Utjecajne funkcije i utjecajne linije

(Uvod: denicije i primjena) V. S. & K. F.

1.

Pojam utjecajne funkcije

Mnoge se konstrukcije mostovi, nadvonjaci, vijadukti, kranske staze grade ponajz prije za preuzimanje pokretnih optereenja poput vlakova, cestovnih vozila ili kranova. c Kreu li se ta optereenja veim brzinama, izazvat e ubrzanja dijelova nosaa, te e se c c c c c c pojaviti i inercijalne sile koje se moraju u proraunu uzeti u obzir; takav se proraun c c prouava i obraduje u dinamici konstrukcija. Pretpostavimo li, medutim, da brzina krec tanja optereenja nije velika, nastala e ubrzanja biti malena, a kako su inercijalne sile c c proporcionalne ubrzanjima, moi emo ih u proraunu zanemariti. c c c Promjenom poloaja optereenja mijenjaju se reakcije i unutranje sile u konstrukciji, z c s kao i njezini pomaci. Treba, stoga, sile i pomake izraunati vie puta, za razliite karaktec s c ristine poloaje optereenja. c z c Princip superpozicije, akoli je primjenjiv, omoguava razmjerno brz i jednostavan proc raun. (Istu zamisao moemo primijeniti i pri djelovanju nepominih optereenja ima c z c c li ih vie vrsta.) Da utvrdimo kako se neka sila ili pomak mijenjaju ovisno o poloaju s z optereenja, izrazit emo ih kao funkcije poloaja jedinine sile. Ako je pri djelovanju c c z c c jedinine sile u toki x1 vrijednost odredene sile ili pomaka 1 , tada e, prema principu c c superpozicije, pri djelovanju sile P1 vrijednosti P1 u x1 vrijednost te veliine biti P1 1 ; c pretpostavljamo da se pri promjeni vrijednosti sile ne mijenja pravac njezina djelovanja. Ako je pak pri djelovanju jedinine sile u toki x2 vrijednost promatrane veliine 2 , pri c c c djelovanju sile P2 intenziteta P2 u x2 ta e vrijednost biti P2 2 . Djeluju li istodobno P1 c u x1 i P2 u x2 , ta je vrijednost P1 1 P2 2 , dok je pri istodobnom djelovanju sile P1 u toki x2 i sile P2 u toki x1 ta vrijednost P2 1 P1 2 . c c Funkcija Fx poloaja jedinine sile, ija je vrijednost vrijednost statike ili kinematike z c c c c veliine F u odabranoj toki x na nosau, prouzroena djelovanjem te jedinine sile, naziva c c c c c se utjecajnom funkcijom za veliinu F u toki x. Utjecajna funkcija, drugim rijeima, prec c c slikava poloaj jedinine sile, koja se kree po nosau, u vrijednost tom silom izazvane z c c c poopene sile ili poopenoga pomaka u prethodno odabranoj toki nosaa: c c c c

Fx : x

Fx x ; 1

(1)

vrijednost veliine F u toki x, kao vrijednost utjecajne funkcije Fx u toki x, oznaena je c c c c sa Fx x . Treba istaknuti razliku u znaenjima podruj denicije i vrijednosti utjecajnih funkcija c ca i funkcija kojima izraavamo vrijednosti sila ili pomaka u (svim) tokama uzdu osi nosaa: z c z c iako je u oba sluaja podruje denicije skup toaka osi nosaa, u izrazu F x , primjerice c c c c M x , T x ili w x , varijabla x oznaava toku u kojoj izraunavamo vrijednost veliine c c c c F (momenta savijanja M, poprene sile T ili pomaka w) za zadano nepomino optereenje c c c pa su F x za razliite x vrijednosti veliine F u razliitim tokama; u izrazu Fx x , c c c c poput Mx x , Tx x ili wx x , varijabla x oznaava toku u kojoj djeluje jedinina sila, c c c z c a vrijednost veliine F izraunavamo u toki x te je Fx x za sve poloaje x jedinine sile c c c vrijednost veliine F u istoj toki, toki x s pomou utjecajne funkcije Mx , primjerice, c c c c moe se izraunati vrijednost momenta savijanja samo u toki x, ni u jednoj drugoj. z c c Graki prikaz utjecajne funkcije na tapnim nosaima naziva se utjecajnom linijom, a c s c na plonim nosaima utjecajnom plohom. Utjecajna linija za neku veliinu je, prema tome, s c c linija ije ordinate daju vrijednosti te veliine ako jedinina sila djeluje u tokama za koje c c c c oitavamo te ordinate. Formalno, utjecajna je linija graf funkcije Fx : c

c u nastavku emo, medutim, i utjecajne linije oznaavati jednostavno sa Fx . c Pokazat emo uskoro da su na statiki odredenim sistemima utjecajne funkcije za c c statike veliine po segmentima linearne tonije, ane funkcije ili konstante pa su utjec c c cajne linije sastavljene od dijelova pravaca. Na neodredenim su pak sistemima utjecajne funkcije nelinearne, a utjecajne linije, po dijelovima, krivulje (o tome vie sljedei semes c star). Utjecajne linije za (poopene) pomake na svim su sistemima po dijelovima krivulje. c Zabavljat emo se samo s utjecajnim funkcijama i utjecajnim linijama za statike veliine: c c c reakcije i unutranje sile. s Za neku statiku veliinu utjecajne funkcije i utjecajne linije mogu se odrediti statikim c c c ili kinematikim postupkom. Pri nalaenju utjecajnih funkcija pretpostavljamo da jec z dinina sila moe djelovati u bilo kojoj toki nosaa, ali se pritom ograniavamo na sile c z c c c usporedne sa zadanim pravcem obino vertikalnim ili horizontalnim. Nagib tog pravca c nazivamo smjerom djelovanja. Smjer djelovanja treba unaprijed zadati. Ako su za ravninski nosa poznate utjecajne funkcije za dva razliita smjera djelovanja, jasno je da se s pomou c c c njih mogu izraunati utjecaji optereenja koje djeluje u bilo kojem smjeru. Osim smjera c c djelovanja, unaprijed treba zadati i orijentaciju sile vertikalna jedinina sila, primjerice, c moe djelovati prema gore ili prema dolje z . U statikom postupku neposredno slijedimo deniciju utjecajne funkcije: iz uvjeta ravc notee nosaa optereenoga jedininom silom u po volji odabranoj toki x izvodimo funkz c c c c cijski izraz za vrijednost veliine F u toki x. c c 2

Fx

x, z

Fx x ;

R2 : z

(2)

Kinematiki se postupak temelji na teoremu MllerBreslaua. Za statiki odredeni sisc u c tem utjecajnu liniju moemo nacrtati kao plan pomaka mehanizma nastaloga raskidanjem z veze koja u izvornom sistemu prenosi promatranu silu, ako je po pravcu djelovanja te sile zadan jedinini pomak njezina hvatita, suprotan od smisla njezina djelovanja. Akoli je c s pak izvorni sistem statiki neodreden, sistem koji ostaje nakon raskidanja odgovarajue c c veze geometrijski je nepromjenjiv pa crtamo njegovu progibnu liniju. Kinematiki je poc stupak u nekim sluajevima jednostavniji i bri od statikoga, a u mnogim je sluajevima c z c c pregledniji.

2.

Primjena

Opisat emo sada podrobnije postupak izraunavanja traene veliine za djelovanja c c z c raznih optereenja s pomou utjecajnih funkcija ili utjecajnih linija; temeljnu smo zamisao c c za niz koncentriranih sila u prethodnom odjeljku ve skicirali. Pretpostavit emo zasad da c c su nam utjecajna funkcija Fx i utjecajna linija za traenu veliinu F u toki x poznate. z c c Smjer djelovanja zadanih optereenja mora se, naravno, podudarati sa smjerom djelovanja c koji je pretpostavljen pri nalaenju odgovarajue utjecajne funkcije ili linije. z c

2.1.

Utjecaj jedne koncentrirane sile

Ako na nosa djeluje sila P0 u toki x0 i ako je vrijednost utjecajne funkcije u toj toki c c c c c c 0 Fx x0 (slika 1.a.), vrijednost veliine F u toki x bit e

Pri izraunavanju vrijednosti Fx uvaiti treba predznak ordinate 0 (slike a. i b.) i smisao c z djelovanja sile P0 ; njezina e vrijednost biti pozitivna ili negativna, ovisno o tome ima li c isti smisao kao jedinina sila ili joj je smisao suprotan. c
x0 P0 a. b. x 0 |0 | P0

Fx

Slika 1.

Fx P0

P0 0 .

(3)

Fx
x

2.2.

Utjecaj niza koncentriranih sila

i sada, naravno, treba uvaiti orijentacije sila i predznake vrijednosti i . z

P1 P2 Pi Pn

Fx

Slika 2.

(Vrijednost veliine F u toki x, prouzroene silama P1 , P2 , . . . , Pn oznaili smo sa c c c c c c c Fx P1 , . . . , Pn . Izraunavamo li, naime, vrijednosti Fx za razliite zadane sile s pomou utjecajnih funkcija ili utjecajnih linija, tada Fx moemo smatrati funkcijom tih zadanih z n sila. Upotrebljavat emo i saetiju oznaku Fx Pi i 1 .) c z Promotrimo poseban sluaj: dio utjecajne funkcije je na dijelu nosaa na kojem djeluju c c z a x b, sile Pi , i 1, . . . , n, linearan (slika 3.). Prikaemo li funkciju Fx izrazom Fx x vrijednosti utjecajne funkcije u tokama xi bit e i Fx xi c c a xi b pa je

R vrijednost je rezultante R sila Pi , dok je n 1 Pi xi zbroj vrijednost momenata i sila Pi u odnosu na toku x 0. Kako je prema Varignonovu teoremu taj zbroj jednak c
R

Pi

Pj

Slika 3.

n i 1 Pi

Fx

i 1

i 1

Fx Pi

Pi i

Pi a x i

n i 1

P i xi

i 1

i 1

Pi ;

Fx P1 , . . . , Pn

Pi i ;

i 1

|n | x

Djeluju li na nosa sile niza Pi i 1 c P1 , P2 , . . . , P n c vrijednosti utjecajne funkcije i Fx xi (slika 2.), bit e

u tokama xi u kojima su c

(4)

Prema tome, utjecaj niza koncentriranih sila koje djeluju na dijelu nosaa na kojem je c utjecajna linija dio pravca jednak je utjecaju njihove rezultante. Treba naglasiti da se jednom rezultantom smiju zamijeniti samo one sile koje djeluju na dijelu nosaa koji pokriva jedan pravasti odsjeak ako je utjecajna linija sastavljena c c c od nekoliko pravastih odjeaka, sile se moraju zamjenjivati rezultantama po pojedinim c c dijelovima nosaa koje ti odsjeci pokrivaju. c c

2.3.

Utjecaj distribuirane sile

Neka na dijelu nosaa izmedu toaka x1 i x2 djeluje distribuirana sila ija je vrijednost c c c opisana funkcijom q i neka je utjecajna funkcija za neku veliinu Fx linearna ili nelinearna c funkcija Fx (slika 4.). Na innitezimalnom odsjeku x, x dx moemo optereenje q zac z c mijeniti innitezimalnom koncentriranom silom dQ x ija je vrijednost dQ x c q x dx, a hvatite u x; njezin e utjecaj tada biti s c

Ukupni utjecaj distribuirane sile na dijelu x1 , x2 dobivamo integracijom:

x2 x1

x2 x1

x2 x x1 dx

q(x) dQ(x) x

Fx (x)

Slika 4.

Fx q

d Fx q

q x Fx x dx.

Fx

Fx dQ x

dQ x Fx x

q x dx x

q x Fx x dx

d Fx q

x.

Fx Pi

a R xR

bR

R a xR

R F x xR

R R

Fx R .

n i 1

vrijednosti momenta rezultante u odnosu na istu toku, c u kojoj djeluje rezultanta R, dobivamo

n i 1 Pi

xi

R xR , gdje je xR toka c

(5)

x2 x1 x2 x1

x2 x1

Kao drugi poseban sluaj, ako je utjecajna funkcija na dijelu nosaa na kojem djeluje c c (opa) distribuirana sila q linearna, Fx x c a x b, bit e c
x2 x1 x2 x1

x2 x1

momenta te sile u odnosu na x 0, koja je, prema Varignonovu teoremu, jednaka vrijednosti momenta njezine rezultante u odnosu na tu toku: Q xQ , gdje je xQ toka u kojoj c c

x1

q
Q

Fx

Slika 6.

q x dx je vrijednost rezultante distribuirane sile q, dok je

q x x dx vrijednost

Fx q

q x Fx x dx

q x x dx

b
x1

q x dx;
x2

gdje je, slikovito reeno, A1,2 c

Fx x dx povrina ispod krivulje Fx na segmentu s x1 , x2 . (Slikovito reeno, jer ta povrina nije geometrijska povrina vrijednost integrala c s s moe biti i negativna.) Dakle, utjecaj jednoliko distribuirane sile moe se izraunati kao z z c umnoak njezine vrijednosti i povrine, uz odgovarajui predznak, ispod utjecajne linije z s c na dijelu nosaa na kojem ta sila djeluje (slika 5.; na toj je slici dio povrine pozitivan, c s a dio negativan).
q0

Fx

Slika 5.

Fx q0

q0 Fx x dx

q0

Fx x dx

U posebnom sluaju, ako je sila jednoliko raspodijeljena, q x c

q0 , bit e c q0 A1,2 ,

x2

djeluje sila Q, tonije, apscisa teita povrine ispod krivulje kojom je distribuirana sila c zs s prikazana. Slijedi:

ili: utjecaj distribuirane sile, koja djeluje na dijelu nosaa na kojemu je utjecajna linic ja dio pravca, jednak je utjecaju rezultante te sile (slika 6.). Kao i pri izraunavac nju utjecaja niza sila, djeluje li distribuirana sila iznad utjecajne linije sastavljene od vie pravastih odsjeaka, rezultante treba uzimati nad pojedinim odsjecima (slika 7.: s c c c Fx qt Q1 1 Q2 2 ).

qt
Q1 Q2

Fx

Slika 7.

2.4.

Utjecaj koncentriranoga momenta

Pretpostavimo zasad da je utjecajna funkcija linearna. Koncentrirani moment M vrijednosti M, koji djeluje u toki xM , zamijenit emo spregom sila P i Pd koje djeluju na c c c xM 2 i x d xM 2 (slika 8.a.); medusobnoj udaljenosti , u tokama x vrijednosti sila sprega su P Pd M . Utjecaj tog para sila bit e c

P M Pd

xM M

a. d

b.

Fx

Fx

Slika 8.

Fx P , Pd

Pd d

M d

Fx q

a Q xQ

bQ

Q a xQ

Q F x xQ

Q Q

Fx Q ;

M tg ,

|M |

gdje je orijentirani kut izmedu osi x i pravca utjecajne linije. (Kako je utjecajna funkcija na naoj slici rastua, iz relacije s c

F x xM

slijedi da je prikazani kut pozitivan. U ravnini xz je, prema tome, sa stanovita mates matike analize i diferencijalne geometrije, pozitivan onaj kut iji je smisao jednak smislu c c vrtnje kazaljke na satu. To ne mora vrijediti za neke njegove kinematike interpretacije c primjerice, kut zaokreta osi nosaa, kao i moment, smatramo pozitivnim ako mu je smisao c suprotan smislu vrtnje kazaljke na satu.) Izraz M tg ne ovisi o razmaku sila , pa zakljuujemo da je c

(Negativan predznak u izrazu za Fx posljedica je spomenute pomalo neugodne i, moda, z zbunjujue injenice da pozitivan moment i pozitivan kut imaju suprotan smisao vrtnje.) c c Vidimo, uz to, da na linearnom dijelu utjecajne funkcije poloaj hvatita koncentriranoga z s momenta ne utjee na vrijednost Fx . c Nije li utjecajna funkcija linearna (slika 8.b.), moment emo zamijeniti spregom (neizc mjerno velikih) sila na innitezimalnoj udaljenosti d dx. Slijedi:

Sada je M (orijentirani) kut nagiba tangente na utjecajnu liniju u toki koja daje vric jednost utjecajne funkcije u hvatitu xM momenta M. Budui da se nagib tangente na s c krivulju utjecajne linije mijenja uzdu osi nosaa, vrijednost utjecaja ovisit e o toki u z c c c kojoj moment djeluje.

Fx M

M F x xM

dFx x dx

Fx M

M tg .

(6)

M tg M .

(7)