NLP je dragocjen i intrigantan pristup razumijevanju učenja i komunikacije. Knjiga Josepha O'Connora i Johna Seymoura izvanredan je uvod u ovo područje. - Tony Buzan

Ovo je najpotpunija knjiga o NLP-u. Vrlo je dobro uređena - definitivno najbolja knjiga o osnovama NLP-a na tržištu. Možda je zato ova knjiga jedan od preporučenih uvo­ dnih tekstova u mnoge tečajeve iz NLP-a, i još uvijek se objavljuje nakon toliko godina i toliko izdanja. Ideje o NLP-u predstavljene u njoj počinju od najosnovnijeg i polako napreduju prema detaljima. Ne sadrži previše NLP žargona, a ipak nije ni prejedno­ stavna. (Tamo gdje se koristi žargon možete potražiti objašnjenje u dodacima, gdje su NLP izrazi prevede­ ni na jednostavan svakodnevni jezik). Svako poglavlje puno je dobro povezanih nizova NLP koncepata i tehnika, tečno sastavljenih u poglavlja, i obično završavaju nekim NLP vježbama koje možete odmah početi primjenjivati kako biste izmijenili vaš život. Za razliku od drugih knjiga o samopomoći u kojima vas takozvani gurui zasipaju svojim motivacijskim idejama, najčešće bez mnogo konkretnog sadrža­ ja, NLP ideje ovdje su predstavljene bez ispraznosti i priča «kako su jadnici postali junaci». U ovoj knjizi O'Connor i Seymour vam daju samo čiste, močne NLP ideje koje možete isprobati na sebi i drugima i odmah vidjeti rezultate. Ovo je definitivno prava knjiga o NLP-u. Ako tražite samo jednu dobru knjigu o osnovama NLP-a koja će promijeniti vaš život, ne trebate tražiti dalje. - Čitatelj na Amazon.com

SADRŽAJ
John Grinder, Uvod Uvod u drugo izdanje Uvodna riječ autora Zahvale i priznanja 9 11 13 16

PRVO POGLAVLJE
Stvara kontekst i predočuje glavne ideje NLP-a: kako iz trenutačne stvarnosti uspjeti tamo gdje želimo, ciljevi, komunikacija, ostvarenje uzvrata i izgrađivanje naših je­ dinstvenih pogleda na svijet. Stoje neurolingvističko programiranje? Santa Cruz, Kalifornija, 1972. godina Santa Cruz, 1976. godina Mape i filteri Učenje, zaboravljanje i ponovno učenje Trominutno predavanje Ciljevi Zaključak Sadašnje stanje i željeno stanje Komunikacija Uzvrat Iskorak i navođenje 17 18 19 20 23 25 27 30 32 33 36 39

DRUGO POGLAVLJE
Objašnjava kako na unutarnji način koristimo svoja čula za razmišljanje, u kakvom su odnosu jezik i misli i kako možemo prepoznati način na koji razmišljaju drugi ljudi. Vrata percepcije Sustavi predstava Primarni sustavi predstava Jezik i sustavi predstava Predikati Upravljački sustavi Sinestezija, križanje i prijevod Pokreti očima kao znakovi pristupanja Ostali pristupni znakovi Submodaliteti 43 44 47 48 49 51 51 53 58 60

TREĆE POGLAVLJE
Obrađuje raspoloženja, kako ih izazvati i kako ih koristiti kao poticaje ili sidra da bismo pristupili izvornim stanjima našeg mozga kada želimo.

Sukobi i slaganja Identificiranje znakova usuglašenosti Sustav kriterija i vrijednosti Hijerarhija kriterija Igra zmije i ljestvica . Riječi i značenja Razmišljanje na glas Davanje smisla riječima .ovaj je model nazvan Miltonovim modelom po svjetski poznatom hipnoterapeutu M. drugi na promjenu značenja. liječenje fobija i razrješavanje unutarnjih sukoba.. Sadrži dio najnovijih istraživanja Roberta Diltsa o tomu kako se uklapaju okolina.dubinska struktura Neodređene imenice Neodređeni glagoli Usporedbe Sudovi Nominalizacije Modalni operatori mogućnosti Modalni operatori nužnosti Univerzalni kvantifikatori Složena ekvivalencija Pretpostavke Uzrok i posljedica Čitanje misli 111 113 114 115 116 117 118 119 120 121 122 124 126 127 128 129 S E D M O POGLAVLJE Istražuje nove NLP obrasce. a treći na subjektivno shvaćanje vremena. . Petlje i sustavi Petlje za učenje Od neuspjeha do povratne informacije Razine učenja Opisi stvarnosti Trostruki opis Ujedinjeno polje NLP-a po Robertu Diltsu Uvjerenja 89 93 94 95 98 98 100 105 PETO POGLAVLJE Opisuje kako jezik ograničava naše iskustvo i kako možemo prekoračiti te granice. Eriksonu. Kako da sastanci teku glatko i kako postići dogovor u teškoj situaciji.Psihološka stanja i emocionalna sloboda ^licitacija Kalibracija Sidra Usidravanje izvora Povezivanje sidara Sidra u kolapsu . Usredotočenost na vanjski svijet i na sebe Miltonov model Iskorak i navođenje Traganje za značenjem Ometanje i utilarizacija svijesti Lijeva i desna moždana polutka Pristupanje nesvjesnom i izvorima Metafora Stvaranje metafore Princ i čarobnjak Novo uokvirivanje i transformacija značenja Novo uokvirivanje konteksta Novo uokvirivanje sadržaja Namjere i ponašanje Novo uokvirivanje u šest koraka Vremenska crta „U" vremenu i „kroz" vrijeme Razgovor s vremenom 137 139 141 142 143 145 146 148 149 L52 154 156 157 158 159 163 166 168 • ČETVRTO POGLAVLJE U ovom se poglavlju govori o razmišljanju shvaćenom kao sustav.korak gore i korak dolje Metaprogrami Prodaja Okviri Sastanci Pregovori 171 172 173 176 177 l^ u i 8 9 191 I 197 9 3 O S M O POGLAVLJE Usredotočuje se na NLP u terapiji i promjeni osobnosti. Prvi se dio odnosi na metaforu. uvjerenja i osobnost. ponašanje. uključujući sukob.metamodel Kazati u cijelosti . vrijednosti i fleksi­ bilnost u kontekstu poslovanja. prilagođavanje. Obrasci metamodela način su na koji možemo postaviti ključno pitanje kako bismo razjasnili što ljudi govore. sposobnost. a opisuje tri obrasca pona­ šanja: obrazac fijuka. Mijenjanje osobne povijesti Iskorak u budućnost Generatori novog ponašanja 69 71 72 73 76 81 82 84 85 87 ŠESTO POGLAVLJE Kako koristiti jezik dovoljno neodređeno da bi bio u skladu s iskustvom drugih ljudi i omogućio im pristup do nesvjesnih izvora . a ne kao jednosta­ van uzročno-posljedični odnos.

O ' C o n n o r i S e y m o u r . i m a m n o g o toga z a j e d n i č k o g s p j e s m o m p r o n a l a z a č a najnovijeg č u d o t v o r n o g lijeka. a k o se zapisuje. m o r a j u u k l o p i t i u m e t r i k u i d u ž i n u n j i h o v o g o t p j e v a n o g ljetopisa. Usto. Kako m o ž e biti drukčije? U s m e n a tradicija n a r o d a u i z v o r n i m k u l t u r a m a prije pojave pi­ s m a i s t o d o b n o predstavlja i utjehu i izazov: utjehu z b o g toga što p r u ž a osjećaj i s t o v r e m e n o g p o s t o j a n j a reda i n u ž n o g slijeda d o g a ­ đaja.Psihoterapija Promjena prvog reda Liječenje lobija Obrazac lijuka Promjena drugog reda Unutarnji sukob 203 204 205 208 210 211 UVOD DEVETO POGLAVLJE Tema ovog poglavlja su strategije razmišljanja. Ovi o t m j e n i i d o b r o ć u d n i ljudi o d š k r i n u l i su n a m vrata j e d n o g EPILOG U njemu je dan kratak spekulativan pregled kako NLP odražava promjene koje se događaju u našoj kulturi i kako proces promjene u našem unutarnjem svijetu misli odražava sve brže promjene u vanjskom svijetu. Upravo zato cijeli napredak ovisi o n e r a z u m n i m ljudima. koji je rekao „ o p s t a n a k najsposobnijih". Dani su neki praktični primjeri. modeliranje i ubrzano učenje Naputak čitateljima 215 215 217 219 220 221 222 225 226 229 231 236 240 241 „Razumni ljudi prilagođavaju se svijetu. Nerazumni ljudi svijet prilagođavaju sebi. d i p l o m a t o m i a p o l o ­ g e t o m . a bilo bi točnije da je r e k a o „ o p s t a n a k najprilagodljivijih". uključujući i poznatu strategiju slovkanja. o d v a ž i l a su se od n e o b i č n e p u s t o l o v i n e n a p r a v i t i cijelu p r i č u . izazov za pjevače koji su svjedoci k a o s a kojeg. s k l o n o s t n a š e vrste da zamijeni p r i r o d n i životni fizi­ čki k o n t e k s t ( p o d r u č j e a m a z o n s k e p r a š u m e ) u m j e t n i m k o n t e k ­ s t o m ( n e w y o r s k e ulice) i svjesno p l a n i r a n j e bez u r a v n o t e ž e n j a s nesvjesnim procesima. Epilog 243 REFERENCIJALNI DIO Izvor praktičnih informacija i savjeta kako izabrati NLP literaturu i tečajeve. O v a dva a u t o r a . D ž u n g l e k r o z koje s m o Ric­ h a r d i ja lutali u svojim i s t r a ž i v a n j i m a bile su b i z a r n e i č u d e s n e . kao i o kreativnoj strategiji Walta Disneyja. Učenje kao modeliranje Kako je začeto NLP modeliranje Modeliranje Uvjerenja Fiziologija Strategije Recept za uspjeh Glazbena strategija Strategija pamćenja Strategija slovkanja Strategija kreativnosti Povratak na modeliranje NLP. govori se i o strategiji glazbenog pamćenja. N e s u m n j i v o ." George Bernard Show Povijest. G r e g o r y Bateson u p o z o r a v a n a s n a s m r t o n o s a n t r o k u t kojeg č i n e tehnologija. na posljetku. n a k o n izvjesnog v r e m e n a . T o m Malloy (u s v o m i z v r s n o m r o m a n u „Zavjesa Z o r e " ) ispravlja p o g r e š k u u g o v o r u C h a r l e s a Darvvina. Ulaganje u sebe Izbor NLP tečaja NLP organizacije u svijetu Vodič kroz informacije o NLP-u Literatura o NLP-u NLP rječnik O autorima i njihovoj savjetodavnoj praksi na području poslovanja 249 252 255 257 258 269 277 9 . prišulja i m s e b l a g o s l o ­ vljena a m n e z i j a i o n i pjevaju s d u b o k i m uvjerenjem.

Proširili s m o dio o uvjerenji­ ma i dio o modeliranju iz zadnjeg poglavlja: posebice zahvaljujemo Michaelu Neillu na njegovom d o p r i n o s u u zadnja dva poglavlja. 1989. i d ž u n g l a i vrt na svoj su n a č i n p r i v l a č n i . ali čini se r a z u m n i m . a p o v r a t n a n a m je informacija ukazivala na to da s m o ostvarili svoj cilj: knjiga i m a reputaciju korisnog uvoda i pregleda ovog područja. On je takve prirode: ne m o ž e ostati statičan. S velikim s m o zadovoljstvom radili na o v o m n o v o m izdanju. Napravili s m o velik broj manjih promjena i manji broj velikih p r o ­ mjena. Želimo da ona b u d e u koraku s N L P . Taj je dio p r e r a đ e n i proširen te su n a v e d e n e nove N L P institucije koje su se tijekom posljednjih dviju godina pojavile u cije­ lom svijetu. D o d a n o je poglavlje o metaprogram i m a . N a d a m o se da će ovo prvo pridonijeti u k u p n o j razlici i i kva­ liteti. posebice u p o s l o v n o m svijetu. Velike promjene sastoje se u dodavanju n o v o g materijala i d o ­ punjavanju poglavlja o izvorima. u r e đ e n o g e n g l e s k o g ružičnjaka. Mijenjanje glavnog teksta knjige bilo je teže no što s m o zamišljali.o m . koji se širi i pomjera svoje granice. P r v i m s m o izda­ njem ostvarili svoj san. Podatke o N L P organizacijama diljem svijeta očigledno je trebalo dopuniti. te je bilo p o t r e b n o i to obraditi. tako da je ovo najvjerojatnije zadnje izdanje naše knjige u koju je uključen vodič kroz literaturu u vidu popisa s k r a t k i m k o m e n t a r o m . N L P je p o p u t holograma: svi su dijelovi m e đ u s o b n o povezani. čak i m e n i . N L P se b r z o razvija u Njemačkoj. Naš je popis onoliko sveobuhvatan i točan koliko je to u o v o m t r e n u t k u bilo m o g u ć e . John Grinder prosinac. Ti obrasci sve više izbijaju na površinu.p r a v o g . To IO 11 . N o . stoga je cijela j e d n a knjiga posvećena s a m o popisu zavoda i instruktora NLP-a u Njemačkoj. O n o o č e m u ćete čitati nikada se nije dogodilo. U V O D U D R U G O IZDANJE Od s a m o g početka n a k a n a n a m je bila sustavno nadopunjavati ovu knjige. O v o novo izdanje nastavlja naš san. Naveli s m o tu knjigu na n a š e m popisu da je ne b i s m o prepisivali. N L P knjige u b r z a n o se tiskaju.

nasuprot t o m u . Pristup je praktičan.je sustavan model. Joseph John O'Connor Seymour U V O D N A RIJEČ A U T O R A Ova knjiga predstavlja uvod i vodič kroz područje poznato pod na­ zivom neurolingvističko programiranje ili NLP. O n a je fotografija p r e d m e t a .Tako dobi­ veni rezultat s a m o je jedan od velikog broja m o g u ć n o s t i organizira­ nja materijala. M e đ u t i m . Na koncu. to što će se osoba sutra promijeniti nije razlog da fotografiju ne s n i m i m o danas. Zahvaljujemo i Lisi Puttick. a što izostaviti. naime. vještine modeliranja: neprestano traženje savršenstva koje m o ž e m o m o d e ­ lirati i koristiti.Ona predstavlja o s o b n a shvaćanja autora i nije ni k o ­ n a č n a ni službena verzija. a mi smo morali napraviti izbor onoga što t r e b a m o uvrstiti. Obratite n a m se sa svojim prijedlozima. N L P se i dalje razvija i stvara n o v e ideje. a ne razmišljajući o njima. O v u knjigu prvenstveno shvatite kao o d s k o č n u dasku koja vam o m o ­ gućava proučavanje novog područja: nastavite s uzbudljivom p u s t o ­ l o v i n o m života. Kao autori. svjesni s m o da su. našoj urednici pri izdavačkoj kući Thorsons. a p o n e k a d je toliko oči­ gledno da ga p r o p u s t i m o uočiti. ako vas knjiga toliko zanima. N a d a m o se da ovaj prikaz NLP-a. Savršenstvo nas okružuje. NLP je umijeće i znanost postizanja savršenstva. S obzirom na to da ovakva knjiga odražava su­ stavnu p r i r o d u NLP-a. 12 13 . hvala svim m n o g o b r o j n i m prijateljima koji su n a m davali povratne informacije za ovo prošireno izdanje. a mi p o s t i ž e m o njihovo razumijevanje čineći ih i iskušavajući. a temelji se na proučavanju kako vr­ hunski profesionalci iz najrazličitijih područja ostvaruju svoje izvr­ sne rezultate. Ove komunikacijske vještine može svatko naučiti radi poboljšanja učinkovitosti na o s o b n o m i profesionalnom planu. dobiva d i m e n - London. To je s a m o j e d a n od načina na koji se m o ž e razmišljati i organizirati čude­ sna i lijepa složenost ljudske misli i komunikacije. te Michaelu Phillipu iz časopisa „Sidro" na p o m o ć i pri skupljanju in­ formacija o NLP organizacijama u SAD-u. daje rezultate i postaje sve utjecajniji diljem svijeta. Prvo. Takva verzija. nikada niti neće p o ­ stojati. Iako se N L P širi. Kako rade to što rade? Drugo. Svaka knjiga svjedočanstvo je o v r e m e n u u kojem je napisana. N L P je m o d e l građe jedinstvenog životnog iskustva pojedinca. O v o je uvod. već i zbog s a m e prirode NLP-a. N L P uvijek govori o povećavanju izbora koje i m a m o . Također zahvaljujemo Jayju E r d m a n n u i Michaelu Neillu na p o m o ć i . jer stranicama odzvanja jeka i o d m o t a v a povezano (metaforički rečeno). mijenjanje j e d n o g dijela značilo je da i d r u g e m o r a m o izmijeniti u skladu s njim. knjige nepromjenjive i statične. poslovanja. Naša adresa nalazi se na kraju ove knjige. Knjiga opisuje različite modele postizanja savršenstva koji su izgra­ đeni u okviru NLP-a u p o d r u č j i m a komunikacije. dvije ideje ostaju nepromijenjene. siječanj 1993. obra­ zovanja i terapeutske prakse. N L P utjelo­ vljuje stav očaranosti ljudima. s obzirom da su ga radila dva autora.

14 . što ne bi bio slučaj da se radilo samo o j e d n o m . nego s a m o čarobnjaci i ljudska zapažanja. D u b i n u ćete uočiti ako se široko otvorenih očiju usredotočite na materijal. Pročitajte jelovnik. sebi i d r u g i m l j u d i m a . ali ne m o ž e ostvariti izravan utjecaj. N a š cilj lijekom pisanja ove knjige b i o je zadovoljiti p o t r e b u koju s m o uočili razgovarajući s m n o š t v o m ljudi z a i n t e r e s i r a n i h za NLP. Fotografija nije isto što i osoba. O b u h v a ć a čitav n i z m o d e l a . k a k o biste stvarali više i z b o r a i sreće u o s o b n o m i p r o f e s i o n a l n o m životu. Ne postoje čarolije. i ako v a m se svidje­ lo to što ste pročitali. daje n a p u t k e pri i z b o r u N L P tečaja. najvažnije. K o m b i n i r a n j e m naših izvora dobili s m o p o t r e b n u s n a g u . P r i o n u l i s m o na p o s a o . N L P j e p r a k t i č n a disciplina. Ovaj je z a d a t a k bio utoliko o b e s h r a b r u j u ć i u z m e li se u o b z i r „ n e ­ uhvatljiva o č i g l e d n o s t " N L P .a s k o j o m se niti j e d a n od nas d v o ­ jice p o j e d i n a č n o ne bi u h v a t i o u k o š t a c .ziju d u b i n e . o b r a z a c a i t e h n i k a koji postaju lako d o s t u p n i za korištenje k a o o r u đ e p r o m j e n a u svijetu koji se n e p r e s t a n c e mijenja. O n a j e izraz našeg u z b u đ e n j a zbog uvida u to k a k o ljudi razmišljaju i u m o g u ć e p r o m j e n e . a p o t o m to mijenjajte d o k ne p o č n e f u n k c i o n i r a t i . O d s k o č n a daska nije isto što i skok. I. povećali i z b o r e i poboljšati kvalitetu živo­ ta. P o s e b n o vas ž e l i m o p o t a k n u t i n a daljnje istraživanje p o d r u č j a NLP-a i korištenje te m o ć n e ideje. uz poštivanje i svog i n t e g r i t e t a i i n t e g r i t e t a d r u g i h ljudi. N L P predstavlja n a č i n razmišljanja i bivanja iako će n e š t o smisla proisteći i i z m e đ u r e d a k a . Cilj NLP-a je biti k o r i s n i m . no v e o m a s m o brzo shvatili da to ne bi polučilo rezultate jer iskustvo iz d r u g e r u k e m o ž e biti zabavno. N a k o n p r v o g čitanja bit će i dalje k o r i s n a k a o p r i r u č n i k . Jesmo li uspjeli ovisi o t o m u h o ć e li v a m ova knjiga koristiti. To je u d u h u NLP-a. N a k o n c u . p r o n a đ i t e u k o m slučaju ne f u n k c i o n i r a . a ne gledanje u n o t e . O b u h v a ­ ća v e ć i n u najkorisnijih vještina. p o t i č e m o vas da u d u h u NLP-a stvorite svoje pogla­ vlje o zanimljivim iskustvima koja ste doživjeli p r i g o d o m korištenja NLP-a. Daje p r a k t i č n e n a p u t k e za k u p n j u N L P knjiga iz o d r e đ e n i h p o d r u č j a p r i m j e n e . N L P je najbolje iskusiti uživo. Glazbena partitura nije melodija. Izvorno s m o planirali j e d n o poglavlje o t o m u kako je došlo do na­ stanka NLP-a i o p o č e t n i m iskustvima u njegovom korištenju. U ž i t a k n a m d o n o s i slušanje g l a z b e n e k o m p o z i c i j e . uživajte u jelu. Svijet je ravan kada ga se p r o m a t r a s a m o j e d n i m o k o m . Umjesto toga. Najvažnija pitanja koje t r e b a p o s t a v i t i u vezi s o n i m š t o ćete naći u knjizi su: „Je li k o r i s n o ? F u n k c i o n i r a li?" O t k r i j t e š t o je k o r i s n o i š t o f u n k c i o n i r a t a k o što ćete to iskušati. vješti­ na i t e h n i k a za u č i n k o v i t o razmišljanje i djelovanje u svijetu. želeći napisati knjigu koja će dati p r e g l e d c j e l o k u p n o g p o d r u č j a .

Francisu Vineu za istraživački rad. rekao je. N L P je umjetnost i znanost o o s o b n o m uspjehu. ali nisam to oblikovao na njemu razumljiv način. koje s m o uzeli u obzir.ZAHVALE I PRIZNANJA Željeli b i s m o zahvaliti m n o g i m ljudima na n a d a h n u ć u i p o m o ć i pri pisanju ove knjige. u izdanju izdavačke kuće Jonathan C a p e & Sons. „Odlično!" rekao je. Zahvaljujemo i cijeni­ mo to što n a m je d o p u s t i o korištenje svojeg materijala o strategijama i j e d i n s t v e n o m polju. Odgovorio sam mu da pišem knjigu. Ja z n a m što s a m mislio. P r v o želimo odati priznanje i poštovanje začetnicima NLP-a. Umjetnost. Na koncu. NLP? Koje se ideje kriju iza te skraćenice? Kada su me sljedeći put pitali o č e m u se radi u knjizi. posebice Robertu Diltsu. i neka ti tvoji letovi uvijek d o n o s e radost. M e đ u t i m . I z n i m n o s m o zahvalni Eileen Campbell i Elizabeth H u t c h i n s iz k o m ­ panije Thorsons na p o t p o r i i brizi. 1989. sjetio s a m se susreta s pri­ jateljem prije nekoliko dana. jer raspolaže m e - kolovoz. Joseph John O'Connor Seymour Prvo poglavlje ŠTO JE N E U R O L I N G V I S T I Č K O PROGRAMIRANJE? Razmišljajući k a k o započeti ovu knjigu. Zahvaljujemo N o r a h McCullagh za sate koje je provela u ukucavanju teksta. Zahvaljujemo i Sue Quillian i lanu Groveu-Stevensonu što su nas na s a m o m p o č e t k u ispravno usmjerili. David Gaster pružio n a m je veliku p o m o ć i podršku u radu na ovoj knjizi. zahvaljujemo Johnu G r i n d e r u što je pročitao rukopis i d a o veoma korisne p o v r a t n e informacije. Bio n a m je od velike p o m o ć i . nesebično je di­ jelio svoje ideje s n a m a i poticao nas u radu. N i s m o se vidjeli već izvjesno vrijeme. odajemo priznanje m n o g i m d r u g i m ljudima koji su razra­ dili ideje. Isto tako. Richardu Bandleru i Johnu G r i n d e r u . Također. tog čudesnog stroja. upitao me č i m e se bavim. rekao sam da proučava način na koji ljudi postižu uspjeh na najrazličitijim p o d r u č j i m a i p o ­ dučava ljude tim obrascima. a to se ne m o ž e prikazati riječima ili t e h n i k a m a . Izražavamo priznanje Johnu Fowlesu i Anthony Shell Associates Ltd za dopuštenje da n a v e d e m o dio „Princ i čarobnjak" iz „Čarobnjaka" Johna Fowlesa. Knjiga zaista tematizira način razmišljanja o idejama i ljudima kojeg s m o nazvali neurolingvističkim programiranjem. Michaelu Breenu za p o ­ m o ć u prikupljanju informacija o N L P literaturi. izražavamo veliku zahvalnost izumiteljima računala m a ­ cintosh. ali značajna stanka. k a o i za pisanje predgovora. . Što je. „Kako su tvoji?" Moj je odgovor na izvjestan način bio i točan i pogrešan. i n a k o n uobičajenog pozdrava. No. što su n a m u m n o g o m e olakšali s a m o pisanje knjige. dakle. moj je prijatelj htio da mu kažem č i m e se bavim na razumljiv način kako bi m o g a o to podijeliti sa m n o m . Hvala ti.I ja tebi".. „0 č e m u se radi?" O d g o v o r i o s a m bez razmišljanja: „O neurolingvističkom p r o g r a m i ­ ranju. 16 17 . Moj odgovor nije d a o odgovor na njegovo pravo pitanje. nije bio u stanju povezati moj odgovor s n e č i m njemu p o z n a t i m . Z n a n o s t . jer sva­ tko unosi jedinstvenost svoje o s o b n o s t i i stila u o n o što radi." Nastupila je kratka. Davide. koji je utjecao na razvoj NLP-a u različitim pravcima u posljednjem desetljeću. Savršeno bi poslužio da sam htio prekinuti razgovor. kao i Garole M a r i e i Ruth Trevennai za prijedloge i ohrabrenje u teškim trenucima.

poslovanju i psihoterapeutskoj praksi. kao i osjeta. Virginije Satir. vještine i tehnike otkrivene na taj način sve se više koriste u savjetovanju. koji je trajao trideset šest sati. Ovi obrasci 1 vještine m o g u se koristiti samostalno. Tema drugih dviju knjiga bila je Ericksonova terapeutska praksa. izvrsne obiteljske terapeutkinje. U to su vrijeme John i Richard stanovali nedaleko Gregoryja Batesona. zapitavši se: „Kako ćemo. Prvo. razvoju o s o b n o ­ sti. G O D I N A Proučavanja su počela p o č e t k o m sedamdesetih kao rezultat suradnje Johna Grindera. godine John i Richard održali su niz v e o m a uspješnih s e m i n a r a di­ ljem Amerike. godine: „Struktura magije" 1 i 2 te „Obrasci" 1 i 2. ovo nazvati?" Rezultat je p o m a l o nezgrapan naziv „neurolingvističko programiranje". antropologiji i psihoterapiji. napravili su stanku uz b o c u kalifornijskog c r n o g vina. Richard Bandler z a n i m a o se za psihoterapiju. savjetovanju. Iz tih se p o č e t n i h istraživanja N L P razvijao u dva k o m p l e m e n t a r n a pravca. 1976. Bandler i G r i n d e r uočili su te obrasce. svojim i z n i m n o uspješnim t e h n i k a m a ostavlja d u b o k trag u o b r a z o ­ vanju. okusa. troje o d a b r a n i h te­ rapeuta koristilo je iznenađujuće slične obrasce. go­ dine John i Richard sistematizirali su otkrića i zaključke do kojih su došli. svjetski p o z n a t o g hipnoterapeuta. kojim su o b u h v a ć e n e tri j e d n o s t a v n e ideje. Nisu se bavili teorijama: stvarali su uspješne m o d e l e terapija koji su već bili p o t v r đ e n i u praksi i koji su se mogli naučiti. Njegov d o p r i n o s NLP-u bio je od p r e s u d n o g značaja. koja je uspješno razrješavala složene obiteljske o d n o s e . Ovaj se proces zove modeliranje. Proučava razliku i z m e đ u savršenog i prosječnog. 1977. n e g o su htjeli otkriti obrasce koje koriste vrsni terapeuti te ih učiniti d o s t u p n i m i d r u g i m a . u proljeće 1976. Svoje poče­ tne rezultate objavili su u četiri knjige. način da o n o najbo­ lje u vama i d r u g i m a d o đ e do izražaja. Svijet doživljavamo p u t e m čula: dostavljenoj informaciji najprije dajemo „značenje". kao tehnika p o m o ć u koje se m o g u otkriti obrasci za ostvarenje uspjeha u bilo kojem p o d r u č j u i. Poznat je po razvoju double bind teorije 0 shizofreniji. d r u g o . naravno. nerazrješive za m n o g e d r u g e terapeute. O t a d se literatura o NLP-u sve više pojavljuje. Bateson je pisao o m n o š t v u različitih tema: biologiji. ali i k a o povratna informacija {feedback) u procesu sagledavanja n o v i h . N L P k a o praktična vještina pojedincu osigurava rezultate p o t r e b n e u današnje vrijeme. To je put otkrivanja i razvijanja svoje osobne genijalnosti. u b r z a n o m učenju i. N L P se brzo širio: do sada je u SAD-u više od stotinu tisuća ljudi p o h a đ a l o neki oblik N L P p o d u k e . obrazovanju i poslovanju radi ostvarivanja uspješnije komunikacije. britanskog antropologa i istraživača teorija komunikacije i susta­ va. kao uspješan na­ čin na koji razmišljaju i komuniciraju iznimni pojedinci. sluha. Iako su se karakterno veoma razlikovali. još boljih obrazaca.t o d o m i t e h n i k o m otkrivanja obrazaca koje koriste uspješni pojedin­ ci u postizanju izvrsnih rezultata u najrazličitijim područjima. tiskane i z m e đ u 1957. 18 19 . miri­ sa i d o d i r a . a p o t o m prikladno reagira­ m o . tada asistenta na Odsjeku za lingvistiku Sveučilišta Kalifornija u Santa Cruzu. Jeste li ikada učinili nešto tako d o b r o i uspješno da ste se zapanjili? Jeste li nekada doživjeli da ste se zaista oduševili o n i m što ste učinili i upitali se kako ste to postigli? N L P vas upućuje k a k o razumjeti i kreirati svoj uspjeh da biste doživjeli više takvih trenutaka. G O D I N A m o ž e koristiti za ostvarenje uspjeha u komunikaciji. za veći užitak u životu. Zajedno su proučavali radove troje v r h u n s k i h terapeuta: Fritza Perlsa. Bandler i G r i n d e r nisu namjeravali stvoriti novu terapeutsku školu. S A N T A C R U Z . Naši neurološki procesi obuhvaćaju ne s a m o nevidljive m i s a o n e procese nego i naše vidljive fiziološke reakcije na ideje i događaje. zapravo. obradili ih i izgradili izvrstan model kojeg se U brvnari. Također. i 1977. i Miltona Ericksona. o s o b n o g razvoja i ubrza­ n o g učenja. K A L I F O R N U A . i Richarda Bandlera. kreativnog psihoterapeuta i začetnika „gestalt" terapije. visoko u b r d i m a iznad Santa Cruza. a i s t o d o b n o otkriva nove obrasce korisne i d r u g i m ljudima. tek je sada posve jasno koliko je d u b o k trag ostavio. 1972. a obrasci. kibernetici. studenta psihologije na istom Sveučilištu. Potkraj maratonskog rada. „Neuro" se o d n o s i na temeljnu ideju da je svako ponašanje rezultat neuroloških procesa čula vida. S A N T A C R U Z .

Mijenjanjem filtera. jezika. zar ne? I plosnata?" U šetnji š u m o m doživljaji umjetnika. Svijet predstavlja beskrajan niz mogućih čul­ nih doživljaja. kao i za komunikaciju s d r u g i m a . čujemo i osjetimo. Kažu da se Picassu obratio neki n e p o z n a t čovjek. Ili. Tražimo li probleme. Svatko živi u svojoj jedinstvenoj stvarnosti. primjerice. kulture. Filteri koje stavljamo p r i g o d o m percepcije određuju svijet u kojem živimo. a i g n o r i r a m o ostale. ljudi se bore." Uska stajališta. Ponašajte se kao da su istiniti i obratite p o z o r n o s t na promjene koje će uslijediti. a ne u s a m o m svijetu. Jezik je j e d a n od njih. „Lingvističko" upućuje na to da upravo jezik koristimo za sređivanje misli i ponašanja. Da biste koristili N L P ne trebate mijenjati n i j e d n o svoje uvjerenje niti sustav vrijednosti. unutarnje slike. M A P E I FILTERI „Pogledajte". a modeli se stvaraju da bi bili korisni. NLP nudi j e d a n način razmišljanja o svijetu: i to je jedan filter.ljudsko biće." Picasso ga je s nevjericom pogledao. T k o je u pravu? Svi mi. da bismo ostvarili o d r e đ e n e rezultate. Naše vjerovanje također predstavlja filter. interesi i percepcije osiromašuju svijet. a „programira­ nje" se odnosi na m o d e l e koji n a m stoje na raspolaganju prilikom organiziranja ideja i postupaka u svrhu ostvarivanja rezultata." Čovjek je p o t o m pokazao fotografiju svoje žene. zvuk i osjete koji daju značenje toj riječi. a predsta­ vljaju način na koji možete razmišljati o vlastitim postupcima. a p o n e k a d i u m i r u . Prvi Kakav god. Svijet je toliko složen i bogat da s m o p r i n u đ e n i pojednostavniti ga kako b i s m o ga uopće mogli shvatiti. d o m e t n u o je. Picasso je zbunjeno odgovorio: „Zaista ne razumijem na što mislite. Tijelo i um čine nerazdvojno jedinstvo . ustvari. netko drugi imat će različita sjećanja i doživljaje te će o toj riječi razmišljati na posve drukčiji način. Razmisli­ te na trenutak što za vas znači riječ ljepota. naći ć e m o ih. Nedvojbeno ćete imati sjećanja i doživljaje. mijenjate svoj svijet. pretvarajući ga u predvidljivo i d o s a d n o mjesto. Također p r o ­ učava kako to oblikujemo u jeziku i k a k o p o s t u p a m o . j e d n o je predstavljeno d r u g i m na fizičkoj razini. interesa i pretpostavki. Mi o b r a ć a m o p o z o r n o s t na o n e aspekte svijeta koji nas zanimaju. Koju ćete vrstu m a p a stvoriti ovisi o t o m u što opažate i k a m o želite stići. nego s a m o trebate biti znatiželjni i voljni eksperimenti­ rati. a mi s m o u stanju spoznati samo j e d a n njegov manji dio. Taj dio koji s m o u stanju spoznati p o t o m podliježe cenzuri našeg jedinstvenog iskustva. rekavši: „Veoma je mala. Isto tako. N L P proučava s t r u k t u r u subjektivnog ljudskog doživljaja: način na koji organiziramo o n o što vidimo. korisnih i n e o p h o d n i h filtera. Neke od temeljnih filtera nazivamo okvirima ponašanja. mi koristimo čula da b i s m o ga proučavali i upoznali. 20 21 . a od n e ­ procjenjive su vrijednosti pri istraživanju o d r e đ e n o g prostora. Mapa nije p o d r u č j e koje je na njoj opisano. kao i to k a k o o b r a đ u j e m o i filtriramo vanjski svijet kroz naša čula. M a p e su se­ lektivne: o n e istodobno izostavljaju i ujedinjuju informacije. naći ć e m o je. Na raspolaganju i m a m o m n o š t v o p r i r o d n i h . na svjesnoj i nesvjesnoj razini. Stoga N L P ne teži biti obje­ ktivna istina. zapitavši ga zašto ne prikazuje p r e d m e t e o n a k v i m a kakvi su u stvarnosti. sustava vrijednosti. kako stara arapska uzrečica kaže: „Sit i gladan različito gledaju na krišku kruha. uvjerenja. Iako se svijet ne iscrpljuje u iskustvu koje ga opisuje. To što č i n i m o sliči na crtanje mapa: upravo na taj način o z n a č a v a m o pojave u svijetu. drvosječe i botaničara bit će v e o m a različiti: o n i će opažati p o t p u n o različite stvari. Taj isti svijet m o ž e biti bogat i uzbudljiv. Neki od ishodišnih stavova NLP-a m o g u biti veoma korisni. izgrađenoj na čulnim utiscima i individualnom životnom iskustvu te postupa p r e m a svom shvaćanju svijeta. p r i m o r a v a nas na o d r e ­ đ e n o ponašanje i zapažanje o d r e đ e n e stvari na račun ostalih. u granicama vlastite stvarnosti. bio vanjski svijet.NLP_JOStPH O'lUNNUK & JOHN SLYMOUR Pojednostavljeno rečeno. koja je j e d n u stepenicu udaljena od zbiljskog svijeta. To je model. ovako izgleda. „moja žena. vjerujući da je m a p a područje. Predstavlja m a p u naših misli i doživlja­ ja. Svakim izvođenjem u o p ć e n i h zaključaka o ljudima ogriješite se o nekog jer je svatko od nas jedinstven. I d e m o li svi­ jetom u potrazi za ljepotom. Svi­ jet je bogat i ne iscrpljujemo ga našim predstavama o njemu. Razlika leži upravo u filterima kroz koji ga shvaćamo.

Srž ove teorije učenja je spoznaja svjesnog i nesvjesnog. svega što s m o naučili i doživjeli u prošlosti i o n o g a što je naša svijest propustila zapaziti u t o m trenutku. najveći dio o n o g a što činimo. Drugi okvir pretpostavlja postavljanje pitanja kako. njezin je značaj izniman. Na kraju. ZABORAVLJANJE I P O N O V N O UČENJE Iako na svjesnoj razini m o ž e m o primiti manji broj informacija iz okoline. i to o n o g a u č e m u s m o najbolji. On se može iskoristiti da preusmjerite svoje napo­ re. Stoga je očito besmislena ideja d a j e naša svijest. o n o što u sadašnjem trenutku nije dio svijesti. Te informacije ne moraju biti o d r e đ e n e veličine. Stvara­ mo navike kako b i s m o bili slobodni zapažati ostale stvari. dvije manje ili više. O n a ne znaju i znaju da ne znaju. naša je svijest ograničena na s e d a m informacija. O n i mogu biti iskorišteni kao povratne informacije. O v u je ideju 1956. Postavljajući si takva pitanja. A k o ste ikada učili dijete voziti bicikl. o d n o s n o neuspjeh. nekad davno svi su „znali" da se Zemlja okreće oko Sunca. Kako pitanja p o m o ć i će vam razumjeti strukturu problema. No. P r e m a NLPu. osjećat ćete se gore nego prije i nećete pridonijeti rješavanju problema. neka se vještina usvaja kroz četiri faze. Neuspjeh je samo riječ koja opisuje neželjeni rezultat. kao što je to upravo sada ova rečenica. I tu se radi o promjeni žarišta. Ne postoji neuspjeh. korisni ispravci i izvrsna prigoda da se nauči nešto što prije niste primjećivali. Orijentacija na problem najčešće se označava k a o okvir krivi­ ce i podrazumijeva detaljnu raščlambu onoga što nije u redu posta­ vljanjem pitanja p o p u t ovih: „Zašto i m a m ovaj problem? Kako me on ograničava? Tko je kriv za to?" Ovakva vrsta pitanja najčešće n i k a m o ne vodi. UČENJE. ih su u stanju stvoriti. nego samo rezultati. ah o n e označuju dva posve suprotna načina razmišljanja. Dakle. Sjećanje na t r e n u t a k kad ste prvi p u t vidjeli snijeg sasvim sigurno nije dio vaše svijesti. Djeca uče nevjerojatnom brzinom. utvrđivanje kojim izvo­ rima raspolažete i kako ih možete iskoristiti u ostvarivanju zacrtanih ciljeva. Ipak. Četvrti okvir predstavlja mogućnost prije nego nužnost. U našoj je kulturi rašireno uvjerenje da najveći dio onoga što čini­ mo č i n i m o svjesno. a neuspjeh je slijepa ulica. plus ili m i n u s dva". NLP zastupa načelo znatiželje i očaranosti prije nego nače­ lo stvaranja pretpostavki. ukratko prikazao američki psiholog George Miller u članku „Magični broj sedam. i to zato što su znatiželjna. Zašto pi­ tanja pronalaze opravdanja i razloge ne mijenjajući ništa. Povratna informacija ima u vidu konac puta. Mi u č i m o tako što svjesno ovladavamo p o j e d i n a č n i m p o s t u p c i m a koje povezujemo u sve veće skupine. Druga korisna ideja jest: svi raspolažu. posve v a m je jasno da nesvjesno vladate t o m vještinom. unutarnje pretpostavke potrebne za ostvarivanje ciljeva. na nesvjesnoj razini z a p a ž a m o i reagiramo na veći broj njih. Prepreke su često manje strašne nego što izgledaju.je okvir prije orijentacija na rezultat nego na problem. Naša je svijest v e o m a ograničena i izgleda da je u stanju i s t o d o b n o pratiti najviše s e d a m varijabli ili informacija. Treći okvir odnosi se na povratnu informaciju. To zapravo znači definiranje onoga što vi i ljudi oko vas želite. Osim toga. pri čemu oni postaju uobičajeni i nesvjesni. Radi se o dvije slične riječi. Vaša vjerojatnost uspje­ ha veća je ponašate li se kao da je to istina nego ako u to ne vjerujete. č i n i m o nesvjesno. Prva je faza nesvjesno neznanje. Iako je ova ideja veoma jednostavna. počevši od vožnje automobila pa do gledanja u retrovizor. pripada nesvjesnom. stoga i ne brinu hoće li ispasti glupa pitaju li nešto. Zvukovi koje čujete iz p o z a d i n e najvjerojatnije su bili dio vašeg nesvjesnog dok niste proči­ tali ovu rečenicu. Naše nesvjesno m n o g o je mudrije od svijesti. koja obrađuje oko s e d a m informacija istodo­ b n o . A sam proces pretvaranja vašeg posljednjeg ručka u kosu ili nokte na n o ­ ž n i m p r s t i m a najvjerojatnije će zauvijek ostati dio vašeg nesvjesnog. nečega s m o svjesni kada je to dio naše svijesti u sadašnjem t r e n u ­ tku. naše je nesvjesno nositelj svih životnih procesa u n a š e m u tijelu. Ne s a m o da ne znate kako se 22 23 . da nešto teže od zraka ne može letjeti i da je fizički nemoguće pretrčati jednu milju za manje od četiri minute. a ne pitanja zašto. Promjena je jedina konstanta. Za razliku od svijesti. bilo da dolaze iz unutarnjeg svijeta naših misli ili iz vanjskog svijeta. Razmatrajte o n o što možete učiniti i koji izbor imate radije nego ograničenja u određenoj situaciji. u stanju pojmiti taj beskrajno složen svijet. nego m o g u biti bilo što. P r e m a t r a d i c i o n a l n o m shvaćanju.

uspješnijeg o b r a s c a .r e c i m o f o r h e n d u d a r a c . b u d i t e uvijek pripravni i otvorite svoja čula kako biste pratili što ostvarujete. Kao prvo. I m a l i ste n e k o l i k o satova vožnje. ali niste u p o t p u n o s t i ovladali t i m u m i j e ć e m . p r i m j e r i c e . O n a v o d i u fazu svjesnog znanja. Na k o n c u . mijenjate b r z i n e m j e n j a č e m i p r o m a t r a t e ulice. n a č i n držanja reketa ili z a m a h . p r e p u s t i v š i ih našoj nesvjesnoj s p o s o b n o s t i . Četiri faze učenja: 1. Vaša je svijest postavila cilj i p r e p u s t i l a v a š e m n e s v j e s n o m njegovo ostvarenje: na taj se n a č i n stvorio p r o s t o r da o b r a t i t e svoju p o z o r n o s t i na d r u g e stvari. upravljate u p r a v l j a č e m . N o . Naučili ste k a k o . V e o m a b r z o otkrivaju se sva vaša o g r a n i ­ čenja. Z a m i s l i t e . Jedini razlog t o m u je u stvaranju n o v e m o g u ć n o s t i . teže ćete t a m o stići. Na p r v o m je mjestu umijeće postavljanja ciljeva. Svi s m u ­ k o m n a u č e n i p o j e d i n a č n i p o s t u p c i slili su se u j e d a n a u t o m a t i zirani o b r a z a c p o n a š a n j a . Nesvjesno znanje Zaboravljanje je od četvrte do d r u g e faze. a k o n i k a d a niste vozili a u t o m o b i l . veći izbor i veću fleksibilnost u korištenju tih vještina. Svjesno znanje 4. no to zahtijeva vašu p o t p u n u k o n c e n t r a c i j u . d o s e ć i ćete č e t v r t u r a z i n u i stvoriti n a v i k e . Kao treće. uzet će o n o što je bio vaš usvojeni o b r a z a c p o n a š a n j a . D r u k č i j e r e č e n o . 24 25 . Svjesno neznanje 3. Isto se događa prilikom usvajanja NLP-a. U t o m t r e n u t k u vještina postaje dio vaše p o d s v i j e ­ sti. To je faza svjesnog n e z n a n j a k a d a škripite m j e n j a č e m . Predavač bi ušao i rekao: „ D a m e i gospodo. N L P n u d i redeiiniranje naučenih vješti­ na." Potom bi napisao na ploči: Rezultat Oštrina zapažanja Fleksibilnost i izišao. Tek tada m o ž e t e slušati r a d i o . Vraća vas k r o z faze učenja do svjesne n e k o m petencije i vi m o r a t e z a b o r a v i t i sve n a u č e n o prije n e g o što p o n o ­ v n o n a u č i t e . Različite obrasce učenja obradit ć e m o kasnije u knjizi. to je faza u kojoj se najviše n a u č i . fleksibilno mijenjajte o n o što radite dok ne dobijete o n o što želite. da biste postali uspješni u životu tre­ bate zapamtiti s a m o tri stvari. n e s i g u r n o upravljate u p r a v l j a č e m i k a d a vas biciklisti izbjegavaju. da o s r e d n j e igrate tenis i da želite p o s t a t i bolji igrač. Z a t o p o č i n j e t e učiti. k a o što je vaš rad n o g u . uživati u lijepom krajoliku i razgovarati tijekom vožnje. Mi već raspolažemo umije­ ćem komunikacije i učenja. a p o t o m p o č e t i mijenjati p o j e d i n a č n e p o s t u p k e . Primjerice. navike m o ž d a nisu baš najkorisnije za obavljanje z a d a t a ­ ka. Vi s a d a z n a t e voziti a u t o m o b i l . TROMINUTNO PREDAVANJE T r o m i n u t n o predavanje o NLP-u izgledalo bi ovako. Vaš će t r e n e r najprije p r o m a t r a t i k a k o igrate. A k o d o v o l j n o d u g o n e š t o uvježbavate. To zahtijeva svu vašu p o z o r n o s t jer j o š uvijek niste vješti u vožnji. Kraj predavanja. Ponovno učenje s više izbora je od d r u g e do četvrte faze. Iako je ova faza n e u ­ g o d n a . svrha u l o ž e n o g t r u d a je nesvjesno znanje. Nesvjesno neznanje 2. M o ž d a s m o u p r a v o z b o g tih naših filtera izostavili n e k e važne informacije en route. stoga i vozite s p o r e d n i m u l i c a m a . Kao d r u g o . n e g o n e z n a t e d a n e znate. n e m a t e n i k a k v u p r e d o d ž b u k a k o t o izgleda. p o s e b i c e za biciklista. i svjesno p r a t i t e sve in­ s t r u m e n t e . Ako ne znate k a m o idete. m o r a t e znati što želite i imati jasan cilj u svakoj situaciji.rastaviti ga na sastavne dijelove i p o n o v n o sastaviti k a k o biste bili bolji u n a p a d u .PRVO POGLAVLJE S T O JE N E U R 0 LI N G VI ST I C KO P R O G R A M I R A N J E ? n e š t o r a d i .

ne m o ž e t e ići p r e m a n e č e m u ako ne znate što je to. Postoje neka pravila kojih se treba pridržavati da biste imali najviše izgleda za uspjeh. Lewis Carroll: Alisa u zemlji čudesa Z a p o č n i m o s ishodištima ili ciljevima. izaberite oblikovan cilj. Način na koji funkcioniraju te vještine možete usporediti sa situa­ cijom k a d a iznajmite č a m a c da biste istražili v o d e n o prostranstvo. Jednostavnije je kretati se p r e m a o n o m što želite nego udalja­ vati se od onoga što ne želite.M o l i m te. A k o o n o što radite ne daje r e z u l t a t e . mijenjate pravac. onaj koji ima na r a s p o l a g a n j u najveći broj p o s t u p a k a na izbor i najveću fleksibilnost u p o n a š a ­ nju. m o r a biti oblikovan p o t v r d n o m rečeni­ com. Biti uspješan u životu znači ostvarivati rezultate koje ste sami izabrali. vidite i osjetite što se d o g a đ a i da v a m na r a s p o l a g a n j u stoje različiti postupci. Kako ćete znati što želite? Smislite. veća je vjerojatnost dobivanja onoga što želite.Svejedno mi je k a m o ću otići . bi li mi htio pokazati kako da o d e m odavde? . pravim p u t e m koji v o d i ka že­ ljenom cilju. a p o n e k a d nećete. ali u p o t v r d n o m obliku. Sada čitajte ovu stranicu do kraja i ne razmišljajte o klokanu. No. o d n o s n o cilj oblikovan u skladu sa sljedećim mjerilima: prvo. To je t r e n u t n a č u l n a svjesnost. uživati u putovanju i uzgred nešto naučiti. Odlučujete k a m o želite ići: vaš cilj. m o r a t e razmišljati o n e ­ čem d r u g o m . Stoga ćete se uvijek naći u situacijama k o j i m a niste dorasli. Za primjer. Ri­ jetko ćete se susresti s posve jasnim. O v o ponavljate dok ne stignete na odredište. Ne pomišljajte na klokana nekoliko m i n u t a . u p o t p u n o s t i će vladati situacijom. p o t r e b n a v a m je o š t r i n a i s e n z i b i l n o s t . Kada ra­ zmišljate. Da biste zapazili v o d e li vas vaši p o s t u p c i željenom cilju. i ako ste skrenuli s puta. Da biste se otarasili tog d o s a d n o g klokana. t o p o d r a z u m i ­ jeva p o v i š e n u svijest o vlastitim u n u t a r n j i m s l i k a m a .O n d a je svejedno kojim ćeš p u t e m k r e n u t i . Da biste živjeli o n a k o k a k o želite. . Vaša će putanja vjerojatno biti krivudava. U bilo kojoj situaciji. Rečeno jezikom NLP-a. Izbor je prvi korak. A k o n e š t o obavljate s a m o n a j e d a n n a č i n . 26 27 . o d n o s n o k o m u n i c i r a t e s a m i s a s o b o m . baš kao što m o r a t e gledati vati ono što ste dobivali. v i u o p ć e n e ­ m a t e izbor. naći će se netko d r u g i koji će izabrati za vas. No. Morate razmišljati o t o m u da biste znali o čemu to ne trebate razmišljati. P o n e k a d ćete uspjeti. p o t r e b n o je znati što želite. Ako vaši postupci ne donose rezultate. . I z b o r p o d r a z u m i j e v a raspolaganje s b a r e m tri m o g u ć n o s t i .reče Mačak.Važan d i o NLP-a čini izoštravanje čula: na što usmjeriti p o z o r ­ n o s t te k a k o izmijeniti i uvećati filtere tako da zapazite stvari koje prije n i s t e zamjećivali. Usporedite tako dobivene rezul­ tate sa zacrtanim ciljem. Da m o ž d a ne razmišljate o klokanu? Sada razmišljajte o t o m u što ćete raditi sutra. Cilj N L P . bilo što d r u g o . uvijek ćete dobi­ CILJEVI . Možete mijenjati cilj. Tada postavite novi cilj. veće su i šanse da ćete uspjeti. Ako uvijek postupate onako kako ste uvijek postupali.a je povećanje broja p o s t u p a k a koji v a m stoje na r a s p o ­ laganju. Kako biste nešto izbjegli.Što ste točniji i sigurniji u de­ finiranju svojih želja. Razmišljate li o klokanu? Dobro. zamislite na trenutak klokana. učinite Sto je vaš izbor veći. te što je vaš m o z a k spremniji tragati i zapažati m o g u ć n o s t i . ako vi ne želite. učinite n e š t o d r u g o . z v u k o v i m a i osjetima. P o t r e b n o j e d a čujete. nešto drugo.reče Alisa.Sve ovisi k a m o želiš otići .reče Mačak. A l t e r n a t i v a će vas odvesti u dvojbu. Ova je igra ukazala na to da m o z a k m o ž e shvatiti niječno s a m o ako ga preobrazi u p o t v r d n o . m o r a t e znati što izbjegavate i obratiti p o z o r n o s t na to. M o g u ­ ćnosti postoje s a m o kada ih p r e p o z n a m o kao m o g u ć n o s t i .

obitelji. kao cilj možete postaviti da budete vrhunski tenisač. lakše ostvarivih ciljeva. on vas m o ž e toliko opteretiti da ga nećete moći d o b r o obavljati. U b r z o je otkrio da je to i z n i m n a odgovornost. cilj m o r a biti r a z u m n o postavljen u okviru vaših mogućnosti. O svome cilju razmišljajte što detaljnije. ne r a d i se o postizanju n e k i h cilje­ va na r a č u n d r u g i h . Preobrazite te p r o b l e m e u ciljeve. Ipak. Razmišljajući na ovakav način. p o t r e b n o je podijeliti ga na nekoliko manjih. Trebate ga razložiti na manje dijelove. Najbolji rezultati p o s t i ž u se p r e g o v a r a n j e m i s u r a d n j o m radi ostvarivanja zajedničkih ciljeva. Primjerice. n e m a t e d o b a r teniski reket. neva­ žnog i neuzbudljivog zadatka. Možda ćete poželjeti odrediti v r e m e n ­ sku granicu do kada nešto želite postići. koji je h t i o da se sve što d o t a k n e pretvori u zlato. kada svi dobivaju. primjerice. Zadnji okvir koji zaokružuje t e m a t i k u izbora ciljeva je ekologija. Radije se usredo­ točite na o n o što vi m o r a t e učiniti da biste elicitirali željene reakcije. problem je zapravo o b r n u t o postavljeno rješenje. m o ž d a ćete morati postaviti p o m o ć n e ciljeve da biste došli do njih. Što ćete vidjeti. Čak i najveća putovanja počinju p r v i m k o r a k o m ( n a r a v n o . ali bez neželjenih pojava. prijateljskih veza i d r u š t v a u o p ć e . U t o m se slučaju a u t o m a t s k i radi o e k o l o š k o m pristupu. razmislite o t o m u što vi m o ž e t e učiniti da biste postali prijatelji. p o t r e b n o je povezati ga s većim. To bjelodano nećete m o ć i ostvariti do sljedeće nedjelje jer se radi o suviše n e o d r e ­ đ e n o m i d u g o r o č n o m cilju. čuti i osjetiti kada ga ostvarite? Neki su ciljevi vremenski toliko n e o g r a n i č e n i da bi za njihovo postignuće bilo p o t r e b n o nekoliko života. Ciljevi čije ostvarenje prvenstveno ovisi o d r u g i m ljudima nisu d o b r o postavljeni. Č e m u se god opirete. Ovi izvori m o g u biti unutar­ nje ( o d r e đ e n e vještine ili pozitivna raspoloženja) ili vanjske prirode. Kako bih u to u n i o nešto energije. Z b o g toga je teško prestati pušiti . opstaje. A k o je prevelik. Zaključite li da su vam p o t r e b n i d o d a t n i izvori. ili ih p r o m i j e n i t i tako da imaju istu svrhu. više raditi h o n o r a r n o . u p r a v o m smjeru). a m o r a t e uzeti i satove p o d u k e k o d vr­ h u n s k o g profesionalnog igrača. primjerice. m o r a t e aktivno sudjelovati. Kada tako p o ­ vezem stvari. n e v a ž n o m zadatku prilazim s energijom koju c r p i m iz velikog zadatka. U kojoj situaciji to želite? Postoje li situacije u kojima to ne želite? Kako ćete znati da ste ostvarili cilj? Koji će čulni dokazi potvrditi da ste ga ostvarili? Što ćete vidjeti. Dobijete li izvrsno plaćen h o n o r a r n i p o s a o . H o ć e li doći do neželjenih pojava? Čega se m o r a t e odreći. Jednostavno rečeno. čuti osjeti­ ti? Zamislite ga i opišite p o m o ć u pitanja: „Tko?" „Što?" „Kada?" i „Kako?" Što je potpunija vaša ideja o o n o m e što želite. važnijim z a d a t k o m koji me m o ­ tivira. Imate li izvore da biste se okrenuli i izdržali do kraja? Što v a m je p o t r e b n o ? Raspolažete li već time? A k o ne raspolažete. Klasičan primjer n e e k o l o š k o g cilja je kralj M i d a . M o ž d a ćete proći k r o z ovaj p r o c e s n e k o l i k o puta d o k od velikog cilja d o đ e t e do ostvarljivog p r v o g k o r a k a r a z u m n e veličine. P o t r u d i t e se da cilj b u d e srazmjeran v a š o m c j e l o k u p n o m o s o b n o š ć u .n e p r e s t a n o mislite o pušenju da biste prestali.u nešto kako na to ne biste naletjeli. To će v a m o d u z e t i više v r e m e n a pa ćete imati m a n j e v r e m e n a za obitelj. umjesto da čekate da se netko sprijatelji s vama. D a k l e . k a k o ćete do toga doći? O v o treba d o b r o proučiti. m o g a o bih se prihvatiti spremanja sobe. m o z a k će to češće obrađivati i primjećivati prigode da to ostvari. m o ž d a ćete preispitati svoje ciljeve. Nitko nije izoliran: svi s m o mi dijelovi većih sustava. Ako drugi ne p o s t u p e o n a ­ ko kako ste zamislili. D r u g o . posla. pitajući se: „Što mi je potrebno?" Trebam kupiti reket i naći trenera. Tako. 28 29 . Primjerice. Cilj m o r a biti odgovarajuće veličine. Stoga se p i t a m : „Što ću dobiti ako ovo u č i n i m ? " U o v o m se slučaju pospremanje sobe m o ž e p r o t u m a č i t i kao neizbježni korak u stvaranju r a d n o g prostora za nešto p u n o zanimljivije. dospjet ćete u slijepu ulicu. a što p o d u z e t i da biste ga postigli? Želite. Treba r a z m o t r i t i koje će poslje­ dice imati ostvarenje vašeg cilja u k o n t e k s t u tih širih o d n o s a . cilj m o ž e izgledati p r e m a l e n i m i n i š t a v n i m da bi m o g a o m o ­ tivirati. stoga se zapitajte: „Što me sprječava u njegovom ostvarenju?" O v o će pitanje ukazati na neke očigledne p r o b l e m e : na primjer.

Zapitajte se: „Što ću vidjeti. da li bih to htio?" Obratite pozornost na svoje sumnje: „Da. Na kraju dolazi akcija. što i kako?" Je li vaš cilj odgovarajuće veličine? Ako je prevelik. Neka budu dovoljno jasni i ostvarljivi. kada. a ne o o n o m e što ne želite. Razmislite o dokazima čulne prirode na temelju kojih ćete znati da ste dobili o n o što ste htjeli. osjetiti kada to ostvarim?" „Kako ću znati da sam to ostvario?" Izvori Raspolažete li odgovarajućim izvorima i izborima kako biste stigli do cilja? Zapitajte se: „Što mi je potrebno za ostvarenje cilja?" Veličina sastavljenoj od početnih slova naziva svakog koraka. zapitajte se: „Ako ovo ostvarim. Ako je cilj premalen da bi vas m o g a o motivirati.ZAKLJUČAK Dokazi Navedeno možete zapamtiti po mnemotehničkoj skraćenici PSODIVE. 30 31 . gdje. Pitajte se: „Točno tko. Na vama je da napravite prvi korak. Zapitajte se: „Na koga će također ostaviti posljedice?" „Što će se dogoditi ako to ostvarim?" „Kada bih ga m o g a o o d m a h ostvariti.. ali." Kakve obzire m o r a m o imati zbog tih sumnji? Kako možete promijeniti svoje ciljeve uzevši ih u obzir? Sada ponovite cijeli postupak s tim izmijenjenim ciljem kako biste provjerili je li i dalje dobro postavljen.. Pozitivno Razmišljajte o o n o m e što želite. čuti. Ekološki okvir Razmislite o posljedicama po vaš život i međuljudske o d n o s e ako d o đ e do ostvarenja cilja. Zapitajte se: „Što bih želio imati? Što zapravo želim?" Samostalno Razmislite što je u vašoj m o ć i činjenja. zapitajte se: „Što me sprječava u njegovom ostvarenju?" i razložite ga na manje dijelove. što ću dobiti?" Ne odustajte sve dok ga ne povezete s ciljem koji je dovoljno velik da vas motivira. Zapitajte se: „Što ću činiti k a k o bih ostvario cilj?" „Kako ću započeti i izdržati do kraja?" Određeno Zamislite svoj cilj što konkretnije.

Kada komunicirate s d r u g o m o s o b o m dobivate odgovor i reagirate u skladu sa svojim mislima i osjećajima. Tu spadaju još i fiziologija. Tako­ đer. Samo ako obratite p o z o r n o s t na drugu osobu. uvjeravanje. Ako je cilj dobro postavljen. stvorili ste problem u sadašnjosti. Ukratko. Vaše t r e n u t a č n o raspoloženje uzrokovano je vašim unutarnjim reakcijama na o n o što vidite i čujete. N L P vještine predstavljaju bogate izvore za svladavanje prepreka i svih vr­ sta otpora i smetnji. p o t r e b n i su v a m izvori. razmišljanje i osjet u sadašnjem trenutku razlikovat će se od onih u željenom stanju. dobit ćete p r e d o d ž b u o t o m u što p o t o m trebate reći ili učiniti. ili jasno povezano s o n i m što zaista želimo. i obr­ nuto. Postavljajući cilj koji želite ostvariti u b u d u ć n o s t i . S A D A Š N J E STANJE I ŽELJENO STANJE Sredstva kojim se cilj postiže su vještine. Problem predsta­ vlja o n o što čini razliku i z m e đ u ta dva stanja. m o r a m o se u p o t p u n o s t i posvetiti cilju: postojanje sumnji če­ sto ukazuje na to da ekološki okvir nije u p o t p u n o s t i uzet u obzir. Vaše ponašanje. poticajan i teže mu je odoljeti. o s o b n o m razvoju ili obrazovanju m o ž e se gledati kao na put iz sadašnjeg u željeno stanje. tehnike i izvorišna stanja uma. podučavanje i p r e g o ­ varanje. Začarani krugovi 32 33 . Što znači riječ „komunikacija"? Komunikacija je zapravo k r u g ili petlja koja podrazumijeva b a r e m dvoje ljudi. Željeno stanje m o r a biti nešto što zaista želimo. KOMUNIKACIJA Komunikacija je višeznačna riječ koja podrazumijeva svako općenje s d r u g i m a : neobvezni razgovor. Ne možete k o m u n i c i ­ rati s figuricom od voska: to ne bi imali smisla jer ne biste dobivali odgovor. Da biste prešli iz j e d n o g stanja u drugo. prehrana. snaga i izdržljivost. Vaš sugo­ vornik na isti način reagira na vaše ponašanje. svaki problem u sadašnjosti m o ž e biti postavljen k a o cilj. Energija za taj put dolazi iz motivacije. m o r a m o željeti prijeći taj p u t i vjerovati da je cilj dostižan i vrijedan truda.Putovanje dugo tisuću milja počinje p r v i m k o r a k o m . Na promjene u poslovanju. o n d a je ostvariv.

P r e m a t o m u . gestama. ne. a zajedno prenose zna­ čenje komunikacije. Svaki g l u m a c m o r a biti u stanju prenijeti najmanje desetak različitih nijansi značenja p o m o ć u riječi „Ne". t o n o m glasa i svojim tijelom: držanjem. ne postoji jamstvo da je sugovornik r a z u m i o značenje p o r u k e koju p o k u š a v a m o prenijeti. pak. „Zaključci o stavovima pri neverbalnoj komunikaciji u dva kanala". P o t o m možete proučiti što je p o t r e b n o promijeniti u glasu i govoru tijela da biste bili sigurni da je dobivena p o r u k a istovjetna poslanoj. Odredili s m o cilj komunikacije. Komunikaciju ne možete izbjeći. prijetnja. izrazi lica i into­ nacija kontekst u koji je p o r u k a uklopljena. Komunikacija je m n o g o više od izgovorenih riječi. Časopis za psihološko savjetovanje.držanjem. oni vježbaju intonaciju i govor tijela. Kako možete biti sigurni d a j e onaj d r u g i shvatio vašu p o r u k u o n a k o kako ste vi to željeli? Na tečajevima NLP-a postoji j e d n a zanimljiva vježba: izaberete j e d n u j e d n o s t a v n u rečenicu (primjerice: „ D a n a s je lijep dan") i tri osnovne e m o t i v n e p o r u k e koje želite iskazati t o m rečenicom. m i m i k o m . oštrini.Vi komunicirate riječima. s a m o što to r a d i m o nesvjesno. Istraživanja pokazuju da je p r i g o d o m prezentacije pred s k u p i n o m ljudi p e d e ­ set pet posto utiska o d r e đ e n o g o v o r o m tijela . o n d a su držanje. 248-252). slijedite načelo: Značenje komunikacije nalazi se u dobivenom odgovoru. O p a ž a m o reakcije koje s m o elicitirali i mijenjamo o n o što r a d i m o ili govorimo d o k ne dobijemo odgovarajuću reakciju. Bitno je kako nešto kažemo. Možete je izgo­ voriti sretno. a s a m o s e d a m posto sadržajem prezentacije.. Kako znate da je p o r u k a koju šaljete istovjetna onoj koju onaj drugi prima? Vjerojatno v a m se dogodilo da ste bili zapa­ njeni k a k o je bila p r o t u m a č e n a neka vaša bezazlena opaska. Mi s v a k o d n e v n o koristimo komunikacijske vještine kako b i s m o utjecali na ljude: svaka terapija. ne objašnjavajući koje tri p o r u k e želite prenijeti. Glumci ne rade na riječima. (Mehrabian i Ferris. gestama. br. Riječi predstavlja­ ju samo mali dio izražajnih sposobnosti ljudskog bića. komunikacija podrazumijeva p o r u k u koja se prenosi od jedne do d r u g e osobe. Potom pitajte sugovornika neka vam kaže koje je p o r u k e r a z u m i o iz vaših rečenica. prijeteći ili sarkastično. Ti će se odnosi razlikovati od situacije do situacije. izrazima lica. 3 1 . geste. ali je posve ja­ s n o da govor tijela i intonacija m n o g o p r i d o n o s e utisku i značenju o n o g što govorimo. Kako biste bili uspješni u komunikaciji. Ako su riječi sadržaj p o r u k e .trideset o s a m p o s t o intonacijom. Svi mi p r e n o s i m o m n o š t v o ni­ jansi značenja u svakodnevnoj komunikaciji i najvjerojatnije i sami izgovaramo „Ne" na desetak različitih načina. a ne o č e m u se radi. Dakle. omalovažavanje ili srdačan pozdrav. Intonacija i govor tijela određuju jesu li riječi „ D o b a r dan" običan pozdrav. O d g o v o r ovisi o cilju. Neke p o r u ­ ke prenosite čak i kada ništa ne kažete i kada mirujete.upravljanje i obrazovanje p o d r a z u - 34 35 . Margaret Thatcher uložila je poprilično vremena i truda u mijenja­ nju intonacije. Izrecite tu rečenicu na tri nači­ na n e k o m d r u g o m . zapažanju i fleksibilnosti. Ponekad se p o r u k a koju ste namjeravali prenijeti poklapa s o n i m što je on primio. Najčešće. 1967. str.

Kako se koriste i u koju svrhu slično je vožnji automobila: sve ovisi o vještini i namjeri vozača. a p r i t o m zadržati vlastiti integritet? Uz­ vrat ili empatija n e o p h o d n i su za uspostavljanje ozračja povjerenja. njihova komunikacija k a o da teče: nji­ hova tijela. n e m o j t e n a m slijepo vjerova­ ti. pouzdanja i razumijevanja. N o . n e p r i r o d n o i slijepo o p o ­ našanje p o k r e t a d r u g e o s o b e o b i č n o s e s m a t r a uvredljivim. poslovanju. gestama i pogledima. Je li utjecaj koji stvarate u skladu s vašim sustavom vrijednosti? N L P tehnike zaista su n e u ­ tralne. Govor tijela i intonacija p u n o su važniji. Govor nji­ hovih tijela je k o m p l e m e n t a r a n . Usuglašava­ nje disanja b i t n o je s r e d s t v o za ostvarivanje uzvrata. Pojam manipulacija nosi negativno značenje. a o n o što oni čine utječe na vas. Komunikacija je petlja: o n o što činite utječe na d r u g e ljude. Kada ljudi sliče j e d n i d r u g i m a . to odražavaju njihova tijela: ma što govorili.Vi već utječete na druge: jedini izbor koji imate jest u t o m u želite li biti svjesni učinaka koje stvarate ili ne želite. a što k a d a presta- Kako ulazite u komunikacijski krug? Kako ćete uspjeti poštovati i cijeniti modele drugih ljudi. vještina je postizanja uzvrata. Izgleda da je ova vještina u r o đ e n a . T o s u o s n o v n i e l e m e n t i uzvrata.mijevaju manipulativne i komunikacijske vještine. savjetovanju. Opažajte što se d o g a đ a k a d a o g l e d a t e d r u g e . O n i ne plešu. O n i sudjeluju u igri uzajamnog reagiranja. kako m o ž e t e stvoriti o d n o s povjerenja i suradnje te k a k o m o ž e t e usavršiti i razviti tu p r i r o d n u vještinu? Kako b i s m o dobili praktičan. Kada ljudi ne ostvare uzvrat. veće je i usklađivanje. posve izvjesno ne vrijedi za NLP: on ima m u d r o s t . posve jasno. To izgrađuje m o s t i z m e đ u vas i njegovog m o d e l a svijeta. a ne teorijski odgovor. kao i njihove riječi. dakle. prodaji i obuci. Uspješni ljudi ostvaruju uzvrat. Jedino je pitanje. Usklađiva­ nje nije isto što i o p o n a š a n j e : z a m j e t n o . pitanje m o r a ­ mo postaviti obrnuto. Usklađivanjem i ogledanjem govora tijela i intonacije m o ž e t e v e o m a brzo ostvariti uzvrat s bilo kim. pak. i to je vidljivo na prvi pogled. m o ­ žete li utjecati integritetom svoje osobnosti. p o d r a z u ­ mijevajući da netko na n e k o n a č i n n a m e ć e d r u g o m nešto s u p r o t n o njegovim interesima. Vi možete preuzeti o d g o v o r n o s t za svoju ulogu u petlji. Poput plesa kada j e d a n p a r t n e r reagira na p o k r e t e drugog. Možete uskladiti raspodjelu t e ž i n e i o s n o v n o držanje. UZVRAT k a ž e m o m o ž e stvoriti ili uništiti uzvrat. a uzvrat dovodi do povjerenja. Što trebate učiniti kako biste ostvarili uzvrat s ljudima. a p o k r e t e tijela p o k r e t i m a svoje glave. no na to otpada samo s e d a m p o s t o komunikacije. i jedina je koja se uči u engleskoj kulturi. dolazi do paradoksa jer se događa da se korisne vještine kritiziraju i obilje­ žavaju k a o manipulacija unatoč t o m u što nitko ne uči vještine koje nisu korisne. Jeste li ikada uživali u razgovoru s n e k i m i primijetili da su vaša ti­ jela p o p r i m i l a isto držanje? Što je veći uzvrat. jer se i n o v o r o đ e n č a d p o m i č e u r i t m u okolnih glasova. m e đ u s o b n o se podražavajući. zaplešite sa svojim s u g o v o r n i k o m t a k o što ćete pažljivo i s d u ž n i m p o š t o v a n j e m uskladiti govor tijela. kako ćete znati tko je ostvario uzvrat. Kako biste ostvarili uzvrat. o n i se j e d n i d r u g i m a i sviđaju. izbor i ekologiju ugrađene na jednoj dubljoj razini. M o ž d a ste primijetili da dvoje ljudi diše u s u g l a š e n o k a d a su ostvarili d u b o k uzvrat. uklapaju se j e d n o s d r u g i m . njihova tijela neće biti usuglašena. Kako z n a m o da je dvoje ljudi ostvarilo uzvrat? Osvrnete li se u restoranu. Tu. i ne m o ž e biti drukčije. terapiji. To. pak. M o ­ žete u s k l a d i t i p o k r e t r u k e m a l i m p o k r e t i m a svoje pesti. uredu ili n e k o m d r u g o m mjestu gdje se ljudi susreću i razgovaraju. To n a z i v a m o k r i ž a n i m o g l e d a n j e m . koja je izgradila stroge zabrane kada je u pitanju svjesno opažanje i reagira­ nje na govor tijela. NLP karakterizira s p o ­ sobnost reagiranja na odgovarajući način. Uz­ vrat m o ž e t e ostvariti s kim god želite ako svjesno usavršavate pri­ r o d n e vještine koje s v a k o d n e v n o koristite. pri čemu se razumije i shvaća m o d e l svijeta d r u g i h . Usuglašavanje kontakta očima. a tko nije? Kad dvoje ljudi ostvari uzvrat. koje će omogućiti s l o b o d n e reakcije u obrazovanju. O n o što 16 . Možda ste primijetili da ljudi koji su postigli uzvrat teže odražavanju i prilagođavaju se j e d n o d r u g o m e u držanju.

s p r e m n i mijenjati svoje p o n a š a n j e u skladu s ciljem. jačinu i ritam govora. Najbolji nastavnici su oni koji uspostave uzvrat i u đ u u svijet svog učenika. Kao kada se pridru­ žujete nečijem pjevanju: umiješate se i uskladite. Druga osoba ne mora vam se sviđati kako biste s njom ostvarili uzvrat: jednostavno. A k o značenje komunikacije leži u odgovoru koji elicitiramo. a neki od njih neće biti poželjni. njiho­ vih gesta i govornih obrazaca.nete. Iskorak je premošćivanje uz p o m o ć uzvrata i poštovanja. Neki savjetnici i terapeuti ogledaju i usklađuju se nesvjesno i gotovo kompulzivno. a d o b a r m e đ u s o b n i o d n o s olakšava zadatak. onog što ste sposobni učiniti i u što nesumnjivo vjerujete. To je također korisna vještina. Kada ste to ostvarili. uzvrat predstavlja cjelokupni kontekst koji zaokružuje verbal­ nu p o r u k u . Nikoga ne možete prevesti preko mosta ako ga najprije ne izgradite. Ponekad će polučiti rezultate. donijeti m i r i spokoj. Možete usu­ glašavati intonaciju. Opet. niti ćete oponašati disanje asmatičara. k a o i sebi. usklađenost možete narušiti mijenjajući brzinu i intonaciju kako biste prekinuli razgovor. Naravno. Iskora- 38 39 . kao i činjenice koli­ ko ste daleko spremni ići u izgrađivanju mosta koji vas vodi do drugog čovjeka i njegovog modela svijeta. To možete izraziti malim pokretima ruku. Obratite pozornost na to kako se osjećate kada se uskladite s nekim: m o ­ žda se osjećate neugodno kada su u pitanju neki ljudi. Isto se ponašati i očekivati od drugih ljudi razumijevanje i iskoračivanje p r e m a vama s a m o je j e d n a m o g u ć n o s t . Stvaranje uzvrata je izbor i ne možete znati je li korisno i kakve rezultate daje ako ga ne iskusite. Iskoračujte sve vrijeme kako biste se uklopili u različite društvene situacije: tako ćete d r u g i m a . Nećete oponašati disanje koje je p u n o brže od vašeg spontanog disanja. pak. U NLP terminologiji ovo nazivamo iskorakom i navođenjem. dakle. i vještina da to usuglasite u jednom plesu uzvrata. Ukoliko se ponašate uvijek na isti način. Samo dvije stvari mogu ograničiti vašu sposobnost uspostavljanja uz­ vrata: stupanj vaše sposobnosti uočavanja držanja ljudi oko vas. izgradite most kako biste je mogli bolje razumjeti. a p o n e k a d neće. Nečije vrpoljenje možete profinjeno ogledati njišući tijelo. određeni stupanj razumijevanja i kontakta. Sigurno postoje neki obrasci ponašanja koje nećete htjeti neposredno ogledati. i drugi će najvje­ rojatnije poći za vama. Možete ih odvesti u d r u g o m pravcu. o n d a je uzvrat j e d n a od tih vještina. Usuglašavanje glasa možete upotrijebiti u telefonskom razgovoru kako biste ostvarili uzvrat. brzinu. Gledajte što čine ljudi koji su uspostavili uzvrat. Ponekad se ukrižanim ogledanjem naziva korištenje nekog sličnog ponašanja radije nego neposredno ogledanje. No to nije moguće ako uopće niste plesali. Najelegan­ tniji način da završite razgovor jest da prekinete s plesom. Posebice obratite pozornost što se događa kada niste usuglašeni. nisam iskoračio. Ponekad je teško spontano završiti telefonski razgovor. Neusklađenost također predstavlja korisnu vještinu. Ako ste. Dakle. O n i se s njim dobro slažu. dobivat ćete različite rezultate. Kada sam svom prijatelju rekao da pišem knjigu o neurolingvističkom programiranju. Drugi način uspostavljanja uzvrata je usuglašavanje glasa. Postanite svjesni onoga što činite spontano kako biste to mogli usavršiti i birati trenutak kada ćete ga koristiti. možete započeti mijenjati svoje ponašanje. Taj će odnos skladno poigravati između vašeg integriteta. Ako ste spremni svjesno koristiti ove vješti­ ne. stoga ga nisam m o g a o ni navesti na objašnjenje o čemu se zapravo radi. ISKORAK I NAVOĐENJE Uzvrat vam omogućuje da izgradite most prema n e k o m d r u g o m : p o ­ stoji. uzvrat možete ostvariti kad god to želite. Navođenje je teško ostvarivo ako ne postoji uzvrat. krajnji vid neusklađenosti je okretanje leđa. omogućavajući tako učeniku lakše razumijevanje predmeta ili umi­ jeća. na boljem ste p u t u .

d o d u š e . No to bi m o g l o biti teško. nosit ćete kravatu. Imaju pozitivnu namjeru i značajno su sredstvo u postizanju dogovora i zajedničkih ciljeva. p r e m a njemu se o p h o d i m o sućutno. ako ga zaista želite dobiti. poslu i hobijima. Želite li ići u prvora­ zredan hotel. što će vam omogućiti da odreagirate na o n o što vidite i čujete. Zamijenite ga veznikom . Iskoračujemo ka emocijama. najvjerojatnije ćete shvatiti da vrijedi.čujte u d r u g e kulture poštujući njihove običaje. Pretjerate li. . Ne m o r a t e se slagali s njima. prijateljima. Ipak. Ako je most sagrađen. prijatelji.. Veznik „ali" zna biti destruktivan: podrazumijeva da ste čuli o n o što je re­ čeno.i". govoreći malo glasnije i malo brže nego inače. Zajednički interesi. Kada ste se usu­ glasili. I uspjet ćete ostvariti snažniji uzvrat. Kada je netko n a m a drag tu­ žan. Pred svećenikom nećete psovati. u skladu s njego­ vim osjećajem.. možete ga polako početi navoditi u mirnije stanje stišavajući svoje emocije. Vi m u . d r u g a će vas osoba slijediti. Na razgovor za p o s a o d o ć i ćete pristojno odjeveni. O v a k v o e m o ­ cionalno iskoračenje i navođenje značajno je sredstvo u savjetovanju i terapiji. Riječi s a m e po sebi imaju veliku moć. sklonosti. morate voditi bri­ gu o d r u g i m ljudima i ponašati se dovoljno fleksibilno. prilazite d o b r o n a m j e r n o i pozitivno nastrojeni. Ako je netko ljutit. Nesvjesno će opažati da poštujete njezino stanje i bit će s p r e m n a slijediti vas ako je to pravac kojim želi ići. Podrazumijevaju uzvrat i poštovanje d r u g i h ljudi i njihovih m o d e l a svijeta. Iskorak je zapravo opća vještina za ostvarivanje uzvrata: koristimo je kada razgovaramo o zajedničkim interesima. 41 . NLP je vojnička vještina komunikacije: skladna. Tek p o t o m treba p o s t u p n o mijenjati i prilagođavati se boljem i bogatijem izvoru. Možete iskoračiti u užurbanost i ogledati je tonalite­ t o m . Jednostavno dodaje i proširuje o n o što je već rečeno. Ljudi koji pripadaju istoj kulturi obično imaju isti sustav vrijednosti i dijele isti svjetonazor. hobiji. „ali" imate neke primjedbe zbog kojih to odbacujete. u g o d n a i veoma korisna. Ostvarit ćete uzvrat pokažete li razumijevanje za o n o što vam ljudi govore.I" je be­ zazleno. posao. ali ne uspijevale u svojoj namjeri. P r i r o d n o je slagati se s ljudima s kojima dijelimo isto mišljenje i koji imaju isti sustav vrijednosti. Iskorak i navođenje temeljne su ideje NLP-a. postoji opasnost pogoršanja. Kako biste uspješno iskoračivali i navodili.Razmislite o ovim p r o m j e n a m a . D o b a r način za to je da izbacite veznik "ali" iz svojeg rječnika. a ne uzvikujemo srdačno: „Razvedri se!" To bi ga najvjerojatnije s a m o još više oneraspoložilo. nesviđanja i politička uverenja stvaraju neku vrstu uzvrata. Najbolje bi bilo p r o m o t r i t i njegovo držanje i uskladiti se. ogledajte osjećaj bijesa u nešto blažem obliku od njegovog. k a o i upotrijebiti blag ton.

To je mapa koju stvara naš neurološki sustav. Kako bi i da­ lje slalo informaciju o obliku slova. usta i koža: o n i predstavljaju naš jedini d o d i r s vanjskim svijetom. O n e to m o ž d a baš i nisu. mi g l e d a m o kroz niz složenih aktivnih percepcijskih filtera. No čak ni ta vrata nisu o n a k v i m a kakvim n a m se čine. naše oči. O n o č e m u posvećujemo p o z o r n o s t na m a p i filtrira se još j e d a n p u t kroz uvjerenja. Kako je to istaknuo Aldous Huxley. k o d i r a n a u električne impulse p o m o ć u štapića i čepića i odatle skupljena u vizualnom korteksu mozga. M o ž e m o naučiti kako omogućiti čulima da nas bolje služe. nego na promjene i razlike u svjetlu. Barem ne prozori. Slika je naopačke projicirana u mrežnicu. oči. interese i sklonosti. Tako nastala slika projicira se „ p r e m a van" iako je stvorena d u b o k o u mozgu. Razmislite o naizgled j e d n o s t a v n o m zadatku gledanja u j e d n u od ovih riječi. Svijet koji shvaćamo nije zbiljski svijet. Pojedinačni receptori mrežnice ne reagiraju na svjetlost. Jeste li se ikada zapitali zašto k a m e r a ne može uhvatiti suštinu slike koju vidite? O k o je inteligentnije od ka­ mere. svoje prozore u svijet. Uzmite. vrata percepcije su naša čula. tako da štapići na krajevima bijelog i c r n o g stalno dobivaju poticaje. Sposo­ bnost da svojim čulima bolje z a p a ž a m o i u o č a v a m o sitnije razlike 43 . o n d a su to čula. Dakle. nos. Da vaše oko i papir p o t p u n o miruju. To se t a k o đ e r o d n o s i i na druga naša čula. riječ bi nestala čim se pojavi štapić kao odgovor na crni ili bijeli poticaj.D r u g o poglavlje VRATA PERCEPCIJE Ako m o ž e m o reći da komunikacija ima neki početak. teritorij. oko treperi sitno i brzo. čak ni kamere. pri­ mjerice. Na taj način mi neprestance vidimo slova.

Razmišljanje je jedna bjelodana. misli? Postoji više znanstvenih objašnjenja. Možete li se sjetiti gdje ste proveli svoj zadnji o d m o r ? U kakvom vam je sjećanju ostao? Možda će vam se vratiti slike mjesta. Isti neuroni stvaraju elektrokemijske naboje mjerljive elektroniiografskim čitačima. osje­ tite hrapavu koru p o d vašim prstima. Kako bi ovaj ulomak dobio neki smisao. postajete svjesni tišine koju prekida samo poneki cvr­ kut ptica i zvuk slomljene grančice kada stanete na poneku od njih. okusa i mirisa koje s m o doživjeli. Ako ste ikada šetali borovom š u m o m . prošli ste kroz ova iskustva u vašim mislima: koristili ste unutarnja čula kako biste stvorili predstavu doživljaja dočaranog riječima. Misao ima izravan fizički učinak. Pročitajte sljedeći odlomak sporo koliko možete. Lutajući dalje. koje se p o m o ć u riječi. Ako je suha. Veliki dio našeg razmišljanja obično je spoj zapamćenih i konstruira­ nih čulnih osjeta. Slikar m o r a imati osjećaj za nijanse boja i oblika. a prema unu­ tra kako bismo „predstavili" doživljaj. Ispružite ruku i dodirnete panj. Što su..V". pak. Ovakva vrsta p o d u k e ne sastoji se u t o m u da vidite više od d r u g i h . Za trenutak zamislite kako šećete borovom š u m o m . Ponovno doži­ vljavate informacije u čulnom obliku u kojem ste ili prvi put doživjeli. zvukova. Hodate preko j e d n o g dijela obasjanog suncem koje se probilo kroz hladni pokrov iznad vaše 44 45 . Možda ste stvorili toliko jaku predstavu da ste zamislili okus hrane u jednoj posve izmišljenoj situaciji. a ipak svatko od nas ima neko svoje posebno shvaćanje. Ponekad ste svjesni toga. Dakle. Možda ćete reći neko ime ili čuti neke zvukove. Obično mislite o čemu razmišljate. emocije i unutarnji osjećaj ravnoteže te svijest o tijelu pod nazivom Komunikacija počinje mislima. Načini na koji se unose. vi p o n o v n o u mislima stvarate te slike. Hodajući. I dok postupno postajete svje­ sni laganog povjetarca koji vam miluje lice. Ili ćete se sjetiti što ste osjetili...NLP_JOSEPH O'CONNOR & JOHN SEYMOUR UKUOU PUGLAVLJt^VRATA PERCEPCIJE m o ž e z n a t n o obogatiti kvalitetu našeg života i temeljna je vještina u m n o g i m područjima. a interni kinestetički sustav (Ki) obuhvaća zapamćene osje­ te. Voće je nestvarno. osjećate aromatični miris borovine pomiješan sa svježim mirisima šume. intonacije i govora tijela prenose d r u g i m ljudima. Čulo dodira je kinestetički sustav (K): eksterni (Ke) podrazumijeva taktilne osjete poput dodira. nego da znate što tražite. Zidar ili stolar moraju imati osjećaj za materijal kako bi napravili oblik zatočen u k a m e n u ili drvetu. Na isti način auditivne sustave (A) m o ž e m o podijeliti na eksterne (Ae) i interne (Ai). najčešće označeni kraticom . knjiga ili sličnih izvora.vid. p a d n e vam na p a m e t večera koja će uskoro biti pripremljena: bit će to j e d n o od v a m a najdražih jela. Izoštra­ vanje svakog čula jasan je cilj NLP obuke. obična aktivnost na koju nikada ne obraćate pozornost. sluh. Vaše iskustvo bilo je mozaik sjećanja i mašte. Sa svih se strana stabla uzdižu visoko iznad vaše glave. Također pretpostavljamo da i drugi razmišljaju na isti način kao i mi. zvukove i osjete. Ako. Kada razmišljate o o n o m što vidite. Vizualni sustavi. Zapažate boje u šumi. ona čujno pukne. temperature i vlažnosti. Iščekujući. Čula usmjeravamo prema van kako bismo shvatili svijet. skla­ dište i kodiraju informacije u n a š e m m o z g u . osjeta. niste šetali. okus i miris . Isti neurološki putevi koriste se za unutarnju predstavu doživljaja kao i za sam doživljaj. mogu se koristiti eksterno (e) za vanjski svijet (Ve). da uočite baš o n o što čini razliku. a glazbenik sposobnost razlikovanja nijansi zvuka. što čujete ili o svojim osjetima. Na trenutak zamislite kako jedete svoje omilje­ no voće. gotovo da osjećate okus hrane u ustima. zauzevši p r e t h o d n o u d o b a n položaj. a ne kako razmišljate. m o ž d a se sjećate nekih određenih doži­ vljaja. jedan od načina na koji razmišljamo je svjesno ili nesvjesno pamćenje prizora. m o ž e m o stvoriti varijacije čulnih doživljaja i ne doži­ vjevši ih u stvarnosti. ili interno (i) kada vizualiziramo mentalno (Vi). Koristeći jezik. SUSTAVI PREDSTAVA glave. a sunce slika mozaik stvarajući na zemlji sjene od grana.rječnikom NLP-a nazivaju se sustavi predstava. Kušač vina ima istančano nepce. a p o n e k a d niste. iz filmova. um i tijelo čine jedan sustav. pak. ali je slina stvarna. Jedno korisno tumačenje procesa razmišljanja je u tomu da je zapravo riječ o unutarnjem korištenju naših čula. najvjerojatnije ste iskonstruirali doživljaje iz drugih sličnih iskustava i iskoristili materijal s televizije. dodir.

osjetiti osjete povezane s njom i usporedo čuti zvuke. iako ih n i s m o svjesni u podjednakoj mjeri i obično j e d n o m dajemo prednost u o d n o s u na druge. Sva tri p r i m a r n a sustava koriste se sve vrijeme.UNNUK & J U H N b t T M U U K proprioceptivno čulo koje n a m pruža p o v r a t n e informacije o našim p o k r e t i m a . Sustavi predstava ne isključuju jedni druge. m o ž d a d v a m a sustavima predstava. Postoje neki a l a r m a n t n i signali koji bi privukli moju pozornost istog trenutka: iznenadna bol. Postoji j e d n a priča o p o z n a t o m igraču šaha koji je na svjetskom t u r n i r u bio toli­ ko zaokupljen slikom koju je vidio u mislima da je dvaput večerao. na k o n c e r t u uši. m n o g i ljudi imaju unutarnji glas u okviru audutivnog sustava koji stvara unutarnji dijalog. M n o g e se fraze o d n o s e na upravo na ovaj sustav. PRIMARNI SUSTAVI PREDSTAVA Sva naša čula k o r i s t i m o sve vrijeme p r e m a van. Za­ panjujuće je što čak i kad mislimo. To bi se promijenilo kad bih napravio stanku kako bih vizualizirao prizor koji želim opi­ sati. i mirisa. Vestibularni sustav važan je dio kinestetičkog sustava: upravlja osjećajem ravnoteže i održava ra­ v n o t e ž u čitavog našeg tijela u prostoru. Iako m o ž e m o koristiti sve sustave. Što se više n e t k o udubljuje u unutarnji svijet slika. Ljudi koji imaju jake unutarnje emocije t a k o đ e r su osjetljiviji na vanjske bolove. „ubaciti u brzinu". O m e t a l o bi me kad bih obraćao pozor­ nost na vanjske zvukove. obično dajemo p r e d n o s t j e d n o m . Naše ponašanje rezultat je spoja unutarnjih i vanjskih čulnih osje­ ta.N L P ^ J U b t P H U I. ili miris h r a n e u slučaju da sam gladan. kad bi me netko pozvao. 46 47 . Primjerice. smišljaju odgovore i. zvukova i osjeta. M e đ u t i m . Dok u k u c a v a m ovaj tekst. Osjeti okusa. Vizualni. P o t p u n o je zaboravio da je već j e d a n p u t večerao. miris dima. tako da svoja vizualna i kinestetička čula koristim p r e m a van. s a m i sa s o b o m razgovaraju o svemu. Jedan dio m i s a o n o g procesa je nesvjestan. to je s a m o j e d a n n a č i n razmišljanja. primjerice „izgubiti ravnotežu". bit će manje s p o s o b a n obratiti pažnju na vanjski svijet. uopće. iako je m o ž d a teško obratiti p o z o r n o s t na sva tri sustava istodobno. Izraz „misli mu lutaju" d o b r o opisuje takvu situaciju. iako više o b r a ć a m o pozornost na j e d n o nego na ostala. gustativni (G). gledam u tipke i osjećam ih p o d prstima dok upisujem. Najvjerojatnije ć e m o vizualizirati neku situaciju. Bez toga ne b i s m o bili u stanju kontrolirati svoje tijelo u prostoru kada bi n a m oči bile zatvorene. zvukove i slike s kojima su povezani. bez obzira o č e m u razmišljamo. Vestibularni je sustav veoma važan i najčešće se tretira kao poseban sustav predstava. Smješten je u složenom nizu kanala unutarnjeg uha. nisu toliko važni i najčešće se svrstavaju u ki­ nestetički sustav. D o k čitate ovu knjigu bit ćete usredotočeni na ovu stranicu i najvjerojatnije nećete biti svjesni onoga što osjećate u lije­ voj n o z i . govore. auditivni i kinestetički sustavi p r i m a r n i su sustavi predsta­ va korišteni u zapadnjačkoj kulturi. olfaktivni (O). „padati na nekoga". ovisno o t o m u što r a d i m o . U umjetničkoj galeriji koristit ć e m o uglavnom oči. oko jedanaeste-dvanaeste godine života već je j a s n o kojim sustavima dajemo prednost. d o k ja to ne s p o m e n e m . U različitim trenutcima o b r a ć a m o p o z o r n o s t na različite aspekte našeg doživljaja. Budući da nisam vješt u upisivanju teksta. . Često služe k a o snažna i n e p o s r e d n a asocijacija na prizore. . O n i ponavljaju rasprave. uglavnom s a m svjestan svog unutarnjeg dijaloga koji ide ukorak s b r z i n o m ( d o d u š e prilično m a l o m ) kucanja u p r o g r a m u za o b r a d u teksta.

drugi u zvukovima. naučili su kako bolje koristiti j e d n o ili dva unutarnja čula. te stoga imaju univerzalni karakter. Osjeća naklonost prema autoru. održati gestalt grupu. uopće se ne može usuglasiti s autorovim idejama.M n o g i su ljudi u stanju stvarati jasne m e n t a l n e slike i razmišljati u slikama. Bez obzira što misle o knjizi." To je bila zanimljiva ideja. odgovorio je John. Z a t i m su započeli j e d n o s t a v n u igru. psihoanalitičke su pretežito verbalne i auditivne. PREDIKATI Riječi koristimo za opisivanje svojih misli. glazba je teško savladiva umjetnost ako n e m a t e sposobnost k o n s t r u ­ iranja unutarnjih zvukova. a o n i koji su rabili riječi i fraze u g l a v n o m vezane za vid. JEZIK I SUSTAVI PREDSTAVA šali posve novu vježbu. O n i koji su imali kartončiće iste boje slagali su se p u n o bolje.) Velika književna djela obiluju raznovr­ snim predikatima i podjednako koriste sve sustave predstava. O n i s kartončićima iste boje sjeli su zajedno i razgovarali pet m i n u t a . izlaze­ ći iz kuće s R i c h a r d o m Bandlerom. i to otežava svladavanje o d r e đ e n i h vještina. Zamislite d a j e troje ljudi pročitalo istu knjigu. Analizom jezika moguće je otkriti primarni sustav pisca bilo koje knji­ ge. Svi su oni pročitali istu knjigu. (Iznimka je NLP literatura u kojoj autori m o g u namjerno zauzeti određen stav pri izboru riječi. O n d a su sjeli i razgovarali s o n i ­ ma koji su imali kartončiće d r u g i h boja. Uočljivo je da se svatko od njih o istoj knjizi drukčije izrazio. Kad je n e t k o naviknut koristiti n e k o svoje unutarnje čulo. „Što je time uopće mislio reći?" „Pa". P o n e k a d sustav predstava nije tako d o ­ bro razvijen. O v o znači da su neki ljudi p r i r o d n o bolji. ili „nadareniji" za neke vještine ili neke zadatke. pa su ona postala izoštrena i uvježbana. Atletičari moraju razviti kinesteličku svijest. a treći osjetima. to z o v e m o p r i m a r n i m sustavom: takvi su ljudi sposobniji od d r u g i h uočavati detaljnije razlike u t o m sustavu. uobličenih m e n t a l n i h slika. John G r i n d e r sjetio se j e d n o m prilikom." „Razmisli o tomu doslovce". Terapije g o v o r o m tijela prvenstveno su kinestetičke. „shvati to doslovce: pretpostavimo da neki ljudi stvaraju slike značenja o n i h riječi koje koriste. O n i koji su rabili m n o g o riječi i fraza koje su se ticale osjećaja. Ustvari. rekao je. D r u g i m a to predstavlja poteškoću. a da je stil izbrušen poput dijamanta. Prvi će m o ž d a naglasiti da je u njoj m n o g o vidio. O n i sa s o b o m najvje­ rojatnije više razgovaraju. Jedan je razmišljao u slikama. Richard se smijao nečijim riječima koje su glasile: „Vidim što govoriš. da primjeri dobro ilustriraju sadržaj.pridjevi. stoga izbor riječi ukazuje na sustav koji koristimo. Treći. Za G r i n d e r a i Bandlera to je bilo očaravajuće i sugestivno. stoga ne iznenađuje što riječi izražavaju naše misli. dobili su zelene.u NLP literaturi zovu se predikatima. Vještina koja je zajednička svim uspješnim ljudima iz bilo kojeg p o d r u č j a je s p o s o b n o s t kretanja iz j e d n o g sustava pred­ stava i korištenje o n o g koji najviše odgovara t r e n u t a č n o m zadatku. Uzeli su zelene. Kad su počeli s r a d o m . žute i crvene kartončiće. d o k pojedini svoje postupke temelje na osjetima. Nijedan sustav nije apsolutno bolji od d r u g o g i sve ovisi o t o m u što želite učiniti. smjesta su isku­ ca 49 . Terapija u m j e t n o ­ šću i terapija Jungovih simbolista utemeljene su na vizualnom susta­ vu predstava. a pacijenti su r e d o m govorili zašto su se pridružili skupini. Drugi će m o ž d a prigovoriti tonu knjige. dobili su k a r t o n ­ čiće žute boje. Primjerice. i htio bi mu to reći. osjeća d a j e knjiga uravnoteženo obrađuje tešku temu. Različiti psihoterapeuti pokazuju o d r e đ e n u pristranost p r e m a susta­ vima predstava. Sviđa mu se način na koji autor dodiruje sve ključne teme i lako je pohvatao sve ideje. Jezik k o r i s t i m o za izražavanje misli. a teško je biti uspješan arhitekt bez sposobnosti stvaranja jasnih. ili oštrom proznom stilu. dobili su crvene. Zapazili su velike razlike u ostvarivanju uzvrata i z m e đ u tih ljudi. Navika rabljenja jedne vrste predikata ukazuje na primarni sustav. pak. a sve to odvi­ ja se nesvjesno i bez napora. O n i koji su rabili m n o g o riječi i fraza koje su se ticale zvuka i čula sluha. Ove vrste riječi utemeljene na čulnim doživljajima . prilozi i glagoli . razlikuju se u tome kako misle.

Ostvarivanje uzvrata od velikog je značaja. možda će se osjećati loše ne znajući zašto. U k u p n o sjećanje sadrži sve prizore. U svakom slučaju najvjerojatnije ćete ostvariti d u b o k o razumijevanje. već u načinu na koji to govorite.? Slika.UKUIJU rUuLflvLJt_VKAIA KtKltKUJt Riječi p o p u t „shvatiti". Ljudi uglavnom rabe i daju prednost sustavu inputa koji ne m o r a biti istovjetan s p r i m a r n i m sustavom. „razumjeti". to je ustvari nemoguće. drugo. Veća je vjerojatnost ostvarivanja uzvrata s o n i m a koji rabe isti sustav predstava kao i vi. kinestetički. tako raspolažemo i p r i m a r n i m sredstvom za dovođenje informacija do naše svijesti. UPRAVLJAČKI SUSTAV Kao što na raspolaganju i m a m o primarni sustav predstava za razmi­ šljanje na svjesnoj razini. Svi misle da su u pravu. najčešće o znače­ nju riječi. m o ž d a se uz p o m o ć slike vraćamo n e k o m b o l n o m iskustvu. Ponekad se može dogoditi da nećemo biti u stanju u svijest prizvati neki od sustava predstava. ne odvijaju samo u j e d n o m sustavu. a ako razmišljate u zvukovima. Primjerice.neprimjetan. ali usuglaša­ vanje jezika čini čuda u ostvarivanju uzvrata. I dok je to istina za njega u njegovoj stvarnosti. moj je upravljački sustav vizualan. okuse i mirise nekog izvornog doživljaja. Na primjer. ali n e o p h o d a n da bi računalo uopće radilo. naravno. Vaša sposobnost da to učinite ovisi o dva čimbenika: prvo. trebali biste pozorno slušati ljude oko sebe i usuglašavati se s načinom na koji različiti ljudi pričaju. Upravljački sustav sliči start up p r o g r a m u računala . Neka auditivci jasno i glasno čuju. od spo­ sobnosti rabljenja odgovarajućih riječi iz rječnika tog sustava predstava. jer bi u suprotnom bio nesposoban prepoznati ljude ih opisivati predmete. Dakle. od oštrine zapažanja. uskladite predikate s drugim ljudima. Razmislite p o n o v n o o svom o d m o r u .. a uz p o m o ć zvu­ ka n e k o m u g o d n o m . Primjerice. On jednostavno nije svjestan slika koje vidi u nu­ trini. U idućih nekoliko tjedana možete postati svjesni koje riječi rabite više od drugih u svakodnevnim razgovorima. a moj pri­ m a r n i sustav je kinestetički. Vi koji volite razmišljati u slikama možda biste voljeli vidjeti m o ­ žete li prepoznati različite jezične obrasce ljudi oko sebe. Ponekad se naziva sustav inputa zato što osigurava materijal za razmišljanje na svjesnoj razini. bez obzira na to slažete U se s njima ih ne. Možda raspolažemo različitim upravljačkim sustavima za različite vrste doživljaja. a mi se radije vraćamo samo na jedan njegov aspekt kako bismo ga se prisjetili. Neka vizualci vide što govorite. Me­ đ u t i m . sjetio sam se o d m o r a i postao svjestan osjećaja opuštenosti koji sam doživio. netko može reći kako ne vidi ni jednu mentalnu sliku. „misliti" i „obraditi" nisu čul­ no utemeljene i stoga su neutralne sa stajališta sustava predstava. ali način na koji mi se to vraća u sjećanje je. U z n a n s t v e n i m studijama više se rabe od čulno utemeljenih riječi č i m e se vjerojatno nesvjesno priznaje da su č u l n o utemeljene riječi osobnije u o d n o s u na pisca i čitatelja i tako manje „objektivne". Ako ovaj nesvjestan sustav slika stvara bolne predstave. Govorit ćete nji­ hovim jezikom i predstavljati ideje onako kako oni razmišljaju o njima. recimo. Kako biste ostvarili uzvrat. SINESTEZIJA. što možete otkriti prateći riječi koje rabe. Razgovori se. Tajna dobre komunikacije nije u o n o m e što govorite. Također je zanimljivo slušati druge osobe i otkrivati koju vrstu čulno utemeljenog jezika primarno koriste. a zauzmite i takvo držanje da kinestetičari iz publike mogu shvatiti značenje. zašto bi vas uopće slušali? Riskirate da vas dvije trećine publike ne prati ograničite li se samo na jedan sustav predstava. Možda ćete biti na istoj valnoj duljini ili dijeliti iste poglede. Inače. Dobra je ideja rabiti čitav skup različitih predikata kada se obraćate sku­ pini ljudi. Na taj način informacija dospijeva do svijesti. Ako razmišljate kinestetički. unutarnji osjećaj koji rabimo kao ručicu p o ­ m o ć u koje se vraćamo do sjećanja. KRIŽANJE I PRIJEVOD Jeste li vidjeli bijelu tratinčicu k a k o raste? Prije nego što je zgrabe nasilničke ruke? Jeste li zapazili snijeg k a k o pada 51 . slika. auditivni ili vizualni čitatelj prevest će neutralne riječi različito i tako izazvati a k a d e m s k e rasprave. zvuk ili osjet? To je upravljački sustav. osluškivanja i izbora obrazaca drugih ljudi.. ogledat ćete držanje. Tako se obično stvara ljubomora. zvukove. Stoje bilo prvo. osjete.

jer velika većina ljudi tako stupa u vezu sa svojim osjetima. ali p o ­ t p u n o mijenja oblik. a neke su toli­ ko rasprostranjene da se čini kako su ugrađene u naše mozgove pri s a m o m rođenju. tako nježna. a razmišljati o njima u slikama. boje obično povezujemo s raspoloženji­ m a : crvenu s ljutnjom. Ova ana­ logija pogodila bi u srž svakog glazbenika: b a r e m biste govorili istim jezikom. m o ž d a će doći do križanja osjeta vjetra na licu. BenJonson (1572. tako slatka je ona. tako bijela. Ustvari. pogledali ste p r e m a gore i na lijevu stranu. zvukovima ili osjetima. Primjerice. Najprije morate tražiti od njega da se sjeti nekog lijepog doživljaja. Postoje studije koje pokazuju da se plave sobe doživljavaju hladnijima od žutih. možda ćete to usporediti s nelagodom koju osjećate kad čujete neugođeni instrument. Z b o g n e u r e d n e se kose.) Recimo. Sinestezija se odvija automatski. Što prvo ugledate kad uđete u kuću? Kako biste odgovorili na ovo pitanje. i krvni tlak i puis polako se povećavaju u pretežito c r v e n o m ambijentu. Maštajući o t o m u . a veliki broj skladatelja povezuje o d r e đ e n zvuk s o d r e đ e n o m bojom. čak i kada je u njima nešto toplije. a smanju­ ju u plavom kruženju. a kako koristi­ mo tijelo utječe na naš način razmišljanja. Ili paperje labuda? Jeste li omirisali pupoljak divlje ruže Ili n a r d k a k o gori. I tako ću stvoriti osjećaj o n e k o m u . Zvukovi m o g u prizvati vizualna sje­ ćanja ili apstraktne vizualne slike. Vašeg prijatelja isti prizor neće ni d o t a k n u t i i on će kasnije biti u n e d o u m i c i zašto ste se vi tako osjećali. zvukove i osjete. Neka u mislima čuje zvuk m o r a i razgo­ vora koji su se vodili. osobe ću obično pamtiti po zvuku njihova glasa. u g o d n o i želite nešto učiniti u svezi s tim. Oči p o k r e ć e m o u različitim smjerovima na sustavan način. a plavu sa smirenošću. primjerice. tako i doživljaji m o g u biti prevođeni unutar­ njim čulima. Sad pokušajte zaista zamisliti kako biste se osjećali da v a m b a r š u n dodiruje kožu. topline sunca na koži i pijeska m e đ u n o ž n i m prstima. Govori se o boji u glazbi.N L P J O S E P H 0 CONNOR & JOHN SEYMOUR DRUGO POGLAVLJE_VRATA PERCEPCIJE Prije nego što ga zemlja uprlja? Jeste li osjetili d o d i r v u n e ili dabrovine. Neurološka proučavanja pokazala su da 52 53 . Možda će razumjeti kako se osjećate ako mu kažete da je to kao kad osjeti p r a h protiv svraba u krevetu. Način na koji razmišljamo utječe na naše tijelo. o toplim zvukovima. Jeste li okusili m e d ? O. u ovisno­ sti o t o m u kako razmišljamo. primjerice v r e m e ­ na koje je proveo na m o r u . P o n e k a d povezujemo nutarnja čula s o d r e đ e n i m ciljem. O. Ova tehnika križanja m o ž e u p o t p u n o ­ sti vratiti u sjećanje slike. To je način na koji dešnjaci najčešće p a m t e slike. Baš kao što prijevod s j e d n o g jezika na drugi čuva značenje. mi p r e u z i m a m o informacije od j e d n o g čula i unutarnje ih predstavljamo d r u g i m č u l o m . možete osjećati n e ­ Bogatstvo i širina naših misli ovise o našoj sposobnosti povezivanja različitih načina razmišljanja i kretanja od j e d n o g do drugog. kao i o drečavim bojama. Možda će vas okarakterizirati kao previše osjetljivu osobu.1637. POKRETI O Č I M A KAO ZNAKOVI PRISTUPANJA Lako je saznati razmišlja li netko u slikama. Dakle. Sada ste najvjerojatnije pogledali p r e m a dolje i u desnu stranu. primjerice da b i s m o imali pristup cijelom susta­ vu predstava koji je izvan svjesne razine. netko ima velikih teškoća u vizualizaciji. A k o je moj upravljački sustav auditivan. jer ne m o ž e p o t p u n o ući u vaš unutarnji svijet. Glazba u velikoj mjeri koristi sinesteziju: visoki ton vizualno je vi­ soko prikazan na n o t n o m crtovlju. ili sunca na nebu. Sinestezije čine važan dio načina na koji razmišljamo. O t u d mu je p o t r e b a n s a m o mali korak do slike pijeska pod stopalima. Prevedeno na razinu zvuka. N e p o s r e d n a i nesvjesna veza i z m e đ u čula zove se sinestezija. a moj p r i m a r n i sustav vizualan. Nečija veza s p r i m a r n i m sustavom bit će njihov uobičajen i snažan sinestezijski obrazac. . Na tijelu postoje vidljive p r o m j e n e kada razmišljamo na o d r e đ e n i način.

pristupanje o d r e đ e n o m p r i r o d n o m sustavu predstava p u n o je jednostavnije koristite li odgovarajuće s p o n t a n e p o k r e t e oči­ ju. no traženje informacija na p r a v o m mje­ stu m o ž e se pokazati k o r i s n o m vještinom. Dešnjaci uglavnom imaju obrasce p o k r e t a očima kako je prikazano na dijagramu.obzirno promatrajte prije n e g o što primijenite ova opća pravila na bilo koga. on će to činiti uvijek i neće rabiti n a s u m i c e pokrete o č i m a k a o znakove pristupanja. Postoje razni načini k a k o m o ž e t e istančano podešavati m o z a k da biste razmišljali na o d r e đ e n način. to također ukazuje na vizualizaciju. Postoji urođena neurološka veza između pokreta očiju i sustava predstava. Kada stvaramo sliku od riječi i pokušavamo zamisliti nešto što nikada prije nismo vidjeli. oči se pomiču gore ulijevo.su pokreti očima. jer se isti obrasci doga­ đaju diljem svijeta (izuzevši baskijsku regiju u Španjolskoj). Ako besciljno zurite ispred sebe u daljinu. izgleda povezani s akti­ viranjem različitih dijelova mozga. Iako je m o g u ć e svjesno pomjerati oči u bilo kojem pravcu tijekom razmišljanja. a kada pričamo sami sa sobom. N L P ih naziva pokretima očiju kao znakovima pristupanja jer su to vizualni znaci koji n a m govore o t o m u kako netko pristupa informacijama. Kada nešto vizualiziramo iz naše prošlosti. Teže ćete se sjetiti spustite li pogled. Te pokrete u neurološkoj literaturi zovemo lateralni pokreti očiju (LEM). i važan dio N L P p o d u k e obuhvaća vje­ štinu zapažanja tih znakova k o d d r u g i h ljudi. Oči se pokreću ulijevo kad je riječ o zapamćenim zvukovima. pitam li: „Koje je boje sag u vašem predsoblju?" vi m o r a t e 54 55 . Primjerice. a ne odgovore. Pokreti o č i m a kao znakovi pristupanja nepromjenljivi su za nekoga čak i kad se ne poklapaju s ovim m o d e l o m . koji vjerojatno gledaju u d e ­ s n o za z a p a m ć e n e prizore i zvukove. Želite li se sjetiti nečega što ste vidjeli jučer. a ulijevo za izmišljene. bilo vodoravni bilo okomiti. na lijevu. Pokreti očiju kao znakovi pristupanja omogućavaju n a m saznati n a ­ čin na koji netko razmišlja. već u čovjeku ispred vas. M e đ u t i m . Uvijek postoje neke iznimke . O n i su s u p r o t n i za ljevake. ljevak m o ž e gledati d o ­ lje ulijevo za osjete i dolje u d e s n o za unutarnje dijaloge. a na desnu stranu kad su u pitanju zamišljeni zvukovi. Mi o b i č n o n i s m o svjesni lateralnih p o k r e t a očiju i ne postoji razlog zašto b i s m o to trebali i biti. oči će se obično spuštati na desnu stranu. O d g o v o r se ne nalazi u uopćavanju. oči se pokreću gore udesno. bit će v a m lakše pogledate li gore u d e s n o ili zurite ispred sebe. To možete učiniti tako što ćete postavljati razna pitanja i pratiti pogled. Kada pristupamo osjetima. Pri­ mjerice.

NLP_JOSEPH

O'CONNOR

&

JOHN

SEYMOUR

vizualizirati svoje predsoblje kako biste odgovorili obzira na boju.

na pitanje, bez

Kako bi zvučao tvoj glas p o d v o d o m ? Zamisli da netko odsvira tvoju omiljenu pjesmu dvostruko brže. Kako bi zvučao pad glasovira s vrha deseterokatnice? Kako bi zvučao vrisak m a n d r a g o r e ? Kako bi zvučala m e t a l n a pila u metalnoj kolibi? PITANJA ZA ZAPOĆINJANJE UNUTARNJEG DIJALOGA: Kakvim t o n o m razgovaraš sam sa s o b o m ? T i h o izrecitiraj neku dječju pjesmicu. O d a k l e dolazi zvuk kada razgovaraš sam sa s o b o m ? Što govoriš sebi kada sve krene nizbrdo? PITANJA ZA KINESTETIČKA ČULA (UKLJUČUJUĆI MIRIS I OKUS): Kakav je osjećaj obući vlažne čarape? Kakav je osjećaj staviti noge u hladan bazen? Kako izgleda kad ti vuna dodiruje kožu? Koja ti je ruka t r e n u t a č n o toplija: lijeva ili desna? Kakav je osjećaj sjesti u u g o d n u , toplu kupku? Kako se osjećaš n a k o n d o b r o g jela? Zamisli kako miriše amonijak. Kako je kada srkneš žlicu preslane juhe? Bitan je misaoni proces, a ne odgovori. Čak nije ni n u ž n o davati ver­ balne odgovore. O nekim se pitanjima m o ž e razmišljati na različite načine. Primjerice, želite li saznati koliko utora sa strane ima novčić, m o ž e t e vizualizirati novčić i prebrojati utore ili, kao d r u g u m o g u ­ ćnost, prebrojati utore m e n t a l n o pipajući po r u b u novčića. Stoga, postavite li pitanje koje treba izazvati vizualizaciju, a pokreti očiju kao znakovi pristupanja su drukčiji, to treba pripisati fleksibilnosti i maštovitosti. To ne znači da su obrasci b e z i z n i m n o loši, ili da ta osoba pogrešno radi. Ako dvojite, pitajte: „Što misliš?" Pokreti o č i m a kao znakovi pristupanja odigravaju se veoma brzo i m o r a t e biti veoma p o z o r n i kako biste ih sve zapazili. O n i će ukazivati na cijeli sustav predstava koje netko koristi kako bi v a m odgovorio. Primjerice, u auditivnom pitanju o škripi vrata, n e t k o će m o ž d a vi-

M o ž d a ćete poželjeti iskušati sljedeću vježbu sa svojim prijateljem. Sjednite na neko m i r n o mjesto, postavite mu sljedeća pitanja i p r o ­ matrajte njegove oči. Zabilježite svoja zapažanja ako to želite. Neka odgovori b u d u kratki, a dovoljno je i da samo k i m n e glavom kada ima odgovor. Kada završite, zamijenite mjesta i sami odgovarajte na pitanja. O v i m e ne možete dokazati ništa, nego s a m o saznati kako razmišljamo. PITANJA KOJA ĆE BEZIZNIMNO ZA SOBOM POVLAČITI ODGOVORE KOJI PODRAZUMIJEVAJU VIZUALNA SJEĆANJA Koje su boje vaša ulazna vrata? Što vidiš na p u t u do najbliže trgovine? Kako izgledaju pruge na tigrovom tijelu? Koliko je visoka zgrada u kojoj živiš? Koji od tvojih prijatelja ima najdužu kosu? OVI ODGOVORI PODRAZUMIJEVA!" ĆE VIZUALNO KONSTRUIRANJE Kako bi izgledala tvoja soba kada bi je oblijepio t a p e t a m a s ružiča­ stim točkicama? Gdje je jugoistok kada zemljovid okreneš naopačke? Zamisli ljubičasti trokut u c r v e n o m kvadratu. Kako sričeš svoje ime unazad? KAKO BISTE PRISTUPILI AUDITIVNIM SJEĆANJIMA, PITAJTE: Možeš li čuti svoju omiljenu glazbu u mislima? Koja vrata u tvojoj kući najviše škripe? Kakav zvuk čuješ kada je telefonska linija zauzeta? Je li treća nota nacionalne h i m n e viša ili niža od druge? Možeš li čuti jutarnji misaoni o b r e d u sebi? PITANJA ZA AUDITIVNO KONSTRUIRANJE: Koliko bi bilo glasno kada bi u j e d a n glas vikalo desetoro ljudi?

56

57

zualizirati svaka vrata, m e n t a l n o osjetiti kako ih zatvara i čuli zvuk. Možda će morati sve ponoviti nekoliko puta prije nego što će dati odgovor. O b i č n o se koristi upravljački sustav prije nego što se o d g o ­ vori. N e t k o tko vizualno upravlja napravit će slike različitih situacija u slučaju auditivnih i kinestetičkih pitanja prije n e g o što čuje zvuk i doživi osjet.
OSTALI ZNAKOVI PRISTUPANJA

sove u glavi, oči, ako vizualiziraju, ili a b d o m e n , ako je riječ o nekim s n a ž n i m osjetima. Ti znakovi ne govore o č e m u oni razmišljaju, već s a m o kako razmišljaju. Radi se o govoru tijela na profinjenijoj i p r o čišćenijoj razini nego što je uobičajeno. Ideja o sustavu predstava veoma je korisna za razumijevanje načina na koji ljudi razmišljaju, a raspoznavanje znakova pristupanja vješti­ na je od neprocjenjivog značaja za o n e koji žele bolje komunicirati s d r u g i m a . Za terapeute i prosvjetne djelatnike je nužna. Terapeuti tako m o g u saznati kako razmišljaju njihovi klijenti i otkriti kako da to promijene. Prosvjetni djelatnici m o g u otkriti koji način razmišlja­ nja najviše odgovara o d r e đ e n o m p r e d m e t u i podučavati na tim pre­ ciznim vještinama. Postoje razne teorije o psihološkim tipovima, utemeljene i na fizio­ logiji i na n a č i n i m a razmišljanja. N L P pruža d r u g e mogućnosti. U o ­ bičajeni načini razmišljanja ostavljaju tragove na tijelu. Ti stavovi, geste i obrasci disanja koji su karakteristični za neki način razmišlja­ nja postat će uobičajeni kod onih ljudi koji razmišljaju uglavnom na taj način. Drukčije rečeno, onaj tko govori brzo visokim t o n o m , tko diše gornjim dijelom p r s n o g koša i tko je napet u predjelu r a m e n a , najvjerojatnije je n e t k o tko razmišlja uglavnom u slikama. Onaj tko govori sporo, d u b o k i m glasom i diše d u b o k o najvjerojatnije se u ve­ likoj mjeri oslanja na osjete. Razgovor i z m e đ u o n o g koji razmišlja vizualno i o n o g tko razmišlja u osjetima m o ž e biti frustrirajuće iskustvo za obje strane. Vizualac će nestrpljivo lupkati n o g o m , dok kinestetičar neće moći „vidjeti" zašto ovaj d r u g i toliko hita. T k o god ima sposobnost prilagoditi se načinu razmišljanja d r u g i h ljudi, postizat će bolje rezultate. M e đ u t i m , p o t r e b n o je držati na u m u da je n u ž n o sva ta uopćavanja iskustveno i opažajno provjeriti. N L P nije s a m o drukčiji način klasificiranja ljudi. Reći za nekog da je vizualan tip nije korisnije od izjave da ima crvenu kosu. A k o vas to zasljepljuje pa ne vidite što trenu­ tačno radi, o n d a je više nego beskorisna, i s a m o je jedan od načina stvaranja stereotipa. Možda ćete doći u iskušenje govoriti o sebi i d r u g i m a koristeći poj­ m o v e sustava predstava. Učiniti ovakvu pogrešku značilo bi upasti

Pokreti o č i m a nisu jedini znakovi pristupanja iako ih je najvjeroja­ tnije najlakše zapaziti. Budući da su tijelo i um nerazdvojivi, način na koji n e t k o razmišlja uvijek n e k a k o d o đ e do izražaja a k o znate gdje treba gledati. To posebice pokazuju obrasci disanja, boja kože i držanje. Oni koji razmišljaju u vizualnim slikama obično govore brže i višim t o n o m od ostalih. Slike se u m o z g u brzo odvijaju te stoga moraju brzo govoriti kako bi držali k o r a k s njima. Dišu gornjim dijelom pluća i plitko. Dolazi do povećanja napetosti u mišićima, posebice u r a m e n i m a , glava im je p o d i g n u t a p r e m a gore, a lice bijede nego obično. O n i koji razmišljaju u zvukovima dišu ravnomjerno čitavim g r u d i ­ ma. Najčešće dolazi do malih ritmičkih pokreta tijela, a glas je jasan, izražajan i zvonak. Glava im je d o b r o uravnotežena na r a m e n i m a ili malo nakrenuta, kao kada nešto slušaju. O n i koji sa s o b o m razgovaraju obično naginju glavu na j e d n u stranu, naslonivši je na r u k u ili šaku. O v o je p o z n a l o kao „poza za telefonira­ nje" jer izgleda k a o da te osobe govore na nevidljivom telefonu. Neki će tiho ponavljati o n o što su čuli. Možete vidjeti k a k o im se p o k r e ć u usne. Kinestetički pristup karakterizira d u b o k o disanje iz t r b u h a , najče­ šće p o v e z a n o s opuštanjem mišića. Glava je nagnuta p r e m a naprijed, glas dublji, a govor obično spor s d u g i m stankama. R o d i n o v a p o z n a t a skulptura „Mislilac" sasvim s i g u r n o razmišlja kinestetički. Pokreti i geste t a k o đ e r govore kako netko razmišlja. M n o g i će p o ­ kazivati na organ čula koji koriste: primjerice, uši dok slušaju gla­

ss

u z a m k u u koju je upala psihologija: izmisliti niz kategorija, a o n d a u njih ugurati ljude, bez obzira na to uklapaju li se oni u njih ili ne. Ljudi su uvijek bogatiji u o d n o s u na to kako ih uopćavanje prikazuje. NLP pruža dovoljno bogat niz m o d e l a koji se uklapaju u o n o što ljudi zaista čine i ne pokušava ih svrstati u stereotipe.
SUBMODALITETI

Slijedi popis najčešćih submodaliteta: VIZUALNI Bez distance (viđeno vlastitim očima) ili distancirano (gledajući sebe) U boji ili crno-bijelo Uokvireno ili bez okvira D u b i n a (dvije ili tri dimenzije) Mjesto (primjerice, lijevo ili desno, gore ili dolje) Izdvajanje samoga sebe iz slike Svjetlo Kontrast Jasnoća (nejasno ili fokusirano) Kretanje (poput filma ili projekcije slajdova) Brzina (brže ili sporije od uobičajenog) Broj (podijeljen ekran ili u m n o ž e n e slike) Veličina AUDITIVNI Stereo ili m o n o Riječi ili zvukovi Jačina (glasno ili tiho) Ton ( m e k a n ili hrapav) Boja glasa (punoća zvuka) Lokacija zvuka Udaljenost od izvora zvuka Trajanje Kontinuiran ili n e k o n t i n u i r a n Brzina (brže ili sporije od uobičajenog) Jasnoća (jasan ili prigušen) KINESTETIČKI Mjesto Intenzitet Pritisak (jak ili blag)

Do sada s m o razmišljali o tri glavna načina razmišljanja - u zvuko­ vima, slikama i osjetima - ali to je s a m o prvi korak. Kada biste željeli opisati sliku koju vidite, mogli biste dodati m n o g o detalja. Je li bila crno-bijela ili u boji? Je li bila p o k r e t n a filmska traka? Je li bila daleko ili blizu? Ovakva se razlikovanja m o g u napraviti bez obzira što je na slici. Također, i zvuk se m o ž e opisati kao visok ili nizak, bliz ili dalek, glasan ili tih. Osjet m o ž e biti snažan ili lagan, oštar ili tup, blag ili jak. Kada u t v r d i m o opći obrazac mišljenja, sljedeći je k o r a k činjenje preciznije o d r e d n i c e u n u t a r tog sustava. U d o b n o se smjestite i razmislite o nečem što vam je ostalo u lijepom sjećanju. Proučite svaku sliku koje se sjetite. Promatrate lije vlastitim očima (bez o d m a k a ) ili o d n e k u d sa strane? Vidite li sebe na slici, vi ste distancirani. Je li u boji? Radi li se o slajdu ili filmu? Je li t r o ­ d i m e n z i o n a l n a ili d v o d i m e n z i o n a l n a p o p u t fotografije? D o k gledate sliku, također je opišite iz ostalih kutova. A sada obratite p o z o r n o s t na neki zvuk koji je povezan s tim sjeća­ njem. Je li tih ili glasan? Blizu ili daleko? O d a k l e dolazi? Na posljetku, obratite p o z o r n o s t na svaki osjet ili osjećaj koji je dio tog sjećanja. Kako ih osjećate? Jesu U kruti ili meki? Laki ili teški? Topli ili hladni? N L P l i t e r a t u r a ove razlike zove s u b m o d a l i t e t i m a . A k o s u sustavi p r e d s t a v a m o d a l i t e t i , o d n o s n o n a č i n i k a k o doživljavamo svijet, o n d a s u s u b m o d a l i t e t i svojevrsni g r a d b e n i blokovi čula, o n o o d čega je svaki od njih - slika, z v u k ili osjet - napravljen. Ideje N L P - a koriste se stoljećima. N L P nije n a s t a o o n d a k a d a je o t k r i v e n . Stari su Grci govorili o č u l n o m doživljaju, a Aristotel je o b r a đ i v a o s u b m o d a l i t e t e ne nazvavši ih tako k a d a je g o v o r i o o k v a l i t e t a m a čula.

Možda vam se neće svi­ djeti polazišne vrijednosti koje vam daje mozak. kao na televizoru. pretvorite je u crno-bijelu tehniku. Možda ćete poželjeti sjećanje s o n i m značajkama submodaliteta koje su vam se najviše svidjele. mijenjajte način mišljenja i otkrijte s u b m o ­ dalitete koji su presudni za vas. budite nedistancirani. Najprije postanite svjesni vizualnog dijela tog sjećanja. p r e s u d n i za o d r e đ e n o sjećanja. Sve dok ne obratite pozornost na njih. Lijepo sjećanje izgubit će svoj čar. dodajte joj boju. Poslije toga mi više ne reagiramo na događaj. M e đ u t i m . Potrudi­ te se promatrati ga bez distance. to je prošlo i ne m o ž e m o se vratiti natrag niti što promijeniti. isku­ stvo m o r a biti j e d n o ili d r u g o . j e d n o s t a v n o nije m o g u ć e išta pomisliti niti se ičega sjetiti bez submodalitetnih struktura. koje se dobro sjećate. a n e u g o d n o svoju bolnu stra­ nu. Sjetite se nekog lijepog događaja. Neke ili sve ove promjene ostavit će d u b o k trag na osjećaj koji je pove­ zan s tim sjećanjem. Zapažajte promjene u vašem doživljaju kada to činite. ali ne svi. Osjećaj se distanciranjem udaljava na sigurnu daljinu i vi možete ovladati njime. Kada radite na traumi važno je najprije distancirati se od emoci­ onalnog bola. Pridjev „analogan" riječ je koja se rabi za opisivanje vrijednosti koje variraju u o d r e đ e n i m granicama. ili će v a m izgledati drukčije jer m n o g o govore o t o m u k a k o radi vaš mozak. Kada se nešto dogodi. Najzanimljiviji aspekt submodaliteta je u o n o m što se događa kada ih promijenite. submodalitetna struktura doživljaja postojat će s a m o na nesvjesnoj razini. Distanciranje od sjećanja oduzima mu emocionalnu snagu. Razmislite o nekoj specifičnoj situaciji od emocionalnog značaja za vas. Neki se m o g u mijenjati bez ikakvog rizika ostavljanja posljedica. promijenit će se u p o t p u n o s t i način na koji doživlja­ vate to iskustvo. To čini temelj terapije liječenja straha. pokušajte se distancirati. To će sasvim izvjesno promijeniti vaš doživljaj tog događaja. Primaknite predstavu bliže. Ako je u boji. U z m i m o kao primjer vizualan p a r nedistanciran/distanciran . inače se može dogoditi da svijest zaustavi cijeli proces i onemogući vam da razmišljate o događaju.Veličina Struktura (grub ili gladak) Težina (težak ili lagan) Toplina Trajanje (dužina trajanja) Oblik O v o su neki od submodaliteta. n e g o samo na sjećanje na događaj koje se m o ž e promijeniti. O v o je j e d n a od osnovnih informacija nepisanog „Priručnika za korisnike mozga". vratite kako je bilo. Kako biste u potpu­ nosti uživali u lijepim sjećanjima. Možete mije­ njati način na koji razmišljate. pak. svojim očima.slika ne m o ž e istovremeno biti j e d n o i d r u g o . U čemu je razlika i što vam se više sviđa? Vratile p o t o m kako je bilo. a p o t o m budite nedistancirani. Na posljetku. Iskoračite i promatrajte osobu koja izgleda i zvuči kao vi. Što vam se više sviđa? Na kraju. Drugi su. distancirajte se. Jeste li imali priliku birati ih? 62 63 . pri­ mjerice jasnoću. O b i č n o utjecaj i značaj sjećanja ili neke misli pred­ stavljaju više funkciju nekoliko ključnih submodaliteta nego s a m o g sadržaja. U č e m u je razlika i što je bolje? Vratite p o t o m sve na staro. Zamislite kako povećavate i smanjujete svjetlost. O n i čine neku vrstu klizne skale. Kada idući put vaš um prizove neku bolnu scenu. Doživite ga onakvim kakav jest. usporavajte ih dok se ne zaustave. Na submodalitete možete gledati kao na najosnovniji operativni kod ljudskoga mozga. Ima li pokreta? Ako ih ima. M n o g i od tih submodaliteta zarobljeni su u izrazima koje r a b i m o i ako pogledate popis na kraju ovog poglavlja. A sada se distancirajte. i ako ih promijenite. Neki su nekontinuirani ili digitalni: poput prekidača za svjetlo. svjetlost ili jačinu zvuka. vidjet ćete ih u n o v o m svjetlu. Izvedite ovaj eksperiment. uključenog ili isključenog. Ako je bila crnobijela. obrađene u o s m o m poglavlju. najveći broj submodaliteta uglavnom neprestance varira k a o da ih k o n t r o l i r a m o prekidačem za svjetlo koji m o ž e p o ­ dešavati intenzitet svjetlosti. a p o t o m je odgurnite u daljinu. Potom ubrzavajte. Zapamtite što vam se više sviđa i vratite na staro. Iskušajte ovaj eksperiment.

Kao i tijekom ljetnog televizijskog p r o g r a m a . guranje. P r i m j e r i riječi i f r a z a u t e m e l j e n i h n a č u l i m a VIZUALNE Pogled. zvono. Teorije je lako osporiti. pitati. Učinite isto i s auditivnim i kinestetičkim aspektima sjećanja. tih. hladan. k o n k r e t a n . Za najveći broj ljudi iskustvo je najintenzivnije i teži ga se zaboraviti ako je svijetlo. na koncu. nijem. otkriti. iako m o ž d a ne na svjesnoj razini. prizor. različite sinestezije i kodiraju sjećanje p o m o ć u različitih submodaliteta. sjetiti se. i u m o z g u ima m n o g o ponavljanja. čini se. o b o ­ jite u crno-bijelu tehniku. ogrepsti. istinsko je č u d o što se razumijemo i o n o ­ liko koliko se razumijemo. disonantan. ispitati. ali nas ne moraju proganjati. gluh. Kada. ali je zato iskustvo uvjer­ ljivo. KINESTETIČKE D o d i r n u t i . slika. gurati. NEUTRALNE Odlučiti. ali i ti­ rani ako su gospodari. opipljiv. svjestan. zgrabiti. primijetiti. naglasiti. mjesto i intenzitet: imaju submodalitete koji m o g u biti promijenjeni. zvučni. kazati. H o ć e m o li se ovog tre­ nutka osjećati loše ako ih se sjetimo ovisit će o načinu na koji o njima mislimo. predvidjeti. skladan. prepoznati. koristimo jezik kako b i s m o komunicirali. od čega je m n o g o starih i ne tako d o b r i h filmova. proglasiti. pregledati. Možda vas muči unutarnji glas. jasan. Ne čudi što ljudi stvaraju različite m a p e svijeta. te­ žak. pitajte ga što radi u vašoj glavi. Emocije imaju izvor. znakovi pristupanja i submodaliteti temeljni su gradbeni blok strukture našeg subjektivnog iskustva. čvrst. slušati. bez riječi. razmotriti. ritam. Sustavi predstava. glasan. napetost. Ako nije. fokusirati. Ne m o r a t e ih gledati. Sada ga ubrzajte. obraditi. p o t a m n i t e . U oba će slučaja sjećanja ostati ista. nježan. svoja n e u g o d n a sjećanja umanjite. 64 65 . gladak. O n i imaju različite upravljačke i p r i m a r n e sustave predstava. Bolje je da vi režirate svoj film i odlučujete kako razmišljati nego da se predate na milost i nemilost predstavama koje. Treba uočiti p r e s u d n u razliku i z m e đ u stvarnog događaja i njegovog značenja i snage koju mu pridijevamo s a m i m n a č i n o m na koji ga p a m t i m o . razmišljati. izgled. dodir. žarište. AUDITIVNE Reći. vokalni. Promjena submodaliteta stvar je o s o b n o g iskustva i teško je m o ž e m o izraziti riječima. bučiti. nejasan. Osjeti nisu posve nevoljni: možete se opredijeliti za dugačak put kako biste izabrali osjećaje koje želite. čvrst. držati. praznina. uvid. rezonantan. trljati. naučiti. vizija. emocije su same po sebi kinestetičke predstave i imaju težinu. k o m e n ­ tirati. p o t r u d i t e se na ovaj način uskladištiti svoja u g o d n a sjećanja. odlučiti. m o n o t o n . vidjeti. sjati. Usporite ga. s a m o će se promijeniti način na koji ih pamtite. zvoniti. znati. oštar. gledati. pritisak. vizualizirati. per­ spektiva. ton. motivirati. kontaktirati. odraziti. shvatiti. Loše stvari se događaju i ostavljaju posljedice s kojima m o r a m o živjeti. trpjeti. blizu i nedistancirano. zvuk. t a m a n . topao. osjetljiv. diskutirati. Emocije m o g u biti odlične sluge. Iskušavajte promjene u t o n u glasa. pregled. Ako je tako i u vašem slučaju. oko. samovoljno djeluju. meditirati. ocijeniti. Iz kojeg pravca dolazi? Što se događa kada promijenite pravac? Što se događa kad je glasniji? Ili tiši? Razgovor sa s a m i m s o b o m m o ž e biti pravi užitak Glas čak ne m o r a ni biti vaš.Sada nastavite iskušavati ostale vizualne submodalitete i promatrajte što se događa. pojasniti. grub. p o b r i n u ­ ti se. udaljite i distancirajte se od njih. prihvatiti se. p r o m i ­ jeniti. Usuprot t o m u . stres. mašta. pokazati. naglasak. oslikati. rukovati. u boji. Također. varka.

To će baciti malo svjetlosti na cijelu stvar. AUDITIVNE FRAZE Na istoj valnoj duljini. VIZUALNE FRAZE Vidim što misliš. Glazba za moje uši. zadimljen. Izgleda mi tako. Držali jezik za zubima. Svjež kao tratinčica. začinjen. Bez i j e d n e sjene sumnje. njušni. Čvrsta osnova. KINESTETIČKE FRAZE Bit ć e m o u kontaktu. Nečuto. Kad ćeš pogledati unatrag. svje Jasno izražen. slan. Pokaži mi što misliš. Osoba tople duše. Rješenje mu je bljesnulo pred očima. GUSTATIVNE Kiseo. Debelokožac. Oslikava njegov pogled na život. Zadržati se sekundu. Čeka ga svijetla b u d u ć n o s t . Na dohvat ruke. Užarena rasprava.OLFAKTIVNE Namirisan. On se u k u s n o oblači. Gleda kritički. To je za m e n e španjolsko selo. sočan. Kiseli komentar. H l a d n a mušterija. Zagrepsti po površini. P u n o mumljanja. ljut. Uhvatio sam se za tu ideju. 66 . smijat ćeš se ovome. Gorka pilula. I m a slabu točku. Prizor za bolne oči. Doživjeti krah. ustajao. Osjećam to u kostima. G l e d a m o istim očima. Riječ po riječ. Zvučati poznato. Slatka osoba. Praviti se gluh. I m a m maglovitu ideju. FRAZE VEZANE ZA ČULO MIRISA I ČULO OKUSA Nanjušiti nepriliku. Tu mi nešto smrdi. Živjeti u skladu. Tako reći. D u h o v n o oko. Ne prati što pričamo. riblji. mirisan. Jasno i glasno. sladak. Pobliže r a z m a t r a m ideju. Pogađa me u žicu. Dati prijem. Kontrolirati se. Ljigavac.

držanja. Tako se m o ž e dogoditi da naše e m o c i o n a l n e navike zapečate naš izraz lica i držanje. Ustvari. Um i tijelo p o t p u n o su povezani. sav se vanjski svijet mijenja. On će j e d n o s t a v n o još više izbiti na povr­ šinu. Kada p r o m i j e n i m o raspoloženje. Smatra se da je m o z a k taj koji vodi. k a o i kad b i s m o pokušavali ukloniti ledeni brijeg tako što ć e m o mu ukloniti vrh. O b i č n o s m o svjesniji svog e m o c i o n a l n o g stanja nego svoje fiziologije. jasno vam je da m o ­ rate biti „dobro raspoloženi" kako biste neku priliku mogli p o t p u n o iskoristiti. kao i držanje tijela i disanje. Također. koristeći lijekove ili svoju volju. i to je j e d n a od nekoliko činjenica koje su p o u z d a n o točne. Beskorisno je pokušavati utjecati na emocije a p r i t o m ne mijenjati raspoloženje. ili obrasca disanja. to su sve misli. s m a t r a se da se emocije ne m o g u svjesno kontrolirati: o n e su v r h ledenog brijega. jer ne primjećujemo kako emocije modeliraju n a š u fiziologiju. Naše raspoloženje neprestance se mijenja. a to je upravo o n o što često činimo. gesta. tako da misli i s t o d o b n o utječu na fizio­ logiju. emocije i fiziologija koje izražavate u n e k o m trenutku: m e n t a l n e slike. često k a ž e m o da je u „očajnom stanju". To je o n i h devet desetina ledenog brijega ispod površine vode. osim ako ne p o t r o š i m o o g r o m n u količinu energije kako b i s m o ga zadržali p o d v o d o m . ili n a m se tako b a r e m čini. osjeti. a fiziologija utječe na misli. Mi ne vidimo cijeli fiziološki i misaoni proces koji se nalazi ispod njega i p o d u p i r e e m o ­ cije. zvukovi.Treće poglavlje P S I H O L O Š K A STANJA I E M O C I O N A L N A SLOBODA Kada kod nekoga nastupi oseka u e m o c i o n a l n o m i fizičkom životu. 69 . a tijelo ga poslušno slijedi. Što znači biti d o b r o raspoložen? Jednostavno rečeno.

Ova­ kva fizički uskladištena sjećanja m o g u se odraziti na sva vaša b u d u ć a iskustva tijekom izvjesnog v r e m e n a . Pokušavate li nekoga smiriti. O n i koji pate od depresije nesvjesno su ovladali s p o s o b n o š ć u zadržavanja stanja bez izvora tijekom du­ žeg v r e m e n a . ali uče. veća je vjerojatnost da ćete to i ostvariti. Događaji iz prošlosti nisu zauvijek prošli: m o g u vam p o m o ć i popraviti raspoloženje u sadašnjosti. Obratite pozornost na to kako se osjećate. A u vanj­ skom se svijetu zapravo ništa nije dogodilo. baš ste n e raspoloženi u trenutku kad vas je prijatelj nazvao telefonom i prio­ pćio vam neku d o b r u vijest. potrčite do d r u g o g kraja sobe i d o d i r n i t e zid. v r e m e ­ na kada ste se zaista lijepo osjećali. A sada. Drugi su ovladali s p o s o b n o š ć u svojevoljnog mijenja­ nja e m o c i o n a l n i h stanja. d a n je m o ž d a bio sunčan i lijep. . kada ih u mislima p o n o v n o stvorimo t r e n u t n i je osjećaj isto toliko stvaran i opipljiv kao i prije. Mentalni oblaci m o g u zakloniti i pravo sunce. intonacijom i dr­ žanjem. vra­ tite se u sadašnjost. To se postiže riječima. a o n d a . Bez obzira na to kako ste se osjećali prije nego što ste pročitali ovaj o d l o m a k . o n a k o kako se sada osjećate. opet. p o m a k n i t e se i preusmjerile svoju p o z o r n o s t na nešto d r u g o . Provedite nekoliko m i n u t a proživljavajući ga što je m o g u ć e snažnije. Nekoliko zadnjih m i n u t a osjećali ste se dobro. sebe ste upravo oraspoložili.Pokušajte učiniti sljedeće: sjetite se nekog lijepog događaja. Kad se god sjetite nečeg n e u g o d n o g ili zapadnete u loše raspoloženje. a vi ste u p o š t a n s k o m pretincu pronašli neočekivano visok račun. vratite se u sadašnjost i obratite p o z o r n o s t na to kakve je posljedice sve to proi­ zvelo na vas. držanja ili disanja. Nemojte se previše dugo zadržavati na o v o m događaju. Vaše se raspoloženje popravilo. Također obratite pozornost na razlike u držanju i na obrasce disanja. Najjednostavniji način elicitiranja nekog raspoloženja je navođenje druge osobe da se sjeti nekog doživljaja kada se osjećala na određeni način. izraz lica i položaj tijela u skladu s reakcijom koju želite elicitirati. Obratite p o z o r n o s t na fizičke senzacije i na o n o što osjećate tog trenutka. Što ste vi izražajniji. . Sve ste to sami učinili. nekad brže. razmislite o njemu. samo sam rekao. Kada budete s p r e m n i . Koliko li ste puta samo čuli: „Što mu je. a p o t o m loše. osvrnite se oko sebe i obratite p o z o r n o s t na o n o što vidite i čujete d o k proživljavate taj događaj. prozivke ga ponovno. M e đ u t i m . Kada se prisjetite. Mi neprestance u životu doživljavamo različita e m o c i o n a l n a stanja koja se smjenjuju. za promjenu. Ako su vaš glas. disati brzo i plitko i živčano se vr- /u . Učinile nešto. Svi z n a m o kako izgleda ustati se iz kreveta na lijevu nogu. pokušajte se sjetiti nekog pomalo n e u g o d n o g d o ­ življaja iz prošlosti. cijelo vaše tijelo p o p r i m i takvo stanje i zadržava ga kao obrasce napetosti mišića. Primjerice. vaše riječi. Bolje da sami utječete na svoje raspoloženje nego da s a m o reagirate na o n o što se zbiva oko vas. Radi se o vještini koju svakodnevno koristimo pod raznim imenima jer svi mi prilično umješno d o v o d i m o ljude oko nas u različita raspoloženja ili ih. be­ smisleno je govoriti brzo i glasno. Što vidite sada kada ste ga proživjeli? Što čujete? Obratite p o z o r n o s t na to kako se osjećate. idu dalje i ne zadržavaju se n e p o t r e b n o na emocionalnoj boli. O n i u potpunosti proživljavaju e m o c i o n a l n e uspone i padove. ili se sagnite i dodirnite prste na n o g a m a . Usporedite prijašnji osjećaj s ovim sadašnjim. nekad sporije. Zapazite kakav je utjecaj sve to imalo na vaše t r e n u t a č n o stanje. Rečeno N L P pojmovima. iz nekih drugih izbavljamo. ponekad se dogodi da ne elicitirate reakcije koje želite. i d o b r o je stupiti u njega svaki put kada primijetite da se osjećate ne­ gativno ili da niste na izvoru. Svi će vaši n a p o r i uroditi p l o d o m . ELICITACIJA Elicitacija je riječ koja se rabi u NLP literaturi da bi se opisao proces postupnog navođenja drugih ljudi u o d r e đ e n o stanje. Kad vam p a d n e na pamet. Pogledajte kroz p r o ­ zor. Sada promijenite svoje raspoloženje. p o ­ sebice na držanje i disanje. ostavljajući si tako slobodu koja pozitivno utječe na kvalitetu njihovog života. poskočite. Ili. Iako su pri­ zori i zvukovi iz prošlosti o d a v n a nestali. odgovor će biti izražajuiji. D o k se osjećate u g o d n o . to je stanje promjene ili stanje prekida.

a n e k e će biti b j e l o d a n e . želite li navesti ga da se osjeća s a m o p o u z d a n o . Sada zamislite da vi jedete to voće. N e k a p o m i s l i n a n e k o g k o g a n e voli. Što više r a d i t e na kalibraciji. m o g u ć e j e usavršavati ovu vještinu. Često kalibracija nije toliko razvijena pa primijetimo nečiju u z n e m i ­ renost tek kada p o č n e plakati. ali da v a m ne p r i o p ć i na koju misli. kada se netko prisjeti nečeg zastrašujućeg. Sto je „ukusnije"? Da biste elicitirali svoja raspoloženja. umjesto da rabimo svoje oči i uši. O b r a t i t e p o z o r n o s t n a razlike. Vi uočavate male razlike u izrazu lica drugih ljudi kada proživljavaju različita sjećanja i različita raspoloženja. Riječ je o fizičkoj d i m e n z i j i tih misli. b r z o ili sporo. uvijek postoje. veličinu usana i boju glasa.N L P _ J U i t K M U l U N N U n & J u n IN j c n v i u u n poljitL Unatoč vašim u m i r u j u ć i m riječima. Obratite p o z o r n o s t na to je li mu disanje d u b o k o ili pli­ tko. vaš če sugovornik postati još živčaniji. a disanje mu postane ubrzano. Z n a t e k a k o izgledaju. Razlike i z m e đ u p o j e d i n i h stanja bit će n e z n a t n e . Kako b u d e t e vježbali. zatim na j o š n e k o g . vaš će sugovornik pratiti vašu neverbalnu poruku. Z a m o l i t e ga da pomisli na j e d n u ili d r u g u o s o b u . Tako ćete oživjeli intenzivnija sje­ ćanja. niti je p o t r e b n o umišljati si kakva sve značenja ima neki pokret o b r v o m . upitajmo se kako ih iskoristiti da bi n a m bila od koristi u sadašnjem trenutku. Zamislite da gledate nekoga kako jede vaše omiljeno voće. samouvjerenim glasom. Valjda nije p o t r e b n o da nas netko udari š a k o m u nos kako bismo kalibrirali da je bijesan. problijedi u licu. Z n a t ćete na koju o s o b u misli čitajući z n a k o v e u fiziologiji koje ste već otkrili. Nasuprot t o m u . M i u g l a v n o m k a l i b r i r a m o nesvjesno. Vrhunski političari. Stoga. Iskušajte ovu vježbu sa svojim prijateljem. kad se prisjeti nečeg lijepog. Trebate raditi o n o što govorite. boju kože. a mišići lica opušteniji. Vi se ponašate s a m o p o u z d a n o . promatrajte mu položaj očiju i glave. R e č e n o N L P r j e č n i k o m . zapazit ćete ih. „ D a " ili „ N e " nisu zadnji k o r a k u p r o c e s u razmišljanja. Govorite jasno. Dakle. M o ž d a v a m se već d o g o d i l o da s n e k i m r a z g o v a r a t e i i m a t e osje­ ćaj da ta o s o b a laže. a tijelo uspravite. sportaši. disa­ nje sporije. z n a t ć e m o i n t u i t i v n o i prije n e g o što o d g o v o r i koji je odgovor. Zamislite k a k o bi to utjecalo na vaš život kada biste se mogli preba­ civati u stanje veće sposobnosti po želji. pitajte ga o nekoj situaciji kada se tako osjećao. Ne m o ž e m o izbjeći o d g o v o r tijelom. usne mu se izduže i postanu tanje. sada ste kalibri­ rali ta dva stanja. proživite te događaje što je m o g u ć e potpunije i živopisnije. sa strane. Emocionalna stanja imaju o g r o m a n i posvemašnji utjecaj na razmi­ šljanje i ponašanje. To je umijeće kojim zasigurno vladate i koje rabite u s v a k o d n e v n o m životu. usne p o s t a n u punije. Razlike. u m o m i j e z i k o m jer su toliko duboko isprepleteni. Potrebno je imati ih na neki način stalno na raspolaganju i stabilizi­ rati ih ovdje i sada. Izgledat će k a o da čitate misli. Primjerice. P o t o m z a m o l i t e prijatelja da razmišlja o n e č e m u što mu se ne svi­ đa. a ne da ga p r o m a t r a distancirano. sve ćete lakše ot­ krivati m a l e razlike. Ako vaše riječi nisu u suglasju s govorom tijela i intonacijom. ma k a k o m a l e n e bile. umjetnici i poslovni ljudi moraju biti sposobni doći u takvo stanje 77 . u p i t a m o li voljenu o s o b u želi li otići na r u č a k . Zapazite jesu li mu mišići lica opušteni. D o k on to čini. dobili ste takav osjećaj ne znajući zašto. dišite ravnomjerno. Nakon što ih elicitiramo i kalibriramo. Kada v a m čula p o s t a n u izoštrenija. KALIBRACIJA Vodite r a č u n a o t i m m a l i m z n a k o v i m a na koje o b i č n o ne o b r a ć a ­ m o p o z o r n o s t . To ste kalibrirali nesvjesno. A to su zapravo vanjske manifestacije misli. Također je važno da se vaš sugovornik uživi u događaj. podignite glavu. bit ćete u t o m u uspješniji. a isplati se razvijati ga i usavršavati. boja kože crvenija. Neka vaš prijatelj zamisli nekoga tko mu se jako sviđa.Na primjer. SIDRA unutarnjih U terminologiji NLP-a kalibracija označuje prepoznavanje različitih stanja u d r u g i m ljudima. diše li gornjim ili donjim dijelom prsa. sve d o k ne b u d e t e s i g u r n i da ste otkrili neke razlike u fiziologiji. Previše se oslanjamo na o n o što n a m ljudi iskazuju riječima.

u e k s t r e m n o m slučaju. i uvijek je ponavljaju. ili o d r e ­ đene riječi voljene osobe. Sidra su obično vanjska. C r v e n o svjetlo na semaforu znak je da stanete. Poticaj koji je povezan s n e k i m psihološkim stanjem i koji ga okida. iako k o r i s n e . Za svaku situaciju z b o g koje ste n e s r e t n i m o ž e t e stvoriti n o v u asoci­ jaciju i stoga n o v i o d g o v o r koristeći sidra. U k r a j n j e m slučaju n e k i vanjski poticaj m o ž e o k i n u t i j e d a n j a k n e u g o d a n osjećaj. k o r i s n e i p o z i t i v n e ? O v a m a ovisi kakve asocijacije stvarate. To su auditivna sidra. Također je važno „isključiti se". M o z a k s p o n t a n o povezuje događaje. Ponavljanje je n u ž n o s a m o kada ne postoji e m o c i o n a l n o uživljavanje. Kad u r e t r o v i z o ­ ru u g l e d a t e policijski a u t o m o b i l . M n o g i ljudi povezuju držanje g o ­ vora s t r e m o m i b l a g i m n a p a d o m p a n i k e . Prvi način je ponavljanjem. D r u g i primjeri s p o n t a n i h pozitivnih sidara bile bi omiljene fotografije. I svaki put kad se to dogodi. Riječi m o g u biti s i d r a . U r e k l a m n i m oglasima pokušavaju od m a r k e n e k o g p r o ­ izvoda napraviti sidro za tu vrstu proizvoda. a b e z n a v i k a ne b i s m o m o g l i f u n k c i o n i r a ­ ti. a t o ­ liko su očigledna i rasprostranjena da ih jedva primjećujemo. A k o u nekoliko situacija vidite da se crveno povezuje s opasnošću. ili u sredini d r u g o g čina. p o t r e b n o j e više ponavljati k a k o biste u s p o s t a v i l i asocijaciju. Sidro m o ž e biti bilo što što uvodi u neko e m o c i o n a l n o stanje. najvjerojatnije ćete se zapitati u k a k v o m v a m je stanju a u t o m o b i l i k o j o m b r z i n o m vozite. Svatko od nas ima o s o b n u povijest. Neke asocijacije. z a t i m ga povežite s p o t i c a j e m ili s i d r o m t a k o da ga m o ž e t e p r i z v a t i u sjećanje k a d g o d želite. izgube obitelj ili. Neke asocijacije n i s u k o r i s n e . N a š m o z a k n e m o ž e ne stvarati asocijacije. To je jednostavna m e t o d a učenja: crveno znači opa­ snost. ali p o t p u n o izgore i p o s t a n u nesretni. Školsko zvono označava kraj o d m o r a . G l u m a c m o r a biti sposoban uživjeti se u ulogu kada se zastor p o d i g n e . To su vizualna sidra. neka asocijacija u sadašnjosti kako b i s m o elicitirali izvorni događaj. Životi m n o g i h ljudi n e p o t r e b n o s u o g r a n i č e n i s t r a h o v i m a i z p r o ­ šlosti čiju v r i j e d n o s t n i s u n a k n a d n o preispitali. Tako se stvaraju navike. to će ostati usidreno. To je p o d r u č j e fobija. omiljena pjesma koja nas podsjeća na neki lijep događaj. Da bismo ih p o n o v n o doživjeli p o t r e b a n n a m je okidač. vi ste već uspostavili asocijaciju i z m e đ u z e l e n o g svjetla koje se mijenja u c r v e n o i o d r e đ e n o g p o k r e t a stopala na p a p u č i c i k o č n i c e .N L P _ _ J O b t H H O ' C O N N O R & J O H N S 11 M U U K TREĆE POGLAVLJEPSIHOLOŠKA STANJA I EMOCIONALNA SLOBODA po potrebi. ne sat v r e m e n a ranije. Jesu li o n e koje ste napravili ili koje sada s t v a r a t e u g o d n e . A miris svježe r a z m a z a n o g katrana m o ž e vas m a g i č n o vratiti u scenu iz djetinjstva kada ste ga po prvi put osjetili. Što ste m a n j e e m o c i o n a l n o u k l j u č e n i . Budilica zvoni i vrijeme je da ustanete. Sjetite se v r e m e n a kada ste išli u školu (što je s a m o po sebi veliko s i d r o ) i shvatili k a k o lako uči­ te n e š t o što je zanimljivo i intrigirajuće. kimanje glavom znak je o d o ­ bravanja. bogatu različitim e m o c i o n a l n i m stanjima. Činjenice koje vas n i s u z a n i m a l e usvajali ste ponavljajući ih m n o g o p u t a . Najprije izaberite e m o c i o n a l n o stanje koje želite. naša asocijacija postane snažnija. G l u m a c m o r a prestati s u l o g o m kada se zastor spusti. A k o ste v o z a č . Pri s a m o j p o m i s l i na ispit osjećaju se n e s i g u r n o i h v a t a ih u z n e m i r e n o s t . rječnikom NLP-a zovemo sidro. Svaki put kad čujemo tu pjesmu. evocirajući miris. U z m i t e bilo koje događaje iz života koje s m a t r a t e t e š k i m a ili i z a z o v n i m a i u n a p r i j e d o d l u č i t e u k a k v o m biste se p s i h o l o š k o m stanju željeli susresti s njima. m a l i su izgledi da ćete preživjeti vožnju. o n i koji se boje z a t v o r e n o g p r o s t o r a uspostavili su s n a ž n u asocijaciju i z m e ­ đu z a t v o r e n o g p r o s t o r a i osjećaja p a n i k e . To nije svjesna r a d n j a o kojoj razmišljate svaki put. Riječ „test" s i d r o je za najveći broj školske djece: o n a osjećaju t r e m u i n i s u u stanju p o k a z a t i k o l i k o znaju. P o n e k a d su te asocijacije veoma u g o d n e : primje­ rice. n i s u baš u g o d n e . Asocijacije s u u g l a v n o m v e o m a k o r i s n e . Upravljanje našim stanji­ ma zahtijeva m u d r u uravnoteženost. To se p o s t i ž e u dvije faze. Kako nastaju sidra? Postoje dva načina. M n o g i jako m o t i v i r a n i poslovni ljudi p o s t i g n u ve­ like stvari. To je bit profesionalizma. P r i m j e r i c e . ona p o b u đ u j e u n a m a lijepe osjećaje. ili glas. ali a k o ne n a p r a v i t e tu asocijaciju. S p o r t a š i n o s e amajlije 74 75 . p u n o važniji način je bacanje sidra u p r a v o m t r e n u t k u u situaciji kada je emocija snažna. obole od neke bolesti. D r u g i . i na taj način dajemo značenje o n o m u što r a d i m o .

hu­ mor. Bez žurbe promatrajte primjere koji vam padaju na p a m e t i izaberite onaj koji je najjasniji i najintenzivniji. sve dok ne steknete sigurnost. Dodirivanje palca prsta ili skupljanje šake na o d r e đ e n i način m o ž e poslužiti kao d o b r o sidro. 76 . M o ­ žda ćete morati pozvati prijatelja kako bi vas on proveo kroz proces. To m o ž e biti bilo koje stanje bogato izvorima . a to je bitno. A k o se s n e k o m situacijom suočite s više izvora nego prije. To će funkcionirati sve dok je izabrani simbol karakterističan i d o k p o m a ž e prizivanju osjećaja u sjećanje. od m n o g i h koje ste iskusili u životu. a ne možete se sjetiti v r e m e n a kada ste se tako osjećali. sljedeći se korak sastoji u p o n o v n o m proživljavanju osjećaja samopouzdanja j a s n i m Sada ć e m o vam pokazati kako se pozitivni emocionalni izvori vezani za iskustva iz prošlosti m o g u po potrebi prebacivati u sadašnjost. a to je izbor sidra koje će služiti da taj izvor dovede u misli kada to želite. Držeći tečajeve velikom broju polaznika. To m o g u biti riječi ili fraze koje govo­ rite u sebi. Kada to odredite. imat će isto toliko utjecaja koliko i same riječi i fraze. sjetite se nekoga koga poznajete. Kako bi izgledalo da ste kao oni. Bitno je da je sidro jedinstveno i da nije sastavni dio trenutačnog ponašanja. a m o ć leži u vještini osobe koja je koristi.NLP. U k u p a n doživljaj te situacije bit će drukčiji. Pozor! Tehnike promjena opisane u ovom poglavlju i u ovoj knjizi v e o m a su snažna sredstva. Pobrinite se da je izvor stvarno u skladu s p r o b l e m s k o m situacijom. kreativnost . ili čak nekog izmišljenog lika iz knjige. Korištenje vlastitih stanja bogatih izvorima p o m o ć u sidara jedan je od najučinkovitijih načina mijenjanja svog ponašanja. Neka bude karakterističan i nezaboravan. Sjetite se neke o d r e đ e n e situaci­ je u kojoj želite biti drukčiji. o d r e đ e n ton koji koristite. ali ćete time doći na glas kao ekscentrik koristite li ga kao p o m o ć pri držanju zdravica. stoga i ne m o ž e biti povezano s n e k i m d r u g i m slanjem ili radnjom.samouvjerenost. P o t o m izaberite n e k o o d r e đ e n o e m o c i o n a l n o stanje. Od srca vam p r e p o r u č a m o da ove tehnike uvježbavate u j e d n o m s i g u r n o m okruženju. Preostala su još vizualna sidra. a koje želite imati na raspolaganju u toj situaciji. osjećati se drukčije i postupati drukčije. Primjerice. ako je „samouvjere­ nost" stanje koje želite usidriti. lako se mijenja i ponašanje drugih ljudi.JOSEPH O'CONNOR & JOHN SEYMOUR TREĆE POGLAVLJE_PSIHOLOSKA STANJA I EMOCIONALNA SLOBODA k a k o bi iskoristili svoja u m i j e ć a i s n a g u . Drvodjelja može napraviti savršen k o m a d namještaja koristeći pre­ cizne alate: isti alati u r u k a m a njegovog p o m o ć n i k a ne bi dali iste rezultate. u p o r n o s t . Izaberite neki simbol ili se prisjetite što ste vidjeli kada ste bili samouvjereni. nešto što možete učiniti posve neupadljivo. Kako mijenjate svoje p o ­ našanje.što vam se god s p o n t a n o čini odgova­ rajućim. Primijetio s a m j e d n o ustaljeno sidro na igralištu za skvoš kada igrači dodiruju zid sa strane kako bi povratili sigurnost ako ne igraju d o b r o . s p r e m n i ste za idući korak. iako likovi nisu stvarni. da proživljavate o n o što o n i osjećaju? Imajte na u m u da. Nije bitno o kojim se riječima ili frazama radi sve d o k su usklađene s osjećajem.. Također m o r a biti i n e p r i m j e t n o . vaše će se ponašanje promijeniti nabolje. Na redu su auditivna sidra. uočili s m o z a m k e prigo­ d o m korištenja tih vještina po prvi put. vaši osje­ ćaji jesu. Kada ste izabrali sidro za svaki sustav predstava. USIDRAVANJE IZVORA Ako ste izabrali izvor. Kada ste i to izabrali. Stoj na glavi m o ž e d o b r o poslužiti kao sidro za postizanje samoLivjerenosti. ili j e d n o s t a v n o : „Samouvjerenost. p o t r e b n o je vježbati i raditi kako bi se d o b i o naj­ bolji zvuk na n e k o m d o b r o m glazbenom i n s t r u m e n t u ." Govorite sigur­ nim glasom. sebi možete reći: „Osjećam sve veće samopouzdanje". Najprije uspostavite kinestetičko sidro: neki osjet koji možete pove­ zati s izabranim izvorom. Način na koji to kažete. Zavalite se u u d o b n u stolicu ili stanite na neko mjesto odakle cijeli proces m o ž e t e p r o m a t r a t i s distance. k a o i ponaša­ nja d r u g i h ljudi. bez obzira je li događaj stvaran ili izmišljen. Nerijetko ih m o ž e t e vi­ djeti k a k o čine prave male ritualne pokrete u tu svrhu. p r o n a đ i t e neki događaj u životu kada ste se tako i osjećali. Isto tako. Stanja bogata izvori­ ma ključ su postizanja v r h u n s k i h rezultata. P o t r e b n o vam je karakteristično sidro koje se ne ponavlja stalno. kao što je N L P predavanje. a umijeće vam b u d e na zavidnoj razini.

. bih li ga zaista rabio?" Ako je odgovor potvrdan. Ako povezete n a k o n v r h u n c a . razmislite o nekoj budućoj situaciji kada će v a m najvje­ rojatnije trebati to izvorišno stanje. D o k v a m slika postaje jasnija. primjerice samopouzda­ nja. ponovite svoje geste i riječi. zamislite da ste baš sada t a m o i da stvarno vidite to što vidite. usidrene reakcije. Sjetite se gdje ste bili i što ste radili. M o ž d a će biti p o t r e b n o ponoviti sve ovo nekoliko puta. Sidra m o r a t e povezati s izvorom d o k se približava svom v r h u n c u . Redoslijed sidara nije bitan. vratite se na korak broj dva. ponovite neke p o s t u p k e (ako je m o g u ć e ) . Izaberite sidra koja ćete rabiti u svakom od tri glavna sustava predsta­ va: nešto što vidite. Zaključak o usidravanju izvorišnih stanja: 1. Ponekad kada vaše osjećanje izvora d o đ e do vrhunca. Primjerice. gledajte vlastitu sliku. Koraknite na neko drugo mjesto i u mislima se u potpunosti vratite na to izvorišno stanje. 78 79 . 5. određeni izraz nečijeg lica ili glas bili bi vanjski znakovi.. . 7. 3. Ako nastavite rabiti sidro.. Primjerice. a to nije o n o što v a m treba. čujete i osjećate. Proživite ga ponovno. Identificiranje situacije u kojoj želite raspolagati bogatijim izvorima. vratite se i ponovite cijeli p o s t u p a k kako biste pojača­ li asocijacije i z m e đ u sidara i vašeg izvorišnog stanja. povežite sva svoja tri sidra.. Identificiranje određenog izvora kojeg želite. Kako biste zaista doživjeli p o t p u n i čulni doživljaj tog izvora. čujete ili osjetite. Odgovara li izvor. Vratite se u mislima na taj izvor koji ste izabrali. Sada ste s p r e m n i usidriti svoj izvor. Okidač lošeg raspoloženja sada postaje jedan od onih koji bude osjećanje snage i bogatstva izvorima. Slijedi kratki pre­ gled osnovnih koraka procesa: Sidra moraju biti: Podešena u trenutku kada je stanje na vrhuncu.. a p o t o m ga promijenite. Kada ti osjećaji d o đ u do v r h u n c a i p o č n u blijedjeti. . Jednostavna kako bi se identično mogla ponavljati. Početak unutarnjeg dijaloga bio bi unutarnji znak. Zadržite to stanje koliko god želite. a koja vam daje do znanja da ste u toj situaciji. učinite p o n o v n o u o v o m t r e n u t k u o n o što ste tada činili. usidrili biste ga na izlazu iz tog stanja. nastavite. ali imati željeno stanje na raspolaganju zaista vrijedi. Znak m o ž e biti unutarnji i vanjski. Odvojite o d r e đ e n o vrijeme i uživajte u t o m događaju koliko god m o ­ žete intenzivnije. Vrijedno je usidriti tu svijest povezujući je sa znakom. bit će p o t r e ­ b n o da iskoračite i promijenite stanje prije nego što b u d e t e s p r e m n i provjeriti sidro. stavite tijelo u isti položaj.NLP_JOSEPH O'CONNOR & JOHN SEYMOUR stvaranjem izvorne situacije. provjerite pitanjem: „Kada bih mogao sada raspo­ lagati ovim izvorom. Koristite sva tri sidra na isti način i istim redoslijedom i obratite p o ­ zornost do koje ste granice zaista došli u izvorišno stanje. nakon izvjesnog vremena sam će znak postati sidro izvorišnog stanja. Ključni je trenutak. Sada znate kako najbolje možete stvarati svoje izvore i koliko v a m v r e m e n a treba za to. rabite onaj koji daje bolje rezultate ili ih rabite naizmjence. Iskoračite ili promijenite stolicu dok se p o t p u n o ne uživite u događaj. Jedinstvena i karakteristična. Znak će onda poslužiti kao signal da možete birati osjećanja. Na posljetku. Kada dođete do vrhunca. promijenite stanje i iskoračite iz njega. Što možete rabiti kao z n a k koji vam ukazuje da trebate to izvorišno stanje? Pronađite prvu stvar koju vidite. Počinjete čuti zvukove koji su se čuli i p o n o v n o proživljavati osjećaje koji su toliko snažno dio tog događaja. 6. Zauzimanje različitih e m o c i o n a l n i h stavova na različitim mjestima p o m a ž e t o m u da ih j a s n o odvojite.. A k o niste zadovoljni. tjelesno se vratite u distancirani položaj. 4. 2. Kada dostigne vrhunac. Koraknite na mjesto izvora i p r o živite ga. Ako nije. Sama svijest o t o m u da možete izabrati kako se osjećati izvorišno je stanje samo po sebi... Povezana sa stanjem koje je jasno i u potpunosti proživljeno. O n a će također ometati uobičajene. Pronađite situaciju u životu kada ste imali takav izvor. Ponovno doživite svoje izvorišno stanje i kada ono dođe do vrhunca.

primjerice. Izađite iz tog stanja i sjetite se v r e m e n a k a d a ste bili v e o m a kre­ ativni i usidrite ga. Identificirajte znakove koji će v a m ukazati da ste se našli u p r o ­ blemskoj situaciji u kojoj je p o t r e b n o iskoristiti svoje izvore. Usidravanje i rabljenje i z v o r i š n i h stanja je vještina. N e k i m a je d o ­ voljna gesta (bacanje n j i h o v o g k i n e s t e t i č k o g sidra) da se d o v e d u u i z v o r i š n o stanje. D r u g i s m a t r a ­ ju da je p o t r e b n o uvježbavati je k a k o bi ovladali n j o m e i uvjerili se da zaista d o n o s i n e k u p r o m j e n u . Kada osjetite taj u n u t a r n j i znak. o d l u č i t e u koje ćete se stanje p r e b a c i t i . č e s t i t a m o v a m jer ste prešli iz nesvjesnog u svjesno znanje. i k a o sve vje­ štine postaje j e d n o s t a v n i j a i učinkovitija što je više rabite. vjerojatno i m a t e s n a ž n o s r e d s t v o za savjetovanje i terapiju. P r i m j e r i c e . A k o je usidravanje za vas n e š t o n o v o . O v e p r o c e s e m o ž e t e rabiti k a k o biste usidrili različite izvore. d o d i r n i t e s i d r o za k r e a t i v n o s t . I d o k se osjećaj znatiželje p r i ­ bližava v r h u n c u . Ne zaboravite iskušati o v u . d o d i r n u v š i n e k o d r u g o mjesto na ruci. k a o i bilo koju d r u g u N L P t e h n i k u . sjetite se v r e m e n a k a d a ste bili v e o m a znatiželjni i usidrite ga. N e k a v a m cilj uvijek b u d e na p a m e t i (osjećaj da ste bogatiji i z v o r i m a ) . Povezivanje sidara o m o g u ć u j e n a m lako i a u ­ t o m a t s k o kretanje k r o z niz različitih stanja. k a k o biste otkrili n a č i n na koji o n a najbolje djeluje u v a m a . Povezivanje je o s o ­ bito k o r i s n o n a l a z i m o li se u n e k o m n a g l a š e n o p r o b l e m a t i č n o m stanju. Iskušajte asocijaciju bacajući sidra naizmjence. D r u g i za to koriste sva tri sidra. ali mi m o ž e m o birati k a k o i k a d a igrati. D r u g i . U ovoj se kulturi. Sjetite se faze učenja. i č i m dobijete neki z n a k frustracije. Vježbajte to koliko god p u t a želite. Svako s i d r o predstavlja kariku u l a n c u i o k i d a sljedeće sidro. S v e m i r n a m j e m o ž d a p o m i j e š a o k a r t e . Vi i vaši klijenti i m a t ćete brz i lak p r i s t u p bilo kojem e m o c i o - . Na n e k i su n a č i n sidra vanjski o d r a z n a č i n a na koji se u t i r u n o v i n e ­ u r o l o š k i p u t o v i u n a š e m ž i v č a n o m s u s t a v u od inicijalnog poticaja do n o v o g o d g o v o r a . k a o što električni i m p u l s i prelaze od j e d n o g do d r u g o g živca u n a š e m u tijelu. kalibrirali i usidrili različita e m o c i o n a l n a stanja. ponovite k o ­ rak broj sedam. već o n o što ti učiniš s o n i m što ti se d o g a đ a . p a k . 9. " POVEZIVANJE SIDARA Sidra s e m o g u povezati tako d a j e d n o v o d i d r u g o m e . ali vi m o ž e t e k o n t r o ­ lirati k a k o ćete reagirali na tu u r o t u . Uživajte u ovoj fazi d o k postajete svjesni svog znanja. M o ž d a u izvor znatiželje? A o d a t l e u izvor k r e a t i v n o s t i ? Da biste napravili lanac. t a k o da ta veza p o s t a n e a u t o m a t s k a . k i n e s t e t i č k i . čime ćete utvrditi jeste li zaista ušli u željeno stanje. Ovaj će vas z n a k podsjetiti kada trebate uporabiti sidro. O v a t e h n i k a d o d a v a n j a različi­ tih izvora na i s t o m s i d r u p o z n a t a je k a o n a g o m i l a v a n j e izvora. primjerice. Tako se uspostavlja m r e ž a živčanih asocijacija kroz koju se lako krećete od frustracije p r e k o znatiželje do k r e a t i v n o s t i . Neki ljudi u s i d r e različite izvore na s v a k o m p r s t u . Sada m o ž e t e rabiti sidra k a k o biste prizvali svoje izvore k a d a god to želite. Kao što je A l d o u s H u x l e y r e k a o : „Iskustvo nije o n o š t o ti se d o g a đ a . bacite s i d r o znatiželje. Osjećaj frustracije n e ć e p r o ­ mijeniti vanjski svijet. Usidravanje izvora služi k a k o biste povećali e m o c i o n a l n e izbore. p o v e z u ­ ju m n o š t v o različitih i z v o r i š n i h stanja s j e d n i m s i d r o m k a k o bi napravili s n a ž n o i z v o r i š n o sidro. i igrajte se s t e h n i k a m a d o k ne uspijete. razmislite o situaciji k a d a ste se osjećali f r u s t r i r a n o . Tada k a d a ste elicitirali. vjeruje da se e m o c i ­ o n a l n a stanja ne m o ž e p o s t i ć i voljom i da su uvjetovana vanjskim o k o l n o s t i m a ili d r u g i m l j u d i m a .8. Neki ljudi smatraju da već p r v i p u t djeluje d r a m a t i č n o . Z a t i m se vratite u to stanje frustracije. A k o niste zadovoljni. a izvor je previše d a l e k o da b i s m o do njega mogli d o ć i u j e d n o j fazi. d o d i r n u v š i r u k u . M o ž e t e li identificirati taj d o s l j e d a n z n a k koji o k i d a taj osjećaj? Ton glasa u vašem u n u t a r n j e m dijalogu? Neki osobit osjet? Nešto što vidite? Č e s t o izgleda da se svijet u r o t i o p r o t i v vas. za razliku od n e k i h d r u g i h .

" Ovo ponovite u više navrata mijenja­ jući na taj način stanja. ili u pozitivno stanje. O v o objašnjava konfuziju koja se često događa kada su dva sidra u kolapsu. Uldonite negativno sidro pred pozitivnim. neka klijent iziđe iz tog stanja. otkrijte koji su drugi izvori potrebni vašem klijentu. 3. Pozorno proma­ trajte fiziologiju. Sidra u kolapsu neće djelovati ako je pozitivno stanje slabije od negativnog i možda će biti potrebno nagomilati pozitivne izvore na jedno sidro da biste uspjeli. p o t r e b n o je usidriti j e d n o neželjeno negativno stanje (bilo da se zove h l a d n o ili plavo) i pozitivno stanje (bilo o n o vruće ili žuto) i p o t o m bacite oba sidra istodobno. Izvedite ga iz tog stanja: navedite klijenta u n e k o d r u g o stanje usmjeravajući njegovu p o z o r n o s t u d r u g o m pravcu i zamolite ga da se pomjeri. Budući da to nije u stanju. postoje neki trenctci kada ste se osjećali tužno (bacite negativno sidro) i u tim situacijama vi biste se radije osjećali uplašeno (bacite pozitivno sidro). O v u t e h n i k u si­ dara u kolapsu m o ž e t e iskušati sa svojim prijateljem ili klijentom. a p o t o m neka iziđe iz tog stanja. Elicitirajte pozitivno stanje i kalibrirajte fiziologiju tako da ga m o ž e t e p r e p o z n a t i . a u d i t i v n o m i k i n e s t e t i č k o m . v i z u a l n o m . p o n o v i t e k o r a k e od točke dva do točke četiri i usidrite ga d o d i r o m na n e k o d r u g o mje- 82 83 . P o n o v n o elicitirajte željeno stanje i usidrite ga p o s e b n i m d o d i ­ r o m i/ili riječju ili frazom. Na koncu. p o n o v i t e k o r a k e od broja j e d a n do broja tri k a k o biste napravili jače asocijacije. Ako još uvijek dobivate negativno stanje. 2. Sto bi se dogodilo k a d biste pokušali i s t o d o b n o osjetiti i vruće i hla­ dno? Što se događa kada pomiješate žutu i plavu boju? Što se događa kada bacite dva suprotna sidra odjedanput? Hoćete li osjetiti toplinu ili će nastati zelena boja? Da bi došlo do kolapsa sidara. Ako niste zadovoljni njegovim stanjem ili ako je on još uvijek nezadovoljan ishodom. 9.TREĆE P0GLAVUE_PSIHOL0SKA STANJA I EMOCIONALNA SLOBODA n a l n o m stanju. Ovako ćete uspostaviti sidro za problemsko stanje. Usidravanje m o ž e t e koristiti k a k o biste p o m o g l i klijentu da nevjerojatno b r z o učini p r o m j e n e . Kada ste spremni. Bacite sidro t a k o što ćete d o d i r n u t i isto mjesto i/ili izgovoriti odgovarajuće riječi. Kada u s p o ­ stavite pozitivna sidra za željeno stanje. 7. Jedan od razloga tomu što se događa navodi nas na razmišljanje da živ­ čani sustav zapravo pokušava angažirati dva međusobno nespojiva sta­ nja istodobno. Naizmjence rabeći sidra. Stari obrazac je slomljen i stvaraju se novi. Najvjerojatnije ćete vidjeli znakove promjene i konfu­ zije. SAŽETAK 1. a m o ž e t e ga rabiti u bilo k o j e m sustavu. Identificirajte p r o b l e m s k o stanje i s n a ž n o pozitivno stanje koje bi bilo poželjno u toj situaciji. 5. SIDRA U KOLAPSU sto. Uvjerite se da zaista vidite fizionomiju koja ukazuje na željeno stanje. 8. neka zamisli situaciju u bližoj budućnosti u kojoj očekuje da bi se m o g a o osjećati n e u g o d n o i zamolite ga da brzo prođe kroz nju u svojoj mašti dok vi opažate njegovo stanje. Testirajte p o z i t i v n o sidro k a k o biste se uvjerili da je uspostavlje­ n o . 6. A k o ne vidite. Mi usidravamo sve vrijeme. Vidjet ćete kako dolazi u stanje između ta dva ili u novo dmkčije stanje. N a k o n kratkog razdoblja konfuzije. pokušava nešto drugo. otkrijte koji su mu drugi izvori potrebni. usidrite ih na istom mjestu kao i prvi pozitivan izvor i nastavite dalje od točke broj šest. Umjesto toga. klijenta vodite iz jednog u drugo stanje slje­ dećim iskazima: „Dakle. Zamolite ga neka pristupi problemskom stanju ili neka baci negativno sidro kako biste provjerili što ste učinili. poput: „Zabilježite svaku promjenu koje ste svjesni" i bacite oba sidra istodobno. Identificirajte n e g a t i v n o stanje ili iskustvo. m o ž e m o biti m n o g o selektivniji glede sidara na koje reagiramo. negativno će se stanje promijeniti i nastat će novo i drukčije stanje. a p o t o m neka klijent iziđe iz tog stanja. Sidra n a m omogućuju svjesno korištenje iskustva kroz prirodni proces koji obično koristimo nesvje­ sno. Slijedi kratki pregled postupka: pobrinite se ostvariti i zadržati uz­ vrat sve vrijeme. 4. Slušajte dok opisuje. obično posve nasumice. Usidrite to na istom mjestu kao i prvi pozitivan izvor i nastavite od točke broj šest. uvedite sljedeće riječi.

no ona je također stvorena u sadašnjosti. iskorak u b u d u ć n o s t u tehnici mijenjanja osobne povijesti je kada tražite od klijenta da 85 .NLP. Identificirajte negativno stanje. Neka klijent razmisli u okviru svog sadašnjeg iskustva koji bi to izvori. Primjerice. On m o ž e elicitirati različite rea­ kcije d r u g i h ljudi koji su bili uključeni s a m o ako se i sam promijeni. da je tada raspolagao njima. Mijenjanje osobne povijesti je tehnika pomoću koje redefiniramo mu­ čna sjećanja u svjetlu sadašnjeg iskustva. Radi se o vrsti osjećaja koje m o ž e m o svesti pod pitanje: „Zašto to stahio činim?" Prvi je korak pri korištenju ove tehnike s klijentom ili prijateljem. 6. Ako postoje neki znakovi koji ukazuju na negativno stanje. elicitirajte ga. Na primjer. da bi tako m o g a o dobiti osjećaj k a k o oni vide nje­ govo novo ponašanje. Iskoračite u b u d u ć n o s t u mašti s n o v i m izvorima koje imate i doživite je unapri­ jed o n a k o kako želite da se dogodi. Reakcija na te slike je da se osjećamo loše. Tehnika mijenjanja osobne povijesti korisna je kada se problematične situacije stalno ponavljaju. jer sjećanje nije pouzdano) ne m o ž e m o promijeniti. Bacite sidro. Uklonite sidro i izvedite ga iz tog stanja. ISKORAK U BUDUĆNOST Doživljavati situaciju unaprijed u rječniku NLP-a zovemo iskorakom u b u d u ć n o s t .JOSEPH O'CONNOR & JOHN SEYMOUR TREĆE POGLAVLJE PSIHOLOŠKA STANJA I EMOCIONALNA SLOBODA MIJENJANJE O S O B N E POVIJESTI 3. identificira i nagomila d r u g e izvore s kojima će pristupiti toj situaciji. naravno. pridonijeli da ta iskustva b u d u pozitivna. A k o je u bilo kojoj fazi nezadovoljan. mi m o ž e m o promijeniti značenje koje o n o ima za nas u sadašnjosti. Usidravanjem izbjegavamo tiraniju prošlih negativnih iskustava i stvaramo pozitivniju budućnost. Ljudsko iskustvo postoji s a m o u sadašnjem trenutku. Ako bi se s a m o ostali ljudi iz te situacije ponašali drukčije. Svi mi i m a m o bogatu osobnu povijest koja postoji kao sjećanje u sadašnjosti. kalibrirajte i usidrite ga. p o n o v n o vratite klijenta do najranijeg iskustva. doživljaj te situacije je drukčiji i iz nje m o ž e naučiti nešto novo. koja služi za razrješavanje intenzivnih nega­ tivnih iskustava. Testirajte promjenu lako što nećete rabiti ni j e d n o sidro. Najvjerojatnije će identificirati izvore riječima i frazama p o p u t „sigurnost". Budućnost postoji kao očeki­ vanje ili maštanje. ljubomora nije utemeljena na stvarnom događaju. nego ćete tražiti od klijenta da se sjeti tog prošlog iskustva i primijeti kako se sjećanje promijenilo. Pozovite ga da sam sebe p r o m a t r a s distance s t u n n o v i m izvorom i obratite p o z o r n o s t k a k o se mijenja njegovo iskustvo. a ne problematična. Izvor m o r a dolaziti iz njegove osobe i biti p o d njegovom k o n t r o l o m . tada bi trebalo koristiti tehniku liječenja fobija iz o s m o g poglavlja. neka se vrati na točku četiri. vratite se na točku četiri i nagomilajte više izvora. na o n o m e što vjerujemo da se dogodilo. 2. s tim izvorom (vi još uvijek držite sidro). što n a m omogućava povećanje emocionalne slobode. SAŽETAK 1. Kada je klijent zadovoljan. uspostavljanje i održavanje uzvrata. slike su dovoljno stvarne da prouzroče neke ekstremne reakcije. pa stoga i učinke na naše ponašanje. to ne bi klijenta dovelo do novih saznanja. Zadržite negativno sidro. I dok o n o što se zai­ sta dogodilo (ma što to bilo. Elicitirajte i usidrite j e d n o o d r e đ e n o iskustvo n e o p h o d n o g izvora i testirajte to pozitivno sidro. Po­ tom mu recite da pristupi t o m iskustvu bez distance. nego na iskonstruiranim događajima. te da p o n o v n o proživi cijeli taj događaj. i to je krajnja točka m n o g i h N L P tehnika. A k o su događaji u prošlosti bili toliko traumatični i snažni da čak i p o m i s a o na njih izaziva bol. Sad kada ima novi izvor neka obrati p o z o r n o s t na reakcije d r u g i h ljudi u toj situaciji. Iako se nikada nisu odigrale. izvedite klijenta iz tog stanja i vratite ga p o t p u n o u sadašnjost. Obratite p o z o r n o s t na fiziologiju. 5. Prošli događaji postoje s a m o kao sjećanja i da bismo ih se sjetili potrebno je p o n o v n o doživjeti ih na neki način u sadašnjosti. 4. a p o t o m izvedite klijenta iz tog stanja. Pozovite ga da zamisli kako bi događaj izgledao s njihovog stajališta. a klijent se treba vratiti u prošlost i ra­ zmišljati o v r e m e n u kada se slično osjećao. Nastavite sve d o k ne d o đ e do najranijeg iskustva te vrste kojeg se sjeća. „biti voljen" ili „razumijevanje". Zadržite to pozitivno sidro.

Men­ talna priprema i proba nužni su obrasci koje prakticiraju svi vrhunski izvođači: glazbenici. Ideje iskoraka u budućnost i mentalnih proba mogu se koristiti kako biste učili iz svakodnevnog života. Režirajte prizor i miksajte zvučnu traku sve d o k ne budete u p o t p u ­ nosti zadovoljni. Kao drugo. Mentalna je proba vježba u mašti.N L P J O S E P H O'CONNOR & JOHN SEYMOUR I K t U rU(iLAVLJt_rblnOLObKA MANJA I cMUlIUNALNA bLOBODA sljedeći put zamisli neku problematičnu situaciju koja će se možda p o ­ noviti. a budući da su tijelo i um jedno. GENERATORI N O V O G PONAŠANJA O v o je j e d n a u o p ć e n a tehnika koja se rabi u slučaju da želite usvojiti neki novi obrazac ponašanja. ali tako da se vi drukči­ je ponašate. Kako izgleda? Kako zvuči? Što osjećate? Ovaj mali ritual ugradit će izbor. a mogu poslužiti i za stvaranje novih obrazaca ponašanja. programirat ćete ga da misli na taj način. a poslovni planovi u sobu za sastanke. Vi ste i zvijezda i redatelj. Budite Stephen Spielberg u m i ­ slima. kao i za unošenje promjena i poboljšanja nečega što već radite. zamislite kako to radi netko tko vam je uzor. D o k to radile. onda vam je jasno da imale još m n o g o posla. Dok on to čini. vi kalibrirajte ne biste li primijetili neki znak p o ­ vratila u negativno stanje. Promatrajte prizor kako se odvija pred vašim očima. Ostanite distancirani d o k preslušavate i miksate zvučnu traku. A k o je to teško. Stvaran je život pravi test. iskorak u budućnost jedna je vrsta mentalne probe. prodavači. Možda ćete željeti svake večeri ponoviti ove korake prije odlaska na spavanje. na primjer. obratite p o s e b n u p o z o r n o s t na svoje 86 87 . želite biti bolji u n e k o m vama omiljenom sportu. proživite ili p o n o v n o bez distanciranja. a posebice sportaši. D o k razmišljate o d a n u koji je iza vas izaberite iz njega nešto što ste učinili d o b r o i nešto zbog čega niste baš sretni. kako izvodite. Očekivanja su pro­ ročanstva koja sama dovode do ostvarenja. No do prave provjere je li došlo do neke promjene doći će sljedeći put kada se klijent suoči sa stvarnim p r o b l e m o m . P r o ­ matrajte u mislima k a k o se p o n a š a t e o n a k o k a k o biste željeli. d o b a r servis u tenisu. Učenje se lako usidri u učionicu. To je najbliže što se možete približiti nekoj problematičnoj situaciji. Možete raspoznati z n a k koji će vas upozoriti svaki p u t k a d a bi se m o g l o odigrati nešto loše k a k o biste učinili neki d r u g i izbor koji ste m e n t a l n o već uvježbali. Može se dogoditi da se sa­ znanja i promjene usidre u sobi u kojoj se održava terapija. ili promijeniti ili pospješiti već postoje­ će. Potom iskoračite i zapitajte se: „Što sam m o g a o učiniti drukčije?" Koji su ključni izbori koje ste učinili? Kako možete nešto d o b r o pre­ tvoriti u još bolje? Također. Ako mozgu dajete snažne pozitivne slike uspjeha. pa će i uspjeh biti vjerojatniji. Promatrajte oba događaja. Iskorak u b u d u ć n o s t je provjera je li vaš t r u d u r o d i o p l o d o m . Cijeli program obu­ ke utemeljen je na ovom jednom jedinom elementu. osluhnite glasove. a o n d a zakoraknite u sliku u sebi i potrčite k a o da to stvarno i činite. A k o su uključeni i drugi ljudi. Ovu vrstu tehnike možete koristiti za stvaranje p o t p u n o novog pona­ šanja. tijelo se na taj način priprema za stvarnu situaciju. promatrajte kako oni reagi­ raju na o n o što činite. Ako se pojavljuje. A sada događaj p o n o v n o proživite u cijelosti. Primjerice. možete identificirati izbore koje baš i niste najsretnije učinili.

Izdvojite j e d a n takav o d n o s . raspoznajte unutarnje ili vanjske znakove koje možete rabiti kako biste okinuli to ponašanje. Ne može se t o č n o predvidjeti što će se dogoditi jer ponašanje j e d n o g čovjeka utječe na reakciju drugog. m o g u izračunati snagu udar­ ca i točno izračunati koliko daleko bi pas trebao „odletjeti" u n e k o m pravcu s obzirom na njegovu veličinu i težinu. Svako se iskustvo pretvara u prigodu da se nešto nauči. ali je posve jasno da se radi o velikom pojednostavljenju. M o ž e m o provesti cijeli život pokušavajući shvatiti kako u d a r a c loptice utječe na to da se o n a vrati natrag. Nakon p o č e t n o g sudara o n e nemaju više nikakav utjecaj j e d n a na drugu. Je li to novo ponašanje u skladu s vašim sustavom vrijednosti i integritetom vaše osobe? A k o osjećaj nije pravi. ne uzimajući u obzir d r u g e utjecaje. Živa su bića nešto d r u g o . kao i 88 89 . odredite uzrok i analizi­ rajte posljedice. Z a k o n uzroka i posljedice djeluje kod neživih bića: ako se j e d n a bi­ ljarska kugla sudari s d r u g o m možete prilično t o č n o predvidjeti mje­ sto na kojem će se zaustaviti svaka od njih. Ustvari. Naziv za taj o d n o s je petlja: mi neprestan­ ce p r o m a t r a m o p o v r a t n e informacije k a k o b i s m o znali što ć e m o slje­ deće učiniti. Kada budete zadovoljni zamišljenom slikom. Mentalno vježbajte uočavanje znakova d o k prolazite kroz to iskustvo. Ljudski su odnosi složeni . ali korisna tehnika za osobni i profesionalni razvoj. Ako se usredotočujemo s a m o na j e d n u stranu petlje. to je kao da p o k u š a v a m o shvatiti što se događa u tenisu proučavajući s a m o j e d n u stranu terena.p o sljedični o d n o s . vratite se na redateljsko mjesto i promijeni­ te film prije nego što zakoraknete unutra. O t o m u se često govori k a o da se upravo tako odvija. on bi se m o ­ žda o k r e n u o i ugrizao me. to bi se malo drukčije odvijalo: da sam dovoljno luckast udariti psa. Mala je vjerojatnost da će pas dospjeti t a m o gdje bi trebao dospjeti p r e m a N e w t o n o v i m zakonima. John Donne Četvrto poglavlje PETLJE I S U S T A V I Na komunikaciju možete gledati kao na jednostavan u z r o č n o . Nijedan čovjek nije otok s a m za sebe. G e n e r a t o r novog ponašanja jednostavna je.m n o g o toga odvija se istodobno. brže ćete se kretati p r e m a o n a ­ kvoj osobi kakva zaista želite biti. Udarim li psa. Što to češće činite.N L P ^ J U b b P H U ' I U N N U K & JUHN b fc Y M U U K osjećaje i na reakcije ljudi oko vas.

Ta ista nota zvučat će p o t p u n o drukčije promijene li se okolne note. 90 91 . a na kraju ć e m o se osjećati još gore. Što znači j e d a n k o m a d i ć slagalice? Sam po sebi ništa: nje­ govo značenje ovisi o mjestu koje ima na slici. Razmišljati u d u h u NLP-a znači razmišljati u t e r m i n i m a sustava. Ravnoteža i o d n o s i z m e đ u dijelova našega u m a predstavlja zrcalo ravnoteže i o d n o s a koje i m a m o s vanjskim svijetom. a ne skup individualaca s probleinima koje treba riješiti. M o ž e m o uložiti m n o g o truda pokušavajući se osjećati bolje. gdje se uklapa i u k a k v o m je o d n o s u s d r u g i m k o m a d i ć i m a . primjenjivao je kib e r n e t i č k o ili sustavno razmišljanje na biologiju. Mijenjanje j e d n o g m a l o g djelića sjećanja m o ž e promije­ niti cjelokupno stanje naše svijesti. pri č e m u potroši­ mo p u n o energije prije nego što shvatimo da vrata m o r a m o povući jer se zapravo otvaraju p r e m a u n u t r a . ne možete p r o ­ mijeniti j e d a n djelić. evoluciju i p s i h o ­ logiju. Kada nešto ciljano r a d i m o . ali naše će sa­ znanje biti j e d n o d i m e n z i o n a l n o . Gregory Bateson. Mijenjanje j e d n o g m o ž e ostaviti o g r o m n e posljedice i prouzročiti d r u g e promjene. Što je ovaj komadić? Kako se zove? Na koji je način sličan d r u g i m a ? Obrazovanje se uglavnom tako odvija: komadići slagalice m o g u biti toliko zanimljivi i lijepi da ih izdvojeno proučavamo. k a o što s m o vidjeli u slučaju mijenjanja submodaliteta svog iskustva. cijeli sustav koji obuhvaća sadržaj. rezultati naših p o s t u p a k a vraćaju se preko petlje. P o t p u n o razumijevanje zahtijeva posve drukčiji pristup: razumijevanje o d n o s a ili konteksta. istaknu­ ti obiteljski terapeut i jedan od izvornih m o d e l a za NLP.zakone koji određuju kakav m o r a biti idući udarac. Što znači komadić? U kakvom je o d n o s u s d r u g i m ? Gdje je njegovo mjesto u sustavu? Naš unutarnji svijet uvjerenja. no p o t r e b n o je znati gdje trebate pogurati. ali m u d r o ponašanje predmnijeva procjenjivanje o d n o s a i međuovisnosti koji vladaju i z m e đ u nas i drugih. informaciju. Tek udruživanje sadržaja i konteksta komunikacije zajedno daju zna­ čenje. misli. nego s a m o njezine pojedine djeliće. K o m u n i k a ­ cija je o d n o s . obitelj je shvaćala kao uravnotežen sustav o d n o s a . Ljudska je svijest ograničena i ne m o ž e vidjeti cijelu petlju komunikacije. Dakle. Potrebno je obratiti pozornost na vanjsku ekologiju i procijeniti koje će posljedice naši ciljevi imati na širi su­ stav o d n o s a . m o r a m o provjeriti postoje li neke u n u ­ tarnje sumnje ili dvojbe. ili savjetnik bez klijenata. Postoje dva glavna načina kako m o ž e m o razumjeti neki događaj ili iskustvo. Primjerice. Kontekst je sveukupno okruženje. Nekoliko d o b r o izabranih riječi u p r a v o m t r e n u t k u može promijeniti naš život. To se događa kada su u pitanju sustavi: j e d a n mali p o m a k u p r a v o m smjeru m o ž e dovesti do veli­ kih promjena. Ne možete biti učitelj ako n e m a t e učenika. sustava predstava i s u b m o d a ­ liteta t a k o đ e r čini sustav. Pomagala je obi­ teljima da ostvare bolji i zdra­ viji o d n o s . a da ne promijenite cijeli obrazac. a Virginia Satir. Kao i kod kaleidoskopa. ili prodavač bez kupaca. Jedan je način usredotočivanje na sadržaj. Ne vrijedi pokušavati. a ne kanal informacija u j e d n o m pravcu. Usrdno. Svaka je osoba dragocjen dio. a njezina je vještina bila u t o m u što je točno znala gdje treba intervenirati i tko bi se trebao promijeniti kako bi se svi odnosi poboljšali. j e d n a od najutjecajnijih osoba u razvoju NLP-a. No pitanje je koji dio treba p r o m i ­ jeniti kako bi se stvorio željeni obrazac? U t o m u leži umijeće uspješne terapije. Kao kada svom s n a g o m g u r a m o vrata pokušavajući ih otvoriti p r e m a van. o visini i o tra­ janju. Što znači j e d n a nota? Sama po sebi gotovo ništa: njezino značenje ovisi o t o m u u kakvom je o d n o s u s d r u g i m n o t a m a .

bliže. Č i n i m o što m o ž e m o (sadašnje stanje) i u s p o r e đ u j e m o s o n i m č e m u težimo (željeno stanje). teku. to podrazumijeva p r v e n ­ stveno provjeru pravopisa. Uspoređujemo o n o što i m a m o s o n i m što želimo. O n a u tijelu predstavlja glavnu kontrolnu ploču. Promjene koje u n o s i m utemeljene su na tim p o v r a t n i m informacijama. nisu svi elementi u sustavu podjednako važni. Primjerice. Ljudski mozak ima istu strukturu u cijelom svijetu.. Polako se približavamo svome cilju.hipofizu. tada se i drugi ljudi moraju mijenjati. Koliko ste uspješni ovisit će o izborima koji vam stoje na raspolaganju p r i 92 93 . osim kad je to nešto j e d n o s t a v n o . Radi na istom principu kao i termostat koji kontrolira centralno grijanje: mi vidimo svaki radijator posebno. jer n e ć u znati kada trebam stati. a stvorio je najrazličitije psihološke teorije. a i tada postoji još m n o g o prostora za usavrša­ vanje. z a m a h o m svojih krila leptir m o ž e promijeniti vrijeme na drugoj strani zemaljske kugle. Termostat je višeg logičkog reda od radijatora koje kontrolira. U m o m . iako je i ona samo knjiga. To je opći m o d e l načina kako postati učinkovitiji u bilo č e m u čime se bavite. Richard Bandler to naziva „odmakni se. a p o t o m svojim p o s t u p c i m a umanjujemo nesklad. pak. p o t r e b n o je odrediti dokaze. Uspoređivanje je utemeljeno na n a š e m sustavu vrijednosti: što n a m je v a ž n o u t o m trenutku. Neke m o ž e m o mi­ jenjati gotovo bez k a k v i h posljedica. Testirajte p o n o v n o uspoređivanjem i izađite iz petlje kada u p r o c e d u r i dokazivanja utvrdite da ste postigli rezultat. dužini života ili brzini rasta. provjeravajući ove strani­ ce. Tada p o n o v n o u s p o r e đ u ­ j e m o . Rijetko k a d a nešto u č i n i m o o d m a h kako valja. dok će promjena drugih imati ogroman utjecaj. Ako se mi­ jenja odnos između nas i drugih. P r i g o d o m njegovog obavljanja p r i m i ­ jenite izvore. vrtjet ću se zauvijek u petlji. dok ga na drugoj razini svojim ponašanjem podržava­ mo u o n o m e što čini.Najbolji način utjecaja na druge je da se sami promijenimo. gramatički t o č n o i u tečnim rečenicama. potrebno je samo podmititi malu žlijezdu na dnu vaše lubanje . ja m o r a m odlučiti jesu li dovoljno d o b r e ili je p o t r e b n o napisati ih p o n o v n o . p o t r e b n o je da sve b u d e sadržajno j a s n o (ne s a m o s m o g a stajališta nego i sa stajališta čitate­ lja). što znači Testiraj-Obavi-TestirajIzađi. NLP identificira i rabi učinkovite elemente zajedničke različitim psiho­ loškim pravcima. To je z a m k a u koju upadaju autori koji provedu godine ispravljajući rukopise kako bi ih usavršili i zato ih n i k a d a ne izdaju. ali ih jedan termostat sve kontrolira. NLP je na različitoj logičkoj razini zato što preu­ zima obrasce iz svih područja psihologije. jer može doći do poremećaja zračnog tlaka u kri­ tičnom trenutku i na pogrešnom mjestu. U č i m o tako što se svaki p u t sve više približavamo željenom cilju. slučaju. To k o r i s t i m o kao povratnu informaci­ ju kako b i s m o pri ponavljanju radnje smanjili razliku i z m e đ u onoga što želimo i onoga što dobivamo. Ponekad provodimo m n o g o vremena na jednoj razini pokušavajući ne­ koga promijeniti. Može se napraviti zgodna usporedba s fizikakiim „efektom leptira". No. Uspoređivanje je test. Također. obrascem. . Model je p o z n a t k a o T O T I m o d e l . PETLJE ZA UČENJE P u n o više u č i m o na vlastitim greškama nego iz situacija u kojima s m o bili uspješni. Želite li izazvati promjene u vašem pulsu. Kako znali je li sve u skladu s m o j i m s t a n d a r d i m a ? Izostavim li ovo. Knjiga koja daje na­ putke kako se rade mape na različitoj je razini od knjiga mapa. Uspoređivanje upravlja našim učenjem na svim r a z i n a m a od svje­ snog neznanja do svjesnog znanja. U složenim sustavima mala promjena može imati ogromne posljedice. Te­ orijski. a p o t o m pokazivanje prijateljima čije m i ­ šljenje cijenim i od kojih ću dobiti p o v r a t n u informaciju. Greške n a m osiguravaju korisnu povratnu infor­ maciju i mi p r o v o d i m o prilično m n o g o v r e m e n a razmišljajući o nji­ m a . P r e m a m o m sustavu vrijednosti. iz čega proistječe da nužno ima iste osno­ vne obrasce.

RAZINE UČENJA 1. slike i osjete sa željenim ciljem. Što osjet s a m po sebi pokušava učiniti za vas? Koje su njegove pozitivne namjere? Učenje na najjednostavnijoj razini je pokušaj-pogreška sa ili bez p o ­ dučavanja. Povežite riječi. izvorišno iskustvo u b u d u ć n o s t i . 4. To je karakterističan događaj koji označava što možete ostvariti. na k o n c u . bez obzira na p r e d m e t o kojem se radi. Morate otkriti što se odvija unutar svakog sustava predstava pojedinačno. Obratite p o z o r n o s t na to da postoje i pozitivni izvori u t o m sjećanju na problem. Provjerite je li u skladu s vašom o s o b n o ­ šću i o d n o s i m a . 2. Koji vaš stav ili uvjerenje je problematično? Završavaju li svi vaši uradi-sam planovi neslavno? Jesu li svi restorani brze h r a n e radosni kada čuju vijest da ste pokušali kuhati? Na kojem p o d r u č j u dobivate neželjene rezultate? Mislite li da zaista niste u stanju učiniti nešto d o b r o ili samo da to ne učinite dobro? D o k razmišljate o p r o b l e m u . sricati i znati da je c r v e n o svjetlo na semaforu z n a k da stanete. Učenje i razvoj smatraju se s p o r i m i b o l n i m procesima. Možda je t o č n o za neke procese. Lakše je kada vas n e t k o d r u g i vodi kroz tu t e h n i k u . Djeca u školi uče razne p r e d m e t e i najveći dio toga se zaboravi. Učite kako biste učinili najbolji izbor koji vam stoji na raspolaganju. Identificirajte pozitivno. Postoji li neka korisna p o r u k a u riječima kada ih izdvojite? Podignite pogled u lijevu stranu i promatrajte slike iz sjećanja. 5. U o v o m m o ­ delu učenja greške su korisne. Pogledajte gore u desnu stranu i stvorite sliku željenog cilja ili stava koji obuhvaća sve što ste naučili od osjeta. Ne m o ž e t e se nositi sa svim tim odjedanput. Pobrinite se uspostaviti jasnu vezu i z m e đ u sjećanja i pozitivnog cilja ili stava. jer predstavljaju neželjeni rezultat u tom kontekstu.obavljanju: od fleksibilnosti u ponašanju ili n u ž n e raznovrsnosti. Cijeli proces o m o g u ć i t će vam učenje iz o n o ­ ga što je prošlo i oslobađanje budućih očekivanja iz zagrljaja n e u ­ spjeha iz prošlosti. nego spiralno putovanje. Učite pisati. no to nije točno. auditivne i kinestetičke submodalitete svog n a ­ čina razmišljanja o t o m iskustvu. Kako vam m o g u p o m o ć i da ga ostvarite? 3. To ne m o r a biti ništa značajno. Vi m o ž e t e više od toga. nešto što sigurno možete ostvariti. Razmišljat ćete o svom cilju u subrnodalitetima pozitivnih očekivanja. Robert Dilts razvio je tehniku pretvaranja o n o g što n a m sliči na ne­ uspjeh u uspjeh i učenje na takvim primjerima. Provjerite pristupate li izvorišnom stanju kada bacite sidro. našli „pravi odgovor". kakva v a m je fiziologija i koje znakove pristupanja rabite? Razmišljanje o neuspjehu obično podrazumijeva neki loš osjećaj. što je t e r m i n iz kibemetike. Možete ih iskoristiti kao p o v r a t n e informacije kako biste se približili svome cilju. ali tehnike NLP-a ne ubrajaju se u spore i bolne procese učenja i razvoja. OD NEUSPJEHA DO POVRATNE INFORMACIJE Motivira li vas? Ili vas zaštićuje? Spustite pogled ulijevo. Cijeli se sustav uklapa p o p u t ruskih babuški. M o ž d a ćete uspjeti otprve ili ćete m o r a t i pokušavati više puta d o k ne uspijete. slike neuspjeha i najvjerojatnije neki unutarnji glas koji vas prekorava. N L P podučava kako bolje učiti. slika i riječi koji su u vezi s p r o b l e m s k i m vjerovanjem. Neka submodaliteti željenog cilja b u d u isti k a o i submodaliteti pozitivnog karakterističnog iskustva. Obi­ č n o ih nitko ne uči kako učiti. 95 . Spustite pogled u d e s n o i povežite se s osjetima. Posto­ ji li nešto novo što iz njih m o ž e t e naučiti? Počnite gledati na problem iz realnije perspektive. I sve to istodobno. ni cik-cak. p o p u t onih koje se nalaze u n u t a r neke veće: manji zadatci koje trebate izvršiti k a k o biste došli do većeg. Najvjerojatnije će postojati i manje petlje. Počinjete od nesvjesnog neznanja i napredujete do svjesnog znanja. Možda ćete promijeniti cilj u skladu s o n i m što ste naučili promatrajući svoja sjećanja. Kinestetički usidrite iskustvo d o d i ­ rom. prolazeći kroz petlju učenja. Identifici­ rajte glavne vizualne. Najbrži i najučinkovitiji na­ čin učenja je upotrijebiti o n o što se već odvija p r i r o d n o i lako. Putovanje iz sadašnjeg u željeno stanje nije. držite karakteristično iskustvo usidreno d o k to radite. Naučiti kako se uči vještina je višega reda od učenja o d r e đ e n e materije.

o n e će ostati ograničene u ovom kontekstu. kao što je iskakanje iz vode. A k o djeca nikada ne nauče da postoje i neki drugi načini učenja osim pasivnog načina učenja ponavljanjem u skupini vršnjaka i uz p o m o ć autoriteta. Siromašak iz bajke koji je d o b i o prigodu da mu se ispune tri želje očito nije z n a o za razine učenja. ali i da dva i šest daju o s a m . a što ćete nastaviti učiti i o č e m u ćete odlučivati neprestance radeći izbore. Tako se sve ponavljalo nekih četrnaest dana. samo zapamtiti. mogli biste postupiti i drukčije. nego bi poželio još tri želje. petnaestog je dana izgledalo kao da je naučio pravila. Bez obzira na to što se uči. A k o osta­ nete na toj razini. Prvog dana. Da je znao. Stoga je dupin p o n a ­ vljao n o v i trik i bivao nagrađen ribom. iživciran. Dupin bi prilazio i izvodio trikove koje je naučio p r e t h o d n i h dana. Bateson je p r o m a t r a o trenera kako d u p i n u izvan konteksta obuke baca nezasluženu ribu. Na jednoj razini to je j e d n o s t a v n o učenje. A k o to ne postoji. uključivši osam posve novih i neobičnih trikova. ali ništa nije uslijedilo. od kojih četiri do tada nikada nisu bila viđena u vještinama dupina. Bjesomučno je jurcao i priredio zadivljujuću predstavu. nego samo za nešto novo. Takozvani „skriveni školski plan" primjer je učenja višega reda. Ne m o r a t e razumjeti. Upitavši ga zašto to radi. dobivao bi nagradu. pitanje je kako se uči. a p o t o m . Trener bi o n d a zazviždao zviždaljkom i bacio mu ribu.ucivruu r U U L N V LJ t KtlLJt I iUblAVI Kada odgovor p o s t a n e navika. Vi ste na razini višega reda i razumijete pravilo koje se krije iza tih odgovora. D r u g i će koristiti isključivo četiri plus četiri kako bi dobili osam. Bilo bi r a z o r n o odlučivati svakog jutra kako zavezati ve­ zice na cipelama. ali mu to nije bilo od koristi. P r o ­ matrao je trenere kako podučavaju d u p i n e r a z n i m trikovima koji su se za novac prikazivali publici. Nitko ne podučava vri­ j e d n o s t i m a skrivenog školskog plana. O n i prestaju s pokušajima dobiti osam. kao i dijete koje uči da se o s a m dobiva samo ako zbroji četiri i četiri. a nikako im ne polazi za r u k o m . prestajete učiti. trener mu je odgovorio: „Ja m o r a m održati d o b r e odnose s njim. To je za dupina najvjerojatnije bilo veoma frustrirajuće. N o . o n a su u sličnoj situaciji. Teorijski. umijeće je odlučiti što ćete prepustiti navici. Pravo učenje podrazumijeva i učenje na koje sve načine m o ž e t e učiniti nešto što već činite. Bez rezultata ponavljao bi svoj skok izvjesno vrijeme.p o č e o bi se okretati. Za jučerašnji trik nije dobivao ribu. O v o pitanje ustvari predstavlja jednu novu razinu. Ne s a m o što je shvatio kako napravili nove obrasce ponašanja nego i pravila kako ih i kada napraviti. upotrijebivši kreativnost možete doći do razli­ čitih načina k a k o biste to ostvarili. ali ne i d r u g e brojeve. Još nešto: tijekom tih četrnaest dana. No.u pitanju je školstvo u cjeloku­ p n o m kontekstu. to bi značilo da pet i tri nisu osam jer su četiri i četiri o s a m . Dupin je podigao razinu uče­ nja na razinu višega reda. kada bi dupini učinili nešto neobično. Izabravši način na koji ćete učiti. Navike su veoma korisne. Osvrnite se na vještine koje ste usvojili i izaberite neku od njih ili učinite nove izbo­ re koji imaju istu svrhu. jer su odlučni u t o m u da koriste tri plus četiri. Gregory Bateson ispričao je zanimljivu priču u svojoj knjizi „Koraci ka ekologiji u m a " o vremenu kada je proučavao obrasce k o m u n i k a ­ cije d u p i n a u P o m o r s k o m istraživačkom centru na Havajima. ali u praksi se to ne događa. Učenje na još višoj razini rezultira temeljnim mijenjanjem načina na koji razmišljamo o sebi i svijetu. To s i g u r n o nije p o d r u č j e na kojemu trebate p o ­ kazati svoju kreativnost. trener bi zazviždao zvi­ ždaljkom i d u p i n u bacio ribu. učinio nešto d r u g o . on se neće p o t r u d i t i išta naučiti. Neki će ljudi radije promijeniti cilj nego promijeniti način k a k o ga ostvariti. Očigledno je posve besmisleno učiti m a t e m a t i k u na ovaj način. Djeca u školi uče da su četiri i četiri osam. To je ključno pitanje ravnoteže. o n e usmjeravaju onaj dio našeg života o kojemu ne želimo razmišljati." 96 97 . Podrazumijeva razumijevanje o d n o s a i paradoksa različitih načina na koji u č i m o učiti. Tek kada bi učinio nešto novo. Kada znate što želite. Dupin je veoma brzo shvatio da takva vrsta ponašanja biva nagrađena r i b o m : ponavljao bi to sve češće i očekivao nagradu. koji ima veći utjecaj na dječje ponašanje nego formalna nastava . ne bi svojom zadnjom željom povratio status quo. Sljedećeg dana dupin bi iskočio iz v o d e i očekivao ribu. samo na nekoj višoj razini. sad možete naučiti biti uspješniji u učenju. Vi uči­ te da su jedan i sedam o s a m . Ako svoje ideje ne povezete s učenjem višeg reda.

Netko ukliješten u p r v o m stavu bit će egocentrično čudovište. To je veoma korisna vještina i može vas poštedjeti stresa i problema koji nastaju kao rezultat nepro­ mišljenih postupaka. ne uzimajući u obzir ničija druga stajališta. Ratovi izbijaju kad ljudi žele baš iste osku­ dne izvore. Drugo. Ne možete živjeti rabeći samo jedan sustav predstava. Potrebna su najmanje dva. Ovaj je pristup poznat kao novi kod u NLP-u i usredotočen je na znalačko uspostavlja­ nje ravnoteže između svjesnih i nesvjesnih procesa. moći ćete uočiti i svoje slijepe mrlje tako što ćete pitati prijatelja za savjet i drukčije viđenje situacije ako ste zašli u slijepu ulicu. Postoje samo različite mape. sa stajališta vlastite unutarnje stvarnosti. napi­ sanoj kako bi se NLP predstavio na jednostavniji način. svje­ sno ili nesvjesno. Onaj tko obično zauzima treći stav bit će nezainteresirani promatrač života. a drugi za nji­ hovu obradu na različite načine. drugi i treći perceptivni stav. Upravo su razlike i napetost između tih različitih načina gledanja na svijet važni. trebate prikupljati informacije sa što je više mogućih različitih točaka gledišta. trebate se nalaziti u jakom izvorišnom stanju. Svaki sustav predstava pruža različite mogućnosti opisivanja zbilje. Nove ideje izviru iz tih različitih opisa poput bijele svjetlosti koja se pojavljuje kada pomi­ ješale dugine boje. ali nije im n a d m o ć a n . jedan za primanje informacija. Treći stav znači isto što i ograditi se. a vama pruža mogućnost izbora. Vi zauzimate objektivan i izvorišni stav glede vlastitog ponašanja. Do uzbuđenja i kreativnosti dolazi zato što na stvari gledamo na drukčiji način.Treće. Da bi treći stav bio koristan. M u d r o s t dolazi iz ravnoteže: n e m a t e što uravnotežiti ne postoje li različite sile koje treba uravnotežiti. Ideja trostrukog opisa samo je jedan aspekt pristupa razrađenog u knjizi Johna Grindera i Judith DeLozier „Kotrljanje sve do dolje". trebali biste shvatiti kako se on osjeća zbog toga što vi činite. Istovjetnost je dosadna. Također. Prvi. svijet možete promatrati u potpunosti sa svog stajališta. Kako možete utjecati na svoju m o ć zapažanja premještajući se iz svog ograničenog svijeta? TROSTRUKI OPIS Svoje iskustvo možete promatrati na najmanje tri načina. možete doživjeti da gledate na svijet s vanjske točke gledišta. OPISI STVARNOSTI kao da ste posve neovisan promatrač. netko tko nije umiješan u situ­ aciju. On je na drukčijoj razini od prva dva. Bit je u t o m u da budete svjesni razlika. U najnovijem djelu Johna Grindera i Judith DeLozier ti su načini klasificirani kao prvi. razmislite kako bi to izgledalo i zvučalo sa stajališta druge osobe i kako bi se ta osoba osjećala. Sposobnost da ili mijenjate. pa ste u stanju procjenjivati i stvarati neke korisne izbore u bilo kojoj teškoj situaciji. posve se uživlj avaj ući u nju. zbog njezinih perceptivnih filte­ ra. Svadvo od nas spontano zauzima sva tri stava koji n a m pomažu da bolje razumijemo svaku situaciju ili ishod. Razlike koje uočavale kada svijet gledate iz različitih kutova obogaćuje ga. Sva tri stava jednako su važna. a bit je u tomu što ih možete slobodno koristiti. dok će netko tko obično zauzima drugi stav dopuštati d r u g i m ljudima previše utjecaja na vlastiti život. drugi i treći stav predstavljaju izrijekom priznanje da mapa nije teritorij. a ne da nastojite sve staviti pod istu kapu. Prvenstveno. nužna je kako biste se m u d r o ponašali i kako biste bili u stanju cijeniti prekrasnu složenost međuljudskih odnosa. Jednostavno mislite: „Kako to utječe na mene?" Usredotočite se na vrijeme kada ste bili intenzivno svjesni svojih misli i niste uzimali u obzir druge ljude iz te situacije. Pitajte se: „Kako bi to izgledalo n e k o m tko u to nije upleten?" Ovo vam daje objektivnu točku gledišta p o z n a t u kao treći stav. osrednja i rada borbu. bez obzira koji ste događaj izabrali). To zovemo prvim stavom (upravo ste ga iskusili dok ste se koncentrirali na svoju realnost. Vrste koje su iste ulaze u sukobe i bore se za opstanak u procesu biološke evolucije. Što je veći uzvrat s drugom osobom. Kako biste izvukli što više iz neke situacije i iskustva. poznatim kao empatija. bolje ćete razumjeti njezinu stvarnost i bit ćete umjesniji u postizanju drugog stava. Očigledno je da ista situacija ili ponašanje može različito značiti različitim ljudima: bitno je razumjeti nečiji stav i pitati se: „Kako to njima izgleda?" To zovemo drugim stavom. Ako ste s nekim u sukobu. točka gledišta samo jedne osobe imat će slijepu mrlju zbog uobičajenog načina shvaćanja svijeta. 98 99 . Razvijajući sposobnost viđenja svijeta iz kuta drugih ljudi.

ona sadrži sve što j e s m o i što činimo. razine učenja i perceptivnog stava. tako da m o ž e t e pre­ poznati najbolje mjesto na kojemu trebate raditi kako biste stigli do željene promjene. Uvjerenja: B u d e m li d o b a r u prodaji.p o m a l o . odnosa. Okolina Okolina je ono na što reagiramo. kao s t o j e to otkrio sveti Pavao na putu p r e m a Damasku. a koji spaja ideje konteksta. 5. Ponašanje ion 101 . 2. 6. 4. m o ž d a ću biti unaprijeđen.UJEDINJENO POLJE NLP-a PO R O B E R T U DILTSU U ponašanje spadaju o d r e đ e n e radnje koje vršimo. elegantan model za razmišlja­ nje o p r o m j e n a m a osobnosti. U n e k o m smislu. bez obzira na naše sposobnosti. uopćenja. Ponašanje: To sam d a n a s p r o d a o . Pitanje je u k o m točno pravcu leptir treba z a m a h n u t i svojim krilima. a ipak nije ništa od toga. Taj m o d e l uje­ d n o predstavlja i kontekst za razmišljanje o N L P t e h n i k a m a i pruža okvir za organiziranje i prikupljanje informacija. naše okruženje i ljudi koje susrećemo. Bilo kakva promjena na ovoj razini ostavlja ozbiljne po­ sljedice na svim ostalim razinama. Osobnost: ja sam d o b a r trgovački p u t n i k Ovo je primjer uspješnog modela. 1. 3. Robert Dilts izgradio je jednostavan. učenju i komunikaciji. Mi se ne mijenjamo m a l o . Sposobnosti To su skupine ili kompleti obrazaca ponašanja. Model t a k o đ e r m o ž e biti d o b r o primijenjen i na problem. Osobnost Osobnost predstavlja o s n o v n o shvaćanje sebstva. srž sustava vrije­ dnosti i životni zadatak. Duhovnost D u h o v n o s t je najdublja razina na kojoj se razmatraju i izražavaju velika metafizička pitanja. Zašto s m o ovdje? Koji je smisao postoja­ nja? D u h o v n a razina upravlja i oblikuje ljudski život i p o d u p i r e naše postojanje. Uvjerenja mogu biti poticajna ili ograničavajuća. već organski. vještina i strategija koje koristimo tijekom života. Uzmite k a o primjer trgovačkog putnika koji razmišlja o svom poslu na ovim različitim razinama: Okolina: O v o je susjedstvo d o b r o za moj posao. Uvjerenja Uvjerenja su različite ideje za koje s m a t r a m o da su istinite i koje ko­ ristimo kao temelj svoje s v a k o d n e v n e aktivnosti. Gdje treba pogurati kako bi došlo do neke promjene? Učenje i promjene zbivaju se na različitim razinama. Sposobnost: Mogu prodati ovaj proizvod.

To je sadašnje stanje.svoje uvjerenje m o r a potkrijepiti radom. Iz ovog je m o d e l a vidljivo da se možete uplesti u dvije vrste konflikta. pak. Promjene u okolini malo će pridonijeti promjeni uvjerenja. kada teški i nesretni trenuci iz prošlosti utječu na kvalitetu sadašnjeg života. cilj promjene. Zamislite svoj život kao vremensku crtu koja se proteže od daleke prošlosti do daleke budućnosti i p r o m a ­ trajte kako se sadašnjost i željeno stanje. radite na uvjerenjima. 102 103 . uvjerenja. s p o ­ sobnost. Uvjerenja bez sposobnosti i ponašanja koja ih potkrepljuju nalik su kuli u zraku. A k o pogrešno zbrojite. izravno izgrađuju naše okruženje. Svaki djelić h o l o g r a m a daje cijelu sliku.Može mi se dogoditi da pogrešno napišem riječ. Ipak. Problem je m o ž d a p o ­ vezan s n e k o m t r a u m o m iz prošlosti koja ima izravne posljedice u sadašnjosti. Na­ čin ponašanja može promijeniti neka uvjerenja koja i m a m o o sebi. a da se kose s uvjerenjem ili osobnošću. Bit će opsežnija i trajnija. p o t r e b n o je priku­ piti informacije. Postoji izvor koji će v a m p o m o ć i u ostvarenju cilja. M o g u to pripisati okolini: buka me omela. Postoje i s p o r e d n e pojave u ostvarivanju cilja. Ponašanje se često uzima k a o d o k a z osobnosti ili sposobnosti i upra­ vo se na taj način s a m o p o u z d a n j e i znanje uništavaju u učionicama. i u vama i u d r u g i m a . Možda će vam biti teško odlučiti se hoćete li gledati televiziju kod kuće ili ići u kazalište. M o g u to shvatiti na razini ponašanja: p o ­ grešno sam shvatio riječ. Ako vam nedostaju sposobnosti. P o m o ć u nje p o n o v n o procjenjujemo prošlost sa stajališta sadašnjih spoznaja. do važnih pitanja vezanih za financijsku i o s o b n u sigurnost u budućnosti. radite na sposobnostima i uvjerenjima. osobnost. dijete je d o b r o na satovima g l u m e u školi. iako manje d r a m a t i č n i . promjena uvjerenja sigurno će utjecati na promjenu u ponašanju. a postaje loše na drugoj. Pobija je j e d a n primjer. Do sukoba m o ž e doći kada je nešto d o b r o na jednoj razini. Manje očigledni od s i m p t o m a su skriveni uzroci koji h r a n e problem. pa ih ne želi pohađati. Koji je način najbolji postat će bjelodano dok skupljate informacije o sadašnjem i željenom stanju. želite li promijeniti ponašanje. Promjene na nižoj razini neće n u ž n o dovesti do promjene i na višoj razini. Uvjerenja će odabrati sposobnosti koje će p o t o m odabrati obrasce p o ­ našanja koji. Potpora okoline veoma je važna jer neprijateljski raspoložena okolina može otežati provođenje bilo kakve promjene. to ne znači da ste glupi ili da vam matematika ne ide. Što m o r a t e učiniti da biste hra­ nili problem? Postoji željeno stanje. Možete mijenjati male elemente kao submodalitete i gle­ dati rezultat kako se giba na površini ili mijenjati o d o z g o r prema d o ­ lje. O v o je nedvojbeno sukob u ponašanju. Cjelokupna naša osobnost je p o p u t holograma. M n o g i terapeuti smatraju da su sadašnji problemi uvjetovani prošlošću. No. Ponašanje i sposobnost m o g u biti d o b r o na­ građeni. Mi n i s m o u zamci i ne m o r a m o zauvijek p o n a ­ vljati pogreške iz prošlosti. M o g u to uopćiti i posumnjati u svoju spo­ sobnost pisanja riječi. a m o g u dovesti svoju osobnost u pitanje misleći da sam glup. no postoje i m n o g i drugi. ponašanje i okolina o d n o s e p r e m a vašoj osobnoj povijesti i mogućoj budućnosti. Tako razmišljati značilo bi miješati logičke razine. vidljive djeliće problema. prošlost se m o ž e iskoristiti prije kao izvor nego kao ograničavajući faktor. utječući na neko važno uvjerenje. ali je uvjereno da mu to donosi n e p o p u l a r n o s t kod školskih kolega. Tu je i sadašnji trenutak u kojemu se sijeku o s o b n a p o ­ vijest i m o g u ć a b u d u ć n o s t . o d n o s n o uznemiravajuće s i m p t o m e . isto kao kada biste mislili da se znak „zabranjeno pušenje" u kinu odnosi na likove iz filma. Primjerice. Važan je način na koji p r o m a t r a m o vrijeme. Ni za poslovnog čovjeka nije dovoljno samo vjerovanje da može biti odli­ čan direktor . Stoga. n a d e i strahovi vezani za b u d u ć n o s t m o g u vas paralizirati u sadašnjosti. To se m o ž e kretati u r a s p o n u od zabrinutosti zbog nekog govora. Pro­ mjena na višoj razini uvijek će se odraziti i na nižoj. Teško je napraviti promjenu na razini osobnosti ili na nekoj višoj ra­ zini ako ne postoje uvjerenja i sposobnosti koje to podržavaju. t r o d i m e n z i o n a l n e slike s t r u k t u r i r a n e od svjetlosnih zraka. I d o k stvaramo svoju o s o b n u povijest koja utječe na nas. Kada poželite promijeniti sebe ili nekog drugog. M o g u povjerovati da je p o t r e b n o više raditi kako bih poboljšao pisanje. Tehnika mijenjanja osobne povijesti već je opisana.

NLP.JOSEPH

O'CONNOR

&

JOHN

SEYMOUR

Ujedinjeno polje način je kako različite dijelove NLP-a možete sta­ viti u jedinstven okvir napravljen od ideja o neurološkim razinama, v r e m e n u i preceptivnim stavovima. Možete ga upotrijebiti k a k o bi se razumjela ravnoteža i o d n o s i z m e đ u pojedinih elemenata u sebi i u d r u g i m a . Ravnoteža je ključ. Problemi nastaju zbog nedostatka ra­ vnoteže, a ujedinjavajuće polje omogućuje identificiranje elemenata koji poprimaju preveliku važnost, a koji nedostaju ili su preslabi. Primjerice, netko m o ž d a previše naglašava prošlost i obraća nesraz­ m j e r n o veliku p o z o r n o s t prošlim događajima, dopuštajući da to utječe na njegov život i podcjenjujući sadašnjost i b u d u ć n o s t . S d r u ­ ge strane, netko drugi provodi previše v r e m e n a u p r v o m stavu, ne uzimajući u obzir stajališta drugih ljudi. Drugi, pak, obraćaju previše pozornosti na ponašanja i okolinu, a nedovoljno na svoju osobnost i uvjerenja. Okvir ujedinjenog polja, jedan od načina postizanja zdra­ vije ravnoteže, terapeutima je od neprocjenjive vrijednosti kao dra­ gocjeno sredstvo dijagnosticiranja tehnika koje biste trebali upotri­ jebiti. O v o je bogat model koji vam ostavlja m o g u ć n o s t razmišljanja o m n o š t v u različitih načina na koje se m o ž e koristiti.

UVJERENJA

- Ne vjerujem Vam! - odgovorila je Alisa. - Zar mi ne vjeruješ? - tužno je upitala Kraljica. - Pokušaj p o n o v n o . D o b r o u z d a h n i i zatvori oči. Alisa se nasmijala. - N e m a p o t r e b e ni pokušavati - rekla je - u n e m o g u ć e stvari ne m o ž e se vjerovati. - A k o m o g u primijetili, li n e m a š dovoljno iskustva - rekla je Kralji­ ca. - Kad sam ja bila u tvojim g o d i n a m a , svaki dan vježbala sam pola sata. Ponekad sam, svakog jutra prije d o r u č k a , znala povjerovati u šest n e m o g u ć i h stvari.
Lewis Carroll, Alisa s one strane ogledala

Naša uvjerenja imaju velik utjecaj na ponašanje. O n a nas motiviraju i određuju o n o što r a d i m o . Teško da ć e m o nešto naučiti ne vjerujemo li da će n a m to biti u g o d n o i korisno. Što su uvjerenja? Kako ih stvaramo i kako ih zadržavamo? Uvjerenja su izravne naredbe, unutarnje mape koje koristimo kako bi­ smo razumjeli svijet. Ona daju stabilnost i kontinuitet. Zajednička uvje­ renja daju dublji smisao uzvratu i zajednici nego zajednički posao. Svima su n a m zajednička neka temeljna uvjerenja koja dobivaju p o ­ tvrdu u fizičkom svijetu. Vjerujemo u zakone prirode. Ne šećemo po krovu zgrade niti iskušavamo svaki d a n h o ć e m o li se opeci stavimo li ruku u vatru. Također, i m a m o neka uvjerenja o sebi i o svijetu u k o ­ jem živimo koja nisu tako jasno definirana. Ljudi nisu tako dosljedni i nepromjenjivi p o p u t sile teže. Uvjerenja dolaze iz raznih izvora: odgoja, ugledanja na neke značaj­ ne ljude, t r a u m a iz prošlosti i iskustava koja se ponavljaju. O n a se grade uopćavanjem iz o s o b n i h iskustava svijeta, kao i uopćavanjem iz iskustava drugih ljudi. Kako znate iz kojeg iskustva treba izvući uo­ pćene zaključke? Neka uvjerenja dolaze u gotovom obliku iz kulture i okruženja u kojem s m o rođeni. Važni ljudi u djetinjstvu usađuju n a m uvjerenja svojim očekivanjima. Velika očekivanja (pod uvjetom da su realna) stvaraju sposobnost, a mala nesposobnost. Vjerujemo u o n o što su n a m o n a m a ispričali kada s m o bili mali, jer ne postoji

IM

105

I t l V K I U r U u L A V L J t _ r t I LJt

I

bUblAVI

način da to provjerimo: ta uvjerenja m o g u ostati n e t a k n u t a našim kasnijim rezultatima. Kada s m o uvjereni u nešto, p o n a š a m o se kao da je to istina. Z b o g toga je teško osporiti ih: uvjerenja djeluju kao perceptivni filteri. D o ­ gađaji se t u m a č e u svjetlu uvjerenja, a iznimke potvrđuju pravilo. O n o što č i n i m o održava ih i pojačava o n o u što vjerujemo. Vjerova­ nja nisu s a m o m a p e onoga što se dogodilo nego i shematizirani plan budućih postupaka. Proučavana je skupina djece s istim kvocijentom inteligencije (1Q), podijeljena u dvije p o d s k u p i n e . Nastavnicima je rečeno da jedni ra­ spolažu višim I Q - o m i da se od njih očekuje postizanje boljih rezul­ tata od djece iz d r u g e skupine. Iako je jedina razlika bila u očeki­ vanjima nastavnika (dalde, uvjerenje), skupina s „visokim IQ-om" na testu je ostvarila m n o g o bolje rezultate od d r u g e skupine. Ova vrsta proročanstva koje se s a m o ispunja poznata je kao „Pigmalion o v efekt". Slična vrsta p r o r o č a n s t v a koje se ostvaruje je „placebo efekt", d o b r o p o z n a t u m e d i c i n i . Pacijenti će se izliječiti povjeruju li da su dobili odgovarajući lijek, č a k i k a d im se daju kvazilijekovi, nedjelotvorne s u p s t a n c e b e z m e d i c i n s k i h svojstava. Uvjerenje vodi izlječenju. Li­ jekovi nisu uvijek n e o p h o d n i , ali uvjerenje da će doći do izlječenja jest. Proučavanja b e z i z n i m n o pokazuju da tridesetak p o s t o pacije­ nata p o z i t i v n o reagira na p l a c e b o lijekove. U j e d n o m je e k s p e r i m e n t u liječnik d a o injekciju destilirane vode skupini pacijenata koji su imali krvarenje čira, objasnivši im da se radi o č u d o t v o r n o m lijeku koji će ih izliječiti. Č a k s e d a m d e s e t p o ­ sto pacijenata pokazivalo je o d l i č n e rezultate gotovo g o d i n u d a n a . Pozitivna uvjerenja predstavljaju poticaje koji se temelje na s p o s o ­ b n o s t i m a . Uvjerenja stvaraju rezultate. Postoji izreka: „Vjerovao ti jesi li u stanju nešto učiniti ili n e . . . u pravu si." Ograničavajuća uvjerenja o b i č n o su k o n c e n t r i r a n a oko izjave: "Ja to ne m o g u . . . " Smatrajte ovu izjavu j e d n o s t a v n i m činjeničnim sta­ njem, koje se o d n o s i s a m o na sadašnji trenutak. Na primjer, rije­ či: „ N e m o g u žonglirati" z n a č e (ne) m o g u žonglirati. Žonglirati je lako. Uvjerenje da nešto ne m o ž e t e d a n o kao opis vaših sposobnosti

u sadašnjosti i u budućnosti p r o g r a m i r a t će vaš um za neuspjeh, što će vas spriječiti u otkrivanju vaših pravih sposobnosti, umjesto što će s a m o predstavljati činjenično stanje u sadašnjosti. Negativna uvjere­ nja nisu utemeljena na iskustvu. Dobra u s p o r e d b a koja govori o efektu koji imaju ograničavajuća uvjerenja je način na koji funkcionira žablje oko. Žaba vidi najveći dio p r e d m e t a u svojoj najbližoj okolini, ali tumači s a m o o n o što je u pokretu, ima o d r e đ e n oblik i sliči na h r a n u . O v o je veoma učinkovit način osiguravanja h r a n e , recimo m u h a . M e đ u t i m , budući da samo crni objekti u pokretu predstavljaju h r a n u , u kutiji m r t v i h m u h a žaba će - uginuti. Tako preuski i previše učinkoviti opažajni filteri mogu nas lišiti nekih d o b r i h iskustava čak i kada s m o o k r u ž e n i uzbudlji­ vim p r i g o d a m a jer ih ne p r e p o z n a j e m o takvima. Najbolji način otkrivanja o n o g što zaista možete jest da se pretvara­ te da to nešto možete učiniti. O n o što ne možete učiniti, nećete ni učiniti. A k o je zaista n e m o g u ć e , ne brinite, otkrit ćete to. (No pobri­ nite se postaviti odgovarajuće s i g u r n o s n e mjere, ako je potrebno.) Sve d o k vjerujete da je nešto n e m o g u ć e , n i k a d a nećete otkriti je li m o g u ć e ih nije. Mi se ne r a đ a m o s uvjerenjima, k a o što se r a đ a m o s bojom očiju. O n a se mijenjaju i razvijaju. O sebi razmišljamo na drukčiji način, ž e n i m o se i razvodimo, mijenjamo prijatelje i p o s t u p a m o drukčije jer se naša uvjerenja mijenjaju. Uvjerenja m o g u biti stvar izbora. Možete odbaciti uvjerenja koja vas ograničavaju i stvoriti nova koja će v a m život učiniti zanimljivijim i uspješnijim. Pozitivna vam uvjerenja omogućavaju otkriti što možete ostvariti i koliko ste sposobni. O n a predstavljaju dopuštenje da istra­ žujete i igrate se u svijetu m o g u ć n o s t i . Koja uvjerenja vrijedi imati jer će vas podržavati u ostvarivanju ciljeva i omogućiti to? Razmislite 0 n e k i m uvjerenjima koja imate o sebi. Jesu li korisna? Poticajna su ili ograničavajuća? Svi vi imate neka temeljna uvjerenja o ljubavi i o t o m u što je u životu važno. Imate i m n o š t v o d r u g i h o m o g u ć n o s t i m a 1 sreći koju ste ostvarili, a koja m o ž e t e promijeniti. Suština uspjeha su uvjerenja koja vam dopuštaju biti uspješnim. Poticajna uvjerenja

106

107

C t I V R I O

rO(]LAVLJt_PETLJE

I

SUSTAVI

neće jamčiti uspjeh svaki put, ali bit ćete u izvorišnom stanju i spo­ sobni na kraju i uspjeti. Na Sveučilištu Stanford vršena su proučavanja o samoostvarenju, o d n o s n o proučavano je mijenjanje ljudskog ponašanja u skladu s n o v i m uvjerenjima. Uspoređivala se sposobnost ljudi da n e š t o učine s njihovim uvjerenjem o vlastitoj sposobnosti. Korišteni su razni za­ daci, od matematike do dresiranja zmija. U p o č e t k u su uvjerenja odgovarala p o k a z a n i m s p o s o b n o s t i m a - lju­ di su izvršavali zadatke k a k o su i mislili da će ih izvršiti. P o t o m su im istraživači počeli graditi s a m o p o u z d a n j e tako što su postavljali ciljeve, organizirali vježbe i s t r u č n u obuku. Očekivanja su povećana, ali razina izvršenja je pala jer su iskušavane nove tehnike. Dosegnuta je točka najveće razlike i z m e đ u uvjerenja što su mogli učiniti i onoga što su zapravo postizali. Kada bi dalje nastavili raditi na t o m zadatku, njihovi su rezultati dosizali njihova očekivanja. Kad bi se obeshrabri­ li, pali bi na p o č e t n u razinu. Razmislite na trenutak o tri uvjerenja koja vas ograničavaju. Zapišite ih. Sad u mislima pogledajte u o g r o m n o o d v r a t n o zrcalo. Zamislite ka­ kav će v a m biti život za pet godina ako se nastavite ponašati kao da su ta ograničavajuća uvjerenja istinita. Kakav će v a m biti život za deset, dvadeset godina. Odvojite nekoliko trenutaka kako biste razbistrili u m . Ustanite, prošećite uokolo ili u d a h n i t e nekoliko puta. Sada razmislite o tri nova uvjerenja koja će v a m donijeti poticaj i zaista povećati kvalitetu živo­ ta. Možete zastati na nekoliko trenutaka i zapisati ih. U mislima, pogledajte u veliko prijateljsko zrcalo. Zamislite sebe da postupate k a o da su ta nova uvjerenja istinita. Kakav će v a m biti život za pet godina? Za deset? Za dvadeset? Mijenjanje uvjerenja omogućava vam dolaženje do promjena u po­ našanju, a mijenjat će se brže ako imate sposobnost i strategiju da dođete do cilja. Možete isto tako mijenjati nečije uvjerenje mijenjaju­ ći njihovo ponašanje, ali to nije toliko p o u z d a n o . Neke ljude nikada ne m o ž e t e uvjeriti ponavljanjem događaja. O n i vide samo nepoveza­ ne slučajnosti.

Uvjerenja su važan dio vaše osobnosti, a opet, izražena su j e d n o ­ stavnim riječima: „...ako učinim o v o . . . o n d a će se dogoditi ono. Ja m o g u . . . j a ne m o g u . . . " koje p r e v o d i m o kao: „...ja m o r a m . . . trebalo b i . . . n e s m i j e m . . . " Riječi dobivaju m o ć p r i n u d e . Kako te riječi dobi­ vaju m o ć n a d n a m a ? Jezik je bitni dio procesa koji koristimo kako b i s m o razumjeli svijet i izrazili svoja uvjerenja. U sljedećem ć e m o poglavlju detaljnije ispitati lingvistički dio NLP-a.

108

109

da ne stoje ništa. Riječi nas m o g u uvesti u d o b r o ili loše raspoloženje.Peto poglavlje RIJEČI I Z N A Č E N J A .n a d m e n o je rekao Jajčić Ovalčić . .reče Alisa .Ali o n o tvoje „sjajno" ne znači i „da n e m a š sreće" . razumijete što je m o g u ć e jasnije o n o što d r u g i misle i omogućavanju d r u g i m a da razumiju sebe.Problem je u t o m u . M o g u za­ četi i prekinuti neki o d n o s . Bez toga ne bi postojala osnova za izgradnju društva kakvog mi poznajemo. što je jasno s v a k o m pjesniku ili autoru p r o m i d ž b e n o g slogana.protestirala je Alisa.Problem je j e d i n o u t o m u . O t o m u kako biti siguran da govorite o n o što mislite. a o n e opet imaju m o ć evociranja slike. ni . Riječ je o p o n o v n o m p o ­ vezivanju jezika s iskustvom. zvuka i osjeta kod slušatelja ili čitatelja. Svima n a m je zajedničko to što k o m u n i c i r a m o o č u l n i m doživljaji­ ma. Eto toliko! Lewis Carroll.upleo se Jajčić Ovalčić .koja od njih treba postati gospodar.o n d a ona znači baš o n o što ja izaberem i ništa d r u g o . Alisa s one strane ogledala O v o je poglavlje o m o ć i jezika. Postoji izreka da su riječi jeftine. diplomatske o d n o s e . stoga riječi imaju značenje koje ljudi određuju d o g o v o r o m . o n e su sidro za složeni niz iskustava.Kada ja upotrijebim j e d n u riječ . Stoga jedini odgovor na pitanje: „Što zapravo znači ta riječ?" m o ž e biti pitanje: „Za koga?" Jezik je sredstvo k o m u ­ nikacije.jesi li ti uopće u stanju izmišljati riječi s m n o g o značenja. izazvati sukobe i ratove. . .

Poznavati jezik znači biti u stanju izraziti misli riječima. želite znati. Riječi s a m e po sebi nemaju značenje. RAZMIŠLJANJE NA GLAS Jezik je snažan filter naših iskustava. može odnositi na dvije tako različite stvari. primjerice. No. a jezik koji nasljeđujemo igra ključnu ulogu u usmjeravanju naše pozornosti na neke dijelove i na zanemarivanje d r u g i h njegovih dijelova. Možda će se zapitati k a k o to da se ista riječ. Postoje slučajevi kada je jako važno komunicirati precizno. To je tako i a k o ne u z m e t e u obzir omašku. pak. o d m o r . Dvoje ljudi koje kaže da voli slušati glazbu m o g u otkriti da imaju jako m a l o zajedničkog jer j e d a n voli Wagnerove opere. Ništa zna­ čajno nije s p o r n o u o v o m primjeru. Naša su značenja uglavnom do­ voljno približna. olakšavajući n a m tako da mislimo na jedan način. vjerojatno će pomisliti da nisam n o r m a l a n . vodi u bit lingvističkog dijela NLP-a. stoga se i r a z u m i j e m o kako treba. nedostatak uzvrata. Mi svi ne vidimo iste p r e d m e t e i n e m a m o svi isto iskustvo. Mogućnosti zbr­ ke višestruke su. Želite biti sigurni da je druga osoba shvatila što ste mislili. Činjenica što drugi ljudi zaista imaju drukčije m a p e i značenja pri­ donosi p u n i n i i raznovrsnosti života. svaki razgovor bio bi b e z n a d a n i svi bi bili kao Jajčić Ovalčić. Kako pridajemo smisao riječima koje čujemo? I kako riječi strukturiraju naše značenje? Ovo. Naše misli nisu o d r e đ e n e našim jezikom. prepirat ć e m o se do d u b o k o u n o ć što znače apstrak­ tne riječi. stoga naše m a p e i imaju dosta toga zajedničkog. P o m o ć u jezika r a d i m o fina razli­ kovanja u n e k i m p o d r u č j i m a . raspolažemo s pedeset riječi za h a m b u r g e r i s više od pedeset različitih naziva za modele automobila. On kanalizira naše m i ­ sli u o d r e đ e n o m pravcu. omirisali i okusili. zvukova i osje­ ta. poput: „poštovanje". On je dio kulture p o d r u č j a na kojem s m o rođeni i ne m o ž e m o ga mijenjati. m o ž d a će me zamisliti kako sjedim u fotelji i gledam televiziju cijelo poslijepo­ d n e . Riječima pridajemo značenje p o m o ć u usidrenih asocijacija p r i d r u ž e n i h p r e d m e t i m a i iskustvima tijekom života. „ljubav" i „politika". koja značenja d r u g a osoba ima na svojoj mapi i želite biti sigurni što o n a m i s l i . n e m a m o svi p o t p u n o iste m a p e . A k o sam zapravo igrao skvoš i d u g o šetao p a r k o m . . što n a m p o s t a n e j a s n o kada čujemo neki stra­ ni jezik kojeg ne razumijemo. Ne njegovog značenja. Te riječi poprilično sliče Rorschachovim mrljama. koje različito znače različitim ljudima. koliko je god to m o g u ć e točnije. Pitanje koje želimo razjasniti u o v o m t r e n u t k u je što se događa našim misli­ ma d o k ih zaodijevamo u riječi i koliko su vjerno sačuvane kada ih u/ 113 . Bez ovoga. Svatko od nas doživljava svijet na jedinstven način. a u d r u g i m a ne. a otežava neke d r u g e načine. u i n t i m n i m vezama ili na poslovnim sastancima. a d r u g i hardrock. . I d o k mi m o ž e m o misliti i mislimo riječima. Primjerice. jasnoću prezentiranja ili obostra­ nu n e m o g u ć n o s t razumijevanja o d r e đ e n e ideje. naše misli su spoj m e n t a l n i h slika. Vjerojatno ć e m o se usuglasiti oko toga što znači „pita od jabuka" jer s m o je svi vidjeli. Našeg značenja. I ne postoji jamstvo da su ta dva značenja ista. Svijet je onoliko bogat i raznovrstan koliko mi to želimo. Kažem li prijatelju da sam d a n proveo odmarajući se.Oslanjamo se na intuiciju koja je zajednička o n i m a kojima je neki jezik materinski i na činjenicu što su naši čulni doživljaji dovoljno slični. ovisno o t o m u što je bitno u o d r e đ e n o j kulturi. Kako znati j e s m o li nekoga razumjeli? D o d a v a n j e m značenja njegovim riječima. N o .

jer vi više volite jela koja su tiskana na vašemu.D U B I N S K A S T R U K T U R A Da b i s m o razumjeli m e t a m o d e l . o r u đ e koje n a m omogućuje p o t p u ­ nije razumijevanje onoga što n a m ljudi govore. Knjiga je posvećena Virginiji Satir. KAZATI U CIJELOSTI . DAVANJE SMISLA RIJEČIMA . riječi imaju različita značenja različitim ljudima. O n a će vas poštedjeti sugovornika poput Jajčića Ovalčića i osigurati da i sami ne postanete takvi. Fritz Perls i Virginia Satir. a što ne funkcionira. uobičajeno koriste određenu vrstu pitanja kada pri­ kupljaju informacije. U ne­ procjenjive vrijednosti vještine komunikacije ubrajaju se korištenje pre­ ciznih riječi koje će imati značenje na mapi druge osobe i točno određi­ vanje što netko misli riječima koje rabi. koji su proveli dugi niz godina otkrivajući što funkcionira. 114 115 . Metamodel je jedan od prvih obrazaca koji su razvili John Grinder i Ric­ hard Bandler. posebice s m o uživali u naslovu novinskog član­ ka: „Popis donosi podatke o ljudima analiziranim po starosti. ponekad sam po sebi dvosmislen. ali doživljaj nije stvarnost. spola i zanima­ nja. p o t r e b n o je pogledati kako se misli prevode u riječi. a potom bili prinuđeni ponovno se baviti i z u m o m kotača. Na primjer. Oni su zamijetili kako dvojica vrhunskih terapeuta. spolu i zanimanju/koji su doživjeli živčani slom zbog starosti. John i Richard bacili su se na posao kako bi razradili svoja zapažanja o jeziku. otkrivši pritom da moraju napraviti i rječnik kako bi mogli to opisati. Svađati se oko toga koje je pravo značenje riječi je kao da se svađate je li jedan je­ lovnik ima bolji okus od drugog. Riječi su sidra čulnih doživljaja. Ljudi koji uče drugi jezik gotovo uvijek ističu kako su došli do korjenitih promjena u načinu razmišljanja o svijetu. Vješti komunikatori koriste i snagu i slabosti jezika.M E T A M O D E L Ovo se promijenilo 1975. razvoju i percepciji. Sad su i drugi mogli imati koristi od iskustva nadarenih psihoterapeuta. izvan ili na drugoj razini. jer ne postoji dvoje ljudi koji bi imali isto iskustvo. godine s pojavom knjige „Struktura magije" u izdanju izdavačke kuće „Znanost i ponašanje". Smatrali su da je velika pogreška u obuci terape­ uta sredinom sedamdesetih godina bila to što ste mogli steći akademsko obrazovanje i početi s terapeutskom praksom. N L P ima korisnu m a p u o t o m u kako jezik funkcionira. jer nije bilo rječnika kojim bi se mu­ drost posljednje generacije prenijela na nove psihoterapeute.PETO POGLAVLJt _RIJECI I ZNAČENJA naši sugovornici razotkrivaju? Jezik je. Vještina preciznog korištenja jezika nužna je za svaku profesionalnu komunikaciju. Ova jezička mapa u NLP literaturi je poznata kao metamodel. Metamodel koristi ježile kako bi pojasnio jezik: ponovno povezuje ježile s iskustvom. Riječ meta dolazi iz grčkog jezika i znači preko. naravno." Čak i ako odbacimo ovakve primjere. O n a donosi opis m e tamodela u detalje i sadrži m n o g o materijala kojeg su John i Richard prikupili promatrajući Fritza Perlsa i Virginiju Satir.

razgovori bi bili veoma opširni i previše detaljni." „Koji kućni ljubimci . Kao treće. izvrtanja i uopćavanja u jeziku." „Koji ljudi . Vrijedi imati na p a m e t i da nijedan od sljedećih obrazaca s a m po sebi nije ni d o b a r ni loš. Sve ovisi o kontekstu u kojem se obrazac koristi i njegovim posljedicama.. Govornik će imati p o t p u n u i cjelovitu ideju o t o m u što želi reći: to se u NLP-u zove dubinska stru­ ktura. M n o g i ljudi u m j e š n o ra­ zlazu o p š i r n o savršenim engleskim j e z i k o m .NLP. D r u g o ." 7 7 7 Razmislite o rečenici: Sedmogodišnja djevojčica Lara pala je preko jastuka u dnevnoj sobi i dobila modricu na desnoj ruci udarivši o drvenu stolicu. Jezik postoji na dubinskoj razini u našem n e u r o l o š k o m sustavu. A sada razmislite o ovoj: Dijete je doživjelo nezgodu. NEODREĐENI GLAGOLI Alisa je bila toliko zbunjena da nije mogla niti otvoriti usta. D r u g u rečenicu m o ž e m o dobiti iz p r v e reče­ nice izostavljanjem ili u o p ć a v a n j e m o d r e đ e n i h imenica u nekoliko jednostavniji etapa. to bi bilo v e o m a d o s a d n o . NEODREĐENE IMENICE Obje rečenice imaju isto značenje. mi nesvjesno č i n i m o tri stvari. Pridjeve m o ž e š pridijevati uza što želiš. Zatražite informaciju koja nedostaje kada čujete rečenicu: „Kuća je sagrađena." „Što " „Susjedstvo je uništeno. u kojem se događaji sami odvijaju." „Tko je uništio?" „Kućni ljubimci su dosadni. G r a m a t i č k a t o č n o s t nije j a m s t v o j a s n o ć e .JOSEPH O'CONNOR & JOHN SEYMOUR KtlU f U(J L A V U t . d a j e m o pojednostavljenu inačicu koja će n u ž n o izvrnuti smisao. također.Riječi imaju svoju ćud: neke od njih. Obje su rečenice. . ne znači da se kuća sagradila s a m a od sebe. Aktivni subjekt rečenice m o ž e biti zamijenjen p a s i v n i m . O v a k v a vrsta izostavljanja ukazuje na pogled na svijet u k o j e m u s m o mi b e s p o ­ m o ć n i p r o m a t r a č i . Mi skraćujemo tu d u b i n s k u s t r u k t u r u kako b i s m o bili jasni: o n o što zapravo k a ž e m o zove se površinska struktura. M e t a m o d e l se sastoji od niza pitanja kojima p o k u š a v a m o p r e o k r e ­ nuti i razriješiti izostavljanja. preobličivanje s t r u k t u r e i elicitiranje o d r e đ e n e informacije koja daje smisao ko­ munikaciji. Prvo izaberemo samo neke od informacija p o n u đ e n i h u dubinskoj strukturi. Graditelj j o š uvijek postoji." O v o je biser dvogodišnjaka kada su ga upitali što se dogodilo s čo­ koladom koja je bila na stolu: „Ako ljudi ostave čokoladu tu negdje. K I J t U I iNHLtnJA Jezik ne m o ž e odraziti brzinu. D u b i n s k a struktura ne pripada svjesnoj razini. Kad to ne b i s m o radili. osobito glagoli. primjerice: „Kuća je s a g r a đ e n a " umjesto: „John je sagra­ dio k u ć u . Kad b i s m o detaljno prikazali sve m o g u ć e iznimke i uvjete. ljudi je pojedu. Tako se Jajčiću Ovalčiću pružila prigoda nastaviti sa svojim obrazlaganjem. Kako b i s m o prešli iz dubinske strukture na površinsku razinu." Postavite pitanje: „Tko je sagradio kuću?" Evo j o š n e k o l i k o primjera s n e i z r e č e n i m i m e n i c a m a : „Za p e t a m a su mi. no to n i k a k o ne no 117 . Cilj tih pitanja je dopunjavanje informacije koja nedostaje. .. g r a m a t i č k i ispravne. v e o m a su p o n o s n e . On to m o ž e samo približno. no prva ipak p r u ž a m n o g o p r e ­ cizniju informaciju. uopćavamo. raznolikost i senzibilnost našeg ra­ zmišljanja." „Tko?" „To nije stvar mišljenja. a n i t k o za njih nije o d g o v o r a n ." N e o d r e đ e n e imenice pojašnjavaju se pitanjima: „Točno tko ili što. Velik broj ć e m o izostaviti. " T i m e što niste imenovali graditelja. N e t k o tko vas pita kako d o ć i do najbliže bolnice. neće vam biti zahvalan ako u odgovor uključite i objašnjenja o transformacijskoj gramatici. ali n a k o n toga niste n i m a l o pametniji.

o n d a m o ž e t e upitati: „Po kojim mjerili­ ma vi predmnijevate da ste sebična osoba?" Stoga je v e o m a korisno znati tko donosi sud. . Kako je on putovao? Kako se ona povrijedila? Kako ti je p o m o ­ gla? Kako se pokušavaš sjetiti toga? (Čega se točno želiš prisjetiti?) Kako ovo naučiti? N e o d r e đ e n i se glagoli razjašnjavaju pitanjem: Točno kako. A uspoređivanje se m o ž e napra­ viti s a m o ako s nečim uspoređujete. Ako je Flufo „jednostavno rečeno. ? " SUDOVI Nekada. Drugi primjer: „Čovjek je." Vrlo često se u p o r a b o m takvih priloga izostavlja osoba koja donosi sud. A k o se uspoređujete sa S u p e r m a n o m ili Superženom.. N a r a v n o . A k o o n o nedostaje." „Povrijedila se. Reklamni slogani izvanredan su izvor za oba obrasca. primjerice.. „gori" ili „najgori" predstavlja uspoređivanje. Jasno." M o ž d a je važno saznati k a k o su se te stvari dogodile." „Komu je to očito .. . P o t r e b a n je pri­ log. M o r a biti očito n e k o m u . Kaže li netko: „Ja sam sebična osoba". očito. obogaćeni Flufo prašak za pranje je bolji. Loše u usporedbi s čime? Kako ste ga mogli voditi? Kako vi ga v o d i o Joe Blogs? Kako bi ga vodio S u p e r m a n ? Vrlo često izostavljena polovica uspoređivanja i ne postoji u stvar­ nosti. i glagoli m o g u biti n e o d r e đ e n i : „Putovao je u Pariz. ali nejasna. idealan kandidat. to ne mijenja činjenicu što glagoli ostaju N E P R O B O J N I Z I D ! Eto. . m o ž e t e upitati: „Tko kaže?" A k o je odgovor : „Ja"." „Idi i nauči ovo do iduće nedjelje. " tada ne dolazi do izostavljanja. slični su i na njih često nailazimo zajedno. shvaćate da n e m a t e šanse u t o m uspoređivanju i p o t o m izbacite mjerilo u s p o ­ ređivanja. Razmislite o ovome: Sudovi i u s p o r e d b e sljedeća su dva slučaja informacija koji n e d o ­ staju. „bolji". ako m o ž e t e parafrazirati iskaz rečenicom: To je o č i t o . Napravljena je usporedba. 115 . Također. Bolje je u o d n o s u na što? Bolje nego što je bilo prije? Bolji od konkurencije Bufo i Dufo? Bolje od toga da koristite šećernu vodicu umjesto praška? Svaka rečenica koja sadrži riječi p o p u t „najbolji". M o ž d a dolazi iz nekog sjećanja iz djetinjstva." „Pokušavam se sjetiti toga. Usporedbe se pojašnjavaju pitanjem: „U usporedbi s č i m . Novi. bilo bi zani­ mljivo saznati čije je to mišljenje. toliko ti i m a m reći! Lewis Carroll. iako ih veoma često uklju­ čuju. najbolji prašak za pranje koji se m o ž e kupiti".? USPOREDBE Sudovi su blisko povezani s u s p o r e d b a m a . upitat ćete se o č e m u se radi. Alisa s one strane ogledala loše sam vodio taj sastanak.m o ž e š s glagolima. Nešto ne m o ž e biti bolje ako je izolirano. ja i njih m o g u ukrotiti. (A k o m u je bilo jasno?) 7 11. a glede toga ne m o ž e t e ništa učiniti." „Pomogla mu je. koji su razlozi za takav sud? Radi li se o d o b r i m razlozima? Jesu li to vaši razlozi ili su v a m ih n a m e t n u l i drugi? Je li im istekao rok trajanja sada kada ste odrasla osoba? Sudovi se često ušuljaju na repu priloga. Glavnog direktora Flufo k o m p a n i ­ je? Ispitanika ankete? Joea Bloga? Sudovi ne podrazumijevaju usporedbe. . Sve što v a m ostaje je osjećaj da niste dovoljno sposobni. Ipak.

O n i određuju (u g o vornikovoj mapi) što se s m a t r a m o g u ć i m . jezik isto tako m o ž e pokvariti misli. Fritz Perls. začetnik geštalt terapije. što se nominalizira i kako se to radi?" MODALNI OPERATORI M O G U Ć N O S T I Postoje pravila u ponašanju za koja vjerujemo da ih ne m o ž e m o ili ne smijemo prekršiti. N e m a mu p o m o ć i . zapitajte se koje informacije pamtite s m u k o m i kako to činite. To se gubi d o đ e li do nominalizacije i njegovog pretvaranja u statičnu imenicu. Zdravstveno stanje i bolesti zanimljiv su primjer n o m i ­ nalizacija i m o g u objasniti zašto se roditelji često osjećaju b e z n a d n o i bez izbora. „Ne m o g u " riječima: „Ne govorite da ne možete. Glagol p o d r a z u m i j e v a radnju ili proces u tijeku. ako ne m o ž e biti stavljena u kolica. „moguće". ili „Takav sam kakav sam. Riječi se m o g u kombinirati i u p o ­ trebljavati tako da nemaju ništa s našim č u l n i m doživljajima. Riječi p o p u t „ne m o g u " ili „ne smijem" poznati su kao m o d a l n i operatori u lingvistici . no to se neće ostvariti." Vjerovati da je vanjski svijet o d r e đ e n n a č i n o m na koji o njemu govorimo čak je gore nego pojesti jelovnik . Me­ đutim. O n e izostavljaju toliko informacija da jedva ne­ što ostane. Tko poštuje koga i k a k o to čini? „Pamćenje" je zanimljiv primjer. A k o imenicu ne možete vidjeti. U nominaiizacijama n e m a ničeg lošeg . 120 121 . Pročitajte sljedeću reče­ nicu i razmislite što bi mogla značiti: Podučavanje i disciplina. ograničenja postavljena nečijim uvjerenjima p o t p u n o su d r u ­ kčija. Razmišljati tako. „Jednostavno nisam m o g a o odbiti". Očito ( n a d a m se da ste prepoznali sud u o v o m slučaju . Nominalizacije su zmajevi m e t a m o d e l a . Netko tko misli da ima loše pamćenje u škripcu je ako o t o m u razmišlja na isti način kao i kad kaže da ima loša leda. „nemoguće". isto je što i vjerovati u magiju. Modalni operatori za m o g u ć n o s t jači su od operatora prve vrste. To su: „mogu". čovjek ne m o ž e živjeti bez kisika. Ne m o g u se promijeniti" ili „ N e m o g u ć e je reći istinu." Problem ne postoji misli li netko da posjeduje neke sposobnosti (osim ako to nije očigledno neistinito ili ako se kosi s p r i r o d n i m za­ k o n i m a ) . „ne mogu". Mogu Nominalizacije se pojašnjavaju pretvaranjem u glagol i taženjem informacije koja nedostaje pitanjem: „Tko nominalizira.o n e m o g u biti veoma kori­ sne . T k o koga obrazuje i koje se znanje p r i t o m prenosi? Ili „poštovanje". Sljedeći obrazac pretvara glagol koji opisuje trenutačni proces u ime­ nicu. „Ne m o g u " ograničava i često se u z i m a kao p o u z d a n o sta­ nje nesposobnosti koje nije m o g u ć e popraviti p r o m j e n a m a . obično bi reagirao kada bi pa­ cijenti rekli. U n u t a r svake nominalizacije pronaći ćete j e d n u ili više imenica koje nedostaju (u načinu govora) i n e k i n e o ­ dređeni glagol. Ne rade p r o b l e m e sve dok ne znate da postoje. Budući da pretvaraju procese u stvari. Gramatički se radi o savršeno točnoj rečenici. u kojoj je svaka druga riječ nominalizacija (označeno k u r z i v o m ) .očito komu?) postoje p r i r o d n i za­ koni. Uzmite k a o primjer riječ „obrazovanje".to je kao da jedete otisak crnila na jelovniku. čuti. U lingvistici se to zove nominalizacija.P E1 0 P O G L A V L J t _ R I J E C I I Z N A Č E N J A Sudovi se pojašnjavaju pitanjem: „Tko je donio takav sud i na temelju čega je donijet takav sud? NOMINALIZACIJE reći da svinja leti. primijenjeni uz poštovanje i čvrstinu. Kao što je rekao George Orwell: „Ako misli kvare jezik. recite da ne želite!" O v o prilično surovo redefiniranje o d m a h pomjera pa­ cijenta iz stanja bezizlaznosti u stanje kada je b a r e m u m o g u ć n o s t i priznati da postoji izbor. drukčije rečeno. Svinje ne m o g u letjeti. d o d i r n u t i . radi se o nominalizaciji.time se postavljaju granice o d r e đ e n e p r e š u t n i m pravilima. nominalizacije mogu biti jezični obrasci koji u najvećem stupnju obmanjuju. omirisati ili kušati. Što znači kada kažete da imate loše pamćenje? Kako biste saznali. od su­ štinske su važnosti u procesu obrazovanja.ali u njima se skrivaju najveće razlike u pojedinačnim m a p a m a svijeta.

a ne m o ž e š . m o r a p r i t o m imati n e k u ideju opuštanja i znati da to ne m o ž e ostvariti. Postavite pozitivan cilj (ono što zaista možete učiniti) i otkrijte što vas o n e m o g u ć a v a u njegovom ostvarivanju (što vas sprječava). Pravila ponašanja očito su važna. ili p o z o r n o ispitajte posljedice (što bi se dogodilo da ste to učinili)..dopustio penicilinu da se razvija?." „Što bi se dogodilo da ih ne naučite?" „Ne bih trebao razgovarati s tim ljudima. oni s a m o ograni­ čavaju izbore i ponašanja. Kaže li netko: „Ne m o g u se opustiti". usporcdaba i sudova. Ovakva usporedba... ali o n a nisu eksplicitna. možete razmi­ šljati o njima i kritički ih vrednovati: u s u p r o t n o m . Pi­ tanje: „Što vas sprječava?" p o n o v n o stavlja naglasak na krajnji rezultat i identificira prepreke kao p r v u stepenicu koja se mora prijeći. d r u š t v o opstaje na m o r a l n o m k o ­ deksu. o n o g a što bi djeca trebala ili ne bi trebala biti u stanju učiniti tako je n e o d r e đ e n i beskoristan ili. kršenja tih pravila? To r a z m a t r a m o pitanjem: „Što bi se dogodilo da ste. Upravo su te prepreke i posljedice izostavljene i u k r i t i č n o m trenutku m o g u se pokazati manje strašni­ ma nego što ste zamišljali. kada su u pitanju sposobnosti.mogao putovati b r z i n o m svjetlosti?. Uporaba glagola trebati. Postoje neka pravila u nji­ hovoj uporabi. . no razlika je kao od neba do zemlje između: „Trebao bi biti pošten u poslovanju" i „Trebao bi češće ići u kino." „Sto bi se dogodilo da tako ne postupate?" • „Ne smijem pričati tijekom sata. obično se smatra prijekorom: trebao bi nešto m o ć i učiniti.." Trebalo bi i ne bi trebalo vrlo često privuku značenje m o r a l n o g suda. Nastavnici i terapeuti rade na p r o m j e n a m a tih vrsta ograničenja čiji je prvi korak ispitivanje m o d a l n i h operatora. p o m a ž u pacijentima pobijediti njihova ograničenja. Obrazovanje se lako m o ž e pretvoriti u užasno m i n s k o polje m o d a l ­ nih operatora. „valjalo bi" i „ne bi valjalo". vi s a m o izražavate svoje uvjerenje. Nastavnici se svakog dana susreću s tim kada im učenici govore kako nešto ne m o g u razu­ mjeti ili kada neprestano dobivaju loše napisane zadaće. „ m o r a m " i „ne smijem".pojašnjavaju se pita­ njem: „Što bi se dogodilo da ste to učinili?" ili „Što vas sprječava?" M O D A L N I OPERATORI NUŽNOSTI „Trebao bih naučiti kategorije metamodela. ili da niste to učinili?" „ M o r a m uvijek davati p r e d n o s t d r u g i m ljudima." „Što bi se dogodilo da razgovarate!" „Trebam oprati r u k e prije jela. čime se posve n e p o t r e b n o uvodi osjećaj neuspjeha.da se Zemlja okreće oko Sunca? Ovakva su pitanja temelj znanstvene m e t o d e ." „Što bi se dogodilo da to ne učinile'?" O n o g trenutka kada posljedice i razlozi p o s t a n u jasni. u tolikoj mjeri ograniča­ vajući da p o t p u n o uništava.„ne m o g u " . odredio je rezultat i time ga stavio izvan svog domašaja." „Što bi se dogodilo da to učinite?" 122 123 . još gore. Ne postoji r a z u m a n odgovor na sasvim r a z u m n o pi­ tanje: „Što će se dogoditi ako to ne u č i n i m ? " Kada su u pitanju sposobnosti. Koje su posljedice.. testi­ ranja. Do otkrića se m o ž e doći s a m o ako pitate: „Što bi se dogodilo d a . Modalni operatori m o g u ć n o s t i . a koje im ne pripada. p u n o je lakše razmišljati što n e t k o m o ž e ili ne m o ž e učiniti nego što bi netko trebao ili ne bi trebao biti u stanju učiniti. zbiljske ili zamišljene. Kažete U djetetu: „Trebao bi m o ć i ovo učiniti". sam plovio na zapad?. Terapeuti. Cijeli koncept standarda. pak.. . bilo M o d a l n i operatori nužnosti podrazumijevaju neku p o t r e b u i nago­ vještavaju se u p o r a b o m riječi „trebalo bi" i „ne bi trebalo".N L r _ J U i t r r l U L U N N U K & J U H N it i m U U K Jasnije pitanje (i ono koje najvjerojatnije neće dovesti do prekidanja uzvrata) je: „Što bi se dogodilo da to učinite?" ili: „Što vas sprječava?" ili: „Kako to sami sebe zaustavljate?" Kada netko kaže da ne m o ž e ne­ što učiniti.

Uopćavanja se obično izražavaju riječima k a o što su „svi/sve/sva" „svaki/svaka/svako".vidjet ćete i čut ćete o n o što očekujete vidjeti i čuti." Univerzalni kvantifikatori predstavljaju p a r a d o k s u ograničavanju. osim u n e k i m izoliranim slu­ čajevima.ne s m i j e m / m o r a m . Nitko ne m o ž e n e p r e s t a n o griješiti. Što je iskaz n e određeniji. to znači p r e d r a s u d u . Te riječi ne d o p u ­ štaju i z n i m k e i poznate su k a o univerzalni kvantifikatori. Svaki slučaj m o r a biti tretiran po zasluzi. M n o g e kategorije m e t a m o d e l a preklapaju se. M o d a l n i operatori nužnosti . ili „Pop-glazba je smeće. U n e k i m 124 125 . Preceptivni filteri ili proročanstva koja se s a m a ostvaruju su stvorena . m o r a o je obraćati p o z o r n o s t s a m o na trenutke kada je griješio i zaboraviti ili zanemariti sve trenutke kada je učinio nešto d o b r o . Postoji opasnost da ne vidite stablo od šume svedete li cijelu gomilu raznovrsnih iskustava p o d jedan pojam. . UNIVERZALNI KVANTIFIKATORI Proširivanje izjave k a k o b i s m o obuhvatili sve m o g u ć n o s t i ili porekli svaku m o g u ć n o s t ograničava nas u uopćavanju iznimaka. O n i m o g u o d r a ž a ­ vati činjenično stanje: poslije d a n a dolazi noć. Ograničio je svoj svijet n a č i n o m na koji govori o njemu. ali se podrazumijevaju. ograničenost i diskriminaciju. kako biste ispitali univerzalni kvantihkator u rečenici: „Ja N I K A D A ništa ne u č i n i m k a k o valja!" potražite iznimku: „Vi N I ­ KADA ništa ne učinite kako valja? Zar se ne m o ž e t e sjetiti trenutka kada ste učinili nešto dobro?" Richard Bandler ispričao je priču o pacijentu koji je došao na terapiju jer nije i m a o samopouzdanje. a razmišljanje o svim m o g u ć i m i z n i m k a m a i kvalifikacijama odnijelo bi n a m suviše m n o g o v r e m e ­ na. S p r e m n o s t na uvažavanje iznimaka p r u ž a vam m o g u ć n o s t da budete realniji. no usvajamo ga prvenstveno uspoređivanjem i ocjenjivanjem razlika. uopćavanja mogla promijeniti. D r u g i m riječima. Ponekad je p o t r e b n o biti vrlo određen.da ste u pitanju vi ili netko drugi. Na primjer.pojašnjavaju se pitanjem: „Što bi se d o g o d i l o da s a m / n i s a m . Univerzalni kvantifikatori nisu uvijek pogrešni. Onaj tko misli da je uvijek u pravu predstavlja veću opasnost od onoga koji misli da uvijek griješi. stoga obično sadrže u o p ć e n e imenice i n e o d r e đ e n e glagole. Odlike ne smiju biti tipa „sve ili ništa". odličan je način priznavanja tre­ n u t a č n e krivnje (jer je pravilo prekršeno) stvaranjem umjetnog jaza i z m e đ u očekivanja i stvarnosti. Da ne u o p ć a v a m o . primjerice: „Sma­ t r a m da su računala gubljenje vremena". Uopćavanja nastaju izdvajanjem nekoliko primjera kao predstavnika cijele skupine." Evo još nekoliko primjera: „Indijska h r a n a je o d v r a t n o g okusa. Je li očekivanje realno? Je li pravilo korisno i odgovarajuće? Trebalo bi često predstavlja ljutitu optužbu koju izriče netko tko ne želi izravno priznati da je ljutit. morali b i s m o p o n a ­ vljati stvari po ne z n a m koliko puta. kao ni svoja očekivanja i snošenje odgovornosti za njih. „nikada" i „nitko". o n i vjeruju da su sposobni." „Svako je uopćavanje pogrešno. „uvijek". U najgorem slučaju." „Želite reći da se n i k a d a u cijelom svom životu niste osjećali s a m o ­ pouzdano?" Uopćavanje je uzimanje j e d n o g primjera za predstavnika o d r e đ e n o g broja različitih m o g u ć n o s t i . Uopćavanja su jezično perje koje prekriva proces jasne komunikacije. . ? " slučajevima nisu prisutne." „Glumci su zanimljivi ljudi. Znanje se svrstava u opće kategorije. Počeo je upitavši ga: „Je li postojao trenutak kada ste bili s a m o p o u z d a n i ? " „Ne. Postoji velika razlika i z m e đ u takvih izjava i ove: „Ni­ kada ništa ne učinim dobro. veća je vjerojatnost da će obuhvatili nekoliko kategorija." Da bi n e t k o u to povjerovao. Uspješni i sigurni ljudi obično uopćavaju u d r u g o m pravcu. a jabuke nikada ne padaju u vis. ako je to nužno. O n i vje­ ruju da uglavnom sve čine kako treba. a razmišljanje u općim pojmovima nejasno je i nedovoljno precizno. Važno je nastaviti s razvr­ stavanjem razlika tako da bi se. Takvo savršenstvo ne postoji." „Kuće su preskupe.

. Mjerila vlastitog iskustva primjenjuju se na sve ostale. Budući da ne m o ž e m o bez pretpo­ stavki." D r u g i način na koji možete preispitati univerzalne kvantifikatore jest da ih pretjerivanjem dovedete do apsurda. ti misliš da se ja ne smijem dovoljno? Ko­ liko je dovoljno? U kojim situacijama očekuješ od m e n e da se smijem?) Složena ekvivalencija nastaje kada se dvije izjave povezuju jer se sma­ tra da imaju isto značenje. Često dobivamo upravo ono što očekujemo. Tako na izjavu: „Ni­ kad neću biti u stanju razumjeti N L P " m o ž e t e reći: ." „Niti j e d a n jedini put?" „Da." „Jeste li sigurni?" „Da." (Slagali ste i prije.." Još neki primjeri pretpostavio: „Kada postaneš pametniji." O v o obično dovede do odgovora: . pri č e m u se zaboravlja da ljudi razmišljaju na različite načine.) „Nećeš me valjda još jednom slagati. ma n i s a m baš toliko glup. kao i sve što slijedi poslije glagola kao što su: „shva­ titi".) „Zašto se više ne smiješ?" (Ne smijete se dovoljno. Univerzalni kvantifikatori preispituju se traženjem s u p r o t n o g primjera: „Je li se ikada d o g o d i l o d a . primjerice: „Ti se ne osmjehuješ.) „Glup si kao i tvoj otac. . u ovom je slučaju to odlazak na spa­ vanje. Te osnovne pretpostavke koje ograničavaju izbor potrebno je razotkriti.) „Moj pas ima cockney naglasak.) Pretpostavke nužno podrazumijevaju i druge obrasce metamodela koje je potrebno razvrstati.U redu. Pokušate li izravno odgovoriti na pitanje. (Dakle. To za vizualni tip osobe znači da ne obraća pozornost.) „Naporno ću se truditi ovo učiniti. ? " SLOŽENA EKVIVALENCIJA Složena ekvivalencija m o ž e se preispitati pitanjem: „Kako ovo može značiti ono?" PRETPOSTAVKE Svi mi i m a m o uvjerenja i očekivanja proistekla iz našeg osobnog isku­ stva: nemoguće je živjeti bez njih. „kada" i „ako" obično sadrže neku pretpostavku.U pravu si. Onaj tko je više kinestetički tip. ." Preispitujete li uopćavanje dovoljno nametljivim pretjerivanjem.. zbunit ćete se prije nego što počnete. znači da ne obraćaš pozornost." O v a k v u o p t u ž b u d r u g i m a u g l a v n o m u p u ­ ćuju p r e d o m i n a n t n o vizualni tipovi. Na primjer: „Shvati zašto stavljamo toliki naglasak na pojedinca. bolje je da one budu takve da nam ostavljaju slobodu. jer ako gleda p r e m a dolje nije u stanju obratiti p o z o r n o s t . „Zašto ne možeš brinuti o meni kako treba?" pretpostavlja da se o n e k o m u ne brinete kako treba. to je preteško za tebe. obično će d r u g a strana braniti suprotan stav. Postat će umjereniji ako vi zauzmete još čvršće od njega ekstreman stav. pružaju izbor i zabavu nego da nas ograničavaju.„Tako je." (Posao je naporan. Vi prenosite a p s u r d n o s t njegovog uopćavanja kao p o v r a t n u informaciju. koji moraju gledati u u govorni­ ka kako bi razumjeli što govori. Najčešće se prepoznaju kao: „Zašto?" pitanja. 126 127 ." (Moj pas zna govoriti.dakle. Može se preispitati pitanjem: „Što te navodi na pomisao da idem na spavanje?" Rečenice koje sadrže riječi „budući da". posve." (Nisi pametan. gleda p r e m a dolje kako bi obradio o n o što čuje. razumjet ćeš ovo. Zašto ne odustaneš? Ne vrijedi pokušavati: ni cijeli j e d a n životni vijek ne bi ti bio dovoljan da to shvatiš. ne provodiš se dobro?" D r u g i bi primjer bio: „Ako ne gledaš u m e n e dok ti govorim.. „Hoćeš li obući crvenu ili zelenu pidžamu za odlazak na spavanje?" pri­ mjer je trika kada se nudi izbor u jednom području samo ukoliko je važnija pretpostavka prihvaćena. „biti svjestan" ili „ignorirati"." (Vaš otac je glup.

No. Tu se ne m o ž e ništa učiniti." (Tvoj mi odlazak donosi radost." Engleski jezik potiče razmišljanje u p o j m o v i m a uzroka i posljedice. ništa nećete objasniti. To često či­ nimo. „Pomogla bih.Pretpostavke se m o g u otkriti pitanjem: „Što vas navodi na p o m i ­ sao. Osjećaji koji se stvaraju kao reakcija na p o s t u p k e d r u g i h ljudi vrlo su često rezultat sinestezije. Morat ćete pretjerano i n e p o t r e b n o paziti što govorite i radite. Na jednoj razini postavlja se pitanje kako j e d n a stvar t o č n o uzrokuje d r u g u . „Sunce uzrokuje rast cvijeća" stenografski je način izražavanja jako složenog o d n o s a . Uzrok i posljedica m o g u se preispitati pitanjem: „Kako točno ovo uzrokuje o n o ? " ili „Što se trebalo d o g o d i t i da o v o ne bude uzro­ kovano o n i m ? " Preispitajte uvjerenje u svezi s uzročno-posljedičnim o d n o s o m pitanjem: „Kako se točno d o v o d i š u takvo raspoloženje ili tako reagiraš na o n o što si vidio ili čuo?" ČITANJE M I S L I „Zbog tebe se tako osjećam. stoga ovu vrstu pi­ tanja koristite s a m o kada imate ostvaren uzvrat. " „Uzela bih o d m o r . Riječ „ali" vrlo često sadrži u sebi uzrok i posljedicu tako što uvodi razlog zbog kojeg netko s m a t r a kako nije obvezan nešto učiniti. Mi nešto čujemo ili vidimo. Nitko to ne m o ž e učiniti umjesto nas." {Osjećam dosadu u tvom društvu. Razmišljate li u t e r m i n i m a uzroka." (Zbog vremena se osjećam loše.) jedna osoba ne m o ž e imati izravnu kontrolu n a d e m o c i o n a l n i m sta­ njem d r u g e osobe. ali previše s a m u m o r n a . uvjerenje d u b o k o ukorijenjeno u našoj kulturi da drugi ljudi imaju m o ć n a d n a m a i da su o d g o v o r n i za naša e m o c i o ­ nalna stanja. a koju on ustvari n e m a . Misliti da su drugi o d g o v o r n i za naše osjećaje značilo bi naseliti bi­ ljarsku lopticu. p o p u t razlike i z m e đ u neba i Zemlje. Nije lako preuzeti odgovornost za nečije osjećaje. U opisivanju kako se to događa često će izroniti na površinu nove m o g u ć e reakcije. UZROK I POSLJEDICA Uzrok i posljedicu m o ž e m o preispitati na dvije razine.) „Drago mi je što si otišao. Mi reagiramo i mi s m o odgovorni. o n o što netko drugi misli ili osjeća. Snositi o d g o v o r n o s t za raspoloženje d r u g i h ljudi o g r o m a n je teret. mi sami stvaramo svoje vlastite osjećaje. To m o ž e biti veoma izazovno. O b r a s c e m uzroka i posljedice postajete ili žrtva ili bolničar. Postoji opasnost da razmišljate o ljudima kao o biljarskim kuglama slijedite li zakon uzroka i posljedice." Kažemo da čitamo misli o n d a kada pretpostavimo da z n a m o . bez n e p o s r e d n o g dokaza. razlika izme­ đu rečenica: „Vjetar savija drvo" i „Ti si me razljutio..? I dopunjavanjem pretpostavki. Ustvari. ali tvrtka bi se bez m e n e raspala." Vjerovati d a j e netko drugi odgovoran za naše e m o c i o n a l n o stanje znači pripisivati mu neku vrstu psihičke moći n a d n a m a . nego s a m o izazvati novo pitanje: „Kako?" Čak i tada postoji. Primjeri ove vrste izvrtanja bili bi: „ D o s a d a n si. svemir neživih stvari. P o n e k a d je to intuitivna reakcija na neke neverbalne znakove koje s m o zapazili na nesvjesnoj razini.. Pitanje iz m e t a m o d e l a koje se o d n o s i na temeljnu pretpostavku uzročno-posljedičnih o d n o s a u izjavi p o p u t ove: „On me dovodi do ludila" zapravo je: „Kako točno dovodiš sebe do ludila zbog o n o g a što on kaže?" O v o podrazumijeva ideju da svatko ima izbor kako će e m o c i o n a l n o reagirati. još uvijek ne d o d i r u j e m o temeljno uvjerenje o uzroku i posljedici. Uvjerenje da d r u g e ljude možete dovesti protiv njihove volje u o d r e đ e n o raspoloženje ili da vas d r u g i m o g u dovesti u različita raspoloženja ograničava i donosi veliku nevolju. Čini se da je ta veza automatska.) „Vrijeme me pokosilo. Aktivni subjekti obično vrše radnju nad pasivnim objektima: no to je g r u b o pojednostavljivanje. Često je to čista halucinacija ili o n o što b i s m o mi mislili i kako b i s m o se osjećali da s m o u takvoj 128 129 . a reagiramo osjećajem.

" „Bio je ljutit. prikupljanje informacija 2. to je osporiva pretpostavka. terapiji i obrazovanju. prepoznavanje ograničenja 4.Potrebni su p o u z d a n i dokazi utemeljeni na č u l n i m doživljajima da biste mogli pripisivati misli. Blago rečeno. Ko­ liko ste puta čuli uzvik nevjerice: „Ali ja sam shvatio da ste mislili.. terapeut m o r a otkriti što to znači u pacijentovom modelu prije nego što pretpostavi (posve p o g r e š n o ) da t o č n o zna što pacijent ima na u m u . Način kako ćete preispitati misli jest upitati kako t o č n o oni znaju što vi mislite. no m o ž d a je korisnije kažete li: „Geor­ ge je spustio pogled udesno." Kad učenik kaže da nikada ne riješi geometrijske probleme. " jebiti za: 1. Prvi je način kada p r e t p o ­ stavite da znate što netko d r u g i misli. u d r u g o m slučaju. a r a m e n a pogrbljena. »Zašto" pitanja ne postoje u m e t a m o d e l u ..." „Kako znate da George više ne mari za vas?" „Jer n i k a d a ne učini o n o što mu kažem. U poslovanju može doći do gubitka novca d o đ e li do nesporazuma. Kada pokušate razjasniti čitanje misli pitanjem: „Kako znate?" odgo­ vor je obično u obliku uvjerenja ili uopćavanja. kako se t o č n o od vas očekuje da znate kako se d r u g i osjećaju." U govornikovom m o d e l u svijeta „radi što ti kažem" i „mariti" su ekvivalencije." „Zar ne vidiš kako se osjećam.?" Metamodel ponovno povezuje jezik s iskustvom i možemo ga upotri­ . otkrijte je li b a r e m j e d a n p u t d o b i o točan rezultat i t a k o đ e r kako točno dolazi do pogrešnih rezultata tako dosljedno. Primjerice: „George više ne mari za m e n e . Zašto pretpostavljati kada možete pitati? Postoje dva o s n o v n a načina čitanja misli. razjašnjavanje značenja 3." „Reklo bi se da joj se nije svidio dar koji sam joj dala. znao bi što želim." Druga vrsta čitanja misli zrcalo je prve i daje ljudima m o ć čitanja vaših misli. Radi se o složenoj ekvivalenciji koja izaziva pitanje: „Kako to da mariti za n e ­ koga znači činiti o n o što on kaže? A k o marite za nekoga. Škrtac uvijek smatra da su drugi ljudi škr­ ti." „Uznemiren sam jer nisi uzeo u obzir moje osjećaje. radite li uvijek o n o što on kaže?" Čitanje misli preispitujemo pitanjem: „Kako ste sigurni. osjećaje i mišljenje d r u g i m ljudima. Primjerice: „Da me voliš. Ili. Metamodel je korisno sredstvo u poslovanju. otvaranje novih izbora.. u najboljem slučaju dolazi se do opravdanja ili opšir­ nih objašnjenja koja ne p r i d o n o s e promjeni situacije. Njegova temeljna pretpostavka je da ljudi stvaraju različite m o d e l e svijeta i da ne m o ž e m o pretpostaviti značenja riječi. ali to nije htio priznati. „Zašto" pitanja nemaju ve­ liku vrijednost. Prvo." „ Z n a m zašto se tako ponaša. To m o ž e dovesti do velikih svađa." „Trebao bi znati da te volim. M o ­ žete reći: „George je potišten". O v o se m o ž e upotrijebiti da biste ih optužili kako vas ne razumiju o n d a kad mislite da bi trebali. no ne postoji j a m ­ stvo da tako zaista i jest. 130 131 .situaciji: projiciramo vlastite misli i osjećaje. a doživljavamo ih kao da dolaze od d r u g e osobe. A k o se pacijent žali tera­ peutu na depresiju. Usne su mu spuštene." Onaj tko koristi ovaj obrazac ne želi j a s n o reći d r u g i m a što želi: od njih se očekuje da to znaju. Primjerice: „George je nesretan. Onaj tko čita misli obično smatra da je u pravu. mišići na licu su opušteni i diše plitko. omogućuje n a m skupljanje informacija visoke kvalitete kad n a m je važno shvatiti što ljudi zaista misle.

Jedna u o p ć e n a strategija bila bi određivanje ključnih ime­ nica. m e t a m o d e l pruža izbor. Posebice je koristan u otkrivanju željenog stanja nezadovoljne oso­ be. Ograničavajuća uvjerenja otkrivaju se i mijenjaju. M e t a m o d e l je korisno sredstvo za prikupljanje informacija. Daje sustavan okvir za pita­ nje: „Što točno misliš?" Treće. Njihovo razvrstavanje bio bi prvi korak ka promjeni. tako da m o d a l n i operatori imaju prednost ako se pojave.Drugo. Što bi radije imao? Što bi radije bio? Kako bi se radije osjećao? Pitanja su t a k o đ e r intervencije. u s p o r e d b e i m o d a l n i operatori nalaze se negdje po sredini glede važnosti. Uvjerenja. a ne u s t v a r n o m svijetu. n e o d r e đ e n i glagoli i n e o d r e đ e n e imeni­ ce najmanje su važni. Koje ćete obrasce m e t a m o đ e l a preispitati ovisi o kontekstu k o m u n i ­ kacije i vašem cilju. zatim razvrstavanje izvrtanja. često se upitajte: „Koje je pitanje najkorisnije u o v o m trenutku?" Postoji realna opasnost dolaženja do prevelikog broja informacija kada koristite m e t a m o d e l . P o t r e b n o je zapitati se: „Je li mi zaista p o ­ trebno sve ovo znati? Što je moj cilj?" Veoma je važno koristiti ova pitanja m e t a m o đ e l a s a m o u kontekstu ostvarenog uzvrata i zajedni­ čki postavljenih ciljeva. što me još više dovodi do ludila: znam da bih trebala saču­ li. sudo­ vi. Nominalizacija. p o t o m ključnih glagola. m e t a m o d e l pojašnjava značenje. D o b r o pitanje m o ž e odvesti misli u da mi posve n o v o m pravcu i promijeniti nečiji život. ali ne mogu. 133 . uzrok i posljedicu (dovode). p o m o g n u ) ." O n a obuhvaća čitanje misli i pretpostavke (oni me pokušavaju izluđjeti). pojašnja­ vanje značenja i prepoznavanje ograničenja u nečijem razmišljanju. m o ­ dalne operatore m o g u ć n o s t i i nužnosti (trebalo bi. Vježbajte s m e t a m o d e l o m i dobit ćete osjećaj što treba preispitivati. ne m o g u ) . nominalizacije i pravila postavljaju ograničenja. Ponovljena pitanja m o g u biti shvaćena kao napad. pretpostavke i kauzalitet ra­ splamsavaju sve ostalo. sud (odvratni). pomognu. a ograničenja posto­ je u riječima. Ne zaboravite: ne­ m o g u ć e je specificirati sva izostavljanja. n e o ­ d r e đ e n e glagole (pokušavaju. univerzalni kvantifikatori. U ovakvoj vrsti primjera čitanje misli. Umjesto pitanja: „Kako vi to t o č n o znate?" m o ž e t e reći: „Želio bih znati kako to točno znate?" ili „Ne shvaćam baš najjasnije kako to točno znate?" Razgo­ vori ne moraju biti nalik ispitivanju policijskog inspektora. univerzalne kvantifikatore (uvi­ jek). Možete se obraćati ljubazno i m e k i m t o n o m kako biste ublažili pitanje. nominalizacije (smirenost) i n e o d r e đ e n u imenicu (ljudi). Preispitivanje i otkrivanje p o ­ sljedica i iznimaka m o g u otvoriti veliko polje života. u s p o r e d b e (još me više dovodi do ludila). univerzalni kvantifikatori. Primjerice. Uopćavanja. Razmislite o sljedećoj rečenici: „Zašto ovi odvratni ljudi neprestanu s konstantnim pokušajima vati smirenost. a preispitivanje ne m o r a biti toliko izravno.

Ako se koristi bez senzibilnosti i uzvrata. Primjerice. To će najvjerojatnije ukazati gdje je njihovo razmišljanje o g r a n i č e n o i upravo to može biti najbolji način za započinjanje preispitivanja. udaljili su se od njih.A što to?" Opažanje riječi koju netko naglašava t o n o m ili g o v o r o m tijela j e d a n je od načina kako ćete saznati koji obrazac m e t a m o d e l a treba preispi­ tati. Na posljetku. To je vještina koju vrijedi naučiti. na kojem je John G r i n d e r držao d v o s a t n o predavanje o m e t a m o d e l i m a . 134 . netko kaže uz p o d i g n u t i pogled: „Moj posao zaista ne valja. Dobra strategija za učenje k a k o se koriste m e t a m o d e l i sastoji se u tomu da izaberete j e d n u ili dvije kategorije i provedete tjedan dana opažajući primjere u s v a k o d n e v n o m razgovoru.M o l i m te. Vrlo često pitanja m o ž e t e postavljati uglađeno i precizno. o n d a se možete usmjeriti na modele i upitati: „Što vas sprječava?" Kaže li: „Ja ne m o g u TO ovdje učiniti". Budući da su svoje p a r t n e r e . Uzvrat je prvi korak u bilo kojem N L P obrascu. To se naziva informacijskim označavanjem. hoćeš li mi reći . Možete početi tako što ćete razmisliti na kojoj logičkoj razini želite poraditi na t o m u .d o d a o je Jajčić Ovalčić v i d n o polaskan." Možete ga upitati: „Pitam se kako bi izgledao vaš p o s a o da je u r e d u ? " Veoma koristan način rabljenja m e t a m o d e l a jest njegovo korištenje u u n u t a r n j i m dijalozima.zamolila je Alisa ." „Ja" predstavlja identitet osobnosti. Bio je četvrtak kada je sat prepustio s t u d e n t i m a k a k o bi vježbali m e t a m o d e l e . . „To" ukazuje na postupak. Također. nastavnike i prijatelje rastavljali na sitne dijelove koristeći m e t a m o d e l e . „Ovdje" je okolina. U kontekstu s v a k o d n e v n o g života. Razmislite o izjavi: „Ja to ovdje ne mogu učiniti. m o ž e t e upitati: . Navedenu izjavu možete osporiti iz više razloga. meta-zbrka i meta-patnja. Druga bi strategija bila slušati ljude kako razgovaraju nekoliko m i n u t a i opažati koje kategorije najčešće rabe. govornik će vas m o ž d a naglašavanjem o d r e đ e n i h riječi uputiti na dio izjave koji je najvažniji.što to znači? . možete početi koristiti ih u odgovarajućim situacijama. Sljedeći tjedan iza­ berite n e k u d r u g u kategoriju. vidiš. sada govoriš kao r a z u m n o dijete .E. m e t a m o d e l predstavlja jedan su­ stavan način sakupljanja informacija u slučajevima kada je p o t r e b n o preciznije znati što netko misli. m e t a m o d e l postaje meta-sakaćenje. što m o ž e biti od veće koristi nego da godi­ n a m a p o h a đ a t e predavanja o t o m e k a k o misliti jasno.. kada ovladate idejom obrazaca i pitanjima. „Učiniti" izražava sposobnost. Kako postajete upućeniji i izvježbaniji u uočavanju obrazaca.Robert Dilts ispričao je kako je nazočio satu lingvistike na Sveučili­ štu Santa C r u z ranih sedamdesetih. M e t a m o d e l se također o d n o s i na logičke razine. Sljedećeg je utor­ ka polovica studenata došla je na sat veoma obeshrabrena. „Ne m o g u " se odnosi na uvjerenja. m o ž e t e postavljati neizgovorena pitanja u mislima. Kaže li: „Ja NE M O G U to ovdje učiniti".

O v o stanje podešavanja čula p r e m a vanjskom svijetu u N L P rječniku p o z n a t o je kao stanje usredotočenosti na vanjski svijet. pa bi bilo bolje da s p o m e n e š o n o o čemu želiš da u b u d u ć e razgovaramo. postoje i stanja koja nas v o d e dublje u svijest. vidite i čujete iznutra. Lewis Carroll. planirate. ali postoje posljedice. pokušavate prijeći ulicu pre- 136 137 . Na m e n t a l n a stanja korisno je gledati kao na o r u đ e za obavljanje različitih stvari. držanje čula otvorenima i opažanje reakcija ljudi oko nas. u našu vlastitu realnost. Kad god n e k o m u kažete da vizualizira. Vjerojatno ste se morali d u b o k o zamisliti kako biste se sjetili. O k r e ć e m o svoja čula prema u n u ­ tra ili p r e m a van. da osluškuje u mislima ili osjeti osjete.. manje ste svjesni vanjskih p o ­ ticaja: „biti d u b o k o u mislima" d o b a r je opis ovog stanja. Alisa s one strane ogledala Šesto poglavlje USREDOTOČENOST NA VANJSKI SVIJET I NA S E B E Do sada s m o bili usredotočeni na značaj koji imaju čulna oštrina. p o d „neprobojnim zidom" ja p o d r a z u m i j e v a m to što s m o o ovoj temi previše govorili. Što dublje idete. U t o m ste stanju kada sanjarite. Ne postoji takva stvar kao što je p o g r e š n o stanje svijesti. ovisno o situaciji u kojoj se nalazimo. Čini mi se kao da ti se ne sviđa da na ovoj temi o s t a n e m o za sva v r e m e n a . O n e m o g u biti katastrofalne ako. M e đ u t i m . u NLP lite­ raturi p o z n a t o g kao stanje usredotočenosti na sebe. p o t r e b n o je korjenito drukčije stanje svijesti od o n o g p o t r e b n o g za jedenje hrane.. primjerice. Da biste igrali šah. djelomice vanjske usredotočenosti. To je stanje koje svi poznajemo. Znakovi pristu­ panja v o d e vas u to stanje. maštate i stvarate mogućnosti.. tražite od njega da u d e u stanje usredotočenosti na sebe.Vidiš. Usre­ dotočili ste se na o n o što osjećate. U praksi se rijetko događa da s m o u p o t p u n o s t i u j e d n o m ili d r u g o m stanju: naša svakodnevna svijest mješavina je djelomice unutarnje. Prestanite čitati knjigu na nekoliko trenutaka i sjetite se v r e m e n a kada ste bili d u b o k o u mislima.

Jedan od razloga zašto koristimo tako male djeliće svoje potencijalne m e n t a l n e sposobnosti m o ž e biti obrazovni sustav koji stavlja veliki naglasak na testiranje. Svi oni pristupaju nesvjesnim izvorima na ra­ zličite načine. jer su polazišna stanja. Ne znaju što im treba i gdje to m o g u pronaći. Najvećim dijelom individualnost je nesvjesna. Zašto ne odete i ne saznate . 1975.ja joj uvijek ispla­ ćujem višak rada. Lewis Carroll. koje zatim izbijaju na površinu. Svijest nije p o t r e b n a k a k o bi p o t a k n u l a promjene i najčešće ih i ne primjećuje. na koje se m o g u osloniti. John i Richard radili su s M i l t o n o m E r i c k s o n o m 1974. ali nitko ne zna što radi ili kako to radi. Nećete d o b r o igrati tenis a k o je vaša svijest p r i p r e ­ mljena za šah. O n a sadrži materijal potreban za promjene.stanje u s r e d o t o č e n o s t i na vanjski svijet definitivno je najpogodnije sta­ nje svijesti za prelazak p r e k o ulice . Trans je idealno stanje za otkrivanje i povratak svojim jedinstvenim u n u t a r n j i m izvorima. Svatko tko razvija s l o b o d n e asocijacije na kauču kod psihologa d u b o k o je u stanju usredotočenosti na sebe. D r u g i dio. Nitko vas ne uči kako koristiti svoje u n u ­ tarnje sposobnosti. g o d i n e izašla je knjiga „Obrasci h i p n o t i č k i h t e h n i k a M i l t o n a H. MILTONOV MODEL . Za­ pali su u škripac. različita. g o d i n e k a d a je već stekao veliku reputaciju k a o p r e d š a s n i k h i p n o t e r a p e u t a . Alisa s one strane ogledala G r e g o r y Bateson osjećao je veliki entuzijazam zbog knjige „Stru­ k t u r a magije 1". obavljati razne poslove .rekao je Jajčić Ovalčić . standardizirane rezultate i ostvarivanje ciljeva koje postavljaju d r u g i ljudi. Krajnji cilj bilo koje terapije je da pacijent p o n o v n o p o č n e koristiti svoje izvore. U t i m je idejama vidio veliki potencijal. kao i oni koji glume u geštalt terapiji. Knjige su p o d j e d n a k o posvećene 1 138 139 . Rekao je J o h n u i Richardu: „Ovdje u Phoeni- Najveći broj istraživanja transa i promijenjenih stanja svijesti vršen je u psihoterapijskom okruženju. E r i c k s o n a 1" u izdanju izdavačke kuće M e t a Publications. a i po t o m u što je i m a o o š t r u m o ć zapažanja n e v e r b a l n o g ponašanja. koja je sadržavala m e t a m o d e l . Najveće se promjene odvijaju na nesvjesnoj razini. To p r o m i ­ jenjeno stanje svijesti nastalo je iz vašeg uobičajenog stanja svijesti. Bio je p o z n a t kao senzibilan i uspješan terapeut. tj. Č e s t o n e š t o ne učinite d o b r o jer niste u odgova­ rajućem stanju. g o d i n e . Bio je p r e d s j e d n i k i utemeljitelj A m e r i č k e u d r u g e za kliničku h i p n o z u : m n o g o je p u t o v a o i d r ž a o predavanja i s e m i n a r e po cijeloj zemlji." Bateson je p o z n a v a o tog „ č u d n o g starca" i zakazao im sastanak s njim.zaklju­ čila je Alisa zamišljeno. Nesvjesnim izvorima m o ž e t e pristupiti izravno. izišao je 1977. a t a k o đ e r je v o d i o p r i v a t n u p r a k s u . za izgovaranje brojalice d o k ste u stanju svijesti p o d utjecajem veće količine alkohola. n a p i s a n sa s u a u t o r i c o m Judith DeLozier. samo ako možete doći do nje.M n o g o truda treba uložiti da bi j e d n a riječ nešto značila .ili.Kad smislim neku riječ koja m o ž e imati m n o g o b r o j n a značenja. izazivajući i koriste­ ći vrstu stanja usredotočenosti na sebe p o z n a t o g kao trans. Odličan je terapeut. Svi posjeduju bogatu o s o b n u povijest ispunjenu iskustvima i izvorima xu u Arizoni živi neki čudan starac. Ljudi se obraćaju terapeutima kada im p o n e s t a n e izvora svijesti. jer svi terapeutski pravci koriste u o d r e đ e n o j mjeri trans. Hipnoterapija izričito koristi trans. kojima d o m i n i r a j u različiti p r i m a r n i sustavi.N L P J O S E P H O'CONNOR & JOHN SEYMOUR StSIU P U b L A V L J t_ U S K E DO I U L t N U i I NA VANJiKI bVIJtl I NA SEBE p u n u a u t o m o b i l a u stanju svijesti koje koristite za spavanje . . Iskustvo transa razlikovat će se k o d različitih ljudi. J o h n o v o i Richardovo proučavanje rezul­ tiralo je dvjema knjigama. Trans omogućuje razrješenje problema jer obilazi svijest i stavlja na raspo­ laganje nesvjesne izvore. da se m a l o nasmijete. U transu se d u b o k o unosite u j e d n o o g r a n i č e n o žarište pozornosti.

Odvratili pozornost i iskoristili svijest. Njegov rad na transu i p r o m i j e n j e n i m stanjima svijesti bio je iznenađujući. Za njega su sve reakcije bile važne i korisne." Ovakva vrsta u o p ć e n i h k o m e n t a r a m o ž e se odnositi na sve reakcije. Možete koristiti jezik dovoljno n e o d r e đ e n o kako bi pacijent p r i d o d a o odgovarajuće značenje. i z m e đ u p o n u đ e n i h m o g u ć n o s t i . Unutarnju smirenost najbolje ćete izazvati govorite li polako. Njegovi doživljaji postaju subjektivniji i terapeuti ih koriste k a o p o v r a t n e informacije k a k o bi produbili stanje transa. To nije p a s i v n o stanje. Opisujući t r e n u t a č n e čulne doživljaje pacijenta. Miltonov m o d e l j e d a n je od n a č i n a na koji m o ž e t e koristiti jezik k a k o biste izazvali stanje transa i pristupili skrivenim izvorima svoje o s o b n o s t i . 1. m n o g i ljudi smatraju lijepim i u g o d n i m osjećajem pasti u trans. Takav n a č i n korištenja jezika p o s t a o je p o z n a t k a o Miltonov m o d e l . Poštovao je i prihvaćao realnost svakog svog pacijenta. reći ćete: „Kad se god želite osjećati u g o d n o s a m o za­ tvorite o č i . već mu odvratiti p o z o r n o s t od njegovog stanja transa. tako da t o č n o opisuje pacijentovo iskustvo. tako da su ga pacijenti mogli shvatiti o n a k o k a k o im je najviše odgovaralo. r a d e naj­ bolje izbore u d a n o m t r e n u t k u . a istodobno dovoditi do stanja transa. osjećajte se u g o d n o i padnite u trans. a John je lijekom rada s njim p o t p u n o preispitao svoje stavove. John G r i n d e r je rekao da je E r i c k s o n daleko najvažniji m o d e l kojeg je i m a o . blagim glasom i uskladite svoj govor s di­ sanjem d r u g e osobe. on p a d a sve dublje u stanje u s r e d o ­ točenosti na sebe. To su sada p r e t p o s t a v k e NLP-a. On je p o š t o v a o nesvjesno biće pacijenta. Bio je to lijep kompliment. m o ž e t e reći nešto poput: „ D o k gledate tapete u boji Miltonov m o d e l j e d a n je od n a č i n a k a k o m o ž e t e upotrijebiti jezik da biste: 140 141 . Njegov je zadatak bio o m o g u ć i t i im veći izbor. pri č e m u rea­ kcije pacijenta upućuju terapeuta na sljedeći korak. N L P je t a k o đ e r doživio preispitivanje. p o m a ž u ć i pacijentima prebroditi p r o b l e m e i otkriti im vlastite izvore. Iskoračili i navodili nečiju stvarnost. dakle o n o što čuju. Postoji suradnja i z m e đ u pacijenta i terapeuta. nego s a m o nefleksibilan terapeut. Smatrao je da do otpora dolazi zbog nedostatka uzvrata. 2. Pacijentu se ne govori što da radi. U stanju transa postoji velika motivacija za učenje iz nesvjesnog na izravan unutarnji način. Ericksonov je rad bio utemeljen na izvjesnom broju ideja koje su zajedničke m n o g i m s e n z i b i l n i m i uspješnim t e r a p e u t i m a . ISKORAK I NAVOĐENJE Milton Erickson umješno je z n a o uspostavljati uzvrat. vide i osjete. Ova m e t o d a slijedi s p o n t a n i r a d mozga. Nije postojao odbojan pacijent. Sve je opisano u o ­ p ć e n i m p o j m o v i m a . Nije u pitanju reći mu što treba m i ­ sliti. Važno je na koji način to radite. Erickson je u m j e š n o koristio jezik na n e o d r e ­ đen način. Kako u o p ć e možete znati što netko misli? Ne možete.Htf_ JUitKM U l U N IN U K Si JUHN i t i M U U K ŠESTO POGIAVLJE_USREDOTOCEN05T NA VANJSKI SVIJU I NA b t B t njihovim p e r c e p t i v n i m filter ima. 3. Petlja je napravljena. Pristupili nesvjesnom i izvorima. Izazvao bi i koristio stanje transa. Kako se pacijentova pažnja neprestance sužava i veže s a m o za nekoliko poticaja. niti ste vi p o d t u đ i m utje­ cajem. U m e t a m o d e l u se radi o pre­ ciznim značenjima. Ne treba reći: „Sada zatvorite oči. Primjerice. kao d o p u n a i s u p r o t n o s t m e t a m o d e l a i njegove preciznosti. Takva vrsta sugestija bit će od najveće koristi teku li rečenice gla­ tko." Umjesto toga. S m a t r a o je da čak i iza najapsurdnijeg p o s t u p k a postoji pozitivna n a m j e r a i da pojedinci. Njima je p r i r o d n o i lako pratiti što govorite. kao i E r i c k s o n o v i m m e t o d a m a . . jer je on otvorio vrata ne s a m o drukčijoj stvarnosti nego i čitavom j e d n o m nizu raznolikih klasa stvarnosti. P o s t u p n i m sugestijama lagano ih uvedite u stanje usredotočenosti na sebe usmjeravajući njihovu p o z o r n o s t u n u t r a . iako je Erickson rekao da su knjige dale m n o g o bolja objašnjenja njegovog rada nego što bi on to b i o u stanju učiniti. s a m o mu se skreće p o z o r n o s t na o n o što već postoji. T a k o đ e r je s m a t r a o da na o d r e đ e n o j razini pojedinci već raspolažu izvorima p o t r e b n i m da bi se promijenili. . j e d n o s t a v n o ćete iskoračiti u njihovu realnost i usuglasi­ ti se s njihovim svijetom.

. sporiji puis i opuštenijeg je lica. TRAGANJE ZA ZNAČENJEM koje v a m se do sada činilo najvažnijim. . šare od svjetla na z i d o v i m a . kakve knjige i kako će doći do promjena? I što će promijeniti. ta će se saznanja odnositi na pitanja o kojima razmišljate. Glagoli miruju n e o d r e đ e n i . predstavlja način sastavljanja rečenica p r e p u n i h izbacivanja. . a koje terapeut ne m o r a ni znati.NLr_JOStrH O'IONNUK & JOHN S t Y M 0 U R itilU rUljLftVLJt U j K C U U l U l C r i u j I W H V H l<i J J M J V I J L 1 1 nH i C D E ispred v a s .. dobit ćete odsječne rečenice. izvrnuta ili u o p ć e n a . . Sugovornik m o r a n a d o p u n i t i detalje i aktivno tražiti značenje onoga što čuje iz svog vlastitog iskustva. Refleksi treptanja i gutanja obično su sporiji ili ih u o p ć e n e m a . proživi ga još j e d a n p u t svojim u n u t a r n j i m č u l o m k a k o bi iz njega n a u č i o nešto novo. u d o b n o s t i stolice. ( K o m u je to d o b r o poznato? Koji ljudi. Sugovorniku dajete okvir i ostavljate ga neka izabere sliku koju će u njega staviti. D o k sjedite i dok se osjećate spokojnim i s m i r e n i m . Ne trebate tragati po svom m o z g u k a k o biste shvatili o n o što čujete: s a m o pitajte svog sugovornika da v a m detaljno objasni. Miltonov m o d e l je zrcalo m e t a m o đ e l a . . Stvara se osjećaj smirenosti i opuštenosti. i ako radite na o d r e đ e n o m p r o b l e m u . vaše razumijevanje potencijala ovakve vrste korištenja jezika povećava se. Tada zamolite njegovo nesvjesno da znanje iskoristi o n d a kada mu b u d e potrebno. Kada sugovornik p r i d o d a sadržaj. podizanja i spuštanja vaših g r u d i . . Isto tako imeničke fraze m o g u biti u o p ć e n e ili u p o t p u n o s t i izosta­ vljene. To radi vaše nesvjesno: svi­ jest je previše spora za ovakav zadatak.i" i „dok" k a k o u primjeru tečno povezuju sugesti­ je d o k spominjete nešto što se d o g a đ a (vaš glas) i povezujete s o n i m što želite da se dogodi (padanje u trans). D r u g i m riječima. . .. . O M E T A N J E I KORIŠTENJE SVIJESTI Važno p o d r u č j e u Miltonovom m o d e l u je izostavljanje informacija i upošljavanje svijesti da dopunjuje p r a z n i n e koristeći uskladištena iskustva iz prošlosti.. Zamolite ga neka izabere n e k o važno iskustvo iz prošlosti. jer je svaka nominalizacija u ovoj rečenici tiskana kurzivom. i dok čujete glasove djece koja se v a n i igraju. sami m o r a t e razmisliti i izabrati iskustvo 142 143 . a i disanje je sporije. d o k postajete svjesni svog disanja. Što v a m se više sviđa? O s o b a u transu obično je m i r n a . . Pisanje je p o p u t govora: u g l a đ e n o ili isprekidano.. ima zatvorene oči. Ovakva ispitivanja vršite sve vrijeme k a k o biste shvatili što n a m d r u g i govore i u p o t p u n o s t i se upotrebljavaju u stanju transa. Jednostavno je smisliti n e o d r e đ e n e naputke. u što će se pretvoriti?) M e t a m o d e l vas drži u stanju usredotočenosti na vanjski svijet. Stoga će rečenica: „Ljudi m o g u usvajati znanja" izazvati ideje o o d r e ­ đ e n i m znanjima koje možete usvojiti. koliko ste d u b o k o u t r a n s . sigurni ste d a j e vašim riječima p r i d o d a o najvažnije i najneposrednije značenje. izvrtanja i uopćavanja. Zamislite da vam je rečeno k a k o v a m se u prošlosti dogodilo nešto važno. Terapeut m o ž e iskoristiti unaprijed dogovorene z n a k o ­ ve k a k o bi vratio pacijenta iz transa ili ga m o ž e povratiti iz transa svojim riječima." Zapazite veznike . D o k razmišljate o t o m u kada ste poslje­ dnji put čuli da netko komunicira koristeći n e o d r e đ e n e glagole. tako da pacijent m o ž e izabrati odgovarajuće iskustvo i naučiti iz njega. Jeste li ikada pročitali n e k o n e o d r e đ e n o pitanje i pokušali shvatiti što bi m o g l o značiti? Nominalizacijama se izostavlja veliki dio informacija. d o k slušate moj glas i pitate s e .. Što manje spominjete t o č n o o d r e ­ đ e n e stvari. N a d a m se da je to jasno. manja je vjerojatnost da ćete doći do sukoba s iskustvima d r u g i h ljudi. . . D o b r o je p o z n a t o da neki ljudi m o g u čitati knjige i ostvarivati promjene. Bitno je s a m o značenje koje pacijent pridaje. težine vaših stopala na p o d u .. stvarate kontekst sa što je m o g u ć e manje sadržaja. A k o ne koristite prijelaze. Nije v a m rečeno što. Bit će izoli­ r a n e j e d n a od d r u g e i stoga manje korisne. M e t a m o ­ del spašava informaciju koja je bila izbrisana. a m o ž e se i s p o n t a n o vratiti u n o r m a l n o stanje svi­ jesti s m a t r a li njegovo nesvjesno to p o t r e b n i m . već ušli. m o ­ žda ćete se sjetiti osjećaja zbunjenosti kojeg ste doživjeli i kako ste morali tragati za vlastitim značenjem da bi ova rečenica dobila neki smisao..

Recimo: „Iz svake si­ tuacije m o ž e se nešto naučiti. pak." (Vi ste opušteni. to će vas potaći a da ne n a m e ć e nikakvu radnju." (Dakle. Drukčije je s rečenicom: „Lako ćete m o ć i opustiti se u toj stolici. raciona­ lan način." Ili: „Zar ne shvaćate da nesvjesno uvijek ima neki cilj?" M o d a l n i o p e r a t o r i vjerojatnosti t a k o đ e r su korisni. Informacija p r o ­ lazi kroz vezivno tkivo. Izjave ne smiju biti do kraja o d r e ­ đ e n e . Kako m o z a k obraduje jezik i k a k o p o s t u p a s tim umješno obliko­ v a n i m n e o d r e đ e n i m f o r m a m a jezika? Prednja strana mozga. vaše nesvjesno uči. n e p o s r e d n o ispod razine naše svijesti." U uspoređivanju se također može izostavljati: „Bolje je pasti u dublji trans. Rečenice Miltona Ericksona bile su toliko neodređene da je svih sedam plus ili m i n u s dva elementa svjesne pozornosti bilo zauzeto 144 145 . ljudi ove su funkcije rasprostranjene u obje polutke.) Prijelazi (i. Unaprijed odre­ dite pretpostavku za koju ne želite da b u d e preispitivana." Ili: „Želite li pasti u trans sada ili kasnije?" (Dakle. „Ne m o ž e t e shvatiti k a k o vas gledanje u svjetlo d o v o d i u dublji t r a n s . Čini se da je više uključena kada su u pitanju zvuk. U o p ć e n e izjave koje se o d n o ­ se na o n o što s u g o v o r n i k najvjerojatnije misli služe za iskorak u njegovo iskustvo i navođenje. vaša će se ruka podići i vi čekate znak. a n e d o m i n a n t n a s nesvjesnom razinom: no to je p o j e d n o ­ stavljena podjela. Ovakva podjela funkcija i z m e đ u polutki pokazala se t o č n o m u više od devedeset posto populacije. C o r p u s callosum." To bi bila previše izravna sugestija č i m e biste p o t a k n u l i d r u g u o s o b u da o p o v r g n e izjavu.) „Kada vam se p o d i g n e ruka. a o desnoj stra­ ni mozga kako obraduje jednostavna značenja. Obrasci Miltonova modela ometaju svijest time što pretrpavaju desnu polutku. jer se neće uklopiti u m o d e l . „Zaista mi je drago što te vidim tako opu­ štenog. D o m i n a n t n a polutka identificira se sa svjesnom ra­ z i n o m . E k s p e r i m e n t i u kojima je mjerena aktivnost obaju hemisfera u oba­ vljanju zadataka pokazali su da imaju različite. " O v o t a k o đ e r pretpostavlja k a k o p r o m a t r a n j e svjetla dovodi do dubljeg transa. Kod nekih. LIJEVA I D E S N A P O L U T K A M O Z G A „ M o ž d a se pitate kada ćete pasti u trans. veliki mozak. Ljudi obično reagiraju na sugestije tako što izvršavaju p o t i ­ cajne radnje." (Dakle. ali k o m p l e m e n t a r n e funkcije. D o k a z a n o je da n e d o m i n a n t n a polutka također upravlja jezičnim s p o s o b n o s t i m a . u najmanju r u k u . primjerice: „ P r o m a t r a n j e te slike dovest će vas u trans." I usporedbe i sudovi dobar su način za stvaranje pretpostavke. Korisno je razmišljati o našoj lijevoj strani mozga kako vlada razumijevanjem jezika na svjesnoj razini." (Dakle. Jači je oblik a k o koristite glagol „dovesti".) „Pitam se shvaćate li koliko ste opušteni. " T a k o đ e r se koriste univerzalni kvantifikatori." Siguran s a m da ste znatiželjni k a k o čitanje misli m o ž e biti upleteno u ovaj m o d e l korištenja jezika. Za j e d a n manji broj (obično ljevoru­ kih) funkcije su obrnute: desna polutka obrađuje jezik. moraju razmisliti o t o m u .) „Možete se opustiti dok vas nesvjesno uči. uglavnom jednostavnijim značenjima i o s n o v n o m g r a m a t i k o m . sveobuhvatnije i intuitivnije obrađuje informacije. dok. podijeljen je na dvije polutke ili hemisfere. Primjerice: „ M o ž d a se pitate k a k o izgleda stanje t r a n s a ? " Ili: „Počinjete preispitivati neke stvari koje vam g o v o r i m . Na primjer: „Ne m o ž e t e otvoriti oči. Informacije obrađuje na analitički. bit ćete u transu. samo je pitanje kada. to će biti očekivani znak. kada.) „Možete uživati u t o m u što se opuštate i ne morate pamtiti." Kažete li da nešto možete. vizualizacija i zadatci koji p o d r a ­ zumijevaju uspoređivanje i p o s t u p n e promjene. kako. To pred­ stavlja učinkovit način izazivanja i korištenja transa. vi ste opušteni i ne pamtite. za vrijeme) koji služe za povezivanje izjava blaži su oblik uzroka i posljedice. poznata kao n e d o m i n a n t n a hemisfera. Desna polutka.Sudovi se m o g u koristiti. Ili. Lijeva polutka obično je poznata k a o d o m i n a n t n a h e m i ­ sfera i obraduje jezik.

primjerice: „Fasci­ nirajući ljudi m o g u biti komplicirani". U p o r a b a jezičnih n e o d r e đ e n o s t i j e d n a je od m e t o d a . Slušatelji to m o ž d a svjesno nc p r i m j e ć u j u a k o su te n o t e j a k o u d a l j e n e j e d n a od d r u g e . D r u g i bi primjer bio. Rekao je: „Jesam. p o b r i n u o se da dijete baš to p o n o v i .. 147 . Primjerice: „Ne zaboravite. Nesvjesno ne obrađuje lingvističke nega­ cije i j e d n o s t a v n o ih ignorira. G l a z b e n i c i obilježa­ vaju v a ž n e n o t e u skladbi na različite n a č i n e k a k o bi dobili m e l o ­ diju. Jedan od polaznika prišao mi je n a k o n predavanja i tijekom razgovora upitao sam ga je li čuo za obrazac citata. Za ove je jezične obli­ ke p o t r e b n o izvjesno vrijeme za razvrstavanje i o n i p o t p u n o angaži­ raju lijevu m o ž d a n u polutku. Treća vrsta zove se interpunkcijska dvosmislenost. no sve to p r i d o n o s i u g o d n o s t i i v r i j e d n o s t i . PRISTUPANJE NESVJESNOM I IZVORIMA Erickson. j e d n o s t a v n e p o r u k e koje su p o s e b n o naglašene ići će na d e s n u stranu. H o d a o s a m ulicom prije nekoliko tjedana kada mi je prišao neki n e z n a n a c i upitao m e : 'Zar nije taj obrazac zanimljiv?'" Negacije se t a k o đ e r uklapaju u te obrasce. Ovakva vrsta dvosmislenosti radi se korištenjem glagola s n a s t a v k o m . Najlakši način da to učinite je ispričati p r i č u u kojoj n e t k o d r u g i kaže o n o što ustvari vi želite reći. Pitam se razumijete li u p o t p u n o s t i koliko je ovaj obrazac profinjen i elegantan način skupljanja informacija? Postoji m e n t a l n i obrazac p o z n a t k a o citat. j a č i n u i p r a v a c glasa: bolje je p o s t u p n o mijenjati te aspekte n e g o stvarne riječi koje su odvojene j e d n e od d r u g i h . N a d a m se da možete čuti da čitate ovu knjigu. Označavanje važnih riječi glasom i gestama svjesno je korištenje onoga što s p o n t a n o č i n i m o sve vrijeme tijekom najobičnijeg razgovora." Označio bi uklopljenu zapovijed p o m i c a n j e m svoje glave kada bi izgovarao ri­ ječi o z n a č e n e kurzivom. " Teško je ispraviti/napisati fonološke dvosmislenosti. M o ž e t e reći bilo što ako to smjestite u kontekst naglašavajući da to nije o n o što vi govorite. Budući da je d e s n a p o l u t k a u stanju shvatiti j e d n o s t a v n e jezične oblike. Druga vrsta višeznačnosti sintaktičke je naravi. Postoji m n o g o načina iskorištavanje jezika za zbunjivanje i ometanje lijeve polutke. M o ž e se uočiti o d r e đ e n a sličnost s g l a z b o m .N L P J O S E P H 0 C O N N O R & J O H N 51 Y m 0 U K SESIO POGLAVLJE USREDOTOČENOST NA VANJSKI SVIJET I NA SEBE traženjem i razvrstavanjem mogućih značenja. Zanimljivo je kako se to dogodilo. i to na neki način izdvojite iz ostatka priče. O n o što govo­ rite m o ž e zvučati dvosmisleno. iskustvo ih ne poznaje. to će označiti kurzivom.. nego će navesti sugovornika na p r o ­ vjeru jesu li mu r u k e tople. To m o ž e t e upotrijebiti da biste obilježili upute ili pitanja za nesvjesnu razinu.. Roditelj ili n a s t a v n i k koji upozori dijete da nešto ne smije učiniti.kreći/kreč i . Kad v a m autor želi ugoditi i želi da nešto pročitate na ovoj stranici. . Nije izravno pitanje. koji je u j e d n o m razdoblju svog života bio vezan za invalid­ ska kolica. umješno je pomjerao glavu da bi izgledalo kao da pojedini dijelovi o n o g a što govori dolaze iz različitih pravaca. Je li do vas stigla p o r u k a koja je u nju u g r a đ e n a ? Na isti se način riječi m o g u obilježiti o d r e đ e n i m t o n o m glasa kako biste skrenuli pozornost na zapovijed koja je uklopljena u vaše riječi. To me podsjeća na vrijeme kada sam držao predavanje o ovim obra­ scima. U p r e t h o d n o j rečenici riječ zvučati d o b a r je primjer riječi koja ima dva značenja. .. a o n e i z m e đ u njih zanimljive. Pojedine dijelo­ ve o n o g što govorite možete obilježiti drukčijim t o n o m ili gestama. „Je li to bilo uzbuđenje (Uz buđenje)". Postoji više načina za davanje ovakve vrste naglaska. D e s n a p o l u t k a osjetljiva je na t o n . M n o g e riječi imaju različita značenja. N e m a p o t r e b e da znaju koja sredstva rabi izviđač. Takve će p o r u k e zaobići lijevu p o l u t k u i svijest će ih rijetko k a d a p r e p o z n a t i . O n a je više osjetljiva na k o n t e k s t p o r u k e nego na verbalni sadržaj. ali zvuče isto: . Negacije postoje s a m o u jeziku. Na isti način možete u m e t n u t i pitanje u j e d n u dugačku rečenicu: „Pitam se kako znaš koja ti je ruka toplija?" To t a k o đ e r sadrži pre­ tpostavku. da pročitate veo­ ma pozorno o d r e đ e n u rečenicu. U knjigama to postižemo u p o r a b o m kurziva. a počinju i završavaju istom riječju/istim riječima.ć i i k o n s t r u i r a n j e m rečeni­ ce u kojoj nije j a s n o ima li on ulogu pridjeva ili glagola. ne m o r a t e zatvoriti oči kako biste pali u trans. Niječne zapovijedi funkcioniraju p o ­ p u t pozitivnih zapovijedi. Dvije rečenice teku usporedo.

lijep kao slika. velik kao trokrilni ormar. Kao takvo. a ne: „Pazi da se ne posklizneš!" Posljednji o b r a z a c koji ć e m o ovdje obraditi zove se postulati razgo­ vora. Tada će m e ­ tafora odjekivati u vašem nesvjesnom i p o k r e n u t i njegove izvore. Ra- 148 149 . alegorija i parabola. Neki d r u g i primjeri su: „Jesu li vrata još uvijek o t v o r e n a ? " (Zatvorite vrata. elementi priče moraju stajati u istom m e đ u s o b n o m o d n o s u k a o i e l e m e n t i p r o b l e m a . a d r u g i bi o d g o v o r i o : „Ne. . ali dobra j e d n o s t a v n a metafora m o ž e pojasniti n e p o z n a t o .N L H . n o t e k o m b i n i r a m o u a k o r d e . Kako biste napravili uspješnu m e t a f o r u . sinestezija. Nesvjesno dobiva p o r u k u i počinje s n u ž n i m p r o m j e n a m a . Snovi koriste slikovitost i metaforu: je­ d n a stvar m o ž e predstavljati d r u g u jer imaju neke zajedničke o s o ­ bine. no melodija će i dalje biti ista o s t a n u li n o t e u istom m e ­ đ u s o b n o m o d n o s u i na istoj u d a l j e n o s t i k a o i u izvornoj melodiji. G l a z b a nosi značenje na drukčijoj razini u u s p o r e d b i s j e z i k o m . Jedan bi r e k a o : „Ne postoji n e š t o k a o hipnoza". predstavlja izvrstan način komunikacije s n e k i m tko je u stanju transa. o n u koja će ukazivati na p u t ka rješenju nekog p r o b l e m a . sada.) Ovi se obrasci rabe sve vrijeme u s v a k o d n e v n i m r a z g o v o r i m a i svi reagiraju na njih. m o ž e t e ih selektivno koristiti i i m a t i veći izbor n a č i n a k a k o reagirati na njih. Jednostavne metafore čine j e d n o s t a v n e usporedbe: bijela kao plahta. Na j e d n o j dubljoj razini. G l a z b e n i r i t a m je duljina različitih nota u r e l a t i v n o m o d n o s u na ostale. Metafora komunicira p o s r e d n o . povezujući ga s nečim što već z n a m o . Primjerice: „Bi li m o g a o iznijeti s m e ­ će?" nije b u k v a l n o pitanje jeste li fizički s p o s o b n i to obaviti. To su pitanja koja doslovce zahtijevaju s a m o d a / n e odgovor. METAFORA Nesvjesno shvaća o d n o s e . lijeva se p o l u t k a n e m a za što uhvatiti. A k o za njih z n a t e . Složene su metafore priče s više razina značenja. do opširnih priča. Stvaranje metafore je kao skladanje glazbe: metafora utječe na nas na isti n a č i n k a o i glazba. od j e d n o s t a v n e u s p o r e d b e ili uspoređivanja po sličnosti. Pripovijedanje pretpostavlja vladanje vještinom Miltonova modela. pa čak i više od toga. J U b b H H U'lUNNUK & JUHN SEYMOUR ŠESTO P0GLAVLJE_USREDOTOCENOST NA V A N J S K I SVIJET I NA SEBE A k r o b a t u na k o n o p c u treba reći: „Budi pažljiv!". Riječ metafora ovdje koristimo na uopćen način kako bismo njome obuhvatili svaku priču ili jezičnu figuru koja podrazumijeva uspore­ đivanje. sve je h i p n o z a ! " A k o je h i ­ p n o z a s a m o d r u g a riječ za v i š e z n a č a n . već to od vas zahtijeva. Erickson je često koristio metafore u radu sa svojim pacijentima.) „Je li postavljen stol?" (Postavite stol. usidravanje. Pričanje priče na profinjen način o m e t a svijest i aktivira nesvjesno traganje za znače­ njima i izvorima. utjecajan razgovor. a opet p o t i č u n e k o ponašanje. a nizovi a k o r d a stoje u o d r e đ e n o m m e đ u s o b n o m o d n o s u . . P r o d i r e i z r a v n o u nesvjesno. John i R i c h a r d suprotstavljali bi se j e d a n d r u g o m na p r e d a v a n j i m a baš z a t o š t o su ti obrasci toliko p o z n a t i . trans i lagani prijelazi. Za d o b r u priču p o t r e b n i su svi obrasci: iskoračenje i navođenje. Melodija se sastoji od n o t a koje stoje u m e đ u s o b n i m o d n o s i m a : m o ž e t e i h premještati gore-dolje n a lje­ stvici. izgleda k a o da s m o svi mi h i p n o t i č a r i i n e p r e s t a n o p a d a m o i i z l a z i m o iz t r a n s a . M n o g i od ovih izraza p r e o ­ bražavaju se u klišeje.

p o z n a t po svom filmskom i kazališnom umijeću. čuti i osjetiti. Naravno. Razvojna nit priče zabavlja lijevu polutku. A sada izaberite odgovarajući kontekst za priču. koji želim učiniti na najbolji mogući način. ali tako da o d n o s ostane isti. Uživao sam u tim trenut­ cima. potkraj ljeta. „Pa". p r v o t r e b a t e ispitati željeno stanje slu­ šatelja. onaj koji će zanima­ ti d r u g e ljude i zamijenite sve elemente problemskog stanja d r u g i m elementima. Potražio sam svog prijate­ lja i razgovarali s m o do s u m r a k a . mjesta. a d r u g e opet previše t n o je vladao ravnotežom i bio je v e o m a elegantan na žici. Osjećaj je bio veličanstven. odgovorio mi je. Na taj način izbjega­ vam n e u g o d n a iznenađenja.ljude. srevši m n o g e zanimljive ljude. Volio sam šarenilo cirkusa. odgovorio sam. Jednog p o p o d n e v a . To me je podsjetilo na vrijeme m o g dječaštva. Jedne je večeri jedan od očevih gostiju bio i j e d a n dobar glumac. „svaki izlazak na žicu s m a t r a m najvažnijim u životu. J e d n o m sam radio s pacijentom koji se b r i n u o zbog nedostatka ra­ vnoteže u svom životu. odgovorio je glumac. radnje. ekstravaganciju i uzbu­ đenje. Svaki nastup pažljivo p l a n i r a m .ne zaboravite sustave predstava i submodalitete različitih elemenata. malo. očistim svoj um od svih misli i isključim svoju pažnju. ali ovo ne. d o b r o pripremljenim." To baš i nije bio odgovor kakav sam želio čuti u tom trenutku iako. prije nego što to učinim. „Ja uvijek gubim ravnotežu. Samo što to k o n t r o - 150 151 . „Nikada n i s a m primijetio da ste izgubili ravnotežu". n e ć u pokušati stvoriti m e t o d u koja bi bila značajna za vas čitatelje. k a o d a j e zadnji. Kasnije te večeri netko od gostiju upitao ga je u čemu je tajna njego­ vog izvanrednog umijeća. P o z o r n o biram što ću nositi. a p o r u k a odlazi do nesvjesnog. rastužio sam se jer se cirkus s p r e m a o idućeg dana otići u drugi grad. Sve to u č i n i m ranije. vrijeme . Bilo mu je teško donijeti odluke o n e k i m va­ ž n i m pitanjima vezanim za sadašnjost: b r i n u o se što izvjesnim p r o ­ jektima posvećuje p u n o energije. p a m t i m sve što mi je tada rekao. „Prvo". jesti i kako ću izgledati. vodeći razgovoPojedine svoje pothvate smatrao je loše pripremljenim. „veoma je za­ nimljivo što sam m n o g o naučio postavljajući baš to pitanje u svojoj mladosti. Bio sam očaran njegovim umijećem i ozračjem opasnosti koje je lebdjelo oko njega jer je rijetko koristio zaštitnu mrežu. izvodim uspješan hod. Radnju gradite tako da ima isti oblik kao sadašnje stanje i da v e z a n o m strategijom vodi ka razrje­ šenju. O v o je s a m o primjer stvaranja m e t o d e . č u d n o . rekao je. Moj otac bio je redatelj i m n o g e su p o z n a t e osobe dolazile k n a m a na večeru. sklad i obrasce Mitonova modela koje koristi pripovjedač.N L P _ J O S E P H O'CONNOR & JOHN SEYMOUR ŠESTO P 0 G L A V L J E _ U S R E D O T O C E N O S T N A V A N J S K I S V I J E T I N A S E B E dnja m o r a biti ( p s i h o ) l o g i č n a i u s k l a đ e n a s i s k u s t v o m slušatelja. Jedan od mojih idola bio je akrobat na žici j e d n o g p o z n a t o g putujućeg cirkusa: nevjeroja­ Razvrstajte elemente oba stanja . Kada sam na žici. re o najrazličitijim t e m a m a do kasno u noć. On je bio moj idol i uživao s a m slušajući ga dok je pričao. M n o g e stvari r a d i m iz navike. zamišljajući što će ona vidjeti. Metafora će biti p r i č a o p u t o v a n j u od j e d n o g do d r u g o g stanja. promatrajući p r i t o m što ću vidjeti. a d r u g i m a . Učio sam svirati gitaru i moji su mi roditelji p o n e k a d dopuštali da o s t a n e m dokasna k a k o bih njihovim gostima svirao poslije večere. Zamišljao sam se pod svjetlima reflektora i kako dobivam ve­ liki pljesak publike. pak. Možda bih ovaj proces m o g a o ilustrirati primjerom iako tiskane ri­ ječi gube intonaciju. predmete. još dok sam na zemlji. K a k o biste napravili p r i č u . U to sam vrijeme j e d i n o želio biti p o p u t njega: htio s a m se pridružiti cirkusu i pitao sam ga u č e m u je tajna njegovog umijeća. „Ti misliš da ja nikada ne gubim ravnotežu?" upitao m e . što ću čuti i k a k o ću se osjećati. Također se stavljam na mjesto publike. U mislima. „Griješiš". buku. Sprijateljili s m o se j e d n o g ljeta.

D o k je tražio č a m a c ." „ O n d a i Bog m o r a postojati!" uzviknu princ." (Iz The Magus Johna Fovvlesa) N e k a d a v e o m a d a v n o živio je j e d a n princ koji je u sve vjerovao. jer si ti mađioničar." „ N e m a istine izvan magije". „Ne postoje pravi otoci. No. na istu obalu." „Vidiš. „Dakle. Ova predivna priča p u n o govori o NLP-u. reče mu otac." P o t o m se princ vratio u susjednu zemlju." „Vidio s a m ih!" „Reci mi k a k o je Bog bio o b u č e n ? " „Bog je bio u večernjem odijelu. Kralj se smješkao. U kraljevstvu tvoga oca ima m n o g o otoka i m n o g o princeza. Kralj magijom pozva smrt." „ja primjenjujem ista načela kada glumim". „Da. kralj. „Vidio sam otoke. gdje je opet susreo čovjeka u večernjem odijelu. Ugledavši oca. Sjeti se divnih. je li istina da nisi pravi kralj. reče on. prave princeze niti postoji pravi Bog. nije vje­ rovao u otoke i nije vjerovao u Boga. Princ u s t u k n u . „Ja s a m Bog". „Oče. m o j sine. i nestvarnih. „Jesu li ovo pravi otoci?" upitao je m l a d i princ. „To je uniforma mađioničara. Princ je bio veoma tužan. „Jako dobro". Neka odzvanja u vašem nesvjesnom. Na kraju. k a o niti bilo kakvog z n a k a o Bogu. a na t i m o t o c i m a č u d n a i uzbudljiva bića koja se nije usudio i m e n o ­ vati. „Ubit ću se!" reče.liram u granicama koje sam sam postavio. ali nestvarnih otoka. Kada završim s h o d a n j e m . N o . „ M o g u se p o m i r i t i s tim." „Onda je čovjek na obali bio Bog. ali više nećeš. Ravnoteža nije nešto što se posjeduje." Čovjek na obali smješkao se. „Moj otac. Ne bih m o g a o h o d a t i po žici kada ne bih gubio ravnotežu cijelo vrijeme. „Žalim te. kao što klaunovi imaju lažan nos. s a m o nije vjerovao u tri stvari. tvoj te je otac opčinio. Smrt stade na vratima i pozva princa sebi. željeli bismo vas ostaviti s pričom iz r o m a n a Johna Fowlesa„Čarobnjak"." Princ se zamišljen vratio kući. rekao mu je da te stvari ne postoje." „Sada m o r a m čuti pravu istinu. reče kralj. Stigao je do susjedne zemlje. ja ga u cijelosti p o n a ­ vljam kako bih vidio m o g u li naučiti nešto iz toga. d o d a o je moj idol. nego s a m o čarobnjak?" Kralj se o s m j e h n u o i zavrnuo rukave. Njegov otac. na obali mu je prišao čovjek u večernjem odijelu. to su pravi otoci". ja sam samo čarobnjak. razočarano reče mladi princ.t a m o . sine moj. „A ova č u d n a i uzbudljiva bića?" „To su sve prave i istinske princeze. vidio s a m Boga". zato ih ne m o ž e š vi­ djeti. niti otoka nije bilo u zemlji njegova oca. rekao mi je tko si ti". ali divnih princeza. M l a d i je p r i n c vjerovao ocu. reče mu čovjek u večernjoj odjeći. prijekorno reče princ. stari kralj. vidio sam princeza. Sada z n a m da o n o nisu pravi otoci niti prave princeze. „Prošli si me p u t o b m a n u o . sa svake obale vidio o t o k e . „Naravno. odgovori čovjek u večernjem odijelu." „Jesu li mu rukavi bili zavrnuti?" Princ se sjetio da jesu. j e d n o g je d a n a p r i n c pobjegao iz palače. i to čas na jednoj. vratio si se". Mladi se princ vratio kući što je brže m o g a o . b u d u ć i da u njegovoj zemlji nije bilo princeza. pogledao ga je ravno u oči. Prevario te je. no ne zabora­ vite da je to s a m o jedan od načina na koji m o ž e m o govoriti o NLP u. Nije vjerovao u princeze. kralj. 152 153 . mladi čovječe. na svoje iznenađenje. čas na drugoj strani. A p o t o m ga posve zaboravljam. To je stanje koje zahtijeva kontrolirane p o k r e t e a m o . T a m o je. istinu izvan magije. PRINC I ČAROBNJAK Kralj se nije uzbudio. i ti postaješ čarobnjak." „Čovjek na obali bio je neki drugi čarobnjak.

. sve što d o d i m e t e pretvara u zlato. a bitno je? 154 155 . Uokvirio je nesretan slučaj tako da prije predstavlja poticaj nego ograničenje. Sposobnost p o n o v n o g uokvirivanja događaja pruža vam slobodu i izbor. vještine Govorne Evo nekoliko primjera različitih točaka gledišta u povodu iste izjave: „Moj posao loše ide i osjećam se utučeno zbog toga. Događaji se zbivaju. savjetovao se s nekoliko liječnika i fiziote­ rapeuta te otkrio kako funkcioniraju mišići i ligamenti koljena. a on u boljoj tjelesnoj kondiciji i boljeg zdravstvenog stanja. Je li to bio nesretan slučaj. Promijenio je navike U držanju tijela koje su prvenstveno dovele do oslabljivanja koljena. a o d n o s i zvijezda i planeta utjecali su na pojedinačne sudbine. Žaba m o ž e postati princ. Primijenite na sebe: Možda sebe dovodite u stanje utučenosti r a z m i ­ šljajući na taj način. Poja­ vama pridajemo značenja naučena iz kulture i odgoja. D o b r o je poznat primjer čovjeka koji se p r o b u d i o jedne noći jer ga je ubola zahrđala o p r u g a starog m a d r a c a . O n o što na prvi pogled donosi nesreću. Sam je osmislio p r o g r a m oporavka i za šest mjeseci njegovo je koljeno bilo jače nego prije. Netko koga d o b r o poznajemo p a o je i zadobio tešku ozljedu koljena. „Ne postoji ništa s a m o po sebi d o b r o niti loše. Izumitelji p o n o v n o uokviruju. Kletva je prerušeni blagoslov. Metafore su s a m o sredstvo p o n o v n o g uokvirivanja. Ozljeda koljena bila je veoma korisna. a bila je suša. D o b r u vijest ako je došlo do prekida utakmice u trenutku kada vaš kriket klub zamalo nije izgu­ bio. " Bajke su lijepi primjeri novog uokvi­ rivanja. u velikoj ste nevolji." William Shakespeare Ljudski je r o d oduvijek tragao za značenjima. To je bilo bolno. a p o t o m ga iznenada i dra­ m a t i č n o promijene. pak. ovisi s a m o o točki gledišta. Ako se. Kada promijenite okvir." Uopćite: Možda se inače osjećate utučeno. . mijenjat će se i vaše reakcije i ponašanje. a značilo je i da ne m o ž e igrati skvoš.N O V O UOKVIRIVANJE I TRANSFORMACIJA ZNAČENJA okolnost. a vaš je posao u redu. p o v e ž e m o ih s ostatkom našega života i procijenimo m o g u ć e posljedice. a i potvrđuju da svemir j o š uvijek poštuje zakone koje s m o mu pripisali. Vicevi podrazumijevaju izdvajanje p r e d m e t a ili situacije i njihovo i z n e n a d n o stavljanje u drukčiji kontekst. Od kakve je koristi stara zahrđala opruga (osim što prekida san)? On je od nje napravio zgodan stalak za k u h a n o jaje i na temelju te ideje osnovao je uspješnu tvrtku. Lijepo ih je vidjeti. promijenili ste i značenje. već ga razmišljanje čini takvim. pretvara se u sretnu Bol u leđima Stalak za jaje Vicevi su t a k o đ e r novo uokvirivanje. ali nisu n a m važni sve dok im ne p r i d o d a m o značenje. Elicitirajte vrijednosti ili kriterij: Što smatrate da ide loše u vašem poslu. D o b r u vijest ako ste ratar. Danas znanstvenici ne smatraju pomračenja i k o m e t e nečim o s o b n i m . Kada se značenje mije­ nja. Gdje čovjek m o ž e naći novac k a d god to poželi? Odgovor ćete naći na kraju poglavlja. Sto znači pljusak? Lošu vijest ako ste na o t v o r e n o m bez kabanice. Sre­ ć o m . ili izne­ n a d n o pripisivanje drukčijeg značenja. Ružno pače mladi je labud. Gotovo svi vicevi počinju tako što smještaju događaje u o d r e đ e n i okvir. Pojave astrološke prirode imale su veliko značenje za d r e v n e ljude: k o m e t e su nagovještavale promjene. Čak je bolje igrao skvoš. igru u kojoj je jako uživao. operacija nije bila potrebna. Značenje nekog događaja ovisi o okviru u koji ga smjestite. O n e zapravo go­ vore: „To bi m o g l o značiti t o .

„To je zabavno!" rekla je. Transferencija u psiho­ terapiji m o ž e biti primjer. lakše ćete ih riješiti. P o n o v n o uokvirite kako biste dobili izvjestan prostor za manevriranje. Djevojčica je nekoliko trenutaka ra­ zmišljala o t o m u .. da netko misli da je nešto dobro. Svučete li odjeću nasred p r e p u n e ulice." Pitajte se: „Kada bi to ponašanje bilo korisno?" „Gdje bi takvo ponašanje predstavljalo izvor?" Kada p r o n a đ e t e kontekst u koji se ponašanje uklapa. Redefinirajte: Vaša potištenost mogla bi ukazivati da se osjećate bije­ s n i m zato što posao stavlja pred vas n e r a z u m n e zahtjeve. a nije.. Rezultat promjene: Možda je p o t r e b n o da promijenite posao. Terapeut m o r a iznova uokviriti ponašanje i p o m o ć i pacijentu da razvije i d r u g e obrasce ponašanja. Novo uokvirivanje konteksta najbolje funkcionira u izjavama poput ove: „Ja sam također.U panici sam kad m o r a m poštovati neko rok. Ako. Vremenski okvir: To je samo j e d n o razdoblje. Samo se za mali broj njih ne m o ž e pronaći kontekst u kojem imaju neku vrijednost ili svrhu. NOVO UOKVIRIVANJE SADRŽAJA Sadržaj nekog iskustva može biti sve što izaberete i na što se usre­ dotočite. Nećete biti omiljeni govorite li bizarne laži pri­ jateljima i obitelji.. N o v o uokvirivanje nije gledanje na svijet kroz ružičaste naočale kako bi sve izgledalo zaista d o b r o . a p o t o m joj se lice ozarilo.. Postavljanje daljnjih ciljeva: Možete li naučiti nešto korisno iz toga k a k o v a m p o s a o ide u o v o m e trenutku? Pronađite metaforu: Sliči p o m a l o na situaciju k a o kada ste učili h o ­ dati. izvana gledano. . Problemi ne nestaju sami od sebe. to je obično zato što je osoba u stanju usredotočenosti na sebe i postavila je unutarnji kontekst koji ne odgovara vanjskom svijetu.. u mislima ga možete uvježbavati s a m o u tim situacijama i u m e t n u t i odgovarajuće ponašanje u izvorni kontekst. on je ozbiljnim očinskim glasom objasnio (uzmite u obzir njezine g o d i n e i sposobnost shva­ ćanja) da to znači n a m j e r n o govoriti nešto što nije istinito." G o t o v o svi postupci korisni su u nekoj situaciji.Pozitivni rezultat: Možda će vas natjerati da više radite k a k o biste prevladali određeni problem. ponašanje izgleda č u d n o . ali ćete zato biti popularni koristite li svoju maštu za pisanje uspješnica. ali p r o m a t r a t e li ih sa što više stajališta. na njima se i dalje m o r a raditi. Novo uokvirivanje sadržaja korisno je za izjave p o p u t ovih: „Razljutim se k a d mi se postavljaju zahtjevi" ili . Značenje m o ž e biti što god želite. no to može biti korisno umijeće želite li se otarasiti 156 157 . G e n e r a t o r novog ponašanja tu m o ž e biti od velike koristi. Kada vas p o č n u gurati sile izvan vaše kontrole. ali u nudističkom se k a m p u m o ž e dogoditi da vas uhite ako to ne uči­ nite.. Stavite u novi okvir kako biste vidjeli što time dobivate. Pacijent reagira na terapeuta na isti način na koji je reagirao na roditelje prije m n o g o godina. O n o stoje priliči­ lo djetetu nije korisno odrasloj osobi. Ne p r e p o r u č a se da kao predavač dosađujete publici prisutnoj na predavanju. . Kada je dvogodišnja kći j e d n o g od autora pitala što znači riječ laž. kao i onih koji su zajednički d r u g i m ljudima.. a da to nije u vama uzrokovalo potištenost? Pozitivna namjera: To znači da v a m je stalo do posla. Koraknite dolje: Koji točno dijelovi posla idu loše? Koraknite gore: Kako uopće stoje stvari? Suprotan primjer: Je li vaš posao išao nekad loše. bit ćete uhićeni. vi više nemate m o g u ­ ćnost izbora. i p o t o m na to p o t p u n o zaboravite. proći će. a iskustvo prikažite tako da p o d u p r e ostvarenje vaših k o n a č n i h ciljeva. A neodlučnost? Može biti korisna ako ste neodlu­ čni razbjesniti li se ili n e ." ili „Volio bih da mogu prestati s. Postoje dvije glavne vrste novog uokvirivanja: kontekst i sadržaj N O V O UOKVIRIVANJE KONTEKSTA nepoželjnih slušatelja. „Hajdemo to raditi!" Sljedećih nekoliko trenutaka proveli su govoreći j e d n o d r u g o m e bezočne laži.

Nećete baciti plinske svjetiljke d o k još niste uveli struju. Visoke k a m a t n e stope loše su za o n o g koji pozajmljuje. Čini v a m se da je n e u d o b n a i spora 159 . R a d i m to svakog dana. Mi s m o spoj velikog broja dijelova. koristite li ovaj prašak za pranje. p o t p u n o se posve­ titi j e d n o m pravcu akcije. osim ako ne želite ostati bez svjetla. a jedete li ovaj k r u h . bolji način za­ dovoljenja svoje namjere. Jednostavna nova uokvirivanja najvjerojatnije neće dovesti do dra­ stičnih promjena. M u š k a r a c će m o ž d a pokušati pokazati lju­ bav p r e m a obitelji tako što će m n o g o raditi. Ravnoteža se stalno gubi i čini život zanimljivijim. i sve će vam sličiti na n e p o t r e b n o ometanje. Na ovaj način. Obitelj to doživljava k a o gnjavažu i ne voli takvo ponašanje. Primjerice. D o b r i rezultati u ekonomiji m o g u biti shvaćeni kao izdvojen primjer koji ukazuje na j e d n u opću tendenciju pada. „ n a p r e d u j e m o unatrag. to bi značilo s m r t prijestolnice kao centra zaposlenosti. ali se ne uklapa d o b r o s dijelom vaše osobnosti. ili kao znak napretka." P r o m i d ž b a i prodaja područja su u kojima je novo uokvirivanje ve­ o m a važno. bit ćete sretniji. Vaše m n o g o b r o j n e osobe žive u n e z a v i d n o m savezu u istoj koži. više naših dijelova m o r a biti uključeno. NAMJERA I PONAŠANJE će htjeti da on provodi više v r e m e n a s njima. ovisno o tomu gdje sjedite u D o n j e m d o m u . ne trebate ga p o k u ­ šavati zaustaviti s n a g o m volje. „Ne povlačimo se". rekao je general. ali za ministra vlade z n a k je prosperiteta. N e k i m obrascima ponašanja (dobar primjer je pušenje) postiže se više ciljeva. stoga primjere možete vidjeti svuda gdje pogledate. Primje­ rice. a ne p o b r i n u t i se za te d r u g e potrebe. Ili. Zapitajte se: „Kakvo još značenje to može imati?" „Koja je pozitivna vrijednost tog p o s t u p k a ? " „Kako još m o g u opisati taj p o s t u p a k ? " Politika je par excellence umijeće p o n o v n o g uokvirivanja sadržaja. ostavlja v a k u u m . čak i p o d uvjetom da će zbog toga imali manje novca. To p o ­ m a l o sliči odlasku na putovanje. jer mu pridajete p o z o r n o s t i energiju. znači da brinete za svoju obitelj. kažu da je re­ kao. Želite li se riješiti nekog neželjenog ponašanja. recimo. vi zadržavate p r e d n o s t nekog načina ponašanja. Da se u k l o n e gužve u L o n d o n u . i uve­ du važna pitanja. koji se često nalaze u sukobu." N O V O UOKVIRIVANJE U ŠEST K O R A K A U srcu novog uokvirivanja počiva razlikovanje ponašanja i namjere: što činite. s a m o što m o ž d a nije u skladu s v r e m e n o m . Sva­ ki dio pokušava ostvariti svoj cilj. Teško je odreći se navika. Gužve u p r o ­ m e t u v e o m a su n e u g o d n e ako se n a đ e t e u kojoj. N o v o uokvirivanje p r o ž i m a sve. djelatnik se m o ž e ulizivati n a d r e đ e n o m i očijukati s njim k a k o bi d o b i o povišicu. N L P koristi j e d a n formalniji proces p o ­ n o v n o g uokvirivanja kako bi se zaustavilo neželjeno ponašanje. To je njezin način pokazivanja ljubavi i brige za njih. zapošljava r u k e i održava prijateljstvo s d r u g i m a .Obratite pozornost kako se u p r i m j e r i m a u p o r a b e ovakvih izjava k o ­ riste uzročno-posljedična narušavanja m e t a m o d e l a . znači da ste seksi. neka je žena stalno zabrinuta za svoju obitelj. Ponekad vam vaše ponašanje daje željeni rezultat. metaforom. m o g u biti v e o m a učinkovita. Oglasi su trenutačni okviri za proizvode. Što više dijelova m o ž e t e uskladiti kako bi zajedno radili. ali d o b r e za štediše. Pijete li ovu kavu. ali vas opušta. koju m o r a t e napraviti kada je u pitanju bilo koje p o ­ našanje. onaj koji je više usklađen s ostatkom vaše osobnosti. Pušenje je štetno za zdravlje. Često o n o što činite ne dovodi do željenih rezultata. Iza svakog postupka postoji pozitivna namjera. znači da ste p a m e t n i . Pronađite drugi. inače zašto biste nešto uopće radili? Sve što radite m o d e l i r a n o je p r e m a n e k o m cilju. M o ž d a u n e k i m d r u g i m p r i g o d a m a zapravo nećete znati što pokušavate postići n e k i m postupcima. Proizvodi se prikazuju u najboljem m o g u ć e m svjetlu. Teško je p o t p u n o se uskladiti. To će ga s a m o još više učvrstiti. Članovi obitelji m o ž d a Pružajući bolje alternative. Prestati pušiti. a što je radnja važnija. navodeći Mar­ ka Twainea: „Lako je ostaviti se pušenja. ali ako se p o d u d a r a j u s. ali će i s t o d o b n o mrziti sebe zbog toga. a što zapravo pokušavate ostvariti tim p o s t u p c i m a . O v o je ključna razlika.

Inače. bi li bio voljan to iskušati?" Z n a k „ n e " u o v o m t r e n u t k u značio bi da su v a m se pomiješali znakovi. Nekih ćete m o ž d a biti svjesni. . izvorišnom dijelu. Prvo identificirajte ponašanje ili reakciju koju želite promijeniti. nije p o t r e b n o znati namjeru. Izdvojite pozitivnu namjeru iz obrasca ponašanja 1. pravljenje grimasa i mijenjanje tonaliteta glasa. pretpostavite da je namjera dobra. 2. U procesu novog uokvirivanja ne igra ulogu koje je ponašanje u pita­ nju. Ne pogađate. A p o l o m vam prijatelj kaže da postoje vlakovi i zrakoplovi . ne biste ga trebali p o n o v n o uokvirivati: vi biste s a m o prestali to raditi. ali m o ž e t e cijeniti namjeru. Zamolite dio s kojim radite da priopći svoje pozitivne namje­ re vašem kreativnom. uvijek p o ­ stoji neki nagovještaj koji će izbiti na svjesnoj razini. Kažite dijelu da izabere s a m o o n e za koje s m a t r a da su d o b r i ili bolji od p r v o t n o g ponašanja. neka pronađe nove načine za ostvarenje Udubite se i zapitajte: „ H o ć e li dio koji je odgovoran za X sada k o ­ municirati sa m n o m na svjesnoj razini?" Zapazite kakav ste odgovor dobili. Ni jedan dio iz desne p o ­ lutke ne bi o d b i o takvu p o n u d u . posve blag. uvijek postoji neki nekontrolirani tik. kako bi bili jasni. zvukove i osje­ ćaje. nije p o t r e b n o znati u čemu je problem. Neki će biti dobri. najvjerojatnije 160 161 . To m o ž e biti tajna terapije. Kada su dijelovi u sukobu. Pitajte svoj kreativni dio istog cilja Postojali su trenutci u vašemu životu kada ste bili kreativni i p r e p u n i izvora.drukčija i bolja sredstva kako bi se stiglo na cilj. Uspostavite komunikaciju s dijelom odgovornim za to ponašanje. m o ž e t e istražiti okolnosti p o d kojima bi dio bio voljan kazati vam što namjerava postići. 3. ali nekako se na koncu ustanovi da baš to radim. Držite sva čula o t v o r e n i m a za unutarnje slike. Tražite da vam pošalje znakove j e d a n za d r u g i m . M e đ u t i m . Možete li ponovili taj siguran znak na svjesnoj razini? A k o možete. Odvojite nekoliko trenutaka i zahva­ lite na o n o m e što je taj obrazac ponašanja učinio i stavite j a s n o do znanja da se toga nećete odreći. Zahvalite tom dijelu na informaciji i o n o m u što čini za vas. ali me nešto sprječava. . Usredotočite se i zapitajte dio: „Kad bi na neki d r u g i način m o g a o To obično izgleda ovako: „ Ž e l i m . no nije važno ni ako ne budete. Zahvalite tom dijelu na suradnji. Z n a k je isto što i „ali" u rečenici: „Da. Morate biti pozorni. 4. Kreativni će dio tada m o ć i izmisliti neke d r u g e načine na koje se m o ž e ostvariti ista namjera." A k o radite s n e k i m d r u g i m . . A k o je dogovor na vaše pi­ tanje „ne". ako ne i bolje nego što sada uspijevaš. ponovite pitanje sve dok ne dobijete znak koji ne možete kontrolirati svojom voljom." Ili: „Ne želim ovo raditi. Nastavite sve d o k ne dobijete tri p o t v r d n a znaka. N o v o uokvirivanje u šest koraka d o b r o funkcionira kada postoji je­ d a n dio vas koji vas tjera na ponašanje koje vam se ne sviđa. a radije biste se o d m a r a l i u vrtu? Očigledan način na koji se obznanjuju suprotstavljeni dijelovi su lamanje gla­ vom.konjska zaprega jedini način da stignete t a m o gdje želite. ali dio koji je o d g o v o r a n pripada nesvjesnom. neki i ne tako dobri. . Zvuči č u d n o . Pitajte dio da da jači z n a k za „da" i slabiji za „ne". To m o ž e biti teško ako je ponašanje ( n a z o v i m o ga X) n e u k u s n o . saznat ćete namjeru. Neka potvrdi z n a k o m „da" svaki put kad izabere neki novi način. Na ovom dijelu procesa možete se zadržati koliko god želite. ostvariti svoju namjeru j e d n a k o d o b r o . " Sada je p o t r e b n o tu reakciju pretvoriti u d a / n e znak. ako ne i na­ čin na koji je ostvarena. Moraju biti n e p o s r e d n i i dostupni. i to m o ž e biti iznenađenje za vašu svijest. Kada postoji sukob interesa. a l i . Jeste li se ikada složili s nečijim p l a n o m i i s t o d o b n o osjećali neke sumnje? Kako to utječe na ton vašeg glasa? Možete li kontrolirati osjećaj u želucu kada pristanete raditi nešto. . M o ž e se koristiti i za psihosomatske s i m p t o m e . To ne znači da vam se sviđa takvo ponašanje. Pitajte: „ H o ć e li mi dio koji je o d g o ­ voran za to ponašanje staviti do znanja što pokušava učiniti?" A k o je odgovor znak „da". Da je p o d k o n t r o l o m svijesti. j e d n o s t a v n o pretpostavite da laj dio ima neki cilj koji vam na neki način koristi.

. novo uokvirivanje u šest koraka također koristi vještine prego­ varanja između dijelova jedne osobe. pripada li prošlosti ili budućnosti. Svatko tko prolazi kroz proces u šest koraka bit će u stanju blagog transa. Sada izaberite neko j e d n o s t a v n o ponašanje koje ponavljate gotovo svakog dana. Ma što vrijeme jest. A k o je sve do sada išlo dobro. ne postoji razlog da ne dobijete potvr­ dan znak. Sada razmislite o sva ta četiri primjera. Treće. Jedno je pitanje od sekundarnog značaja: ideja da ma kako nesuvislo ili destruktivno ponašanje bilo. „Kad p o g l e d a m unatrag na događaje. naš subjektivni doži­ vljaj v r e m e n a neprestance se mijenja. češljanje kose. s pozornošću usredotočenom prema unutra. ovisno o t o m u što r a d i m o . N e p o s r e d n o obraduje nekoliko psiholoških pi­ tanja. Provjera ekologije V R E M E N S K A CRTA Ne m o ž e m o biti na nekoj drugoj vremenskoj točki osim u sadašnjo­ sti. Sada zamislite kako ste tu istu stvar učinili prije tjedan dana. pranje ruku. Znate da ste to činili prije pet godina. Uvijek postoji neka svrha: spoj motiva i emocija rijetko je kad skladan. možete se pretvarati da se sjećate toga. prošlosti i b u d u ć n o s t i . Razmislite o l o m u kako ste to činili prije pet godina." Možda slika i pravac zaista imaju nekakve veze s vre­ menom. Vrijeme se u vanjskom svijetu mjeri u pojmovima udaljenosti i kre­ tanja . Kasnije ć e m o navesti neka uopćavanja. ali da biste najprije željeli da koristi nove mogućnosti. možete laj dio koji se opire provesti kroz svih šest koraka procesa novog uokvirivanja. A u sanjarenju i u snovima m o ž e m o bez ikakvih problema preskaka­ ti granice sadašnjosti. Bilo bi teško živjeti s deja vu osjećajem u budućnosti. Ako opet dobijete znak „ne". Primjerice. Ovdje budite detaljni. a m o ž d a u obliku fotografije. Pitajte X dio slaže li se s tim da nekoliko tjedana koristi nove izbore umjesto starih obrazaca ponašanja O v o je iskorak u budućnost. uvjerite taj dio da još uvijek može koristiti staro ponašanje. vrijeme ne teče. 6. Pitajte: „Je li neki drugi dio pro­ našao neke zamjerke mojim novim obrascima izbora?" Budite opre­ zni da v a m znak ne p r o m a k n e . Možda u obliku filma. Sada zamislite k a k o bi to izgledalo kad biste to učinili baš ovoga trenutka. pranje zubi. Potrebno je saznati postoji li neki drugi dio koji bi se b u n i o zbog uvođenja novih obrazaca ponašanja. Potrudite se da novi obrasci naiđu na odobravanje svih zainteresira­ n i h dijelova kako kasnije ne bi došlo do ometanja.. Najvjerojatnije je da ste stvo­ rili vrstu slike za svaki primjer. Drugo je pitanje trans. neki ko­ ristan cilj. pitajte dio neka ga pojača u slučaju da se odnosi na primjedbu. o n o uvijek ima. d o ručkovanje ili gledanje televizije. 5. A k o dobijete niječni z n a k „ne". U idućem ćemo poglavlju razma­ trati pregovaračke vještine koje se koriste u poslovnom kontekstu. U č e m u je razlika u n a č i n i m a na koje mislimo o prošlim i o b u d u ć i m događajima? Možda postoje neki tragovi u t o m m n o š t v u fraza koje i m a m o o vre­ m e n u : „Ne vidim nikakvu budućnost". Da ih gremlini pomiješaju. 162 163 . na nekoj razini. Vrijeme leti ili se vuče. u mislima uvježbavate novo ponašanje u n e k i m b u d u ć i m situacijama. mišljati neki o d r e đ e n i primjer. Kada spavamo.p o m o ć u kazaljke na satu: no kako m o z a k vlada v r e m e n o m ? Mora postojati neki način ili inače ne b i s m o nikada znali j e s m o li ne­ što učinili ili ć e m o tek učiniti. Sada zamislite da to činite za pet godina. a da vi to ne vidite. Nije bitno što ne znate gdje ćete se tada nalaziti. Postoji li neki znak. A sada za tjedan dana. N e m a smisla raditi nešto posve u suprotnosti s našim interesima. Ne trebate za­ Novo uokvirivanje u šest koraka tehnika je koja se koristi u terapiji i razvoju osobnosti.Zahvalite svom kreativnom dijelu kada završite. čega najvjerojatnije n i s m o svjesni. kako biste znali koji je primjer koji? Možda želite sami otkriti kako to činite. s a m o zamislite tu radnju. a vremenski stroj i m a m o u glavi.

Ova dva submodaliteta dobra su kao primjeri p o s t u p n e promjene. koji predstavljaju znakove pristupanja. Prošlost je 164 165 . Opće je poznato da se ljudi usmjereni na budućnost oporavljaju brže. svijetle slike u bliskoj budućnosti. sadašnjosti i b u d u ć n o s t i obično se organiziraju po njihovoj lokaciji. a medicinska su istraživanja to i potvrdila. ali slike iz prošlosti. ovaj način organiziranja vremena povezan je s uobičajenim pokretima očiju. bez dovoljno mjesta između slika budućnosti. Gdje se i kako skladišti vremenska crta. ako je budućnost previše zbijena. Zaista se može vidjeti ima li netko mračnu prošlost ili svijetlu budućnost. stoga ih je teško p r o ­ mijeniti. Ljudi p o ­ nekad razvrstavaju slike nepovezano. Velike. tako što svako sjećanje odvajaju zasebno i koriste određena mjesta za njih. Opet. Uopće.P o n o v n o pogledajte te slike. Primjerice. guće postojanje razlike u submodalitetima u drugim sustavima. to je bliža sadašnjosti. a nekad. Vaša će p r o ­ šlost u t o m slučaju biti važan i utjecajan dio vašeg iskustva. Uzmete li u obzir submodalitete. Postoji m n o g o načina organizira­ nja vlastite vremenske crte. te biste bili orijentirani na budućnost. Uvijek će vam biti na vidiku i odvlačit će vašu pozornost. Što dalje seže u prošlost. Ponekad je korisno zbiti vremensku crtu. Srećom. razvući je. S v r e m e n o m može doći do promjene submodaliteta. a osjećaji jači. svijetlo i raznobojno (ako su to ključni submodaliteti za vas) bilo bi isuviše privlačno i odvlačilo bi najviše pažnje. koja je razlika između njih? Gdje se nalaze u prostoru? Koliko su velike? Koliko svijetle? Koliko izoštrene? Jesu li j e d n a k o obojene? Jesu li p o k r e t n e ili miruju? Koliko su udaljene? U vremenskoj crti teško je uopćavati. i to m o ž e biti objašnjenje toga zašto je ovaj način uobičajen. slika je sve udaljenija. Da postoje velike. ali isto lako je m o - p o m o ć i pri izlječenju nekih ozbiljnih bolesti. a daleka b u d u ć n o s t daleko na kraju crte. Budućnost m o ž e biti razmaknuta daleko ispred vas. M n o g i ljudi koriste vizualni sustav za predstavljanje tijeka sjećanja u v r e m e n u . sve što je veliko. Daleka i izblijedjela prošlost bit će najudaljenija. što je svjetlija slika ili izoštrenije žarište. svaka od njih ima svoje posljedice. to ostavlja posljedice na način razmišljanja. Vremenske crte važne su za osjećaj realnosti. koji će izgledati udaljeni sve dok se iznenada ne približe. pretpostavimo da se vaša prošlost nalazi točno ispred vas. Terapija p o m o ć u vremenske crte mogla bi Slike sa strane m o g u se nagomilati ili razgranati na neki način kako bi bile vidljive i lakše za razvrstavanje. Ne biste bili u stanju planirati neposrednu budućnost. Iako ne postoji pogrešna vremenska crta. Zvu­ kovi mogu biti glasniji ako su bliži sadašnjosti. osim ako promjena nije u skladu s ekologijom. B u d u ­ ćnost se nalazi s vaše d e s n e strane. Tada ćete u razgovoru o sjećanjima zapaziti isprekidane geste koje ne teku glatko. Primjerice. osjetit ćete da ste u vre­ menskoj stisci i izgledat će da sve m o r a t e obaviti odjednom. Prošlost je najvjerojatnije s lijeve strane. pak. zbog čega ćete imati problema oko poštivanja rokova. dugoročno planiranje bilo bi otežano. svijetle slike u dalekoj budućnosti bile bi veoma privlačne i vu­ kle bi vas k sebi.

Vrijeme je novac. b u d u ć n o s t na drugoj. kada se crta v r e m e n a proteže naprijed-natrag.u v r e m e n u " ili arap­ skim v r e m e n o m . tako da su rokovi. Morate okrenuti glavu kako biste je vidjeli. S u b m o d a liteti b u d u ć n o s t i uglavnom na neki način odražavaju tu činjenicu. Druga se vrsta zove . posebice u arapskim zemljama. Prošlost je na jednoj strani. l i n e a r n o m idejom v r e m e n a . a obje su vidljive pred vama. Ljudi „kroz vrijeme" najvjerojatnije će skladištiti svoju prošlost u n e p o v e z a n i m slikama. Može doći do dijeljenja v r e m e n s k e crte ili će slike biti nejasne. tako da užurbanost istog trenutka gubi svo­ ju ulogu. poslovni sastanci i točnost manje važni nego ljudima „kroz vrijeme". O n i su uvijek u sadašnjem trenutku. Ovaj model mjerenja v r e m e n a uobičajen je na istoku. Neizvjesna je.u vremenu" i „kroz vrijeme": Kroz vrijeme U vremenu Istočno Natrag-naprijed Vrijeme se događa sada Ne sve ispred Vrijeme je fleksibilno O b i č n o povezana sjećanja Ne lako važan vremenski raspored Teže ostaju u sadašnjosti Lako se usredotočuju na sadašnjost Zapadnjačko Slijeva n a d e s n o Prošlost/sadašnjost/budućnost Ispred Uređeno bivanje Sjećanja obično nepovezana Važan vremenski raspored 166 167 . tako da je jedan dio (najčešće prošlost) iza vas i nevidljiv. Ova vrsta v r e m e n s k e crte prevladava u p o s l o v n o m svi­ jetu. Na b u d u ć n o s t se više gleda k a o na niz „sadašnjih trenutaka". kada se vremenska crta proteže s jedne na d r u g u stranu. gdje su rokovi u poslovanju fleksibilniji nego u z a p a d n i m zemljama. Sažetak nekih uopćavanja o razlikama između ljudi . P o n e k a d je vremensku crtu p o t r e b n o razvrstati. teško da će neka tehnika dati rezultate.. M n o g e tehnike u NLP terapiji predstavljaju sposobnost kretanja kroz vrijeme. pristupanja izvorima u prošlosti ili stvaranju neodoljive budućnosti..stvarna o n a k o kako b u d u ć n o s t nikada neće biti. što m o ž e živcirati zapadnjake.u v r e m e n u " nemaju tu p r e d n o s t da se i prošlost i b u d u ć n o s t prostiru ispred njih. O s o b e „kroz vrijeme" d o b r o će vladati sekvencijalnom. Budućnost postoji prvenstveno kao potencijal ili mogućnosti. Ljudi . O n i su povezani sa svojim v r e m e n s k i m c r t a m a i veća je vjerojatnost da su njihova sjećanja povezana. A k o pacijent ne vidi b u d u ć n o s t za sebe.. P r v u je nazvao „kroz vrijeme" ili anglo-europskom v r s t o m vremena. Vremenska crta važna je u terapiji. „U" VREMENU I „KROZ" VRIJEME Ted james u svojoj knjizi „Osnove osobnosti" opisuje dvije osnovne vrste v r e m e n s k i h crta. Očekivat će zakazivanje obveza i njihovo točno ispunjavanje. Postoji još više tih „sadašnjih trenutaka" t a m o odakle oni potječu.

rečenice imaju isto zna­ čenje. osjećali ste anksioznost? Jeste li se tako osjećali?" Drugi kaže: „Dakle. Prvi terapeut kaže: „Dakle. O v o je s a m o mali primjer k a k o u p o r a b o m jezika utječemo j e d n i na d r u g e da toga n i s m o ni svjesni. najvjerojatnije ćete napraviti nepovezanu i n e p o k r e t n u sliku.. s o v o m knjigom u ruci? jezik utječe na mozak. zar ne? Sad razmislite o t o m u kako ćete prošetati. Nije lako? Uopće nije.. osjećate anksioznost? Zbog čega se tako osjećate?" Prvi udaljava pacijenta od osjećaja anksioznosti stavljajući ga u pro­ šlost. Radi li o n o što želite da radi? Služi li vašem cilju? Zamislite anksioznog pacijenta koji ide na dvije različite terapije. Način na koji govorimo o događajima određuje kako ih predstavlja­ mo u mislima i kako na njih reagiramo. d o k sjedite ovdje i s a d a . kako je bilo biti takav. d o k sada razmišljate kako elegantna i učinkovita m o ž e biti vaša komunikacija. Oblik riječi izdvojio je pokret iz slike. Ovakav rečenični oblik najvjerojatnije će vas podsjetiti na povezane filmske slike.SESiO PubLAVLJt U 5 K h D U I U l t N U i l NA VANJSKI bVIJtl I NA i t b t RAZGOVOR S VREMENOM I zato. Sad se stavite u daleku b u d u ć n o s t i razmišljajte o prošlim događa­ j i m a koji se zapravo još uvijek nisu dogodili. zar ne? A sad razmislite o v r e m e n u kada ste šetali. i osvrnete se na izvore koje ste koristili prije nego što ste se promijenili. i koje ste kora­ ke poduzeli kako biste se promijenili.. Kažem li da razmislite kada ste se posljednji put pro­ šetali. Vi utječete na d r u g e i dajete im orijentaciju u v r e m e n u svojim riječima. 168 169 . Svaka komunikacija nešto radi. Još uvijek dobivate nepove­ zane slike. . m o ­ žete izabrati kako ćete utjecati na njih.. Već s m o ispitali neke p o ­ sljedice koje m o ž e imati način razmišljanja koristeći nominalizaciju. m o d a l n e operatore i d r u g e slične obra­ sce. A sada o t o m u kako ćete ići šetati. univerzalne kvantifikatore. Najvjerojatnije će sada vaše sjećanje biti povezano kao film. Pročitajte sljedeću rečenicu: Razmislite o vremenu kada ćete prošetati. Č a k ni glagolska v r e m e n a nisu bila izostavljena. Opet... Budući da ovo znate. Ja ne z n a m kojeg bih terapeuta radije posjećivao. A sada se podsjetite kada ste to učinili. Na jezik reagiramo na na nesvjesnoj razini.Ne možete izbjeći to učiniti... D r u g i povezuje pacijenta s osjećajem anksioznosti i p r o g r a m i ­ ra ga da se tako osjeća i u b u d u ć n o s t i . . Gdje čovjek može naći novac kad god poželi? U rječniku.

ali stvaramo različite modele toga svi­ jeta. tijekom kojih dolazi do pomirenja suprotnih interesa. Rijetko kada bit ćete u stanju svestrano i p o t p u n o usuglašeno ustremiti se na neki cilj. interesa i motiva. a protumačiti ih p o t p u n o drukčije. te zato dolaze u konflikt. Smije li se lagati za prijatelja? Je li bolje raditi d o b r o plaćen. Sustav vrijednosti određuje što n a m je važno: sukobi nastaju ako inzistiramo na t o m u da o n o što je važno za nas m o r a biti važno i d r u g i m ljudima. Već s m o obradili tehniku p o n o v n o g uokvirivanja u šest koraka. O n i upra­ vljaju o n i m što č i n i m o i m o g u nas dovesti u sukob s d r u g i m lju­ dima. a neki od ovih načina uspješno se koriste u p o s l o v n o m svijetu. religije. Dvoje ljudi m o ž e promatrati isti događaj. ili zanimljiv. zbog čega i dolazimo u sukobe.S e d m o poglavlje SUKOBI I SLAGANJA Svi mi živimo u istom svijetu. Ponekad naše vlastite vrijednosti koegzistiraju u neskladu i mi m o r a m o učiniti izbore koji n a m nisu laki. a u sljedećem ć e m o poglavlju istraživati kako razriješi­ ti neke od unutarnjih sukoba. više je dijelova uključeno u njegovo ostvarivanje i postoji veća m o g u ć n o s t da će doći do suprotstavljenih interesa. i/l . O v o poglavlje bavi se pregovorima i sastancima. Na našu sposo­ bnost stremljenja ka ciljevima korjenito utječe to kako usuglašava­ mo i stvaralački upravljamo upravo tim različitim dijelovima svoga bića. ali slabije plaćen posao? Naši različiti dijelovi utjelovljuju različite vrijednosti. Iz tih tumačenja i m o d e l a nastaje bogato m n o š t v o ljudskih vrijednosti. imaju različite ciljeve i drukčije namjere. koji usmjeravaju naše živote i daju mu smisao. p o ­ litike. čuti iste riječi. ali dosadan posao. a što je cilj veći. Neki od najvažnijih dijelova naših m a p a su uvjerenja i sustavi vri­ jednosti.

Ponašanje s u p r o t n o sustavu vrijednosti dovest 172 173 . Kada nešto žele. Stanje sklada ne znači da svi dijelovi sviraju istu melodiju. vrijednosti i interesi djeluju zajedno. Mi s m o u stanju usuglašenosti kada naše u k u p n o verbalno i neverbalno ponašanje podržava naš cilj. u k u p n a melodija je više od bilo koje koju proizvodi pojedinačni i n s t r u m e n t . m o ž d a neka o d r e đ e n a slika ili zvuk koji v a m daje do znanja da niste posve posvećeni cilju. Kada donesete o d l u k u i kada ste suglasni o tom pitanju. p r o b l e m je u t o m u k a k o znati da s m o u stanju n e u - Naš sustav vrijednosti s n a ž n o utječe na to j e s m o li usuglašeni glede nekog cilja. Sustav vrijednosti povezan je s n a š o m o s o b n o š ć u . dajući n a m energiju da težimo našim ciljevima. ako ga i proda. o b r a t i t e p o z o r n o s t na s u b m o d a l i t e t e iskustva d o k o nje­ mu razmišljate. Dalde. no nešto vam je govorilo da biste mogli upasti u nevolje. stječemo ih iskustvom i ugledanjem na članove obitelji i prijatelje. M o ž d a ste zamišljali da to radite. Prodavač u trgovini koji ne prepoznaje i nije ovladao neusuglašenošću u k u p c i m a najvjerojatnije neće prodati proizvod ili. Prodavači polovnih automobila imaju lošu reputaciju glede usugla­ šenosti. To je znak neusuglašenosti. dobili ste d r a g o c j e n u informaciju o d vašeg nesvjesnog. Prepoznavanje neusuglašenosti k o d d r u ­ gih ljudi n u ž n o je želite li p r e m a njima postupati senzibilno i u č i n k o ­ vito. P o m i j e š a n e u n u t a r ­ nje p o r u k e p r e n o s i t će n e o d r e đ e n u p o r u k u d r u g o j o s o b i i dovesti do z b r k e u p o s t u p c i m a i s a b o t a ž e u vlastitim r e d o v i m a . Poput uvjerenja. Vrijednosti utjelovljuju o n o što n a m je bitno. n a n o s boje koji se ne u k l a p a u sliku. Mala djeca gotovo su uvijek usuglašena. zanimljivost i sklad.n e u g o đ e n i i n s t r u m e n t u o r k e s t r u . tada znate da m o ž e t e nastaviti i da imate sve šanse za uspjeh. N e t k o t k o veliča „državu u d o b a tehnologije Nojeve arke" očito nije zadivljen softwareom. nastavnik koji objašnjava neku ideju pitat će učenike razumiju li ga. kada s m o usuglašeni. i upravo razlika m e đ u njima daje glazbi boju. O n o v a m govori d a nije m u d r o n a s t a v i t i i da je vrijeme da razmislite. p r i k u p i t e d o d a ­ t n e informacije. Neusuglašenost t a k o đ e r izlazi na vidjelo u Freudovoj o m a ­ ški. M o ž d a ste mislili da je to d o b r a ideja. a podržava­ ju ih uvjerenja. osmislite više m o g u ć n o s t i ili da p r o u č i t e d r u g e ciljeve. Treba znati k a k a v je to osjećaj k a k o biste ga m o g l i koristiti u b u d u ć n o s t i . d a r a ili d o g a đ a j a k o j e m u ste se zaista radovali. Možda ćete poželjeti provjeriti ga u nekoliko različitih isku­ stava p r e m a kojima ste imali rezerve i sumnjali u njih. ali će ton njegova glasa m o ž d a biti u suprotnosti s njegovim riječima. SUSTAVI KRITERIJA I VRIJEDNOSTI Sjetite se t r e n u t a k a k a d a ste n e š t o zaista željeli: o d r e đ e n o g z a d o ­ voljstva. Učenik m o ž e reći „da". stvorit će se o d r e đ e n i osjećaj u j e d n o m dijelu vašeg tijela.Unutarnja suglasnost daje snagu i o s o b n u m o ć . Z a m i j e t i t e k a k o se osjećate. K a d a se s u o č i t e s o d l u k o m o pitanju o k o kojeg niste u s u g l a š e n i . naša uvjerenja. izazvat će u k u p c u o t p o r koji će dovesti do prestanka suradnje. Svi su naši dijelovi tada u skladu i i m a m o slobo­ d a n pristup izvorima. žele to čitavim svojim bićem. k a k o znate da ste usuglašeni? Slijedi jednostavna vježba za prepoznavanje unutarnjih znakova usuglašenosti. N o .zaista n a m je stalo do njih. znajući jeste li p o t p u n o u s u g l a š e n i u vezi s n e k i m ciljem. M o ž e t e li p r o n a ć i n e k e u n u t a r n j e osjete i z v u k o v e koji će n e p o g r e š i v o u k a z a t i na to da ste usuglašeni? N e u s u g l a š e n o s t je p o b r k a n a p o r u k a . IDENTIFICIRANJE Z N A K O V A NEUSUGLAŠENOSTI Razmislite o v r e m e n u kada ste bili rezervirani u pogledu nekog pla­ na. Primjerice. možete poče­ ti prepoznavati kakav je osjećaj biti usuglašen. D o b r o se upoznajte s njim. ali vas je uvijek pratio osjećaj nesigurnosti. To su temeljna načela i s nji­ ma živimo u skladu. on je d o b a r prijatelj i m o ž e vam uštedjeti dosta novca. D o k se prisjećate i povezujete s t i m t r e n u t k o m i d o g a đ a j e m . IDENTIFICIRANJE Z N A K O V A USUGLAŠENOSTI s u g l a š e n o s t i ? Učinite sljedeću vježbu k a k o biste povećali svijest o z n a k o v i m a usuglašenosti. D o k razmišljate o s u m n j a m a koje ste imali. U orkestru se zvukovi različitih i n s t r u m e n a t a miješaju. No. Sposobnost identificiranja neusuglašenosti u s a m o m e sebi poštedjet će vas m n o ­ gih pogrešaka.

m o ž d a ćete se r a z o č a r a t i . što ćete u č i n i t i i k a k o ćete to raditi? Koje su m o g u ć n o s t i ostvarive? K a k o ćete znati da ste n e š t o naučili? A osjećaj? S p o s o b n o s t učiniti n e š t o što prije niste mogli? Ta p r e c i z n a pitanja d r a g o c j e n a su. U N L P . k u ć u u g r a d u . Naš kriterij određuje zašto r a d i m o . Kriteriji su najvjerojatnije u obliku n o m i n a l i z a c i j a . Ako su o n e u suprotnosti s vašim. zahtijeva o d g o ­ varajući p l a n . poželjno je usvojiti sustav vrijednosti tvrtke. M o ­ žete to učiniti sami ili uz p o m o ć prijatelja. Osjećaj vještine u t o m slu­ čaju stvara s a m o p o u z d a n j e i v e o m a je cijenjen. ali je bolje to parafrazirati k a o d o b r o zdravlje. stoga v a m je p o t r e b a n m e t a m o d e l k a k o biste i h r a z m r s i l i . To su obično nominalizacije kao što su bogat­ stvo. Kriteriji su n e o d r e đ e n i i različiti ljudi t u m a č e ih na različite n a ­ čine. m a l e su šanse ostvarenja uzvrata. P o d r a z u m i j e v a t e l i p o d u s p j e h o m p l a ć u i z r a ž e n u b r o j k o m o d pet z n a m e n k i . On određuje koji automobil vozimo. koju odjeću kupujemo ili u koje restorane idemo. m o ž e doći do neusuglašenosti. R a z o č a r a n j e . n e g o s a m o pokazati poštovanje p r e m a njima. Iskorakom u sustav vrijednosti ili kriterije d r u g i h ljudi m o ž e se ostvariti d o b a r uzvrat. m o r a t e p u n o m a š t a t i o t o m u što želite da v a m se d o g o d i . d o b a r a u t o m o b i l . Kad bi g o d o n a o k a r a k t e r i z i r a l a njega k a o nevještog. Tvrtka je uposlila s a m o pola čovjeka ako ključni djelatnik ima vrijednosti koje su u suprotnosti s njegovim r a d n i m mjestom.u koristimo riječ kriterij kako b i s m o označili vrijednosti koje su važne u o d r e đ e n o m kontekstu. on bi se o n e r a s p o l o ž i o . Za njega vještina predstavlja s p o ­ s o b n o s t obaviti z a d a t a k a k o to o d l u č i . Elicitacija kriterija Kriteriji i vrijednosti m o r a j u biti p o z i t i v n o izraženi. Kriteriji su manje u o p ć e n i i obuhvatniji od vrijednosti. Izbjegavanje bolesti m o ž e predstavljati v r i j e d n o s t . Kriterij leži iza nekog postupka i o n o g a što njime dobivale. Kada o t k r i j e t e što v a m kriteriji z a p r a v o z n a č e . s kim se vjenčavamo (ako se u o p ć e vjenčavamo). Z a nju je biti vješt značilo obaviti z a d a t a k u s p j e š n o . zdravlje. o n e su važna mjesta. zanos. a o n e nose sa s o b o m i veliki broj pozitivnih osjećaja. Ipak. Kriteriji o b i č n o nestaju u m a g l i k a d d o d u u d o d i r s v a n j s k i m svijetom. Ako iskoračite u njihovo tijelo. ne usuglasivši prije toga vrijednosti.JtUMU r U V j l H V L J t _ 5 U I \ U B I I J L H U H N J A će nas u stanje neusuglašenosti. v i k e n d i c u n a selu i u g l e d a n p o s a o prije vašeg sljedećeg r o đ e n d a n a . sve d o k nije shvatio što o n a ustvari t i m e želi reći. Različitost u p o g l e ­ d i m a na kriterije m u š k e i ž e n s k e p r i v l a č n o s t i sila je koja p o k r e ć e svijet. Elicitirajte odgovore p o ­ stavljajući ovakva pitanja: Što m i j e bitno? Što me zaista motivira? Što u m o m životu m o r a biti istinsko? 174 175 . zabava. vrijednosti su obično nesvjesne i rijetko ih kada p o k u š a v a m o j a s n o objasniti. upitajte se j e s u li realni. znanje itd. Koje p r a k t i č n o z n a ­ čenje imaju? Da biste to otkrili. ljubav. Napravite popis desetak najvažnijih vrijednosti u svom životu. Biramo ih svjesni posljedica. glavni gradovi na našim m a p a m a svijeta. To je j e d n o s t a v n o o p i s n i i ne baš cijenjeni kriterij. Jedan m e n i d o b r o p o z n a t i p a r z o r a n j e p r i m j e r toga. k a o što Dilts voli reći. Najtrajnije i najutjecajnije vrijednosti s l o b o d n o b i r a m o i nitko n a m ih ne n a m e ć e . no pitanje koje treba postaviti glasi: K a k o ću znati da s a m ih p o s t i g a o ? A k o je j e d a n od vaših kriterija učenje. V e o m a lako m o ž e t e doći d o v r i j e d n o s t i koje vas motiviraju. N e ć e uvijek biti lako p r o n a ć i o d g o v o r . Vrijednosti nas motiviraju i usmjera­ vaju. za koga r a d i m o . t r a ž i t e d o k a z da ste ispunili k r i ­ terij. Kako biste napredovali u tvrtki. k a k o uspostavljamo veze i gdje živimo. uspjeh. Da biste se zaista r a z o č a r a l i . Iskorak u vrijednosti d r u g i h ljudi ne znači da se m o r a t e slagati s njima.

Cilj je m o ž d a p o t r e b n o povezati s n e k i m većim ciljem koji nas dovoljno motivira jer iza nje­ ga stoji neki važan kriterij. 4. To nas vraća na ciljeve iz p r v o g poglavlja. Kada mijenjamo veličinu cilja. Pove­ zete li redovito vježbanje s privlačnim izgledom i boljom kondicijom Kada povezete svoje p o s t u p k e s kriterijima. Pronađite kriterij koji bi sve prevladao. Primjerice. Te ideje vrijedi istražiti. K O R A K DOLJE M n o g e su n a m stvari važne i k o r i s n o je steći osjećaj o o d n o s i m a i z m e đ u kriterija. Dijeljenje je pojam p o z n a t iz p o d r u č j a računalstva. a znači razbijanje na bitove. O n i važni m o ž d a će v a m biti predstavljeni u većim. N e m a m o . bližim ili svjetlijim slikama. o n i koje primjenjujete na poslu razlikovat će se od o n i h koje primjenjujete u p r i v a t n i m o d n o s i m a . v r e m e n a za stvari koje nas dovoljno ne motiviraju. mi povezujemo manji cilj s većim kako bismo dobili energiju. Ne razmišljajte o d m a h kako je to pitanje života ili smrti: smislite nešto što je dovoljno za pomicanje kazaljke na vagi. Dijeliti ili k o r a k n u t i p r e m a gore predstavlja kretanje od specifičnog ka o p ć e m . a vi još niste počeli s vježba­ njem jer n e m a t e v r e m e n a za to zbog svih svojih tjednih obveza. No. Kriterije m o ž e t e koristiti na m n o g o načina. Dijeljenje ili koračanje p r e m a d o ­ lje predstavlja kretanje od općeg do specifičnog. smatrate d o b r o m ideju da redovito vježbate radi bolje kondicije. 3. pak. jer vas ništa ne bi navelo na ostanak kad bi se vaš posljednji kriterij (n) d o ­ godio.KORAK GORE. Uzmite. neki p r e d m e t iz s v a k o d n e ­ vnog života k a o što je stolica. ali uspijete li ga povezati s n e k i m važnijim kriterijem. Kao prvo. Način na koji povezujemo događaje i ideje suština je naše m a p e . najvjerojatnije će vam sve biti daleko inspirativnije i utjecat će na vas da p r o n a đ e t e n u ž n o vrijeme. Možete li n e č e m u dati na važnosti povezujući to s n e k i m ve­ ćim kriterijem. čak i kad bi se dogodilo o n o p o d brojem jedan. O n d a se zapitajte zašto biste napustili skupinu. dijeleći p r i t o m veliki cilj u niz manjih k a k o b i s m o njime lakše vladali. ali to ne uspijevamo jer n a m na p u t u stoje važniji kriteriji. Nastavite sve dok ne dođete do točke kada se n e m a kud. Razumjeti nešto ne znači samo posjedovati informaciju nego i povezivati taj dio s ostalim dijelovi­ ma m a p e . Možete početi s n e k i m m a l i m pi­ tanjem. primjerice. Koji su s u b m o daliteti vaših kriterija i kako znate koji su v a m kriteriji važni? Ne p o ­ stoje pravila koja funkcioniraju u svim slučajevima. razloga koji ne izražavaju u p o t p u n o s t i naše vrijednosti. Ideja je jednostavna. M o ž e m o ih koristiti za proučavanje pitanja kao što su posvećenost poslu ili nekoj skupini ljudi.HIJERARHIJA KRITERIJA za bavljenje vašim omiljenim s p o r t o m ." Također m o ž e t e pitati: „Čega je o n a dio?" Jedan od odgovora bio bi: „Kuhinjske garniture. naj­ vjerojatnije lokaliziranom u o d r e đ e n o m dijelu tijela. Da biste k o r a k n u l i na sljedeću gornju razinu trebali biste pitati: „Što o n a predstavlja?" Jedan od odgovora bio bi: „ K o m a d pokućstva. P o t o m se upitajte zbog čega biste mogli ostati i dalje u toj skupini. veoma često nešto č i n i m o iz loših razloga. Pretpostavite da ste se pridružili nekoj skupini ljudi: zbog čega biste ih napustili? Pronađite vrijednosti ili kriterije koji bi vas m o t i ­ virali na odlazak. Evo vježbe za p r o u ­ čavanje kriterija s ovog stajališta: 1. O b i č n o p r o n a đ e m o vrijeme za o n o što zaista želimo. Također ć e m o m o ž d a poželjeti učiniti nešto n e o ­ d r e đ e n o . vrlo brzo ćete se naći na vrhu igraće ploče. IGRA ZMIJE I LJESTVICE . To je primjer j e d n e u o p ć e n e ideje. N a č i n na koji razmišljate o svojim kriterijima imat će s t r u k t u r u submodaliteta. u N L P literaturi p o z n a t e kao dijeljenje ili koračanje. prepreke će nestati. Imat ćete motivaciju za to i razmišljat ćete o t o m u koristeći izazovne submodalitete." Da biste koraknuli 176 177 . to počinje sličiti na dje­ čju igru sa zmijama i Ijestvama. ili od dijela do cjeline. predstavlja putove između gradova. ili od cjeline p r e m a dijelu. Budući da su kriteriji vezani za kontekst. Kriterij osigurava energiju za ostvarivanje ciljeva. Pronađite važniji kriterij. vrijeme sve više prolazi. glasnijim z v u k o m ili jačim osjetom. čak i kad bi se o n o navedeno p o d j e d a n i p o d dva ostvarilo. 2. Sigurno ćete pronaći neke zanimljive ideje en route od broja j e d a n do broja en (n).

u skladu sa svojim vlastitim m a p a m a ) . Tijazid i kava? (Odgovor na kraju poglavlja. možete postaviti o b r a t n o pitanje: „Navedite specifi­ čan primjer vrste p r e d m e t a poznate p o d i m e n o m stolica. m o ­ žete odgovoriti: „Stol. s tri kocke leda.NLP_JOSbPH O'CONNOR & JOHN i t Y M 0 U R StUMU P0fcLAVLJb_SUK0BI I SlAGANJA na donju razinu. Kava se može povezati sa svakim od tih različitih načina. on m o ž d a želi limunadu." Više razine uvijek obuhvaćaju sve o n o što je na nižoj razini. m o g u ć e je dijeliti po strani različite stvari i stići na posve ra­ zličita mjesta. Možete t a k o đ e r k o r a k n u t i u s t r a n u i pitati: „Navedite po jedan pri­ mjer za ovu vrstu stvari." Da biste iskoračili u stranu od fotelje.) Koračanje p r e m a gore m o ž d a će vas odvesti do ciljeva i kriterija (želim popiti jer s a m žedan) p o č n e t e li se pitati zašto na jednoj većoj razini. Potrebna vam je određenija informacija. A m f e t a m i n i i kava? 5. Čaj ili kava? Napitci. U p r v o m primjeru. Koračanje nadolje ide prema o d r e đ e n o m događaju iz zbiljskog svi­ jeta utemeljenom na čulima. čaj i kava m o g u se uvrstiti u j e d n u o p ć u vrstu napitaka. Evo vježbe k a k o se na različite načine m o ž e koračati prema gore. I l i m u n a d a i kava su piće. Jam i kava? 3. Ljudi povezuju stvari na č u d a n i čudesan način (u sva­ k o m slučaju." Primjer koji je po strani uvijek je uvjetovan o n i m što se nalazi na sljedećoj višoj razini. osim ako ne znate što on treba predstavljati. Kora i kava? 4. Ra­ zmislite m o ž e t e li za kavu i ostale primjere pronaći razine koračanja p r e m a gore: 1. To je temelj m e t a m o đ e l a koji proučava pravac p r e m a dolje." Jedan od odgovora bio bi: „Fotelja. primjerice. možete odgovoriti: „Ležaljka. Nemojte pre­ tpostavljati da koriste isti način povezivanja ideja p o p u t drugih. Ne pretpostavljajte da znate njihova pravila. Miltonov m o d e l penje se p r e m a gore do opće razine. 2.) Dakle. a vi mu d o ­ nesete kavu. Zatraži li n e t k o od vas piće. (Želim s e d a m decilitara l i m u n a d e Fizo u visokoj čaši ohlađenoj na pet Celzijevih stupnjeva. To je p o p u t često spominjane ideje da vas u o v o m glo- 178 179 . pri č e m u ideja postaje sve određenija. Vicevi. Kao u igri p o k v a r e n o g te­ lefona: što se više odmičete mijenjajući p o m a l o pravila svaki put. p r o m u ć k a n u i b e z miješanja. koja obuhvaća sve p o j e d i n a č n e primjere s nižih razina. koriste koračanje i o n d a iznenada mijenjaju pra­ vila na vrhu." Da biste od stolice iskoračili u stranu. to ćete biti dalje od onog mjesta na kojem mislite da se nalazite. Ne možete tražiti drugi primjer.

M e t a p r o g r a m i su važni u klju­ č n i m p o d r u č j i m a motivacije i d o n o š e n j a o d l u k a . M o ž e t e uočiti m e t a p r o g r a m e d r u g i h ljudi p r o m a t r a j u ć i njihov jezik i njihovo p o n a š a n j e . Ovdje ć e m o s p o m e n u t i s a m o najkorisnije. Ideje koje su n a m bitne.N L P _ J O S E P H O'CONNOR & JOHN SEYMOUR SEDMO POGLAVLJE^ SU K O B I I S L A G A N J A b a l n o m selu s a m o šest poznanstava m o ž e dovesti do koga želite. a i s k u s t v o se p r e n o s i j e z i k o m . O b r a s c i m o g u biti isti u različitim k o n t e k ­ s t i m a . Od dviju krajnosti u o k v i r u o b r a z a c a m e t a p r o g r a m a . (Ja p o z n a m Freda (1). najvjerojatnije v a m se j e d a n o b r a z a c neće svidjeti ili ga n e ć e t e r a z u m j e t i .a naići ćete na različite o b r a s c e . O n o što zaokuplja n a š u p o z o r n o s t n a poslu razlikovat ć e s e o d o n o g a n a što o b r a ć a m o p o z o r n o s t kod kuće Tako m e t a p r o g r a m i filtriraju svijest i p o m a ž u n a m stvoriti vlasti­ t u m a p u . kao i način na koji povezujemo ideje. Ko­ ristite li jezik tako da b u d e u s k l a d u s m e t a p r o g r a m i m a d r u g i h ljudi. O b a su n a č i n a gledanja korisna i svatko o d nas z a s t u p a j e d a n o d stavova. u pregovorima i u trgovanju. i j e d n o i drugo. Pitanje je zapravo: Jeste li u stanju p o s t u p i t i na n a j k o r i ­ sniji n a č i n p r i obavljanju z a d a t a k a koje m o r a t e izvršiti? M e t a p r o g r a m i su perceptualni filteri koje koristimo iz navike. Meta­ p r o g r a m i su obrasci koje koristimo pri odlučivanju koje informacije t r e b a m o propustiti. koji zna J o a n n u (2). i u različitim knjigama iz N L P . M o ž d a ćete se č u ­ diti k a k o n e t k o u o p ć e m o ž e misliti d r u k č i j e . Nijedan nije „bolji" ili „pravi" s a m po sebi. Pojedini obrasci najbolje f u n k c i o n i r a j u k o d o d r e đ e n i h vrsta z a d a t a k a . Neki jezični obrasci tipični su za z a o d r e đ e n e m e t a p r o g r a m e zato što m e t a p r o g r a m i filtriraju isku­ stvo. Sve ovisi o k o n t e k s t u i p o s t a v l j e n o m ci­ lju. Postoji više o b r a z a c a koji bi se m o g l i okvalificirati k a o m e t a p r o ­ METAPROGRAMI g r a m i . Zidove ne drže toliko cigle koliko žbuka koja ih povezuje. vi preoblikujete informaciju t a k o da p o s t a n e lako shvatljiva. Neki ljudi zapažaju 180 181 . M e t a p r o g r a m e k o r i s t i m o s u s t a v n o i iz navike te ih ne preispituje­ mo služe li n a m d o b r o . sve ovisi o gledištu. na raspolaganju i m a m o devet dijelova svijesti. Niti u j e d n o m slučaju n e ć e m o implicirali v r i j e d n o s n i sud. primjerice. važni su na sastancima. a najveći broj njih i g n o r i r a m o jer. čašu p u n u vode. To će ukazivati na o b r a z a c koji s a m i koristite. Onaj koji je o s t a o . koja poznaje Susie (3). P o n o v i m o još j e d a n p u t : značenje ovisi o kontekstu. Posto­ ji toliko m n o g o informacija. Sada za­ mislite da ste je do pola popili. Veze koje stva­ r a m o značajne su. Na taj n a č i n s u g o v o r n i k u ostaje više energije za d o n o š e n j e o d l u k a i motivaciju. D o k čitate o m e t a p r o g r a m i m a m o ž d a ćete doći da v a m se svidi j e d n o o d r e đ e n o stajalište iz svake kategorije. tako da će se s p r o m j e n o m k o n t e k s t a najvjerojatnije mijenjati i m e t a p r o ­ g r a m i . a d r u g i o n o što nedostaje. koja poznaje Jima (4) i tako dalje). no m a l o se ljudi uvijek p o n a š a na uobičajen način. u naj­ boljem slučaju. o n o što je p o z i t i v n o u nekoj situaciji. o n o što je zaista p r i s u t n o . D o b r i g o v o r n i c i oblikuju jezik t a k o da o d g o v a r a m o d e l u svijeta d r u g i h ljudi. vaš je. Je li čaša napola p u n a ili poluprazna? Naravno. Zamislite.

Naglašeno „unutarnja" osoba snažno će se opirati t u đ i m o d l u k a m a . Proaktivna osoba koristi p o t p u n e rečenice sa subjektom ( i m e n i c o m ili zamjenicom). „Daj da razmislimo". proaktivne će osobe najvjerojatnije b r z o prolaziti. O n i ostvare o n o što žele. Po­ sve je vjerojatno da će koristiti kvalifikativne fraze i nominalizacije: „Postoji li ikakva šansa da bi bilo m o g u ć e zakazati sastanak s upra­ vnikom. „Vanjski" ljudi imaju potrebu da im drugi ljudi postavljaju standar­ de i daju naputke. Ovaj obrazac lako je prepoznatljiv u jeziku. kupovati i o d m a h donositi odluke. je li bolje ljude poticati ili im prijetiti? O d g o v o r je. Proaktivna osoba pokreće. „Učini to" i „Vrijeme je za akciju. „Razmisli o t o m u " i „Vidi što d r u g i misle. uskače i napreduje." Čak i u tako k r a t k o m primjeru postoje m n o g e mogućnosti iskorišta­ vanja ovog obrasca." Tijekom kupnje.NLP. „Od" ljudi su odlučni u pronala­ ženju grešaka i dobri su.JOSEPH O'CONNOR & JOHN SEYMOOR SEDMO P06LAVLJE_SUKOBI I SLAGANJA Proaktivno-reaktivno Prvi m e t a p r o g r a m odnosi se na radnju. a „vanjski" će reći da znaju jer im je to p o t v r d i o n e t k o drugi. " „Unutarnji" ljudi usva­ jaju informacije. Kritičari su obično ljudi snažne „od" orijentacije. ali će inzistirati na t o m u da sami d o n e s u odluke na temelju svojih standarda. čak i o n d a kada joj o n e idu u prilog. Možda će im zatrebati m n o g o v r e m e n a da se odluče. ostvaruje i dobiva? Ili priča o situacijama koje želi izbjeći i p r o b l e m i m a koje zaobilazi? Kvalitete „prema" ljudi najbolje dolaze do izražaja u ostvarivanju ciljeva. primjerice." Malo ljudi koristi isključivo jedan obrazac. „Od" ljudi lako prepoznaju p r o b l e m e i znaju što trebaju izbjegavati. Pitat će vas koji su vaši standardi. inače nisu sigurni jesu li nešto obavili d o b r o . Reaktivne osobe čekaju da n e t k o d r u g i p o k r e n e radnju ili čekaju p o g o d n u prigodu prije nego što odluče nešto učiniti. „Vanjskima" su p o t r e b n i vanjski standardi. jer im je j a s n o što ne žele. „Vanjskim" ljudima p o t r e b n o je da ih n e t k o nadgleda i njima r u k o ­ vodi. O v o m o ž e biti p r o b l e m p r i g o d o m postavljanja jasnih ciljeva. Unutarnje-vanjsko Ovaj obrazac govori odakle ljudi crpe svoje standarde. O n i znaju da je nešto d o b r o učinjeno kada im to kaže n e t k o drugi. Ovaj p r o g r a m m o ž e t e prepoznati ako upitate: „Kako znate da ste d o b r o obavili p o s a o ? " „Unutarnji" ljudi reći će da o n i tako smatraju. „Prema" ljudi crpe energiju iz ciljeva i nagrada. pa se k o d većine m o g u uočiti karakteristike oba obrasca. Beskorisno je u o p ć e n o razgovarati koji je pristup bolji. Priča li osoba o o n o m e što želi. naravno: Sve ovisi koga že- lite motivirati. Sjetite se stare prepirke u svijetu poslovanja. a m o ž e se dogoditi čak da nikada ništa ne p o d u z m u . Najvjerojatnije će postati dobri poduzetnici i privlačit će ih poslovi u kojima rade za sebe. Prema-od Ovaj obrazac objašnjava kako ljudi zadržavaju razinu motivacije za nešto. 182 183 . Ne čeka da d r u g i nešto započnu. obrazovanja i odgoja . „Unutarnji" imaju p r o b l e m a oko prihvaćanja tuđeg rukovođenja.. Ljudi s „prema" m e t a p r o g r a m o m ostaju usredotočeni na svoje ciljeve. P o t r e b n o im je da potvrda d o đ e izvana. Koristit će vlastite standarde prilikom uspoređivanja i odlučivanja. Na pitanje: „Znaš li da si učinio izvrsnu stvar?" najvjerojatnije će odgovoriti: „ Z n a m . Čini se da imaju problema u donošenju odluka. „Unutarnja" će o s o b a s t a n d a r d e prilagoditi sebi i koristiti ih za uspoređivanje postupaka i odluke što činiti. Reaktivna osoba najbolje će reagirati na fraze: "Čekaj". što m o g u posvje­ dočiti i m n o g i umjetnici. Proaktivna osoba dobiva motivaciju uz p o m o ć fraza: „Baci se na posao". Nemaju p o t r e b u da ih n e t k o nadgleda. na poslovima kontrole kvalitete. aktivnim glagolom i opipljivim objektom.je U bolje koristiti pristup m r k v e ili batine? D r u g i m riječima. primjeri­ ce: „Ja ću imati sastanak s u p r a v n i k o m . „Od" ljudi motivirani su izbjegavanjem kazne i problema. " Reaktivna osoba koristi pasivne glagole i n e p o t p u n e rečenice.

Ljudi „opcije" reagiraju na p r o m o t i v n e ideje koje povećavaju izbor. i d o b r o će obavljati zadatke koji se suštinski ne mijenjaju. Dišite ravnomjerno. pak. O n a osoba koja usitnjuje i ne uklapa. koji primjećuju istovjetnost kod stvari. To zovemo uklapanjem (nije povezano s obrascem uzvrata). Prateći k a k o se netko jezično izražava. Pruža li v a m detalje ili velike slike? Uklapanje-neuklapanje Ovaj obrazac obraduje formiranje usporedbi. a u ekstremnom vidu ima sposobnost obrađivati samo sljedeći korak u nizu. O n a se najugodnije osjeća kada obraduje velike dijelove infor­ macija. a p o t o m razlike." „Uopćeni" ljudi d o b r o planiraju i razvijaju strategije. „Opća" osoba. Drugi. očekivano. Vjeruje da postoji „pravi" način da se nešto obavi. Na niz će u cijelosti prije gledati kao na jedan dio n e g o kao na seriju p o s t u p n i h koraka. Oni odgovaraju kao da ste postavili „kako da" pitanje. O n a nije sposobna razviti ih i važnije joj je k a k o što učiniti od toga zašto nešto želi učiniti. Ljudi „procedure" ispričat će vam kako se dogodilo da rade to što rade ili će vam s a m o navesti činjenice. nije korisno niti zaposliti osobu „opcije" da slijedi ustaljene p r o c e d u r e u kojima uspjeh ovisi od doslovnog poštovanja procedure. Zadržite se na trenutak kako biste tiho u sebi odgovorili na pitanje: U k a k v o m su o d n o s u ? OpĆe-posebno Ovaj obrazac obraduje pitanje usitnjavanja. „Posebna" osoba govorit će o „koracima" i „nizovima" i davati pre­ cizne opise. No. Ovaj m e t a p r o g r a m m o ž e t e prepoznati upitate li: „Zašto se izabrali sadašnji posao?" Ljudi „opcije" navest će vam razloge zašto su iza­ brali to što su izabrali. a da se j e d a n razlikuje jer je okrenut na- 184 185 . u r a v n o t e ž e n o na oba stopala. O n i ističu razlike i često se upuštaju u raspre. Glasio je ovako: „Stanite uspravno. O s o b a „procedure" d o b r a je u pra­ ćenju izgrađenih. O n i ljudi koji primjećuju istovjetnost uz neke iznimke najprije zapažaju sličnosti. ženog naputka bilo mi je jasno da ga je napisala neka „opća" osoba. m o ž d a će reći da su sva tri trokuta ista (što ustvari i jesu). č i m e otežava d r u g i m a da je prate. budući da njihov m e đ u s o b n i o d n o s podrazumijeva točke sličnosti i razlike. Takvi će ljudi najčešće biti zadovoljni istim r a d n i m mjestom ili time što rade istu vrstu posla duže vrijeme. Obično specificira i koristi odgovarajuće nazive. Pitanje upućuje na četiri m o g u ć a obrasca. Neki ljudi primjeću­ ju o n o s t o j e zajedničko različitim stvarima. ma kako o n e dobre bile. A k o ste vi osoba koja uklapa i razmišlja na opći način. pri uspoređivanju primjećuju o n o što je različito. „Posebna" osoba osjeća se najbolje kada djeliće informacija spaja u cjelinu i zbog toga se dobro nalazi u nizovima.NLP_JOSEPH O'CONNOR & JOHN S E Y M O U R Opcija-proceđura Ovaj jc obrazac važan u poslovanju. utabanih putova. Pogledajte na ova tri dolje n a c r t a n a trokuta. M o ž d a će i izostavljati pojedine korake u nizu. „Opća" osoba voli vidjeti ve­ like slike. Opirat će se slijeđenju već upotrebljavane p r o ­ cedure. Prije izvjesnog v r e m e n a kupio sam loptice za žongliranje. već u h o d a ­ n i m stazama. točan odgovor ne postoji. Misli globalno. O s o b a „opcije" želi imati izbor i razviti alternative. O n a m o ž d a osjeća kako m o r a biti kreativna. možete prepoznati razmišlja li netko na „opći" ili „poseban" način. „Posebni" ljudi d o b r i su u izvršavanju pojedinačnih koraka u nizu kada je p o t r e b n o obratiti p o z o r n o s t na detalje. Kad pogledaju u sliku m o ž d a će reći da su dva trokuta ista. Ljudi „procedure" reagiraju na ideje koje ih vode jasnim. ra­ vnih r a m e n a . ona će vas izluđivati. Očito nije d o b r a ideja za­ posliti osobu „procedure" za iznalaženje alternative u o d n o s u na p o ­ stojeći sustav. Počnite žonglirati. detaljno će proučili informaciju tražeći nedosljednosti. uopćava. O n a nije umješna u izvršavanju rutinskih operacija. O n i ljudi koji uklapaju. a iz prilo- A AT Naravno.

U traganju su za p r o m j e n o m i r a z n o ­ vrsnošću. O n i bi rekli da su sva tri trokuta drukčija ( p o n o v n o su u pravu). a kasnije. „poboljšano" ili „obogaćeno". N e k o m u je p o t r e b n o višekratno iznošenje dokaza . Da biste otkrili ovaj m e t a p r o g r a m . m o r a j u n e š t o učiniti. Nekima je potrebno d a v i d e d o k a z ( v i z u a l a n ) . najprije zapažaju razlike. N e k i m a da pročitaju izvješće. „Čitati" soba najlakše uči kad pročita naputke. ali ne u tolikoj mjeri kao ljudi koji vide s a m o razlike. nego vrijednosti i stvari koje v a m zaista nešto znače. Dobiju nekoliko činjenica. „Čitati" osoba m o r a pročitati iz­ vješće ili p r e p o r u k u o n e k o m u . Neki su ljudi . p r i m a r n o izdvojeni iz svojih vre­ m e n s k i h crta. ne uklapaju.m o ž d a dva. „Učiniti" osoba najbolje uči kad sama nešto učini i stekne n e p o s r e d n o iskustvo. Prvobitno su ih razvili Richard Bandler i Leslie C a m e r o n Bandler. ustvari. neke p a k nikad ne m o ž e t e uvjeriti u potpunosti. Takvi ljudi traže promjene i uživaju u njima. Takvi ljudi obično vole da se promjene događaju p o s t u p n o i polako i vole s v r e m e n a na vrijeme mijenjanje r a d n e atmosfere. Kriteriji se v e o m a često označavaju k a o m e t a p r o g r a m i . o p e t .prije nego što p o s t a n u uvjereni. s d r u g e strane. To je poznato kao obrazac dosljednosti. Potrebno je uvjeravati ih sve vrijeme. iskušati p r o i z v o d k a k o bi ga ocijenili. „Vidjeti" osoba najlakše uči novi zadatak kad joj pokažete k a k o se to radi. dakle. „Ćuti" osoba m o r a razgovarati s ljudima i prikupljati informacije. a da su dva o k r e n u t a na istu stranu. primjerice „bolje". Neki ljudi najveći dio v r e m e n a p r o v o d e u p r v o m stavu.opačke (posve su u pravu). „Učiniti" osoba m o r a .jedan d a n . a o n d a sličnosti. Rodger Bailey u knjizi „Profil jezika i ponašanja". Reagiraju na p r o m o t i v n e materijale koji koriste riječi „bolje".U kakvom su o d n o s u ove dvije stvari?" Obrasci uvjeravanja „Vidjeti" osoba m o r a vidjeti primjere. Privlačit će ih maštoviti proizvodi koje reklamiraju kao „nove" ili „drukčije". Orijentacija u v r e m e n u također je označena kao m e t a p r o g r a m . To se zove automatski obrazac. O n i će steći uvjere­ nje koje se odnosi s a m o na taj o d r e đ e n i primjer ili na taj o d r e đ e n i kontekst. stoga s m o ih i obradili odvojeno. u k o j e m se p r o i z v o d i u s p o r e đ u j u i daje se informacija o njima.u vremenu". R e c i m o . Kada svladaju neki posao. To su ljudi koji stječu uvjerenja kroz više primjera. P r v i se aspekt o d n o s i na k a n a l k r o z koji informacija dolazi. N o . D r u g i m a . dakle. I na kraju. s p r e m n i su to raditi dugo v r e m e n a i dobro obavljaju većinu zadataka. r e c i m o u izvješću U d r u g e p o t r o š a ­ ča. za p r i m j e n u u svijetu poslovanja. Z a m i s l i t e n e k u situaciju prodaje. pitajte: . D r u g i se više uživljavaju i Postoje dva aspekta u p r o c e s u uvjeravanja. P r v o n e š t o o k a n a l u . Ljudi koji uočavaju razlike uz iznimke. tjedan d a n a . u svojoj vlastitoj realnosti. „Čuti" osoba najlakše uči kad joj n e t k o kaže kako se to radi.. Pitanje koje p o s t a v l j a m o k a k o bi se o d r e d i o ovaj m e t a p r o g r a m jest: „Kako z n a t e da je n e t k o d o b a r u svom poslu?" 186 187 . Sutra ćete mu već p o n o v n o sve iznova m o r a t i dokazati. Ljudi koji uočavaju razlike. D r u g i . Često koriste usporedbe. Veoma često zaključak d o n o s e naprečac i na temelju m a l o podataka. no o n i ne predstavljaju obrasce. tri ili više puta . D r u g i m a nije p o t r e ­ b n o m n o g o informacija. „više" „manje". često mijenjajući poslove. D r u g a strana ovog m e t a p r o g r a m a jest k a k o se najlakše uče novi za­ daci. Neki su „kroz vrijeme". ili raditi s n o v i m k o l e g o m prije d o n o š e n j a mišlje­ nja o njegovoj s p o s o b n o s t i . ostalo zamisle i brzo odlučuju. kakvi su d o k a z i p o t r e b n i d i r e k t o r u da b u d e uvjeren da je n e t k o d o b a r u s v o m poslu? O d g o v o r i na ova pitanja najčešće su p o v e z a n i s p r i ­ m a r n i m sustavom predstava dotične osobe. Što k u p a c m o r a učiniti k a k o bi bio uvjeren u v r i j e d n o s t p r o i z v o d a ? ili. Drugi obrazac koji se često ubraja u m e t a p r o g r a m e je p r i m a r n i perceptivni stav. O v o je kratki prikaz nekih najvažnijih m e t a p r o g r a m a .prije n e g o što ga uvjerite.. povezani sa svojim v r e m e n s k i m crta­ m a . p a k . O n i će najvjerojatnije reći da su trokuti različiti. D r u g i dio m e t a p r o g r a m a odnosi se na postupanje s informacijom i na njezino prikazivanje. odra­ diti neki p o s a o s n e k i m kako bi se uvjerila radi li on d o b r o ili ne. a d r u g i na n a č i n k a k o se p o s t u p a s i n f o r m a c i j o m od t r e n u t k a k a d a se n j o m e r a s p o l a ž e . n e k i m je ljudima p o t r e b n o iznijeti dokaze u n e k o m o d r e đ e n o m v r e m e n s k o m razdoblju . „gore". jer sutra je novi dan. d a g a čuju o d d r u g i h .

Koristite ih ako su korisne. O n a koja ne uklapa obraća p o z o r n o s t na razlike kada u s p o ­ ređuje.više v r e m e n a provode u d r u g o m stavu. „Od" osoba usredotočena je na problem koji treba izbjegavati više nego na ciljeve koje treba postići. Čitati: P o t r e b n o mu je pročitati. Proaktivno-reaktivno „Proaktivna" osoba pokreće akciju. a „opća" u s l o b o d n o vrijeme. pak. ne m o t i ­ vira ih akcija nego već utvrđeni postupci. j e d n u po j e d n u . O p ć e . P r e m a . Popularna definicija opisuje p r o m i d ž b u kao umijeće kojim se plijeni p o z o r n o s t 188 189 .o d „Prema" osoba usredotočena je na svoj cilj. Sljedeća su pitanja važna: jeste li svjesni svojih o b r a ­ zaca? Kakve izbore m o ž e t e pružiti d r u g i m a ? O n i su korisni obrasci koji vas m o g u usmjeriti. ne m o ž e t e biti „ p o s e b n a " o s o b a na poslu. najviše o d g o ­ vara treći stav. 2. j e d n o g po j e d n o g . M e t a p r o g r a m i ne predstavljaju d r u g i naziv za kvalifi­ ciranje ljudi. Čuti: P o t r e b n o mu je čuti. Odvojit će vrijeme kako bi naj­ prije analizirala i shvatila. činit će se „reaktivnim" u n e k o m d r u g o m . Čovjek težak devedeset k i l o g r a m a p r e d e b e o je stavite li ga u kontekst s k u p i n e za aerobik. Kao i k o d svih ostalih obrazaca predstavlje­ n i h u ovoj knjizi. „Reaktivna" čeka da je d r u g i p o ­ k r e n u i da se stvari s a m e događaju. T a m o bi se nalazio na krajnjoj gornjoj granici ljestvice. Ljudi „procedure" dobro slijede u t v r đ e n e procedure. o d g o v o r se nalazi u osobi p r e d v a m a . Različite će knjige navoditi različite p o p i s e obrazaca m e t a p r o g r a m a i j e d i n i pravi o d g o v o r je u t o m u da koristite obrasce koji su korisni i z a n e m a r i t e ostale. Vremensko razdoblje: Potrebno je dobivati informaciju izvjesno vri­ jeme. O b r a z a c je s a m o m a p a . Ostalima. Onaj tko izgleda „proaktivan" u j e d n o m k o n t e k s t u . Sažetak metaprograma „Vanjska" osoba uzima s t a n d a r d e izvana i p o t r e b n o joj je dobiti smjernice i n a p u t k e od drugih ljudi. Opcija-procedura Ljudi „opcije" žele imati izbor i umješno pronalaze alternativna rje­ šenja. Raditi: P o t r e b n o mu je učiniti. Dosljednost: P o t r e b n o je dobiti informaciju svaki p u t da bi povjero­ vao. PRODAJA 1. Unutarnje-vanjsko „Unutarnja" osoba ima unutarnje s t a n d a r d e i odlučuje sama za sebe. 7. Uklapanje-neuklapanje O s o b a koja uklapa uglavnom primjećuje d o d i r n e točke u uspoređi­ vanju. a mi ć e m o se ovdje samo d o t a k n u t i te teme kako bismo pokazali neke m o g u ć n o s t i u k o ­ rištenju N L P ideja. Automatski: Potrebna je samo djelomična informacija. kao i p r o m i d ž b a . Naučite identificirati obrasce. 6. Stavite li ga u s p o r t s k u d v o r a n u p r e p u n u s u m o hrvača. Modalitet: Broj primjera: Potrebno je dobiti informaciju više puta prije nego što se u nešto uvjeri. Obrasci uvjeravanja Kanal: Vidjeti: P o t r e b n o mu je vidjeti dokaz. 5. 4. Sjetite se da će se najvjerojatnije sve p r o m i ­ jeniti s p r o m j e n o m konteksta. Naučite koristiti vještine. M e t a p r o g r a m i se m o g u mijenjati i s p r o m j e n o m e m o c i o n a l n o g sta­ nja. Prodaja se obično p o g r e š n o definira. 3. „Posebna" osoba obraća p o z o r n o s t na detalje i p o t r e b n i su joj mali djelići informacije da bi sklopila veću sliku. bit će na s a m o m p o č e t k u ljestvice lake kategorije. a u o p u š t e n o j atmosferi reaktivnija. Također. O s o b a p o d s t r e s o m m o ž e postati proaktivnija. a i tada će se dokaz odnositi na taj slučaj. Ne obraća p o z o r n o s t na detalje. a uspjeh je motivira.p o s e b n o „Opća" osoba najbolje obrađuje velike cjeline informacija. O psihologiji prodaje postoji već b r d o literature.

Ako direktori nemaju jasnu viziju svojih ciljeva u poslovanju. m o ž d a ćete morati elicitirati ciljeve svih ostalih ljudi koji su uključeni kako bi im bilo jasno što žele i kako biste se svi zajedno kretali naprijed. Isto pitanje koje ste koristili tada. Usuglašenost je bitna. (To se uvijek dogodi kada o d e m tamo. unaprijed ili uvježbavajući u mislima. OKVIRI Uokvirivanje u N L P terminologiji o d n o s i se na p o s t u p a k stavljanja stvari u različite kontekste kako bi o n e time dobile drukčije značenje: o n o koje vam je u t o m trenutku važno. postoji p o s t u p a k oblikovanja lastinog repa od ciljeva. uputit će vas u d r u g u trgovinu. m o ž e se iskoristiti kako biste p o m o g l i d r u g i m a da im p o s t a n e jasno što žele. Dat ć e m o pregled pet kori­ snih n a č i n a uokvirivanja događaja. jer je njegovo ispitivanje p o n e ­ k a d na granici trećeg stava. jer kupcima možete ugodili s a m o ako točno znate što žele. Ustva­ ri. Vlasnik uvijek pokušava saznati što radite i za što vam treba dio ili o p r e m a . N e m a li odgovarajući alat. jest p o m o ć i ljudima dobiti o n o što žele. Je li pozitivan? Kontrolirate li ga? Je li dovoljno o d r e đ e n i prave veličine? Što je t o m u dokaz? I m a t e li p o t r e b n e izvore kako biste ga ostvarili? Kako se uklapa u vaše d r u g e ciljeve? Kao d r u g o . m o r a t e učiniti nešto d r u g o . u kojoj ima više željezara nego stoje p o t r e b n o . M n o g e ideje NLP-a imaju iste ideje. on korača p r e m a gore kako bi otkrio kriterije i cilj svojih kupaca.ljudi dovoljno dugo s n a m j e r o m da se od njih dobije novac. kako knjiga „Prodavač za j e d n u m i n u t u " Spencera Johnsona i Larryja Wilsona slikovito prikazuje. A k o se ne krećete. Okvir cilja Okvir cilja predstavlja vrednovanje sa stajališta cilja. Ova je vještina ključna u prodaji. on se trudi kako v a m ne bi p r o d a o nešto što v a m neće biti korisno u toj situaciji. Jedna koja najbolje posluje je mala. Na posljetku. Iako uvijek ne ostvari d o b a r uzvrat. Prvo što je p o ­ trebno jest imati oblikovan cilj. M o ž d a ćete m o r a t i pregovarati zbog nekih razlika m e đ u njima. Iskorak u b u d u ć n o s t m o ž e v a m p o m o ć i u stvaranju situacije i osje­ ćaja koje želite. čitava suština prodaje. P r e m a našem modelu. bit ćeš uspješniji prodavač. možete pogleda­ ti k a k o se uklapaju j e d a n s d r u g i m . Inicijalni uzvrat je važan. Neki su predstavljali implicitni dio d r u g i h aspekata NLP-a i p o t r e b n o ih je sada eksplicitno navesti. n e m a ­ ju ni čvrst temelj za donošenje odluka i za procjenu je li neki postu­ p a k koristan ili nije. i'io 191 . U p r v o m ste poglavlju primijenili kriterije oblikovanosti na vlastite rezultate.) Koračanje u stranu veoma je korisno kako biste otkrili što netko voli u proizvodu? Što je dobra strana? Koje su razlike zbog kojih netko kupuje radije j e d a n proizvod nego neki drugi? Istraživanje želja u ova tri pravca nužan je obrazac v r h u n s k i h prodavača. Je li prodavač koristio proizvod koji prodaje? Vjeruje li zai­ sta u prednosti koje nabraja? Neusuglašenost m o ž e procuriti u t o n u glasa ili držanju te uznemiriti kupca. p o m a l o zabačena željezarija. m o ž e t e pratiti krećete li se pre­ ma njima. imajući na u m u ciljeve. Treće. Pozitivno osjećanje u vezi s p o s l o m omogućit će v a m d o ­ bro obavljanje posla. Vještina p o ­ stavljanja oblikovanih ciljeva od neprocjenjive je važnosti u prodaji. Koji su njihovi kriteriji? Što im je v a ž n o u svezi s tim p r o i z v o d o m ? Koji je cilj te kupovine i m o ž e t e li im p o m o ć i realizirati ga? Evo j e d n o g primjera iz o s o b n o g iskustva. a p o t o m korača nadolje do t o č n o o d r e đ e n o g ala­ ta koji mu treba. Što im više pomažeš. To m o ž e podrazumijevati korak u stranu od onoga što je k u p a c ustvari prvenstveno tražio. Kada znate svoj cilj i ciljeve d r u g i h ljudi. Okvir cilja korisne su naočale kroz koje p r o m a t r a t e svoje postupke. Moj se stan nalazi nedale­ ko glavne ulice. Usi­ dravanje izvora omogućit će da odgovorite izazovima na jedan izvo­ ran način. Ideja koračanja gore i dolje m o ž e v a m p o m o ć i otkriti što je p o t r e b n o d r u g i m ljudima. Posluje d o b r o iako je suočen s j a k o m k o n k u r e n c i j o m velikih lanaca trgovina s prilično nižim cijenama.

za informiranje novih članova skupine. a implicitno tije­ k o m cijele knjige. ali da sudionici odlaze s p o t p u n o različitim idejama o t o m u što je dogovoreno. umijeće predstavljanja i k o m u ­ niciranja određuju uspjeh pojedinca u poslovanju. (Proces koji osiguravajućim tvrtkama d o n o s i ve­ liku količinu novca. O n a p o m a ž e u stva­ ranju uzvrata i od neprocjenjive je vrijednosti svaki put kada se izgu­ bite: raščišćava put ispred vas. razmislite o svakom obrascu u n e k o m kontekstu koji vam odgovara. p o s e b n o na to k a k o znate da ste postigli cilj: što ćete vidjeti. (Uvijek ka­ snije provjerite s osobom X ako je potrebno donijeti važnije odluke.) 192 193 . obrasci se primje­ njuju podjednako na bilo koji kontekst kada se dvoje ili više ljudi sasta­ je radi nekog zajedničkog interesa. . posebice kada su u pitanju kriteriji. D o k čitate ovo poglavlje do kraja. za provjeru jesu li sudionici sastanka usuglašeni i razumiju li sve.. Najveći izvori u svakom poslovanju su ljudi u njemu. Po­ m o ć u rekapitulacije možete ostati na crti vašeg željenog cilja. a koji su nas doveli u tre­ n u t a č n o stanje?" Iz ove perspektive m o ž e t e otkriti važne informacije.. Njihov će uspjeh uglavnom ovisiti o t o m u koliko d o b r o barataju ovim ključnim točkama: a) Postavljanje cilja.) D r u g i način na koji koristimo ovu ideju jest projicirati se u uspje­ š n u b u d u ć n o s t za šest mjeseci ili g o d i n u dana: osvrnete se unatrag i upitate: „Koje s m o korake poduzeli tada. odgovori koje ćete iznaći mogu biti veoma korisni. Njime vršite rekapitula­ ciju informacija koje ste do tog trenutka dobili. Još j e d a n način je uzeti u obzir najgore što se m o ž e dogoditi. Što su ljudi učinkovitiji. Okvir „kao da" Iako ć e m o sastanke opisati u poslovnom kontekstu. NLP je usmjeren na točne vještine koje d o n o s e uspjeh u svijetu poslovanja.Ekološki okvir Okvir rekapitulacije Ekologijom s m o se izrijekom pozabavili kod ciljeva. perceptivni filteri. u kojemu se često sustavno izvrću riječi d r u g i h ljudi. možete se zapitati: „Da je osoba X ovdje. " Primjerice. O v o je jedan dio okvira cilja. Rekapitulacija je korisna za otvaranje ra­ zgovora. c) Točno poznavanje okoline. d) Posvećenost cilju: usuglašenost. Često se događa da p o r u k e izgledaju usuglašenima. Što ćete učiniti d o đ e li do najgoreg? Kakve m o g u ć n o s t i i planove imate? „Kao da" možete upotrijebiti kako biste istražili najgori slučaj kao pojedinačni primjer j e d n o g šireg i korisnog procesa poznatog kao downside planning. SASTANCI Okvir dokaza usredotočen je na jasne i o d r e đ e n e detalje." ili: „Pretpostavimo d a . Ovaj je okvir takav način kreativnog rješavanja problema kada se pre­ tvarate da se nešto dogodilo da biste time pokrenuli istraživanje novih mogućnosti. Izvori. fleksibilnost. što bi ona učinila?" Poznaje li netko osobu X. Okvir dokaza Okvir rekapitulacije veoma je jednostavan. učinko­ vitije je poslovanje. za razliku od sažetka. b) U č i n k o v i t o k o m u n i c i r a n j e u n u t a r s k u p i n e . . koje nisu lako uočljive u sadašnjosti jer se nalazite preblizu. Poslovanje je skup ljudi koji zajedno rade u ostva­ rivanju zajedničkog cilja. N L P m o ž e m n o g o ponuditi u poslovnom kontekstu. ako ključna osoba nije nazočna na sastanku. čuti i osjetiti u tom slučaju. Obraćanje pozornosti na potrebe i rea­ kcije potrošača. ali p o n e k a d je korisno primije­ niti ga samostalno. Počnite riječima: „Da se to dogodilo. Kako se moji postupci uklapaju u širi sustav? Izra­ žavaju li cjelokupni integritet m o g a bića? Poštuju li integritet drugih ljudi uključenih u to? Usuglašenost je n a č i n na koji naše nesvjesno informira o ekologiji i predstavlja preduvjet za m u d r o postupanje. k a o i s v a n j s k i m svijetom. koristeći nečije tuđe riječi i informaciju.

Budite osjetlji­ vi na svaku neusuglašenost u bilo kojem sudioniku koji je usmjeren ka zajedničkom cilju. naglasimo još j e d a n p u t . ali nije relevantan. Prilog je m o ž d a važan u n e k o m d r u g o m kontekstu: ako je tako. Možete reći nešto p o p u t ovoga: „Ne uspijevam shvatiti kako nas to m o ž e odvesti bliže n a š e m cilju: biste li n a m mogli reći kako se to uklapa u ovaj sastanak? Preispitivanje relevantnosli m o ž e t e usidriti vizualno. Potrebno je t a k o đ e r složiti se glede dokaza koji će ukazivati da ste postigli cilj. Možda će vam biti potre­ bni svi raspoloživi izvori. Najlakši način da to učinite je da kori- štite ključne fraze i zapišete ih na v r h u ploče ili dijagrama. p o k r e t o m r u k e ili glave. G o v o r n i k m o r a pokazati d a j e nje­ gov prilog relevantan. planiranje proračuna za iduću godinu. dogovorili s m o se da to ovdje n e ć e m o raspravljati. recimo. Osoba Y uvijek gleda u p o d kada iznosi primje- 194 195 . A k o nije. k a o i „kao da" okvir m o g u biti korisni tijekom razgovora. izricanje pohvala i razmatranje projekata. Također je p o t r e b n o odrediti i dokaze: k a k o ćete inače znati da ste postigli cilj. m o r a t e biti u j a k o m . usavršavajući i razvijajući učin­ kovitost svakog njezinog člana koji izvršava pojedinačne zadatke. obradit ć e m o odvojeno kao pregovore. a odluka i cilj nisu ostvareni. Znati što drugi hoće. Prije nego što postanete svjesni toga. Na p o č e t k u sastanka p o t r e b n o je usuglasiti se oko pitanja zajedni­ čkog cilja. Ako n e t k o o m e t a sastanak i skreće ga s puta. donošenje odluka i podjela zaduženja. Skretanje s t e m e čest je p r o b l e m na sastancima. Kako će svima biti jasno da se došlo do cilja? Koristite okvir dokaza. M e đ u t i m . Sidra vam m o g u p o m o ć i i prije sastanka kako bi vas dovela u odgovarajuće ra­ spoloženje i za vrijeme sastanka k r e n u li stvari u neželjenom pravcu. Ako n e m a t e cilj. izvori­ š n o m stanju i usuglašeni s ulogom koju m o r a t e odigrati. vrijeme je isteklo. a vi njihova. Zatvorite i sažmite svaku t e m u koja iskrsne tako što ćete je uklopiti u dogovoreni cilj. Važno je da se svi slože koja opća pitanja treba raspraviti. Pronaći načine koje se to m o ž e ostvariti O v o izgleda veoma j e d n o s t a v n o i s a m o po sebi razumljivo. Recimo da kolega prila­ že diskusiji nešto što n e m a veze s opće postavljenim ciljem. Kancelarija je često mjesto p r e p u n o znakova moći i uspjeha osobe koja sjedi za stolom. Sastanci imaju svrhu. Kada postavite cilj. ali se ve­ o m a često izgubi u razgovoru. 2. najvjerojatnije s a m o gu­ bite vrijeme. a treći je korak teško ostvariti postoje li široko suprotstavljeni interesi. ta­ kvim ga treba i prepoznati i dogovoriti da se na d n e v n o m redu n a đ e neki d r u g i put. informativan i istinit. Sastanke tijekom kojih dolaze do izražaja suprotstavljeni ciljevi. O s n o v n i obrazac uspješnog sastanka sliči t r o m i n u t n o m predavanju iz prvog poglavlja. Okvir cilja m o ž e t e koristiti kako biste preispitali relevantnost bilo kojeg prijedloga i na taj se način držali teme. Neka vam b u d e j a s n o što želite vidjeti. razmjenjivanje informacije j e d a n p u t tjedno. M n o g i sastanci skreću s puta kod neke primamljive digresije i završavaju u slijepoj ulici. Drugi bi primjeri bili. ako on ne postoji od prije. a svrha kolegija najvjerojatnije nije eksplicitna. Možda postoje neke skrivene sumnje i bolje je za njih saznali o d m a h n e g o kasnije. Primjerice. uštedjeli s m o dragocjeno vrijeme. Članove i d n e v n i red sastanka p o t r e b n o je odrediti unaprijed. kori­ štenjem neverbalnih vještina i usuglašavanjem jezika. 3. čuti i osjetiti. rekapitulacija. ekologija. Znati što hoćete. Potrebno je uspo­ staviti uzvrat s ostalim sudionicima. Okviri dokaza. čija je karakteristika slaganje velike većine oko ciljeva. Uzvrat je. Zapamtite da će drugi ljudi biti vaša sidra. Možda je njegov prijedlog zanimljiv. Ci­ ljeve m o r a t e postaviti jasno. ili se dogovoriti odložiti je za idući sastanak. M o ž e m o li se naći kasnije kako b i s m o ovo ra­ zmotrili?" Kalibrirajte usuglašenost p r i g o d o m davanja ovakvih pri­ jedloga.N L P dopire do srca neke organizacije. možete reći nešto p o p u t ovoga: „Razumijem da imate jaka osjećanja o o v o m pitanju i j a s n o mi je kako vam je to važno. Sama pro­ storija m o ž e biti sidro. usidrite ga. Prvo ć e m o obraditi poslovne kolegije. A k o ste sudionik na v a ž n o m sastanku. Kalibriranje će v a m reći pali li osoba X cigaretu zato što je sretna zbog ishoda. o s n o v n i korak. 1.

Usidrite dogovor p o m o ć u ključnih riječi i iskorakom u budućnost. Testirajte dogovor ako je n u ž n o . pak. Dolazi do ravnoteže i plesa vašeg integriteta. prego­ varačke strane m o g u postaviti k a o saveznici koji rješavaju zajednički 1. PREGOVORI Pregovaranje je komunikacija čiji je cilj donošenje zajedničke odlu­ ke. kako sastanak napreduje te izbjeći problem prije nego što on iskrsne. 2.dbe (stoga je pitajte što je p o t r e b n o kako bi se ona glede toga dobro osjećala). No to nije tako lako učiniti k a o što je opisati. Uspostavite uzvrat. Zbrojite sve akcije koje je p o t r e b n o poduzeti. Postignite usuglašenost glede zajedničkog cilja i dokaza. na jednoj dubljoj razini. Postavite ciljeve/cilj i odredite dokaze po kojima ćete znati da ste ih/ga postigli. Napredujte p r e m a cilju koristeći m e t a m o d e l ili bilo koje d r u g o n u ž n o sredstvo. četiri zmaja čekaju o n e koji prakticiraju manipulaciju: kajanje. o n e oko koje će se obje strane usuglasiti. neki su suprotstavljeni. 5. Pleše se naprijed-natrag." O v o je poznato kao uvjetno zatvaranje. Pregovori se često odvijaju zbog ograničenih izvora. B) Za trebno. Kada pregovarate pokušavajući uklopiti ciljeve. Koristite okvir reka­ pitulacije i iskoristite činjenicu da lakše p a m t i m o događaje s kraja. Istraživanje je pokazalo da najbolje p a m t i m o o n o što se dogodi u nekoliko prvih ili nekoliko zadnjih m i n u t a sastanka. Jasno definirajte i usuglasite se koje mjere treba poduzeti i tko je za njih zadužen. neki interesi i vrijednosti m o ž d a su zajednički objema strana­ ma. kada se zanemaruju želje drugih ljudi. 3. Uporabite uvjetno zatvaranje sastanka ako je to potrebno. Ovdje o b r a đ u j e m o proces pregovaranja. 4. Recite. vrijeme sastanka 1. Sažetak A) Prije obrasca sastanka sastanka 7. sudionici pregovora postaju vaši saveznici. a ne sadržaj pregovora. tako da svi sudionici dobiju što žele (iako se to m o ž d a ne poklapa s njihovim zahtjevima s početka pregovora). O d r e d i t e sudionike i dnevni red sastanka. Odvija se na svakom sastanku na kojem dolaze do izražaja suprotstavljeni interesi. o n d a m o ž e m o nastaviti. Koristite izvorišna sidra. 2. a ne protivnici. No. sustava vrijednosti i ciljeva s integritetom. Osoba Z grize nokte kad je nesretna. p r o t u o p t u ž b a i osveta. primjerice. pregovaranje prožima sve što č i n i m o . sustavom vrijednosti i ciljevima d r u g e osobe. tako da završetak sastanka ovisi o n e k i m p o ­ stupcima. 3. Na kraju sastanka koristite okvir rekapitulacije i dođite do usuglašenosti glede napredovanja i cilja. A k o informacija nije dostupna. Provjerite relevantnost svakog priloga k a k o biste se držali pravca. Koristite okvir rekapitulacije k a k o biste sakupili ključne dokaze. Ako se. Budite u izvorišnom stanju. koristite „kao da" okvir. Najbolji način postizanja cilja je p o b r i n u t i se da svi ostali postignu svoj. ako je to p o ­ 196 197 . To je proces tijekom k o ­ jeg dobivate o n o što želite od d r u g e strane tako što im dajete o n o što oni žele. ozlojedenost. Na s u p r o t n o m kraju od uklapanja ciljeva nalazi se manipulacija. 2. 6. Ponekad ne postoji p o t p u n a usuglašenost. 5. Iskoristite to i rasporedite važne točke na p o č e t a k i na kraj sastanka. C) Zatvaranje sastanka 1. Ključna vještina u pregovaranju je uklapanje ciljeva. Što će služiti kao podsjetnik sudionicima kako bi učinili o n o oko čega su se složili? Projicirajte dogovor izvan sobe za sastanke i p o ­ vežite ga s d r u g i m neovisnim događajima koji će služiti kao znakovi podsjećanja ostalima da p o d u z m u dogovorenu akciju. 4. Provjerite jesu li ostali članovi suglasni. Postoji m n o g o načina da budete svjesni. U t o m smislu. Iskoračite u b u d u ć n o s t glede odluka. sljedeće: „ A k o se ovo dogodilo i ako je osoba X ovo učinila i ako s m o uvjerili osobu Y da je to u redu.

Ne treba iznijeti suprotan prijedlog o d m a h n a k o n što je d r u g a strana iznijela svoj. a d r u g o m je potrebna kora kako bi iz kore napravio m a s k u za Noć vještica. u n a t o č svim zalaganjima obaju strana. Neke o d r e đ e n e ideje tijekom pregovora treba imati na u m u . Ne zaboravite da se najveći broj pregovora odvija s ljudima s kojima s m o u nekim o d n o s i m a ili u njima želimo biti. Zamislite. ili ako ona smatra da ste je prešli na brzinu. p r o b l e m je djelomice već riješen. namjere. Iskorak p r e m a gore premošćuje razlike. ne možete doći do pregovora? Posjedujete li r a z u m a n N A Z D U P . Postoje i d r u g i načini osiguravanja višeg standarda kad novac nije na raspolaganju . Ako dobijete o n o što želite na štetu d r u g e osobe. shvatit ćete da j e d n o m treba kako bi napravio pitu. Prije nego što počnete. Ako su pregovori uokvireni k a o zajedničko nastojanje u pronalaženju rje­ šenja. jer o n e ukazuju na područje na kojemu možete učiniti raz­ mjenu na obostranu korist. na m o d e l u u kojemu sve strane dobivaju. Oboje ju žele imati. dvoje ljudi koji žele b u n d e v u . M n o g i sukobi nestaju kada ih analiziramo na ovaj način. njima će rukovoditi načela. imat ćete veću snagu u pregovorima i veći osjećaj sigurnosti. a ne postupci. koja na dulje staze ima veću vrijednost od uspjeha na j e d n o m sastanku. odredite granice. a pregovarač odbija razmisliti o n e k o m o d r e đ e n o m postupku. Uklapanje je p r o n a l a ­ ženje tih p o d r u č j a koja se preklapaju. a ne ljudi. Baš u to vrijeme oni su najmanje zainteresirani za vašu p o n u d u . a ne na ponašanje. Ljudi m o g u željeti isto iz posve drukčijih razloga. no nitko zapravo ne dobiva u takvim situacijama. bez obzira na to prego­ varate li o prodaji. Interesi i sukobi na jednoj razini mogu biti riješeni p r o n a đ e t e li način da svaka strana postigne svoj cilj na nekoj višoj razini. Potrebno je istražiti te razlike. O v o je mali primjer. Potrebno v a m je o n o što Roger Fisher i Wil­ liam Uri u svojoj knjizi o pregovaranju „Postizanje suglasnosti" zovu N A Z D U P . o n d a je pitanje novca s a m o j e d a n način na koji m o ž e t e osigurati viši životni standard (cilj višega reda). Što učiniti ako. O n i se zapravo ne svađaju oko iste stvari. na pri- pregovarati s d r u g i m a . plaći ili godišnjem o d m o r u . kada pregovarate o plaći (početni cilj). Zbunjujuće je i s a m o p o r a žavajuće pregovarate li sami sa s o b o m u trenutku kada je p o t r e b n o Ne povezujte ljude s p r o b l e m o m . a ne s a m o jedna. kada objasne zašto im zapravo treba. a ne pritisci. Pregovarate jer su v a m interesi suprotstavljeni. Usredotočite se na interese i namjere. Dospijete li u slijepu ulicu. Lako se može dogoditi da vas privuče osvajanje b o d o v a i ponašanje vrijedno osude. Vi od osobe koja je blokirala pregovore tražite da razmisli na drukčiji način.duži godišnji o d m o r ili. Primjerice. Rješenje na o b o s t r a n o zadovoljstvo bit će utemeljeno na usuglašavanju interesa. Tu vam koračanje p r e m a gore omogućuje pronaći i iskoristiti alternativne ciljeve s viših razina. primjerice. 198 i<><) . fleksibilnije r a d n o vrijeme. no zamislite sve m o g u ć n o s t i koje postoje u n e k o m očitom sukobu. izgubit ćete d o b r o ­ namjernost. mjer. M e đ u t i m . možete postaviti pitanje: „Što bi se trebalo d o ­ goditi da ovo ne predstavlja problem?" ili: „Pod kojim uvjetima biste ovdje pristali popustiti?" O v o je kreativna primjena „kao da" okvira i odgovor često vodi iz slijepe ulice. Također je n u ž n o odrediti dokaze neovisne od strana u sporu. ili „najbolje alternative za dogovor u pregovorima". interesi strana ni njihove pozicije. Početni je cilj s a m o je­ dan od načina postizanja cilja višega reda. O n o što je bitno je p r o b l e m . M u d a r i tolerantan dogovor imat će u vidu širu zajednicu i ekolo­ ške interese.p r o b l e m .

to bolje jer je lanac toliko jak koli­ ko i najslabija karika. Fraza poput „težina argumenta" kao da predlaže kako je dobro nagomilali argu­ m e n t e na vagu dok ne prevagnu na vašu stranu. možete mu samo dati municiju da puca po vama. Nesigurnost. sve je u redu. nave­ dite razloge. Svi dobri pregovarači koriste velik broj pitanja. 6. Okvir rekapitulacije. . Čini se da je to bolje dajete li što više razloga za svoj stav.. mogli biste upotrijebiti „kao da" okvir i odigrati ulogu đavoljeg odvjetnika. recite: „Da.. Uspostavite uzvrat. Provjerite jesu li sve strane suglasne glede ovog zajedničkog cilja. 3. Zapravo. . Nadajmo se da se ovakva vrsta trikova neće događati ako je pregovor postavljen kao zajednički napor u pronalaženju rješe­ nja. p o t p u n o je suprotno. C) Zatvaranje pregovora 1. Nedostatak informacija. Provjera dogovora i usuglašenosti. dobri pregovarači izrijekom naglašavaju svoje pitanje. Zapisivanje dogovora. iskoračite ako je to n u ž n o kako biste pronašli zajednički cilj. Suprotstavljeni ciljevi. M n o g o je bolje navesti drugoga da uoči slabost u svome stavu postavljajući mu pitanja nego mu reći koje slabosti vidite vi. Raščistite sami sa s o b o m glede svojih ciljeva i dokaza. mislim da ovo neće funkcionirali. druga će strana biti glu­ ha na nekoliko vaših sljedećih rečenica. Svi sudionici imaju potpisan primjerak 200 201 . . " Pitanja ostavljaju vrijeme za razmišljanje i predstavljaju al­ ternativu izražavanju neslaganja. 3." Ne dopustite da vas uvuče u navođenje drugog. Ako se ne slažete. Slijepa ulica. Što bi se trebalo dogoditi? Rekapitulacija kao odgovor postiže se u svim p o d r u č j i m a .N L P _ J U b t C H ( J ' L O N N U K & J U H N !> t Y M U U R Razgovarajte najprije o njihovom prijedlogu. Nastavak može teći ovako: „Je li to sve?" Zagrizete li udicu.Ja sam odgovorio na tri tvoja pitanja. sve mi se čini previše klimavim. a sada ti odgovori na neko m o j e . Slab a r g u m e n t razvodnjuje jak.. Sažetak A) Prije pregovora Ustanovite svoj N A Z D U P i odredite granice u pregovaranju. Ako osporavaju. gubite tlo p o d nogama. Postavite pregovore kao zajednički n a p o r u iznalaženju rješenja. znajte da na dogovoru još treba raditi. 2. . zaključno s najtežom.. Počevši od najlakših područja.") Ako se ostali slože s vama. Rekapitulacija. Zapravo. Na posljetku. Također. n u ž n o lošijeg. Pronađite ciljeve d r u g i h sudionika... dođite do dogovora koristeći ove tehnike za otkrivanje problema: Pregovori skreću s p u t a . provjeravajući dogovor. i ako se upetljate braneći ga. Kažete li o d m a h da se ne slažete. Čuvajte se onoga koji kaže: „Je li to vaš jedini argument?" Ako je dobar. 5. 4.. kao i dokaze. dva će d o ­ bra pregovarača započeti pregovore o j e d n o m o d r e đ e n o m broju pita­ nja. Razjasnite glavna pitanja i postignite okvirnu suglasnost. („Ne. pri­ mjerice ovako: „Mogu li vam postaviti pitanje o ovome?" Tim ćete p o ­ stupkom usredotočiti pozornost sastanka na odgovor i drugoj će strani biti teško izbjeći ovo pitanje ako se p r e t h o d n o složila odgovoriti. Što manje razloga dajete.. B) Tijekom pregovora 1. Preispitivanje relevantnosti. „Kao da" okvir i m e t a m o d e l . . 2. 4. Razložite ishod kako biste prepoznali područja u kojima je posti­ gnuta najveća i najmanja suglasnost. Koračanje gore-dolje d o k se ne p r o n a đ e zajednički cilj. Iskorak u b u d u ć n o s t . Usuglasite ciljeve.

Koristite okvir cilja za skupljanje informacija o t r e n u t a č n o m stanju. Knjiga „Struktura magije 2" razvija t e m u sustava predstava i obiteljske terapije. Također daje n a p u t k e gdje ih je najbolje koristiti. U n u t a r okvira cilja budite osjetljivi 202 203 .diuretici. O s m o poglavlje PSIHOTERAPIJA Prvi N L P modeli nastali su iz psihoterapije.Odgovori: 1. Neusuglašenost s vaše strane dat će zbrkane p o r u k e i u m a ­ njiti učinkovitost procesa promjene. tiazid i kava . k a o da vjerujete da će tehnike dati rezultate. D r u g i je usuglašenost. O d n o s i usuglašenost su tehnike višeg logičkog reda od bilo koje d r u g e tehnike koju možete uporabiti u n u t a r njih. Izgradite i održavajte uzvrat kako biste uspostavili ozračje povjerenja. m o r a obratiti p o z o r n o s t na dva o s n o v n a aspekta.stimulativna sredstva. Terapeut. kora i kava . No.riječi od četiri slova koje počinju sa k. NLP nije ograničen s a m o na psihoterapiju: povijesna je slučajnost što su John i Richard stupili u k o n t a k t s izvrsnim p s i h o t e r a p e u t i m a kada su počeli m o d e ­ lirati. 2. jam i kava . 3. čaj i kava . Potrebno je biti p o t p u n o usuglašen s o n i m što radite kako biste mogli n e k o m p o m o ć i . a ne ograničavati ga. s razumijeva­ njem za vanjske o d n o s e i unutarnju ravnotežu neke osobe. Prvi je m e đ u s o b n i o d n o s . ili bilo tko tko p o m a ž e d r u g o m napraviti neke promjene u svom životu. Opći okvir svih ovih tehnika jest koristiti ih m u d r o . 4.biljke koje d o n o s e profit. S ovim temeljnim pretpostavkama N L P je stvorio razne psihoterapijske te­ hnike. a u ovom ć e m o poglavlju obraditi tri najvažnije: liječenje fo­ bija. M o r a t e se ponašati usuglašeno. željenom stanju i izvorima p o t r e b n i m da biste se kretali od j e d n o g ka d r u g o m . „fijuk" obrazac i unutarnje pregovaranje. amfetamin i kava .napitci. 5. Knjiga „Struktura magije 1" proučava kako n a č i n o m na koji koristimo jezik m o ž e m o ograničiti svoj svijet i k a k o koristimo m e ­ t a m o d e l da bismo se oslobodili tih ograničenja. Namjera NLP-a je uvijek omogućiti izbor.

koja vam omogućuje brisanje lošeg osjeća­ ja povezanog s prošlim događajima (kakva p o g o d n a konstrukcija). Tada ste se osjećali loše. Druga osoba pružit će vam neprocjenjivu p o d r š k u kada su u pitanju teške osobne stvari.UJIVIU r u u L A v u c _ r ) i n u i [ K H i ' i J A na o n o što vidite. Postoje različite fobije: strah od pauka. Samo u n u t a r svih ovih okvira primjenjujte neku tehniku. LIJEČENJE FOBIJA Osjećati m o ž e t e samo u sadašnjem trenutku. Tehnike su ustaljene. PROMJENA PRVOG REDA Najlakši način da p o n o v n o prizovete n e u g o d n e osjećaje vezane za neki događaj iz prošlosti jest prisjetiti ga se bez distanciranja. je usidreno. najbolje je da vas k o ­ lega ili prijatelj p o v e d u kroz ovaj postupak. Najjednostavniji način primjene bio bi kada imate s a m o j e d a n cilj: različito stanje ili reakciju u danoj situaciji. Ako želite raditi s fobijama ili n e k i m vlastitim lošim sjećanjem. Primjerice. P o n e k a d tehnike usidravanja ne funkcioniraju jer osoba nesrazmjer­ no reagira na neki objekt ili situaciju. reakcija je poražavajući strah. kada t r e n u t n u paniku uzrokuju neki objekti ili situacije koje su u izravnoj vezi s prošlim t r a u m a m a . sve vidjeti svojim očima i p o n o v n o sve to osjetiti. pa vi stoga koristite isti proces da biste ga promijenili kao i kada ste ga stvarali. Jedanput je dovoljno. Morate biti t a m o . čujete i osjećate. Tehnike usidravanja u o v o m su sluča­ ju t a k o đ e r prikladne. Ponekad se naziva vizualno/kinesteličko (V/K) distanciranje. Evo primjera kako možete razmišljati o t o m u gdje se m o g u primije­ niti ove tehnike. nagomilavanje ili povezivanje sidara donijet će izvore iz d r u g i h konteksta. Izvorno ponašanje ili stanje 205 . O v o se zove promjena prvog reda. Budite s p r e m n i varirati ih ili na odstupanje od jednih. i s p r e m n i reagirati na promjene u interesima d r u g e osobe. Kolaps. P o n o v n o se podsjetite upozorenja s kraja trećeg poglavlja prije nego što ga p o č n e t e primjenjivati. O v o je ključna činjenica. koristeći d r u g e kako biste ostvarili cilj. Tehnika je opisana iz kuta vode ili terapeuta. O n a m o ž d a stvaraju fobije. tako da se na njih m o ž e t e osvrtati u perspektivi. m o ž d a ćete sebe zateći kako se uvijek na nekoga ljutite ili osjećate n e l a g o d n o na poslu kad radite s n e k i m . Generatori novog ponašanja i ponavljanje u mislima isto tako d o b r o funkcioniraju kad v a m je potrebna nova vještina ili obrazac ponašanja. Prošli događaji otežat će mije­ njanje usmjerenja u sadašnjem trenutku. Što im je god uzrok. Svi n e u g o d n i osjećaji vezani za n e k o sjećanje sigurno potječu od načina na koji ga pamtite. Kazališna trema drugi je primjer kada vas držanje govora ili n e k o predstavljanje čini živčanim i n e s p o s o b n i m . strah od letenja. Fobije se konven­ c i o n a l n i m m e t o d a m a nekada liječe g o d i n a m a : N L P ima tehniku koja m o ž e izliječiti fobije u jednoj seansi. Jednostavno novo uokvirivanje d o b a r je način počinjanja s promje­ n a m a u ovakvim situacijama. Mijenjanje osobne povijesti m o ž d a neće funkcionirati jer postoje t r a u m a t i č n a iskustva iz prošlo­ sti o kojima im je teško čak i razmišljati a da se ne osjećaju loše. Ti se osjećaji u sadašnjosti m o g u ublažiti distanciranjem od sjećanja tako što ćete se premjestiti iz sjećanja i p r o m a t r a t i sebe u toj situaciji. otkrivanjem kada bi takva reakcija bila korisna i što još m o ž e značiti. strah od otvorenog prostora.

3. neka zamisli kako lebdi iznad i gleda sebe dok p r o m a t r a ekran. vratite se u sadašnji trenutak. o n d a neka d o đ e do najranijeg mogućeg. Pacijent ide na teško putovanje u prošlost. Iako s m o ovo opisali s a m o j e d n o m rečenicom. Kada ja iz mlađih dana shvati. ili zahtijevati od pacijenta da bez distance razmišlja o n e k o m iskustvu iz prošlosti kada se osjećao prilično sigurnim. O v o zahtijeva vrijeme i vašu veliku pozornost. tamo.1. Držanje za r u k u funkcionira d o b r o : doslovce ćete biti u d o d i r u s o n i m što d r u g a osoba osjeća. čuje zvukove. 4. Sada neka pacijent zamisli da je z a k o r a k n u o u ekran kako bi svom m l a đ e m sebi d a o toliko p o t r e b n u p o d r š k u i ohrabrenje. Svoje mlađe ja m o ž e razuvjeravati riječima: „Ja s a m iz b u d u ć n o s t i . 2. pra­ vite se da gledate film. gledajući sebe. s n e p o k r e t n o m . Tražite od pacijenta da zamisli kako sjedi u kinu ili kako gleda tele­ viziju. O v o će sjediniti vizualnu perspektivu sa stvarnim položajem tijela. onda. u stvarnosti će oduzeti nešto više v r e m e n a . gledajući sebe iz mladih dana na slici. 6. sad. s a m o ako pacijent to želi). m a ­ nja ili udaljenija slika kako bi smanjio intenzitet negativnog osjećaja. Usidrite ovu sigurnost kine­ stetički p o m o ć u dodira. Potrudite se da d o d i r prizove osjećaj sigur­ nosti." Ova je faza završena kada pacijent u cijelosti odgleda događaj ne osjetivši p r i t o m n e u g o d u . sve je u redu. neka o d m a h isprazni ekran. A k o je u s t v a r n o m događaju postojala prava opasnost.vidi sebe k a k o p r o m a t r a sebe iz m l a d i h dana dok prolazi kroz iskustvo na ekranu. no onesposobljujući je strah beskoristan i nestat će. Neka pacijent odlebdi unatrag na vremenskoj crti sve do točke kada je doživio to n e u g o d n o iskustvo ili do prvog događaja koji je utjecao na stvaranje fobije. Neka gleda prozore. M o ž d a će biti p o t r e b n o p o n o v n o ga uvjeriti riječima: „Ovdje ste na s i g u r n o m . O v o zadržava n u ž n u e m o c i o n a l n u distancu. znajući o n o što zna. o n d a je u redu imati neke strahove u svezi s tim. Ako fiziologija p o č n e kolabirati u stanje fobije. čestitajte pacijentu jer je po prvi put p o n o v n o proživio iskustvo ne doživjevši neki od tih negativnih osjećaja: neka se pacijent p o n o v n o vrati u svoje tijelo. Pacijent će na ovo gledati distancirajući se dvaput . m o ž e se boriti s događa­ jima. Na primjer. ako je u pitanju strah od zmija. Kroz ovo više nećeš m o r a t i prolaziti. a on se p o n o v n o osjećao sigurnim. preživio si. obraćajući mu se s njemu. neka tamnija. Kada se film završi. zaustavljenom slikom na ekranu. Iz pozicije A prikazane na slici pacijent gleda svoju vlastitu fizionomiju u poziciji B d o k gleda ekran. korisno je imati d u ž n o poštovanje p r e m a zmijama i opasnosti koju o n e predstavljaju. tražite od pacijenta da povede sebe iz m l a đ i h d a n a s ekrana natrag u svoje vlastito tijelo i dopusti mu da 206 207 . Sidra m o ž e t e držati sve vrijeme ili ih koristiti samo kada su p o t r e b n a . Možete postaviti neko t r e n u t a č n o sidro. A k o mu nije uvijek m o g u ć e doći do pr­ vog. Na slici se točka A pridružuje točki B. p o n o v n o uspostavite sidra olakšanja i počnite p o n o v n o (naravno. P o t r e b n o je biti precizan u izražavanju tijekom vođenja pacijenta kroz iskustvo. ovdje. Neka p o n o v n o p o č n e s filmom i neka promijeni submodalitete slike na ekranu: recimo. To je sve dio usuglašavanja s iskustvom. osjeća sigurnost. 5. Budite kreativni i fleksibilni kako biste p o m o g l i p a ­ cijentu u o s n o v n o m procesu. Kada to uči­ ni. Neka pacijent o d m o t a film o ovom događaju od trenutka kada se osjećao s i g u r n i m pred sam događaj pa sve do trenutka kada je ta n e p o s r e d n a opasnost postala prošlost. A k o se u bilo kojem t r e n u t k u pacijent vrati na svoje osjećaje. tako da je p o t r e b n o postaviti snažna sigurnosna sidra." O s o b a iz sadašnjosti sa s n a g o m i izvorima.

Koraknite u budućnost. Primjenju­ je se uspješno kod odvikavanja od neželjenih navika. ali ne i prijašnji strah u p u n o m z a m a h u . Fijuk obrazac snažna je tehnika koja se koristi u ključnim promjenama submodaliteta. Fijuk obrazac mijenja problemsko stanje ili ponašanje tako što se razvija u nekom d r u g o m pravcu. okolinu i odnose. a uživljavaju u loše događaje. Mogli biste isto t a k o uzeti n e k u situaciju u kojoj biste že­ ljeli reagirati koristeći više izvora. bili biste sposobniji i sličniji onoj osobi kakva želite biti. a ne naučiti na isti način osjećati se dobro kad ugleda lice voljene osobe? Može doći do razvoda braka: on se i događa jer se jedan ili oba par­ tnera podvrgavaju osjećaju nesvjesnog. Morate se distancirati od nje da bi vas mogla motivirati i da vam bude privlačna. Primjerice. To će m o ž d a prouzrokovati manju anksioznost. nego je stvaranje generativne promjene. Međutim. Kako biste gledali na sebe da ste učinili željene promjene? Imali biste više izbora. 7. Za veliku većinu ljudi uvećavanje i dodavanje ostavit će snažni­ ji utisak. jednako učinkoviti načini. Tretirajte o g r a n i č e n j e k a o d o s t i g n u ć e . Sada razmislite kakav biste zaista željeli biti. „tretmanu fobije". Pobrinite se da slika b u d e uravnotežena. Daje rezultate kod o d r e đ e n o g obrasca ponašanja bez kojeg biste mogli ili kod reakcije koju biste radije izbjegli. 1. kako biste mogli biti oso­ ba koja reagira drukčije. iako gaje moguće primijeniti i na au­ ditivne i na kinestetičke znakove radeći na auditivnim ili kinestetičkim submodaliletima). Ako je to vanjski znak. Ljubav na prvi pogled najbliža je „dobroj fobiji". Rasterećivanje m o ž e biti lijep dar sebi i d r u g i m a . On nije samo zamjena za neko ponašanje. Veličina i svjetlost obično dobro funkcio­ niraju. Ako je znak unutarnji. grickanje noktiju. znak za grickanje noktiju mogao bi biti slika vaše ruke kako se približava ustima (obrazac fijuka najbolje je vezati za vizualne slike. Provjerite je li ta nova slika samog sebe ekološka i uklapa li se u vašu osobnost. ako ga proizvode vaše misli. Ljudi nikada ne zaborave reagirati fobično. pretvarajte ga u sliku u isto vrije­ me dok to proživljavate. Bilo bi lijepo sebi i d r u g i m a stvarati dobre fobije. p r e k o m j e r n o jedenje. ili p u ­ šenje. možda postoje i drugi. Ako se ne distancirate od slike koju ste stvorili. Kako z n a t e da ste u s v o ­ jili neki o b r a z a c p o n a š a n j a ili da i m a t e p r o b l e m ? Koji p o s e b n i z n a k o v i ukazuju n a to? Z a m i s l i t e d a n e k o g a m o r a t e n a u č i t i t i m o g r a n i č e n j i m a : što bi o n i m o r a l i učiniti? 208 209 . tako što se distanciraju od dobrih. Neka pacijent zamisli (bez distance) slje­ deću p r i g o d u u kojoj m o ž e očekivati osjećaj straha.se n e k o vrijeme u miru oporavlja i integrira temeljne promjene koje su se dogodile. oslikajte ga točno kakav i jest: kao jednu asocijativnu sliku. a koji mijenjaju vašu reakciju. ostvariva i da nije usko povezana s n e k o m o d r e đ e n o m situacijom. Razmislite o izvorima kojima bi u tom slučaju raspolagala. Najprije identificirajte o d r e đ e n o p o n a š a n j e koje želite p r o m i ­ jeniti. Sada izađite iz tog stanja i pomislite na nešto d r u g o . 4. 3. m o ž d a u o d n o s u s o d r e đ e n o m osobom. Kako to da netko nauči beziznimno se svaki put uplašiti pauka. Također se pobrinite da slika b u d e dovoljno primamljiva k a k o bi prouzrokovala značajan p o m a k ka j e d n o m pozitivnijem stanju. Identificirajte najmanje dva vizualna submodaliteta za sliku znaka. Primjerice. Slika koju stvarate o sebi trebala bi obuhvaćati željene osobine. Iziđite iz tog stanja i na trenutak pomislite na nešto drugo prije nego što nastavite. Provjerite ova dva submodaliteta na n e k o m d r u g o m prizoru kako biste vidjeli imaju li željeni učinak. Na neki su način lobije pravi uspjeh: snažne. Bit će joj p o t r e b n i izvori kako bi ovladala s v r h o m koju je staro ponašanje imalo. Svi mi n o s i m o teret nekih prošlih strahova i ograničenja na našim leđima. O B R A Z A C FIJUKA Uvijek postoji određen i specifičan znak koji okida reakciju. a ne određen način ponašanja. koja nema to ograničenje. 2. pa vam stoga neće predstavljati motivaciju. Možda ćete morati napraviti neke izmjene dok isprobavate. ovisne reakcije utemelje­ ne na samo j e d n o m iskustvu. dobit ćete osje­ ćaj da ste se već promijenili. To moraju biti submodaliteti koje uvijek možete varirati u određenom rasponu.

rade b r z o i učinkovito. promijeniti pravac. p o p u t m o z g a . Po­ jedini dijelovi izgrađeni su na temelju roditeljskih vrijednosti i oni najvjerojatnije teško koegzistiraju s dijelovima koje ste izgradili na vlastitom iskustvu. a d r u g i rasipa. vrijeme je za promjene. nove sposobnosti? 6. M o ž e p o ­ m o ć i a k o zamislite. M o ­ žda treba podesiti ključne s u b m o d a l i t e t e . ili m o ž d a željena slika s a m o g a sebe nije dovoljno izazovna. prvi vam dio stvara loš osjećaj. testirajte rezultat i s k o r a k o m u b u d u ­ ćnost. ne pokušavajte isto. O d m a r a t e li se. (Razmislite o svojim u l a z n i m v r a t i m a . Je li v a m se ikada d o g o d i l o da ste imali osjećaj da d r u g a o s o b a prolazi kroz proces koji joj vi opisujete? U p r a v u ste. „ O b r n u t " fijuk s a m o će poništiti pozitivan fijuk. Budite kreativni. ili zapravo izgovorite glasove koji zvuče p o ­ p u t „pljus" ili „fiju". Proces funkcionira. Cijela terapija najvjerojatnije uključuje p r o m j e n u d r u g o g reda. Često se m o ž e dogoditi da vas prekida neki vaš drugi dio sa suprotstavljenim zahtjevima. Sada u z m i t e veliku. Proizvodi li istu reakciju? Kad idući put bu­ dete u istoj situaciji. uvjerenja i sposobnosti jer je ra­ vnoteža d i n a m i č n a . D o k radite. a d r u g i želi imati osjećaj sigurnosti koji donosi redovan prihod. Ili. Brzina je ključna.5. a da toga n i s m o ni svjesni. Promjene d r u g o g reda najbolje se koriste za određivanje što je p o t r e ­ b n o u slučajevima kada su s e k u n d a r n i ciljevi dovoljno snažni da blo­ kiraju željeni cilj. Svi oni m o g u p o n u d i t i nešto vrijedno. Konflikti će se obvezno razviti i z m e đ u različitih dijelova osobnosti koji utjelovljuju različite vrijednosti. PROMJENA DRUGOG REDA slučaju p r o m j e n a p r v o g reda to se odvija s a m o po sebi ili je toliko n e p r i m j e t n o da se ignorira. Rješavanje problema podrazumijeva ostvarivanje ravnoteže u sada­ šnjosti. primjerice. M o z a k radi brzo. svije­ tlu sliku ograničenja i b r z o je pretvorite u m a l u t a m n u . bez ikakvoga n a p o r a ili patnje. Mislite o znaku. sve što želite je m a l o se o d m o r i t i . tako da novi obrazac ponašanja b u d e u najmanju ruku sna­ žan kao stari. O v e t e h n i k e p o k a z u j u da m o ž e t e brzo. Primjerice. N o v o uokvirivanje u šest koraka dobra je tehnika za postizanje s e k u n d a r n i h ciljeva.ali još uvijek ne!) Brzo očistite ekran n a k o n svakog fijuka tako što ćete gledati n e š t o d r u g o . P r o m j e n a d r u g o g reda nastaje u slučaju kada postoje različiti cilje­ vi n e k e s e k u n d a r n e pojave. Izgledat će kao da vam postavljaju suprotstavljene zahtjeve. Sada s m o u stanju svjesno koristiti isti taj proces k a k o b i s m o išli p r e m a n e č e m u m n o g o p r i ­ mamljivijem. U 210 211 . između različitih di­ jelova naše osobnosti m o g u biti uporabljene pregovaračke vještine. dok se d r u g i opire zahtjevima koje postavljaju drugi ljudi. UNUTARNJI SUKOB A k o dolazi do suprotstavljanja različitih ideja. jedan dio vodi računa o nov­ cu. P o b r i n i t e se da stara slika blijedi d o k se nova uvećava. Jedan dio je m o ž d a previše opterećen ugađanjem d r u g i m a . d r u g i vaš dio stvarat će jasne slike posla kojeg biste trebali obaviti. Prolazila je. A ako mu popustite. Ishod toga je da često ne uživate ni u jednoj ni u drugoj aktivnosti. b u d u ć i da je n o v i izvor ili reakciju p o t r e b n o potkrijepiti n e k i m razvojem i u r a v n o t e ž e n j e m ostatka o s o b n o s t i . Rješavanje unutarnjih sukoba 1. Pobrinite se da to ne b u d e karta s a m o u j e d n o m pravcu. Neka zvuk predstavlja uzbuđenje koje osjećate jer se pretvarate u tu novu sliku o sebi. Od slike znaka učinite svjetliju i veću sliku ako ste svjetlost i veličinu identificirali kao ključne s u b m o d a l i t e t e . Brzo ovo p o n o v i t e pet puta. p r o n a đ i t e n o v e reakcije. . N L P t e h n i k e . A k o ne funkcionira n a k o n petog pokušaja. j e d a n dio m o ž d a želi biti slobodan i opušten. Mi sebe učinkovito „fijuknemo" u r a z n e nevolje. U kut slike stavite m a l u t a m n u sliku nove predstave o sebi. Svaki će dio donijeti negativan s u d o vrijednosti o n o g drugog. Jasno identificirajte i razdvojite dijelove. Očistite e k r a n . a ne statična kategorija. A k o su ovakve vrste sukoba česte i kvare obje aktivnosti. Kada b u d e t e zadovoljni. . T k o bi p a m e t a n z a d r ž a o p r o b l e m a t i č n o p o n a š a n j e u z tako primamljive. I s t o d o b n o povećajte i posvijetlite n o v u sliku s a m o g a sebe.

Ostavite ih na m i r u izvjesno vrijeme kako bi shvatili promjenu. Pregovaranje između dijelova d o b r o je sredstvo rješavanja s u k o b a na dubljoj razini. Navedite obje strane da pristanu dati znak kada je nešto p o t r e b n o . kinestetičku i auditivnu predstavu svakog dijela. u N n u n & JUHIH j c 1 IVI u u n 2. pažnja ili zahvalnost. Cijenite to što i jedan i drugi imaju pozitivnu namjeru. veća je vjerojatnost da će se to i dogodili. a zrelost i sreća iz ravnoteže i suradnje i z m e đ u različitih dijelova sebstva. Pregovarajte. vizualno ih zgnječite pljesnuvši r u k a m a . Ako postoje dva dijela. Kako izgledaju? Kako ostvaruju osjete? Kako zvuče? Postoje li neke karakteristične riječi ili fraze? N e k a oba dijela pregledaju vašu vre­ m e n s k u crtu: sadašnjost i b u d u ć n o s t . Najvjerojatnije će se usuglasiti oko toga kako je najvažnije da v a m uvijek b u d e dobro: oba moraju pristati stupiti u pregovore. kako bi definirali sebe. Sukob nije m o g u ć e otldoniti. 5. primjerice više vremena. A k o su dijelovi bili na vašim dlanovima. Svi će se m o ž d a m o r a t i pridružiti pregovorima. 4. svoju osobnu povijest i pravac razvoja. Nije n u ž n o spojiti ih. iznova u o ­ kvirujući prošle događaje i iskustva u svjetlu svog novog znanja i ra­ zumijevanja. dovedite ih fizički u svoje tijelo tako da se vi dobro osjećate. Virginia Satir običavala je priređivati „tulum dijelova" . dopušte­ nje. Ovaj novi dio m o ž d a će htjeli pregledati vašu v r e m e n s k u crtu. U o d r e đ e n i m g r a n i c a m a on je d o b a r i nužan za uspostavljanje ravnoteže osobnosti. A k o su dijelovi u ozbiljnom sukobu. na površinu će m o ž d a izbiti i drugi dijelovi. Bogatstvo i č u d e s n o s t ljudskog bića dolazi iz raznovrsnosti. Koje izvore ima jedan dio koji bi mogli p o m o ć i d r u ­ g o m realizirati njegove namjere? Je li m o g u ć e učiniti razmjenu? Ko­ liko d o b r o m o g u surađivati? Što svaki od njih traži od o n o g d r u g o g da bi oba bila zadovoljna? Postat će jasno da ih sukobi zapravo sprje­ čavaju u shvaćanju vlastite namjere. Stvo­ rite p u n u vizualnu. svaki bi­ ste mogli stavili na jedan dlan ili posjesti pokraj sebe na stolicu.različiti ljudi glumit će različite dijelo­ ve j e d n e osobe koja bi režirala d r a m u razotkrivanja. No ako su voljni udružiti se. 3. Stvorite jasnu sliku svakog dijela. Počnite pregovarati k a o da se radi o pra­ vim ljudima. jedini zajednički dogovor bit će vezan uz pitanje k o n t i n u i r a n o g bivanja osobe. Otkrijte namjere svakog dijela.ntr_JU>trn u i. 212 213 . zvuk i osjet n o v o g dijela koji je nastao udruživa­ njem i primajte ga u sebe onoliko brzo koliko osjećate d a j e p o t r e b n o . Pitajte svakog od njih je li s p r e m a n udružiti se s d r u g i m kako bi riješili zajedničke probleme. Što je sukob dublji. Tijekom pregovora. Koraknite na višu razinu jer je p o t r e b n o da se di­ jelovi dogovore oko zajedničkog cilja. Bolje je za njih da ostanu razdvojeni (tako reći). O n d a stvorite sliku.

Čini se da upravo zbog straha od pogreške. Kako p o ­ stajemo stariji. J e d n o m je p r i g o d o m M a r k Twain re­ kao da bismo šepali i mucali kad b i s m o učili hodati i govoriti na isti način na koji u č i m o čitati i pisati. U to je vrijeme t a m o boravio i is . ovo se učenje temelji na oponašanju modela. Neki nastavljaju učiti n e s m a n j e n i m t e m p o m tijekom cijeloga života. Proučavao je rad Fritza Perlsa i snimio videokazete o n j e m u za svog prijatelja Boba Spitzera. u č i m o hodati i govoriti provodeći sve vrijeme s ljudima koji to rade. Ustvari. ovaj p r i r o d n i proces obično t u m a č i m o kao niz malih „uspjeha" i „neuspjeha". o p a ž a m o rezultate (neprestano p a d a m o ) i č i n i m o odgovara­ juće izmjene (oslanjamo se na stolice i ljude). Bob Spitzer bio je vlasnik j e d n o g imanja pokraj Santa Cruza i obično bi ga iznajmljivao svojim prijateljima. KAKO JE ZAPOČELO NLP MODELIRANJE Kada su se 1972. Kako postajemo stariji. John je bio asistent lingvistike. Richard se veoma z a n i m a o za geštalt terapiju. Te v i d e o s n i m k e dovele su do knjige „Svjedok terapije".Deveto poglavlje UČENJE K A O M O D E L I R A N J E Svi s m o mi kao ljudska bića p r i r o d n o n a d a r e n i za učenje. više nego zbog bilo čega drugog. Po­ činjemo žudjeti za uspjehom i bojimo se neuspjeha jer n a m to n a m e ­ ću roditelji i oni s kojima se d r u ž i m o . a Richard na zadnjoj godini studija. vlasnika izdavačke kuće „ Z n a n o s t i ponašanje". Svakodnevno p o d u z i m a m o radnje (naši prvi p r o b n i k o ­ raci). n a u č i m o inhibirati naše p r i r o d n e procese učenja. godine John i Richard upoznali i sprijateljili na Sveučilištu California u Santa C r u z u . ovaj se proces u m n o g i m a od nas usporava. D o k o d r a s t a m o .

Sudionici su zanijemili. Richard je tada dobio posao promatranja i snimanja jednomjesečnog p r o g r a m a obuke obiteljskih terapeuta kojeg je vodila Virginia Satir u Kanadi. dva k o m p l e m e n t a r n a i k o n t r a s t n a modela: Virginije Satir i Fritza Perlsa. bili su prijatelji. a modeliranje je p o s t u p a k koji obrasce savršenstva čini eksplicitnima. a ne dva mjeseca. Koje obrasce ponašanja koriste uspješni ljudi? Kako oni postižu svoje rezultate? Što to oni rade drukčije od onih koji nisu uspješni? Odgovarajući na ova pitanja. Potom je Virginia rekla: „Točno tako. jer su stvarna ljudska bića to već učinila. Richard je znao da je uspješan u geštalt terapiji. a Richard se uselio u jednu kuću na istom tom ima­ nju. On je još otprije poznavao Virginiju. Zašto su neki ljudi uspješniji od ostalih obično se objašnjava u r o đ e n i m talentima. I m a o je slušalice split sustava i j e d n i m je u h o m kontro­ lirao snimanje obuke. N L P izbjegava to objašnjenje. Činjenica što su njih dvojica bili toliko karakterno različiti da ne bi bili u stanju bora­ viti u istoj sobi i pritom se prijateljski ponašati j e d a n p r e m a d r u g o m . Proces modeliranja vrhunskih profesiona­ laca iz poslovanja. Ponovno je uspostavio kontakt s Johnom G r i n d e r o m . koju su nazvali „čudo se ponavlja". pitavši polaznike kako bi o n i u svojoj savjetničkoj praksi riješili tu situaciju u d u h u onoga što su naučili na predavanjima. došlo se do svih vještina. bio je veoma znatiželjan. Na „što" pitanje možete 216 217 . jer su njihovi stilovi bili veoma različiti. N L P poučava kako se dostiže sa­ vršenstvo. a d r u g i m slušao Pink Floyde. N L P modelira o n o što je m o g u ć e . Usredotočujete se na o n o što radi (ponašanje i fiziologiju). po vlastitom mišljenju. Postoji velika razlika između vještine i eksplicitnog znanja o tomu kako u nečemu uspijevate. Richard je počeo voditi geštalt grupu jedanput tjedno. O n i terapeutski obra­ sci koji su im bili zajednički bijahu još jasniji. Sada su imali opise dviju uspješnih terapija. izuzmu li se mikrofoni kojima je bio povezan s dvoranom za predavanje. MODELIRANJE Modeliranje je. Tijekom p r v e faze. usavršavajući se sve više. davala je p o s e b n u vrijednost ovim m o d e l i m a . Zadnje je nedje­ lje Virginia dala jedan zadatak. m o ž e m o o d m a h povećati kvalitetu i poboljšati rezultate onoga što r a d i m o . Richard je zagrmio iz svoje so­ bice i uspješno riješio problem. Tijekom odvijanja cijelog programa sjedio je posve izoliran u svojoj maloj sobi za snimanje. a nije ih pokušavao svjesno naučiti. uspjevši ga toli­ ko zainteresirati za geštalt da se ovaj priključio radu. dodavši lime bogatu zbir­ ku hipnotičkih obrazaca. John i Richard su se dogovorili: Richard će pokazati Johnu kako voditi geštalt grupe. k a k o to radi (strategije unutarnjeg razmišljanja) i za­ što ( p o d u p i r u ć a uvjerenja i pretpostavke). zamišljate sebe u njegovoj stvarnosti koristeći drukčiji perceptivni stav i ponavljate o n o što on radi sve dok ne ostvarite pri­ bližno iste rezultate. Njihova se učinkovitost poboljšavala: ovaj im je put trebalo tri tjedna. srce NLP-a. ali je žudio znati kako mu to uspijeva i koji su obrasci učinkoviti. Nastavili su modelirali Miltona Fricksona. naplaćujući klijentima pet dolara po seansi. Modeliranje m o ž e m o j e d n o s t a v n o definirati k a o proces p o d r a ž a vanja savršenstva koje postižu o d r e đ e n i ljudi.DEVETO POGLAVLJE_UČENJE KAO MODELIRANJE Gregory Bateson. John je učio brzo. obrazovanja. Koristili su grupu četvrtkom navečer. te­ hnika i pretpostavki vezanih za NLP. izdvojivši ih k a k o bi bili očiti. Koristeći naše tijelo i naš um na isti način kao i vr­ hunski profesionalci. a John će naučiti Richarda što on zapravo radi. istražujući kako za kratko vrijeme m o ž e m o postati uspješni. zdravstva i d r u g i h područja bio je neobično p r o d u k t i v a n i brzo je proširio svoj obujam. Kada je John došao. Tri su faze u procesu modeliranja. Tako je John ponedjeljkom navečer posjećivao grupe i modelirao Richarda koji je pokretima oči­ ju i različitom intonacijom ukazivao na. Prva faza podrazumijeva biti uz m o d e l dok on izvodi obrasce ponašanja koji vas zanimaju. kao i oni drugi koji su radili ponedjeljkom s Richardom. bitne obrasce. John je p o t o m modelirao neke Virginijine obrasce p r o m a t r a ­ jući Richarda." Richard se našao u pomalo smiješnoj situaciji: o Virginijinim terapeutskim postupcima znao je više od ostalih. Pacijenti su doživljavali iste obrate u svojim životima kada ih je vodio John. Za otkrivanje obrasca bila su mu potrebna dva mje­ seca: postao je uspješan poput Richarda. udaljenu svega nekoliko metara. dakle.

možete modelirati bilo koje ljudsko ponašanje ako m o ž e t e ovladati uvjerenjima. D o b a r nastavnik bit će u stanju stvoriti okruženje u kojemu učenici sami m o g u naučiti kako doći do rezultata. A k o nešto izostavite. d r u g i m a i o tomu kakav je svijet. Da biste otkrili kako je to netko kreativan ili kako netko uspijeva pasti u depresiju. O d g o v o r koji će vam dati pružit će vam uvid u njihova uvjere­ nja i sustav vrijednosti. a nećete m o r a t i modelirati uspjeh. ostvarit ćete iste rezultate k a o i vaš model. p o t r e b n a n a m je m a p a k a k o b i s m o se snašli.N L P _ J O S E P H O'CONNOR & JOHN SEYMOUR DEVETO P O G L A V L J E _ U Č E N J E K A O M O D E L I R A N J E odgovoriti n e p o s r e d n o promatrajući. trebali biste posjedovati njihovu jedinstve­ nu fiziologiju i o s o b n u povijest. vjerujemo li d a j e život u su­ štini konkurentska b o r b a poslije koje dolazi smrt. naše će se iskustvo najvjerojatnije veoma razlikovati od iskustva onih ljudi koji vjeruju da je život j e d n a vrsta d u h o v n e škole koja n u d i m n o š t v o bogatih i ispunjujućih lekcija. a isto­ d o b n o se dolazi i do novih alata za modeliranje. Modeliranje koje predstavlja temelj u b r z a n o g učenja naj­ prije sakuplja sve elemente i p o t o m odbacuje pojedine od njih kako bi se vidjelo što je potrebno. U drugoj fazi sustavno izdvajate elemente ponašanja modela da biste vidjeli hoće li doći do nekih promjena. Ili. Prije nego što prijeđemo na njihovo detaljno proučavanje. što m o r a m učiniti da bih mislio i p o n a š a o se k a o vi?" Svatko unosi jedinstvenost svoje osobnosti i izvore u o n o što čini." Uvjerenja uglavnom nalazimo u tri glavna oblika. A k o s m o izgubljeni u labirintu ljudskog ponašanja. Ne m o ž e t e postati drugi Einstein. O n a m o g u p o d r ­ žavati o d r e đ e n o ponašanje ili ga kočiti. Zato je modeliranje uvjerenja toliko bitno. Beethoven ili Edison. Modeli su napravljeni tako da b u d u jednostavni i lako provjerljivi. ako želi. zašto udarate tu stijenu?" Michelangelo je p o d i g a o pogled: „Jer se u n u t r a nalazi a n đ e o koji želi izići. Postoji priča o j e d n o m djetetu iz Rima koje je satima gledalo č u d n o g mladića k a k o p r e d a n o radi. Uvjerenja utječu na ponašanje zbog učinka samoostvarenja. a to ostavi posljedice na rezultate. A ako raspolažemo s više izvora i kreativnosti. Ako uspješno modelirate. U ovoj fazi dolazi do usavršavanja m o d e l a i vi ga počinjete razumijevati na svjesnoj razini. O n a m o g u biti uvjerenja o značenju nečeg: na primjer. N e m a p o t r e b e znati zašto funkcioniraju. U tradicionalnoj nastavi dodaje se dio po dio dok ih sve ne s a k u p i m o . Ukratko. kao što ne m o r a m o znati ni k a k o i zašto funkcionira automobil da b i s m o ga vozili. o n d a je to bitan dio modela. fiziologijom i specifični m i s a o n i m procesima. o d n o s n o strategijama koje stoje u pozadini. k a o što su nepregledni i naši p o ­ tencijali. M o ž e m o imati uvjerenja o t o m u što je uzrok nečega (uzrok i p o ­ sljedica) i tako stvarati pravila kojih ć e m o se pridržavati u životu. Radeći tako. N L P je samosvojan a u t o n o m a n p r o g r a m za razvoj osobnosti. treba primijetiti da mi d o d i r u j e m o površinu n e p r e g l e d n o g područja. N L P je generativna disciplina jer primjenjuje vlastite izvore kako bi postao još u č i n k o ­ vitiji. Konačno. tvrdi da svatko m o ž e razmišljati na isti način kao i Einstein i primjenjivati te n a č i n e razmišljanja u svom životu. N L P ne tvrdi da možete postati d r u ­ gi Einstein: m e đ u t i m . dječak je progovorio: „Gospodine. O v o je upravo s u p r o t n o tradicionalnim obrascima učenja. koja svatko od nas ima o sebi. o n d a on i nije nužan. imaju odlučujući utjecaj na kvalitetu našeg iskustva. lako m o ž e m o postati još kreativniji i bogatiji izvorima. m o ž e m o imati uvjerenja o t o m u što je bitno i što je najvažnije u 218 219 . Jedan od najjednostavnijih načina k a k o se m o g u modelirati uvjere­ nja istaknutih ljudi sastoji se u t o m u da ih pitate zašto rade to što rade. približit ćete se p u n o m procvatu svoje vlastite genijalnosti i jedinstvenog izražavanja savršenstva. Da biste postigli isto i razmišljali kao oni. a promjena je neznatna. A k o neki element izostavite. a na „kako" i „zašto" m o r a t e istraživati postavljajući pitanja. a ne psihološka analiza zašto želimo pronaći izlaz iz labirinta. Treća i posljednja faza je osmišljavanje kako d r u g e naučiti služiti se ovim vještinama. M o ž e m o modelirati svoja kreativna i izvorišna stanja i biti u stanju ulaziti u njih kad god to želimo. postavit ćete isto pitanje: „Ako bih vas m o r a o oponašati j e d a n dan. UVJERENJA Uvjerenja. Modeliranje daje rezultate i tehnike u bilo kojem području.

Zadatak m o r a p o b u d i t i p o z o r n o s t i znatiželju. Strategije koje koristimo dio su naših pcrceptivnih filtera: o n e o d r e ­ đuju k a k o vidimo svijet. predstavlja najvažniji dio modeliranja. pak. počet ćete usvajati nova. Jedno od Einsteinovih uvjerenja bilo je da je svemir j e d n o prijateljsko mjesto. a uključujemo ih ili isključujemo p o m o ć u uvjerenja. O d r a s l i m a će. u o v o m primjeru s osmije­ h o m . Da biste modelirali. Da bismo uspjeli obaviti neki zadatak m o r a m o vjerovati da s m o u stanju to učiniti. Možda ćete se suočiti s o g r o m n i m razlikama kada iz faze j e d n o ­ stavnog razumijevanja prijedete zapravo na „provjeru uvjerenja" da biste „vidjeli kako se uklapa". Kako bi disao? Kakav bi izraz lica imao? Sada zaista pomjerite svoje tijelo sve dok ne budete sjedili i disali na isti način i s istim izrazom lica.NLP JOSEPH O'CONNOR & JOHN SEYMOOR životu. Zamislite koliko će vam drukčije izgledati svijet ponašate li se kao da je ovo istina. j e d n o s t a v n o se ponašajući kao da vjerujete u njih. To radite tako što se j e d n o s t a v n o neko vrijeme ponašate kao da ste i sami u to uvjereni i obraćate pozornost na promjene. Evo male igre koja to z o r n o oslikava. uz još neke vještine. obrasce i geste ljudi oko njih. oponašanje izraza lica. Neka dobra pitanja za elicitaciju uvjerenja i metafora su: 1. a m o ž d a ćete se uspjeti poistovjetiti s njim i b a r e m osjetiti kako je to biti u njegovom tijelu. Koje biste nove akcije poduzeli kada biste vjerovali u to? Što biste drukčije radili? Što biste još bili u stanju učiniti? Ako shvatite da je uvjerenje jedina stvar koja stoji i z m e đ u vas i onoga što želite postići. Oponašanje fiziologije. Strategije su način na koji o r g a n i z i r a m o svoje misli i ponašanje kako b i s m o postigli o d r e đ e n e rezultate. dijete doživljava j e d a n dio zadovoljstva kojeg osjećamo dok ga gledamo. Obratite pozornost na nove misli i osjećaje koji se pojavljuju d o k to radite. v r h u n s k o g skijaša. Kako o n o pogleda gore p r e m a vama široko otvorenih očiju. što će činiti sastavni dio našeg sustava vrijednosti i kriterija. Usuglašavanjem s n a š o m fiziologijom. vi se razdragano nasmiješite. P r o ­ čitajte sljedeću rečenicu i prebrojte koliko se puta u njoj pojavljuje slovo E Zamislite na trenutak da gledate u j e d n o jako malo dijete. primjerice.kada djeca 220 221 . Što bi se dogodili da to ne radite? 4. Stoga ć e m o ih detaljno obraditi prije nego što prijeđemo na d r u g e aspekte modeliranja. M o r a m o vjerovati da zaslužujemo obaviti ga i biti s p r e m n i vježbati i pripremati se za zadatak. U modeliranju uvjerenja potrebno je usredotočiti se na ona koja su naj­ važnija i koja podupiru pojedinačne vještine i znanja za koja smo zainte­ resirani. FIZIOLOGIJA nesvjesno p o č n u oponašati točan izraz lica. STRATEGIJE Strategije razmišljanja vjerojatno su najmanje očit dio modeliranja. Djetešce oduševljeno guguće i uzvraća vam osmijeh. držanja i disanja. Također. Ovaj fenomen poznat je kao ukrcavanje . Počet ćete se osjećati iznutra p o p u t njega budete li točno ogledali obrasce pokreta. U č e m u je njegova snaga? Kada ste elicitirali uvjerenja svog modela. tonaliteta i gesta ljudi oko njih omogućiti kopiranje unutarnjih stanja drugih i pristupanje prije neiskorištenim e m o t i v n i m izvorima. Imat ćete pristup izvorima koje je on otkrivao g o d i n a m a . Na ovaj ćete način doživjeti kako izgleda kada radite o n o što i on radi. O n e uvijek imaju pozitivan cilj. m o r a m o vjerovati da je vrijedan truda. p r o m a t r a t ćete ga dok skija sve dok i sami ne p o č n e t e pokretati svoje tijelo na isti način. Zašto radite to što radite? 2. Što vam to znači? 3. Zamislite kako bi netko sjedio p r i g o d o m čitanja ove knjige. možete ih početi provjera­ vati. inače se n e ć e m o posve posvetiti njegovu izvršenju. Kako to izgleda? S čime to uspoređujete? 5.

F I N I S H E D FILES T H E RESULT O F YEARS O F SCIENTIFIC STUDY COMBINED W I T H THE EXPERIENCE O F M A N Y YEARS. 222 223 . Vidjet ćete koliko su znakovi pristupanja i predikati korisni u usmjeravanju vaših pitanja. Primjerice. ima osjet (kinestetička unutarnja predstava . najvjerojatnije ćete m o ć i k u h a t i d o b r o p o p u t njega. Najveći broj ljudi pronađe tri slova F pri p r v o m pokušaju. Ako se koriste p r e m a unutra. stoga ju je n e m o g u ć e prevesti na hr­ vatski jezik . čini mi se da mi je to jasno". praćenjem znakova pristupanja m o ć i ćete otkriti koriste li se za pamćenje ili konstruiranje. A k o upitate i osoba odgovori: „Ne z n a m . ili b a r e m p r i b l i ž n o d o b r o . (Igra se temelji na razlici i z m e đ u toga kako se riječi pišu i k a k o se izgovaraju na engleskom jeziku. prev. č u o (A) ili osjetio (K).Ki) i kaže sebi da je bolje početi (auditivni dijalog . koliko sastojaka t r e b a t e staviti i kvalitetu svakog sastojka te znati redoslijed. RECEPTI ZA USPJEH Za modeliranje strategije p o t r e b n o je znati: 1. kupnja odjeće. Na primjer. no neko­ licina njih vidi ih i više. Čula u strategiji m o g u biti okrenuta p r e m a vanjskom ili u n u t a r n j e m svijetu. podučavanje matematike. Ustvari. p o n o v n o m o ž e t e upitati vidi li unutarnju sliku. razmislite o g l a v n o m k u h a r u . pitajte ga: „Što se dogodilo n e p o s r e d n o n a k o n toga?" Nastavite na taj način sve dok ne p r o đ e t e kroz cijelu situaciju.prim. R e d o ­ slijed k o j i m n e š t o r a d i t e u strategiji je p o d j e d n a k o ključan. Pitajte ga: „Što si p r v o učinio. p o t r e b n o je znati tri stvari. Ne smetnite nikada s u m a da ukoliko o n o što radite ne daje rezultate. budući da pogled ukazuje na odvijanje procesa u n u ­ tarnje vizualizacije. Riječ izgleda drukčije kada promijenite strategije. treba učiniti nešto drugo. A p o t o m ispitajte submodalilete svih VAK doživljaja koje ste otkrili. P o t r e b n o je znati koji su sastojci. To m o ž e biti uređenje interijera. Želite li motivi­ rati ovu osobu. sastojak (sustav predstava) 2. trebate učiniti nešto posve drukčije. n e t k o čija se motivacijska strategija temelji na p r o m a t r a ­ nju posla koji se m o r a obaviti (vizualna vanjska predstva . Da biste razumjeli strategije.Ve). reći ćete nešto poput: „Pogledajte što morate učiniti.) Lako je? Zanimljivo je da svatko vidi različit broj slova F i da su svi sigurni kako su u pravu. a koliko ih je p r o m a ­ klo neopaženo? Razlog zašto ste propustili neka od njih vjerojatno je u tomu što ste riječi izgovarali u sebi i uzdali se u fonem IH da će vas upozoriti na na­ zočnost slova. Pretpostavimo da je j e d a n vaš prijatelj v e o m a vješt na n e k o m p o ­ dručju. količinu i kvalitetu svakog sastojka (submodaliteti) 3. K o r i ­ stite li njegov recept. bolje je da počnete. Kada to saznate. Lako ćete uočiti svako slovo F čim p o n o v n o pogledate svaku riječ tako što nećete povezivati slova u riječi. Prođite kroz rečenicu p o n o v n o . o d n o s n o pomislio u toj situaciji?" To će biti nešto što je vidio (V). m o ž e t e je upitati vidi li n e k u m e n t a l n u sliku. Ako koristite m e t a m o d e l . Slovo F zvuči poput hl u riječi of. Dakle. otkrit ćete svojim pitanjima i opažanjima koje sustave predstava osoba koristi i kojim redoslijedom. Strategija j e z a p r a v o d o b a r recept. Pobrinite se ostvariti uzvrat i usuglasiti se bez distance.Vic). I jesu. upitate li: „Što je sljedeće?" a osoba o d g o ­ vori: „Ne znam" i pogleda p r e m a gore. Neka vaš prija­ telj to učini ili neka zamisli neku situaciju kada je to učinio. Sastojci strategije su sustavi p r e d s t a v a .Aid). redoslijed koraka. Pitali s m o koliko ste puta vidjeli slovo F. čak i k a d se sve d o g a đ a u svega n e k o l i k o s e k u n d i ." U k u p n a strategija: Ve>Vic>Ki>Aid. a ne koliko ga puta čujete. Koliko ste slova vidjeli u p r v o m pokušaju. stvara unutarnju sliku obavljenog posla (iskonstruirana vizualna unutarnja predstava . ustajanje ujutro ili zabavljanje društva. za v r i j e m e ili n a k o n stavljanja p o s u d e s tijestom u p e ć n i c u . Velika je razlika stavite li jaje u tijesto prije. a količina i kvaliteta su submodaliteti. Zamislite s a m o kako ćete se d o b r o osjećati kada to obavite. svatko u granicama svoje stvarnosti. slovo po slovo. D a b i s m o napravili jelo č u d e ­ sna o k u s a .

Drugima je možda potrebno čuti nešto o proizvodu. Neki su studenti vizualizirali n o t n o crtovlje s točnim vrijednostima nalik na rezultate. kao i kad uđete u pogrešan vlak. On ne želi da mu se to dogodi. poziciju očiju i obrazac disanja: obično bi nagnuli glavu na j e d n u stranu. žele li zaista zadovoljiti kupca. Što je teža melodija. Svatko ima svoju strategiju pri kupnji i dobri prodavači ne obraćaju se svima istim ustaljenim obrascem. no p u n o ovisi o t o m u tko je promatra.Sasvim drukčiji pristup potreban je nekomu tko gleda na posao (Ve) i pita se (Aid): „Što će se dogoditi ne završim li ovo?" On je stvorio sliku mogućih posljedica (Vic) i osjeća se loše (Ki). N u ž n o je da nastavnici razumiju i reagiraju na različite strategije na koje djeca uče. p o p u t u b r z a n o g premotavanja videovrpce (Aic). Ne krivite vlak. Mogli bi početi s opuštanjem tijela (Ki) i istodobno polako. najvjerojatnije inzistiraju na t o m u da bi svi trebali koristiti njegovu strategiju. Strategije daju rezultate. O v o im je o m o g u ć i l o uskladi- 224 225 . Učitelji. to su taj osjećaj i vizualna sjećanja bili važniji. Njihova postojeća strategi­ ja m o ž d a uključuje obraćanje pozornosti na sve neugodne senzacije u tijelu dok slušaju glasan unutarnji glas koji im govori kako im je teško zaspati. to su se studenti više oslanjali na vizu­ alnu sliku kao vodiča. Najuspješniji studenti imali su neke zajedničke obrasce. Neka djeca možda moraju slušati nastavnika i stvarati unutarnje slike da bi razumjela ideju. direktori i nastavnici moraju motivirati ljude. potrebna neka vizualna slika. Nastavnici koji inzistiraju na tomu da postoji samo jedan pravi način učenja. D o k su slušali (Ae). O v o često o z n a č a v a m o kao „raspoloženje" ili „utisak" skladbe. Cijelo su vri­ j e m e imali o d r e đ e n o držanje. O n i koji pate od nesanice mogli bi naučiti strategiju za uspavljivanje. Ova bi predstava predstavljala skladbu kao cjelinu. Drugu. i v o d o r a v n o m osi. fokusirana i na odgovarajućoj udaljenosti za čitanje. Ako još dodaju neke brze. što je upravo oprečno o n o m e što žele. stići ćete tamo gdje niste željeli. no to nije nužno. G L A Z B E N A STRATEGIJA Proučavanje načina na koji nadareni glazbenici p a m t e melodiju p o ­ moglo n a m je kao primjer i dalo neke ideje. a drugu prijeteći joj zastrašujućom kaznom. Što je skladba bila duža i teža. Slika je uvijek bila svijetla. stoga i započinje. koja je označavala visinu tona. pak. Prvu osobu možete motivirati mameći je primamljivom budućnošću. Prvu osobu motivira želja da se osjeća dobro. Osjećaj p r i d o n o s i stvaranju općeg konteksta za p o d r o b n u sliku. zvuk i slika p r i g o d o m p r v o g slušanja oblikuju se istodobno. kao i o d n o s studenta p r e m a njoj. eto odlične strategije za ostajanje u b u d n o m stanju. pak. Sljedeći je korak bio stvaranje vizualne predstave glazbe. Ne­ kim je kupcima potrebno vidjeti proizvod i razgovarati o njemu sami sa sobom dok ne dođu do željenog osjećaja. Kao to oni m o g u z a p a m ­ titi glazbenu sekvencu n a k o n s a m o j e d n o g ili dva slušanja? Jedan istraživač zamolio je studente da udaraju ritam ili da otpjevaju kra­ tke glazbene kompozicije. dobili bi j e d n u o p ć u predstavu o skladbi (Ki). stoga je poznava­ nje ovih strategija veoma korisno. a prilikom slušanja spustili pogled. no ko­ ristite li pogrešnu. obično ubrza­ no. svijetle i šarene slike. Kad bi završili sa slušanjem. Jesu li to rezultati koje želite? Stižete li tamo k a m o ste krenuli? Sve strategije funkcioniraju savršeno dobro. Drugoj je. koja je predstavljala traja­ nje u v r e m e n u (Vic). O n i su svoje tijelo usuglašavali s glazbom. To otežava učenje m n o g i m uče­ nicima koji imaju drukčije strategije. osobu motiviraju izgledi da bi se moglo dogoditi da se osjeća loše. Također su p r o m a t r a l i sliku i imali taj opći osjet u mislima. o b i č n o u i z v o r n o m tonalitetu (Ait) d o k su je pjevali ili d o k su udarali ritam. Većina stu­ denata vizualizirala je neku vrstu grafikona s o k o m i t o m osi. Svi su studenti p o n o v n o čuli melodiju. Po­ n o v n a slušanja koristili su za određivanje onih dijelova melodije u koje nisu bili sigurni. studenti su p o n o ­ v n o m e n t a l n o slušali melodiju u i z v o r n o m tonalitetu. Osjećaj. a kako im je to polazilo za r u k o m otkrio je tako što im je postavljao pitanja. jasna. Slika m o ž d a vrijedi više nego tisuću riječi. osjetiti d a j e to dobra ideja i vidjeti sebe kako ga kupuju prije nego što to zaista i učine. otegnutim glasom (Aid) govoriti kako im je udobno. Dobri prodavači mijenjaju svoj pristup na odgovarajući način. uočavao znakove pristupanja i predikate.

Ova strategija predstavlja ilu­ straciju ključnih mjesta u vezi s učinkovitim pamćenjem i učenjem. Rastavljali su skladbu na manje dijelove i opažali obrasce koji su se ponavljali po visini tona i po r i t m u . O s n o v n a je strategija Ae>Ki>Vic>Ai. kako ga navodi E. To su pamtili vizualno već i n a k o n prvog slušanja. Možda ste p o z o r n o gledali i vidjeli je u n u t r a (Vic) dok ste gledali gore ulijevo. Prekrijte stranicu. nego ih čujem tako reći sve o d j e d n o m . Svi studenti vjerovali su u svoju sposobnost. veće su šanse da ćete ga zapamtiti.) STRATEGIJA PAMĆENJA Memorija je statična. Odvojiti nekoliko m i n u t a za pridijevanje nekog značenja dobar je način memoriranja. Robert Dilts ispričao je priču o ženi koja je tijekom obuke opisivala svoju strategiju. Najbolji su studenti također imali sposobnost kretanja i z m e đ u su­ stava predstava. uvjerenje i fleksibilnost. d u b o k o udahnite i zapišite niz. ne puštajući glas. no ovo je istraživanje pokazalo da je riječ o sinesteziji. p o n e k a d se usredotočujući na osjećaj. a da ga ne pitate. Što više neuroloških kanala upotrijebite. ni d o d i r n u t i . Proces p a m ­ ćenja važna je stvar. Sto više predstava nekog materijala imate. Možda ste koristili boji ili neki drugi submodalitet kao p o m o ć da se prisjetite unutarnje slike. ovisno o vrsti glazbe koju su čuli.štavanje i korištenje skladbe na tri načina. Možda ste zapisivali (Ke). Dobar. stvorili osjećaj koji predstavlja skladbu kao cjelinu i iskoristili o n o što čuju i osjećaju za stvaranje slike glazbe. 1878. Jeste li uspjeli? I. H o l m e s u „Mozartov život i prepiska". ma koliko duga­ čka. jer je u skladu s priro­ d n i m načinom na koji radi mozak. Petlja kasete traje kratko. p o d uvjetom da me ne prekinu. Koja je strategija vaše m e m o r i j e ? Kako biste zapamtili sljedeći niz (i na trenutak hinili da je bitno zadržati ga u sjećanju): DŽIV4ŽUKB21C Imate T R I D E S E T S E K U N D A O D S A D A . kao lijepu sliku ili predivnu skulpturu. što je još važnije. a p o n e k a d na sliku. Potre­ bna je strategija kako ih podijeliti na manji broj blokova kako biste ih sve zapamtili. ili će očima skenirati više puta. ma koliko se u t o m u bezuspješno trudili. Slike se zadržavaju u memoriji duže. C h a p m a n & Hall. evo očaravajućeg u l o m k a iz p i s m a Wolfganga A m a d e u s a M o z a r t a o t o m u k a k o je skladao: „Sve mi ovo zaplamti u duši i. Možda ste ponavljali ri­ tmično. Vrijeme je isteklo. . Pomoći će ako ovom n a s u m i č n o m nizu date neko značenje. Uspjeh m o ž e m o svesti na tri čimbenika: posveće­ nost. Ne m o g u v a m opisati kakav mi užitak to pred­ stavlja!" (Iz Mozartova pisma (1789. Možda će se osmjehnuti na smiješne asocijacije koje stvara. ni čuti. A k o stvorite mentalnu sliku d o n Živka kako promatra kuću. bez obzira na uspjeh. Niz je bio A2470558SB. U pitanju je slušanje slike osjećaja neke melodije. a cjelina. U svojim mislima ne čujem n a n i z a n e dijelove. Možda ste ponavljali sekvencu toliko puta dok niste napravili petlju audiokasete (Ai). Čuli su melodiju. . O n a je bila v r h u n s k a k u h a - I m a t e li d o b r o pamćenje? O v o je škakljivo pitanje jer je pamćenje n o ­ minalizacija: ne možete je vidjeti. moja se t e m a povećava. a petlja kasete kraće vrijeme. dobiva sustavan oblik. Izgleda da pamćenje glazbe uključuje s n a ž n u auditivnu memoriju. gotovo je p o t p u n a i završena u moji mislima. memorija je jača. vjerojatno nećete moći zaboraviti niz sve do kraja ovog poglavlja.). Primjeri­ ce. možete to prevesti kao: d o n Živko isto vidi četiri žene u kući broj dvadeset jedan ce. tako da je m o g u pregledali j e d n i m p o g l e d o m . Iskušate li navedeni test na n e k o m e koga poznate vjerojatno ćete moći raspoznati koju strategiju koristi. Bolje je shvatiti p r o ­ ces pamćenja i načine kako ga možete poboljšati. Nominalizacije su radnje z a m r z n u t e u v r e m e n u . Možda će čitati usnama. što ste učini­ li? Svijest ne može zapamtiti dvanaest brojki kao odvojene cjeline. ne možete utjecati na nju. Prije nego što završimo s g l a z b e n i m strategijama. 226 227 .

čak i kad je zapamte. Nejednakost se povećava. Uvijek je pet minuta kasnila na d o r u ­ čak: 705. pak. Bez strategije učenja učenici postaju papagaji koji ponavljaju infor­ macije i stalno ovise o onima koji im pružaju informacije. zatim gledaju p r e m a d o ­ lje kako bi p o m o ć u osjećaja provjerili je li ispravna. Što više pokušavate. A niste čak ni pokušavali. to v a m biva teže. „ghoti" m o ž e biti fonetsko sricanje 228 229 . a riječ sama po sebi predstavlja težak zadatak i vaš je pokušaj najvjerojatnije o s u đ e n na neuspjeh. kao i iskoračivanje i navođenje učenika do najboljih strategija ili načina na koje se koriste tijelo i um da bi informacije dobile neki smisao. O n e su sud o uspjehu i služe s a m o za razvrstavanje učenika u vrijednosnu hije­ rarhiju. D o b r a .. učinkovita strategija olakšava učenje i smanjuje napor. To nije učinkovito. m n o g i učenici imaju p r o b l e m a u pamćenju informacije. U 24-oj godini postala je selica kuhinje. Učenik se m o ž e više truditi koristeći neprestance istu neu­ činkovitu strategiju učenja. Podučavanje podrazumijeva ostvarivanje uzvrata. O n i koji d o b r o slovkaju gotovo uvijek primjenjuju istu strategiju i m o ž d a ćete htjeti provjeriti je ako d o b r o slovkate ili ako znate nekoga tko to d o b r o radi. a m n o g i ljudi njome teško ovladavaju.rica. Ocjene nemaju učinak na strategiju koju koristi učenik. Zašto je obrazovanje često veo­ ma b o l n o i o d u z i m a toliko vremena? Najveći dio sadržaja r e d o v n o g obrazovanja m o g a o bi se svladati u školama kada bi djeca bila m o t i ­ virana i imala d o b r e strategije učenja. Bez toga. na ta­ kozvani nastavni p r o g r a m i zapostavlja proces učenja. Podučavanje učinkovitim strategijama poboljšalo bi rezultate svih učenika. njezi­ no vizualno predstavljanje na papiru. Usredotočenost na neuspjeh i njegove posljedice predsta­ vlja d o d a t n u smetnju. nestale bi velike razlike m e đ u njima. Na koncu.. Svatko će vas pohvaliti za kreativnost u pisanju. To. zbog čega učenje postaje p r o b l e m . Svima n a m a greška m o r a biti dopuštena. Ako učenik ne uspije. Svaki proces mišljenja uključuje strategije. Robert Dilts upućuje u procese koje koriste oni koji d o b r o slovkaju i organizirao je to u j e d n o s t a v n u i učinkovitu strategiju. Pokušaj rabi m e n t a l n u energiju. Ne zaboravite da je j e d n o veće od ostalih. Zadr­ žava se status quo. STRATEGIJA SLOVKANJA Slovkanje je važna vještina. Riječi u engleskom jeziku nisu k o n s t r u i r a n e po j e d n o s t a v n i m pravilima p r e m a kojima se piše o n a k o k a k o se čita. Imaju na p a m e t i svoj cilj i ostaju u p u n o m izvorišnom stanju. Kada b i s m o ih naučili o d r e đ e n o m broju dobrih strategija. u mislima ga je vidjela u drugoj boji. M n o g i p r e d m e t i u školi usidreni su na dosadu i nezainteresiranost. Tada na scenu stupa efekt samoostvarenja. d r u g o . stvara dvije posljedice: prvo. prekrijte knjigu i napišite taj niz slova i brojeva. Slovo S je stajalo samo. Slovkanje podrazumijeva zapisivanje riječi. najvjerojatnije će se izvršiti uopćavanje na temelju rezultata i dati sud da je nesposoban obaviti zadatak. Očit se korak sastoji u t o m u da se p r v o stvori njezina unutarnja predstava. O b r a ­ zovni se sustav uglavnom usredotočuje na o n o što se predaje. D o ­ bri učenici čine greške i koriste ih kao p o v r a t n u informaciju kako bi promijenili o n o što čine. Ljudi koji loše slovkaju obično pokušavaju učinili to na temelju glasa.drugo slovo abecede. Neučinkovita ga strategija otežava. Sam n a p o r koji ula­ žete postaje prepreka. Vjerojatno ste dobro obavili zadatak. a mi o b i č n o n i s m o svjesni koje strategije koristimo. ona n e m a neki značaj jer je izvađena iz konteksta. M n o g i ljudi koriste s a m o šačicu strategija za sva njihova razmišljanja. što bi bilo kad biste pokušali? Bilo bi još gore. A zadnje je slovo povezala sa slovom na početku niza . i to se neprestance ponavlja. Oni gledaju p r e m a gore ili r a v n o ispred sebe dok slovkaju: vizualiziraju riječ d o k je slovkaju. pa gaje uvećala. obilježavaju se ovce i koze i razdvajaju j e d n e od drugih. Učenje podrazumijeva p a m ć e ­ nje i razumijevanje: uklapanje informacija u kontekst kako bi dobile značenje. Rekla je da je najprije počela s prvim slovom abecede. no ne znaju kako se uči. Ako možete ovo zapamtiti i ne pokušavajući. ali ne i u slovkanju. Učiti kako učiti jedna je od najvažnijih vještina u obrazovanju i p o ­ trebno ju je predavati od prvog razreda pa do kraja školovanja. Budući da joj je bilo teško zapamtiti broj 58. obrazovanje ima ulogu razvrstavanja ljudi po hijerarhiji. O n i su obaviješteni. Sada.

Razmislite o nečemu poznatom što stvara ugodan osjećaj. primjenjivih u ovoj j e d n o s t a v n o j strategiji. Učenje napamet ne stvara vještinu.. Pogledajte svoju mentalnu sliku i zapišite što vidite. vratite se na prvi korak i p o n o v n o gledajte dok vam slika ne postane jasna u mislima. Rezultati testiranja bili su zanimljivi. jer nije promijenila svoju strategiju. Veoma često ta su djeca samo auditivni ili kine­ stetički tipovi u većoj mjeri od druge djece. Strategija slovkanja uspješno se koristi kod djece kojima je dijagno­ sticirana disleksija. e) Ako je riječ duga. podijeljena je u četiri manje skupine. Skupina C ostala je na približno istoj razini. kako kažu. Pogledajte gore u svoju mentalnu sliku i slovkajte riječ unatrag. Skupina A ostvarila je dvadeset posto bolje rezultate u usporedbi s p r e t h o d n i m testiranjem.liječi „fish" . pogledajte slova koja se uklapaju u te praznine i p o n o ­ vite proces sve dok ne stvorite sliku cijele riječi. Oni jednostavno imaju osjećaj da to izgleda do­ bro.o" kao u . Skupina ljudi. Želite li postati izvrsni u slovkanju ili to već jeste.conclilion". Zatim odvratite pogled. b) Može v a m p o m o ć i zamislite li riječ u vašoj omiljenoj boji. Lektorima. a želite provjeriti što radite. što se i očekivalo.. bit ćete u stanju ispravno slovkati bilo koju riječ. Skupina B ostvarila je povećanje rezultata od deset posto. .. ali im nije rečen položaj očiju. Možda želite pratiti slova u zraku dok ih opažate ili. pogrešno napisana riječ iskoči pred njihovim očima. Može vam pomoći smjestite li tu riječ u lijevi kut vidokruga. To će zaista potvrditi da je slika čista. Provjerite je li to­ čna: ako nije. Četvr­ toj skupini (D) rečeno je neka ih vizualiziraju gledajući dolje udesno. nekoliko trenutaka gledajte u riječ koju želite slovkati. koji moraju biti stručnjaci. Rezultati s k u p i n e D pogoršali su se za petnaest p o s t o jer su pokušali vizualizirati koristeći položaj očiju koji je to prilično otežavao. Ako slijedite ovu strategiju. c) Također vam m o ž e p o m o ć i stavite li je u p o z n a t u pozadinu. Ova je strategija iskušana na Sveučilištu M o n c t o n u New Brunswick u Kanadi. no nećete postati dobri u slovkanju. Gdje ga vidite u mislima? Koji su submodaliteti? Stavite riječ koju želite slovkati na isto mjesto i sa svim submodalitetima. Neka slova b u d u toliko mala da se cijela riječ može lako vidjeti. Onaj tko slovka fonetski ni u kom slučaju ne može slovkati riječ unatrag..women" i „ti" kao u . Kada to postignete. STRATEGIJA KREATIVNOSTI Draže mi je zabaviti ljude nadajući se da će nešto naučiti nego ih podučavati nadajući se da će zabaviti. ako ste kinestetički tip. Razmislite o n e k o m prizoru koji je zaista nezabo­ ravan. bliži ili drukčije boje. 3. Neka b u d u veći. Walt Disney 230 231 . postupite ovako: 1. Evo n e k o l i k o k o r i s n i h ideja. Trećoj skupini (C) jednostavno je rečeno neka prouče riječi na način na koji žele. pogledajte očima gore ulijevo i sjetite se ne­ čega što morate slovkati. Oni koji dobro slovkaju obično kažu da vide mentalnu sliku riječi koja im je nekako poznata. d) Mijenjajte submodalitete k a k o biste istaknuli dijelove koji vam predstavljaju problem. Slovkanje je vještina. Učenje slovkanja riječi napamet m o ­ žda će vam pomoći slovkati riječi. 2. a dovoljno velika da je možete pročitati bez naprezanja.. Uočite praznine (ako ih ima) i još jedanput pogledajte riječ. rastavite je na dijelove od po tri-četiri slova. Po sustavu fonetskog slovkanja nije moguće dobro napisati čak ni „fonetsko slovkanje". Neka vam ne ponestane m e n t a l n o g prostora. Drugoj skupini (B) rečeno je da vizualiziraju riječi. U testiranju su korištene riječi koje nikada prije nisu vidjeli. dovoljno je pogledati strani­ cu i. koja je prosječno slovkala. 4. Č u d n o je što se fonetske m e t o d e još uvijek uče u školama. Prvoj skupini (A) prikazane su riječi i rečeno im je da vizualiziraju dok gledaju gore ulijevo. pratite ih na svojoj ruci kako biste izgradili unutarnju sliku s d o d a t n i m osjetima. a) Koristite submodalitete koji p o m a ž u da vaše slike budu najčistije i najdojmljivije.gh" kao u „cough".

d r u g i bi ga p u t p o g l e d a o kritički sa stajališta nekoga iz publike. Kada ste p o n o v n o p r e ž i v j e l i svoje iskustvo. Prije nego što se vratite u proces. To m o ž e biti neki vaš projekt. Vjerojatno ćete otkriti k a k o v a m je m n o g o lakše pristupiti jednoj poziciji od ostalih. Što ste učinili da usidrite sanjara. Sanjarenje je prvi korak ka stvaranju bilo kojeg rezultata u svijetu. Vi sada usidravate svoje realistično stanje i izvore za to o d r e đ e n o mjesto. Uočite li da v a m je teško pristupiti t o m k r e a t i v n o m iskustvu. i z n i m n o kreativan i uspješan čovjek. Koraknite u pozi­ ciju sanjara ispred sebe i p o n o v n o proživite taj trenutak. 3. A k o vam to predstavlja problem. 4.k a k o bi san p o s t a o stvarnost. Razmislite o nekom trenutku kada ste zaista bili kreativni. A k o v a m je to teško. Osjetio je sve li­ kove u filmu. k a k o bih p o k r e n u o ovu akciju?" Ponašajte se kao osoba X.ucvciu r u u L r t v u t _ u i c n j c A H U mUUtLIKANJb Robert Dilts stvorio je m o d e l strategije koju je koristio Walt Disney. j e d n o za vašeg kritičara. idite i pitaj­ te ga kako sebe dovodi u to slanje. koraknite na n e u t r a l n o mjesto. Pitajte: „Da sam ja osoba X. koja se m o ž e upotrijebiti za sve vrste problema. Sjetite se nekog trenutka kada ste kritizirali plan na konstruktivan način. Potom bi bacio jedan realan pogled na svoj plan: odmjeravao je novac. koraknite natrag na n e u t r a l n o mjesto. a n i m a t o r e bi uputio da likove crtaju sa stajališta tih osjećaja. modelirajte kritiča­ ra kojeg poznajete. On je m o g a o postati i uspješan savjetnik u svijetu poslovanja jer je koristio o p ć u kreativnu strategiju. Još uvijek nemojte razmišljati o njemu. ili projekt nekog vašeg kolege. čiji rad i danas pruža zadovolj­ stvo ljudima diljem svijeta. iskoračite. Kada bi završio san o filmu. Na te­ melju toga m o ž e t e izvući o d r e đ e n e zaključke o željenim planovima. Evo strategije koju možete koristiti: 2. Walt Disney imao je snažnu imaginaciju: bio je prvenstveno kreati­ van sanjar. kritičara i realista na različita mje­ 1. posve odvojenim sobama. koraknite na mjesto realista. koraknite na treće mjesto koje ste identificirali i p o n o v n o proživite iskustvo. ali nikada nisu znali koji je od njih on zauzeo na sastanku. pronađite m e ­ taforu za taj problem. Uloga kritičara. Kad ste završili. M o ž d a će biti p o t r e b n o rastaviti p r o g r a m u više manjih prikladnijih dijelova. Slušajte gla­ zbu ili se bavite n e k o m tjelesnom aktivnošću kako biste omeli svijest. vrijeme. ili čak tri mjesta u različitim. Možete je pitati k a k o o n a razmišlja o p o k r e ­ tanju akcije. Kada ste sanjarili koliko ste htjeli. Nemojte razmišljati re­ alistično. kada je vaš sanjar zaista iznjedrio neka kreativna rješenja. sta? Možete upotrijebiti tri mjesta u svojoj radnoj sobi. razmislite o osobi koju možete modelirati. koja bi vas mogla p o t a k n u t i da razmišljate kao kreativan sanjar. Kad budete imali t r a ž e n o iskustvo. O n i koji su s njim radili razlikovali su ta tri kuta gledanja. A k o je u pitanju crtani film. Na koncu. Razmislite kada ste bili pažljivi i realistični glede nekog plana. to dolazi kasnije. slijedi ocjena. izvore i prikupljao sve n u ž n e informacije k a k o bi se uvjerio da se film m o ž e d o b r o napraviti . Ili modelirajte nekoga za koga p o u z d a n o znate d a j e d o b a r kreativan sanjar. 232 233 . Pitao se: „Je li zanimljiv? Hoće li pri­ vući ljude? Postoje li u njemu o t r c a n a mjesta. uviđali loše i dobre strane te identificirali probleme. Ne preradujte niti ocjenjujte. No p r o b l e m je u t o m u kako ostvariti te snove u p r a v o m svijetu? Kako izbjeći da se brda i doline u b u d u ­ ćnosti ne pretvore u p r a z n e snove? Kako se pobrinuti da snovi budu d o b r o prihvaćeni i od kritičara? Disney bi najprije stvorio san ili viziju cijelog filma. realist i kritičar". Vi usidravate svoje izvore i strategije kao sanjar za to o d r e đ e n o mjesto. Jedno za vašeg sanjara. ili se pretvarati da ste ta osoba. zamišljajući da se priča odvija gledana njihovim očima. Izaberite bilo koji težak p r o b l e m kojeg želite obraditi. Izaberite tri mjesta ispred vas gdje m o ­ žete koraknuti. O trenutku kada ste stavili plan u akciju na elegantan i učinkovit način. Svi mi sanjamo o o n o m u što želimo. bez obzira koliko mi se sviđala?" Disney je koristio tri različita procesa: bio je „sanjar. a j e d n o za vašeg realista. Najvjerojatnije je na sastanku uspostavljao ravnotežu t a k o što je zauzimao o n o stajalište koje je bilo najmanje zastupljeno. što bismo mogli učiniti i kako sve m o ž e biti drukčije. Kada ste s p r e m n i . svo­ jeg ili tuđeg.

k o r a k n i t e na­ trag na n e u t r a l n o mjesto. Sanjari su o b i č n o vizualni i vaš će sanjar vjerojatno koristiti i s k o n s t r u i r a n e v i z u a l n e misli. Sanjar ne m o r a biti realističan. " Kada završite. vratite s e p o n o v n o n a n e u t r a l n o mjesto.N L f JUitKM U IUBHUR & JUIIIV iC!lviuur\ Svaka od tih pozicija zapravo je sama po sebi strategija. Pitanje nije: „Trebam li učiniti ovo?" nego: „Ovo m o r a m učiniti. O d r e d i t e p r o b l e m ili cilj na k o j e m u želite raditi. Vratite se p o n o v n o do sanjara i k r e a t i v n o mijenjajte p l a n k a k o biste primijenili o n o što ste naučili od realista i kritičara. Kritičar ne smije kritizirati sanjara i realista. Što biste učinili u slučaju d a n i k a k o n e m o ž e t e d o ć i d o neuspjeha? Sanjara m o ž e t e opisati riječima: „ P i t a m se da l i . Izazovite oluju u m o z g u . . 5. Kako se plan m o ž e provesti u p r a k s u ? Što se m o r a p r o m i j e n i t i k a k o bi bio realističan? Kad b u ­ dete zadovoljni. što će o n i t i m e dobiti? Što vi d o b i v a t e time? Je li zanimljiv? U č e m u se sastoji r a č u n i c a ? Kritičar pita: „Što nedostaje? Što d o b i v a m ? " Čini se da kritičar najviše koristi u n u t a r n j i dijalog. Neki ljudi koriste ovu strategiju s p o n t a n o : imaju o d r e đ e n o mjesto ili sobu u kojoj razmišljaju kreativno sa s i d r o m za sanjara u njima. Na kraju ovog procesa najvjerojatnije ćete imati neodoljiv plan. N a s t a v i ­ te prolaziti k r o z te tri pozicije sve d o k se s p l a n o m ne u s u g l a s e sva tri stava. k r e a t i v a n i u g o d a n n a č i n p r o v o đ e ­ nja v r e m e n a . Kritičar m o r a kritizirati plan. 7. Da bi kritika bila konstruktivna. 6. Bez obzira na to što su v a m rekli u školi. K o r a k n i t e u poziciju realista i razmislite o p l a n u o k o j e m u ste sanjarili. Ova kreati­ vna strategija je j e d n a super-strategija. sanjarenje m o ž e biti k o r i s t a n . bez ikakve s m e ­ tnje. Ponekad kritičar prebrzo ulazi i pobija sanjarove argumente. a ne destruktivna. N e d o s t a j e li mu što? A k o je p o t r e b n a s u r a d n j a d r u g i h ljudi. umjesto da koriste kritiku kao povratnu infor­ maciju o svojim planovima. svaki od njih može učiniti o n o u č e m u je najbolji. Kada su ova tri načina razmišljanja p r o s t o r n o jasno odvojena. a na trećem ocjenjuju i kriti­ ziraju.on je „ m u š k a r a c ili ž e n a u akciji". Spremni su djelovati s a m o ako gotove ideje funkcioniraju na svakom p o j e d i n a č n o m mjestu. Z a reali­ sta je k a r a k t e r i s t i č n o : „Kako ovo m o g u u č i n i t i . Vaša fiziologija i neurologija razlikovat će se u s v a k o m od tih položaja: p o b r i n i t e se da cilj o s t a n e d o s l j e d a n tijekom p r e ­ laženja iz j e d n o g u d r u g i stav. . O r g a n i z i r a j t e svoje ideje. . To je s a m o d r u ­ kčiji način razmišljanja o m o g u ć n o s t i m a . tri odvojene strategije spojene u jednu. Što mi d r u g o preostaje?" 234 235 . 8. K o r a k n i t e na mjesto gdje se nalazi sanjar i n e k a v a m m o z a k b u d e r a s t e r e ć e n . Neki ljudi kritiziraju sebe i osjećaju se loše. nemojte zabora­ viti da kritičar nije n i m a l o realističniji od sanjara. Sada k o r a k n i t e u položaj k r i t i č a r a te provjerite i ocijenite p l a n . ? " Realist u v a m a vjerojatno će misliti p r e t e ž i t o k i n e s t e t i č k i . Na d r u g o m mjestu čine praktične planove. . S a m o v a m je n e b o granica.

obojica m o g u poslije objasniti što su upravo učinili. Aleksandar Veliki modelirao je sebe po slici koju je i m a o o l e g e n d a r n o m Ahilu. s televizije ili iz filma. o d n o s n o u mislima glasno govori riječi d o k ih čita. govoreći da je „dan i n o ć disao Colea. Ray Charles modelirao je Nata Kinga Colea. ali su u stanju eksplicitno je i objasniti. jeo. Prvo je p o t r e b n o iden­ tificirati vještine. Istraživanje procesa modeliranja izbacilo je na površinu i pitanje izbora modela. Zapazite što se događa vratite li se na početak ovog o d l o m k a . Postoji j e d n a č u d n a ideja u našoj kulturi. Znanje kako to činite daje v a m sposobnosti prenijeti ga d r u g i m a . No nitko koga zanimaju ljudi ne m o ž e izbjeći tomu. vi na to posve usredoto­ čujete svoju svijest. Ta se vještina zove metakognicija. sposobnosti i kvalitete koje želite steći. A k o t r e n u t a č n o sjedite. Za m n o g e ljude sama promjena vlastitog unutarnjeg glasa u glas m o d e l a omogućuje pristup n o v i m i različitim izvorima. n e d a v n o sam bio u posjetu k o d prijatelja i prvi put č u o da njegova supruga piše ljubavne r o m a n e . Sljedeće je pitanje kako pristupiti zadatku modeliranja. koje svi činimo. Ukratko. Neformalan i jednostavan način u p o r a b e vje­ štine modeliranja za svoj razvoj jest u izabiranju obrazaca onih ljudi koji v a m se sviđaju i koje poštujete. iskušajte ovo. tako da je tu već u g r a đ e n a motivacijska strategija. vrijeme sanjarenja koristila je za kreativno stvaranje materijala i zapisivanje ključnih teza u bi­ lježnicu koju je uvijek nosila sa s o b o m . Vi to već činite. U p a m t i t e ta tri osnovna elementa D o k prelazimo sa strategija na neke d r u g e aspekte modeliranja. koja glasi: ukoliko otkrije­ te da nešto funkcionira. vri­ jedi n a p o m e n u t i još jednu stvar koja muči pojedine ljude. realist kinestetički. Majstori vladaju vješti­ n o m nesvjesno. O n a je to p o m a l o držala u tajnosti. možete pove­ ćati vjerojatnost da ćete nešto obaviti vrhunski. od nesvjesnog i neformalnog modeliranja. Veoma često ljudima se modeliranje čini toliko mističnim da p o m i ­ sle k a k o je to nešto što ne m o g u učiniti sve dok ga ne nauče kako treba. Pod „disanjem. D o k obavljate neki zadatak ili vršite neku radnju. jedenjem. kao da je neznanje preduvjet za postizanje savršenstva. do veoma profinjenog istraživanja i strategija modelira- 236 237 . bez obzira na to je li on knjiški. pio i osjećao njegov ukus" sve d o k nije razvio svoj specifičan glazbeni izraz. O v o potonje koriste ljudi kao što je Robert Dilts. U novije je doba Stravinsky m n o g o u z i m a o od Mozarta. koji je n e d a v n o napravio projekt modeliranja za „Fiat" glede pitanja vještina r u k o ­ vođenja u budućnosti.O v o je d o b a r primjer uravnotežene strategije. Sanjar obično funkcionira vizualno. No. to predstavlja smetnju u daljem obavljanju toga. Primjerice. O n a voli to kreativno vrijeme sanjarenja. To joj je poslužilo kao p o d ­ sjetnik o čemu će pisati kad se sljedeći put baci na posao. identificiranjem razlike i z m e đ u onoga što činite kada sve ide d o b r o i onoga što činite kada v a m ne ide. tvrdeći da to čini zato što voli Mozartovu glazbu. p o t r e b n o je učiniti neke korake izvan strategije. U slučaju da se unutarnji proces zamrsi i ne vodi nikuda. Sva su tri p r i m a r n a su­ stava predstava uključena. POVRATAK NA MODELIRANJE nja. no u p o l u s a t n o m s a m razgovoru otkrio neke strategije pisa­ nja koje su mi baš nedostajale. To ovisi o cilju kojemu težite. a glazbenik svjesno ne prati svaku notu koju svira. Također. a kritičar auditivno. Vozač automobila ne razmišlja svjesno o svemu što čini dok vozi. Savršeno. Vaše modeliranje bit će p u n o profinjenije ako ste identificirali o d r e ­ đ e n e vještine koje želite usvojiti. Većina ljudi vizualizira tijekom čitanja. a glas u glavi pretvorite u glas nekoga koga zaista obožava­ te. S metakognicijom ćete biti u slanju postati svjesni kako izvršavate neki zadatak. tako da na raspolaganju imate sve kanale informacija. Tu je ta vanjska pozicija iz koje možete pregledati cijeli proces i zaustaviti stvarno vrijeme. podrazumijeva se ulazak u stanje u kojemu se m o d e l nalazi i pristupanje njegovim m e n t a l n i m izvorima. P o t o m ra­ zmislite tko bi vam m o g a o poslužiti kao najbolji uzor. Postoji cijeli spektar mogućnosti. Jedna od razlika i z m e đ u vješte osobe i v r h u n s k o g majstora na bilo kojem p o d r u č j u je u t o m u što se majstor m o ž e vratiti i t o č n o v a m reći što je upravo učinio i k a k o je to učinio. Toma K e m p e n a c vje­ rojatno je i m a o uzvišenije ambicije jer je napisao „Nasljeduj Krista". pijenjem i osjećanjem ukusa" svog modela.

Snimite njihove postupke i razgo­ varajte s njima da biste otkrili uvjerenja. kada n a d a r e n i ljudi pokušavaju objasniti ili reći što rade. koristite p o v r a t n u informaciju koju dobijete za usavršavanje obuke. primjerice. 238 239 . tko su vrhunski profesionalci i koliko ljudi treba modelirati. oni otkriju da su. njihove vještine p o t p u n o nesvjesne. Možda ćete to morati učiniti nekoliko puta. vještina u n u t a r vještine. do specifičnog vanjskog i unutarnjeg ponašanja. O b i č n o postoje tri v r h u n s k a profesi­ onalca. iskušajte ovaj m o d e l u svom živčanom susta­ vu i otkrijte što funkcionira. To podrazumijeva izvrsno raspolaganje cijelim n i z o m vještina modeliranja. p o ­ čevši od osobnosti. kojima se suprotstavljaju tri prosječna izvođača (kontrolora) da bi kritične razlike došle do izražaja. 3. Primjerice. Vrsta m o d e l a kojeg gradite je sustav rekurzivno g r u p i r a n i h T O T I modela ili. Na k o n c u je p o t r e b n o d o g o ­ voriti plan akcije. fizionomiju i strategiju. m e t o ­ dologiju i eksplicitni m o d e l . 5. Podučite njihove predavače d a j e vode.. koji se obično p r o ­ vodi u p o s l o v n o m svijetu. Ovaj m o d e l obuhvaća sve razine. metaprograme itd. Kao da su svjesne skele procesa učenja skinute sa završene kuće. Tipičan bi slijed događaja bio. To je k a o kad v a m n e t k o da niz n a p u t a k a da ih slijedite i vi ih sve iskušate u mislima da biste vidjeli imaju li smisla. sljedeći: 1. Osmislite p r o g r a m obuke s njihovim predavačima da biste o m o ­ gućili i d r u g i m a reproduciranje te vještine. zvukova i osjeta) za stvaranje sadržaja. a neka od ključnih bila bi: . Ova se faza najčešće radi p o m o ć u kontrolnih m o d e l a . Sve ovo ponavljajte s kontrolnim modelima. osjećaj opuštenosti i u d o b n o g sjedenje d o k p r s t i m a prelazim po tipkovnici. U modeliranju postoji više vještina nego što ih je m o g u ć e prikazati ili naučiti iz ove knjige. vjerojatno biste me vidjeli kako radim. strategije. Razgovarajte s njihovim kolegama da biste shvatili kako ih oni vide. ili bih m o ž d a trebao reći: „Vidjeli ste me u nera­ du" jer se najveći dio procesa odvija nesvjesno u pozadini dok r a d i m d r u g e stvari. Primjerice.nLr_JU5trn u l u n n u n a junii j c i IVI u u n UtVtlU r U U L A V U t _ U l t N J f c K A U M O D E L I R A N J E svakog ponašanja: uvjerenje. Napišite p o t p u n i izvještaj. Što je zid svijesti? Jednostavno rečeno. Kada biste poželjeli obogatiti ovaj šturi m o d e l . koji će uključiti p r v o t n o pismo. jednostavnije rečeno. U ovoj je fazi p o t r e b n o vratiti se k a k o biste potvrdili obrasce za koje mislite da ste ih izdvojili i za istraživanje praznina s više pozor­ nosti i preispitivanja. stanja. Na d r u g o m kraju spektra neformalnog modeliranja nalazi se visoko­ kvalitetni projekt modeliranja u p u n o m procvatu. a što nedostaje. Vjerojatno biste mi željeli postaviti m n o š t v o pitanja. Vršeći obuku. Svršetak. gledajući ih kako postupaju u različitim kontekstima. P r e l i m i n a r n o ispitivanje potreba organizacije kako bi se utvrdilo koji niz sposobnosti vrijedi modelirati. p o t r e b n o je da ste vješti u d r u g o m stavu kako biste probili zid svijesti.U kojem kontekstu obično koristite tu vještinu?" „Kojim ciljevima težite primjenjujući te vještine?" „Što koristite kao dokaz postizanja tih ciljeva?" „Što t o č n o radite kako biste postigli te ciljeve?" „Koje točno radnje i korake p o d u z i m a t e ? " „Što činile kako biste izašli iz slijepe ulice kad u nju dospijete?" Ova su T O T I pitanja za elicitaciju. Da biste znali koje ćete iduće pitanje postaviti. 4. sposobnosti. najvećim dijelom. Kontrastna analiza pojašnjava razlike koje dijele vrhunske izvođače od kontrolora. Potreban mi je niz strategija (niz slika. p o p u t ruskih babuški koje se nalaze jedna u n u t a r druge. Često se kontrolori­ ma ne kaže koja im je funkcija da im ne b u d e neugodno. bez ikakvih tragova k a k o je ona sagrađena. Provedite nekoliko dana sa svakim izvođačem. da bih napisao ovu knjigu. 2. p o t r e b n o je da b u d e m uvjeren da to m o g u i da to vrijedi učiniti. uvjerenja. utemeljena na T O T I m o d e l u iz četvrtog poglavlja. Odvojite vrijeme za sastavljanje točne m a p e o n o g a što imate i o n o ­ ga što još nedostaje. S o d g o v o r i m a na ovu vrstu pitanja možete početi graditi m o d e l o n o ­ ga što ja r a d i m sa svojim živčanim sustavom. 6.

U devedesetima s m o se našli sa usavršenim vještinama modeliranja koje potječu od modeliranja jezika iz ranih dana. N e m a svrhe proučavati jezik koji ne govorite. m o r a p o n o v n o izbiti na površinu. znakovi pristupanja. Na taj ćete način otkrivati razlike koje znače razliku. O v o n o v o mjesto daje temelj za čitav niz intuicija u koje možete p o n o v n o sići. Modeliranje bez inputa u obuci t a k o đ e r se počelo prakticirati u ovoj zemlji da bi se precizno podesio proces učinkovite selekcije ljudi za o d r e đ e n a zanimanja. u g r a n i c a m a etičkih n o r m i . Korištenjem svih ideja ili tehnika u rješavanju nekog potencijalnog problema ubrzo ćete pronaći njihovu pravu vrijednost. koje analizi­ ra dijelove prije nego što ih zajedno sastavi. primjerice. koji se kretao od nesvjesnog postu­ pka do formalnog poslovnog projekta. Cilj NLP-a je ljudima povećati izbor i slobodu. Vrijednost NLP-a leži u znanjima koje stječete istražujući ove proce­ se. Samo ako se p o n a š a t e kao da to funkcionira. detaljnijih p o ­ micanja u govoru tijela. Zaokružili s m o materiju koju s m o započeli u p r v o m poglavlju. u n a d ­ gledanju p r u g e ili u zanimanju poslovođe u trgovini. kao i ograničenja. Svaki je dio razvijen do krajnjih granica i sljedeći je dio zauzeo svoje mjesto. koji predstavljaju najmanji gradbeni blok vaših misli. sa­ znat ćele funkcionira li ili ne i koja su ograničenja. kako biste došli do rezultata. John je tomu pristupio kao što bi pristupio učenju n o ­ vog jezika. a p o t o m to usavršavajte d o k ne p o s t a n e što je m o g u ć e jednostavnije. Najprije je m e t a m o d e l prošao kroz ovaj proces. a kasnije i kako ste to učinili. NLP. Svatko od nas p r o n a ­ lazi svoj vlastiti n a č i n k a k o se nešto radi. Ne istražujte prije nego što u potpunosti ne utvrdite o n o što ste naučili i prije nego što vam bude na raspolaganju kad god vam treba. možete anali­ zirati sve do submodaliteta. Korijeni NLP-a leže u sustavnim obrascima koji se nalaze u t e m e ­ lju ponašanja. Uzevši cjelokupno proučavanje savršenstva kao polaznu točku. Možda ćete se zateći kako postajete svjesniji različitih obrazaca koje ste počeli istraživati: uzvrata. igre očiju dok ljudi razmišljaju te iznijansiranih značajnih promjena svog vlastitog e m o c i o n a l n o g raspoloženja. O v o koračanje natrag na neki je način vraćanje korijenima i upoznavanje tog mjesta po prvi put. 240 241 . P o t o m sustavi p r e d ­ stava. a završava­ ju s nesvjesnom vještinom. U b r z a n o učenje sastoji se u t o m u da naučite kako se nešto čini. a p o t o m prijeći na analizu. I dok se približavate kraju posljednjeg poglavlja ove knjige. To je temeljno drukčiji način učenja od faza danih u pregledu prvog poglavlja ove knjige. M O D E L I R A N J E I U B R Z A N O U Č E N J E O n o što potiskujete. a p o n e k a d čak ni ne z n a m o kako nešto r a d i m o . Stalno gubljenje ravnoteže bilo je p r a ć e n o neprestanim uravnoleživanjem. Suština modeliranja i ubrzanog učenja jest početi s intuicijom. NAPUTAK ČITATELJIMA O v o je kratak uvod u modeliranje. Vi učite sa svakim k o r a k o m provjeravanjem svojih otkrića do kraj­ njih granica. M o ž d a ćete o idejama razgovarati s istomišljenicima dok razlučujete nova znanja i shvaćanja.NLP_JUShHH U LUNNUK & JUHN > t r M U U K Za korake od broja j e d a n do broja pet najvjerojatnije će v a m trebati dvadesetak dana. Velike organizacije počinju shvaćati vrijednost primjene modeliranja. submodaliteti i ostali elementi. Kada je Richard upitao Johna da mu p o m o g n e postati svjestan svojih geštalt obrazaca. i tako se proces nastavlja. kao kada učimo materinski jezik. Do nesvjesne vještine možete doprijeti u jednoj jedinoj fazi. m o ž d a se već pitate kako izvući iz nje što je više moguće. John je prvo m o r a o steći vještinu u izvođenju tili obrazaca da bi ih m o g a o prouča­ vati. To je posve suprotno tradicionalnom načinu učenja. Ovakav paket uzastopne obuke modeliranja veoma je učinkovit u organiza­ cijama gdje se isti posao ponavlja m n o g o puta. Na svjesnoj razini donijet ćete o d l u k u smatrate li ovu materiju zanimljivom i dovoljni k o r i s n o m da biste se njome i dalje bavili tako što ćete pratiti literaturu ili pohađati tečajeve. Poja­ vljujete se na mjestu većeg razumijevanja. Činite sve što je p o t r e b n o . Tek tada će naučeno biti dovoljno stabilno da izdrži ispitivanje svijesti. Analiza koju ste obavili o n e m o g u ć a v a vam vraćanje t a m o gdje ste bili prije. koje počinju s nesvjesnim neznanjem. NLP ima osnovu u intuiciji. a za šesti k o r a k najmanje desetak dana.

kao i raspoloženja drugih. Možda ćete postajati sve više svjesniji svo­ jih misli i misaonih procesa, opažajući koji vam koriste, a koji pred­ stavljaju duhove prošlosti. Igrate se mijenjajući sadržaj svojih misli i mijenjajući oblik svojih misli, začuđeni posljedicama d o k otkrivate k a k o osigurati više emocionalnih izvora sebi i drugima. Možda ste već otkrili izvanrednu učinkovitost u razvijanju navike p o ­ stavljanja ciljeva, razmišljanja o problemima kao prigodama koje treba istražiti, učiniti nešto drukčije i naučiti nešto novo i uzbudljivo. Možda ste primijetili da prilazite d r u g i m ljudima i njihovim shva­ ćanjima stvarnosti s više razumijevanja, ili da učvršćujete vlastito shvaćanje realnosti. Kao d a j e vaše nesvjesno integriralo nova znanja na svoj način i u svoje vrijeme: i z m e đ u vaše svijesti i m u d r o s t i vašeg nesvjesnog razvija se nov o d n o s . Kao da p o n o v n i m otkrivanjem sebe postajete svjesniji onoga što je v a ž n o vama i ljudima u vašoj blizini. Slušajući svoj unutarnji dijalog, otkrivate sebe koristeći pitanja m e ­ tamođela. Što više otkrivate o svojim vlastitim uvjerenjima, postajete sve znatiželjni]] i neprestance pretvarate ograničavajuća uvjerenja u poticajna, koja vam u većoj mjeri omogućuju da budete onakvi kakvi ste oduvijek željeli biti. Budući da postajete sve više svjesniji svoje o s o b n o s t i , čini se k a o da i m a t e m n o g o više izbora i ne m o r a t e bit rob svoje prošlosti. Razmišljat ćete drukčije o svojoj b u d u ć n o s t i , i to će utjecati na vašu sadašnjost. M o ž d a će odnosi s vašim bliskim prijateljima postali bogatiji i inti­ mniji i m o ž d a ćete htjeti provoditi više v r e m e n a s d r u g i m istraživa­ č i m a raskošnog svijeta ljudskog iskustva. I d o k sve više nas postaje svjesno k a k o stvaramo svoju stvarnost, m o ­ ž e m o početi uživati u t o m u što sve više stvaramo o n a k v u stvarnost kakvu želimo, stvarajući na taj način bolji svijet za sve. D o s a d su u ovoj knjizi na jedan praktičan način o b r a đ e n e glavne ide­ je NLP-a. N L P se nije razvio logičnim koracima i nije ga lako opisati. Pokušati opisati N L P nizom logičkih koraka isto je k a o pokušati opi­ sati h o l o g r a m rastavljajući ga na dijelove, iako svaki dio h o l o g r a m a sadrži cjelinu. Ovdje ć e m o vam predočiti konačne i spektakularnije misli o N L P - u i njegovom mjestu u našoj kulturi. Mi vjerujemo da N L P predstavlja sljedeću generaciju psihologi­ je. Zovu ga i p a r a d i g m a novog učenja i novi jezik psihologije. Kao model strukture ljudskog iskustva, može predstavljati značajan ko­ rak naprijed, p o p u t stvaranja jezika. To je u najmanju ruku moćan proces koji će nastaviti pronalaziti kako se postižu vrhunski rezultati u širokom r a s p o n u na raznim p o d r u č j i m a . Z b o g toga što obrađuje subjektivno iskustvo i komunikaciju, on je na neki način o svemu i ni o čemu. Gregory Bateson opisao je N L P kao prvi sustavni pristup učenju kako se uči: to je prva primjenjiva epistemiologija. Učenje više nije dovoljno, n u ž n o je učiti kako se uči. Postoji toli­ ko stvari za naučiti, a tako m a l o v r e m e n a da ih se nauči. Ne s a m o što se znanje sada m n o g o brže povećava nego se i brzina njegovog usvajanja uvećava. Mi s m o na j e d n o m evolucijskom putovanju koje sliči vožnji vlakom u z a b a v n o m parku: počinje polako, no što dalje idemo, sve je brža. A još uvijek n i s m o našli nikakve kočnice. Na n e ­ sreću, nikakvo nagomilavanje znanja i tehnike, znati kako i što nije donijelo sa s o b o m i m u d r o s t kako to iskoristiti za dobrobit planeta i svih nas na njemu. Mi s m o p a m e t n i , ali ne i m u d r i . Odvijaju se o g r o m n e promjene. Devedeset p o s t o u k u p n i h znanstve­ n i h spoznaja skupljeno je tijekom života generacije r o đ e n e p o č e ­ t k o m dvadesetog stoljeća. O n a je doživjela da znanstvena fantastika iz djetinjstva postane znanstvena činjenica. Paradoksalno je što n a m

EPILOG

242

243

se s povećanjem znanja stvara osjećaj neznanja i n e m o ć i . Što je više znanja, z n a m o sve manje, jer sve više loga ne z n a m o i sve se više m o ­ r a m o oslanjati na stručnjake da n a m učine i najjednostavnije stvari. Z n a n o s t i tehnologija, koje su nas dovele do ove o g r o m n e ekspan­ zije znanja i moći, imaju neke neželjene posljedice kojih tek sada postajemo svjesni, o n e zbog kojih vlakić postaje tako potencijalno opasan. Događaji se odvijaju tako b r z o da zapravo po prvi put m o ­ ž e m o vidjeti naš pravac. M o ž e m o na našim televizijskim e k r a n i m a vidjeti kako se uništavaju kišne š u m e u Brazilu i čitati u n o v i n a m a o g l o b a l n o m zatopljenju planeta. Znanstvenici prate ozonske rupe na m o n i t o r i m a . Sad se ne postavlja pitanje hoće li b u d u ć n o s t biti d r u ­ kčija, čak niti koliko drukčija: sada je pitanje h o ć e m o li uopće imati budućnost. Svijet je sada previše opasan za bilo što drugo osim za Utopiju. Buckminster Fuller

Z n a n o s t se razvila kroz niz kontroliranih eksperimenata koje je m o ­ guće ponoviti u prirodi, s ciljem da ih se formulira u matematičke za­ k o n e i teorije. Ni u j e d n o m p r a k t i č n o m pogledu čovjek se ne smatra dijelom prirode. Čovjek, istraživač, m o r a se odvojiti od prirode, od svog eksperimenta. Ali ne priznaje da baš njegov eksperiment mije­ nja p r i r o d u niti priznaje da on s a m utječe na rezultat, jer bi t i m e p o ­ rekao da je objektivan. Da bi se u tom slučaju došlo do objektivnog rezultata, neki drugi istraživač m o r a o bi kontrolirati prvog, što bi stvorilo n e m o g u ć u i beskonačnu regresiju: bilo bi to poput slikara koji bi p o k u š a o naslikati cijeli krajolik, uključujući i samoga sebe. On ne m o ž e naslikati slikara kako slika sliku. Došli s m o do toga da se prema prirodi o d n o s i m o kao da je stroj: n a m e ć e m o joj vanjske zakone koji ne proistječu iz njezinog vlastitog bića. Stroj je po prirodi stvari predvidljiv. Teorijski, sve što je p o t r e b n o učiniti jest naći pravila i otkriti sve dijelove. Dakle, nastojali s m o naslikati što detaljnije sliku p r i r o d e , a na slikara s m o zaboravili. Znanje je bilo o d v o j e n o od iskustva: bilo je nešto što se uči u ško­ li iz d r u g e ruke, a p s t r a k t n o tijelo teorije koje postoji neovisno od učenika i raste sve vrijeme. Jedino je bila važna teorija kao k o n a č n i proizvod, a ne k a k o se do nje došlo. Ovaj način objektivizacije znanja ozbiljno ograničava vrstu znanja kojeg m o ž e t e usvojiti. U krajnjem smislu, emocije, umjetnost i m e ­ đuljudski o d n o s i podcijenjeni su jer se temelje na subjektivnom iskustvu. Čini se da se z n a n s t v e n i zakoni ne o d n o s e na s t v a r n o ljudsko iskustvo. Metafora predvidivog, objektivnog svijeta u z d r m a n a je teorijama k v a n t n e fizike. Što dublje istražujemo, postaje sve jasnije da p r o ­ m a t r a č ima utjecaj na p r o m a t r a n i p r e d m e t i da je p r o m a t r a č sasta­ vni d i o svakog z n a n s t v e n o g e k s p e r i m e n t a . Svjetlo je u obliku vala ili čestice, ovisno o t o m u k a k o postavite e k s p e r i m e n t . N i k a d a ne m o ž e t e t o č n o utvrditi obje stvari: i gdje je čestica i kada je t a m o . Svijet je u svojoj biti n e p r e d v i d i v . Kvantna fizika potiskuje d o m i ­ n a n t n u znanstvenu metaforu da svemir funkcionira poput satnog mehanizma.

Osvrnemo li se oko sebe, koliko je nas zadovoljno onim što vidi? Svatko od nas doživljava sve veći pritisak da je potrebna promjena. A svi mi i m a m o svoju ulogu u tomu da ovaj vlakić zamršene tehnologije i moći zadržimo kako ne bi izmakao kontroli, uz nesagledive posljedice po pla­ net. Mi ga m o r a m o kontrolirati, a ne iskakati iz njega. Pitanje je kako? Upravo je pojedinac izvor kreativnosti: on omogućava društvenu evo­ luciju i upravo o razini svijesti pojedinca u društvu ovisi razina svijesti toga društva. Društvene promjene počinju s mijenjanjem pojedinaca. Suočeni s m o s m n o g i m društvenim i ekološkim problemima. Ako želimo razvijati društvo koje se može učinkovito boriti s problemima, m o r a m o reagirati o d m a h . Budući da vrijeme prolazi a znanje se uvećava, neodgodivo je potrebno pronaći odgovore na ova dva pitanja: Koja znanja imaju vrije­ dnost? Što treba učinili? Vanjski smo svijet uništili proizvodima znanosti i tehnologije. Stajališta i pogled na svijet koji su n a m donijeli ovu znanost i tehnologiju duboko su ukorijenjeni u našoj kulturi i ostavljaju dubok trag na naš unutarnji svijet.

244

245

Nova objašnjenja i ideje teorije sustava, kao i proučavanja kaosa i reda, pokazuju da čak i u j e d n o s t a v n i m sustavima nije m o g u ć e pra­ titi sve promjenjive vrijednosti, a da male varijacije m o g u pomjeriti cijeli sustav. To je početak revolucije, to u cjelini mijenja naš pogled na prirodu. Kaos je predvidiva slučajnost, ideja utjelovljena u t a k o z v a n o m efe­ ktu leptira. Tako je nazvan n a k o n objavljivanja intervjua s ameri­ č k i m m e t e o r o l o g o m Hdvvardom Lorenceom p o d naslovom: „Može li z a m a h krila j e d n o g leptira p o k r e n u t i t o r n a d o u Teksasu?" Lorence je koristio računalni sustav za praćenje vremena. U m o r a n od utipka­ vanja dugačkih brojeva, mislio je da neće doći do neke promjene za­ okruži li ih na nekoliko d e c i m a l n i h mjesta. Iznenadio se otkrivši da je to p o t p u n o poremetilo v r e m e n s k u p r o g n o z u . N e z n a t n a promjena na p r a v o m mjestu m o ž e imati o g r o m n e posljedice. O v i m e se jasno daje do znanja da ne m o ž e m o i dalje nekažnjeno eksperimentirati jer je cijela p r i r o d a sustav, a ne nešto odvojeno od nas. „Nepoznavanje sustava uvijek biva kažnjeno", kaže Gregory Bateson knjizi „Koraci ka ekologiji uma". O v e nove znanstvene m e t o d e dopuštaju n a m d a p o n o v n o b u d e m o dio p r i r o d e . Na isti način N L P k a o metafora povezuje nas s našim subjektivnim iskustvom i izražava sustavnu p r i r o d u našeg unutar­ njeg iskustva. Mi sada z n a m o koliko je složen vanjski svijet i z n a m o nešto o utjecaju kojeg mi, nevidljivi promatrači, i m a m o na vanjski svijet. Posljedice našeg načina razmišljanja vjerno se odražavaju u vanjskom svijetu. Svemir je savršeno o r u đ e p o v r a t n e reakcije. Što mislimo, to i dobi­ v a m o . Želimo li promijeniti svijet, p r v o m o r a m o promijeniti sebe. M o r a m o istraživati i mijenjati svoje unutarnje iskustvo, ako želimo m u d r o utjecati na oblikovanje vanjskog svijeta. N L P kao znanost o strukturi subjektivnog iskustva omogućuje n a m istražiti sebe. To je znanost o t o m u kako se stvaraju modeli. On ne u z i m a već postojeće modele da bi ih predstavio kao stvarnost. Kao način postizanja savršenstva, u v u k a o se i vrši utjecaj na m n o ­ gim p o d r u č j i m a . Kada se taj proces završi, m o g l o bi se dogoditi da prestane postojati kao odvojena disciplina. Stopio bi se sa svakodne-

v n i m životom, kao nastavnik koji je postao suvišan jer je osposobio svoje učenike da sami uče. N L P je dio pokreta koji iz d a n a u d a n postaje sve jači: pokreta za veću učinkovitost, za graciozno, m u d r o i u r a v n o t e ž e n o korištenje vještina i znanja koje i m a m o . M n o g o m o ž e m o naučiti iz m a k s i m e : „Mi ne posjedujemo svijet, mi samo r a d i m o stvari što je m o g u ć e bolje." Mi o t k r i v a m o sebe i svoju sposobnost bivanja u lijepom i privlačnom svijetu beskonačnih iznenađenja. Ljudi putuju da bi se divili visini velikim dugačkim kruženju planina, morskim rijekama zvijezda,
Aurelije Augustin

valovima, i širokom prostranstvu mora,

a prolaze pokraj sebe i ne začudivši se.

246

247

Vrijedi odvojiti nekoliko m i n u t a za m a k a r približno izračunavanje koji ste postotak p r i h o d a uložili u sebe u posljednjih nekoliko godi­ na. d u h o v n i razvoj ili stjecanje uvida u svoje sposobnosti. samo-razvoj. Ra­ zličiti ljudi nazivaju to različitim i m e n i m a : razvoj osobnosti. tečajeve za stjecanje s a m o p o u z d a n j a i m n o š t v o d r u g i h . savjetovanje. p r e o b r a z b u . transakcijsku ana­ lizu. samo-realizacija. ulažete j e d a n dio novca koji prolazi kroz vaše r u k e u razvoj vlastite osobnosti. Koji god put izabrali. geštalt terapiju. generativne i ostavljaju trajan utjecaj. Vi. p o h a đ a n j e tečajeva. Svakog od nas privuče j e d a n ili d r u g i razvojni put. jogu. tai chi. a sladoled je n e m a . uključujući n a r a v n o i NLP. ustvari. uključujući meditaciju. zahtijevat će od vas neka ulaganja u vidu v r e m e n a i novca. Razvoj o s o b n o s t i u najširem smislu o b u h v a ć a niz različitih aktivnosti. Najprije napravite popis o n o g a što smatrate aktivnostima koje spadaju m e d u ciljeve o s o b n o g razvoja u v a š e m u životu. p o d r u č j e o s o b n o g rasta je u p o r a s t u i p r e m a g r u b i m p r o c j e n a m a udvostručava se svake godine. na različite nači­ ne i u različito vrijeme. Meditacija ima tu kvalitetu. Svatko od nas potrošit će različite s u m e u različito vrijeme. na neki način. o s o b n a evolucija. 249 . rad u g r u p a m a . Dakle. to su o n e aktivnosti koje su. Podrazumijevat će planiranje i putovanja. P r e m a Peteru Russellu i njegovoj izvrsnoj knjizi „Zemlja u buđenju". Vi najbolje znate koji vam put t r e n u t a č n o najbolje odgovara.ULAGANJE U SEBE Sve je više nas koji s m o u potrazi za u n u t a r n j i m zadovoljstvom. kupovanje knjiga ili kaseta. o n e koje su korisne tijekom čitavog života. Činjenica što čitate ovu knjigu ukazuje na to da vas t r e n u t a č n o privlači NLP.

a nedostaju im vještine i alati da ih izvrše. većem izboru. D r u g i su. Stoga. N L P m o r a t e koristiti na razini iskustva želite li da za vas ima n e k u vrijednost. moraju t a k o đ e r postojati i financijske koristi. Povećana svijest i fleksibilnost d o v o d e do revitalizacije i o s o b n o g i profesionalnog života. savjetnici direktora i trgovci. prodavači. želite li promijeniti svoju vanjsku stvarnost.krenete. Promijenila je sebe i svoj životni stil. iako osobni i profesionalni razvoj idu j e d a n s d r u g i m r u k u p o d r u k u . Koji je to postotak vašeg u k u p n o g p r i h o d a u t o m razdoblju? Bilo bi zanimljivo usporediti ovo s p o s t o t k o m u k u p n o g p r i h o d a k o ­ jeg k o m p a n i j e troše na o b u k u i razvoj zaposlenih. O s o b n o iskustvo s d r u g i m a ima veći značaj i utjecaj od piščeve riječi. a to nije nevažno. Učinim i r a z u m i j e m . Koji postotak svog p r i h o d a ulažete u sebe odražava koliko se cijeni­ te. O p ć e n i t o rečeno. uključujući i N L P o b u k u . U najuspješnijim k o m ­ panijama on se bliži iznosu od deset posto. N L P poboljšava učinkovitost na poslu i povećava osjećaj blagostanja. prije nego ideja u vašoj glavi. Sada tvrdi da joj je život m n o g o bogatiji. Možda prolaze kroz razdoblje promjena u svom životu. obrazaca i vještina u vašem ponašanju. N L P je zabavan. N L P predavanje predstavlja s i g u r n o okruženje u kojemu se prakti­ č n o uvježbavaju obrasci sa s i m p a t i č n i m ljudima i uz nadzor. Vidim i z a p a m t i m . psihijatri. N L P vje­ štine od neprocjenjive su vrijednosti k a o i n t e r p e r s o n a l n e vještine. tako da ostvaruju opipljive k a m a t e na svoju inve­ sticiju u n o v č a n o m obliku. prilika za uživanje i susretanje sa za­ nimljivim ljudima. Za najveći broj kompanija to je oko j e d a n ili dva postotka. N L P je u vezi s mijenjanjem u n u t a r n j e stvarnosti. Neki dolaze p r v e n s t v e n o iz profesionalnih razloga. N o . n o v i m ži­ v o t n i m perspektivama. P r o t o k novca kroz naš život točno odražava tijek naših misli. terapeuti. Sudionici često pričaju o n o v i m d i m e n z i j a m a iskustva. Radila je kao kuharica s p l a ć o m od oko s e d a m tisuća funta godišnje. korist je n e u s p o r e d i v o veća. službenici koji nadgledaju bivše zatvorenike. Tečaj je nešto čemu se veselite. promijenite n a č i n razmišljanja. Vi ste svoj vlastiti najvrjeđniji izvor i ulaganje u sebe m o ž e ispasti najbolja investicija koju m o ž e t e učiniti. I m a m prijateljicu koja je u j e d n o m t r e n u t k u svoga života bila neza­ dovoljna svojim životom. Iako to s p o m i n j e m o tek na kraju. no N L P je e k s p e r i m e n t a l a n . savjetnici. P r i t o m uočite i koristi koje ste dobili. kreativnim idejama i n o v i m vještinama koje primjenjuju. m o ž d a j e d n o s t a v n o svjesni da im život m o ž e biti ispunjeniji. M n o g i stručnjaci koriste N L P kako bi postali financij­ ski još uspješniji. On p o d r a ­ zumijeva postojanje perceptivnih filtera. Jedini način da saznate je li N L P o b u k a za vas je da u nju . Ako ne postoje j a s n o vidljive koristi. pale. a i više zarađuje: oko dvadeset tisuća funta godišnje. Postoji j e d n a stara kineska izreka: Čujem i zaboravim.NLP_JUbhPH U'IUNNUK & JUHN b t V m U U K ULAuANJc U SEBE Sada napravite približnu procjenu financijskih troškova za svaku od tih aktivnosti. želite li promijeniti stanje na svom r a č u n u . P o t o m sve zbro­ jite. 250 251 . medicinske sestre. Učiti m o ž e t e iz N L P knjiga. Ulaganje u tečaj stoji više od knjiga i sasvim je o p r a v d a n o p o z o r n o ga razmotriti. U dijelu koji slijedi p o n u d i t ć e m o v a m svoje mišljenje k a k o izabrati tečaj koji je najbolji za vas. ne postoji ni motivacija za ulaganje v r e m e n a i novca. Koje su koristi od ulaganja u N L P p o d u k u ? Ljudi u g l a v n o m dolaze radi o s o b n o g razvoja. naj­ prije promijenite svoj unutarnji svijet. M n o g i stručnjaci koriste N L P u svom poslu: nastavnici. O v o je središnja ideja svije­ sti o napretku. Ulažete li u sebe koliko biste željeli? Posve n e o v i s n o od unutarnjih koristi. socijalni radnici. Za tri ili četiri g o d i n e uložila je oko deset p o s t o svog p r i h o d a u razvoj svoje osobnosti i na različite vrste obuka.

Kontaktirajte organizatore i pitajte ih za tečajeve. a p o t o m duže tečajeve. Vodite r a č u n a o vlastitoj procjeni i o o n o m u što vam je važno. P o n u d a sadrži velik broj r a z n o v r s n i h N L P tečajeva. T r e n u t a č n o m o ž e t e birati i z m e đ u d v o d n e v n i h u v o d n i h tečajeva. Že­ lite li j e d n o s t a v n o p o h a đ a t i neki N L P tečaj ili se želite specijalizirati na n e k o m primijenjenom p o d r u č j u ? A k o želite ovo d r u g o . poslovanje. To vam m o ž e biti jasno od s a m o g početka. k a o i je li vrijeme p o g o d n o . I n s t r u k t o r i uvelike utječu na tečaj. no m o ž d a je p o ­ t r e b n o da formulirate svoje ideje n a k o n skupljanja informacija. tečajeva više razine. M n o g i m a je u s m e n a p r e p o r u k a ključni kriterij. Postoji čitav niz tečajeva p o s e b n o osmišljenih za primjenu NLP-a na p o j e d i n i m p o d r u č j i m a . ili je organiziran po stupnjevima. Čuvajte se o n i h organi­ zacija koje omalovažavaju ostale. r a s p o r e đ e n i h u dvadesetak dana. pregovori. Britanske N L P u d r u g e održavaju godišnje konferencije. a drugi. Objasnite im svoje zahtjeve. Postoje t a k o đ e r i tečajevi za d o p u n j a ­ vanje. koji n u d e najnovije obrasce NLP-a i razvoja. To je v e o m a neprofesionalno i naj­ vjerojatnije se koristi za prikrivanje vlastitih slabosti. Sve više organizacija n u d i kratku o b u k u p o d ra­ zličitim nazivima i po izboru. sastanci. Sviđaju li vam se i poštujete li nastavnike? Jeste li ostvarili uzvrat i imaju li oni osobni integritet u koji se m o ž e t e pouzdati? O s o b n i se stilovi veoma razlikuju. tijekom kojih se razina podiže na zvanje stručnjaka ili stjecanje d i p l o m e . kao što su obrazovanje. M o ž d a imate prijatelje ili p o z n a n i k e koji su prošli p o d u k u i koji v a m m o g u dati informacije od neprocjenjive vrije­ dnosti. u koji ste p o t o m IZBOR NLP TEČAJA U o v o m ć e m o dijelu dati smjernice koje v a m m o g u p o m o ć i pri izbo­ ru N L P tečaja. no ne zaboravite da se o n i o b i č n o d u ž e vrijeme time bave i imaju više iskustva. što t a k o đ e r zahtijeva isto toliko v r e m e n a . a k u p u n k t u r a . psihoterapija i hipnoterapija. To o b i č n o p o d r a z u m i j e v a o b u k u tijekom sto pedeset sati. prezentacije. Tečaj za stjecanje zvanja stručnjaka ili d i p l o m e značajan je korak. A k o ste uživali čitajući ovu knjigu. radije odlučuju sami. koje bi to p o d r u č j e bilo? Je li vam p o t r e b n a d i p l o m a ili kvalifikacija n a k o n obuke? upleteni sviđao vam se ili ne. To povećava troškove. M n o g e organizacije otvaraju svoja vrata o d r e đ e n i h dana u večernjim satima: tada otiđite t a m o i razgovarajte s i n s t r u k t o r i m a . prodaja. pak. Postoje t a k o đ e r tečajevi o n o v i m pravcima razvoja i tečajevi za instruktore. glazba. te d u ž e p r o g r a m e obuke. M n o g e organizacije n u d e besplatne u v o d n e tečajeve u večernjim satima kako biste mogli otkriti više o njima i o tečajevima koje n u d e . Prvo praktično pitanje koje sebi m o r a t e postaviti jest koju o b u k u želite.l i D u n BLr I tt-AJA Treba razmotriti troškove p o d u k e i mjesta u kojemu se tečaj odr­ žava. Sljedeći je korak tečaj za stjecanje zvanja višeg stručnjaka ili više di­ p l o m e . savjetovanje. Ne zaboravite u troškove tečaja d o d a t i i troškove putovanja i smještaja. O d g o v a r a li vam njihov stil? Možete li od njih nešto naučiti? Najprije saznajte što više možete. tijekom k o ­ jih m o ž e t e kontaktirati m n o g e organizacije i instruktore. U s v e m u su najvažniji vaši osobni osjećaji i procjena tečaja i p r e d a ­ vača. M n o g i ljudi više vole prihvatiti p r e p o r u k u prijatelja kojeg poštuju i kojemu vjeruju. koje m o ž e t e upisati kako vam odgovara ili ne možete? Koji su uvjeti d e ­ pozita i otkaza? Kako je tečaj vremenski organiziran? R a d n i m da­ n o m ili v i k e n d o m ? Tijekom p o d u k e za stjecanje zvanja stručnjaka obvezne će se vježbe često održavati navečer. Neki organizatori pozivaju svjet­ ski p o z n a t e stručnjake. Koliko d u g o traje tečaj? Kako se uklapa u vaše ostale obveze? Koliko su uvjeti fleksibilni? Upisujete li cijeli tečaj. D o b r a orga­ nizacija ne s m a t r a n u ž n i m podcjenjivati druge. m o ž d a će v a m biti zanimljiv p o ­ d a t a k da su njezini autori i s t o d o b n o i najstariji organizatori N L P 252 253 . uključujući i specijalizirane tečajeve za p r i m j e n u NLP-a na o d r e đ e n o m p o d r u č j u . Nacional­ ne konferencije izvrsna su mjesta za d o b r o informiranje o NLP-u.

04400 Jarvenpaa ITALIJA HPNL Via Bandello 18 20123 Milano MAĐARSKA Hungarian association for NLP Budapest XIV Thokoly O. Želite li p o d r o b n i j e informacije. Namjeravali smo napraviti što potpuniji aktualan popis i žao nam je ako n a m je nešto promaklo ili ako smo pogriješili. Pogledajte dio na kraju knjige p o d naslovom „O autorima". No. broj organizacija u međuvremenu je toliko narasao da to više nije izvedivo. 254 255 .tečajeva u Velikoj Britaniji. NLP O R G A N I Z A C I J E U SVIJETU U p r v o m izdanju knjige dali smo iscrpan popis NLP organizacija u svije­ tu. pošaljite sve ispravke i d o p u n e informacija autorima (pogledajte dio „0 autorima" radi adrese). 1992.) radi potpunog popisa organizacija instruktora. Odlučili smo ograničiti ovaj dio na nacionalne organizacije. m o ž e t e ih kontaktirati izravno. Molimo vas. 162 ili: Stephen Molnar Tschaikowsky Strasse 6 8000 Muenchen NJEMAČKA Pogledati knjigu „Wer treniert NLP?" Inke Jochirns (Junfermann. NACIONALNE NLP ORGANIZACIJE FINSKA Finnish Association of NLP Vehkatie 25 as.

AZ S86326 T h e Vak Newsletter 240A Twin Dolphin DR..hr Tel: 01 4834 525 NLP World Les 3 Chasseurs 1413 Orzens Vaud VELIKA BRITANIJA ANLP 280 Corser Street Stourbridge DY8 2DQ NLP publikacije u Velikoj Britaniji: Rapport (izdaje ANLP.com. Shea Blvd. OR 97210-0616 VODIČ KROZ INFORMACIJE O NLP-u Računalne m r e ž e Postoji dio o NLP-u u AlExpert forumu na CIS ( C o m p u s e r v e In­ formation Services). Inc. knjigama. PO Box 10616 Portland. 256 257 .ŠVICARSKA NLF World International English language magazine HRVATSKA Udruga trenera neurolingvističkog programiranja Sjedište udruge: Tuškanac 12/3 info@nlp. Mreža organizacija Popis lokalnih organizacija NLP-a tiskana je u časopisu Rapport (vidi dio o organizacijama u svijetu). CO 80116 Rapporter Newsletter 740 East Mingus Avenue 2013 Cottonwood. Za informaciju obratite se p i s m o m na adresu: 15-16 Lower Park Row P O Box 676 Bristol BS99 1 YN Software O N L P softwareu pogledajte u dijelu o autorima. kontaktirajte: ANLP 28 C o r s e r Street Stourbridge DY8 2 D Q Za d r u g e zemlje informacije potražite kod nacionalnih udruga i u c e n t r i m a za obuku. PO Box 286 Lranktown. audio i videokasetama u Velikoj Britaniji. Za opće informacije o NLP tečajevima. Redwood City. AZ 85254 NLP publikacije u SAD-u: Anchor Point Magazine. CA 94065 NLP izdavačke kuće: Metamorphous Press. m e đ u n a r o d n o j oglasnoj ploči. vidi gore) SJEDINJENE AMERIČKE DRŽAVE NAANLP 7126 E. Suite B 184 Scottsdale.

Ova je knjiga sastavljena od priređenih transkripata s videosnimaka Richarda Ban­ dlera u radu s pacijentima na problemima agorafobije. 1990. R a d i i n f o r m a c i j a o N L P k n j i ž a r a m a . Zahvaljujemo Michaelu Breenu i Michaelu Neillu na p o m o ć i pri sastavljanju o v o g dijela. U razvoju glavnih submodaliteta iznose se neke veoma zanimljive ideje. Heart of the Mind Richard Bandler and John Grinder. Najiscrpniji pregled submodaliteta u ovom tre­ nutku. U svakoj su klasifikaciji knjige p o r e d a n e a b e c e d n i m re­ dom. Meta Publications. Prva i najbolja knjiga o metamodelu: veoma je detaljna i s materijalom o transformacijskoj gramatici. Judith DeLosier. 1985. straha od predstavnika vlasti i očekivanih gubitaka. N L P u obrazovanju i NLP u zdravstvu i terapeutskoj p r a k s i . OPĆI DIO Change your Mind and Keep the Change Richard Bandler and John Grinder. a n e k e su knjige m o g l e biti n a v e d e n e u više klasifikacija. LITERATURA O N L P . 1985. Pregled vježbi iz kuta instruktora. stvaranju novih dijelova. Jedna od najboljih knjiga glede primjene. uključujući i obrazac fijuka. Knjiga obuhvaća širok spektar rada na submodalitetima. novo uokvirivanje. Pruža uvid u veliki broj tehnika Richarda Bandlera za mijenjanje submodaliteta. uključujući i uporabu vremenskih crta za promjenu osobnosti.u i nije ih l a k o n a b a v i ­ Magic and Action Richard Bandler. najbolje v a m je o b r a t i t i se najbližoj N L P o r g a n i z a c i j i ili p o g l e d a t i d i o „Obavijesti o NLP-u". Science and behaviour Books. Trie Structure of Magic 2 Richard Bandler and John Grinder. NLP strategije primijenjene na širok spektar. Obuhvaća dio o pre­ govaranju dijelova.u Slijedi p r e g l e d knjiga o N L P . Metamodel je predstavljen u obuhvalnom kontekstu psihoterapije. U dodatku je obrađeno liječenje simptoma posttraurnatičnog stresa NLP metodama.u t i s k a n je u S A D . Using Your Brain for a Change Steve and Connirae Andreas. 1979.LI I c K A I U K A 0 NLP-U Frogs into Princes Richard Bandler and John Grinder. dizajnira­ nja. Real People Press. U knjizi ima priličan broj digresija i anegdota. P o p i s nije i s c r p a n . Priređen transkript s predavanja Richarda Bandlera na temu obrazaca submodaliteta. An Insider's Guide to Submodalities Richard Bandler and Will MacDonald. Real People Press. Nema uvoda. Meta Publications. Metamorphous Press. utilizacije i instalacije. John Grinder. 1985. Real People Press. The Structure of Magic I Steve and Connirae Andreas. 258 259 . P o p i s je p o d i j e l j e n u četiri k a t e g o r i j e : O p ć i d i o . obrazaca fijuka. Priređen transkript s predavanja koji obuhvaća velik broj glavnih NLP obrazaca: usidravanje. Neuro-Linguistic Expirience Programming Volume 1. Richard Bandler. 1975. mije­ njanje kriterija i gašenje kompulzivne neuroze. novom uokvirivanju u šest koraka i ponovnim uokvirivanjima u sustavima kao što su obitelj ili organizacija. 1987. Nastavak knjige Struktura magije 1. The Study of Structure of Subjective Richard Bandler. uključujući promjenu uvjerenja i varijacije fijuk obrasca. sustave predstava.u i n j e g o v i m p r i m j e n a m a na o d r e ­ đ e n i m p o d r u č j i m a . An NLP Workbook: Advanced Tehniques Book 1 Phil Boas with Jane Brooks. Real People Press. 1980. Real People Press. Pregled iscrpnih naputaka za modeliranje. Knjiga s priređenim transkriptima predavanja o uokvirivanju. Robert Dilts. K r a t a k u o p ć e n k o m e n t a r p r e d s t a ­ vlja n a p u t a k u daljnjem i z b o r u knjiga. obuhvaća strategije elicitacije. Iscrpan prikaz sinestezije. uzvrat i pokrete očima kao zna­ kove pristupanja. 1976. Reframing: Ne uro-Linguistic Programming and the Transformation of Meaning ti. Velik broj knjiga o N L P . N L P u p o s l o v a n j u i trgovini. Prerađeni transkript predavanja koja su držali autori. Science and behaviour Books. 1988. Meta Publications. 1982. neusuglašenosti i susta­ va predstava u kontekstu obiteljske terapije.

. „NLP and the Life Extension" (with Jaap Hollander). Priređen transkript s predavanja o njihovim novim istraživanjima o preduvjetima genijalnosti i nužnoj mudrosti. . Ihe Happy Neurotic Geoff Graham. detaljno istraživanje rezultata na poslu i kod kuće. Guided Programs to Inventing Your Own Best Future Leslie Cameron-Bandler. Meta Publications. Najveći dio materijala nalazi se u knjizi „Using Your Brain for a Change". Detaljna je. Judith DeLozier and Charlotte Bretto. Golden Egg Publishing. Meta Publications. Meta Publications. Detaljne metode modeliranja savršenstva na bilo kojem području. Neuro-Lingustic Analysis of a Genious". 1988. . 1983. Vie Empriht Method Leslie Cameron-Bandler. 1985. Grinder DeLozier Associates. Izvrsno. a sadrži i obrasce kao što su meta-ogledalo i od neuspjeha do povratne informacije.'lhe Parable of the Porpoise". Praktična primjena emprint modela u prehrani i zdravstvu. kontrolu bola i amneziju. pisanju i zdravstvu. Spiralno ukoričene monografije: .. 1983.. Engleska knjiga o aspektima NLP-a. Developing Co-operative Relationships Gene Early. Outcome Publications. Results on Target Bruce Dilman.. u odgoju djece i u me­ đuljudskim odnosima.. promijenjenim stanjima svijesti i metafori u terapeutskom kontekstu. Daje jasna i detaljna objašnjenja uvođenja u trans s vježbama podijeljenim na manje korake. Priređen izvod s predavanja o hipnozi. Future Pace Inc. prodaji. drugi opisuje istraživanje EEG čitača i sustava predstava..(I 261 . Trance-Formations: Neuro-Linguistic Programming and the Structure of Hypnosis John Grinder and Richard Bandler. heeling Good about feeling Bad Pat Christoppherson. „Walt Disney.. Odličan i iscrpan priručnik s materijalima i vježbama za tečaj stjecanja zvanja stru­ čnjaka. generator novog ponašanja. Jedan od najaktualnijih prikaza mode­ liranja. Knjiga koncipirana poput priručnika o promjenama uvjerenja. 1980. 1989. Michael Lebeau and David Gordon. . Meta Publications. hipnozi. Changing Belief Systems with NLP Robert Dilts. izlječenju i vještinama. 1991.NLPJOSfcPH O'CONNOR & JOHN btYMOUK L i i L n u i u n H U II L r . the Realist and the Critic". 1990. published by Gene Early. Bogatstvo strategija i tehnika kreativnosti. . stilu i eleganciji koji moraju postojati prigodom pri­ mjene NLP ideja.inguistic Programming Robert Dilts. Dynamic Learning Center. Niz seminara o metamodelu i primjeni NLP-a u poslovanju.1989. 1981.'lhe Cognitive Patterns of Jesus of Nazareth". 1987. Praktična knjiga koja se bavi emocionalnim problemima i problemima međuljudskih odnosa. Leaves Before the Wind John Grinder. Future Pace Inc.u A framework for Excellence Charlotte Bretto. Turtles all the Way Down John Grinder and Judith DeLozier. Prvi obuhvaća NLP materijal s teori­ jama o radu mozga.. Real Option Press. 1985. 1985. Grinder DeLozier Associates.. O integriranju boli i bolnih sjecanja u vlastiti svakodnevni život.Spelling Strategy". obrazovanju. the Dreamer. kada zajedništvo i dogovor dolaze do izražaja. Emotional Hostage Leslie Cameron-Babdler and Michael Lebrau. Priručnik s pristu­ pom korak po korak. Real People Press. Možete ih nabaviti izravno od izdavača. . Know How. 1987. Niz članaka o NLP-u. David Gordon and Michael Lebeau. Future Pace Inc.. Tools for Dramas Robert Dills and Todd Epstein. „Moshe Feldekrais. NLP of the Body".'(. Sadržajna knjiga koja obuhvaća tri ranija rada. Tehnike korištenja obuhvaćaju novo uokvirivanje.Wolfgang Amadeus Mozart". Various NLP Monographs Robert Dilts. Grinder DeLozier Associates. „NLP in Trai­ ning Groups". 1990.Albert Einstein. Knjižica koja daje prikaz primjene NLP-a u razvoju i održavanju kooperativne sura­ dnje.Overcome Resistance to Persuasion with NLP" (with Joseph Yeager). Aplications of Neuro-Linguislic Programming Robert Dilts. kao i zanimljive priče i primjere hipnoličkih obrazaca. a treći govori o metamodelu. Roots of Neuro-I.

Napisana osobnim i neposre­ dnim stilom. Terry Mc Cindon. Podnaslov „An Adventure in Mental Fitness". Saznajte više o vremenskim crtama kroz metaforične pustolovine Miltona i Čaro­ bnjaka. Southern Press. Razumljivo i onima koji nisu prošli NLP obuku. Fine Tune your Brain Genie Laborde. Knjiga o strukturi sudbine i znanosti neuroasocijativnog uvjetovanja (NAC!). 1986. Daje uvod u NLP koncepte u kontekstu osobnog razvoja. 1991. Obuhvatna. uravnotežene fiziologije i odgova­ rajućih obrazaca misli. Uvod u pojedine dijelove NLP-a. Self published „Business Applications of NLP". Unlimited Power Antony Robbins. 1992. Conari Rress. Gunn. Detaljan i jasan uvid u vremenske crte. Razumljiva i zanimljiva knjiga o hipnozi i transu. Simon and Schuster. Metamorphous Press. Basic Techniques: An NLP Workbook Linnaea Marwell-Mell. temeljen na pretpostavci da je zabava preduvjet savr­ šenstva. Excellence Unlimited. Postizanje savršenstva pomoću tjelesne kondicije. Metamorphous Press.L I I c n A I U nA U NLP-U Challenge for Excellens S. metaprograme i druge obrasce. ova knjiga obraduje komunikacijske obrasce. sustave predstava i znakove pristupanja. Meta Publications. Reese and Densky. Kao nastavak . Odličan uvod u NLP za početnike. The Secret of Creating your Future Tad James. 1989. Timeline Teraphy and the Basis of Personality Tad James. suglasnosti i metafore. Moose Ear Press. 1989. Vie Art of the Possible Dawna Markova. ad memoire za tečaj. Korisna svim nastavnicima koji žele razviti vještine NLP-a u društvenim igrama ili igrama na otvorenom. Priručnik sastavljen na temelju tečaja za stjecanje zvanja stručnjaka. Primjena u sportu. Priručnik i kaseta s namjerom poduke u temeljnim tehnikama novog uokvirivanja. Various NLP Monographs Wyatt Woodsmall. kako stvaramo mape svijeta. Nije za početnike. L. Programmers Pocket Summary Maryann Reese and Alan Densky. Introducing Neuro-Linguislic Programming Joseph O'Connor and John Seymour. Uzbudlji­ vo i nadahnjujuće štivo. Mandala. komunikaciju. Falcon Press. Monster and Magical Stic Steven Heller and Terry Steele. 1988. Dobra kao priručnik: dio o NLP literaturi od neizmjerne je važnosti. Kratak. Izravno je možete nabaviti u Udruzi John Seymour. Grunn.Influencing with Integrity". 1990. znakova pristupanja i metamođela. 1986. rezultate uklapanja. jasna i razumljiva knjiga. 1990. Simon and Schuster. Dell. 'Ihe Excellence Principle S. „The Science of Advanced Behavioral Modelling". uključuje i otkrivanje vlastitih obrazaca. Magic De trustified Byron Lewis and Frank Pucelik. Sadrži pre­ gled svih glavnih obrazaca. Dobar prikaz temeljnih načela NLP-a i osobne primjene. Metamorphous Press. Meta Publications. Awaken the Giant Within Antony Robbins. 1988. Advanced Neuro-Dynamics. anegdotski prikaz Johnove i Richardove suradnje od samog početka. „Me- 262 263 . 1991. Cognitive Harmony Jerry Stocking. 1992. Golf The Mind Game Tennis: Tlie Mind Game Marlin M. sadrži vodič za izbor tečajeva i opširan rječnik NLP pojmova. 1982. Nije na uvo­ dnom stupnju. nepovezan priručnik s osnovnim NLP obrascima u obliku recepata. Priručnik na uvodnoj razini. Practotoner Manual for lntroductiory Patterns in NLP Maryann Reese and Carol Yancar. Ovo je najopširnija studija komunikacijskih obrazaca utemeljenih na sustavima predstava. iako nije isključivo o NLP-u.. NLP: Tlie Wild Days. Mali. Syntony Publishing.-1981. 1986. usidravanja. 1987. L. 1986. 1981. Opširno obraduje metamodel. s mnogo anegdota. Mackanzie with Ken Denlinger. 1972.

U N N U K & J U ti W ) t 1 IVI U U K U I t H A I U KA U N L P . 1986. Richardson and J. Tehnike za postizanje uspjeha u telemarketingu. 1988. Moine and J. Rapport on the Telephone Genie Laborde. Usredotočuje se više na prodavače nego na strategije prodaje.Lifeline Thera­ py". Knjiga je napisana u svrhu usavršava­ nja poslovnog planiranja. Prentice-Hall. Zanimljiv pogled ako su vam ideje NLP-a već poznate. Podnaslov „Menagment skills for communication and negotiation". Jasan uvod u temu hipnotičkih jezičnih obrazaca u svakodnevnom životu. Margoulis. 1985. 1980. posebice u svijetu poslovanja. Jedan od najboljih i najopširnijih prikaza primjene NLP-a u prodaji. Meta Publication.. Napisana jasnim stilom. No Experience Necessary Scott Nelson. 1991. NLP u procesu prodaje. 264 265 .. Precision Models. . Jednostavna primjena NLP-a u telefonskim razgovorima.. 1987.Strategies". . Knjiga koja prije obraduje duh. navođenja i prikupljanja primjera. 1991. Metamorphous Press. 1989.Beyond SElf Awareness". Performance Managrnent Michael Mc Master. Sadrži i odličan dio o „napredovanju". Stvaranje uzvrata i hipnotičke tehnike uvjeravanja. Opširan pregled vještina uzvrata i usidravanja. Book II Clifford Wright. Metamorphous Press. oštrina i fleksibilnost te njihovu primjenu na sastancima i pregovorima. Robertson. Syntony Publishing Co.Influencing with Integrity": predstavlja čulnu oštrinu i obrasce prepoznavanja u malim. Može se nabaviti kod Advanced Behavior Modelling.. posebice koristan za one prodavače koji poznaju svoj proi­ zvod. Dobro napisana knjiga o pristupu NLP-u za stjecanje i zadržavanje klijenata. 1989. 1985.Language Patterns and Timeline lherapy". Influencing with Integrity Genie Laborde. Najbolje je raditi u skupinama od dvoje-troje ljudi. The Magic of Rapport J.. 1990. načela NLP-a. Warner Books. 1990. Podnaslov „How to Master Hypnotic Selling Strategies". lako savladivim cjelinama. od postavljanja ciljeva do iskoraka.. Meta Publications.. Grinder DeLozier Associates. 90 Days to Communications Excellence Genie Laborde. . uglavnom se odnosi na verbalnu komunikaciju. 1987. McGraw Hill. Beyond Selling Dan Bagley and Edward Reese. obraduje teme kao što su cilje­ vi. Najbolja knjiga o osobnom utjecaju u kontekstu prodaje. Komunikacija i obuka u menadžmenlu pomoću NLP-a i drugih srodnih pristupa.. 'Hanking About Thinking with NLP Joseph Yeager. upravljanja i sastanaka. Precision: A New Approach to Communications John Grinder and Michael Master. Unlimited Selling Power D. Prentice-Hall.N L K J U i t f M U ».U taprogram". Syntony Publishing Co. Instant Rapport Michael Brooks. Joseph Yeager and Linda Sommers. Dobar uvod u NLP u kontekstu poslovanja. 1989. Primjenjuje Miltonov mo­ del u kontekstu prodaje. Sales: The Mind's Side James E. Herd. Basic Teclmiques. Obraduje psihologiju i mentalnu obuku primijenjenu u prodaji. nego odre­ đene tehnike. Nastavak priručnika . What I hey Don't Teach You in Sales 101 Steven Droydck. Lloyed. Meta Publication. Meta Publication. 1984. Cahill Mountain Press. tržište i znaju da mogu bolje. Modern Persuasion Strategies J. . NLP U POSLOVANJU I TRGOVINI Green Light Selling Don Aspromonte and Diane Austin. U obliku notesa: svaka stranica obraduje neku pojedinačnu vještinu. Making the Message Clear James Either. uzvrat. Skup vježbi s tečaja za stjecanje zvanja stručnjaka. NLP disciplina primijenjena u svijetu poslovanja. 1990. Syntony Publishing Co. Metamorphous Press. Sustavni obrazac za prikupljanje informacija. 1985. Moine and K.

Metamorphous Press. Korisna. Meta Publications. Jasan prikaz Miltonovih neodređenih jezičnih obrazaca. J U i t K r l U l U N N U n & JUHN i fc T M U U K Successful Selling with NLP Joseph O'Connor and Robin Prior. 1987. Daje opis kako koristiti sinesteziju. potpun prikaz strategije glazbe­ nog pamćenja i kako ga podučavati. Vje­ žbe iz knjige daju najbolje rezultate u malim skupinama. Meta Publications. Knjiga je dobro opisana već samim svojim naslovom: kako uvjerenja utječu na zdravlje.. Patterns of Hypnotic Techniques of Milton H. Futur Pace Inc. Thorsons. Ovo je revidirano i prošireno izdanje knjige „They Lived Happily Ever After". ciljeve i vrijednosti. 1988.D. 1985. Cameron-Bandler. 1987. Meta Publications. Predstavlja model stvaranja jakih metafora koje pomažu dolaženju u kontakt s vlasti­ tim izvorima. te njihova primjena u individualnom obrazovnom savjetovanju. Classroom Magic Linda Lloyd. sidra. Meta-Cation: Prescriptions for Some Ailing Educational Processes Sid Jacobsen. 1989. 1978. metafore. 'Iherapeutic Metaphors David Gordon. Dobra i detaljna primjena NLP ideja u nastavi. Connecting Link Press. s praktičnim idejama. Real People Press. Potpun transkript rada Virginije Satir sa „zaboravnim roditeljima".D. primjerice. Priča koja obuhvaća NLP tehnike s namjerom predstavljanja NLP ideja djeci. Daje rezultate modeliranja nadarenih glazbenika. Richard Bandler and Judith DeLozier. Super-Teaching Eric P. Training with NLP Joseph O'Connor and John Seymour. Righting the Educational Conveyor Belt Michael Grinder. 1989. Osnove uvođenja transa u tehniku iskoračivanja i navođenja. 1984. Metamorphous Press. Southern Institute Press. Spence. Meta Publications. Meta Publications. Metamedicine Vida Baron. 1989. Jensen. 1990. kao i menadžment u trgovanju. Drugi je dio u pripremi. Primjena NLP-a u planiranju satova u osnovnoj školi. Erikson M. planiranja i procjenjivanja rezultata obuke. Solutions L. Volume 2 John Grinder. NLP U OBRAZOVANJU Master Teaching Techniques B. NLP ideje. kao što su. Pattern of Hypnotic Techniques of Milton H. Meta-Cation 2 Sid Jacobsen. 1994. 266 267 . Priručnik NLP-a. zanimljiva i praktična knjiga. s objašnjenjima o ometanju dominantne hemi­ sfere i pristupanju nedominanlnoj hemisferi.. Volume 1 John Grinder and Richard Bandler. Postoji poglavlje o vještinama prezentacije. Jednostavni i temeljni okviri s primjenom u medicini. Uvršten i dio njegovog rada s Aldousom Huxleyjem. Nastavak s iscrpnijim i više tehničkim detaljima. 1992. 1983. The Carnival D. Priručnik za nastavnike: daje primjenu osnovnih elemenata NLP-a u nastavi. 1995. Beliefs: Pathways to Healtand Wellbeing Robert Dilts. ubrzanog učenja i drugih tehnika koje se mogu koristiti u nasta­ vi. 1990. Korištenje NLP-a u povećanju usuglašenosti zadovoljstva u trgovačkom zanimanju. Nastavak u kojemu su dani prikazi novih primjena i dostignuća. Praktičan priručnik. Listening Skills in Music Joseph O'Connor. Jasan i detaljan prikaz primjene NLP-a za ljude s problemima u emotivnim vezama i sa seksualnim problemima.N L f .. NLP U Z D R A V S T V U ITERAPEUTSKOJ PRAKSI Virginia Satir: The Patterns of her Magic Steve Andreas: Scinece and Behaviour. Thorsons. Lambent Books. Barez Publishing Company. Cleveland. Priručnik i praktični vodič s opširnim prikazom temelja obuke. uz izvode iz terapeutske prakse. Turning Point for Teachers. sustavi predstava i navođena mašta. ali opširno obraduje i proces prodaje. Daje mnogo ideja za razvija­ nje vještina učenja kod djece. Erikson M. Priložena je snimka procesa modeliranja. 1977. 1975. sustave predstava i submodalitete. Daje detaljne komentare i ističe mnoge obrasce. razloge kupnje.

poput prekidača za svjetlo s uređajem za podešavanje jakosti jačine svjetla. d i j e l o v i dijelovi osobnosti s ponekad oprečnim namjerama. društvena i duhovna. d i g i t a l a n varijacije između dvije krajnje vrijednosti. B. To možemo učiniti na temelju člana ili klase. Korak prema gore podrazumijeva prelazak na višu razinu. sustava predstava. Koristi se i za unutarnju ekologiju. poput preki­ dača koji je uključen ili isključen. ekologija briga za sveukupne odnose ljudi i okoline. tako da na njega gledamo vlastitim očima potpuno ga čulno proživljavajući. Jasan i praktičan uvod u NLP i komunikaciju za liječnike. 268 269 . Metamorphous. Korak prema dolje predsta­ vlja silazak na nižu razinu do još određenijeg primjera onog što prouča­ vamo. Kostere and L. sveukupnost odnosa između osobe i njezinih misli. Jedan od tri perceptivna stava. cilj određeni željeni ishod utemeljen na čulima u skladu s krite­ rijima oblikovanosti. Meta Publications. Malatesta. Larry Novick and Charles Citrenbaum. 1983. Detaljno se obraduje klasifikacija sustava predsta­ va u obiteljima i neverbalno ponašanje. 1991. sposobnosti. Saunders & Co. u kontaktu i suglasju s njegovom stvarnošću. 1976. John Grinder and Richard Bandler. 1989. Get the Results yuo want: A Systematic Approach to NLP K. Prikazuje model zdravlja pomoću sustava uvjerenja.. dijeljenje ili k o r a č a n j e mijenjanje percepcije kretanjem gore-dolje po logičkim razinama. Umješno koristi Disneyjev lik Gimminy Cricet. d i s t a n c i r a n promatranje doživljaja ne unoseći se u njega. ili dijela i cjeline. slušanje sa strane. pet dimenzija: fizička. medicinske sestre i soci­ jalne radnike. 1980. Practical Magic Steven Lankton. Facticity: A Door to Mental Health and Beyond Ragini Elizabeth Michelis. strategija. sustava vrijednosti i uvjerenja. Izvrstan opis rada Virginije Satir. Kostere and L. Maps. Models and the Structure of Reality K. Science and Behaviour Books. c j e p k a n j e . Prilično jednostavno objašnjenje filozofskih konotacija NLP-a i njihovog odnosa s tehnikama. emocionalna. facticity Training. a u d i t i v a n odnosi se na čulo sluha. ponašanja. Your Balancing Act: Discovering New Life through Five Dimensions of Wellnes Carolyn Taylor. 1992. Changing With Families Virginia Satir. Metamorphous Press. b e z d i s t a n c e biti unutar nekog događaja. W. 1992. strategija. d u b i n s k a s t r u k t u r a potpun jezični oblik izjave iz kojeg se izvodi površinska struktura. sidara. tran­ sa i metafora u psihoterapiji. Knjiga o identificiranju i integriranju svijetlih i tamnih strana vlastite osobnosti.Irresistible Communications Creative Skills for Health Professional Mark King. men­ talna. Metamorphous Press. metamodela. Malatesta. Podnaslov: „A translation of basic NLP into clinical psychoterapy" Obraduje primjenu uzvrata. drugi stav razumijevanje svijeta iz kuta drugog čovjeka. NLP RJEČNIK a n a l o g a n neprestano variranje između krajnjih vrijednosti. Jasan uvod u NLP za terapeute s izvodima iz prakse. koja obuhvaća ono što proučavamo.

točno prepoznavanje raspoloženja drugih ljudi čitanjem neverbalnih znakova. logička razina nešto je na višoj logičkoj razini ako uključuje nešto s niže razine. Iskoračiti možemo u tuda uvjerenja. stanja. izostavljanje i uopćavanje. m a p a s t v a r n o s t i ( m o d e l s v i j e t a ) jedinstvena predodžba o svijetu svojstvena određenom čovjeku i stvorena na temelju individualnih percepcija i iskustava. m e t a p r o g r a m i uobičajeni sustavni filteri kroz koje promatramo svoja iskustva. predodžba o sebi. kao što su zapam­ ćene predodžbe. ljudi. izostavljanje dijela iskustva iz našeg govora ili misli. Čini osnovu uklapanja ciljeva i modela dobiti/dobiti. kao i specifična pitanja koja služe za razjašnjavanje i preispitivanje nejasnoće i povezivanje jezika s čulnim doživljajem i dubinskom strukturom. model koji identificira jezične obrasce zbog kojih značenje u procesu komunikacije postaje nejasno. zbog čega dolazi do nejasnoća u značenju. ali imaju različito značenje. ideje ili ponašanje. vidi: cjepkanje. kalibracija „ k a o d a " o b r a z a c pretvaranje da se određen događaj dogodio potiče stvaralačko pronalaženje rješenja tako što se pre­ preke otklanjaju u mislima. iskorak ostvarivanje i održavanje uzvrata s drugom osobom tijekom određenog vremena tako što se pridružujemo njezinom modelu svijeta. ne možemo). gnstativni identitet odnosi se na čulo okusa. k o r a k u b u d u ć n o s t mentalno uvježbavanje cilja kako bismo osigurali ostvarenje željenog ponašanja. tako da nas to ograničava.RJEČNIK elicitacija evociranje određenog stanja ponašanjem. parabole i alegorije. znanost koja proučava kako znamo ono što znamo. dodira i unutarnji osjeti. znanje o znanju: vještina i umijeće objašnjavanja. iskustva. dijeljenje. predstavlja umješno korištenje jezičnih obrazaca radi iskoračivanja u iskustvo druge osobe i pristupanja izvorima nesvjesnog. događaji ili predmeti u vlasništvu. izvrtanje proces netočnog predočivanja nečega u unutarnjem isku­ stvu. kriteriji o n o što vam je bitno u o d r e đ e n o m kontekstu. misli. izvori svako sredstvo koje pomaže u ostvarenju nekog cilja: fizio­ logija. M i l t o n o v m o d e l za razliku od metamođela. i z v o r i š n o s t a n j e ukupno neurološko i fizičko iskustvo neke osobe kada se osjeća (resursno stanje) sposobnom ostva­ riti neki cilj. 270 271 . izvrtanje. NLP u ovu kategoriju uključuje uspoređivanje po sličnosti. f o n o l o š k e d v o s m i s l e n o s t i dvije riječi koje isto zvuče. tnetakognicija izostavljanje metamodel i z o š t r a v a n j e ć u l a proces učenja kako učiniti profinjenija i korisnija razlikovanja čulnih informacija iz okoline. epistemiologija koračanje fiziološki odnosi se na tjelesni aspekt osobe. m o d a l n i o p e r a t o r lingvistički pojam za riječi koje označavaju ono što se smatra mogućim (možemo. k r i t e r i j o b l i k o v a n o s t i način na koji razmišljamo i izražavamo neki cilj koji pridonosi ostvarenju. m e t a f o r a posredno komuniciranje putem priče ili jezičnih figura koje sadrže usporedbe. strategije. kinestetički čulo osjeta. meta postojanje na drukčijoj logičkoj razini u odnosu na nešto. i n t e r p u n k c i j s k e d v o s m i s l e n o s t i dvosmislenost koju dobivamo spajanjem dviju rečenica u jednu. emocije i osjećaj ravnoteže. Skupljanje informacija neposrednim promatranjem neverbalnih znakova ili postavljanjem pitanja.

iskustva.U kom bi slučaju ovakva reakcija odgovarala?" n o v o u o k v i r i v a n j e s a d r ž a j a davanje drugog značenja nekoj tvrdnji time što se naglasak stavlja na drugi dio njezinog sadržaja. perceptivnih stavova i vremena. olfaktoran odnosi se na čulo mirisa.. n o v o u o k v i r i v a n j e k o n t e k s t a mijenjanje konteksta neke tvrdnje kako bismo joj dali drugo značenje postavljajući pitanje: . n e o d r e đ e n e i m e n i c e imenice iz kojih ne možemo jasno razabrati na koga se odnose. a krajevi usana su joj viši nego što je uobičajeno". o b j e d i n j a v a j u ć e p o l j e okvir koji objedinjuje. n e u s u g l a š e n o s t određene sumnje glede nekog cilja. Uopčen. okvir uzvrata. nužna raznolikost nesvjesno fleksibilnost misli i ponašanja. o k v i r predstavlja kontekst ili način kako nešto razumijemo: okvir cilja. ogleđanje precizno usklađivanje s pojedinačnim obrascima ponašanja druge osobe. p e r c e p t i v n i s t a v o v i promatrati možemo s vlastitog stajališta (prvi stav). okvir rekapitulacije itd. n e o d r e đ e n i g l a g o l i glagoli uz koje ne stoji nikakav prilog. n e u r o l o š k e r a z i n e poznate i kao različite razine iskustva. n o v o u o k v i r i v a n j e mijenjanje odnosnog okvira kako bi se dobilo novo značenje. p o v r š i n s k a s t r u k t u r a jezikoslovni pojam za govornu ili pisanu komunikaciju koja nastaje iz dubinske strukture kao rezultat izoslavljanja.i < i r\ m o d e l s v i j e t a ( m a p a s t v a r n o s t i ) jedinstvena predodžba svijeta koju ima svaki čovjek na temelju individualnog razumijevanja i iskustva. ili ako kažemo: „Ona je sretna". blagonaklonog promatrača (treći stav). auditivni ili kinestetički način razmišljanja. sve što nije dio svijesti u danom trenutku. ponašanje radnje koje obavljamo. trodimenzionalna matrica neuroloških razina. o p i s u t e m e l j e n n a č u l i m a informacija koju je moguće izravno promatrati i provjeriti čulima. n e u r o l i n g v i s t i č k o p r o g r a m i r a n j e znanost o savršenstvu i model strukture iskustva nekog čovjeka. m o d e l i r a n j e praktičan i koristan opis kako nešto funkcionira. osobnost i duhovnost. v. što predstavlja interpretaciju. nemogućnost posvemašnjeg posvećivanja nečemu. izvrtanja i uopćavanja. p o k r e t i očiju k a o z n a k o v i p r i s t u p a n j a pokreti očima u određenom pravcu koji ukazuju na vizualni. Proces nije određen. unutarnji sukobi koji se očituju u ponašanju. Drukčije je ako kažemo: „Usne su joj čvrsto stegnute. ili sa stajališta objektivnog. uvjerenja i jezik koji oblikuju model stvarnosti. detaljan ili izvrnut primjer. perceptivni filteri jedinstvene ideje." navođenje mijenjanje svojih postupaka kada je ostvaren uzvrat da bi ih druga osoba slijedila. p o s t u l a t r a z g o v o r hipnotički jezični oblik. uključujući i misaone procese. ne zna se kada se nešto dogodilo. n a v o d i ( c i t a t i ) definicija ovog pojma kaže: „Lingvistički obrazac pomoću kojeg izražavamo poruku kao da je netko drugi to rekao. pitanje koje se tumači kao zapovijed. n o m i n a l i z a c i j a jezikoslovni pojam za proces pretvaranja glagola u apstraktnu imenicu i za imenicu koja je nastala na taj način. nečijeg tuđeg (drugi stav). sposobnosti. željeni ishod nekog postupka. uvjerenja.NLP JOSEPH O'CONNOR & JOHN SEYMOUR i u i. zubi se malo vide. namjera svrha. 272 273 . okolina ponašanje. n o v i k o d opis NLP-a u knjizi „Kotrljanje sve do dolje" Johna Grindera i Judith DeLozier.

u s k l a đ i v a n j e c i l j e v a proces usklađivanja različitih ciljeva. r e k a p i t u l a c i j a sažimanje i razmatranje korištenjem informacije i ključnih riječi drugih ljudi. Stanje utječe na sposobnosti i na tumačenje iskustva. usidrivanje proces povezivanja poticaja ili predstave (unutarnje ili vanjske) s nekom reakcijom. Sveukupni neurološki i fizički procesi u bilo koje doba. ogledanje nečijeg govora tijela tako što činimo ukrizano ogledanje pokrete drukčije vrste. s t a n j e kako se osjećamo. znači ne sluša me. sintaktička dvosmislenost s l o ž e n a e k v i v a l e n c i j a dvije izjave za koje se smatra da imaju isto značenje. preklapanje korištenje jednog sustava predstava kako bismo pristu­ pili drugom. zvukovima. kinestetički. podržavanje ponašanja drugog čovjeka kako bi se povećao uzvrat. p r i m a r n i s u s t a v sustav predstava kojeg pojedinac obično koristi za razmišljanje na svjesnoj razini i za organiziranje osobnog iskustva. sinestezija automatska povezanost različitih čula. prvi stav razumijevanje svijeta samo iz svog kuta gledanja. osjetima. strategija sklop misli i ponašanja s namjerom ostvarenja određenog rezultata. svjestan bilo što što je trenutačno dio naše svijesti. U pregovorima čini temelj modela dobiti/dobiti. sposobnost uspješna strategija za izvođenje nekog zadatka. uopćavanje proces izdvajanja određenog iskustva kao predstavnika cijele ldase iskustava. u n i v e r z a l n i k v a n t i j i k a t o r jezikoslovni pojam za riječi kao što su „svaki" i „svi" koje ne dopuštaju iznimke. kvaliteta naših unutarnjih predstava. ustremljenih ka zajedničkom cilju. primjerice.K J t l N I K p r e d i k a t i riječi zasnovane na čulima koje ukazuju na uporabu jednog od sustava predstava. Jedan od tri perceptivna stava. usredotočenje na nekoliko unutarnjih stimulansa. koja time biva pokrenuta. u s r e d o t o č e n o s t n a s e b e stanje blagog transa kada je pozornost usmjerena prema vlastitim mislima i osjećajima. auditivni. zajedno sa slikama. primjerice: „Ne gleda u mene. olfaktorni i gustativni. Jedan od tri perceptivna stava." s u s t a v i p r e d s t a v a način na koji se informacije kodiraju u mozgu korištenjem jednog od pet čula: vizualni. sintaktički dvosmislena rečenica. s u b m o d a l i t e t posebna obilježja u okviru svakog sustava predstava. naše raspoloženje. 274 275 . mirisima i okusima. treći stav p r e t p o s t a v k e ideje ili tvrdnje koje se moraju shvatiti kao takve kako bi komunikacija dubila smisao. Jedna od kategorija metamođela. u n u t a r n j a p r e d s t a v a obrasci informacija koje stvaramo i skladištimo u mislima. drugi i treći stav. t r o s t r u k i o p i s proces razumijevanja nekog iskustva kroz prvi. stvaranje slike nekog događaja kako bismo čuli zvukove. najmanji gradivni blok naših misli. uvjerenja uklapanje uopćavanje slike o svijetu i načelima koja u njoj vladaju. u s r e d o t o č e n o s t n a v a n j s k i s v i j e t stanje kada su pozornost i čula okrenuti prema vanjskom svijetu. trans promijenjeno stanje. traženja najboljeg rješenja. promatranje svijeta sa stajališta distanciranog i blago­ naklonog promatrača. upravljački sustav u s u g l a š e n o s t stanje posvemašnje iskrenosti i ujedinjenosti svih aspekata osobnosti. u kontaktu s vlastitom unutarnjom stvarnošću. primjerice cupkanje nogom u ritmu govora druge osobe. sustav predstava koji informaciju dovodi svijesti.

sadašnjost i budućnost. z n a k o v i p r i s t u p a n j a način na koji disanjem. Njegov pionirski rad na primjeni NLP-a u sportu i glazbi doveo je do modeliranja v r h u n s k i h tenisača i nadarenih glazbenika: svoja je istraživanja upotrijebio za mentalni trening atletičara. v e s t i b u l a r n i s u s t a v sustav predstava koji se odnosi na osjećaj ravnoteže. kretnjama i pokretima očiju svoje tijelo usuglašavamo s određenim načinom razmišljanja. proces stvaranja slika u mislima. Napisao je devet knjiga. ono što nam je bitno. zvuk i osjete vezane za našu prošlost. Vodi site: NLP i sustavno razmišljanje. On je kvalifi­ cirani instruktor NLP-a. držanjem. O A U T O R I M A I NJIHOVOJ SAVJETODAVNOJ PRAKSI NA PODRUČJU POSLOVANJA Joseph O'Connor vodeći je autor. Ostale knjige: Not Pulling Strings Leading with NLP Training with N L P (with John Seymour) Successful Selling with N L P Practical N L P for Managers (with Ian M c D e r m o t t ) Principles of N L P 276 277 . NLP-a. D i p l o m i r a o je p r i r o d n e znanosti i s u r a d n i k je Kraljevskog glazbenog koledža. gla­ zbenika i za poboljšanje vještina poučavanja u poslovanju. a posebice time kako inter­ net i namjenski napravljeni računalni softwarei to olakšavaju.com v r e m e n s k a c r t a način kako skladištimo slike. Za svoj rad dobio je 1996.uzvrat proces ustanovljavanja i održavanja odnosa povjerenja i uzajamnog razumijevanja. Americi i Aziji. sposobnost izazivanja reakcije druge osobe. višestruki opis vizualizacija vizualan vrijednosti opisivanje iste stvari iz više kutova. a možete ga naći na adresi: http://www. medalju Nacionalnog instituta za društveno upravlja­ nje u Singapuru. Joseph je očaran samostalnim učenjem i n a č i n o m na koji se o n o p o ­ vezuje s institucionaliziranim učenjem.lambent. instruktor i savjetnik na području odnosi se na ćulo vida. Joseph radi po čitavom svijetu: Europi. prevedenih na 13 jezika i zainteresiran je za sve što postoji na Zemlji. komunikacijskih vještina i sustavnog mišljenja.

Otkrivanje o n o g što ih čini tako uspješnim. autor i utemeljitelj U d r u g e John Seymour. To je m o g u ć e učiniti u bilo kojem području. Kontaktirajte Josepha O ' C o n n o r a : C/o L a m b e n t Training 4 C o o m b e Gardens SAVJETOVANJE I O B U K A U POSLOVANJU New Maiden Surrey K T 3 4 A A E-mail: lambent@well. 278 279 . govornik. m e n a d ž m e n t u i prodaji.N L P J O S E P H O'CONNOR & JOHN SEYMOUR u H u i u m m H i n j i n u v u j JHVJLIUUAVNUJ r K A K J I N A K U U K U U U POSLOVANJA N L P and Healt (with Ian M c D e r m o t t ) The Art of Systems Thinking (with Ian M c D e r m o t t ) Videokasete Listening Skills in Music Audiokasete Leading with N L P An I n t r o d u c t i o n to NLP (with Ian M c D e r m o t t ) NLP. tako da se njihove vještine m o g u prenijeti svima kojima su p o t r e b n e . m o g u iskoristiti. diplo­ m i r a n i N L P viši instruktor. Mi stvaramo software koji koristi tehnologiju na najučinkovitiji način. On je diplomirani N L P i n s t r u k t o r (dvaput). o d r ž a o je više tisuća dana obuke i uputio desetine tisuća ljudi u to p o d r u č j e . surađuje s blue chip k o m p a n i j a m a i savjetodavnim organizacijama. John ima d a r za poučavanje . On je viši i n s t r u k t o r NLP-a. godine. Crpeći iz svog b o ­ gatog iskustva u poslovanju i obrazovanju. Pronalaženje načela procesa i sustava koji d o b r o funkcioniraju u organizaciji tako da se. ili osposobljavanje vaših instruktora za vođenje tečajeva.com John S e y m o u r j e d a n je od najpoznatijih profesionalnih instruktora NLP-a u Velikoj Britaniji. Obuka • NLP obuka • Neprestan razvoj tima kroz rad u manjim s k u p i n a m a • Sastanci za pokretanje projekata . o b u k u i postavljanje ciljeva. Modeliranje savršenstva u poslovanju. Healt a n d Well-being (with Ian M c D e r m o t t ) Osmišljavanje obuke kako bi se rezultati mogli prenositi dalje. Software Namjenski napravljen software pruža velike m o g u ć n o s t i za poboljša­ nje procesa poslovanja. John je izabran da na nacionalnoj razini uvede N L P u p o d r u č j a zdravstva i obrazovanja.složene vještine zaista pojednostavlju­ je i čini ih nadahnjujućima. uslužnoj djelatnosti.com Internet: http://www.kristalizacija ciljeva i stvaranje m a p e p o č e t n o g projekta • Sastanci za sastavljanje tima • Poboljšanje individualnih vještina kroz o b u k u i vježbanje • Podučavanje pojedinaca i skupina • Namjenska o b u k a MODELIRANJE Modeliranje v r h u n s k i h izvođača. 5 d i p l o m o m postdiplomskog stupnja iz obrazovanja i psihologije.lambent. član Sjevernoameričke u d r u g e za NLP. Njegovo N L P obrazovanje uključuje o b u k u s obojicom glavnih p o ­ kretača NLP-a. savjetnik u poslovanju. Također. a obnaša funkciju savjetnika m e đ u n a r o d n o g N L P časopisa „NLP World". primjerice. naj­ starije organizacije za o b u k u NLP-a u Britaniji. John organizira p r o ­ fesionalnu o b u k u N L P vještina od 1985. Njegova strast uključuje brzu evoluciju Mi p r u ž a m o širok spektar savjetodavnih usluga za rješavanje proble­ ma u poslovanju i za poboljšanje poslovnih procesa. po p o t r e ­ bi. Stvorili s m o software za ocjenjivanje.

.co. JSA tečaj za stjecanje d i p l o m e p o t p u n o je priznat od britanske U d r u g e za N L P (ANLP). On udružuje širok spektar vješti­ na i znanja u svom poslu. Termini intenzivnih dvodnevnih uvodnih tečajeva Tri šestodnevna tečaja za stjecanje NLP diplome. koji stoga ima kvalitetu širine.uk/jsa 280 281 . Može se pretpostaviti da je ulaganje u te ge­ nerativne vještine vaše najbolje ulaganje uopće.. koji je u istom rangu: d v a d e s e t o d n e v n i h o b u k a za stjecanje d i p l o m e stručnjaka tečajeva za instruktore d v a d e s e t o d n e v n i h o b u k a za stjecanje d i p l o m e višeg stručnjaka p r o ­ g r a m a za p o m o ć n i k e (za razinu stručnjaka i više razine).uk Web site: http://www. što vodi k j e d i n s t v e n o m stilu NLP-a. obuka u vašoj kući po vašoj mjeri D o s t u p n i i na nacionalnoj i na m e đ u n a r o d n o j razini: Besplatni savjet kako koristiti NLP u ostvarivanju učinkovitih rezultata Držanje govora Provođenje promjena i k u l t u r n e promjene O b u k a instruktora Uvod u N L P Dijagnosticiranje šireg spektra općih p r o b l e m a u poslovanju i ukalu­ pljena praktična rješenja Individualna o b u k a direktora Proizvodi: Knjige: . U d r u g a John S e y m o u r Prva osnovana organizacija za N L P o b u k u u Velikoj Britaniji s ci­ ljem pružanja najviše m o g u ć e kvalitete N L P o b u k e za profesionalnu komunikaciju. 17 Boyce Drive Bristol BS2 9XQ E-mail: jsa@netgates.N L P _ . Za sve tečajeve daje se jamstvo p o t p u n o g vraćanja novca.Training with N L P " Video: „NLP in Education" John Seymour Associates Ltd.hollis. d u b i n e i integriteta. Savjetodavne usluge. Razvili su jedinstven tečaj Ubrza­ nog razvoja osobnosti. J ( J b h H H U ' L U N N U K & J U H N > t r NI U U K o s o b n o g i organizacijskog razvoja.Introducing N L P " i . Seminari NLP-a za javnost Besplatne brošure o profesionalnim tečajevima NLP-a u L o n d o n u i Bristolu.co..