You are on page 1of 7

PRVI ODJEL ODLUKA

Zahtjev br. 29597/10 Zdravko BUKAL protiv Hrvatske Europski sud za ljudska prava (Prvi odjel) zasjedajui 3. travnja 2012. godine u vijeu u sastavu: g. Anatoly Kovler, predsjednik, ga Nina Vaji, g. Peer Lorenzen, ga Elisabeth Steiner, g. Khanlar Hajiyev, ga Mirjana Lazarova Trajkovska, ga Julia Laffranque, suci, i g. Sren Nielsen, tajnik Odjela, uzimajui u obzir naprijed navedeni zahtjev podnesen dana 6. svibnja 2010.godine, uzimajui u obzir oitovanje koje je dostavila tuena drava i odgovor na oitovanje koje je dostavio podnositelj, nakon vijeanja, odluuje kako slijedi:

INJENICE
1. Podnositelj zahtjeva, g. Zdravko Bukal, hrvatski je dravljanin roen 1968. godine i sada slui zatvorsku kaznu u Kaznionici u Lepoglavi. Hrvatsku vladu ("Vlada") zastupala je njena zastupnica ga . Stanik. 2. injenino stanje predmeta, kako su ga iznijele stranke, moe se saeti kako slijedi.

ODLUKA BUKAL protiv HRVATSKE

A. Okolnosti predmeta 3. Tono neutvrenog dana pokrenut je kazneni postupak protiv podnositelja povodom optube za krau. Bio je smjeten u Bolnici za osobe liene slobode (u daljnjem tekstu BOLS) u razdoblju od 28. rujna 2009. do 27. studenog 2009. godine, kad je prebaen u Zatvor u Zagrebu. Dana 29. prosinca 2009. godine, podnositelj je, nakon nekoliko osuda za krau, prebaen u Kaznionicu u Lepoglavi (u daljnjem tekstu: KL), gdje slui svoju zatvorsku kaznu, te se oekuje da e tamo ostati do 30. travnja 2013. godine. 1. Smjetaj podnositelja u Bolnici za osobe liene slobode u Zagrebu 4. U razdoblju od 28. rujna 2009. do 27. studenog 2009. godine podnositelj je bio smjeten u BOLS-u, u sobi veliine 21 kvadratni metar, zajedno sa pet drugih zatvorenika 5. Prema navodima podnositelja, u sobi nije bilo sanitarnog vora, a tijekom noi je bila zakljuana. Iz tog su razloga zatvorenici nou, da bi mokrili, morali koristiti plastinu bocu. Kad su nou trebali vriti veliku nudu morali su pozvoniti straaru kako bi mogli otii na zahod. Meutim, straari nisu uvijek odgovarali na te pozive i tada su zatvorenici morali koristiti plastinu vreicu, potpuno izloeni pogledima drugih zatvorenika u istoj sobi. Te su vreice s izmetom tada bacane kroz prozor. Prema navodima Vlade, higijenski uvjeti u BOLS-u bili su dobri. Soba u kojoj je podnositelj bio smjeten nije imala sanitarni vor, ali kad god je neki zatvorenik imao potrebu za osobnom higijenom mogao je pozvati straare, koji bi ga tada otpratili do sanitarnog vora. Ostali su opi uvjeti smjetaja bili takoer dobri. Soba je imala prozore kroz koje su dolazili svjei zrak i prirodno svjetlo, zatvorenicima su redovito posluivani obroci te su imali prilike etati po bolnikim hodnicima i na sveem zraku dva sata tijekom dana. 2. Smjetaj podnositelja u Kaznionici u Lepoglavi 6. Dana 29. prosinca 2009. godine podnositelj je prebaen u Kaznionicu u Lepoglavi, gdje se od tada nalazi kao zatvorenik. Prvo je bio smjeten u sobu veliine 16 kvadratnih metara, sa est drugih zatvorenika, gdje je ostao do 1. veljae 2010. godine, kad je prebaen u drugu sobu, veliine 33 kvadratna metra, s jedanaest drugih zatvorenika. 7. Podnositelj je dana 16. lipnja 2010. godine prigovorio sucu izvrenja upanijskog suda u Varadinu uvjetima svog smjetaja u KL-u. Naveo je da je njegova soba neodgovarajua i protivna jamstvima iz Zakona o izvrenju kazne zatvora. 8. Dana 15. oujka 2011. godine sudac izvrenja upanijskog suda u Varadinu utvrdio je da su uvjeti podnositeljevog smjetaja u KL-u bili neodgovarajui u odnosu na dio koji je otpadao na podnositelja u sobi

ODLUKA BUKAL protiv HRVATSKE

veliine 33 kvadratna metra, u kojoj je bilo smjeteno dvanaest zatvorenika, te je naloio KL-u da poduzmu potrebne mjere kako bi ispravili tu situaciju. 9. Tono neutvrenog dana u oujku 2011. godine KL je uloio albu protiv te odluke trolanom sudskom vijeu upanijskog suda u Varadinu. 10. Dana 19. oujka 2011. godine trolano sudsko vijee upanijskog suda u Varadinu odbilo je KL-ovu albu i potvrdilo oduku suca izvrenja. 11. Dana 13. travnja 2011. godine tijela KL-a ponudila su podnositelju da se preseli u drugu sobu. Podnositelj je obavijestio straara da se ne eli preseliti iz svoje tadanje sobe. Dao je i rukom pisanu izjavu u kojoj je ponovio da ne eli napustiti svoju sobu, jer da ona nije nikada bila zakljuana i da je zadovoljan sa smjetajem u njoj. Zatraio je i da ga se smjesti u zatvor poluotvorenog tipa, to mu je odbijeno. B. MJERODAVNO DOMAE PRAVO I PRAKSA MJERODAVNO DOMAE PRAVO 12. Mjerodavne odredbe Zakona o izvravanju kazne zatvora (Narodne novine, br. 128/1999 i 190/2003) glase kako slijedi:
Sudska zatita protiv postupka i odluke uprave kaznionice, odnosno zatvora lanak 17. "(1) Protiv postupka i odluke kojom se zatvorenik nezakonito prikrauje ili ograniava u nekom pravu iz ovoga Zakona zatvorenik moe podnijeti zahtjev za sudsku zatitu. (2) O zahtjevu za sudsku zatitu odluuje sudac izvrenja. lanak 42. (1) Sudac izvrenja titi prava kaznenika, nadzire zakonitost u postupku izvravanja kazne zatvora, te osigurava ravnopravnost i jednakost kaznenika pred zakonom. (2) Sudac izvrenja poduzima radnje i odluuje o: 2. sudskoj zatiti prava odluivanjem o albi protiv odluke upravitelja u sluajevima predvienim ovim Zakonom POSTUPAK PRED SUCEM IZVRENJA lanak 44. (1) Postupak pred sucem izvrenja u prvom stupnju pokree se na prijedlog stranke ili po slubenoj dunosti, a u drugom stupnju povodom albe. (2) Sudac izvrenja postupa na nain kojim se, prema temeljnim naelima, jami djelotvorna zatita zatvorenikovih prava i interesa. ... Tijekom postupka sudac izvrenja e omoguiti strankama da se oituju o injenicama i o navodima suprotne stranke, te da predloe utvrivanje novih injenica i pribavljanje novih dokaza. (3) Stranke u postupku jesu: zatvorenik i kaznionica, odnosno zatvor.

ODLUKA BUKAL protiv HRVATSKE

(4) Tijekom postupka zatvorenik ima pravo na strunu pravnu pomo opunomoenika po svojem izboru iz reda odvjetnika. Tu pomo ne moe pruiti osoba koja prema opim propisima ne moe biti branitelj u kaznenom postupku. Ako zatvorenik u roku od dvadeset etiri sata ne osigura nazonost opunomoenika, postupak e se voditi bez njega. (5) Zatvoreniku se na njegov zahtjev moe postaviti opunomoenika ako prema svojem imovnom stanju nije u mogunosti podmiriti trokove zastupanja, a nije u mogunosti sam zastupati svoje interese. (6) Sudac izvrenja u postupku moe pregledati sve slubene dokumente koji se odnose na zatvorenika, posjetiti prostorije kaznionice, odnosno zatvora, te injenice utvrivati i na drugi nain. (7) Sudac izvrenja moe odrati roite u odgovarajuim prostorijama kaznionice ili zatvora. POSTUPAK PO ALBI PROTIV ODLUKE UPRAVITELJA lanak 45. (1) Zatvorenik moe podnijeti albu sucu izvrenja protiv odluke upravitelja u roku od osam dana. ALBA NA ODLUKU SUCA IZVRENJA lanak 46. (1) Protiv rjeenja suca izvrenja u prvom stupnju stranke, opunomoenik osuenika, odnosno zatvorenika, te osobe navedene u lanku 380. stavku 1. i 2. Zakona o kaznenom postupku.... (2) alba se podnosi sucu izvrenja, koji e je bez odgode dostaviti sudskom vijeu upanijskog suda. Sudsko e vijee o albi odluiti u roku od osam dana...."

PRIGOVOR
13. Podnositelj prigovara na temelju lanka 3. Konvencije uvjetima svog smjetaja i u Bolnici za osobe liene slobode Zagreb i u KL-u.

PRAVO
14. Podnositelj je uloio dvostruke prigovore, na uvjete u Bolnici za osobe liene slobode u Zagrebu, gdje je bio smjeten od 28. rujna do 27. studenog 2009. godine kao i na uvjete u KL-u gdje se nalazi kao zatvorenik od 29. prosinca 2009. godine. Poziva se na lanak 3. Konvencije koji glasi:
"Nitko se ne smije podvrgnuti muenju ni neovjenom ili poniavajuem postupanju ili kazni. "

ODLUKA BUKAL protiv HRVATSKE

A. Prigovor koji se odnosi na uvjete u Bolnici za osobe liene slobode u Zagrebu 1. Tvrdnje stranaka 15. Vlada tvrdi da podnositelj nije iscrpio domaa pravna sredstva, budui da nije iskoristio niti jedno pravno sredstvo koje mu je bilo na raspolaganju u domaem pravnom sustavu. Vlada osobito naglaava da podnositelj nije podnio svoje prigovore Ustavnom sudu, iako je to mogao uiniti temeljem domaeg prava. 16. Podnositelj zahtjeva nije se o ovome oitovao. 2. Ocjena Suda
(a) Opa naela

17. Sud ponavlja da je sustav zatite temeljnih ljudskih prava uspostavljen Konvencijom supsidijaran nacionalnim sustavima koji uvaju ljudska prava. Konvencija dravama lanicama ne odreuje niti jedan unaprijed zadani nain na koji bi u svojem unutarnjem pravu trebale osigurati djelotvornu provedbu Konvencije. Izbor najprikladnijeg sredstva da se to postigne u naelu je na domaim vlastima, koje su u stalnom kontaktu s djelatnim vlastima svojih zemalja i u boljem su poloaju da ocjene mogunosti i resurse koje im daju njihovi domai pravni sustavi (vidi predmete Swedish Engine Drivers' Union protiv vedske, 6. veljae 1976. stavak 50., Serija A br. 20.; Chapman protiv Ujedinjenog Kraljevstva [VV], br. 27238/95, stavak 91., ECHR 2001-I i Sisojeva i drugi protiv Latvije [VV], br. 60654/00, stavak 90., ECHR 2007-II). 18. Glede iscrpljivanja domaih pravnih sredstava, Sud ponavlja kako prema lanku 35. stavku 1. Konvencije moe rjeavati neku stvar tek nakon to su iscrpljena sva domaa pravna sredstva. Svrha lanka 35. je dati svim dravama ugovornicama priliku da sprijee ili isprave povrede navedene protiv njih prije nego to ti navodi budu dostavljeni Sudu (vidi, na primjer, presude u predmetima Hentrich protiv Francuske, od 22. rujna 1994., stavak 33., Serija A br.296-A i Remli protiv Francuske, od 23. travnja 1966., stavak 33., Reports 1996-II). Tako prigovor podnesen Sudu treba prvo biti podnesen, barem u biti, odgovarajuim nacionalnim sudovima, u skladu s formalnim zahtjevima domaega prava i u propisanim rokovima. Drugaije stajalite znailo bi udvostruivanje domaega procesa i postupka pred Sudom, to bi se teko moglo smatrati spojivim sa supsidijarnim znaajem Konvencije (vidi predmet Gavril Yosifov protiv Bugarske, br. 74012/01, stavak 42., 6. studenog 2008.). Ipak, obveza iscrpiti domaa pravna sredstva zahtijeva samo da podnositelj redovno upotrijebi pravna sredstva koja su djelotvorna, dostatna i na raspolaganju u odnosu na njegove pritube na temelju Konvencije (vidi predmete Balogh protiv Maarske, br.

ODLUKA BUKAL protiv HRVATSKE

47940/99, stavak 30., 20. srpnja 2004. i John Sammut and Visa Investments Limited protiv Malte (odl.), br. 27023/03, 28. lipnja 2005.).
(b) Primjena ovih naela na ovaj predmet

19. Glede pravnih lijekova dostupnih na temelju Zakona o izvrenju kazne zatvora u vezi s uvjetima smjetaja u pritvoru i zatvoru u Hrvatskoj i drugim pravima osoba u pritvoru i zatvoru, Sud primjeuje da je lankom 5., stavkom 2. toga Zakona propisano da se prigovori podnose usmeno ili u pisanom obliku upravitelju zatvora, sucu izvrenja ili ravnatelju Uprave za zatvorski sustav Ministarstva pravosua. Meutim, samo prigovor nadlenom sucu izvrenja za sobom povlai sudsku zatitu, te je mogua daljnja alba trolanom sudskom vijeu upanijskog suda, kao i ustavna tuba (vidi imunovski protiv Hrvatske (odl.), br. 42550/08, 21. lipnja 2011., Srbi protiv Hrvatske (odl.), br. 4464/09, 21. lipnja 2011., Pea protiv Hrvatske, br. 40523/08, stavci 78.-80., 8. travnja 2010. i ebalj protiv Hrvatske, br. 4429/09, stavci 173.-177., 28. lipnja 2011.). 20. Kako bi potovali naelo supsidijarnosti, podnositelji moraju, prije nego podnesu svoje prigovore Sudu, prvo dati hrvatskom Ustavnom sudu, kao najviem sudu u Hrvatskoj, priliku da ispravi njihovu situaciju i rijei pitanja koja ele podastrijeti Sudu (vidi naprijed citirani predmet imunovski; naprijed citirani predmet Srbi i naprijed citirani predmet ebalj protiv Hrvatske, stavak 177.). 21. Sud primjeuje da podnositelj nije nikada pred niti jednim nadlenim domaim tijelom, ukljuujui i suca izvrenja nadlenog upanijskog suda, prigovorio uvjetima svog smjetaja u Bolnici za osobe liene slobode u Zagrebu, iako je to mogao uiniti temeljem domaeg prava. 22. Sud stoga primjeuje da podnositelj nije potovao naelo supsidijarnosti prije nego to je podnio svoj prigovor Sudu. 23. Slijedi da ovaj prigovor treba odbiti temeljem lanka 35., stavaka 1. i 4. Konvencije, zbog neiscrpljenja domaih pravnih sredstava. B. Prigovor koji se tie uvjeta smjetaja podnositelja u Kaznionici u Lepoglavi 1. Tvrdnje stranaka 24. Vlada tvrdi da je podnositelj izgubio svoj poloaj rtve kad je sudac izvrenja upanijskog suda u Varadinu utvrdio povredu u odnosu na uvjete njegovog smjetaja i naloio KL-u da ispravi tu situaciju. Meutim, kad su tijela KL-a ponudila podnositelju smjetaj u jednoj drugoj sobi, on se izriito odbio preseliti. Vlada takoer tvrdi da podnositelj nije iscrpio sva domaa pravna sredstva, budui da nije podnio ustavnu tubu Ustavnom sudu. 25. Podnositelj se o ovome nije oitovao.

ODLUKA BUKAL protiv HRVATSKE

2. Ocjena Suda 26. Sud primjeuje da je podnositelj iskoristio sva dostupna pravna sredstva na nain da je podnio prigovor sucu izvrenja upanijskog suda u Varadinu. Ovo je pravno sredstvo bilo uspjeno, budui da je sudac izvrenja utvrdio povredu njegovog prava na odgovarajui smjetaj te naloio KL-u da poduzme potrebne mjere kako bi ispravili situaciju. 27. Meutim, kad su tijela KL-a podnositelju ponudila, izvravajui nalog suca izvrenja, da se preseli u drugu sobu, podnositelj se izriito odrekao toga prava, primjeujui da je zadovoljan svojim smjetajem. Zatraio je i da ga se smjesti u zatvor poluotvorenog tipa, to mu je odbijeno. S tim u vezi Sud smatra da se zatita koju daje lanak 3. Konvencije ne moe tumaiti kao da jami smjetaj u neki konkretni zatvorski reim, osim iz medicinskih ili nekih drugih snanih razloga, ije postojanje podnositelj nije dokazao, niti pred nacionalnim vlastima, niti pred Sudom. 28. U ovim okolnostima, Sud smatra da je ovaj prigovor oigledno neosnovan i da ga treba odbiti na temelju lanka 35., stavaka 3. (a) i 4. Konvencije. Iz tih razloga Sud jednoglasno Utvruje da je zahtjev nedoputen.

Sren Nielsen tajnik

Anatoly Kovler predsjednik

Ured zastupnika RH pred Europskim sudom za ljudska prava, sva prava pridrana