Pcdím Haračíć

AdabiučcnjaKur'ana¸sufaraitcdžvid
|�¸

00


Naziv djela
Propisno učenje Kur'ana
izgovor, pisanje harfova i praktične vježbe,
PUtOt
hfz. Nedim Haračić, prof.
Nedim Haračić
¼
ÍÑÜÍÌ5hÜüLth1t KüÑÀhÀ
|zgovor, pIson|ehorIovo| prokt|čnev|ežbe
Sarajevo, 201i.
Propisno učenje Kur'ana
Bismillahi-r-rahmani-r-rahim
ldzaza za tediid i kiraete
Hvala Allahu koji podučava Kur'anu, stvorio je čovjeka i podučava
ga govoru, i neka je salavat i selam na Njegovog roba i poslanika,
našeg prvaka Muhammeda, i prvaka svega stvorenog, koji je ka­
zao: "Najbolji je od vas onaj koji nauči Kur'an pa podučava druge",
i salavat i selam na njegovu porodicu, ashabe i na one koji ga u do­
bru slijede do Sudnjeg dana.
Potvrđujem da je brat Nedim Fahrije Haračić proučio Kur'ani­
kerim ispred mene, od prvog do zadnjeg ajeta, učeći po rivajetu
Hafsa od Asima i po rivajetu Š'ubeta od Asima, po senedu (lancu)
koji neisprekidan seže od Allahovog Poslanika, s.a.v.s., do mene.
Pošto sam uvidio njegovu preciznost i potpunost i uvjerio se u nje­
govu umiješnost u kiraetu i tedžvidu, dajem mu idžazu (dozvolu)
da uči i podučava kiraetu po uvjetima koje su postavili učenjaci, u
svakom mjestu u kojem se bude nalazio. Oporučujem mu bogobo­
jaznost u tajnosti i javnosti, stalno učenje Kur'ana i ponašanje po
njemu. Oporučujem mu da istražuje kur'ansku decidnost, trud i
kontinuiranost u stjecanju znanja i rad po naučenom. Molim Gos­
podara Plemenitog da on bude od koristi dini-islamu i muslimani­
ma. Izdao sam ovu idžazetnamu nakon što je okončao učenje (ha­
tru) uzvišenog Kur'ana.
i7. rabi'u-l-evvel1422
0º.06.2001
Idžazu izdaje
Ali ibn Hani ibn Abdu-l-Hamid
7
Propi sno učenje Kur
'
ana
Predgovor
Najveća blagodat koja je ljudskom rodu data uzvišena knjiga
Kur'an, Božija riječ i uputa, ustav i zakonik u čovjekovom životu.
Pored toga je Kur'an temeljni sastav stuba vjere - namaza. Kur'an
je potom izvor svakog bereketa i koristi, što ajet iz sure Qaf pojaš­
njava poredeći ga sa palmom od koje ljudi imaju mnoštvo razno­
vrsnih koristi. I također, njegovo učenje nosi mnogobrojne nagra­
de, kako se to u hadisu kaže, za svaki proučen harf deset sevapa.
Mnoštvo je hadisa koji ukazuju na vrijednost i obavezu izučavanja
Kur'ana, između ostalih i hadis: "Najbolji su od vas oni koji nauče
Kur'an pa podučavaju druge:'
Na bosanskom je jeziku napisano više djela koji obrađuju te­
matiku propisa učenja Kur'ana, izgovora i pisanja harfova ili kako
se to kod nas popularno zovu tedžvidi. Nažalost, osim o qiraetu ri­
vajet Hafsa od Asima, a koji se isključivo prakticira kod nas, malo
se šta zna i gotovo ništa nije pisano o ostalih devet qiraeta. A svih
je deset qiraeta vjerodostojno i nijedan nije vrijedniji od drugog.
Namaz je ispravan kada se uči bilo koji od vjerodostojnih qiraeta.
Sami su načini učenja Kur'ana kao i nauka ustanovljeni od Allaho­
vog Poslanika, s.a.v.s., kojem je melek Džibril od Gospodara svje­
tova donosio ajete. Allahov je Poslanik, s.a.v.s., potom učio Kur'an
pred ashabima onako kako je njemu bio objavljen, a oni su dalje
prenosili onako kako su čuli od Poslanika. Dakle, nauka o qiraeti­
ma ustanovljena je po principu kategoričkih propisa (el�
h
ukmu­
t-tewqifjj ) - propisa koji se doslovno uzimaju iz poslaničkih po­
stupaka, a koji su preneseni mutewatir predajom (koju prenosi
toliki broj prenosilaca iz generacije u generaciju da je nemoguće
9
Propisno učenje Kur' ana
da se slože na neistini i l i grj ešci), u kojoj nema koli zij e sa arapskim
jezikom, te da odgovara bar j ednom od rukopisa mushafa prepi­
sanih u Osmanovo doba, a s koj i ma su se složi l i svi ahsabi, r. a.1 A
predaj om ahad tj. da se prenosi vjerodostoj nom predajom preko
poj edi nca i da zadovoljava spomenuta dva uvj eta, poznata su još
tri qi raeta, tako dio uleme uzima za vj erodostoj ne deset qiraeta. 2
Tedžvid je naučna disciplina o ispravnom učenju Kur'ana čij i
su propisi ustanovlj eni upravo iz vjerodostoj ni h qiraeta i njegova
pravila ne izlaze iz tih okvi ra. Bez obzi ra što je ova nauka limiti­
rana i na jedan nači n šablonizirana, nisu suvišne knj ige koje obra­
đuj u ovu tematiku. Naročito na našem j ezi ku. Nai me, iako djela o
propisi ma i vrstama učenja Kur'ana neće mi moi ći određena po­
navlj anj a koj a su sami dio ove znanosti, ipak su način obj ašnjenja i
metod koj i m se prezentira ova oblast klj učni u pogledu potrebe či ­
talaštva za nj om. To j e j edan od razloga što j e ovo djelo namjenje­
na da na j ednostavnij i nači n prezentira propise učenja Kur'ana sa
prakti čni m vj ežbama koje su sni mljene na CD. Redoslijed izlaga­
nja same materije plod j e praktičnog predavanj a koja su držana na
razli či ti m kursevima autora ovog dj ela u koj i ma se težilo formu­
li rati najprihvatlj iviji metod podučavanja na što praktičnij i način.
I z ovog j e razloga i zostavljeno nekoli ko poglavlja koja ne donose
novo pravilo, nego potvrđuju osnovne propise. Ukratko se može
opisati da djelo sadrži sva pravila koj a su dovolj na, kada ih čitatelj
savlada i prakticira, da ispravno i upotpunj uj ući sve propise uči iz
cijele All ahove knj ige.
I
Ì!qüH f 'ulumi-1-Kur'an. od Suju!ija. 1/21 Ü.
` Ibid. 1/211.
l O
Propi sno učenje Kur'ana
U djelo je uvrštena i oblast načina pisanja harfova, jer j e od ve­
like važnosti pri samom nj ihovom učenj u znati u odnosu na ne­
vidljivu horiznotalnu l i nij u pravilno pisati i međusobno vezivati
harfove. Po pri ncipu srodnosti pisanja su i nači njene grupe harfo­
va či me se uveliko, kako se to pokazalo u praksi, olakšalo njhovo
pamćenj e.
I na kraju, želi m posebnu dovu uputiti za svoga učitelja i z qira­
eta, hafza šej ha 'Alijj a ibn Hanija ibn 'Abdu-1-Hamida, i nače i ma­
ma u j ednoj od ammanski h džamij a, nosioca seneda od Allahovog
Poslanika, s. a.v. s. , za hi fz i poduku deset qiraeta. Njegov su trud i
divan ahlak uzrokom mnoštvu plodova kod učača Kur'ana, kao i
kod samog autora ovog uvodni ka. Moli m Uzvišenog Allaha da mu
podari bereket u njegovu životu i radu, i da ga višestruko nagradi
za svako uči nj eno djelo.
Nedim Haračić
l l
SU FARA
Arapski hartovi i način pisanja
�-��
;��'=;
,|
Propi sno učenje Kur'ana
Solara i pisanje arapskih harfova
Kur'anski jezi k i ma dvadeset osam (28) harfova, koj i se pišu s de­
sna na l ij evo. Od toga se dvadeset dva harfa vežu sa obje strane,
dok se preostalih šest vežu samo sa desne strane. Pravilno pi sa­
nja harfova jedan j e od osnovni h uvjeta brzog i valj anog učenj a
kur'anskog pi sma i potom arapskog j ez ika. Naime, harfovi su po­
sebni, i zmeđu ostalog, i zbog nj i hovog položaj a u odnosu na ne­
vidljivu horizontalnu l iniju pisanja (u knj i zi je tokom svih lekcija iz
pisanja harfova ova l i nij a nacrtana) i zbog posebnog oblika i nači ­
na vezivanja s drugim harfovi ma.
U ovom j e djelu učenje arapskih harfova raspoređeno u gru­
pe, po načinu i obl i ku pisanj a, srodni h harfova. Takvih j e grupa
pet, a ovakav njihov raspored po koj em se u jednoj lekcij i obradi
cijela jedna grupa, omogućava da se savladaju vrlo brzo i odmah
počne sa samim učenjem Kur' ana. Važno j e napomenuti da se kod
arapskih slova oblik harfa ponekad mij enj a s obzi rom na položaj
u riječi, tj . u zavisnosti da li je harf uvezan ili neuvezan s drugim
harfom. Naime, s obzi rom da postoj i šest harfova koj i se ne vežu s
lij eve strane, praktično to omogućuj e da određen harf pri pada do­
tičnoj riječi, ali nije uvezan u nju, bi lo da stoj i sam i li uvezan s ne-
´ r
kim harfom koj i takođe pri pada istoj riječi. Na primjer, riječ _�¸
(rezeqa) sastavljena j e od tri harfa koj a se pišu neuvezano jedni s
drugi ma, zato jer je či ne dva harfa, . (ra) i �(zaj), koja se ne vežu
s lij eve strane. Harf _(qaf) veže se s obje strane, ali kako je pred
nj im harf koj i se ne veže s l ijeve strane, on ostaje samostalan.
Naravno, latinica i latinična pravila su potpuno različita od arap­
skog pisma tako da je za njeno savladavanje potrebna redovna vježba.
IS
Propi sno učenje Kur'ana
Radi lakšeg čitanja i općenito radi označavanja termina na bosanskom
jeziku korištena je transkripcija arapskih harfova.
Slij edi tabela transkripcije harfova:
9
w � G
� C C
Ò Õ
. .
u

w .
b t
P
dž h
h
d
P
š Ü b Z I Z b

.
b j
C L
J
l
b
J
í

Á
J
÷
d
! �
'a
8
l
9
k l M M h ¼
Transkripcij a vokala:
Prva grupa
Prvu grupu čine četiri harfa: ta- � , sa ¯ � , ta - � , ba �.
Zajedničko im j e tijelo harfa poput tanj ira čij i se donj i dio piše
na nevidlj ivoj horizontalnoj l iniji pisanj a. Taj donj i dio se uvijek
piše na horizontalnoj linij i, kada harf samostalno stoj i, na početku,
u sredini i na kraj u riječi.
način pisanja harfa kada dođe samostalno
1 6
i
Propi sno učenje Kur'ana
na početku riječi
ll sredini riječi
na kraju riječi
Napomenu t ćemo da se harf ta kada dođe na kraj u riječi, uglav­
nom ženskog roda, i kada j e samostalno, piše u ovom obliku: o, ili,
ako je uvezano s prethodnim harfom, u ovom: «.
samostalno uvezansµrethodnimharfom
Æ
Æ
0 4
Druga grupa
Drugu grupu čine pet harfova: gan¯ _'an _ha _ha Č
džim ¯ _Zajednički im je "stomak" čij i se veći dio piše ispod ne­
vidlj ive horizontalne linije pisanja i glava harfa koja se piše i znad.
Kada se ovi harfovi nađu na početku ili u sredini riječi i vezuj u se
sa drugim harfovima, onda se "stomak" gubi, a linija vezivanja ide
od glave harfa po nevidlj ivoj horizontalnoj li niji .
način pisanja hara kada dođe samostalno
1 7
Propi sno učenje Kur'ana
na početku rijeći
#
� ¯ ¯ ¯
u sredini rijeći
# #
× æ æ
na kraju rijeći
#
¯`¯
Treća grupa
Treću grupu čine šest harfova: dva od nj i h: ial -

i dal - � , pišu
su cjelokupni i znad nevidlj ive l i nij e, s ti m da im se podnožje tijela
piše na samoj l i nij i, a cijeli gornj i di o koso od l i nij e na gore.
Kod tri harfa: ra - J• waw - J• zaj ¯ ¸,dvije trećine nj ihovog ti ­
j el a, koj e j e inače cjelokupno u obliku l uka, piše se ispod horizon­
talne l inij e, a preostali dio iznad.
Š
esti j e harf ha - W koj i j e uvršten u ovu grupu zbog srodnosti
sa gornj i h pet harfova koja se ogleda shodno tome da li je harf sa­
mostalan i l i uvezan s drugi m harfovi ma.
Kada j e harf ha ~ J samostalan i na početku riječi, podnožj e
njegovog tijela j e na horizontalnoj l i nij i .
Kada dođe u sredi ni , pola j e harfa ispod, a pola i znad horizon­
talne l i nije.
Na kraj u je riječi cijelo tij elo harfa ha i znad nevidljive horizon­
talne l i nije. Radi specifčnosti ovog harfa, prikazat ćemo ga samo­
stal no u svim položaj i ma.
1 8
Propi sno učenje Kur'ana
način pisanja harfova kada dođu samostalno
-
.
, L, LO L_ L
_
L
_
na početku riječi
-
-
, e, cA =_
-
_
-
_
u sredini riječi
� J u & � J � J _ (
J
na kraju riječi
-
� ] ¿ ] 4 ] � J _ J
J
Izgled hara � shodno položaju u riječi
samostalno napočetku u sredini
riječi riječi
0 A
+
Cetvrta grupa
na kraju
riječi
4
Č
etrtu grupu čine sedam harfova: ja- _, min- �, qaf- J, gad
¯ �, �ad �, šin J, sin- I , a zajednički su im tijelo harfa
i "stomak" čije se dvij e trećine pišu ispod, a preostali dio i znad ho­
rizontalne l i nije pisanj a, i to kada ti harfovi dođu samostal no.
Dok j e ovoj grupi kada je uvezana s drugim harfovima zajed­
ničko to što "stomak" nestaje, a ostaj e tij elo čije se cijelo podnožj e
piše na horizontalnoj l i nij i , dok preostali dio i znad nj e.
1 9
Propi sno učenje Kur'ana
način pisanja harfa kada dođe samostalno
na početku riječi
o
w + m
u sredini riječi
na kraju riječi
_& `æ &
Peta grupa
Petu grupu čine šest harfova: �a - J , !a -
²
, mim ~ �, lam ·
J
,
kaf- L,elif - ì.a zajedničko im je da imaj u "štap", koji se kod harfa
mim - ¡ piše ispod horizontalne linije pisanj a, a kod preostalih pet
harfova iznad nje. "
Š
tap" se na početku i u sredini riječi kod harfa kaf
L piše izlomljen, a kod harfa mim se � kompletan gubi.
način pisanja harfa kada dođe samostalno
¡ L l L ¸ & , & J × ±
na početku riječi
u sredini riječi
20
Propi sno učenje Kur'ana
na kraju riječi
Način pisanja harfova kada se poj avlj uj u samostalno
Prva grupa
Druga grupa
Treća grupa
-
� " � " 0
-
.
_
")l)
Četvrta grupa
Peta grupa
Način pisanja harfova na početku riječi
Prva grupa
= a
-
J b J b J b J
.
Druga grupa
-

v � v� ( . l .
Treća grupa
.
.
� k � ( � .
3
b ) l )
Četvrta grupa

m k» - ~ - ~
=
>
= J = =
=
Peta grupa
w . .. b w b J k 1
21
Propi sno učenje Kur
'
ana
Način pisanja harfova u sredini riječi
v .
.
Prva grupa
.. ( .: v w
.
Druga grupa
.
.
Æ b� b w b Æ b Æ
.
.
Treća grupa
. b J
º ±
b
J
b
.
"
. .
Četvrta grupa
:
-�
.
b ; - b -
" .
k w b ..
-
Peta grupa
\ .´ . i
v b = b z
Načini pisanja harfova na kraju riječi
-�
.
Prva grupa
�. '� - ¼
.
Druga grupa
.

`
¯
`
¯`´`´
.
Treća grupa
J b J " 4
" J
b
.
"
. .
Četvrta grupa
v
`
:
'
· v
`
·
`
'
'
.
l
'
¬
Peta grupa
\ b �
.
` ¨
� � z
22
`
Propisno učenje Kur'ana
Harovi koii sa važu samo s desna suana
Kada se nauče pisati harfovi, potrebno j e znati j oš jedno pravilo da
bi mogli pisati uvezane harfove u određene riječi . Ovo j e pravilo
specifčno za arapski jezik, a tiče se međusobnog vezivanj a harfo-
. va. Naime, od dvadeset osam harfova šest nj ih veže se samo s de­
sne strane, a harf koj i pripada određenoj riječi i dol azi s l ij eve stra­
ne spomenutih šest harfova piše se kao da dolazi s početka riječi .
To su slij edećih šest harfova:
� o
elif -

'dal - � , zal - � 'ra -
¿
' zaj- ¡, waw - _.
Primjeri
V "
dječak (we/edun)
÷:
ruža (werdetun)
&´"'
»>
¿
_
V
o
košpa (bicretun)
·
,

.
.
.
trag ¦eserun) ,·
+ a
opskrba ¦rizqun)
�JJ
23
Propi sno učenje Kur' ana
Hareketi - samoglasnici
U arapskom j eziku svi su harfovi suglasnici dok samoglasnici, ko­
j ih ima samo četiri (a, e, i, u), i zražavaj u se pomoću hareketa - po­
sebni h pisanih znakova koj i stoje iznad ili ispod harfa. Postoje tri
takva znaka: fetha, damma i kesra.
Fetha ( ) označava kratki samogl asni k e, osi m kada stoji na
tzv. jakom harfu kada označava kratki samoglasni ka. Jaki h j e har­
fova devet i valj a ih odmah zapamtiti: ha- _•ha- _.gad- _,
ta - =,�ad - '", �a ¯ = , ' ajn ¯ _.gaj n - _. qaf- J .
Damma (
'
) označava samoglasnik u, a kesra ( ) označava sa­
moglasni k i.
24
Prikaz hareketa ( samoglasnika e ili a, H¡ i)
fetha
Hmà
Primjeri
stanovati (sckene)
učiti (dcrcse)
biti stvoren (huliqa)
nevjerstvo (el-kuf·u)
nije rodio ( lemjclid)
dam ma
Íuì
w
°
e
J


��
kesra
!J
Propi sno učenje Kur
'
ana
Sokon i tešdid
Još se dva znaka mogu naći na harfu, to su sukun i tešdid. Sukun
j e u obliku kružića koj i stoj i i znad harfa (' ) i označava da j e dotič­
ni harf bez samoglasnika (iza sebe).
Primjeri
opskrba (rizqun)
naredba ( CHIAH) ´'`
¯ J
predavanje (dersun)
Tešdid ( ) ili udvostručenje praktično znači da je harf koj i ga
nosi dupli, i umjesto da se napišu dva ista harfa jedan kraj drugog,
piše se samo jedan sa tešdidom na sebi. Harf sa tešdidom čita se
kao dva ista harfa.
Primjeri
lj udi (cnnasu)
teškoća (µarra'u)
istina (laqqun)
Prikaz sukuna i tešdida
sukun tešdid
0
25
Propi sno učenje Kur'ana
Dugi samoulasnici
Ovdje ćemo ukratko kazati o dugim samoglasnicima ili dužinama, što
se u tedžvidu zove mudid. Hareketi, koje smo spominjali u prethod­
nom podnaslovu, grade duge samoglasnike. Hareket fetha koju nepo­
sredno slijedi elif sakin ( `) ili elif ma�ire sakin ( �) čini dugi samo­
glasnik a, i čita se u trajanj u od dva hareketa (jedne dužine). To a je dugo
kao kada na bosanskom kažemo rad, ili nada, ili drag i sl.
Damma poslije koje neposredno dođe harf waw sakin ( ])
či ni dugi samoglasnik i koj i se takođe izgovara dva hareketa (j ed­
na duži na), poput riječi na bosanskom: put, ćud, sud itd.
Kesra koju neposredno sl ij edi harf ja sakin ( �) čini dugi sa­
mogl asni k i koj i se, isto kao prethodna dva harfa koja prave duži­
nu, izgovara dva hareketa (j edna dužina), poput bosanskih riječi :
fin, kip, čin itd.
Ustalj ena praksa j e da se sukun na harfovima koj i učestvuju u
gradnj i dugih vokala ne piše, već harfovi elif, ja i waw dolaze bez
i kakvog znaka.
Prikaz dugih samoglasnika (ã, 0,I)
fetha i poslije nj e damma i poslij e
elif grade (dugo) a waw grade (dugo) i

.

.
C
iIi

Primjeri
Stvoritelj (Hãliq)
Vladar ¦MãlIk)
uputa ¦ludã)
26
a
°
:
• •
��
kesra i poslije nj e
ja grade (dugo) I
0
÷
Propisno učenje Kur'ana
Lut (Lû¡)
velik (kebir)
Tenvini
Na kraju riječi katkad dolaze udvostručeni gore navedeni hareketi,
zovu se tenvini. Udvostručena fetha se uglavnom piše zajedno sa eli-
#
fom (l ), a čita se en ili B ako stoji iznad jakih harfova, udvostručena
damma (
"
) čita se un i udvostručena kesra ( ) čita se in.
Prikaz tenvina
tenvin en ili an tenvin un

V
I
Primjeri
pješke (mešjen)
° 0
- �
mudar (1akimen)
knjige (kutubun)
j edini (el1ad)

(od) poslanika (rusulin) ~
-
- o
sa viješću (bi haberin) ~ �

×
tenvin in
P
27
Tedfid - propisno učenie
Kur'ana
Propi sno učenje Kur
' ana
Deliniciia tediida
Termin tedžvid nije korišten u periodu Objave, i nema nij ednog
ajeta koj i spomi nje ovu riječ ili izvedenicu istog korijena a da se
odnosi na učenj e Kur'ana, bilo posredno ili neposredno. Ustvari
j e on ustanovlj en tokom tzv. četvrtog razdoblja razvoj a pravne na­
uke, u periodu i zmeđu početka drugog i polovice trećeg hi džret­
skog stoljeća, kada su ustanovlj eni i sami mezhebi i kada su kolek­
tivno pisana djela i z hadisa, fkha, akide i tefsira.
Kur'an koristi termine terti, tilavet i qir'et pa j e neophodno
upoznati se s njihovim značenj em. Posljednja dva, tilavet i qir'aet,
imaju opće značenje - učiti, čitati, a spomenuti su, između ostalih, u
slij edećim ajetima: ·�kada se uči (quri') Qur'n, vi ga slušajte'�1•
"Naređeno mi je da budem poslušan i da Qur'n učim (etlu)m.
Inače, zajedno sa svoj i m izvedenicama koje nose slično značenje,
spomenuti su u Kur'anu preko pedeset puta, što evidentno ukazuj e
na važnost i obavezu učenja i izučavanja Allahove Knjige.
Međutim, tertil znači i podrazumijeva kakvoću učenja, a kao
i prethodni termini, upotrij eblj en je, u više slučajeva, u imperativ­
noj formi . Kaže Uzvišeni: "I izgovaraj- uči (rettil) Qur'n pažlji­
vo- po tedžvidu (tertilen)'".
Mufesir El-Bejgavi ovako tumači ovaj ajet: "To znači, upotpuni
ga (učenje Kur'ana) tedžvidom:· Mnogi drugi učenjaci kažu da ajet
podrazumijeva polagahno učenje Kur'ana, sa smirenošću i razmi­
šljaj ući o njegovom značenju i porukama, izgovarajući ga pravil nim
pokretima jezika i usana. Alija, r. a. , kaže da je tertil upotpunj avanje
(izgovora) harfova i poznavanj e mjesta za stajanje (pri učenj u).
ì
Prijevod značenja sure El-E'araf, ajet ZÛ+.
1
Prijevod značenja sure En-Nem!, ajeti V1-VZ
\
|ri,evodznačenja sureEI-Muzzemmil, a]et¬.
3 1
Propi sno učenje Kur
'
ana
U hadisima Allahovog Poslani ka takođe nalazimo imperative
u pogledu načina učenja Kur'ana. U hadisu koj i prenosi Ebu Hu­
zej fe stoj i da je Vj erovj esnik, s. a.v. s. , rekao: "Učite Kur'an s melo­
dioznošću s kojom ga uče Arapi, a čuvajte se da ga ne bi učili
na način koj im ga uče razvratnici i veliki griješnici. Jer, zaista
će poslije mene doći narodi koji će učiti Kur'an poput pjevanja
pjesme, (neki) poput pjevanja sveštenika i (neki) poput narica­
nja naricaljki - neće im prelaziti grkljane. Srca su im zavedena,
kao i srca onih kojima se svidi ono što rade".6 Pod pj evanjem
pjesme misli se na otezanje i skraćivanj e riječi s cilj em melodič­
nosti, odstupaj ući od utvrdeni h pravila. A pod pjevom sveštenika
misli se na pjevaj ući način mol itve, koj u kršćani prakticiraj u u cr­
kvama. Riječi neće im (njihovo učenje) prelaziti grkljene znače
da im to učenje neće biti primljeno, jer učenj e Kur'ana, koje nije u
skladu sa pravilima po koj ima je objavljen ne smatra se učenjem, i
kako kaže hafz Ibn Hadžer, kao takvo kvari namaz.
Postoje mnoge predaje koje govore o tedžvi du. Sujuti navo­
di da j e Ibn Mesud govorio: "Učite Kur'an po tedžvidu'; a na teži­
nu njegovih riječi upućuje hadis: "Ko voli da uči Kur'an onako
kal'o je obj avljen, neka ga uči kao Ibn Ummi 'Abd:' l. kao I bn
Mes'ud. El-Kurra rekao je da je tedžvid ukras Kur'ana, a to po­
drazumij eva svaki harf izgovoriti sa svim njegovim osobinama i iz
njegovog ishodišta, uljepšavajući izgovor u skladu sa kompaktno­
šću samog harfa, bez pretjerivanja i prenemaganj a.
Možemo dakle zaključiti da j e propisano učenje Kur'ana
tertilom što podrazumijeva učenje po tedžvidu, i da veća odstu­
panj a od tedžvida kvare učenje, a ako se radi o učenju sure Fatihe u
namazu, odstupanja koja mijenjaju nj eno značenje kvare namaz.
b
Hadis bilježe Nesai u bÀLÎ Sunenu, Malik u Muve.a'-i, Bejheqi u Šu'abu-1-
iman i Iaberani u EI-Ew�a1-u.
32
Propi sno učenje Kur'ana
Propisi primiene tediida
Primjena tedžvida obavezna j e pri učenju Kur'ana, a to je posebno bit­
no u namazu. Postoje različiti stavovi u pogledu granice odstupanja
od tedžvida koje kvari namaz, a primarno j e kazati da namaz kvari
svako učenj e Fatihe koje mijenja njeno značenje kao i svako ispušta­
nje harfa pri učenju Fatihe, makar se radilo i o hemzetu (qafi). Ovaj je
stav usklađen s hadisom Allahovog Poslanika, s. a.v.s., u koj em kaže:
"Nema namaza bez (učenja) Fatihe", što znači da pogrešno prouče­
na Fatiha, tako da se bude promijenilo njeno značenje, kvari namaz.
Takav namaz treba obnoviti. Ako se pri učenju Fatihe ispusti harf, na­
primjer hemze u riječi ( ,Ì�.·elezine en 'mte i prouči se elle­
zine n 'amte, potrebno je ponoviti riječ en 'mte, u suprotnom uče­
nje će biti nepotpuno. Isto važi i za učenje drugih ajeta i sura, s tim
što nj ihovo eventualno pogrešno učenje neće pokvariti namaz, jer j e
učenje sura i l i ajeta, izuzev sure Fatihe, sunnet, a ispuštanjem sunne­
ta namaz se ne kvari. Dakle, ako se iz zaborava ili neznanja pogrešno
prouči neki ajet iz Kur'ana, to ne kvari namaz. Naravno, nije za oso­
bu koja nema znanj a o pravilnom učenju Kur'ana da predvodi džemat
ako ima učenijih, a na svakome je pojedinačna obaveza da nauči pra­
vilno učiti, u najmanju ruku, Fatihu, i ako može nekoliko sura kako bi
mogao obaviti ispravan i cjelovit namaz.
Cili tediida
Cilj ove nauke prije svega je postizanje ispravnog učenja Kur'ana, koje
je obaveza u namazu i van namaza i od kojeg ovisi njegova ispravnost.
U isto vrijeme, nas upućuje da primjenjujemo qiraet onako kako ga
je učio Allahov Poslanik, s. a.v. s. Svi propisi, koji su sastavni dijelovi
3 3
Propi sno učenje Kur
'
ana
nauke o tedžvdu, bez obzira o kojoj se vrsti učenja radilo, usmjere­
ni su da uče qiraetu kakvog nam je prenio Allahov Poslanik. Naravno,
ispravno učenje Kur'ana nosi veliku nagradu učaču što ulazi u priori­
tetne ciljeve ove nauke. O tome kazujemo u narednom dijelu.
Vrijednost učenja Kur'ana
Spomenul i smo nekoliko citata iz Kur' ana i sunneta koj i upuću­
ju na vrij ednost učenja Kur'ana, a ovdj e ćemo navesti j oš neke.
Uzvišeni kaže: "Zaista oni koji uče Allahovu Knjigu i koji na­
maz obavljaju i dijele od onoga čime smo ih opskrbili, taj­
no i javno, mogu se nadati nagradi koja neće nestati, da ih
On prema onome što su radili nagradi i još im iz obilja Svog
da ### Ai ša, r. a. , prenosi hadis da j e Resulullah, s. a.v. s. , kazao:
"Onaj koji uči Kur'n i u tome je podučen (ne griješi) sa (me­
lekima) pisarima je, časnim, čestitim
.
A onaj koji uči Kur'n,
i pri tome zamuckuje i teško mu ide ima dvije nagrade.'7 Od
Ebu Umame, r. a. , prenosi se da je rekao: "
Č
uo sam Resulullaha,
s. a.v. s. , da kaže: "Učite Kur'an, zaista će on na Sudnjem danu
doći kao zagovornik onima koji su ga učili (pamtili)!' A Ab­
dul l ah ibn Amr prenosi da j e Vj erovj esni k, s. a.v. s. , rekao: "Reći
će se čovjeku koji je učio Kur'n, uči i penji se, i uči pravil­
no kao što si na Dunjaluku učio, tvoj je stepen (u Džennetu)
kod posljednjeg ajeta kojeg proučiš." A Omer ibnu-1-Hattab
prenosi od Vj erovj esnika, s. a.v. s., da je rekao: ''Zaista Uzvišeni
Allah uzdiže ovom Knjigom narode, a unizuje druge.
´ l1
Ì
Prijevod značenja sure Fa!ir, 29 i JÜajet.
t
Bilježe ga Buhari i Muslim.
Bilježi ga Muslim.
1v
Bilježe ga Ebu Davud, Nesai i Tinniži. koji kaže da je had is sahih.
11
Bilježe ga Ebu Davud. Nesai i Tirmizi. koji kaže da je had is sahih.
34
Propi sno učenje Kur
'
ana
Dakle vidimo da j e Kur'an uzrok sreće i uspj eha i na ovom i na
budućem svijetu, uzrok je časnog života, zaštiti i bereketa u dj eli­
ma. l uzrok je nagrade i stepena u Džennetu.
Vrste lpravilnoul učenja Kur'ana
Ulema j e učenje Kur'ana shodno brzi ni podijelila na tri vrste: tertil,
tedvir i hadr. Tertil je, može se kazati, naj poželj nij i način učenj a.
Tempo pri učenju tertilom j e odmjereno spor, svaki se harf j asno
čuj e i razgovij etno izlazi i z svog ishodišta, a pri tom brzina učenj a
omogućuj e razmišlj anj e o značenj u aj eta. Ummu Seleme opisala
j e da j e Allahov Posl anik, s. a.v. s. , učio Kur'an razgovij etno, (da se
jasno razaznavao) harf po harf. 12 To j e doslovan opis tertila.
Najbrži način učenj a j e hadr, s tim da se čuvaju tedžvidski pro­
pi si i da se ispuni pravo svakog harfa, kako se to kaže u literaturi
na arapskom j eziku. A to podrazumij eva da se izgovara u svom
ishodištu i da se upotpune sva svojstva harfa.
Tedvir j e učenj e koje j e po brzi ni i zmeđu tertila i hadra. Mo­
žemo dakle kazati da je tertil sporo učenj e Kur'ana, tedvir odmj e­
reno, a hadr ubrzano.
Melodioznost pri učenju i uljepšavanje glasa
��·����
Melodioznost pri učenj u Kur'ana ulazi u Sunnet učenj a, jer je sam
Allahov Poslanik upućivao da se uči melodiozno: "Učite Kur'n
s melodioznošću s kojom ga uče Arapi, a čuvajte se da ga ne bi
učili na način kojim ga uče razvratnici i veliki griješnici!' Dak-
l2
Bilježi ga Tirmizi i kaže da je vjerodostojan (11asenun lal1il1).
3 5
Propi sno učenje Kur'ana
le, tražena melodioznost pri učenj u Kur'ana je, ustvari, prirodnost
arapskog jezi ka, onako kako ga govore Arapi, posebito Kurejšije
- pleme koje živi u Mekki i nj enoj okol i ni, jer je Kur'an obj avlj en
na dijalektu ovog plemena. To pojašnj ava naredna predaja: "Re­
kao je Osman troj ici Kurejšija ( koj i su bili u komisij i za sakuplj a­
nj e Kur'ana u Mushaf}: "Ako se mi moiđete u nečemu iz Kur'ana sa
Zej dom ibn Sabito m, vi ga zapišite j ezikom (po narječju) Kurej šij a,
j er j e zaista (Kur'an) objavlj en na nj ihovom j eziku (narječju):'13
To podrazumijeva da se s melodioznošću ne mijenja znače­
nje, ne gutaj u i ne dodaj u harfovi, da se ne mij enjaju hareketi, te da
se ne skraćuj u propisane niti dodaj u nepropisne duži ne (mudud).
Učač ovakvim učenj em čini haram.
Uljepšavanje glasa pri učenj u ulazi u lijep običaj koj i je prepo­
ručen hadisima od koj ih ćemo navesti slijedeće: "Ukrasite Kur'n
vašim glasovima:' 14 Ebu Hurej re j e rekao: "Čuo sam Resululla­
ha, s.a.v.s., da kaže: "Ne sluša Allah ništa kao što sluša Verovje­
snika, lijepoga glasa, uljepšava glas pri učenju Kur'na i uči
ga glasno." 15 I takođe, hadis od E bu Musaa, da je rekao Vj erovj e­
sni k, s. a.v. s. : "Zaista mi je dat mizmar1r od mizmara porodice
Davudove." 17 I na kraju ovog dijela, navest ćemo još dva hadi sa
koj i još j asnije upućuj u na važnost uljepšavanja učenj a. Prvi pre­
nosi S'ad ibn Ebi Vekkas, da j e Al lahov Poslanik, s. a.v. s. , rekao: "Ko
ne uljepšava glas pri učenju Kur'na nije od nas." 1� I hadis od
Bera'a koji kaže: "
Č
uo sam Resulullaha kako na jaciji uči sunt
'
` Predaju bilježi Bunari u Sali i liu, Iaberi u SVOH tefsiru.
'
Bilježe ga Ebu Davud, Nesai i drugi.
'' Bilježi ga 0ulari.
'" w!7HBI je melodiozost pri učenju koju je Davud, a.s., primjenjivao učeći iz
Zebura. (El-Qimls el-mulii!)
'
J
Bilježe gü Auhari i Muslim.
'
4
Bilježi ga Ebu Davud.
36
Propi sno učenje Kur
'
ana
Ve-t-tini ve-z-zejtun, i nisam čuo nikoga ljepšeg glasa od njeg:'19
Naravno, uz sve preporuke o uljepšavanj u glasa, nij e dozvolj eno
pretj erivanje koje će i zmijeniti značenje, harfove ili harekete, skra­
titi ili produžiti propisane dužine.
Najčešće grješke pri učenju
U našem podneblju poj avlj uj u se različite vrste grješaka pri uče­
nj u Kur'ana na koje pojedi ni učači ne obraćaju posebnu pažnj u.
Naravno da većina grj ešaka nastaj e uslj ed težine izgovora glasova
koj ih nema u bosanskom jeziku. Međutim, dio je nj ih posljedica
neponavlj anja tedžvidskih pravila i nepoznavanja arapskog jezi ka.
Ovdje ćemo spomenuti najčešće i naj krupnije grješke.
- Neispunjavanj e komponenti harfa pri izgovoru, tj . izgovara­
nje sa pogrešnog ishodišta i ispuštanj e pojedinih osobina harfova.
Ovo j e najčešća pogrješka koj a se može primj etiti kod učača. Ona
se prevazilazi vježbom, a neophodno j e osnove izgovora uzeti od
učitelj a karije, ili bar sa audio plejera. Naime, izgovor sa upotpu­
njavanj em osobina harfova i pravil nim ishodištem je praksa koj a
se prenosi s koljena na koljeno i nezamjenljiv je način poduke. Po­
grešan izgovor koj i dovodi do mijenj anja značenja riječi grješka je
koja kvari namaz.
- Primjena melodioznosti i izmjena glasa zbog koje se gutaj u har­
fovi ili hareketi, ili dodaju nepostoj eći, smanjuju propisane dužine i
povećavaj u nepropisane, te mijenja akcent riječi do te mjere da se ne
može razumijeti njeno stvarno značenje takođe je česta grješka.
- Pogrešno je ime Uzvišenog ,�!) izgovoriti sa produženi m
glasom a, dakle Aallah, jer to čak ima suprotno značenje, umjesto
Bilježe ga Bunari i Muslim.
37
Propi sno učenje Kur'ana
Allah je, ovako izgovoreno znači je li Allah? Ova grješka po većini
učenjaka kvari namaz.
- Pogrešno j e ri ječ ekber ¦ �ì) pročitati sa produženi m gla­
som e, dakle eekber, jer to ima negativno značenje. Ove dvij e pret­
hodne grješke se katkad čine pri donošenj u tekbira u namazu i
pri učenju ezana. Ovo je krupna grješka jer rij eči tako izgovorene
i maju značenj e: je li Allah najveći?
- Potrebno j e voditi računa o tešdidu, jer pogrešno je izgovara­
ti određene harfove radi melodioznosti pri učenju tako da izgleda
kao da j e harf udvostručen, a isto vrij edi i suprotno. Grj eška j e na­
primjer u suri Fatiha dio ajeta en 'mte proučiti en 'mmte ili ijjake
proučiti ijake, što čine učači koj e koncentracij a na melodioznosti
odvede da dodaj u tešdid i l i ga ispuste.
- Med 'rid li-s-sukun tj . dužine koje se koriste pri zastaj anj u
trebaj u bi ti identične. Nai me, kada se zastaje na kraj u ajeta i l i na
nekoj riječi koja i ma dužinu, može se učiti dva, četiri i l i šest hare­
keta, pa koja se dužina učini u prvom zastaj anj u tu dužinu treba
koristiti na svakom slijedećem zastajanju, ako se završi oduživa­
nj em dva hareketa, tako završavati sve duži ne, ako se završi sa če­
tiri onda sve dužine završavati sa četiri, ako sa šest onda sa šest.
- Takođe j e nužno paziti na znakove koji upućuj u na stajanje
ili produžetak učenj a. Znak ¦ ¡) kada se nađe na pojedinim riječi­
ma upućuje na obavezu zastajanj a na nj ima, a znak ¦v)upućuje na
obavezu prelaska preko određenih riječi.
- Otezanj e dužina preko dozvolj enog nije ispravno i u najbla­
žem slučaj u nij e l ijepo, a prij e da j e mekruh. I mam Ti rmi zi bilježi
hadis da je mekruh otezati sa selamom prilikom završetka nama­
za, a ajete i z Kur'ana j e sigurno obaveznij e učiti prema važećim
38
Propi sno učenje Kur' ana
propisima. Dužine koje su ustanovljene pri učenj u su dva, četi ­
ri, pet ili šest hareketa. Postoj e j ednostavna pravila koj a upućuju
kad se koja dužina koristi, a niukom slučaju nije dozvoljena duži na
veća od šest hareketa.
w
- Grj eška j e stajati na harfovima lam , ¸,ra ,�,kada nose teš-
did tako da ispadne kao da se kaže l ili lll, a oni se ne i zgovaraj u
sa nazalizacij om poput harfa nun.
39
ISHODIITA HARFOVA
�¹"'��
Pro
pi sno učenje Kur'ana
Ishodišta lmeharidil harlova
¯�;¸
|
_
;

Mahredž ( ishodište) harfa je mjesto iz kojeg harf izlazi i na ko­
jem se formira. Valj anost i tačnost izgovora harfa u neposrednoj je
vezi sa ishodištem - ako j e ishodište određenog harfa pravilno, uz
ispravnu postavku govornih organa - izgovor j e harfa u tom sluča­
ju ispravan. Zato j e neophodno poznavati ishodište svakog harfa
ponaosob i, nakon toga, osobine dotičnog harfa. Naročito zato jer
postoje harfovi koj e poznaj e samo arapski jezik, poput harfa gad,
kojeg nema ni u jednom drugom j eziku. Stoga se arapski j ezik još
zove i lugatu-g-gad (jezi k harfa gad).
Tri su losnovnaJ ishodišta harlova
1.Grlo [falqJ f'
Ovaj centar tvorbe daj e šest harfova, a podijelj en je, shodno
dijelu grla u kojem se harf tvori, na tri ishodišta, u svakom nastaje
po dva harfa:
l. Donj i dio grla (aqsa-halq) - iz kojeg ishode dva harfa:

elif ( 1 )i ha ( J ) ,
2. Srednj i dio grla (we�atiu-1-halq)- i z kojeg ishode dva harfa:
'ajn ( _i ha ,_),
3. Gorji dio grla (edna-1-halq) iz kojeg ishode dva harfa:
ha _,i gajn _
43
Propi sno učenje Kur
'
ana
Z.Jezik llislnJ ¯ l UI
Ovaj centar tvorbe sadrži osamnaest harfova, a podijeljen je, shod­
no dij elu (ili mj estu) jezika iz koj eg harf i zlazi, na deset ishodišta:
l. Mj esto između donj eg dij ela jezika i gornjeg dij ela grla - iz
ovog ishodišta ishodi harf: qaf ( J );
2. Donj i dio jezika (aqsa-1-lisan), odmah poslij e ishodišta
harfa qaf- iz koj eg ishodi harf: kaf (. ),
3. Sredina j ezika - i z kojeg ishode tri harfa: džim
( �), šin ( J) , ja (_),
4. Dvije strane j ezi ka, ili jedna od nj ih, s tim da je vjerodo­
stoj nij e lij eva prilj ublj ena uz kutnjake - iz kojeg ishodi
harf: gad ,_i,
5. Gornj i dio jezika i prvi dio jedne nj egove strane - iz kojeg
ishodi harf: lam (
J
ì,
6. Gornji dio j ezika, malo ispod ishodišta harfa l am - iz kojeg
ishodi harf: nun ( _ ),
7. Vrh jezika - iz koj eg ishodi harf: ra ¦_),
8. Gorji dio j ezika kada je priljubljen uz korijen gorj ih sj eku­
tića - iz kojeg ishode tri harfa: tâ( � ), dâI(�),[â( z,,
º. Gorj i dio j ezi ka postavlj en uz gorj e i donj e sjekutiće - iz
nj eg ishode tri harfa: �a ( _ ), zaj ( ¸ )§ sin ( J" ),
10. Gornj i dio j ezika i vrhovi gornj ih sjekutića - iz kojeg ishode
tri harfa: �a ( = ), ial (

), sa ( .. ).
44
Propi sno učenje Kur' ana
J.Usne lšefetanJ - �b.I
Ovaj centar sadrži četiri harfa, a podijelj en je, shodno dij elu (ili
mj estu) usana iz kojeg harf izlazi, na dva i shodišta:
l . Srednj i unutrašnji dio donje usne i vrhovi gornj ih sj ekutića
- iz kojeg ishodi harf: fa (. ),
2. Obj e usne - iz ovog ishodišta ishode tri harfa:
ba ( � ), mim |¡) , waw ( J ) .
Nabroj ali smo ishodišta svih dvadeset i osam harfova, koliko
i h sadrži arapski jezik, međuti m, postoj e još dva ishodišta koj a su
povezana sa tedžvidskim pravilima prilikom oduživanja izgovora
samoglasnika a, i, u, i osobina koj u, u određenim situacij ama, po­
sjeduj u harfovi DÍD i DÚD.
Dva preostala ishodišta su grlena i nosna šupljina. S obzirom
da ona nisu ishodišta samih harfova već dužina i osobina harfova,
to j e razlogom razmi moilaženja dijela učenjaka u pogledu nj i ho­
vog ukupnog broj a. Mi ćemo izbjeći razlike, koje su više formal ne
prirode, koncentriraj ući se na praktičan di o učenj a kada se pri mj e­
njuj u dužine i osobine harfova koje izl aze iz navedena dva ishodi­
šta. Možemo reći da postoji uz tri osnovna još dva ishodišta harfo­
va, što j e ukupno pet, i l i , s obzi rom na unutrašnje podj ele, ukupno
sedamnaest ishodišta.
Grlena šuplJina ldzewfl ,¸
Ovo ishodište nije ishodište samih harfova već dužina ( mudud)
produženi h samogl asnika: a, i , u, koje, kako smo već naveli u pr­
vom poglavlju knjige, u arapskom jeziku grade tri harfa: elif ¦) , ja
( _) i waw ( J ) o Dakle, ovo j e ishodište u neposrednoj zavisnosti
45
Propi sno učenje K ur' ana
od položaja navedena tri harfa i hareketa koj e nose. O dužinama i
nj ihovim vrstama će biti riječi u posebnom podnaslovu.
Nosna šupliina lkhaJšumJ ,��
Ovo ishodište je ustvari mj esto tvorbe osobine gunneta ( nazali za­
cija) koj u imaj u dva harfa: nun ( � ) i mim , ¡ ) i tri tenvina (en, in,
un). Kao što j e slučaj sa dužinama, i gunne se tvori samo u određe­
nim prilikama koje utvrđuju tedžvidska pravila.
uosuašupg| ua
jcr|k
gr| cuašup¸| ua
Slika ishodišta
46
OSOBINE lNACIN
IZGOVORA HARFOVA
Propi sno učenje Kur'ana
Svaki harf ima svoje određene osobine koje ga karakteri zi raj u i
ti me razlikuju od drugog, i one su, uz određeno mj esto tvorbe gla­
sa i položaj govornih organa, suština ispravno i zgovorenog harfa.
Ovo se najj asnije uočava kod harfova koj i i maju isto ishodište - po­
ložaj govornih organa odredi t će osobine glasu, tako da će dva har­
fa koja imaju isto ishodište zadobiti neke različite osobi ne. To će
biti nj ihova osnovna razlika. Svaki harf i ma naj manj e pet osobina,
a najviše osam, dok većina harfova ima šest i li sedam osobi na.
1.Osobine podiJeljene prema uzaJamnim suprotnosuma
lllfat mutedlddel .�c�u
U ovoj grupi postoji deset osobina koje su međusobno suprotne, svaka
osobina ima svoju paricu, a harf može imati ili jednu ili drugu osobinu.
Dakle, svih dvadeset osam harfova podijeljeni su prema ovim osobina­
ma na parove, posjedujući po pet osobina, iz svakog para po jednu.
Osobine "supromosu po parovima"
1. EI-Hems l ei-Džehr _

J �
El-Hems (šumnost) ova osobina se javlja kod harfova koj i nisu čvr­
sto oslonjeni na svoje ishodište. Defnira se kao protok ( nezaustav­
ljanje) ili nastavak strujanja izdisajnog zraka prilikom izgovora harfa.
Naime, oslonac na ishodište glasa toliko je slab da ne može zaustaviti
strujanje izdisajnog zraka koj i nosi glas i ne može ga prekinuti u mo­
mentu. Osobinu hems posjeduje deset harfova sadržanih u riječima:
' ¬��'
S l
Propi sno učenje Kur'ana
El-Džehr ( zvonkost) ova je osobi na pari ca prvoj, što
znači da ima suprotno značenj e i da je posj eduj u preostal i
harfovi osi m deset gore spomenuti h. Defi ni ra se, suprotno od
osobi ne hems, kao zaustavlj anj e protoka ( i l i struj anj a) izdi­
saj nog zraka pri l i kom i zgovora harfa. Razl og ovome j e čvrst
oslonac na i shodi šte harfa što ne dozvolj ava i zdi saj nom zraku
da nastavi struj anj e. Drugi m rij eči ma, zaustavlj a protok i zdi­
saj nog z raka, ili nj egovog većeg dij el a. Osobi nu zvonkosti po­
sj eduj e preostal i h osamnaest harfova koj i ne posj eduj u osobi ­
nu šumnosti .
I.Eš-Sidde l er-reblwe - i J U¸ _..
Eš-Šidde (jačina) ova je osobina po defniciji slična džehru,
samo što se ovdje radi o zaustavlj anj u struj anj a glasa, a ne izdi­
saj nog zraka. Šidde se, dakle, defni ra kao zaustavlj anj e protoka
(struj anj a) glasa pri l i kom izgovora harfa, što je posljedica potpu­
nog oslonca na njegovo ishodište. Ovu osobinu posjeduje osam
harfova sadržanih u rij ečima:
.|�±. ··
4
4
Et-Tewessu! ( srednja j ačina) j e osobi na koja j e sl i čna
prethodnoj , al i j oj nij e suprotna i ona, uz prethodnu, i ma
zaj edni čku pari cu - nj i ma suprotnu osobi nu. Osobi na tewes­
�U! defi ni ra se kao nepotpuno zaustavlj anj e protoka (struj an­
j a) gl asa pril i kom i zgovora harfa i l i , drugi m ri j eči ma kazano,
dj el i mi čno ( kratkotraj no) struj anj e gl asa pri l i kom i zgovo­
ra harfa. Ovu osobi nu posj eduje pet harfova,
,
a sadržani su u
r ij eči ma:

..'
52
Propisno učenje Kur' ana
Er-Rehawe (mehkoća) - ova j e osobina suprotna prethodni m
dvj ema. Posj eduj u j e harfovi kod koj i h, prilikom nj ihova i zgovora,
teče (struj i) glas što se dešava zbog slabog oslonca na ishodište.
Rehawe posj eduj e petnaest harfova, dakle preostali harfovi koj i ne
posj eduj u osobi ne šidde i tewessuf
J.El-lsUfll l el-lsflla'- ���|J ¸L�|
El-Istifal (tankost) - defni ra se kao spuštanj e j ezika (od gornjeg
nepca prema donjem) prilikom i zgovora harfa. Ovu osobinu po­
sjeduje dvadeset j edan harf, tj . harfovi koj i ne posj eduj u narednu
osobinu krupnoće (isti'la', čij i opis slijedi.
El-Ist'ila' (krupnoća) - suprotna j e prethodnoj osobi ni , dakle,
prilikom izgovora harfa, jezik se di že ( k gornj em nepcu). Ist'ila'
posj eduj e sedam harfova: ha, �ad, !ad, gajn, !a, qaf, !c - sadrža­
nih u riječi ma:
' ���'
4.El-Ilau l el-lnHtlf · _��� J ¸.�
El-l!haq (zatvorenost) je osobina koj u posjeduju zatvoreni kon­
sonanti {emfatici) - harfovi kod koj ih se di o j ezika dodiruj e s gorn­
jim nepcem pri l ikom nj ihova i zgovora, zatvaraj ući tako usneni ot­
vor. Sadrži četiri harfa: sad, dad, ta, za - < ~
·= ·

c'
El-Inftah (otvorenost) - j e osobina koj u imaj u harfovi pri či ­
jem se i zgovoru otvara usna šuplj ina i zmeđu j ezika i gornjeg nep­
ca, i kroz taj otvor izlazi izdisaj ni vzduh. Ovu osobinu sadrže
ostalih dvadeset četiri harfova.
53
Propi sno učenje Kur' ana
5. EI·IiiiQ I II·IImlt - ���� ¡¸�.�
El-lilaq (tečnost) ~ j e osobina harfova čije je mjesto tvorbe na
vrhu j ezi ka i l i na usnama. Ova su mjesta tvorbe zbog svoje j edno­
stavnosti uzrokom da se harf tečno i lahko izgovara. Sadržava je
šest harfova: fa, ra, mim, nim, lam, ba, sadržanih u riječi ma:
El-I�mat (zaprečenost) · ova j e osobi na nazvana ovi m i me­
nom j er se sprij ečava formi ranj e ri ječi od četiri i l i pet harfova bez,
bar j ednog, harfa sa osobinom tečnosti (ielaqa). Postoj anj e har­
fova sa osobinom ieleqa nužno je zbog nj ihove blagosti, čime se
uj ednačuje težina sami h četveroharfnih i peteroharfni h riječi. Sa­
državaju j e ostalih dvadeset i dva harfa.
Ostale osobine l&l·llfat elleU la dldde lehal
- UJ�

�=
ë. El·lah lplslavosu -��
Ovu osobinu posj eduj u tri harfa, a prilikom nj ihova izgovora for­
mi ra se piskavi zvuk poput glasa ptice. Harfovi su: za;, sin, �ad -
. ,, º W� ª �)
Ì.EI-Qalqala lodsloCnosu - u
Qalqala je odskakanje glasa na ishodištu harfa koj i nosi sukun. Po­
sjeduje ju pet harfova: qaf, !a, ba, džim, dal, sadržanih u rij ečima:
54
| ±�ì
.
.
Propi sno učenje Kur'ana
8.El-ln lrastezliivosu - �
Ova osobina ustvari j e rastezanje glasa, i l i oduživanj e harfa kada
se na nj emu nalazi sukun, prije nj ega harf sa fethom, a poslije
harf sa stal ni m ili nestal ni m sukunom. Upotreblj ava sa samo
kada se staj e na rij eči koja nosi harf - lin. Posj eduje je dva harfa:
ja, waw;

� �

9.El-lnflrlf ldaVJaciJal �¸�
Ovu osobinu nose dva harfa, a predstavlja (lagani) prijelaz harfova
iz njihovih ishodišta prema vrhu j ezika. Ova su dva harfa: ra, lam;
· \
; � .
·
I0.Et-Tellr IVbrlranJel - _�
Ova je osobina (kratkog) vibriranja j ezika pri izgovoru harfa. Ova
se osobina navodi da bi se izbj egla, a ne da bi se pri mjeni la. Posje­
duje j e jedan harf: ra;
1I.EI-Gunne lnazallzaciJaJ �|
Gunne je osobina harfa pri čijem izgovoru zrak struj i kroz nos.
I maju j e dva harfa: min i mim;

, � �`
55
Propi sno učenje Kur'ana
II.Et-tafalll lllltanlel -��
Ova je stalna osobina harfa šin, a to je šištav šum koj i čuj emo dok
struj i vazduh pri izgovoru ovog harfa.
Posj eduj e j e j edan harf: šin �,
IJ.El-lsdllla lduuouaJnosu - UuY
Ovo j e osobina u koj oj artikulacija harfa traje duže, a razlog tome
je postavlj anje jezika na kutnj ake i nepce i zmeđu koj i h se skupi
zrak koj i izlazi pri izgovoru harfa.
Posj eduje je j edan harf: ,ad ¯ (_,
56
Prop�no ufe�e Kuiana
Izgovor harfova
Harfove j e u arapskom j ezi ku i zuzetno važno i zgovarati iz nj i ho­
vi h ishodišta i pri mj enj ujući spomenute osobi ne svakog harfa.
Ako se koj i harf u rij eči izgovori pogrešno, i z ishodišta koj e ni j e
njegovo, to može promij eni ti rij eč tako da i madne potpuno su­
protno značenj e. Ako se takvošto uradi namj erno či ni se grij eh, a
ako se uči u namazu kvari namaz. Napri mj er, ri ječ halaqa ,_�;
znači stvori ti, a riječ halaqa _,obrij ati , pogrešni m izgovo­
rom harfa ha promij eni l o bi se značenj e aj eta i z Onaj koji je stvo­
rio u onaj koji je obrijao. Ovakvi h i ekstremnij i h pri mj era u koj i ­
ma se značenj e dij ametralno mij enj a j e mnoštvo, što ukazuj e na
nužnost i spravnog izgovora i poznavanja i shodišta svakog harfa.
U naredni m redovi ma poj asnit ćemo posebice kako se i zgovara
svaki harf, što je uz poznavanj e ishodišta i osobi na harfova do­
volj no za ispravan i zgovor.
57
Propi sno učenje Kur'ana
Vielba 1
Izgovor l Ishodišta hartova
Harf elif .Ì ) ishodi iz dna grla. I zgovara se poput našeg samo­
glasnika e, s tim da se izgovara kratko i odsj ečno, i usne se blago
razvuku pri izgovoru.
·
Elif . · )ima ishodište u donj em dijelu grla.
sa
Propisno učenje Kur'ana
Harf ba C�)ishodi sa obje usne, izgovara se poput našeg slova b .

Harfu ba C�)ishodi šte su obje usne.
59
Propisno učenje Kur'ana
Harf ta ( � ) ishodi sa gornj eg dijela vrha jezika kada dodiruje
korijene gornj ih sj ekutića, izgovara se poput našeg slova t.
o
-;
o o
. �. �l . �l
• F F
. �
Ta ( � ) ima ishodište u gornj em dijelu j ezi ka kada je prilju­
blj en uz korij en gornji h sj ekuti ća.
60
Propisno učenje Kur'ana
Harf sa (�) ishodi sa gornjeg dijela vrha jezika kada dodiruje vrho­
ve gornjih sjekutića. Izgovara se tako što se vrh j ezi ka postavi izme­
đu donj ih i gornj ih sjekutića, a zatim se brzo i odsječno izgovori harf
- kao da se hoće izgovoriti naše slovo s ¯ pri čemu je j ezi k jače prislo­
njen na gornje sjekutiće.
Ishodište harfa sa ( � ) je gornj i dio j ezika kad je prislonj en
na vrhove gornj i h sj ekutića.
6 1
Propisno učenje Kur'ana
Harf džim ¦� ) ishodi sa sredine j ezika kada dodiruje srednj e nep­
ce. Izgovara se približno kao naše dž s tim da zvuči blago, jer je
sredi na j ezika prilj ublj ena uz gornja nepca.
I shodište harfa džim C)j e sredina jezika kada je prilju­
bljen uz gornje nepce.
62
Propi sno učenje Kur'ana
Ha rf
ha ¦ )i shodi iz sredi na grl a. I zgovara se tako što suzi m o
ždrij el ni kanal , povučemo j ezi k nazad i kroz napregnuti govor�
ni organ pusti mo zrak iz pl uća da l agahno struj i i zmeđu gl a­
sni h ži ca.
4 1
��

`
'

� ¯ ¯ ¯ _ v
"
~ ~
S'OO ¯O
Q'' O
Ishodište harfa
h
a C
(
) j e srednji dio grla.
63
Propisno učenje Kur'ana
Harf ha ( _) ishodi iz gornjeg dij ela grla. I zgovara se tako što se
zadnj i dio j ezika podigne prema mehkom nepcu te kroz suženi ka­
nal ždrij ela pusti hrapavi šum, energično izgovaraj ući glas poput
našeg slova .

Ishodište harfa ha (_) je gornji dio grla.
64
Propisno učenje Kur'ana
Harf dal (� )ishodi sa gornjeg dij ela vrha j ezika kada dodiru­
j e korij ene gornj ih sj ekutića. Izgovara poput našeg slova d.
Harf dal (� )ima ishodište u gornjem dijelu jezika kada je
priljubljen uz korijen gornjih sjekutića.
65
Propi sno učenje Kur'ana
Harf iai ( > ) ishodi sa gornj eg dij ela vrha j ezika kada dodiruje vr­
hove gornj ih sjeku tića. I zgovara se tako što se vrh j ezika postavi iz­
medu gornj i h i donj ih sj ekutića tako da zubi vrše blagi pritisak na
nj eg, a zatim se odsj ečno izgovori naše slovo z.
~ ~ ~ ~ ¤ ¤
. �:

�:
·, ·,
N

I shodište harfa iai ( > ) je gornji dio jezika kada je prislonjen
na vrhove gornjih sjekutića.
66
Propi sno učenje Kur'ana
Harf ra ( J )ishodi sa vrha j ezika. Izgovara se poput našeg slova r.
0 ~
,; > ,' � ¡, � �.ª �
,
� �
,
.
¯ ~ + - +
I shodište harfa ra |J )j e vrh jezika.
67
Propi sno učenje Kur'ana
Harf zaj C ¡ )ishodi sa vrha jezika kada j e između sastavljenih
gornj ih i donj ih sjeku tića. I zgovara se poput našeg slova z.
^
+ " � ¤ � ^ º º
J
¸

�¸

_;

;,
;
,
;
w w
Ishodište harfa zaj C ¡)j e gornji dio jezika postavljen uz
gornje i donje sjekutiće.
68
Propi sno učenje Kur'ana
Harf sin C� ) ishodi sa gornjeg dijela j ezika postavljenog uz gor­
nje i donje sj ekutiće. Izgovara se poput našeg slova s.
Ishodište harfa sin C � ) je gornji dio jezika postavljen uz
donje sjekutiće.
69
Propi sno učenje Kur'ana
Harf šin ( _) ishodi sa sredine j ezika kada se približi srednjem
nepcu. Izgovara se poput našeg slova š.
Ishodište harfa šin (�)j e sredina jezika.
70
Propi sno učenje Kur'ana
Harf .ad C _ ) ishodi sa gornjeg dijela j ezika prislonj enog uz
gornje i donj e sjekutiće. Izgovara se tako što se prednj i dio j ezika
prisloni uz ivicu donj ih sjekutića, srednj i se dio malo uvije, a zadnji
se dio podigne prema mehkom nepcu.
º

`
'
º
` `
-l -l

.
� � " " " t. .
t. v
Ishodište harfa .ad C _ )j e gornji dio jezika prislonjen uz
gornje i donje sjekutiće.
7 1
Propisno učenje Kur'ana
Harf �ad C �) ishodi sa rubova j ezika prislonj enih na gornje
desne i lijeve kutnj ake. I zgovara se tako što se srednj i dio j ezika
prisloni na prednj e i srednje nepce, a rubovi j ezika pritisnu gornje
kutnjake.
QOm|Ov ' CO

o o
�l

�l �
Ishodište harfa �ad C�)su rubovi jezika (ili jedn od njih
s tim da je ispravnije da bude lijevi) priljubljeni uz kutnjake.
72
Propi sno učenje Kur'ana
Harf ta C J ) ishodi sa gornjeg dijela vrha j ezika kada dodiruj e
korij ene gornj i h sjekutića. Izgovara se tako što se vrh jezika pri ­
sloni na gornje sjekutiće, a srednj i se dio podigne prema gornj em
nepcu.
Ishodište harfa ta C z ) je gornji dio jezika kada je prilju­
bljen uz korijen gornjih sjekutića.
73
Propi sno učenje Kur' ana
Harf !a C r ) ishodi sa gornjeg dijela vrha j ezika kada dodiruje
vrhove gornj i h sjekutića. Izgovara se tako što se vrh j ezi ka prislo­
ni na gornj e sjekutiće tako da malo izvi ri , a srednj i se dio podigne
prema gornjem nepcu.
0 0
. : .
9
I shodište harfa !a C r)j e gornji dio jezika i vrhovi gornjih
sjekutića.
74
Propisno učenje Kur'ana
Harf 'aj n | _)ishodi iz sredine grla. Izgovara se stiskaj ući mišiće
grkljena i puštajući glas iz pluća.
Ishodište harfa 'ajn |_)je srednji dio grla.
75
Propisno učenje Kur'ana
Harf gajn .
_
:ishodi iz gornjeg dijela grla. Izgovara se tako što
se zadnji dio j ezika podigne prema mehkom nepcu, te kroz suže­
ni kanal sa vrha ždrij ela pusti hrapavi šum, energično izgovarajući
glas. (Sličan j e našem slovu g s tim da je malo hrapav i krupnij i. )
76
V~
*

0
´
_
_0
_
0

� " ' '
´
" � " " g " � · �

~�. • .
'
"
,. "

Ishodište harfa gajn .
_
:je gornji dio grla.
Propisno učenje Kur'ana
Harf fa | ,) ishodi sa unutrašnjosti donje usne kada su na nju
prislonjeni gornj i sj ekutići. Izgovara se poput našeg slova/
·
°

°
k �:c b _
3
J b .
,
b .
,
.
Ishodište harfa fa |,)j e srednji unutrašnji dio donje usne
i vrhovi gornjih sjekutića.
77
Propi sno učenje Kur'ana
Ha rf qaf C_)ishodi sa korijena j ezika kada se prislanja na mehko
nepce. Izgovara se podizanj em zadnjeg dijela jezika prema meh­
kom nepcu, gdje se eksplozivno izgovori naše slovo k. ,


' - '
Ishodište harfa qaf C_)j e i zmeđu donjeg dijela jezika i gor­
njeg dijela grla.
78
Propisno učenje Kur'ana
Harf kaf | D ) ishodi i z korijena j ezika kada ga prislonjamo na
mehko nepce. Izgovara se podizanj em zadnj eg dij ela j ezika pre­
ma mehkom nepcu i odmjerenim razvlačenj em usana, izgovaraj u­
ći glas poput našeg slova k samo dosta mekše.
Ishodište harfa kaf |D)je donji dio jezika.
79
Propisno učenje Kur'ana
Harf lam C
.
)ishodi sa rubova vrha jezika postavlj eni h na gornje
sjekutiće. I zgovara se postavljanjem vrha j ezi ka na sjekutiće i nje­
govog (desnog) ruba na očnj ake i prednj i dio nepca. Poput našeg
slova l mehko izgovorenog.
7 0 0
J�
|
.

.
J| .

J|

J

~
Ishodište harfa lam C
.
)je gornji dio (vrh) jezika i prvi dio
jednog njegovog ruba.
80
Propi sno učenje Kur'ana
Harf mim Cg)ishodi sa usana. Izgovara se poput našeg slova m.
I shodište harfa mim Cg)su obje usne.
8 1
Propi sno učenje Kur'ana
Harf nun C� ) ishodi sa vrha j ezika kada je prislonjen na prednj e
nepce. Izgovara se poput našeg slova n.
I shodište harfa nun C� ) j e gornji dio jezika.
82
Propi sno učenje Kur'ana
Harf ha |� ) ishodi iz donj eg dijela grla. Izgovara se poput našeg
slova h.
Ishodište harfa ha |� ) je donji dio grla.
83
Propisno učenje Kur'ana
Harf waw C_ ) ishodi sa usana. Izgovara se tako što se usta ispu p­
če i zaokruže, a usneni mišići napregnu { kao kad izgovaramo slovo
u), ispuštaj ući glas kao da hoćemo izgovoriti naše slovo V.
Ishodište harfa waw C_ ) su obje usne.
84
Propisno učenje Kur'ana
Harf ja C � ) ishodi sa sredine j ezika kada se prislanja na gornj e
nepce. Izgovara se poput našeg slova j.
I shodište harfa ja C�) j e sredina jezika.
85
PRAVIlA UCENJA KUR'ANA
Propi sno učenje K ur' ana
Krupno izgovaranje harfova " ��
Ovo je vrlo važno pravilo tedžvida koje se prakticira sa izgovorom
svakog harfa. Naime, svi se harfovi čitaju ili krupno ili mehko i li
obično (shodno bosanskom j eziku), tako da j e jasnost i razgovijet­
nost učenja najviše u zavisnosti od vladanja ovim pravilom. Dvij e
osobine harfova uzrokuju da li će se harfovi izgovarati krupno i li
tanko: krupnoća (isti'la') i mehkoća (istifal). Krupno se izgovara
devet harfova - harfovi koj i nose osobinu ist'ila' - (. .. �),
harf ra - ( ; ) kad j e na njemu fetha i li damma i elif ( 1 ) koj i tvori du­
ži nu kada dođe neposredno poslije jednog od harfova sa osobinom
ist'ila i poslije harfa ra - < ; ). Nači n ukrupnj ivanja je poput našeg
namjernog krupnog izgovora pri kojem se usne zaokruže (skupe)
i otvore toliko da se razgovijetno čuje glas. Ovaj glas pri izlasku je­
zik usmjerava da struj i uz gornje nepce. Izuzetak j e ako ovi harfo­
vi nose kesru, kada se, pri izgovoru samoglasnika ' i' usne malo raz­
vlače. Ovo je krupno izgovaranje obavezno pri učenj u spomenutih
harfova, naročito kada poslij e nj i h dolazi elifkoji tvori dužinu ili ako
je na nj i mafetha ili damma. Neprimj enj ivanje ovoga pravila kod nas
je najraširenija grješka medu učačima i imamima. Njenu važnost i
preciznost potvrđuje i činj enica da ulema spominje pet stepeni koj i
su poredani po krupnoći.
l . Najvećim stepenom krupnoće izgovara se devet harfova -
sedam harfova ist'ila' (. ..�) i harf ni ( ; ) kada posli­
j e nj ih dođe elif koj i tvori duži nu, (tj . oba njegova oblika:
i li Ì ), gradeći dužil samoglasni ka a. Takođe se taj elif
izgovara istim stepenom krupnoće.
89
Propi sno učenje Kur'ana
Primjeri
" ´ " -" ª � � ~
.�4 �4_
:
W 4� 4

t 4�l.1 4�L 4��L
2. Za jedan stepen manj e krupno izgovaraj u se harfovi ist'ila'
i harf ra ( _ ) kada na sebi nose fethu.
3. Kada harfovi ist'ila' nose dammu izgovaraju se za j edan
stepen manj e krupno u odnosu na prošlu grupu.
Primjeri
´ � *
¹
¹
°´ ¨ � '
�1#1 4


J. 4 �J .•J.I 4 1J� 4
J
J.I
4. Još manj im stepenom krupnoće izgovaraju se harfovi
ist'ila' kada nose sukun. U slučaju harfa ra ( _ ) potrebno
j e da harf prij e njega nosi fethu, a o ovom harfu će biti po­
sebno govora.
Primjeri
5. Naj manj i m stepenom krupnoće i zgovoraju se harfovi
ist'ila' kada nose kesru. Harf ra ( .J ) koj i nosi kesru izgo­
vara se tanko.
Primjeri
90
Propi sno učenje Kur'ana
Viaiba 2
Krupno Izgovaranje ¯ ��
Krupno, sa najvećim stepenom krupnoće, izgovaraju se svi harfo­
vi ist'ila' i harf ra kada nose fethu i kada poslij e nj ih dođe harf elif
koji nosi sukun, a koj i se također izgovara krupno:
^
^
�~ -
^
~
,
¯
�_ . �.�¡ .

_s�
;
Krupno, za jedan stepen manj om krupnoćom, izgovaraju se
svi harfovi ist'ila' i harf ra kada nos.e fethu:
Krupno, za dva stepena manj om krupnoćom, izgovaraju se svi
harfovi ist'ila' i harf ra kada nose dammu:
¯
,
� ´ ´ •
´

_
_
J <.,�.

o_
;
Krupno, sa još niži m stepenom krupnoće, izgovaraju se svi
harfovi ist'ila' kada nose sukun:
, e ,
~
e Q
.C Uv L
. . . . _. .
Þ
-
w
w
Krupno, sa naj ni žim stepenom krupnoće, izgovaraj u se svi
harfovi ist'ila' kada nose kesru:
9 1
Propi sno učenje Kur'ana
Mehko izgovaranje hartova º �¸
Preostali harfovi;
:¡.�.A .� ., ' _._... .D.Q' ¿j ' � ' :._. _. . .� .Ìv ")
dakle, osi m spomenutih sedam harfova ist'ila', harfovi su koj i
nose osobinu tankoće (istifal). Svi navedeni harfovi čitaju se sa
tankoćom, izuzev harfa lam ( J ) u riječi Allah. O preostali m pravi­
l i ma vezanim za harf ra ( . ) govorit će se u posebnom podnaslovu.
Ovih se dvadeset harfova ustvari izgovara obično, sa mehkoćom
(et-terqiq) koja j e sama osobina harfa. Pri njihovom izgovoru i iz­
govoru samoglasnika koje nose, usta se normalno razvlače i zrak
slobodno struj i kroz usta. To je otprilike nešto niži nivo krupnoće
ili ista tankoća koja se obično može čuti u našem j eziku.
Primjeri
92
.
.
. -·

' ·ì

T
M
l _
±
.
Propisno učenje Kur'ana
ViBžba 3
Mehko IzgovaranJe harfova- _¸
Harfovi koj i imaj u osobinu istifal izgovaraju se sa tankoćom.
´ ` �I
L Ï

7 » e *
��
=�`
}
_
¯
¯
|
. �
93
Pro
p
i sno učenje Kur'ana
Sunčevi i miesečevi harlovi
Arapska se slova dijele, s obzirom na njihov odnos spram određe­
nom članu el C¸l ) na sunčeva i mjesečeva. Naime, u arapskom je­
ziku, kao i u nekim evropskim j ezicima, postoji određeni član ko­
j i m se određuju i menice, a koj i se stavlja na njen početak.
Sunčevl hartovt - ;_ æ ·I ,¡¸
Kada je početni harf i menice j edan od sunčevih harfova (el-huruf
eš-šemsije), drugi harf određenog člana - him ( J ) pretvara se (de­
klinira) u početni harf i menice, tako da se ¸uopće ne čita, a počet­
ni harf nosi tešdid na sebi i čita se udvostručen.
Sunčeve harfove čine slij edećih četrnaest harfova:
''
J
'* '
²
'.'

'c'V ' -' - '

'� '

'
�'
Primjeri
0 ' c
5
0
�Þ
� '
Æ
-
Þ
¯
�L
¯

~
1
��� �.
�.
.
.
¸

.
�,
5

o¿.

¸
_
-
�\ .
. 5
'
¤ .
94
Propisno učenje Kur'ana
Vieiba 4
sunčevl harfovl ¬ ;_ æ ·: ,¡¸·
Kada uz j edan od sunčevih harfova dođe odredeni član, izgova­
ra se kao da nosi na sebi znak udvostručenj a (tešdid), a određeni
član se uopće ne čita.
�.
-
² 0
..,
` ~ P
J =
^
"
95
Propi sno učenje Kur'ana
Kada j e početni harf imenice j edan od mjesečevih harfova (el-hu­
ruf el-qamerijje), drugi harf određenog člana him (,) ne deklini­
ra u početni harf imenice. Određeni član i i menica se, dakle, čitaj u
kako su i napisani.
96
Mjesečevi harfovi su slij edećih četrnaest harfova:
t=._'J .¡.L .J .. .g._._. _. _. � .ì )
Primjeri

~e
.:
�'

.

Propi sno učenje Kur'ana
- Vieiba 5
MJesečevi harovi - �¸| �_¸|
Kada određeni član dođe uz mjesečev harf, čitaju se i član i
ha
0
J
e
:_l o

o
�·���
.
-
=
|
.
.
^ e A
,
J æð
.

97
Propi sno učenje Kur'ana
Propis učenJa isti'aze i bismille
Neposredno prije učenja Kur'ana obaveza je proučiti isti'zu
(e'uzu), shodno riječi ma Uzvišenog: 11A kada (pođeš) Kur'an (da)
učiš, utječi se Allahu od prokletog šejtana
:•
ÀÛ
Postoj i vi še verzija učenja isti'aze, a naj poznatija je gornj i m
� J
>
kur'anskim i mperativom naređena: �, ��� �õ,�¡l e'uzu
billahi mine-š-šejtani-r-radžim ¯ što znači utj ečem se Allahu (kod
Allaha zaštitu traži m) od šejtana prokletog.
Dakle, prije samog učenja Kur'ana, obaveza je proučiti isti'zu,
kao što je učimo i na početku namaza, prije samog učenja sura, a
većina j e uleme stanovišta da j e njeno učenje vadži b. Ako nas u
učenju preki ne nešto što nij e vezano za samo učenje, i li ako to nij e
stanka zbog kihanj a ili kašljanj a, kao npr. govor, pravlj enje duže
pauze, zabaviti se čim drugim osim Kur'ana i sl., potrebno j e prij e
nastavka ponovo proučiti isti'azu.
Učenje bismille je sunnet ako učimo s početka sure, i uči se od­
mah nakon isti'aze. Izuzetak j e sura Tewbe prije koj e se bis milla ne
uči. Bi smilla se može učiti poslije isti'aze i kad započinj emo učenje
od sredine sure.
Bismilla glasi: - _¿|,¿|JI � bismillahi-r-rahmani-r-ra­
him u ime Allaha, Milostivog, Samilosnog, što znači, počinjem
(svoje dj elo) u Allahovo i me, tj . radi Allaha, Milostivog (svi m stvo­
renj ima), Samilosnog (samo vj ernicima na Sudnj em danu).
` ` Prijevod značenja sure En-Nahl, Vö.
98
Propisno učenje Kur'ana
Vialba &
ucenle lsU'aze [e'uzeJ l blsmllle
Prije samog početka učenja Kur'ana treba proučiti e'uzu, a na
početku svake sure, osi m sure Tewbe, treba proučiti bismillu.
99
Propisno učenje Kur'ana
Pravila učenia nun saklna l tenvina
Nun sakin �i tenvini (en, in, un) i maj u četiri pravila: idgam, ihfa;
iqlab, i�har, koja su ustvari nj ihov odnos spram harfa koj i ih slijedi.
Naime, svaki harf, kada se nađe neposredno poslij e nuna sakina ili
tenvina, ima određen odnos prema nj i ma i pravilo či tanj a. Prvo j e
pravilo vezano za šest, drugo za petnaest, treće za j edan harf i če­
tvrto za preostalih šest.
Nun sakln
Defnicija
Nim sakin _ j e nun koj i nema hareketa (samoglasnika) na sebi, tj .
nosi sukun. Može biti u imenici, glagolu i li čestici.
Primjeri
Tenvln
Defnicija
0 æ
Tenvin j e dopunski nim bez hareketa koj i dolazi na kraju i menice
- kad se ne zastaje pri učenju na toj imenici. U sl učaj u zastajanja,
nun se uopće ne čita.
Primjeri
1 00
Propisno učenje K ur' ana
I Utauanie Udgaml -

��1
Idgam j ezički znači utapanje, asimilacij a, a stručno predstavlja u ta-

panje nin sakina

(i li nin tenvina) u drugi harf koj i nosi neki
hareket tako da dobij emo j edan harf sa tešdidom čiji su korijeni od
drugog harfa.
Š
est j e harfova idgama koje sadržava riječ:
' �-_.)
Sama real i zacija idgama, zavisno da l i se izgovara uz nazali za­
ciju (gunne) i li ne, dij eli i dgam na dvij e vrste: idgam sa nazalizaci-
j om <� ¡��|i idgam bez nazalizacije <4 �
i
u,p.
UtapanJe uz naalizacllu <�
i
u, p
Defnicija
Defnira se kao utapanje nin sakina � (i li nin tenvina) u drugi
harf, tako da se či ta samo j edan udvostručen harf (sa tešdidom) , čij i
s u korijeni od drugog harfa, pri mj enj uj ući nazalizaciju (gunne) .
Primjena
Kada se nađe nin (sakin ili nun tenvina) prije jednog od četiri harfa:
ja, nin, mim, waw - sadržanih u riječi : (�), utapa se u nj i h
tako da se oni či taj u udvostručeno (sa tešdidom na sebi ), s ti m da
njihov izgovor polazi iz ishodišta harfa nin .. I to j e uz nazalizaci­
ju jedino što ostaje od nuna kada j e u pitanj u izgovor, iako se piše.
Izgovor jednog od četiri spomenuta harfa traje dva hereketa Qed­
na dužina) uz obaveznu nazalizacij u - strujanje vazduha kroz nos,
ali tako da se ne izgube nj ihove osobine. Ovdje se dešava nepotpu­
no utapanje - el-idgamu en-naqis (�\I
i
\,�1 ) .
Primjeri
1 0 1
Propisno učenje Kur'ana
VJežba ¡
UapanJe uz nazallzacllu ��u:j
Kada se nađe harf . (nun sakin ili nun tenvina) prij e j ednog od
četiri harfa: � @ utapa se u njih tako da se oni čitaju udvo­
stručeno (sa tešdidom}, s tim da nj ihov izgovor polazi iz ishodišta
harfa nun ..
1 02
Propi sno učenje Kur'ana
UtapanJe lidulmJ bez nazallzaciJe ��¡¤+|
Defnicija
Defnira se kao utapanj e harfa nin < u jedan od dva harfa: lam
¸ ili ra J .tako da se prvi harf uopće ne čita, a drugi se čita udvo­
stručen (sa tešdidom) .
Primjena
Kad se harf < (nin saki n i l i nin tenvina) nađe prij e harfa lam ¸
ili ra J , prvi se utapa u drugi, tako da drugi čitamo udvostručen
(sa tešdidom) . U ovom je slučaju utapanje potpuno ~ el-idgamu
et-tam (

\

U� � ). bez nazalizacije, a harfovi J i ¸ čitaju se
udvostručeno.
³
³ ¯ o
Npr. r¸e¸_�J� (mi n ledunhu) izgovorit ćemo kao da j e
napisano <�( milledunhu) .
~
Primjeri
1 03
Propisno učenje Kur'ana
VJeiba B
UtapanJe baz nazallzaclle - �_¡¤�|
Kad se harf � (nun sakin ili nun tenvina) nađe prij e harfa lam ¸
ili ra . y prvi se utapa u drugi, tako da ga čitamo kao j edan udvo­
stručen harf (sa tešdidom) .
1 04
Propi sno učenje Kur'ana
ll Skrivani e llhfa'J �US
Ovo j e drugo pravilo neposredno vezano za harf � {nun saki n i l i
nun tenvina), i ima izuzetnu važnost jer uz harf nun obuhvata još
petnaest harfova, te j e tako zastuplj eno gotovo u svakom aj etu.
Defnicija
Jezičko značenje i.fa'a je pokrivanje, a u tedžvidskoj termi nologij i
predstavlja skrivanje harfa � {nun sakin ili nun i z tenvina) u iz­
govoru posredstvom nazalizacije, kada se nađe ispred j ednog od
petnaest određeni h harfova.
Primjena
Kada se harf � (nun sakin i l i nun tenvina) nađe ispred j ednog od
petnaest harfova;
`¨ ' ~` ¯ ` ¨ ` " ' -`

`-'.. ´ª`

'
¯ ` C`

`
�'
ne izgovaram o ha rf nun nego samo njegovu osobinu nazalizacije
(gunne) tj . da struj i glas kroz nos u traj anj u od j edne obične duži­
ne, i iz ishodišta harfa koj i slij edi .
Primjeri
l OS
Propi sno učenje Kur'ana
Viežba 9
Skrivanje �u�|
Kada se harf C (nun sakin ili nun tenvina) nađe ispred j ednog od
petnaest harfova, ne izgovaramo harf nun nego samo njegovu
osobinu nazalizacije (gunne) U traj anj u od j edne obične dužine, i
iz ishodišta harfa koj i sl ijedi.
1 06
Propisno učenje Kur'ana
III PromJena llqlabJ- �½3|
Ovo j e naredno pravilo harfa nun (�) i tenvina, a vezano j e samo
za j edan ha rf � ha rf ba ( µJ
Defnicija
Jezičko značenj e iqlaba je transformacija mjesta i pozicij e nečega.
U tedžvidskoj terminologij i predstavlj a promj enu harfa nun sakin
ili nun tenvina kada se nađe ispred harfa ba u harf mim nad koj i m
pri mij enj uj emo pravilo skrivanja (ibfa').
Primjena

Kada se nun sakin (�) i li nun tenvin nađe ispred harfa ba (
'
),
transformi ra se u harf mim (g), od kojeg izgovaramo samo jednu
njegovu osobinu � nazalizaciju (gunne), da, dok su usta zatvorena,
mim struj i kroz nos u trajanju koliko j edna obična dužina.
Primjeri
1 07
Propisno učenje Kur'ana
VJeiba 10
PromJena ,;S
Kada se nun sakin (¸)i l i nun tenvin nađe ispred harfa ba |�),
transformira se u harf m|m C
¦
), od kojeg izgovaramo samo j ed­
nu njegovu osobinu - nazal izaciju (gunne) , da, uz zatvorena usta,
kroz nos m:mstruj i u traj anj u kol iko j edna obična duži na.
1 08
Propisno učenje K ur' ana
IV Isticani e n1hirJ- J q�
l_har je poslj ednje pravilo iz ove grupe i na određen je način su­
protno prethodni m pravilima koja se zasnivaju na utapanj u harfa
nun ili njegovih osobina u drugi harf. U ovom pravilu nema asimi­
lacij e nego svi harfovi zadržavaj u svoje osobine i ishodišta.
Defnicija
Jezički, i!har j e pojava, pokazivanje, a u praksi predstavlja ( razgo­
vijetno) izgovaranje i isticanje, bez nazalizacije, harfa nun sakin
ili nun iz tenvina kada dođe ispred šest određeni h harfova.
Primjena

Kada se iza nun sakina
'
ili nun tenvina nađe šest harfova -

c
¸
c c ` ¯ ` ´
'
potrebno ga j e izgovoriti iz njegovog ishodišta i bez nazalizacije
(gunne), ne izostavljaj ući ni jednu njegovu osobinu . .
Primjeri
1 09
Propisno učenje Kur'ana
Viaiba 11
IsticanJe ¯ ¸
q

e
Kada se iza nun sakina (_)ili nun tenvina nade šest harfova -


¸
_-
_A Ì )
nun izgovaramo i z njegovog ishodišta i bez nazalizacije (gunne).
l i O
æ
4
ª
.

=

� *
~
Þ
ª
~-
' �=
æ ¯
Propisno učenje Kur'ana
Pravila učenja MIMsakln ,
Uz mim sakin .
¸
·vezana su tri pravila: ihfa' šefevi, idgam mislej­
ni �agir i i�har šefevi. Prva su dva vezana za po j edan harf, a treće
za ostalih dvadeset šest harfova.
Defnicij a
Ha rf mim sakin .
¸
·j e ha rf mim bez samoglasnika iza sebe, a pra­
vila vezana za ovaj harf primij enj uj u se bez obzira da li se zastajala
na riječi čiji je zadnji harf mim ili ne.
I. Usneno skrivanJe (lJla' šefeWIJ



�. 7
Defnicija
U j ezičkom značenj u i.fa' šefevi j e usneno skrivanje, a u praksi
predstavlj a poluizgovor harfa mim sakin .,:uz primjenu nazali­
zacije u traj anju koliko jedna obična dužina.
Primjena
Kada se nađe ha rf mim sakin .
¸
·prije harfa ba("), od harfa mim
izgovara se samo njegova osobina nazalizacije (unne) da vaz­
duh struj i kroz nos i uz malo otvorena usta u traj anju od j edne
obične dužine.
Primj eri
l l i
Propi sno učenje Kur'ana
Vieiba 12
Usneno sakrivanJe ¸
,
�u��
Kada se nađe harf mim sakin

,·prije harfa bã |�), od harfa
mim izgovara se samo njegova osobina nazalizacije (unne) - da
vazduh struj i kroz nos i malo otvorena usta u traj anj u od j edne
obične dužine.
1 1 2
Propisno učenje Kur'ana
Utapania ldantlčnih harova
llduam mislainl

� r\���
Defnicija
Jezički ovo pravilo predstavlja malo utapanj e dva harfa, a termino­
loški j e to utapanje dva ista harfa, prvi sakin, a drugi muteharrik,
u jedan koj i postaje i či ta se udvostručen.
Primjena
Kada se nađe harf mim sakin |�) prij e harfa mim koj i nosi �are­
ket, dolazi do utapanj a te se izgovara udvostručeno mim <r) sa
nazalizacijom u traj anj u koliko jedna obična dužina.
Primjeri
1 1 3
Propisno učenje Kur' ana
Vleiba 13
UtapanJe ldenUčnlh harfova lldglm mlsleJnJ
-

l

\� 'l
Kada se nade harf mim sakin <f) prij e harfa mim koj i nos�ha­
reket, dolazi do utapanja te se izgovara udvostručeno mim (

) sa
nazalizacijom u trajanju koliko jedna obična dužina.
-
- ,
o


-��

1 1 4
Propi sno učenje Kur'ana
lslicanie harta MIM lllhir šelewil
'pt .L'l
Ovo je pravilo vezano za sve harfove osim harfa ba C�).
Defnicija
Jezički i.har šefevi je usneno isticanje, a u praksi predstavlja isti­
canj e harfa mim sakin kada se nađe ispred svih harfova osim har­
fova mim i ba. Nazvan j e usneni j er se mim izgovara sa usana.
Primjena
Kada se pri učenju Kur'ana nađe harf mim sakin <f) prije bilo ko­
jeg harfa, osim harfa ba C�)i mim C
¦
), potrebno j e izgovoriti ga
razgovij etno sa svim njegovim osobinama.
Primjeri
.
,. o •
o
. • ¯

l i S
Propisno učenje Kur'ana
Viaiba 14
lsUcanJa harfa mim llzhar šefewll


,

.
q7

Kada se pri učenj u Kur' ana nade ha rf m|msakin .,:prij e bilo ko­
j eg harfa, osim harfa bã |�)i harfa m|m C
¦
), potrebno je izgo­
voriti ga razgovijetno sa svim njegovim osobi nama.
1 1 6
� ~
�� �


Propi sno učenje Kur'ana
Pravilo udvostučenih (mušeddedel
nin . ¸· i mim .
;
·
Defnicija
Svaki harf u arapskom j eziku može nositi tešdid, pa tako i harfo­
vi nin (j) i mim C
¦
) Međutim, za razliku od ostalih harfova od
koj ih se svaki, kada nosi tešdid, jednostavno izgovara kao dupli
harf, nin (�) .mim .,:izgovaraj u se uz nazalizaciju u traj anj u
od j edne dužine.
Primjena
Kada se nađe nun sa tešdidom (�)ili mim sa tešdidom .,:
obavezno j e izgovoriti ih uz nazalizaciju ¯ da struj i vazduh kroz
nos u trajanju od j edne dužine.
Primjeri
w
D
0
w�
u
W
�| U
¯ +
.
1

W
"« .
¸

� 4 °

.�
~ ~
1 1 7
Propisno učenje Kur'ana
Vieiba 15
Pravilo poJaCnlh lmušeddedeJ nun .�)l mim .
·
Kada se nađe nim sa tešdidom (�)ili mim sa tešdidom .
¸
·
obavezno j e izgovoriti ih uz nazalizaciju da struj i vazduh kroz
nos u trajanj u od j edne dužine.
1 1 8
Propisno učenje Kur'ana
Pucketanje lqalqalaJ · U â â¡
Defnicija
Qalqala je pucketanje (odskakanje) harfa na njegovom ishodištu,
kada se nađe sakinom, na kraju ili u sredini riječi. Ovu osobinu po­
sjeduje pet harfova koj i su sadržani u riječi C�� b¡).
Primjena
Kada se jedan od pet harfova C� .
Q
. �. z . _) nađe i bude sa­
kin, obavezno ga je izgovoriti sa pucketanjem na njegovom isho­
dištu. Shodno intenzitetu qalqala se dijeli na tri vrste: mala, sred­
nja i velika.
Mala qalqala (�

U)je slučaj kad j edan od pet harfo­
va dođe u sredini rij eči, srednja t�¡U), pri kojoj j e puc­
ketanje većeg intenziteta od male, predstavlja j edan od pet harfova
kada dođe na kraj u rij eči, i treća velika qalqala (�
_
U ),
pri kojoj j e intenzitet pucketanja najveći, predstavlja j edan od pet
harfova kada udvostručen (sa tešdidom) dođe na kraju riječi.
Primjeri
Mala qalqala
Srednja qalqala
0 �
g
_
g
¿
. � k _uk �ì
Velika qalqala
. .
.


. �
, �
-
· ,
1 1 9
Propi sno učenje Kur'ana
Vieiba 1&
PucketanJe º U À 1 À ¡
Kada se j edan od harfova |o

_� �k z� _)nađe da je sakin,
obavezno ga je izgovoriti sa pucketanjem na njegovom ishodi­
štu. Ako dođe u sredini rij eči puketanj e je manj eg intenziteta, ako
dođe na kraju riječi intenzitet je veći, a kada dođe na kraju riječi i
nosi tešdid na sebi intenzitet pucketanja j e najveći.
Mala qalqala
Srednja qalqala
.�

. .|. _.; :
æ
Velika qalqala
1 20
Propi sno učenje Kur'ana
Dužine - s¡,
Dužine ( mudud) su jedno od najvažni ji h poglavlj a u tedžvid­
skoj nauci. Zastuplj ene su kroz sve aj ete časne Knj ige i vrlo su
preci zno ustanovlj ene, a samo nj i hovo prakti ci ranj e je pri uče­
nj u obavezno.
Defnicija
U arapskom j ezi ku medd znači oduženj e, duži na, a u tedžvid­
skoj termi nologij i predstavlj a oduženj e i zgovora harfa radi
određenog razloga koj i je prouzroči o duži nu. Tri su harfa koj i
grade dužinu, tkz. harfovi medd: waw sakin (])kad prije nj ega
dođe harf sa damom, j a sakin ( �) kad prije njega dođe harf
sa kesrom i elif sakin [ i) kad pri j e nj ega dođe harf sa fethom.
Ova tri harfa, koj i su j oš zovu hurufu-1-'ille ( lI ..J_), u
navedeni m slučaj evi ma, grade duži ne ( mudud). I nače obi čna
duži na u tedžvidskoj nauci može bi ti sa tri samoglasni ka: U, i,
a, a ta j e duži na poput duži ne samoglasnika u naši m rij eči ma:
l uka, si n, nana.
Međutim, duži ne se j avljaju i u nekim drugim slučaj evima,
koj e ćemo j edan po j edan pobrojati i opisati. Sve se dužine dij e­
l e na dvije vrste: obična (�) i izvedena ( �)), a svaka od
nj ih i ma podvrste koj e j e -potrebno pojedinač�o savladati i pri­
mj enj ivati pril ikom učenj a kur' anskih aj eta.
1 2 1
Propisno učenje Kur'ana
l Osnovna loblčnaJ dolina - ��.I
Ova je dužina (medd asli) obična dužina čiji je uzročnik jedan od
tri harfa medda u narednim slučajevi ma: waw _) kad prije njega
dođe harf sa dammom, elif t ) kad prij e njega dođe harf sa fet·
hor i ja C_) kad prij e nj ega dođe ha rf Sa kesrom, a SVe UZ uvjet
da poslije ne dolazi hemze ni ti harf sa sukunom ili tešdidom. Ovaj
medd traje jednu dužinu i obavezno j u j e primj enj ivati pri učenju.
Primjena
Kada dođe harf koj i nosi dammu, a poslij e njega waw sakin (])
harf j e obavezno proučiti produžujući njegov samoglasnik u j ednu
dužinu (dva hareketa) izgovarajući i, ili kada dođe harf koj i nosi
ð
fethu i poslije njega elif sakin t ) , samoglasnik a uči se u traj a-
nj u od j edne dužine • a, ili kada dođe harf sa kesrom i poslije nje­
ga harf ja sakin (�), njegov samoglasnik i obavezno je proučiti u
traj anj u od j edne dužine - i.
Primjeri
0
*
P P 0

ili |
3

>
0
J
7 ~
7
��
0
< 0 • • 0



k
� ~J
b
~J
b
¬
~ ¯
U ovim primjerima smo radi lakšeg razumij evanja dužine sta­
vili sukune na huruful medd iako se oni i nače ne pišu.
1 22
Propi sno učenje Kur'ana
Viežba 11
Obična duilna - �� .
Kada dođe harf koj i nosi dammu i poslije njega harf waw sakin
(]). obavezno je samoglasnik u proučiti u trajanju od j edne du*i­
ne - u. Kada dođe harf koj i nosi fethu i poslij e njega elif sakin ( )
uči se j edna dužina samoglasnika a " a. Kada dođe ha rf sa kesrom
i poslije njega harf ja sakin (�), obavezno j e sam oglasnik i učiti u
trajanj u od j edne dužine " i.
~



� > ¯
1 23
Propi sno učenje Kur'ana
Dužina spojene zamjenice lmedd sile sugraJ
*� u..
U običnu dužinu spadaju još dvij e vrste dužina: dužina spojene za­
mj enice ( medd sile �ugra) i kompezacijska dužina (medd 'iwed) .
Dužina spojene zamjenice či ni li čna zamjenica trećeg lica j ed­
nine muškog roda C«)spojena sa rij eči ili veznikom. Potrebno j e
naglasiti da svaki harf ha C«)nije lična zamj enica, nego može biti
sastavni di o neke riječi. Ko ne može prepoznati zamjenicu, na oba­
vezu čitanj a j edne dužine aludira mali znak (..) ili drugi znak po­
put zareza koj i stoji iza rij eči i ukazuje da se zamj enica čita dugo.
Primjena
Kada se na kraju riječi nađe zamjenica trećeg l ica muškog roda
C «), da nosi dammu ili kesru, a harf prije zamj enice nosi !eki ha­
reket (dakle, da nije sakin i ne nosi fethu), zamj enicu j e obavezno
učiti u traj anj u od jedne dužine. Izuzetak j e situacija da nakon za­
mj enice dođe harf hemze, kada se zamj enica uči četiri heteketa
(dvije obične dužine), a ako dođe harf sa sukunom onda se čita
samo jedna dužina. O ovom će biti posebno govora.
Primjeri
1 24
Propi sno učenje Kur
'
ana
Vieiba 18
Dužina spoJene zamJenice - _�� �� -
Kada se na kraju riječi nađe zamjenica trećeg lica muškog roda
(«),da nosi dammu ili kesru, a harf prije zamjenice nosi neki ha­
reket (dakle, da nij e sakin i ne nosi fethu), zamjenicu j e obavezno
učiti u traj anj u od j edne dužine.
~
P æ P ·
. æ
P

"�
Q 7 �l3_l
~ ~ ~ ¬
¯C .
� � � ,
- >
1 25
Propi sno učenje Kur'.ana
Kompezaciiska dužina [medd 'iwedJ
�_
×
U običnu dužinu svrstava se i medd 'iweg ¯ kompezacijska duži­
na, što predstavlj a tenvin en koj i, prilikom stajanja na nj emu, za­
mjenjuje izgovor jedne dužine (samoglasnika a) ¯ a.
Primjena
Kada zastanemo na rij eči čij i zadnj i harf nosi tenvin en, obave­
zno je umjesto tenvina en izgovoriti j ednu dužinu samoglasnika
a. Ovo se dužina izgovara samo ako stanemo na riječi koja nosi
tenvin en, a ako prelazimo preko riječi, tenvin en čitamo kako j e i
napisan.
Primjeri
1 26
. Propi sno učenje Kur'ana
Viefba 19
Kompezacl)ska dolina- �¸×
Pri zastaj anj u na rij eči čij i zadnji harf nosi tenvin en, obavezno j e
umjesto tenvina i zgovoriti j ednu duži nu samoglasnika a.
1 27
Propisno učenje K ur' ana
Napomena
Vezano za dužine valja napomenuti na dva moguća rasporeda har­
fova koje srećemo u Kur'anu. Jedan je da nakon riječi koja se zavr­
šava običnom dužinom dođu harfovi _ ili _ koji grade dužinu.
U ovom se slučaju prva riječ čita sa običnom dužinom - dva hare­
keta, a naredni se harf čita bez utjecaja na prethodnu riječ. Drugi je
slučaj kada nakon jednog od harfova koj i čine dužinu, a koj i nose
znak udvostručenja (tešdid) dođe isti harf. Udvostručeni harf se čita
udvostručeno, a dužina koja slijedi ne odstupa od osnovnih pravila
dužina. Kod oba slučaja se sastaju harfovi koj i čine dužinu, čime se
potvrđuje postojanje dužine, a po čemu je i nazvana potrđena du­
žina (medd temkin " �×) . Stavlj ena j e u napomenu jer ne
nosi nikakvo novo niti odstupajuće pravilo od osnovnog.
Primjena
Kada prilikom učenj a dođu j edan do drugog harfovi, koj i grade
dužine, uči se shodno osnovnim pravilima o dužinama bez ika­
kvog odstupanj a.
Primjeri
1 28
æ ×× æ
1, � ~ 1,
Propisno učenje Kur'ana
Viaiba 20
Potvraena dužina lmedd temkinJ -�×
Kada prilikom učenja dođu j edan do drugog harfovi koj i grade du-

žine, uĆi se shodno osnovnim pravilima o dužinama bez ikakvog
odstupanj a.
1 29
Propisno učenje Kur'ana
II Izvedena dužina- �¸ .I
Ova j e dužina izvedena i z obične, a njeni su uzročnici hemze i su­
kun kada dođu nakon harfa koj i gradi običnu dužinu, ili u situaciji
da se sastanu dva hemzeta.
1. Dužina prouzrokovane hemzatom
SastavlJena dolina lmedd mue1111 ¯
.�¸: � .
Kada u istoj rij eči poslije harfa, koj i gradi dužinu dođe hemze, na­
staje sastavlj ena dužina ( medd mutte�il) . Upravo zbog sastajanja
harfa dužine i hemzeta u istoj rij eči ovaj je medd i dobio ime mU­
tte�.. što znači sastavljen. Obaveza j e ovu dužinu učiti četiri ili pet
hare keta.
Primjena
Kada se u istoj riječi nađe harf, koj i gradi običnu dužinu i nepo­
sredno poslije njega hemze, obična se dužina transformira u sa­
stavlj enu " medd mutte�il, i obavezno j e produžiti nj en izgovor
četiri ili pet hareketa. Produženje vrijedi za sva tri samoglasnika:
a, i, u.
Primjeri
1 30
0

.~
3
»
Propi sno učenje Kur'ana
Viežba 21
Sastavljena lill obaveznaJ dolina - (¸ )_. ±
Kada se u istoj riječi nađe harf koj i gradi običnu dužinu i nepo­
sredno poslij e njega hemze, obična se dužina transformira u sa­
stavljenu, i obavezno ju je učiti četiri ili pet hareketa.

æ

,
/


+
1 3 1
Propi sno učenje Kur'ana
Rastavjena dužina [medd munlesiiJ
¯ _ ±
Ako na kraju rij eči dođe harf, koji gradi dužinu, a hemze bude
prvi harf u narednoj rij eči nastaje rastavljena dužina. Zove se ras­
tavljenom jer se uzročnici ove dužine rastavljaju dvj ema riječima
čiji su oni sastavni dijelovi. Ova se dužina takođe obavezno uči če­
tiri ili pet hareketa.
Primjena
Kada se na kraj u riječi nađe harf medd koj i je uzrokovao običnu
dužinu, a hemze na početku riječi koja j e slij edi, obična dužina na
njenom kraju pretvara se u rastavljenu ~ med munfe�il, te se izgo­
vara četiri ili pet hareketa. Neki učači ovo produženje ne smatraju
obaveznim, dozvolj avaj ući da se uči samo j edna dužina (dva hare­
keta), međutim, imaj ući u vidu da postoji mutevatir rivaj et kako je
Hafs učio po prvoj verzij i, rukovodit ćemo se po nj oj . Produženje
takođe vrijedi za sva tri samoglasnika: a, i, u.
Primjeri
1 32
�l Y
¬ ¬
æ
æ
7
æ
J,`¸
Propisno učenje Kur'ana
Vieiba 22
Rastavljena dužina ¯ _±
Kada na kraju rij eči dođe harf medd koj i j e uzrokovao običnu du­
žinu, a hemze na početku rij eči koja j e slij edi, obična dužina na
njenom kraju pretvara se u rastavljenu " med munfe�il, te se izgo­
vara četiri ili pet hareketa.
7
>
+
�¸u| L+,.\¸
1 33
Propisno učenje Kur'ana
Velika duiina spoJena zamJenica
[madd sila kubral
_� <| J -
Ako na kraju rij eči dođe spojena zamjenica trećeg lica muško­
ga roda C·)koja je uzročnik obične dužine, a prvi harf u narednoj
rij eči bude stalno hemze (qafi), nastaje velika dužina spojene za­
mejnice medd �ile kubra Ova se dužina naziva velikom duži­
nom, jer se u odnosu na običnu dužinu spojene zamjenice učenje
produžava na četiri ili pet hareketa.
Primjena
Kada se na kraj u rij eči nađe zamjenica trećeg lica muškoga
roda C·)koj a gradi običnu dužinu, i slij edi je riječ koj a počinj e sa
stalnim hemzetom (qat'i), obična dužina na nj enom kraju pretva­
ra se u veliku dužinu spojene zamj enice medd �ile kubra, te se
izgovara četiri ili pet hareketa. Već smo kazali da kod spoj ene za­
mjenice dužina nastaje samo u slučaju samoglasnika i i i , odno­
sno nakon damme ili kesre.
Primjeri
1 34
Propisno učenje Kur'ana
Vieiba 23
Velika dužina zamJenice · _� u×
Kada se na kraj u riječi nade spoj ena zamjenica trećeg l ica muš­
koga roda |·)koja j e uzročnik obične dužine, i slij edi je riječ koja
počinj e sa stalnim hemzetom (qat'i), obična se dužina iz prve ri ­
ječi pretvara u veliku dužinu spojene zamjenice, te se izgovara če­
tiri i li pet hareketa.
1 35
Propisno učenje Kur'ana
2. Izvedene dužine prouzrokovan&
sukunom ili tešdidom
Duilna prouzrokovan& udvostručenlm harfom
lmedd IIim kellml museqqall ¸ �� �_;±
Ovoj je dužini uzročnik udvostručeni harf koj i dođe u jednoj riječi
nakon harfa, koji gradi običnu dužinu. Ako nakon harfa meddJhar
fa koj i gradi običnu dužinu) dođe udvostručeni harf, npr. LJ
(el-haqqah), nastaje dužina prouzrokovana udvostručenim har­
fom koju je obavezno učiti šest hareketa.
Primjena
Kada nakon harfa, koj i gradi običnu dužinu {harf medd) dođe
u istoj rij eči harf sa tešdidom, obična se dužina transformira u
dužinu prouzrokovan U udvostručenim harfom medd lazim ke­
limi museqqal, koju j e obavezno izgovarati u traj anj u od šest
hare keta.
Primjeri
1 36
Propisno učenje Kur'ana
Vieiba 24
Obavema dolina sa poJaCanlm harom u riJeCI
-
÷


¡
¡�±
Kada nakon obične dužine koju j e prouzrokovao harf medd u istoj
riječi dođe harf sa tešdidom, obična se dužina transformira u du­
žinu prouzrokovanu udvostručenim harfom i uči se šest hareketa.
· ·
· ,¸ -
_�| LL|
. -
1 37
Propisno učenje Kur'ana
Duilna prouzrolovana sulunom
lmedd llzim lellml munanen
¯ • ,,.I ��

j-I ±
Ova j e dužina uzrokovana sukunom, a grade j e harf koj i tvori
običnu dužinu i harf sa sukunom kada ga slijedi. Obavezno ju je
učiti šest hareketa. Ovaj medd je u Kur'anu došao samo na dva
mjesta, oba u suri }unus.
Primjena
Kada nakon obične dužine koju j e prouzrokovao harf medd dođe
harf sa sukunom u istoj rij eči, obična se dužina transformira u
dužinu prouzrokovanu sukunom ~ medd Hizim kelimi mu.hafef,
koj u j e obavezno izgovarati šest hareketa.
Primjeri
7 ¸

o
" o :

$
1 38
Propisno učenje Kur'ana
Vielba 25
Dužina prouzrokovana sukunom
¯ L .?I � ,,� .
Kada nakon obične dužine koju je prouzrokovao harf medd dođe
harf sa sukunom u istoj rij eči, obična se dužina transformira u
dužinu prouzrokovanu sukunom, koju j e obavezno izgovarati šest
hare keta.
.
e
L
7
,
o

+
.

.
=
o ,
>
.
>
o -
ð "
-
¯æ
>
o
o
.
,
¸�i�
�J

o "
o
¸�¯

«-
"J
1 39
Propisno učenje Kur'ana
Duilna riJeči na killi se staJe lmedd 'arid 11-s-sukOnJ
���¸o ±
Ova dužina nastaje kada se staje na rij eči u kojoj nakon harfa,
koj i gradi običnu dužinu (harf medd) dolazi posljednj i harf rije­
či. Zbog staj anja na toj riječi posljednji je harf sakin, koji na takav
način utječe na samu dužinu. Po tome ova vrsta nosi ime. Kada
stajemo na toj riječi, dozvolj eno je dužinu učiti dvije, četiri ili šest
hareketa. Isti broj hareketa trebamo koristiti pri svakom staj anju
u istom učenj u.
Primjena
Kada u j ednoj riječi nakon harfa koj i gradi dužinu dođe poslj ednj i
harf riječi, kod stajanja na njoj dužinu možemo učiti u traj anj u od
dva, četiri, ili šest hareketa.
Primjeri
Napomena: Sukun na zadnj im harfovima ovih rij eči se ne piše
j er u osnovi on tu i ne stoj i, nego se čita samo u slučaju kada sta­
nemo na dotičnoj riječi. U ovim primj erima je napisan radi lakšeg
razumij evanja duži ne.
1 4o'
Propi sno učenje Kur'ana
VJeiba 26
Duilna riJeCI na koJoJ se stale - ��

¸o »
Kada u jednoj rij eči nakon harfa, koj i gradi dužinu dođe posljednji
harf riječi, kod staj anj a na nj oj dužinu možemo učiti u trajanju od
dva, četiri, ili šest hareketa.
�|
1 4 1
Propisno učenje Kur'ana
Dužina haron Rn:
N8Nl li lmedd ß0l · �×
Ova dužina nije klasična dužina samoglasnika, nego je to rasteza­
nje harfova l i n waw _ i ja _, u određenim situacijama. Dobi­
la je naziv po osobini koja se na arapskom zove lin { nježnost, bla­
gost) čij i harfovi waw i ja,. kada su sakin, budu posebno mehki i
blagi. Nastaje pri stajanju na riječi kada harf lin (waw ili ja) bude
predzadnj i harf u njoj i usto sakin, a prije njega harf sa fethom.
Stoj eći na toj rij eči, produžit (rastegnut) ćemo izgovor harfa lin ¦_
ili _) u traj anj u od dva, četiri ili šest hareketa. Ovdje treba obrati­
ti pažnj u da se pri rastezanju harfa lin ne ubaci koj i samoglasnik,
što j e česta grješka kod poj edinih učača, npr. da se i zgovori §ajji
umjesto §ajjf
Primjena
Kada harf lin ¦_ ili _;bude sakin i predzadnj i u riječi, a prije nje­
ga harf sa fethom, pri staj anj u na toj riječi izgovor harfa waw ili ja
rastežemo u trajanju od dva, četiri ili šest hareketa.
Primjeri
1 42
• 0
æ
�.
p
Propisno učenje Kur'ana
Vieiba 21
Dolina rastezanJa harfa ¯ �×
Kada harf lin (J ili
'
) bude sakin i predzadnj i u rij eči, a prije nje­
ga harf sa fethom, pri staj anj u na toj riječi izgovor harfa waw ili ja
rastežemo u trajanju od dva, četiri ili šest hareketa .
• 0 : 0
~

-
P
æ
^
- ¸ �')
1 43
Propisno učenje Kur'ana
Duilne harfova s poCell a poJedinih sura
¯ ¸¸�¸,¡¸

¡×
Na početku nekih sura prvi su aj eti harfovi, koj i ne či ne klasične
riječi, nego su to tkz. hurufu fevatihi·s·suver - harfovi koj ima po­
či nj u sure, i oni imaj u svoje posebno značenj e. Dio učenj aka kaže
da su ovi harfovi jedna vrsta izazova za one, koj i ne vj eruju u Alla­
hovu Knj igu - kao da se nj i ma kaže: Evo od ovih su harfova sači­
njene kur'anske sure i aj eti, pa ako ste kadri, napišite vi šta slično . . .
Ima i drugih mišlj enj a, ali j e u svakom slučaj u nj ihovo čitanje pre­
cizno ustanovljeno i svi harfovi koji su došli s početka nekih sura,
osi m elia, či taj u se dva, četiri i l i šest hareketa.
Ovih harfova ima ukupno četrnaest, a sadržani su u riječi:
�=_

��
i oni grade dužine. Čitaj u se po i menu, npr. qaf, sin, ha. . . a gra­
de tri vrste dužina: medd elifat (dužina elifa), medd Hizim harf
museqqal (dužina harfa koj i gradi utapanj e) i medd lazim harf
muhafef (dužina harfa koj i ne gradi utapanj e). Praktična razlika
među nj ima j e u trajanj u dužine koje nose u svom i menu, a ukrat­
ko možemo reći da dužinu elifa, čij i su harfovi sadržani u rij eči:
_ j izgovaramo u trajanju od dva hareketa, a dužine svih
ostalih harfova uče se u trajanju od šest hareketa osim harfa _kod
kojeg je harf lin (ja) iz njegovog imena dozvolj eno izgovoriti (ra­
stegnuti) četiri ili šest hareketa.
1 44
Pro
p
i sno učenje Kur'ana
VJežba 28
Dužina ellfa lmedd ellfaU _�
Kada se na početku sure nađu samostalni harfovi: b'
l
' _ .Jk .•
elif, koj i j e u njihovom imenu i zgovara se u traj anju od dva hare­
keta.
1
' !
1

Ö

1 45
Propisno učenje Kur'ana
VJeiba 29
Duflna harfa koJI uradi utapanJe
lmedd llzlm farn museqqall - �� � , _).
Kada se na početku sure nađe harf, koj i u svom imenu ima dužinu,
a nakon duži ne harf koji tvori utapanj e (idgam) , obavezno se uči
šest hareketa. Ova dužina nastaje samo ako nakon tog harfa dođe
harf nad koj i m se primjenjuj e utapanj e.
1 46
· -

m m~
_4 � .

Propisno učenje Kur' ana
Viefba 30
Dužina harfa koJI ne gradi utapanJe
lmedd 11z1m farn munanen - �|¸, ,¸,|±
Kada se na početku sure nađe harf, koj i u svom i menu ima dužinu,
a nakon dužine harf koj i ne tvori utapanj e (idgam), obavezno se
uči šest hareketa.
m
m
1 47
Propisno učenje Kur'ana
Izgovor imena Allah
Harf lam ¸u arapskom je j eziku, kao što smo već kazali, mehak,
i to j e njegova osnovna osobina koj u treba stalno primj enj ivati pri
izgovoru ovog harfa. Izuzetak su dva slučaj a, oba su u rij eči, imenu
našeg plemenitog Gospodara, Allah, kada prij e nje dođe rij eč čij i
poslj ednj i harf nosi fethu ili dammu. Tada se u riječi lam izgovara
krupno. Ovaj j e krupan izgovor pri mj eren imenu Uzvišenog, što
učenj aci drže za razlog ukrupnj ivanj a harfa lam. Ako prije rij eči
Allah dođe harf s kesrom, lam se izgovara tanko.
Primjena
Kada se prij e riječi Allah nađe riječ čiji poslj ednj i harf nosi fet­
hu ili dammu, lam se izgovara krupno, kao i elif, koji ga slijedi.
Ovaj elif se inače ne piše, ali se izgovara u trajanj u obične dužine
(dva hareketa samoglasnika - a) i obavezno krupno.
Primjeri
Kada prije rij eči Allah dođe kesra, |amse uči tanko.
Primjeri
-
l l
`
l . p
¯
1 48
Propi sno učenje Kur'ana
Vieiba 31
Izgovor Imena Allah
Kada se prij e riječi Allah nađe riječ čij i poslj ednj i harf nosi fethu
ili dammu, lam se izgovara krupno, kao i elif, koji ga slij edi. Ovaj
elif se inače ne piše, ali se izgovara u traj anju obične dužine i oba­
vezno krupno.
Kada prije riječi Allah dođe kesra, him se uči tanko.
1 49
Propi sno učenje Kur'ana
Izgovor harfa ra
Spomenuli smo da se harf ra, zavisno od hareketa koji nosi i koje
nose harfovi prije i poslij e nj ega, može izgovarati krupno i meh­
ko. Ove j e slučaj eve neophodno zapamtiti, jer je nj ihova pri mj ena
ustanovljena prij enosom od Poslanika, s. a.v.s.
I SO
Primjena
Krupan izgovor harfa ra
l . Kada ra nosi dammu ili fethu
2. Kada je ra sakin, a prij e njega harf sa dammom ili fet­
hom
3. Kada j e ra sakin, a prij e njega hemze sa nestalnom ke­
sram
4. Kada j e ra sakin, prij e njega harf sa stalnom kesrom, a
poslij e harf isti'la' koj i nosi dammu ilifethu
5. Kada j e ra sakin zbog zastaj anja na rij eči, a prij e j e harf
sa dammom ili kesrom
6. Kada j e ra sakin, a prij e dođe harf sakin prij e kojeg j e
harf sa dammom ili kesrom
Primjeri

¡


��|
1
,
¡
�´ ' )�
b

« «
w
J



J
���


-��
J
J

¹¸· �

Propi sno učenje Kur'ana
Viežba 32
Krupan Izgovor harfa ra
Kada ra nosi dammu ili fethu
e _ , e
~
³ -
� ��,�, �

�s· �

� � »¦�
~ ~
Kada je ra sakin, a prij e njega harf sa dammom ili fethom
³
.
_ }



."

~�

.
,
,

��-
+
Kada je ra sakin, a prij e njega hemze sa nestalnom kesrom
�,¸�,.,,|�

,�|
~
-
Kada je ra sakin, prij e njega harf sa stalnom kesrom, a poslij e
harf isti'la koj i nosi dammu ilifethu
- v ~ e ~
_=¸

~ �


~¸�
� ¯
Kada je ra sakin zbog zastaj anja na riječi, a prij e je harf sa da­
mmom ili Jethom
Kada je ra sakin, a prije dođe harf sakin prij e kojeg je harf sa
dam mom ili fethom
1 5 1
Propi sno učenje Kur'ana
Mehki Izgovor harfa rl
l. Kada ra nosi kesru
2. Kada je ra sakin, a prije njega harf sa stalnom kesrom,
i ne slijedi ga harf isti'la'
3. Kada j e ra sakin, a prij e njega harf lin j a sakin
4. Kada je ra poslj ednje u rij eči na kojoj zastajemo, a prij e
j e harf sa kesrom
S. Kada je ra poslj ednj e u riječi na kojoj zastaj emo, a prij e
j e harf sakin i prije njega harf sa kesrom
Primjeri
I na kraju ovog pravila treba reći da je harf ni dozvoljeno izgovoriti
na dva načina, i krupno i mehko, u slijedećim riječima:
1 52
o
æ
Propi sno učenje Kur'ana
Viežba 33
Mehki Izgovor harfa rl
Kada ni nosi kesru
Kada je ra sakin, a prije njega harf sa stalnom kes rom
Kada j e ra sakin, a prij e njega harf ja ·sakin
Kada j e ra poslj ednj e U rij eči na kojoj zastajemo, a prij e je harf
sa kesrom
Kada je rãposljednj e U rij eči na koj oj zastajemo, a prije j e
harf sakin i prije njega harf sa kesrom
o
o
o
( .. (

1 53
Propi sno učenje Kur'ana
Pravila identičnih, sličnih i harlova sa istim
ishodištem
Idgam je i u ovom pravilu utapanje harfa sakin u harf sa hareketom,
tako da nastane udvostruče ni harf. Na osnovu razloga koj i uzrokuj u
utapanje (i dgam); dij el i se na tri vrste: utapanj e čij i je uzročni k su­
sret dva ista harfa ( istog ishodišta i osobina) - idgam mutemasilej n,
susret dva harfa istog ishodišta - idgam mutedžanisejn, susret dva
harfa bliskih ishodišta i osobi na - idgam muteqaribej n.
Pravilo dva identična harfa lldalm mutemlšllelnl
Primjena
Kada dođe harf sakin prije harfa koj i nosi hareket, a podudare
se u ishodištu i osobi nama, drugim riječima kada se sastanu dva
identična harfa, nastaj e utapanj e prvog u drugi harf koj i se izgova­
ra kao udvostručen harf (sa tešdidom).
Primjeri
1 54
Pro
p
i sno učenje Kur'ana
Vieiba 34
Pravno dva ldanucna harfa
Kada se sastanu dva identična harfa, nastaje utapanj e prvog u
drugi harf koj i se izgovara kao udvostručen harf (sa tešdidom) .
1 55
Propisno učenje Kur'ana
Pravilo dva harta istog ishodišta
(fukm mutedžlniseinJ
Kada se nađe harf sakin i nakon njega harf sa hareketom, oba iz
istog ishodišta, a različitih osobina, nastaje
h
ukm mutedžanisejn
¯ utapanj e prvog u drugi harf koj i se čita sa tešdidom. Ovo se pra­
vilo j avlja kod tri grupe harfova.
Prva grupa su harfovi »b � b � , a utapanje nastaje kad harf
� dođe prije harfova � i »y i kada harf � sakin dođe prije harfa
�. Također, kada harf »sakin dođe prije harfa � .
Druga grupa su harfovi lv � v �y a utapanje nastaje kad harf
� sakin dođe prije harfa l,i kad harf �sakin dođe prije harfa .�.
Treća grupa su harfovi � i gy a nastaje kad harf �bude
sakin i dođe prij e harfa g
Primjena
Kada harf � sakin dođe prij e harfova � i J, drugi harf (dakle � ili
b) izgovara se sa tešdidom, a prvi se uopće ne čita. I kada harf �
sakin dođe prij e harfa � • .. izgovara se sa tešdidom a � se uop­
će ne čita. Kada harf � sakin dođe prij e harfa l,harf lse izgova­
ra sa tešdidom a � se uopće ne čita. I kada harf �sakin dođe pri­
je harfa �. harf � se čita sa tešdidom a � se uopće ne čita. l kada
harf �sakin dođe prije harfa g• utapa se u gi izgov
;�
a
��
9
a sa
tešdido

.
l
y
laksi to je kao da je npr. umjesto rij eči �J na-
ª * w
.
pisano �· Nema idgama ako se desi drugačij i raspored harfo-
va. Treba još reći da. se k9d slučaj a pretvaranja harfa Ju .., što j e
7
došlo u primjeru , od harfa Jostaje samo to da se iz nj e-
govog ishodišta počinj e izgovarati harf ..,
1 56
Propi sno učenje Kur'ana
Primjeri
w ¤
¯ ¯ ¯:
.

C- ·
3
~
� b>ì
+ ¤

+~
·,
1 57
Propi sno učenje Kur
'
ana
Vieiba 35
Pravilo dva harfa Istog lshodllta
Kada harf � sakin dođe prije harfova � ili b, prvi se utapa u dru­
gi koj i se izgovara sa tešdidom.
I kada harf � sakin dođe prije harfa �. utapa se u � i izga­
varamo ga sa tešdidom. I kada harf lsakin dođe prij e harfa �
izgovara se sa tešdidom s tim da od harfa lostaj e samo to da se
iz njegovog ishodišta poči nj e izgovarati ha rf �.
I kada harf � sakin dođe prij e harfa ±, utapa se u ±i izgova­
ramo ga sa tešdidom. I kada harf �sakin dođe prije �. utapa se
u � i izgovaramo ga sa tešdidom.
I kada harf �sakin dođe prije harfa g,utapa se u gi izgovar­
amo ga sa tešdidom.
1 58
Pro
pi sno učenje Kur'ana
Utapanje dva slična harta
nduam muteaaribeinl
Ovaj idgam podrazumij eva da su dva harfa koj a se susretnu bl iska
po osobinama i ishodištima. Nj ihov susret uzrokuj e utapanj e pr­
vog harfa, koj i je i nače sakin, u drugi. U Kur'anu do ovoga pravila
dolazi samo kod dvije grupe harfova: ,¸i .) i (_i D,.
Primjena
Kada se harf ¸sakin nađe ispred harfa J• dolazi do utapanj a pr­
vog u drugi tako da se izgovara harf . sa tešdidom, a harf ¸uop-
M _ P 7
će se ne čita. ¡pr. riječ �.
_
¡ (we qui rabbi) čitat ćemo kao da j e
napisano ,¸¡ (we qurrabbi). I kada se harf _sakin nađe prij e
larfa ¿ ,dolazi do utapanja prvog u drugi, tako da čitamo harf
L, dakle sa tešdidom, a harf _uopće ne izgovaramo. Nema sliva­
nja (idgama) ako raspored harfova bude drugačij i. U pogledu po­
sljednjeg primjera, preneseno j e spojeni m senedom (lancem) pre­
nosilaca, da od harfa _ ne ostaje ništa pri izgovoru osim što iz
njegovog ishodišta poči nj e izgovor harfa L.
Primjeri
1 59
Propi sno učenje Kur'ana
Viefba 3&
UtapanJe dva slična harfa
Kada se harf ¸
.
sakin nađe ispred harfa .• utapa se u harf . kojeg
w
izgovaramo sa tešdidom: .·
l kada se harf _sakin nađe.prij e harfa D,utapa se u harf D
kojeg izgovaramo sa tešdidom: D.
1 60
t o
. ,.
o J
���- �L-
¯ ¯ ¯ æ

o
,
o
". .. ..

-

,
Propi sno učenje Kur
'
ana
Vrste zastajanja pri učenju
�,

�,
Ovo pravilo ukazuj e na vrste zastajanja prouzrokovane određe­
nim potrebama i shodno značenj u koj e se dobij a zastaj anj em na­
kon određenih riječi. Naime, zastaj anj e �; .u Kur'anu uslov­
lj eno značenjem koje se nj i m postiže podij elj eno j e na pet vrsta:
lazim (obavezno), tam (upotpunjeno), kat (zadovoljavaj uće), ha­
sen (dobro), qabih (nepoželj no, ružno). Stajanja u Kur'anu su na­
ravno uzrokovana i spolj ni m okolnostima i psiho-fzičkim sta­
nj em, poput potrebe za vazduhom, kihanjem i sl. a kao takva dijele
se na četiri vrste: prinudno ( idtirari), po izboru ( ihtij ari), ispitno
(ihtibari) i primjenj eno (inti

ari). Pri nudno je zastaj anje na koje j e
učač prinuđen, bilo zbog spolj ni h okolnosti bilo zbog psiho-fzič­
ke potrebe. Po izboru j e zastaj anje koje učač sam izabere, ispitno
j e zastajanje ono koje u ispitu traži učitelj od učenika, a pri mj enje­
no zastajanje j e u koj em se zastaje radi primj ene učenja po drugim
qiraetima.
1 6 1
Propi sno učenje Kur'ana
Vieiba 37
Obavemo zastatante iiiimJ ,, ;�,
Ovo j e zastajanje na rij eči koj om se završava ciljano značenj e a
prij e riječi koja nij e u svezi sa prij ašnj i m tekstom ni po značenj u ni
j ezički. U Kur' anu se ovo zastaj anj e označava malim harfom p koji
stoj i iznad riječi na kojoj j e obaveza stati.
Vieiba 38
UPOIPunteno zastaJanJa lllmmJ · ,e �,
Ovo j e zastajanje upotpunjeno u dva pogleda, u značenju i u za­
vršetku teme koja je započeta u aj etu. Zato nosi ime upotpunjeno
zastaj anj e i naravno pripada vrsti dozvolj ene stanke.
`
'
Prijevod glasi : Zai sta će se odazvat i oni ko] i ču]u, a mrtve proži vjet će Allah, i
onda će se×]ccuvrat i t i .
1 62
Propi sno učenje Kur'ana
Vieiba 39
ZadovolJavaJuće zastaJanJa Ik8ßl · _< �,
Kada prilikom učenja upotpunimo j edno od osnovnih značenja te
stanemo, a u nastavku ajeta postoji još jedno značenje, učinili' sino
zadovoljavajuće zastajanje (kaf). I ovo je zaustavljanje dozvoljeno.
1 63
Pro
p
i sno učenje Kur'ana
Vieiba 40
Dobro zastaianie lfasenJ - �� �,
U ovom je slučaj u zastajanje dobro i ispravno j er je značenje po­
stignuto zastaj anj em dobro i ispravno, ali ne pripada osnovnom
značenj u koje nosi aj et. I zastajanje hasen pripada dozvolJ enoj vr­
sti stanke pri učenj u.
\ ·
~ 0
�¯' �' � �
æ
æ
+ æ
� �
æ
>
Neispravno lnepoleiJnoJ zastaJanJa lqablfJ -

��,
Ovo j e zastaj anj e zabranj eno, j er se nj i me mij enj a značenje koje
nosi aj et ili unosi nej asnoću i kontradikciju u nj egov smisao.
Dakle, od prethodni h spomenutih zastaj anj a, j edi no je ovo nei ­
spravno, a haram j e onome ko zastane žel eći posti ći drugo zna­
čenj e aj eta.
1 64
Propi sno učenje Kur' ana
Viefba 41
SpaiaJuće hemze lhemzetu-1-va&IJ ¯ �¸.¿
Kada naiđemo na spajajuće ( nestalno) hemze koje je prvi harf u
pojedinim rij ečima, pri započinjanj u učenj a od te rij eči učimo
hemze, a kod vezivanja s prethodnom rij ečju prelazimo preko nj e­
ga ne učeći ga.
Pri počinj anju, ako treći harf u rij eči nosi dammu, hemze či­
tamo kao da nosi dammu, a ako nosi fethu ili kesru čitamo ga kao
da nosi kesru.
U sedam i menica (r1 �.i��,� � � � ¸ ��81 ��L ) kada
dođu bez određenog člana i u infnitivima glagola od pet i šest har,
fova, spajajuće se hemze čita sa kesrom.
æ
0
æ 0
J
�| ¸:

c|
1 65
Pro
p
isno učenje Kur'ana
Spajanje bismille i sure º UÆ •A¸|_ ·
Spajanj e e'uze, bismille i dvije sure moguće j e učiniti na četiri na­
čina. Tri su dozvolj ena, jedan nij e.
Prvi j e način da učimo svaki dio posebno, dakle posljednji ajet
sure posebno, potom bismillu posebno i prvi ajet naredne sure
posebno.
Drugi j e način da se poslj ednj i ajet prouči posebno, potom bis­
milla uveže sa početkom naredne sure.
Treći j e nači n da se uvežu svi dijelovi, dakle poslj ednj i ajet sure
sa bismillom i bismilla sa prvim ajetom naredne sure.
Četvrti način je da uvežemo poslj ednj i aj et sure sa bismillom,
a da odvoj eno učimo prvi aj et sljedeće sure. Ovaj način nij e doz­
voljen j er se za posljednj i ajet vezuje bismilla koj a ne pripada toj
suri. A kako smo kazali, bismilla po rivajetu koj i se koristi u našem
podneblj u je učinj ena na početku sura, osim sure Tewbe, a ne na
njihovom kraj u.
Primjena
Dozvoljeno je da završetak određene sure okončamo na tri načina.
Možemo j e okončati učenjem posljednjeg ajeta na kojem zastaje­
mo te posebno učimo bismillu i potom posebno učimo prvi aj et
sljedeće sure, ili uvežemo bismillu sa prvim aj etom sljedeće sure.
I treći način je da završavaj ući učenje određene sure uvežemo po­
sljednj i ajet sa bismillom i potom bismillu uvežemo sa prvim aje­
tom naredne sure.
1 66
Propi sno učenje Kur'ana
POJEDINACNA PRAVILA
Vieiba 42
Kada se staJe na riJeči uči se kao da Je na nJoJ sokon
Kada pri učenj u zastanemo, izgovaramo riječ na kojoj smo stali
kao da nj en posljednj i harf nosi sukun, (osim ako riječ nosi tenvin
en), npr. illa bešer.
Vieiba 43
Okruglo Nlmerbutel í kod staJanJa uči se kao hl
Kada pri učenju zastanemo na riječi čij i je poslj ednj i okrugli harf
ta ¦í), izgovaramo tu riječ kao da se završava sa harfom ha ¦A)sa­
kin. Npr. pručit ćemo hudewwe ra
hmeh.
1 67
Propi sno učenje Kur'ana
Vieiba 4
Citanie dugih samoglasnika 8,¡kod staJanJa na riJeči koia
se zavrava sa harfom J lli _.
Kada zastajemo 1a riječi koja se završava sa harfom waw i l i j a, uči­
mo ga u svojstvu harfa koj i gradi dužinu u trajanju od dva hare­
keta. Npr. proučit ćemo Allahu la ilahe illa hu, il i we inni .iftu
mewali.
1 68
Propi sno učenje Kur'ana
Viaiba 45
Dužine pri zastaJanJu su dva. Cetiri ill šest hareketa
Zastaj ući na aj etima, dozvolj eno j e či niti dužinu od dva (osim ri ­
j eči koje j e obavezno proučiti duže), četiri ili šest hareketa. Po-
+*
trebno j e koristiti istu dužinu pri istom učenj u bilo dva, ili četiri ili
šest hareketa.
Dva hareketa
Č
etiri hareketa
Šest hareketa
1 69
Propi sno učenje Kur'ana
Viefba 46
Ako Je nad harfom teldld, naglalava se pri staJanJu
Kada zastaj emo na rij eči čiji poslj ednj i ha rf nosi tešdid, naglašavamo
tešdid.
Viefba 47
UCenJe riJeCI sa tenvlnom nakon koie dolazi hemzetu+va11
Kada riječ koja nosi tenvin slijedi riječ čiji j e prvi harf hemzetu-
1-va�l (spaj aj uće hemze), prvu rij eč izgovaramo dodavaj ući j oj sa­
moglasnik i, kao da nosi kesru. Npr. e
hadunilhihu-�-�amed, ili
adninilleti . . .
1 70
Propi sno učenje Kur'ana
Vieiba 48
Elif koli se uči kad se staJe a u suprotnom ne uči
Kada se pri učenj u Kura'na naiđe na riječ čij i je posljednj i harf elif,
zastajući na njoj čitamo i elif, ako pređemo preko nj e, elif ne čita�
mo. U trećem dole navedenom pri mj eru pri zastaj anju dozvolj ena
su dva načina kod staj anj a, da čitamo elif ili da ga ne čitamo nego
stanemo na harfu lam sakin.
Vieiba 49
ZaokruživanJe usana pri učenJu Ulmlml
U suri Jusuf nailazmo na riječ te'menna u kojoj prilikom izgov­
aranj a tešdida na harf � nun trebamo učiniti išmam � zaokružiti
nakratko usne, bez promjene u zvuku harfova. Ovo j e pravilo samo
vizuelno.
ll
|asat,ajet Ì Ì .
1 7 1
Propi sno učenje Kur'ana
Viežba 50
Naglašavanje � sakin
kada u jednoj riJeči doie priie harfova _ i J .
Harf nun (�) kad se nađe sakin u istoj riječi prije harfa
'
il i J tre­
ba naglasiti pri učenj u.
1 72
Propi sno učenje Kur
'
ana
Viežba 51
Stanka lsekteJ u istom dahu u trajanJu od Jedne dužine
Na pet mj esta u Kur'anu, kada na nj ima ne zastajemo, obavezno se
primjenjuje stanka u trajanj u od j edne dužine, nakon koj e u istom
dahu nastavljamo učenj e. U poslj ednj em dole navedenom pri mj e­
ru dozvolj en j e i drugi način, da upotrijebimo pravilo utapanja dva
L
identična harfa. Stanka se ubilj ežava znakom poput harfa sin ( )
koji stoji iznad rij eči na kojoj se kratko zastaane.
2Z
_
.
ìì
El- Kehf, ajeti Í i 2.
1 4 El-Qij imc, aj et 27.
æ
11 El-Muiafflm, ajet 14.
ìt
I i-sin, ajet 52.
n El- Haqqa, ajeli 28 i 2C.
1 73
Propi sno učenje Kur'ana
Vieiba 52
ucenie riJeči Nu atetu (c���¡)
Obaveza j e u narednom aj etu proučiti rij eč fihi sa dva hareketa sa­
moglasnika i - i y poslije spoj ene zamj enice CºJ·

·
·
·
-
� � @�´
. . J
¯
Vieiba 53
Kada p osme zamJenice hu C<)doae hari sa sukunom ne
primJenJuJe se dužina spoJene zamJenice
Kada nakon zamj enice trećeg lica hu C<)dođe rij eč čij i prvi harf
nosi sukun samoglasnik U učimo u traj anj u od j ednog hareketa.
¯ L| ·|a:qau. hV.
1 74
.
·

·
¡
·
;_ - -
J .
' * J
P
.
Propi sno učenje Kur'ana
Viežba 54
J "
UčenJe riJeči ��
?
´ J ´
.
U riječi ���{jergahu lekum) učimo spojenu zamej nicu�
s jednim h�reketom samoglasni ka u.
Viežba 55
Učenje riječi aleJhullah («�·
Rij eč alejh uči s e kao da nosi dammu na kraj u ako j e slij edi riječ
Allah.
Viežba 56
lmaletu elif lmehko riJ u aietu t¿�« � ·
Harf ra . uči se mehko sa samoglasnikom e t ) koj i traje dva
ha reketa.
´ Ez-Zumer, ajet 1.
'´ Hud, aj et 42.
1 75
Propi sno učenje Kur'ana
Vieiba 57
e

Cltanje riječi ���
æ æ
0 æ
0
U aj etu ,� �(bi'e lismu-l-fusuqu) ne čita se hemze ( �). a
lim C ¸) čita se kao da ima kesru.

o
o

~
� | �|
æ

�� ¯ �
Viežba 58
Kada posliJe harfa koli uradi d uzinu dole hart sa sukunom
m spaJajuće hemze ne primJenjuJe se dužina
Kada nakon harfa koj i na kraj u neke riječi gradi dužinu, dođe riječ
čiji je prvi harf spajaj uće hemze, poslj ednj i harf učimo u trajanju
j ednog hareketa .
× 4 ~ ¯ 0
¡
æ
�¸ �| ¸ l �| ¸
æ
. .
æ
o
.¸�'_ l ¸
~ ~
~ ~
æ æ
`
'
l| ·uada:ät, ajet l l .
1 76
Propisno učenje Kur'ana
Vialba 59
Na Clta sa blsmma priJe uCenJa sura Et-TaWba
Nij e propisano učiti bismillu na početku sure Et-Tewbe, ovu s uru
ovako počinjemo uči ti :
1 77
Propi sno učenje K ur' ana
Adabi učenia Kur'ana
Učenje Kur'ana, kao j edan od najvrijednij i h ibadeta, valj a ukrasiti i
ukazati mu posebnu važnost sa sunnetskim i mustehab radnjama.
Učenj e Kur'ana zahtijeva iskrenost prema Allahu, subhanehu
we te'al a, a to podrazumij eva da se nagrada očekuj e samo od Nj e­
ga, želeći Njegovu uputu. To praktično znači da j e zabranj eno učiti
Kur'an za novac ili da bi lj udi vidjel i i čuli l ijepa učača, da nas Allah
sačuva od toga. Poznat je hadis u koj em se kaže da će se prvi baciti
u džehennemsku vatru učač koj i je učio Kur'an da bi ljudi kazali
kako lijepo uči.
Nakon iskrenosti treba uskladiti svoj odnos prema Kur'anu,
ispunj en poštovanj em, sa svij ešću da nas Allah vidi dok učimo.
Lijepo j e i mati abdest pri učenj u Kur'ana, mada j e dozvolj eno
učiti i bez abdesta, osim džunubu. Ženi koja ima mj esečnicu je po
j ačem stavu takođe dozvoljeno učiti Kur'an. To je stav velikog bro­
j a učenj aka, a Ibn Tej mijj e obrazložio j e to slij edećim riječima: Os­
nova je dozvolj enost, a nema jasnih dokaza da je zabranjeno, na­
dalj e, mj esečnica uglavnom traje nekoliko dana što j e dug period
da se ne uči Kur'an, a Allah j e naredio njegovo učenj e. Takođe, nij e
umjesna analogija sa džunubom koj em zabrana učenja traje rela­
tivno kratko dok se ne okupa za nastali vakat namaza. 32
Mustehab j e očistiti zube misvakom, ili ih oprati četkicom i
pastom za zube.
Mustehab j e da mjesto na koj em učimo Kur'an bude čisto, a
naj bolje j e mjesto za učenje džamij a i vlastita kuća.
Prij e samog učenja treba proučiti e'uzu, shodno rij ečima Uzvi-
´¯ EI -Fetawa, od Ibn Tej mijje, 2 1 /460.
1 78
Pro
p
i sno učenje K ur' ana
šenog: "A kada učiš Kur'an zatraži zaštitu Allahovu od prokletog
šejtana:'33 A ako počinjemo s početka sure onda učimo i bismillu, s
tim da se ona može proučiti i pri učenj u sa sredine sure.
Najbolje j e učiti Kur'an u sjedećem položaj u, sa skrušenošću i
razmišlj anjem o aj etima, a nikakve smetnj e nema učiti ga stojeći
il i ležeći, jer se prenosi da j e Allahov Poslanik, s. a.v. s. , učio Kur'an
ležeći na kri l u Aiše, r. a.
I na kraj u, molimo Allaha da nas učini iskrenim slj edbenicima
Njegove plemenite Knj ige, i molimo Ga da ovo djelo bude od ko­
risti dini-islamu i muslimanima. Hvala Allahu Gospodaru svj eto­
va i salavat i selam na posljednjeg poslanika Muhammeda, s. a.v. s.
Prijevod značenja sure En-Nali!, Vö.
1 79
Propisno učenje Kur'ana
Transkripcija harrova
U niže navedenim tabelama slijedi transkripcija arapskih harfova
u latinična slova. Napomenut ćemo da se navedena transkripcij a
razlikuj e od međunarodne koja j e pogodnij a za englesko govor­
no područje. Naime, odabrali smo oznake za arapska slova koja je
lahko zapamtiti i koj a su po izgovoru najbliža slovima na bosan­
skom j eziku.
i ¼ C C
e e e
D D
J J
u

u ..
e b t s d ž h
L
d i r z s š


. l
C ¦
.
O
.
J
r

0
J
-
9 !

.
a
ß
f q k l m n h w j
TranskripciJa vokala
1 80
Propi sno učenje Kur'ana
Tabela ishodišta i osobina harova
eš-šidde
šumnost (jačina) el-istifal el-inftat el-iilaq
Ha rf Ishodište
(el-hems) er-retawe (tankost) (otvorenost) (tečnost)
zvonkost (mehkoća) el-ist'ila' el-ilbaq el-i1mat
(el-džehr) et-teweuut (krupnoća) (zatvorenost) (zapreka)
(sred.jać.)
' - c donji dio gl'ia zvonkost jačina tan kost otvorenost zapreka
,· þ ob(¢usne zvon kost jačina tan kost otvorenost tečnost
, = (
gornj i dio jezika prilju-
šum nost jačina tankost otvorenost zapreka
bijenuz korijen sjekutića
, .¶
gornji dio jezika i vrhovi
šum nost mchkoća tankost otvorenost zapreka
gornji h sjckutića
_ - dž sredina jezika zvonkost jačina tan kost otvorenost zapreka
C ¯ º
srednji dio grla šum nost meh koća tan kost otvorcoost zapreka
C ¯ º
gornji dio grla šum nost mehkoća krupnoća otvorcnost zapreka
� - d
gornji dio jezika prilju-
zvon kost jačina tan kost otvorCnost 1apreka
bijen uz korijen sjc|utića
; . z
gornji dio jezika i vrhovi
zvon kost meh koća tan kost otvorenost zapreka
gornjih sjeku tića
¸ ¬ l vrh jezika i nepca zvoo|ost Sred. jači oa t0oko$t otvorenost tel nost
¸ - ¿
gornji dio jezika uz gor-
zvon |o5t meh koću lan kost otvorenost zapreka
oje t donje sjeku tiće
_- §
gornji dio jeziku uz gor-
Sum nost meh koća tan kost otvorenost zapreka
nje i donje sjekutiće

sredina jezika š umnost meh koća tan kost otvoleDOsl zapreka
¬ ¯ �
gorji dio jezika uz gOl'-
š umnost meh koća krupnoća zatvorenost zapreka
nje i donje sjekutiće
.:g
lijevi rub jezika pri lj L"
zvon kost meh koća krupnoća zatvorenost zapreka
bijen uz kutnjake
}
-
{
gorji dio jezika prilju·
zvon |ost jačina krupnoća zatvorenost zapreka
bijen uz korijen sjeku tića
|
- {
gornji dio j£1i ku lv:bovl
zvon kost meh koća krupnoća zatvorenost zapreka
gorji h s(ckut|ća
1 8 1
Propisno učenje Kur' ana
eš-šidde
šumnost Uačina) el-istifal el-inltah el-ltlaq
Harf Ishodište
(el-hems) er-reJawe (tankost) (otvorenost) (tečnost)
zvonko st (meh koća) el-ist'ila' el-i!baq el-i1mat
(el-džehr) et-tewe.u1 (krupnoća) (zatvorenost) (zapreka)
(sred.;ač.)
C ¯ ^
srednji dio grla zvonkost sred. jačina tan kost otvorenost zapreka
t - l
gornji dio grla zvon kost meh koća krupnoća otvorenost zapreka
¬- I
unutrašnji dio donje usne i
šum nost meh koća tankost otvorenost tečnost
vrhovi gornjih sjeku tića
~ ¯ 9
Izmedu donjeg dijela jezika l
zvon kost jačina krupnoća otvorenost zapreka
gornjeg dijela grla
± . [
donji dio jezika prije ishodi-
šum nost j0či n8 tan kost otvorenost zapreka
šta harfa ,
vrh jezika i prvi dio desnog
¸ - I ruba pri ljubljenog uz sjeku ti· zvonkost sred. jačina tan kost otvorenost tečnost
će i kutnjak
f ¯ Û
obje usne zvon kost sred. jačina tan kost otvorenost tečnost
c · n
gornji dio jezika priljubljen
zvonkost sred. jačina tankost otvorenost tečnost
uz nepce
µ h donji dio grla šum nost meh koća tan kost otvortnost .apreka
J W obje usne zvon kost meh koća tan kost otvorenost laprt•ka
÷ ¯ I
sredina jezika zvon kost rnehkoćtl tan kost otvorenost zapreka
1 82
Prop
i sno učenje Kur'ana
Tabela osobina harfova
H.
Piska vost Odskakanje Rastezljivost Devijacija Nazalizacija Vibriranje �ištanje Dugotrajnost
(�a fir) (qalqala) (lin) (inhir:f) ( gunne) (tekrir) (tefešši) (isti!ile)
= DA
t
DA
ð DA
U
DA DA
×
DA
O
DA
.
DA

DA

DA
J DA
O
DA
J
DA
r
DA
Ù
DA
J
DA
.
DA
1 83
Propisno učenje Kur'ana
Iz recenzije
Nasušna potreba širokih muslimanskih masa, posebno u današ�
nje vrijeme iskušenj a, jeste da se druži što više sa Kur'anom, učeći
ga, proučavaj ući, razumij evaj ući, radeći po Allahovim, s.w. t. , upu�
tama i slij edeći Njegove propise. Put do toga j e upoznati pravil�
no učiti Kur'ani � kerim primj enj uj ući tedžvidska pravila u prak�
si. Ovo djelo na lahak, pristupačan i j ednostavan način vodi nas
ka tome, a navedeni primjeni olakšavaju shvatanje mnogobroj ni h
razgranatih tedžvidskih pravila. Posebno j e bi tno to što se na po�
četku, u nekoliko podnaslova, obj ašnj avaj u arapski harfovi, tako
da onaj koj i prij e nij e dolazio u kontakt sa nj ima ima priliku da
ovlada čitanj em.
Prema cilju neke nauke određuje se i nj ena vrij ednost i važ�
nost. Ostavljamo či tatelju da razmisli o važnosti Kur'ana i važnosti
nauke koja olakšava njegovo učenje.
Valj a napomenuti da j e prednost ovog djela o tedžvidu njego�
va jednostavnost i praktična strana, kako teorija ne bi bila sama
sebi cilj.
Hfz. mr. Muhammed Porča
1 85
Propi sno učenje Kur'ana
SADRžAJ
IDŽZA ZA TEDIVID l KIRAETE ¡
PREDGOVOR 9
SU FARA
Arapski hartovi i način pisanja 13
Prva grupa 16
Druaa arupa 11
Treća arupa 18
Cetvta grupa 19
Peta arupa 20
Hartovl loll se velu samo s desne strane 23
Hareletl - samoglasnici 24
Sulun 1 teldld 25
Dual samoolasnlci 26
Tenvtnl Z
Tedžvid - propisno učenje Kur'ana 29
oennlciJa tedllda 31
Propisi prlmJene tedllda 33
CilJ tedllda 33
VriJednost uCenJa Kur'ana 34
Vrste lpravtlnogJ uCenia Kur'ana 35
Melodloznost pri uCenJu 1 uiJeplavanle glasa 35
NaiCelće arJelke pri uCenJu 37
1 87
Propi sno učenje Kur'ana
ISHO BISTA HARFOVA 41
Tri su losnovnaJ lshodilta harlova 43
OSOBINE l NACl N IZGOVORA HARFOVA 49
1. Osobine podiJelJene prema uzaJamnim suprotnostlma
lllfat mutedlddeJ - o�LI ,u 51
3. El-lslllll l el-lsflla' - s×Yl y ¸�Yl 53
4. El-ltbaq l el-lnHIf - r�'ll , đ�'ll 53
5. El-lzllq 1 e1-11mlt • 0��� , đ'l��� 54
6. El·Satr lPiskavosu -�� 54
Ì.EI-Qalqala lodskoCnosU - 4l 54
8. El-ln lrasteziJivosU * -JI
55
9. El-lnflrll ldeviJaciJaJ - .1 _'ll 55
10. Et-Tekm lVIbrlranJeJ - Y�� 55
11. EI-Gunne lnazalllaciJaJ - .1 55
12. Et-telelll lllltanJeJ -�� 56
Vefba 1
Izgovor l lshodllta harlova 58
PRAVIlA UCENJA KUR'ANA 87
Krupno IzgovaranJe harlova - �� 89
Mehko IzgovaranJe harlova - �;1 92
sunCeVI I mJeseCevl harlovl 94
sunCeVI harlovl - �� -,�1 94
MJeseCevl harlovl - �_I .,_I 96
Propis ucenla isti'aze i blsmllle 98
Pravna uCenJa nun saklna i tenvina 100
Nun sakln 100
Tenvln 100
l UtapanJe lidglmJ - r��! 101
UtapanJe uz nazallzaciJu l� r��!J 101
1 88
Propi sno učenje Kur' ana
UtapanJa lldalmJ baz nazallzaclla - 103
ll SkrivanJa llhfa'J - .��� 105
111 PromJena (lqllbJ - ,×�· 107
IV IsticanJa lllhlrJ - J��� 109
Pravila uCanJa mim sakln , 111
1. usneno skrivanJa llbla' lalawiJ 111
UtapanJa ldantiCnlh harlova 113
Udglm mlslaJnJ .I ,�s��
113
UtapanJa ldantiCnlh harlova lldalm mlilaJnJ 114
lsUcanJa harta mim lilblr lalawiJ 115
lsUcanJa harta mim lllhar lelawiJ 116
Pravilo udvostuCenlh lmuladdedeJ non l�J 1 mi lfl 111
Pravilo poJaCnlh lmuleddadeJ nun CJ 1 mim lfl 118
PuckatanJa lqalqalaJ - l.I 119
Duline - ;yµ|
121
l Osnovna lobiCnaJ dolina ���wl 122
ObiCna dolina - �� . 123
Bulina spoJena zamJenica lmedd III& IUUraJ 124
KompazaciJska duflna lmedd 'IWatJ- ¸��J 126
Potvraana dullna lmadd tamll nJ - �� J 129
ll Izedena duflna "?I Jl 130
1. Duline prouzrokovan& hamzatom 130
sastaVlJena dolina lmedd munesiiJ - 130
SastavlJena lill obavaznaJ duflna - |l ¸ ¡Jl Jl 131
RastaVlJena dužina lmedd munlestiJ - J.I Jl 132
Velika dužina spoiena zamientce lmadd lll& kubriJ 134
2. 1edene dUine prouokovane sulUnom 111 teldldom 136
Bulina prouzrokovan& udvostruCentm harfom
lmedd llllm kallml musaqqaiJ - Jl ��,¸(·Jl 136
Obavezna dužina sa poJaCanlm harlom u riJeCI 137
Dolina prouzrokovan& sukunom
1 89
Propi sno učenje Kur'ana
(medd llzim kellml mubafefl • �� p_Y| ;| 138
Dužina riJeCI na koJoj se stale lmadd 'arld ll-s-sukOnJ 140
Dužina harfova Rn: wlw l JI lmadd DJ 142
Dužina rastezanJa harfa � J 14
Duline harfova s poCetka poJedinih sura 14
Dužina alila lmedd elllaU - H l 145
Dužina harfa koJI uradi utapanJe
lmedd llzlm farfl museaaall 14&
Duna hara koli ne urdi utpanl8
lmedd lllm farl æþæ0 147
Izgovor Imena Allah 148
Izgovor harfa rl 150
Krupan Izgovor harfa ra 151
Mehkl lzaovor harfa rl 152
Pravila ldentiCnlh, siiCnlh 1 hartova sa Istim ishodlltem 154
Pravilo dVa ldentiCna harfa lldalm mutemlslleinl 154
Pravilo dVa harfa lstoa lshodllta lfukm mutedžlnlseJnJ 156
UtapanJe dva siiCna harfa lidalm mutealrlbelnJ 159
Vrste zastaJanJa pri uCenJu - U;I ¿ ,| 161
Obavezno zastaJanJa lllzlmJ - rjWI U;I 162
UpotpunJeno zastaJanie ltlmmJ �u1 ..;I 162
zadovolJavaJuće zastaJanJa lkllll �:| ..;I 163
Dobro zastaJanja lfasenJ - �� U;I 164
Neispravno lnepoželjnoJ zastaJanja laablfJ - �� U;I 164
SpaJaJuće hemze lhemzetu-1-va�IJ J.�l o_ 165
SpaJanJe blsmille l sure - �� _|
+
I 166
POJEDINACNA PRAVILA 167
1 90
Kada se staja na riJeCi uči se kao da je na nJoJ sukun 167
Okrualo tl lmerbuteJ o kod statanJa oCi se kao hl 167
Citanle dugih samoglasnika ß,¡
kod staJanJa na riJeCI koJa se zavrlava sa harfom , lli - • 168
Duline pri zastaianju su dva, četiri lll lest hareketa 169
Propi sno učenje Kur'ana
Alo Je nad harfom teldid, naulalava se pri stajanJu IÌ0
Učenje riječi sa tenvlnom nakon
koJe dolazi hemzetu-1-vasl IÌ0
Elll koli se uči kad se staJe a u suprotnom ne uči IÌI
zaokruflvanJe usana pri učenJu UlmlmJ IÌI
NaulalavanJe . sakln kada u Jedno l riJeči
dole priJe hartova 9 l �ø IÌZ
Stanka lsekteJ u Istom dahu u traJanJu od Jedne duline IÌâ
UčenJe riJeči MÏu aJetu l�� � � �� IÌ4
Kada posliJe zamJenice hu l< dole hart sa sulunom
ne primJenJuJe se duflna spoJene zamJenice IÌ4
UčenJe riJeči .:�
IÌå
UčenJe riječi aleJhullah l.1 �¡ IÌå
lmaletu elll lmehlo riJ u aietu l �. .11 �J IÌå
CltanJe riJeči ���
IÌb
Kada posliJe harta koli uradi dolinu
dole hart sa sukunom lli spaJaJuće hemze
ne prmJenJuJe se duflna
IÌb
Ne čita se blsmllla priJe učenJa sure Et-Tewbe IM
Adabi učenJa Kur'ana IÌ8
TranskripciJa hartova I80
TranskripciJa volala I80
Tabela lshodllta l osobina hartova I8I
Tabela osobina harlova I8â
llf808ßlll8 I00
1 9 1

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful