Pravovremeno uoavanje rizika i poduzimanje aktivnosti za njihovo ublaavanje i uklanjanje Rizik je mogunost nastanka dogaaja koji mogu nepovoljno utjecati na ostvarenje ciljeva. Upravljanje rizicima je neizostavni dio sustava upravljanja i koritenja sredstava pomoi Europske unije, a provodi se kroz identifikaciju, procjenu rizika, odreivanje mjera, rokova i odgovornih osoba za otklanjanje rizika, kao i analiza rezultata poduzetih akcija za smanjenje odnosno otklanjanje rizika. Sva tijela koja upravljaju i koriste sredstva pomoi EU kontinuirano provode sveobuhvatnu analizu rizika u skladu s prirunicima. Jedan od osnovnih ciljeva revizije je preispitati, pregledati ili provjeriti sustave unutarnjih kontrola. Revizor e na terenu nastojati zadrati i prikupiti uvjerljive dokaze kako bi potvrdio da sustavi upravljanja i sustavi kontrola: - funkcioniraju u skladu s propisima, - da osiguravaju usklaenost izdataka s propisima i - da osiguravaju cjelovitost i transparentnost financijskih informacija. Zadaa revizora je utvrditi pouzdanost sustava unutarnjih kontrola. To znai da se revizori u sluajevima kad ocjene da je sustav unutarnjih kontrola dobro uspostavljen i da dobro funkcionira, mogu u veoj mjeri osloniti na postupke unutarnjih kontrola, i time smanjiti obujam revizijskih postupaka koje sami trebaju provesti. U sluajevima kada sustavi unutarnjih kontrola nisu zadovoljavajui, revizori trebaju provesti opsenije dokazne postupke i poveati uzorak s ciljem dobivanja tonijeg miljenja o subjektu revizije. Podcilj 2. Jaanje revizorskih kapaciteta Agencije, te povezivanje s unutarnjom revizijom Agencija je mlada institucija koja je u etiri godine od 7 zaposlenika narasla na 36 zaposlenika, od ega su 31 revizora. Od 36 zaposlenika 34 ih je visoke strune spreme, od kojih 4 magistra, te 2 zaposlenika srednje strune spreme.
138

Znaajan je podatak da je 8 zaposlenika ili 22 % mlae od trideset godina. Iz navedenog proizlazi da su najvaniji element Agencije ljudski potencijali, te je nuno osigurati pravovremeno zapoljavanje kvalitetnih kadrova i zadravanje postojeih. Od samog poetka do danas na edukaciju i struno usavravanje uloeno je mnogo vremena i truda, s ciljem da se stekne odgovarajue struno znanje. Zapoljavanje novih djelatnika, prvenstveno revizora, je neophodno jer bez njih neemo biti u mogunosti provesti sve zadae koje su stavljene u nau nadlenost - prije svega izrada kvalitetnog godinjeg revizijskog izvjea i godinjeg revizijskog miljenja. Vanjska revizija prilikom procjene sustava upravljanja i kontrola, izmeu ostalog procjenjuje i rad unutarnje revizije kao sastavnog dijela cjelokupnog sustava upravljanja i kontrola. Takoer Agencija se u svom radu moe koristiti i radom unutarnje revizije, to meutim ne umanjuje njenu odgovornost za izraeno miljenje o sustavima i procesima. Odnos izmeu unutarnje revizije u sustavu pretpristupnih fondova i Agencije proizlazi iz injenice da i jedna i druga revizija obavljaju reviziju istog sustava. Meutim, s obzirom da se unutarnja revizija nalazi unutar sustava, odnosno u tijelima zaduenim za provedbu pretpristupnih programa EU, a Agencija, kao vanjska revizija izvan sustava ukazuju na razlike koje se oituju u djelokrugu njihova rada te u linijama izvjeivanja. Unutarnja revizija uspostavljena unutar tijela zaduenih za provedbu programa EU provodi reviziju onog dijela sustava i procesa koji se odvijaju unutar tog tijela. Agencija kao neovisno tijelo, uspostavljeno izvan sustava upravljanja i kontrole u funkcije je neovisne, vanjske procjene sustava upravljanja i kontrole u svim tijelima zaduenim za provedbu programa EU. U skladu s prethodno navedenim proizlazi meusobna povezanost unutarnje revizije i Agencije koja se oituje u sljedeem: a) Agencija, prilikom procjene sustava upravljanja i kontrole, izmeu ostalog procjenjuje, odnosno revidira i rad unutarnje revizije kao sastavnog dijela cjelokupnog sustava upravljanja i kontrola b) Agencija se u svome radu moe koristiti radom unutarnje revizije, to ne umanjuje njenu odgovornost za izraeno miljenje. Pokazatelji uinka
Pokazatelj uinka Jedinica Polazna vrijednost Ciljana vrijednost (2013.) 100% Ciljana vrijednost (2014.) 100% Ciljana vrijednost (2015.) 100%

postotak obavljenih revizija u odnosu na planirane revizije postotak zaposlenih revizora u odnosu na sistematizirani broj revizora

postotak

88%

postotak

84%

89%

100%

100%

139

Procjena i ishodite potrebnih sredstava za znaajnije aktivnosti/projekte


A829002 ADMINISTRACIJA I UPRAVLJANJE AGENCIJE ZA REVIZIJU SUSTAVA PROVEDBE PROGRAMA EUROPSKE UNIJE
Naziv aktivnosti A829002 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 102,7

8.610.000

8.842.300

10.118.000

10.238.000

Djelatnost Agencije je revizija i ovjeravanje usklaenosti provedbe programa Europske unije u kojima su upravljanje i odgovornost preneseni na Republiku Hrvatsku s ciljevima, zadacima i postupcima utvrenim meunarodno preuzetim obvezama Republike Hrvatske. Revizori na terenu nastoje prikupiti uvjerljive dokaze kako bi potvrdili da sustavi upravljanja i sustavi kontrola funkcioniraju u skladu sa propisima, da osiguravaju usklaenost izdataka s propisima i da osiguravaju cjelovitost i transparentnost financijskih informacija. U sluajevima kada sustavi kontrola nisu zadovoljavajui, revizori trebaju provesti opsenije postupke i poveati uzrok s ciljem dobivanja tonijeg miljenja o subjektu revizije. Agencija je mlada institucija koja je u etiri godine od 7 zaposlenika narasla na 36 zaposlenika, od ega su 31 revizora. Iz navedenog proizlazi da su najvaniji element Agencije ljudski potencijali te je nuno osigurati pravovremeno zapoljavanje kvalitetnih kadrova i zadravanje postojeih. Pokazatelji rezultata
Pokazatelj rezultata Jedinica Polazna vrijednost Ciljana vrijednost (2013.) 100% Ciljana vrijednost (2014.) 100% Ciljana vrijednost (2015.) 100%

postotak sastavljenih dokumenata (planovi, izvjea, miljenja) prema pravnoj regulativi i dostavljenih korisnicima u planiranim rokovima postotak obavljenih revizija u toku jedne godine u odnosu na planirane revizije u toj godini postotak zaposlenih revizora u odnosu na sistematizirani broj revizora

postotak

100%

postotak

88%

100%

100%

100%

postotak

84%

89%

100%

100%

140

026 DRAVNI URED ZA TRGOVINSKU POLITIKU


Uvod
Dravni ured za trgovinsku politiku obavlja upravne i strune poslove koji se odnose na trgovinsku politiku, posebice na sudjelovanje i zastupanje hrvatskih interesa u tijelima Europske unije u procesu usvajanja zajednike trgovinske politike i trgovinskih mjera u podruju trgovine robom i uslugama; usklaivanje aktivnosti u vezi sa lanstvom Republike Hrvatske u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji i sudjelovanje u multilateralnim trgovinskim pregovorima u okviru ove organizacije; provoenje mjera trgovinske politike; odnose s meunarodnim multilateralnim gospodarskim organizacijama te gospodarskim agencijama UN-a; voenje pregovora o ugovorima o poticanju i zatiti ulaganja i bilateralnih sporazuma o gospodarskoj suradnji. Dravni ured za trgovinsku politiku obavlja poslove koji se odnose na sudjelovanje Republike Hrvatske u radu tijela Europske unije u podrujima iz njegove nadlenosti. Dravni ured za trgovinsku politiku obavlja i druge poslove koji su mu stavljeni u nadlenost posebnim propisima. Tijela koja obuhvaa Razdjel su: 02605 Dravni ured za trgovinsku politiku
Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 101,8

02605 Dravni ured za trgovinsku politiku Ukupno 026

15.500.000

15.777.306

15.899.152

16.476.897

15.500.000

15.777.306

15.899.152

16.476.897

101,8

OBRAZLOENJE PROGRAMA
3214 TRGOVINSKA POLITIKA
Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 101,8

3214

15.500.000

15.777.306

15.899.152

16.476.897

Opis programa
Dravni ured za trgovinsku politiku (DUTP) predlae, provodi i nadzire provedbu mjera trgovinske politike u skladu s gospodarskom politikom Vlade Republike Hrvatske i u suradnji s drugim tijelima dravne uprave, agencijama i poslovnom zajednicom; priprema prijedloge i strune podloge, iz svoje nadlenosti, za utvrivanje i provedbu gospodarske politike s inozemstvom; priprema prijedloge propisa iz nadlenosti Dravnog ureda; promie i titi trgovinske interese Republike Hrvatske u odnosima s drugim dravama i meunarodnim organizacijama; predlae i prati usklaivanje zakonodavstva na podruju trgovinske politike sa zakonodavstvom Europske unije; u suradnji sa nadlenim tijelima dravne uprave sudjeluje u koordinaciji pripreme nacionalnih stajalita i usklaivanja aktivnosti koje se odnose na sudjelovanje i zastupanje hrvatskih interesa u tijelima Europske unije u procesu usvajanja zajednike trgovinske politike i trgovinskih mjera; provodi i koordinira s drugim tijelima dravne uprave aktivnosti u vezi sa lanstvom Republike Hrvatske u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO) te sudjelovanjem u multilateralnim trgovinskim pregovorima u okviru te

141

organizacije; priprema i provodi aktivnosti vezane uz odnose s drugim meunarodnim multilateralnim gospodarskim organizacijama, posebice s Organizacijom za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) te gospodarskim agencijama UN-a, u podrujima iz nadlenosti Dravnog ureda; koordinira sustav nadzora izvoza robe s dvojnom namjenom; u suradnji s nadlenim tijelima dravne uprave sudjeluje u pripremi nacionalnih stajalita i ispunjavanju obveza vezano uz lanstvo u meunarodnim reimima i aranmanima; izrauje izvjea, miljenja i preglede iz podruja trgovinske politike i gospodarskih odnosa s inozemstvom koji slue kao podloga za strateke dokumente Vlade Republike Hrvatske i prilagodbu postojeega zakonskog okvira; sudjeluje u pripremi i provedbi programa i projekata financiranih od strane Europske unije te kroz druge oblike meunarodne pomoi, iz podruja nadlenosti Dravnog ureda.

Zakonske i druge pravne osnove


Zakon o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih sredinjih tijela dravne uprave (NN 150/11 i 22/12).

Ciljevi provedbe programa u razdoblju 2013.-2015. i pokazatelji uspjenosti kojima e se mjeriti ostvarenje tih ciljeva
C i l j 1 . P r om i c a n j e i za t i t a h r v at s ki h t rgo v i n s ki h i nt e re s a u m e u n a ro d n i m o rg an i za c i j am a i t i j e l i m a E u r o p s k e u ni j e Promicanje hrvatskih trgovinskih interesa provodit e se, uz konzultacije s hrvatskom poslovnom zajednicom, sudjelovanjem hrvatskih predstavnika u odgovarajuim tijelima Europske unije, sudjelovanjem u radu meunarodnih organizacija, te bilateralnim kontaktima s hrvatskim trgovinskim partnerima. Zatita hrvatskih trgovinskih interesa provodit e se do stupanja u lanstvo Europske unije samostalnim donoenjem mjera trgovinske politike, uz postupnu prilagodbu pravilima Europske unije, a nakon stupanja Republike Hrvatske u lanstvo Europske unije, Republika Hrvatska nee donositi mjere samostalno, ve e se hrvatski trgovinski interesi tititi i promicati sudjelovanjem u odgovarajuim radnim tijelima Europske unije. C i l j 2 . J a a n j e ko n ku r e n t n os t i h r v at s k o g g o s p o d a rs t va k r o z p r o v e d b u m j er a t r g o vi n s k e p o l i t i k e Predlaganje novih mjera, uinkovito praenje provedbe mjera trgovinske politike u kontinuiranoj suradnji s drugim tijelima dravne uprave te poslovnom zajednicom doprinijet e jaanju konkurentnosti hrvatskog gospodarstva. Do ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju, DUTP e predlagati i provoditi mjere trgovinske politike kao to su carinske stope, ukljuivanje i sudjelovanje u sustavima dijagonalne kumulacije podrijetla, uklanjanje carinskih i necarinskih trgovinskih prepreka, te trgovinski zatitni mehanizmi u skladu s gospodarskom politikom Vlade Republike Hrvatske i interesima hrvatske poslovne zajednice. Nakon stupanja u lanstvo Europske unije, mjere trgovinske politike u interesu hrvatskog gospodarstva predlagat e se u odgovarajuim radnim tijelima Europske unije, a preuzet e se provedba svih mjera Zajednike trgovinske politike EU, neovisno o tome je li Hrvatska inicirala njihovo donoenje, to ukljuuje i provedbu svih trgovinskih ugovora kojima je EU ugovorna stranka. Dravni ured e nastaviti aktivno provoditi i izvoznu kontrolu robe s dvojnom namjenom, koja se danas temelji na partnerskom odnosu dravnih tijela i gospodarstva, uz podijeljenu odgovornost, pri emu poveanje uinkovitosti izvozne kontrole predstavlja prednost, ne samo u stratekim razlozima i javnoj sigurnosti ve kao stvarna gospodarska korist. Stoga e DUTP nastaviti aktivno sudjelovati u radu meunarodnih organizacija kod kreiranja meunarodnih standarda izvozne kontrole.

142

C i l j 3 . Za s t u p a n j e i nt e r es a h r va t s ko g g o s p o d a r s t v a u t i j e l i m a E u r o p s k e u ni j e i m e u n a r o d n i m o rg a n i za c i j a m a Potpisivanjem Ugovora o pristupanju, 9. prosinca 2011. godine, Republika Hrvatska dobila je status drave pristupnice Europskoj uniji i od tada sudjeluje, u statusu aktivnog promatraa, u radu pripremnih radnih tijela Vijea Europske unije, kao i na strunim sastancima kojima predsjedava Europska komisija (komitologija). Sudjelovanjem na sastancima radnih tijela Vijea Europske unije, predstavnici Dravnog ureda za trgovinsku politiku, ukljuuju se u procedure i sloene mehanizme djelovanja i odluivanja na razini Europske unije, kao i relevantnim zakonodavstvom koje je u postupku usvajanja. Kao lanica Europske unije, Republika Hrvatska mora biti u potpunosti spremna zastupati svoje trgovinske interese u tijelima Europske unije tijekom procesa usvajanja mjera iz Zajednike trgovinske politike kako bi kvalitetno ostvarila strateke hrvatske ciljeve, posebno u okviru Odbora za trgovinsku politiku Vijea Europske unije, kao i u drugim pripremnim radnim skupinama Vijea Europske unije te u provedbenim odborima (komitologija) Europske komisije. U sklopu priprema za sudjelovanje predstavnika Dravnog ureda za trgovinsku politiku u radu tijela EU jaa se suradnja s drugim tijelima dravne uprave, hrvatskim gospodarstvenicima, te organizacijama koje predstavljaju interes hrvatskog gospodarstva, kao to su HGK, HUP, Hrvatski izvoznici, Hrvatska obrtnika komora i drugi, radi koordinacije pripreme nacionalnih stajalita i usklaivanja aktivnosti koje se odnose na sudjelovanje i zastupanje hrvatskih interesa u tijelima EU. Nadalje, pristupanjem Republike Hrvatske Europskoj uniji stavit e se izvan snage svi bilateralni i multilateralni ugovori o slobodnoj trgovini koje je sklopila Republika Hrvatska, a od kojih je posebno vaan CEFTA-e 2006 Ugovor koji osigurava znatno povoljnije uvjete za izvoz na trita nekih zemalja potpisnica CEFTA-e od onih koje za izvoz tih proizvoda ima Europske unija. Stoga DUTP provodi kontinuirane aktivnosti kako bi se u to veoj mjeri prenijele trgovinske povlastice koje sada Republika Hrvatska ima s tim zemljama u okviru postojeih ugovora, te kako bi se stupanjem u lanstvo Europske unije ublailo pogoranje izvoznih uvjeta kod najznaajnijih trgovinskih partnera Republike Hrvatske. Aktivnim sudjelovanjem u radu radnih tijela Svjetske trgovinske organizacije (WTO-a), radnih skupina za pristupanje novih lanica WTO-u, odnosno izvravanjem prava i obveza koje proizlaze iz lanstva RH u ovoj meunarodnoj organizaciji, Hrvatska e se potvrditi kao aktivna lanica multilateralnog trgovinskog sustava. Do lanstva u EU, Republika Hrvatska e u WTO-u nastaviti promicati svoje interese u okviru multilateralnih trgovinskih pregovora kako bi se osigurao to povoljniji pristup tritima roba i usluga od interesa za Republiku Hrvatsku. lanstvom u EU, Hrvatska e nastaviti zastupati interese hrvatskog gospodarstva u kreiranju i provoenju zajednike trgovinske politike EU, te donoenju stajalita i odluka EU koje se tiu daljnje liberalizacije trgovine i zavretka tekue runde WTO pregovora. DUTP e, u suradnji s ostalim tijelima dravne uprave i poslovnom zajednicom nastaviti aktivno sudjelovati u procesima pristupanja novih lanica, poglavito susjednih zemalja. Izaslanstvo Republike Hrvatske sudjelovat e na IX. Ministarskoj konferenciji WTO-a koja e se odrati u Indoneziji, u prosincu 2013. godine. Od posebne vanosti je takoer aktivno sudjelovanje i predstavljanje trgovinskih interesa RH u drugim meunarodnim multilateralnim gospodarskim organizacijama, posebice Organizaciji za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) te gospodarskim agencijama UN-a u podrujima iz nadlenosti DUTP. Na meunarodnoj razini Hrvatska je dio zajednice neirenja oruja za masovno unitenje kao lanica ili zemlja potpisnica svih vanijih meunarodnih sporazuma ili reima o neproliferaciji. Aktivno doprinosi cilju neirenja oruja za masovno unitavanje kroz provedbu meunarodnih obveza i jaanja sposobnosti uspostavom i provoenjem zakona i procedura na nacionalnoj razini. DUTP, kao tijelo nadleno za koordinaciju sustava izvozne kontrole robe s dvojnom namjenom aktivnim sudjelovanjem u radu Wassenaar
143

aranmana (WA), Australske skupine (AG) i radnih tijela Europske unije iz podruja robe s dvojnom namjenom zastupa interese hrvatskog gospodarstva. Takoer, DUTP pomae i zemljama u regiji u uspostavi i jaanju sustava izvozne kontrole robe s dvojnom namjenom kako bi se zatitile hrvatske tvrtke od preusmjeravanja njihove robe i tehnologije te upotrebe istih u nedozvoljene svrhe. C i l j 4 . P r om i c a n j e go s p o d a r s ki h i n t er e s a u i n o ze m s t v u U promicanju hrvatskih gospodarskih interesa u inozemstvu znaajnu ulogu ima jaanje bilateralnih gospodarskih odnosa. Razvijena bilateralna gospodarska suradnja pretpostavka je za snaniji nastup hrvatskih gospodarstvenika na stranim tritima i poveanje vanjskotrgovinske razmjene Republike Hrvatske s inozemstvom. Sudjelovanje Republike Hrvatske u aktivnostima vezanim za Srednjoeuropski ugovor o slobodnoj trgovini CEFTA 2006, ugovor o slobodnoj trgovini s EFTA-om kao i u provedbi ugovora o slobodnoj trgovini s Turskom jaa konkurentnost hrvatskih gospodarstvenika na navedenim tritima do ulaska RH u EU i stavljanja tih ugovora van snage. Nakon stupanja u lanstvo Europske unije, promicanje bilateralnih gospodarskih interesa Republike Hrvatske provodit e se kroz intenziviranje bilateralnih kontakata, te nastavljanje odravanja gospodarskih odbora/komisija kao i kroz druge mogue naine bilateralne suradnje. Promicanje hrvatskih gospodarskih interesa provodit e se praenjem aktivnosti u zemljama koje su znaajni hrvatski trgovinski partneri, te komunikacijom putem web stranice DUTP o dogaanjima od interesa za gospodarske subjekte u Republici Hrvatskoj. Takoer, nastavit e se proces sklapanja dvostranih ugovora o gospodarskoj suradnji i ugovora o poticanju i uzajamnoj zatiti ulaganja, usklaenih s pravnom steevinom EU, s ciljem stvaranja uvjeta za poveanje stranih ulaganja u RH, kao i hrvatskih ulaganja u inozemstvu. Istovremeno, postojei dvostrani ugovori e se nastaviti usklaivati s pravnom steevinom EU, kako bi se osigurala njihova primjena i nakon pristupanja RH EU, a s obzirom na obveze koje je RH preuzela u pretpristupnim pregovorima. Dravni ured za trgovinsku politiku sudjelovat e zajedno sa drugim tijelima dravne uprave u provoenju aktivnosti razvojne suradnje i humanitarne pomoi RH u inozemstvu. C i l j 5 . S u r a d nj a s pos l o v n om za j e d ni c om Suradnja s poslovnom zajednicom i organizacijama koje zastupaju interese poslovne zajednice vaan je preduvjet za uinkovito predstavljanje hrvatskih interesa u meunarodnom okruenju. Saznanja o problemima s kojima se na odreenim podrujima suoavaju hrvatski gospodarstvenici omoguit e pravovremenu reakciju kojom e se, u skladu s preuzetim obvezama Republike Hrvatske, raditi na poboljanju uvjeta poslovanja, a time i na poveanju konkurentnosti hrvatskog gospodarstva. C i l j 6 . J a a n j e a d m i n i s t r a t i v ni h k a p a ci t et a Jaanje administrativnih kapaciteta nuno je za provedbu zadanih ciljeva kako na razini Dravnog ureda za trgovinsku politiku tako i u diplomatsko konzularnim predstavnitvima RH pri meunarodnim organizacijama, odnosno u SMRH pri UN i WTO u enevi te Misiji RH pri EU u Bruxellesu. Od prosinca 2012. godine, Dravni ured za trgovinsku politiku imat e svog predstavnika zaduenog za podruje trgovinske politike u Misiji RH pri EU u Bruxellesu. Stalnim obrazovanjem djelatnika DUTP poboljat e se sposobnost uinkovitog zastupanja hrvatskih interesa u meunarodnim organizacijama i u odgovarajuim radnim tijelima Europske unije.

144

Pokazatelji uinka
Pokazatelj uinka Jedinica Polazna vrijednost Ciljana vrijednost (2013.) 100 Ciljana vrijednost (2014.) 100 Ciljana vrijednost (2015.) 100

Provedba mjera trgovinske politike (do ulaska u EU) ukljuujui carinsku tarifu i zatitne mjere Uklanjanje trgovinskih prepreka Priprema za TDU i gospodarstvenike Usklaenost propisa o nadzoru robe s dvojnom namjenom Jaanje uinkovitosti nadlenih nacionalnih tijela ukljuenih u nadzor robe s dvojnom najmenom Izdavanje dozvola za izvoz robe s dvojnom namjenom Izdavanje certifikata tvrtkama s implementiranim PUUa Nadzor od strane DUTP-a i Povjerenstva u tvrtkama vezano uz potivanje propisa i implementaciju PUU

75

50

100

100

100

Broj seminara %

90

100

100

100

Broj

Broj

100

200

200

200

Broj

20

30

30

Broj

20

30

30

Procjena i ishodite potrebnih sredstava za znaajnije aktivnosti/projekte


A853001 ADMINISTRACIJA I UPRAVLJANJE
Naziv aktivnosti A853001 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 105,9

14.736.000

15.607.306

15.745.152

16.322.897

145

Ova aktivnost ima cilja stvaranje uvjeta dravnim slubenicima i namjetenicima Dravnog ureda za trgovinsku politiku obavljanje poslova koji su im dani u nadlenosti i djelokrug.

K853003 INFORMATIZACIJA
Naziv aktivnosti K853003 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 0,0

00

170.000

154.000

154.000

U okviru ove aktivnosti namjera je Dravnog ureda za trgovinsku politiku podizanje tehnike opremljenosti s informatikom opremom na viu razinu i svrsishodnu implementaciju nove opreme, baze podataka i softvera s ciljem uinkovitijeg koritenja istih.

146

028 DRAVNI URED ZA SREDINJU JAVNU NABAVU


Uvod
Vlada Republike Hrvatske je na sjednici odranoj 22. prosinca 2011. godine donijela Zakon o ustrojstvu i djelokrugu ministarstva i drugih sredinjih tijela dravne uprave (Narodne novine, broj 150/2011), kojim se osniva Dravni ured za sredinju javnu nabavu (dalje u tekstu: Dravni ured) te propisuje njegove nadlenosti.
Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 93,7

02805 Dravni ured za sredinju javnu nabavu Ukupno 028

5.757.000

5.392.899

5.475.455

5.686.726

5.757.000

5.392.899

5.475.455

5.686.726

93,7

OBRAZLOENJE PROGRAMA
2411 SREDINJA JAVNA NABAVA
Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 93,7

2411

5.757.000

5.392.899

5.475.455

5.686.726

Opis programa
Dravni ured za sredinju javnu nabavu je sredinje tijelo dravne uprave koje obavlja poslove sredinje javne nabave za sredinja tijela dravne uprave, uz odgovornost prema poreznim obveznicima, dravnom proraunu, obveznicima sredinje nabave, te svim gospodarskim subjektima ukljuenim u javno-nabavno okruenje u cilju ostvarivanja uteda u javnoj potronji, vodei rauna o optimalnom odnosu izmeu kvalitete i cijene nabavljenih roba, radova i usluga, uvaavanju ekolokih i socijalno prihvatljivih naela, odrive nabave te poticanju malog i srednjeg poduzetnitva. Ured je naruitelj koji za sredinja tijela dravne uprave, Vladu RH, urede i strune slube Vlade RH, obavlja sredinju javnu nabavu roba i usluga (nabavne kategorije), koje utvruje Vlada Republike Hrvatske.

Zakonske i druge pravne osnove


Strategijom Dravnog ureda za razdoblje 2013.-2015. osigurava se kontinuitet provedbe stratekih ciljeva utvrenih Stratekim planom razdjela Vlade Republike za razdoblje 2011.2013., kada je Ured za sredinju javnu nabavu sudjelovao u izradi Stratekog plana razdjela Vlade Republike Hrvatske. Budui da je rije o dugoronim prioritetima Vlade, osnovni cilj, a to je razvoj uinkovitog sustava sredinje javne nabave nije se mijenjao u odnosu na prethodne godine. Dravni ured osnovan je temeljem Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstva i drugih sredinjih tijela dravne uprave (Narodne novine, broj 150/2011. 22/2012), a Uredbom o unutarnjem ustroju Dravnog ureda (Narodne novine, 31/2012) ureeno je unutranje

147

ustrojstvo, propisana proirenje nadlenosti Dravnog ureda, te utvren okvirni broj dravnih slubenika od 42.

Ciljevi provedbe programa u razdoblju 2013.-2015. i pokazatelji uspjenosti kojima e se mjeriti ostvarenje tih ciljeva
C i l j 1 . D a l j n j i r a zv oj s u v re m e n e n a b av n e f u n k c i j e n a r a zn i s re d i nj i h t i j e l a d r a v n e u p r ave Organizacijska raznolikost provoenja postupaka javne nabave te pomanjkanje kontrole troenja proraunskog novca kod obveznika primjene Zakona o javnoj nabavi uvjetovali su nunost ureivanja sustava sredinje nabave na nacionalnoj razini, kako bi se na jednom mjestu nastavio razvoj suvremene nabavne funkcija za sredinja tijela dravne uprave. U narednom razdoblju planira se razvoj i modernizacija sustava, uz daljnje postizanje direktnih i indirektnih uteda. Pokazatelji uinka
Pokazatelj uinka Jedinica Polazna vrijednost Ciljana vrijednost (2013.) 450 Ciljana vrijednost (2014.) 550 Ciljana vrijednost (2015.) 600

Postizanje direktnih uteda kroz smanjenje ugovorenih jedininih cijena te postizanje indirektnih uteda

mil kn

140

Procjena i ishodite potrebnih sredstava za znaajnije aktivnosti/projekte


A857001 ADMINISTRACIJA I UPRAVLJANJE
Naziv aktivnosti A857001 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 96,1

5.507.000

5.292.899

5.365.455

5.591.726

U okviru aktivnosti A846001 Administracija i upravljanje prijedlogom financijskog plana za 2013. godinu predvieni su rashodi za zaposlene te pratei materijalni i financijski rashodi neophodni za redovnu djelatnost Dravnog ureda. Pokazatelji rezultata
Pokazatelj rezultata Jedinica Polazna vrijednost Ciljana vrijednost (2013.) 3 Ciljana vrijednost (2014.) 4 Ciljana vrijednost (2015.) 2

Definirani katalozi, naputci i sl. od strane tehnikih nositelja za pojedine nabavne kategorije

broj

148

Potpuno elektroniko poslovanje u svim procesima rada, od prikupljanja ponuda preko provedbe samih postupaka javne nabave do praenja izvrenja ugovora Provoenje postupaka u kojima je kao kriterij odabira primijenjena ekonomski najpovoljnija ponuda Provoenje postupaka u kojima su primijenjena naela zelene (odrive) javne nabave Dostupnost dokumentacije i izvadaka nacrta dokumentacije na internetskoj stranici Ureda Odravanje tehnikih konzultacija Dijeljenje predmeta nabave po grupama (granama gospodarstva, strukovnim podrujima, vrsti, koliini i mjestu isporuke) Broj certifikata iz podruja javne nabave Broj potvrda o pohaanju programa redovitog usavravanja

broj

broj

10

15

15

broj

10

15

broj

14

20

30

40

broj

10

15

broj

15

25

35

broj

10

20

25

25

broj

15

20

20

149

K857002 INFORMATIZACIJA
Naziv aktivnosti K857002 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 40,0

250.000

100.000

110.000

95.000

U okviru kapitalnog projekta K846003 Informatizacija, u financijskom planu za 2013. godinu predvieni su izdaci za nabavu raunalnih programa, raunala i licenci.

150

029 DRAVNI URED ZA UPRAVLJANJE DRAVNOM IMOVINOM


Uvod
Dravni ured za upravljanje dravnom imovinom rukovodi se zadacima koji za njega proizlaze iz lanka 13. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih sredinjih tijela dravne uprave (Narodne novine br. 22/2012), a organiziran je sukladno odredbama o Uredbi o unutarnjem ustrojstvu dravnog ureda za upravljanje dravnom imovinom (Narodne novine br. 31/2012) i Pravilnikom u unutarnjem redu dravnog ureda te odrednicama Stratekog plana dravnog ureda za razdoblje 2013.-2015. Dravni ured poeo je s radom u oujku 2012. godine, njegov proraun za 2012. godinu sainjen je na bazi procjene za 9 mjeseci, a kadrovski je popunjen tek sa 6 dravnih slubenika i jednim dravnim dunosnikom iako je Uredbom Vlade predvieno zapoljavanje 49 slubenika i namjetenika i jednog dravnog dunosnika. Osnovni zadaci Dravnog ureda su: koordiniranje upravljanjem dravnom imovinom u odnosu na sredinja tijela dravne uprave i druga tijela koji su imatelji, odnosno koji raspolau dravnom imovinom; koordiniranje i harmonizacija kriterija za upravljanje dravnom imovinom; izrada Nacrta prijedloga strategije upravljanja dravnom imovinom te izrada Prijedloga plana upravljanja dravnom imovinom; izrada Izvjea o provedbi plana upravljanja dravnom imovinom; Dravni ured zajedno s nadlenim ministarstvima i drugim tijelima sudjeluje u utvrivanju smjernica za ostvarivanje vlasnike politike u trgovakim drutvima i drugim pravnim osobama koje su od stratekog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku; predlae Vladi Republike Hrvatske donoenje odluke o utvrivanju trgovakih drutava i drugih pravnih osoba od stratekog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku; daje miljenje Vladi Republike Hrvatske o prijedlogu resornog ministra za imenovanje predstavnika vlasnika u skuptinama trgovakih drutava, predlae kandidata za predsjednike skuptina trgovakih drutava, kandidata za lanove nadzornih i upravnih odbora, kandidate za lanove i predsjednike uprava trgovakih i drugih pravnih osoba od stratekog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku, kao i za trgovaka drutva i druge pravne osobe koje su u veinskom vlasnitvu Republike Hrvatske. Pored navedenog, zadaa je Dravnog ureda davati prethodnu suglasnost, prethodno miljenje i miljenje Agenciji za upravljanje dravnom imovinom na imenovanja u skuptine, nadzorne odbore i uprave trgovakih drutava koje nisu od stratekog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku. Takoer, Dravni ured daje miljenje i suglasnosti i na predloene planove restrukturiranja trgovakih drutava s potekoama koja su u dravnom vlasnitvu te na stjecanje dionica, udjela i nekretnina u dravnom vlasnitvu; Dravni ured ima zadau obavljati nadzor koritenja i upravljanja dravnom imovinom u smislu zakona kojim se odreuje upravljanje dravnom imovinom, a u obavezi je obavljati i druge poslove koji su mu stavljeni u nadlenost odredbama posebnih zakona.
Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 93,6

02905 Dravni ured za upravljanje dravnom imovinom Ukupno 029

7.500.000

7.022.893

7.053.840

7.347.634

7.500.000

7.022.893

7.053.840

7.347.634

93,6

151

OBRAZLOENJE PROGRAMA
2412 UPRAVLJANJE I KONTROLA DRAVNOM IMOVINOM
Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 93,6

2412

7.500.000

7.022.893

7.053.840

7.347.634

Opis programa
Efikasno upravljanje i raspolaganje dravnom imovinom pretpostavlja uinkovitu dravnu upravu i pronalaenje optimalnih rjeenja koja e s jedne strane poveati odgovorno i racionalno upravljanje dravnom imovinom, a time i dravnim i javnim poduzeima, te tako generirati gospodarski rast, dok e s druge strane fiziki, ekonomski i pravno tititi dravnu imovinu. Ideja osnivanja Dravnog ureda bila je objediniti, sinkronizirati i koordinirati upravljanje i raspolaganje ukupnom dravnom imovinom to predstavlja kompleksan skup interakcija razliitih subjekata s glavnim ciljem postizanja cjelovitog ekonomski efikasnog, transparentnog i drutveno korisnog sustava. Dravni ured organizaciono je postavljen kroz sljedee ustrojstvene jedince: Kabinet predstojnika dravnog ureda, Sektor za strategiju i plan upravljanja dravnom imovinom, Samostalna sluba za koordinaciju korporativnog upravljanja; Samostalna sluba za nadzor koritenja i upravljanja dravnom imovinom te Glavno tajnitvo. Radom Dravnog ureda upravlja Predstojnik kojeg imenuje Vlada Republike Hrvatske na prijedlog Predsjednika Vlade Republike Hrvatske. Predstojnik je za svoj rad odgovoran Predsjedniku Vlade Republike Hrvatske i Vladi Republike Hrvatske, a poslove i zadatke iz djelokruga Dravnog ureda ovisno o vrsti, sloenosti, strunoj spremi i drugim uvjetima obavljaju slubenici i namjetenici, rasporeeni na radna mjesta sukladno propisima.

Zakonske i druge pravne osnove


Zakon o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih sredinjih tijela dravne uprave (NN 150/2011); Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih sredinjih tijela dravne uprave (NN 22/2012); Zakon o upravljanju dravnom imovinom; Zakon o umama; Zakon o vodama; Zakon o poljoprivrednom zemljitu; Zakon o cestama; Zakon o eljeznicama; Zakon o prostornom ureenju i gradnji; Zakon o Vladi Republike Hrvatske; Zakon o komunalnom gospodarstvu; Zakon o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima;

152

Uredba o registru dravne imovine; Uredba o raspolaganju nekretninama u vlasnitvu Republike Hrvatske; Uredba o osnivanju prava graenja i prava slunosti na nekretninama u vlasnitvu Republike Hrvatske; Uredba o darovanju nekretnina u vlasnitvu Republike Hrvatske; Odluka o prodaji stanova u vlasnitvu Republike Hrvatske; Odluka o prodaji stanova u vlasnitvu Republike Hrvatske kojima upravlja Ministarstvo obrane Republike Hrvatske; Odluka o davanju ovlasti za pravni promet i posredovanje nekretnina za raspolaganje nekretninama u vlasnitvu Republike Hrvatske; Uredba o unutarnjem ustrojstvu dravnog ureda za upravljanje dravnom imovinom (NN 31/2012); Strateki plan dravnog ureda za razdoblje 2013.-2015.

Ciljevi provedbe programa u razdoblju 2013.-2015. i pokazatelji uspjenosti kojima e se mjeriti ostvarenje tih ciljeva
C i l j 1 . K o o r di n a ci j a i h a rm o n i za ci j a s u s t a v a , i zr a d a s t r at e gi j e , p l a n a i g o d i nj i h i zv j e a Izrada stratekog plana upravljanja dravnom imovinom koja e biti usklaena s planovima i strategijama resornih ministarstava, jedinica lokalne i regionalne samouprave i drugih tijela i kojim e se privatizaciju dravne imovine, putem trita kapitala koristiti kao dominantnu metodu privatizacije javnih poduzea, omoguiti izlazak s trita besperspektivnim poduzeima uz primjereno zbrinjavanje kroz institucije, trite rada i socijalnu politiku, dovretak privatizacije trgovakih drutava iz dravnog portfelja te aktiviranje nekretnina u dravnom vlasnitvu i njihovo stavljanje u funkciju gospodarskog razvoja. C i l j 2 . I zr a d a s r e di n j e g re g i s t ra d r a v ne i m o v i ne i o b v e za Registar, kao centralizirani popis imovine, osposobiti da prihvati i povee registre koncesija, kulturnih dobara i ostalog i osigurati da se obveze po registru izvravaju za poljoprivredno, umsko i vodno dobro. Ovaj registar mora biti usklaen s Glavnom knjigom Dravne riznice. Pokazatelji uinka
Pokazatelj uinka Jedinica Polazna vrijednost Ciljana vrijednost (2013.) 25 Ciljana vrijednost (2014.) 50 Ciljana vrijednost (2015.) 100

Izrada sredinjeg registra dravne imovine i obveza

C i l j 3 . U p r a vl j a nj e ud j e l i m a u p o d u ze i m a k o j a s u o d l u k om H r v a t s ko g s a b o r a o dr e e ne k a o s t r at e ki bi t n e Izmijeniti, odnosno dopuniti odluku o popisu trgovakih drutava od posebnog dravnog interesa te sa postojeih 69 trgovakih drutava smanjiti na 52 trgovaka drutva s tim da

153

se trgovaka drutva od stratekog interesa s monopolskim trinim poloajem sauvaju za budue generacije, da se drutva od stratekog znaenja razviju, dokapitaliziraju i osposobe za listing. Prema njima mogua je privatizacija ili prodaja po posebnoj odluci; poduzea koja su u potpunosti izloena trinoj utakmici razviti kroz trite kapitala i osigurati punjenje prorauna, a drava e u njima biti manjinski partner; trgovaka drutva u vlasnitvu Republike Hrvatske dana na upravljanje putem koncesija.

Procjena i ishodite potrebnih sredstava za znaajnije aktivnosti/projekte


A861001 ADMINISTRACIJA I UPRAVLJANJE
Naziv aktivnosti A861001 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 97,6

6.837.000

6.671.157

6.690.840

6.984.634

U ustrojstvenim jedinicama Dravnog ureda planira se zaposliti, sukladno Uredbi Vlade o unutarnjem ustrojstvu dravnog ureda, pored sada zaposlenih 6 dravnih slubenika i namjetenika jo 43 dravna slubenika i namjetenika i to u Sektoru za strategiju i plan upravljanja dravnom imovinom 13, u Samostalnoj slubi za koordinaciju korporativnog upravljanja 8, Samostalnoj slubi za nadzor koritenja i upravljanja dravnom imovinom 8 i Glavnom tajnitvu 11 dravnih slubenika i namjetenika. Pokazatelji rezultata
Pokazatelj rezultata Jedinica Polazna vrijednost Ciljana vrijednost (2013.) 34 Ciljana vrijednost (2014.) 7 Ciljana vrijednost (2015.) 2

Zapoljavanje(ukupan broj zaposlenih 49)

broj

K861006 OPREMANJE UREDA


Naziv aktivnosti K861006 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 24,6

363.000

89.136

70.000

70.000

Sredstvima u ovoj aktivnosti Dravni ured planira opremiti radni prostor za nesmetan rad slubenika s obzirom da navedeni ured trenutno ne raspolae vlastitim namjetajem.

K861007 INFORMATIZACIJA
Naziv aktivnosti K861007 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 87,5

300.000

262.600

293.000

293.000

154

Dravni ured za upravljanje dravnom imovinom u razdoblju 2013.-2015. godine planira nabavu informatike i telekomunikacijske opreme i software-a neophodnog za redovno poslovanje Ureda.

155

030 MINISTARSTVO OBRANE


Uvod
Ministarstvo obrane obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na planiranje i razvoj sustava nacionalne i kolektivne obrane, te osigurava referentni okvir za planiranje vojnih sposobnosti. U sklopu Ministarstva ustrojen je Glavni stoer Oruanih snaga Republike Hrvatske (GS OS RH) kao zdrueno tijelo OS za zapovijedanje, pripremu i uporabu OS RH. Oruane snage Republike Hrvatske tite njezin suverenitet i neovisnost te brane njenu teritorijalnu cjelovitost. Ulaskom u NATO savez RH je dobila jamstvo kolektivne obrane i preuzela partnerske obveze da titi zajednike vrijednosti i interese te jaa meunarodnu sigurnost, ouvanje mira i promoviranje meunarodne suradnje i razvija demokraciju i vladavinu prava, ukljuujui ljudska prava. Sukladno stratekoj odluci RH o ulasku u Europsku uniju (EU), Ministarstvo obrane prati i ukljuuje se u sigurnosnu i obrambenu dimenziju EU-a, te u skladu s tim razvija svoje upravne i vojne sposobnosti.
Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 99,6

03005 Ministarstvo obrane Ukupno 030

4.828.051.470

4.809.630.750

4.508.503.192

4.652.997.532

4.828.051.470

4.809.630.750

4.508.503.192

4.652.997.532

99,6

OBRAZLOENJE PROGRAMA
2504 OPREMANJE, MODERNIZACIJA I IZGRADNJA
Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 0,0

2504

00

1.018.747.250

840.391.870

1.023.083.500

Opis programa
Opremljenost modernom opremom i naoruanjem potrebna je kako bi Oruane snage mogle ostvarivati svoje zadae zatite suvereniteta i teritorijalnog integriteta RH te izvravati obveze sudjelovanja u potpori programima osiguranja mira i stabilnosti u svijetu. Uz opremu, potrebno je adaptirati i odravati postojee objekte i infrastrukturu kao i izgraditi potrebne vojno-skladine komplekse. Za redovno funkcioniranje ustrojstvenih jedinica Ministarstva obrane i Oruanih snaga potrebna je kontinuirana opskrba materijalnim sredstvima (odjea, obua, energenti, prehrana i dr.) vodei rauna o pravodobnom i uinkovitom upravljanju zalihama kako bi se osigurao kontinuitet u opskrbi.

Zakonske i druge pravne osnove


Zakon o obrani (NN 33/02, 58/02, 76/07 i 153/09), Zakon o slubi u Oruanim snagama RH (NN 33/02, 58/02, 175/03, 136/04, 76/07, 88/09 i 124/09), Dugoroni plan razvoja OS RH 2006. 2015. (NN 81/06), Pravilnik o nainu planiranja, programiranja, izradi i izvrenju prorauna Ministarstva obrane (NN br. 38/03, 168/03, 14/06, 105/06, 113/08), Pravilnik o nainu materijalnog zbrinjavanja OS RH (NN 179/04 i 88/08).
156

Ciljevi provedbe programa u razdoblju 2013.-2015. i pokazatelji uspjenosti kojima e se mjeriti ostvarenje tih ciljeva
C i l j 1 . P o v e a t i o p rem l j e n o s t o b ra m be n og s u s t a v a i i zg r a di t i i m o d e r ni zi r at i o b j e kt e i i nf r as t r u k t u r u Za ostvarenje zadanih misija i zadaa Oruane snage moraju biti opremljene modernom opremom i naoruanjem. Izgradnjom potrebnih vojno-skladinih objekata te odravanjem postojeih objekata i infrastrukture postii e se planirani teritorijalni razmjetaj snaga u vojnim objektima, poveat e se kvaliteta ivota i rada djelatnika te unaprijediti prioritetne sposobnosti Oruanih snaga. Pokazatelji uinka
Pokazatelj uinka Jedinica Polazna vrijednost Ciljana vrijednost (2013.) u skladu s ciljevima snaga Ciljana vrijednost (2014.) u skladu s ciljevima snaga Ciljana vrijednost (2015.) u skladu s ciljevima snaga

Poboljanje opremljenosti infrastrukture

ciljevi snaga

u skladu s ciljevima snaga

Procjena i ishodite potrebnih sredstava za znaajnije aktivnosti/projekte


A545042 OPREMANJE MATERIJALNO TEHNIKIM SREDSTVIMA
Naziv aktivnosti A545042 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 0,0

00

217.523.650

64.376.000

382.181.500

Potreba za opremanjem materijalno tehnikim sredstvima proizlazi iz postojeih i buduih misija i zadaa OS RH i preuzetih obveza u meunarodnoj obrambenoj suradnji. Opremanje materijalno tehnikim sredstvima obuhvaa opremanje RBK opremom, inenjerijskim sredstvima, specijalnim alatima za odravanje borbenih tehnikomaterijalnih sredstava i naoruanja, alatima i mjerno-dijagnostikom opremom, opremom za taborovanje, pjeakim naoruanjem i pripadajuom opremom, zrakoplovno-tehnikim sredstvima, nebojnim motornim vozilima, zdrastvenom i ostalom uredskom opremom. Opremanjem jurinom pukom osigurat e se standardizacija i unifikacija temeljnog naoruanja pjeakih postrojbi Oruanih snaga Republike Hrvatske. Time e se poboljati vatrena mo, opskrba streljivom, odravanje i interoperabilnost s NATO naoruanjem. Pokazatelji rezultata
Pokazatelj rezultata Jedinica Polazna vrijednost Ciljana vrijednost (2013.) 5860 Ciljana vrijednost (2014.) 9860 Ciljana vrijednost (2015.) 13860

Broj nabavljenih jurinih puaka

Kom

2860

157

A545049 OPSKRBA MATERIJALNIM SREDSTVIMA


Naziv aktivnosti A545049 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 0,0

00

332.315.100

326.699.900

327.862.000

Kako bi se omoguilo redovno funkcioniranje ustrojstvenih cjelina MORH-a i Oruanih snaga potrebno je osigurati kontinuiranu opskrbu materijalnim sredstvima (prehrana, odjea i obua, uredski potroni materijal, ienje, energenti i dr.) koja omoguava svakodnevan ivot i rad. Potrebno je osigurati pravodobno, plansko i uinkovito upravljanje zalihama te osigurati potrebni kontinuitet u opskrbi. Pokazatelji rezultata
Pokazatelj rezultata Jedinica Polazna vrijednost Ciljana vrijednost (2013.) 8000 Ciljana vrijednost (2014.) 8000 Ciljana vrijednost (2015.) 8000

Broj nabavljenih kompleta odora po godinama

Kom

A545050 IZGRADNJA OBJEKATA I INFRASTRUKTURE


Naziv aktivnosti A545050 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 0,0

00

15.500.000

38.470.000

47.470.000

Izgradnjom objekata i infrastrukture omoguit e se poboljanje kvalitete prostora za ivot i rad djelatnika Ministarstva obrane i Oruanih snaga RH. Postizanjem planiranog teritorijalnog razmjetaja snaga u vojnim objektima te izgradnjom dodatnih kapaciteta i nove pratee infrastrukture unaprijedit e se prioritetne sposobnosti Oruanih snaga. U sklopu vojnog skladinog kompleksa Debela glava, koji sadri tipske graevine za smjetaj i uvanje tvarne priuve ubojnih sredstava planirana je izgradnja 14 novih skladita ukupne povrine 2800 m2 i izgradnja nove pratee infrastrukture. U sklopu vojnog skladinog kompleksa Hrvatski dral u Doljanima blizu Bjelovara planirana je izgradnja 7 novih skladita ukupne povrine 1400 m2 i izgradnja nove pratee infrastrukture. Vrit e se i nuno odravanje postojeih objekata i infrastrukture. Pokazatelji rezultata
Pokazatelj rezultata Jedinica Polazna vrijednost Ciljana vrijednost (2013.) 6 Ciljana vrijednost (2014.) 14 Ciljana vrijednost (2015.) 14

Broj izgraenih objekata u kompleksu Debela Glava Broj izgraenih objekata u kompleksu

Kom

Kom

158

Hrvatski dral

A545051 INVESTICIJSKO ODRAVANJE OBJEKATA I INFRASTRUKTURE


Naziv aktivnosti A545051 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 0,0

00

71.994.000

53.170.000

51.170.000

Investicijskim odravanjem, adaptacijom i rekonstrukcijom prostora za ivot i rad pripadnika Oruanih snaga i djelatnika Ministarstva obrane osigurat e se racionalno troenje energije, zatita okolia i zatita od poara te e se poveati ukupna kvaliteta ivljenja. U vojnim nekretninama na neperspektivnim lokacijama koje su predviene za naputanje, provodit e se samo najnunije odravanje i podmirenje zakonskih obveza vezanih uz komunalne usluge i naknade. Pokazatelji rezultata
Pokazatelj rezultata Jedinica Polazna vrijednost Ciljana vrijednost (2013.) 7 Ciljana vrijednost (2014.) 8 Ciljana vrijednost (2015.) 9

Broj adaptiranih objekata prema lokacijama

Kom

K545043 BORBENO OKLOPNO VOZILO


Naziv aktivnosti K545043 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 0,0

00

320.299.000

300.000.000

100.400.000

Opremanjem postrojbi Oruanih snaga borbenim oklopnim vozilima poboljat e se borbena spremnost i dostii postavljeni standardi interoperabilnosti s NATO-om te omoguiti postrojbama Hrvatske kopnene vojske (HKoV) sudjelovanje u NATO i UN operacijama, u skladu s preuzetim ciljevima snaga. Zavretkom proizvodnje baznih borbeno oklopnih vozila nastavit e se opremanje tih vozila s raspoloivim naoruanjem i specijalnom opremom. Daljinski upravljana oruna stanica, ugraena na borbeno oklopno vozilo, osigurat e dobru vatrenu mo vozila, uz mogunost unitenja i neutralizacije visokovrijednih ciljeva, neoklopnih vozila i ive sile. Pokazatelji rezultata
Pokazatelj rezultata Jedinica Polazna vrijednost Ciljana vrijednost (2013.) 126 Ciljana vrijednost (2014.) 126 Ciljana vrijednost (2015.) 126

Broj borbenih vozila

izraenih oklopnih

Kom

117

159

Broj nabavljenih orunih stanica Broj ugraenih orunih stanica

Kom

39

56

56

56

Kom

39

56

56

56

K545044 OBALNI OPHODNI BROD


Naziv aktivnosti K545044 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 0,0

00

34.005.500

55.550.970

84.000.000

Opremanjem Obalne strae obalnim ophodnim brodovima poboljat e se nadzor i zatita prava i interesa RH na hrvatskom dijelu Jadranskog mora. U mirnodopskim uvjetima brodovi e nadzirati provedbu legislative RH na moru, pomagati drugim tijelima i stanovnitvu u izvanrednim situacijama, provoditi akcije traganja i spaavanja sukladno Zakonu o obalnoj strai Republike Hrvatske. Odlukom Vlade RH od 13. rujna 2012. godine utvrena je potreba za nabavom pet obalnih ophodnih brodova do 2018. godine. Pokazatelji rezultata
Pokazatelj rezultata Jedinica Polazna vrijednost Ciljana vrijednost (2013.) 0 Ciljana vrijednost (2014.) 1 Ciljana vrijednost (2015.) 1

Broj izraenih ophodnih brodova

Kom

K545046 NATO INTEGRIRANI SUSTAV PROTUZRANE OBRANE


Naziv aktivnosti K545046 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 0,0

00

2.000.000

2.000.000

2.000.000

Integracijom sustava protuzrane obrane Republike Hrvatske u NATO sustav osigurava se nadzor i zatita zranog prostora. Provedbom I faze projekta osigurane su poetne operativne sposobnosti, a u nastavku e se osigurati puna operativna sposobnost. MORH osigurava komercijalnu opremu, graditeljsko ureenje lokacija, te obuku djelatnika u inozemstvu za rad na novoj opremi.

K545047 MODERNIZACIJA RADARSKOG SUSTAVA ENHANCED PEREGRINE


Naziv aktivnosti K545047 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 0,0

00

110.000

125.000

28.000.000

160

Modernizacijom radarskog sustava Enhanced Peregrine poveat e se sposobnost Hrvatske ratne mornarice za kontrolom Jadranskog mora, otoka i priobalja. Tako modernizirani sustav omoguit e pruanje podataka o stanju na Jadranskom moru i ostalim korisnicima unutar Oruanih snaga, Ministarstvu unutarnjih poslova i drugim dravnim institucijama.

K545048 PROTUPOARNI ZRAKOPLOV ZA GAENJE POARA I OBUKU AT-802


Naziv aktivnosti K545048 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 0,0

00

25.000.000

00

00

Opremanje Oruanih snaga jednim zrakoplovom AT-802 dvosjedom poveat e se kvaliteta i stabilnost obuke pilota na tom tipu protupoarnog zrakoplova te smanjiti financijska sredstva potrebna za slanje pilota na obuku u inozemstvo te poveati broj raspoloivih zrakoplova za gaenje poara tijekom protupoarne sezone.

2505 UPRAVLJANJE I POTPORA OSOBLJU


Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 0,0

2505

00

2.715.141.000

2.750.540.000

2.757.237.000

Opis programa
Kvalitetna organizacijska i personalna struktura preduvjet je za razvoj, unapreenje i odravanje obrambenih sposobnosti potrebnih za zatitu suvereniteta i teritorijalnog integriteta RH, obrane RH i saveznika. Veliina Ministarstva obrane i Oruanih snaga RH mora biti primjerena sigurnosnim izazovima. Veliina i struktura proizlaze iz realne procjene prijetnji i rizika, postojeih i oekivanih misija i zadaa te preuzetih obveza u meunarodnim okvirima. Razvoj i odravanje vojnih sposobnosti zahtijeva promjene u strukturi osoblja, uvoenje novih kategorija osoblja te odravanje zadovoljavajue dobne strukture. Cilj ovog programa je dostii zadovoljavajuu organizacijsku, obrazovnu i dobnu strukturu. Dostizanje ciljane organizacijske i personalne strukture postie se planskim pribavljanjem osoblja kojem prethodi selekcija, izobrazbom i profesionalnim razvojem te planskim izdvajanjem i tranzicijom osoblja.

Zakonske i druge pravne osnove


Zakon o obrani (NN 33/02, 58/02, 76/07 i 153/09), Zakon o slubi u Oruanim snagama RH (NN 33/02, 58/02, 175/03, 136/04, 76/07, 88/09 i 124/09), Zakon o dravnim slubenicima (NN 92/05, 142/06, 77/07, 107/07, 27/08, 49/11, 150/11, 34/12 i 49/12 - proieni tekst), Zakon o registru zaposlenih u javnom sektoru (NN 34/11), Kolektivni ugovor za dravne slubenike i namjetenike (NN 89/12), Dodatak I. Kolektivnom ugovoru za dravne slubenike i namjetenike (NN 89/12), Dugoroni plan razvoja OS RH 2006.-2015. (NN 81/06), Uredba o vrijednosti koeficijenta osobnog ina za izraun plae djelatnih vojnih osoba (NN 46/08), Pravilnik o dodatku na plau i nainu isplate plae (NN 50/08, 142/08, 118/09 i 99/12), Uredba o utvrivanju dunosti djelatnih vojnih osoba na kojima se sta osiguranja rauna s poveanim trajanjem i nainu raunanja toga staa (NN 42/03 i 99/12), Pravilnik o dragovoljnom sluenju vojnog roka (NN 70/08, 97/09, 135/10 i 29/12), Pravilnik o
161

utvrivanju zdravstvene sposobnosti za vojnu slubu (NN 127/10, 29/12, 31/12 i 45/12), Pravilnik o privlaenju, selekciji i odabiru za prijam u djelatnu vojnu slubu (NN 97/08, 51/12), Pravilnik o nainu i uvjetima kolovanja za potrebe Oruanih snaga na vojnim uilitima, kolama u graanstvu i inozemstvu (NN 107/03), Odluka o nainu i uvjetima sklapanja ugovora o kolovanju vojnih stipendista (NN 45/08), Uredba o oblicima, nainima i uvjetima izobrazbe dravnih slubenika (NN 10/07), Pravilnik o tranziciji i pripremi prelaska djelatnih vojnih osoba na rad izvan Oruanih snaga (NN 112/03).

Ciljevi provedbe programa u razdoblju 2013.-2015. i pokazatelji uspjenosti kojima e se mjeriti ostvarenje tih ciljeva
C i l j 1 . D o s t i i ci l j a nu o r g a n i za ci j s k u , o br a zo v n u i d o b n u s t r uk t u r u Dostizanje ciljane organizacijske i personalne strukture Ministarstva obrane i Oruanih snaga RH postie se planskim pribavljanjem osoblja, izobrazbom i profesionalnim razvojem te planskim izdvajanjem osoblja. Uspostavit e se uinkovit sustav potpore svim kategorijama osoblja, s naglaskom na poboljanje upravljanja osobljem i na razvoj Oruanih snaga postizanjem ciljane strukture i brojane veliine. Raspoloivo i kvalitetno osoblje preduvjet je za ostvarivanje personalne spremnosti i ukupnih sposobnosti Ministarstva obrane i Oruanih snaga RH potrebnih za provedbu dodijeljenih misija i zadaa. Pokazatelji uinka
Pokazatelj uinka Jedinica Polazna vrijednost Ciljana vrijednost (2013.) poboljanje prosjene dobi te obrazovne strukture djelatnika Ciljana vrijednost (2014.) Ciljana vrijednost (2015.) -

Dosegnuto ostvarenje ciljane dobne i obrazovne strukture

prosjena dobna i obrazovna struktura

Procjena i ishodite potrebnih sredstava za znaajnije aktivnosti/projekte


A545052 TROKOVI OSOBLJA I PERSONALNA POTPORA
Naziv aktivnosti A545052 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 0,0

00

2.700.269.000

2.734.122.000

2.738.691.000

Trokovi osoblja obuhvaaju plae, doprinose, naknade i ostale rashode za zaposlene. Izdvajanjem neperspektivnog osoblja osigurava se protonost osoblja u obrambenom sustavu i popravlja njegova dobna i kvalifikacijska struktura. Jedan od segmenata potpore i organizacijske kulture je i uspostava standarda dostojanstvenog izdvajanja, kao i institucionalne potpore u prijelazu iz vojne karijere u civilnu. Personalna potpora obuhvaa podruja skrbi o obitelji, psiholoke potpore, stambenog zbrinjavanja, zdravstvene skrbi. Obuhvaa i kinezioloke aktivnosti vezane uz odmor, dopust i slobodno vrijeme, odravanje i unapreenje ope tjelesne i radne sposobnosti te poboljanje motorikih sposobnosti djelatnika Ministarstva obrane i pripadnika Oruanih snaga RH. Svrha personalne potpore je podizanje kvalitete ivljenja pojedinca koja izravno utjee na

162

pribavljanje i zadravanje kvalitetnog osoblja te profesionalni razvoj svih kategorija osoblja. Pokazatelji rezultata
Pokazatelj rezultata Jedinica Polazna vrijednost Ciljana vrijednost (2013.) 16000 Ciljana vrijednost (2014.) 16000 Ciljana vrijednost (2015.) 16000

Ukupan broj DVO po godinama Ukupan broj DSN po godinama Broj zdravstvenih pregleda djelatnika po godinama Broj izdvojenih osoba iz sustava godinje Broj aktivnih potpornih programa tranzicije

Broj

16051

Broj

3443

3343

3243

3000

Broj

4000

4000

4000

4000

Broj

600

600

600

600

Broj

A545053 PRIBAVLJANJE OSOBLJA I IZOBRAZBA


Naziv aktivnosti A545053 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 0,0

00

14.872.000

16.418.000

18.546.000

Pribavljanjem odgovarajueg osoblja osigurava se poboljanje dobne i kvalifikacijske strukture osoblja. Prijemu prethodi selekcija kandidata za dragovoljno sluenje vojnog roka, selekcija kandidata za prijam u djelatnu vojnu slubu i selekcija kandidata za prijam u dravnu slubu. Izobrazbom pripadnika Ministarstva obrane i Oruanih snaga RH zadovoljit e se potreba za stjecanjem zahtijevanih znanja, vjetina i sposobnosti kompatibilnih zahtjevima lanstva u EU i NATO-u. Vojna izobrazba e se provoditi na Hrvatskom vojnom uilitu te kroz civilno-vojne programe na sveuilitima u RH (program KADET), a odreeni oblici izobrazbe za vojno i civilno osoblje nadopunjavat e se u inozemstvu. Pokazatelji rezultata
Pokazatelj rezultata Jedinica Polazna vrijednost Ciljana vrijednost (2013.) 500 Ciljana vrijednost (2014.) 500 Ciljana vrijednost (2015.) 500

Broj primljenih osoba godinje Broj izobrazbe godinama polaznika po

Broj

500

Broj

2150

2150

2150

2150

163

2506 KOMUNIKACIJSKO-INFORMACIJSKI SUSTAVI I POTPORA


Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 0,0

2506

00

247.987.590

211.117.442

232.563.782

Opis programa
Planskim opremanjem, modernizacijom i odravanjem komunikacijsko-informacijskih sustava, te osiguranjem potrebnih komunikacijsko-informacijskih usluga osigurat e se funkcionalni komunikacijsko-informacijski sustav. Nadalje, osigurat e se i opa potpora u uinkovitom funkcioniranju Ministarstva obrane kroz administrativnu i sigurnosnu potporu, izdavaku djelatnost te ostvarivanje duhovne skrbi djelatnika.

Zakonske i druge pravne osnove


Zakon o obrani (NN 33/02, 58/02, 76/07 i 153/09), Zakon o slubi u OS RH (NN 33/02, 58/02, 175/03, 136/04, 76/07, 88/09 i 124/09), Dugoroni plan razvoja OS RH 2006. 2015. (NN 81/06), Pravilnik o nainu planiranja, programiranja, izradi i izvrenju prorauna Ministarstva obrane (NN 38/03, 168/03, 14/06, 105/06, 113/08), Pravilnik o nainu materijalnog zbrinjavanja Oruanih snaga RH (NN 179/04 i 88/08)

Ciljevi provedbe programa u razdoblju 2013.-2015. i pokazatelji uspjenosti kojima e se mjeriti ostvarenje tih ciljeva
C i l j 1 . K o n s ol i d ac i j a k o m u n i ka c i j s k o- i nf o r m ac i j s k o g s u s t a v a i o p a potpora Konsolidacijom komunikacijsko-informacijskog sustava osigurat e se unapreenje uinkovitosti informacijskih sustava uz potrebnu modernizaciju, promjenu aplikativnih rjeenja, realizaciju deklariranih ciljeva snaga i uspostavu nove organizacijske komunikacijsko-informacijske strukture. U provedbi cilja potrebno je osigurati potporu u funkcioniranju Ministarstva obrane te primjenu standarda i protokola kojima se osigurava uinkovito ispunjavanje operativnih zahtjeva na nacionalnoj razini, prema NATO-u te postizanje interoperabilnosti. Pokazatelji uinka
Pokazatelj uinka Jedinica Polazna vrijednost Ciljana vrijednost (2013.) 40 Ciljana vrijednost (2014.) 45 Ciljana vrijednost (2015.) 50

Ostvarenje ciljane funkcionalnosti komunikacijskoinformacijskih sustava i opa potpora

% konsolidacije

30

164

Procjena i ishodite potrebnih sredstava za znaajnije aktivnosti/projekte


A545054 OPREMANJE I MODERNIZACIJA KOMUNIKACIJSKOINFORMACIJSKIM SUSTAVIMA
Naziv aktivnosti A545054 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 0,0

00

33.708.600

30.208.600

32.208.600

Opremanjem i modernizacijom komunikacijsko-informacijskog sustava uspostavlja se integrirani i cjeloviti nain upravljanja najvanijim obrambenim resursima (ljudski, materijalni, financijski). Informatizacija najvanijih, dobro definiranih i organiziranih poslovnih procesa i aktivnosti, a putem suvremene informacijsko-komunikacijske tehnologije, u konanici dovodi do poveanja procesne brzine, smanjenja trokova te osiguravanja transparentnosti sustava i procesa te sudionika u njima. Sustavnim pristupom projektiranju i primjeni ICT-a (Information and Communication Technology) osigurava se i vrlo dobra zatita i sigurnost podataka i informacija (baze podataka i mreni promet). Pokazatelji rezultata
Pokazatelj rezultata Jedinica Polazna vrijednost Ciljana vrijednost (2013.) 26 Ciljana vrijednost (2014.) 28 Ciljana vrijednost (2015.) 31

Broj implementiranih raunalnih sustava Broj implementiranih komunikacijskoinformacijskih sustava

Broj

24

Broj

18

20

23

25

A545055 ODRAVANJE KOMUNIKACIJSKO-INFORMACIJSKIH SUSTAVA


Naziv aktivnosti A545055 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 0,0

00

40.941.400

40.941.400

40.941.400

Kako bi rad i funkcioniranje ve izgraenih (razvijenih) modula poslovnih podfunkcija te hardversko-mrene infrastrukture bilo sigurno, zatieno i pouzdano, potrebno je osigurati redovno odravanje komunikacijsko-informacijskih sustava i opreme u vlasnitvu MO i OS RH. Ulaganje u odravanje postojee infrastrukture, uz navedeno, omoguava i produetak ivotnog vijeka pojedinih aplikacijskih sustava, hardverskih komponenti te tehnoloke osnovice. Pokazatelji rezultata
Pokazatelj rezultata Jedinica Polazna vrijednost Ciljana vrijednost (2013.) 6 Ciljana vrijednost (2014.) 8 Ciljana vrijednost (2015.) 10

Broj vieslojnih informacijskih sustava

Broj

165

A545059 IZDAVATVO I INFORMIRANJE


Naziv aktivnosti A545059 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 0,0

00

6.445.000

7.037.000

7.395.000

Izdavaka djelatnost Ministarstva obrane i Oruanih snaga, kao svojevrsni spoj djelatnosti informiranja, edukacije i promidbe, kroz niz tiskanih i multimedijalnih izdanja omoguava informiranje unutarnje i vanjske javnosti te promidbu postignua i mogunosti Oruanih snaga Republike Hrvatske u zemlji i inozemstvu. U narednom planskom razdoblju nastavit e se s kontinuiranim evidentiranjem aktivnosti izradom prateih tiskanih, audio, video i fotografskih izdanja, te kreiranjem cjelovitog i jedinstvenog vizualnog identiteta. Pokazatelji rezultata
Pokazatelj rezultata Jedinica Polazna vrijednost Ciljana vrijednost (2013.) 950 Ciljana vrijednost (2014.) 1000 Ciljana vrijednost (2015.) 1050

Broj objava internetskim komunikacijskim kanalima Broj tiskanih izdanja

na

Broj

900

Kom

K545056 MRENI RAUNALNI SUSTAVI


Naziv aktivnosti K545056 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 0,0

00

7.100.000

7.250.000

8.250.000

Mreni raunalni sustavi, kroz NNEC podatkovnu paradigmu (NATO Network Enabled Capability), definiraju sveukupni pristup kao i specifine radnje koje trebaju poduzimati stvaratelji podataka, korisnici podataka, osobe koje rade na razvoju softverskih aplikacija te oni koji upravljaju podacima i standardizacijom u sklopu NATO-a, a s ciljem potpore mreno orijentiranim i voenim operacijama.

2507 OBUKA I LOGISTIKA POTPORA ORUANIH SNAGA


Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 0,0

2507

00

361.235.440

280.726.880

327.535.750

166

Opis programa
Provoenjem obuke pripadnika Oruanih snaga postie se potrebna razina borbene spremnosti te se razvijaju sposobnosti potrebne za obavljanje njihovih misija i zadaa. U Oruanim snagama provodi se obuka djelatnog sastava i dragovoljnih ronika. Pojedinanom obukom, obukom postrojbi i zdruenom obukom osposobljavaju se pojedinci, postrojbe i zapovjednitva za uinkovitu provedbu misija i zadaa. Vojne vjebe su najsloeniji oblik vojne obuke kojim se provjerava i odrava spremnost zapovjednitava i postrojbi za provedbu misija i zadaa Oruanih snaga. Logistika potpora osigurat e se optimalnom uporabom raspoloivih materijalnih resursa radi postizanja najpovoljnijih uvjeta za djelovanje Oruanih snaga. Odravanje materijalnih sredstava Oruanih snaga predstavlja skup aktivnosti kojima se ona zadravaju ili vraaju u stanje ispravnosti i pouzdanosti radi ouvanja sposobnosti snaga za provedbu zadaa.

Zakonske i druge pravne osnove


Zakon o obrani (NN 33/02, 58/02, 76/07 i 153/09), Zakon o slubi u OS RH (NN 33/02, 58/02, 175/03, 136/04, 76/07, 88/09 i 124/09), Dugoroni plan razvoja OS RH 2006. 2015. (NN 81/06), Pravilnik o nainu materijalnog zbrinjavanja OS RH (NN 179/04 i 88/08), Pravilnik o dragovoljnom sluenju vojnog roka, (NN 70/08, 97/09 i 135/10), Zakon o dravnim slubenicima i namjetenicima (NN 92/05, 142/06, 77/07, 107/07, 27/08, 49/11, 150/11, 34/12, 49/12 - proieni tekst).

Ciljevi provedbe programa u razdoblju 2013.-2015. i pokazatelji uspjenosti kojima e se mjeriti ostvarenje tih ciljeva
C i l j 1 . O s i g ur a t i o b u e n o s t , u v j e b a n o s t i l o g i s t i k u o dr i v o s t Oruane snage moraju biti sposobne odgovoriti na sigurnosne izazove i ugroze te imati sposobnost nadzora teritorija RH, odvraanja od potencijalne agresije i provoenja borbenih operacija. Oruane snage moraju biti sposobne ostvarivati svoje misije i zadae, moraju biti kvalitetno obuene i posjedovati ispravnu opremu i naoruanje u skladu s potrebama i mogunostima. Realizacijom ovog cilja, Oruane snage stjeu sposobnost zatite suvereniteta i teritorijalnog integriteta RH, te obrane RH i saveznika. Pokazatelji uinka
Pokazatelj uinka Jedinica Polazna vrijednost Ciljana vrijednost (2013.) spremnost propisanoj kategoriji u Ciljana vrijednost (2014.) spremnost propisanoj kategoriji u Ciljana vrijednost (2015.) spremnost propisanoj kategoriji u

Obueni i uvjebani pripadnici OS RH i ispravna materijalna sredstva i imovina

Pojedinci/ Postrojbe

spreman

Procjena i ishodite potrebnih sredstava za znaajnije aktivnosti/projekte


A545060 OBUKA I VJEBE
Naziv aktivnosti A545060 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 0,0

00

83.032.750

79.195.750

82.159.750

167

Provoenjem obuke postie se zahtijevana razina borbene spremnosti, razvijaju sposobnosti potrebne za obavljanje zadaa Oruanih snaga, te uvjebavaju pojedinci i postrojbe za zajedniko djelovanje sa snagama NATO-a u provedbi meunarodnih vojnih operacija. Obuka djelatnog sastava je najvanija zadaa Oruanih snaga u miru i ona se redovito provodi za sve pripadnike Oruanih snaga. Obuka Oruanih snaga sastoji se od: obuke pojedinaca (obuka za stjecanje VSSp-a u rodovima, slubama i strukama, funkcionalna obuka - osposobljavanje za dunosti, odnosno razvoja vjetina i znanja pojedinaca), zajednike obuke (obuka postrojbi, stoera i zapovjednitava), preduputne obuke za meunarodne vojne misije i operacije. Godinje se provodi odreeni broj domaih i meunarodnih vjebi s naglaskom na NATO vjebe. Pokazatelji rezultata
Pokazatelj rezultata Jedinica Polazna vrijednost Ciljana vrijednost (2013.) 33 Ciljana vrijednost (2014.) 33 Ciljana vrijednost (2015.) 33

Broj provedenih vojnih vjebi

Broj

33

A545061 ODRAVANJE MATERIJALNIH SREDSTAVA I SUSTAVA


Naziv aktivnosti A545061 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 0,0

00

239.097.690

169.426.130

210.226.000

Odravanje borbenih materijalnih sredstava je skup aktivnosti kojima se ona zadravaju ili vraaju u stanje ispravnosti i pouzdanosti radi ouvanja sposobnosti snaga za provedbu zadaa. Planskim koritenjem raspoloivih kapaciteta za odravanje u Oruanim snagama te gospodarskih kapaciteta u zemlji, uz primjenu propisanih mjera i postupaka, postie se i odrava ispravnost sredstava. Uspostavlja se sustav odravanja neborbenih sredstava i sredstava ope namjene te njegova implementacija tako da odabrane strategije odravanja proizvedu uinak koji se moe iskazati ukupnom sposobnou obrane sukladno ciljevima proizalim iz nacionalne vojne strategije. Osigurava se dovoljno visoki stupanj ispravnosti i pouzdanosti neborbenih materijalno-tehnikih sredstava i sredstava ope namjene s teitem na odravanju sredstava bitnih za provedbu redovnih zadaa postrojbi. Odravanjem ubojitih sredstava osigurava se produljenje vijeka njihove uporabe te se stvaraju uvjeti za primjenu propisanih mjera pirotehnike sigurnosti, zatite na radu, zatite od poara i zatite okolia pri skladitenju, uvanju, rukovanju, prevoenju, uporabi i odravanju zaliha. Pokazatelji rezultata
Pokazatelj rezultata Jedinica Polazna vrijednost Ciljana vrijednost (2013.) 635 Ciljana vrijednost (2014.) 737 Ciljana vrijednost (2015.) 737

Broj odravanih borbenih MTS-a na uporabi (plovila, zrakoplovi, oklopi, radarski sustavi)

Broj

609

168

Broj odravanih neborbenih MTS-a i sustava po vrsti i namjeni Koliina odravanih UbS-a u tonama

Broj

251

251

251

251

Broj

14000

12000

10000

8000

A545062 TEMELJNO ODRAVANJE OBJEKATA I INFRASTRUKTURE


Naziv aktivnosti A545062 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 0,0

00

39.105.000

32.105.000

35.150.000

Osiguranjem sustavnog odravanja objekata i infrastrukture tijekom godine, objekti e se dovesti na "nultu" razinu odravanja to podrazumjeva da je graevina dovedena u stanje koje ne trai vee dodatno ulaganje, a slui svojoj svrsi. Dovoenje graevina na "nultu" razinu odravanja podrazumjeva otklanjanje svih nedostataka koji zahtjevaju dodatna ulaganja na graevinama izvan redovitog odravanja (zamjena neispravnih ili pokidanih gromobranskih instalacija, zamjena plamenika ili izmjenjivaa topline u kotlovima termoenergetskih postrojenja, zamjena dotrajalog pokrova i sl). Ovime e se osigurati uvjeti za ivot i rad djelatnika u objektima, kao i sigurnosni uvjeti rada u skladinim objektima i na postrojenjima i opremi. Pokazatelji rezultata
Pokazatelj rezultata Jedinica Polazna vrijednost Ciljana vrijednost (2013.) 1500000 Ciljana vrijednost (2014.) 1400000 Ciljana vrijednost (2015.) 1300000

Korisne povrine u m2 objekata koji se odravaju s pripadajuim vanjskim povrinama

m2

1600000

2508 MEUNARODNA SURADNJA


Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 0,0

2508

00

67.796.470

68.034.000

68.669.000

Opis programa
Ulaskom u NATO i skorim ulaskom u EU, jaa i uloga RH na meunarodnoj sigurnosnoj sceni. lanstvom u NATO-u RH se ukljuila u sustav kolektivne obrane, koji RH daje najveu moguu razinu sigurnosti, ali zahtijeva i njezin doprinos takvom sustavu. U podruju meunarodne vojne suradnje provodi se niz aktivnosti izgradnje sigurnosti i povjerenja, a
169

pripadnici OS RH aktivno sudjeluju u misijama odgovora na krize u inozemstvu pod okriljem meunarodnih organizacija i saveza. Doprinos stabilnosti regije putem obrambene suradnje i aktivnog sudjelovanja u regionalnim inicijativama nezaobilazna je stavka u razvoju uspjenih politikih i gospodarskih odnosa u regiji. Provedbom meunarodno prihvaenih obveza u podruju nadzora naoruanja poboljat e se puna implementacija mjera za izgradnju sigurnosti i povjerenja, kao i provedba prihvaenih konvencija, globalnih i regionalnih sporazuma, ugovora, programa i mjera na podruju meunarodne sigurnosti. lanstvo u NATO-u i drugim meunarodnim institucijama podrazumijeva sudjelovanje i u podmirenju trokova funkcioniranja i rada, to ukljuuje trokove poput lanarina, financiranja zajednikih projekata i slino.

Zakonske i druge pravne osnove


Zakon o obrani (NN 33/02, 58/02, 76/07 i 153/09), Zakon o slubi u OS RH (NN 33/02, 58/02, 175/03, 136/04, 76/07, 88/09 i 124/09), Zakon o sudjelovanju pripadnika OS RH, policije, civilne zatite te dravnih slubenika i namjetenika u mirovnim operacijama i drugim aktivnostima u inozemstvu (NN 33/02 i 92/10), Pravilnik o ustroju i zadaama vojnodiplomatskih predstavnitava RH u inozemstvu, Pravilnik o mjerilima za odreivanje plae vojnodiplomatskim osobama, osobama upuenim na rad u meunarodne organizacije, administrativno-tehnikom osoblju, odnosno nediplomatskom osoblju te lanovima njihove ue obitelji (NN 125/03, 61/07 i 90/08), Sporazum o subregionalnoj kontroli naoruanja, Beki dokument 2011, Konvencija o zabrani proizvodnje i uporabi protupjeakih mina (Otawska konvencija 1999), Konvencija o zabrani biolokog i toksinskog oruja (BTWC 1975), Konvencija o odreenom konvencionalnom oruju koje ima iznimno traumatsko djelovanje (CCW 2001).

Ciljevi provedbe programa u razdoblju 2013.-2015. i pokazatelji uspjenosti kojima e se mjeriti ostvarenje tih ciljeva
C i l j 1 . U n a p r e e n j e m e u n a ro d n e o br a m b e n e s u ra d n j e Meunarodna obrambena suradnja podrazumijeva bilateralnu i regionalnu suradnju, multilateralnu obrambenu suradnju i meunarodnu sigurnost, sudjelovanje u radu obrambenih tijela NATO-a i EU-a te ostalih meunarodnih organizacija (UN, OESS i slino), kao i vojnu diplomaciju. U sklopu meunarodne obrambene suradnje poduzima se niz aktivnosti kojima se zastupaju interesi RH u meunarodnim tijelima i organizacijama te u odnosima s drugim dravama. Aktivno djelovanje Republike Hrvatske u UN-u, NATO-u, EU i ostalim organizacijama te unapreenje meunarodne obrambene suradnje pridonosi jaanju uloge Republike Hrvatske u meunarodnom sigurnosnom i obrambenom prostoru, provoenju reformi i razvoju obrambenog sustava Republike Hrvatske, poboljanju dobrosusjedskih odnosa te jaanju regionalne suradnje. Pokazatelji uinka
Pokazatelj uinka Jedinica Polazna vrijednost Ciljana vrijednost (2013.) 1100 Ciljana vrijednost (2014.) 1100 Ciljana vrijednost (2015.) 1100

Aktivnija meunarodna obrambena suradnja uz naglasak na NATO i EU aktivnosti i suradnju sa stratekim partnerima i zemljama regije

Broj NATO, EU, bilateralnih i multilateralnih aktivnosti

1065

170

Procjena i ishodite potrebnih sredstava za znaajnije aktivnosti/projekte


A545063 BILATERALNA I MULTILATERALNA SURADNJA
Naziv aktivnosti A545063 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 0,0

00

11.475.970

11.623.000

11.939.000

Bilateralna i multilateralna obrambena suradnja, osim upoznavanja drugih obrambenih sustava i oruanih snaga, omoguava prenoenje iskustava i znanja te uvelike utjee na izgradnju i jaanje meusobnog povjerenja, to je velik doprinos meunarodnoj sigurnosti. Republika Hrvatska e usmjeriti bilateralnu suradnju na zemlje lanice NATO-a i EU te na zemlje regije u cilju doprinosa stabilnom sigurnosnom okruenju Republike Hrvatske. U kontekstu lanstva RH u NATO i EU dio tradicionalnih oblika bilateralne obrambene suradnje ostvaruje se putem nacionalnih misija pri NATO zapovjednitvu u Bruxellesu. Pokazatelji rezultata
Pokazatelj rezultata Jedinica Polazna vrijednost Ciljana vrijednost (2013.) 13 Ciljana vrijednost (2014.) 12 Ciljana vrijednost (2015.) 12

Broj vojnodiplomatskih predstavnitava

Broj

17

A545064 AKTIVNOSTI U OKVIRU NATO I EU


Naziv aktivnosti A545064 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 0,0

00

56.320.500

56.411.000

56.730.000

Nakon to je Republika Hrvatska postala lanica NATO-a, poveavaju se zahtjevi u pogledu strunih i operativnih kapaciteta rada Stalne misije Republike Hrvatske pri Sjevernoatlantskom savezu, ukljuujui njezin vojni i obrambeni dio. Proces integracije u EU poveava zahtjeve za svestranijim i intenzivnijim praenjem te ukljuivanjem u aktivnosti na podruju Zajednike sigurnosne i obrambene politike kao to je sudjelovanje u radu zajednikih tijela i stoera, kao i doprinos njihovom funkcioniranju i izgradnji zajednikih sposobnosti Saveza i EU. Pokazatelji rezultata
Pokazatelj rezultata Jedinica Polazna vrijednost Ciljana vrijednost (2013.) 46 Ciljana vrijednost (2014.) 50 Ciljana vrijednost (2015.) 50

Broj djelatnika u Stalnom predstavnitvu RH pri NATO-u te NATO i EU tijelima, zapovjednitvima i stoerima

Broj

43

171

2509 MIROVNE MISIJE


Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 0,0

2509

00

256.860.000

229.039.000

96.826.500

Opis programa
Sudjelovanjem u mirovnim misijama i operacijama Republika Hrvatska ispunjava preuzete meunarodne obveze. Sudjelovanje pripadnika OS RH u meunarodnim mirovnim misijama i operacijama, kako pojedinaca tako i postrojbi OS RH, temelji se na uinkovitoj pripremi prije upuivanja na zadae te stvaranju uvjeta najvie sigurnosti pripadnika OS RH na podruju izvrenja misija i operacija. Postrojbe OS RH se deklariraju i pripremaju za sudjelovanje u snagama brzog odgovora NATO-a (NRF), misijama i operacijama pod okriljem UN te borbenim skupinama EU-a (EU Battlegroups). RH e doprinositi sposobnostima NATO-a u promjenjivom meunarodnom sigurnosnom okruenju u odgovoru na sadanje i budue izazove, te e nastaviti sudjelovati u NATO i EU voenim operacijama.Planirani rashodi u aktivnosti sudjelovanja u mirovnim misijama i operacijama obuhvaaju najveim dijelom naknade sudionicima u mirovnim misijama, logistiku potporu na mjestu provoenja operacija te opremanje vojnom opremom.

Zakonske i druge pravne osnove


Zakon o obrani (NN 33/02, 58/02, 76/07 i 153/09), Zakon o slubi u OS RH (NN 33/02, 58/02, 175/03, 136/04, 76/07, 88/09 i 124/09), Zakon o sudjelovanju pripadnika OS RH, policije, civilne zatite te dravnih slubenika i namjetenika u mirovnim operacijama i drugim aktivnostima u inozemstvu (NN 33/02 i 92/10), Pravilnik o sudjelovanju pripadnika Oruanih snaga RH i dravnih slubenika i namjetenika Ministarstva obrane u mirovnim operacijama i drugim aktivnostima u inozemstvu (NN 8/06 i 19/11), Odluke Hrvatskog sabora o sudjelovanju pripadnika OS RH u mirovnim misijama i operacijama.

Ciljevi provedbe programa u razdoblju 2013.-2015. i pokazatelji uspjenosti kojima e se mjeriti ostvarenje tih ciljeva
C i l j 1 . A k t i v n o s u dj el o v a nj e u i zg r a d n j i s i g u r n os n o g m e u n a ro d n o g o k r u e n j a Republika Hrvatska ispunjava preuzete meunarodne obveze sudjelovanjem u meunarodnim mirovnim misijama i operacijama. Sudjelovanje pripadnika Oruanih snaga u meunarodnim mirovnim misijama i operacijama temelji se na uinkovitoj pripremi prije upuivanja na zadau te na stvaranju sigurnosnih uvjeta pripadnika Oruanih snaga na podruju provedbe misija i operacija. Provedba cilja obuhvaa aktivno sudjelovanje snaga i stoernog osoblja u NATO (2 operacije) i EU (1 operacija) voenim mirovnim operacijama, sudjelovanje s deklariranim i ocijenjenim postrojbama u statusu spremnosti, stoernim asnicima i asnicima za vezu u sastavu NATO i EU snaga za odgovor, sudjelovanje u UN voenim misijama s angairanim postrojbama (1 misija) te vojnim promatraima, stoernim asnicima i vojnim strunjacima u pojedinanim mirovnim misijama UN-a (7 misija).

172

Pokazatelji uinka
Pokazatelj uinka Jedinica Polazna vrijednost Ciljana vrijednost (2013.) 11 Ciljana vrijednost (2014.) 11 Ciljana vrijednost (2015.) 11

Doprinos stabilnosti, miru i demokraciji u svijetu

Broj mirovnih misija i operacija

11

Procjena i ishodite potrebnih sredstava za znaajnije aktivnosti/projekte


A545065 UN MISIJE
Naziv aktivnosti A545065 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 0,0

00

33.170.000

29.954.000

29.858.000

Oruane snage Republike Hrvatske e tijekom 2013. godine sudjelovati u osam mirovnih misija UN-a s ukupno 116 pripadnika od ega e se 23 asnika Oruanih snaga Republike Hrvatske nalaziti na pojedinanim dunostima vojnih promatraa i stoernih asnika, a 95 pripadnika u kontingentu u misiji UNDOF. Odlukama Vlade Republike Hrvatske definirane su redovite rotacije koje se provode tijekom cijele godine, broj i organizacijska struktura pripadnika Oruanih snaga Republike Hrvatske u misijama UN-a. Pokazatelji rezultata
Pokazatelj rezultata Jedinica Polazna vrijednost Ciljana vrijednost (2013.) 8 120 Ciljana vrijednost (2014.) 8 100 Ciljana vrijednost (2015.) 8 100

Broj UN misija Broj djelatnika u UN misijama

Broj Broj

8 118

A545066 NATO OPERACIJE


Naziv aktivnosti A545066 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 0,0

00

221.510.000

196.255.000

64.097.500

Oruane snage Republike Hrvatske e tijekom 2013. godini sudjelovati u dvije NATO voene operacije (ISAF i KFOR). U operaciji ISAF e u 2013. godini sudjelovati 300 pripadnika Oruanih snaga do oujka, a nakon toga broj e se do kraja godine smanjiti na 250 sukladno izlaznoj strategiji NATO saveza o izlasku iz Afganistana 2014. godine. Na Kosovu u mirovnoj operaciji KFOR planira se sudjelovanje 25 pripadnika Oruanih snaga tijekom cijele 2013. godine. Osim navedenog u 2013. godini Oruane snage imaju obvezu pripreme za sudjelovanja u NRF/IRF brzim snagama za odgovor u 2014. godini s vodom
173

Vojne policije, stoernim osobljem (31 pripadnik) i vodom NKBO (37 pripadnika) za mogue jednokratno upuivanje u trajanju do est mjeseci. Pokazatelji rezultata
Pokazatelj rezultata Jedinica Polazna vrijednost Ciljana vrijednost (2013.) 2 325 Ciljana vrijednost (2014.) 2 275 Ciljana vrijednost (2015.) 2 100

Broj operacija u tijeku Broj djelatnika u NATO operacijama

Broj Broj

2 361

A545067 EU MISIJE I OPERACIJE


Naziv aktivnosti A545067 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 0,0

00

2.180.000

2.830.000

2.871.000

Oruane snage Republike Hrvatske u 2013. godini sudjelovat e u operaciji ATALANTA (Somalija), i to s 5 pripadnika te oekujemo da e operacija trajati i narednih godina. Pokazatelji rezultata
Pokazatelj rezultata Jedinica Polazna vrijednost Ciljana vrijednost (2013.) 1 5 Ciljana vrijednost (2014.) 1 5 Ciljana vrijednost (2015.) 1 5

Broj operacija u tijeku Broj djelatnika u EU operacijama

Broj Broj

1 2

2606 KORITENJE ORUANIH SNAGA ZA POMO CIVILNIM INSTITUCIJAMA I STANOVNITVU


Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 127,5

2606

111.223.000

141.863.000

128.654.000

147.082.000

Opis programa
Pored obavljanja tradicionalnih vojnih zadaa, vana zadaa obrambenog sustava u mirnodopskim uvjetima je potpora civilnim institucijam i stanovnitvu u zemlji. Povezivanjem s drugim ministarstvima i drugim tijelima dravne uprave te civilnim institucijama, MO i OS RH pruaju pomo i angairaju se u itavom nizu nevojnih aktivnosti usmjerenih na poveanje sigurnosti graana RH, prevenciju i uklanjanje posljedica radnji i dogaaja tetnih po graane,

174

imovinu i prirodna bogatstva RH te pruanje zdravstvene, humanitarne i druge pomoi. Voeno naelima vanjske politike Republike Hrvatske, Ministarstvo obrane e sposobnosti razvijene za potporu civilnim vlastima angairati prema potrebi i u humanitarnim aktivnostima u inozemstvu. U ovim netradicionalnim vojnim aktivnostima obrambeni sustav u mirnodopsko vrijeme na najbolji nain pokazuje svoju opu drutvenu korisnost.

Zakonske i druge pravne osnove


Zakon o obalnoj strai Republike Hrvatske (NN 109/07), Odluka Sabora RH o proirenju jurisdikcije RH na Jadranskom moru, Zakon o zatiti od elementarnih nepogoda, Plan intervencija kod velikih poara otvorenog prostora na teritoriju RH, Plan uporabe Oruanih snaga RH u protupoarnoj sezoni, Zakon o zatiti i spaavanju (NN 174/04, 79/07, 38/09 i 127/10), Zakon o Hrvatskoj gorskoj slubi spaavanja (NN 79/06), Zakon o obrani (NN 33/02, 58/02, 76/07 i 153/09), Zakon o slubi u Oruanim snagama RH (NN 33/02, 58/02, 175/03, 136/04, 76/07, 88/09 i 124/09), Sporazum o suradnji u provedbi hitnog zranog prijevoza izmeu Ministarstva obrane i Ministarstva zdravlja.

Ciljevi provedbe programa u razdoblju 2013.-2015. i pokazatelji uspjenosti kojima e se mjeriti ostvarenje tih ciljeva
C i l j 1 . P om o i c i v i l ni m i n s t i t u c i j am a i s t a n o v n i t v u Obrambeni sustav u mirnodopskim uvjetima ima vanu ulogu u potpori civilnim institucijama u zemlji. Cilj navedene potpore je kontrola ZERP-a, spreavanje i umanjenje tete od umskih poara, obrana od poplava i druge pomoi u zatiti imovine i graana. Ministarstvo obrane i Oruane snage pruaju pomo i daju potporu civilnim institucijama za zatitu i spaavanje te pomau u prevoenju unesreenih helikopterskim prijevozom. Pokazatelji uinka
Pokazatelj uinka Jedinica Polazna vrijednost Ciljana vrijednost (2013.) Provedena zadaa Ciljana vrijednost (2014.) Provedena zadaa Ciljana vrijednost (2015.) Provedena zadaa

Zatiena prava i interesi na moru i pomo u protupoarnoj zatiti Pruena pomo zatiti i spaavanju u

Postrojbe/ Namjenski osigurane snage Procijenjeni broj intervencija

Provedena zadaa

793

800

800

800

Procjena i ishodite potrebnih sredstava za znaajnije aktivnosti/projekte


A545035 PROTUPOARNA ZATITA
Naziv aktivnosti A545035 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 123,6

80.572.000

99.553.000

85.812.000

96.783.000

U OS RH za provedbu Protupoarne sezone ustrojavaju se NOS (namjenski organizirane snage) sastavljen od dijelova snaga Hrvatske kopnene vojske, Hrvatskog ratnog
175

zrakoplovstva i protuzrane obrane i Hrvatske ratne mornarice, radi pruanja pomoi i potpore vatrogasnim postrojbama u gaenju poara otvorenog prostora iz zraka i sa zemlje te prevoenja morem i opskrbe gasitelja vodom. Pokazatelji rezultata
Pokazatelj rezultata Jedinica Polazna vrijednost Ciljana vrijednost (2013.) 213 Ciljana vrijednost (2014.) 213 Ciljana vrijednost (2015.) 213

Broj angairanih pripadnika Broj angairanih temeljnih sredstava Broj sati zrakoplova naleta

Broj

226

Broj

22

22

22

22

Broj

1964

1900

1900

1900

A545039 OBALNA STRAA


Naziv aktivnosti A545039 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 99,8

30.651.000

30.590.000

30.897.000

37.740.000

Obalna straa Republike Hrvatske ustrojena u okviru Hrvatske ratne mornarice svojim sposobnostima i raspoloivim resursima, samostalno ili pruanjem potpore drugim dravnim tijelima, omoguava zatitu prava i interesa Republike Hrvatske na moru, daje potporu sigurnosti plovidbe, traganju i spaavanju, prati kretanja stranih ratnih brodova i nadzire sve aktivnosti u zatienom ekoloko-ribolovnom pojasu (ZERP), epikontinentalnom pojasu i na otvorenu moru. Radarskim sustavima OS RH nadzire se teritorij i akvatorij RH te se razmjenjuju podaci s civilnim institucijama kao to je Hrvatska kontrola zrane plovidbe. Pokazatelji rezultata
Pokazatelj rezultata Jedinica Polazna vrijednost Ciljana vrijednost (2013.) 260 Ciljana vrijednost (2014.) 260 Ciljana vrijednost (2015.) 260

Broj angairanih pripadnika Broj angairanih temeljnih sredstava (brodovi, zrakoplovi, radari)

Broj

260

Broj

19

22

22

22

A545068 HITNI MEDICINSKI PRIJEVOZ


Naziv aktivnosti A545068 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 0,0

00

8.150.000

8.285.000

8.745.000

176

Angairanje helikoptera Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i protuzrane obrane za potrebe hitnog medicinskog prijevoza temelji se na Sporazumu o suradnji u provedbi hitnog zranog prijevoza izmeu Ministarstva obrane i Ministarstva zdravlja (travanj 2012.). Aktivnosti hitnog zranog medicinskog prijevoza ozlijeenih i/ili oboljelih osoba i hitnog zranog prijevoza organa za transplantaciju Oruane snage izvravaju tijekom cijele godine. Najvei broj letova je na podruju Splitsko-dalmatinske upanije, to je razumljivo s obzirom na broj otoka i njihovu slabu prometnu povezanost. Intenzitet prevoenja se poveava tijekom turistike sezone kada se prevozi i ozlijeene i/ili oboljele turiste. Angairaju se helikopteri iz Zrakoplovnih baza Divulje i Luko. Pokazatelji rezultata
Pokazatelj rezultata Jedinica Polazna vrijednost Ciljana vrijednost (2013.) 450 Ciljana vrijednost (2014.) 450 Ciljana vrijednost (2015.) 450

Broj hitnih medicinskih prijevoza Broj sati zrakoplova naleta

Broj

445

Broj

580

600

600

600

A545069 POTRAGA I SPAAVANJE


Naziv aktivnosti A545069 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 0,0

00

2.070.000

2.100.000

2.180.000

Angairanje helikoptera Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i protuzrane obrane za potrebe potpore Hrvatske gorske slube spaavanja u aktivnostima potrage i spaavanja temelji se na Sporazumu o suradnji izmeu Ministarstva obrane i Hrvatske gorske slube spaavanja. Sporazumom je regulirano angairanje helikoptera tijekom cijele godine. Potraga i spaavanja provodi se u suradnji s Dravnom upravom za zatitu i spaavanje, Hrvatskom gorskom slubom spaavanja i Obalnom straom Republike Hrvatske. Osim izvianja terena, zrakoplovi Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i protuzrane obrane sudjeluju i u izvlaenju osoba s nepristupanog podruja, odnosno podruja u kojem kretanje i transport nisu mogui uobiajenim javnim sredstvima. Za ove aktivnosti koriste se helikopteri Mi-8 MTV i Mi-171Sh te zrakoplovi PC-9. Pokazatelji rezultata
Pokazatelj rezultata Jedinica Polazna vrijednost Ciljana vrijednost (2013.) 25 55 Ciljana vrijednost (2014.) 25 55 Ciljana vrijednost (2015.) 25 55

Broj provedenih akcija Broj sati zrakoplova naleta

Broj Broj

23 51

177

A545070 POMO LOKALNOJ ZAJEDNICI I USTANOVAMA


Naziv aktivnosti A545070 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 0,0

00

1.500.000

1.560.000

1.634.000

Ministarstvo obrane i Oruane snage svoje opremljene, osposobljene i uvjebane pripadnike i postrojbe angairaju kroz samostalno ili zdrueno djelovanje s drugim institucijama Republike Hrvatske kada namjenski resursi civilnih vlasti nisu dovoljni u sprjeavanju nastanka tetnih dogaaja ili prilikom otklanjanja njihovih posljedica te u svakodnevnim aktivnostima. Pokazatelji rezultata
Pokazatelj rezultata Jedinica Polazna vrijednost Ciljana vrijednost (2013.) 600 Ciljana vrijednost (2014.) 600 Ciljana vrijednost (2015.) 600

Broj pruenih potpora

Broj

628

178

032 DRAVNI URED ZA HRVATE IZVAN REPUBLIKE HRVATSKE


Uvod
Dravni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu DUHIRH) sredinje je tijelo dravne uprave nadleno za podruje odnosa izmeu Republike Hrvatske i Hrvata izvan Republike Hrvatske. Skrb za Hrvate izvan Republike Hrvatske sastavni je dio unutarnje i vanjske politike Republike Hrvatske. U cilju promicanja veza s Republikom Hrvatskom svoj odnos s Hrvatima izvan Republike Hrvatske, Republika Hrvatska temelji na uzajamnoj suradnji i pruanju pomoi te jaanju njihovih zajednica, uvaavajui pri tome sve posebnosti i razliite potrebe hrvatskih zajednica izvan Republike Hrvatske.
Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 149,2

03205 Dravni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske 03210 Hrvatska matica iseljenika Ukupno 032

37.841.251

56.461.678

56.706.260

56.957.201

5.388.482

4.800.000

4.800.000

4.800.000

89,1

43.229.733

61.261.678

61.506.260

61.757.201

141,7

03205 Dravni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske


Uvod
Dravni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske osnovan je temeljem Zakona o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske (NN 124/2011 i NN 16/2012, dalje Zakon), a njegov djelokrug je definiran lankom 13. navedenog Zakona kako slijedi: koordinacija i nadzor aktivnosti izmeu nadlenih ministarstava, drugih tijela dravne uprave i ostalih nositelja suradnje Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske, briga za zatitu prava i interesa Hrvata izvan Republike Hrvatske, briga za ouvanje i jaanje identiteta Hrvata izvan Republike Hrvatske, uspostavljanje, odravanje i promicanje veza s Hrvatima izvan Republike Hrvatske, jaanje suradnje s Hrvatima izvan Republike Hrvatske i izrada komunikacijske strategije za Hrvate izvan Republike Hrvatske, u suradnji s drugim nadlenim ministarstvima, obavljanje poslova koji se odnose na stvaranje uvjeta za povratak iseljenika/dijaspore u Republiku Hrvatsku i njihovo ukljuivanje u gospodarski i drutveni ivot u Republici Hrvatskoj,
179

predlaganje politike poticanja i pomoi povratka i useljavanja, provoenje mjera i programa za integraciju Hrvata povratnika i useljenika, pruanje pomoi u poduzetnikim ulaganjima, gospodarska potpora povratku i odrivom opstanku Hrvata kao konstitutivnog naroda u Bosni i Hercegovini i hrvatske manjine u Republici Srbiji, Crnoj Gori i Republici Kosovo, gospodarska potpora i drugim hrvatskim zajednicama po potrebi, provoenje Strategije i predlaganje projekata i provedbenih planova, kao i nadzor njihove provedbe, voenje propisanih evidencija o Hrvatima izvan Republike Hrvatske, planiranje i osiguranje financijskih sredstava za programe i projekte Hrvatima izvan Republike Hrvatske i obavljanje drugih poslova propisanih posebnim zakonom.
Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 149,2

03205

37.841.251

56.461.678

56.706.260

56.957.201

OBRAZLOENJE PROGRAMA
2306 PROGRAMI HRVATA IZVAN REPUBLIKE HRVATSKE
Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 149,2

2306

37.841.251

56.461.678

56.706.260

56.957.201

Opis programa
Kroz Program Hrvata izvan Republike Hrvatske, a u svrhu ouvanja i jaanja hrvatskog identiteta i prosperiteta, kao i zatite prava i interesa svih hrvatskih graana, ostvaruje se povezivanje Republike Hrvatske i Hrvata izvan Republike Hrvatske. Unutar svog djelokruga DUHIRH titi prava i interese Hrvata izvan Republike Hrvatske te skrbi za ouvanje i jaanje njihovog identiteta; radi na uspostavljanju, odravanju i promicanju veza s Hrvatima izvan Republike Hrvatske; radi na jaanju suradnje s Hrvatima izvan Republike Hrvatske te obavlja poslove koji se odnose na stvaranje uvjeta za povratak iseljenika/dijaspore u Republiku Hrvatsku i njihovo ukljuivanje u gospodarski i drutveni ivot u Republici Hrvatskoj. U okviru svoje nadlenosti, DUHIRH koordinira i nadzire aktivnosti izmeu nadlenih ministarstava, drugih tijela dravne uprave i ostalih nositelja suradnje Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske.

Zakonske i druge pravne osnove


Ustav Republike Hrvatske najvii je pravni temelj posebno lanak 10. koji kae da Republika Hrvatska titi prava i interese svojih dravljana koji ive i borave i inozemstvu i promie njihove veze s domovinom. Dijelovima hrvatskog naroda u drugim dravama jami se osobita skrb i zatita Republike Hrvatske. Pravni temelj zasniva se i na Stratekim dokumentima
180

Republike Hrvatske kao to su: Strateki okvir za razvoj 2006.-2013.; Strategija odrivog razvitka Republike Hrvatske (NN 30/2009). Zadae i obveze Dravnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske proizlaze iz Zakona o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske (NN 124/2011;16/2012), Uredbe o unutarnjem ustrojstvu Dravnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske (NN 52/2012). Zakon o Hrvatskoj radioteleviziji - II. PROGRAMSKA NAELA I OBVEZE lanak 5.; Zakon o razvojnoj suradnji i humanitarnoj pomoi inozemstvu (NN 146/2008); Nacionalna strategija razvojne suradnje Republike Hrvatske za razdoblje od 2009. do 2014. godine (NN 24/2009).

Ciljevi provedbe programa u razdoblju 2013.-2015. i pokazatelji uspjenosti kojima e se mjeriti ostvarenje tih ciljeva
C i l j 1 . S k r b za o u va n j e n ac i o n al n o g i d en t i t e t a H r v a t a i zv a n R e p u b l i ke H r v a t s k e t e n j i h o v o po v e zi v a nj e s R e p u bl i ko m H r v at s k om Skrb za ouvanje nacionalnog identiteta svih narataja Hrvata izvan Republike Hrvatske te njihovo povezivanje s Republikom Hrvatskom opi je cilj rada i ustroja DUHIRH. S tim ciljem, jaat e se suradnja sa svim oblicima organiziranja Hrvata u svijetu (udruge, organizacije, institucije, kulturni centri, hrvatske katolike misije i dr.), kao i pruati potpora tim institucijama u svrhu promicanja hrvatskoga jezika, kulture te znanstvene, gospodarske i druge suradnje. Podravajui ove zajednice, Republika Hrvatska pridonosi njihovom razvoju i boljem poloaju u zemljama nastanjenja uvaavajui pri tome sve posebnosti i razliite potrebe hrvatskih zajednica izvan Republike Hrvatske. Navedeni cilj ostvarivat e se jaanjem zatite prava i interesa Hrvata izvan Republike Hrvatske te jaanje njihovih zajednica. Skrb o Hrvatima kao jednakopravnom, suverenom i konstitutivnom narodu u Bosni i Hercegovini, uvaavanje statusa hrvatskih autohtonih manjina i ostvarivanje njihovih manjinskih prava te briga za hrvatsko iseljenitvo, njegov pravni, kulturni i jezini poloaj, ustavna su obveza Republike Hrvatske koju e u navedenom razdoblju izvravati i koordinirati DUHIRH. Ovisno o stupnju integriranosti Hrvata izvan Republike Hrvatske u zajednice u kojima ive, DUHIRH e mjere koje poduzima usmjeriti prioritetno ili na ouvanje hrvatskog jezika i kulture, ili na razne oblike pomoi kroz provedbu postojeih meunarodnih ugovora i sklapanje novih te kroz programe i aktivnosti unutar i izvan Republike Hrvatske. Ovim se odnosom namjeravaju jaati Hrvatske zajednice izvan Republike Hrvatske, njihov poloaj i uloga u sredinama u kojima ive te ujedno aktivno ukljuiti Hrvate izvan Republike Hrvatske u drutveni i politiki ivot Republike Hrvatske. S ciljem jaanja i razvoja suradnje s pojedincima, udrugama i institucijama Hrvata izvan Republike Hrvatske DUIRH e u skladu s Zakonom o odnosima s Hrvatima izvan Republike Hrvatske razvijati i podupirati suradnju na podruju kulture, obrazovanja, znanosti,porta, gospodarstva, zdravstva kao i u drugim podrujima.

181

Povratak hrvatskih iseljenika i useljavanje njihovih potomaka te istodobno smanjenje iseljavanja iz Republike Hrvatske jedna je od kljunih mjera demografske obnove Republike Hrvatske te nezaobilazna aktivnost i posebni cilj postavljen pred DUHIRH. Useljenika politika s jasnim ciljevima promicanja humanih, socijalnih, demografskih, kulturnih i gospodarskih interesa prioritetna je za povratak hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka. Stoga e DUHIRH u ispunjenju ovog zadatka olakati uvjete odrivog povratka svim Hrvatima, a posebno onima koji su u iseljenitvu stekli znanja, vjetine i iskustvo, radi ostvarivanja zajednikih interesa, temeljenih na Zakonu.

Procjena i ishodite potrebnih sredstava za znaajnije aktivnosti/projekte


A565026 MEUNARODNI PROGRAM HRVATSKOG RADIJA "GLAS HRVATSKE"
Naziv aktivnosti A565026 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 100,0

10.000.000

10.000.000

10.000.000

10.000.000

Glas Hrvatske je dvadeset i etiri satni meunarodni viejezini program Hrvatskoga radija namijenjen informiranju Hrvata koji ive izvan Republike Hrvatske, nacionalnih manjina u Hrvatskoj i meunarodne javnosti. Taj program sustavno i sveobuhvatno izvjetava o aktualnim drutvenim i politikim zbivanjima u domovini - o hrvatskoj batini, zbivanjima u kulturi te prenosi najvanije sportske dogaaje itd. Cilj je stvaranje neovisne pozitivne slike o RH, promicanje Hrvatske u svijetu turistiki, politiki i drutveno, uvanje hrvatske kulturne i jezine batine, uenje hrvatskog jezika i poticanje mladih na povratak i ivot u RH. U ovo doba gospodarske krize posebno je vana dobra povezanost iseljene i domovinske Hrvatske. Stvaranjem realne slike o Hrvatskoj ovaj viejezini program e pozitivno utjecati na ulaganja Hrvata izvan Republike Hrvatske u RH, na bolje rezultate hrvatskog gospodarstva i turizma i na poboljanje demografskih vrijednosti. Glas Hrvatske zajedniki je projekt HRT-a i hrvatske Vlade. Oekuje se vrsta suradnja Uprave HRT s Dravnim uredom za Hrvate izvan Republike Hrvatske u kreiranju i provoenju zajednikih projekata.

A570036 SATELITSKI TV PROGRAM ZA SJEVERNU AMERIKU


Naziv aktivnosti A570036 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 100,0

3.300.000

3.300.000

3.300.000

3.300.000

Rije je o kodiranom satelitskom TV programu Slika Hrvatske namijenjenom hrvatskim iseljenicima diljem svijeta, ponajprije Hrvatima u Sjevernoj i Junoj Americi, Australiji i na Novom Zelandu. Cilj je stvaranje neovisne pozitivne slike o RH, politikog i drutvenog ugleda Hrvatske, stvaranje poeljne gospodarske destinacije, napraviti globalni brand te stvoriti vrste veze s Hrvatima izvan Republike Hrvatske. Stvaranjem realne slike o Hrvatskoj ovaj multimedijalni program e pozitivno utjecati na ulaganja Hrvata izvan Republike Hrvatske, na bolje rezultate hrvatskog gospodarstva i

182

turizma, na poboljanje demografskih vrijednosti te e Hrvatima u inozemstvu pribliiti kulturni i drutveni ivot Republike Hrvatske i neizravno poticati na povratak. Dravni ured za Hrvate izvan RH stvorit e institucionalni partnerski odnos s HRT to e uvelike olakati ostvarenje planiranih aktivnosti. Hrvatska radiotelevizija, kao javna ustanova, na temelju svojih zakonskih obveza, izrauje plan i program rada za radio, televiziju i javne radiodifuzijske usluge za Hrvate izvan Republike Hrvatske te usklauje termine emitiranja i ini ih dostupnima. Informiranje Hrvata izvan Republike Hrvatske i promocija Republike Hrvatske u svijetu od javnog je interesa, te e Hrvatska radiotelevizija proizvoditi i objavljivati multimedijalni program s viejezinim televizijskim i radijskim sadrajima to e se urediti ugovorom izmeu Vlade Republike Hrvatske i Hrvatske radiotelevizije. U ostvarivanju programskih naela, HR i HTV e osobito proizvoditi i/ili objavljivati emisije namijenjene informiranju pripadnika hrvatskoga naroda izvan Republike Hrvatske.

A862001 ADMINISTRACIJA I UPRAVLJANJE


Naziv aktivnosti A862001 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 561,8

1.860.000

10.450.000

10.680.000

10.915.000

Zakonom o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske 2012. godine osnovan je Dravni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Osnivanje novog tijela dravne uprave povezano je s trokovima koje je nuno osigurati za normalno funkcioniranje Dravnog ureda, poput kadrova, prostora, opreme i namjetaja te ostalih materijalno tehnikih preduvjeta potrebnih za rad tijela. Dakle, s obzirom da se radi o novonastalom tijelu, radi njegovog funkcioniranja potrebno je kadrovsko popunjavanje Dravnog ureda potrebnim brojem dravnih slubenika, te s tim u svezi potrebno je osigurati nuno potrebne uvjete za njihov rad. Dravni ured je predvidio postupno popunjavanje Ureda potrebnim dravnim slubenicima u razdoblju 2013.-2015. Posebno treba istaknuti da je namjera Dravnog ureda da se pretena veina djelatnika preuzme iz drugih tijela dravne uprave, a ne novim zapoljavanjem. Samo iznimno u situacijama gdje nee biti mogue pronai odgovarajui kadar u okviru dravne uprave ilo bi se na novo zapoljavanje. Slijedom navedenog kadrovsko popunjavanje ne bi trebalo dodatno opteretiti Dravni proraun. Nastanak novog dravnog tijela te njegovo kadrovsko popunjavanje (premda preuzimanje iz drugih dravnih tijela) povlai takoer i osiguranja adekvatnih prostornih uvjeta, trokove namjetaja, opreme (informatike opreme, telefonske centrale i telefonskih aparata), uredskog materijala i drugo. Slijedom navedenog planirane su stavke kako bi se svakom djelatniku osigurali minimalni uvjeti za rad. Osnovna svrha Dravnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske koja je odreena Zakonom o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske usmjerena na komunikaciju prema Hrvatima diljem svijeta (Hrvati kao nacionalna manjina u 12 europskih drava, Hrvati u BiH, te iseljenitvo u europskim i prekooceanskim zemljama). Navedeno podrazumijeva komunikaciju telefonom i potom s inozemstvom kao i posjete hrvatskim zajednicama u inozemstvo odnosno primanje istih u Republici Hrvatskoj. Neke od navedenih aktivnosti su definirane Meunarodnim ugovorima kao to je to sluaj sa zakljuenim sporazumima o zatiti prava manjina (zakljuen izmeu Republike Hrvatske, Republike Maarske, Republike Srbije, Republike Makedonije i Crne Gore) koji svaki sadri obvezu redovitog godinjeg sastanka

183

Meuvladinog mjeovitog odbora. Organizacija meuvladinih mjeovitih odbora podrazumijeva trokove slubenih putovanja i trokove reprezentacije. Zakonom je propisana i obveza Vladi Republike Hrvatske osnivanje Savjeta za Hrvate izvan Republike Hrvatske koji se mora sastati jednom godinje. Trokovi organizacije Savjeta kao i svih drugih posjeta pokrivaju se iz sredstava Dravnog ureda.

A862006 PROGRAMI HRVATA IZVAN REPUBLIKE HRVATSKE


Naziv aktivnosti A862006 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 40,0

5.276.251

2.111.678

2.156.260

2.307.201

A862007 STIPENDIJE ZA STUDENTE I UENIKE PRIPADNIKE HRVATSKOG NARODA IZVAN REPUBLIKE HRVATSKE
Naziv aktivnosti A862007 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 11,6

2.405.000

280.000

280.000

280.000

Ciljevi koji se postiu ovom aktivnou jesu promicanje i uvrivanje svekolike povezanosti Hrvata izvan RH s Republikom Hrvatskom, to doprinosi ostvarenju duhovnog jedinstva i kulturnog zajednitva. Temeljem Pravilnika o stipendiranju uenika i studenata u RH od 23. svibnja 2012., Dravni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske dodjeljuje stipendije pripadnicima hrvatskog naroda izvan Republike Hrvatske, koji pohaaju srednje kole ili visoka uilita na podruju Republike Hrvatske. Pravo na stipendiju ostvaruje se putem javnog natjeaja prema utvrenim kriterijima za dodjeljivanje stipendija. Odluku o dodjeli stipendija donosi Predstojnica Dravnog ureda na prijedlog Povjerenstva, sukladno raspoloivim financijskim sredstvima za tu namjenu. Pripadnicima hrvatskog naroda izvan Republike Hrvatske koji studiraju na podruju RH odobrava se smjetaj u studentske domove Studentskog centra Sveuilita u Zagrebu, u okviru predvienih 80 mjesta za pripadnike hrvatskoga naroda s prebivalitem izvan RH, a sukladno internom Pravilniku Dravnog ureda kojim se ureuju prava i obveze kandidata za smjetaj u domove. Teaj uenja hrvatskog jezika Croaticum organizira Filozofski fakultet - Odsjek za kroatistiku Sveuilita u Zagrebu, a Dravni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske, temeljem Pravilnika od 23. svibnja 2012., preuzima obvezu plaanja kolarine u trajanju do dva semestra za kandidate hrvatskog podrijetla s prebivalitem izvan Republike Hrvatske. Pravo na kolarinu ostvaruje se putem Javnog poziva za dodjelu naknade za uenje hrvatskog jezika, na koji se prijavljuju potomci hrvatskih iseljenika iz cijelog svijeta, a ponajvie iz zemalja June Amerike. Odluku o dodjeli naknada donosi Predstojnica Dravnog ureda, na prijedlog Povjerenstva. Dravni ured takoer snosi trokove koritenja subvencionirane prehrane u studentskim restoranima (jedan obrok dnevno) za sve polaznike teaja Croaticum). Osim navedenog, svim polaznicima do 30 godina starosti osigurava se smjetaj u studentskim domovima u Zagrebu, u okviru predvienih 80 mjesta za pripadnike hrvatskoga naroda s prebivalitem izvan RH.

184

Programom stipendija omoguava se pripadnicima hrvatskoga naroda izvan RH kolovanje u Republici Hrvatskoj. Program uenja hrvatskoga jezika ima osobitu vanost u smislu njegovanja i promicanja hrvatskoga jezika i kulture. Ovim se programom potie povratak hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka u Republiku Hrvatsku te se stvaraju preduvjeti za lake ukljuivanje u gospodarski i drutveni ivot Republike Hrvatske. Unato injenici da se veina polaznika teaja vraa u zemlje iz kojih su doli, smisao programa Croaticum nije umanjen jer e oni u svojim zemljama zasigurno biti dobri promicatelji hrvatske kulture i jezika.

A862009 FINANCIRANJE UDRUGA HRVATA IZVAN REPUBLIKE HRVATSKE KOJE DJELUJU U REPUBLICI HRVATSKOJ
Naziv aktivnosti A862009 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 0,0

00

1.800.000

1.600.000

1.400.000

U svrhu jaanja opstanka Hrvata izvan Republike Hrvatske DUHIRH kroz ovu aktivnost prua pomo udrugama u Republici Hrvatskoj koje razvijaju suradnju s Republikom Hrvatskom.

A862011 PROGRAMI POMOI HRVATSKOJ MANJINI U INOZEMSTVU


Naziv aktivnosti A862011 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 0,0

00

1.500.000

1.500.000

1.500.000

Program se odnosi na financiranje hrvatskih manjinskih udruga u europskim dravama. Pomo hrvatskim nacionalnim manjinama u inozemstvu se dodjeljuje u vidu financiranja njihovih udruga. Sredstva se rasporeuju putem povjerenstava pri Veleposlanstvima RH za financiranje rada manjinskih udruga. Kroz stalnu znaajniju financijsku potporu hrvatskim udrugama cilj je osnaiti hrvatsku manjinsku zajednicu u domicilnim dravama u ostvarivanju manjinskih prava, pogotovo etniku, vjersku, kulturnu i jezinu samosvijest te ih uiniti punopravnim imbenikom domicilne drave. Planirana sredstva nisu namijenjena za druge projekte i potrebe manjina kao niti za dovretak nekih krucijalnih kapitalnih projekata. Planirana sredstva temeljimo na novonastalim okolnostima vezanim uz pojaane aktivnosti i poloaj hrvatske zajednice u susjednim dravama, primjerice: u Crnoj Gori, Makedoniji, Srbiji, Maarskoj i Kosovu kao i poveanim aktivnostima hrvatskih udruga u konkretnom ostvarivanju zajamenih manjinskih prava (ouvanje jezika i kulturne batine, obrazovanje i informiranja) te u tim okolnostima najavljene financijske potpore hrvatskoj zajednici od strane Vlade RH i visokih dravnih dunosnika kao i preuzetih meunarodnih obaveza (projekt obnove kue bana Josipa Jelaia, sufinanciranje ljetovanja hrvatske djece iz Maarske u Kulturnomprosvjetnom centru Hrvata iz Maarske na Pagu itd.). Programima pomoi hrvatskim nacionalnim manjinama eli se sprijeiti daljnja asimilacija Hrvata u domicilnim dravama, bolja pravna zatita te ouvanje materinjeg jezika, kulture i tradicije.

185

A862015 MEUNARODNA RAZVOJNA SURADNJA - POMOI HRVATSKIM ZAJEDNICAMA


Naziv aktivnosti A862015 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 0,0

00

26.870.000

27.070.000

27.170.000

U svijetlu skorog lanstva Republike Hrvatske u Europskoj uniji, prihvaena je obveza pomaganja stanovnitvu i organizacijama zemalja u razvoju i tranziciji pruanjem financijske i/ili drugih vrsta podrke. U tom kontekstu europske organizacije civilnog drutva obvezuju se, i ve dugi niz godina povezuju u Platforme, inei napore kako bi se razvojne politike uvrstile u najue politike prioritete razvijenih zemalja, a posebice u prioritetne politike ciljeve europskih institucija. Cilj je definirati tekue programe i projekte hrvatske razvojne suradnje i humanitarne pomoi, kao i identificirati nove izazove te odgovore na njih. Pruajui razvojnu i humanitarnu pomo Hrvatima izvan RH, Dravni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske ujedno provodi Milenijske razvojne ciljeve Ujedinjenih naroda kroz regionalne programe pomoi prema tematskim prioritetima kao to su: osiguranje osnovnog obrazovanja, promicanje ravnopravnosti spolova i osnaivanje uloge ena, osiguranje odrivosti okolia te razvijanje globalne suradnje za razvoj. Republika Hrvatska poprimila je obiljeje zemlje donatora te je od 1. sijenja 2011. godine, sukladno kriterijima Odbora za razvojnu suradnju, Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD/DAC) ona i slubeno postala zemljom pruateljicom razvojne pomoi. Financijskim doprinosom Dravni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske aktivno provodi programe i projekte razvojne suradnje u skladu s Nacionalnom strategijom razvojne suradnje, posebice u podruju reformskih procesa za usklaivanje drutva sa EU standardima, prijenosa iskustava iz specifinih ratnih i poratnih okolnosti, obrazovanja, obuke strunjaka i osoblja, zdravstva i ostalog. U sklopu ove aktivnosti kao najznaajnija stavka su poticaji za obrazovanje, kulturu znanost i zdravstvo za Bosnu i Hercegovinu s ciljem zatite interesa hrvatskoga naroda u BIH i ostvarenje preduvjeta za njihov odrivi povratak i snoljivi ivot u BiH. Program Vlade Republike Hrvatske za Hrvate u BiH odobrava financijsku potporu zainteresiranim pravnim osobama koje su registrirane i djeluju na podruju BiH, a promiu interese i zatitu Hrvata u BiH. U Javnom natjeaju navedeni su kriteriji na temelju kojih se odobrava pomo, a u dokumentaciji je potrebno obrazloiti ponueni projekt iz podruja kulture, obrazovanja, znanosti, odnosno zdravstva. Odabir projekata vri Povjerenstvo Vlade RH u suradnji s ministarstvima nadlenim za predmetna podruja. Dravni ured zaprima prijave na natjeaj i koordinira sve poslove vezane uz provedbu ovoga programa. Odluku o raspodjeli sredstava donosi Vlada RH na prijedlog Povjerenstva. Obzirom na brojne tekoe ostvarivanja prihvatljivog ustavno-pravnog, gospodarskog, kulturnog i jezinog poloaja Hrvata u BiH, ovaj program financijske potpore ima vrlo vanu ulogu jer prua neposrednu pomo na podrujima vezanim uz svakodnevni ivot. Stipendije za studente i uenike pripadnike hrvatskog naroda takoer su dijelom planirane na ovoj aktivnosti, a dodjeljuju se temeljem Pravilnika o stipendiranju uenika i studenata u RH od 23. svibnja 2012.godine. U okviru ove aktivnosti Dravni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske dodjeljuje stipendije pripadnicima hrvatskog naroda izvan Republike Hrvatske uglavnom iz BiH, a koji pohaaju srednje kole ili visoka uilita na podruju Republike Hrvatske. Pravo na stipendiju ostvaruje se putem javnog natjeaja prema utvrenim kriterijima za dodjeljivanje stipendija.

186

Programi pomoi hrvatskoj manjini u inozemstvu ostvaruju se dijelom i kroz ovu aktivnost, a odnose se na stalnu financijsku potporu hrvatskim nacionalnim manjinama u inozemstvu kroz financiranje njihovih udruga. Kroz ovu aktivnost se financiraju hrvatske udruge u BiH, Crnoj Gori i drugim susjednim zemljama.

03210 Hrvatska matica iseljenika


Uvod
Hrvatska matica iseljenika utemeljena je 1951. godine, a danas djeluje u skladu sa Zakonom o Hrvatskoj matici iseljenika to ga je prvi saziv Sabora nakon demokratskih promjena prihvatio, na sjednici odranoj 28. prosinca 1990. godine. Unutarnja organizacija HMI ureena je Statutom, koji je Upravni odbor prihvatio 6. veljae 1992. godine, a tim dokumentima Hrvatska matica iseljenika (HMI) definirana je kao sredinja nacionalna ustanova za obavljanje drutvene i privredne djelatnosti od znaenja za poloaj hrvatskih iseljenikih zajednica i za hrvatske etnike manjine u drugim dravama, za iseljenike s teritorija Republike Hrvatske i Hrvate koji ive i rade u inozemstvu a potjeu iz drugih drava, kao i za lanove njihovih obitelji koji borave u stranim zemljama. Matica obavlja djelatnost od znaaja za poloaj hrvatskih iseljenikih zajednica i za hrvatske etnike manjine u drugim dravama, za iseljenike s teritorija Republike Hrvatske i Hrvate koji ive ili rade u inozemstvu i lanove njihovih obitelji koji borave u inozemstvu, te skrbi i promie njihove odnose i veze s domovinom. Djelatnosti Matice od posebnog su drutvenog interesa, odnosno od interesa za Republiku Hrvatsku. Osniva Hrvatske matice je Republika Hrvatska, a osnivaka prava u ime Republike Hrvatske obavlja Dravni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske.
Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 89,1

03210

5.388.482

4.800.000

4.800.000

4.800.000

OBRAZLOENJE PROGRAMA
2306 PROGRAMI HRVATA IZVAN REPUBLIKE HRVATSKE
Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 89,1

2306

5.388.482

4.800.000

4.800.000

4.800.000

Opis programa
Ispunjavajui misiju susretita hrvatskoga raseljenog bia, Hrvatska matica iseljenika (HMI) razvija i potie snaan, vieslojan i trajan dijalog s Hrvatima u iseljenitvu i njihovim potomcima kako bi posredovala injenice koje govore o sastavnicama nae samobitnosti: povijesnim dogaajima i linostima, prirodnim ljepotama i spomenikoj batini, suvremenim zbivanjima i ljudima koji ih pokreu i ostvaruju te o svemu to ini hrvatsku domovinu i narod, kao sredinje oslonce naeg identiteta. Istodobno, HMI djeluje i u svrhu ouvanja batine i etniko-kulturnog lika pripadnika hrvatskih manjinskih zajednica u drugim
187

zemljama, te nastoji na najbolji nain odgovoriti posebnim zahtjevima hrvatskih udruga ili pojedinaca izvan Republike Hrvatske, kako bi se rad te ustanove to bolje uskladio s potrebama i eljama naih ljudi u svijetu. Slijedei suvremene izazove, HMI sudjeluje i u humanitarnim, ekolokim, obnoviteljskim i razvojnim programima graanskih inicijativa, dravne uprave i regionalne/lokalne samouprave, pridonosei raznovrsnosti i dinamici drutvenog dijaloga u Republici Hrvatskoj, te izmeu domovine i iseljenitva.

Zakonske i druge pravne osnove


Zakon o Hrvatskoj matici iseljenika (NN 59/90)

Ciljevi provedbe programa u razdoblju 2013.-2015. i pokazatelji uspjenosti kojima e se mjeriti ostvarenje tih ciljeva
C i l j 1 . R a zv o j i p o t i ca n j e di j al o g a s H r v at i m a u i s el j e ni t v u Slijedei suvremene izazove, Hrvatska matica iseljenika sudjeluje u humanitarnim, ekolokim, obnoviteljskim i razvojnim programima graanskih inicijativa, dravne uprave i regionalne/lokalne samouprave, pridonosei raznovrsnosti i dinamici drutvenog dijaloga u Republici Hrvatskoj te izmeu domovine i iseljenitva.

188

040 MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA


Uvod
Glavna zadaa Razdjela je ouvanje i poboljanje dobrog stanja javne sigurnosti, reda i mira u Republici Hrvatskoj, a trajnji cilj je kontinuirano poveanje razine sigurnosti, pouzdanosti i zatite u prometu. Pitanje sigurnosti, zatite i kontrole dravne granice je od visokog znaaja. Izuzetno je zahtjevna zadaa osiguranja nesmetanog protoka ljudi i roba preko dravne granice uz istovremeno spreavanje nezakonitih prelazaka kao i svih oblika prekograninog kriminala preko dravne granice. Niz aktivnosti izgradnje sigurnosti i povjerenja provodi se u podruju meunarodne suradnje, a pripadnici razdjela aktivno sudjeluju u misijama odgovora na krize u inozemstvu pod okriljem meunarodnih organizacija i saveza. Jedna od temeljnih zadaa Razdjela je poduzimanje preventivnih, organizacijskih i operativnih mjera i aktivnosti u svrhu unapreenja vatrogasne djelatnosti, u koje spadaju promidbene aktivnosti iz zatite od poara i izdavanje strune literature, te osposobljavanje, usavravanje, obuke, seminari, savjetovanja vatrogasnih kadrova, uz istovremeno osiguranje tehnikotehnoloke opremljenosti vatrogasnih postrojbi kroz sufinanciranje vatrogasne tehnike i opreme, te odravanje i razvijanje djelotvornog sustava uzbunjivanja, komunikacija i izvjeivanja, titei strukovne interese vatrogasnih organizacija (javnih vatrogasnih postrojbi, dobrovoljnih vatrogasnih drutava i njihovih zajednica). Provoenje mjera zatite od poara u cilju je smanjenja teta uzrokovanih poarima i nesreama. Znaajni poslovi i zadaci su: prikupljanje, obrada i voenje baze podataka o katastrofama, razmjena znanstvenih i tehnikih podataka i informacija vanih za zatitu i spaavanje od katastrofa, predlaganje, poduzimanje i usklaivanje preventivnih mjera za smanjenje mogunosti nastanka katastrofa, obuka i osposobljavanje upravljakih i specijalistikih timova kao i planiranje i provedba vjebi iz podruja zatite i spaavanja, koje ukljuuju angairanje meunarodnih i spasilakih timova. Od velikog znaaja je i koordinacija svih sudionika u zatiti i spaavanju, te izravno rukovoenje i zapovijedanje kroz cjelovit sustav zatite i spaavanja. Razdjel obavlja i strune poslove koji se odnose na: prikupljanje i obradu podataka o prostorima zagaenim minsko-eksplozivnim sredstvima, voenje evidencija o razminiranim prostorima, voenje brige o obavjeivanju i upozoravanju stanovnitva o opasnostima od minskoeksplozivnih sredstava, obiljeavanje prostora zagaenih minsko-eksplozivnim sredstvima, suradnju s meunarodnim ekspertima za razminiranje.
Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 93,6

04005 Ministarstvo unutarnjih poslova 04030 Proraunski korisnici u funkciji zatite i spaavanja 04035 Hrvatski centar za razminiranje

4.146.356.000

3.881.618.496

3.903.181.286

4.011.493.096

171.175.800

174.626.640

174.299.120

174.044.270

102,0

244.720.000

217.037.000

222.770.000

217.275.000

88,7

189

Ukupno 040

4.562.251.800

4.273.282.136

4.300.250.406

4.402.812.366

93,7

04005 Ministarstvo unutarnjih poslova


Uvod
Ministarstvo unutarnjih poslova obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na zatitu ivota, osobne sigurnosti i imovine (policijski poslovi) i to: sprijeavanje, otkrivanje i suzbijanje kaznenih dijela i prekraja, pronalaenje poinitelja kaznenih djela i prekraja te osiguranje njihove dostupnosti nadlenim tijelima, nadzor i upravljanje sigurnou cestovnog prometa, odravanje javnog reda i mira, nadzor i osiguranje javnih okupljanja, nadzor i osiguranje dravne granice, nadzor kretanja i boravka stranaca te njihov prihvat, osiguranje i zatitu odreenih osoba, objekata i prostora. Ministarstvo obavlja inspekcijske i druge upravne poslove koji se odnose na zatitu od poara, proizvodnju i promet eksplozivnih tvari, humanitarno razminiranje, zatitarsku i detektivsku djelatnost, minimalnu tehniku zatitu novarskih institucija, nadzor stanica za tehniki pregled vozila. Ministarstvo obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na dravljanstvo, izdavanje osobnih iskaznica, prijavljivanje prebivalita i boravita graana, izdavanje vozakih dozvola i registracije motornih vozila, nabavu, dravnje i noenje oruja i streljiva, te voenje odgovarajuih evidencija i statistike. Ministarstvo obavlja i poslove koji se odnose na obrazovanje i struno usavravanje policijskih i ostalih dravnih slubenika za vlastite potrebe, kao i za potrebe vanjskih korisnika u podruju humanitarnog razminiranja, privatne zatite, kontrole putnika i prtljage u zranim lukama, upravljanja prometom od strane jedinica lokalne samouprave, carinske slube i dr., te poslove iz podruja znanstveno-istraivake djelatnosti i poslova izdavatva za vlastite potrebe.
Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 93,6

04005

4.146.356.000

3.881.618.496

3.903.181.286

4.011.493.096

OBRAZLOENJE PROGRAMA
2601 JAVNI RED, SIGURNOST I UPRAVNI POSLOVI
Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 94,4

2601

3.358.117.000

3.171.980.289

3.184.600.827

3.264.934.637

Opis programa
Program Javni red, sigurnost i upravni poslovi ukljuuje policijske poslove i druge poslove Ministarstva unutarnjih poslova koji su odreeni zakonom, kao to su zatita ivota, prava i

190

sigurnosti i neprovredivosti osobe, zatita imovine, sprjeavanje i otkrivanje kaznenih djela, prijestupa i prekraja i njihovo dovoenje nadlenim tijelima, nadzor i upravljanje cestovnim prometom, poslovi sa strancima, pronalaenje nezakonito steene imovine, odravanje javnog reda i mira, osiguranje i nadzor javnih okupljanja, nadzor kretanja i boravka stranaca i njihov prihvat, osiguranje i zatita odreenih osoba, objekata i prostora, protueksplozijska zatita, poslovi specijalne policije, te drugi poslovi odreeni zakonom. Prioritetni cilj Ministarstva unutarnjih poslova kroz provoenje programa Javni red, sigurnost i upravni poslovi je da cjelokupnom svojom aktivnou doprinese smanjenju opasnosti i posljedica od kanjivih ponaanja. Odravanje stanja javne sigurnosti na najvioj moguoj razini ima za graane posebnu vrijednost i pretpostavka je uspjenom razvoju drutva na svim podrujima. Kanjiva ponaanja, koja ugroavaju javnu sigurnost, ine kaznena djela i prekraji. Program osiguranja javnog reda obuhvaa sve aktivnosti kojima se sprjeavaju i izravno suzbijaju kanjiva ponaanja. Da bi graani ivjeli slobodno i osjeali se sigurno, potrebno je ne kriti propisana pravila kojima su ureeni javni red i sigurnost u drutvu. Nedozvoljena ponaanja stvaraju konfliktne i uznemirujue situacije koje mogu rezultirati tetnim i traginim posljedicama. Osnova je zadaa policije, kao javnog sigurnosnog servisa graana smanjiti kanjiva ponaanja na najmanju moguu mjeru. Kaznena djela, kao tei oblici kanjivih ponaanja, u znatnoj mjeri nije mogue unaprijed predvidjeti pa niti sprijeiti te zbog toga pojedinci i drutvo trpe tetne posljedice. Program otkrivanja i razrjeavanja kaznenih djela ine sve one aktivnosti kojima se rasvjetljavaju svi dogaaji za koje se sumnja sa su posljedica takvih djela i pronalaze osobe za koje se osnovano sumnja da su svojim ponaanjem prouzroile ili pripomogle nastajanju tetnih ili traginih posljedica. Otkrivanje i razrjeavanje kriminaliteta, kao najopasnije sigurnosne pojave, iz koje proistjeu dvije treine svih tetnih i traginih posljedica na podruju javne sigurnosti, graani doivljavaju kao najvaniju policijsku zadau, a policija svojim rezultatima na ovom planu najvie dokazuje svoju uspjenost. Posebna kategorija kanjivih ponaanja, koju policija sprjeava, otkriva i suzbija, ine kaznena djela i prekraji sudionika u prometu na cestama. Motorizirani cestovni promet vana je komponenta suvremene civilizacije. No, naalost, jo uvijek plaamo visoku cijenu ovoj civilizacijskoj dobrobiti u nepoeljnim ljudskim stradanjima. Da bi se stanje sigurnosti u cestovnom prometu podiglo na viu razinu, drutvo mora uloiti jo mnogo napora u poboljanje prometne infrastrukture i razvoj prometne kulture. Znatan dio tog napora pripada policiji koja svojim aktivnostima treba utjecati na poveanje prometne discipline svih sudionika u prometu. U okviru programa Javni red, sigurnost i upravni poslovi postavljeni su i posebni ciljevi koji su utvreni Stratekim planom Ministartva unutarnjih poslova i drugih institucija u funkciji zatite i spaavanja za razdoblje 2013.-2015. i to: Posebni cilj 1.1. Poboljati sprjeavanje i suzbijanje kanjivih ponaanja; Posebni cilj 1.2. Poboljati suzbijanje kriminaliteta; Posebni cilj 1.3. Poveati sigurnost prometa na cestama; Posebni cilj 1.5. Poboljati usluge graanima u upravnim stvarima i Posebni cilj1.6. Unaprijediti suradnju Ministarstva na podruju meunarodne sigurnosti.

Zakonske i druge pravne osnove


Zakon o policiji, 34/11, 41/08, 129/00, Zakon o policijskim poslovima i ovlastima, NN 76/09, Zakon o hrvatskom dravljanstvu, NN 130/11, 28/92, 70/91, 53/91, Zakon o prebivalitu i boravitu graana, NN 53/91, Zakon o osobnoj iskaznici, NN 122/02, 11/02, 9/92, 53/91, Zakon o putnim ispravama hrvatskih dravljana, NN 74/09, 48/05, 133/02, 77/99, 64/92, 53/91, Zakon o strancima, NN130/11, 36/09, 79/07, 182/04, 109/03, Zakon o azilu, NN 103/03, 79/07, 88/10, Zakon o humanitarnom razminiranju, NN 152/08, 63/07, 153/05, Zakon o zatiti od poara, NN 92/10, 38/09, 107/07, 33/05, 58/93, 14/91, 11/91, Zakon o vatrogastvu, NN 80/10, 38/09, 174/04, 139/04, 96/03, 117/01, 106/99, 87/96, 58/93, Zakon o
191

eksplozivnim tvarima, NN 144/10, 67/08, 109/07, 178/04, Zakon o zapaljivim tekuinama i plinovima, NN 56/10, 108/95, Zakon o prijevozu opasnih tvari, NN 79/07, 151/03, 97/93, Zakon o sigurnosti prometa na cestama, NN 74/11, 67/08, 105/04, 59/96, 54/96, 46/96, 43/96, 6/93, 5/93, 84/92, 20/91, 9/91, 28/90, 26/90, 20/90, Zakon o javnom okupljanju, NN 78/12, 150/05, 90/05, 128/99, 22/92, Zakon o prekrajima protiv javnog reda i mira, NN 47/90, 30/90, 5/90, Zakon o privatnoj zatiti, NN 139/10, 31/10, 68/03, Zakon o pravima iz mirovniskog osiguranja djelatnih vojnih i ovlatenih slubenih osoba, NN 97/12, 118/12, 41/08, 22/02, 16/01, 128/99, Zakon o spreavanju nereda na portskim natjecanjima, NN 117/03, 71/06, 43/09,37/11, Zakon o minimalnim mjerama zatite u poslovanju s gotovim novcem i vrijednostima, NN 150/05, 173/03, Zakon o zatiti svjedoka, NN 18/11, 163/03, Zakon o posebnim pravima iz mirovinskog osiguranja zaposlenika na poslovima razminiranja, NN 152/08, 153/05, Zakon o zatiti osoba i imovine, NN 96/01, 75/01, 90/96, 83/96, Zakon o zakladi policijske solidarnosti 121/05, Pravilnik o nainu policijskog postupanja, NN 89/10, 81/03, Prekrajni zakon, NN 107/07, Kazneni zakon, NN 125/11, 110/97, 50/00, 129/00, 51/01, 105/04, 71/06, 110/07, 97/98, 111/03, 190/03, 84/05, 152/08, Zakon o kaznenom postupku, NN 121/11, 80/11, 76/09, 152/08, 115/06, 62/03, 143/02, 58/02, 112/99, 58/99, 27/98, 110/97, Zakon o zatiti osoba s duevnim smetnjama, NN 79/02, 128/99, 27/98, 111/97, Nacionalni program sigurnosti cestovnog prometa Republike Hrvatske 2011.-2020. godine, NN 59/11, Zakon o razvojnoj suradnji i humanitarnoj pomoi, NN 146/08, Nacionalna strategija razvojne suradnje Republike Hrvatske za razdoblje od 2009. do 2014. godine, NN 24/09,

Ciljevi provedbe programa u razdoblju 2013.-2015. i pokazatelji uspjenosti kojima e se mjeriti ostvarenje tih ciljeva
C i l j 1 . P o b ol j a t i s pr j e a v a n j e i s u zb i j an j e k a n j i v i h p o na an j a Sprjeavanje kanjivih ponaanja za svako je drutvo ekonominije nego njegovo suzbijanje ili naknadno otklanjanje tetnih posljedica. Zbog toga se hrvatska policija u svom djelovanju sve vie vodi proaktivnim naelom. Stalna prisutnost policije na sigurnosno rizinim mjestima, osim opeg preventivnog utjecaja na ponaanje graana, omoguava policijskim slubenicima da neposredno, u samom zaetku, suzbiju svaki oblik kanjivog ponaanja kako bi se izbjegle tee posljedice.Na temelju trajnog praenja i analize stanja javne sigurnosti na teritoriju cijele drave i podruju svake policijske uprave potrebno je alocirati ograniene kapacitete Ministarstva unutarnjih poslova, kako bi pokrivenost sigurnosno rizinih prostora bila optimalna. Isto tako treba stalno razvijati policijske vjetine i sposobnosti tako da nune intervencije policije budu uz najmanju moguu mjeru uporabe sredstava prisile. C i l j 2 . P o b ol j a t i s uzb i j a n j e kr i m i na l i t et a Trajna zadaa policije je otkrivanje to veeg broja kaznenih djela, a isto tako i utvrivanje osnovanosti sumnje za sve osobe koje potencijalno mogu biti odgovorne za ta kaznena djela. Velika veina kriminaliteta dogaa se izvan izravnog opaaja policijskih slubenika tako da ga oni ne mogu neposredno suzbijati. Saznanja o kriminalitetu policija stjee putem dojava graana ili pravnih osoba, a jedan dio sama otkriva vlastitom operativnom djelatnou. Razrijeenost kriminaliteta znai utvrditi postojanost osnovane sumnje da su neke osobe odgovorne za pojedina kaznena djela za koja je policija utvrdila da su se dogodila. Sva kaznena djela nemaju istu teinu. Ne zanemarujui manje tetna kaznena djela, u sljedeem razdoblju veu pozornost treba posvetiti najteim kaznenim djelima. Otkrivajui i razrjeavajui tu vrstu kriminaliteta policija poveava osjeaj sigurnosti u drutvu i jaa povjerenje graana u javni sigurnosni sustav.

192

C i l j 3 . P o v e a t i s i g ur n o s t pr o m e t a n a c es t a m a Motorizirani cestovni promet vana je komponenta suvremene civilizacije. Sve dobrobiti ovog fenomena, naalost, i nadalje plaamo visokom cijenom nepoeljnog ljudskog stradanja. Posljedice ugroavanja prometa na cestama bitno utjeu na ukupno stanje javne sigurnosti. Da bi se stanje sigurnosti u cestovnom prometu podiglo na viu razinu drutvo mora uloiti jo puno napora u poboljanje prometne infrastrukture i razvoj prometne kulture. Znatan dio tog napora pripada policiji koja svojim aktivnostima treba utjecati na poveanje prometne discipline svih sudionika. Od tri bitna imbenika za sigurnost prometa (sudionici, vozila i ceste), prometna kultura svih sudionika, a posebno vozaa, najbre moe smanjiti tragine posljedice. C i l j 4 . P o b ol j a t i u s l u g e g r a a ni m a u u p ra v n i m s t v a ri m a Ministarstvo unutarnjih poslova obavlja i upravne poslove koji se odnose na statuse graana, kao to su: prijavnitvo (prebivalite, boravite, izdavanje osobnih iskaznica, izdavanje putovnica i drugih putnih isprava koje se izdaju temeljem meunarodnih ugovora); registre vozila i vozaa; registre oruja i njihovih vlasnika, primitak u hrvatsko dravljanstvo priroenjem i prestanak hrvatskog dravljanstva, boravak i rad stranaca i odobravanje azila. Smisao ovih poslova je dvojak. S jedne strane svi registri o statusnim stanjima graana omoguuju identifikaciju svih osoba za koje postoji sumnja da kre drutvena pravila i kanjivo se ponaaju, a s druge strane svim graanima, izdajui im statusne dokumente tite se ustavno zajamena ljudska i graanska prava. U narednom trogodinjem razdoblju uloiti e se dodatni napor da baze podataka u informacijskom sustavu budu potpuno aurirane i meusobno integrirane, postupci registracija pojednostavljeni, a usluga graanima poboljana u smislu jednostavnosti i brzine upisa podataka i izdavanja potrebnih uvjerenja i dokumenata. Sva ta poboljanja rezultirat e ekonominijim postupcima kako za graane tako i za Ministarstvo, odnosno dravni proraun. C i l j 5 . U n a p ri j e di t i s u r a d n j u M i ni s t a rs t v a n a p o d r u j u m e u n a r o d n e s i g u r no s t i Punopravno lanstvo u Europskoj uniji kao prostoru stabilnog mira, sigurnosti, demokratskih sloboda i gospodarskog razvoja temeljni je cilj Republike Hrvatske. Zbog vlastitog razvoja i sigurnosti, Hrvatska ima izraziti interes sudjelovanja u izgradnji meunarodnog sigurnosnog sustava, a posebno sustava Europske unije. Stoga je i dalje potrebno normativno usklaivanje s pravnom steevinom Europske unije na podruju sigurnosti, gdje e Republika Hrvatska nakon stupanja u lanstvo biti jedna od sukreatorica. Djelujui na platformi vanjske politike Vlade, Ministarstvo unutarnjih poslova ima posebne zadae i odgovornosti i na meunarodnom planu. Sigurnost je nedjeljiva kategorija i nacionalna sigurnost ne zavrava na dravnim granicama. Razvijanje meunarodne policijske suradnje temeljni je uvjet uspjenog rada policija svih drava. Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske ima uspostavljene odnose sa svim policijskim organizacijama drava lanica Europske unije, te sa svim dravama u neposrednom okruenju. Isto tako, kroz lanstvo u INTERPOL-u, policijska suradnja uspostavljena je s gotovo svim dravama svijeta. Potrebno je nastaviti sa ukljuenjem i dalje unaprjeivati sudjelovanje u sigurnosnim informacijskim sustavima te unaprjeivati informacijsko-dokumentacijske poslove. S mnogim dravama sklopljeni su bilateralni meunarodni ugovori na raznim sigurnosnim podrujima, a takoer smo ukljueni u mnoge multilateralne meunarodne ugovore. Republika Hrvatska, odnosno Ministarstvo unutarnjih poslova je priznat sudionik u mirovnim misijama i operacijama, to e se nastojati i dalje unaprjeivati. Meunarodnu sigurnosnu suradnju treba i dalje razvijati i

193

jaati kako bi policijska organizacija Republike Hrvatske bila prepoznata i prihvaena, kao bitna sigurnosna komponenta europskog sigurnosnog sustava.

Procjena i ishodite potrebnih sredstava za znaajnije aktivnosti/projekte


A553131 ADMINISTRACIJA I UPRAVLJANJE
Naziv aktivnosti A553131 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 93,9

3.072.181.400

2.883.827.689

2.873.315.827

2.967.775.637

Ova aktivnost ukljuuje poslove policije i kriminalistike policije i to: zatitu ivota i osobnu sigurnost ljudi i imovine, jaanje prevencije kaznenih djela i prekraja i otkrivanje kaznenih dijela, pronalaenje i hvatanje poinitelja kaznenih djela i njihovo privoenje nadlenim tijelima, otkrivanje i suzbijanje kriminaliteta s posbenim naglaskom na korupciju i organizirani kriminal, zlouporabu opojnih droga, maloljetniki kriminalitet, obiteljsko nasilje i nasilje nad manjinskim i ranjivim skupinama, suradnja i koordinacija policije i pravosua, a posebno na uskokoj vertikali (PNUSKOK-USKOK uskoki sudovi), odravanje javnog reda i mira te zatitu odreenih osoba, graevina i prostora, obavljanje kriminalistiko-tehnikih poslova i vjetaenja, poslove sigurnosti na cestama, odravanja javnih okupljanja, dravljanstvo, izdavanje osobnih iskaznica, putnih isprava za prelazak preko dravne granice, prijavljivanja prebivalita i boravita graana, izdavanje vozakih dozvola i registracije motornih vozila, poslove specijalne policije te nadzor nad radom zatitarskih tvrtki. Kroz ovu aktivnost se financira tekue poslovanje Ministarstva unutarnjih poslova u Sjeditu i 20 (dvadeset) policijskih uprava sa policijskim postajama, i to za rashode za zaposlene, materijalne trokove za funkcioniranje ministarstva, reijske trokove, trokove vozila, plovila i helikoptera (odravanje, gorivo i leasing), izrade plativih tiskanica (putovnice, osobne iskaznice, prometne dozvole,...) i regostarskih ploica, tekue odravanje kompletnog inventara (materijal i usluge). Za Ministarstvo unutarnjih poslova je od velikog znaaja jaanje meunarodne policijske suradnje i priprema policijske organizacije za potpunu integraciju u sigurnosni sustav Europske unije, kao i usklaenje normativnog sustava s pravnom steevinom i standardima Europske unije. Isto tako je bitno i osigurati transfer tehnologija i tehnologija iz najbolje prakse drava lanica EU iz podruja unutarnjih poslova, zatim osposobljavanje pojedinaca i timova za komunikaciju i suradnju sa svim policijama EU i kvalitetno sudjelovanje u radnim skupinama EU, te izrada razvojnih projekata koji e moi konkurirati za financiranje iz europskih fondova, kao i ukljuenje u mree informacijskih sustava Europske unije i osposobljavanje za brzu razmjenu podataka i razvoj snane regionalne suradnje. Pokazatelji rezultata
Pokazatelj rezultata Jedinica Polazna vrijednost Ciljana vrijednost (2013.) 10 Ciljana vrijednost (2014.) 15 Ciljana vrijednost (2015.) 12

Broj programa za preventivne aktivnosti Broj stranih policijskih organizacija iji su policijski slubenici

Broj

Broj

11

12

13

14

194

ukljueni u turistiku sezonu Broj otkrivenih i razrijeenih svih kaznenih djela Potpisani bilateralni i mulilateralni ugovori iz podruja meunarodne policijske suradnje Broj 60.000 61.000 62.000 63.000

Broj

A) 25 B) 47

A) 28 B) 50

A) 31 B) 53

A) 34 B) 56

K553009 POLICIJSKA OPREMA


Naziv aktivnosti K553009 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 89,8

123.179.600

110.606.000

110.606.000

110.710.000

U okviru ovog projekta ministarstvo nabavlja uredsku opremu i namjetaj, policijsku opremu i odoru, instrumente, ureaje i strojeve, policijske pse, te opremu za posebne namjene. Pokazatelji rezultata
Pokazatelj rezultata Jedinica Polazna vrijednost Ciljana vrijednost (2013.) 90 Ciljana vrijednost (2014.) 80 Ciljana vrijednost (2015.) 70

Broj izgreda portskim natjecanjima

na

Broj

100

Broj otkrivenih i razrijeenih kaznenih djela korupcije i organiziranog kriminaliteta Broj otkrivenih i razrijeenih kaznenih djela "Zloupotreba opojnih droga"

Broj

1.300

1.350

1.400

1.450

Broj

2.420

2.470

2,520

2.570

K553087 MIROVNE MISIJE


Naziv aktivnosti K553087 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 88,6

6.410.000

5.677.000

5.677.000

8.760.000

195

U sklopu ovog projekta se financiraju aktivnosti policijskih asnika za vezu. Policijski asnici za vezu su detairani policijski slubenici u policijskom tijelu drave primateljice, meunarodnoj organizaciji ili diplomatskom odnosno konzularnom predstavnitvu Republike Hrvatske, upueni radi uinkovite suradnje s policijom i drugim tijelima drave primateljice. MUP je uputio sedam (7) asnika za vezu i to u slijedee zemlje: Nizozemsku (Europol), Austriju, Francusku (Interpol), Rumunjsku (SELEC), Izrael i Srbiju i BiH. Nain i opseg djelovanja policijskih asnika za vezu temelji se na odredbama vaeih bilateralnih i multilateralnih meunarodnih ugovoa u RH. asnici za vezu: zastupaju interese hrvatske policije; uspostavljaju, potiu i razvijaju meunarodnu policijsku suradnju; dogovaraju djelovanje, prikupljaju, vrednuju, analiziraju i razmjenjuju informacije potrebne za postupanje policije; prate stanje javne sigurnosti u dravi ili regiji drave primateljice na podruju suzbijanja kriminaliteta, a poglavito na suzbijanju organiziranog kriminaliteta, kriminaliteta opojnih droga, terorizma i drugih oblika prekograninog kriminaliteta, kao i problematike na podruju poslova nadzora dravne granice, suzbijanja nezakonitih migracija, stanja javnog reda i sigurnosti prometa; djeluju na podruju prevencije; vode brigu o redovitoj razmjeni informacija s nadlenim tijelima u dravi primateljici; pomau u postupku meunarodne pravne pomoi u kaznenim predmetima i po potrebi pomae drugim tijelima progona; sudjeluju i savjetuju pri pruanju materijalno tehnike pomoi; sudjeluju i savjetuju pri obrazovanju, usavravanju i osposobljavanju iz svog djelokruga rada; sudjeluju na konferencijama, radnim i strukovnim susretima u dravi primateljici ili u treoj dravi; primaju i razmjenjuju slubene dokumente, pravne akte i strunu literaturu u vezi s policijskim djelovanjem; razmjenjuju informacije i iskustva s podruja rada policije; sudjeluju na radnim sastancima i prijemima u dravi primateljici, posreduju prilikom dostave poziva i pripreme za radni posjet policijskog izaslanstva. Sudjelovanje policijskih slubenika u meunarodnim mirovnim operacijama u skladu je sa stratekim ciljevima Republike Hrvatske, koji joj omoguavaju profiliranje kao odgovorne lanice meunarodne zajednice. Sudjelovanje policijskih slubenika u meunarodnim mirovnim operacijama u skladu je sa stratekim ciljevima Republike Hrvatske, koji joj omoguavaju profiliranje kao odgovorne lanice meunarodne zajednice. Dosadanje aktivno sudjelovanje u mirovnim operacijama doprinijelo je ostvarenju stratekih ciljeva lanstva u NATO-u te, slijedom toga, i skorom pridruivanju Europskoj uniji. Kroz ovaj projekt e se financirati trokovi policijskih slubenika koji sudjeluju ili e sudjelovati u mirovnim misijama u slijedeim dravama: Kosovo (UNMIC), Istoni Timor (UN) i Cipar (UNFICYP). Pokazatelji rezultata
Pokazatelj rezultata Jedinica Polazna vrijednost Ciljana vrijednost (2013.) 5 Ciljana vrijednost (2014.) 7 Ciljana vrijednost (2015.) 7

Sudjelovanje u meunarodnim mirovnim operacijama i misijama prema broju misija

Broj

196

K553092 NACIONALNI PROGRAM SIGURNOSTI CESTOVNOG PROMETA


Naziv aktivnosti K553092 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 100,0

40.000.000

40.000.000

40.000.000

40.000.000

Nacionalni program sigurnosti cestovnog prometa Republike Hrvatske, temeljni je dokument i platforma za podizanje razine sigurnosti cestovnog prometa u naoj dravi na viu, prihvatljivu razinu od sadanje. On u svom operativnom dijelu obuhvaa sve subjekte kojima je djelokrug rada na neki nain vezan za sigurnost cestovnog prometa. To znai da u njegovom provoenju sudjeluju ministarstva, strune organizacije, strukovne udruge, udruge graana i svi ostali koji mogu dati doprinos postizanju spomenutog cilja. Nacionalni program na podruju RH postoji od 1994. godine, a najnoviji, sada aktualan, donijela je Vlada Republike Hrvatske u svibnju 2011. godine, a za njegovog nositelja, kao i do sada, odreeno je Ministarstvo unutarnjih poslova. to se tie policijskog dijela zadaa vezanih za poboljanje stanja sigurnosti cestovnog prometa, Nacionalni je program, takoer, i temelj policijskog djelovanja u preventivnom. Strateke aktivnosti Nacionalnog programa su: smanjenje brzina vozila i potivanje najviih doputenih brzina; zatita djece, mladih i najranjivijih sudionika u prometu; suzbijanje vonje pod utjecajem alkohola i opojnih droga u prometu; saniranje opasnih mjesta. Dopunske aktivnosti su: poveanje razine tehnike ispravnosti vozila; unapreenje prometne statistike i analize; uporaba sigurnosnog pojasa i dnevnih svjetala tijekom zimskih mjeseci na vozilima; potivanje semaforskog svjetla. Svrha aktivnosti Nacionalnog programa je pokuaj djelovanja na svijest vozaa i ostalih sudionika u prometu kako bi promjenom svog ponaanja i potivanjem prometnih propisa direktno pozitivno utjecali na poboljanje stanja prometne sigurnosti. Pokazatelji rezultata
Pokazatelj rezultata Jedinica Polazna vrijednost Ciljana vrijednost (2013.) 397 Ciljana vrijednost (2014.) 377 Ciljana vrijednost (2015.) 358

Broj poginulih u prometnim nesreama Broj svih subjekata ukljuenih aktivno u NPSCP

Broj

418

Broj

11

13

15

K553141 RAZVOJNA SURADNJA


Naziv aktivnosti K553141 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 0,0

00

3.272.000

3.272.000

00

U sklopu programa 2601 Javni red, sigurnost i upravni poslovi otvoren je novi kapitalni projekt K553141 Razvojna suradnja. U svjetlu pribliavanja Republike Hrvatske EU

197

javila se potreba, ali i obveza osmiljavanja sustava politike razvojne suradnje Republike Hrvatske, njezinog usklaivanja s korespondirajuom politikom EU, te ostvarenje odgovarajueg zakonodavnog okvira.Cilj ovog projekta je prijenos iskustava iz politike i gospodarske tranzicije, iskustva iz pristupnih pregovora EU, reformski procesi za usklaivanje drutva sa EU standardima,prijenos iskustava iz specifinih ratnih i poratnih okolnosti, obrazovanje, obuka strunjaka i drugo. Kroz ovaj projekt e se financirati trokovi policijskih slubenika koji sudjeluju ili e sudjelovati u mirovnim misijama u slijedeim dravama: Kosovo (EULEX), Afganistan (EUPOL, NATO/ISAF), Haiti (UN). U okviru ovog projekta se nastavlja sa procesom specijalistike izobrazbe policijskih slubenika koji se pripremaju za sudjelovanje u mirovnim misijama kroz organizaciju meunarodnog teaja "UNPOC Croatia". Pokazatelji rezultata
Pokazatelj rezultata Jedinica Polazna vrijednost Ciljana vrijednost (2013.) 3 Ciljana vrijednost (2014.) 4 Ciljana vrijednost (2015.) 4

Sudjelovanje u meunarodnim mirovnim operacijama i misijama prema broju misija

Broj

2602 UPRAVLJANJE DRAVNIM GRANICAMA


Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 90,0

2602

788.239.000

709.638.207

718.580.459

746.558.459

Opis programa
U sklopu ovog programa Ministarstvo unutarnjih poslova obavlja poslove vezane uz nadzor i osiguranje dravne granice sukladno Schengenskom pravnom sustavu i sprjeavanje nezakonitih migracija. Zbog svojeg specifinog geopolitikog poloaja i oblika dravnog teritorija Republike Hrvatske, problematika sigurnosti i nadzora dravne granice ima niz svojih osobitosti. Osiguranje nesmetanog protoka ljudi i roba preko dravne granice uz istovremeno sprjeavanje nezakonitih prelazaka kao i svih oblika prekograninog kriminala preko dravne granice izuzetno je zahtjevna zadaa. U kontekstu ostvarenja stratekog cilja i priprema Republike Hrvatske za punopravno lanstvo u Europskoj uniji, hrvatska granina policija mora proi kroz niz sloenih prilagodbi koje se odnose na usklaivanje sa europskih standardima na podruju upravljanja dravnom granicom. Da bi granina policija mogla uinkovito obavljati zatitu buduih granica Europske unije, mora biti kadrovski popunjena,dobro organizirana, obuena i tehniki opremljena.

Zakonske i druge pravne osnove


Zakon o policiji, 34/11, 41/08, 129/00, Zakon o policijskim poslovima i ovlastima, NN 76/09, Zakon o nadzoru dravne granice, NN 130/11, 146/08, 40/07, 8/07, 141/06, 173/03, 3/95, 92/94, Zakon o strancima, NN 130/11, 6/09, 79/07, 182/04, 109/03, Uredba o viznom sustavu,
198

NN 54/12, 148/10, 153/09, 56/09, 41/08, 127/05, 57/04, Zakon o zranom prometu, NN 84/11, 69/09, 46/07, 178/04, 132/98, Strategija integriranog upravljanja granicom sa provedbenim akcijskim planom, Schengenski akcijski plan za razdoblje 2007.-2012., Vlada RH,oujak 2007, Strategija integriranog upravljanja granicom, Zakljuak Vlade RH, 18. oujak 2010.

Ciljevi provedbe programa u razdoblju 2013.-2015. i pokazatelji uspjenosti kojima e se mjeriti ostvarenje tih ciljeva
C i l j 1 . J a a t i s i g u r no s t n a dr a v n o j g ra ni c i , u zr a n om p r om e t u i p l o v i d bi Za svaku suverenu i samostalnu dravu pitanje sigurnosti, zatite i kontrole dravne granice prvorazredno je pitanje. Zbog svojeg specifinog geopolitikog poloaja i oblika dravnog teritorija Republike Hrvatske, problematika sigurnosti i nadzora dravne granice ima niz svojih osobitosti. Osiguranje nesmetanog protoka ljudi i roba preko dravne granice uz istovremeno spreavanje nezakonitih prelazaka kao i svih oblika prekograninog kriminala preko dravne granice izuzetno je zahtjevna zadaa. U kontekstu ostvarenja stratekog cilja i priprema Republike Hrvatske za punopravno lanstvo u Europskoj uniji, hrvatska granina policija mora proi kroz niz sloenih prilagodbi koje se odnose na usklaivanje s europskim standardima na podruju upravljanja dravnom granicom. Da bi granina policija mogla uinkovito obavljati zatitu buduih granica Europske unije, mora biti dobro organizirana, obuena i tehniki opremljena. S tim u vezi, Hrvatski sabor donio je novi Zakon o strancima,koji je stupio na snagu 1. sijenja 2012. godine i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o nadzoru dravne granice, ime je zakonodavni okvir na ovom podruju u potpunosti usklaen s pravnom steevinom EU. Isto tako revidiran je strateki dokument Strategija integriranog upravljanja granicom Republike Hrvatske s njegovim provedbenim akcijskim planom kao i Schengenski akcijski plan, koji precizno definiraju aktivnosti koje treba provesti u odreenom roku. Zbog visokog stupnja opasnosti od teroristikih napada zatitni pregled putnika i rune prtljage u civilnom zranom prometu od aerodromske policije zahtjeva izuzetnu odgovornost u dosljednom provoenju metoda i tehnika mjera zatite propisanih Zakonom o zranom prometu i Nacionalnim programom zatite civilnog zranog prometa, te drugim podzakonskim aktima. Zrane luke na teritoriju Republike Hrvatske uglavnom su pod nadzorom specijalistikih postaja aerodromske policije, a dijelom i mjeovitih postaja koje obavljaju poslove aerodromske policije.Plovidba na moru i plovnim rijekama izloena je sigurnosnim rizicima o kojima brinu pripadnici pomorske i rijene policije. Nadzorom plovnih putova i sudionika plovidbe policijski slubenici potiu potivanje sigurnosnih pravila.

Procjena i ishodite potrebnih sredstava za znaajnije aktivnosti/projekte


A553102 ADMINISTRACIJA I UPRAVLJANJE SUSTAVOM DRAVNE GRANICE
Naziv aktivnosti A553102 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 95,7

660.000.000

631.569.000

632.989.000

685.300.000

199

Kroz ovu aktivnost ministarstvo obavlja nadzor dravne granice, prati kretanje i boravak stranaca, podie profesionalnu razinu slubenika granine policije kroz dobro poznavanje i primjenu nacionalnog i europskog zakonodavnog okvira koji regulira podruje nadzora i upravljanja dravnom granicom, a iz istog se financiraju rashodi za zaposlene djelatnike granine policije na podruju Republike Hrvatske.. Pokazatelji rezultata
Pokazatelj rezultata Jedinica Polazna vrijednost Ciljana vrijednost (2013.) 6.200 Ciljana vrijednost (2014.) 6.281 Ciljana vrijednost (2015.)

Organizacijsko kadrovski koncept granine policije implementiran u cijelosti i popunjena sva radna mjesta u graninoj policiji sukladno strategiji integriranog upravljanja granicom i pripadajuim Akcijskim planom

Broj policijskih slubenika

6.017

K553074 IZGRADNJA KAPACITETA U SUSTAVU SCHENGENSKE GRANICE


Naziv aktivnosti K553074 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 36,1

82.437.000

29.782.207

40.591.459

53.143.459

U sklopu ovog projekta provodi se specijalistika obuka granine policije te ostali vidovi strunog usavravanja putem sustava multiplikatora s naglaskom na podruja: EU i Schengensko pravo, suzbijanje zlouporabe dokumenata, suzbijanje krijumarenja vozila, analiza rizika te koritenje novog informacijskog sustava za upravljanje dravnom granicom (NISUDG). Radi se i na implementaciji programa strunog usavravanja za podruje pomorske policije, izradi ostalih programa strunog usavravanja sukladno potrebama i razvoju granine policije kao i na pedagokom i strunom osposobljavanju potrebnom broja multiplikatora za implementaciju navedenog sustava strunog usavravanja na terenu, opremanju granine policije, izgradnji i adaptaciji objekata (policijskih postaja i stacionara) za smjetaj i rad granine policije. Nastojimo pripremiti policijsku organizaciju za potpunu integraciju u sigurnosni sustav Europske unije. Dobra tehnika i IT opremljenost granine policije jedan je od kljunih imbenika uinkovitog nadzora dravne granice, Pokazatelji rezultata
Pokazatelj rezultata Jedinica Polazna vrijednost Ciljana vrijednost (2013.) 6.200 Ciljana vrijednost (2014.) 6.500 Ciljana vrijednost (2015.) 6.600

Provedena

Broj

5.538

200

specijalistika obuka slubenika granine policije Uspostava sustava praenja policijske flote putem sustava TETRA Na svim graninim prijelazima na buduoj vanjskoj granici u funkciji je Nacionalni informacijski sustav za upravljanje dravnom granicom dravnom Zavrena izgradnja i rekonstrukcija policijskih postaja i stacionara za potrebe granine policije Izraena projektna dokumentacija za izgradnju objekata koji se financiraju iz EU fondova

obuenih

100

Broj GP

68

98

10

40

50

50

90

100

04030 Proraunski korisnici u funkciji zatite i spaavanja


Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 104,0 101,9

21908 28305

10.997.000 160.178.800

11.435.290 163.191.350

11.326.270 162.972.850

11.419.270 162.625.000

21908 Hrvatska vatrogasna zajednica Uvod


Hrvatska vatrogasna zajednica krovna je organizacija hrvatskoga vatrogastva te struna i humanitarna udruga vatrogasnih zajednica upanija i Grada Zagreba. Ona predstavlja interese u njima udruenih vatrogasnih organizacija, 1.896 dobrovoljnih i 101 profesionalnih vatrogasnih postrojbi s 81.766 vatrogasaca, od kojih je 3.549 profesionalnih vatrogasaca te 21.134 pripadnika vatrogasne mladei. Zadaa Hrvatske vatrogasne zajednice je organiziranje cjelokupnog vatrogasnog sustava za uinkovitu provedbu vatrogasne djelatnosti, razvijanje vatrogastva sukladno gospodarskom i tehnolokom razvoju drutva, provoenje mjera za ujednaavanje stupnja zatite od poara na cijelom teritoriju Republike Hrvatske te preventivno djelovanje u pogledu smanjenja rizika od nastajanja poara i drugih nesrea.
201

Hrvatska vatrogasna zajednica je lanica Meunarodne zajednice vatrogasnih i spasilakih slubi (CTIF). Kao lanica CTIF-a sudjeluje u radu njezinih strunih odbora, promie izmjenu iskustava i znanja te organizira sudjelovanje na vatrogasnim natjecanjima CTIF-a i meunarodnim savjetovanjima.
Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 104,0

21908

10.997.000

11.435.290

11.326.270

11.419.270

OBRAZLOENJE PROGRAMA
2603 ORGANIZIRANJE I PROVOENJE ZATITE I SPAAVANJA
Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 104,0

2603

10.997.000

11.435.290

11.326.270

11.419.270

Opis programa
Poduzimanjem preventivnih, organizacijskih i operativnih mjera i aktivnosti u svrhu unapreenja vatrogasne djelatnosti, Hrvatska vatrogasna zajednica sudjeluje u ostvarivanju programa Smanjiti posljedice nesrea i elemntarnih i civilizacijskih nepogoda. To podrazumijeva osposobljavanje i usavravanje vatrogasnih kadrova putem obuka, seminara, savjetovanja te promidbenom aktivnou iz podruja zatite od poara kao i izdavanje strune literature. To takoer podrazumijeva osiguranje tehniko-tehnoloke opremljenosti vatrogasnih postrojbi putem sufinanciranja vatrogasne tehnike i opreme te odravanjem i razvijanjem djelotvornog sustava uzbunjivanja, komunikacija i izvjeivanja, titei i promiui strukovne interese vatrogasnih organizacija. Kao krovna organizacija hrvatskoga vatrogastva, Hrvatska vatrogasna zajednica prati stanje hrvatskog vatrogastva, predlae rjeenja koja e sustav vatrogastva uiniti to djelotvornijim i organiziranijim, posebno kroz pripremanje i donoenje podzakonskih akata, koji proizlaze iz Zakona o vatrogastvu. To ujedno znai koordiniranje rada i zastupanje interesa svih vatrogasnih organizacija u Republici Hrvatskoj. lanstvom u Meunarodnoj zajednici vatrogasnih i spasilakih slubi ostvaruje se aktivnost na meunarodnoj razini sudjelovanjem u radu njezinih strunih odbora CTIF-a, izmjenom iskustava i znanja, sudjelovanjem na meunarodnim savjetovanjima i natjecanjima CTIF-a.

Zakonske i druge pravne osnove


Hrvatska vatrogasna zajednica svoje zadae provodi temeljem Zakona o vatrogastvu (Narodne novine broj 106/99., 117/01., 36/02. Odluka Ustavnog suda, 96/03., 139/04. - proieni tekst, 174/04., 38/09. i 80/10.), Zakona o zatiti od poara (Narodne novine broj 92/10.), Zakona o zatiti i spaavanju (Narodne novine broj 174/04., 79/07., 38/09. i 127/10.) i Plana intervencija kod velikih poara otvorenog prostora na teritoriju Republike Hrvatske (Narodne novine broj 25/2001.).

202

Ciljevi provedbe programa u razdoblju 2013.-2015. i pokazatelji uspjenosti kojima e se mjeriti ostvarenje tih ciljeva
C i l j 1 . O s i g ur a n j e s pr e m n os t i i pr i pr a v n os t i v a t r o g a s ni h p o s t ro j b i Sve sofisticiranijim tehnikim i tehnolokim okruenjem postavljaju se sve vei zahtjevi na osposobljenost vatrogasaca. Hrvatska vatrogasna zajednica za svaku godinu utvruje program osposobljavanja za vatrogasna zvanja i specijalnosti koje provodi u svim upanijama. Izdavanjem strune literature, uz suradnju strunjaka iz zatite od poara i vatrogastva, osigurava se stjecanje potrebnih teoretskih znanja nunih za potpunu obuenost vatrogasaca . Izgradnjom Vatrogasnog vjebalita poveava se mogunost izvoenja vjebi u realnim uvjetima ime se postie bolja cjelokupna pripremljenost i osposobljenost vatrogasaca koji sudjeluju u vatrogasnim intervencijama. Za praenje stanja vatrogasne tehnike, lanstva i aktivnosti vatrogasnih organizacija ustrojena je jedinstvena centralna baza podataka i web aplikacija Vatrogasna mrea koja se razvija u skladu sa strategijom informatizacije vatrogasne organizacije. Aplikacija treba omoguiti niz drugih operativnih aktivnosti, kao to su uzbunjivanje vatrogasaca, praenje i pozicioniranje vatrogasnih vozila i vatrogasaca na vatrogasnim intervencijama, predvianje irenja poara otvorenog prostora itd. C i l j 2 . R a zv i j at i t e hn i k o- t e h n ol o k u o pr e m l j e n o s t v a t r o g as n i h p o s t r oj b i Hrvatska vatrogasna zajednica poduzima mjere i aktivnosti u svrhu osiguranja optimalne tehniko-tehnoloke opremljenosti vatrogasnih postrojbi. U narednom periodu najvee ulaganje se planira iz sredstava premije osiguranja koja Drutva za osiguranje doznaavaju vatrogasnim organizacijama temeljem Zakona o vatrogastvu. Znaajno djelovanje Hrvatske vatrogasne zajednice je putem Nacionalnog odbora za preventivnu zatitu i gaenje poara koji prati stanje zatite od poara, organiziranost, opremljenost i sposobljenost vatrogastva, skrbi o unapreenju zatite od poara, ustroju i strukovnom napretku vatrogastva Republike Hrvatske te surauje s Meunarodnom zajednicom vatrogasnih i spasilakih slubi. C i l j 3 . U n a p r e i v at i , k o o r d i ni r at i i p r at i t i r a d va t r og a s ni h o r g a n i za ci j a Hrvatska vatrogasna zajednica kao krovna organizacija hrvatskoga vatrogastva prati stanje hrvatskoga vatrogastva i predlae rjeenja koja e sustav vatrogastva uiniti to djelotvornijim i organiziranijim, posebno kroz pripremanje i donoenje niza podzakonskih akata, koji proizlaze iz Zakona o vatrogastvu i drugih zakona iz podruja zatite od poara i vatrogastva. Radom u strunim odborima i radnim grupama, Hrvatska vatrogasna zajednica nastoji unaprijediti strukovna znanja i omoguiti strunjacima iz vatrogasnih organizacija sudjelovanje u procesu priprema i donoenja odluka u skoro svim segmentima djelovanja, a posebno u pripremi i donoenju podzakonskih akata, koji reguliraju vatrogasnu djelatnost. C i l j 4 . U n a p r e i v at i p r o t u p o a r n u p re v en t i v u , j a at i s t a t u s i s k r b o p o m l a i v a nj u i v a t ro g a s n o j b a t i ni v a t ro g a s n i h i s t r u k ov n i h o r g a n i za ci j a Trokovi preventivne zatite od poara znatno su manji od trokova smanjivanja posljedica od poara, posebno kada se u obzir uzmu dugorone posljedice koje poar izaziva na okoli. Hrvatska vatrogasna zajednica, u cilju smanjenja broja opasnih situacija, nesrea, broja poginulih i stradalih u nesreama te smanjivanja dugoronih posljedica na okoli poduzima niz preventivnih mjera i aktivnost kao poticanje kontrole provedbe propisanih mjera zatite od poara od strane ovlatenih vatrogasaca, rad s djecom i mladima te sveobuhvatna informativno-promidbena djelatnost.
203

C i l j 5 . U s t r o j av a n j e V a t r o g as n o g vj e b a l i t a i C e n t r a za i s pi t i v a n j e v a t r o ga s n e t e h ni k e u S t u b i ko j Sl a t i n i Hrvatska vatrogasna zajednica je 2010. godine od Vlade Republike Hrvatske dobila na koritenje bivu vojarnu Slatina kod Donje Stubice u svrhu ustrojavanja vatrogasnog vjebalita. Kroz vie godina planira se izgradnja Vatrogasnog vjebalita ime bi se omoguilo sustavno osposobljavanje vatrogasnih asnika i vatrogasnih zapovjednika u potrebnim uvjetima, te odravanje niza specijaliziranih teajeva. C i l j 6 . R a zv i t i C e n t ar za o b u k u v a t ro g a s n e m l a d e i u F a a n i Hrvatska vatrogasna zajednica koristi Centar u Faani od 1998. godine, a 2011. godine od Vlade Republike Hrvatske produen je rok koritenja do 2063. godine. Zbog dugogodinjeg koritenja neophodno je daljnje ulaganje u objekte i infrastrukturu da bi se osugurao nesmetan boravak i rad kroz razliite vrste osposobljavanja vie od 1500 vatrogasne mladei te osposobljavanje odraslih vatrogasaca. C i l j 7 . G r a e vi n s ki o b n o v i t i i o p re m om u r e d i t i M u ze j h r va t s k o g v a t r o ga s t v a u V a r a d i n u Hrvatska vatrogasna zajednica je od Dobrovoljnog vatrogasnog drutva Varadin preuzela Muzej hrvatskog vatrogastva na upravljanje i koritenje na 99 godina. Rjeenjem Ministarstva kulture RH, Uprave za zatitu kulturne batine, Konzervatorijskog odjela u Varadinu odobrena je adaptacija Muzeja hrvatskog vatrogastva. Adaptacijom se planira proirenje muzejskog prostora s kontinuiranim obilaskom i povezivanjem kata s prizemljem te Muzej opremiti potrebnom opremom.

Procjena i ishodite potrebnih sredstava za znaajnije aktivnosti/projekte


A554000 ADMINISTRACIJA I UPRAVLJANJE
Naziv aktivnosti A554000 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 104,0

4.228.220

4.399.120

4.401.140

4.344.089

Hrvatska vatrogasna zajednica unapreuje i koordinira rad te zastupa interese svih vatrogasnih organizacija u Republici Hrvatskoj. Struni poslovi i donoenje odluka provode se putem nadlenih tijela utvrenih Statutom te putem Strune slube Hrvatske vatrogasne zajednice sa 15 zaposlenih i 249 volontera, lanova tijela Hrvatske vatrogasne zajednice. Kao krovna organizacija hrvatskoga vatrogastva, Hrvatska vatrogasna zajednica prati stanje hrvatskoga vatrogastva i predlae rjeenja koja e sustav vatrogastva uiniti to djelotvornijim i organiziranijim, posebno kroz pripremanje i donoenje niza podzakonskih akata, koji proizlaze iz Zakona o vatrogastvu. Radom u strunim odborima i radnim grupama, Hrvatska vatrogasna zajednica nastoji unaprijediti strukovna znanja i omoguiti strunjacima iz vatrogasnih organizacija sudjelovanje u procesu priprema i donoenja odluka u skoro svim segmentima djelovanja, a posebno u pripremi i donoenju (izmjena i dopuna) podzakonskih akata, koji reguliraju vatrogasnu djelatnost. Hrvatska vatrogasna zajednica ima ustrojen Ekonomat putem kojeg skrbi o snabdjevenosti vatrogasne organizacije vatrogasnim oznakama zvanja i dunosti, odlijima i priznanjima, literaturom, osobnom vatrogasnom opremom te svim drugim vatrogasnim potreptinama.

204

Pokazatelji rezultata
Pokazatelj rezultata Jedinica Polazna vrijednost Ciljana vrijednost (2013.) 10 Ciljana vrijednost (2014.) 11 Ciljana vrijednost (2015.) 12

Izdavanje prirunika, strunih tiskovina i edukacijskih filmova Struni nadzor vatrogasnih postrojbi Poveanje broja izdanih vatrogasnih iskaznica

broj

broj

10

11

broj

1000

1500

2000

2200

A554001 PREVENTIVNA ZATITA I GAENJE POARA (NACIONALNI ODBOR)


Naziv aktivnosti A554001 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 132,2

242.580

320.726

266.280

320.726

U okviru Hrvatske vatrogasne zajednice djeluje Nacionalni odbor za preventivnu zatitu i gaenje poara, koji prati stanje zatite od poara, organiziranost,opremljenost i sposobljenost vatrogastva, skrbi o unapreenju zatite od poara, ustroju i strukovnom napretku vatrogastva Republike Hrvatske te surauje s Meunarodnom zajednicom vatrogasnih i spasilakih slubi. Trokovi preventivne zatite od poara znatno su manji od trokova smanjivanja posljedica od poara, posebno kada se u obzir uzmu dugorone posljedice koje poar izaziva na okoli. Stoga Hrvatska vatrogasna zajednica i putem Nacionalnog odbora za preventivnu zatitu i gaenje poara u svim djelovanjima polazi od opredjeljenja, da se iskoriste sve mogunosti kojima se moe pojaati protupoarna preventiva, kako na normativnom, tako i na organizacijskom i operativnom planu. U tom smislu predlae i poduzima preventivne, organizacijske i operativne mjere i aktivnosti u svrhu unapreenja vatrogasne djelatnosti. U okviru meunarodne suradnje, Hrvatska vatrogasna zajednica putem Nacionalnog odbora za preventivnu zatitu i gaenje poara sudjeluje u radu Skuptine CTIF-a i njezinih 7 strunih odbora, sudjeluje u radu radne grupe CTIF-a za Podunavske zemlje uz kandidaturu u jo 5 struna odbora. Takoer se razvija uska suradnja sa susjednim i prijateljskim vatrogasnim zajednicama, posebno susjednim i podunavskim zemljama. Meusobnom suradnjom s vatrogasnim kolama iz navedenih drava daju se poticaji i razmjenjuju iskustva i znanja iz podruja vatrogastva.

205

Pokazatelji rezultata
Pokazatelj rezultata Jedinica Polazna vrijednost Ciljana vrijednost (2013.) 5 Ciljana vrijednost (2014.) 6 Ciljana vrijednost (2015.) 7

Poticanje broja organiziranih zdruenih vjebi Poveanje broja odbora i savjetovanja CTIF-a na kojima sudjeluju predstavnici HVZ Poticanje sudjelovanja vatrogasnih organizacija na (meunarodnim) projektima i primjeni meunarodnih sustava kvalitete

broj

broj

10

11

broj

A554002 OSPOSOBLJAVANJE VATROGASACA HRVATSKE VATROGASNE ZAJEDNICE


Naziv aktivnosti A554002 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 116,6

1.048.800

1.222.524

966.650

1.123.104

Hrvatska vatrogasna zajednica, u svrhu unapreenja vatrogasne struke i vatrogasne djelatnosti provodi osposobljavanja, usavravanja, obuke, teajeve, organizira seminare, savjetovanja, strune skupove, izdaje strunu literaturu, organizira vatrogasne vjebe i natjecanja te organizira sudjelovanje i pohaanje nacionalnih i meunarodnih strukovnih sajmova. Sve sofisticiranijim tehnikim i tehnolokim okruenjem postavljaju se sve vei zahtjevi na osposobljenost vatrogasaca. Osposobljenost vatrogasca ocjenjuje se kao temeljni uvjet za uspjeno provoenje vatrogasne intervencije. Stoga se poduzima niz aktivnosti, kako bi vatrogasno lanstvo bilo to bolje pripremljeno za sve vidove vatrogasnih intervencija. Godinje se u Republici Hrvatskoj osposobi oko 6.000 vatrogasaca za vatrogasna zvanja, usavri oko 1.000 vatrogasaca za specijalnosti i provede specijalistikih obuka za oko 1.500 vatrogasaca. Osposobljavanje i usavravanje dobrovoljnih vatrogasaca provodi se putem vatrogasnih zajednica, uz nadzor osposobljavanja viih vatrogasnih zvanja i specijalnosti od Hrvatske vatrogasne zajednice.

206

kolovanje profesionalnih vatrogasaca se provodi u okviru Vatrogasne kole i vatrogasnog vjebalita, trenutno s odjeljenjima u Splitu i Rijeci. Posebna pozornost posveuje se kontinuiranom radu s vatrogasnom mladei koja predstavlja temelj buduih generacija dobrovoljnih i profesionalnih vatrogasaca. Kroz razne operativne, strune i odgojne programe 21.134 pripadnika vatrogasne mladei stjee znanja i vjetine koje kasnije koriste u svojem operativnom djelovanju unutar i izvan vatrogasne organizacije. Kao najvanije aktivnosti u radu s vatrogasnom mladei u RH istiu se Kamp vatrogasne mladei u Faani, kroz koji godinje proe obuku oko 1.500 pripadnika vatrogasne mladei s njihovim voditeljima, kao i vatrogasna natjecanja i susreti vatrogasne mladei. Vidljivi rezultati neprekidnog rasta lanova vatrogasne mladei na podruju RH, izmeu ostalog su plod 16 godinjeg rada u okviru Kampova vatrogasne mladei Hrvatske vatrogasne zajednice i kroz nastojanje, da se mladei prenesu osnovna vatrogasna znanja. Pokazatelji rezultata
Pokazatelj rezultata Jedinica Polazna vrijednost Ciljana vrijednost (2013.) 9100 Ciljana vrijednost (2014.) 9150 Ciljana vrijednost (2015.) 9160

Poveanje broja kolovanih, osposobljenih i usavrenih vatrogasaca Poveanje broja sudionika na savjetovanjima i susretima granskih organizacija Poveanje broja sudionika u Kampu vatrogasne mladei u Faani

broj

9050

broj

370

400

420

430

broj

1500

1550

1600

1650

A554003 PROTUPOARNA PREVENTIVA, PROMIDBA I IZDAVATVO


Naziv aktivnosti A554003 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 84,0

921.800

773.900

768.800

773.900

Hrvatska vatrogasna zajednica, u cilju smanjenja broja opasnih situacija, nesrea, broja poginulih i stradalih u nesreama te smanjivanja dugoronih posljedica na okoli poduzima niz preventivnih mjera i aktivnosti.

207

U preventivne aktivnosti ubraja se poticanje kontrole provedbe propisanih mjera zatite od poara od strane ovlatenih vatrogasaca. Vane preventivne mjere su rad s djecom i mladima te sveobuhvatna informativno-promidbena djelatnost, meu kojom se moe izdvojiti mjeseno izdavanje asopisa iz zatite od poara i vatrogastva Vatrogasni vjesnik i struni asopis "Vatrogastvo i upravljanje poarima", izdavanje strune literature i audio-vizualnih medija za preventivnu zatitu od poara, promidba putem interneta, televizije, plakata, broura i letaka kao i provoenje promidbenih akcija, posebno za zatitu uma od poara tijekom poarne sezone i drugo. U 2013. godini Hrvatska vatrogasna zajednica planira proiriti svoju informativnopromidbenu aktivnost tiskanjem veeg broja letaka ija e ciljana skupina biti prvenstveno poljoprivrednici. Ulaskom u EU Hrvatska e poeti s primjenama novih odredbi i direktiva koje se prvenstveno odnose na zbrinjavanje biljnog otpada koji se vie nee smjeti paliti ve kompostirati. Kroz razliite drutvene aktivnosti propagira se vatrogasna struka. Dobrovoljna vatrogasna drutva su u mnogim sredinama glavni nositelji drutvenog i kulturnog ivota. Tako u Republici Hrvatskoj djeluje 36 vatrogasnih puhakih orkestara koji sudjeluju na raznim kulturno-umjetnikim manifestacijama kojima se promovira iroki spektar djelovanja dobrovoljnih vatrogasnih drutava. Hrvatska vatrogasna zajednica svake godine organizira niz aktivnosti putem kojih promie drutveni doprinos vatrogasaca. Pokazatelji rezultata
Pokazatelj rezultata Jedinica Polazna vrijednost Ciljana vrijednost (2013.) 100000 Ciljana vrijednost (2014.) 101000 Ciljana vrijednost (2015.) 102000

Tiskanje i distribucija protupoarnih plakata i letaka Poveanje broja vatrogasnih organizacija koje primaju "Vatrogasni vjesnik"

broj

60000

broj

3400

3450

3500

3550

A554004 OSPOSOBLJAVANJE I OPREMA ZA POTREBE VATROGASNIH INTERVENCIJA


Naziv aktivnosti A554004 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 104,0

4.266.000

4.439.020

4.266.000

4.266.000

Hrvatska vatrogasna zajednica poduzima mjere i aktivnosti u svrhu osiguranja optimalne tehniko-tehnoloke opremljenosti vatrogasnih postrojbi putem sufinanciranja vatrogasne tehnike i opreme te mjerama i aktivnostima u svrhu osposobljavanja i usavravanja

208

vatrogasaca, a sve zbog uinkovite provedbe vatrogasne djelatnosti, smanjenja teta i broja stradalih. Drutva za osiguranje temeljem Zakona o vatrogastvu izdvajaju dio sredstava iz premija osiguranja od poara i doznaavaju ih vatrogasnim organizacijama. Sredstva premija osiguranja se putem ove aktivnosti koriste za nabavu opreme i sredstava namijenjenih za vatrogasnu intervenciju, osposobljavanje vatrogasaca te pomaganje vatrogastva na podrujima od posebne dravne skrbi kako bi se osigurala operativna sposobnost vatrogastva u manje razvijenim podrujima. Hrvatska vatrogasna zajednica sudjeluje u oblikovanju i realizaciji Programa aktivnosti u provedbi posebnih mjera zatite od poara od interesa za Republiku Hrvatsku. To se posebno odnosi na organizaciju i opremanje priuvnih vatrogasnih snaga. Pokazatelji rezultata
Pokazatelj rezultata Jedinica Polazna vrijednost Ciljana vrijednost (2013.) 155 Ciljana vrijednost (2014.) 160 Ciljana vrijednost (2015.) 165

Poveati broj opremljenih interventnih vatrogasaca s kontinenta za priuvu Donacije za nabavku vatrogasne tehnike i opreme Poveanje broja vatrogasnih postrojbi u manje razvijenim krajevima kojima je sufinancirana nabavka vatrogasne tehnike

broj

150

broj

215

220

225

230

broj

22

50

60

70

28305 Dravna uprava za zatitu i spaavanje Uvod


Dravna uprava za zatitu i spaavanje je upravna i strukovna organizacija u Republici Hrvatskoj koja ima za cilj pripremu sustava zatite i spaavanja (kao integralnog dijela nacionalne sigurnosti RH), za uinkovito i pravodobno reagiranje u sluaju veih nesrea i katastrofa, uspostavu novih sposobnosti sustava kroz jedinstvenu pripremu, planiranje, postupanje, opremanje i osposobljavanje, uspostavljanje sustava jasnih ovlasti i nadlenosti, jedinstvenu koordinaciju djelovanja sustava, uinkovitost i racionalizaciju upotrebe resursa, skraivanje vremena reagiranja te efikasan nadzor spremnosti. DUZS rukovodi operativnim snagama u sluajevima veih nesrea i katastrofa. Predlae, provodi i izvjetava Vladu RH o provedbi Programa aktivnosti u provedbi posebnih mjera
209

zatite od poara od interesa za Republiku Hrvatsku. Provodi i izvjetava Vladu RH o provedbi Programa pripremnih i provedbenih aktivnosti, za svaku turistiku godinu, u dijelu Sigurnost turista. Dravna uprava za zatitu i spaavanje obavlja i druge poslove koji su joj stavljeni u nadlenost Zakonom o zatiti i spaavanju.
Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 101,9

28305

160.178.800

163.191.350

162.972.850

162.625.000

OBRAZLOENJE PROGRAMA
2603 ORGANIZIRANJE I PROVOENJE ZATITE I SPAAVANJA
Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 101,9

2603

160.178.800

163.191.350

162.972.850

162.625.000

Opis programa
Izgradnja integriranog i operativno uinkovitog sustava zatite i spaavanja ostvaruje se kroz djelovanje ustrojstvenih jedinica Sektor za civilnu zatitu, Sektor za vatrogastvo, Dravni informacijski i komunikacijski sustav zatite i spaavanja, Uilita vatrogastva, zatite i spaavanja, Sektora opih poslova, Samostalne slube za inspekcijske poslove, Samostalne slube za meunarodne odnose, Samostalnog odjela za unutarnju reviziju te podrunih ureda za zatitu i spaavanje, prema Uredbi o unutarnjem ustrojstvu Dravne uprave za zatitu i spaavanje. Svi navedeni Sektori i Slube vre koordinaciju sa svim segmentima sustava zatite i spaavanja. Program kroz projekte i aktivnosti izravno utjee na izgradnju integriranog i operativno uinkovitog sustava zatite i spaavanja koji u svakom trenutku mora biti sposoban odgovoriti na posljedice katastrofa i velikih nesrea. Provoenje i realiziranje opeg i posebnih ciljeva zacrtanih u strategiji Vladinih programa provode se kroz aktivnosti i projekte od kojih su najznaajniji: - administracija i upravljanje , - program aktivnosti u provedbi posebnih mjera za zatitu od poara za RH, - komunikacijski sustav operativnih snaga ZISa, - integrirani sustav 112, - opremanje sustava za zatitu i spaavanje, - sufinanciranje HGSS-a.

Zakonske i druge pravne osnove


Zakon o zatiti i spaavanju NN 174/04, Zakon o izmjenama i dopunama zakona o zatiti i spaavanju NN 79/07, Zakon o izmjenama zakona o zatiti i spaavanju NN 38/09, Zakon o dopuni zakona o zatiti i spaavanju NN 127/10, Zakon o zatiti od poara NN 92/10, Zakon o vatrogastvu NN 106/99, 117/01, 36/02, 96/03, 139/04, 174/04, Zakon o izmjenama zakona o vatrogastvu NN 38/09, Zakon o Hrvatskoj gorskoj slubi spaavanja NN 79/06, Uredba o unutarnjem ustrojstvu Dravne uprave za zatitu I spaavanje (NN 43/12).

210

Ciljevi provedbe programa u razdoblju 2013.-2015. i pokazatelji uspjenosti kojima e se mjeriti ostvarenje tih ciljeva
C i l j 1 . I zg r a d nj a i nt e g r i r a n o g s u s t a v a za t i t e i s p a a v a nj a Zatita i spaavanje zdravlja i ivota ljudi, materijalnih dobara i okolia u RH su prepoznati kao interes nacionalne sigurnosti, ali i kao javni i osobni interes. Temeljni interes djelovanja sustava zatite i spaavanja je spaavanje ljudskih ivota, materijalnih dobara i sastavnica okolia. Maksimalnu uinkovitost sustava mogue je postii optimalnom integracijom svih kapaciteta. Sustav zatite i spaavanja definiran je Zakonom o zatiti i spaavanju, a ine ga operativne snage i sudionici zatite i spaavanja (stoeri zatite i spaavanja, slube i postrojbe pravnih osoba i sredinjih tijela dravne uprave koje se bave zatitom i spaavanjem, vatrogasna zapovjednitva i postrojbe, slube i postrojbe Uprave, slube, zapovjednitva i postrojbe civilne zatite), jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave, te Oruane snage RH i policija. Sustav zatite i spaavanja u Republici Hrvatskoj kompleksan je po sastavu i spremnosti te zahtijeva visoku razinu koordinacije i integracije. Dravna uprava za zatitu i spaavanje provoenjem temeljnih aktivnosti integrira sve sastavnice sustava to izravno rezultira izgradnjom i jaanjem namjenskih operativnih snaga za reagiranje u velikim nesreama i katastrofama. Posebni cilj i aktivnosti predviene u "Stratekom planu Ministarstva unutarnjih poslova i drugih institucija u funkciji zatite i spaavanja za razdoblje od 2013.2015. logian su i kontinuiran slijed aktivnosti definiranih u "Stratekom planu Ministarstva unutarnjih poslova i drugih institucija u funkciji zatite i spaavanja za razdoblje od 2012.-2014." koje je neophodno provesti da bi sustav mogao pravodobno i uinkovito odgovoriti na sve vee i uestalije ugroze od prirodnih i tehniko-tehnolokih nesrea i katastrofa . Pokazatelji uinka
Pokazatelj uinka Jedinica Polazna vrijednost Ciljana vrijednost (2013.) 68 Ciljana vrijednost (2014.) 72 Ciljana vrijednost (2015.) 75

Realizacija aktivnosti i ostvarena postignua u cilju izgradnje integriranog sustava ZIS

65

Procjena i ishodite potrebnih sredstava za znaajnije aktivnosti/projekte


K260089 PROGRAM U PROVEDBI POSEBNIH MJERA ZA ZATITU OD POARA
Naziv aktivnosti K260089 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 99,9

28.300.000

28.277.500

28.277.500

28.277.500

Vlada Republike Hrvatske svake godine donosi Program aktivnosti u provedbi posebnih mjera zatite od poara od interesa za Republiku Hrvatsku (lanak 12. stavak 9. Zakona o zatiti od poara, NN 92/10). Program aktivnosti je temeljni dokument koordinacije i provedbe godinjih aktivnosti dravnih tijela, javnih ustanova, jedinica lokalne i podrune

211

(regionalne) samouprave, udruga graana te drugih organizacija i tijela ukljuenih u provedbu mjera zatite od poara. Njime se povezuju organizacijski i zapovjedni segmenti sustava vatrogastva, te se u suradnji s inspekcijskim slubama drugih ministarstava pojaava i nadzor provedbe zadaa u sustavu zatite od poara. Naglaavamo kako ovako postavljeni Program aktivnosti u velikoj mjeri pridonosi sigurnosti turistikih destinacija, brojnih turista ali i graana Republike Hrvatske jer osigurava brzo i uinkovito djelovanje znaajnih operativnih snaga (domicilnih i dodatno dislociranih vatrogasnih resursa) odmah po uoavanju poetnih poara otvorenoga prostora, ime se smanjuju velike materijalne tete i dodatni trokovi povezani s dugotrajnim intervencijama. Projektom se financiraju rashodi za prehranu i smjetaj, obuku vatrogasaca, njihovo opremanje specijalistikom opremom za gaenje poara kao i druge opreme. Od ukupno planiranih sredstava, 63% je namijenjeno za refundaciju sredstava javnim vatrogasnim postrojbama i dobrovoljnim vatrogasnim drutvima ije operativne snage dodatno sudjeluju u provedbi Vladinog Programa posebnih mjera zatite od poara.

K553130 INTEGRIRANI SUSTAV 112


Naziv aktivnosti K553130 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 108,1

2.080.600

2.250.000

2.460.000

2.250.000

Integriranom dijelu sustava 112 koji je u funkciji 24 sata dnevno, 7 dana u tjednu i 365 dana u godini nuno je osigurati razinu kvalitete kroz itavu godinu za nesmetano funkcioniranje te osigurati sredstva za zamjenu navedene opreme u sluaju nepopravljivog kvara ili nakon isteka odreenog vremenskog perioda rada. Prioriteti integriranog dijela sustava 112 (4 upanije) kroz 2013., 2014. i 2015. godinu su odravanje postojeeg sustava, ulaganje u komunikacijsku opremu u svrhu migracija govornih usluga na IP platformu kao i ulaganje u opremanje C 112 sa CTI sustavima baziranih na IP platformi, te odravanje ostale komunikacijske opreme i nabava potrebne informacijske opreme u sluaju veeg kvara, te ulaganje u sustav komunikacijske opreme (TETRA).

K553134 OPREMANJE SUSTAVA ZA ZATITU I SPAAVANJE


Naziv aktivnosti K553134 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 127,7

2.674.000

3.414.350

3.403.850

3.266.000

Na pozicijama projekta Opremanje sustava za zatitu i spaavanje planirana su sredstva za opremanje i djelovanje Dravnih inerventnih postrojbi civilne zatite RH - DIP CZ RH kao jednih od sastavnih dijelova operativnih snaga te temeljna operativna snaga civilne zatite na dravnoj razini u velikim nesreama i katastrofama. Postrojbe DIP CZ RH koje ukupno broje cca 791 pripadnika te 12 pasa osposobljenih za spaavanje, osnovane su odlukom ravnatelja Uprave, te ustrojene kao postrojbe za spaavanje iz ruevina, postrojbe za spaavanje iz vode, postrojbe za RKBN zatitu i postrojbe za logistiku, a ustrojene su u etiri Zone: Zagreb, Split, Rijeka i Osijek. Dio sredstava odnosi se i na aktivnosti Sektora za civilnu zatitu u vezi preventive, planiranja i nadzora, koje obuhvaaju projekte o podizanju svjesti o opasnostima i velikim katastrofama, koji su inicirani od samog Sektora za civilnu zatitu ili od meunarodne zajednice.
212

04035 Hrvatski centar za razminiranje


Uvod
Hrvatski centar za razminiranje je javna ustanova koju je uredbom osnovala Vlada Republike Hrvatske u veljai 1998. godine.Osnovna zadaa Hrvatskog centra za razminiranje je rukovoenje i koordiniranje svih aktivnosti u sustavu protuminskog djelovanja. Hrvatski centar za razminiranje obavlja strune poslove koji se odnose na: prikupljanje i obradu podataka o prostorima zagaenim minsko-eksplozivnim sredstvima; voenje evidencija o razminiranim prostorima; voenje brige o obavjeivanju i upozoravanju stanovnitva o opasnosti od minsko-eksplozivnih sredstava; obiljeavanje prostora zagaenih minsko-eksplozivnim sredstvima; suradnju s meunarodnim ekspertima za razminiranje. Od posljedica ugroavanja sigurnosti u Republici Hrvatskoj u posljednjih deset godina prosjeno je godinje ivot gubilo 1.980 osoba, 6.398 ih je teko ozljeivano, a 21.255 lake ozljeivano, a ukupna materijalna teta procjenjuje se na najmanje devet milijardi kuna.
Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 88,7

04035

244.720.000

217.037.000

222.770.000

217.275.000

OBRAZLOENJE PROGRAMA
2604 PROTUMINSKO DJELOVANJE
Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 88,7

2604

244.720.000

217.037.000

222.770.000

217.275.000

Opis programa
Zagaenost minama i eksplozivnim sredstvima uzrokuje niz gospodarskih i ekolokih poremeaja, a poglavito sigurnosnih problema stanovnitvu na prostorima koji su bili u podrujima ratnih djelovanja. Postojanje mina i eksplozivnih sredstava na gotovo 1,3% kopnene povrine Republike Hrvatske ima izravan utjecaj na provedbu mjera zatite ivota i imovine graana. Osim stalne prijetnje od stradavanja u minskim incidentima, na ovakvim podrujima i u njihovoj neposrednoj blizini onemogueno je uinkovito provoenje protupoarne zatite, mjera zatite od poplava i postupanje nakon tehnolokih akcidenata, kao i provoenje mjera prevencije s ciljem spreavanja epidemija. Preko 80.000 komada razliitih mina i velik broj razasutih eksplozivnih sredstava unutar 12 upanija koje je mogue zloupotrijebiti u razliitim kriminalnim ili teroristikim aktima, stalna su i ozbiljna prijetnja javnoj sigurnosti. Povrine koje se planiraju razminiravati odabrati e se na nain da se uz neposredno smanjenje rizika od minskih incidenata, ostvare i preduvjeti da minska zagaenost uzrokuje manje prepreka za razvoj gospodarstva i drutva, te provedbu zatite prirode.

213

Zakonske i druge pravne osnove


Program se provodi na temelju; Nacionalnog programa protuminskog djelovanja Republike Hrvatske 2009-2019, NN 120/09, Strategije odrivog razvitka Republike Hrvatske, N.N. 30/09, Nacionalnog plana aktivnosti za prava i interese djece 2006.-2012. koje je donijela Vlada Republike Hrvatske u oujku 2006. godine, Nacionalne strategije i akcijskog plana zatite bioloke i krajobrazne raznolikosti, N.N.143/08 i Nacionalne strategije izjednaavanja mogunosti za osobe s invaliditetom od 2007.-2015. godine koju je donijela Vlada Republike Hrvatske 05. lipnja 2007. godine. Zakona o humanitarnom razminiranju (NN 153/05), Pravilnikom o nainu obavljanja poslova razminiranja (NN 79/00,87/02,94/02,149/02,138/03,123/05),Zakona o zabrani uporabe, stvaranja zaliha, proizvodnje i prijenosa protupjeakih mina i njihovom unitenju (NN141/04), Otawske konferencije o zabrani proizvodnje, prijevoza, upotrebe i skladitenja protupjeakih mina te o njihovom unitavanju, Konvencije o kazetnom streljivu od 1.kolovoza 2010.g.

Ciljevi provedbe programa u razdoblju 2013.-2015. i pokazatelji uspjenosti kojima e se mjeriti ostvarenje tih ciljeva
C i l j 1 . S m a n j e nj e vel i i n e m i ns k o s um nj i v i h p r os t or a Izvrenjem opeg izvianja cjelokupnog prostora i stalnim auriranjem tako dobivenih podataka, utvreni su poloaj, veliina i pokazatelji minske zagaenosti Republike Hrvatske. Izradom kriterija za odreivanje prvenstva u razminiravanju, stvoreni su uvjeti za uinkovito rjeavanje minskog problema. Trenutna veliina minski sumnjivih povrina u Republici Hrvatskoj iznosi 734,5 km2. Minski zagaeno je 12 upanija, odnosno 101 grad i opina. Osim iskazane minski sumnjive povrine, utvrena je i povrina veliine od 7,3 km2 koja se odnosi na podruja zagaena iskljuivo neeksplodiranim ubojnim sredstvima. Takva podruja prostiru se unutar 27 grada i opine, u 7 upanija. Sukladno raspoloivim minskim zapisnicima i svim ostalim prikupljenim podacima izvrena je procjena da se na prostoru zagaenom minama i eksplozivnim sredstvima nalazi oko 80.000 raznih vrsta protupjeakih i protuoklopnih mina, te nedefiniran broj razasutih eksplozivnih sredstava. U cilju smanjenja veliine prostora zagaenog minama i eksplozivnim sredstvima, izvrit e se sljedee aktivnosti: - ope izvianje minski sumnjivog prostora u cilju smanjenja minski sumnjivog podruja za 181 km2. - razminiravanje minski sumnjivih povrina i povrina zagaenih iskljuivo neeksplodiranim ubojnim sredstvima u cilju smanjenja podruja zagaenog minama i eksplozivnim sredstvima za 196 km2. Pokazatelji uinka
Pokazatelj uinka Jedinica Polazna vrijednost Ciljana vrijednost (2013.) 72,0 Ciljana vrijednost (2014.) 144,0 Ciljana vrijednost (2015.) 195,0

Veliina minski povrine

razminirane sumnjive

km2

Zagaenost minama i eksplozivnim sredstvima Veliina minski smanjene sumnjive

Broj

80.000

70.000

60.000

55.000

km2

67,0

127,0

181,0

214

povrine provedbom opeg izvianja Izvrenje sveobuhvatnih analiza cjelovitih minski sumnjivih poligona Broj 0 20 40 50

C i l j 2 . U c i j el o s t i u kl o n i t i m i ns k u o p as n os t s p o dr u j a o r a ni ca , t e s v e i ne m o v a r no g p ro s t o ra u n u t ar p a r k a p r i r o de K o p a ki ri t Temeljem utvrene veliine i strukture minskog problema i izvrenim auriranjem podataka o strukturi poljoprivrednog zemljita s Ministarstvom poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, utvreno je postojanje jo 95,0 km2 minski zagaenih oranica u Republici Hrvatskoj. U 2012. godini osigurana su sredstva za umanjenje minske opasnosti na oranicama u veliini do 20,0 km2. Najvee povrine se nalaze u Istonoj Hrvatskoj, odnosno Osjeko-baranjskoj i Vukovarsko-srijemskoj upaniji. Na ovakvim podrujima se sukladno minskim zapisnicima nalazi i preko 50% svih protuoklopnih mina u Republici Hrvatskoj, to ukazuje na stalnu prijetnju stradavanja lokalnog stanovnitva, ija temeljna djelatnost je upravo poljoprivredna proizvodnja. Utvreno je i postojanje minske opasnosti u veliini od 75,0 km2 unutar Nacionalnih parkova i Parkova prirode. Od iskazane povrine, 38,0 km2 nalazi se unutar Javne ustanove parka prirode Kopaki rit, od ega se gotovo 1/10 povrine odnosi na stalno poplavljena podruja. Minska zagaenost osim to spreava provedbu razliitih mjera zatite unutar ove meunarodno znaajne movare i ornitoloki znaajnog podruja, prijei i provedbu zadaa iz pojaanog monitoringa populacije ptica u cilju prevencije ivotinjskih epidemija. Sljedee aktivnosti izvrit e se s ciljem cjelovitog uklanjanja minske opasnosti s podruja oranica, te s veine movarnog podruja unutar Parka prirode Kopaki rit. Pokazatelji uinka
Pokazatelj uinka Jedinica Polazna vrijednost Ciljana vrijednost (2013.) 45,0 Ciljana vrijednost (2014.) 16,5 Ciljana vrijednost (2015.) 0,0

Smanjenje sumnjive priritetne oranice

minski povrine skupine-

km2

75

Smanjenje minski sumnjive povrine priritetne skupinezatiena podruja

km2

0,7

1,7

2,7

C i l j 3 . O dr a t i o bi l j e e n o s t cj el o k u p n o g m i ns k i s um nj i v og p ro s t o ra Odravanje obiljeenosti minski sumnjivog prostora predstavlja radnje koje se provode radi stvaranja jasne granice izmeu sigurnog i prostora zagaenog minama i eksplozivnim sredstvima. Poloaj oznaka o opasnostima od mina i eksplozivnih sredstva jedan je od temeljnih elemenata informacijskog sustava o miniranosti prikazan na zemljovidima miniranosti koji se dostavljaju tijelima dravne uprave, jedinicama lokalne i regionalne

215

samouprave, policijskim upravama i drugim fizikim i pravnim osobama po zahtjevu. Minski sumnjiv prostor Republike Hrvatske obiljeen je s preko gotovo 16.000 oznaka koje ukazuju na minsku opasnost i s preko gotovo 400 oznaka koje ukazuju na mogu pronalazak neeksplodiranih ubojnih sredstava. Izvrit e se sljedee radnje u cilju odranja obiljeenosti cjelokupnog minski sumnjivog prostora: zanavljanje tabli koje ukazuju na opasnost od mina i eksplozivnih sredstava na granice minski sumnjivog prostora i podruja zagaenog iskljuivo neeksplodiranim ubojnim sredstvima, postavljanje ograda na podrujima gdje je utvreno postojanje minskih polja, a nalaze se u blizini kola, igralita i drugih prostora koje stanovnitvo intenzivno koristi, kontroliranje izvrenog obiljeavanja i izvrenje dodatnog obiljeavanja na osnovi nastalih promjena u granicama zagaenog prostora suraujui s upanijama, opinama i gradovima, javnim poduzeima te Dravnom upravom za zatitu i spaavanje. Kontroliranje svih oznaka e biti izvreno barem jednom godinje, a na podrujima na kojima je poveano kretanje lokalnog stanovnitva, te uz vanije prometne pravce izvrit e se viekratna kontrola tijekom godine, poboljavanje obiljeenosti minski sumnjivog prostora na nain da se vrsta i oblik oznaavanja najbolje prilagodi terenu i potrebama stanovnitva. C i l j 4 . E d u k a ci j a s t an o v n i t v a o op a s n o s t i m a o d m i n a Osnovni cilj svih programa edukacije o opasnosti od mina je odravanje kontinuirane razine spoznaje o minskoj opasnosti u razdoblju dok minirani prostori ne budu oieni od mina i eksplozivnih sredstava te predani krajnjim korisnicima na sigurnu upotrebu. U Republici Hrvatskoj je trenutno 7 sudionika koji aktivno uestvuju i/ili provode edukativne programe s ciljem jaanja prevencije i poveavanja ope sigurnosti razliitih ciljnih grupa stanovnitva. Razliitim ciljanim skupinama jasno e se i kontinuirano nastaviti ukazivati na opasnost od mina. Hrvatski centar za razminiranje e u suradnji s nadlenim tijelima dravne uprave (Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta, Ministarstvo unutarnjih poslova i Dravna uprava za zatitu i spaavanje), lokalnom upravom i samoupravom, javnim poduzeima, nevladinim organizacijama (Hrvatski Crveni kri i udruge) i Zakladom za humanitarno razminiranje Hrvatska bez mina provoditi programe edukacije o opasnosti od mina, te prema ocjeni prilagoavati programe najugroenijim skupinama stanovnitva. Na ovaj nain razliitim ciljnim skupinama jasno e se i kontinuirano ukazivati na opasnost od mina. C i l j 5 . K o o r di n i ra t i a k t i v no s t i v e za n e u z s k r b , r e ha b i l i t a ci j u i e k o n o m s k u r ei n t e g r ac i j u s v i h r t a v a m i na rtva mina je osoba kojoj je organizam oteen uslijed ratnih dogaanja ili od eksplozije zaostalog ratnog materijala nakon zavretka ratnih operacija. Pod rtvom mina se podrazumijeva i lan obitelji o kojem skrbi rtva mina ili je skrbila do smrtnog stradavanja uzrokovanim minama ili eksplozivnim sredstvima. Kljuni oblici pomoi rtvama mina u kojima sudjeluju Vladin i nevladin sektor i koji e se provoditi u sljedeem trogodinjem razdoblju su: hitna medicinska pomo, trajna medicinska pomo, fizika rehabilitacija, proteze, pomona sredstva, psiholoka i socijalna potpora, zapoljavanje i ekonomska integracija, osposobljavanje i odrivost, zakonodavstvo i javna svjesnost o problemu, pristup javnim slubama i prikupljanje podataka.

216

Od poetka Domovinskog rata do srpnja 2012. godine u minskim incidentima je stradalo 1964 osoba, od kojih je 508 osobe smrtno stradalo. Hrvatski centar za razminiranje e koordinirati aktivnosti vezane uz skrb, rehabilitaciju i ekonomsku reintegraciju koje provode tijela dravne uprave, udruge i institucije koje se bave ovom problematikom na nain da e nastaviti s odravanjem redovnih koordinacijskih sastanaka. Trenutno u Republici Hrvatskoj 3 udruge aktivno pomau rtve mina na nain da je pomo usmjerena poveanju kvalitete ivota rtava mina. C i l j 6 . P o zi ci o n i r a t i i p r om o vi r at i h rv a t s k i s u s t a v p ro t um i ns k o g d j e l ov a n j a m e u n a ro d n o j za j e d ni ci Kontinuiranim organizacijskim razvojem i neprestanim ulaganjem, te primjenom najmodernijih tehnika i tehnologija Hrvatski centar za razminiranje je stvorio vlastite modele za sve faze sloenog procesa razminiravanja. Kako navedena znanja, tehnologije i pratei proizvodi uvelike nadmauju potrebe Republike Hrvatske, ista e se ponuditi zemljama s minskim problemom. Ovakvim pristupom stalnog unaprjeenja metodologija, opreme i strojeva koji se koriste u humanitarnom razminiravanju, a koje je mogue primijeniti i u drugim zemljama s minskim problemom, eli se u sljedeem trogodinjem razdoblju nastaviti sa etabliranjem razminiravanje kao hrvatskog izvoznog proizvoda.Hrvatski centar za razminiranje e provoditi sljedee mjere s ciljem pozicioniranja i promoviranja hrvatskog sustava protuminskog djelovanja meunarodnoj zajednici: nastavak prezentacije hrvatskih iskustava u protuminskom djelovanju prema meunarodnim institucijama, te diplomatskim predstavnitvima u Republici Hrvatskoj, a posebice diplomatskim predstavnitvima Republike Hrvatske u zemljama koje su suoene s minskim problemom, organizacija jednogodinjih meunarodnih simpozija na kojima e se obraivati razliite aktualne teme iz protuminskog djelovanja s naglaskom na humanitarno razminiravanje i prezentirati Grupaciju za humanitarno razminiranje, osnaivanje i konkretiziranje do sada potpisanih sporazuma o suradnji na podruju protuminskog djelovanja s Azerbajdanom, Jemenom, Libijom i Ukrajinom, potpisati nove sporazume, od ega najprije s Gruzijom, ri Lankom, Turskom , Tadikistanom i Irakom, koritenje svih oblika uobiajene suradnje s veleposlanstvima i diplomatskokonzularnim predstavnitvima u Republici Hrvatskoj, meunarodnim organizacijama, nevladinim organizacijama i pojedincima za promoviranje hrvatskog sustava protuminskog djelovanja meunarodnoj zajednici, pozicioniranje hrvatskog sustav protuminskog djelovanja putem aktivnog sudjelovanja u radu svih relevantnih svjetskih organizacija vezanih za protuminsko djelovanje. Pokazatelji uinka
Pokazatelj uinka Jedinica Polazna vrijednost Ciljana vrijednost (2013.) 7 Ciljana vrijednost (2014.) 8 Ciljana vrijednost (2015.) 9

Broj potpisanih sporazuma o suradnji na podruju protuminskog djelovanja

Broj

217

041 MINISTARSTVO BRANITELJA


Uvod
Djelokrug rada i osnovnih zadaa Ministarstva branitelja propisan je u lanku 20. Zakona o ustrojstvu i djelokrugu sredinjih tijela dravne uprave ("Narodne novine", broj:150/2011). U Financijskom planu Ministarstva prema organizacijskoj klasifikaciji unutar razdjela 041 postoji glava 05 Ministarstvo branitelja. Prema programskoj klasifikaciji Ministarstvo branitelja sadri 4 programa sa 23 aktivnosti i 4 projekta. Ministarstvo branitelja obavlja upravne i strune poslove koji se odnose na pravni poloaj, rjeavanje pravnog poloaja i drugih pitanja hrvatskih ratnih vojnih invalida iz Domovinskog rata i mirnodopskih vojnih invalida, razvojaenih branitelja, hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i lanova njihovih obitelji, lanova obitelji poginulog, smrtno stradalog, zatoenog ili nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, mirnodopskih i civilnih invalida Domovinskog rata, kao i ratnih vojnih invalida, sudionika, mirnodopskih i civilnih invalida Drugog svjetskog rata te lanova njihovih obitelji i osoba stradalih na obavljanju obvezne vojne slube od 15. svibnja 1945. god. do 17. kolovoza 1990. god. i lanova njihovih obitelji, osim onih poslova koji ulaze u djelokrug drugih ministarstava. Ministarstvo obavlja strune poslove usmjerene promicanju vrijednosti Domovinskog rata i ouvanju digniteta njegovih sudionika i stradalnika, unaprjeenju opsega sveobuhvatne skrbi, poticanju zakonskih projekata u cilju poboljanja kvalitete ivljenja, poveanju stupnja obrazovanja i konkurentnosti hrvatskih branitelja i lanova njihovih obitelji te upoznavanju ire javnosti sa svim znaajnim dogaajima i mjestima iz Domovinskog rata. U djelokrugu Ministarstva obavljaju se struni i drugi poslovi koji se odnose na traenje nestalih osoba iz Domovinskog rata, organizaciju ekshumacija masovnih i pojedinanih grobnica na podruju Republike Hrvatske, prikupljanje i obradu podataka o ekshumiranim rtvama u cilju identifikacije, te organizaciju identifikacije posmrtnih ostataka rtava i njihovu sahranu. Ministarstvo obavlja i poslove koji se odnose na ouvanje spomena na rtve Drugog svjetskog rata i poraa. Unutarnje ustrojstvo Ministarstva ini Kabinet ministra, Glavno tajnitvo ministarstva, Samostalni odjel za unutarnju reviziju i 3 uprave. U Financijskom planu glave 04105 Ministarstvo branitelja za provoenje etiri programa osigurana su sredstva u iznosu od 1.138.734.479 kuna u 2013. godini, 1.155.993.567 kuna u 2014. godini te 1.179.213.937 kuna u 2015. godini. U odnosu na 2012. godinu prijedlog plana za 2013. godinu manji je za 39.703.555 kuna.
Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 96,6

04105 Ministarstvo branitelja Ukupno 041

1.178.438.034

1.138.734.479

1.155.993.657

1.179.213.937

1.178.438.034

1.138.734.479

1.155.993.657

1.179.213.937

96,6

218

04105 Ministarstvo branitelja


Uvod
Ministarstvo branitelja obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na pravni poloaj, rjeavanje pravnog poloaja i drugih pitanja hrvatskih ratnih vojnih invalida iz Domovinskog rata i mirnodopskih vojnih invalida, razvojaenih branitelja i lanova njihovih obitelji, te obitelji poginuloga, umrloga, zatoenog ili nestaloga hrvatskog branitelja, osim onih poslova koji ulaze u djelokrug drugih ministarstava. Ministarstvo tradicionalno obiljeava obljetnice, odavanjem poasti poginulim hrvatskim braniteljima te odravanjem prigodnih programa. Izgradnjom spomen obiljeja na mjestima masovnih grobnica iz Domovinskog rata kao i pruanjem potpore podizanju spomenika hrvatskim braniteljima poginulim u Domovinskom ratu, Ministarstvo titi temeljne vrijednosti i dignitet Domovinskog rata. Ministarstvo obavlja strune i druge poslove koji se odnose na traenje zatoenih i nestalih, organizaciju ekshumacija masovnih i pojedinanih grobnica na teritoriju Republike Hrvatske, prikuplja i obrauje podatke o ekshumiranim rtvama u cilju identifikacije, te organizira identifikaciju posmrtnih ostataka rtava.
Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 96,6

04105

1.178.438.034

1.138.734.479

1.155.993.657

1.179.213.937

OBRAZLOENJE PROGRAMA
3911 OBILJEAVANJE MJESTA STRADAVANJA U DOMOVINSKOM RATU
Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 118,0

3911

5.720.000

6.750.000

6.046.000

6.146.000

Opis programa
Sufinanciranjem izgradnje, postavljanja ili ureenja spomen obiljeja rtvama stradalim u Domovinskom ratu, na podruju Republike Hrvatske i obiljeavanjem obljetnica ratnih dogaanja i stradanja hrvatskih branitelja u Domovinskom ratu, obljetnica osnutka ratnih postrojbi, blagdana i obljetnica koje se obiljeavaju na dravnoj i lokalnoj razini, uvaju se steevine i titi dignitet Domovinskog rata. Poradi trajnog ouvanja uspomene na rtve iz Domovinskog rata stradale tijekom agresije na Republiku Hrvatsku obiljeavat e se mjesta masovnih grobnica. Vlada Republike Hrvatske je dijelu groblja Dubrava u Vukovaru utvrdila status Memorijalnog groblja rtava iz Domovinskog rata, te Ministarstvo kroz protokolarnu i administrativnu skrb o groblju uva moralni dignitet hrvatskoga naroda i svih graana Republike Hrvatske.

219

Izgradnja, postavljanje i ureenje spomen obiljeja rtvama stradalim u Domovinskom ratu nain je ostvarenja 4.3.4. posebnog cilja 4.3. Ouvanje i zatita digniteta hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i ublaavanje posljedica Domovinskog rata u drutvu koji pridonosi jaanju socijalne pravednosti kao jednom od opih ciljeva Strategije Vladinih programa za razdoblje od 2013. 2015. godine. Planirani iznos sredstava za 2013. godinu povean je za 1.030.000 kuna u odnosu na 2012. godinu.

Zakonske i druge pravne osnove


Zakon o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i lanova njihovih obitelji (NN 174/04, 92/05, 02/07, 107/07, 65/09, 137/09, 146/10, 55/11), Zakon o obiljeavanju mjesta masovnih grobnica rtava iz Domovinskog rata (NN 100/96), Zakljuak Vlade Republike Hrvatske (Klasa: 564-02/00-01/03, Urbroj:5030104-00-4) Memorijalno groblje rtava iz Domovinskog rata u Vukovaru, Program Vlade Republike Hrvatske za mandat 2011.-2015.

Ciljevi provedbe programa u razdoblju 2013.-2015. i pokazatelji uspjenosti kojima e se mjeriti ostvarenje tih ciljeva
C i l j 1 . I zg r a d nj a , p os t a vl j a nj e i u r e e n j e s p o m e n - o bi l j e j a rt v a m a s t r a d al i m u D om o vi ns k o m r a t u Ministarstvo branitelja sufinanciranjem izgradnje, postavljanja ili ureenja spomenobiljeja rtvama stradalim u Domovinskom ratu, na podruju Republike Hrvatske te obiljeavanjem blagdana i godinjica vezanih za Domovinski rat, ratne postrojbe, stradanja branitelja i/ili civila, kako na dravnoj tako na lokalnoj razini, uva steevine i titi dignitet Domovinskog rata. Pokazatelji uinka
Pokazatelj uinka Jedinica Polazna vrijednost Ciljana vrijednost (2013.) 9 Ciljana vrijednost (2014.) 10 Ciljana vrijednost (2015.) 11

Poveanje broja aktivnosti s ciljem ouvanja digniteta Domovinskog rata u odnosu na broj realiziranih aktivnosti

broj

Procjena i ishodite potrebnih sredstava za znaajnije aktivnosti/projekte


K558037 OBILJEAVANJE MJESTA MASOVNIH GROBNICA RTAVA IZ DOMOVINSKOG RATA
Naziv aktivnosti K558037 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 142,9

1.400.000

2.000.000

1.526.000

1.526.000

220

U interesu trajnog ouvanja uspomene na rtve iz Domovinskog rata stradale tijekom agresije na Republiku Hrvatsku obiljeavaju se mjesta masovnih grobnica postavljanjem jednog spomen obiljeja. Obiljeavanje se u pravilu vri na mjestu ekshumacije ili na najblioj prikladnoj lokaciji. Spomen obiljeje je jednako za sva mjesta masovnih grobnica, a mijenja se samo podatak o broju i statusu rtava i vremenu stradavanja. U Republici Hrvatskoj dosada je otkriveno ukupno 147 mjesta masovnih grobnica, od ega je do danas obiljeeno ukupno 101 mjesto masovnih grobnica postavljanjem 59 spomen obiljeja (u sluajevima da se dvije ili vie masovnih grobnica nalaze u neposrednoj blizini, obiljeavanje se vri postavljanjem jednog spomen-obiljeja u spomen na sve rtve). Krajnji interes Ministarstva je obiljeiti sva mjesta ekshumacije, odnosno, stalno smanjenje broja neobiljeenih mjesta masovnih grobnica rtava iz Domovinskog rata te e se, s obzirom na visinu proraunskih sredstava, u iduem trogodinjem razdoblju odrati kontinuitet obiljeavanja minimalno tri mjesta masovnih grobnica svake godine. Procjena potrebnih sredstava za obiljeavanje mjesta masovnih grobnica zasniva se na mogunosti obiljeavanja tri mjesta godinje i na pretpostavkama o poveanju cijena izvoenja graevinskih radova. Pokazatelji rezultata
Pokazatelj rezultata Jedinica Polazna vrijednost Ciljana vrijednost (2013.) 85 Ciljana vrijednost (2014.) 87 Ciljana vrijednost (2015.) 88

Poveanje teritorijalne pokrivenosti obiljejima

opsega spomen

82

Broj obiljeenih mjesta masovnih grobnica u odnosu na otkrivene

broj

4007 SKRB ZA HRVATSKE BRANITELJE IZ DOMOVINSKOG RATA


Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 95,8

4007

926.106.534

886.756.679

903.430.557

926.852.137

Opis programa
Programom Skrb za hrvatske branitelje osiguravaju se sredstva za ostvarivanje prava na osnovi oteenja organizma, na osnovi gubitka, zatoenja ili nestanka lana obitelji i na osnovi materijalnih i drugih potreba hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i lanova njihovih obitelji. Ministarstvo branitelja nastoji postii smanjenje broja nezaposlenih hrvatskih branitelja i djece smrtno stradalih hrvatskih branitelja, poveati konkurentnost hrvatskih branitelja te djece smrtno stradalih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata na tritu rada, poveati broj zadruga hrvatskih branitelja, smanjiti broj socijalno ugroenih hrvatskih branitelja i lanova obitelji smrtno stradaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, smanjiti broj ratom
221

traumatiziranih osoba u vidu razliitih oblika potpore i rehabilitacije, smanjiti utjecaj sekundarne viktimizacije i unaprijediti neovisnost ivljenja u zajednici hrvatskim ratnim vojnim invalidima. Ciljevi programa utvreni su u Strategiji Vladinih programa za razdoblje 2013.-2015., opi cilj 4. Jaanje socijalne pravednosti, posebni cilj 4.3. Ouvanje i zatita digniteta hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i ublaavanje posljedica Domovinskog rata u drutvu. Naini ostvarivanja ovog posebnog cilja su: 4.3.1. Skrb za hrvatske branitelje iz Domovinskog rata i lanove njihovih obitelji, 4.3.2. Realizacija Programa strunog osposobljavanja i zapoljavanja hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i djece smrtno stradalih, zatoenih i nestalih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata kroz sedam Mjera. U okviru ovog programa planirana su sredstva za ostvarivanje prava utvrenih Zakonom o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i lanova njihovih obitelji (u daljnjem tekstu Zakon) i nacionalnim programima koje je donijela Vlada Republike Hrvatske.

Zakonske i druge pravne osnove


Zakon o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i lanova njihovih obitelji (NN 174/04, 92/05, 02/07, 107/07, 65/09, 137/09, 146/10, 55/11) Zakon o zatiti vojnih i civilnih invalida rata (NN 33/92, 77/92, 27/93, 58/93, 2/94, 76/94, 108/95, 108/96, 82/01, 103/03) Zakon o humanitarnom razminiranju (NN 153/05, 63/07, 152/08) Program strunog osposobljavanja i zapoljavanja hrvatskih branitelja i djece smrtno stradalih, zatoenih ili nestalih hrvatskih branitelja za razdoblje od 2012. do 2013. godine - Zakljuak Vlade Republike Hrvatske od 12. travnja 2012. godine (Klasa: 131-01/12-01/01, Urbroj: 5030106-12-1, NN 43/12) Nacionalni program psihosocijalne i zdravstvene pomoi sudionicima i stradalnicima iz Domovinskog rata - Zakljuak Vlade Republike Hrvatske, Klasa: 550-01/99-03/01, Urbroj: 5030108-05-1 Zakon o sustavu dravne uprave (NN 75/93, 48/99, 15/00, 127/00, 59/01, 190/03, 199/03, 79/07 i 150/11) Zakon o udrugama (NN 88/01, NN 11/02)

Ciljevi provedbe programa u razdoblju 2013.-2015. i pokazatelji uspjenosti kojima e se mjeriti ostvarenje tih ciljeva
C i l j 1 . S k r b za h r v at s k e b r a ni t e l j e i z D om o v i n s k o g r a t a i l an o v e n j i h o vi h o bi t el j i Provoenje sveobuhvatne skrbi s ciljem ouvanja digniteta Domovinskog rata; psihosocijalne, savjetodavne te zdravstvene pomoi ratom traumatiziranim osobama, programa stambenog zbrinjavanja stradalnika iz Domovinskog rata, osiguravanje zakonitog ostvarenja propisanih prava hrvatskim braniteljima, obiteljima poginulih i stradalnicima Domovinskog rata kao i mirnodopskih vojnih invalida, stradalim pirotehniarima te lanovima njihovih obitelji te provoenje revizije, kao oblika kontrole zakonitosti prvostupanjskih rjeenja od strane drugostupanjskog tijela. Zbog velikog broja ljudi koji su tijekom rata bili izloeni izravnom ratnom stresu, ali i jo veeg broja sekundarno traumatiziranih osoba nastala je potreba za organiziranom osnovnom emocionalnom podrkom, socijalnom, psiholokom i zdravstvenom pomoi ratom traumatiziranim osobama. Ministarstvo osigurava kontinuiranu psihosocijalnu i zdravstvenu pomo kao dio integrativne skrbi za sudionike i stradalnike rata na podruju cijele Hrvatske, svim
222

lanovima njihovih obitelji, te ostalim stanovnicima kojima je ona potrebna u obliku i intenzitetu primjerenom potrebama. U cilju dostupnosti razliitih oblika psihosocijalne pomoi i potpore Ministarstvo e ih najveim dijelom organizirati u ivotnoj sredini korisnika, uz mogunost posjeta strunih timova domu i obitelji korisnika. Okosnicu Nacionalnog programa psihosocijalne i zdravstvene skrbi predstavljaju upanijski Centri za psihosocijalnu pomo dok e se zdravstveni dio Nacionalnog programa provoditi u Regionalnim centrima za psihotraumu (Zagreb, Rijeka, Split i Osijek) i Centru za krizna stanja i ostalim ovlatenim zdravstvenim ustanovama u Republici Hrvatskoj. U tu svrhu odobravat e se jednokratne novane pomoi pri tekoj materijalnoj situaciji, plaati nabava udbenika za djecu hrvatskih branitelja i financirati organizirana priprema za njihov upis na fakultete, isplaivati osigurnine i jednokratne novane pomoi obiteljima zatoenih i nestalih hrvatskih branitelja, plaati pomo djeci bez oba roditelja, zdravstvena zatitu iznad standarda zdravstvenog osiguranja i smjetaj HRVI-a u zdravstvene ustanove radi lijeenja u hiperbarinoj komori. Osobama koje ostvaruju pravo prema Zakonu, a nemaju rijeeno stambeno pitanje ili je rijeeno na neodgovarajui nain, Ministarstvo e osigurati kupnju stanova po pristupanijim uvjetima od trinih u pogledu kamata i rokova otplate, te dodjelu stambenog kredita za dogradnju, nastavak izgradnje i dovrenje obiteljske kue, kredite za razliku u povrini stana i kredite za poboljanje uvjeta stanovanja ime se unaprjeuje kvaliteta stanovanja. Do sada je stambeno zbrinuto 14.782 obitelji stradalnika iz Domovinskog rata, a brojka od 13.141 nerijeena zahtjeva ukazuje na nunost za osiguranjem stambenog pitanja brojnim obiteljima stradalnika iz Domovinskog rata. U sljedeem trogodinjem razdoblju planira se rijeiti otprilike 3.000 zahtjeva. U predstojeem trogodinjem razdoblju cilj Ministarstva je poveanje broja sklopljenih Ugovora o kupoprodaji stana sa stradalnicima kojima su dodijeljeni stambeni krediti za kupnju stana. Poveanjem broja prodanih stanova proporcionalno se smanjuje broj stambenih jedinica kojima je duno gospodariti Ministarstvo branitelja, a samim tim smanjuju se trokovi odravanja stambenih objekata, te se poveava broj osoba koje su trajno stambeno zbrinute. Pokriem trokova organizacije pokopa uz vojne poasti odavat e se poast smrtno stradalim hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata, umrlim hrvatskim ratnim vojnim invalidima iz Domovinskog rata i hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata. Ministarstvo branitelja provodit e reviziju prvostupanjskih rjeenja kojima e se utvrivati status lana obitelji smrtno stradaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i pravo na obiteljsku invalidninu, pravo na poveanu obiteljsku invalidninu, pravo na uveanu obiteljsku invalidninu, status lana obitelji nestaloga ili zatoenoga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i novanu naknadu u iznosu obiteljske invalidnine, poveane obiteljske invalidnine i uveane obiteljske invalidnine, status HRVI iz Domovinskog rata i pravo na osobnu invalidninu, doplatak za njegu i pomo druge osobe, ortopedski doplatak, posebni doplatak, opskrbninu, doplatak za pripomo u kui i rjeenja kojima e se dodjeljivati osobni automobil HRVI iz Domovinskog rata I. skupine.

223

Pokazatelji uinka
Pokazatelj uinka Jedinica Polazna vrijednost Ciljana vrijednost (2013.) 98,1 Ciljana vrijednost (2014.) 98,2 Ciljana vrijednost (2015.) 98,3

Udio rijeenih upita korisnika unutar zakonski odreenog roka u odnosu na ukupan broj zaprimljenih upita

97,8

C i l j 2 . R e al i za c i j a P r o g r am a s t r u no g o s p o s o b l j a v a nj a i za p o l j av a n j a h r v a t s ki h b ra n i t el j a i z D o m o v i ns k o g r a t a i d j e c e s m r t n o s t r a d al i h , za t o e ni h i n e s t a l i h h rv a t s k i h b r a n i t e l j a i z D o m o v i ns k o g r a t a kr o z s e d a m M j e r a Ciljnu skupinu Programa ine nezaposleni hrvatski branitelji iz Domovinskog rata i nezaposlena djeca smrtno stradalih, zatoenih ili nestalih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, a osnovni ciljevi Programa su podizanje obrazovne razine nezaposlenih hrvatskih branitelja i djece smrtno stradalih, zatoenih ili nestalih hrvatskih branitelja, osposobljavanje za zanimanja za kojima postoji potreba na lokalnim tritima rada, kao i proirivanje formalne naobrazbe nezaposlenih hrvatskih branitelja sukladno novim tehnolokim zahtjevima te davanje novanih potpora hrvatskim braniteljima koji se odluuju na razne oblike samozapoljavanja, bilo samostalno ili okupljeni u zadruge. Pokazatelji uinka
Pokazatelj uinka Jedinica Polazna vrijednost Ciljana vrijednost (2013.) 2,8 Ciljana vrijednost (2014.) 2,9 Ciljana vrijednost (2015.) 3

Udjel hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata koji su preli iz statusa nezaposlene osobe u status zaposlene osobe, a u odnosu na ukupan broj nezaposlenih hrvatskih branitelja prijavljenih na HZZ

2,7

Procjena i ishodite potrebnih sredstava za znaajnije aktivnosti/projekte


A558043 JEDNOKRATNA PRAVA IZ ZAKONA I OSTALE NAKNADE HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA
Naziv aktivnosti A558043 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 100,5

58.526.000

58.845.000

58.565.000

58.565.000

224

Zakon o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i lanova njihovih obitelji i Uredba o uvjetima i postupku ostvarivanja prava na jednokratnu novanu pomo lanovima obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, hrvatskih ratnih vojnih invalida iz Domovinskog rata i hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata propisuju pravo na jednokratnu novanu pomo u maksimalnoj visini do iznosa dvije proraunske osnovice. S obzirom da e izlaz iz gospodarske krize biti spor i dug, u iduem trogodinjem razdoblju, Ministarstvo e nastojati osigurati pomo za vie od 2.300 lanova obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, hrvatskih ratnih vojnih invalida iz Domovinskog rata i hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata. Sukladno Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i lanova njihovih obitelji i Uredbe o uvjetima i postupku ostvarivanja carinskih i poreznih olakica hrvatskih branitelja i lanova njihovih obitelji, Ministarstvo dodjeljuje u vlasnitvo hrvatskim ratnim vojnim invalidima iz Domovinskog rata s oteenjem organizma 100% I. skupine osobni automobil s ugraenim odgovarajuim prilagodbama ortopedsko pomagalo. Dodjelom osobnog automobila s ugraenim prilagodbama hrvatskim ratnim vojnim invalidima iz Domovinskog rata 100% I. skupine omoguuje se kvalitetnije ivljenje i ukljuivanje u sve oblike svakodnevice, a radi se o jedinoj mogunosti mobilnosti i pokretljivosti za najtee invalide iz Domovinskog rata. U iduem trogodinjem razdoblju dodijelit e se ukupno 111 osobnih automobila s ugraenim odgovarajuim prilagodbama, a sukladno brojanim podacima iz slubene evidencije Ministarstva o HRVI 100% I. skupine na koje se odnosi predmetno zakonsko pravo, a kojima je istekao vremenski rok od sedam godina od prethodne dodjele. Zakon o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i lanova njihovih obitelji propisuje pravo na besplatne udbenike za djecu smrtno stradalog, zatoenog ili nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, HRVI iz Domovinskog rata i njihovu djecu i hrvatske branitelje iz Domovinskog rata za potrebe redovitog ili izvanrednog kolovanja u osnovnim i srednjim kolama, te na visokim uilitima, dok su Pravilnikom o dodjeli besplatnih udbenika utvreni uvjeti i mjerila za ostvarivanje prava na besplatne udbenike. Isplatom naknada za besplatne udbenike Ministarstvo osigurava osnovne preduvjete za obrazovanje odnosno ini ga dostupnijim svim osobama iz ciljne skupine sa slabijim imovinskim statusom koje pravo ostvaruju sukladno Pravilniku. S obzirom na opredijeljenost Hrvatske kao drutvo znanja, Ministarstvo provedbom programa sufinanciranja udbenika za navedene osobe doprinosi pruanju jednake mogunosti na obrazovanje. U prvoj polovici 2012. godine pravo na besplatne udbenike odnosno pravo na isplatu naknade ostvarilo je 3.455 korisnika (u iznosu 5.321.948,65 kuna), te se poveanje broja korisnika oekuje s poetkom kolske godine. U iduem trogodinjem razdoblju nastojat e se osigurati sredstva za isplatu oko 21.000 naknada svake godine. Temeljem Sporazuma o poticajnim mjerama za upis u ustanove visokog obrazovanja izmeu Ministarstva obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti, Ministarstva znanosti i Rektorskog zbora (2007. godine), za djecu smrtno stradalih, zatoenih ili nestalih hrvatskih branitelja bez obzira na prihode obitelji, a za sve ostale (HRVI iz Domovinskog rata i djeca HRVI iz Domovinskog rata, hrvatski branitelji, dragovoljci i djeca dragovoljaca iz Domovinskog rata uz primjenu imovinskog cenzusa, Ministarstvo e nastaviti osiguravati sredstva i snositi trokove u visini do 2.000,00 kuna, za pripreme za polaganje razredbenog ispita za svakog zainteresiranog kandidata. U 2012. godini Ministarstvo je financiralo pripremne teajeve za 36 korisnika iz navedenih skupina, u ukupnom iznosu 54.380,00 kuna. Sukladno Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i lanova njihovih obitelji, Ministarstvo je do 31. kolovoza 2012. godine podmirilo trokove organizacije pokopa uz vojne poasti za 1700 smrtno stradalih hrvatskih branitelja iz Domovinskog

225

rata, umrlih hrvatskih ratnih vojnih invalida iz Domovinskog rata i hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata. Ministarstvo e i u iduem trogodinjem razdoblju nastaviti s pokriem trokova organizacije pokopa uz vojne poasti za smrtno stradale hrvatske branitelje iz Domovinskog rata, umrle hrvatske ratne vojne invalide iz Domovinskog rata i hrvatske branitelje iz Domovinskog rata, a radi odavanja poasti osobama koje su najzaslunije za obranu suvereniteta Republike Hrvatske i u ime vjene zahvalnosti za njihovu najveu rtvu i rtvu njihovih obitelji. Predvieno je da e se u sljedeem trogodinjem razdoblju pokrivati trokovi pokopa uz vojne poasti, u prosjeku za 2700 osoba svake godine. Pokazatelji rezultata
Pokazatelj rezultata Jedinica Polazna vrijednost Ciljana vrijednost (2013.) 96 Ciljana vrijednost (2014.) 15 Ciljana vrijednost (2015.) 0

Broj automobila dodijeljenih HRVI 100% I. skupine Broj odobrenih zahtjeva za jednokratnu novanu pomo Broj korisnika prava na besplatne udbenike koji ispunjavaju uvjete iz Zakona

broj

93

broj

780

795

800

800

broj

21000

21000

21000

21000

A753008 TRAJNA PRAVA ( OSOBNA INVALIDNINA, OBITELJSKA INVALIDNINA, NAKNADE I DRUGO)


Naziv aktivnosti A753008 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 96,2

735.881.000

707.986.900

715.605.000

725.478.000

Pravna osnova naina ostvarivanja posebnog cilja iz Stratekog plana Ministarstva - 1.1. Skrb za hrvatske branitelje iz Domovinskog rata i lanove njihovih obitelji - 1.1.5. Priznavanje statusa i prava hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i lanovima njihovih obitelji zadana je Zakonom o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i lanova njihovih obitelji (NN 74/04, 92/05, 2/07, 107/07, 65/09, 137/09, 146/10 i 55/11) lankom 129. navedenoga Zakona propisano je da prvostupanjsko rjeenje kojim se priznaje status lana obitelji smrtno stradaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i pravo na obiteljsku invalidninu, pravo na poveanu obiteljsku invalidninu, pravo na uveanu obiteljsku invalidninu, status lana obitelji nestaloga i zatoenoga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i novanu naknadu u iznosu obiteljske invalidnine, poveane obiteljske invalidnine i uveane obiteljske invalidnine, status HRVI iz Domovinskog rata i pravo na osobnu invalidninu, doplatak za njegu i pomo druge osobe, ortopedski doplatak, posebni doplatak, opskrbninu, doplatak za pripomo u
226

kui i rjeenje kojim se dodjeljuje osobni automobil HRVI iz Domovinskog rata I. skupine, podlijee reviziji. Putem revizije, koju Ministarstvo branitelja obavlja po slubenoj dunosti, obavlja se kontrola zakonitosti prvostupanjskih rjeenja ureda dravne uprave u upanijama i Gradskog ureda za zdravstvo i branitelje Grada Zagreba u gore navedenim upravnim stvarima u pogledu svih pet oblika nezakonitosti (nenadlenost, greke u postupku i formi, materijalna povreda Zakona, greke u utvrivanju injeninog stanja, greke u cilju i svrsi). U realizaciji ovoga cilja planira se smanjiti broj ponitenih drugostupanjskih rjeenja u okviru upravnog spora u 2013. na 11%; 2014 na 10% i u 2015. godini na 10%. Ujedno se planira pojaati kontrola zakonitosti nalaza Drugostupanjskog lijenikog povjerenstva. Takoer se planira smanjiti broj ponitenih prvostupanjskih rjeenja putem jaanja strunih kapaciteta prvostupanjskih tijela kroz razne oblike edukacije i naputaka za postupanje. Tako bi se broj ponitenih nezakonitih prvostupanjskih rjeenja u 2013. smanjio na 10%; u 2014. na 8% i u 2015. godini na 8% od ukupnog broja revidiranih rjeenja. Procjenjujemo da e na osnovi vaeeg Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i lanova njihovih obitelji u razdoblju od 2013. do 2015. godine zavriti postupak priznavanja statusa HRVI iz Domovinskog rata s osnove bolesti za sve one hrvatske branitelje iz Domovinskog rata koji su podnijeli zahtjev u zakonskom roku do 31. prosinca 2005. godine. U nastavnom postupku oekuje se prosjeno priznavanje HRVI iz Domovinskog rata IX. skupine sa pripadajuom osobnom invalidninom u iznosu 153,00 kn mjeseno. Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i lanova njihovih obitelji koji je stupio na snagu 21. studenoga 2009. godine, zbog restriktivnijih odredaba za priznavanje prava na opskrbninu, onemoguio je znatnije poveanje broja opskrbnina te se utvrdio prestanak toga prava svim onim korisnicima koji ne ispunjavaju uvjete iz navedenoga Zakona. Meutim, zbog teke socijalno-ekonomske situacije oekuje se poveanje broja korisnika opskrbnine (u 2013. godini za oko 500 novih korisnika).Broj korisnika obiteljskih invalidnina nee se poveavati budui da je obustavljen postupak priznavanja statusa lana obitelji smrtno stradaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata koji je umro uslijed bolesti s danom 21. studenoga 2009. godine, odnosno danom stupanja na snagu navedenih izmjena i dopune Zakona. Oekuje se i smanjivanje broja korisnika obiteljske invalidnine zbog zavretka redovitog kolovanja djece smrtno stradalih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata te prestanak prava na obiteljsku invalidninu s osnove smrti roditelja smrtno stradalih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata. Pokazatelji rezultata
Pokazatelj rezultata Jedinica Polazna vrijednost Ciljana vrijednost (2013.) 10 Ciljana vrijednost (2014.) 8 Ciljana vrijednost (2015.) 8

Udio ponitenih prvostupanjskih rjeenja o priznavanju statusa i prava hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i lanovima njihovih obitelji Udio ponitenih drugostupanjskih rjeenja u upravnom sporu

12

12

11

10

10

227

A753009 ZAPOLJAVANJE HRVATSKIH BRANITELJA


Naziv aktivnosti A753009 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 79,0

21.790.000

17.220.000

20.000.000

21.790.000

Navedena se aktivnost provodi temeljem Programa strunog osposobljavanja i zapoljavanja hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i djece smrtno stradalih, zatoenih i nestalih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata. Ciljnu skupinu Programa ine nezaposleni hrvatski branitelji iz Domovinskog rata i nezaposlena djeca smrtno stradalih, zatoenih ili nestalih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, kojima se realizacijom programa pruaju mogunosti da budu konkurentniji na tritu rada. Realizacija Programa odvija se kroz sedam mjera: 1. Mjera strunog osposobljavanja Primjena ove mjere utjee na poboljanje obrazovne strukture nezaposlenih osoba iz ciljne skupine i podizanje njihove konkurentnosti na tritu rada. Obrazovne aktivnosti koje omoguava primjena mjere su stjecanje prvog zanimanja, prekvalifikacija i dokvalifikacija, stjecanje dodatnih znanja i vjetina i polaganje majstorskih ispita (u svrhu samozapoljavanja). 2. Mjera samozapoljavanja Ministarstvo osobama iz ciljne skupine koje se namjeravaju zaposliti obavljanjem samostalne poduzetnike djelatnosti moe odobriti isplatu jednokratne novane potpore za samozapoljavanje, koja je nepovratna ukoliko se utroi namjenski, u skladu s odobrenim poslovnim planom. 3. Mjera potpore za proirenje postojee djelatnosti Ministarstvo podupire poduzetnike koji namjeravaju proiriti svoju postojeu djelatnost zapoljavanjem osoba iz ciljne skupine jednokratnom novanom potporom. Za potporu se mogu prijaviti obrti i mala trgovaka drutva s do 50 zaposlenih te obiteljska poljoprivredna gospodarstva. 4. Mjera kreditiranja malog i srednjeg poduzetnitva Ministarstvo otplauje obveze preuzete u prethodnom razdoblju, subvencioniranjem 2% kamatne stope na poduzetnike kredite realizirane u poslovnim bankama kroz Program Lokalni projekti razvoja-poduzetnik-branitelj. 5. Mjera potpore zapoljavanja djece smrtno stradalih, zatoenih ili nestalih hrvatskih branitelja bez radnog iskustva Ministarstvo podupire poduzetnike koji namjeravaju zaposliti osobe bez radnog iskustva s utvrenim statusom djeteta smrtno stradalog, zatoenog ili nestalog hrvatskog branitelja. 6. Mjera potpore radu zadruga hrvatskih branitelja Ministarstvo potie osnivanje zadruga hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata kao posebnog oblika malog poduzetnitva, koje omoguava organizirano i struno voeno obavljanje djelatnosti te zajedniki nastup na tritu. 7. Mjera potpore projektima zadruga hrvatskih branitelja

228

Ministarstvo pomae zadrugama u realizaciji projekata kroz povrat sredstava za nabavku strojeva, opreme ili zemljita kojim se proiruje postojea djelatnost ili razvija novi projekt zadruge, a koja je svojim dosadanjim poslovanjem pokazala uspjenost i profitabilnost. Pokazatelji rezultata
Pokazatelj rezultata Jedinica Polazna vrijednost Ciljana vrijednost (2013.) 94,5 Ciljana vrijednost (2014.) 94,6 Ciljana vrijednost (2015.) 94,7

Udio isplaenih poticaja u ukupnom broju odobrenih poticaja Programa Broj aktivnosti centara odranih Referalnih

94,3

broj

50

60

70

75

A753014 NACIONALNI PROGRAM PSIHOSOCIJALNE I ZDRAVSTVENE POMOI SUDIONICIMA I STRADALNICIMA DOMOVINSKOG RATA
Naziv aktivnosti A753014 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 100,0

10.770.500

10.770.500

10.856.000

10.856.000

Ministarstvo branitelja provodi Nacionalni program psihosocijalne i zdravstvene pomoi sudionicima i stradalnicima iz Domovinskog rata koji je usvojen Zakljukom Vlade Republike Hrvatske (Klasa: 550-01/99-03/01, Urbroj: 5030108-05-1). Pruanje kontinuirane psihosocijalne pomoi provodi se na podruju cijele Republike Hrvatske. Centri za psihosocijalnu pomo primarno razvijaju i provode programe psihosocijalne prevencije i potpore, stacionarno (kroz svakodnevno organizirana deurstva u prostorijama centra) i mobilno (timske posjete domu i obitelji stradalnika u sluaju kriznih intervencija). Temeljem Nacionalnog programa Ministarstvo branitelja financira rad djelatnika i sredstva za rad, a upanije i gradovi osiguravaju prostor za rad upanijskih Centara za psihosocijalnu pomo. U okviru Nacionalnog programa danas djeluje 21 Centar za psihosocijalnu pomo: u svakoj upaniji po jedan, uz iznimku Brodsko-posavske upanije na ijem su podruju aktivna dva centra (u Slavonskom Brodu i Novoj Gradici). Pruanjem kontinuirane psihosocijalne i zdravstvene pomoi sudionicima i stradalnicima iz Domovinskog rata nastoji se smanjiti broj suicida, podii opa kvaliteta ivljenja kroz provedbu Programa za poboljanje kvalitete ivljenja u obiteljima smrtno stradalih hrvatskih branitelja, hrvatskih ratnih vojnih invalida i hrvatskih branitelja oboljelih od PTSP-a koji se provodi s ciljem organizacije to uinkovitijeg sustava skrbi za stradalnike i njihove obitelji, te stvoriti uvjete za to uspjenije ukljuivanje osoba iz ciljnih skupina u drutvo.

229

Pokazatelji rezultata
Pokazatelj rezultata Jedinica Polazna vrijednost Ciljana vrijednost (2013.) 4,21 Ciljana vrijednost (2014.) 4,18 Ciljana vrijednost (2015.) 4,17

Udio kriznih intervencija u ukupnom broju izvrenih intervencija

4,27

4008 ZATOENI I NESTALI


Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 98,5

4008

10.676.500

10.515.200

10.934.500

11.215.500

Opis programa
Programom Zatoeni i nestali osiguravaju se sredstva za utvrivanje i rjeavanje sluajeva nestalih osoba i posmrtnih ostataka rtava iz Domovinskog rata, kao prioritetnog humanitarnog pitanja ratnih posljedica. U tom smislu, provodi se niz aktivnosti - od prikupljanja saznanja o nestalim osobama i grobnim mjestima iz svih raspoloivih izvora, terenskih istraivanja, ekshumacija masovnih, pojedinanih i zajednikih grobnica, obrade i identifikacije ekshumiranih posmrtnih ostataka do njihove dostojne sahrane sukladno eljama obitelji. Program ukljuuje i niz drugih aktivnosti znaajnih za ostvarivanje statusnih pitanja te utvrivanje pravnih i povijesnih injenica u svezi s Domovinskim ratom kao: prikupljanje i obrada podataka te voenje evidencija o osobama koje su bile u zatoenitvu tijekom Domovinskoga rata, o nestalim osobama i posmrtnim ostacima ekshumiranim iz masovnih i pojedinanih grobnica, kao i prikupljanje dokumentacije o svim provedenim ekshumacijama masovnih i pojedinanih grobnica, koja se osobito koristi za rad pravosudnih tijela. Rjeavanje sudbine osoba nestalih u Domovinskom ratu, koje se postie provedbom opisanog programa, jedan je od naina ostvarenja posebnog cilja 4.3. Ouvanje i zatita digniteta hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i prevladavanje posljedica Domovinskog rata u drutvu, ije ostvarenje pridonosi jaanju socijalne pravednosti kao jednom od opih ciljeva Strategije Vladinih programa za razdoblje od 2013. 2015. godine. Rjeavanje pitanja nestalih osoba u Domovinskom ratu obveza je Republike Hrvatske i u pristupnim pregovorima s Europskom Unijom, unutar Poglavlja 23. Pravosue i temeljna prava (dio 4. - Daljnje poboljanje postupanja u domaim predmetima ratnih zloina) Ovim programom takoer se osiguravaju sredstva namijenjena radu Ureda za pronalaenje, obiljeavanje i odravanje grobova rtava komunistikih zloina nakon Drugog svjetskog rata. U nadolazeem trogodinjem razdoblju Ured e nastaviti s postupkom pronalaenja, obiljeavanja i odravanja grobova rtava nakon drugog svjetskog rata. U daljnjem radu takoer e nastaviti s terenskim prikupljanjem podataka o rtvama komunistikog sustava, prikupljanjem arhivskog gradiva o rtvama komunistikog sustava i uspostavom evidencije mjesta stradanja te njihovim kartografskim prikazom. Prilikom ekshumacija posmrtnih ostataka nastojat e se utvrditi uzrok smrti, nain na koji je dolo do smrti, broj rtava u

230

svakom grobitu i struktura rtava. Ekshumirani i obraeni posmrtni ostaci dostojno e biti zbrinuti odnosno pokopani, nakon ega e se svaki lokalitet obiljeiti.

Zakonske i druge pravne osnove


enevske konvencije za zatitu rtava rata i Dopunski protokoli Zakon o ustrojstvu i djelokrugu sredinjih tijela dravne uprave Zakon o pronalaenju, obiljeavanju i odravanju grobova rtava komunistikih zloina nakon Drugog svjetskog rata - NN 31/11 Ugovor izmeu Vlade Republike Hrvatske i Vlade Savezne republike Njemake o njemakim ratnim grobovima u Republici Hrvatskoj - NN 17/97 Ugovor izmeu Vlade Republike Hrvatske i Vlade Talijanske Republike o ureenju ratnih grobova - NN 01/06 Sporazum izmeu Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Slovenije o ureenju vojnih groblja - NN 4/09

Ciljevi provedbe programa u razdoblju 2013.-2015. i pokazatelji uspjenosti kojima e se mjeriti ostvarenje tih ciljeva
C i l j 1 . R j e a v a nj e s ud b i n e o s o b a n es t al i h u D o m o vi n s k om r at u Cilj provedbe programa je rjeavanje sudbine osoba nestalih u Domovinskom ratu. Pokazatelji uinka
Pokazatelj uinka Jedinica Polazna vrijednost Ciljana vrijednost (2013.) 59,2 Ciljana vrijednost (2014.) 60,8 Ciljana vrijednost (2015.) 62,4

Poveanje udjela rijeenih sluajeva u odnosu na podnijete zahtjeve za traenje nestalih osoba i posmrtnih ostataka

57,6

Procjena i ishodite potrebnih sredstava za znaajnije aktivnosti/projekte


A522014 EKSHUMACIJA, IDENTIFIKACIJA I SAHRANA RTAVA IZ DOMOVINSKOG RATA
Naziv aktivnosti A522014 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 99,4

7.043.000

7.000.000

7.100.000

7.275.000

Najznaajnija aktivnost u programu Zatoeni i nestali jest proces ekshumacija masovnih i pojedinanih grobnica, identifikacija ekshumiranih posmrtnih ostataka te dostojna sahrana identificiranih rtava. U sljedeem trogodinjem razdoblju, po prikupljenim saznanjima, nastaviti e se terensko istraivanje moguih mjesta masovnih i pojedinanih grobnica. Predvia se uspjeno
231

terensko istraivanje 95% indiciranih mjesta masovnih i pojedinanih grobnica. Sukladno nalazima terenskih istraivanja, organizirati e se i provesti ekshumacije posmrtnih ostataka iz neregistriranih grobnih mjesta. Takoer, nastaviti e se ekshumacije neidentificiranih posmrtnih ostataka sahranjenih u zajednikim grobnicama. Temeljem rezultata u proteklom trogodinjem razdoblju, a uzimajui u obzir trend dotoka saznanja o grobnim mjestima, u predstojeem trogodinjem razdoblju predvia se ekshumacija posmrtnih ostataka 243 osobe. Takoer, nastaviti e se aktivnosti na utvrivanju i ekshumaciji registriranih i neregistriranih grobnih mjesta na podruju Republike Srbije i Bosne i Hercegovine u kojima su posmrtni ostaci rtava iz Republike Hrvatske. U segmentu obrade i identifikacije posmrtnih ostataka, u sljedeem trogodinjem razdoblju poduzeti e se aktivnosti usmjerene na dovretak obrade preostalih neidentificiranih posmrtnih ostataka metodom analize DNA te identifikacija neidentificiranih posmrtnih ostataka ekshumiranih u ranijih razdobljima. Takoer, provesti e se obrada klasinim sudsko-medicinskim metodama i metodom analize DNA (koju za potrebe Uprave za zatoene i nestale ovoga Ministarstva provode znanstvene i medicinske ustanove, temeljem godinjih ugovora) posmrtnih ostataka koji e u predstojeem razdoblju biti ekshumirani. U tom smislu, nastaviti e se i provedba Zajednikog projekta identifikacija s Meunarodnom komisijom za nestale osobe, koji e u okviru postojeeg Sporazuma, biti unaprijeen kako bi se osigurala to vea uspjenost procesa identifikacija. Temeljem rezultata u proteklom trogodinjem razdoblju, a uzimajui u obzir oekivani broj novo - ekshumiranih posmrtnih ostataka, u predstojeem trogodinjem razdoblju predvia se konana identifikacija posmrtnih ostataka 231 osobe. Nakon pozitivne identifikacije posmrtnih ostataka, organizirati e se njihova dostojna sahrana sukladno eljama obitelji Procjena potrebnih sredstava zasnovana je na 2.144 osobe koje se nalaze u programu Zatoeni i nestali (stanje evidencije na dan 30. kolovoza 2012. godine), a ishodite na do sada godinje utroenim sredstvima iz Dravnog prorauna (budui program traje od 1991. godine) te predvienoj dinamici rjeavanja sluajeva nestalih osoba. Pokazatelji rezultata
Pokazatelj rezultata Jedinica Polazna vrijednost Ciljana vrijednost (2013.) 95 Ciljana vrijednost (2014.) 95 Ciljana vrijednost (2015.) 95

Zadravanje udjela istraenih grobnih mjesta u odnosu na prikupljena saznanja o moguim mjestima masovnih i pojedinanih grobnica Poveanje udjela obraenih posmrtnih ostataka u odnosu na broj neidentificiranih posmrtnih ostataka Zadravanje udjela sahranjenih osoba sukladno eljama obitelji u odnosu na broj identificiranih posmrtnih ostataka

95

84

90

96

97

100

100

100

100

232

4013 SOCIJALNE POMOI I NAKNADE SUDIONICIMA I RTVAMA RATA


Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 99,5

4013

235.935.000

234.712.600

235.582.600

235.000.300

Opis programa
Republika Hrvatska posebnu zatitu osigurava ratnim vojnim invalidima Drugog svjetskog rata, mirnodopskim vojnim invalidima, civilnim invalidima Domovinskog rata i Drugog svjetskog rata, sudionicima Drugog svjetskog rata te lanovima njihovih obitelji i osobama stradalim u vojnim i redarstvenim dunostima u stranoj zemlji u okviru mirovnih snaga i mirovnih misija. To su prava po osnovi oteenja organizma, po osnovi gubitka lana obitelji i prava po osnovi materijalnih i drugih potreba korisnika. Sustavna politika na podruju zatite ranjivih drutvenih skupina, kao to su osobe s invaliditetom i na podruju brige za stradalnike rata usmjerena je daljnjem napretku i snaenju zatite njihovih prava.

Zakonske i druge pravne osnove


Zakon o zatiti vojnih i civilnih invalida rata, Narodne novine, broj 33/92, 77/92, 58/93, 2/94, 76/94, 108/95, 82/01, 103/03

Ciljevi provedbe programa u razdoblju 2013.-2015. i pokazatelji uspjenosti kojima e se mjeriti ostvarenje tih ciljeva
C i l j 1 . S k r b za r at n e v o j n e i ci v i l n e i n v al i d e D r u g og s vj e t s k o g r a t a i p o r a a t e ci vi l n e i n va l i de D o m ov i n s ko g ra t a Kako bi se osigurala potrebna zatita ratnih vojnih invalida Drugog svjetskog rata, mirnodopskih vojnih invalida, civilnih invalida Domovinskog rata i Drugog svjetskog rata, sudionika Drugog svjetskog rata te lanova njihovih obitelji i osoba stradalih u vojnim i redarstvenim dunostima u stranoj zemlji u okviru mirovnih snaga i mirovnih misija, Ministarstvo branitelja provodi odredbe Zakona o zatiti vojnih i civilnih invalida rata, isplaujui pripadajue novane naknade korisnicima. S obzirom da se radi o posebnoj skrbi drave i injenici da je navedena kategorija osoba stradala uslijed ratnih okolnosti, njihova prava trebaju biti primjerena i adekvatna potrebama korisnika. Izmjenom Zakona i podzakonskih propisa redefinirat e se broj i opseg prava, a dodatnim edukacijama slubenika koji vode postupke priznavanja prava ubrzati njihovo rjeavanje i pravilno postupanje u upravnom postupku. U 2013. godini pristupat e se provedbi novog Zakona o zatiti vojnih i civilnih invalida rata, te posebnog Zakona o zatiti rtava seksualno zlostavljanih osoba. Stupanjem na snagu navedenih zakonskih promjena (oekivani datum 1. srpanj 2013. godine) doi e do odgovarajuih promjena kod pokazatelja uinka i rezultata.

233

Pokazatelji uinka
Pokazatelj uinka Jedinica Polazna vrijednost Ciljana vrijednost (2013.) 2 Ciljana vrijednost (2014.) 3 Ciljana vrijednost (2015.) 3

Smanjenje sredstava

potrebnih

100

Procjena i ishodite potrebnih sredstava za znaajnije aktivnosti/projekte


A583009 SUDIONICI I RTVE II. SVJETSKOG RATA I PORAA
Naziv aktivnosti A583009 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 97,8

201.690.000

197.267.600

196.837.600

196.255.300

Sredstva s osnova ove aktivnosti osiguravaju isplatu pripadajuih novanih primanja ratnim vojnim i civilnim invalidima Drugog svjetskog rata, mirnodopskim vojnim invalidima, sudionicima rata i lanovima njihovih obitelji. Navedena novana primanja ostvaruju se kroz slijedea prava: osobnu invalidninu, dodatak za njegu i pomo druge osobe, ortopedski dodatak, obiteljsku invalidninu, opskrbninu i dodatak za pripomo u kui. U 2013. godini ova prava e koristiti do 13.000 pojedinanih korisnika odnosno biti e ostvareno oko 20.000 korisnikih prava. U 2012. godini, ova prava je koristilo 12.618 korisnika. Zbog visoke ivotne dobi na ovoj poziciji oekujemo smanjenje broja korisnika za oko 1.300 pojedinanih korisnika, odnosno za oko 2.000 korisnikih prava). Pokazatelji rezultata
Pokazatelj rezultata Jedinica Polazna vrijednost Ciljana vrijednost (2013.) 21.272 Ciljana vrijednost (2014.) 19.272 Ciljana vrijednost (2015.) 17.272

Broj prvostupanjskih i drugostupanjskih rjeenja o priznavanju statusa i prava stradalnicima rata Broj ponitenih odnosno izmijenjenih prvostupanjskih rjeenja

broj

23.272

broj

600

500

200

150

234

048 MINISTARSTVO VANJSKIH I EUROPSKIH POSLOVA


Uvod
Ministarstvo vanjskih i europskih poslova (MVEP) korisnik je razdjela 048, glave 05 u Dravnom proraunu. Prijedlog financijskog plana za razdoblje 2013.-2015. godine izraen je u skladu s financijskim potrebama koje proizlaze iz izvrenja prioritetnih programa u navedenom razdoblju, a kako bi se doprinijelo ostvarenju Opeg cilja definiranog Stratekim planom Ministarstva vanjskih i europskih poslova za razdoblje 2013.-2015. MVEP nadleno je tijelo dravne uprave za provedbu vanjske politike Republike Hrvatske i nacionalnu koordinaciju europskih poslova, a koju provodi neposredno, odnosno putem diplomatskih i drugih predstavnitva RH u inozemstvu. Potpisivanjem Ugovora o pristupanju 9. prosinca 2011. godine, RH stekla je status drave pristupnice Europskoj uniji (EU), odnosno status aktivnog promatraa u veini radnih tijela institucija EU. Od toga dana od hrvatskih se predstavnika oekuje sudjelovanje u radu veine pripremnih radnih tijela Vijea EU, na strunim sastancima kojima predsjedava Europska komisija (EK), te na ministarskim sastancima razliitih formata Vijea EU. Od Hrvatske se oekuje da svoja iskustva iz pretpristupnog razdoblja i pregovarakog procesa dijeli s dravama kandidatkinjama i potencijalnim kandidatkinjama za lanstvo, ali i da surauje s dravama lanicama EU u razmjeni miljenja koja se odnose na zajednike politike EU pri emu e iznimnu vanost imati adekvatno predstavljanje hrvatskih vanjskopolitikih i gospodarskih interesa, ali i unaprjeivanje regionalnih politika EU kako kroz vanjskopolitiku komponentu, tako i u okviru regionalne suradnje. Bitna zadaa u 2013. godini je osigurati pretpostavke, ljudske, financijske i proceduralne za uinkovito sudjelovanje RH u donoenju odluka na razini EU kroz uspostavljanje funkcionalnog sustava nacionalne koordinacije europskih poslova te donoenje nacionalnih stajalita. Kao lanica NATO-a Republika Hrvatska e nastaviti aktivno i konstruktivno pridonositi daljnjem jaanju i stvaranju politika i mjera koje e Savezu pomoi u noenju s novim, globalnim sigurnosnim izazovima modernog doba. Nastavit emo angaman u svim multilateralnim organizacijama u ijem radu Hrvatska sudjeluje, a glede bilateralnih vanjskopolitikih aktivnosti, intenzivno emo razvijati kontakte s dravama koje ulaze u krug kljunih subjekata na meunarodnoj sceni, kao i drugim zemljama svijeta, gdje postoje gospodarski interesi i specifine poveznice poput kulturnih veza i brojnog hrvatskog iseljenitva. U regiji emo nastaviti konstruktivno djelovati, dajui tako doprinos njenoj daljnjoj stabilizaciji i prosperitetu utemeljenom na naelima dobrosusjedstva, sveobuhvatne suradnje i rjeavanja svih otvorenih pitanja dijalogom. U predloenom iznosu rashoda vidljivo je poveanje planiranih sredstava u odnosu na 2012. godinu za 13,45%, odnosno 84.181.478,00 kuna. Razlog istom je dodjela proraunskih sredstava na programu 2302 Diplomatsko konzularna djelatnost u iznosu od 87.400.000,00 kn namijenjenih za kupnju adekvatnog prostora za smjetaj Misije RH u Bruxellesu, kao odgovor na postojei neadekvatan smjetaj. Planirani iznosi namijenjeni provedbi programa 2302 Diplomatsko konzularna djelatnost poveani su u odnosu na 2012. godinu u iznosu od 100.977.098,00 kn nunih za funkcioniranje diplomatsko konzularne mree, to je, osim sredstava namijenjenih za kupnju poslovnog prostora u Bruxellesu, rezultat poveanja planiranih sredstava na izvoru 43 Ostali prihodi za posebne namjene. Uzimajui u obzir i iznos od 50.000.000,00 kn Meunarodnih
235

lanarina, dodijeljeni u financijski plan ministarstva od 2012. godine, evidentno je kako su se rashodi za redovno poslovanje razdjela 048 MVEP smanjili u odnosu na 2012. godinu. Najznaajnije smanjenje izraeno je u programu 2303 Horizontalna koordinacija EU poslova to je najveim dijelom rezultat smanjenja planiranih sredstava za poslove prevoenja pravne steevine EU i relevantnog zakonodavstva RH u ukupnom iznosu od 12.838.300,00 kn. Daljnja smanjenja u odnosu na 2012. evidentirana su na izvoru 41 Prihodi od igara na sreu u iznosu od 12.133.877,00 kn iz kojih e se podravati projekti kulture, programi drutva prijateljstva te projekti humanitarne pomoi.
Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 113,4

04805 Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Ukupno 048

625.559.636

709.741.114

609.217.919

630.021.649

625.559.636

709.741.114

609.217.919

630.021.649

113,4

OBRAZLOENJE PROGRAMA
2301 PROVOENJE VANJSKE POLITIKE REPUBLIKE HRVATSKE
Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 98,8

2301

210.365.108

207.794.288

197.843.576

203.546.154

Opis programa
Programom Provoenje vanjske politike osigurava se odgovarajue sudjelovanje MVEP u vanjskopolitikim aktivnostima predsjednika RH, Vlade RH, Hrvatskog sabora i drugih tijela dravne vlasti u svim podrujima od interesa za meunarodni poloaj i aktivnosti RH. Kroz navedeni program realiziraju se ciljevi definirani stratekim planom MVEP, a koji se odnose na jaanje pozicije RH meunarodnim organizacijama i globalnim inicijativama, promicanje interesa RH u okviru institucija EU, daljnji razvoj bilateralnih odnosa i regionalne suradnje kao i promicanje meunarodnog prava. S obzirom na status RH kao drave pristupnice EU, kao i izazove i zadae koje slijede u narednom razdoblju, napravljena je nova ustrojstvena organizacija slube vanjskih poslova a koja je svoj izriaj pronala i u promjenama u programskoj klasifikaciji na razini potprograma/aktivnosti

Zakonske i druge pravne osnove


Zakon o vanjskim poslovima (NN 48/96); Zakon o razvojnoj suradnji i humanitarnoj pomoi inozemstvu (NN 146/08); Zakon o strancima (NN 79/07, 36/09, 130/11), Pravilnik o Hrvatskoj bazi podataka (NN49/08), Nacionalna strategija o kontroli malog i lakog oruja; Nacionalna strategija za suzbijanje irenja oruja za masovno unitenje (NN 33/02, 63/07, 86/08)

236

Ciljevi provedbe programa u razdoblju 2013.-2015. i pokazatelji uspjenosti kojima e se mjeriti ostvarenje tih ciljeva
C i l j 1 . R a zv o j b i l at er a l ni h o d n o s a i re g i on a l n e s ur a d n j e Bilateralni poslovi ine vaan dio hrvatske vanjske politike. Razvoj bilateralnih odnosa ostvaruje se kroz vie razina od kojih su najznaajnije politika, gospodarska i javna diplomacija, to se posebno istie u odravanju snanih bilateralnih kontakata s kljunim meunarodnim imbenicima na globalnoj sceni, osobito onima s kojima nas veu gospodarski interesi, ali i specifine poveznice poput kulturnih veza i brojnog hrvatskog iseljenitva. Uz afirmaciju hrvatskih nacionalnih interesa, diplomatska aktivnost na politikom planu ima vanu ulogu za ukupno pozicioniranje RH u sustavu meunarodnih odnosa. C i l j 2 . K o n t i n u i ra n i r a s t s l u b e n e r a zv o j n e s u r a d nj e i h u m a ni t a r ne p o m o i Kao dio obveza u okviru pregovarakog poglavlja 30: Vanjski odnosi, RH je preuzela obvezu uspostavljanja institucionalnog i financijskog okvira za provedbu slubene razvojne suradnje i humanitarne pomoi o emu u okviru monitoringa redovito izvjetava Europsku komisiju. Prije tri godine uspostavljen je nuan zakonodavni i institucionalni okvir kojeg je potrebno odlunije razvijati u narednom razdoblju, prvenstveno zbog potencijala kojeg podruje razvojne suradnje otvara za strateko profiliranje vanjskopolitikih i gospodarskih interesa Hrvatske u svijetu, pored obveza koje zahtjeva lanstvo u EU i Ujedinjenim narodima (UN). Kako bi to ostvarila, potrebno je pristupiti rjeavanju strukturalnih problema (politikih, institucionalnih i financijskih) koji bi omoguili da Hrvatska spremno preuzme novu ulogu zemlje donatora. Nadalje, humanitarne politike potrebno je vre inkorporirati u platformu vanjskopolitikog djelovanja RH i one bi mogle predstavljati jednu od znaajnih nia vanjske politike RH. RH bi kroz humanitarnu domenu mogla biti percipirana kao zemlja osvijetena u pogledu trendova u globalizacijskim politikama te primjenom uinkovitih, inovativnih i kreativnih mehanizama, koje je mogue koristiti u humanitarnom djelovanju, zauzeti vidljivije mjesto u meunarodnoj (razvojnoj i humanitarnoj) zajednici. Sukladno preuzetim obvezama, Europska komisija je iznijela oekivanja da RH dosegne razinu izdvajanja za razvojnu pomo koju EU predvia za nove zemlje lanice, u visini 0,17% BND do 2010. godine te 0,33% BND do 2015. U realnom smislu, a s obzirom na trenutne gospodarske pokazatelje, to bi za RH znailo izdvajanje u iznosu od 547 milijuna kuna (0,17% BND), odnosno, 1.061,8 milijuna kuna (0,33% BND) za razvojnu suradnju i humanitarnu pomo inozemstvu. Pokazatelji uinka
Pokazatelj uinka Jedinica Polazna vrijednost Ciljana vrijednost (2013.) 0,0033% Ciljana vrijednost (2014.) 0,0035% Ciljana vrijednost (2015.) 0,0044%

Poveano izdvajanje za slubenu razvojnu suradnju i humanitarnu pomo

% BND

0,0030%

237

Procjena i ishodite potrebnih sredstava za znaajnije aktivnosti/projekte


A776058 BILATERALNI POSLOVI
Naziv aktivnosti A776058 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 53,3

2.232.500

1.190.000

1.205.000

1.305.000

Promicanje politikog dijaloga i partnerskih odnosa s naglaskom na privlaenje stranih investicija, ali i kulturni, znanstveni i drugi oblici suradnje predstavljaju bilateralni okvir iz kojeg se izdvajaju prioriteti djelovanja. Jaanje regionalne suradnje kroz regionalne inicijative i prekograninu suradnju predvieno je kroz sudjelovanje u radu regionalnih organizacija, inicijativa i foruma, ali i kroz preuzimanje predsjedanjem regionalnim inicijativama. Unapreenje politikog okvira na bilateralnoj razini sa zemljama Jugoistone Europe bit e u velikoj mjeri obiljeeno nastavkom i jaanjem politikog dijaloga, kroz bilateralne posjete i kontakte, te redovite politike konzultacije, pri emu e se puna pozornost posvetiti rjeavanju preostalih otvorenih bilateralnih pitanja. Stvaranje i razvoj gospodarskog bilateralnog okvira odlikuje se prije svega kroz realizaciju hrvatskih gospodarskih interesa u izvaneuropskim dravama poput Rusije, Kine, Indije, Brazila, June Afrike, ali i Meksika, Indonezije, June Koreje, Turske, Japana. Zbog navedenog MVEP e odrati postojee i razviti nove bilateralne gospodarske kontakte, te nastaviti sa stvaranjem povoljnog gospodarskog okvira kroz sklapanje ugovora iz podruja gospodarske suradnje. Broj susreta (60) x prosjena cijena (15.000,00)= 900.000,00 kuna (2013.) Broj susreta (60) x prosjena cijena (15.000,00)= 900.000,00 kuna (2014.) Broj susreta (65) x prosjena cijena (15.000,00)= 975.000,00 kuna (2015.) Pokazatelji rezultata
Pokazatelj rezultata Jedinica Polazna vrijednost Ciljana vrijednost (2013.) 60 Ciljana vrijednost (2014.) 60 Ciljana vrijednost (2015.) 65

Broj susreta

bilateralnih

Broj

A777058 POMOI ORGANIZACIJAMA KOJE SE BAVE HUMANITARNOM DJELATNOU U INOZEMSTVU


Naziv aktivnosti A777058 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 47,2

8.047.589

3.794.478

3.970.861

4.151.828

Obzirom na poveani broj humanitarnih potreba u svijetu uslijed raznih prirodnih nepogoda (potresa, tsunamija, poplava, sua) povezanih, izmeu ostalog, s klimatskim promjenama te uslijed oruanih sukoba, broj humanitarnih intervencija u koje se RH nastoji ukljuiti kao relevantan partner u meunarodnoj zajednici pokazuje stalnu tendenciju rasta. U prilog tome govore i poveana financijska sredstva koja je Vlada RH, odgovarajui na humanitarne krize u svijetu, pruila kroz humanitarnu pomo: 2009. u
238

iznosu od 275 tisua kuna; 2010. godine, u iznosu od 4,9 milijuna kuna, a 2011. u iznosu od 5,9 milijuna kuna . Budui su Financijskom planu MVEP-a za 2013. godinu dodijeljena proraunska sredstva za pomoi organizacijama koje se bave humanitarnom djelatnou u inozemstvu u smanjenom iznosu u odnosu na 2012., ista se planiraju alocirati u projekte koji e se realizirati u suradnji s ostalim korisnicima dravnog prorauna. U Financijskom planu razdjela 048 MVEP su za tu namjenu rezervirana sredstva u iznosu od 3.794.478 kuna dok su za programirane projekte predviene prosjene vrijednosti kako slijedi: Broj projekata(10) x prosjena potpora po projektu (310.000) =3.100.000 kuna (2013.) Broj projekata(12) x prosjena potpora po projektu (270.000) =3.240.000 kuna (2014.) Broj projekata(14) x prosjena potpora po projektu (240.000) =3.360.000 kuna (2015.) Pokazatelji rezultata
Pokazatelj rezultata Jedinica Polazna vrijednost Ciljana vrijednost (2013.) 10 Ciljana vrijednost (2014.) 12 Ciljana vrijednost (2015.) 14

Provedba projekata humanitarne pomoi

Broj

K776046 RAZVOJNA SURADNJA


Naziv aktivnosti K776046 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 350,0

2.000.000

7.000.000

7.310.000

9.920.000

Sukladno Zakonu o razvojnoj suradnji i humanitarnoj pomoi (NN 146/2008), MVEP je glavni koordinator razvojne suradnje i humanitarne pomoi. Izmeu ostalog, u nadlenost MVEP spada i provedba razvojnih i humanitarnih projekata. Iz predmetne aktivnosti planiraju se financirati aktivnosti razvojne suradnje u suradnji s meunarodnim organizacijama, institucijama i tijelima EU, tijelima dravne uprave RH te ostalim provedbenim partnerima razvojne suradnje (nevladine udruge, privatni sektor, javne ustanove i dr). sukladno Stratekom planu MVEP-a za razdoblje 2013.-2015. Dio sredstava planira se za realizaciju projekata meunarodne razvojne suradnje sukladno stratekim prioritetima RH. Predvieno poveanje sredstava za razvojnu suradnju, uvjetovano je poveanjem broja programa sukladno ciljevima predvienima Stratekim planom 2013.-2015. i obvezama RH u kontekstu ostvarivanja lanstva u EU. Planirana proraunska sredstva na aktivnosti iznose 7 milijuna kuna. Broj projekata (8) x prosjena potpora po projektu (840.000) =6.720.000 kuna (2013.) Broj projekata (9) x prosjena potpora po projektu (780.000) =7.020.000 kuna (2014.) Broj projekata (10) x prosjena potpora po projektu (960.000) =9.600.000 kuna (2015.)

239

Pokazatelji rezultata
Pokazatelj rezultata Jedinica Polazna vrijednost Ciljana vrijednost (2013.) 8 Ciljana vrijednost (2014.) 9 Ciljana vrijednost (2015.) 10

Upravljanje razvojnim programima

Broj

2302 DIPLOMATSKO KONZULARNA DJELATNOST


Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 125,9

2302

389.758.728

490.735.826

403.398.343

418.579.495

Opis programa
Program Diplomatsko konzularna djelatnost odnosi se na rad svih diplomatskih misija i konzularnih ureda koje predstavljaju RH u inozemstvu. Kroz ovaj program obavljaju se poslovi predstavljanja RH u dravi primateljici, tite se interesi RH, njezini dravljani i pravne osobe, jami se osobita skrb i zatita dijelovima hrvatskog naroda u dravi primateljici, razvijaju prijateljski odnosi i suradnja izmeu RH i drave primateljice u politikom, konzularnom, gospodarskom, kulturno-prosvjetnom, znanstveno-tehnolokom i informacijskom podruju. Potrebno je istai da se kroz navedeni program operativno izvravaju ciljevi definirani u programima Provoenje vanjske politike RH i Horizontalna koordinacija europskih poslova. Putem diplomatskih misija i konzularnih ureda radi se na ostvarenju svih stratekih ciljeva definiranih Stratekim planom Ministarstva za razdoblje 2013-2015. Planirani iznosi namijenjeni provedbi programa 2302 Diplomatsko konzularna djelatnost poveani su u odnosu na 2012. godinu u iznosu od 100.977.098,00 kn nunih za funkcioniranje diplomatsko konzularne mree. Razlog istom je dodjela proraunskih sredstava na aktivnosti K777057 Adaptacija i opremanje u iznosu od 87.400.000,00 kn namijenjenih za kupnju i opremanje novog prostora odgovarajuih uvjeta za smjetaj Misije u Bruxellesu, obzirom da postojei poslovni prostori, uz znaajan troak najma, ne udovoljavaju trenutnim potrebama koje e se dodatno intenzivirati zbog aktivnosti i kadrovskog kapacitiranja ulaskom RH u EU. Osim navedenog rezultat poveanja sredstava programa je poveanje na izvoru 43 Ostali prihodi za posebne namjene.Potrebno je naglasiti da je navedeni program bio podvrgnut konstantnom smanjenju sredstava kroz godine, te je samo omjer 2011/2010 izraavao smanjenje u iznosu od 32.400.000,00 kn.

Zakonske i druge pravne osnove


Zakon o vanjskim poslovima (NN48/96); Zakon o strancima (NN 79/07, 36/09, 130/11), Zakon o putnim ispravama hrvatskih dravljana (NN 77/99);

240

Ciljevi provedbe programa u razdoblju 2013.-2015. i pokazatelji uspjenosti kojima e se mjeriti ostvarenje tih ciljeva
C i l j 1 . P r u a n j e ko nzu l a r n e za t i t e Pristupanjem EU Republika Hrvatska obvezna je primjenjivati zajedniku viznu politiku EU, te e ujedno postati njezinim sukreatorom. Navedeno podrazumijeva daljnje usklaivanje viznog zakonodavstva s Viznim acquisom, aktivno sudjelovanje u relevantnim radnim skupinama i odborima institucija EU te aktivnosti vezane uz pripremu za ulazak RH u Schengenski prostor i punu implementaciju Viznog acquisa, osobito edukaciju konzularnih slubenika, uspostavu i razvitak Hrvatskog viznog informacijskog sustava, uvoenje schengenskih standarda u DM/KU RH u treim zemljama i dr. Punopravnim lanstvom u EU Republika Hrvatska e postati sukreator europske migracijske politike u irem smislu, dakle, kako u praenju, prihvaanju i implementaciji pravne steevine u odnosu na dravljane drava lanica Unije (to e se odnositi i na hrvatske dravljane) tako i u odnosu na migracijsku politiku i zakonodavstvo prema dravljanima treih drava. Posebnu pozornost bit e potrebno usmjeriti na usklaivanje rada ne samo hrvatskih DM/KU pri obavljanju konzularnih poslova nego i njihove neposredne suradnje s diplomatskim misijama i konzularnim uredima drava lanica EU. MVEP je, u skladu s nadlenostima, organizacijski i tehniki unaprijedilo pruanje konzularnih usluga na nain skraenja vremena potrebnog za obradu zaprimljenih zahtjeva. S obzirom na stvorene preduvjete, kao to je uvoenje odgovarajuih IT rjeenja, MVEP je podignuo razinu kvalitete konzularnih usluga. Pokazatelji uinka
Pokazatelj uinka Jedinica Polazna vrijednost Ciljana vrijednost (2013.) 40% Ciljana vrijednost (2014.) 60% Ciljana vrijednost (2015.) 100%

Provedba zajednike vizne i migracijske politike RH usklaene sa standardima EU

% usklaenosti

10%

C i l j 2 . P r om i d b a h rv a t s k e k u l t u r e u s v i j e t u Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, samostalno te povremeno u suradnji s Ministarstvom kulture (MK), na godinjoj razini organiziralo je brojna kulturna dogaanja predstavljajui svoju kulturu pa tako i nacionalni kulturni identitet raznovrsnim projektima likovne i fotografske umjetnosti, glazbe, knjievnosti, filma i gastronomije. U predstojeem razdoblju naglasak e biti na intenzivnijoj promidbi identiteta RH i kulturne batine, s ciljem da se naglasi kako hrvatska kultura oduvijek pripada europskom kulturnom krugu sa svim svojim specifinostima. Promicat e se i kultura u svom najirem smislu, a posebno hrvatska tradicionalna kultura, te suvremena umjetnost sukladno vanjskopolitikim prioritetima.

241

Procjena i ishodite potrebnih sredstava za znaajnije aktivnosti/projekte


A777053 KONZULARNI POSLOVI
Naziv aktivnosti A777053 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 85,9

21.498.500

18.466.000

19.466.000

19.966.000

Ulazak RH u EU zahtijeva dodatne organizacijske i tehnike prilagodbe po pitanju ispunjavanja svih preduvjeta za razmjenu klasificiranih podataka izmeu RH i EU, te pripremu za ukljuivanje u VIS EU. Projekt izdavanja biometrijskih e-putovnica hrvatskim dravljanima, iji nositelj je uz Ministarstvo unutarnjih poslova bilo i MVEP u cijelosti je implementiran 01. srpnja 2010. godine. Slijedom navedenog, a s obzirom na ispunjene tehnike pretpostavke, u predstojeem razdoblju naglasak se stavlja na kvalitetu pruenih usluga vezano uz izdavanje putnih isprava. Financiranje obuhvaa, i najvea su sredstva planirana za nabavku zatienih obrazaca za diplomatske misije/konzularne urede Republike Hrvatske i za Ministarstvo. To su: putovnice (obina, diplomatska i slubena) i putni listovi te obrasci zahtjeva za izdavanje diplomatske/slubene putovnice; naljepnice viza i naljepnice odobrenja boravka Broj obraenih predmeta (80.000) x prosjena cijena (225 kuna)= 18.000.000 kuna (2013.) Broj obraenih predmeta (75.000) x prosjena cijena (253 kuna)= 18.975.000 kuna (2014.) Broj obraenih predmeta (70.000) x prosjena cijena (278 kuna)= 19.460.000 kuna (2015.) Pokazatelji rezultata
Pokazatelj rezultata Jedinica Polazna vrijednost Ciljana vrijednost (2013.) 80.000 Ciljana vrijednost (2014.) 75.000 Ciljana vrijednost (2015.) 70.000

Zatita interesa

prava

hrvatskih dravljana i pravnih osoba u inozemstvu

broj obraenih predmeta

100.000

K777057 ADAPTACIJA I OPREMANJE


Naziv aktivnosti K777057 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 1415,1

6.257.500

88.550.000

3.270.000

2.870.000

Na potprogramu je vidljivo najznaajnije poveanje financijskog plana u iznosu od 82.292.500 kuna u odnosu na 2012. godinu kao odgovor na potrebu Republike Hrvatske da se Misija RH u Bruxellesu smjesti u poslovne prostore odgovarajuih uvjeta, obzirom da postojei poslovni prostori, uz znaajan troak najma, ne udovoljavaju trenutnim

242

potrebama koje e se dodatno intenzivirati zbog aktivnosti i kadrovskog kapacitiranja ulaskom RH u EU. Za spomenutu kupnju i opremanje planirana su sredstva u iznosu od 87.400.000 kuna. Iz navedenog potprograma financiraju se projekti opremanja poslovnih prostora sukladno zahtjevima Schengena, koji su u narednom periodu usmjereni na prostore u Turskoj (Ankara, Istambul), u Rusiji (Moskva) te Ukrajini (Kijev), kao i adaptacije, ureenja i opremanja imovine dobivene sukcesijom bive Jugoslavije, koja je u posjedu RH sukladno Zakonu o potvrivanju Ugovora o pitanjima sukcesije te Aneksu I Rezolucije od 21. prosinca 2006. godine. Uzimajui u obzir navedene iznose evidentno je da se troak poslovanja na potprogramu u 2013. godini smanjuje u odnosu na 2012. Prosjean broj adekvatnog smjetaja (1) x prosjean troak 87.400.000 kuna= 87.400.000 kuna (2013.) Prosjean broj () x prosjean troak () kuna= kuna (2014.) Prosjean broj () x prosjean troak () kuna = kuna (2015.) Pokazatelji rezultata
Pokazatelj rezultata Jedinica Polazna vrijednost Ciljana vrijednost (2013.) 1 Ciljana vrijednost (2014.) 1(kumulativ) Ciljana vrijednost (2015.) 1(kumulativ)

Adekvatan smjetaj Misije RH u Bruxellesu

kom

T777036 PROMOCIJA KULTURE


Naziv aktivnosti T777036 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 16,4

7.894.728

1.297.971

1.753.657

1.810.791

Cjelokupna vanjska kulturna politika i suradnja MVEP i MK koncipirana je tako da predstavlja Hrvatsku u najirem smislu, ali izmeu ostalog i kao poeljnu turistiku destinaciju. U skladu s vanjskopolitikim ciljevima, naglasak e biti na predstavljanju kulturne batine i suvremene umjetnosti u dravama lanicama EU, pri emu su prioriteti drave predsjedateljice. Prosjean broj projekata (30) x prosjean troak organizacije 35.000 kuna= 1.050.000 kuna (2013.) Prosjean broj projekata (45) x prosjean troak organizacije 35.000 kuna= 1.575.000 kuna (2014.) Prosjean broj projekata (50) x prosjean troak organizacije 35.000 kuna = 1.750.000 kuna (2015.) Pokazatelji rezultata
Pokazatelj rezultata Jedinica Polazna vrijednost Ciljana vrijednost (2013.) 30 Ciljana vrijednost (2014.) 45 Ciljana vrijednost (2015.) 50

Realizirani projekti kulturne promidbe

broj

130

243

2303 HORIZONTALNA KOORDINACIJA EUROPSKIH POSLOVA


Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 44,1

2303

25.435.800

11.211.000

7.976.000

7.896.000

Opis programa
MVEP, kao koordinator svih nadlenih tijela dravne uprave u podruju europskih poslova, kroz navedeni program brine o kontinuiranoj prilagodbi standardima i politikama EU, odnosno uspostavi uinkovitog sustava nacionalne koordinacije europskih poslova. U predstojeem razdoblju oekuje se ulazak RH u punopravno lanstvo u EU, pri tome e MVEP, kao tijelo nadleno za nacionalnu koordinaciju EU poslova, intenzivno raditi zajedno sa svim tijelima dravne uprave na uspostavi funkcionalnog i efikasnog sustava za nacionalnu koordinaciju europskih poslova. U tom cilju u pristupnom razdoblju iznimnu vanost imat e jaanje institucionalnih sposobnosti s naglaskom na jaanje administrativnih kapaciteta za koordinaciju i obavljanje europskih poslova te obrazovanje kadrova radi uspjene prilagodbe na punopravno lanstvo u EU. U razdoblju do ulaska u EU nastavit e se ispunjavati sve obveze iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruivanju, pratiti ispunjavanje politikih, gospodarskih i pravnih kriterija preuzetih u pristupnim pregovorima te o tome redovito izvjeivati nadlene institucije EU. U cilju jaanja regionalne suradnje nastavit e se prenositi steena znanja i iskustva iz pristupnih pregovora zemljama u regiji. Nadalje, nastavljaju se aktivnosti vezane uz europske euroregije i makroregije. Kroz program, a u okviru pristupanja RH EU, financiraju se poslovi prevoenja i redakture, te koordinacija prevoenja, redakture i lekture hrvatskih propisa i ostalih dokumenata za sastanke relevantnih institucija EU-a posebno onih vezanih uz izvjeivanje Europske komisije o ispunjavanju obveza RH.

Zakonske i druge pravne osnove


Sporazum o stabilizaciji i pridruivanju, lanak 69., Program Vlade RH za preuzimanje i provedbu pravne steevine EU, Pregovaraka stajalita RH, Komunikacijska strategija za informiranje hrvatske javnosti o EU i pripremama za lanstvo (NN 13/06.).

Ciljevi provedbe programa u razdoblju 2013.-2015. i pokazatelji uspjenosti kojima e se mjeriti ostvarenje tih ciljeva
C i l j 1 . K o o r di n a ci j a e u r o p s ki h p o s l o v a Potpisivanjem Ugovora o pristupanju 9. prosinca 2011. godine, RH stekla je status drave pristupnice EU, odnosno status aktivnog promatraa u veini radnih tijela institucija EU-a. Od toga dana od hrvatskih se predstavnika oekuje sudjelovanje u radu veine pripremnih radnih tijela Vijea EU, na strunim sastancima kojima predsjedava EK (tzv. komitologija), te na ministarskim sastancima razliitih formata Vijea EU. Novosteeni status zahtijeva pojaane napore u nacionalnoj koordinaciji europskih poslova te e se stoga u nadolazeem razdoblju intenzivno raditi, zajedno sa svim tijelima dravne uprave kao i Misijom RH pri EU, na uspostavi funkcionalnog i efikasnog sustava za nacionalnu koordinaciju europskih poslova. Navedene e poslove koordinirati MVEP kao tijelo nadleno za nacionalnu koordinaciju EU poslova.
244

Pokazatelji uinka
Pokazatelj uinka Jedinica Polazna vrijednost Ciljana vrijednost (2013.) 50 Ciljana vrijednost (2014.) 100 Ciljana vrijednost (2015.) 100

Zastupanje interesa RH u EU i priprema nacionalnih stajalita za sudjelovanje u radu tijela EU

C i l j 2 . Za t i t a h r v at s k o g j e zi k a k a o s l u b e n o g j e zi k a E U - a i o u v a n j e h r v a t s ko g j e zi n o g i d e n t i t et a u s l u b e n om k om u n i ci r a nj u s EU . MVEP, putem Samostalne slube za prevoenje, sredinja je jedinica u RH za obavljanje poslova prevoenja i koordinacije strunih, pravnih i jezinih redaktura te lekture odnosno izrade vjerodostojne hrvatske inaice zakonodavstva EU, te prevoenja na engleski jezik hrvatskih pravnih propisa, dokumenata dostavljenih tijekom procesa pregovora RH s EUom kao i materijala potrebnih za praenja ispunjavanja obveza koje je RH preuzela u pristupnim pregovorima. Po ulasku RH u EU Samostalna sluba nadzirat e i skrbiti za uporabu hrvatskog jezika kao slubenog jezika u EU i uspostavlja usku meuinstitucionalnu suradnju s ciljem osiguranja visoke jezine kvalitete i zatite hrvatskoga jezika kao slubenog jezika EU-a i ouvanja hrvatskog jezinog identiteta u slubenom komuniciranju s EU. Pokazatelji uinka
Pokazatelj uinka Jedinica Polazna vrijednost Ciljana vrijednost (2013.) 100 Ciljana vrijednost (2014.) 100 Ciljana vrijednost (2015.) 100

Izrade vjerodostojne hrvatske inaice zakonodavstva EU, te prevoenja na engleski jezik hrvatskih pravnih propisa

% realizacije

Procjena i ishodite potrebnih sredstava za znaajnije aktivnosti/projekte


A777052 KOORDINACIJA EU POSLOVA
Naziv aktivnosti A777052 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 64,2

810.000

520.000

520.000

550.000

Do lanstva u EU Hrvatska ima status aktivnog promatraa s mogunou sudjelovanja na sastancima radnih tijela institucija EU, koje meutim postaje obveza stupanjem na snagu Ugovora o pristupanju RH EU nakon 1. srpnja 2013. Stoga je do navedenog roka potrebno
245

uspostaviti funkcionirajui sustav koordinacije i pripreme nacionalnih stajalita te osigurati potrebna sredstava za sudjelovanje djelatnika MVEP-a, poglavito Slubi za COREPER I i II, na navedenim sastancima radnih tijela Vijea i Europske komisije te ministarskim sastancima razliitih formata Vijea EU. Na ovoj proraunskoj aktivnosti planiraju se sredstava za razmjenu iskustava s ostalim dravama lanicama EU o izgradnji i funkcioniranju sustava nacionalne koordinacije europskih poslova. Te su znaajnija sredstva planirana su i za izradu i tiskanje prirunika za postupanje u procesu koordinacije i donoenja nacionalnih stajalita. Broj susreta (40) x prosjena cijena (10.000,00)= 400.000 kuna (2013.) Broj susreta (80) x prosjena cijena (5.000,00)= 400.000 kuna (2014.) Broj susreta (80) x prosjena cijena (5.000,00)= 400.000 kuna (2015.) Pokazatelji rezultata
Pokazatelj rezultata Jedinica Polazna vrijednost Ciljana vrijednost (2013.) 40 Ciljana vrijednost (2014.) 80 Ciljana vrijednost (2015.) 80

Broj sastanaka

Broj

A778002 PREVOENJE PRAVNE STEEVINE EU I RELEVANTNOG ZAKONODAVSTVA RH


Naziv aktivnosti A778002 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 32,7

19.084.300

6.246.000

3.096.000

2.946.000

Stvaranje vjerodostojne hrvatske inaice pravne steevine EU-a nuan je preduvjet da hrvatski postane slubeni jezik kad RH postane lanicom EU-a. Aktivnosti u planskom razdoblju odnose se na prevoenje te na pravnu, strunu i jezinu redakturu prevedenih tekstova i terminoloko usuglaavanje. Izvor za prevoenje EU zakonodavstva koje e biti objavljeno u Posebnom izdanju Slubenog lista EU-a, a koje mora biti tiskano do trenutka pristupanja RH EU-u, je Prioritetna lista Europske komisije u bazi CCVista. Prijevod ovih dokumenata ukljuuje i razliite redakture jezinu, pravnu i strunu, te po potrebi lekturu. Trenutana lista nije konana i do dana pristupanja oekuje se njezino proirenje nepoznatim brojem stranica jer e ukljuivati i dokumente koji e se pripremiti tijekom 2012. i prvih est mjeseci 2013. godine. Na engleski jezik prevode se hrvatski propisi prema potrebama relevantnih institucija EUa kao i dokumentacija koja se dostavlja EK vezano uz praenje postupka koji prethodi ulasku RH u EU. Za potrebe nesmetane komunikacije MVEP-a prevode se razne vrste tekstova s hrvatskog na strane jezike i obratno za sve ustrojstvene jedinice MVEP-a, kao i lektoriranje tekstova sastavljenih u MVEP na stranim jezicima. Radi osiguranja ujednaenosti prijevoda, a posebno terminologije izrauje se Pojmovnik pravne steevine EU-a u kojemu se biljee prijevodi koriteni kod prijevoda u oba smjera uz oznaku statusa verificiranosti, posebno biljeei prijevode iz dokumenata koji su visoko zavreni i pregledani od strane pravnika jezikoznanaca iz institucija EU-a.

246

Pojmovnik je javno dostupan i koriste ga prevoditelji i struni redaktori kako u RH tako i u institucijama EU-a. a) Prevoenje pravne steevine: Broj stranica 21.500 X prosjena cijena stranice 162,5 kuna = 3.493.750 kuna (2013.) Broj stranica 9.800 X prosjena cijena stranice 162,5 kuna = 1.592.500 kuna (2014.) Broj stranica 9.600 X prosjena cijena stranice 162,5 kuna = 1.560.000 kuna (2015.) b) Prevoenje relevantnog hrvatskog zakonodavstva: Broj kartica 12.000 X prosjena cijena kartice 203,75 kuna = 2.445.000 kuna (2013.) Broj kartica 6.000 X prosjena cijena kartice 203,75 kuna = 1.222.500 kuna (2014.) Broj kartica 5.500 X prosjena cijena kartice 203,75 kuna = 1.120.625 kuna (2015.) c) Izrada Pojmovnika pravne steevine EU-a Broj zapisa 40.000 X prosjena cijena zapisa 1,25 kuna = 50.000 (2012.) Broj zapisa 40.000 X prosjena cijena zapisa 1,25 kuna = 50.000 (2013.) Broj zapisa 40.000 X prosjena cijena zapisa 1,25 kuna = 50.000 (2014.) Pokazatelji rezultata
Pokazatelj rezultata Jedinica Polazna vrijednost Ciljana vrijednost (2013.) 21.500 Ciljana vrijednost (2014.) 9.800 Ciljana vrijednost (2015.) 9.600

Poveanje prevedenih koje ine inaicu steevine

broja stranica hrvatsku pravne

Broj stranica

50.000

Poveanje broja kartica prijevoda relevantnog zakonodavstva Izrada Pojmovnika pravne steevine EUa

Broj kartica

12.000

12.000

6.000

5.500

Broj zapisa

40.000

40.000

40.000

247

049 MINISTARSTVO GOSPODARSTVA


Uvod
Ministarstvo gospodarstva obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na: razvoj i unapreenje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva, instrumente i mjere gospodarske politike; industrijsku politiku i politiku primjene inovacija i novih tehnologija; upravljanje jamstvenim fondom za unapreenje industrije; poslove vezane uz primjenu i koritenje prava intelektualnog i industrijskog vlasnitva i poticanje stvaralatva u industriji i trgovini u cilju razvoja konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva; energetsku politiku Republike Hrvatske; rudarstvo; strategiju olakavanja i poticanja ulaganja i izvoza. Ministarstvo s drugim nadlenim tijelima dravne uprave sudjeluje u koordinaciji strategije upravljanja dravnom imovinom, ukljuujui i sudjelovanje u koordinaciji restrukturiranja i sanacije pravnih osoba, izradi analiza u postupcima restrukturiranja trgovakih drutava u vlasnitvu Republike Hrvatske te upravljanja vlasnikim udjelima u trgovakim drutvima u vlasnitvu Republike Hrvatske; djelatnost trgovine na unutarnjem tritu Europske unije; opskrbu i cijene; nacionalnu koordinaciju aktivnosti djelovanja na unutarnjem tritu Europske unije, ukljuujui tehniko zakonodavstvo i infrastrukturu kvalitete, koordinaciju i razvoj nacionalne politike u podruju normizacije, akreditacije, ocjene sukladnosti i mjeriteljstva; stanje i pojave na tritu; zatitu potroaa; strateke robne zalihe. Ministarstvo obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na razvoj, unapreenje i koordinaciju sustava javnih nabava; unapreenje i razvoj sustava koncesija u podruju svoje nadlenosti i nadzor nad njegovim provoenjem te unapreenje i razvoj sustava javno-privatnog partnerstva. Ministarstvo obavlja poslove koji se odnose na sudjelovanje Republike Hrvatske u radu tijela Europske unije u podrujima iz njegove nadlenosti. Ministarstvo obavlja i druge poslove koji su mu stavljeni u nadlenost posebnim zakonom. Tijela koja Razdjel 049 Ministarstvo gospodarstva obuhvaa su: 04905 Ministarstvo gospodarstva, 04910 Ravnateljstvo za robne zalihe, 04965 Agencije u gospodarstvu: 44014 Agencija za javno-privatno partnerstvo i 44389 Agencija za opremu pod tlakom, 47641 Agencija za investicije i konkurentnost, 04970 Dravni zavod za mjeriteljstvo, 04980 Hrvatski zavod za norme i 04985 Hrvatska akreditacijska agencija.
Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 708,6

04905 Ministarstvo gospodarstva 04910 Ravnateljstvo za robne zalihe 04965 Agencije u gospodarstvu 04970 Dravni zavod za mjeriteljstvo

282.596.058

2.002.627.107

1.537.922.990

1.244.686.455

25.135.677

25.043.180

26.319.963

28.331.805

99,6

11.180.548

30.069.000

36.692.338

37.336.338

268,9

19.629.605

19.959.964

20.924.540

20.839.540

101,7

248

04980 Hrvatski zavod norme

11.444.679 za

12.274.720

13.065.500

13.618.550

107,2

04985 Hrvatska akreditacijska agencija Ukupno 049

7.796.851

9.276.970

9.711.170

10.088.370

119,0

357.783.418

2.099.250.941

1.644.636.501

1.354.901.058

586,7

04905 Ministarstvo gospodarstva


Uvod
Ministarstvo gospodarstva obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na: razvoj i unapreenje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva, instrumente i mjere gospodarske politike; industrijsku politiku i politiku primjene inovacija i novih tehnologija; upravljanje jamstvenim fondom za unapreenje industrije; poslove vezane uz primjenu i koritenje prava intelektualnog i industrijskog vlasnitva i poticanje stvaralatva u industriji i trgovini u cilju razvoja konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva; energetsku politiku Republike Hrvatske; rudarstvo; strategiju olakavanja i poticanja ulaganja i izvoza. Ministarstvo s drugim nadlenim tijelima dravne uprave sudjeluje u koordinaciji strategije upravljanja dravnom imovinom, ukljuujui i sudjelovanje u koordinaciji restrukturiranja i sanacije pravnih osoba, izradi analiza u postupcima restrukturiranja trgovakih drutava u vlasnitvu Republike Hrvatske te upravljanja vlasnikim udjelima u trgovakim drutvima u vlasnitvu Republike Hrvatske; djelatnost trgovine na unutarnjem tritu Europske unije; opskrbu i cijene; nacionalnu koordinaciju aktivnosti djelovanja na unutarnjem tritu Europske unije, zatitu potroaa. Ministarstvo obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na razvoj, unapreenje i koordinaciju sustava javnih nabava; unapreenje i razvoj sustava koncesija u podruju svoje nadlenosti i nadzor nad njegovim provoenjem te unapreenje i razvoj sustava javno-privatnog partnerstva.
Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 708,6

04905

282.596.058

2.002.627.107

1.537.922.990

1.244.686.455

OBRAZLOENJE PROGRAMA
3201 PRIPREMA, PROVEDBA I PODRKA OSTVARENJU STRATEKIH CILJEVA ZA JAANJE GOSPODARSTVA RH

249

Plan 2012.

Plan 2013.

Plan 2014.

Plan 2015.

Indeks 2013/2012 32,3

3201

95.813.675

30.951.494

28.468.159

28.285.865

Opis programa
Sredstvima planiranim u okviru ovog programa financiraju se trokovi obavljanja redovite djelatnosti Ministarstva: plae i ostali rashodi za zaposlene, materijalni trokovi, opremanje namjetajem, informatikom i ostalom opremom, informatizacija Ministarstva, struno usavravanje zaposlenika, i obnova voznog parka. Takoer unutar ovog programa predviena su i sredstva za jedan IPA program i to za jaanje kapaciteta i sposobnosti unutarnje revizije Ministarstva u cilju provoenja kvalitetnih nacionalnih revizija i revizija EU fondova.

Zakonske i druge pravne osnove


Zakon o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih sredinjih tijela dravne uprave (N.N. 150/2011) Uredba o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva gospodarstva (N.N. 28/2012) Kolektivni ugovor za dravne slubenike i namjetenike (N.N. 93/08). Zakon o javnoj nabavi (N.N. 110/07, 125/08, 90/11)

Ciljevi provedbe programa u razdoblju 2013.-2015. i pokazatelji uspjenosti kojima e se mjeriti ostvarenje tih ciljeva
C i l j 1 . P o v e a n j e k va l i t e t e o b a vl j a n j a p os l o v a r e d o vi t e d j e l at n o s t i M i ni s t a r s t v a Samo stvaranjem povoljnijih radnih uvjeta i ozraja uz dobru motivaciju slubenika moe se poveati kvaliteta i brzina njihovog rada uz istovremeno smanjenje trokova, a za to su potrebna sredstva koja e osigurati redovitu isplatu njihovih plaa, vii nivo informatizacije u obavljanju poslova, pravovremenu i dostatnu opskrbljenost neophodnim uredskim materijalom, opremom i sl., rad u povoljnim radnim prostorima, struno usavravanje i ostalo.

Procjena i ishodite potrebnih sredstava za znaajnije aktivnosti/projekte


A560000 ADMINISTRACIJA I UPRAVLJANJE
Naziv aktivnosti A560000 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 32,9

73.542.895

24.171.494

24.623.159

24.440.865

Ova aktivnost ima za cilj stvaranje uvjeta dravnim slubenicima i namjetenicima Ministarstva za obavljanje poslova koji su im dani u nadlenost i djelokrug. Nadalje, program je namijenjen za podizanje tehnike opremljenosti s informatikom opremom na viu razinu i svrsishodnu implementaciju nove opreme, baze podataka i softvera s ciljem uinkovitijeg koritenja istih.

250

3203 RAZVOJ, UNAPRJEENJE KONKURENTNOSTI I RESTRUKTURIRANJE INDUSTRIJE


Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 853,5

3203

138.250.000

1.180.030.000

939.920.000

346.253.000

Opis programa
Ovim programom se provodi Operativni program potpora odravanju konkurentnosti preraivake industrije (prehrambeno-preraivaka industrija, industrija tekstila, odjee, koe i srodnih proizvoda, drvopreraivaka industrija i proizvodnja namjetaja, kemijska industrija, mala brodogradnja, proizvodnja metala i gotovi metalni proizvodi, proizvodnja autodijelova, itd.) gdje se koncept dugoronog razvitka djelatnosti proizvodnje zasniva na identificiranim trinim prilikama, mogunostima i sposobnostima poduzetnika da ih iskoriste, posebno zbog globalne krize koja se odrazila i na industriju Republike Hrvatske, te je stoga jedan od glavnih ciljeva ouvanje postojeih radnih mjesta, kao i odravanje tekue likvidnosti tvrtki u pojedinim sektorima kako bi mogli nastaviti sa poslovanjem. Ministarstvo gospodarstva kroz program poticanja industrijskog razvitka i restrukturiranja nastoji unaprijediti konkurentnost hrvatskog gospodarstva, kao i svekoliki razvoj instrumenata i mjera gospodarske politike, i to kroz realizaciju nove industrijske politike. Kako bi se u kratkom roku gospodarska politika usmjerila prema stvaranju povoljnijih uvjeta za rast investicija i poveanje konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva, nova industrijska politika nuan je preduvjet kako bi u potpunosti mogao doi do izraaja trini potencijal za rast industrijske proizvodnje (kako u smislu domae potranje i tako i u smislu inozemne potranje). U tom smislu potpora hrvatskoj industriji temeljiti e se na onim industrijama koje bi se mogle pozicionirati na regionalnom tritu te biti jedan od glavnih nositelja gospodarskog rasta i novog zapoljavanja u neposrednoj budunosti. Kako bi se takav novi pristup razvoju gospodarstva mogao ostvariti, kroz novu industrijsku politiku, nuna je izrada sektorskih strategija, kao i oblikovanje snanijeg sustava horizontalnih mjera industrijske politike (potpore za istraivanje i razvoj, za implementaciju novih tehnologija, za zapoljavanje, za zatitu okolia, za struno usavravanje i sl.). Usvajanjem operativnog programa potpora inovacijama u brodogradnji stvoreni su preduvjeti za uspostavu novih, europskih uvjeta za stjecanje dravnih potpora brodogradilitima koji je usklaen s intenzitetom potpora kakav se susree u zemljama EU. Mala brodogradnja koja ukljuuje poduzetnike koji se bave proizvodnjom i remontom malih plovila i pratee opreme predstavlja jednu od u budunosti najpropulzivnijih gospodarskih grana.

Zakonske i druge pravne osnove


Zakon o dravnim potporama (N.N. 140/05), Uredba o dravnim potporama (N.N. 50/06) Operativni program potpora inovacijama u brodogradnji Izrada nove industrijske politike i strategije razvoja industrije RH za razdoblje 2013-2020. Revizija stratekih odrednica razvoja industrije tekstila i odjee u Hrvatskoj za razdoblje od 2006 do 2015. Revizija stratekih odrednica razvitka kemijske industrije u RH za razdoblje od 2008 do 2015. godine
251

Revizija stratekih odrednica razvitka industrije koe i obue za razdoblje od 2008. do 2015. Izrada smjernica nacionalne strategije razvoja inovacija Republike Hrvatske 2013-2020. Zakon o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih sredinjih tijela dravne uprave (l. 11 st. 1),Odluka Vlade Republike Hrvatske, Strategija Vladinih programa za razdoblje 2012. 2014, Strateki plan Ministarstva gospodarstva za razdoblje od 2013. 2015. godine Zakon o potvrivanju Konvencije o zabrani razvijanja, proizvodnje, gomilanja i koritenja kemijskog oruja i o njegovom unitenju (NN Meunarodni ugovori, br. 4/95); Uredba o odreivanju robe koja se izvozi i uvozi na temelju dozvola (NN br.77/10; 146/11 i 25/12) Zakon o izvozu robe s dvojnom namjenom (NN 100/04 i 84/08) Zakon o nadzoru robe s dvojnom namjenom (NN 80/11) Strategija odrivog razvitka Republike Hrvatske (NN 30/09) Strategija industrijske politike

Ciljevi provedbe programa u razdoblju 2013.-2015. i pokazatelji uspjenosti kojima e se mjeriti ostvarenje tih ciljeva
C i l j 1 . P o v e a n j e p ro i zv o d n o s t i p re r a i va k e i n d us t r i j e Sukladno reviziji strategije industrijske politike Republike Hrvatske, jedan od kljunih naina za ostvarivanje spomenutog cilja su poticanje inovacija, koje najizravnije omoguuju restrukturiranje i rast proizvodnosti. Aktivnosti e biti usmjerene na angairaniji pristup prema stvaranju povoljnijih uvjeta za bri industrijski razvitak, na nain da e se u znatno veoj mjeri dravnim sredstvima poticati ulaganja u istraivanje i razvoj, primjenu novih tehnologija i inovacije u proizvodne procese i postupke, projekte koji jame veu brigu o zatiti okolia, utedi energije. Pokazatelji uinka
Pokazatelj uinka Jedinica Polazna vrijednost Ciljana vrijednost (2013.) 36,4 Ciljana vrijednost (2014.) 38 Ciljana vrijednost (2015.) 40

Poveanje pokrivenosti izvozom Poveanje industrijske proizvodnje

% uvoza

34,7

indeksa

INDEKS

2005=100

102

104

106

C i l j 2 . P o v e a n j e k on k u r e n t n os t i p r er a i v a k e i n d u s t r i j e Operativnim programom potpora djelatnostima proizvodnje tekstila, odjee, koe i obue utvruju sljedei ciljevi: povrat udjela izvoza u ukupnim prihodima, poboljanje likvidnosti poslovanja, ouvanje zaposlenosti i kadrovsko restrukturiranje specifine strukture zaposlenih. U cilju poveanja konkurentnosti tekstilne i obuarske industrije nuno je uiniti strukturne promjene kroz sljedee aktivnosti: usvajanje inovacija u dizajnu, procesima i materijalima u suradnji s akademskom zajednicom s ciljem razvoja modne industrije,
252

repozicioniranje proizvodnje kroz obrazovanje kadrova, struno osposobljavanje i razvoj sustava proizvodnje, implementacija novih tehnologija, fokus na stvaranje inovativnih proizvoda i usvajanje novih kanala distribucije, inovacije u materijalima i dizajnu i poveanje operativne uinkovitosti i poboljanje proizvoda. Pokazatelji uinka
Pokazatelj uinka Jedinica Polazna vrijednost Ciljana vrijednost (2013.) 0 Ciljana vrijednost (2014.) 107,5 Ciljana vrijednost (2015.) 112

Poveanje broja zaposlenih u preraivakoj industriji

INDEKS

VIII.2012=100

C i l j 3 . P o v e a n j e k on k u r e n t n os t i b r o d ogr a d i l i t a Usvajanjem Operativnog programa potpora inovacijama u brodogradnji stvoreni su preduvjeti za uspostavu novih, europskih uvjeta za stjecanje dravnih potpora brodogradilitima. Predloeni iznos uzima u obzir smanjenje prihoda brodogradnje u nastupajuem razdoblju, koje e nastupiti kao posljedica smanjenja brodograevnih kapaciteta, te je usklaen sa intenzitetom potpora kakav se susree u zemljama EU. Mala brodogradnja ukljuuje poduzetnike koji se bave proizvodnjom i remontom malih plovila i pratee opreme predstavlja jednu od u budunosti potencijalno najpropulzivnijih gospodarskih grana. Predloeni iznos uvaava navedenu ulogu male brodogradnje, kao i injenicu da je ekonomska kriza koja je 2009. pogodila EU i Hrvatsku dovela do drastinog pada prodaje, a posljedino tome i proizvodnje malih plovila u 2009. 2011. godini. Trenutno stanje u brodogradilitima u veinskom vlasnitvu Republike Hrvatske je u postojeim okolnostima u strukturalnim problemima. Zbog ukupnog znaaja ouvanja hrvatske brodogradnje za gospodarstvo zemlje, namee se potreba iznalaenja rjeenja za brodogradilita na nain koji e osigurati ne samo kontinuitet proizvodnje u brodogradilitima kao primarni kratkoroni cilj, ve i pozitivno restrukturiranje brodogradnje kao dugoroni cilj kojim bi se brodogradnja RH ustrojila kao profitabilna izvozno usmjerena industrija. Postizanje profitabilnog poslovanja, poveanje prihoda, omoguava gradnja sloenijih tipova brodova sa veim udjelom znanja, omjer administrativnog osoblja u odnosu na proizvodne radnike. Hrvatska brodograevna industrija od iznimne je vanosti za gospodarstvo Republike Hrvatske, zbog udjela u ukupnom izvozu, udjela u BDP-u, broja zaposlenih, kao i velikog regionalnog znaaja za gospodarstvo obalnog podruja Republike Hrvatske. Pokazatelji uinka
Pokazatelj uinka Jedinica Polazna vrijednost Ciljana vrijednost (2013.) -300 mil. kn Ciljana vrijednost (2014.) -150 mil. kn Ciljana vrijednost (2015.) -40 mil. kn

Postizanje profitabilnog poslovanja

kn

2009.g.: gubitak nakon oporezivanja prema GFI POD: -864 mil. kn 2009.g. = 100

Poveanje prihoda

INDEKS

80

90

103

253

Omjer administrativnog osoblja u odnosu na proizvodne radnike

INDEKS

Prosjean omjer neproizvodnih i proizvodnih radnika iznosi 0,45

0,350

0,30

0,28

Procjena i ishodite potrebnih sredstava za znaajnije aktivnosti/projekte


A817028 RAZVOJ I JAANJE KONKURENTNOSTI BRODOGRADILITA KROZ INOVACIJE
Naziv aktivnosti A817028 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 100,0

10.000.000

10.000.000

10.000.000

10.000.000

Sredstva unutar ove aktivnosti su namijenjena za unapreenje tehnolokog razvoja poslovnih modela i profitabilnosti u brodogradilitima. To e dovesti do poveanja zaposlenosti, poveanja BDP a i tehnolokog razvoja. Posljedino e se postii i ouvati socijalna i ekonomska kohezija u upanijama. Pokazatelji rezultata
Pokazatelj rezultata Jedinica Polazna vrijednost Ciljana vrijednost (2013.) 1.200 Ciljana vrijednost (2014.) 1.300 Ciljana vrijednost (2015.) 1.500

Broj zaposlenih brodogradilitima

Broj stalno zaposlenih

2009. god. 1.200

A817044 JAMSTVENI FOND ZA INDUSTRIJU I INOVACIJE


Naziv aktivnosti A817044 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 0,0

00

18.000.000

20.000.000

20.000.000

Planirana sredstva za ovu aktivnost e se koristiti za potrebe programa Jamstvenog fonda za industriju i inovacije, odnosno za izdavanje jamstava subjektima gospodarstva koji ispunjavaju uvjete programa, za ulaganja u inovacije, te unaprjeenje proizvodnje u preraivakoj industriji usmjerenoj na koritenje inovacija. Time bi se jaalo gospodarstvo i razvili pojedini industrijski sektori kroz veu dostupnost osiguranja dodatnog jamstva, te postigao ravnomjeran regionalan razvoj i socijalna kohezija. Takoer e se iz ovih sredstava izdvojiti iznos za financiranje Fonda za obrazovanje za inovacije i odrivi razvoj tijekom 2013. godine, kojim e se stipendirati visoko obrazovanje usmjereno na potrebe gospodarstva pod uvjetima iz programa fonda.

254

A817045 RAZVOJ I PROVEDBA PROJEKATA ZA PROMICANJE INDUSTRIJE


Naziv aktivnosti A817045 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 0,0

00

7.000.000

4.000.000

4.000.000

Sredstva su namijenjena za razvoj i provedbu projekata unutar pojedinih industrijskih grana koji e pridonijeti promicanju industrije i gospodarskom razvoju s naglaskom na gospodarski razvoj pojedinih regija. Dodatno e se u okviru ovih projekata razliite ciljne skupine upoznati s proizvodnim sektorima preraivake industrije radi poticanja stvaralatva i primjenu inovacija i novih tehnologija u industriji u cilju razvoja konkurentnosti hrvatskog gospodarstva.

A817049 RAZVOJ I JAANJE KONKURENTNOSTI PRERAIVAKE INDUSTRIJE


Naziv aktivnosti A817049 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 0,0

00

117.000.000

120.000.000

120.000.000

Aktivnosti vezane za razvoj i jaanje konkurentnosti industrije odnose se prije svega na interventne mjere podrke ouvanja zaposlenosti i izvoza. Osnovni cilj je zaustavljanje negativnog trenda zaposlenosti, spreavanje velikih socijalnih i regionalnih rizika, zaustavljanje dezintegracije tehnoloke baze, mobilizacija proizvodnih resursa, stabilizacija. Pokazatelji rezultata
Pokazatelj rezultata Jedinica Polazna vrijednost Ciljana vrijednost (2013.) 205.000 Ciljana vrijednost (2014.) 220.000 Ciljana vrijednost (2015.) 230.000

Odranje zaposlenosti

Broj zaposlenih mlrd. kuna mlrd. kuna

205.000

Poveanje prihoda

ukupnog

165

173

182

191

Poveanje izvoza

57,2

62

70

78

A822028 RESTRUKTURIRANJE BRODOGRADILITA


Naziv aktivnosti A822028 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 848,7

119.000.000

1.010.000.000

768.000.000

174.000.000

255

Planirana sredstva za ovu aktivnost temelje se na bivem planu restrukturiranja drutava te podacima dobivenim od brodogradilita, budui je izrada novog plana restrukturiranja u tijeku. Naglaavamo da se radi o projekciji. Takoer, planirana sredstva za ovu aktivnost temelje se na odobrenom programu restrukturiranja drutva Brodograevne industrije Brodosplit d.d., Split , za koje je Agencija za zatitu trinog natjecanja izdala rjeenje klasa:UP/I 430-01/07-02/13, Urbroj:580-03-2011-17-74. Pokazatelji rezultata
Pokazatelj rezultata Jedinica Polazna vrijednost Ciljana vrijednost (2013.) 8.500 Ciljana vrijednost (2014.) 8.000 Ciljana vrijednost (2015.) 8.000

Broj zaposlenih brodogradilitima

broj stalno zaposlenih

2009. god. 10.080

A822045 NACIONALNA STRATEGIJA INOVACIJA REPUBLIKE HRVATSKE 2013.-2020.


Naziv aktivnosti A822045 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 0,0

00

1.100.000

1.010.000

1.010.000

Planirana sredstva za ovu aktivnost biti e koritena za aktivnosti na izradi Nacionalne strategije inovacija 2013-2020, organiziranje konferencija, seminara, radionica, foruma vezanih uz inovacije, promidbu i informiranje, analizu kljunih indikatora za praenje inovativnosti, te za provedbu mjera iz Akcijskog plana iz Nacionalne strategije inovacija Republike Hrvatske 2013-2020.

3204 RAZVOJ ENERGETSKOG SUSTAVA I GOSPODARENJA MINERALNIM SIROVINAMA


Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 3456,3

3204

21.126.513

730.188.513

504.596.000

820.697.000

Opis programa
Ovim programom se vodi sustavno i cjelovito praenje energetskog sektora sa ciljem njegove prilagodbe EU okruenju; takoer potrebno je pripremiti da energetski sektor RH bude spreman za otvoreno trite i stvoriti preduvjete da bude atraktivan za strane investicije. Republika Hrvatska obvezala se preuzeti i primijeniti pravnu steevinu Europske unije iz podruja energetike, to je do usvajanja Treeg paketa energetskih propisa EU i uinjeno. Nakon privremenog zatvaranja poglavlja 15. Energetika, Europska komisija prati daljnji napredak Republike Hrvatske, stoga sektor energetike kroz ovaj program nastavlja sa aktivnostima vezanim uz daljnje preuzimanje pravne steevine EU.

256

Ukljuivanje domae industrije u razvojne i proizvodne programe u ovim podrujima energetike je strateki element reforme energetskog sektora i perspektive projekata obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj. Sigurnost opskrbe energijom Republike Hrvatske treba kontinuirano unaprjeivati. Odrivost energetskog sustava izazov je suvremenog razvoja. Potrebno je poticati razvoj potronje kao preduvjet razvoja industrije, usluga, poljoprivrede, turizma u cilju rasta zaposlenosti i standarda svih graana Republike Hrvatske. Ovim programom se takoer ureuje stanje u upravnom podruju rudarstva i uvodi jedinstveni informacijski sustav mineralnih sirovina.

Zakonske i druge pravne osnove


Zakon o energiji ( NN 68/01), Zakon o dravnim potporama (N.N. 140/05), Uredba o dravnim potporama (N.N. 50/06), Pravilniku o energetskoj bilanci NN 32/03, Pravilnik o podacima koje su energetski subjekti duni dostavljati ministarstvu NN 87/07, Zakon o rudarstvu (N.N. 75/09), Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o rudarstvu (N.N. 49/11), Uredba o novanoj naknadi za istraivanje mineralnih sirovina (Narodne novine broj 158/09), Uredba o novanoj naknadi za koncesiju za eksploataciju mineralnih sirovina (Narodne novine, broj 158/09.), Zakon o energiji (N. N. 68/01, 177/04, 76/07, 152/08, 127/10), Zakon o tritu elektrine energije (N.N. 120/12), Zakon o tritu plina (N. N. 40/07, 152/08, 83/09, 114/11), Zakon o proizvodnji, distribuciji i opskrbi toplinskom energijom (N. N. 42/05, 20/10), Zakon o biogorivima za prijevoz (N. N. 65/09, 145/10, 26/11), Zakon o regulaciji energetskih djelatnosti (N.N. 120/12), Strategija energetskog razvoja Republike Hrvatske (N. N. br. 130/09), Zakon o uinkovitom koritenju energije u neposrednoj potronji (N. N. 152/08, 55/12), Pravilnik o energetskoj bilanci (N. N. 33/03)

Ciljevi provedbe programa u razdoblju 2013.-2015. i pokazatelji uspjenosti kojima e se mjeriti ostvarenje tih ciljeva
C i l j 1 . P o v e a n j e u dj e l a o b n o vl j i v i h i zv or a e n er g i j e i e n er g et s k e u i n k o vi t os t i Izrada Nacionalnih akcijskih planova za koritenje obnovljivih izvora energije i poveanje udjela energetske uinkovitosti u sektoru energetike, a u svrhu poveanja udjela obnovljivih izvora energije i uteda energije. Pokazatelji uinka
Pokazatelj uinka Jedinica Polazna vrijednost Ciljana vrijednost (2013.) 31,83 /13,18 Ciljana vrijednost (2014.) 32,21 / 15,38 Ciljana vrijednost (2015.) 32,56/ 17,58

Poveanje udjela elektrine energije iz obnovljivih izvora / Verificirane energetske utede u neposrednoj potronji energije

% / PJ

% / PJ

C i l j 2 . D a l j n j e u s k l a i v a n j e s a pr a v n om s t e e v i no m E u ro p s k e u n i j e Provest e se daljnje restrukturiranje energetskog sektora sukladno 3. paketu energetskih zakona Europske unije. Trei paket energetskih propisa (liberalizacije trita elektrine energije i prirodnog plina) Ministarsko vijee Europske unije prihvatilo je 25. lipnja 2009.
257

godine. Dana 13. srpnja 2009. godine potpisali su ga Vijee i Europski parlament, a u primjeni je od 3. rujna 2009. godine. Drave lanice Europske unije su obvezne provesti potrebne prilagodbe nacionalnih pravnih sustava u roku od 18 mjeseci, tj. do 3. oujka 2011. godine. Trei paket energetskih propisa od 13. srpnja 2009. godine ine: -Direktiva 2009/72/EC o zajednikim pravilima za unutarnje trite elektrine energije, -Direktiva 2009/73/EC o zajednikim pravilima za unutarnje trite prirodnim plinom, -Uredba 2009/713/EC o osnivanju Agencije za suradnju tijela energetskog nadzora, -Uredba 2009/714/EC o uvjetima pristupa mrei za prekogranine razmjene elektrine energije, -Uredba 2009/715/EC o uvjetima pristupa mreama za transport prirodnog plina. U tijeku 2012. godine su doneseni zakonski akti: Zakon o energiji i Zakon o regulaciji energetskih djelatnosti (N.N. 120/12) a u postupku donoenja su Zakon o tritu elektrine energije i Zakon o tritu plina. Sve promjene koje donose izmjene zakona, problemi iz prakse, dodatna primjene EU zakonodavstva u podzakonske propise, utjeu na potrebu donoenja pripadajuih podzakonskih akata. Kako bi se to kvalitetnije izradila dopuna navedenih akata potrebno je da se osigura kvalitetan pregled sadanjeg stanja i poglavito primjene svih podzakonskih akata. Glavni cilj projekta je dati kvalitetne smjernice za promjene podzakonskih akata. Pokazatelji uinka
Pokazatelj uinka Jedinica Polazna vrijednost Ciljana vrijednost (2013.) izmijenjeno 5 podzakonskih akata Ciljana vrijednost (2014.) izmijenjeno 5 podzakonskih akata Ciljana vrijednost (2015.) izmijenjeno 7 podzakonskih akata

broj zakona ili podzakonskih propisa i izrada stratekih dokumenata i planova

broj

C i l j 3 . I zr a d a j e d i ns t v e n o g i nf o r m a c i j s ko g s u s t a v a m i ne r al n i h s i r ov i n a i u r e e n j e s t a nj a u up r a v n o m p o d r u j u ru d a r s t va Cilj izrade jedinstvenog informacijskog sustava mineralnih sirovina je digitalizacija podataka o odobrenim istranim prostorima i eksploatacijskim poljima mineralnih sirovina, te povezivanje istih sa Registrom koncesija i sustavima izrade Bilance stanja rezervi mineralnih sirovina i godinje eksploatacije mineralnih sirovina u Republici Hrvatskoj, u skladu s odredbama lanka 113. Zakona o rudarstvu. Nadalje, cilj predloenog programa je ureenje stanja u upravnom podruju rudarstva s naglaskom na preuzimanje svih poslova vezanih za rudarstvo iz nadlenosti ureda dravne uprave u upanijama s danom 01. sijenja 2013. godine. Pokazatelji uinka
Pokazatelj uinka Jedinica Polazna vrijednost Ciljana vrijednost (2013.) 25 Ciljana vrijednost (2014.) 50 Ciljana vrijednost (2015.) 100

Obraeni digitalizirani podatci

258

Procjena i ishodite potrebnih sredstava za znaajnije aktivnosti/projekte


A560063 DRAVNE POTPORE ZA ENERGETSKU UINKOVITOST I OBNOVLJIVE IZVORE ENERGIJE
Naziv aktivnosti A560063 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 0,0

00

6.000.000

6.000.000

6.000.000

Dravne potpore iz dravnog prorauna kao instrument subvencija za domau preraivaku industriju, slue za poticanje razvoja i proizvodnje opreme za primjenu OIE u preraivakoj industriji Hrvatske. Potpora preraivakoj industriji Republike Hrvatske namijenjena je za poticanje razvoja i proizvodnje opreme za primjenu OIE kako bi se uklonile zapreke poveanju konkurentnosti u domaoj preraivakoj industriji u podruju razvoja i proizvodnje opreme i komponenata za primjenu OIE, podralo usvajanje i provedba zakonodavnog okvira i propisa koji se odnose na podruje OIE, a dodjeljuje se za: razvoj malog i srednjeg poduzetnitva, regionalni razvoj, istraivanje i razvoj proizvoda, usvajanje i razvoj novih tehnologija, uvoenje sustava kvalitete i usavravanje kadrova. U dosadanjoj implementaciji programa, hrvatska preraivaka industrija pokazala je izrazit interes za proizvodnju opreme i komponenata za koritenje vjetroelektrana, bioenergana, malih hidroelektrana, solarnih kolektora i dr. te se implementacija ove aktivnosti, iskazuje i kroz izravne uinke na otvaranje novih radnih mjesta i zapoljavanje. Pokazatelji rezultata
Pokazatelj rezultata Jedinica Polazna vrijednost Ciljana vrijednost (2013.) 18 Ciljana vrijednost (2014.) 21 Ciljana vrijednost (2015.) 25

Razvoj proizvodnih programa za obnovljive izvore kroz poveanje broja tvrtki i poveanje obujma ulaganja

broj tvrtki, poveanje sredstava za ulaganje u proizvodne programe OIE

15

60 mil. kn

70 mil. Kn

80 mil. kn

90 mil. kn

A560112 IPA I 2011 PROGRAM ZAJEDNICE INTELIGENTNA ENERGIJA EUROPE - IEE


Naziv aktivnosti A560112 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 61,5

6.500.000

4.000.000

00

00

Aktivnost ukljuuje nacionalni udio lanarine za svaku godinu sudjelovanja RH u Programu, te sufinanciranje lanarine iz instrumenata pretpristupne pomoi (prije PHARE, sada IPA).

259

Aktivnost namijenjena Programu Inteligentna energija u Europi, koji je koncipiran kao podrka za aktivnosti i mjere u podruju energetike, a posebno u podruju energetske uinkovitosti i obnovljivih izvora energije. Zakonom o potvrivanju Memoranduma o razumijevanju izmeu Republike Hrvatske i Europske zajednice o sudjelovanju Republike Hrvatske u programu Zajednice "Inteligentna energija europski program za konkurentnost i inovacije (2007. -2013.)", Republika Hrvatska je postala punopravni lan CIP IEE.

A817026 KONKURENTNOST I ODRIVOST ENERGETSKOG SUSTAVA


Naziv aktivnosti A817026 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 141,7

3.600.000

5.100.000

5.100.000

5.100.000

Ovom aktivnosti osiguravaju se sredstva koja pokrivaju potrebe jaanja konkurentnosti na otvorenom tritu daljnjom izgradnjom zakonodavnog okvira koji e poticati ulaganja u energetski sektor te osigurati iste mehanizme funkcioniranja trita kao u EU. Stoga je nuno kontinuirano usklaivati zakonodavni, regulatorni, institucionalni i administrativni okvir s pravnom steevinom Europske unije. Takoer ukljuuje aktivnosti vezane uz praenje opskrbe energijom Republike Hrvatske i osiguravanje iste kroz poveanje sigurnosti opskrbe, poveanje rezervi nafte i naftnih derivata i Meunarodne bilateralne i multilateralne ugovore u podruju energetike. Ovime se pokrivaju trokovi izrade energetske bilance kao i sredstva za redovno godinje odravanje podatkovnih baza - godinje odravanje Registra OIEKPP i Registra biogoriva, te planirane lanarine za Meunarodnu agenciju za obnovljive izvore (IRENA), Energetsku povelju, Energetsku zajednicu, Euroatom i Platts. Sredstva planirana u podruju obnovljivih izvora energije i energetske uinkovitosti najvei dio odnosi se na: izradu analitikih podloga za odluke Vlade temeljene na ekonomskom modelu za poticanje biogoriva, za izradu strunih podloga o kriterijima odrivosti proizvodnje i koritenja biogoriva i biomase, za izradu strunih podloga za novi Zakon o energetskoj uinkovitosti kojeg e biti potrebno mijenjati sukladno novoj direktivi za energetsku uinkovitost, te pripremi strunih podloga za izradu 3. Nacionalnog akcijskog plana za energetsku uinkovitost. Ovom aktivnosti se sufinanciraju mjere obuhvaene nacrtom Drugog Nacionalnog akcijskog plana energetske uinkovitosti Republike Hrvatske za razdoblje 2011. do 2013. godine (NAPEnU) koji je u zavrnoj fazi usuglaavanja a donosi se na temelju potrebe potpunog usklaenja zakonodavstva Republike Hrvatske sa zakonodavstvom Europske Unije (Direktiva 2006/32/EC) i Zakona o uinkovitom koritenju energije u neposrednoj potronji. NAPEnU predstavlja sveobuhvatnu strategiju poboljanja energetske uinkovitosti u Hrvatskoj, i sadri mjere ijom e se provedbom ostvariti zacrtani ciljevi uteda energije Hrvatske u neposrednoj potronji do 2016. godine, te naine mjerenja i verifikacije ostvarenih uteda. Provedbom tog akcijskog plana e se ostvariti cilj smanjenja neposredne potronje energije kao i mjera na strani proizvodnje/transformacije, prijenosa i distribucije energije kojima se planiraju ostvariti utede primarne energije.

260

Pokazatelji rezultata
Pokazatelj rezultata Jedinica Polazna vrijednost Ciljana vrijednost (2013.) izmijenjeno 5 podzakonskih akata Ciljana vrijednost (2014.) izmijenjeno 5 podzakonskih akata Ciljana vrijednost (2015.) izmijenjeno 7 podzakonskih akata

broj zakona ili podzakonskih propisa i izrada stratekih dokumenata i planova Poveanje energetske uinkovitosti verificirane energetske utede u neposrednoj potronji energije kroz praenje energetskih bilanci u RH

broj

PJ

pj

13,18

15,38

17,58

3215 RAZVOJ I STANDARDIZACIJA TRGOVINE I UNUTARNJEG TRITA


Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 226,8

3215

5.143.716

11.664.100

11.159.100

11.149.100

Opis programa
Aktivnosti ovog programa koji je ujedno i strateki cilj Uprave za trgovinu i unutarnje trite, usmjerene su na razvoj i standardizaciju trgovine i unutarnjeg trita. Navedeno se postie kroz unapreenje trgovine i trita, razvoj elektronikog poslovanja, poveanje razine zatite potroaa, unapreenja podruja usluga i podruja slobodnog kretanja roba. U zahtjevnom procesu pribliavanja standardima Europske unije nuno je kroz razvoj i unapreenje navedenih podruja osigurati konkurentnost hrvatskog gospodarstva. Razvoj i unapreenje trgovine i unutarnjeg trita postie se informiranjem i edukacijom gospodarskih subjekata o tehnikim zahtjevima za proizvode koji se planiraju staviti na trite s mogunou koritenja alata koji e pomagati gospodarskim subjektima i graanima u ostvarivanju njihovih prava u okviru jedinstvenog trita Europske unije. Ujedno, razvojem elektronikog poslovanja u Republici Hrvatskoj kao jednog od faktora poveanja konkurentnosti hrvatskog gospodarstva i poveanja djelotvornosti javnog sektora, postii e se utede na razini drave i gospodarstva u cjelini.

Zakonske i druge pravne osnove


Zakon o trgovini (NN 87/08, 116/08, 76/09 i 114/11) i pripadajui podzakonski propisi; Zakon o posredovanju u prometu nekretnina (NN 107/07) i pripadajui podzakonski propisi; Zakon o izvozu i uvozu robe vojne namjene i nevojnih ubojnih sredstava (NN86/08) i pripadajui podzakonski propisi; Zakon o elektronikoj trgovini (NN 173/03, 67/08, 36/09, 130/11); Zakon o elektroninom potpisu (NN 10/02, 80/08), Zakon o zatiti potroaa (NN 79/07, 125/07, 75/09, 79/09, 89/09, 133/10, 78/12), Zakon o opoj sigurnosti proizvoda (NN 30/09, 139/10), Nacionalni program zatite potroaa za razdoblje 2009 2012, Zakon o tehnikim zahtjevima za proizvode i ocjenjivanju sukladnosti (NN 20/10), Zakon o uslugama (NN 80/11) i pripadajui podzakonski propisi.

261

Ciljevi provedbe programa u razdoblju 2013.-2015. i pokazatelji uspjenosti kojima e se mjeriti ostvarenje tih ciljeva
C i l j 1 . U n a p r e e n j e t r g o vi n e i t r i t a Unapreenje trgovine i trita provoditi e se kroz dogradnju i poboljanje postojee zakonske regulative sukladne regulativi EU kao i kroz provoenje edukacije poslovnih subjekata (organizacija i su organizacija seminara, foruma, sjednica strukovnih udruenja, tiskanje publikacija, Izvjea i sl). Na taj nain postie se bolja informiranost svih sudionika ukljuenih u podruje trgovine i trita to pozitivno utjee na kvalitetnu provedbu propisa. Navedeno je vano u svrhu ureenja trita zbog stvaranja jednakih uvjeta za nastup gospodarstvenika ime se suzbija nelojalna konkurencija i pojavni oblici sive ekonomije, a s druge strane jaa konkurentnost hrvatskih tvrtki na meunarodnom tritu. Ujedno, ureenje trita ostvaruje se i primjenom odgovarajuih tehnikih instrumenata kontrole (sustav TRACKER i PUK/Program unutarnje kontrole-od strane proizvoaa) to je obveze RH nakon ulaska u EU (43/2009/EZ). Pokazatelji uinka
Pokazatelj uinka Jedinica Polazna vrijednost Ciljana vrijednost (2013.) 8 Ciljana vrijednost (2014.) 8 Ciljana vrijednost (2015.) 8

Informiranje poslovnih subjekata putem seminara,foruma,sjednica strukovnih udruenja, asopisa i publikacija Tiskanje publikacijeIzvjea (na hrvatskom i engleskom jeziku Unapreenje sustava (TRACKER i PUK/2 kom)-raunalnih usluga i njihovo odravanje

Broj

Broj

200

300

300

300

Broj

Sustavi funkciji modula)

u (4

Sustavi funkciji modula)

u (6

Sustavi funkciji modula)

u (6

C i l j 2 . R a zv o j el e kt ro n i k o g po s l o v a n j a U narednom razdoblju potrebno je nastaviti sa prihvaanjem europskih normi u podruju elektronikog poslovanja, podizanjem razine svijesti gospodarske javnosti o potencijalima elektronikog poslovanja i prenoenju znanja o nainima njegovog uvoenja i realiziranja njegovih potencijala. Izradit e se nova Strategija razvitka elektronikog poslovanja za razdoblje 2013.-2015. temeljem procjene stanja razvoja e-poslovanja, ali ujedno i procjenom prepreka razvoja elektronikog poslovanja u Republici Hrvatskoj. Pokazatelji uinka
Pokazatelj uinka Jedinica Polazna vrijednost Ciljana vrijednost (2013.) 700 Ciljana vrijednost (2014.) 1000 Ciljana vrijednost (2015.) 2000

Poveanje broja trgovakih drutava koja ispostavljaju i/ili primaju e-raune

Broj

584

262

Poveanje broja informacijskih posrednika koji djeluju na tritu Poveanje broja slubenika koji rade na poslovima unaprjeenja eposlovanja Poveanje broja akreditiranih davatelja usluga certificiranja u podruju e-potpisa

Broj

10

12

Broj

11

Broj

C i l j 3 . R a zv o j u s l u ga n a u n u t a rn j em t r i t u Ovaj cilj e se ostvariti kroz koritenje sredstava iz EU projekta Jaanje administrativnih kapaciteta za provedbu Direktive o uslugama ija svrha je jaanje hrvatskih administrativnih kapaciteta za implementaciju Direktive 2006/123/EZ o uslugama na unutarnjem tritu, do pristupanja Republike Hrvatske u Europsku uniju C i l j 4 . U n a p r e e n j e s l o b o de k r et a n j a r o ba n a u n u t a rn j em t r i t u Razvoj unutarnjeg trita, osim unapreenja hrvatskog zakonodavstva usklaivanjem s pravilima Europske unije (direktivama i uredbama), podrazumijeva implementaciju tehnikog zakonodavstva za proizvode koje je usklaeno s pravilima Europske unije u podruju slobode kretanja roba. Implementacija zakonodavstva se postie podizanjem svijesti gospodarskih subjekata o tehnikim zahtjevima za proizvode koje planiraju staviti na trite. Pokazatelji uinka
Pokazatelj uinka Jedinica Polazna vrijednost Ciljana vrijednost (2013.) 1000 Ciljana vrijednost (2014.) 2000 Ciljana vrijednost (2015.) 3000

Poveanje razine informiranosti poslovnih subjekata i graana o unutarnjem tritu Smanjenje broja upita graana o unutarnjem tritu

Broj posjeta (klikova)

500

Broj upita

200

150

100

50

C i l j 5 . D a l j n j i r a zv oj s u s t a v a za t i t e p ot r o a a Centralni informacijski sustav za zatitu potroaa (CISZP) je sredinji informacijski sustav za informiranje potroaa o mogunostima zatite njihovih potroakih prava te prikupljanja, obrade i analize upita i prijava potroaa ime se nadlenim tijelima omoguava pravodobno poduzimanje mjera iz podruja zatite potroaa.

263

Obzirom, na sve vei broj upita potroaa koji su prepoznali ovaj sustav kao vaan mehanizam kojim mogu u svakom trenutku zatraiti odgovor na svoj upit kada smatraju da su ugroena njihova potroaka prava, te kojim se isto tako pruaju mogunosti nadlenim tijelima da pravodobno poduzimaju mjere iz podruja zatite potroaa, u buduem razdoblju potrebno je osigurati stabilnost, raspoloivost i pouzdanost rada, te kontinuirano unapreivanje navedenog sustava. Uz gore navedeno, potreban je i kontinuiran razvoj ostalih mehanizama za pomo potroaima kao to su:savjetovanje putem besplatnog telefona za potroae, daljnje financiranje rada Savjetovalita za zatitu potroaa, podizanje razine javne svijesti o vanosti zatite potroaa organiziranjem konferencija, seminara, radionica, okruglih stolova, izdavanjem informativnog materijala za potroae, strunih asopisa, provoenjem kampanja putem javnih medija, putem informacija danih na Internet-portalu Ministarstva gospodarstva te provoenjem projekata informiranja i edukacije potroaa u suradnji s udrugama za zatitu potroaa. Udruge za zatitu potroaa jedan su od vanijih dionika u provoenju politike zatite potroaa. Slijedom toga, potrebno je kontinuirano institucionalno i administrativno jaati ovaj dio civilnog drutva, a kako bi na profesionalnoj razini provodilo savjetovanje, odnosno informiranje i edukaciju potroaa. Pokazatelji uinka
Pokazatelj uinka Jedinica Polazna vrijednost Ciljana vrijednost (2013.) 3500 Ciljana vrijednost (2014.) 3500 Ciljana vrijednost (2015.) 3500

Broj rijeenih upita potroaa u Centralnom informacijskom sustavu za zatitu potroaa Broj pruenih savjeta putem besplatnog telefona Broj pruenih savjeta putem Savjetovalita za zatitu potroaa

Broj

3100

Broj

450

500

500

500

Broj

19507

20000

20000

20000

Procjena i ishodite potrebnih sredstava za znaajnije aktivnosti/projekte


A822025 RAZVITAK ELEKTRONIKOG POSLOVANJA
Naziv aktivnosti A822025 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 85,7

1.575.716

1.350.000

1.200.000

1.200.000

Ministarstvo gospodarstva ima status (nacionalnog) ovjerovitelja davatelja usluga certificiranja (NCARH) za Republiku Hrvatsku te vodi Evidenciju davatelja usluga certificiranja. Za usluge tehnike potpore i odravanja nacionalnog davatelja usluga certificiranja za Republiku Hrvatsku (NCARH), poslovi su povjereni Financijskoj agenciji
264

(FINA), kao jedinom evidentiranom davatelju usluga izdavanja kvalificiranih certifikata u Republici Hrvatskoj. Nadalje, Ministarstvo gospodarstva e u suradnji s Hrvatskom akreditacijskom agencijom uspostaviti sustav dobrovoljne akreditacije davatelja usluga certificiranja u podruju elektronikog potpisa. Pokazatelji rezultata
Pokazatelj rezultata Jedinica Polazna vrijednost Ciljana vrijednost (2013.) 1400 Ciljana vrijednost (2014.) 1600 Ciljana vrijednost (2015.) 1800

Poveanje broja certifikata za slubenike osposobljene za koritenje e-potpisa u TDU Poveanje broja izdanih certifikata i broja korisnika Poveanje broja davatelja usluga certificiranja u podruju e-potpisa Poveanje broja davatelja usluge vremenske ovjere

Broj

1214

Broj

84750

90000

94000

98700

Broj

Broj

A822034 IPA 2010 JAANJE ADMINISTRATIVNIH KAPACITETA ZA PROVEDBU DIREKTIVE O USLUGAMA


Naziv aktivnosti A822034 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 25,0

1.440.000

360.000

00

00

Iznos odobrenih sredstava projekta jaanje hrvatskih administrativnih kapaciteta za implementaciju Direktive 2006/123/EZ o uslugama na unutarnjem tritu, do pristupanja Republike Hrvatske u Europsku uniju je 222.222 EUR, od ega e Republika Hrvatska sufinancirati 10%, odnosno 22.222 EUR Pokazatelji rezultata
Pokazatelj rezultata Jedinica Polazna vrijednost Ciljana vrijednost (2013.) 50 Ciljana vrijednost (2014.) 100 Ciljana vrijednost (2015.) 200

Poveanje broja djelatnika u nadlenim tijelima osposobljenih za implementaciju Direktive o uslugama

Broj osposobljenih djelatnika

265

A822035 RAZVOJ UNUTARNJEG TRITA


Naziv aktivnosti A822035 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 101,7

118.000

120.000

120.000

120.000

Aktivnost podrazumijeva analizu koritenja internetskih stranica o slobodi kretanja roba u svrhu unapreenja rada Slube za koordinaciju roba na unutarnjem tritu, unapreenja usluga i alata omoguenih putem internetskih stranica, rjeavanja raznih pitanja te razvijanja kompletnog sustava unutarnjeg trita u suradnji s ostalim tijelima dravne uprave, ali i s poslovnim subjektima i graanima.

3216 JAANJE KONKURENTNOSTI GOSPODARSTVA POTICANJEM INVESTICIJA I UINKOVITIM KORITENJEM EU SREDSTAVA


Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 206,7

3216

21.912.154

45.292.000

49.518.731

33.930.490

Opis programa
U okviru ovog programa je Operativni program za regionalnu konkurentnost koji se provodi u sklopu IPA komponente III C, te predstavlja osnovu za koritenje pretpristupne pomoi EU u svrhu postizanja stratekog prioriteta odnosno promicanja socijalne i gospodarske kohezije u Hrvatskoj, a na temelju poboljane sveope konkurentnosti. Nastojanja u okviru ovog Operativnog programa dio su opeg cilja pripreme nadlenih institucija Republike Hrvatske za lanstvo u EU i razvitka institucionalne sposobnosti i praktinog iskustva za upravljanje ulaganjima poput onih koje sufinancira Europski fond za regionalni razvoj (ERDF). Za upravljanje i provedbu Operativnim programom za regionalnu konkurentnost odgovorna je Operativna struktura koju ine Tijelo nadleno za operativni program, Tijela nadlena za prioritete/mjere te Provedbeno tijelo. Operativnu strukturu ini pet institucija: Ministarstvo gospodarstva, Uprava za konkurentnost i i investicije, Sektor za konkurentnost (Tijelo nadleno za operativni program), Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije, Ministarstvo poduzetnitva i obrta, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta (Tijela nadlena za prioritet/mjeru), Sredinja agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije (Provedbeno tijelo).

Zakonske i druge pravne osnove


Zakon o potvrivanju Sporazuma o financiranju izmeu Vlade RH i Komisije Europskih zajednica za viegodinji Operativni program Regionalna konkurentnost za pomo Zajednice iz Instrumenta pretpristupne pomoi u sklopu komponente Regionalni razvoj u Hrvatskoj (NN Meunarodni ugovori br. 3 od 11.03.2011.), Uredba o opsegu i sadraju odgovornosti te ovlastima tijela nadlenih za upravljanje Instrumentom pretpristupne pomoi (IPA) (NN 29/12), Uredbi o tijelima u sustavu upravljanja i kontrole koritenja strukturnih instrumenata Europske unije u Republici Hrvatskoj (NN 97/12),

266

Uredba o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva gospodarstva (NN 28/12), Zakonu o poticanju ulaganja (NN 138/06).

Ciljevi provedbe programa u razdoblju 2013.-2015. i pokazatelji uspjenosti kojima e se mjeriti ostvarenje tih ciljeva
C i l j 1 . U i n ko v i t o k or i t e n j e s re d s t a v a I ns t r um e nt a p r et p ri s t up n e p o m o i i i n s t r um e n at a K o h e zi j s k e p ol i t i ke E U Uinkovita priprema za koritenje fondova EU podrazumijeva kvalitetnu pripremu stratekih dokumenata uz odgovarajuu zalihu kvalitetnih projektnih prijedloga pripremljenih u suradnji s drugim tijelima dravne uprave i predstavnicima lokalne i podrune (regionalne) samouprave te ostalim dionicima. Kako bi se dostupna sredstva iskoristila prema principu dobrog financijskog upravljanja potujui nacionalno zakonodavstvo i EU regulative u Operativnoj strukturi uspostavljeno je kvalitetno kontrolno okruenje koje ukljuuje uspostavljanje organizacijske strukture i upravljanje ljudskim potencijalima sa ciljem osiguravanja uvjeta za uinkovito djelovanje kontrola. Takoer je razvijen sustav s kvalitetno uspostavljenim procedurama unutar svakog od procesa na nain da se osigurava dodatna provjera svih transakcija i aktivno nadgleda rad sustava od strane odgovorne osobe. Upravljanje programima i projektima na uinkovit, transparentan i pravovremen nain preduvjet je za ostvarivanje visoke razine iskoritenosti sredstava iz pretpristupnog programa pomoi i u budunosti sredstava iz Strukturnih fondova te za ostvarivanje postavljenih ciljeva. Da bi tako uspostavljeni sustav i dalje uspjeno funkcionirao neophodno je jaati administrativne kapacitete u tijelima Operativne strukture, te zadrati dovoljno veliku bazu kompetentnih i motiviranih slubenika kojima je potrebno omoguiti kontinuiranu edukaciju radi podizanja razine efikasnosti i uspjenosti poslovanja. U uspostavi i odravanju uinkovitog sustava upravljanja, Operativna struktura predmetom je redovnih unutarnjih i vanjskih revizija te samoprocjena, kako bi se ocijenila uspjenost i funkcioniranje sustava. Kontrolom uspostavljenih procesa i procedura omoguuje se kvalitetan nadzor provedbe cjelokupnog Operativnog programa i visok stupanj iskoritenost sredstava. Pokazatelji uinka
Pokazatelj uinka Jedinica Polazna vrijednost Ciljana vrijednost (2013.) 65 Ciljana vrijednost (2014.) 85 Ciljana vrijednost (2015.) 95

Iskoritenost alociranih sredstava Educirani slubenici Nadzor nad OPRK-om Vidljivost i promidba

40

Broj Broj Broj

51 11 4

65 13 5

75 15 6

85 17 7

C i l j 2 . P r o ve d b a za k o n a o p o t i c a nj u u l a ga n j a Poticajne mjere za ulaganja predviene ovim Zakonom imaju pozitivan utjecaj na privlaenje direktnih ulaganja, a time i daljnji razvoj hrvatskog gospodarstva. Zakon ne pravi razliku izmeu domaih i stranih ulagaa. Cilj zakona je potaknuti domae poduzetnike da pojaaju svoje investicijske aktivnosti, te stvoriti jasno i konkurentno

267

okruenje za strane ulagae. Izmjenama i dopunama Zakona (NN 61/2011) dodatno se potiu i olakavaju ulaganja domaih i stranih tvrtki. Dana 10.10.2012. stupio je na snagu novi Zakon o poticanju investicija i unapreenju ulagakog okruenja (NN 111/2012) ime e se dodatno potaknuti investiranje i unapreenje investicijskog okruenja to e rezultirati veom konkurentnou drave u privlaenju ulaganja i procijenjeno veim brojem korisnika poticajnih mjera. Takoer, dodatno e se poboljati atraktivnost Republike Hrvatske kao ulagake destinacije.

Procjena i ishodite potrebnih sredstava za znaajnije aktivnosti/projekte


A817031 OPERATIVNI PROGRAM REGIONALNA KONKURENTNOST TEHNIKA POMO - ERDF
Naziv aktivnosti A817031 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 0,0

00

8.420.000

14.029.411

5.611.764

Sukladno Uredbi o tijelima u sustavu upravljanja i kontrole koritenja strukturnih instrumenata Europske unije u Republici Hrvatskoj (NN 97/12) Ministarstvo gospodarstva je imenovano kao Posredniko tijelo razine 1 koje je nadleno za provoenje Prioritetne osi 3. Tehnika pomo. Ukupan iznos koji je planiran za Prioritetnu os 3. Tehnika pomo koji e se u drugoj polovici 2013. godine financirati iz Strukturnih fondova iznosi 3.741,176 EUR. Pokazatelji rezultata
Pokazatelj rezultata Jedinica Polazna vrijednost Ciljana vrijednost (2013.) 30 Ciljana vrijednost (2014.) 80 Ciljana vrijednost (2015.) 100

Iskoritenost alociranih sredstava za tehniku pomo

K817019 IPA III C 3. TEHNIKA POMO


Naziv aktivnosti K817019 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 133,6

13.497.535

18.037.500

18.636.320

10.465.726

Sukladno Uredbi o opsegu i sadraju odgovornosti te ovlastima tijela nadlenih za upravljanje Instrumentom pretpristupne pomoi (IPA) (NN 29/12), Sektor za konkurentnost u sklopu Uprave za konkurentnost i investicije je nadlean za provedbu treeg prioriteta iz Operativnog programa koji se odnosi na tehniku pomo. Cilj ovog Prioriteta je osigurati uinkovito i efikasno upravljanje Operativnim programom, razviti institucionalnu sposobnost za efikasno i efektivno upravljanje financijskim sredstvima IPA-e, time i poveanje kapaciteta Hrvatske za uinkovito koritenje strukturnih fondova nakon pristupanja EU.
268

Ukupno alocirani iznosi iz IPA programa 2007. 2011. za operacije u sklopu Prioriteta 3. je 6.144.414 EUR od ega je utroeno 1.083.607 EUR. Ostali iznos namjerava se utroiti tijekom naredne tri godine. Sukladno projekciji tijeka novca u prijedlog prorauna su stavljeni iznosi koji se planiraju utroiti u razdoblju od 2013. do 2015. godine. Isto tako, u sklopu ove aktivnosti su planirani i alocirani iznosi iz IPA programa 2012. 2013. u ukupnom iznosu 2.788.520 EUR koji e se utroiti u razdoblju od 2014. do 2016. godine. Od ukupnog iznosa od 2.788.520 EUR u proraunu za 2014. godinu planirano je utroiti 30%, u 2015. godini 40%, a u 2016. godini 30%. Pokazatelji rezultata
Pokazatelj rezultata Jedinica Polazna vrijednost Ciljana vrijednost (2013.) 60 Ciljana vrijednost (2014.) 80 Ciljana vrijednost (2015.) 100

Iskoritenost alociranih sredstava za tehniku pomo

30

3217 POVEANJE UINKOVITOSTI PROVEDBE POSTUPAKA JAVNE NABAVE


Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 1286,0

3217

350.000

4.501.000

4.261.000

4.371.000

Opis programa
Ovaj program namijenjen je daljnjem razvoju sustava javne nabave temelji se na dodatnom poveanju transparentnosti i uinkovitosti u provoenju postupaka javne nabave, a temeljeno na zakonskom okviru kojim su u nacionalno zakonodavstvo prenesene odredbe relevantne pravne steevine Europske unije. S tim ciljem e aktivnosti biti usmjerene na nastavak provedbe nadzornih mehanizama, jaanje kapaciteta naruitelja i ponuditelja na svim razinama kroz savjetodavne aktivnosti i provedbu programa izobrazbe te statistikog praenja provedbe postupaka javne nabave u Republici Hrvatskoj.

Zakonske i druge pravne osnove


Zakon o javnoj nabavi (Narodne novine br. 90/2011) Uredba o nainu izrade i postupanju s dokumentacijom za nadmetanje i ponudama (NN 10/2012) Uredba o objavama javne nabave (NN 10/2012) Uredba o nadzoru nad provedbom Zakona o javnoj nabavi (NN 10/2012) Uredba o javnoj nabavi za potrebe obrane i sigurnosti (NN 89/2012) Pravilnik o izobrazbi u podruju javne nabave (NN 06/2012) Pravilnik o primjeni Jedinstvenog rjenika javne nabave (CPV) (NN 06/2012) Pravilnik o popisu obveznika primjene Zakona o javnoj nabavi (NN 19/2012)

269

Ciljevi provedbe programa u razdoblju 2013.-2015. i pokazatelji uspjenosti kojima e se mjeriti ostvarenje tih ciljeva
C i l j 1 . N a d zo r n a d pr o v e d b om Za k o n a o j a v n o j n a b a vi Nadzorom nad provedbom Zakona o javnoj nabavi smanjuje se rizik za nepravilnosti kod svih obveznika primjene Zakona o javnoj nabavi, uz mogunost podnoenja optunih prijedloga za prekraje propisane Zakonom. Vrlo snaan preventivan uinak za poinitelje prekraja imaju visoke novane kazne koje odvraaju od poinjenja nepravilnosti u postupcima. Pokazatelji uinka
Pokazatelj uinka Jedinica Polazna vrijednost Ciljana vrijednost (2013.) 50 Ciljana vrijednost (2014.) 50 Ciljana vrijednost (2015.) 50

Proveden nadzor nad provedbom Zakona o javnoj nabavi

broj

50

C i l j 2 . S a vj e t od a v n e a k t i v no s t i za s v e s u di o n i ke s u s t a v a j a v n e n a b a v e Davanjem miljenja, uputa i pruanje strune pomoi u svezi s primjenom zakonodavnog okvira u sustavu javne nabave dodatno se smanjuje rizik za nepravilnosti u postupcima javne nabave. Navedene savjetodavne aktivnosti nastavit e se provodit na nain dostupan svim sudionicima sustava javne nabave (naruitelji i ponuditelji) i to na svim razinama (nacionalna, regionalna, lokalna), a to ukljuuje izdavanje miljenja i savjeta temeljem upita elektronikom potom, odravanje dana otvorenih vrata i Deurnog savjetnika Uprave za sustav javne nabave. Pokazatelji uinka
Pokazatelj uinka Jedinica Polazna vrijednost Ciljana vrijednost (2013.) 3000 Ciljana vrijednost (2014.) 3000 Ciljana vrijednost (2015.) 3000

Provedene savjetodavne aktivnosti za sve sudionike sustava javne nabave

broj

3000

C i l j 3 . P r o ve d b a p r og r a m a i zo b r a zb e u po d r u j u j a v ne n a b a ve Nastavkom provedbe postojeih programa izobrazbe te uvoenjem novih sukladno potrebama sustava javne nabave poveat e se transparentnost i uinkovitost provedbe postupaka javne nabave te ojaati kapaciteti za njihovu provedbu na svim razinama. Nastavit e se provedba specijalistikog programa izobrazbe u podruju javne nabave i izdavanje certifikata u podruju javne nabave, a dio programa provodit e se u suradnji s gospodarskim udruenjima, kao to su Hrvatska gospodarska komora i Hrvatska udruga poslodavaca, pri emu e se razmatrati i razvoj novih programa fokusiranih na odreene aspekte provedbe postupaka javne nabave i njihovu promidbu. Razvijat e se i provoditi i programi izobrazbe i za sve druge ciljne skupine ije su aktivnosti vezane uz postupke javne nabave (primjerice, institucije s raznim kontrolnim i nadzornim ovlastima).
270

Pokazatelji uinka
Pokazatelj uinka Jedinica Polazna vrijednost Ciljana vrijednost (2013.) 10 Ciljana vrijednost (2014.) 10 Ciljana vrijednost (2015.) 10

Provedeni programi izobrazbe u podruju javne nabave

broj

10

C i l j 4 . S t at i s t i k o pra e n j e p r o ve d b e p os t u p a k a j a v n e n a b av e Praenje statistikih podatka o postupcima javne nabave omoguava praenje razvoja sustava javne nabave te planiranje mjera za njegovo unaprjeenje. Stoga e Uprava za sustav javne nabave nastaviti izraivati godinje statistiko izvjee o javnim nabavama u Republici Hrvatskoj. Pokazatelji uinka
Pokazatelj uinka Jedinica Polazna vrijednost Ciljana vrijednost (2013.) 1 Ciljana vrijednost (2014.) 1 Ciljana vrijednost (2015.) 1

Izraeno godinje statistiko izvjee o javnoj nabavi

broj

Procjena i ishodite potrebnih sredstava za znaajnije aktivnosti/projekte


A817024 IPA I 2008 JAANJE KAPACITETA ZA OTKLANJANJE NEPRAVILNOSTI U POSTUPCIMA JAVNE NABAVE - TWL
Naziv aktivnosti A817024 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 100,0

350.000

350.000

00

00

Projekt je zapoeo u sijenju 2011. godine te je iz Dravnog prorauna za 2011. godinu plaeno 80% iznosa projekta u obliku predfinanciranja. Projekt je zavren u listopadu 2011. godine, ali jo uvijek nije odobreno zavrno izvjee (Final Report) te je za 2013. godinu predvieno zavrno plaanje. Pokazatelji rezultata
Pokazatelj rezultata Jedinica Polazna vrijednost Ciljana vrijednost (2013.) 1 Ciljana vrijednost (2014.) 1 Ciljana vrijednost (2015.) 1

Dovren projekt

broj

271

04910 Ravnateljstvo za robne zalihe


Uvod
Robne zalihe stvaraju se radi osiguranja osnovne opskrbe stanovnitva i to u doba ratnog stanja ili neposredne ugroenosti neovisnosti, jedinstvenosti i opstojnosti Republike Hrvatske, u sluaju velikih prirodnih nepogoda i tehniko - tehnolokih i ekolokih katastrofa, te radi upuivanja urne pomoi drugim dravama u sluaju katastrofa, te u sluaju sudjelovanja snaga Republike Hrvatske u mirovnim i humanitarnim operacijama u inozemstvu. U prijedlogu prorauna predvieno je financiranje rashoda iz opih prihoda i primitaka (11) i iz prihoda za posebne namjene (43).
Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 99,6

04910

25.135.677

25.043.180

26.319.963

28.331.805

OBRAZLOENJE PROGRAMA
4302 STVARANJE, OBNAVLJANJE I KORITENJE ROBNIH ZALIHA
Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 99,6

4302

25.135.677

25.043.180

26.319.963

28.331.805

Opis programa
Stvaranje, obnavljanje i koritenje robnih zaliha u doba ratnog stanja i neposredne ugroenosti neovisnosti, jedinstvenosti i opstojnosti Republike Hrvatske, te u sluajevima velikih prirodnih nepogoda i ekolokih katastrofa. Opi cilj programa je stvaranje, obnavljanje i koritenje robnih zaliha, a Posebni cilj je popuna stratekih robnih zaliha u skladu s Bilancom stratekih robnih zaliha i Zakonom o stratekim robnim zalihama. Navedeno je sadrano u Stratekom planu Ministarstva gospodarstva za razdoblje od 2013. - 2015. godine u Opem cilju 2 Konkurentno i dinamino, na znanju utemeljeno gospodarstvo, uz osiguranje jednakih uvjeta poslovanja u svim dijelovima RH, kao Posebni cilj 2.5. Stvaranje, obnavljanje i koritenje robnih zaliha.

Zakonske i druge pravne osnove


Zakon o stratekim robnim zalihama N.N. 87/2002, Bilanca stratekih robnih zaliha koja je donesena na sjednici Vlade Republike Hrvatske dana 11. lipnja 2004. godine.

272

Ciljevi provedbe programa u razdoblju 2013.-2015. i pokazatelji uspjenosti kojima e se mjeriti ostvarenje tih ciljeva
C i l j 1 . P o p u n a s t r at e k i h r o b ni h za l i h a u s k l a d u s B i l a n c om i Za k o n o m o s t ra t e k i m r o b ni m za l i h a m a Sukladno Zakonu o stratekim robnim zalihama, te postojeoj Bilanci stratekih robnih zaliha cilj nam je stvoriti robne zalihe koje ine osnovni poljoprivredno-prehrambeni i neprehrambeni proizvodi koji su nuno potrebni za ivot ljudi, naftni derivati te materijal i sirovine potrebni za proizvodnju, osobito ako imaju poseban znaaj za obranu zemlje i zbrinjavanje stanovnitva u sluaju velikih prirodnih nepogoda, tehniko-tehnolokih i ekolokih katastrofa. Cilj je popuniti Bilancu stratekih robnih zaliha, te osigurati krajnjim korisnicima nesmetano i brzo koritenje robnih zaliha u sluaju potrebe, odnosno Zakonom odreenim situacijama. Strateke robne zalihe uvaju se u robi i novcu. Bilancom je predviena popuna nedostajuih zaliha u petogodinjem periodu, odnosno do 2008. godine. Kako proteklih godina nije izvrena predviena popuna, cilj nam je izvriti revidiranje postojee Bilance i izvriti njenu popunu kako bi u sluaju potrebe mogli osigurati krajnjim korisnicima nesmetano i brzo koritenje robnih zaliha. Pokazatelji uinka
Pokazatelj uinka Jedinica Polazna vrijednost Ciljana vrijednost (2013.) 78 Ciljana vrijednost (2014.) 79 Ciljana vrijednost (2015.) 80

% popunjenosti Bilance s poljoprivrednoprehrambenim proizvodima % popunjenosti Bilance s neprehrambenim proizvodima

77

44

44

44

44

Procjena i ishodite potrebnih sredstava za znaajnije aktivnosti/projekte


K561016 NABAVA ROBNIH ZALIHA REPUBLIKE HRVATSKE
Naziv aktivnosti K561016 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 110,0

10.000.000

11.000.000

13.000.000

15.000.000

Bilancom stratekih robnih zaliha utvreni su osnovi poljoprivredno-prehrambeni i neprehrambeni proizvodi koji su nuno potrebni za ivot ljudi, naftni derivati te materijal i sirovine potrebni za proizvodnju, osobito ako imaju poseban znaaj za obranu zemlje i zbrinjavanje stanovnitva u sluaju velikih prirodnih nepogoda i tehniko-tehnolokih i ekolokih katastrofa. Navedeni projekt ima svrhu popune nedostajuih koliina stratekih robnih zaliha koje su predviene Bilancom.Trenutna popunjenost Bilance je 77 % poljoprivredno-prehrambenim proizvodima i 44 % neprehrambenim proizvodima. Cilj nam je izvriti nabavu stratekih robnih zaliha kako bi u sluaju potrebe mogli osigurati krajnjim korisnicima nesmetano i brzo koritenje robnih zaliha.
273

Pokazatelji rezultata
Pokazatelj rezultata Jedinica Polazna vrijednost Ciljana vrijednost (2013.) 78 Ciljana vrijednost (2014.) 79 Ciljana vrijednost (2015.) 80

Popunjenost Bilance stratekih robnih zaliha s poljoprivrednoprehrambenim proizvodima Popunjenost Bilance stratekih robnih zaliha s neprehrambenim proizvodima

77

44

44

44

44

04965 Agencije u gospodarstvu


Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 79,0 171,4 0,0

44014 44389 47641

7.680.548 3.500.000 00

6.069.000 6.000.000 18.000.000

6.024.000 7.135.604 23.532.734

6.168.000 7.635.604 23.532.734

44014 Agencija za javno-privatno partnerstvo Uvod


Agencija za javno-privatno partnerstvo (dalje: Agencija) osnovana je 21.studenog 2008.godine temeljem Zakona o javno-privatnom partnerstvu (NN 129/08) (dalje Zakon o JPP-u) kojeg je Hrvatski sabor usvojio 24.listopada 2008.godine. U obavljanju aktivnosti propisanih Zakonom o JPP-u Agencija: a) provodi postupak odobravanja prijedloga projekata JPP-a, b) objavljuje popis Informacija o projektima koji se namjeravaju provesti po modelu javnoprivatnog partnerstva, c) objavljuje popis odobrenih projekata JPP-a, d) surauje s javnim tijelima u postupku odabira privatnog partnera, e) ustrojava i vodi Registar ugovora o javno-privatnom partnerstvu, f) prati provedbu projekata JPP-a sukladno odredbama ovoga Zakona, g) predlae ovlatenim predlagateljima izmjene i dopune ovoga Zakona, h) sudjeluje u izradi nacrta propisa iz podruja javno-privatnog partnerstva,
274

i) izrauje i objavljuje vodie i prirunike za pripremu, ugovaranje i provedbu projekata JPP-a te daje upute i objanjenja iz podruja JPP-a, j) donosi odluke u vezi s obavljanjem poslova iz nadlenosti Agencije propisanih ovim Zakonom, k) sudjeluje u informiranju subjekata na tritu javno-privatnog partnerstva o zakonodavnom i institucionalnom okviru JPP-a, u prijenosu znanja o JPP-u, te u promicanju najbolje prakse, l) surauje s inozemnim nacionalnim tijelima ovlatenima za primjenu modela JPP-a i provedbu projekata JPP-a, te s meunarodnim organizacijama i institucijama u svrhu unapreenja domae teorije i primjene modela JPP-a, te u svrhu izvrenja meunarodnih obveza Republike Hrvatske, prenesenih u ovlast Agencije, m) surauje s domaim znanstvenim i istraivakim institucijama, socijalnim partnerima, gospodarskim i nevladinim udrugama i drugim zainteresiranim stranama u svrhu unapreenja domae teorije i primjene modela JPP-a, n) obavlja druge poslove sukladno odredbama ovoga Zakona i Statuta Agencije. U izradi financijskog plana Agencije za razdoblje 2013-2015. u najveoj se mjeri vodilo rauna o utedama u stavkama najma poslovnog prostora i ostalih materijalnih trokova na nain da se ostvare sve planirane aktivnosti.
Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 79,0

44014

7.680.548

6.069.000

6.024.000

6.168.000

OBRAZLOENJE PROGRAMA
3219 JAANJE JAVNO-PRIVATNOG PARTNERSTVA U RH
Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 79,0

3219

7.680.548

6.069.000

6.024.000

6.168.000

Opis programa
Primjena modela javno-privatnog partnerstva proizlazi iz posebnog cilja 2.6. Stratekog plana Ministarstva gospodarstva 2013.-2015. i to Djelovanje javno-privatnog partnerstva u Republici Hrvatskoj. Primjenom javno-privatnog partnerstva doprinijet e se ubrzanju razvoja javne infrastrukture i postizanje optimalnog odnosa izmeu cijene i troka isporuene javne usluge; poticanju ponude projekata JPP-a primjenom visokih standarda pripreme i usklaenosti s usvojenim strategijama; izgradnji dugorono stabilnog i poticajnog okruenja; transparentnim postupcima pripreme projekata osiguravanju kvalitetne i konkurentne ponude privatnih partnera, a time i najvea mogua vrijednost za novac javnom sektoru; stalnom jaaju administrativnih kapaciteta javnog sektora kvalitetnim sustavom informiranja i edukacije; usklaenju i unaprjeenju propisa i standarda u svrhu podizanja razine uinkovitosti pripreme i primjene JPP-a; jaoj meunarodnoj suradnji u svrhu razmjene iskustava i primjenu najbolje prakse, te izgraivanje uloge RH u okruenju kada je rije o primjeni JPP-a, provedbi projekata JPP-a, zakonodavnim i institucionalnim prilagodbama, te informiranja i edukacije javnih tijela kao inicijatora JPP projekata, a u svrhu promocije i izvoza hrvatskih znanja i iskustava.
275

Ciljevi Stratekog plana Ministarstva gospodarstva proizlaze iz posebnih ciljeva: 2.6.1. Odobravanje projekata javno-privatnog partnerstva 2.6.2. Uspostava registra 2.6.3. Meunarodna suradnja 2.6.4. Informiranje i edukacija

Zakonske i druge pravne osnove


Pravni temelji za planiranje aktivnosti Agencije su Zakon o javno-privatnom partnerstvu (NN 78/12) i Uredba o provedbi projekata javno-privatnog partnerstva (NN 88/12).

Ciljevi provedbe programa u razdoblju 2013.-2015. i pokazatelji uspjenosti kojima e se mjeriti ostvarenje tih ciljeva
C i l j 1 . O do b r a v a nj e p r o j e k at a j a v n o- p r i va t n o g p ar t n er s t v a Sadanji nain pripreme projekata JPP-a zahtijeva bolju horizontalnu i vertikalnu koordinaciju svih sudionika, to je u planu u sljedeem trogodinjem razdoblju. Uz to, potrebno je osnaiti administrativne kapacitete sudionika u pripremi prijedloga projekata JPP-a. U planu je koritenje ogranienih ljudskih resursa na racionalan nain, jasnim odabirom prioritetnih sektora i podruja za primjenu JPP-a. Cilj je na taj nain ograniiti broj projektnih prijedloga, uz poveanje kvalitete njihove pripreme. Poveanje broja projektnih prijedloga mogue je samo jaanjem administrativnih kapaciteta, u emu posebnu ulogu ima sustavna izobrazba, te zapoljavanje planiranog broja djelatnika i osiguravanjem dodatnih financijskih sredstava za koritenje vanjskih konzultantskih usluga. U planu je takoer niz aktivnosti u suradnji s nadlenim tijelima JL(R)S, kao to su obilazak projektnih lokacija, radni sastanci s predstavnicima JL(R)S, radionice, savjetovanja i sl., kako bi se u najranijoj fazi prikupljanja potreba i oblikovanja planova i projektnih prijedloga JL(R)S vodilo rauna o njihovom usklaivanju s prioritetima i ciljevima usvojenih strategija, a u suradnji s nadlenim ministarstvima. Cilj je na taj nain u najranijoj moguoj fazi sprijeiti nepotrebno rasipanje vrlo ogranienih resursa za pripremu projekata, odbacivanjem u ranoj fazi prijedloga koji u startu ne ispunjavaju temeljne preduvjete za odobravanje, odnosno usmjeravanjem raspoloivih resursa na pripremu projekata koji te kriterije ispunjavaju, a po potrebi i udruivanjem raspoloivih resursa vie JL(R)S radi pripremu zajednikih (uvezanih) projekata. Pokazatelji uinka
Pokazatelj uinka Jedinica Polazna vrijednost Ciljana vrijednost (2013.) 30 Ciljana vrijednost (2014.) 30 Ciljana vrijednost (2015.) 30

odobravanje projekata JPP-a

broj

Procjena i ishodite potrebnih sredstava za znaajnije aktivnosti/projekte


A775008 ADMINISTRACIJA I UPRAVLJANJE AGENCIJE ZA JAVNO PRIVATNO PARTNERSTVO
Naziv aktivnosti A775008 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 92,6

5.758.356

5.331.000

5.584.000

5.728.000

276

Kroz aktivnost Administracija i upravljanje Agencije za javno-privatno partnerstvo provodi se program JPP-a u okviru kojega su obuhvaene radnje vezane za ocjenu i odobravanje Prijedloga projekta, praenje provedbe ugovorenih projekata, meunarodnu suradnju (u okviru kojega je i provedba IPA TWL projekta Daljnje jaanje sustava JPP-a u RH) te pripremu i provedbu programa informiranja i edukacije sudionika na JPP tritu. Planirana financijska sredstva potrebna su za: - jaanje administrativnog kapaciteta Agencije; - jaanje kapaciteta za provedbu programa EU fondova u odnosu na JPP projekte; - pripremu i provedbu programa edukacije sudionika na JPP tritu; - meunarodnu suradnju. Pokazatelji rezultata
Pokazatelj rezultata Jedinica Polazna vrijednost Ciljana vrijednost (2013.) 30 Ciljana vrijednost (2014.) 30 Ciljana vrijednost (2015.) 30

odobravanje projekata uspostava registra meunarodna suradnja informiranje edukacija

JPP

broj

broj broj

0 3

40 3

120 3

150 3

broj

10

10

10

10

44389 Agencija za opremu pod tlakom Uvod


Agencija za opremu pod tlakom je ovlateno tijelo za preglede i ispitivanje opreme pod tlakom visoke razine opasnosti. Agencija za opremu pod tlakom obavlja djelatnost sukladno lanku 5. Zakona o tehnikim zahtjevima za proizvode i ocjenjivanju sukladnosti i tehnikim propisima donesenim na temelju tog Zakona: 1. razvrstavanje opreme pod tlakom prema razini opasnosti; 2. prvi pregled opreme pod tlakom visoke razine opasnosti; 3. periodiki pregled opreme pod tlakom visoke razine opasnosti; 4. izvanredni pregled opreme pod tlakom visoke razine opasnosti; 5. pregled prije ponovnog putanja u rad opreme pod tlakom visoke razine opasnosti; 6. provjera odravanja i podeavanja sigurnosnog pribora; 7. provoenje tehnikog nadzora nad postupcima popravaka i odravanja opreme pod tlakom visoke razine opasnosti; 8. voenje evidencije opreme pod tlakom visoke razine opasnosti i dokumentacije opreme pod tlakom visoke razine opasnosti;

277

9. voenje evidencije i provoenje tehnikog nadzora nad pravnim osobama koje obavljaju poslove ispitivanja i podeavanja sigurnosnog pribora i pripreme opreme pod tlakom visoke razine opasnosti za periodike preglede; 10. obavjeivanje nadlenih inspekcijskih tijela o opremi pod tlakom koju je potrebno staviti izvan uporabe zbog neispunjavanja sigurnosnih zahtjeva; 11. sudjelovanje u procesu donoenja tehnikih specifikacija i izobrazbe iz podruja opreme pod tlakom.
Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 171,4

44389

3.500.000

6.000.000

7.135.604

7.635.604

OBRAZLOENJE PROGRAMA
3218 UNAPREENJE SIGURNOSTI LJUDI, IMOVINE I OKOLIA
Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 171,4

3218

3.500.000

6.000.000

7.135.604

7.635.604

Opis programa
Ovim programom Agencija osigurava sredstva za obavljanje poslova vezanih za preglede i ispitivanje opreme pod tlakom visoke razine opasnosti, a ija je djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku, zbog sigurnosti ljudi, imovine i okolia. U procesu pridruivanja Europskoj uniji RH je uskladila tehniko zakonodavstvo (s direktivama 87/404/EEC, 97/23/EC i 1999/36/EC) na podruju opreme pod tlakom budui da je oprema pod tlakom zbog svojih specifinosti, posebice opasnosti za ljude, domae ivotinje, materijalna dobra i okoli izuzetno osjetljivo i zahtjevno podruje koje se nastoji urediti kao u zemljama Europske unije.

Zakonske i druge pravne osnove


Zakon o ustanovama (N.N. br. 76/93, 29/97, 47/99, 35/08) Zakon o tehnikim zahtjevima za proizvode i ocjenjivanje sukladnosti (N.N. 20/10) Uredba o osnivanju Agencije za opremu pod tlakom (N.N. br. 132/08 i 29/11 i 90/12) Pravilnik o pregledima i ispitivanju opreme pod tlakom (N.N. br. 138/08).

Ciljevi provedbe programa u razdoblju 2013.-2015. i pokazatelji uspjenosti kojima e se mjeriti ostvarenje tih ciljeva
C i l j 1 . P o v e a n j e s i gu r n o s t i o p re m e p o d t l a k om v i s o k e ra zi n e opasnosti Agencija e svojim tehnikim pregledima opreme pod tlakom utjecati na poveanje sigurnosti opreme pod tlakom, odnosno sigurnosti ljudi, imovine i okolia sukladno tehnikim propisima za podruje opreme pod tlakom. Pokazatelji uinka
278

Pokazatelj uinka

Jedinica

Polazna vrijednost

Ciljana vrijednost (2013.) 12.000.000

Ciljana vrijednost (2014.) 13.000.000

Ciljana vrijednost (2015.) 14.000.000

Poveanje proraunskih prihoda

kn

5.590.310 31.12.2011.

Procjena i ishodite potrebnih sredstava za znaajnije aktivnosti/projekte


A817022 ADMINISTRACIJA I UPRAVLJANJE AGENCIJE ZA OPREMU POD TLAKOM
Naziv aktivnosti A817022 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 171,8

3.488.000

5.990.900

7.117.104

7.624.504

Sredstva su namijenjena za rad Agencije, odnosno za obavljanje poslova pregleda opreme pod tlakom visoke razine opasnosti. Nadalje, sredstva su potrebna za ustrojavanje Agencije, odnosno zapoljavanje novih djelatnika Agencije i za materijalne rashode za trokove najma poslovnog prostora za 4 grada (Zagreb, Rijeka, Split, Osijek). Djelatnici OPT-AGENCIJE u podrunicama izvan Zagreba su jo uvijek u prostorijama Dravnog inspektorata. Ukoliko bi se navedeno ispunilo ostvario bi se vei broj pregleda opreme pod tlakom, vea kvaliteta pregleda ime bi se poveala sigurnost ljudi, imovine i okolia. Isto tako ostvarili bi se i vei proraunski prihodi. Pokazatelji rezultata
Pokazatelj rezultata Jedinica Polazna vrijednost Ciljana vrijednost (2013.) 14.000 Ciljana vrijednost (2014.) 15.000 Ciljana vrijednost (2015.) 16.000

Poveanje broja tehnikih pregleda

BROJ

2011=9.562

47641 Agencija za investicije i konkurentnost Uvod


Djelatnost Agencije za investicije i konkurentnost (u daljnjem tekstu AIK) utvrena Zakonom o osnivanju Agencije za investicije i konkurentnost (Narodne novine, broj 53/12) je sustavna i operativna provedba politike i mjera za poveanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva s posebnim naglaskom na poticanje investicija pravnih osoba, poboljanje uinkovitosti u primjeni inovacija i poticanje primjene financijskih mehanizama za podrku gospodarstvu uz uvjet potivanja propisa iz podruja zatite okolia, odnosno naela odrivog razvitka. U obavljanju poslova poticanja ulaganja AIK provodi proaktivni pristup poticanja investicija sukladno Strategiji poticanja investicija, priprema projekte za ponudu investitorima, prua podrku investitorima pri realizaciji investicijskih projekata, te vodi post-investicijsku brigu.

279

U obavljanju poslova poveanja konkurentnosti AIK daje podrku poboljanju investicijske klime u Republici Hrvatskoj kroz provedbu stratekih dokumenata Vlade RH, predlaganjem konkretnih mjera s ciljem otklanjanja administrativnih barijera i poveanja administrativne uinkovitosti i transparentnosti javne uprave. AIK provodi politike i mjere sektorske specijalizacije regija, prua podrku Vijeu za konkurentnost u podruju mjerenja konkurentnosti i izradi preporuka za unapreenje konkurentnosti i predlae primjenu novih financijskih mehanizama za podrku gospodarstvu.
Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 0,0

47641

00

18.000.000

23.532.734

23.532.734

OBRAZLOENJE PROGRAMA
3223 PRIVLAENJE INVESTICIJA I POVEANJE KONKURENTNOSTI
Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 0,0

3223

00

18.000.000

23.532.734

23.532.734

Opis programa
AIK djeluje kroz jedinstveni program privlaenja investicija i poveanja konkurentnosti, iji su temeljni ciljevi unapreenje investicijske klime uklanjanjem prepreka za investicije, privlaenje investicija, te jaanje meunarodne konkurentnosti hrvatskog gospodarstva. Program privlaenja investicija i poveanja konkurentnosti provodi se kroz 4 aktivnosti i 1 kapitalni projekt ije su zadae pruanje podrke investicijskim projektima, izrada mjera za unapreenje konkurentnosti ukljuujui i predlaganje izmjena zakonskih i podzakonskih akata, provedbu politike sektorske specijalizacije regija, te promoviranje Republike Hrvatske kao poeljne investicijske destinacije.

Zakonske i druge pravne osnove


Zakonom o osnivanju Agencije za investicije i konkurentnost (Narodne novine, broj 53/12)

Ciljevi provedbe programa u razdoblju 2013.-2015. i pokazatelji uspjenosti kojima e se mjeriti ostvarenje tih ciljeva
C i l j 1 . P o v e a n j e k on k u r e n t n os t i i po zi c i o n i r a nj e H r v at s ke m e u v o d e e de s t i n a ci j e za u l a g a nj a Cilj ukljuuje provedbu politika i mjera za poveanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva s posebnim naglaskom na poticanje investicija te poboljanje, ulagakog okruenja i promidbu Republike Hrvatske kao poeljne ulagake destinacije. Poveanje konkurentnosti i pozicioniranje Hrvatske meu vodee destinacije za ulaganja provodit e se kroz podrku izradi stratekih dokumenata u podruju poveanja konkurentnosti i poticanja ulaganja, te njihovu provedbu. AIK e napraviti analizu stanja, te predloiti mjere za uklanjanje administrativnih barijera s ciljem poboljanja poslovnog

280

okruenja i poveanja konkurentnosti hrvatskog gospodarstva. Kao polazine osnove za definiranje mjera koristiti e se pokazatelji po metodologiji godinjih izvjetaja Global Competitivnes Report World Economic Forum-a i Doing Business World Bank-a. Koristiti e se i pozitivna iskustva Europske unije koja pokazuju kako su sektorska specijalizacija i uspostavljanje klastera konkurentnosti kvalitetan alat za podizanje razine konkurentnosti. Cilj se planira ostvariti izradom analitike podloge za sektorsku specijalizaciju, identificiranjem nia u kljunim sektorima, kao i uspostavom klastera konkurentnosti i identificiranjem projekata koji e pridonijeti unapreenju konkurentnosti odreenih sektora, ali i ukupnog hrvatskog gospodarstva. Sektorska specijalizacija i politika razvoja klastera pomoi e Republici Hrvatskoj da iskoristi svoj teritorijalni kapital i na taj nain povea svoju konkurentnost u odnosu na druge EU zemlje i ostale zemlje iz meunarodnog okruenja. Pokazatelji uinka
Pokazatelj uinka Jedinica Polazna vrijednost Ciljana vrijednost (2013.) 76* Ciljana vrijednost (2014.) 71* Ciljana vrijednost (2015.) 66*

Poveana konkurentnost hrvatskog gospodarstva u meunarodnom okruenju * ciljane vrijednosti su za koritenje iste metodologije izrade izvjetaja i analizu istog broja obraenih zemalja Unaprijeeno poslovno okruenje kao i poboljana investicijska klima * ciljane vrijednosti su za koritenje iste metodologije izrade izvjetaja i analizu istog broja obraenih zemalja

rang

WEF GCI 2012/13

81

rang

DOING BUSINESS 2013

77*

72*

67*

84

C i l j 2 . P ri v l a e nj e i r e a l i za c i j a u l a g a ki h p r o j e ka t a Jedna od temeljnih aktivnosti AIK-a je i proaktivno traenje i privlaenje investitora te podrka realizaciji investicijskih projekata. AIK svim investitorima stoji na raspolaganju za davanje informacija o mogunostima i uvjetima ulaganja u Republiku Hrvatsku, kao i za podrku u voenju investicijskog projekta od pred-investicijske faze, realizacije investicije i post-investicijske brige. AIK osigurava podrku investitorima u procesu realizacije projekata u RH kroz pruanje svih operativnih usluga; od inicijalnog upita i organizacije posjeta lokacijama, preko pruanja informacija o potrebnim dozvolama i mogunostima ostvarivanja poticaja za investicije do povezivanja s nadlenim tijelima dravne uprave i ostalim subjektima neophodnima u realizaciji projekata. Agencija uz navedene aktivnosti osigurava i iroki

281

spektar usluga investitorima i nakon realizacije samog investicijskog projekta s ciljem poveanja investicija. Pokazatelji uinka
Pokazatelj uinka Jedinica Polazna vrijednost Ciljana vrijednost (2013.) 6 Ciljana vrijednost (2014.) 8 Ciljana vrijednost (2015.) 11

Poveanje broja aktivnosti vezanih uz podrku investitorima

broj provedenih aktivnosti

Procjena i ishodite potrebnih sredstava za znaajnije aktivnosti/projekte


A864008 PRIVLAENJE INVESTICIJA
Naziv aktivnosti A864008 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 0,0

00

1.047.000

1.095.000

1.095.000

Privlaenje investicija obuhvaa pruanje sustavne potpore realizaciji investicijskih projekata, proaktivno privlaenje investicija, provoenje investicijske politike, unaprjeenje investicijskog okruenja, te promociju Republike Hrvatske kao investicijske destinacije. U obavljanju aktivnosti privlaenja investicija, provodi se proaktivni pristup poticanja investicija. AIK priprema projekte za ponudu investitorima, prua podrku postojeim i potencijalnim investitorima pri realizaciji investicijskih projekata te vodi postinvesticijsku brigu. Pokazatelji rezultata
Pokazatelj rezultata Jedinica Polazna vrijednost Ciljana vrijednost (2013.) 12 Ciljana vrijednost (2014.) 20 Ciljana vrijednost (2015.) 30

Poveanje broja pripremljenih investicijskih projekata i ulagakih destinacija Poveanje organiziranih investicijskih kampanja inozemstvu broja ciljanih u

broj

broj

12

Poveanje broj kvalificiranih posjeta ulagaa lokacijama u RH

broj

12

20

30

282

A864009 POVEANJE KONKURENTNOSTI


Naziv aktivnosti A864009 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 0,0

00

1.047.000

1.095.000

1.095.000

Aktivnosti Sektora za konkurentnost u Agenciji za investicije i konkurentnost ukljuuju stvaranje kvalitativne podloge za poboljanje konkurentnosti, voenje baze razvojnog potencijala, provoenje ex-ante i ex-post analize po pitanju kljunih komponenti konkurentnosti, praenje trendova u zemlji i svijetu po pitanju konkurentnosti i razvoja kljunih sektora, podrku izradi stratekih dokumenata namijenjenih jaanju konkurentnosti i njihovo provoenje, te podrku uspostavi i radu klastera konkurentnosti. Pokazatelji rezultata
Pokazatelj rezultata Jedinica Polazna vrijednost Ciljana vrijednost (2013.) 30 Ciljana vrijednost (2014.) 30 Ciljana vrijednost (2015.) 30

Izrada analize stanja i predlaganje mjera za unapreenje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva Izrada podloga za sektorske strategije Uspostavljeni klasteri konkurentnosti

broj

broj

12

broj

12

04970 Dravni zavod za mjeriteljstvo


Uvod
Djelatnost Dravnog zavoda za mjeriteljstvo usmjerena je na osiguranje mjeriteljskog jedinstva Republike Hrvatske u funkciji slobodnog kretanja roba i usluga, a sa ciljem zatite potroaa i osiguranja sigurnosti i zdravlja ljudi i ivotinja. Da bi se osigurala misija Dravnog zavoda za mjeriteljstvo, i njegova vodea uloga u upravljanju mjeriteljskim sustavom RH, nuno je osigurati unapreenje sustava zakonskog mjeriteljstva, ispitivanja i igosanja predmeta od plemenitih kovina, sustava homologacije vozila, sustava europske naplate cestarina (EENC) te mjeriteljske inspekcije i nadzora.
Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 101,7

04970

19.629.605

19.959.964

20.924.540

20.839.540

283

OBRAZLOENJE PROGRAMA
3222 USPOSTAVA I KOORDINACIJA NACIONALNOG MJERITELJSKOG SUSTAVA RH
Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 101,7

3222

19.629.605

19.959.964

20.924.540

20.839.540

Opis programa
Djelotvorno upravljanje mjeriteljskim sustavom osigurat e: stabilno i odrivo funkcioniranje mjeriteljskog sustava Republike Hrvatske te njegovo neprekidno poboljavanje. Glavni su ciljevi nacionalnoga mjeriteljskoga sustava ujednaenje sustava zakonitih mjernih jedinica s Meunarodnim sustavom jedinica (SI), osiguranje vjerodostojnosti rezultata mjerenja koja se provode u svrhu zatite potroaa, zatite ivota, zdravlja ljudi i ivotinja, zatite okolia, ope sigurnosti i zatite prirodnih izvora te donoenje i provedba mjeriteljskih propisa. odravanjem i neprekidnim poboljavanjem mjeriteljskog sustava potrebno je osigurati da mjeriteljska infrastruktura bude u funkciji poboljanja konkurentne sposobnosti nacionalne industrije i otvaranja pristupa vanjskim tritima. Ona mora doprinositi stjecanju znanja o novim tehnologijama prije svega u mjerenju i ispitivanju te omoguiti njihovo prenoenje nacionalnoj industriji i gospodarstvu te osigurati prihvaanje na meunarodnoj razini mjerenja i ispitivanja koja se provode u Republici Hrvatskoj i time omoguiti sklapanje meunarodnih trgovinskih sporazuma koji se odnose na slobodu kretanja roba. poboljavanje nacionalnog sustava za ispitivanje i igosanje (potvrivanje) predmeta od plemenitih kovina na cijelom teritoriju Republike Hrvatske boljim opremanjem te osiguranjem odgovarajuih ljudskih resursa i prostora doprinijet e poboljanju sposobnosti na ispitivanju i igosanju. djelotvorno upravljanje nacionalnim sustavom homologacije cestovnih vozila, traktora (opreme, dijelova itd.), sustavno usklaivanje pripadajuih propisa s meunarodnim propisima (EZ direktivama, UN/ECE pravilnicima) i time ostvarivanje osnovnog cilja sustava homologacije, a to je primjerena razina sigurnosti vozila u prometu i zatite okolia. poboljanje i djelotvorno obavljanje i inspekcijskih poslova koji se odnose na nadzor nad primjenom i izvravanjem zakona, drugih propisa i opih akata u djelatnosti mjeriteljstva i prometu predmeta od plemenitih kovina kao i nadzor nad strunim radom ovlatenih mjeritelja i ovlatenih pravnih osoba.

Zakonske i druge pravne osnove


Zakon o mjeriteljstvu (NN 163/2003), Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o mjeriteljstvu (NN 111/07) Zakon o nadzoru predmeta od plemenitih kovina ( NN 76/93 ), Zakon o tehnikim zahtjevima za proizvode i ocjenjivanju sukladnosti (NN 20/10 ) Zakon o sigurnosti prometa ( homologacija NN 105/04 ) Zakon o cestama ( homologacija NN 84/11) Zakon o zatiti okolia ( NN110/07)
284

Zakon o raunanju vremena ( NN 27/93, NN 33/96 )

Ciljevi provedbe programa u razdoblju 2013.-2015. i pokazatelji uspjenosti kojima e se mjeriti ostvarenje tih ciljeva
C i l j 1 . U n a p rj e e nj e s u s t av a h om o l og a ci j e v o zi l a i d i j el o v a i u v o e n j e s u s t a va o cj e n e t e h ni k e s u kl a d n o s t i U podruju sustava homologacije vozila, traktora za poljoprivredu i umarstvo potrebno je osigurati trajno osuvremenjivanje propisa i njihovu provedbu. Za kvalitetnu provedbu sustava homologacije potrebno je osigurati uspostavljanje odgovarajueg posebnog informacijskog sustava vezanog za homologaciju vozila i dijelova (obaveza DZM-a kao tijela nadlenog za homologaciju vozila u Republici Hrvatskoj). Takav informacijski sustav osigurat e raspoloivost homologacijskih podataka o vozilima i necestovnim pokretnim strojevima koje Zavod dobiva od proizvoaa (preko njihovih ovlatenih dobavljaa) u provedbi sustava homologacije drugim potencijalnim korisnicima takvih podataka (tehniki pregledi, registracija vozila, ovlatene pravne osobe za strune poslove u postupku homologacije, porezna uprava, tijela dravne uprave za zatitu okolia itd.) ukljuujui i podatke koji se dostavljaju Europskoj komisiji te osigurati integriranje te baze u cjelovit informatiki sustav elektronikog upravljanja dokumentima i elektronikog upravljanja poslovnim procesima. Uspostaviti sustav nadzora sukladnosti necestovnih strojeva koji se stavljaju na trite RH. Pokazatelji uinka
Pokazatelj uinka Jedinica Polazna vrijednost Ciljana vrijednost (2013.) 80 Ciljana vrijednost (2014.) 100 Ciljana vrijednost (2015.)

Uspjenost implementacije sustava homologacije vozila i necestovnih strojeva Izraena potreba i opravdanosti analiza studije

60

kom

C i l j 2 . R a zv o j i u n a pr j e e nj e za k o n s k og m j er i t el j s t v a Kako bi se omoguio daljnji razvoj i unaprjeenje djelatnosti zakonskog mjeriteljstva treba poraditi na jaanju kapaciteta u svim segmentima poslovanja Zavoda. Time e se stvoriti kvalitetna podloga za poboljanje radnog uinka. Jaanje kapaciteta zakonskog mjeriteljstva takoer e se odraziti i na kvalitetu gospodarske djelatnosti RH u smislu konkurentnosti. Da bi se ostvario daljnji rast DZM-a potrebno je uspostaviti to kvalitetniji odnos Zavoda sa proizvoaima i korisnicima mjerila. Proizvoai i korisnici mjerila predstavljaju vanu kariku u lancu poslovnih procesa Zavoda s kojima se mora ostvariti visoki stupanj zadovoljstva i meusobne suradnje da bi se to manifestiralo sa to efikasnijim uincima u praksi DZM-a. Suradnja s drugim TDU i brojim meunarodnim radnim grupama i organizacijama omoguava dobru prepoznatljivost Zavodu na nacionalnoj i inozemnoj razini, te doprinose stvaranju dobrog javnog miljenja o poslovanju DZM-a.

285

Pokazatelji uinka
Pokazatelj uinka Jedinica Polazna vrijednost Ciljana vrijednost (2013.) 8 Ciljana vrijednost (2014.) 11 Ciljana vrijednost (2015.) 13

Broj kompletiranih postojeih i novih mjeriteljskih laboartorija Postignuta razmjena znanja i iskustava u podruju mjeriteljstva Ostvarena suradnja sa udrugama potroaa Koordinacija s drugim tijelima dravne uprave Sudjelovanje u meunarodnim radnim grupama Uspostavljen centar mjeriteljske izvrsnosti

broj

50

100

50

50

60

70

20

40

60

90

broj

10

broj

C i l j 3 . O s t va r i v a n j e n a e l a za k o n i t os t i Naelo zakonitosti kao temelj vladavine prava te usklaenost propisa sa zakonodavstvom EU predstavljaju kljuno naelo prilikom donoenja novih zakonskih i podzakonskih akata iz podruja mjeriteljstva i nadzora predmeta od plemenitih kovina. Zakonodavstvo i praksa EU zahtijevaju da se hrvatski pravni sustav, u svim svojim segmentima, pa tako i mjeriteljstvu i nadzoru predmeta od plemenitih kovina, harmonizira sa europskim pravnim standardima. Pokazatelji uinka
Pokazatelj uinka Jedinica Polazna vrijednost Ciljana vrijednost (2013.) Kontinuirano Ciljana vrijednost (2014.) Kontinuirano Ciljana vrijednost (2015.) Kontinuirano

Usklaeni propisi sa EU-zakonodavstvom Objava Zakona mjeriteljstvu o

Kontinuirano

Kontinuirano

broj

Donoenje podzakonskih akata na temelju Zakona o mjeriteljstvu Donoenje Zakona o nadzoru predmeta od plemenitih kovina

40

75

100

broj

286

Donoenje podzakonskih akata na temelju Zakona o nadzoru predmeta od plemenitih kovina

50

100

C i l j 4 . C j el o vi t o ur e e n s u s t a v o vj e ra v an j a Cjelovito ureen sustav ovjeravanja omoguio bi postizanje to boljih rezultata prilikom izvravanja radnih zadataka, a korisnici mjerila i Zavod ostvarili bi obostrane efikasne uinke u sklopu svoje djelatnosti. Uspostavljanje modela nadzora i kontrole poslovnih procesa Zavoda te razvoj umjernih i ispitnih laboratorija vaan su preduvjet za to kvalitetnije izvrenje radnih zadataka pojedinih slubenika te bi se time znaajno unaprijedilo poslovanje DZM-a ali i gospodarske djelatnosti openito. Pokazatelji uinka
Pokazatelj uinka Jedinica Polazna vrijednost Ciljana vrijednost (2013.) 100 Ciljana vrijednost (2014.) Ciljana vrijednost (2015.)

Uspostavljen model prijenosa ovlasti na pravne osobe Uspostavljen model nadzora i kontrole rada ovjeravanja Uspostavljen model licenciranja mjeritelja Razvijeni postojei i uspostavljeni novi umjerni i ispitni laboratoriji

100

70

90

100

broj

11

13

C i l j 5 . O s u v re m en j en s u s t av n a d zo r a p r ed m e t a o d p l e m e n i t i h k o v i n a Potrebno je opremiti laboratorije Dravnog zavoda za mjeriteljstvo koji provode ispitivanje i igosanje predmeta od plemenitih kovina suvremenom opremom koja odgovara dananjem stupnju razvoja tehnike te ujednaiti tehnike mogunosti i osposobljenost svih laboratorija lociranih u podrunim jedinicama Dravnog zavoda za mjeriteljstvo kako bi se na cjelokupnom teritoriju Republika Hrvatske osigurala istovjetna zatita potroaa od moguih prevara. Time bi se osiguralo meunarodno priznavanje ispitivanja i igosanja i omoguilo potpisivanje odgovarajuih sporazuma na europskoj razini o meusobnome priznavanja takvih ispitivanja i igova. Sustav ispitivanja i igosanja povezati s odgovarajuim europskim i meunarodnim sustavom sudjelovanjem u aktivnostima ispitivanja i igosanja predmeta od plemenitih kovina te postati punopravnim lanom europske Konvencije o nadzoru nad predmetima od plemenitih kovina i njihovu oznaivanju (Convention on the control and Marking of Articles of Precious Metals).

287

Osigurati primjereni stupanj informatike podrke za sustav ispitivanja i igosanja predmeta od plemenitih kovina i integriranje te baze u cjelovit informatiki sustav elektronikog upravljanja dokumentima i elektronikog upravljanja poslovnim procesima Provoditi trajno kolovanje i osposobljavanje strunjaka zavoda za praenje razvoja i uvoenje novih metoda u podruja ispitivanja predmeta od plemenitih kovina. Pokazatelji uinka
Pokazatelj uinka Jedinica Polazna vrijednost Ciljana vrijednost (2013.) 700.000 Ciljana vrijednost (2014.) 750.000 Ciljana vrijednost (2015.) 800.000

Koliina predmeta od plemenitih kovina na tritu Ispunjeni zahtjevi za igosanje i ispitivanje predmeta od plemenitih kovina

broj

600.000

broj

1.600

1.700

1.750

1.800

C i l j 6 . P o v e a n j e s t ru n o s t i i k o m pe t e nt no s t i Intelektualni resursi su jedan od najdostupnijih resursa s kojima Zavod raspolae. Poveanje kompetencije slubenika, stalna edukacija te uspostava odgovarajue strune strukture slubenika jesu pretpostavka uspjeno izvrenih radnih zadataka te preduvjet za daljnje unaprjeenje poslovnih procesa. Prilikom izvravanja svojih terenskih radnih zadataka slubenicima treba omoguiti to bolju radnu okolinu uz pruanje zatite zdravlja i sigurnosti ivota slubenika. Unaprjeenjem sustava zatite na radu Zavod osigurava voenje brige o sigurnosti i zdravlju slubenika Pokazatelji uinka
Pokazatelj uinka Jedinica Polazna vrijednost Ciljana vrijednost (2013.) kontinuirano Ciljana vrijednost (2014.) kontinuirano Ciljana vrijednost (2015.) kontinuirano

Poveana slubenika

strunost

kontinuirano

kontinuirano

Poveana kompetentnost slubenika Uspostavljen sustav prijenosa znanja i informacija Uinkovit sustav zatite na radu

kontinuirano

kontinuirano

kontinuirano

kontinuirano

kontinuirano

kontinuirano

kontinuirano

kontinuirano

kontinuirano

kontinuirano

30

50

75

80

C i l j 7 . D j el o t v o r n a or g a n i za c i j a Definiranjem i opisom najvanijih poslovnih procesa omogueno je prepoznavanje realnih potreba poslovanja uz optimizaciju resursa s kojima Zavod raspolae.
288

Optimizacijom resursa pokuavaju se zadovoljiti realne potrebe poslovanja kroz smanjenje tekuih trokova koji su nuni za uspjeno izvravanje poslovnih procesa uz poveanje prihoda koji proizlaze iz mjeriteljske djelatnosti. Opremanje radnih mjesta potrebnom opremom osigurat e izvravanje radnih zadataka slubenika s poveanim stupnjem efikasnosti i za posljedicu e imati to kvalitetnije izvrene radne zadatke koje je potrebno nagraditi i motivirati kako bi se ta kvaliteta obavljene usluge i efikasnosti zadrala prilikom daljnjeg izvravanja radnih zadataka. Uvoenje HRN ISO 9001, HRN ISO 17025 i HRN ISO 17020 ukljuuje brojne postupke u vanim podrujima DZM-a koji se odnose na sustav upravljanja kvalitetom i omoguuju to efikasnije upravljanje resursima. Pokazatelji uinka
Pokazatelj uinka Jedinica Polazna vrijednost Ciljana vrijednost (2013.) 100 Ciljana vrijednost (2014.) Ciljana vrijednost (2015.)

Izraena knjiga poslovnih procesa Primjena norme ISO 9001 uz stalno praenje i unapreenje Primjena norme ISO 17 025 i ISO 17 020 uz stalno praenje i unapreenje rada organizacije Primjena norme ISO 27000

60

broj

broj

40

70

80

80

Procjena i ishodite potrebnih sredstava za znaajnije aktivnosti/projekte


A762000 ADMINISTRACIJA I UPRAVLJANJE DRAVNOG ZAVODA ZA MJERITELJSTVO
Naziv aktivnosti A762000 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 97,1

19.078.605

18.523.964

18.988.540

18.928.540

Ovaj program ima za cilj obavljanje svih strunih i administrativnih poslova radi nesmetanog, racionalnog i uspjenog obavljanja djelatnosti Zavoda. Djelatnost Dravnog zavoda za mjeriteljstvo usmjerena je na osiguranje mjeriteljskog jedinstva Republike Hrvatske u funkciji slobodnog kretanja roba i usluga, a sa ciljem zatite potroaa i osiguranja sigurnosti i zdravlja ljudi i ivotinja. Da bi se osigurala misija Dravnog zavoda za mjeriteljstvo i njegova vodea uloga u upravljanju mjeriteljskim sustavom RH, nuno je osigurati unaprjeenje sustava zakonskog mjeriteljstva, ispitivanja i igosanja predmeta od plemenitih kovina, sustava homologacije vozila,te mjeriteljske inspekcije i nadzora.
289

Pokazatelji rezultata
Pokazatelj rezultata Jedinica Polazna vrijednost Ciljana vrijednost (2013.) 750 Ciljana vrijednost (2014.) 800 Ciljana vrijednost (2015.) 850

Poveanje broja rijeenih zahtjeva u postupku homologacije vozila, traktora i dijelova Poveanje broja ovjerenih mjerila Poveanje broja realiziranih zahtjeva za ispitivanje i igosanje predmeta od plemenitih kovina Izrada nacrta zakona, njihove izmjene i dopune u podruju mjeriteljstva, homologacije vozila i nadzora predmeta od plemenitih kovina

broj

700

broj

600.000

600.000

610.000

620.000

broj

900

1.000

1.100

1.150

20

40

75

100

K762001 OSIGURANJE POTREBNE RAZINE KVALITETE KROZ PROCESE AKREDITACIJE I CERTIFIKACIJE


Naziv aktivnosti K762001 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 500,0

100.000

500.000

1.000.000

1.000.000

Definiranjem i opisom najvanijih poslovnih procesa omogueno je prepoznavanje realnih potreba poslovanja uz optimizaciju resursa s kojima Zavod raspolae. Optimizacijom resursa pokuavaju se zadovoljiti realne potrebe poslovanja kroz smanjenje tekuih trokova koji su nuni za uspjeno izvravanje poslovnih procesa uz poveanje prihoda koji proizlaze iz mjeriteljske djelatnosti. Opremanje radnih mjesta potrebnom opremom osigurat e izvravanje radnih zadataka slubenika s poveanim stupnjem efikasnosti i za posljedicu e imati to kvalitetnije izvrene radne zadatke koje je potrebno nagraditi i motivirati kako bi se ta kvaliteta obavljene usluge i efikasnosti zadrala prilikom daljnjeg izvravanja radnih zadataka. Odredba o unutarnjem ustrojstvu samo bi jo jasnije definirala i pojasnila radne zadatke koji proizlaze iz djelatnosti DZM-a uz opis pojedinih
290

radnih mjesta s pripadajuim sistemom bodovanja i mogunou koritenja brojnih prava i pogodnosti koji su ureeni takvom uredbom. Norma HRN ISO 9001:2009 prvenstveno definira sustav upravljanja kvalitetom koji ukljuuje izraenu odgovornost Zavoda da kroz to efikasnije upravljanje resursima i kvalitetom kroz brojna mjerenja i analize omogui to kvalitetnije usluge svojim subjektima. Certifikacijom sustava kvalitete prema normi HRN EN ISO 9001 i akreditacija prema normama HRN EN ISO/IEC 17025 i HRN EN ISO/IEC 17020 ispunit e se vizija Zavoda, da DZM postane moderno organizirano, uinkovito i djelotvorno tijelo dravne uprave preuzimajui vodeu ulogu u podruju infrastrukture kvalitete. Integriranou informatikog sustava iz brojnih podruja Zavoda (mjeriteljstvo, homologacija i plemenite kovine) omoguuje se analiziranje organizacije, procesa i podataka te se temeljem takve analize omoguuje postavljanje kvalitetnog informacijskog sustava koji omoguuje efikasno upravljanje kvalitetom. Koritenjem norma serije ISO 27000 Sustavi informacijske sigurnosti osigurava se snana podloga informacijskog sustava u svim sustavima procesa koji bi trebali osigurati integriranost poslovnih procesa. U dananjim uvjetima integrirani informacijski sustav uz potporu norma serije ISO 27000 Sustavi informacijske sigurnosti predstavlja izuzetan standard podrke poslovnim procesima koja znatno ovisi o stupnju angamana pojedinih sudionika poslovnih procesa DZM-a. Pokazatelji rezultata
Pokazatelj rezultata Jedinica Polazna vrijednost Ciljana vrijednost (2013.) Ciljana vrijednost (2014.) 1 Ciljana vrijednost (2015.)

Certifikacija po normi HRN ISO 9001 Akreditirani umjerni i ispitni laboratoriji po normi HRN ISO 17025 Akreditirani odjel mjeriteljskog nadzora po normi 17020 Siguran informatiki sustav kroz norme HRN HRN ISO 27001 i

broj

broj

broj

broj

ISO 17024

K762002 IZGRADNJA I OPREMANJE POSLOVNOG PROSTORA


Naziv aktivnosti K762002 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 100,0

50.000

50.000

50.000

25.000

Zavod je smjeten na 3 lokacije u Zagrebu, 2 lokacije u Osijeku, te po 1 lokaciji u Rijeci i Splitu. Planira se objedinjavanje prostora, kao i adaptacija i opremanje, ali u narednom
291

planskom razdoblju zbog tednje sredstva su planirana samo za manje zamjene dotrajalog namjetaja i opreme. Pokazatelji rezultata
Pokazatelj rezultata Jedinica Polazna vrijednost Ciljana vrijednost (2013.) kontinuirano Ciljana vrijednost (2014.) kontinuirano Ciljana vrijednost (2015.) kontinuirano

Obnova dotrajale uredske opreme

kontinuirano

kontinuirano

K762003 OBNOVA VOZNOG PARKA


Naziv aktivnosti K762003 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 500,0

100.000

500.000

500.000

500.000

Zavod je smjeten na lokacijama u Zagrebu, Osijeku, Rijeci i Splitu, a ovjeravanje mjerila vri se po cijeloj Hrvatskoj. Stoga je nuno kontinuirano vriti zamjenu dotrajalih vozila. S obzirom na dotrajalost vozila i broj prijeenih kilometara, trokovi odravanja su veliki, te smo planirali nabavu vozila na operativni leasing. Ovakav troak potreban je radi sigurnosti zaposlenika te radi utede na potencijalnim popravcima. Pokazatelji rezultata
Pokazatelj rezultata Jedinica Polazna vrijednost Ciljana vrijednost (2013.) 12 Ciljana vrijednost (2014.) 12 Ciljana vrijednost (2015.) 12

Nabavljena vozila na operativni leasing

broj

K762004 INFORMATIZACIJA ZAVODA


Naziv aktivnosti K762004 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 128,2

301.000

386.000

386.000

386.000

Zbog mjera tednje planira se samo nabava raunalne i komunikacijske opreme kojom e se osigurati zamjena dotrajalih raunala, printera i servera. Izvrit e se nadogradnja i tehnika modernizacija aplikacija za unos evidencije zakonitih mjerila i postupaka mjeriteljskog nadzora, te evidencija zakonitih mjerila i postupaka mjeriteljskog nadzora, kao i evidencije igosanja predmeta od plemenitih kovina sa ciljem djelotvorne provedbe propisa. Potrebno je formirati homologacijski informacijski sustav. Pojaat e se rad na elektronikom sustavu upravljanja dokumentima u svrhu poveanja djelotvornosti rada.

292

Pokazatelji rezultata
Pokazatelj rezultata Jedinica Polazna vrijednost Ciljana vrijednost (2013.) 40 Ciljana vrijednost (2014.) 50 Ciljana vrijednost (2015.) 60

Integriran informacijski sustav

20

04980 Hrvatski zavod za norme


Uvod
Hrvatski zavod za norme (u daljnjem tekstu: HZN) je javna ustanova osnovana kao nacionalno normirno tijelo Republike Hrvatske radi ostvarivanja zakonom utvrenih ciljeva normizacije: poveanje razine sigurnosti proizvoda i procesa, uvanje zdravlja i ivota ljudi te zatita okolia, promicanje kvalitete proizvoda, procesa i usluga, osiguranje svrsishodne uporabe rada, materijala i energije, poboljanje proizvodne uinkovitosti, ogranienje raznolikosti, osiguranje spojivosti i zamjenjivosti te otklanjanje tehnikih zapreka u meunarodnoj trgovini. U svojem radu HZN se vodi sljedeim naelima normizacije: konsenzusom, ukljuivanjem zainteresiranih strana, javnou rada, stupnjem razvoja tehnike i koherentnou zbirke normi. Hrvatski zavod za norme je punopravni lan Europskog odbora za normizaciju (European Committee for Standardization, CEN), Europskog odbor za elektrotehniku normizaciju (European Committee for Electrotechnical Standardization, CENELEC), Europskog instituta za telekomunikacijske norme (European Telecommunications Standards Institute, ETSI), Meunarodne organizacije za normizaciju (ISO) i Meunarodnog elektrotehnikog povjerenstva (IEC). Vizija HZN-a je potpuno zadovoljavanje potreba svih nacionalnih korisnika norma razvojem, prihvaanjem i uporabom europski i meunarodno usklaenih norma u svim tehnikim podrujima. Misija HZN-a je promicanje konkurentnosti hrvatske industrije prihvaanjem norma usklaenih na europskoj i meunarodnoj razini i njihovom primjenom na nain kojim e se poboljati sigurnost proizvoda i kvaliteta ivota graana.
Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 107,2

04980

11.444.679

12.274.720

13.065.500

13.618.550

OBRAZLOENJE PROGRAMA
3220 RAZVOJ I ODRAVANJE NORMIZACIJSKOG SUSTAVA ZA RH
Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 107,2

3220

11.444.679

12.274.720

13.065.500

13.618.550

293

Opis programa
Djelatnost HZN-a obavlja se u jedinom programu Razvoj i odravanje normizacijskog sustava za RH (3220) i aktivnosti A651002, koji se mora realizirati u skladu s pravilima europskih i meunarodnih organizacija za normizaciju te Kodeksom dobre prakse za normizaciju Svjetske trgovinske organizacije. U poslovima nacionalne normizacije, prednost se daje prihvaanju europskih odnosno meunarodnih norma kao hrvatskih norma u izvorniku s prijevodom ili bez prijevoda. Donoenje izvornih hrvatskih norma, s obzirom na to da one mogu predstavljati tehniku zapreku u trgovini, ogranieno je samo u sluajevima kada za odreeni predmet normizacije ne postoje odgovarajue europske ili meunarodne norme. Normizacija je instrument za postizanje najboljeg stupnja ureenosti i olakavanje tehnike suradnje u industriji i gospodarstvu. Norme su sporazumi izmeu svih bitnih interesnih skupina (ukljuujui gospodarstvo u cjelini i dravna tijela) koji slue za njihove vlastite potrebe. Ti se sporazumi uspostavljaju u tehnikim odborima u kojima se izrauju norme, a temelje se na konsenzusu svih sudionika ime se onemoguuje nametanje pojedinanih interesa i stjecanje posebne gospodarske prednosti bilo koje od strana. Norme upotrebljavaju ne samo gospodarski subjekti nego praktino sve organizirane skupine drutva te drava i njezina tijela. Normama se kodificira najbolja tehnika praksa te one obino predstavljaju trenutano stanje tehnike. Norme obuhvaaju proizvode, sustave, procese i usluge te omoguuju racionalizaciju i osiguravanje kakvoe u industriji, tehnici i upravi. One osiguravaju mogunost zajednikoga rada i meusobnu zamjenjivost proizvoda i sustava, racionalno ureivanje trita i sporazumijevanje izmeu trinih partnera. Norme pomau slobodnom kretanju roba i usluga, pridonose sigurnosti osoba i imovine te olakavaju zatitu okolia i poboljavanje kakvoe u svim podrujima ivota. U privredi norme osiguravaju sukladnost dijelova i funkcionalnu spojivost mrea, smanjuju trokove proizvodnje i skladitenja. Norme omoguuju da se odreene zadae u svezi s izradbom tehnikih propisa delegiraju na nevladine organizacije ime se omoguuje deregulacija i poboljavanje upravljanja jer pomau smanjivanju razine podrobnosti u zakonskom ureivanju bitnih zahtjeva potrebnih za postizanje ciljeva propisa kao to su zatita zdravlja, sigurnost i zatita okolia. Europske norme i iz njih preuzete nacionalne norme komplementarne su s tehnikim propisima i pravnim sustavom EU-a te tako i s nacionalnim tehnikim propisima i nacionalnim pravnim sustavom te su na taj nain temelj funkcioniranja jedinstvenoga europskog trita i jedan od temeljnih elemenata u sustavu infrastrukture kvalitete koji izmeu ostalog ukljuuje postupke ocjene sukladnosti i nadzor nad tritem.

Zakonske i druge pravne osnove


Djelatnost HZN-a obuhvaa poslove koji se temelje na Zakonu o normizaciji (Narodne novine 163/2003) i Uredbi o osnivanju Hrvatskog zavoda za norme (Narodne novine 154/2004; Narodne novine 44/2005, Narodne novine 30/2010, Narodne novine 79/2012).

Ciljevi provedbe programa u razdoblju 2013.-2015. i pokazatelji uspjenosti kojima e se mjeriti ostvarenje tih ciljeva
C i l j 1 . R a zv o j i o d r a v a n j e no r m i za c i j s ko g s u s t a v a k oj i e u c i j e l os t i za d o v o l j i t i p o t r e b e go s p o d a r s t v a , dr a v n e u p r a v e i os t al i h i n t er e s ni h s k u pi n a u R e p u b l i c i H r va t s ko j Normizacija je trajan, dinamian proces i Hrvatski zavod za norme neprekidno prati razvoj norma na europskoj i meunarodnoj razini te nastoji odrati dinamiku prihvaanja europskih norma u nacionalni sustav u skladu s dinamikom njihova razvoja na europskoj razini, a u rokovima koje utvruju europske normizacijske organizacije CEN i CENELEC.

294

Osiguranje tehnike podloge za provedbu tehnikih propisa, otklanjaju se tehnike zapreke u trgovini, dolazi do poboljanja kvalitete proizvoda, procesa i usluga, osigurava se zamjenjivost proizvoda, prenoenje gospodarstvu novih tehnikih znanja i praksa aktivnim sudjelovanjem u procesu normizacije na europskoj i meunarodnoj razini te stjecanje znanja o novim pravcima razvoja i tehnologijama te njihovo prenoenje hrvatskoj industriji i gospodarstvu. Istim se omoguava aktivno sudjelovanje u europskoj i meunarodnoj normizaciji te promicanje interesa nacionalnih sudionika. Pokazatelji uinka
Pokazatelj uinka Jedinica Polazna vrijednost Ciljana vrijednost (2013.) 30000 Ciljana vrijednost (2014.) 31000 Ciljana vrijednost (2015.) 31950

Broj prihvaenih norma koje slue za potrebe korisnicima u Republici Hrvatskoj

broj norma

27417

Procjena i ishodite potrebnih sredstava za znaajnije aktivnosti/projekte


A651002 ADMINISTRACIJA I UPRAVLJANJE HRVATSKOG ZAVODA ZA NORME
Naziv aktivnosti A651002 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 107,2

10.983.735

11.774.720

12.543.000

13.083.050

Aktivnost A651002 je jedina aktivnost HZN-a koja se realizira kroz jedini program HZNa takoer u skladu s pravilima europskih i meunarodnih organizacija za normizaciju te Kodeksom dobre prakse za normizaciju Svjetske trgovinske organizacije. HZN ima obvezu plaanja lanarina u europskim i meunarodnim organizacija iz Dravnog prorauna Republike Hrvatske sukladno lankom 13. Zakona o normizaciji, stavak 3. (Narodne novine 163/2003) te ovi rashodi ine oko 35 % materijalnih rashoda a njihov udio u ukupno planiranim rashodima iznosi oko 15 % ukupno planiranih sredstava. Punopravno lanstvo HZN-a u CEN-u i CENELEC-u donijelo je HZN-u nova prava, ali i obveze koje mora izvravati. Predstavnici HZN-a obvezni su sudjelovati u radu upravnih i tehnikih tijela CEN-a i CENELEC-a kao to su godinje skuptine, sastanci upravnih vijea i sastanci tehnikih vijea (CEN General Assembly, CENELEC General Assembly, CEN Administrative Bord, CEN Technical Bord, CENELEC Technical Bord), te drugih strunih tijela to ini oko 12 - 14 sastanaka na godinjoj razini. Razmjerno svojem sudjelovanju u radu u europskim i meunarodnim tehnikim odborima HZN je takoer duan organizirati i radne sastanke tih odbora. U dogovoru sa CEN-om i CENELEC-om HZN e u 2013. godini organizirati sastanke nekoliko europskih tehnikih odbora. Predviamo da e biti oko pet sastanaka, s obvezom poveanja broja istih tijekom godina do punog alikvotnog udjela koji odgovara lanstvu.

295

U skladu sa Zakljucima o normizaciji i inovacijama Europskoga vijea (rujan 2008) i priopenju 2011/06/01 Europske komisije, od europskih normizacijskih organizacija i nacionalnih normirnih tijela se zahtjeva da razviju sustav meusobnoga ocjenjivanja. U uputama CEN/CENELEC Guide 20 (2011.) su postavljeni kriteriji koje moraju ispunjavati svi nacionalni lanovi CEN-a i CENELEC-a. HZN e u skladu s uputama provesti samoocjenjivanje do kraja 2012. godine, a ocjenjivanje HZN-a od strane drugih lanova CEN-a i CENELEC-a bit e provedeno u 2013. godini za koje HZN mora osigurati sredstva jer trokove te ocijene snosi svaka normirna organizacija. U 2013. godini HZN e biti domain i suorganizator nacionalnih i regionalnih radionice iji e raspored i sadraj biti definirani od strane ISO-a u etvrtom kvartalu 2012. godine. Radionice se organiziraju u sklopu provedbe akcijskog plana ISO-a (odbora ISO/DEVCO) za zemlje u razvoju (ISO Action Plan for Developing Countries) s ciljem podizanja svijesti kod interesnih skupina u zemljama u razvoju o ulozi norma i normizacije u gospodarskim aktivnostima, svjetskoj trgovini, poboljanju konkurentnosti nacionalne industrije, odrivom razvoju te poboljanju nacionalne i regionalne suradnje razmjenom iskustava i informacija. U 2015. godini HZN predvia organizaciju Generalnih skuptina CEN-a i CENELEC-a (odravaju se zajedno). Zakljukom Vlade Republike Hrvatske od 24. rujna 1998. godine, u tijeku postupka pristupanja Republike Hrvatske Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO), osnovana je Informativna sredinjica Republike Hrvatske o tehnikim propisima, normama i postupcima ocjenjivanja sukladnosti u tadanjem Dravnom zavodu za normizaciju i mjeriteljstvo (DZNM). U skladu s Uredbom o osnivanju Hrvatskog zavoda za norme, poslove Informativne sredinjice obavlja HZN. Dogovorom izmeu Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetnitva i HZN-a utvreno je da se Vladi Republike Hrvatske predloi da HZN odredi kao Informativnu sredinjicu i nacionalno notifikacijsko tijelo za tehnike zapreke u trgovini sukladno lanku 10. Sporazuma o tehnikim zaprekama u trgovini (TBT) pri Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO). Za obavljanje poslova notifikacije potrebno je uspostaviti bazu podataka. Redoviti sastanci WTO/TBT-a odravaju se tri puta godinje. S obzirom da HZN obavlja poslove kontaktne toke za Codex Alimentarius (zajedniki pothvat Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda FAO i Svjetske zdravstvene organizacije WHO). Republika Hrvatska obvezna je pridravati se Codexovih dokumenata na temelju WTO SPS sporazuma (odlukom Vlade Republike Hrvatske HZN je odreen kao kontakt toka). HZN kao lan meunarodnih organizacija sudjeluje u radu tijela meunarodnih organizacija za normizaciju: - Opa skuptina ISO-a (Meunarodna organizacija za normizaciju) - ISO/DEVCO (za zemlje u razvoju) - ISO/CASCO (certifikacija, akreditacija i ocjenjivanje sukladnosti) - ISO/COPOLCO (norme i potroai) - Opa skuptina IEC-a (Meunarodno elektrotehniko povjerenstvo) - godinji sastanak IECEE-a (HZN je lan IECEE sustava - meunarodna shema IEC-a za ispitivanje i certifikaciju elektrinih proizvoda) - godinji sastanak IECEx (HZN je lan IECEEx sustava - meunarodna shema IEC-a za ispitivanje i certifikaciju protueksplozijske opreme) - IEC/CAB (Tijelo za ocjenjivanje sukladnosti) - HZN vodi tajnitvo meunarodnog tehnikog pododbora IEC/TC 31/SC J
296

Predvia se sudjelovanje u radu tri TO-a (tehnika odbora) koji e se odrati u EU i dravama zapadnog Balkana. HZN e u okviru svoje djelatnosti a slijedom politike Vlade RH razvijati regionalnu suradnju sa slinim institucijama u svome okruenju. U okviru toga predviaju se radni posjeti institucijama u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Makedoniji i Srbiji. U okviru tih radnih sastanaka dogovarat e se najbolji nain podrke HZN-a tim institucijama. Osim poslova prihvaanja europskih norma, tijekom navedenog razdoblja nastavit e se i rad na pripremi prijevoda europskih i meunarodnih norma i njihovome izdavanju na hrvatskome jeziku. Najvei dio tih prijevoda sluit e kao potpora odgovarajuem tehnikom zakonodavstvu te e se rad na prijevodima usmjeriti za zadovoljavanje potreba ministarstava i drugih dravnih organizacija. Za provoenje aktivnosti u pripremi prijevoda europskih norma iz podruja graditeljstva (tzv. eurokodova) kao hrvatskih norma i izradi nacionalnih dodataka, potrebno je nastaviti s provedbom Sporazuma o suradnji na postupku prihvaanja eurokodova kao hrvatskih norma koji je u rujnu 2007. godine potpisan s Ministarstvom zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva i Hrvatskom komorom arhitekata i inenjera u graditeljstvu Razred inenjera graevinarstva. Sporazum ukljuuje i prioritete u radu na prateim normama za graevne proizvode, norma za izvoenje graevinskih konstrukcija te norma za ocjenjivanje sukladnosti graevnih proizvoda i uporabljivosti graevinskih konstrukcija. U razdoblju od potpisivanja Sporazuma do danas prevedeno je oko 6000 stranica eurokodova na hrvatski jezik, od kojih je pripremljeno za tisak oko 3600 stranica a narednih 1800 je u pripremi za lektoriranje U slijedeem razdoblju aktivnosti e ukljuivati: - tiskanje karata s meteorolokim podacima - lektoriranje cca 1800 stranica gotovih prijevoda eurokodova - izrada i lektoriranje nacionalnih dodataka za eline konstrukcije - kompletiranje pojedinih skupina norma za projektiranje graevinskih konstrukcija nizova EN 1991, EN 1992, EN 1995 i EN 1997 poslove na normama nizova EN 1993, EN 1994 i EN 1999 s pripadajuom dokumentacijom Europska komisija je u studenome 2011. godine odobrila proraun za projekte vezane uz podrku malim i srednjim poduzeima (SME) u okviru Okvirnog programa za konkurentnost i inovacije (Competitiveness and Innovation Framework Programme CIP. Jedan od projekata je razvoj, prilagodba i implementacija sustava za komentirane nacrta norma na internetskim strancima nacionalnih normirnih tijela u cilju poticanja malih i srednjih poduzea da sudjeluju u procesu europske i nacionalne normizacije. Kao lan europskih organizacija za normizaciju CEN-a i CENELEC-a HZN se ukljuio u projekt u kojem sudjeluje sedam nacionalnih normirnih tijela. Projekt e biti potpisan krajem 2012. godine, a Europska komisija je ve odobrila tehniku stranu projekta u vrijednosti za HZN je 128.652,11 EUR odnosno oko 964.000,00 HRK kroz etiri godine. Europska komisija i EFTA sufinanciraju projekt u iznosu od 95 %, a HZN u iznosu od 5 % potrebnih sredstava. U prvoj godini je potrebno osigurati sredstva za licence, uspostavu sustava, odravanje, uslugu udomljavanja servisa na udaljenome posluitelju (hosting) i prevoenja, a za sljedee tri godine je potrebno osigurati sredstva za odravanje, uslugu udomljavanja servisa na udaljenome posluitelju (hosting) i prevoenje.

297

Pokazatelji rezultata
Pokazatelj rezultata Jedinica Polazna vrijednost Ciljana vrijednost (2013.) 95% Ciljana vrijednost (2014.) 95% Ciljana vrijednost (2015.) 95%

Prihvaene usklaene europske norme Prihvaene europske i meunarodne norme Zastupljenost interesnih skupina u tehnikim odborima HZN-a Sudjelovanje strunjaka iz Republike Hrvatske u radu europskih i meunarodnih tehnikih obora

% broj norma % broj norma Broj tehnikih odbora HZN-a Broj radnih dokumenata CEN-a, CENELECa, ETSIa,ISO-a i IEC-a

95%

90% EN

90%EN

90%EN

90%EN

168

168

168

170

1500

1600

1650

1700

K651011 INFORMATIZACIJA
Naziv aktivnosti K651011 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 108,5

460.944

500.000

522.500

535.500

Radi unapreivanja poslovanja u svim podrujima iz djelokruga HZN-a potrebno je trajno poboljavati postojei informatiki sustav radi osiguranja njegove kompatibilnosti s odgovarajuim sustavima europskih i meunarodnih normizacijskih organizacija te ubrzanja pristupa odgovarajuim aplikacijama putem internetskog pretraivaa kako djelatnicima zavoda tako i lanovima HZN-a i lanovima tehnikih odbora. Nadalje, razvoj informatikog sustava HZN-a nuan je i zbog ispunjavanja estog uvjeta za lanstvo u europskim organizacijama CEN i CENELEC kojim se zahtijeva da sve nacionalne normirne organizacije imaju na raspolaganju odgovarajua telekomunikacijska sredstva i informacijsku infrastrukturu koja im omoguuje primjerenu komunikaciju u obavljanju zajednikih poslova.

04985 Hrvatska akreditacijska agencija


Uvod
Hrvatska akreditacijska agencija (dalje u tekstu: HAA) je javna ustanova koja obavlja poslove nacionalne slube za akreditaciju u RH. HAA predstavlja Republiku Hrvatsku u europskim i meunarodnim organizacijama za akreditaciju i sudjeluje u njihovu radu.

298

Sukladno Zakonu o akreditaciji i Uredbi o osnivanju HAA obavlja slijedee poslove: akreditiranje ispitnih i umjernih laboratorija, akreditiranje pravnih ili fizikih osoba za potvrivanje proizvoda, sustava upravljanja i osoblja, akreditiranje pravnih ili fizikih osoba koje obavljaju tehniki nadzor ili sline radnje, druga ocjenjivanja ili potvrivanja osposobljenosti za provoenje postupaka ocjenjivanja sukladnosti, ukljuujui utvrivanje ispunjavanja zahtjeva za ocjenjivanje sukladnosti u skladu s propisima za ocjenjivanje sukladnosti za pravne ili fizike osobe. Cilj HAA je stalno poveanje broja akreditiranih institucija (laboratorija, certifikacijskih i inspekcijskih tijela) potrebnih za provedbu novih tehnikih propisa, usklaenih sa zakonodavstvom EU (direktive novog i starog pristupa i drugi propisi za sigurnost proizvoda).
Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 119,0

04985

7.796.851

9.276.970

9.711.170

10.088.370

OBRAZLOENJE PROGRAMA
3221 ODRAVANJE I RAZVOJ SUSTAVA AKREDITACIJE U RH
Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 119,0

3221

7.796.851

9.276.970

9.711.170

10.088.370

Opis programa
HAA je nacionalno akreditacijsko tijelo i osnovana je s ciljem da: osigura kompetentno trite usluga ispitivanja, mjerenja, umjeravanja, certifikacije i inspekcije na podruju RH; osigura priznavanje izvjetaja o ispitivanju i certifikata o sukladnosti izdanih u RH na drugim tritima; daje tehniku potporu hrvatskom gospodarstvu u ostvarivanju konkurentnosti na meunarodnom tritu; osigurava povjerenje u sigurnost i kvalitetu proizvoda i usluga na hrvatskom tritu; daje tehniku potporu tijelima dravne uprave u provedbi propisa u podruju sigurnosti i zdravlja graana, zatite okolia, zatite potroaa i drugih javnih interesa. Navedene aktivnosti su u skladu s posebnim ciljem 2.1. Strategije Vladinih programa za razdoblje 2011. 2013. - Jaanje konkurentnosti gospodarskih subjekata. HAA je u zahtjevnom trogodinjem postupku evaluacije, od strane Europske organizacije za akreditaciju (EA), ocijenjena kao kompetentna i pouzdana institucija te je na sjednici Vijea za multilateralne sporazume (EA MAC) odranoj u Frankfurtu 27. travnja 2010. godine odlueno da se sa HAA zakljue Multilateralni sporazumi o priznavanju akreditacije (EA MLA) za sve prijavljene i ocijenjene akreditacijske sheme. Dana 29. travnja 2010. godine zakljuen je Multilateralni sporazum o uzajamnom priznavanju akreditacije za ispitne i umjerne laboratorije s Meunarodnom organizacijom za akreditaciju laboratorija (ILAC MRA).

Zakonske i druge pravne osnove


Uredba Vlade Republike Hrvatske (NN 158/04, NN 44/05 i NN 30/10), Zakon o akreditaciji (NN 158/03 i 75/09).

299

Sustav upravljanja poslovanjem HAA uspostavljen je u skladu sa zahtjevima norme HRN EN ISO/IEC 17011:2005. U dokumentaciju su takoer ugraene upute i preporuke Europske suradnje na akreditaciji (EA) i meunarodnih organizacija za akreditaciju ILAC i IAF.

Ciljevi provedbe programa u razdoblju 2013.-2015. i pokazatelji uspjenosti kojima e se mjeriti ostvarenje tih ciljeva
C i l j 1 . O dr a v a n j e i r a zv o j s u s t a v a a k r e di t a ci j e u R e p u bl i ci H r v a t s ko j - P o v e a n j e a k r e di t i r a n i h t i j e l a Glavni cilj HAA je odravanje i razvoj, tj. stalno proirivanje podruja akreditacije i poveanje broja akreditiranih institucija (laboratorija, certifikacijskih i inspekcijskih tijela) potrebnih za provedbu novih tehnikih propisa, usklaenih sa zakonodavstvom EU (direktive novog i starog pristupa i drugi propisi za sigurnost proizvoda, zatitu okolia, zatitu zdravlja, zatitu potroaa). HAA izravno pridonosi ureivanju hrvatskog trita proizvoda i usluga, te stvaranju uvjeta za punopravno ukljuivanje u unutarnje trite EU i meunarodne razmjene proizvoda, usluga i informacija. Poveanje broja akreditiranih tijela utjee na opi i posebni uspjeh gospodarstva, budui da akreditacija, odnosno ocjenjivanje strune i tehnike osposobljenosti laboratorija, certifikacijskih i inspekcijskih tijela, postaje glavni oslonac ministarstvima u provedbi propisa i u znaajnijoj je mjeri podigla kvalitetu usluga ispitivanja, mjerenja, certifikacije i inspekcije na hrvatskom tritu, a samim time i konkurentnosti hrvatskog gospodarstva na tritu EU i ire. Neprovoenje akreditacije imalo bi za posljedicu ugroavanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva za izlazak na trita EU i ire radi nemogunosti dokazivanja sigurnosti i kvalitete proizvoda u kompetentnim institucijama koje su ocjenjene prema meunarodnim kriterijima (akreditiranim institucijama). Neposredni korisnici usluga HAA su: ispitni, umjerni i medicinski laboratoriji, inspekcijska tijela, certifikacijska tijela za proizvode, certifikacijska tijela za sustave upravljanja: za kvalitetu QMS, za okoli EMS, certifikacijska tijela za osobe. Posredni korisnici su tijela dravne uprave u ijoj su nadlenosti propisi u odreenom podruju: dokazivanje kompetentne provedbe tehnikog zakonodavstva radi osiguranja slobode kretanja i sigurnosti proizvoda na tritu EU, sigurnost proizvoda, zatita okolia, zatita zdravlja, zatita potroaa, odnosno gospodarstvo uvjet konkurentnosti na meunarodnom tritu. Pokazatelji uinka
Pokazatelj uinka Jedinica Polazna vrijednost Ciljana vrijednost (2013.) 354 Ciljana vrijednost (2014.) 374 Ciljana vrijednost (2015.) 390

Poveanje broja akreditiranih tijela

broj

318

C i l j 2 . O dr a v a n j e i r a zv o j s u s t a v a a k r e di t a ci j e u R e p u bl i ci H r v a t s ko j - P o v e a n j e b r oj a o cj e n i t el j a Kako bi se poveao broj akreditiranih tijela, treba poveati odnosno osposobiti vei broj vodeih ocjenitelja, strunih ocjenitelja i eksperata po svim podrujima i shemama. Ocjenitelji su zaposlenici HAA kao i vanjski suradnici iz raznih institucija fakulteti, instituti, gospodarstvo ovisno o podruju akreditacije.
300

Pokazatelji uinka
Pokazatelj uinka Jedinica Polazna vrijednost Ciljana vrijednost (2013.) 200 Ciljana vrijednost (2014.) 205 Ciljana vrijednost (2015.) 210

Poveanje ocjenitelja

broja

broj

197

Procjena i ishodite potrebnih sredstava za znaajnije aktivnosti/projekte


A652002 ADMINISTRACIJA I UPRAVLJANJE HRVATSKE AKREDITACIJSKE AGENCIJE
Naziv aktivnosti A652002 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 119,3

7.651.851

9.126.970

9.571.170

9.948.370

Aktivnost Administracija i upravljanje HAA odnosno razvoj akreditacijskog sustava glavna je aktivnost HAA i putem te aktivnosti provodi svoje poslovanje - akreditiranje ispitnih i umjernih laboratorija; akreditiranje pravnih ili fizikih osoba za potvrivanje proizvoda, sustava upravljanja i osoblja; akreditiranje pravnih ili fizikih osoba koje obavljaju tehniki nadzor ili sline radnje i dr. HAA za postupke akreditacije angaira vanjske strune suradnike i eksperte iz zemlje i inozemstva, a prema prirodi, vrsti i specifinosti postupka. Vanjski suradnici HAA su strunjaci i ocjenitelji koji obavljaju postupke ocjenjivanja i nadzor nad radom akreditiranih tijela, a osnovom kojih se izdaje potvrda o akreditaciji. Te trokove snose akreditirane pravne osobe i uplauju ih u Dravni proraun. HAA vanjske suradnike isplauje sa stavke - Intelektualne usluge, i ta stavka je znaajna za redovno poslovanje HAA. Izvrenjem te stavke ujedno se izvrava osnovna djelatnost HAA - provoenje postupka akreditacije i nadzora. Poveanjem broja akreditacija poveavaju se trokovi intelektualnih usluga i trokovi slubenih putovanja kako zaposlenika tako i angairanih vanjskih suradnika jer se akreditacije provode na terenu kod korisnika po cijeloj RH. Meutim, treba naglasiti da se poveanjem poslova akreditacije poveavaju istovremeno i prihodi od akreditacije, tj. uplate u Dravni proraun koje sada iznose oko 92 % od ukupnih rashoda poslovanja HAA. Provoenjem postupaka akreditacije HAA izravno doprinosi ureivanju hrvatskog trita proizvoda i usluga, te stvaranju uvjeta za punopravno ukljuivanje u unutarnje trite EU i meunarodne razmjene proizvoda, usluga i informacija. Rashodi za zaposlene planirani su u skladu s poreznim propisima, brojem zaposlenih i utvrenim koeficijentima za javne slubenike. Nadleno Ministarstvo naloilo je HAA da se iseli iz postojeih prostora na adresi Ulica grada Vukovara 78 zbog potrebe Ministarstva gospodarstva za tim prostorom koji sada koristi HAA. S obzirom na to HAA je za 2013. godinu planirala trokove najma poslovnog prostora, te trokove reija i trokove preseljenja.

301

Zbog toga su stavke energija 3223; komunalne usluge 3234; zakupnine i najamnine 3235 i usluge tekueg i investicijskog odravanja 3232 poveane za ukupni iznos od 1.200.000 kuna. Kako je HAA potpisnica multilateralnih sporazuma o akreditaciji na razini EA i ILAC-a, lanarine su se poveale, te su shodno tome planirana potrebna sredstva za 2013. godinu i naredne godine. Ostali materijalni rashodi i financijski rashodi planirani su u najosnovnijim iznosima potrebnim za redovno poslovanje i tekue odravanje opreme. Ukupni financijski plan HAA za 2013. godinu izraen je racionalno na nain koji osigurava nesmetano obavljanje poslovanja radi kojeg je HAA osnovana radi funkcioniranja unutarnjeg trita i priznavanja rezultata rada tijela za ocjenjivanje sukladnosti iz RH na europskom i svjetskom tritu u razmjeni proizvoda, usluga i informacija.

K652006 INFORMATIZACIJA
Naziv aktivnosti K652006 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 103,4

145.000

150.000

140.000

140.000

S obzirom da raunalna oprema predstavlja kritinu opremu za odravanje radnih procesa u HAA, predvia se kontinuirana nadogradnja postojee raunalne opreme i adekvatna zamjena dijela starije raunalne opreme koja se nee moi nadograditi, te nabavka nove opreme za novozaposlene djelatnike. HAA ima uspostavljenu bazu podataka implementiranu na platformi Centrix poslovnog rjeenja, prilagoenog potrebama i specifinostima djelatnosti HAA. Poslovno rjeenje je projektirano tako da omoguava kontinuiranu nadogradnju i poboljavanje u skladu s potrebama. Tokom 2013. godine HAA planira nastavak nadogradnje programa za planiranje i izvjetavanje u postupcima poetnih akreditacija i nadzora nad akreditiranim tijelima u petogodinjem ciklusu trajanja jedne akreditacije. Osim toga obveza je HAA nastaviti nadogradnju informatikog sustava za podrku poslovanju u skladu sa specifikacijom, tj. standardiziranim skupom zahtjeva pod nazivom Standardni projekt elektronikog uredskog poslovanja.

302

051 MINISTARSTVO PODUZETNITVA I OBRTA


Uvod
Ministarstvo poduzetnitva i obrta obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na malo i srednje poduzetnitvo; obrtnitvo; zadrugarstvo; poticanje izvoza i stranih ulaganja, te unapreenja konkurentnosti u podruju maloga i srednjega poduzetnitva; ravnomjerni regionalni razvoj poduzetnitva; djelovanje instrumenata gospodarskog sustava i mjera gospodarske politike na razvoj obrtnitva, zadrugarstva, malog i srednjeg poduzetnitva te poslovanje obrtnika i poduzetnika; poticanje primjene inovacija, novih tehnologija i osnivanja i poslovanja slobodnih i poduzetnikih zona u podruju maloga i srednjega poduzetnitva; sustavno poticanje poduzetnitva, djelovanje instrumenata gospodarskog sustava i mjera gospodarske politike na razvoj obrtnitva, zadrugarstva, maloga i srednjega poduzetnitva, te poslovanje obrtnika i poduzetnika; poticanje sudjelovanja malih i srednjih poduzetnika u poslovima javne nabave i javno-privatnog partnerstva; ostvarivanje meunarodne suradnje u podruju obrtnitva te maloga i srednjega poduzetnitva; pripreme i provedbu stratekih i operativnih dokumenata i programa za koritenje sredstava fondova Europske unije i ostalih meunarodnih izvora financiranja namijenjenih unapreenju konkurentnosti obrtnitva, zadrugarstva, maloga i srednjega poduzetnitva; pripremu i provedbu posebnih programa Vlade Republike Hrvatske u podruju ekonomskog razvoja i konkurentnosti obrtnitva, zadrugarstva, malog i srednjeg poduzetnitva. Tijela koja obuhvaa Razdjel su: 05105 Ministarstvo poduzetnitva i obrta, 05110 Hrvatska agencija za malo gospodarstvo i investicije (dalje u tekstu: HAMAG INVEST).
Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 186,1

05105 Ministarstvo poduzetnitva i obrta 05110 Hrvatska agencija za malo gospodarstvo i investicije Ukupno 051

354.288.227

659.251.057

525.285.860

560.653.872

65.700.700

111.205.305

111.116.133

102.590.454

169,3

419.988.927

770.456.362

636.401.993

663.244.326

183,4

05105 Ministarstvo poduzetnitva i obrta


Uvod
Ministarstvo poduzetnitva i obrta kroz mjere za jaanje konkurentnosti malog i srednjeg poduzetnitva provodi gospodarske mjere sukladno cilju gospodarske politike, a to je do 2015. godine postupno poveavati stopu rasta gospodarstva kako bi se do 2015. godine kretala na razini od oko 5%. Opi cilj Ministarstva poduzetnitva i obrta u sektoru malog gospodarstva u Hrvatskoj je unaprijediti politike i mjere poticanja razvoja malog gospodarstva. U cilju jaanja poloaja i uloge malog i srednjeg poduzetnitva te obrtnitva, sukladno programu Vlade Republike za

303

mandat 2011-2015, kroz programe horizontalnih potpora, navedenom sektoru osigurati e se preduvjeti za rast investicija te konkurentno i na znanju temeljeno gospodarstvo. Pokazatelji poslovanja malog gospodarstva u Republici Hrvatskoj, u usporedbi s ostalim europskim zemljama, ne pokazuju velika odstupanja, a po udjelu u ukupnom gospodarstvu malo i srednje poduzetnitvo je izjednaeno pokazateljima u EU. Za osnaivanje konkurentnosti znaajno je stvaranje uvjeta za produktivnije poslovanje poduzetnika koje doprinosi meunarodnoj konkurentnosti. Sustav poticaja poduzetnitva i obrta obuhvaa potpore namijenjene rastu proizvodnih gospodarskih subjekata i brzo rastuim djelatnostima kojima je cilj poveanje udjela gospodarstva temeljenog na visokim tehnologijama. Potporama za poveanje ukupnih ulaganja u razvojne projekte malog i srednjeg poduzetnitva imaju za cilj podizanje ukupne razine gospodarskih djelatnosti kojima su poslovni rezultat novi proizvodi i nove vrijednosti, te izvoz uz primjenu EU i meunarodnih normi. Poticanjem razvoja malog i srednjeg poduzetnitva kroz projekte i mjere, potie se gospodarske subjekte na primjenu novih tehnologija i prijenos znanja (know-how), uvoenje meunarodnih standarda, trino pozicioniranje te na zatitu intelektualnog i industrijskog vlasnitva. Hrvatskom poduzetnitvu, osobito proizvoakom sektoru, nuna je intenzivna tehnoloka obnova kako bi se u srednjem i dugom roku poveala produktivnost i konkurentnost na domaem, ali i na meunarodnom tritu, te osigurao rast poslovnih aktivnosti. Sustavnim pristupom poticanju istraivanja i razvoja, kreativnosti te inovacijskih aktivnosti, odnosno razvoju novih proizvoda i usluga srednje i visoke tehnoloke razine, koji su temelj za ostvarivanje vee dodane vrijednosti, omoguiti e se jaanje konkurentske pozicije na tritu. Provoditi e se posebni poticaji za poduzetniko aktiviranje i programe poduzetnikog obrazovanja za zapoljavanje mladih i visokoobrazovanih ljudi. Posebne mjere usmjeriti e se na poduzetnitvo ena i zapoljavanje ena s naglaskom na tzv. tee zapoljive skupine. Koordinacijom poticajnih mjera i podrkom daljnjem razvoju aktivnih poduzetnikih zona, poslovne infrastrukture i potpornih institucija poduzetnitva poveat e se uinkovitost i pristupanost poduzetnike infrastrukture i stvoriti jaa podrka potrebna poslovanju malog i srednjeg poduzetnitva naroito u uvjetima ulaska i konkurentnosti na zajednikom tritu EU. Ukupan razvoj poduzetnitva i obrtnitva kroz sustav poticaja zadrat e se programskom obliku, Poduzetnikom impulsu za 2013. godinu. Malom i srednjem poduzetnitvu i obrtnitvu osim Poduzetnikog impulsa namijenjen je i Operativni program za regionalnu konkurentnost iz EU IPA sredstava, sastavnica III C (Prioritet 2. Jaanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva, Mjera 2.1. Poboljanje poslovne klime). Ministarstvo obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na sudjelovanje u radu tijela Europske unije na podrujima iz nadlenosti ministarstva.
Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 186,1

05105

354.288.227

659.251.057

525.285.860

560.653.872

OBRAZLOENJE PROGRAMA
3202 JAANJE KONKURENTNOSTI MALOG I SREDNJEG PODUZETNITVA

304

Plan 2012.

Plan 2013.

Plan 2014.

Plan 2015.

Indeks 2013/2012 186,1

3202

354.288.227

659.251.057

525.285.860

560.653.872

Opis programa
Ukupan razvoj poduzetnitva i obrtnitva kroz sustav poticaja u glavnini e se zadrati u Poduzetnikom impulsu za 2013. godinu kroz temeljna programska podruja kojima se jaa konkurentnost, povoljno financira i jamstvima olakava ulaganja u poduzetnitvo i obrtnitvo kao i odrava kontinuitet u obrazovanju za poduzetnitvo i obrtnitvo i unaprjeuje poduzetnika infrastruktura. EU projekti i institucionalna podrka razvoju poduzetnitva i obrta uskladit e se uvjetima u kojima Hrvatska postaje punopravna lanica EU. Poduzetniki impuls Plan poticanja poduzetnitva i obrtnitva za 2013.godinu u nacrtu je pripremljen kao prijelazni programski dokument uoi ulaska Hrvatske u EU. U vrijeme provedbe Poduzetnikog impulsa za 2013. godinu postaju aktualni instrumenti bespovratnih potpora EU kako slijedi: RCOP/IPA 2007-2011: Podrka porastu konkurentnosti hrvatskih malih i srednjih poduzetnika grant shema otvorena u veljai 2012. godine, za koju se ugovaranje oekuje u prosincu 2012. godine, trajanje projekta 12-18 mjeseci, ukupni proraun 3 mil. eura. Cilj je jaanje konkurentnosti malog i srednjeg poduzetnitva odobravanjem potpora za ulaganja u nove tehnologije i proizvodne postupke i primjenu metoda za uinkovito koritenje energija, ekolokih normi te testiranje i certifikaciju proizvoda. Nacrt RCOP/ERDF 2013: Poboljanje konkurentnosti malog i srednjeg poduzetnitva grant shema koju se planira otvoriti krajem 2013. godine, ugovaranje do 31/12/2014, trajanje projekta do 24 mjeseca, sveukupni proraun 17 mil. eura. Cilj je osigurati podrku malim i srednjim poduzetnicima kojom bi se izravno utjecalo na ulaganja privatnog sektora u rast produktivnosti na svim razinama, uvoenje rezultata istraivanja i razvoja u poslovanje i pruanje usluga i posebno potaknuli inovativni subjekti kao i subjekti koji ubrzano rastu i zapoljavaju. Nacrt OPHRD/ESF 2013: Obrazovanje za poduzetnitvo i obrtnitvo, otvaranje projekta krajem 2013. godine, ukupni proraun 2,5 mil. eura. U nacrtu programiranih mjera se je posebno vodilo rauna o prioritetima kojima e se malom i srednjem poduzetnitvu i obrtnitvu omoguiti nesmetano poslovanje u Hrvatskoj kao lanici EU, te je naglasak stavljen na mjere: za unaprjeenje poslovnih aktivnosti gospodarskih subjekata u cilju dostizanja viih standarda, kvalitete i produktivnosti i poboljanje konkurentnosti i strateki marketing u cilju ulaska na nova i neistraena trita EU. Takav nain programiranja ima za cilj poslovnim subjektima omoguiti postupnu prilagodbu uvjetima i kriterijima koje e morati ispunjavati za koritenje Strukturnih sredstava EU u kojima su potpore vie po iznosima (od najnie 50.000 EUR do najvie 200.000 EUR), a postupak vrednovanja i odobravanja podnesenih prijava/projekata znaajno sloeniji i zahtjevniji. Obuhvat bespovratnih potpora provedenih u 2012. godini je zadran, ali uz znaajne promjene, odnosno, objedinjavanje i smanjenje broja provedbenih mjera i poticaja, a kojima je cilj poboljati uinkovitost sustava potpora i djelotvornost programiranih mjera. Manji je broj mjera i vei iznosi potpora, a mjere se provode i potpore odobravaju temeljem projektnog saetka (saeti opis ulaganja s vremenskim okvirom i utjecajem na rezultate poslovanja) koji prati takve dokumente u sustavu darovnica (grant shema) EU. Utvruju se zajedniki uvjeti i
305

kriteriji na razini svake programske skupine i posebni uvjeti i kriteriji povezani s potprogramima tj. mjerama, a uz provedbene pokazatelje mjere se pokazatelji rezultata i ocjenjivat e se uinak mjera prema metodi koja je u izradi. U provedbi e se poboljati infrastruktura za provedbu poticajnih mjera kroz elektronike prijave i elektroniku komunikaciju, te smanjiti dokumentacija. Iako se u vrijeme donoenja Poduzetnikog impulsa za 2013. godinu ne mogu unaprijed predvidjeti strateke smjernice za malo i srednje poduzetnitvo i obrtnitvo po isteku 2013., a mogue je da se programski akt ne provede u cijelosti ulaskom Hrvatske u EU, Ministarstvo poduzetnitva i obrta je poduzelo korake kako bi se u takvim okolnostima preostala planirana sredstva ukljuila u izvore za nacionalno sufinanciranje mjera za malo i srednje poduzetnitvo i obrtnitvo kroz Strukturne fondove EU. Za oekivati je da e se u 2014. godini nacionalni poticaji iz sredstava prorauna smanjiti radi prilagodbe financiranju iz sredstava EU i usmjeriti kroz poseban program sa specifinim mjerama za malo i srednje poduzetnitvo i obrtnitvo. U tom sluaju plan poticanja poduzetnitva i obrtnitva kao programski dokument postao bi dopuna programima za Strukturne fondove EU, a planira se provedbenim mjerama obuhvatiti strateko poslovno planiranje i upravljanje, aktivnosti podrke i pomoi malom gospodarstvu za poslovanje na izvoznim tritima (koje nije mogue programirati u okviru Strukturnih fondova) i tehnika pomo korisnicima, izravno ili neizravno kroz mreu potpornih institucija poduzetnitva, na pripremi kvalitetnih projekata za financiranje iz programa pod Strukturnim fondovima EU. Izmjenama i dopunama Zakona o poticanju razvoja malog gospodarstva (NN br. 29/02, 63/07 i 53/12) definicija mikro, malih i srednjih poduzea usklaena je s istovjetnom definicijom Europske komisije (EK), Europske investicijske banke (EIB) i Europskog investicijskog fonda (EIF), ime su stvoreni preduvjeti za bolje iskoritenje mehanizama potpora namijenjenih srednjem i malom poduzetnitvu kroz programe EU. Dio izmjena i dopuna navedenog Zakona odnosi se na djelatnost HAMAG INVEST-a, tj. novu ulogu HAMAG INVEST-a u privlaenju investicija u malo i srednje gospodarstvo. Cilj je da HAMAG INVEST bude potpora zakonodavcu za predlaganje mjera uklanjanja birokratskih i ostalih prepreka za investiranje. Isto tako, poveanjem Jamstvenog fonda Agencije i provedbom novih jamstvenih programa omoguuje se kreditiranje prilagoeno potrebama poduzetnika i poduzetnikih projekata. Uvedena su jamstva za leasing i inidbena jamstva, znaajno su poboljani uvjeti financiranja inovacija te poveani maksimalni iznosi jamstava. HAMAG INVEST prua savjetodavnu i operativnu podrku potencijalnim investitorima kroz informacije gdje mogu ulagati (stvaranje investicijske karte Republike Hrvatske), informacije u to mogu ulagati (stvaranje kataloga investicijskih projekata RH) te informacije o poticajima i regulativi. U provedbi je nova organizacija u kojoj e se odrediti osobni menaderi za investicijski projekt kojima e zadaa biti na uklanjanju birokratskih prepreka, kulturolokih i poslovnih razlika i predstavljanje komparativnih prednosti RH, organizacija susreta izmeu stranih investitora i domaih poduzetnika, organizacija meunarodnih foruma, konferencija i sudjelovanje na sajmovima). Novim Zakonom o poticanju investicija i unapreenju investicijskog okruenja (NN 11/12) osiguran je potreban pravni okvir kojim e se stvoriti pretpostavke za poveanje broja, ali i kvalitete, investicijskih projekata u realizaciji radi unosa nove opreme i suvremenih tehnologija, vee zaposlenosti i izobrazbe zaposlenika, razvoja proizvoda i usluga vie dodane vrijednosti, poveanja poduzetnike konkurentnosti, ravnomjernog regionalnog razvoja te uinkovitijeg raspolaganja resursima i koritenja teritorijalnog kapitala. Poticanje investicija i unapreenje investicijsko poduzetnikog okruenja predstavlja sustav poticajnih mjera za investiranje i poticajnih mjera za pravovremeno ostvarenje potrebnih investicijskih aktivnosti u okviru potpune usklaenosti predmetnog investicijskog projekta s pravnom steevinom koja odreuje nain i rokove ispunjenja svih potrebnih investicijskih aktivnosti. Poticajne mjere ureene ovim Zakonom odnose se na projekte investiranja i jaanja konkurentske sposobnosti u proizvodno-preraivakim aktivnostima, razvojno-inovacijskim aktivnostima, aktivnostima poslovne podrke i aktivnostima usluga visoke dodane vrijednosti i turistikim aktivnostima. Poticajne mjere obuhvaaju poticaje za mikro-poduzetnike, porezne poticaje, carinske
306

poticaje, poticaje za opravdane trokove novih radnih mjesta povezanih s investicijskim projektom, poticaje za opravdane trokove usavravanja povezanih s investicijskim projektom. Ministarstvo e u narednom razdoblju pokrenuti aktivnosti na izmjenama i dopunama zakonodavstva iz svoje nadlenosti u cilju njegova poboljanja i usklaivanja s uvjetima poslovanja malih i srednjih poduzetnika na zajednikom tritu EU: izmijeniti e se i dopuniti Zakon o obrtu (NN 77/93, 90/96, 102/98, 64/01, 71/01, 49/03- Proieni tekst, 68/07, 79/07 i 40/10)- Novi Zakon o zadrugama (NN 31/2011) takoer e se analizirati i izraditi odgovarajui prijedlozi izmjena i dopuna isto tako i Novi Zakon o zabrani i sprjeavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti (NN 61/2011) razmatra se izmjena i dopuna ili izrada novog Zakona o slobodnim zonama, razmotrit e se potreba zakonskog ureivanja poticajnih ulaganja u izgradnju poduzetnikih i poslovnih zona, posebno e se analizirati i ukljuivati u koordinacije, te davati prijedlozi za izmjene zakonodavstva povezanog s poslovnim okruenjem i drugim propisima kojima je posljedica oteano poslovanje ili prevelika normiranost koja je prepreka poboljanju obavljanja poduzetnikih djelatnosti.

Zakonske i druge pravne osnove


Zakonske i druge pravne osnove Zakon o poticanju razvoja malog gospodarstva (NN 29/02) i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o poticanju razvoja malog gospodarstva (NN 63/07 i 53/12); Zakon o poticanju ulaganja i izmjene i dopune (NN 138/06, 61/11) Zakon o dravnim potporama (NN 140/05); Uredba o dravnim potporama (50/06); Odluka o objavljivanju pravila o potporama male vrijednosti (NN 45/07); Odluka o objavljivanju popisa pravila o dravnim potporama (NN 012/09); Plan poticanja poduzetnitva za 2013. godinu Poduzetniki impuls; Strategija razvoja klastera u Republici Hrvatskoj 2011.-2020.

Strategija razvoja enskog poduzetnitva u RH 2010.-2013. i Akcijski plan za provedbu Strategije Strategija uenja za poduzetnitvo 2010.-2014.

Ciljevi provedbe programa u razdoblju 2013.-2015. i pokazatelji uspjenosti kojima e se mjeriti ostvarenje tih ciljeva
C i l j 1 . J a a n j e ko n ku r e n t n os t i m a l o g i s re d n j e g po d u ze t n i t va U cilju jaanja poloaja i uloge malog i srednjeg poduzetnitva te obrtnitva, sukladno programu Vlade Republike za mandat 2011-2015, kroz programe horizontalnih potpora, navedenom sektoru osigurati e se preduvjeti za rast investicija te konkurentno i na znanju temeljeno gospodarstvo. Jaanju konkurentnosti hrvatskog malog i srednjeg poduzetnitva se dugorono tei kako bi se u kratkom roku stvorili povoljni uvjeti za rast investicija i poveanje konkurentnosti. Konkurentnost i trini poloaj malih i srednjih gospodarskih subjekata izravno zavisi o poslovnom okruenju, o olakavanju poreznog tereta smanjenjem poreza i drugih davanja, o poticajima za poveanje zaposlenosti i jaanje sustava socijalne sigurnosti, o smanjenju
307

trokova drave, te o poveanju udjela znanosti, inovacija i novih tehnologija u poduzetnitvu ukljuiv i inovacije u uslunom sektoru. eli se poticati pametan, odriv i ukljuiv rast malog i srednjeg poduzetnitva koje e rezultirati stvaranjem novih radnih mjesta i poboljanjem kvalitete ivota. U ovom kontekstu pametan rast znai razvijanje gospodarstva utemeljenog na znanju i inovaciji, odriv rast znai promicanje gospodarstva koje uinkovitije iskoritava resurse te koje je zelenije i konkurentnije dok ukljuiv rast znai njegovanje gospodarstva s visokom stopom zaposlenosti koja donosi drutvenu i teritorijalnu povezanost. Jaanjem meunarodne i domae konkurentnosti eli se osnaiti ili uvrstiti postojea trina pozicija poduzetnika kako bi se postigla via razina sposobnosti suoavanja s konkurentskim pritiscima i trinim snagama na jedinstvenom tritu EU. Unaprjeenje proizvodnih procesa i trine konkurentnosti proizvoda povezano je s umreavanjem proizvodnje i znanja, odnosno uvoenjem novih tehnologija i tehnolokih postupaka, modernizacijom postojeih tehnologija i tehnolokih postupaka, razvojem novih proizvoda i proizvoda s viom dodanom vrijednosti. Konkurentnost se postie i unaprjeenjem energetske uinkovitosti i ekoloke zatite proizvoda, kao i uvoenjem sustava upravljanja kvalitetom i upravljana okoliem te dokazivanjem sukladnosti proizvoda prema hrvatskim i europskim normama. Inovacije i apsorpcija tehnologije uvelike se prepoznaju kao glavni izvori gospodarskog rasta i stvaranja novih radnih mjesta. Poduzetnici neprestano moraju ulagati u nove ideje i projekte jer upravo inovacije donose razliku u odnosu na ostale subjekte na tritu. Kritini korak je primjena inovacije za trinu upotrebu komercijalizacija. Financijska potpora inovativnim subjektima za komercijalizaciju inovacija, te inovativnih proizvoda i usluga osigurati e se kroz povoljne kredite i poticaje. Dobar sustav intelektualnog vlasnitva koji omoguuje pravilno i uinkovito koritenje patenata moe pridonijeti razvoju i stvaranju novih proizvoda i pokretanju poslovnih transakcija u cilju postizanja konkurentnosti i optimalnog gospodarskog razvoja. Na makroekonomskoj razini to znai poboljanje platne bilance zemlje, poveanje zaposlenosti, jaanje konkurentnosti, poveanje koritenja domaih resursa, selektivno razvijanje tehnologija i posljedino jaanje tehnoloke ravnopravnosti i zamjene tehnologija (meusobno licenciranje-cross licensing). Na mikroekonomskoj razini (poslovni subjekt) to znai jaanje poslovne konkurentnosti, poveanje materijalne i nematerijalne imovine i maksimiziranje dobiti. Korisnici patentnog sustava (mikro, mali i srednji poslovni subjekti) predstavljaju najvaniji dio sustava, jer svrha zatite intelektualnog vlasnitva nije njegovo pohranjivanje u nacionalnom uredu, ve njegova primjena i koritenje u industriji i svakodnevnom ivotu. Koritenjem klastera kao alata za razvoj hrvatskog gospodarstva osigurat e se vei stupanj konkurentnosti i stvoriti mogunost za otklanjanje problema usitnjenosti proizvodnje i nedostatnih postojeih proizvodnih kapaciteta, te stvaranje mree poduzetnika radi ostvarenja novih zajednikih proizvoda ili stvaranja novih brendova. Pokrenut je postupak izrade Strategije razvoja poduzetnitva u RH 2013.-2020. sukladno financijskoj perspektivi EU. Strategija e obuhvatiti mjere za ravnomjerni regionalni razvoj poduzetnitva kroz instrumente i mjere gospodarske politike kojima e se utjecati na sve subjekte u sektoru malog gospodarstva. Glavni smjer Strategije biti e uvoenje horizontalnih i regionalnih potpora usmjerenih u inovativno malo gospodarstvo, nove tehnologije i poduzetniku infrastrukturu koja omoguava nove poduzetnike pothvate i irenje uspjenih.

308

Pokazatelji uinka
Pokazatelj uinka Jedinica Polazna vrijednost Ciljana vrijednost (2013.) 100 Ciljana vrijednost (2014.) 110 Ciljana vrijednost (2015.) 120

Broj potpora za nove tehnologije Broj potpora za zatitu intelektualnog i industrijskog vlasnitva Broj novih ili poboljanih proizvoda/usluga Broj novoosnovanih subjekata (mladi, poetnici) Broj novih i osnovanih odrivih klastera Broj polaznika poduzetnikog obrazovanja Broj nastupa hrvatskih tvrtki na inozemnim sajmovima

Broj

90

Broj

160

160

190

200

Broj

120

120

150

160

Broj

50

60

70

80

Broj

30

40

50

60

Broj

500

700

1200

1700

Broj

115

175

190

200

C i l j 2 . J a a n j e ko n ku r e n t n os t i o b rt n i t va Jaanje konkurentnosti obrtnitva cilj je kojem se dugorono tei kako bi sektor obrtnitva razvio konkurentske prednosti za uspjeno poslovanje u trinoj utakmici na domaem i jedinstvenom europskom tritu kao i da obujmom poslovanja, financijskim rezultatima i brojem zaposlenih postane znaajniji gospodarski sektor u Hrvatskoj. U cilju stvaranja pozitivnog okruja kojim se potie razvoj konkurentnog, inovativnog i na znanju utemeljenog obrtnitva, ovaj gospodarski sektor se dugi niz godina sustavno potie s dravne razine. Sve aktivnosti i projekti su usmjereni na obrazovanje obrtnika, unaprjeenje strukovnog obrazovanja, cjeloivotno obrazovanje obrtnika, poticanje obrtnika i pravnih osoba na primanje uenika na praksu, stipendiranje uenika koji se obrazuju za deficitarna obrtnika zanimanja i struno usavravanje obrtnika. Posebna panja pridaje se poticanju i ouvanju manje dohodovnih obrtnikih djelatnosti tradicijskih obrta koji se preteito obavljaju runim radom, a tehnikama proizvodnje se oslanjaju na tradicijsku kulturu, te umjetnikih obrta koji se odlikuju proizvodima i uslugama visoke estetske vrijednosti i kvalitetnim dizajnom uz naglaenu kreativnost i individualnost majstora obrtnika. Razvoj tradicijskih i umjetnikih obrta nastoji se potaknuti radi povezivanja tradicionalnih znanja sa suvremenim tehnologijama kako bi finalni obrtniki proizvodi bili konkurentniji na sve zahtjevnijem tritu, ali i zbog opstanka tradicije i ouvanja nacionalnog identiteta kroz proizvodnju unikatnih proizvoda tradicijskih i umjetnikih

309

obrta. Ouvanju obrtnike tradicije pridonosi se edukacijom o tradicionalnim i umjetnikim obrtnikim djelatnostima te promidbom obrtnitva. S ciljem unapreenja strukovnog obrazovanja, stjecanja i unapreivanja informatikih kompetencija obrtnika, poticanja uenika na kolovanje za rad u obrtnikim zanimanjima te poticanja obrtnika i pravnih osoba na sudjelovanje u procesu obrazovanja mladih provodi se projekt Obrazovanje u obrtnitvu. Projektom se utjee na poveanje broja obrta, broja zaposlenih u obrtima i broja educiranih uenika za obrtnika zanimanja. S ciljem breg zapoljavanja i samozapoljavanja, usklaivanja kvalifikacijske strukture radno sposobnih osoba sa stvarnim potrebama malog gospodarstva, promicanja cjeloivotnog obrazovanja obrtnika i razvitka obrtnitva temeljenog na znanju. Radi jaanja konkurentnosti tradicijskih i umjetnikih obrta kroz izgradnju to povoljnijeg obrtnikog ozraja i infrastrukture te ouvanja i razvoja tradicijskih i umjetnikih obrta provodi se projekt Razvoj tradicijskih i umjetnikih obrta. Projektom se utjee na konkurentnost tradicijskih i umjetnikih obrta, poveanje broja tradicijskih i umjetnikih obrta, ouvanje obrtnike tradicije te na produktivnije poslovanje obrtnika. Radi ostvarivanja on-line upisa obrta u Obrtni registar planira se provesti Projekt e-Obrt na nain da se u prvoj fazi buduim obrtnicima omoguiti proaktivnu uslugu online upisa svih potrebnih podataka za registriranje svog novog obrta, uz pruanje relevantnih informacija. e-Obrt e biti integriran u Portal OR-a. U drugom koraku (nakon uvoenja epotpisa) omoguit e se registriranje novih obrta i provoenje promjena u postojeim obrtima obrtnicima putem interneta, bez dolaska u nadleno registarsko tijelo. Takoer su u planu projekti: e-Uionica, omoguavanje javnim biljenicima ispisivanja slubenih izvadaka iz OR-a, napredni izvjetajni sustav. Pokazatelji uinka
Pokazatelj uinka Jedinica Polazna vrijednost Ciljana vrijednost (2013.) 90000 Ciljana vrijednost (2014.) 93000 Ciljana vrijednost (2015.) 96000

Zadravanje i poveanje broja obrta (kumulativ) Poveanje broja zaposlenih osoba u obrtnitvu Poveanje broja uenika koji se obrazuju za obrtnika zanimanja po Jedinstvenom modelu obrazovanja Promicanje vrijednosti tradicijskih i umjetnikih obrta

Broj

86220

Broj

109051

130000

150000

160000

Broj

27942

28300

28500

28800

Broj

81

150

200

250

C i l j 3 . U i n ko v i t o k or i t e n j e s re d s t a v a I ns t r um e nt a p r et p ri s t up n e p o m o i I P A Instrument pretpristupne pomoi (eng. Instrument for Pre-Accession Assistance - IPA) pretpristupni je program za razdoblje od 2007. do 2013. godine koji zamjenjuje
310

dosadanje programe CARDS, Phare, ISPA i SAPARD. Program IPA uspostavljen je Uredbom Vijea EU br. 1085/20061, a njegova financijska vrijednost za sedmogodinje razdoblje za sve drave korisnice iznosi 11,468 milijardi eura. 12. lipnja 2007. godine donesena je Uredba komisije br. 718/20072 o provedbi Uredbe Vijea EU o uspostavi programa IPA. Financijska sredstva namijenjena Republici Hrvatskoj prema komponentama programa IPA za razdoblje od 2007. do 2011. godine iznose 749,83 mil. eura. Ministarstvo poduzetnitva i obrta kao Tijelo nadleno za Prioritet 2. Jaanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva, Mjerom 2.1. Poboljanje poslovne klime iz Operativnog programa za regionalnu konkurentnost (OPRK) pridonosi ostvarivanju Opeg cilja Stvaranja konkurentnog i dinaminog na znanju utemeljenog gospodarstva, temeljem uspjenog povlaenja sredstava iz fondova Europske unije putem kvalitetno osmiljenih projekata i sudjelovanja u osiguranju uinkovitog sustava za upravljanje i provedbu Operativnog programa. Operativni program za regionalnu konkurentnost IPA komponente III C je strateki dokument za podruje regionalne konkurentnosti. To podrazumijeva koritenje raspoloivih financijskih sredstava za mjere jaanja gospodarske konkurentnosti i poticanja razvoja manje razvijenih podruja. Glavna okosnica poticanja razvoja i rasta je poduzetnitvo, odnosno stvaranje boljih uvjeta poslovanja i potpore malim i srednjim poduzetnicima. Projektom Poboljanje administrativne uinkovitosti na nacionalnoj razini izradit e se metodologije procjene uinaka potpora sektoru malog i srednjeg poduzetnitva, proirenje i objedinjavanje registra potpora na ostala ministarstva koja takoer potiu MSP. Isto tako, izradit e se metodologija procjene uinaka pristupanja RH u EU na malo i srednje poduzetnitvo, metodologija praenja stanja MSP u skladu s SME Perfomance Review (kao benchmarking s ostalim zemljama EU), razvoj javno-privatnog dijaloga s namjerom identificiranja i uklanjanja zapreka razvoju MSP-a te edukacija osoblja u Ministarstvu i HAMAG INVESTU-u za provedbu navedenih metodologija. Projekt Poboljanje poslovne konkurentnosti putem elektronikog poslovanja namijenjen je poduzetnikim potpornim institucijama i poduzetnicima. Svrha ovog projekta je poveati razinu upotrebe e-poslovnih i e-komercijalnih mogunosti od strane malih i srednjih poduzetnika kroz dobivanje kvalitetnih informacija, treninga i savjeta putem odabranih poduzetnikih potpornih institucija. Cilj ovog projekta je pridonijeti veoj uinkovitosti poslovanja i poboljanju konkurentnosti malog i srednjeg poduzetnitva. Projekt Pruanje usluga savjetovanja malim i srednjim poduzeima prua konzultantske usluge malom i srednjem poduzetnitvu o temama koje su presudne za meunarodnu konkurentnost, kao i temama neophodnim za poznavanje i dobro koritenje sredstava EU namijenjenih za poboljanje nacionalne i regionalne konkurentnosti. Svrha projekta je u dugoronom razdoblju doprinijeti apsorpcijskom kapacitetu Strukturnih fondova, kao i ispunjenju ekonomskih kriterija potrebnih Hrvatskoj za pristupanje EU, te e se provesti tehnika pomo na organizaciji i realizirati radionice za obuku, materijal i savjetodavne usluge za krajnje korisnike. Projekt Razvoj investicijskog okruenja predstavlja treu fazu provedbe Programa certificiranja regija za ulaganja (ICPR). Svrha projekta je osigurati razvoj konkurentnog okruenja za ulaganja u svim hrvatskim regijama. Razvoj investicijskog okruenja potaknut e se, kako razvijanjem sposobnosti regija da ponude atraktivne i konkurentne uvjete potencijalnim ulagaima, tako i istovremenim poboljanjem komunikacije, suradnje i koordinacije regionalnih i sredinjih institucija ukljuenih u poticanje ulaganja. Projekt Potpora razvoju klastera je potpora razvoju klastera kao znaajnom imbeniku poveanja dodane vrijednosti i izvoznog potencijala MSP-a. Ovom operacijom e se izradit detaljan popis postojeih inicijativa za razvoj klastera, te e se vriti obuka klaster
311

menadera i lokalnih/regionalnih dionika, u svrhu poveanja razine znanja i pruanja potpore boljem razvoju postojeih inicijativa. U sklopu operacije e se izraditi metodologija osnivanja klastera koja e se testirati na pilot klasterima uz koritenje pristupa odozgo prema dolje (eng. top-down approach). Projekt Poboljanje informiranosti hrvatske poslovne zajednice BIZIMPACT II e unaprijediti poslovno okruenje kroz jaanje informiranja o 8 utvrenih zakonskih podruja znaajnih za konkurentnost, utvrivanje i obrada drugih zakonskih podruja od interesa za poslovnu zajednicu u suradnji s partnerima HAMAG-om, HGK, HOK i HUPom i razvoj podsustava za ekonomsku ocjenu uinka propisa (vezano na razvoj cjelovitog sustava procjene uinka propisa PUP). Malim i srednjim poduzetnicima su direktno u obliku grant sheme na raspolaganju bespovratna financijska sredstva. Projekt Podrka jaanju konkurentnosti hrvatskih malih i srednjih poduzea ima cilj poveanje konkurentnosti hrvatskog malog i srednjeg poduzetnitva putem sufinanciranja kroz bespovratne potpore, ulaganja u tehnologije i proizvodne metode povezane s uvoenjem/provoenjem energetske uinkovitosti i eko standarda u proizvodne procese, uspostavljanja i uvoenja procedura za testiranje i certificiranje proizvoda. Svrha grant sheme je usmjeravati ulaganja u tehnologije i proizvodne metode koje promoviraju zelenu ekonomiju i jaaju razvojni potencijal novih i konkurentnih proizvoda u skladu s eko i drugim meunarodnim standardima. Pokazatelji uinka
Pokazatelj uinka Jedinica Polazna vrijednost Ciljana vrijednost (2013.) 12,5 mil Ciljana vrijednost (2014.) 17,9 mil Ciljana vrijednost (2015.) 21,1 mil

Broj i financijska vrijednost uspjeno provedenih projekata o uslugama - prema odobrenim finalnim izvjeima Broj i financijska vrijednost uspjeno provedenih projekata o nabavi - prema odobrenim finalnim izvjeima Broj i financijska vrijednost raspisanih natjeaja za dodjelu bespovratnih sredstava Broj i financijska vrijednost uspjeno provedenih ugovorenih projekata za male i srednje poduzetnike - prema odobrenim finalnim izvjeima

Broj EUR

Broj EUR

357,8

797,8

797,8

Broj EUR

3 mil

6 mil

6 mil

6 mil

Broj EUR

15

30

3 mil

6 mil

312

Procjena i ishodite potrebnih sredstava za znaajnije aktivnosti/projekte


A560091 SUBVENCIJE KAMATA ZA PODUZETNIKE KREDITE
Naziv aktivnosti A560091 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 99,9

43.336.495

43.289.043

43.333.264

43.331.715

Poticanje boljeg financiranja malog i srednjeg poduzetnitva i obrtnitva temelji se na pravilima za dravne potpore u obliku subvencija kamata na poduzetnike kredite. U razdoblju od 2004. do 2007. godine provedena je kreditna linija Lokalni projekti razvoja Poduzetnik u suradnji sa upanijama/Gradom Zagrebom i svim veim poslovnim bankama u Hrvatskoj, a temeljem tripartitnog ugovora. Krediti su odobravani za 6 kreditnih potprograma Poduzetnik, Branitelji, Socijalne usluge, Nove tehnologije, Poduzetnitvo ena Poduzetnitvo mladih. Rok otplate kredita je do 10 godina u koji je ukljuen poek od najvie 2 godine. Ukupno je odobreno 3.778 kredita u vrijednosti 4.065.823.913 kuna, te se prema roku otplate subvencije moraju i dalje uredno servisirati. U 2009. godini zapoinje provedba dva kreditna projekta, Lokalni projekti razvoja malog gospodarstva (LPR-MG) i Lokalni projekti razvoja mikrokreditiranje (LPR-MK) po modelu uvedenom prilikom provedbe kreditnog projekta LPR-P, tj. uz sudjelovanje upanija/Grada Zagreba i poslovnih banaka. LPR-MG je kreditna linija za poticanje investicija za kredite u vrijednosti od 200.000 kuna do 5 milijuna kuna uz uvjete promjenljive kamate, stvoreni kreditni potencijal iznosi 1,42 milijarde kuna, kreditnu liniju operativno provode sve upanije, ali je iskoritenost kreditnog potencijala nejednolika. Subvencije kamata su razliite jer su razliiti iznosi ugovornih obveze za kamate kako po poslovnim bankama tako i na razini upanija/Grada Zagreba. LPR-MK se provodi za kredite u vrijednosti od 35.000 do 200.000 kuna, u kreditnoj liniji sudjeluje 11 upanija i Grad Zagreb, stvoreni kreditni potencijal iznosi 89,5 milijuna kuna i nije u cijelosti iskoriten. Razmatra se nain provoenja nove kreditne linije u odnosu na proraunska ogranienja i gospodarske tekoe malog i srednjeg poduzetnitva i obrtnitva, a planirana je i provedbe mjera za kreditiranje poduzetnika poetnika. Temeljem Strategije razvoja enskog poduzetnitva u RH od 2010. do 2013. godine, HBOR je u travnju 2011. godine zapoeo provedbu programa kreditiranja ena poduzetnica. U svrhu provedbe navedenog programa HBOR je potpisao ugovore o poslovnoj suradnji s 20 poslovnih banaka, ime se potreba snanijeg poticanja ena poduzetnica nastojala pribliiti ne samo moguim zainteresiranim krajnjim korisnicima, ve i financijskim institucijama (poslovnim bankama), neophodnim u svakodnevnom poslovanju svih gospodarskih subjekata pa tako i gospodarskih subjekata u vlasnitvu ena poduzetnica. S ciljem pruanja povoljnih uvjeta kreditiranja, HBOR je 19. travnja 2011. godine s Ministarstvom zakljuio Sporazum o poslovnoj suradnji na provedbi povoljnog financiranja enskog poduzetnitva te Ugovor o nalogu za obavljanje poslova subvencioniranja kamatnih stopa na kredite odobrene za ene poduzetnice. Obzirom se tijekom provedbe ovaj program kreditiranja pokazao uspjenim po broju odobrenih zahtjeva, planirana su sredstva za njegovu provedbu za razdoblje 2013.-2015 (za 2011. godinu iz prorauna Ministarstva uplaeno je 3,0 milijuna kuna, a za 2012. godinu 6,0 milijuna kuna, a za 2013. planira se isplatiti 6 milijuna kuna za subvenciju kamatnih stopa na kredite odobrene enama poduzetnicama).

313

A817050 JAANJE POSLOVNE KONKURENTNOSTI MALIH I SREDNJIH PODUZETNIKA I OBRTNIKA


Naziv aktivnosti A817050 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 0,0

00

43.500.000

44.500.000

45.500.000

Na aktivnosti su objedinjene mjere za poticanje ulaganja, jaanje meunarodne konkurentnosti, klastere, normizaciju i znakove kvalitete i nova aktivnost poticanja inovativnog poduzetnitva. Donoenjem novog Zakona o poticanju investicija i unapreenju investicijskog okruenja za investicije mikro poduzetnika u visini protuvrijednosti kuna od minimalno 50.000 eura, nositelju poticajnih mjera stopa poreza na dobit umanjuje se za 50% od propisane stope poreza na dobit u razdoblju do 5 godina od godine poetka investicije uz uvjet otvaranja najmanje 3 nova radna mjesta povezana s investicijskim projektom, i to unutar razdoblja od godinu dana nakon poetka investicije. Nositelju poticajnih mjera koji osigura otvaranje novih radnih mjesta povezanih s investicijskim projektom u upanijama gdje registrirana stopa nezaposlenosti iznosi do 10%, prema podacima Dravnog zavoda za statistiku za proteklu godinu, odobrit e se bespovratna novana potpora za opravdane trokove otvaranja novih radnih mjesta povezanih s investicijom u visini do 10% opravdanih trokova za otvaranje novog radnog mjesta, a u maksimalnom iznosu protuvrijednosti kuna do 3.000 eura po novootvorenom radnom mjestu. Nositelju poticajnih mjera koji osigura otvaranje novih radnih mjesta povezanih s investicijskim projektom u upanijama gdje registrirana stopa nezaposlenosti iznosi od 10% do 20%, prema podacima Dravnog zavoda za statistiku za proteklu godinu, odobrit e se bespovratna novana potpora za opravdane trokove otvaranja novih radnih mjesta povezanih s investicijom u visini do 20% opravdanih trokova za otvaranje novog radnog mjesta, a u maksimalnom iznosu protuvrijednosti kuna do 6.000 eura po novootvorenom radnom mjestu. Nositelju poticajnih mjera koji osigura otvaranje novih radnih mjesta povezanih s investicijskim projektom u upanijama gdje registrirana stopa nezaposlenosti iznosi preko 20%, prema podacima Dravnog zavoda za statistiku za proteklu godinu, odobrit e se bespovratna novana potpora za opravdane trokove otvaranja novih radnih mjesta povezanih s investicijom u visini do 30% opravdanih trokova za otvaranje novog radnog mjesta, u maksimalnom iznosu protuvrijednosti kuna do 9.000 eura po novootvorenom radnom mjestu. U 2012. godini proveden je Projekt Jaanje meunarodne konkurentnosti koji se u 2013. godini provodi kroz objedinjene mjere na ovoj aktivnosti. Cilj je jaanje meunarodne konkurentnosti hrvatskog gospodarstva kroz poticanje razvoja kapaciteta tvrtki usmjerenih internacionalizaciji poslovanja. Mjerama je obuhvaen nastup na meunarodnim sajmovima (potpore za najam i zakup izlobenog prostora, opremanje izlobenog prostora, prijevoz i osiguranje izlobenih uzoraka, uvrtenje u sajamski katalog i tiskanje publikacija, izrada promidbenog materijala za nastup na sajmovima, organizacija dogaanja vezanih za sajam, trokovi zakupa izlobenog prostora, trokovi ureenja i opremanja izlobenog prostora, trokovi prijevoza i osiguranja izlobenih uzoraka, trokovi izrade promidbenih materijala i promidbenih aktivnosti vezanih uz sajam, trokovi organiziranja pripremnih seminara za nastup na sajmu) i gospodarske misije na meunarodnim tritima. Sufinanciranje klastera se mijenja, te e se sredstva odobravati za sufinanciranje razvojnih projekata klastera i projekte osnivanja klastera i novo osnovanih klastera, kao i njihovo meunarodno trino pozicioniranje (zajedniki nastup na meunarodnim sajmovima i izlobama, organizacija meunarodnih sajmova i izlobi i sudjelovanje u meunarodnim gospodarskim misijama).
314

Mjere na uvoenju normi, certifikacija i usklaivanje s tehnikim i drugim propisima EU imaju za cilj osnaiti trinu konkurentnost malog gospodarstva u uvjetima poslovanja na zajednikom tritu EU. Planirana je i mjera poticanja inovativnog poduzetnitva kroz sufinanciranje Programa za inovacije Poslovno inovacijskog centra Hrvatske (BICRO).

A817051 RAZVOJ PODUZETNIKE INFRASTRUKTURE I POSLOVNOG OKRUENJA


Naziv aktivnosti A817051 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 0,0

00

51.340.000

50.814.500

51.114.500

Objedinjene su aktivnosti izgradnje poduzetnikih zona i potpornih institucija poduzetnitva u cilju ubrzanog stavljanja na raspolaganje povrina ili zgrada i pruanje poslovnih usluga poetnicima i poduzetnicima/obrtnicima u razvoju. Novim rasporedom odnosno, koncentracijom proraunskih sredstava eli se poveati uinkovitost potpora u svrhu zadovoljenja potreba poduzetnika za ureenim graevinskim zemljitem, privlaenja investicija i stvaranja mogunosti za otvaranje novih radnih mjesta. Provedbene aktivnosti ukljuuju izradu idejnog/glavnog/izvedbenog projekta za infrastrukturu, parcelacijske elaborate, geodetske podloge, aktivnosti u svezi izrade stratekih i operativnih planova za upravljanje zonama, sufinanciranje izgradnje energetske, komunalne i prometne infrastrukture u zoni i sufinanciranje vlastitih udjela Jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave u projektima EU. Poveavaju se sredstva za poduzetnike inkubatore u cilju pruanja kvalitetnih usluga poduzetnicima poetnicima kroz povoljni najam poslovnog prostora, te strunu i savjetodavnu pomo za bri i uspjean razvoj sufinanciranjem trokova ureenja i opremanja objekata i strunih aktivnosti za pruanje pomoi inkubiranim poduzetnicima. Razvojne agencije i poduzetnike centre usmjereno e se sufinancirati za poticanja i privlaenja ulagaa na podruju na kojem posluju, izradu i sudjelovanje u izradi projekata EU i izradu strategijskih planova i razvojnih strategija, te za informiranje i savjetovanja poduzetnika i voenje i edukacija raunovodstvenih i knjigovodstvenih usluga poduzetnika poetnika (do 1 godine), poticanja poslovnog povezivanja poduzetnika kroz osnivanje zadruga i klastera, te drugih oblika povezivanja i izradu i pomo poduzetnicima za podnoenje projekata za sufinanciranje iz EU.

T544022 ULAGANJE U FONDOVE ZA GOSPODARSKU SURADNJU


Naziv aktivnosti T544022 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 760,0

50.000.000

380.000.000

200.000.000

200.000.000

Ulaganje u fondove za gospodarsku suradnju (dalje u tekstu: FGS) temelji se na Odluci Vlade RH o namjeri sudjelovanja u osnivanju FGS-ova (NN 8/10), Odluci o izmjenama Odluke o namjeri sudjelovanja u osnivanju FGS-ova (NN 25/12), Pravilniku o sudjelovanju Vlade RH u FGS-ovima (NN 42/12), Odluci o imenovanju kvalificiranog ulagatelja za sudjelovanje u osnivanju FGS-ova (NN 96/10), Zakonu o investicijskim fondovima (NN 150/05), Prospektima i Statutima FGS-ova te Ugovoru o nalogu za obavljanje poslova ulaganja u FGS-ove od 26. sijenja 2011. godine i Dodatku I istome od 26. sijenja 2012. godine sklopljenima izmeu Ministarstva poduzetnitva i obrta i HBOR-a.
315

Vlada RH donijela je Odluku o namjeri sudjelovanja u osnivanju FGS-ova i izmjene iste kojima se utvruje da e Vlada RH u svrhu poticanja razvoja gospodarstva, ouvanja sadanjih i stvaranja novih radnih mjesta, jaanja postojeih i pokretanja novih gospodarskih subjekata, putem vlasnikog restrukturiranja ulaganjem dodatnog kapitala, u suradnji sa zainteresiranim privatnim ulagateljima, sudjelovati u osnivanju FGS-ova investicijskih fondova koji se osnivaju i posluju u skladu sa Zakonom o investicijskim fondovima, kao otvoreni investicijski fondovi rizinog kapitala s privatnom ponudom. Ovom Odlukom Vlada RH utvrdila je kako e ukupni iznos sredstava kojim e RH sudjelovati u osnivanju FGS-a iznositi najvie do milijardu kuna. Vlada RH je donijela i Odluku o imenovanju kvalificiranog ulagatelja za sudjelovanje u osnivanju FGS-ova kojom je imenovala HBOR kvalificiranim ulagateljem, koji u svoje ime, a za raun Vlade RH u svaki od FGS-ova ulae iznos koji odgovara iznosu koji u isti FGS ulau privatni ulagatelji, s time da godinja obveza kvalificiranog ulagatelja na uplatu uloga u pojedini FGS ne prelazi 1/5 iznosa ukupno preuzete obveze na uplatu u pojedini FGS. Vlada RH ujedno i solidarno jami za obvezu kvalificiranog ulagatelja. Iznosi ulaganja ovise o broju kvalitetnih projekata i veliini investicija, s time da se oekuje vea dinamika ulaganja u razdoblju petogodinjeg ulagakog ciklusa u odnosu na kasnija razdoblja. Ugovor o nalogu za obavljanje poslova ulaganja u FGS-ove predvia ukupnu obvezu Vlade RH za uplatu u FGS-ove, gdje je najvii godinji iznos uplate definiran kao 1/5 iznosa ukupno preuzete obveze od milijardu kuna, to predstavlja iznos od 200 milijuna kuna na godinjoj razini. Iz gore navedenog proizlazi potreba za osiguravanjem 380 milijuna kuna za ulaganje u FGS-ove tijekom 2013. godine. Predmetni iznos predstavlja maksimalnu godinju obvezu uplate Vlade RH u 2013. godini te razliku godinje obveze za 2011. godinu od 30 milijuna kuna (od predvienih 200 milijuna kuna na godinjoj razini iz dravnog prorauna uplaeno je 170 milijuna kuna) i za 2012. godinu 150 milijuna kuna (od predvienih 200 milijuna kuna na godinjoj razini u dravnom proraunu osigurano je 50 milijuna kuna). Hrvatska ima znaajan i gotovo u potpunosti neiskoriten potencijal za razvoj ulaganja fondova rizinog kapitala iji investicijski ciklus traje do 5 godina. Dobra likvidnost bankarskog sustava uz poveanje raspoloivog kapitala mogu pridonijeti da ulaganja fondova rizinog kapitala u Hrvatsku porastu i da u tom podruju Hrvatska uhvati korak s ostalim zemljama regije, za kojima trenutano zaostaje. Pokazatelji rezultata
Pokazatelj rezultata Jedinica Polazna vrijednost Ciljana vrijednost (2013.) 380,0 Ciljana vrijednost (2014.) 200,0 Ciljana vrijednost (2015.) 200,0

Iznos ulaganja u FGSove

milijuni kuna

50,0

05110 Hrvatska agencija za malo gospodarstvo i investicije


Uvod
Hrvatska agencija za malo gospodarstvo i investicije (HAMAG INVEST) najvea je agencija za poticanje poduzetnitva u Republici Hrvatskoj. Cjelokupna djelatnost Agencije usmjerena je na razvoj malog i srednjeg poduzetnitva. Niz je aktivnosti i mjera kojima HAMAG INVEST potie razvoj poduzetnitva i konkurentnost gospodarskih subjekata od kojih su svakako
316

najprepoznatljivije izdavanje jamstava i bespovratnih potpora. Programe i aktivnosti HAMAG INVEST kreira sukladno zahtjevima i potrebama trita, kako bi u potpunosti ostvarili svoju namjenu. Uspjenom suradnjom s domaim i inozemnim partnerima HAMAG INVEST kontinuirano ulae u jaanje vlastitih kapaciteta koje ga ine neizostavnom karikom razvoja malog i srednjeg poduzetnitva. Izmjenama i dopunama Zakona o poticanju investicija i investicijskog okruenja (NN 111/12) djelatnost Agencije proirena je u aktivnije promicanje i privlaenje investicija u sektoru malog i srednjeg poduzetnitva u Republici Hrvatskoj. HAMAG INVEST preuzeti e ulogu koordinacije regionalnih razvojnih agencija i One Stop centara na nacionalnoj razini ime bi se trebale stvoriti pretpostavke za uinkovitiji mehanizam privlaenja investicija u gospodarstvo. U prilog tome govori i injenica da ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju HAMAG INVEST oekuje vana uloga posrednikog tijela za provedbu strukturnih fondova EU.
Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 169,3

05110

65.700.700

111.205.305

111.116.133

102.590.454

OBRAZLOENJE PROGRAMA
3202 JAANJE KONKURENTNOSTI MALOG I SREDNJEG PODUZETNITVA
Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 169,3

3202

65.700.700

111.205.305

111.116.133

102.590.454

Opis programa
Ovaj program ima za cilj poticanje razvoja malog gospodarstva nizom mjera koje HAMAG INVEST provodi u cilju olakanog pristupa poduzetnika izvorima financiranja kroz izdavanje jamstava i dodjelu bespovratnih potpora i razvoj poduzetnike infrastrukture, te pruanje savjetodavne podrke malim i srednjim poduzetnicima. Programe i aktivnosti HAMAG INVEST kreira sukladno zahtjevima i potrebama trita, kako bi u potpunosti ostvarili svoju namjenu. Mjere poticanja poduzetnitva koje HAMAG INVEST provodi se na poduzetnike poetnike i postojee poduzetnike u fazi rasta i razvoja.

Zakonske i druge pravne osnove


Zakon o poticanju razvoja malog gospodarstva (NN 29/02) Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o poticanju razvoja malog gospodarstva (NN 63/07;NN 53/12) Zakona o poticanju investicija i investicijskog okruenja (NN 111/12)

317

Ciljevi provedbe programa u razdoblju 2013.-2015. i pokazatelji uspjenosti kojima e se mjeriti ostvarenje tih ciljeva
C i l j 1 . L a k a do s t u pn o s t f i n a nc i ra n j u p od u ze t n i ki h p r oj e k at a i zd a v a n j e j a m s t av a Subjekti malog gospodarstva, posebice novoosnovani, esto se susreu s problemom nedostatnog kolaterala uslijed ega im je onemoguen pristup kreditnim sredstvima, a samim time i nemogunost financiranja projekata. U interesu HAMAG INVESTA-a je da podri kvalitetne projekte jer njihovo ostvarenje utjee na smanjenje nezaposlenosti, jaanje gospodarskih subjekata i rast gospodarstva openito. HAMAG INVEST zadrava i unapreuje svoju dosadanju ulogu u smislu podrke kvalitetnim projektima koji nemaju dovoljno instrumenata osiguranja na nain da se takvim projektima izdaju jamstva. Jamstva i dalje ostaju glavni instrument pomoi malim i srednjim poduzeima. Izmijenjena je definicija jamstva koje izdaje Agencija na nain da to jamstvo postaje jamstvo na prvi poziv banke ime jamstvo postaje znaajno primamljivi instrument osiguranja i prvoklasni kolateral. Oekujui znaajno poveanje broja izdanih jamstava Vlada RH je u svibnju ove godine poveala jamstveni potencijal Agencije na 2 milijarde kuna, te usvojila nove jamstvene programe koji bi trebali pojednostaviti i ubrzati proces odobravanja jamstava. Novi jamstveni programi su Novi poduzetnici, Poljoprivrednici, Likvidnost, Rast, Financijski Leasing; inidbena jamstva i Inovacije. Pokazatelji uinka
Pokazatelj uinka Jedinica Polazna vrijednost Ciljana vrijednost (2013.) 250 Ciljana vrijednost (2014.) 300 Ciljana vrijednost (2015.) 320

Broj odobrenih jamstava Iznos odobrenih jamstava Iznos moguih investicija putem jamstava HAMAG INVEST-a

Broj

180

kn

230.000.000

300.000.000

350.000.000

375.000.000

kn

750.000.000

1.000.000.000

1.200.000.000

1.400.000.000

C i l j 2 . J a a n j e ko n ku r e n t n e s p o s o b n o s t i s u b j e k at a m a l o g g o s p o d a r s t v a k r o z d o d j e l u be s p o vr a t n i h p o t p or a Bespovratne potpore koje HAMAG INVEST dodjeljuje sukladno Poduzetnikom impulsu doprinose unapreenju produktivnosti proizvodnje, uvoenju novih tehnologija, stvaranju pozitivnog poduzetnikog ozraja te razvijanju poduzetnike kulture.

318

Procjena i ishodite potrebnih sredstava za znaajnije aktivnosti/projekte


A560095 MLADI U PODUZETNITVU I PODUZETNICI POETNICI
Naziv aktivnosti A560095 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 270,0

3.000.000

8.100.000

8.100.000

8.100.000

Bespovratne potpore koje HAMAG INVEST dodjeljuje sukladno Poduzetnikom impulsu doprinose unapreenju produktivnosti proizvodnje, uvoenju novih tehnologija, stvaranju pozitivnog poduzetnikog ozraja te razvijanju poduzetnike kulture. A560095 Mladi u poduzetnitvu i poduzetnici poetnici- cilj projekta je poticajnim sredstvima omoguiti vee i lake ukljuivanje odreenih ciljnih skupina u poduzetnitvo.

A563026 JAMSTVA ZA MALO GOSPODARSTVO


Naziv aktivnosti A563026 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 174,5

20.000.000

34.900.000

39.900.000

39.900.000

Subjekti malog gospodarstva, posebice novoosnovani, esto se susreu s problemom nedostatnog kolaterala uslijed ega im je onemoguen pristup kreditnim sredstvima, a samim time i nemogunost financiranja projekata. U interesu HAMAG INVEST-a je da podri kvalitetne projekte jer njihovo ostvarenje utjee na smanjenje nezaposlenosti, jaanje gospodarskih subjekata i rast gospodarstva openito. HAMAG INVEST zadrava i unapreuje svoju dosadanju ulogu u smislu podrke kvalitetnim projektima koji nemaju dovoljno instrumenata osiguranja na nain da se takvim projektima izdaju jamstva. Jamstva i dalje ostaju glavni instrument pomoi malim i srednjim poduzeima. Izmijenjena je definicija jamstva koje izdaje Agencija na nain da to jamstvo postaje jamstvo na prvi poziv banke ime jamstvo postaje znaajno primamljivi instrument osiguranja i prvoklasni kolateral. Oekujui znaajno poveanje broja izdanih jamstava Vlada RH je u svibnju ove godine poveala jamstveni potencijal Agencije na 2 milijarde kuna, te usvojila nove jamstvene programe koji bi trebali pojednostaviti i ubrzati proces odobravanja jamstava. Novi jamstveni programi su Novi poduzetnici, Poljoprivrednici, Likvidnost, Rast, Financijski Leasing; inidbena jamstva i Inovacije.

319

Pokazatelji rezultata
Pokazatelj rezultata Jedinica Polazna vrijednost Ciljana vrijednost (2013.) 250 Ciljana vrijednost (2014.) 300 Ciljana vrijednost (2015.) 320

Broj odobrenih jamstava Iznos odobrenih jamstava iznos moguih investicija putem jamstava HAMAG INVESTA

Broj

180

kn

230.000.000

300.000.000

350.000.000

375.000.000

kn

750.000.000

1.000.000.000

1.200.000.000

1.400.000.000

A563118 POTICANJE KONKURENTNOSTI ZADRUGARSTVA


Naziv aktivnosti A563118 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 100,0

2.000.000

2.000.000

2.000.000

2.000.000

Bespovratne potpore koje HAMAG INVEST dodjeljuje sukladno Poduzetnikom impulsu doprinose unapreenju produktivnosti proizvodnje, uvoenju novih tehnologija, stvaranju pozitivnog poduzetnikog ozraja te razvijanju poduzetnike kulture. A563118 Poticanje konkurentnosti zadrugarstva - cilj projekta je udruivanje fizikih i/ili pravnih osoba proizvodnih i uslunih djelatnosti, ravnomjeran razvoj zadrunog poduzetnitava u Republici Hrvatskoj, povezivanje zadruga radi stvaranja zajednikog zadrunog proizvoda te ravnomjerni razvoj zadrunog poduzetnitva u Republici Hrvatskoj.

A563119 POTICANJE NOVIH TEHNOLOGIJA


Naziv aktivnosti A563119 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 235,0

22.500.000

52.875.305

48.991.133

40.470.454

Bespovratne potpore koje HAMAG INVEST dodjeljuje sukladno Poduzetnikom impulsu doprinose unapreenju produktivnosti proizvodnje, uvoenju novih tehnologija, stvaranju pozitivnog poduzetnikog ozraja te razvijanju poduzetnike kulture. A563119 Poticanje novih tehnologija - cilj projekta je poticanje proizvodnje i konkurentnosti proizvoda uvoenjem novih tehnologija i tehnolokih postupaka, unaprjeenjem postojeih tehnologija i tehnolokih postupaka te razvoj novih proizvoda i proizvoda s veom dodanom vrijednou (ulaganje u razvoj i nabavu novih tehnologija, ulaganje u razvoj raunalne opreme, sustava i raunalnih programa, transfer znanja, struno osposobljavanje i educiranje zaposlenih za primjenu uvedenih novih tehnologija u tehnolokim procesima, uvoenje i primjena usluga i proizvoda akademske zajednice i dr.).

320

055 MINISTARSTVO KULTURE


Uvod
Ministarstvo kulture sukladno djelokrugu rada definiranim Zakonom o ustrojstvu i djelokrugu sredinjih tijela dravne uprave (NN 199/03, 30/04, 22/05, 44/06) obavlja upravne i druge strune poslove u podruju kulture koji se odnose na: razvitak i unapreenje kulturnog i umjetnikog stvaralatva, kulturnog ivota i kulturnih djelatnosti, promicanje kulturnih veza s drugim zemljama i meunarodnim institucijama, osiguravanje financijskih i materijalnih uvjeta za obavljanje i razvitak djelatnosti kulture te istraivanje, prouavanje, praenje, evidentiranje, dokumentiranje i promicanje kulturne i prirodne batine. U proraunskom razdjelu Ministarstva kulture za 2013. godinu planirano je 817.829.426 kune za proraunske glave koje su sadrane u Ministarstvu kulture. To su: glave 05, 35, 40 i 65. U okviru glave 05 (Ministarstvo kulture) planirana su sredstva za plae, materijalne i kapitalne rashode za Ministarstvo kulture u uem smislu te sredstva koja se prenose neprofitnim organizacijama, graanima i kuanstvima te jedinicama lokalne i podrune uprave i samouprave kao i izvanproraunskim korisnicama za programske aktivnosti u skladu Zakonom o financiranju javnih potreba u kulturi. Financiranje plaa, materijalnih rashoda i programa arhivske djelatnost planirani su u glavi 35 (Arhivi). U okviru glave 40 (Muzeji i galerije) predviena su sredstva za financiranje plaa, materijalnih rashoda i trokova programa muzeja i galerija dok je financiranje plaa, materijalnih rashoda i programa ostalih proraunskih korisnika iz podruja kazalino scenske djelatnosti, knjinine djelatnosti, zatite kulturnih dobara, audiovizualne djelatnosti i ostalih djelatnosti planirano u okviru glave 65 (Ostali proraunski korisnici iz podruja kulture).
Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 100,7

05505 Ministarstvo kulture 05535 Arhivi 05540 Muzeji i galerije 05565 Ostali proraunski korisnici iz podruja kulture Ukupno 055

442.923.465

446.149.965

468.391.513

470.800.802

78.940.836 81.840.228

81.018.676 81.229.778

77.334.657 80.272.694

80.096.306 82.697.417

102,6 99,2

210.813.801

209.431.007

206.880.097

211.299.094

99,3

814.518.330

817.829.426

832.878.961

844.893.619

100,4

05505 Ministarstvo kulture


Uvod
Ministarstvo kulture ustrojeno u 4 uprave, 1 samostalni odjel, Glavno tajnitvo i Kabinet ministrice obavlja upravne i druge poslove na podruju kulture te kulturne i prirodne batine. Kao proraunska glava svoje poslove i zadatke planira kroz 7 programa: (1) Ureenje djelatnosti kulture - 3901; (2) Muzejsko - galerijska djelatnost - 3903; (3) Kazalina i glazbeno - scenska
321

djelatnost - 3904; (4) Knjinina djelatnost - 3905; (5) Audio vizualne djelatnost i medija - 3906; (6) Ostale djelatnosti kulture - 3907 (7) Zatita kulturnih dobara - 3908. U proraunskoj glavi Ministarstva kulture za svih 7 programa planirano je 446.149.965 kuna. U programu audiovizualne djelatnosti i medija planirane su dvije nove aktivnosti: program poticanja ulaganja u proizvodnju audiovizualnih djela te neprofitni mediji. U programu Ostale djelatnosti u kulturi nekoliko aktivnosti prebaeno je u Dravni ured za Hrvate izvan RH, a to su Meunarodni glas Hrvatskog radija "Glas Hrvatske", Satelitski TV program za Sj. Ameriku, Hrvatska matica iseljenika te HKD Napredak. U ovom programu takoer su planirane i nove aktivnosti - Godinja lanarina RH za UNESCO te priprema projektne dokumentacije za projekte EU.
Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 100,7

05505

442.923.465

446.149.965

468.391.513

470.800.802

OBRAZLOENJE PROGRAMA
3901 UREENJE DJELATNOSTI KULTURE
Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 101,5

3901

66.695.985

67.670.985

67.037.498

69.256.592

Opis programa
Ovaj program obuhvaa plae, materijalne i kapitalne rashode za Ministarstvo kulture. U okviru navedenog programa osiguravaju se plae i materijalni rashodi za djelatnike koji obavljaju upravne, financijske i druge poslove, djelatnike koji obavljaju upravne, financijske i druge poslove, djelatnike koji obavljaju strune poslove a odnose se na istraivanje, praenje, evidentiranje, dokumentiranje kulturne batine, utvrivanje posebnih uvjeta graenja za zatitu dijelova kulturne batine te obavljanje inspekcijskih poslova zatite kulturne batine.

Zakonske i druge pravne osnove


Zakon o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih sredinjih tijela dravne uprave (NN 150/11)

Ciljevi provedbe programa u razdoblju 2013.-2015. i pokazatelji uspjenosti kojima e se mjeriti ostvarenje tih ciljeva
C i l j 1 . O s i g u r a n j e op t i m a l ni h k a p ac i t e t a za u s p j e n u r e al i za ci j u p r o g r am a M i ni s t a r s t v a Cilj programa Ureenje djelatnosti kulture je optimalnim administrativnim kapacitetima te prostornim, materijalnim i tehnikim resursima osigurati uspjenu realizaciju svih programa u djelokrugu Ministarstva kulture utvrenih stratekim opim i posebnim ciljevima te nainima njihova ostvarivanja.

322

Procjena i ishodite potrebnih sredstava za znaajnije aktivnosti/projekte


A564000 ADMINISTRACIJA I UPRAVLJANJE
Naziv aktivnosti A564000 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 102,2

64.245.985

65.670.985

64.587.498

66.806.592

U okviru aktivnosti Upravljanje i administracija Ministarstva osiguravaju se sredstva za plae i materijalne rashode 412 zaposlenika Ministarstva i 21 konzervatorskih odjela (Zagreb, Karlovac, Varadin, Osijek, Poega, Zadar, ibenik, Split, Dubrovnik, Rijeka, Pula, Gospi, Bjelovar, Krapina, Trogir, Slavonski Brod, Imotski, Sisak, Vukovar, Pore, Pakrac). Osim toga osiguravaju se sredstva za opremanje poslovnih prostora Ministarstva i konzervatorskih odjela. Konzervatorski odjeli zapoljavaju ukupno 224 zaposlenika koji osim administrativnih poslova obavljaju dokumentiranje, odravanje informatizacijske baze podataka Registra kulturnih dobara, istrane radove, izradu elaborata i inventarizaciju kulturnih dobara.

K310252 INFORMATIZACIJA
Naziv aktivnosti K310252 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 61,2

2.450.000

1.500.000

2.450.000

2.450.000

U okviru aktivnosti Informatizacija Ministarstva osigurana su sredstva za trokove licenci, odravanje poslovnih sustava, mrenokomunikacijske i informatike infrastrukture te nabavu nove opreme.

3903 MUZEJSKO-GALERIJSKA DJELATNOST


Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 100,0

3903

9.417.992

9.417.208

9.483.085

9.550.675

Opis programa
Muzejske ustanove kroz Sustav muzeja uspostavljaju jedinstveni struni pristup u obavljanju muzejske djelatnosti, struni nadzor nad radom muzeja, izgradnju standarda djelatnosti te potiu kvalitetnije funkcioniranje muzeja u smislu ouvanja, zatite, istraivanja i promocije muzejske batine kao i ostvarivanja drutvene uloge muzeja. Poveanje razine inventiranosti, obrade i prezentacije muzejske grae, razvoj muzejske infrastrukture, podizanje razine zatite i ouvanja muzejske grae te vea dostupnost kulturne batine u digitalnom okruenju sastavnim su dijelom cilja i svrhe Sustava muzeja. Za 2013. godina planira se osnivanje dva nova muzeja: Muzej Apoksiomena na malom Loinju te Muzej Vuedolske kulture u Vukovaru.

Zakonske i druge pravne osnove


Zakoni: - Zakon o muzejima (NN 142/98, NN 65/09) - Zakon o Muzejima Ivana Metrovia (NN 76/07) - Zakon o Spomen-podruju Jasenovac (NN 15/90; NN 28/90 Ispravak, NN
323

22/01) - Zakon o kulturnim vijeima, 2004. (NN 48/04, NN 44/09) - Zakon o ustanovama (NN 76/93; NN 29/97, NN 47/99 - Ispravak i NN 35/08) - Zakon o upravljanju javnim ustanovama u kulturi (NN 96/01) - Zakon o financiranju javnih potreba u kulturi (NN 47/90 , NN 27/93, NN 38/09) Pravilnici: - Pravilnik o nainu i mjerilima za povezivanje u sustav muzeja Republike Hrvatske (NN 120/02) - Pravilnik o dopuni pravilnika o nainu i mjerilima za povezivanje u sustav muzeja Republike Hrvatske (NN 82/06) - Pravilnik o uvjetima i nainu stjecanja strunih zvanja u muzejskoj struci (NN 97/10) - Pravilnik o oevidniku muzeja, te muzeja, galerija i zbirki unutar ustanova i drugih pravnih osoba (NN 96/99) - Pravilnik o uvjetima i nainu ostvarivanja uvida u muzejsku grau i muzejsku dokumentaciju (NN 115/01) - Pravilnik o sadraju i nainu voenja muzejske dokumentacije o muzejskoj grai (NN 108/02) - Pravilnik o strunim i tehnikim standardima za odreivanje vrste muzeja, za njihov rad, te za smjetaj muzejske grae i muzejske dokumentacije (NN 30/06) - Pravilnik o izboru i utvrivanju programa javnih potreba u kulturi (NN 137/08, NN 57/09, 62/09)

Ciljevi provedbe programa u razdoblju 2013.-2015. i pokazatelji uspjenosti kojima e se mjeriti ostvarenje tih ciljeva
C i l j 1 . P o v e a n j e r a zi n e i nv e n t i r a no s t i , ob r a d e m u ze j s k e g r a e i p o v e a nj e b r oj a d o di j el j e n i h p ot p o ra za p r o g r am e p re ze n t a ci j e m u ze j s k e g r a e U dijelu sustava hrvatskih muzeja razina inventiranosti muzejske grae i dokumentacije je nedostatna. Inventiranje muzejske grae i dokumentacije prioritetna je muzejska aktivnost. Potporama izlobama iz fundusa, i onima vezanim za osnovnu djelatnost muzeja propisano u Zakonu o muzejima (Narodne novine, br. 142/98 i 65/09) obradi, zatiti, istraivanju i prezentaciju vlastitog fundusa i pripremi stalnog postava te onima koje studijski i znanstveno obrauju grau i prezentiraju nova saznanja razvija se muzejska djelatnost i prezentira raznolika kulturna, prirodoslovna i tehnika dobra koja su dio sveukupne nacionalne kulturne batine. Potporama izdavakoj djelatnosti muzeja pridonosi se valorizaciji, kategorizaciji i prezentaciji fundusa. Meumuzejska suradnja podrazumijeva razmjenu programa, organizaciju zajednikih izloaba i ostalih projekata, suradnju na predlaganju izloaba za meunarodnu suradnju s naglaskom na reciprocitet pri razmjeni izloaba i definiranje trokova te na suradnju u popunama fundusa trajnim posudbama grae. Godinje se sufinancira vie od 450 navedenih programa. Na osnovu modela odranih kulturolokih izloaba Dalmatinska Zagora, Slavonija, Baranja i Srijem podupire se suradnja muzeja s drugim regionalnim i nacionalnim batinskim i kulturnim institucijama s ciljem ostvarivanja zajednikog i/ili kompleksnog projekta predstavljanja ukupnosti batine pojedinih hrvatskih regija koji pokazuju povijesni kontinuitet u kulturnom, umjetnikom, gospodarskom i politikom ivotu. C i l j 2 . P o t po r a ra zv i t k u m u ze j s k e i nf ra s t r u k t u r e Investicijska ulaganja u razvoj muzejske infrastrukture, valorizacija projekata muzejskih projekta i postava, povezivanje novih muzeja u Sustav muzeja, primjena propisanih strunih i tehnikih standarda usmjereno je na integriranje muzejskih projekata u ukupnu ponudu znanja i informacija o kulturnoj batini te ulaganja u cilju osiguranja odrivog kulturnog i gospodarskog razvoja. U trogodinjem razdoblju program obuhvaa dovretak gradnje novih muzeja (Muzej Vuedolske kulture), cjelovitu obnovu dvorca Eltz za Gradski muzej Vukovar, nove stalne postave nacionalnih muzeja (Muzej hrvatskih arheolokih spomenika u Splitu, Arheoloki muzej Zadar postav Antike, Muzeji Hrvatskog zagorja - Dvor Veliki Tabor, Arheolokog muzeja Istre u Puli) i ostale, uz one kojih su osnivai gradovi i upanije (Muzej grada ibenika, Prirodoslovni muzej Metkovi, Muzej Brodskog posavlja, Slavonski Brod, Muzej Moslavine, Kutina i drugi). Opremanje muzeja informatikom opremom i muzejskim programima (M++) te uspostava suradnje i interoperabilnosti s ostalim informacijskim sustavima: knjinica, arhiva, spomenike batine i drugo; instalacija sekundarne dokumentacije, dodatnih modula i
324

kompletna programska podrka (razvoj i nadogradnja sustava); osiguranje mrene dostupnosti podataka i dokumentacije baze muzejskih predmeta. Izrada informatikog sustava upravljanja povezanog s postojeim sustavima/bazama podataka restauriranih umjetnina, muzejske grae i arhivske grae (BREUH, M++, Arhinet). C i l j 3 . P o d i za n j e r a zi n e za t i t e i o u v a nj a m u ze j s ke g r a e Uspostava izrade plana preventivne zatite i plana restauracije muzejske grae koji e obuhvatiti popis prioriteta s financijskim pokazateljima i etapama realizacije. Prednost e imati programi koji obuhvaaju stupanj ugroenosti grae i programi restauracije grae za stalni postav. Nastavak opremanja konzervatorsko-restauratorskih radionica u est matinih muzeja prve razine. Poveanje uvjeta za poboljanje zatite muzejske grae unutar Sustava muzeja. Intenziviranje poslova strune pomoi i suradnje nositelja provedbe matine djelatnosti prve i druge razine. Izrada i provedba srednjoronog plana aktivnosti Vijea Sustava muzeja. Uspostavljanje dinamike u razvoju sustava matinosti i usklaivanje rada unutar Sustava muzeja (ravnomjerno i funkcionalno razvijanje Sustava muzeja, prioriteti u planiranju za podruja s neravnomjernim brojem muzeja). Cilj provedbe programa Sustava muzeja obuhvaa jedinstveni struni pristup u obavljanju muzejske djelatnosti, jedinstveni struni pristup / izgradnja standarda djelatnosti, promovirati diseminaciju muzejskih projekata i dogaanja, poticati, podupirati kvalitetnije funkcioniranje muzeja u smislu ouvanja, zatite, znanstvenog istraivanja u promocije muzejske batine, kao i ostvarivanja drutvene uloge muzeja, podupirati standarde rada u svim aspektima djelovanja i rada muzeja, jaati meumuzejsku suradnju kao i suradnju specijaliziranih strunjaka unutar i izvan muzeja kroz zajednike projekte i meusobnu razmjenu aktivnosti i usluga, savjeta, jaati vezu i podupirati partnerstvo izmeu muzeja i ostalih lokalnih, regionalnih i nacionalnih batinskih i kulturnih institucija.

Procjena i ishodite potrebnih sredstava za znaajnije aktivnosti/projekte


A565027 PROGRAMI MUZEJSKO GALERIJSKE DJELATNOSTI
Naziv aktivnosti A565027 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 100,0

9.417.992

9.417.208

9.483.085

9.550.675

U 2013. godini planira se financiranje otprilike 130 programa muzeja kojima je osniva grad, upanija ili opina te ostalih programi strukovnih udruga i gradova koji provode muzejsko - galerijsku aktivnost.

Pokazatelji rezultata
Pokazatelj rezultata Jedinica Polazna vrijednost Ciljana vrijednost (2013.) 55% Ciljana vrijednost (2014.) 60% Ciljana vrijednost (2015.) 65%

Poveanje razine inventiranosti muzejske grae

Polazni % u 21 nacionalnom te ostalim muzejima Broj

Sveukupno inventirano 51%

Poveanje broja dodijeljenih potpora za

201

210

215

220

325

izlobe, izlobe iz fundusa i projekte o kulturolokim cjelinama Hrvatske te nakladnitva Poveanje broja didjeljenih potpora za programe meumuzejske suradnje. Broj 28 30 32 34

3904 KAZALINA I GLAZBENO- SCENSKA DJELATNOST


Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 98,5

3904

33.825.330

33.308.035

34.787.190

35.278.802

Opis programa
Programi kazaline i glazbeno-scenske djelatnosti obuhvatili su dramsku, glazbeno-scensku i plesnu umjetnost kao i amatersko stvaralatvo. Kroz brojne produkcije, manifestacije, gostovanja, seminare te druge programe razliitih profila, u 2013. godini planira se poticanje djelatnosti temeljnih organizacijskih oblika koje predstavljaju javna i privatna kazalita, umjetnike organizacije, orkestri, ansambli te udruge kulturno-umjetnikog amaterizma. Financiranjem programa javnih potreba u kulturi u ovim podrujima ostvaruje se cilj kontinuiranog razvoja izvedbenih umjetnosti i specifinih znanja. U odnosu na 2012. godinu uoava se smanjenje sredstava.

Zakonske i druge pravne osnove


- Zakon o financiranju javnih potreba u kulturi (NN 47/90, 27/93 i 38/09) - Pravilnik o izboru i utvrivanju programa javnih potreba u kulturi (NN 137/08, 57/09 i 62/09) - Zakon o kulturnim vijeima (NN 48/04, 44/09) - Zakon o kazalitima (NN 71/06) - Pravilnik o kriterijima i standardima za osiguravanje sredstava za nacionalna kazalita (NN 116/08) - Odluka o osnovnom programskom i financijskom okviru Hrvatskog narodnog kazalita u Zagrebu za mandatno razdoblje 2009. 2013. - Pravilnik o Oevidniku kazalita (NN 35/07) - Pravilnik o utvrivanju kazalinih radnika koji se smatraju kazalini umjetnici (NN 35/07) - Pravilnik o statusu, ustrojstvu i financiranju Dubrovakih ljetnih igara (NN 39/07) - Pravilnik o statusu, ustrojstvu i financiranju Splitskog ljeta (NN 60/94) - Pravilnik o statusu, ustrojstvu i financiranju Varadinskih glazbenih veeri (NN 60/94) - Pravilnik o statusu, ustrojstvu i financiranju Osorskih glazbenih veeri (NN 60/94).

Ciljevi provedbe programa u razdoblju 2013.-2015. i pokazatelji uspjenosti kojima e se mjeriti ostvarenje tih ciljeva
C i l j 1 . O dr a v a n j e s t a n d a r d a u f i n a n ci r an j u p r o gr a m a i zv e d be n i h u m j et n o s t i Provedbom programa nastoji se potaknuti rad i razvoj pojedinaca, organizacija i ustanova na podruju izvedbenih umjetnosti (dramskih, glazbenih i plesnih). Programi se nastoje realizirati putem provedbe svakogodinjeg Poziva za predlaganje programa javnih potreba
326

u kulturi RH. Cilj je stalni razvoj i unapreenje vrlo irokih umjetnikih disciplina koje obuhvaaju raznolike kreativne procese u kazalinim i glazbenim, odnosno plesnim produkcijama. Korisnici, odnosno primatelji usluga su javna i privatna kazalita, umjetnike organizacije, orkestri, ansambli, kao i fizike osobe koje se bave izvedbenim umjetnostima. C i l j 2 . P o t po r a k ul t ur n o - um j et n i k om a m a t e ri zm u t e o u va n j u tradicijske kulture Na podruju kulturno-umjetnikog i kazalinog amaterizma, putem javnog Poziva, potie se stvaralatvo velike zajednice amaterskih udruga u Republici Hrvatskoj. Takvim programima je cilj rekonstrukcija vrlo raznolikih oblika izvorne zaviajne batine, naroito u sredinama gdje je ona ugroena, kao i poticanje drugih oblika glazbenog izraavanja. Isto se odnosi na rad kazalinih amatera i njihovu promociju bogatstva govora i dijalekata te nacionalne dramske literature. Programi se nastoje ostvariti kroz povezanost uz tradiciju i suvremene sadraje, djelomice kroz meunarodnu suradnju te kroz raznolikost izriaja. Korisnici i primatelji ovih usluga su amaterske udruge u Republici Hrvatskoj.

Procjena i ishodite potrebnih sredstava za znaajnije aktivnosti/projekte


A565030 PROGRAMI KAZALINE I GLAZBENO SCENSKE DJELATNOSTI
Naziv aktivnosti A565030 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 98,5

33.825.330

33.308.035

34.787.190

35.278.802

Na temelju Poziva za predlaganje programa javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske za 2013. godinu, nadlena Kulturna vijea predloit e financiranje za: - programe glazbenih, dramskih i plesnih festivala - redovne programe javnih kazalita - programe glazbenih i kazalinih gostovanja - programe privatnih kazalita - programe suvremenih plesnih skupina - programe notnog i diskografskog nakladnitva - programe meunarodnih majstorskih seminara i radionica (glazba) - programe meunarodnih glazbenih natjecanja. Takoer i za programe kulturno-umjetnikog i kazalinog amaterizma: - festivali, manifestacije, susreti, natjecanja i smotre tradicijskog, glazbenog i kazalinog stvaralatva - programi kulturno-umjetnikih drutava (folklorna drutva, puhaki orkestri, pjevaki zborovi) i udruga. Pokazatelji rezultata
Pokazatelj rezultata Jedinica Polazna vrijednost Ciljana vrijednost (2013.) 130 Ciljana vrijednost (2014.) 130 Ciljana vrijednost (2015.) 130

Zadravanje broja premijernih produkcija i koprodukcija Zadravanje broja posjetitelja nacionalnih festivala Zadravanje ukupnog broja prgrama

Broj

130

Broj

89000

89000

89000

89000

Ukupni broj

215

215

215

215

327

3905 KNJININA DJELATNOST


Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 99,1

3905

53.700.000

53.230.000

54.700.000

54.700.000

Opis programa
Program obuhvaa uz knjininu i djelatnost knjievnog izdavatva. Godinje se potpomogne oko 2000 projekata kroz potpore za izdavanje knjiga, asopisa i elektronikih publikacija, otkup knjiga od nakladnika za narodne knjinice te potpore za poticanje knjievnog stvaralatva namijenjene autorima i prevoditeljima. Inozemni se izdavai takoer mogu natjecati za potporu objavljivanju djela hrvatskih autora na strane jezike. Na taj se nain potie uinkovitija promocija hrvatske knjige prilagoene osobitostima pojedinanih kulturnih trita i posredno podupiru drugi oblici afirmacije Hrvatske na svjetskoj knjievnoj i kulturnoj sceni. Podupiru se knjievne manifestacije koje se kontinuirano odravaju, a uglavnom su vezane uz znaajna imena i dogaaje hrvatske kulturne povijesti. Takoer se potpomau i nastupi hrvatskih nakladnika i autora na domaim i inozemnim knjievnim sajmovima u svrhu prezentiranja i promidbe. Stimuliraju se knjievni programi u knjiarama koji promiu kulturu itanja. Takvi programi su knjievno autorske promocije, tematski knjievni susreti, organizacija knjievnih festivala. Sufinanciraju se nezavisne knjiare i poveava dostupnost knjiga i asopisa. Potpora knjininoj djelatnosti odnosi se na nabavu knjine i neknjine grae u narodnim knjinicama, akcije i manifestacijama u knjininoj djelatnosti te potporu razvojnim programima i projektima u knjininoj djelatnosti.

Zakonske i druge pravne osnove


- Zakon o financiranju javnih potreba u kulturi (Narodne novine br. 47/90 i 27/93) Pravilnik o izboru i utvrivanju programa javnih potreba u kulturi (Narodne novine br. 137/08, 57/09, 62/09) - Zakon o knjinicama (NN 105/97, 5/98, 104/00, 69/09) - Pravilnik o matinoj djelatnosti knjinica u Republici Hrvatskoj (NN 43/01) - Standardi za narodne knjinice u Republici Hrvatskoj (NN 58/99)

Ciljevi provedbe programa u razdoblju 2013.-2015. i pokazatelji uspjenosti kojima e se mjeriti ostvarenje tih ciljeva
C i l j 1 . P o t po r a p ro i zv o d n j i i di s t r i b uc i j i k n j i g a , a s o pi s a i e l e kt r o ni ki h p u b l i ka c i j a - Poveati broj potpora dodijeljenih autorima i prevoditeljima za knjievna djela, ime e se poboljati interes autora za stvaranje, a time i udio domae knjievnosti na tritu. Poveati iznos pojedinanih potpora nakladnicima za vrijedne naslove, a smanjiti ukupan broj poduprtih naslova, ime se eli postii poveanje broja objavljenih vrijednih naslova u godini u kojoj su potpore dodijeljene, to e omoguiti pribliavanje knjievnoumjetnikih djela irokoj publici te na taj nain afirmirati knjievno nakladnitvo kao vodeu granu kulturne produkcije. - Poveati broj primjeraka otkupljenih naslova kapitalnih djela hrvatske i svjetske knjievnosti za narodne knjinice, ime e se osigurati njihova bolja dostupnost svim graanima RH bez obzira na mjesto stanovanja. Ova mjera obuhvaa potporu i nakladnicima i narodnim knjinicama. - Poveati broj sufinanciranih elektronikih publikacija kako bi se osigurala bra, kvalitetnija i dostupnija informacija iz podruja kulturne produkcije te omoguila uinkovitija promidba knjievne, jezine i kulturne batine. - Poveati broj potpora dodijeljenih autorima i prevoditeljima za knjievna djela, ime e se poboljati interes autora za stvaranje, a time i udio domae

328

knjievnosti na tritu. - Poveati iznos pojedinanih potpora nakladnicima za vrijedne naslove, a smanjiti ukupan broj poduprtih naslova, ime se eli postii poveanje broja objavljenih vrijednih naslova u godini u kojoj su potpore dodijeljene, to e omoguiti pribliavanje knjievno-umjetnikih djela irokoj publici te na taj nain afirmirati knjievno nakladnitvo kao vodeu granu kulturne produkcije. - Poveati broj primjeraka otkupljenih naslova kapitalnih djela hrvatske i svjetske knjievnosti za narodne knjinice, ime e se osigurati njihova bolja dostupnost svim graanima RH bez obzira na mjesto stanovanja. Ova mjera obuhvaa potporu i nakladnicima i narodnim knjinicama. Poveati broj sufinanciranih elektronikih publikacija kako bi se osigurala bra, kvalitetnija i dostupnija informacija iz podruja kulturne produkcije te omoguila uinkovitija promidba knjievne, jezine i kulturne batine. C i l j 2 . P o v e a n j e p ar t i c i p ac i j e k nj i ge u k u l t u r no m i v ot u - Poveati broj kvalitetnih knjievno-autorskih predstavljanja, festivala, okruglih stolova, tribina i radionica u organizaciji domaih i inozemnih organizatora, ime e se poveati dostupnost knjige te promicati kultura itanja u svrhu afirmacije knjievnosti kao jedne od vodeih grana kulturne produkcije. - Poveati broj kvalitetnih sufinanciranih prijevoda djela hrvatskih pisaca kod inozemnih nakladnika, to e biti jasan indikator porasta zanimanja za hrvatsku knjievnu produkciju te osnaivanja njezina statusa na meunarodnome knjievnom i knjinom tritu. Pojaanom participacijom olakava se promidba hrvatske knjievnosti, izgrauje hrvatski kulturni proizvod i poboljava njiihova percepcija, odnosno recepcija. - Poveati broj razmjena domaih i stranih knjievnika i prevoditelja, to pridonosi jaanju meunarodne suradnje u podruju kulture. C i l j 3 . P o t po r a ra zv o j u k n j i n i n i h u s l ug a i za d o v ol j a v a nj u p o t r e b a k o r i s ni k a - iriti mreu narodnih knjinica na sve opine i gradove u Republici Hrvatskoj kao presudni korak u provedbi decentralizacije kulturnog ivota. Mada su narodne knjinice u iskljuivoj ingerenciji lokalne samouprave, Ministarstvo kulture u ovoj djelatnosti ima poticajnu ulogu koja je esto odluujua u prevladavanju zapreka nedostatnih financijskih mogunosti opina i gradova. - Poveati i uskladiti s lokalnom zajednicom potporu osnivanju narodnih knjinica u svim opinama i gradovima, izgradnju inicijalnih knjininih fondova, ali i popunjavati i obnavljati knjinine fondove postojeih narodnih knjinica uz uvoenje i noveliranje knjininih usluga, u skladu s potrebama korisnika( ukljuujui osobe s posebnim potrebama) i dranja koraka s razvijenim knjininim sustavima u svijetu. - Poveati broj kvalitetnih manifestacija i skupova u knjinicama i strunim knjiniarskim i itateljskim udrugama pridonosei tako poveanju interesa javnosti za itanje, za knjinice kao prostor uenja i demokracije i dostupnosti knjige i informacija svim graanima Republike Hrvatske. - Podupirati obrazovanje i trajno uenje knjiniara te nacionalnih knjiniarskih projekata.

Procjena i ishodite potrebnih sredstava za znaajnije aktivnosti/projekte


A781002 KNJIEVNO IZDAVATVO
Naziv aktivnosti A781002 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 100,0

30.500.000

30.500.000

31.500.000

31.500.000

- Potpora izdavanju knjiga - Otkup knjiga za narodne knjinice - Potpora za poticanje knjievnog stvaralatva - Potpora asopisima i elektronikim publikacijama - Potpora

329

knjievnim manifestacijama - Potpora knjievnim programima knjiara - Potpora programima razmjene pisaca Pokazatelji rezultata
Pokazatelj rezultata Jedinica Polazna vrijednost Ciljana vrijednost (2013.) 0,76 Ciljana vrijednost (2014.) 0,78 Ciljana vrijednost (2015.) 0,80

Poveanje broja objavljenih vrijednih naslova u okviru programa potpore izdavanju knjiga i knjievnog stvaralatva Poveanje dostupnosti vrijednih djela hrvatske i svjetske knjievnosti itateljstvu Poveanje broja elektornikih publikacija iji sadraj veim dijelom obuhvaa podruje kulture

0,75

Broj (prosjean)

100

105

107

110

Broj

16

18

20

22

A781003 PROGRAMI KNJININE DJELATNOSTI


Naziv aktivnosti A781003 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 100,0

18.000.000

18.000.000

18.000.000

18.000.000

Potpora nabavi knjine i neknjine grae u narodnim knjinicama - Potpora akcijama i manifestacijama u knjininoj djelatnosti - Potpora razvojnim programima i projektima u knjininoj djelatnosti. Pokazatelji rezultata
Pokazatelj rezultata Jedinica Polazna vrijednost Ciljana vrijednost (2013.) 0,37 Ciljana vrijednost (2014.) 0,38 Ciljana vrijednost (2015.) 0,39

Usklaivanje broja narodnih knjinica sa Zakonom o knjinicama

%* *ovisno o Zakonu o podrujima upanija, gradova i opina u RH

0,37

330

Odnos potpore izgradnje knjininih fondova na dravnoj razini Zadravanje postojeeg broja poticajnih manifestacija i skupova u knjinicama i strunim udrugama

0,5

0,50

0,50

0,50

Broj

22

20

20

20

A784002 MATINE SLUBE KNJINICA


Naziv aktivnosti A784002 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 91,0

5.200.000

4.730.000

5.200.000

5.200.000

Potpora radu 20 upanijskih matinih slubi (financiranje jednog djelatnika upanijske matine slube i njegovih tekuih materijalnih trokova) u funkciji njihove temeljne i razvojne djelatnosti na unaprjeenju knjinine djelatnosti u RH. - Potpora programima sredinjih knjinica nacionalnih manjina (8 knjinica u 2013.) s tendencijom poveanja s obzirom na najavljene potrebe manjinskih zajednica koje nisu obuhvaene postojeim modelom. Planirani iznos za 2013. godinu je za 9 % manji nego u 2012. godini.

3906 PROGRAMI AUDIO VIZUALNE DJELATNOSTI I MEDIJA


Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 156,5

3906

22.979.720

35.974.648

37.113.863

37.256.696

Opis programa
Programi audiovizualne djelatnosti u glavi Ministarstva kulture obuhvaaju informativne usluge Hrvatske izvjetajne novinske agencije (HINA), program potpore izdavakoj kui Edit te dvije nove aktivnosti: program poticanja ulaganja u proizvodnju audiovizualnih djela te neprofitni mediji. Meunarodni program Hrvatskog radija Glas Hrvatske, satelitski TV programa za Sjevernu Ameriku stavljeni su pod nadlenost Dravnog ureda za Hrvate izvan RH te vie nisu pod nadlenou Ministarstva kulture.

Zakonske i druge pravne osnove


- Zakon o audiovizualnim djelatnostima (NN 76/07,90/11) - Pravilnik o postupku, kriterijima i rokovima za provedbu Nacionalnog programa promicanja audiovizualnog stvaralatva, (NN 115/10) - Pravilnik o statusu i financiranju Festivala igranog filma u Puli (NN 129/10) Pravilnik o poticanju ulaganja u proizvodnju audiovizualnih djela (NN 86/12 i NN 104/12) Odluka o objavljivanju pravila o dravnoj potpori kinematografskoj i ostaloj audiovizualnoj djelatnosti (NN 46/08) - Zakon o ratifikaciji Europske konvencije o filmskoj koprodukciji br. 147 iz 1992., s konanim prijedlogom zakona (NN-MU 4/04) - Zakon o potvrivanju

331

Protokola o pristupanju Republike Hrvatske marakekom ugovoru o osnivanju svjetske trgovinske organizacije (NN-MU 13/00, NN-MU 14/00) - Zakon o potvrivanju Europske konvencije za zatitu audiovizualne batine (NN-MU 5/07) - Uredba o objavi Ugovora o filmskoj koprodukciji izmeu Vlade Republike Hrvatske i Vlade Talijanske Republike (NNMU 11/07)

Ciljevi provedbe programa u razdoblju 2013.-2015. i pokazatelji uspjenosti kojima e se mjeriti ostvarenje tih ciljeva
C i l j 1 . R a zv o j i nf o rm i ra n j a do m a e j a vn o s t i t e na c i o n a l ni h m a n j i n a i Razvoj informiranja domae te nacionalnih manjina ostvaruje se putem Hrvatske izvjetajne novinske agencije (HINA) te potporom Izdavakoj kui Edit. Razvoj informiranja postie se i pruanjem pomoi specijaliziranim organizacijama civilnog drutva za daljnje unapreenje neprofitnih medija.

Procjena i ishodite potrebnih sredstava za znaajnije aktivnosti/projekte


A565012 INFORMATIVNE USLUGE HINA-i
Naziv aktivnosti A565012 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 100,0

21.679.720

21.679.720

21.679.720

21.679.720

Zadaa HINA-e je prikupljanje i razailjanje to potpunijih injeninih i objektivnih novinsko- agencijskih informacija o zbivanjima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika drutvenoga, politikoga, kulturnog i gospodarskog ivota. Zakonom o Hrvatskoj izvjetajnoj novinskoj agenciji "HINA" odreuje se opseg i djelovanje te agencije.

A729024 POTPORA IZDAVAKOJ KUI EDIT


Naziv aktivnosti A729024 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 100,0

1.300.000

1.300.000

1.300.000

1.300.000

Novinsko-izdavaka ustanova EDIT iz Rijeke je izdavaka kua pripadnika talijanske manjine koji ive u Hrvatskoj i Sloveniji, a izdaje sljedee tiskovine: - LA VOCE DEL POPOLO - dnevni list koji izlazi od 1945. godine i jedan je od est dnevnih listova na talijanskom jeziku koji se tiska i distribuira van granica Italije. Svaki dan izlazi s novim informacijama na talijanskom jeziku; - PANORAMA - dvotjednik koji izlazi od 1952. godine i obrauje iroku lepezu tema vezanih, osim za manjinu, za sva drutveno relevantna zbivanja; - ARCOBALENO - mjesenik za djecu koji izlazi od 1949. godine i edukativnog je karaktera; - LA BATTANA - knjievna revija, izlazi od 1964. godine.

332

A781007 PROGRAM POTICANJA ULAGANJA U PROIZVODNJU AUDIOVIZUALNIH DJELA


Naziv aktivnosti A781007 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 0,0

00

10.000.000

11.000.000

11.000.000

Ovo je nova aktivnost Ministarstva. Cilj ove aktivnosti jest rast prihoda u audiovizualnom (direktno) i ostalim gospodarskim sektorima (neposredno) kroz stvaranje povoljnijih uvjeta stranim i domaim producentima koji se odlue snimati u RH.

A781008 NEPROFITNI MEDIJI


Naziv aktivnosti A781008 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 0,0

00

2.994.928

3.134.143

3.276.976

Nova aktivnost Ministarstva. Cilj joj je omoguiti specijaliziranim organizacijama civilnog drutva organizacijsku i strunu podrku za daljnje unapreenje neprofitnih medija radi irenja prostora javnosti, kulture dijaloga te pravovremenog i istinitog informiranja graana i graanki o temama vanim za razvoj civilnog drutva u RH.

3907 OSTALE DJELATNOSTI KULTURE


Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 106,1

3907

109.773.430

116.473.361

142.845.936

144.073.336

Opis programa
Ovaj program usmjeren je na unaprjeenje razvoja svih segmenata suvremenog kulturnog i umjetnikog stvaralatva (u rijei, slici, glazbi, plesu, kazalitu, filmu i drugim umjetnikim izriajima) u cjelini kulturnog ciklusa, kulturnog djelovanja i kulturnog ivota. Program obuhvaa potprograme: (1) Potpora razvoju umjetnike djelatnosti, (2) Unapreenje programa poduzetnitva u kulturi, (3) Razvoj kulturne infrastrukture i participacije u kulturnom ivotu, (4) Jaanje prisutnosti hrvatske umjetnosti i kulture u svijetu i (5) Potpora organizacijama civilnog drutva i programima novih medijskih kultura.

Zakonske i druge pravne osnove


- Zakon o financiranju javnih potreba u kulturi (NN 47/90 ,NN 27/93, NN 38/09) - Zakon o kulturnim vijeima, 2004. (NN 48/04, NN 44/09) - Pravilnik o izboru i utvrivanju programa javnih potreba u kulturi (NN 137/08, NN 57/09, 62/09) - Zakon o potvrivanju Memoranduma o razumijevanju izmeu Europske zajednice i Republike Hrvatske o sudjelovanju Republike Hrvatske u programu Kultura (od 2007. do 2013.) (NN-MU 7/07) - Pravilnik o kriterijima za sufinanciranje projekata odobrenih u okviru programa za kulturu Europske unije Kultura 2007.-2013. (NN 120/07) - Zakon o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetnikog stvaralatva (NN 43/96, NN 44/96 - Ispravak) - Pravilnik o postupku i uvjetima za priznavanje prava samostalnih umjetnika na uplatu doprinosa za mirovinsko i invalidsko te
333

zdravstveno osiguranje iz sredstava prorauna Republike Hrvatske (NN 119/04) - Zakon o 'Nagradi Vladimir Nazor' (NN 27/91)

Ciljevi provedbe programa u razdoblju 2013.-2015. i pokazatelji uspjenosti kojima e se mjeriti ostvarenje tih ciljeva
C i l j 1 . P o t po r a ra zv o j u u m j et n i k e d j e l at n o s t i U Republici Hrvatskoj 1.295 umjetnika u 2012. godini ima status samostalnih umjetnika iz podruja likovnog, glazbenog, scenskog, knjievnog i filmskog stvaralatva. Sustav samozapoljavanja samostalnih umjetnika koji se potie i pomae uplatama doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje iz sredstava dravnog prorauna postoji niz godina i pokazao se vrlo efikasnim jer se umjetnicima s obzirom na neredovitost priliva dohotka, s relativno malim sredstvima, osigurava minimalna materijalna osnovica za slobodno umjetniko stvaralatvo i primjerenu umjetniku produkciju. Na temelju planiranih izmjena Zakona o pravima samostalnih umjetnika u narednom razdoblju oekuje se revidiranje kriterija za priznavanje prava na uplatu doprinosa ukljuujui potrebitih sredstava za doprinose umjetnicima koji ostvaruju izniman doprinos hrvatskoj kulturi i umjetnosti. C i l j 2 . U n a p r e e n j e p r o g r am a p o d u ze t ni t v a u k ul t ur i Kao poseban program Projekt Poduzetnitvo u kulturi pokrenuli su Ministarstvo kulture i Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva 2008. godine kao program nepovratne dravne potpore male vrijednosti. Cilj Projekta je poticanje poduzetnitva u kulturi, promicanje kulturnih industrija i poduzetnikih projekata na podruju glazbe i glazbenoscenske umjetnosti, dramske umjetnosti, knjige i nakladnitva, likovne umjetnosti, novih medijskih kultura, meunarodne kulturne suradnje i europskih integracija, kulturnoumjetnikog amaterizma, investicija, zatite i ouvanja kulturnih dobara, muzejskogalerijske te filmske djelatnosti. Korisnici su subjekti malog gospodarstva koji obavljaju djelatnosti u kulturi - obrti, mala i srednja trgovaka drutva i zadruge, ustanove osim javnih ustanova, samostalni umjetnici, umjetnike organizacije i institucije u kulturi koje provode kulturne poduzetnike projekte temeljem Zakona o financiranju javnih potreba u kulturi. C i l j 3 . R a zv o j k u l t u rn e i nf r a s t r u kt u r e i pa r t i c i p ac i j e u k ul t urn o m i v o t u U znaajnoj mjeri decentralizirana kulturna infrastruktura u Republici Hrvatskoj suoena je s nedostatnim mogunostima lokalnih zajednica za njezino optimalno odranje i razvoj. Programom potpore izgradnji, odravanju, informatizaciji i opremanju mree kulturnih ustanova: narodnih knjinica, centara i domova kulture, muzeja i galerija te kazalita i glazbeno-scenskih prostora na lokalnoj i regionalnoj razini osiguravaju se preduvjeti za rast kako kulturne potronje tako i aktivnu participaciju stanovnitva u kulturnom ivotu na cijelom teritoriju Republike Hrvatske. C i l j 4 . J a a n j e pr i s ut n o s t i h rv a t s k e um j et n o s t i i k u l t u r e u s vi j e t u Jaanje aktivne meunarodne kulturne suradnje s dravama lanicama programa Europske unije u okviru programa Kultura 2007.2013. odvijat e se pojaanim promoviranjem programa za potencijalne korisnike, tehnikom i financijskom pomoi projektima koji su dobili potporu Europske unije, suradnjom s projektnim partnerima i kulturnim kontaktnim tokama zemalja lanica programa te Europskom komisijom i Izvrnom agencijom u Bruxellesu. Sklopljeni ugovori i programi bilateralne kulturne suradnje omoguit e ire predstavljanje hrvatske kulture u drugim zemljama kao i kulture drugih zemalja u Republici Hrvatskoj; poticat e se razvijanje izravne i kontinuirane suradnje i razmjene izmeu ustanova i udruga, umjetnika i strunjaka na svim podrujima kulture i umjetnosti.
334

Podupirat e se sudjelovanja umjetnika i kulturnih djelatnika u multilateralnim programima koji potiu razvoj interkulturnog dijaloga i kulturne raznolikosti u sklopu meunarodnih organizacija i asocijacija te nevladinih organizacija. Poticat e se i programi suradnje u sklopu regionalnih inicijativa i asocijacija naglaavajui specifinost Republike Hrvatske kao srednjoeuropske i mediteranske zemlje. C i l j 5 . P o t po r a or g an i za c i j am a c i vi l no g d r u t v a i p ro g r am i m a n o v i h m e d i j s ki h k u l t u r a Organizacije civilnog drutva na podruju kulture prema Registru udruga u Republici Hrvatskoj najbrojnije su iza portskih udruga i broje vie od 5.000. Udruge kulturnoumjetnikog amaterizma imaju dugu i bogatu tradiciju u Republici Hrvatskoj i vaan su imbenik aktivnog sudjelovanja u kulturi. Strukovne udruge u kulturi segment su civilnog drutva od iznimne vanosti za odranje i profesionalni razvoj svih kulturnih djelatnosti i umjetnikih podruja. Za ouvanje i razvoj nacionalnog i kulturnog identiteta posebnu ulogu imaju opekulturne/kulturoloke udruge kao to je Matica hrvatska i Hrvatsko kulturno drutvo Napredak. Potpora programima novih medijskih kultura potpora je alternativnim, intermedijalnim i interdisciplinarnim oblicima umjetnikog stvaralatva. Donoenjem zakona i osnivanjem Zaklade Kultura nova u 2011. doprinijelo se stabilnosti i razvoju civilne scene. Kroz Zakladu e se financirati mree udruga nezavisnog kulturnog sektora, kvalitetni intersektorski projekti i osiguravati pristup regionalnim i europskim fondovima i dugorona partnerstva. Kao dinamina struktura Zaklada Kultura nova usmjerit e se proizvodnji kulturnih sadraja i operativnom modelu funkcioniranja te izgradnji vlastitih kapaciteta.

Procjena i ishodite potrebnih sredstava za znaajnije aktivnosti/projekte


A564015 HRVATSKO POVJERENSTVO ZA UNESCO
Naziv aktivnosti A564015 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 100,0

700.000

700.000

700.000

700.000

Hrvatsko povjerenstvo za UNESCO u koordinaciji s ministarstvima, vladinim i nevladinim organizacijama sudjeluje u normativnom radu UNESCO-a. Podupire dugorone inicijative i projekte od nacionalne, regionalne i meunarodne vanosti koji potiu pitanja vezana uz kulturne politike, razvoj kulturnih industrija i kulturne raznolikosti kroz participaciju hrvatskih strunjaka u programskim podrujima UNESCOa. Neki od vanijih projekata ukljuuju koordinaciju upisa nematerijalne kulturne batine na Reprezentativnu listu nematerijalne batine ovjeanstva; obiljeavanje Meunarodne godine pribliavanja kultura; dodjela Nacionalne stipendije Za ene u znanosti ; Forum mladih jugoistone Europe Batina u rukama mladih, tiskanje prilagoenog hrvatskog izdanja Prirunika za nastavnike Svjetska batina u rukama mladih. Pokazatelji rezultata
Pokazatelj rezultata Jedinica Polazna vrijednost Ciljana vrijednost (2013.) 8/16 Ciljana vrijednost (2014.) 9/18 Ciljana vrijednost (2015.) 11/20

Poveanje broja hrvatskih dobara na UNESCO-vim popisima i kandidatura

Broj dobara/tijela

7/12

335

u programskim i radnim tijelima

A565003 OSNOVNA DJELATNOST UDRUGA U KULTURI


Naziv aktivnosti A565003 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 100,0

6.000.000

6.000.000

6.000.000

6.000.000

Ova aktivnost obuhvaa institucionalnu potporu djelatnosti tridesetak strukovnih udruga u kulturi i umjetnosti: Hrvatska zajednica samostalnih umjetnika, Drutvo hrvatskih knjievnika, Hrvatsko drutvo pisaca, Hrvatsko muzejsko drutvo, Hrvatsko arhivistiko drutvo, Hrvatsko drutvo dramskih umjetnika, Hrvatsko drutvo glazbenih umjetnika neke su od njih.

A565011 NAGRADE ZA POSTIGNUA U KULTURI


Naziv aktivnosti A565011 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 100,0

1.600.000

1.600.000

1.600.000

1.600.000

Nagrade za postignua u kulturi dodjeljuju se istaknutim pojedincima ili kolektivnim ostvarenjima za promicanje osobitih postignua u kulturi i umjetnikom stvaralatvu. Time se vrednuje i prepoznaje izvrsnost kao osobiti poticaj vrhunskim kreativnim dosezima razliitih oblika umjetnikog djelovanja vezanim uz nacionalnu kulturu. Dodjeljuju se kao ivotne nagrade (priznanje za sveukupni stvaralaki opus), kao godinje nagrade (za umjetnika i kulturna ostvarenja koja su bila objavljena, izloena, prikazana ili izvedena) te kao poticajna sredstva (za nova djela): Nagrada Vladimir Nazor (za umjetnika ostvarenja na podruju knjievnosti, glazbe, filma, likovnih i primijenjenih umjetnosti, kazaline umjetnosti te arhitekture i urbanizma), Nagrada Iso Velikanovi (za ostvarenja u podruju prevoenja knjievnih djela), Nagrada Vicko Andri (za postignua u zatiti kulturne batine), Nagrada Marin Dri (za poticanje hrvatskog dramskog i kazalinog stvaralatva) te poticajna sredstva hrvatskom glazbenom stvaralatvu (za nova djela suvremenih skladatelja).

A565015 ZDRAVSTVENO I MIROVINSKO OSIGURANJE UMJETNIKA


Naziv aktivnosti A565015 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 100,0

32.863.100

32.863.100

32.863.100

32.863.100

U ovoj aktivnosti planiraju se sredstva za zdravstveno i mirovinsko osiguranje za 1295 samostalnih umjetnika iz podruja likovnog, glazbenog, scenskog, knjievnog i filmskog stvaralatva.

336

A565021 MATICA HRVATSKA


Naziv aktivnosti A565021 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 100,0

5.000.000

5.000.000

5.000.000

5.000.000

Svrha je Matice hrvatske promicanje narodnog i kulturnog identiteta u podrujima umjetnikoga, znanstvenog i duhovnog stvaralatva, gospodarstva i javnoga ivota, te skrb za drutveni razvitak.

A565033 NOVE MEDIJSKE KULTURE


Naziv aktivnosti A565033 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 115,6

5.089.094

5.881.929

6.108.858

6.341.688

Financiraju se programi koji se odnose na potprogramske djelatnosti novih medijskih kultura: projekte, manifestacije, umjetnike produkcije, dugotrajne i ostale programe. Podravaju se programi koji pokazuju dugoronost i stabilnost, programi koji pridonose razvoju civilnog drutva i drugih organizacija u kulturi od interesa za Republiku Hrvatsku te pridonose stabilizaciji izvaninstitucionalne i neprofitne scene ukljuujui podrku njihovoj suradnji s javnim kulturnim institucijama te programi koji potiu transmedijalne, intermedijalne i interdisciplinarne oblike umjetnikog stvaralatva. Aktivnost je usmjerena k promicanju suvremenog audiovizualnog urbanog izriaja, istraivakih umjetnikih praksi i poticanju koritenja novih tehnologija u umjetnikoj produkciji. Aktivnosti ukljuuju glazbene, kazaline i umjetnike festivalske programe, produkcije, instalacije i izlobe projekte, edukativne programe i radionice, okrugle stolove i predavanja i manifestacije. Pokazatelji rezultata
Pokazatelj rezultata Jedinica Polazna vrijednost Ciljana vrijednost (2013.) 25 Ciljana vrijednost (2014.) 27 Ciljana vrijednost (2015.) 29

Poveanje broja potpora za klupske aktivnosti Poveanje broja dodijeljenih potpora za razvojne inovativne programe koji ukljuuju formate suvremenog umjetnikog izraza i programe istraivakog, edukacijskog i produkcijskog karaktera

Broj

23

Broj

177

180

182

184

337

A565034 MEUNARODNA KULTURNA SURADNJA


Naziv aktivnosti A565034 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 96,1

13.111.368

12.601.166

14.338.287

14.581.573

Meunarodna bilateralna kulturna suradnja putem meudravnih ugovora i programa koji omoguuju predstavljanje hrvatske kulture u drugim zemljama kao i kulture drugih zemalja u Hrvatskoj te putem pruanja potpore ustanovama i udrugama, umjetnicima i strunjacima za uspostavljanje i razvijanje izravne i kontinuirane suradnje s partnerima u inozemstvu na svim podrujima kulture i umjetnosti. Meunarodna multilateralna suradnja u sklopu meunarodnih organizacija i regionalnih inicijativa ukljuuje pruanje potpore umjetnicima i strunjacima za sudjelovanje na meunarodnim kulturnim manifestacijama i susretima te u radu meunarodnih vladinih i nevladinih organizacija i asocijacija. Pokazatelji rezultata
Pokazatelj rezultata Jedinica Polazna vrijednost Ciljana vrijednost (2013.) 650 Ciljana vrijednost (2014.) 700 Ciljana vrijednost (2015.) 750

Broj i diversifikacija programa meunarodne kulturne suradnje

Broj programa

615

A565056 DAROVNI UGOVOR-OBVEZA RH TEMELJEM DAROVNOG UGOVORA PREMA GI TOPI-MIMARA


Naziv aktivnosti A565056 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 100,0

900.000

900.000

900.000

900.000

Ugovor o darovanju izmeu slikara i kolekcionara Ante Topi-Mimara i Republike Hrvatske sklopljen je 5 listopada 1973. Darovalac daruje u trajno vlasnitvo zbirku umjetnina koja se sastoji od slika, skulptura i staklenih i porculanskih predmeta, tekstila, ilima, srebrnih predmeta i predmeta od slonovae. Ugovorne strane su sporazumne da e doivotno isplaivati Anti Topi Mimari 1% od 10.000.000 USA, a nakon njegove smrti 0,5 % od iste vrijednosti njegovoj supruzi Weltrude. Ova obveza je jo uvijek na snazi.

A576226 KULTURNA KONTAKT TOKA (EU-KKT)


Naziv aktivnosti A576226 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 134,5

1.159.000

1.559.000

1.559.000

1.559.000

338

Aktivnost objedinjuje dvije stavke: Pravilnik o sufinanciranju hrvatskih projektnih partnera u sklopu programa Europske unije Kultura 2007. 2013 i sufinanciranje Odjela za Kulturnu kontaktnu toku. Kulturne kontaktne toke su odjeli uspostavljeni u dravama lanicama i u drugim zemljama koje sudjeluju u programu Kultura. Odgovorni za promociju programa, pomo za izradu projekata, poticanje sudjelovanja to veeg broja kulturnih operatera, ime se osigurava razmjena informacija s nacionalnim kulturnim institucijama, odravanje kontakta izmeu sudionika u razliitim programima Europske unije i vezu s drugim izvorima informacija na raznim programima Europske unije. Pokazatelji rezultata
Pokazatelj rezultata Jedinica Polazna vrijednost Ciljana vrijednost (2013.) 1,2 mil. Ciljana vrijednost (2014.) 1,3 mil. Ciljana vrijednost (2015.) 1,4 mil.

Rast sredstava iz programa EU Kultura 2007-2013 za projekte sa sudjelovanjem hrvatskih kulturnih organizacija

EUR

1,1 mil.

A576227 LANARINE ZA PROGRAME EUROPSKE UNIJE ZA KULTURU


Naziv aktivnosti A576227 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 50,2

2.350.000

1.180.000

00

00

Sudjelovanje u programu Kultura slijedom uplate lanarine sukladno potpisanom i ratificiranom Memorandumu o razumijevanju izmeu Europske zajednice i Republike Hrvatske o sudjelovanju Republike Hrvatske u programu Kultura (2007.- 2013.) (NN-MU 7/07) ime je Hrvatska postala punopravna lanica programa Kultura (2007.- 2013.). Aktivnost obuhvaa pruanje potpore potencijalnim i sadanjim korisnicima; besplatnim informacijama i smjernicama o tome kako pristupiti europskim mogunostima financiranja; redovitim obavijestima o pitanjima vezanim za kulturu na europskoj razini; umreavanjem kontakt kulturnih djelatnika u razliitim zemljama i pronalaenjem potencijalnih projektnih partnera (baza podataka: culturenet.hr).

A781006 ZAKLADA KULTURA NOVA


Naziv aktivnosti A781006 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 232,9

3.000.868

6.988.166

7.313.001

7.646.282

Uspostavljanjem Zaklade doprinosi se stabilnosti i razvoju civilne scene na podruju suvremene kulture i umjetnosti. Kroz Zakladu se financiraju mree udruga nezavisnog kulturnog sektora, kvalitetni intersektorski projekti i osigurava se pristup regionalnim i europskim fondovima i dugorona partnerstva. Kao dinamina struktura Zaklada Kultura nova usmjerit e se proizvodnji kulturnih sadraja i operativnom modelu funkcioniranja te izgradnji vlastitih kapaciteta. Zaklada se financira iz dijela prihoda od igara na sreu te donacija i ostalih prihoda.
339

Pokazatelji rezultata
Pokazatelj rezultata Jedinica Polazna vrijednost Ciljana vrijednost (2013.) 45 Ciljana vrijednost (2014.) 60 Ciljana vrijednost (2015.) 60

Ustroj Zaklade te broj ostvarenih potpora organizacijama civilnog drutva u podruju suvremene kulture i umjetnosti

Broj

A784003 PODUZETNITVO U KULTURI


Naziv aktivnosti A784003 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 100,0

2.000.000

2.000.000

2.000.000

2.000.000

Program nepovratne dravne potpore male vrijednosti (u suradnji s Ministarstvom gospodarstva, rada i poduzetnitva) za poticanje poduzetnitva u kulturi, promicanje kulturnih industrija i poduzetnikih projekata na podruju glazbe i glazbeno-scenske umjetnosti, dramske umjetnosti, knjige i nakladnitva, likovne umjetnosti, novih medijskih kultura, meunarodne kulturne suradnje i europskih integracija, kulturnoumjetnikog amaterizma, investicija, zatite i ouvanja kulturnih dobara, muzejskogalerijske te filmske djelatnosti. Pokazatelji rezultata
Pokazatelj rezultata Jedinica Polazna vrijednost Ciljana vrijednost (2013.) 1 Ciljana vrijednost (2014.) 1,5 Ciljana vrijednost (2015.) 1,5

Rast potpore programima poduzetnitva u kulturi Rast prosjene pojedinane potpore za projekt Poduzetntvo u kulturi

40

40

45

45

A784006 GODINJA LANARINA REPUBLIKE HRVATSKE ZA UNESCO


Naziv aktivnosti A784006 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 0,0

00

2.000.000

2.000.000

2.000.000

Ovo je nova aktivnost Ministarstva kulture. Sluba za UNESCO pomae pri provedbi mnogih projekata i inicijativa iz svih programskih podruja UNESCO-a. Podupire
340

dugorone projekte i inicijative od nacionalnih i potencijalne regionalne i meunarodne vanosti, dijagnosticira podruja unutar kojih u RH postoje vrhunska znanja koja se mogu formalizirati u okviru posebnih inicijativa i projekata putem UNESCO-a.

A784007 PRIPREMA PROJEKTNE DOKUMENTACIJE ZA PROJEKTE EU


Naziv aktivnosti A784007 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 0,0

00

1.000.000

1.000.000

1.000.000

Ovo je nova aktivnost Ministarstva kojom se planira pruati financijska pomo u pripremi projektne dokumentacije za projekte koji e se predlagati za financiranje iz EU sredstava, pri emu se teite stavlja na ouvanje kulturne batine uz istodobno poticanje i osnaivanje gospodarskog koritenja njenih razvojnih potencijala, razvijanje odrivih projekata koritenja kulturne batine koji e pak potaknuti razvoj lokalnih zajednica.

K564016 INFORMATIZACIJA USTANOVA KULTURE


Naziv aktivnosti K564016 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 100,0

1.500.000

1.500.000

1.500.000

1.500.000

Aktivnost informatizacije ustanova kulture obuhvaa potporu nabave raunalne opreme, razvoja informacijskih sustava i projekata, internetizaciju ustanova i udruga kulture te razvoju baza podataka kulturnih informacija ustanova kulture kojih nije osniva Republika Hrvatska.

K565018 IZGRADNJA, ODRAVANJE I OPREMANJE USTANOVA KULTURE


Naziv aktivnosti K565018 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 103,8

32.000.000

33.200.000

58.463.690

58.881.693

U skladu sa Zakonom o financiranju javnih potreba u kulturi te na principu solidarnosti i uzajamnosti osiguravaju se sredstva za programe investicijske potpore ustanovama kulture kojima su osnivai jedinice lokalne uprave i samouprave (programi sanacije, adaptacije ureenja i opremanje muzeja, knjinica, centara za kulturu). Pokazatelji rezultata
Pokazatelj rezultata Jedinica Polazna vrijednost Ciljana vrijednost (2013.) 45:55 Ciljana vrijednost (2014.) 50:50 Ciljana vrijednost (2015.) 50:50

Odnos investicijske potpore kulturnim ustanovama na dravnoj i lokalnoj razini (narodne knjinice i centri/domovi kulture, muzeji, kazalita)

40:60

341

K565029 NACIONALNI PROGRAM DIGITALIZACIJE


Naziv aktivnosti K565029 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 100,0

1.500.000

1.500.000

1.500.000

1.500.000

U svrhu uspostave jedinstvenog informacijskog sustava kulturnih dobara Republike Hrvatske Nacionalni program digitalizacije arhivske, knjinine i muzejske grae nastavlja razvoj dostupnosti kulturne batine u digitalnom okruenju u 2013. godini.

3908 ZATITA KULTURNIH DOBARA


Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 88,8

3908

146.531.008

130.075.728

122.423.941

120.684.701

Opis programa
Zatitom i ouvanjem kulturne batine Ministarstvo kulture osigurava postojanost kulturnih vrijednosti kao i potencijala za daljnji razvitak Republike Hrvatske, njenu afirmaciju, stimulaciju ekonomske konkurentnosti i kvalitetnijeg ivota u europskom okruenju. Kulturnu batinu ine pokretna i nepokretna kulturna dobra od umjetnikoga, povijesnoga, paleontolokoga, arheolokoga, antropolokog i znanstvenog znaenja kao i dokumentacija i bibliografska batina i zgrade, odnosno prostori u kojima se trajno uvaju ili izlau kulturna dobra i dokumentacija o njima. Kulturna batina takoer su i arheoloka nalazita i arheoloke zone, krajolici i njihovi dijelovi koji svjedoe o ovjekovoj prisutnosti u prostoru te nematerijalni oblici kulturne batine i pojave ovjekova duhovnog stvaralatva u prolosti. Vrijednosti kulturne batine prepoznajemo kao starosne, povijesne, kulturne, umjetnike i autentine.

Zakonske i druge pravne osnove


Glavne strateke smjernice ciljeva i aktivnosti ovoga Programa sadrane su u stratekim dokumentimaStrategija Vladinih programa za razdoblje 2011.-2013., Strategija Vladinih programa za razdoblje 2010.-2012., Strateki okvir za razvoj 2006.2013., Stratateki plan Ministarstva kulture 2010.-2012., Strategija razvoja arhivske slube u Republici Hrvatskoj, Strategija razvoja kulturnog turizma, Strategija regionalnog razvoja Republike Hrvatske te Operativni program za regionalnu konkurentnost i Operativni programi za prekograninu suradnju. Zakoni: - Zakon o zatiti i ouvanju kulturnih dobara (NN 69/99, NN 151/03; NN 157/03 Ispravak, NN 87/09, NN 88/10 ) - Zakon o obnovi ugroene spomenike cjeline Dubrovnika (NN 21/86, 26/93, NN 33/89, NN 128/99) Pravilnici: Pravilnik o iskaznici inspektora zatite kulturnih dobara te obrascu i nainu voenja oevidnika o obavljenim nadzorima (NN 129/99) - Pravilnik o uvjetima za fizike i pravne osobe radi dobivanja doputenja za obavljanje poslova na zatiti i ouvanju kulturnih dobara (NN 74/03, NN 44/10) - Pravilnik o postupku i nainu izdavanja doputenja za obavljanje podvodnih aktivnosti u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske koji su zatieni kao kulturno dobro (NN 22/09, NN 36/11 ) -Pravilnik o arheolokim istraivanjima (NN 102/10) - Pravilnik o registru kulturnih dobara Republike Hrvatske (NN 37/01, 4/08) - Pravilnik o strunim zvanjima u konzervatorsko-restauratorskoj djelatnosti te
342

uvjetima i nainu njihova stjecanja (NN 59/09) - Pravilnik o odreivanju kulturnih predmeta koji se smatraju nacionalnim blagom drava lanica Europske unije (NN 38/04) - Pravilnik o sadraju, obliku i nainu izdavanja slubene iskaznice slubenika Uprave za zatitu kulturne batine Ministarstva kulture i slubene iskaznice slubenika Gradskog zavoda za zatitu spomenika kulture i prirode u Zagrebu (NN 110/04) - Pravilnik o mjerilima za utvrivanje vrijednosti pokretnina koje imaju kulturnu, umjetniku ili povijesnu vrijednost (NN 77/04) Pravilnik o oznaavanju nepokretnih kulturnih dobara i objekata u kojima su smjetene zbirke kulturnih dobara (NN 12/06) - Pravilnik o uvjetima za davanje odobrenja radi izvoza i iznoenja kulturnih dobara iz Republike Hrvatske (NN 141/06)

Ciljevi provedbe programa u razdoblju 2013.-2015. i pokazatelji uspjenosti kojima e se mjeriti ostvarenje tih ciljeva
C i l j 1 . U s p o s t a v a i ob j a v a cj el o vi t o g Re gi s t r a k u l t u r ni h d o b ar a R e p u b l i ke H r v a t s k e Cilj Uspostava i objava cjelovitog Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske ostvaruje se putem aktivnosti A564000 Upravljanje i administracija Ministarstva kulture programa 3901 Ureenje djelatnosti kulture. Registar kulturnih dobara kljuni je dio cjelokupnog informacijskog i dokumentacijskog sustava kulturne batine kao i upravljanja kulturnim dobrima bez ije cjelovitosti i dostupnosti nije mogue osigurati punu primjenu sustava upravljanja kulturnim dobrima. Stanjem 13. svibnja 2010. utvreno je 5760 registriranih nepokretnih kulturnih dobara i arheolokih lokaliteta i povijesnih cjelina te 1362 registriranih pokretnih kulturnih dobara te 89 registriranih nematerijalnih kulturnih dobara. Revidiranjem rjeenja o upisanim kulturnim dobrima u Registar kulturnih dobara vri se nuno usuglaavanje sa vaeim propisima: Zakon o zatiti i ouvanju kulturnih dobara (NN 69/99, NN 151/03; NN 157/03 Ispravak, NN 87/09) i Zakon o zemljinim knjigama (NN 91/96), uspostavljen je novi informatiki sustav Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske i donesen Pravilnik o obliku, sadraju i nainu voenja Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske (NN 89/11). Razmjerno opsenu dokumentaciju o kulturnim dobrima koja se nalazi u raznim zbirkama Ministarstva kulture i ustanova ukljuenih u sustav zatite potrebno je ujednaiti i zajedno sa Registrom kulturnih dobara Republike Hrvatske obuhvatiti u jedinstveni informacijski sustav kako bi u cjelini bila dostupna svim subjektima u sustavu zatite. Takoer, informacijski sustav predmnijeva izradu Geografskog informacijskog sustava (GIS) kako bi se rjeenja o registriranim kulturnim dobrima povezala sa zemljopisnom kartom i pripadajuom katastarskom esticom. U sljedeem trogodinjem razdoblju Ministarstvo kulture uspostaviti e jedinstveni informacijski sustav Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske, provesti sustavnu reviziju svih registriranih kulturnih dobara te objaviti Registar. C i l j 2 . O s i g ur a n o pt i m a l ni m o d el za t i t e i u p r a v l j a n j a k u l t u r ni m dobrima Sadanji sustav upravljanja kulturnim dobrima zasniva se na razmjerno razgranatoj mrei slubi i ustanova koje su nadlene za pojedine vrste kulturnih dobara. Velika raznolikost kulturnih dobara te razliita normativna rjeenja oteavaju uvoenje uinkovitijeg integriranog modela upravljanja. Sustav je izrazito usmjeren na zatitu, esto i nautrb drugih segmenata upravljanja kulturnim dobrima, to uz slabu ukljuenost drugih imbenika (gradovi, opine, korisnici i dr.) ograniava mogunosti za razvoj i usmjeravanje postojeih resursa. Od 5.760 registriranih nepokretnih kulturnih dobara za njih 90% nedostaju primjereni arhitektonski snimci stanja, odnosno jo nisu provedeni odgovarajui istrani radovi. Uslijed velikog broja projekata zatite i ouvanja kulturnih dobara potrebno je unaprijediti sustav njihova praenja i vrednovanja. Nuno je poveati uinkovitost ulaganja poveanjem udjela projekata s poveanim opsegom i kraim rokom zavretka radova. U slijedeem trogodinjem razdoblju cilj je udvostruiti udio cjelovitih projekata u cjelini programa zatite i ouvanja kulturnih dobara. Na djelotvorno
343

upravljanje kulturnim dobrima u sljedeem trogodinjem razdoblju utjecati e se unapreenjem istraivanja i dokumentiranja kulturnih dobara. Uvesti e se i razvijati integrirani model upravljanja i gospodarenja kulturnim dobrima te uskladiti normativno okruenje. U smislu djelotvornog upravljanja kulturnim dobrima, unaprijediti e se provedbe Programa zatite i ouvanja kulturnih dobara, odnosno, poveati udio sustavnih projekata u odnosu na interventne i projekte sanacije. Unaprijediti e se sustav praenja stanja kulturnih dobara koji e obuhvatiti sva registrirana kulturna dobra.

Procjena i ishodite potrebnih sredstava za znaajnije aktivnosti/projekte


A565010 ZATITNI RADOVI NA NEPOKRETNIM SPOMENICIMA KULTURE
Naziv aktivnosti A565010 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 92,7

82.413.280

76.431.528

109.438.154

109.438.154

Ministarstvo kulture je kroz mreu od dvadeset konzervatorskih odjela zajedno sa Upravom za zatitu kulturne batine provodilo prikupljanje podataka o kulturnim dobrima. Aktivnost objedinjuje dokumentiranje, istrane radove te izradu elaborata, kao i pohranjivanje podataka. Prikupljeni podaci o kulturnim dobrima sustavno se uvode u informacijsku bazu podataka tvorei jedinstven informacijski sustav. Jaanjem kriterija za unificiranost dokumentacije uz edukacijske programe, Ministarstvo kulture je pridonijelo kvaliteti prikupljenih i obnovljivih podataka vanih za zatitu i ouvanje batine. Takoer, prikupljanjem prijava za zatitne radove na nepokretnim kulturnim dobrima i zatienim arheolokim lokalitetima prema Pozivu za predlaganje programa javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske, izradom financijske dokumentacije, praenjem provedbe programa i izradom izvjea o izvrenom programu osigurana je obnova i prezentacija nepokretnih kulturnih dobara i zatienih arheolokih lokaliteta Republike Hrvatske. Pokazatelji rezultata
Pokazatelj rezultata Jedinica Polazna vrijednost Ciljana vrijednost (2013.) 750 Ciljana vrijednost (2014.) 760 Ciljana vrijednost (2015.) 760

Poveanje broja izraenih arhitektonskih snimaka postojeeg stanja registriranih nepokretnih kulturnih dobara Poveanje broja provedenih istranih radova te izraenih elaborata i konzervatorskih podloga Poveanje broja provedenih cjelovitih programa zatite i ouvanja nepokretnih,

Broj

740 (kumulativ)

Broj

893 (kumulativ)

946

987

1000

Broj

59

59

64

66

344

pokretnih i nematerijalnih kulturnih dobara te programa zatite i ouvanja arheolokih zona

A565036 ZATITA POKRETNIH SPOMENIKA


Naziv aktivnosti A565036 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 92,8

9.700.000

9.000.000

10.000.000

10.000.000

Ministarstvo kulture kroz mreu od dvadesetak konzervatorskih odjela zajedno s Upravom za zatitu kulturne batine provodi prikupljanje podataka o kulturnim dobrima. Aktivnost objedinjuje dokumentiranje, istrane radove te izradu elaborata, inventarizaciju pokretnih kulturnih dobara, kao i pohranjivanje podataka. Jaanjem kriterija za unificiranost dokumentacije uz edukacijske programe, Ministarstvo kulture pridonosi kvaliteti prikupljenih i obnovljivih podataka vanih za zatitu i ouvanje batine. Do sada je istraeno i dokumentirano 10% zatienih kulturnih dobara, potrebno je kontinuirano provoditi dokumentiranje i istrane radove te e se u trogodinjem razdoblju provesti 60 inventarizacija zbirki. Takoer, prikupljanjem prijava za zatitne radove na pokretnim i nematerijalnim kulturnim dobrima prema Pozivu za predlaganje programa javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske, izradom financijske dokumentacije, praenjem provedbe programa i izradom izvjea o izvrenom programu osigurana je obnova i prezentacija pokretnih i nematerijalnih kulturnih dobara Republike Hrvatske.

A784001 KONZERVATORSKO-ARHEOLOKA ISTRAIVANJA


Naziv aktivnosti A784001 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 33,3

3.000.000

1.000.000

1.000.000

1.000.000

Obveza istraivanja kulturne batine kojoj prijeti nepovratno unitenje propisana je Zakonom o zatiti i ouvanju kulturnih dobara, na osobitu zatitu kulturnih vrijednosti obvezuje i Ustav RH, a Europska konvencija o zatiti arheoloke batine (revidirana 1992. godine) ratificirana je od Hrvatskog Sabora u travnju 2004. godine. U njoj je arheoloka batina definirana kao sutinska za poznavanje povijesti ovjeanstva, a Konvencija govori o ozbiljnoj ugroenosti arheoloke batine zbog rastueg broja velikih graditeljskih pothvata, tajnih ili neznanstvenih istraivanja ili nedovoljno razvijene svijesti javnosti. Uslijed poveanja graevinskih aktivnosti na izgradnji infrastrukture (autoceste, magistralne ceste, plinovodi, vodna mrea, poslovne zone) Ministarstvo kulture aktivno je ukljueno u rjeavanje problema zatite i istraivanja arheolokih lokaliteta ugroenih gradnjom. Planirani iznos za 2013 godinu je za skoro 70% manji nego u 2012. godini.

345

K565057 ISTRAIVANJE, OBNOVA I REVITALIZACIJA KULTURNE BATINE ILOK-VUKOVAR-VUEDOL (ZAJAM CEB-a)


Naziv aktivnosti K565057 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 61,1

45.000.000

27.500.000

00

00

Projektom su planirana ulaganja u istraivanje, obnovu i revitalizaciju povijesne i kulturne batine te ulaganja u znanstvene objekte (istraivaki centar Vuedol), nove muzejske postave u dvorcima Odescalchi i Eltz u Iloku i Vukovaru i izgradnja novoga Muzeja Vuedolske kulture na arheolokom lokalitetu Vuedol (planiran za 2013. godinu), kao i u sadraje namijenjene daljnjem strunom usavravanju.

K781005 IPA I 2009 OBNOVA MAKOVIA HANA I GOSPODARSKA REVITALIZACIJA MJESTA VRANA
Naziv aktivnosti K781005 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 251,6

6.417.728

16.144.200

1.985.787

246.547

Ovom aktivnosti Makovia han u Vrani koji je registrirano nepokretno kulturno dobro i jedinstveni spomenik turskog graditeljstva u Hrvatskoj biti e obnovljen i revitaliziran a ujedno biti e to i poetak ekonomskog oporavka mjesta Vrana. U sklopu projekta Obnova Makovia hana i ekonomska revitalizacija mjesta Vrana IPA 2009 izraen je glavni projekt obnove Makovia hana i natjeajna dokumentacija za radove. U tijeku je izrada Plana odrivog gospodarskog razvoja mjesta Vrane i marketinkog plana Agencije Han. Projektom obnove predviena je revitalizacija hana vraanjem izvorne funkcije prenoita. Tijekom 2013. godine oekuje se poetak izvoenja konkretnih radova obnove prema projektu te graevinski nadzor radova obnove.

05535 Arhivi
Uvod
Arhivsku slubu u Republici Hrvatskoj ine Hrvatski dravni arhiv, osamnaest podrunih dravnih arhiva te Hrvatsko memorijalni dokumentacijski centar Domovinskog rata.
Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 102,6

05535

78.940.836

81.018.676

77.334.657

80.096.306

346

OBRAZLOENJE PROGRAMA
3902 ARHIVSKA DJELATNOST
Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 102,6

3902

78.940.836

81.018.676

77.334.657

80.096.306

Opis programa
Temeljne zadae arhiva su redovito preuzimanje novog gradiva koje nastaje radom dravnih tijela i drugih javnih slube, te zatita, obrada, osiguranje dostupnosti i poticanje koritenja arhivskog gradiva. Godinje nastaje 2.500 dunih metara gradiva trajne vrijednosti koje arhivi trebaju preuzeti te primjereno obraditi i zatititi. Zbog neadekvatnih prostornih i tehnikih uvjeta veina arhiva nije u mogunosti smjestiti gradivo.

Zakonske i druge pravne osnove


Zakoni: - Zakon o arhivskom gradivu i arhivima (NN 105/97,NN 64/00, NN 65/09) - Zakon o Hrvatskom memorijalno-dokumentacijskom centru Domovinskog rata (NN 178/04) - Popis imalaca arhivske i registraturne grae prve i druge kategorije u nadlenosti arhiva Hrvatske (NN 15/89) Pravilnici: - Pravilnik o zatiti i uvanju arhivskog i registraturnog gradiva izvan arhiva (NN 63/04,106/07) - Pravilnik o uvjetima smjetaja, opreme, zatite i obrade arhivskog gradiva, broju i strukturi strunog osoblja arhiva (NN 65/04) - Pravilnik o strunom osposobljavanju i provjeri strune osposobljenosti djelatnika u pismohranama (NN 93/04) Pravilnik o koritenju arhivskoga gradiva (NN 67/99) - Pravilnik o predaji arhivskog gradiva arhivima (NN 90/02) - Pravilnik o vrednovanju te postupku odabiranja i izluivanja arhivskog gradiva (NN 90/02) - Pravilnik o evidencijama u arhivima (NN 90/02, 106/07) - Pravilnik o uvjetima i nainu stjecanja strunih zvanja u arhivskoj struci (NN 107/10) Uredbe: - Uredba o osnivanju Dravnog arhiva u Gospiu (NN 101/99) - Uredba o osnivanju Dravnog arhiva u ibeniku (NN 7/07) - Uredba o osnivanju Dravnog arhiva u Vukovaru (NN 7/07) - Uredba o osnivanju Dravnog arhiva za Meimurje (NN 14/07) - Uredba o osnivanju Dravnog arhiva u Krievcima (NN 77/08) - Uredba o osnivanju Dravnog arhiva u Virovitici (NN 121/08)

Ciljevi provedbe programa u razdoblju 2013.-2015. i pokazatelji uspjenosti kojima e se mjeriti ostvarenje tih ciljeva
C i l j 1 . O s i g ur a n j e uv j e t a za p o h r a n u i du g o r o n o o u v a nj e gr a d i v a u n a d l e n o s t i j a v n i h ar h i v a U dravnim arhivima nalazi se oko 100.000 dunih metara arhivskog gradiva trajne vrijednosti. Da bi se ono moglo dugorono ouvati, nuno je drati ga u primjerenim uvjetima te sustavno provoditi aktivne mjere zatite (preventivne i nadzorne mjere, restauracija i konzervacija, sigurnosno i zatitno snimanje) kako bi se oekivani ivotni vijek arhivskih dokumenata produljio i nekoliko puta. Veini arhiva nedostaje spreminog prostora i/ili opreme za pohranu novoga gradiva koje je dospjelo ili dospijeva za preuzimanje prema zakonom utvrenim rokovima. Uslijed toga gradivo se dulje zadrava u neprimjerenome prostoru izvan arhiva gdje je izloeno riziku ubrzanog propadanja i nije dostupno korisnicima. Stoga e se urediti i opremiti dodatni spremini prostor za prihvat 6.000 dunih metara gradiva te u suradnji sa stvarateljima osigurati da 90% ovoga gradiva bude obraeno i dostupno za koritenje u roku od godinu dana od preuzimanja. Poboljanjem uvjeta uvanja gradiva utjecat e se na produljenje oekivanog ivotnog

347

vijeka gradiva prosjeno za 100% u odnosu na oekivani ivotni vijek izvan spreminog prostora. C i l j 2 . J a a t i k a p a ci t e t e za za t i t u, o b r ad u i o p i s a r hi v s ko g gr a d i v a Uslijed esto nedovoljne ili neprimjerene sreenosti gradiva prije preuzimanja u arhive (1.000 1.500 dunih metara godinje) i time uvjetovanih zaostataka u obradi iz prethodnog razdoblja (oko 20.000 dunih metara) potrebno je poveati kapacitet arhiva za obradu i opis gradiva. To e se postii optimizacijom procesa obrade, preusmjeravanjem postojeih resursa, jaanjem strunih kompetencija kroz programe strunog usavravanja i izgradnju mrea strunjaka za obradu pojedinih vrsta gradiva te podrkom posebnim programima ubrzane obrade gradiva, s ciljem poveanja kapaciteta obrade na 2.000 dunih metara gradiva godinje. C i l j 3 . P o b ol j a t i d os t u p n o s t a r hi v s ko g gr a d i v a u d i gi t al n om o k r u e n j u Dostupnost arhivskog gradiva i informacija o njemu u digitalnom okruenju ima neposredan uinak i na razinu interesa za njegovo koritenje i na stupanj obraenosti i zatite. Potporom projektima revizije i konverzije obavijesnih pomagala u digitalni oblik te digitalizacije arhivskog gradiva, broj mreno dostupnih opisnih jedinica poveat e se s 50.000 na 150.000 jedinica, a digitalizacijom 400.000 predloaka udvostruit e se broj korisnicima dostupnih snimaka gradiva. Dostupnou u digitalnom obliku udvostruit e se broj koritenih jedinica gradiva uz isto optereenje korisnikih slubi arhiva.

Procjena i ishodite potrebnih sredstava za znaajnije aktivnosti/projekte


A565028 PROGRAMI ARHIVSKE DJELATNOSTI
Naziv aktivnosti A565028 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 118,2

11.000.000

13.000.000

11.000.000

11.000.000

Programi arhivske djelatnosti obuhvaaju objavljivanje arhivskog gradiva i strunih publikacija, posebne programe restauriranja i zatitnog snimanja, projekte interventne ili ubrzane obrade gradiva, projekte istraivanja, sukcesije i restitucije arhivskog gradiva iz drugih zemalja, istraivake i razvojne projekte na podruju arhivistike i arhivske djelatnosti, programe strunog usavravanja i druge projekte iji je cilj unapreenje arhivske djelatnosti, uvoenje novih ili poboljanje postojeih metodologija rada, poboljanje uvjeta za uvanje i koritenje arhivskog gradiva te programe rjeavanja prostornih kapaciteta arhiva. Pokazatelji rezultata
Pokazatelj rezultata Jedinica Polazna vrijednost Ciljana vrijednost (2013.) 106.000 Ciljana vrijednost (2014.) 108.000 Ciljana vrijednost (2015.) 110.000

Poveanje koliine gradiva pohranjenog u arhivima (duni metri)

Broj

104.000

348

A783000 ADMINISTRACIJA I UPRAVLJANJE


Naziv aktivnosti A783000 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 100,1

67.940.836

68.018.676

66.334.657

69.096.306

Aktivnost obuhvaa osnovnu redovnu djelatnost dravnih arhiva: preuzimanje, zatitu i ouvanje arhivskog gradiva, osiguranje njegove dostupnosti, pruanje usluga korisnicima, struni nadzor nad stvarateljima i imateljima gradiva izvan arhiva, vrednovanje i izluivanje gradiva, sreivanje i opis gradiva u arhivu i dr. koja se obavlja u Hrvatskom dravnom arhivu, 18 podrunih dravnih arhiva te Hrvatskom memorijalnodokumentacijskom centru Domovinskog rata.

05540 Muzeji i galerije


Uvod
U glavi 40 osigurana su sredstva za rad dvadeset nacionalnih muzeja.
Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 99,2

05540

81.840.228

81.229.778

80.272.694

82.697.417

OBRAZLOENJE PROGRAMA
3903 MUZEJSKO-GALERIJSKA DJELATNOST
Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 99,2

3903

81.840.228

81.229.778

80.272.694

82.697.417

Opis programa
U dvadeset nacionalnih muzeju uva se 1.605.110 predmeta. U 2013. godini planira se nastaviti s poticanjem poveanja razine inventarizacije, obrade i prezentacije muzejske grae. Podrane su aktivnosti vezane uz osnovnu djelatnost muzeja, obrada, zatita, istraivanja i prezentacija vlastitog fundusa i one vezane uz funkciju pripreme stalnog postava. Muzeji se dijele se na ope (kompleksne), povijesne, etnografske, arheoloke, umjetnike, prirodoslovne, memorijalne, tehnike, tehnoloke i druge te provode osnovnu djelatnost muzeja koja je odreena Zakonom o muzejima i obuhvaa skupljanje, uvanje i istraivanje civilizacijskih, kulturnih i prirodnih dobara te njihovu strunu i znanstvenu obradu i sistematizaciju u zbirke, trajno zatiivanje muzejske grae, muzejske dokumentacije, muzejskih lokaliteta i nalazita, njihovo neposredno i posredno predoavanje javnosti putem stalnih i povremenih izloaba, te objavljivanja podataka i spoznaja o muzejskoj grai i muzejskoj dokumentaciji putem strunih, znanstvenih i drugih obavijesnih sredstava. Muzejske ustanove kroz Sustav muzeja

349

uspostavljaju jedinstveni struni pristup u obavljanju muzejske djelatnosti, struni nadzor nad radom muzeja, izgradnju standarda djelatnosti te potiu kvalitetnije funkcioniranje muzeja u smislu ouvanja, zatite, istraivanja i promocije muzejske batine kao i ostvarivanja drutvene uloge muzeja. Poveanje razine inventiranosti, obrade i prezentacije muzejske grae, razvoj muzejske infrastrukture, podizanje razine zatite i ouvanja muzejske grae te vea dostupnost kulturne batine u digitalnom okruenju sastavnim su dijelom cilja i svrhe Sustava muzeja.

Zakonske i druge pravne osnove


Zakoni: - Zakon o muzejima (NN 142/98, NN 65/09) - Zakon o Muzejima Ivana Metrovia (NN 76/07) - Zakon o Spomen-podruju Jasenovac (NN 15/90; NN 28/90 Ispravak, NN 22/01) - Zakon o kulturnim vijeima, 2004. (NN 48/04, NN 44/09) - Zakon o ustanovama (NN 76/93; NN 29/97, NN 47/99 - Ispravak i NN 35/08) - Zakon o upravljanju javnim ustanovama u kulturi (NN 96/01) - Zakon o financiranju javnih potreba u kulturi (NN 47/90 , NN 27/93, NN 38/09) Pravilnici: - Pravilnik o nainu i mjerilima za povezivanje u sustav muzeja Republike Hrvatske (NN 120/02) - Pravilnik o dopuni pravilnika o nainu i mjerilima za povezivanje u sustav muzeja Republike Hrvatske (NN 82/06) - Pravilnik o uvjetima i nainu stjecanja strunih zvanja u muzejskoj struci (NN 97/10) - Pravilnik o oevidniku muzeja, te muzeja, galerija i zbirki unutar ustanova i drugih pravnih osoba (NN 96/99) - Pravilnik o uvjetima i nainu ostvarivanja uvida u muzejsku grau i muzejsku dokumentaciju (NN 115/01) - Pravilnik o sadraju i nainu voenja muzejske dokumentacije o muzejskoj grai (NN 108/02) - Pravilnik o strunim i tehnikim standardima za odreivanje vrste muzeja, za njihov rad, te za smjetaj muzejske grae i muzejske dokumentacije (NN 30/06) - Pravilnik o izboru i utvrivanju programa javnih potreba u kulturi (NN 137/08, NN 57/09, 62/09)

Ciljevi provedbe programa u razdoblju 2013.-2015. i pokazatelji uspjenosti kojima e se mjeriti ostvarenje tih ciljeva
C i l j 1 . P o v e a n j e r a zi n e i nv e n t i r a no s t i , ob r a d e i p r e ze n t ac i j e m u ze j s k e grae U dijelu sustava hrvatskih muzeja razina inventiranosti muzejske grae i dokumentacije je nedostatna. Inventiranje muzejske grae i dokumentacije prioritetna je muzejska aktivnost. Potporama izlobama iz fundusa, i onima vezanim za osnovnu djelatnost muzeja propisano u Zakonu o muzejima (Narodne novine, br. 142/98 i 65/09) obradi, zatiti, istraivanju i prezentaciju vlastitog fundusa i pripremi stalnog postava te onima koje studijski i znanstveno obrauju grau i prezentiraju nova saznanja razvija se muzejska djelatnost i prezentira raznolika kulturna, prirodoslovna i tehnika dobra koja su dio sveukupne nacionalne kulturne batine. Potporama izdavakoj djelatnosti muzeja pridonosi se valorizaciji, kategorizaciji i prezentaciji fundusa. Meumuzejska suradnja podrazumijeva razmjenu programa, organizaciju zajednikih izloaba i ostalih projekata, suradnju na predlaganju izloaba za meunarodnu suradnju s naglaskom na reciprocitet pri razmjeni izloaba i definiranje trokova te na suradnju u popunama fundusa trajnim posudbama grae. Godinje se sufinancira vie od 450 navedenih programa. Na osnovu modela odranih kulturolokih izloaba Dalmatinska Zagora, Slavonija, Baranja i Srijem podupire se suradnja muzeja s drugim regionalnim i nacionalnim batinskim i kulturnim institucijama s ciljem ostvarivanja zajednikog i/ili kompleksnog projekta predstavljanja ukupnosti batine pojedinih hrvatskih regija koji pokazuju povijesni kontinuitet u kulturnom, umjetnikom, gospodarskom i politikom ivotu. C i l j 2 . R a zv o j m u ze j s k e i nf r as t r u kt u r e Investicijska ulaganja u razvoj muzejske infrastrukture, valorizacija projekata muzejskih projekta i postava, povezivanje novih muzeja u Sustav muzeja, primjena propisanih strunih i tehnikih standarda usmjereno je na integriranje muzejskih projekata u ukupnu

350

ponudu znanja i informacija o kulturnoj batini te ulaganja u cilju osiguranja odrivog kulturnog i gospodarskog razvoja. U trogodinjem razdoblju program obuhvaa dovretak gradnje novih muzeja (Muzej Vuedolske kulture), cjelovitu obnovu dvorca Eltz za Gradski muzej Vukovar, nove stalne postave nacionalnih muzeja (Muzej hrvatskih arheolokih spomenika u Splitu, Arheoloki muzej Zadar postav Antike, Arheoloki muzej u Osijeku, Muzeji Hrvatskog zagorja - Dvor Veliki Tabor, Arheolokog muzeja Istre u Puli) i ostale, uz one kojih su osnivai gradovi i upanije (Muzej grada ibenika, Prirodoslovni muzej Metkovi, Muzej Brodskog posavlja, Slavonski Brod, Muzej Moslavine, Kutina i drugi). Opremanje muzeja informatikom opremom i muzejskim programima (M++) te uspostava suradnje i interoperabilnosti s ostalim informacijskim sustavima: knjinica, arhiva, spomenike batine i drugo; instalacija sekundarne dokumentacije, dodatnih modula i kompletna programska podrka (razvoj i nadogradnja sustava); osiguranje mrene dostupnosti podataka i dokumentacije baze muzejskih predmeta. Izrada informatikog sustava upravljanja povezanog s postojeim sustavima/bazama podataka restauriranih umjetnina, muzejske grae i arhivske grae (BREUH, M++, Arhinet). C i l j 3 . P o d i za n j e r a zi n e za t i t e i o u v a nj a m u ze j s ke g r a e Uspostava izrade plana preventivne zatite i plana restauracije muzejske grae koji e obuhvatiti popis prioriteta s financijskim pokazateljima i etapama realizacije. Prednost e imati programi koji obuhvaaju stupanj ugroenosti grae i programi restauracije grae za stalni postav. Nastavak opremanja konzervatorsko-restauratorskih radionica u est matinih muzeja prve razine. Poveanje uvjeta za poboljanje zatite muzejske grae unutar Sustava muzeja. Intenziviranje poslova strune pomoi i suradnje nositelja provedbe matine djelatnosti prve i druge razine. Izrada i provedba srednjoronog plana aktivnosti Vijea Sustava muzeja. Uspostavljanje dinamike u razvoju sustava matinosti i usklaivanje rada unutar Sustava muzeja (ravnomjerno i funkcionalno razvijanje Sustava muzeja, prioriteti u planiranju za podruja s neravnomjernim brojem muzeja). Cilj provedbe programa Sustava muzeja obuhvaa jedinstveni struni pristup u obavljanju muzejske djelatnosti, jedinstveni struni pristup / izgradnja standarda djelatnosti, promovirati diseminaciju muzejskih projekata i dogaanja, poticati, podupirati kvalitetnije funkcioniranje muzeja u smislu ouvanja, zatite, znanstvenog istraivanja u promocije muzejske batine, kao i ostvarivanja drutvene uloge muzeja, podupirati standarde rada u svim aspektima djelovanja i rada muzeja, jaati meumuzejsku suradnju kao i suradnju specijaliziranih strunjaka unutar i izvan muzeja kroz zajednike projekte i meusobnu razmjenu aktivnosti i usluga, savjeta, jaati vezu i podupirati partnerstvo izmeu muzeja i ostalih lokalnih, regionalnih i nacionalnih batinskih i kulturnih institucija.

Procjena i ishodite potrebnih sredstava za znaajnije aktivnosti/projekte


A780000 ADMINISTRACIJA I UPRAVLJANJE
Naziv aktivnosti A780000 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 99,8

67.340.228

67.229.778

66.272.694

68.697.417

U ovoj aktivnosti planiraju se rashodi za zaposlene za dvadeset nacionalih muzeja te za njihove tekue rashode.

351

A780001 PROGRAMI MUZEJSKO GALERIJSKE DJELATNOSTI


Naziv aktivnosti A780001 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 96,6

14.500.000

14.000.000

14.000.000

14.000.000

Programi muzejsko-galerijske djelatnosti obuhvaaju izlobe iz fundusa, zatitu muzejskih fondova (restauracija i preventivna zatita), istraivanja, otkup muzejske spomenike grae, pedagoko-edukativne programe, nakladnitvo, programi Sustava muzeja i dr. Prioritetne aktivnosti dvadeset dravnih muzeja: intenzivnije inventariziranje i informatizacija u svim muzejima, registracija muzejskih i galerijskih zbirki, programi dokumentacije i digitalizacije muzejske grae, izrada smjernica za obradu muzejske grae, izrada prioriteta zatite i restauriranja muzejske grae kao i revizija postojeeg stanja, izrada plana otkupne politike, definiranje kriterija za vrednovanje muzejsko-galerijskih programa, intenziviranje poslova strune pomoi i suradnje nositelja provedbe matine djelatnosti prve i druge razine. U okviru financijskih mogunosti osigurat e se odgovarajua sredstva za radove adaptacija, ureenja i opremanja ostalih muzejskih ustanova kojima je osniva Republika Hrvatska te opremanje muzeja informatikom opremom i muzejskim programima (M++) te uspostava suradnje i interoperabilnosti s ostalim informacijskim sustavima. U 2013. godini planira se osnivanje dva nova muzeja: Muzej Apoksiomena na Malom Loinju te Muzej Vuedolske kulture u Vukovaru. Pokazatelji rezultata
Pokazatelj rezultata Jedinica Polazna vrijednost Ciljana vrijednost (2013.) 55% Ciljana vrijednost (2014.) 60% Ciljana vrijednost (2015.) 65%

Poveanje razine inventiranosti muzejske grae

Polazni % u 21 nacionalnom te ostalim muzejima Broj

Sveukupno inventirano 51%

Poveanje broja dodijeljenih potpora za izlobe, izlobe iz fundusa i projekte o kulturolokim cjelinama Hrvatske te nakladnitva Poveanje broja dodijeljenih potpora za programe meumuzejske suradnje

201

210

215

220

Broj

28

30

32

34

352

05565 Ostali proraunski korisnici iz podruja kulture


Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 100,2 99,1 100,0 92,2 99,6 100,2 88,0

01046 22339 23585 23608 25878 44926 45189

11.925.115 66.464.609 2.763.900 6.697.588 86.125.227 36.142.628 694.734

11.949.796 65.884.634 2.763.900 6.178.588 85.825.227 36.217.628 611.234

11.647.764 64.376.238 2.695.298 6.172.014 85.208.211 36.103.849 676.723

12.120.511 66.545.676 2.796.013 6.213.515 86.760.204 36.161.816 701.359

01046 Ansambl Lado Uvod


LADO je nacionalni profesionalni folklorni ansambl iji je cilj istraivanje, prikupljanje, umjetnika obrada i scenski prikaz hrvatske glazbene i plesne tradicije. Svojim programima pridonose njegovanju raznolikosti i vrijednosti tradicijske kulture i batine.
Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 100,2

01046

11.925.115

11.949.796

11.647.764

12.120.511

OBRAZLOENJE PROGRAMA
3904 KAZALINA I GLAZBENO- SCENSKA DJELATNOST
Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 100,2

3904

11.925.115

11.949.796

11.647.764

12.120.511

Opis programa
Programi se planiraju ostvariti kako novim tako i repriznim koreografijama, vokalno-instrumentalnim programima te edukacijom putem umjetnikih radionica.

353

Zakonske i druge pravne osnove


Zakon o financiranju javnih potreba u kulturi (NN 47/90, 27/93 i 38/09) - Pravilnik o izboru i utvrivanju programa javnih potreba u kulturi (NN 137/08, 57/09 i 62/09) - Zakon o ustanovama (NN 76/93; NN 29/97, NN 47/99 - Ispravak i NN 35/08) - Zakon o upravljanju javnim ustanovama u kulturi (NN 96/01) - Zakon o kulturnim vijeima (NN 48/04, 44/09)

Ciljevi provedbe programa u razdoblju 2013.-2015. i pokazatelji uspjenosti kojima e se mjeriti ostvarenje tih ciljeva
C i l j 1 . O dr a v a n j e s t a n d a r d a u k u p no g br o j a pr o g r am a Ansambl Lado svojim izvedbama visoke umjetnike razine participira u ouvanju hrvatske glazbene batine i puke tradicijske kulture. Programe nastoje ostvariti kroz scensko predstavljanje plesne i glazbene tradicije svih folklornih regija Republike Hrvatske te tradiciju Hrvata koji stoljeima naseljavaju BiH, Vojvodinu i Crnu Goru. Korisnik i primatelj njihovih koncertnih nastupa je publika u RH i u inozemstvu.

Procjena i ishodite potrebnih sredstava za znaajnije aktivnosti/projekte


A836001 ADMINISTRACIJA I UPRAVLJANJE
Naziv aktivnosti A836001 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 100,2

11.525.115

11.549.796

11.247.764

11.720.511

U 2013. godini planiraju se osigurati sredstva za plae za zaposlene te materijalne rashode.

A836002 PROGRAMI ANSAMBLA LADA


Naziv aktivnosti A836002 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 100,0

400.000

400.000

400.000

400.000

Odravanjem standarda novih programa u 2013. godini, na svojim koncertima i gostovanjima u Republici Hrvatskoj i inozemstvu, LADO planira izvesti veliki broj plesnih koreografija kao i vokalnih, instrumentalnih i vokalno-instrumentalnih skladbi. U ansamblu je nastupa 40 plesaa (istodobno pjevai) i 14 glazbenika koji sviraju veliki broj razliitih tradicijskih i klasinih glazbala.

22339 Hrvatski restauratorski zavod Uvod


Osnovna djelatnost Zavoda je konzerviranje i restauriranje nepokretnih kulturnih dobara (graditeljskog naslijea, zidnih slika i mozaika, kamene plastike, tukatura, arheolokih nalazita) i pokretnih kulturnih dobara (tafelajnog slikarstva, drvene polikromirane skulpture, arheolokih nalaza, umjetnina na papiru, namjetaja, predmeta od tekstila i metala) te drugih

354

predmeta kulturnog, povijesnog ili tehnikog znaaja. Zavod se financira iz dravnog prorauna.
Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 99,1

22339

66.464.609

65.884.634

64.376.238

66.545.676

OBRAZLOENJE PROGRAMA
3908 ZATITA KULTURNIH DOBARA
Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 99,1

3908

66.464.609

65.884.634

64.376.238

66.545.676

Opis programa
Program zatite kulturnih dobara provodi Hrvatski restauratorski zavod, a odnosi se na konzerviranje i restauriranje nepokretnih kulturnih dobara (graditeljskog naslijea, zidnih slika i mozaika, kamene plastike, tukatura, arheolokih nalazita), pokretnih kulturnih dobara (tafelajnog slikarstva, drvene polikromirane skulpture, arheolokih nalaza, umjetnina na papiru, namjetaja, predmeta od tekstila i metala) te drugih predmeta kulturnog, povijesnog ili tehnikog znaaja.

Zakonske i druge pravne osnove


- Uredba o spajanju javnih ustanova restauratorske djelatnosti (NN 2/97, NN 119/01)

Procjena i ishodite potrebnih sredstava za znaajnije aktivnosti/projekte


A834001 PROGRAMI HRVATSKOG RESTAURATORSKOG ZAVODA
Naziv aktivnosti A834001 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 97,8

23.000.000

22.500.020

21.713.019

22.121.046

Ovom aktivnosti provode se sustavna konzervatorsko-restauratorska istraivanja zatienih kulturnih dobara uz izradu konzervatorsko-tehnike dokumentacije. Takoer se provode konzervatorsko-restauratorski radovi na pokretnim i nepokretnim kulturnim dobrima koji obuhvaaju graditeljsko nasljee, umjetnine i druge predmete od kulturnog, povijesnog i tehnikog znaaja, njihovu obnovu, ureenje i prezentiranje. HRZ obavlja struna vjetaenja, utvrivanje stanja kulturnih dobara, uzroka, vrsta i stupnjeva oteenja, provodi struni nadzor i promidbu konzervatorsko-restauratorske djelatnosti.

355

Pokazatelji rezultata
Pokazatelj rezultata Jedinica Polazna vrijednost Ciljana vrijednost (2013.) 24 Ciljana vrijednost (2014.) 25 Ciljana vrijednost (2015.) 26

Poveanje broja provedenih cjelovitih programa Hrvatskog restauratorskog zavoda i Zavoda za obnovu Dubrovnika

Broj

24

A834002 ADMINISTRACIJA I UPRAVLJANJE


Naziv aktivnosti A834002 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 99,8

43.464.609

43.384.614

42.663.219

44.424.630

U 2013. godini planiraju se osigurati sredstva za plae za zaposlene te materijalne rashode. Osigurani su materijalni preduvjeti za obavljanje konzervatorsko - restauratorske djelatnosti kroz odravanje prostora i opreme u funkcionalnom stanju. Za obavljanje svoje djelatnosti, Zavod koristi prostore na dvanaest lokacija u Zagrebu i etrnaest lokacija izvan Zagreba. Obavljanje djelatnosti zahtjeva osiguranje posebnih uvjeta s gledita zatite na radu te koritenja razliite opreme i ureaja.

23585 Hrvatska knjinica za slijepe Uvod


Osnovne djelatnosti su: tiskanje i snimanje knjiga s podruja strune literature i lijepe knjievnosti, tiskanje i snimanje asopisa, nabava knjinine grae u tehnikama dostupnim slijepima (na brajici i u zvunoj tehnici), struna obrada, uvanje, zatita i popravak knjinine grae, izrada biltena i kataloga, redovna posudba knjiga u svim tehnikama, pomo korisnicima pri izboru i koritenju knjinine grae, informacijskih pomagala i izvora, voenje dokumentacije o grai i korisnicima.
Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 100,0

23585

2.763.900

2.763.900

2.695.298

2.796.013

356

OBRAZLOENJE PROGRAMA
3905 KNJININA DJELATNOST
Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 100,0

3905

2.763.900

2.763.900

2.695.298

2.796.013

Opis programa
Knjinica je izdava knjiga i asopisa za slijepe i slabovidne osobe. Jedina knjinica za slijepe u Hrvatskoj surauje s ostalim narodnim knjinicama prezentacijom svoga rada i fonda kroz zajednike akcije na irenju knjininih usluga za slijepe i slabovidne. Korisnici knjinice su prije svega slijepe i slabovidne osobe, a potom i svi oni koji iz nekog razloga ne mogu itati standardni tisak (disleksija, modani udar, tjelesna oteenja i sl.). Knjige se najveim dijelom korisnicima alju potom na kune adrese po cijeloj Hrvatskoj pa i u inozemstvo.

Zakonske i druge pravne osnove


Uredba o osnivanju Hrvatske knjinice za slijepe (NN 115/99)

Ciljevi provedbe programa u razdoblju 2013.-2015. i pokazatelji uspjenosti kojima e se mjeriti ostvarenje tih ciljeva
C i l j 1 . O dr a v a n j e ko n t i n ui t e t a k nj i n i n i h u s l u g a za s l i j e p e i s l a b o vi d n e os o b e Odravanje kontinuiteta knjininih usluga za slijepe i slabovidne osobe u cilju inkluzije svih stanovnika s posebnim potrebama i dostupnosti informacija.

Procjena i ishodite potrebnih sredstava za znaajnije aktivnosti/projekte


A835001 ADMINISTRACIJA I UPRAVLJANJE
Naziv aktivnosti A835001 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 100,0

2.763.900

2.763.900

2.695.298

2.796.013

U ovoj aktivnosti planirana su sredstva za obavljanje redovite knjinine i nakladnike djelatnosti Knjinice, te sredstva za ulaganje u prostor i opremu.

23608 Zavod za obnovu Dubrovnika Uvod


Osnovna djelatnost Zavoda ukljuuje pripremne radnje (snimke postojeeg stanja, arheoloka i druga istraivanja, tender dokumentaciju radova na obnovi, suglasnosti i dozvole nadlenih institucija), poslove nadzora ( odabir izvoditelja, struni nadzor), osiguranje sredstava (

357

zakonski izvori financiranja, drugi izvori kao joint ventures, koncesije, donacije i drugo), promociju ( povijesne jezgre, metoda i rezultata obnove), odnose s javnou i administrativne i tehnike poslove servisiranja programa i ustanove kao takve.
Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 92,2

23608

6.697.588

6.178.588

6.172.014

6.213.515

OBRAZLOENJE PROGRAMA
3908 ZATITA KULTURNIH DOBARA
Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 92,2

3908

6.697.588

6.178.588

6.172.014

6.213.515

Opis programa
Program Zatite kulturnih dobara odnosi se na obnovu povijesne jezgre Dubrovnika koju provodi Zavod. Obnova povijesne jezgre ukljuuje: pripremne radnje (snimke postojeeg stanja, arheoloka i druga istraivanja, tender dokumentaciju radova na obnovi, suglasnosti i dozvole nadlenih institucija), poslove nadzora (odabir izvoditelja, struni nadzor), osiguranje sredstava (zakonski izvori financiranja, drugi izvori kao joint ventures, koncesije, donacije i drugo), promociju ( povijesne jezgre, metoda i rezultata obnove), odnose s javnou, administrativne i tehnike poslove servisiranja programa i ustanove kao takve.

Zakonske i druge pravne osnove


- Zakon o zatiti spomenika kulture (1996.); - Zakon o obnovi spomenike cjeline Dubrovnika (1999.).

Procjena i ishodite potrebnih sredstava za znaajnije aktivnosti/projekte


A833001 PROGRAMI ZAVODA ZA OBNOVU DUBROVNIKA
Naziv aktivnosti A833001 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 90,9

5.500.000

5.000.000

5.000.000

5.000.000

Kroz ovu aktivnost Zavod izrauje prijave za zatitne radove na kulturnim dobrima, prema Pozivu za predlaganje programa javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske. Provodi programe obnove povijesne jezgre Dubrovnika. Zavod izrauje i provodi financijsku dokumentaciju, prati programe, vri nadzor te izrauje izvjea po zavrenom programu. Istraivanjem, dokumentiranjem, inventarizacijom kulturnih dobara, izradom projekata sanacije i njihovim provoenjem unapreuje stanje i vodi brigu o kulturnoj batini Dubrovnika.

358

A833002 ADMINISTRACIJA I UPRAVLJANJE ZAVODOM ZA OBNOVU DUBROVNIKA


Naziv aktivnosti A833002 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 98,4

1.197.588

1.178.588

1.172.014

1.213.515

U ovoj aktivnosti osiguravaju su sredstva za plae i materijalne rashode. Osiguravaju se materijalni preduvjeti za obavljanje djelatnosti Zavoda kroz odravanje prostora i opreme u funkcionalnom stanju.

25878 Hrvatsko narodno kazalite Uvod


Hrvatsko narodno kazalite u Zagrebu sredinje je nacionalno kazalite, iji osnivai su Republika Hrvatska i Grad Zagreb. Predstavljajui bogat i raznovrstan repertoar triju kontinuiranih umjetnikih cjelina opere, drame i baleta, ostvaruju se djela visoke umjetnike razine, u izvedbi najveih umjetnika i pisaca, glumaca, redatelja, scenografa i kostimografa, svjetski poznatih opernih i baletnih prvaka, dirigenata i koreografa. Umjetniko-estetska pozicija sredinje nacionalne kue podrazumijeva postavljanje djela svjetske klasike, nacionalne tradicije i suvremenog stvaralatva.
Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 99,6

25878

86.125.227

85.825.227

85.208.211

86.760.204

OBRAZLOENJE PROGRAMA
3904 KAZALINA I GLAZBENO- SCENSKA DJELATNOST
Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 99,6

3904

86.125.227

85.825.227

85.208.211

86.760.204

Opis programa
Programska aktivnost HNK u Zagrebu obuhvaa financiranje i ostvarivanje programa Opere, Drame i Baleta, koje ostvaruju premijerni i reprizni program, te programe gostovanja. Uspjeno se ostvaruju program pripreme i izvedbe produkcija visoke umjetnike razine, razni oblici programske suradnje te izvravanje osnovne kulturne misije HNK u Zagrebu, kao sredinjeg nacionalnog kazalita.

359

Zakonske i druge pravne osnove


- Zakon o kazalitima (NN 71/06) - Pravilnik o oevidniku kazalita (NN 35/2007) - Pravilnik o utvrivanju kazalinih radnika koji se smatraju kazalini umjetnici (NN 39/07) - Pravilnik o kriterijima i standardima za osiguravanje sredstva za nacionalna kazalita (NN 116/08)

Ciljevi provedbe programa u razdoblju 2013.-2015. i pokazatelji uspjenosti kojima e se mjeriti ostvarenje tih ciljeva
C i l j 1 . O dr a v a n j e s t a n d a r d a u k u p no g br o j a i zv e d b i Ostvarivanjem repertoara HNK u Zagrebu ispunjavaju se javne potrebe u kulturi Republike Hrvatske i Grada Zagreba. Repertoar triju umjetnikih cjelina Opere, Drame i Baleta obuhvaa premijerne i reprizne izvedbe i programe gostovanja. Ostvaruje se visoka umjetnika razina programa, uprizoruju se djela klasinog i nacionalnog repertoara, to obuhvaa djela domae i svjetske batine te suvremenih djela. Ostvaruju se uvjeti za kreativnost umjetnika . Odravanje ukupnog broja premijernih i repriznih izvedbi,gostovanja i popratnih programa, propisanih Odlukom o osnovnom programskom i financijskom okviru Hrvatskog narodnog kazalita u Zagrebu za mandatno razdoblje 2009. 2013., vana je sastavnica u odravanju programske kvalitete. Krajnji korisnici ostvarenog programa su domaa i inozemna publika.

Procjena i ishodite potrebnih sredstava za znaajnije aktivnosti/projekte


A832001 ADMINISTRACIJA I UPRAVLJANJE
Naziv aktivnosti A832001 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 100,0

72.547.780

72.547.780

71.630.764

73.182.757

Ovom aktivnosti se osiguravaju sredstva za plae te materijalne rashode. Ministarstvo sudjeluje u financiranju 254 djelatnika HNK Zagreb to ini 51 % od ukupnog broja.

A832002 PROGRAMI HRVATSKOG NARODNOG KAZALITA U ZAGREBU


Naziv aktivnosti A832002 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 97,8

13.577.447

13.277.447

13.577.447

13.577.447

Programska aktivnost HNK u Zagrebu obuhvaa financiranje programa triju umjetnikih cjelina: Opere, Drame i Baleta. Ostvarenjem njihova repertoara izvrene su minimalne obveze svake programske djelatnosti u jednoj kalendarskoj godini. Pokazatelji rezultata
Pokazatelj rezultata Jedinica Polazna vrijednost Ciljana vrijednost (2013.) 28 Ciljana vrijednost (2014.) 28 Ciljana vrijednost (2015.) 28

Odravanje standarda ukupnog broja premijernih i repriznih naslova

Broj

28

360

44926 Hrvatski audiovizualni centar Uvod


Sredstva za rad Centra i provedbu Nacionalnog programa osiguravaju se iz dravnog prorauna te iz dijela ukupnog godinjeg bruto-prihoda ostvarenog obavljanjem audiovizualnih djelatnosti: Hrvatske radiotelevizije, nakladnika televizijskih programa na nacionalnoj razini, nakladnika televizijskih programa na regionalnoj razini, operatora sustava kabelske distribucije, operatora u nepokretnim i pokretnim telekomunikacijskim mreama, davatelja usluga pristupa Internetu i osoba koje javno prikazuju audiovizualna djela.
Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 100,2

44926

36.142.628

36.217.628

36.103.849

36.161.816

OBRAZLOENJE PROGRAMA
3906 PROGRAMI AUDIO VIZUALNE DJELATNOSTI I MEDIJA
Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 100,2

3906

36.142.628

36.217.628

36.103.849

36.161.816

Opis programa
U 2013. godini Hrvatski audiovizualni centar provodi Nacionalni program promicanja audiovizualnog stvaralatva i putem javnog natjeaja raspodijeljuje sredstva za poticanje audiovizualnih djelatnosti i komplementarnih djelatnosti. Pod audiovizualnim djelatnostima smatraju se razvoj, proizvodnja, promocija, distribucija i prikazivanje audiovizualnih djela: igranih i dokumentarnih filmova, animiranih filmova i eksperimentalnih filmova. Komplementarne djelatnosti su zatita audiovizualne batine ukljuujui kinotenu djelatnost, filmski festivali i druge audiovizualne manifestacije, te djelatnosti razvijanja audiovizualne kulture, programi promocije i prodaje hrvatskih audiovizualnih djela, meunarodna suradnja, prouavanje i kritiko vrednovanje audiovizualnih djelatnosti, izdavatvo u podruju audiovizualnih djelatnosti, programi strunog usavravanja i programi audiovizualnih udruga i organizacija.

Zakonske i druge pravne osnove


- Zakon o audiovizualnim djelatnostima (NN 76/07) - Pravilnik o postupku, kriterijima i rokovima za provedbu Nacionalnog programa promicanja audiovizualnog stvaralatva, (NN 152/09) - Pravilnik o statusu i financiranju Festivala igranog filma u Puli (NN 74/08) Odluke: - Odluka o objavljivanju pravila o dravnoj potpori kinematografskoj i ostaloj audiovizualnoj djelatnosti (NN 46/08) Meunarodni pravni propisi: - Zakon o ratifikaciji Europske konvencije o filmskoj koprodukciji br. 147 iz 1992., s konanim prijedlogom zakona (NN-MU 4/04) - Zakon o potvrivanju Protokola o pristupanju Republike Hrvatske marakekom ugovoru o osnivanju svjetske trgovinske organizacije (NN-MU 13/00, NN-MU 14/00) - Zakon o potvrivanju Europske konvencije za zatitu audiovizualne batine (NN-MU 5/07) - Uredba o objavi Ugovora o filmskoj koprodukciji izmeu Vlade Republike Hrvatske i Vlade Talijanske Republike (NN-MU 11/07)
361

Ciljevi provedbe programa u razdoblju 2013.-2015. i pokazatelji uspjenosti kojima e se mjeriti ostvarenje tih ciljeva
C i l j 1 . R a zv o j p r oi zv o d n j e , di s t r i b uc i j e , p r i k a zi v a nj a , el e kt ro n s k e d i f u zi j e i pr o m o c i j e a u d i o vi zu a l n i h dj el a Za poboljanje uvjeta i osiguranje dostatne razine za razvoj proizvodnje, distribucije, prikazivanja, elektronske difuzije i promocije audiovizualnih djela nuno je prije svega osigurati stabilne i zakonske prilive Hrvatskog audiovizualnog centra iz svih propisanih, heterogenih izvora. Takoer, potrebna su i dodatna proraunska sredstva za programe od nacionalnog znaaja kao to je to program digitalizacije nezavisnih kinodvorana, zapoet, po uzoru na druge zemlje Unije, u kolovozu mjesecu 2011. Zakonom o izmjenama i dopuni Zakona o audiovizualnim djelatnostima (NN 90/2011) osigurava se poveanje ukupne mase sredstava koja su na raspolaganju Hrvatskom audiovizualnom centru za obavljanje svojih djelatnosti to e dovesti do poveanja razine sufinanciranja po pojedinom projektu i samim time do adekvatnog broja realiziranih projekata. Ciljana financijska potpora distribuciji kroz programe Hrvatskog audiovizualnog centra i posebice financijska potpora kinoprikazivatvu kroz Nacionalni program digitalizacije nezavisnih kinodvorana rezultirat e poveanjem i ouvanjem lokalnih kina koja se danas nalaze u velikim tekoama. Hrvatskoj su hitno potrebne ove mjere radi harmonizacije i europeizacije kinorepertoara, te postizanja veeg trinog udjela hrvatskih i europskih djela u domaoj eksploataciji. C i l j 2 . P o t i c a nj e s v es t r a ni h k om p l e m e n t a r n i h a u di o vi zu a l n i h d j e l at n o s t i Nuno je poticati irenje filmske i openito audiovizualne kulture te specifinih znanja vezanih uz audiovizualno stvaralatvo kroz izdavatvo, filmske festivale, i neprofesijsko stvaralatvo, kao i poticati raznolike oblike edukacije kako one namijenjene profesionalcima tako i one namijenjene mladim naratajima i irokoj publici. C i l j 3 . O u v a nj e a u di o v i zu a l ne b a t i ne i u n a p r e e nj e d os t u p no s t i a u d i o vi zu a l n o g n as l j e a Za ouvanje audiovizualne batine i unapreenje javne dostupnosti kulturno vrijednog domaeg i svjetskog audiovizualnog nasljea potrebno je dovriti nacionalni projekt Hrvatske kinoteke rjeavanjem njenog neadekvatnog rezidentnog statusa u sklopu Hrvatskog dravnog arhiva i osigurati dodatna sredstva nuno potrebna za ouvanje i obnovu domicilne grae i nabavu adekvatnog kataloga svjetske klasike (usp. Nacionalni program poticanja Audiovizualnog stvaralatva Strateki ciljevi te odluku Odbora za kulturu Hrvatskog Sabora iz travnja 2007.). C i l j 4 . P o t i c a nj e d om a i h i s t ra n i h ul a ga n j a u a u di o vi za l n i s e k t o r Usvajanjem Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o audiovizualnim djelatnostima (NN 90/2011) stvorena je zakonska osnova za uvoenje sveoubuhvatnog paketa regulativnih, fiskalnih i promibenih mjera nunih za pozicioniranje Hrvatske kao destinacije za snimanje i oivljavanje te neko od vodeih izvoznih grana na dobrobit audivoizualnog sektora i domaeg gospodarstva u cjelini. Taj cjelovit sustav mjera i poticaja namijenjen je domaim i stranim ekipama koji svoje projekte realiziraju u Republici Hrvatskoj koristei ovdanje lokacije te tehnike i kreativne usluge domae audiovizualne industrije. Uz izravne prihode audiovizualnog sektora, ove mjere omoguuju izravne prihode drugim dijelovima privrede (transport, turizam, trgovina) te neizravne uinke vezane uz globalnu promociju Hrvatske kao turistike destinacije odnosno nove lanice Europske unije. Prema lanku 9. navedenog Zakona financijski poticaj (za ulaganja u proizvodnju audiovizualnih djela) izvrit e Ministarstvo kulture na teret dravnog prorauna u okviru osiguranih sredstava namijenjenih za mjere poticaja.
362

Procjena i ishodite potrebnih sredstava za znaajnije aktivnosti/projekte


A785006 ADMINISTRACIJA I UPRAVLJANJE
Naziv aktivnosti A785006 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 104,9

1.542.628

1.617.628

1.503.849

1.561.816

U 2013. godini planiraju se osigurati sredstva za devet zaposlenih djelatnika HAVC-a te njegove tekue rashode.

A785007 KULTURNA KONTAKT TOKA PROGRAMA MEDIA - MEDIA desk


Naziv aktivnosti A785007 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 100,0

600.000

600.000

600.000

600.000

Hrvatski MEDIA desk osnovan je u okviru HAVC-a i radi na promociji i irenju informacija o programu MEDIA 2007, prua savjetodavnu pomo svima onima koji ele sudjelovati u njemu te blisko surauje s Izvrnom agencijom za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu (EACEA).

A785009 PROGRAMI HRVATSKOG AUDIOVIZUALNOG CENTRA


Naziv aktivnosti A785009 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 100,0

34.000.000

34.000.000

34.000.000

34.000.000

Programi HAVC-a obuhvaaju potporu audiovizualnom stvaralatvu, komplementarnim djelatnostima te meunarodnoj suradnji i promociji. Pokazatelji rezultata
Pokazatelj rezultata Jedinica Polazna vrijednost Ciljana vrijednost (2013.) 10 Ciljana vrijednost (2014.) 10 Ciljana vrijednost (2015.) 10

Poveanje broja realiziranih filmskih naslova dugometrani igrani film Poveanje ukupnog prometa audiovizualnih djela (kino i kuni video) Poveanje broja stranih filmskih produkcija

Broj

HRK

154.960.000

157.940.000

160.000.000

164.000.000

Broj

10

12

12

12

363

(dugometrani igrani i dokumentarni filmovi, televizijske serije) koje koriste Hrvatsku kao destinaciju za snimanje

45189 Meunarodni centar za podvodnu arheologiju Uvod


Ministarstvo kulture osigurava sredstva za osnovne trokove Centra, dok e sredstva potrebna za provoenje pojedinih programa biti osigurana iz razliitih izvora, ovisno o programu ili projektu. Sredstva za meunarodne programe i projekte e se osigurati iz meunarodnih izvora.
Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 88,0

45189

694.734

611.234

676.723

701.359

OBRAZLOENJE PROGRAMA
3908 ZATITA KULTURNIH DOBARA
Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 88,0

3908

694.734

611.234

676.723

701.359

Opis programa
Program zatite kulturnih dobara odnosi se na rekognosciranje, istraivanje i zatitu podvodnih arheolokih nalazita u Republici Hrvatskoj.

Zakonske i druge pravne osnove


Konvencija o zatiti podvodne kulturne batine iz 2001.

Procjena i ishodite potrebnih sredstava za znaajnije aktivnosti/projekte


A843001 ADMINISTRACIJA I UPRAVLJANJE
Naziv aktivnosti A843001 Plan 2012. Plan 2013. Plan 2014. Plan 2015. Indeks 2013/2012 88,0

694.734

611.234

676.723

701.359

364

Glavna aktivnost centra za podvodnu arheologiju u Zadru je provoenje aktivnosti obrazovanja u polju istraivanja, konzerviranja i restauriranja podvodne kulturne batine. Osim glavne aktivnosti Centra u periodu 2011.-2013. godine Centar provodi i dio programskih aktivnosti; razvijanje i irenje najsuvremenijih metoda istraivanja u podvodnoj arhelogiji, konzervaciji i restauraciji, obuci i razmjeni znanja. Centar e imati znaajnu regionalnu dimenziju u pogledu obuavanja i irenja znanja i istraivanja. Teite e biti na zemljama jugoistone Europe i ire mediteranske regije. S obzirom na karakter arheolokih nalaza i nalazita, predvia se intenzivna suradnja sa susjednim zemljama.

365

060 MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE


Uvod
Ministarstvo poljoprivrede odgovorno je za provoenje poljoprivredne politike Vlade Republike Hrvatske i odrivo i skladno koritenje funkcija uma i voda i trajno poboljavanje njihova stanja. Ministarstvo poljoprivrede obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na stalno poveanje konkurentnosti hrvatske poljoprivrede kroz poticanje proizvodnje, potporu dohotku poljoprivrednim gospodarstvima, kapitalna ulaganja i ruralni razvitak; poveanje trenda rasta poticaja u poljoprivredi; nove investicije i poticaji za ekoloku i organsku proizvodnju, preraivaku industriju, ribarstvo te osiguranje zdravstvene ispravnosti i kakvoe hrane, zatita i prilagoavanje koritenja voda i uma potrebama ukupnog gospodarskog razvitka Republike Hrvatske, razvoj gospodarenja lovitima i divljai i razvoj drvne industrije. Ministarstvo poljoprivrede u provedbi mjera iz svoje nadlenosti surauje sa brojnim institucijama uz proraunsko sufinanciranje njihovih pojedinih aktivnosti.

Plan 2012.

Plan 2013.

Plan 2014.

Plan 2015.

Indeks 2013/2012 87,7

06005 Ministarstvo poljoprivrede 06025 Hrvatska agencija hranu

4.611.345.965

4.044.281.355

4.476.993.813

6.865.952.146

5.000.000 za

4.630.720

4.651.468

4.697.400

92,6

06030 Agencija za plaanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju 06035 Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo 06040 Agencija za poljoprivredno zemljite 06045 Hrvatska poljoprivredna agencija

138.973.509

155.060.478

150.043.022

149.395.819

111,6

45.480.800

44.400.000

44.400.000

44.400.000

97,6

19.000.000

18.841.821

18.841.821

18.841.821

99,2

30.069.500

57.897.650

47.060.650

47.060.650

192,5

366

06050 Poljoprivredna savjetodavna sluba Ukupno 060

00

42.543.335

43.269.035

44.293.535

0,0

4.849.869.774

4.367.655.359

4.785.259.809

7.174.641.371

90,0

06005 Ministarstvo poljoprivrede


Uvod
Ministarstvo poljoprivrede obavlja upravne i druge poslove u podruju poljoprivrede, ribarstva, umarstva, ruralnog razvoja, gospodarenja i raspolaganja poljoprivrednim zemljitem u vlasnitvu drave, poljoprivredne politike, trinih i strukturnih potpora u poljoprivredi, prehrambene i duhanske industrije i veterinarstva, i to: biljne proizvodnje i agroekologije, zatitu biljnih sorti i priznavanje sorti poljoprivrednog bilja, promet i primjenu gnojiva i poboljivaa tla, biljnog zdravstva, prometa i primjene sredstava za zatitu bilja, uzgoj uzgojno valjanih ivotinja, propisuje uvjete za proizvodnju i promet groa, vina i drugih proizvoda od groa i vina. Ministarstvo propisuje mjere upravljanja i gospodarenja biolokim bogatstvima mora i slatkih voda; odreivanje i kontrolu ribolovnog napora; odreivanje granica izmeu unutarnjeg i vanjskoga ribolovnog mora, granica ribolovnih zona, propisuje namjene, vrste i koliine ribolovnih alata i opreme u ribolovu, propisuje i uvjete za uzgoj ribe i drugih vodenih organizama, uvjete za obavljanje ribolova i uvjete za priznavanje organizacija proizvoaa u ribarstvu. Ministarstvo obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na umarstvo, zatitu uma, ureivanje pravnih odnosa na umama i umskom zemljitu u vlasnitvu drave, osim imovinskopravnih poslova; drvnu industriju i lovstvo; inspekcijske poslove koji se odnose na umarstvo i lovstvo; provodi meunarodne sporazume u dijelu koji se odnose na umarstvo; ureenje odnosa i uvjeta proizvodnje, prometa i uporabe umskog sjemena i umskih sadnica, umarske ekologije, zatite uma od elementarnih nepogoda i antropogenih utjecaja, poara, ouvanje umskih genetskih izvora i umskog reprodukcijskog materijala. Ministarstvo obavlja i upravne i druge poslove koji se odnose na: upravljanje vodama i vodnogospodarskim sustavom; praenje i prilagoavanje vodno-gospodarskog razvitka s potrebama gospodarskog razvitka; ureenje vodotoka i drugih voda i zatitu od tetnog djelovanja voda i leda; zatitu od erozije i bujica: hidromelioracijsku odvodnju i navodnjavanje zemljita; upravljanje vodnim dobrom i njegovo koritenje; provedbu zatite voda i zatite mora od zagaivanja s kopna; osiguravanje zalihe voda u svrhu vodoopskrbe naselja s pitkom vodom i gospodarstva s industrijskom vodom; koritenje vodnih snaga: planiranje i usklaivanje razvoja i izgradnje javnih vodoopskrbnih sustava i javnih kanalizacijskih sustava od dravnog interesa; inspekcijske poslove na zatiti od voda, koritenju voda i zatiti voda od zagaivanja. Ministarstvo provodi i koordinira mjere ruralnog razvoja, razvitka seoskog prostora, ekoloke i odrive poljoprivrede, poljoprivrednog zadrugarstva i drugih oblika udruivanja u poljoprivredi i ribarstvu, promicanje autohtonih proizvoda, marketinke pripreme poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, ouvanja izvornih i zatienih pasmina domaih ivotinja. Ministarstvo ureuje pravne odnose na poljoprivrednom zemljitu, osim imovinskopravnih poslova, pokree i vodi postupak komasacije, osim imovinskopravnih poslova, prenamjene poljoprivrednog zemljita u graevinsko, zatitu poljoprivrednog zemljita, voenje evidencije o poljoprivrednom zemljitu.

367

Ministarstvo provodi mjere poticajne politike u poljoprivredi i ribarstvu, te njihovu prilagodbu mjerilima Svjetske trgovinske organizacije, ureuje i koordinira sufinanciranje poljoprivrede, ribarstva i prerade poljoprivrednih proizvoda proraunskim sredstvima. Ministarstvo obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na zdravstvenu ispravnost, higijenu i kakvou hrane, hrane za ivotinje i organizaciju slubenih kontrola. Ministarstvo provodi mjere radi otkrivanja i sprjeavanja pojava zaraznih bolesti ivotinja, zatitu ivotinja i veterinarske lijekove, propisuje uvjete i kontrolu ivotinja i proizvoda ivotinjskog podrijetla u proizvodnji i prometu. Ministarstvo obavlja poslove fitosanitarne i granine veterinarske inspekcije, inspekcijske poslove u poljoprivredi, ribarstvu, veterinarstvu te, u skladu s posebnim propisom, o hrani inspekcijske poslove koji se odnose na zdravstvenu ispravnosti i higijenu hrane i hrane za ivotinje te kakvou primarnih poljoprivrednih proizvoda, hrane i hrane za ivotinje. Ministarstvo koordinira i usklauje hrvatsku poljoprivrednu politiku i politiku ruralnog razvoja s odgovarajuim politikama Europske unije u dijelu koji se odnosi na poljoprivredu, prehranu, ruralni razvoj i ribarstvo, provodi projekte iz fondova i programa EU i ostalih oblika meunarodne pomoi. Ministarstvo obavlja poslove koji se odnose na sudjelovanje Republike Hrvatske u radu tijela Europske unije u podrujima iz njegove nadlenosti. Ministarstvo oba