You are on page 1of 3

br.

42

Zagreb 19. studeni 2012.

Rebalans dravnog prorauna za 2012. godinu: nerealistino planiranje prorauna i/ili nesposobnost provedbe planiranog
dr. sc. KATARINA OTT, Institut za javne financije, Zagreb Vlada je predstavila Prijedlog izmjena i dopuna dravnog prorauna Republike Hrvatske za 2012. 1 godinu (ili rebalans) tono na datum 15. studenog kad je po Zakonu o proraunu morala utvrditi i Saboru proslijediti Prijedlog prorauna za 2013-15. Kako je u roku od nekoliko dana najavljen i taj Prijedlog, Vlada nije ostavila javnosti, a ni samoj sebi, vremena za analizu rebalansa i izvoenje neophodnih zakljuaka na temelju kojih bi se mogli bolje planirati prorauni za idue godine. To je tek 2 nastavak dosadanje prakse kanjenja , jer su i Strategije Vladinih programa kasnile dva mjeseca, a Smjernice ekonomske i fiskalne politike mjesec i pol. A proraunski je kalendar zadan Zakonom o proraunu upravo zato da bi bilo dovoljno vremena za analize, rasprave i usvajanje najboljih odabira za budue fiskalne politike drave. Datum za objavu rebalansa nije Zakonom utvren, jer do njega dolazi ako se tijekom proraunske godine ustanovi da su proraunski prihodi procijenjeni nerealno, ili se pojave nepredvieni rashodi. Mogu ga izazvati nepredviene okolnosti u domaem ili svjetskom gospodarstvu, ali moe biti i posljedica nesposobnosti Vlade da realno planira prihode i rashode. Premda bi se rebalansi trebali dogaati samo u izvanrednim okolnostima (Irska je, primjerice u razdoblju 1996-2010. imala samo jedan rebalans prorauna i to u kriznoj 2009. godini), u Hrvatskoj su uobiajena pojava, pa su tako 3 prethodne vlade u razdoblju od 11 godina imale ak 14 rebalansa . Budui da ovaj rebalans nije uzrokovan podbaajem prihoda, ve prekoraenjem rashoda, ovaj se tekst bavi iskljuivo s iskazanim poveanjima rashoda. Dravni rashodi se sastoje od rashoda poslovanja i rashoda za nabavu nefinancijske imovine. Rashodi poslovanja su rebalansom poveani za 1,9 milijardi kuna (1,1 milijarda za zaposlene, 458,3 milijuna za naknade graanima i kuanstvima, 415,8 milijuna za financijske rashode, te 379,8 milijuna za 4 subvencije). Rashodi za nabavu nefinancijske imovine smanjeni su za 424 milijuna. Na to ukazuju razlike iznosa planiranih krajem veljae i iskazanih sada u studenom, u razmaku manjem od devet mjeseci?

1 Vlada RH, 2012. Nacrt prijedloga izmjena i dopuna Dravnog prorauna Republike Hrvatske za 2012. godinu. 61. sjednica Vlade, 15. studeni 2012. 2 Ott, K., 2012. Osvrt na Smjernice ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2013-15. Aktualni osvrti, br. 40, 3. rujna 2012. Zagreb: Institut za javne financije. 3 Be, D. i Ott, K., 2012. Kratka povijest rebalans hrvatskog dravnog prorauna 1999-2009. Newsletter, br. 50, kolovoz 2010. Zagreb: Institut za javne financije. 4 Zbroj svih poveanih rashoda poslovanja vei je od ukupnog poveanja tih rashoda, jer su istovremeno za 450 milijuna smanjeni materijalni rashodi, pomoi dane u inozemstvo i unutar opeg prorauna, te ostali rashodi.

AKTUALNI OSVRT

l br. 42

Institut za javne financije

ISSN: 1848-4085

doi: 10.3326/ao.2012.42

Najvee poveanje rashoda za zaposlene ostavimo za kraj i krenimo od rashoda za nabavu nefinancijske imovine koji su znaajno smanjeni. Iako fiskalna konsolidacija podrazumijeva smanjivanje rashoda, nije dobro ako se prije svega smanjuju rashodi za nabavu nefinancijske imovine. To jednostavno znai da se ne ostvaruju kapitalni projekti na kojima Vlada temelji plan oporavka drave. Obrazloenje prema kojem se ne odustaje ni od jednog kapitalnog projekta, ve za neke od planiranih projekata priprema natjeajne dokumentacije traje neto due, ukazuje na nerealistino planiranje vremena potrebnog za pripremu projekata, pa posljedino i na nerealistino poetno planiranje prorauna. Subvencije su neznatno (za manje od 1%) smanjene trgovakim drutvima u javnom sektoru, ali su zato znaajno (10,5%) poveane trgovakim drutvima, poljoprivrednicima i obrtnicima izvan javnog sektora. Gotovo 60% tog poveanja odnosi se na brodogradnju, oko 30% na poticanje poljoprivredne proizvodnje i intervencije na tritu, a ostatak, primjerice, na aktivnu politiku zapoljavanja, preraivaku industriju, turizam, tradicionalne obrte, obrazovanje za poduzetnitvo i obrtnitvo, poduzetnitvo ena. Glavnina poveanja se pojanjava poveanjem potpora u postupku restrukturiranja brodogradilita Split sukladno Prijedlogu ugovora o prodaji i prijenosu dionica Brodograevne industrije Split i DIV brodogradnje. No, ako i zanemarimo realistinost i isplativost te i takve prodaje, zbog nedovoljnih informacija o postupku pregovora postavlja se pitanje nije li to jo jedan pokazatelj nerealistinog planiranja kapaciteta Vlade za voenje tako krupnih poslova, pa posljedino i za planiranje prorauna? Pria s brodogradnjom naalost nije zavrena, dosta e nas kotati i u iduim proraunima, ali se valja nadati da bi ulazak Hrvatske u EU ipak mogao dovesti do njenog raspleta, te da brodogradnja - barem u budunosti - nee biti jedan od glavnih uzroka rebalansa prorauna. Financijski rashodi odnose se na kamate koje rastu ponajvie zbog polugodinje otplate kamata po obveznicama izdanim u ovoj godini i preuzetih obveza po kreditima brodogradilita. Budui da je 5 Vlada preuzela obveze brodogradilita jo u travnju , a i odluku o izdavanju obveznica je donijela jo u 6 prvoj polovici godine , kako to da ve ranije nije uoila neminovnost tih dodatnih rashoda? Porast naknada graanima i kuanstvima prije svega je izazvan poveanjem rashoda za zaposlene u zdravstvenim ustanovama (ak 510,4 milijuna kuna). Zato se ti rashodi (o kojim ustanovama i kojim zaposlenima je rije?) nalaze meu naknadama graanima i kuanstvima na temelju osiguranja i drugim naknadama, a ne u rashodima za zaposlene (pozicija 37 umjesto 31)? Da su ta dva iznosa prikazana na istom mjestu, rashodi za zaposlene bi porasli 1,6, a ne 1,1 milijardu kuna. Zato se stvara 7 iskrivljena slika o stvarnim namjenama pojedinih rashoda? Rashodi za zaposlene se sastoje od bruto plaa, ostalih rashoda za zaposlene i doprinosa na plae. Budui da bruto plaa odreuje doprinose na plae, a poprilino i ostale rashode za zaposlene, te budui da su rashodi za bruto plae najvie pridonijeli porastu ukupnih rashoda dravnog prorauna (837,5 milijuna rashoda za bruto plae iznosi 86% rashoda za zaposlene, te 44% ukupnih rashoda poslovanja), vrijedi ih detaljnije pogledati.

5
6

Vlada RH. Telefonska sjednica Vlade Republike Hrvatske. 25. travnja 2012. Vlada RH. Novosti i najave. Vlada preuzela kreditne obveze 3.maja, Brodotrogira i Brodosplita. 5. travnja 2012. 7 Broni, M., 2012. Rebalans dravnog prorauna za 2012. godinu: zato rastu rashodi dravnog prorauna? Aktualni osvrti, br. 43, 19. studeni 2012. Zagreb: Institut za javne financije.

11

AKTUALNI OSVRT

l br. 42

Institut za javne financije

Grafikon: Poveanje rashoda za bruto plae zaposlenih u rebalansu prorauna za 2012., u milijunima kuna*
svi ostali (132,3) Ministarstvo pravosua, razne vrste sudova, progona poinitelja kaznenih i kanjivih djela i zatite imovine, suzbijanja korupcije i organiziranog kriminala (94) MORH, funkcioniranje oruanih snaga (46,8)

MZOS - sedam sveuilita, od ega se polovica odnosi na Zagrebako (128)

MUP - javni red, sigurnost i upravni poslovi (140,6)

MZOS - srednjokolsko obrazovanje (102)

MZOS osnovnokolsko obrazovanje (150)

MUP - administracija i upravljanje sustavom dravnih granica (43,8)

Izvor: Izvor: Vlada RH (2012) *samo proraunska pozicija 311

Iz grafikona je lako zakljuiti da se preko 45% porasta rashoda za bruto plae odnosi na obrazovanje (osnovno, visoko i srednje), a gotovo 40% na razne oblike sigurnosti i zatite (prije svega MUP). Preostalih 15% se uglavnom odnosi na HZZO, Ministarstvo poljoprivrede, Urede dravne uprave u upanijama, HZZ i HZMO, ali u njemu participiraju i brojni, znatno manji korisnici (npr. HNK Zagreb poveava rashode za bruto plae za 2,3 milijuna kuna). Jo jednom valja napomenuti da se grafikon odnosi samo na 837,5 milijuna kuna poveanja rasta rashoda za bruto plae zaposlenih (pozicija 311), bez rashoda za zaposlene u zdravstvenim ustanovama, koji se vode pod naknadama graanima i kuanstvima na temelju osiguranja i drugim naknadama (pozicija 37). Ispravno evidentiranje svih, pa i 8 tih, stavki u proraunu pruilo bi drugaiju sliku, ali to iz ovog dokumenta nije mogue iitati. Budui da u devet mjeseci - koliko je prolo od usvajanja prorauna za ovu godinu do njegova rebalansa - nije bilo nepredvienih okolnosti ni u domaem ni u svjetskom gospodarstvu, zbog ega je Vlada tako nerealno planirala prihode i rashode? Nerealno planiranje prihoda i rashoda, dovelo je neminovno i do znaajnih razlika na raunu financiranja. Osim toga, drava ove godine nee, naalost, ostvariti planiranih 2 milijarde kuna primitaka od prodaje dionica i udjela u glavnici kreditnih i ostalih financijskih institucija u javnom sektoru. Premda za taj promaaj u planiranju nema obrazloenja, moe se pretpostaviti da je rije o planiranim, a neostvarenim prodajama Croatia osiguranja i Hrvatske potanske banke. No, zato se izdavanjem vrijednosnih papira drava zaduuje za ak 3,7 milijardi vie od planiranog iznosa. Velika je teta to je zbog nerealistinog planiranja prorauna i/ili zbog nesposobnosti provedbe planiranog, izgubljena jo jedna godina. A rije je ba o prvoj godini mandata koja se za svaku vladu smatra najpogodnijom za provoenje bilo kakvih mjera, posebice onih nezgodnih. Na taj nain, naalost, nije uinjeno dovoljno da se znaajnije poprave dravne financije.

Valja i po tko zna koji put napomenuti da bi snalaenje u proraunskim dokumentima bilo znatno olakano da se na web stranicama Vlade, umjesto u pdf-u, objavljuju u excelu. Budui da ih Ministarstvo financija sasvim sigurno izrauje u excelu, nudi li ih Vlada samo graanima u pdf-u ili ih i sama dobiva u tom obliku?

111

AKTUALNI OSVRT

l br. 42

Institut za javne financije