You are on page 1of 67

REPETITORIJ FINANCIJSKE

MATEMATIKE
to je potrebno ponoviti?

1. Pojmovi: financijska matematika, ukamaivanje ili kapitalizacija, glavnica,
kamata, diskontiranje
2. Postotni raun: osnovna relacija, vie i nie 100
3. Jednostavna kapitalizacija
4. Sloena kapitalizacija
5. Dekurzivni i anticipativni obraun kamata
6. I. financijske tablice - konana vrijednost glavnice uz sloeno ukamaivanje
7. Diskontni kamatni faktor - II financijske tablice
8. Sadanja vrijednost glavnice uz sloeno ukamaivanje
9. Relativni i komforni kamatnjak - ispodgodinje i iznadgodinje ukamaivanje
10. Diskontiranje jednakih novanih tokova - IV financijske tablice
11. Diskontiranje nejednakih novanih tokova
12. Konana vrijednost jednakih i nejednakih novanih tokova prenumerando i
postnumerando uz dekurzivan obraun kamata
13. Konana vrijednost jednakih i nejednakih novanih tokova prenumerando i
postnumerando uz anticipativan obraun kamata
14. V i VI financijske tablice
15. Otplatni plan zajma uz konstantni anuitet
16. Otplatni plan zajma uz konstantnu otplatnu kvotu
17. Otplatni plan zajma uz krnji anuitet
~

~

~

~

v
r
i
j
e
m
e

T 1 2 3 4 5 -T -1 -2
0
diskontiranje ukamaivanje
Ukamaivanje vs. diskontiranje
KAMATA (oznaka: I ) naknada koju dunik plaa za
posuenu glavnicu (oznaka: C
0
)

RAZDOBLJE UKAMAIVANJA (KAPITALIZACIJE)
(oznaka: n) osnovni vremenski interval u kojem se
obraunavaju kamate (propisano zakonom ili se definira
ugovorom)

KAMATNA STOPA (KAMATNJAK) (oznaka: p) iznos
koji se plaa za 100 novanih jedinica za neki osnovni
vremenski interval

Kad kaemo da je kamatna stopa 8% u formulama za
kamatnu stopu treba uvrstiti p = 8, a ne p = 8% = 0.08
ANTICIPATIVNI OBRAUN KAMATA obraun kamata se
vri i isplauje ili pribraja unaprijed za neko vremensko razdoblje,
pri emu se kamate obraunavaju od konane vrijednosti iznosa
(anticipativna kamatna stopa se oznaava sa q)

Uzmimo da je na poetku jedininog razdoblja dunik posudio
iznos C
0
uz kamatnu stopu q. Dunik odmah plaa kamate u
iznosu , a osnovni dug C
0
vratit e na kraju razdoblja.

Za dunika je opisani nain obrauna kamata identian nainu
kada mu se na poetku razdoblja posudi iznos:


0
100
a
C q
I

=
0
0 0 0
1
100 100
a
C q q
C C I C C

| |
= = =
|
\ .
PRIMJER 1. Neka osoba danas posudi iznos od 5000 kn uz
uvjet da e ga vratiti tono za godinu dana. Ako je dogovoren
anticipativni nain obrauna kamata uz godinju kamatnu stopu
q = 10, koliko i kada e dunik morati platiti vjerovniku da bi
podmirio dug na dogovoreni nain? Obraun kamata je godinji.
Dunik mora odmah platiti vjerovniku kamatu u iznosu



Godinu dana nakon zaduenja dunik e jo vratiti vjerovniku
iznos koji je posudio, tj. iznos od 5000 kn.

Dakle, dunik je cjelokupni dug podmirio s dva iznosa: odmah
je platio kamatu I
a
i godinu dana kasnije osnovni dug C
0


0
5000 10
500 kn
100 100
a
C q
I

= = =
DEKURZIVNI OBRAUN KAMATA - obraun kamata se
vri i isplauje ili pribraja danom iznosu na kraju danog
vremenskog razdoblja, pri emu se kamate obraunavaju od
poetne vrijednosti iznosa (dekurzivna kamatna stopa se
oznaava sa p)

Uzmimo da je na poetku jedininog razdoblja dunik posudio
iznos C
0
uz kamatnu stopu p. Dunik plaa kamate na kraju
razdoblja u iznosu zajedno sa osnovnim dugom C
0
,
tj. dug C
0
na kraju razdoblja u cijelosti e podmiriti iznosom:

0
100
d
C p
I

=
0
0 0 0
1
100 100
d
C p p
C C I C C

| |
= + = + = +
|
\ .
PRIMJER 2. Neka osoba danas posudi iznos od 5000 kn uz uvjet
da e ga vratiti tono za godinu dana. Ako je dogovoren dekurzivni
nain obrauna kamata uz godinju kamatnu stopu p = 10, koliko i
kada e dunik morati platiti vjerovniku da bi podmirio dug na
dogovoreni nain? Obraun kamata je godinji.
Dunik mora platiti vjerovniku kamatu godinu dana nakon
posudbe u iznosu



zajedno sa dugom od 5000 kn.

Dakle, dunik je cjelokupni dug podmirio jednim iznosom na
kraju jedininog razdoblja koji osim temeljnog duga C
0
sadri i
kamatu I
d


0
5000 10
500 kn
100 100
d
C q
I

= = =
PRIMJER 3. Na koju vrijednost naraste glavnica od 2000 kn
nakon jedne godine uz 9% kamata godinje?
Provedimo obraun uz dekurzivnu i anticipativnu kapitalizaciju
C
0
= 2000, p = 9 (q = 9), n = 1, C
1
= ?

Dekurzivno:
kamate se raunaju na poetnu vrijednost glavnice
0
2000 9
180
100 100
C p
I

= = =
0 1
2000 180 2180 C I C = + = + =
Anticipativno:
kamate se raunaju od konane vrijednosti glavnice C
1

1
100
C q
I

=
1 0 1 0
1
1 0 1 0

1
100 100
C C I C I C
C q q
C C C C
= + =

| |
= =
|
\ .
Uvrstimo li zadane vrijednosti:
1 1
1
9 91
1 2000 2000
100 100
100
2000 2197.8
91
C C
C
| |
= =
|
\ .
= =
Anticipativnim
obraunom dobije se
vea konana vrijednost
nego dekurzivnim
Kamate se uvijek raunaju na istu poetnu vrijednost za svako
razdoblje ukamaivanja

Kamate za svako od n razdoblja ukamaivanja iznose:



Ukupne kamate za svih n razdoblja:

Konana vrijednost iznosa C
0
na kraju n-tog jedininog
razdoblja uz fiksnu kamatnu stopu p u svakom jedininom
razdoblju:


JEDNOSTAVNI KAMATNI RAUN
0
, 1, 2,...,
100
i
C p
I i n = =
0
1
100
n
i
i
C p n
I I
=

= =

0
0 0 0
1
100 100
n
C pn pn
C C I C C
| |
= + = + = +
|
\ .
Ako je vrijeme ukamaivanja izraeno u mjesecima, onda treba
uvaiti da jedna godina ima 12 mjeseci, tj. m mjeseci je m/12
godina, pa se jednostavne kamate za m mjeseci raunaju
formulom:




Ako su vremenska razdoblja dani, koriste se sljedee 3 metode:

1. francuska metoda: uzima se da godina ima 360 dana, dani u
mjesecima raunaju se prema kalendaru, a za izraunavanje
jednostavnih kamata koristi se formula:
0
0 0 12
100 100 1200
m
C p
C p n C p m
I


= = =
0
36000
C p d
I

=
2. njemaka metoda: uzima se da godina ima 360 dana, svaki
mjesec 30 dana, a za izraunavanje jednostavnih kamata
koristi se formula:



3. engleska metoda: uzima se da godina ima 365 dana
(prijestupna 366), dani u mjesecu raunaju se prema
kalendaru, za izraunavanje jednostavnih kamata koristi
se formula:
0
36000
C p d
I

=
0
36500
C p d
I

=
PRIMJER 4. Kupac je morao podmiriti fakturu 19. oujka 2007.
godine iznosom od 30000 kn. No, zbog nesolventnosti on je to
uinio tek 15. lipnja 2007. Ako je dogovoreno sa prodavateljem da
zbog kanjenja plaa 8% zateznih kamata, kolikim iznosom je
podmirio fakturu 15. lipnja 2007.? Obraun kamata je po
jednostavnom kamatnom raunu.
Izraunat emo traene jednostavne kamate prema francuskoj,
njemakoj i engleskoj metodi. U tu svrhu nuno je najprije
odrediti broj dana zakanjenja plaanja fakture po svakoj
metodi. Bez obzira koja metoda za obraun dana se koristi,
prvi dan (19. oujka) se ne uzima dok se posljednji dan (15.
lipnja) uraunava u obraunu dana.
mjesec francuska metoda njemaka metoda engleska metoda
oujak 12 11 12
travanj 30 30 30
svibanj 31 30 31
lipanj 15 15 15
broj dana d 88 86 88

Izraunajmo prvo jednostavne kamate:
a. prema francuskoj metodi:
0
30000 8 88
586.67
36000 36000
C p d
I

= = = kn,
b. prema njemakoj metodi:
0
30000 8 86
573.33
36000 36000
C p d
I

= = = kn,
c. prema engleskoj metodi:
30000 8 88
578.63
36500
I

= = kn.
Faktura koju je trebalo podmiriti 19. oujka 2007. godine iznosom od 30000 kn,
podmirena je 15. lipnja 2007. godine iznosom od

30000 586.67 30586.67 kn
f
C = + = ,

ako se dani pri izraunavanju zateznih kamata obraunavaju po francuskoj metodi,

odnosno iznosom od

30000 573.33 30573.33 kn
nj
C = + = ,

ako se dani pri izraunavanju zateznih kamata obraunavaju po njemakoj metodi,

odnosno iznosom od

30000 578.63 30578.63 kn
e
C = + = ,

ako se dani pri izraunavanju zateznih kamata obraunavaju po engleskoj metodi.
PRIMJER 5. Uz koliku je godinju kamatnu stopu dunik
posudio 40000 kn ako je vjerovniku nakon 5 godina u cijelosti
podmirio dug s iznosom od 57000 kn? Kamate se obraunavaju
po jednostavnom kamatnom raunu.
C
0
= 40000, n = 5 (godine), C
5
= 57000, p = ?

Ukupne jednostavne kamate:


Iz formule dobijemo da je :
5 0
57000 40000 17000 I C C = = =
0
100
C p n
I

=
0
100 100 17000
8.5
40000 5
I
p
C n

= = =

PRIMJER 6. Koliko iznose ukupne jednostavne kamate na iznos
od 15000 kn za razdoblje od 5 godina ako je godinji kamatnjak u
prve 2 godine p
1
=10, a u preostale 3 godine je smanjen za 5%?
Razdoblje od 5 godina treba podijeliti na 2 podrazdoblja: prvo
podrazdoblje iznosi 2 godine, a drugo 3 godine

Za prvo podrazdoblje: C
0
= 15000, p
1
=10, n
1
= 2



Za drugo podrazdoblje: C
0
= 15000, p
2
=10 5%*10 = 9.5, n
2
= 3


Ukupne kamate:
0 1 1
1
15000 10 2
3000
100 100
C p n
I

= = =
0 2 2
2
15000 9.5 3
4275
100 100
C p n
I

= = =
1 2
3000 4275 7275 I I I = + = + =
kamate se izraunavaju na glavnicu koja je uveana za
prethodno obraunate kamate svakog razdoblja kapitalizacije
(tj. raunaju se kamate na kamate)

DEKURZIVNO UKAMAIVANJE :

SLOENI KAMATNI RAUN
0
1 0 0 0
1
100 100
C p p
C C I C C
| |
= + = + = +
|
\ .
2
1
2 1 1 0
1 1
100 100 100
C p p p
C C C C
| | | |
= + = + = +
| |
\ . \ .
0
1
100
n
n
p
C C
| |
= +
|
\ .
Konana vrijednost uloene glavnice
C
0
po kamatnoj stopi p na kraju n-
tog razdoblja
(*)
Izraz, naziva se dekurzivni kamatni faktor ili faktor
akumulacije i oznaava se sa r
Vrijednosti dekurzivnog kamatnog faktora prikazuju prve
financijske tablice

Formulu (*) moemo pisati i u obliku:

Ukupne sloene kamate predstavljaju razliku izmeu konane i
poetne vrijednosti:

1
100
p
+
0
n
n
C C r =
0 n
I C C =
ANTICIPATIVNO UKAMAIVANJE:
1
0 1 1 1 1 0
100 100
1
100 100 100 100
C q q q
C C C C C C
q

| |
= = = =
|

\ .
2
1 2 2 2
2
2 1 0
100
1
100 100 100
100 100

100 100
C q q q
C C C C
C C C
q q

| |
= = =
|
\ .
| |
= =
|

\ .
0
100

100
n
n
C C
q
| |
=
|

\ .
Konana vrijednost uloene glavnice
C
0
po kamatnoj stopi q na kraju n-
tog razdoblja
(**)
Izraz, naziva se anticipativnim kamatnim faktorom
i oznaava se sa

Formulu (**) moemo pisati i u obliku:

Ukupne sloene kamate predstavljaju razliku izmeu konane i
poetne vrijednosti:

0 n
I C C =
100
100 q
0
n
n
C C = p
a) dekurzivno:




b) anticipativno:

PRIMJER 7. Kolika je konana vrijednost glavnice od 5000 kn
nakon 5 godina uz sloenu kapitalizaciju i godinju kamatnu
stopu p = 2.5 (q = 2.5)?
0
2.5
5000, 5, 2.5 1 1.025
100
C n p r = = = = + =
0
100 100 1000
5000, 5, 2.5
100 2.5 97.5 975
C n q = = = p = = =

5
5
5
0
1000
5000 5674.75
975
C C
| |
= p = =
|
\ .
( )
0 5
5
5
5000 1.025 5657.04 C r C = = =
PRIMJER 8. Uz koju kamatnu stopu iznos od 20000 kn kroz 5
godina naraste na 33701.16 kn ako je obraun kamata sloen,
godinji i anticipativan?
0 5
20000 , 5 , 33701.16 , ? C n C q = = = =
5 5 5 5 5
5
5
5 0
0 0
33701.16
/ 1.11
20000
C C
C C
C C
= p p = p = = =
( )
100
100 100 100 100
100
100( 1) 100 0.11
100( 1) 10
1.11
q q
q q
q
= p p = pp =

p
p = p = = =
p
PRIMJER 9. Koliki iznos treba tedia uloiti danas u banku ako
eli da na osnovi te uplate na kraju osme godine (raunajui od
danas) raspolae iznosom od 50000 kn? Obraun kamata je sloen,
godinji i dekurzivan, a banka obraunava kamate po kvartalnoj
stopi p = 2.
Banka obraunava kamate po kvartalnoj stopi, a to znai da
obraunava kamate 4 puta godinje.

Dakle, u 8 godina banka 32 puta obraunava kamate.

C
32
= 50000 kn, n = 32, p = 2, C
0
= ?

Poetni iznos je:
( )
3
0
2
32 32
50000
26531.67 kn
1.02
r
C
C
= = =
PRIMJER 10. Za koje se vrijeme neki ulog poveao zajedno sa
sloenim kamatama za 120% ako se kamate obraunavaju po
godinjoj kamatnoj stopi 7.3. Obraun kamata je sloen, godinji i
dekurzivan.
0 0 0
1.2 2.2 , 7.3 1.073, ?
n
C C C C p r n = + = = = =
( )
0
0
0 0
2.2
1.073
n
n n
n
n
C C
C C r r
C C
= = =
( ) ( )
1.073 2.2 / ln ln 1.073 ln 2.2
ln 2.2
ln1.073 ln 2.2 11.19
ln1.073
n n
n n
= =
= = =
VRSTE KAMATNJAKA
Ako temeljno razdoblje ukamaivanja nije jednake duljine kao
temeljno razdoblje na koje se odnosi kamatna stopa, potrebno je
preraunati kamatnu stopu i izraziti je u temeljnom vremenu
kapitalizacije

Propisana kamatna stopa za temeljno vremensko razdoblje naziva
se nominalna ili zadana kamatna stopa

Oznake:

n
1
= duljina temeljnog vremenskog razdoblja na koji se odnosi
nominalna kamatna stopa p

n
2
= duljina temeljnog vremenskog razdoblja u kojem se obavlja
kapitalizacija

je broj koji pokazuje koliko se puta u toku temeljnog
vremenskog intervala kamate pripisuju glavnici

Konana vrijednost novane jedinice uz nominalnu kamatnu stopu
p jednaka je konanoj vrijednosti novane jedinice uz primjenu
konformne kamatne stope


ali uz m ukamaivanja u toku temeljnog vremenskog razdoblja na
koje se odnosi kamatna stopa p ako se koristi dekurzivni nain
kapitalizacije.

1
2
=
n
m
n
1
100 1 1
100

| |

'
= +
|

\ .

m
p
p
relativna kamatna stopa dana je izrazom

konana vrijednost izraunata nominalnim i relativnim
kamatnjakom uglavnom nije jednaka

primjenom relativne kamatne stope, veu konanu vrijednost
daje ea kapitalizacija
=
r
p
p
m
PRIMJER 1.
a) Odredite na koju vrijednost, nakon 6 godina, naraste iznos od
5000 kn koji je uloen na banci uz 2% polugodinjih kamata.
b) Izraunajte konformni mjeseni kamatnjak i provjerite da li uz
njegovu primjenu i mjeseni pripis kamata dobivamo istu konanu
vrijednost.
c) Koliki bi bio odgovarajui godinji konformni kamatnjak koji bi
davao istu koliinu kamata. Provjerite rezultat.
a) C
0
= 5000, p = 2 (polugodinja kamatna stopa),
n = 2 6 = 12 (polugodita)

Konana vrijednost:
( )
1
12
12
2
0
5000 1.02 6341.21 = = = C C r
b) n
1
= 6 mjeseci
n
2
= 1 mjesec






n = 12 6 = 72 mjeseca
1
2
6

= =
`
)
n
m
n
1
6
2
100 1 1 100 1 1 0.330589 ( )
100 100

| |
| |

'
= + = + =
|
|
|

\ .
\ .

m
p
p mjeseni
1 1.00330589
100
'
'
= + =
p
r
( ) ( )
72 72
0 72
5000 1.00330589 6341.21
'
= = = C C r
c) n
1
= 6 mjeseci
n
2
= 12 mjeseci






n = 6 godina
1
2
1

2

= =
`
)
n
m
n
1
2
2
100 1 1 100 1 1 4.04 ( )
100 100


| | | |

'
= + = + =

| |

\ . \ .



m
p
p godinji
1 1.0404
100
'
'
= + =
p
r
( ) ( )
6
6
6
0
5000 1.0404 6341.21
'
= = = C r C
KONANE VRIJEDNOSTI VIE
PERIODINIH UPLATA (ISPLATA)
vie jednakih svota uplauje (isplauje) se ravnomjerno u
jednakim vremenskim intervalima kroz n razdoblja

pretpostavke:
razdoblje kapitalizacije jednako je vremenskom razdoblju
dospijea izmeu tih uplata
konstantna kamatna stopa

Uplate (isplate) mogu biti poetkom razdoblja - prenumerando
uplate (isplate) ili krajem razdoblja postnumerando uplate
(isplate)
treba izraunati konanu vrijednost S
n
svih tih uplata (isplata),
tj. sve te jednake uplate R zamijeniti jednim iznosom na kraju
n-tog razdoblja

PRENUMERANDO

Konana vrijednost n uplata poetkom razdoblja:





2 1
...

= + + + +
n n
n
S R r R r R r R r
1
2 1
geometrijski niz, ,
...

= =
| |
= + + + +
|
|
\ .
n n
n
a r q r
S R r r r r
1
1

n
n
r
S R r
r
tree financijske tablice gdje je R = 1
tree financijske tablice su suma prvih financijskih tablica
POSTNUMERANDO

Konana vrijednost n uplata krajem razdoblja:

2 2 1
...

'
= + + + + +
n n
n
S R R r R r R r R r
1
2 2 1
geometrijski niz, 1,
1 ...

= =
| |
'
= + + + + +
|
|
\ .
n n
n
a q r
S R r r r r
1
1

'
=

n
n
r
S R
r
( ) 1
1
+ =
n
p n
III R S
ili
PRIMJER 2.
a) Neka osoba uplauje na banku krajem svakog kvartala svotu
od 500 kn. Koliko e nakon 10 godina imati na raunu ako je
obraun kamata dekurzivni uz godinji kamatnjak p = 6, te uz
primjenu konformne kamatne stope?

b) Koliko bi ta osoba imala na raunu nakon 10 godina ako su
uplate bile poetkom kvartala?
a) Izraunajmo prvo konformni kamatni faktor:
1
1 2
2
12(mjeseci), 3(mjeseca) 4 = = = =
n
n n m
n

1 1
4
4
1.06 1.01467 ' = = = =
m
r r r

Potrebno je izraunati konanu vrijednost 40 postnumerando uplata
od po 500 kn, pa imamo:


500 = R
, 1.01467 ' = r ,
40
?
'
= S


1
1

'
=

n
n
r
S R
r


( )
4
40
0
1.01467 1
600 32334.4
1.01467 1

'
= S
kn
b) Iz relacije
'
=
n n
S S r
slijedi da je
4 40 0
32334.4 1.01467 32808.75
'
= = = S S r
kn

Naravno da vei iznos na raunu imamo kod prenumerando
uplata budui da smo poeli uplaivati kvartal ranije.
PRIMJER 3. Koliko se prenumerando jednakih godinjih uplata
po 5000 kn mora izvriti da bi se raspolagalo iznosom od
62897.38 kn ako banka obraunava kamate uz fiksnu godinju
kamatnu stopu p = 10, a obraun kamata je sloen, godinji i
dekurzivan?
R = 5000 kn, S
n
= 62897.38 kn, p = 10

1
1

n
n
r
S R r
r
( ) ( ) 1 1 = r S r r R
n
n
( )
r R
r S
r
n
n

=
1
1

( )
ln / 1
1
+

=
r R
r S
r
n
n
( )
|
.
|

\
|
+

= 1
1
ln ln
r R
r S
r n
n
( )
r
r R
r S
n
n
ln
1
1
ln
|
.
|

\
|
+

=
( )
godina 8
1 . 1 ln
1
1 . 1 5000
1 1 . 1 38 . 62897
ln
~
|
.
|

\
|
+


= n
Operacija diskontiranja ima slinosti sa zajmom, posebno kada
se radi o cesiji. Cesionar "kupuje" potraivanje u iznosu Cn
koje dospijeva za vrijeme n, plaa danas iznos C0, koji se
naziva diskontirana ili sadanja vrijednost glavnice (kapitala).
To se moe shvatiti i tako da cesionar posjeduje iznos C0, s
time da e mu nakon vremena n isti dunk vratiti sumu Cn.
POETNE ili SADANJA VRIJEDNOSTI JEDNE
BUDUE UPLATE (ISPLATE) - DISKONTIRANJE
Poetna vrijednost glavnice C
0
koja uz godinji
kamatnjak p(G) naraste za n godina na konanu
vrijednost C
n
primjenjujui sloeni obraun kamata
izraunava se primjenom slijedeeg postupka:
Iz izraza:
n
n
p
C C
|
.
|

\
|
+ =
100
1
0

poetna vrijednost glavnice C
0
je:
n
n
n
n
r
C
G p
C
C =
|
.
|

\
|
+
=
100
) (
1
0

Supstituira li se
r
p
v
1
100
1
1
=
+
= gornji izraz moe se zapisati
u obliku:
n
n
v C C =
0
Veliina v naziva se diskontni kamatni faktor i predstavlja
vrijednost koju treba uloiti u banku na poetku godine
(razdoblja) da bi se uz fiksni kamatnjak p(G) na kraju godine
mogla podii 1 novana jedinica.

Druge financijske tablice sadre vrijednosti n
n
r
v
1
=
.
Druge financijske tablice predstavljaju istovremeno recipronu
vrijednost prvih financijskih tablica.
Vie jednakih svota R koje se javljaju u jednakim vremenskim
razmacima zamjenjujemo sada jednom svotom koja dospijeva
odmah, tj. izraunavamo im sadanju vrijednost A
n


Uplate, odnosno isplate, opet mogu biti poetkom ili krajem
razdoblja pa razlikujemo dva sluaja
POETNE VRIJEDNOSTI VIE
PERIODINIH UPLATA (ISPLATA) - DISKONTIRANJE
raunamo koliko bi trebali uplatiti danas ako elimo tijekom
sljedeih n razdoblja na kraju (poetku) svakog razdoblja podii
R novanih jedinica

POSTNUMERANDO: ili

PRENUMERANDO: ili

Vrijedi:

( )
1
1

n
n
n
r
A R
r r
( )
1
1
1


'
=

n
n
n
r
A R
r r
'
=
n n
A A r
n
p n
IV R A =
( ) 1
1
+ =
n
p n
IV R A
PRIMJER 4.
a) Koliki bi iznos trebali danas uplatiti na banku ako elimo
nakon svakih mjesec dana (kroz sljedee dvije godine) osigurati
isplatu od po 1000 kn? Banka odobrava godinji dekurzivni
kamatnjak , uz konformni obraun kamata.

b) Koliki bi bio taj iznos ako elimo te iste isplate osigurati
poetkom svakog od ta 24 mjeseca?
a) Potrebno je izraunati sadanju vrijednost 24 mjesene postnumerando
isplate od po 1000 KN.

Izraunajmo prvo konformni mjeseni kamatni faktor:
00797414 . 1 10 . 1
12
1
12
1
= = = ' r r

Sadanja vrijednost te 24 postnumerando isplate je

24
1
12
24
24 24
1
12
2
2
2
4
1.10 1
1
1000
( 1)
1.10 0.00797414
1.10 1
1000 21764.57
1.10 0.00797414


= = =

= =

r
R
r r
A


Dakle, da bismo osigurali 24 isplate od po 1000 kn krajem svakog
mjeseca uz godinji kamatnjak p = 10, moramo na banku uplatiti
21764.57 kn.
b)
Potrebno je izraunati sadanju vrijednost 24 prenumerando isplate, tj.


4 24 2
1.00797414 21764.57 21938.12
'
= = =
'
A r A

PRIMJER 5. Za kupnju automobila stigle su 3 ponude: kupac A
nudi 17000 odmah, kupac B 10000 odmah i 19000 na kraju
desete godine, a kupac C nudi krajem svake godine kroz 10
godina po 3000. Koja je ponuda najpovoljnija ako je obraun
kamata sloen, godinji i dekurzivan, a godinje kamate su 10%?
Zadatak moemo rijeiti svoenjem na sadanju ili konanu vrijednost.
Odluimo se za sadanju vrijednost:

17000 = A


32 . 17325
) 1 . 1 (
19000
10000
19000
10000
10 10
= + = + =
r
B



7 . 18433
1 . 0 ) 1 . 1 (
1 ) 1 . 1 (
3000
10
10
=

= C
najpovoljnija ponuda
VJENA RENTA
Obina periodina uplata zove se renta

elimo li da broj renti bude beskonaan, tj. elimo li na osnovu
svote koju smo uplatili primati vjenu rentu moramo izraunati
graninu vrijednost A
n
kada broj razdoblja tei u beskonanost.

Pretpostavimo npr. da elimo na osnovu svote C
0
osigurati
bezbroj postnumerando renti iznosa a. Neka je ta svota uloena na
tednju uz sloenu dekurzivnu kapitalizaciju i kamatnu stopu p.
Na osnovu relacija za sadanju vrijednost n postnumerando
uplata (isplata) dobit emo:
1 1
1
1
lim
1 : /
: / 1
lim
1 ) 1 (
1
lim lim
0

= =

r
a
r
r
a
r r
r r
r
a
r r
r
a A C
n
n
n n
n n
n
n
n
n
n
n
Dakle, ukoliko elimo osigurati vjenu postnumerando rentu veliine a,
moramo na tednju uloiti C
0
novanih jedinica, gdje je:
1
0

=
r
a
C
.

U sluaju prenumerando rente, na isti nain dobit emo:
1
0

=
'
r
r a
C
.
PRIMJER 6. Izraunajte koliki iznos moramo uloiti poetkom
sljedee godine ako elimo primati vjenu postnumerando rentu
krajem svake godine u iznosu od 20000 kn. Godinja dekurzivna
kamatna stopa je p = 10.

20000 = a
,
10 = p

10 . 1 = r



200000
1 . 0
20000
1 10 . 1
20000
1
0
= =

=
r
a
C
.
ZAJAM
Zajam se odobrava na temelju ugovora izmeu zajmodavca
(obino banka) i zajmoprimca ili korisnika zajma

Ugovorom se utvruje iznos zajma, kamatna stopa, vrijeme i nain
otplate zajma

Zajam se otplauje anuitetima

Anuitet je periodiki iznos koji plaa korisnik zajma, a sastoji se
od dva dijela:
otplatne kvote (dio kojim se otplauje nominalni iznos zajma) i
kamata
OTPLATA ZAJMA JEDNAKIM ANUITETIMA
Osnovne pretpostavke:

obraun kamata je sloen i dekurzivan,

anuiteti su jednaki i dospijevaju u jednakim vremenskim
razdobljima krajem termina,

razdoblje ukamaivanja jednako je jedinici vremenskog
dospijea izmeu anuiteta,

konstantna kamatna stopa
Oznake:

C = visina zajma

a = anuitet

I
k
= kamate na kraju k-tog razdoblja

R
k
= otplatna kvota na kraju k-tog razdoblja

C
k
= ostatak duga na kraju k-tog razdoblja

p = konstantna kamatna stopa
Zajam C mora biti jednak sadanjoj vrijednosti n postnumerando
anuiteta:
2 3 1
1 1 1 1 1
...
n n
C a a a a a
r r r r r

= + + + + +
1
2 3 1
1 1
geometrijski niz, ,
1 1 1 1 1
...
n n
a q
r r
C a
r r r r r

= =
| |
= + + + + +
|
\ .
( )
1
1
n
n
r
C a
r r

( )
1
1
n
n
r r
a C
r


n
p
V C a =

Shematski prikaz amortizacije zajma kroz otplatnu tablicu
k a
k
I
k
R
k
C
0

0
C
1 a
1
I
1
R
1
C
2 a
2
I
2
R
2
C

n1 a
1 n
I
1 n
R
1 n
C
n a
n
I
n
R
0

a n

=
=
n
k
k
I I
1

=
=
n
k
k
R C
1



kamate se dobivaju iz ostatka duga iz prethodnog razdoblja:



otplatna kvota R
k
je razlika izmeu anuiteta i kamata:



preostali dug je razlika prethodnog ostatka duga i otplatne
kvote:
100
1
p
C I
k k
=

k k
I a R =
k k k
R C C =
1
Vrijede sljedee relacije:

R
n
= C
n 1
posljednja otplatna kvota jednaka je
ostatku duga iz predzadnjeg razdoblja




1
n
k
k
R C
=
=

suma svih otplatnih kvota jednaka je


ukupnom zajmu
1
n
k
k
n a C I
=
= +

suma svih anuiteta jednaka je


ukupnom zajmu
PRIMJER 1. Napravite plan otplate zajma od 100000 kn uz
dekurzivan obraun kamata i jednake anuitete koji se plaaju
krajem sljedeih 5 godina uz godinju kamatnu stopu 10%
k a Ik Rk Ck
0 - - - 100.000,00
1 26.379,75 10.000,00 16.379,75 83.620,25
2 26.379,75 8.362,03 18.017,72 65.602,53
3 26.379,75 6.560,25 19.819,50 45.783,03
4 26.379,75 4.578,30 21.801,44 23.981,59
5 26.379,75 2.398,16 23.981,59 0,00
131.898,74 31.898,74 100.000,00 -
KRNJI ILI NEPOTPUNI ANUITET
Mogue je da se pri amortizaciji zajma dunik i vjerovnik
unaprijed dogovore o visini anuiteta amortizacije - dogovoreni
anuitet


PRIMJER 2. Odredite koliko e godina trajati otplata zajma od
150000 kn uz dekurzivnu kapitalizaciju, dogovorene anuitete od
25000 kn koji se plaaju krajem godine i godinje kamate od
12%. Napravite plan otplate.
k a Ik Rk Ck
0 - - - 150.000,00
1 25.000,00 18.000,00 7.000,00 143.000,00
2 25.000,00 14.300,00 10.700,00 132.300,00
3 25.000,00 13.230,00 11.770,00 120.530,00
4 25.000,00 12.053,00 12.947,00 107.583,00
5 25.000,00 10.758,30 14.241,70 93.341,30
6 25.000,00 9.334,13 15.665,87 77.675,43
7 25.000,00 7.767,54 17.232,46 60.442,97
8 25.000,00 6.044,30 18.955,70 41.487,27
9 25.000,00 4.148,73 20.851,27 20.636,00
10 22.699,60 2.063,60 20.636,00 0,00
247.699,60 97.699,60 150.000,00 -
MODEL ZAJMA S KONSTANTNOM
OTPLATNOM KVOTOM
Izmeu zajmodavca i zajmoprimca moe biti dogovoren i
model otplate zajma s konstantnom otplatnom kvotom


Otplatne kvote su konstantne:
C R n =

n
C
R R
k
= =

Kamate u k-tom razdoblju raunaju se, kao i ranije, na ostatak duga u
prethodnom razdoblju:
100
1
p
C I
k k
=


Anuitet je zbroj kamata i otplatne kvote:
R I a
k k
+ =

PRIMJER 3. Izradite otplatnu tablicu za zajam od 400000 kn
odobren trgovakom drutvu na 4 godine uz 10% godinjih
dekurzivnih kamata i plaanje konstantnim otplatnim kvotama.
k a Ik Rk Ck
0 - - - 400.000,00
1 140.000,00 40.000,00 100.000,00 300.000,00
2 130.000,00 30.000,00 100.000,00 200.000,00
3 120.000,00 20.000,00 100.000,00 100.000,00
4 110.000,00 10.000,00 100.000,00 0,00
500.000,00 100.000,00 400.000,00 -
SLOENI I ANTICIPATIVNI OBRAUN KAMATA
Prilikom otplate zajma uz anticipativni obraun kamata moglo bi se
postupiti na nain da se zadani anticipativni kamatnjak zamjeni
pripadnim dekurzivnim kamatnjakom, a onda izvri amortizacija zajma
postupkom kao kod dekurzivnog ukamaivanja. "Teoretski" to je
potpuno isto. Praktiki to ne bi odgovaralo "duhu" anticipativnog
ukamaivanja, jer ako je zajmodavac utvrdio s dunikom anticipativni
obraun kamata, onda se pretpostavlja da on te kamate eli efektivno i
dobiti unaprijed.
Iznos anuiteta pri sloenom i anticipativnom obraunu
kamata izraunava se iz izraza:
( )
1
1
1


=

n
n
C a
p
p p

ili upotrebom estih financijskih tablica:
( )
1
1
1
1
1
1
+
=

n
q
n
n
n
q
IV
VI
p
p p