You are on page 1of 40

Sociologija 4. godina – Suvremene sociološke teorije (kod prof. O.

Čaldarović)

SUVREMENA SOCIOLOGIJSKA TEORIJA George Ritzer
I. POGLAVLJE: Historijska skica sociologijske teorije: rane godine
DRUŠTVENE SNAGE FRANCUSKA prosvjetiteljstvo Montesquieu (1689-1755) Rousseau (17121778) konzervativna reakcija de Bonald (1754-1850) de Maistre (1753-1821)

Saint-Simon (1760-1825)

Comte (1798-1825)

Durkheim (1858-1917)

političke revolucije

NJEMAČKA

Hegel (1724-1831)

mladohegelijanci Feuerbach (1804-1872)

Marx (1881-1881)

ekonomski deterministi Kautsky (1854-1938)

hegelijanski marksisti Lukács (1885-1971) Weber (1864-1971)

ind. revolucija i rast kapitalizma

Kant (1724-1804)

njemački historicizam Dilthey (1833-1911)

Nietzsche (1844-1900) rast socijalizma

Simmel (1858-1918)

ITALIJA

urbanizacija

Pareto (1848-1923) Mosca (1858-1941)

religijska promjena

VELIKA BRITANIJA

politička ekonomija Smith (1723-1790)

Ricardo (1772-1823)

evolucionistička teorija Spencer (1820-1903)

rast znanosti

DRUŠTVENE SNAGE U RAZVOJU SOCIOLOGIJSKE TEORIJE Političke revolucije - niz revolucija započet Franc. 1789. koji se nastavio i kroz 19.st. – osnovni činilac u razvoju soc. teoritiziranja - pažnju teoretičara nisu privukle pozitivne posljedice, nego negativni učnici promjena izazvanih revolucijama - teoretičari su bili ujedinjeni u želji da ponovno uspostave red u društvu - neki su shvatili da je povratak na staro nemoguć, pa su osmišljavali novi društveni poredak

Sociološka skriptarnica – E-mail: soc.skripte@gmail.com

1

Sociologija 4. godina – Suvremene sociološke teorije (kod prof. O. Čaldarović)

Industrijska revolucija i rast kapitalizma - 19. i rano 20. st. u zapadnim društvima – isto važan činitelj soc. teorija - ind. rev. nije bila jednostavan dogañaj, već je mnoštvo dogañaja koji su kulminirali u transformiranju zap. svijeta od uglavnom poljoprivrednog k pretežno industrijaliziranom sistemu - porast ekonomske birokracije – osiguravala rastući ekonomski sistem - reakcija protiv ind. sistema i općenito protiv kapitalizma dovela je do radničkog pokreta kao i do razl. radikalnih pokreta usmjerenih rušenju kapitalizma - ind. rev. i kapitalizam, kao i reakcije na njih doveli su do ogromnih preokreta u zap. druš. koji su utjecali u velikoj mjeri i na sociologe; 4 najznačajnija: Marx, Weber, Durkheim i Simmel Rast socijalizma - velika cjelina promjena koje su bile usmjerene borbi s problemima izazvanih kapitalizmom i ind. rev., može biti nazvana socijalizmom - s jedne strane, Marx je bio aktivni pristalica, dok se većina opirala socijalizmu - Marx sam do kraja nije razvio teoriju socijalizma, ali je proveo puno vremena kritizirajući brojne aspekte kapitalističkog društva - on je bio atipičan primjer za rane godine soc. teorije; mnogi rani teoretičari bili su protivnici socijalizma (Weber i Durkheim) iako su i oni shvaćali probleme kapitalističkog društva – težili su druš. reformi unutar kapitalizma, a ne socijalnim revolucijama kao Marx Urbanizacija - djelomično kao rezultat ind. rev. velike mase stanovništva u 19. i 20.st. iskorjenjene su iz ruralnih krajeva i preseljene u urbanizirana područja – ta migracija uvjetovana novim poslovima industrijalizacije - urbani problemi – prenapučenost, zagañenost, buka, promet... – privukli pozornost ranih sociologa (Weber i Simmel) → Čikaška škola (1. gl. am. škola) velikim dijelom definirana svojim interesom za grad Religijska promjena - soc. promjene uzrokovane pol. revolucijama, ind. rev. i urbanizacijom imale su dubok utjecaj na religioznost - za Comtea sociologija se transformirala u religiju; soc. teorije drugih autora nose nepogrešiv religiozni pečat - Durkheim je o religiji napisao svoje glavno djelo; moralnost igra ulogu ne samo u Durkheimovoj sociologiji, nego i u kasnijoj soc. teoriji (npr. Parsons) - veliki dio Weberove aktivnosti isto je posvećen religijama svijeta; Marx se interesirao za religiju, ali je njegova orijentacija bila daleko kritičnija Rast znanosti - u doba razvoja soc. teorija, interes za znanost (ne samo na sveučilištu nego i u društvu) značajno je narastao - sociolozi (posebno Comte i Durkheim) su od početka bili zaokupljeni znanošću, a mnogi su željeli oblikovati sociologiju prema uzoru uspješnih bio. i fizikalnih znanosti - ta rasprava pretvorila se u sukob izmeñu onih koji su se s time slagali i protivnika (npr. Weber) - danas: predominantnost onih koji se zalažu za sociologiju kao znanost - mnogostrukost ostalih činjenica (osim ovih podnaslova) takoñer je bitna u historiji sociologijskih teorija, iako se njihov utjecaj ne može točno odrediti (npr. radikalni pokret u SAD-u 1960-ih) INTELEKTUALNE SNAGE I RAST SOCIOLOGIJSKE TEORIJE Prosvjetiteljstvo i osnivanje sociologije u Francuskoj - prosvjetiteljstvo je bilo period izvanrednog intelektualnog razvoja i promjena u filozofskom mišljenju - najznačajniji mislioci: C. Montesquieu i J. J. Rousseau - utjecaj prosjetiteljstva na sociologiju je bio indirektan i negativan više nego direktan i pozitivan - mislioci ere prosvjetiteljstva bili su pod utjecajem dviju intelektualnih struja: filozofije 17.st. i znanosti - fil. 17.st.: Locke, Hobbes, Decartes; naglasak na stvaranje velikog, općeg i apstraktnog sistema ideja koje čine racionalno prosuñivanje; željeli su kombinirati emp. istraživanje s razumom - period prosvjetiteljstva se odlikovao vjerom da ljudi mogu razumjeti i kontrolirati univerzum stvarnosti sredstvima razuma i emp. istraživanja; takvo se stajalište zasnivalo na činjenici da je prirodni svijet odreñen prema prodnim zakonima pa se činilo da takav svijet mora biti i socijalni svijet - kad su jednom shvatili kako funkcionira druš. svijet, mislioci prosvjetiteljstva imali su i praktičan cilj: stvaranje „boljeg“, racionalnijeg svijeta Konzervativna reakcija na prosvjetiteljstvo - sociologija uopće, a posebno franc. sociologija, od samog svog početka predstavljala je nezgodnu mješavinu ideja prosvjetiteljstva i ideja suprostavljenih prosvjetiteljstvu - najekstremniji oblik opozicije idejama prosvjetiteljstva bila je fr. katolička kontrarevolucionarna filozofija, prezentirana u idejama de Bonalda i de Maistrea
Sociološka skriptarnica – E-mail: soc.skripte@gmail.com

2

Sociologija 4. godina – Suvremene sociološke teorije (kod prof. O. Čaldarović)

- de Bonald je npr. bio uznemiren rev. promjenama i zahtijevao je povratak u mir i harmoniju srednjeg vijeka; razum inferioran prema tradicionalnim vjerovanjima - iako je bio eksreman oblik konzervativizma, njegov rad sadrži i koristan uvod općim premisama: oni ne samo da su priznavali iracionalne aspekte druš. života, već su im pridavali pozitivnu vrijednost; naglašavali su veliko značenje soc. poretka - Zeitlin navodi 10 konzekvenci koje su proizašle iz konzervativnih reakcija: 1. prosvjetiteljstvo: naglašavanje značenja individualnog, konzervativci: naglašavanje društva i globalnih fenomena; društvo se shvaćalo drugačije od samog skupa individua; smatralo se da ono ima posebnu egzistenciju, svoje osobne zakone razvoja i duboke korijene u prošlosti 2. društvo – najvažnija jedinica analize, važnije od pojedinaca; ono oblikuje pojedinca socijalizacijom 3. pojedinac nije osnovni dio društva; ono se sastojalo od: uloga, statusa, odnosa, struktura i institucija; pojedinci samo popunjavaju navedene dijelove društva 4. dijelovi društva su meñusobno povezani i meñuzavisni – ta meñupovezanost čini gl. osnovicu društva 5. promjena se ne shvaća samo kao opasnost za društvo i njegove dijelove, nego takoñer i za pojedince; ukoliko su institucije poremećene, ljudi će najvjerojatnije trpiti, a to vodi do društvenog nemira 6. razni široki dijelovi društva smatraju se korisnima – malo želje za traženjem negativnih posljedica i učinaka druš. struktura i institucija 7. manje jedinice društva (obitelj, susjedi..) smatrale su se bitnima i za pojedinca i za društvo – one su osiguravale intimno (licem-u-lice) okuženje koje je ljudima potrebno da prežive u modernom društvu 8. tendencija da se razl. oblici druš. promjena (industrijalizacija, birokracija...) vide kao pojave s razornim utjecajem na društvo 9. naglašavanje neracionalnih učinaka tih promjena u druš. životu 10. podržavanje hijerarhijskog sistema, smatrajući da mora postojati diferencirani sistem statusa i nagrada - ovih 10 aspekata treba vidjeti kao neposrednu inteletualnu osnovu razvoja sociologije u Francuskoj - iako postoji diskontinuitet izmeñu prosvjetiteljstva i reakcije na njega, Seidman ističe da postoji i kontinuitet i povezanost: ● protu-prosvjetiteljstvo nastavilo je znanstvenu tradiciju razvijenu u prosvjetiteljstvu ● iz prosvjetiteljstva je preuzeto naglašavanje značenja kolektiviteta ● zanimali su se za probleme suvremenog svijeta, osobito njegove negativne učinke na pojedince Claude Henri Saint-Simon - njegov tajnik i učenik je bio A. Comte; postoji velika sličnost u njihovim idejama, ali je ipak oštra rasprava dovela do konačnog razlaza - najzanimljiviji aspekt Saint-Simonovog djelovanja je njegov značaj i za konzervativne soc. teorije i za marksističku teoriju - slijedeći konzervativnu nit, on je želio očuvati društvo onakvim kakvo je bilo, ali ipak nije želio povratak na oblike iz srednjeg vijeka, kako su to tražili kozervativci - ona je bio i pozitivist – smatrao je da pri proučavanju druš. pojava moraju koristiti znanstvene tehnike kao i u prirodnim znanostima - u radiklanom smislu zalagao se za socijalne reforme, naročito za centralizirano planiranje privrednog sistema - iako je poput Marxa smatrao kapitaliste slojem koji nasljeñuje feudalno plemstvo, bilo mu je neprihvatljivo zamisliti da bi radnička klasa mogla zamijeniti kapitaliste Auguste Comte - on je prvi upotrijebio izraz sociologija; vjerovao je da soc. proučavanje mora biti znanstveno - imao je ogroman utjecaj na rane soc. teoretičare - svoj znanstveni pogled razvio je kao „pozitivizam“ ili „pozitivnu filozofiju“ da bi se borio protiv onoga sto je smatrao negativnom i destruktivnom filozofijom prosvjetiteljstva - bio je u suglasju, ali i pod utjecajem franc. kontrarevolucionarnih katolika - njegov se rad može proučavati u najmanje 2 smisla: 1) nije smatrao mogućim povratak u srednji vijek; napradak znanosti i industrije je to učinio nemogućim 2) razvio je daleko finiji teorijski sustav nego njegovi prethodnici, koji je bio primjeren za oblikovanje dobrog dijela rane sociologije - razvio je socijalnu fiziku, ono što će kasnije nazvati sociologijom da bi se borio protiv negativnih filozofija i anarhija, koje su se po njemu proširile Francuskom - soc. fizika (kruta znanost) treba proučavati i soc. statiku (postojeće soc. strukture) i soc. dinamiku (socijalnu promjenu) → po njemu, dinamika značajnija

Sociološka skriptarnica – E-mail: soc.skripte@gmail.com

3

Sociologija 4. godina – Suvremene sociološke teorije (kod prof. O. Čaldarović)

- teorija evolucije ili zakon o 3 stadija: svijet u svojoj povijesti prošao kroz njih: 1. teološki stadij – prije 1300.g – osnovni sistem ideja je naglašavao vjerovanje da se nadnaravne sile nalaze u korijenu svega – soc. i prirodni svijet shvaćao se kao božji poizvod 2. metafizički stadij – 1300-1800 – razne apstraktne sile, a ne personalizirani bogovi objašnjavaju sve 3. pozitivistički stadij – vjera u znanost - intelektualni poremećaj je uzrok socijalnih poremećaja; poremećaji druš. sustava proistječu iz ranijih sistema ideja o svijetu i nastavljaju postojati i u pozitivističkom stadiju – tek kada pozitivizam postigne potpunu kontrolu, prestat će druš. poremećaji; budući da se radi o evolucionom procesu, nema nikakve potrebe podržavati soc. nemire i revolucije - sociologija može ubrzati dolazak pozitivizma i donijeti red u društvo - Comteova soc. se nije bazirala na pojedince, nego na šire jedinice, poput obitelji - naglašava potrebu da se provode soc. istraživanja, a ne apstraktno teoretiziranje, takoñer se zalaže za korištenje eksperimenta i komparativno-historijske analize - bio je elitist: vjerovao je da će sociologija postati glavna znanstvena sila u svijetu zbog sposobnosti da interpretira druš. zakone i razvija reforme s kojima se problemi mogu rješavati unutar sistema - alternativni pogled koji je posljednjih godina privukao mnogo pozornosti je post-pozitivizam; on općenito odbija ideju postojanja racionalne, objektivne znanosti, i specifično postojanje takve znanosti unutar sociologije Émile Durkheim - 16.STR. II. POGLAVLJE: Historijska skica soc. teorije: novije godine RANA AMERIČKA SOCIOLOGIJSKA TEORIJA Politika rane am. soc. - liberalizam koji je označavao ranu am. soc. sastojao se od 2 elemetna: 1. on funkcionira polazeći od uvjerenja o slobodi i blagostanju pojedinca 2. mnogi sociolozi prihvatili evolucionistički pogled na socijalni napredak; došlo do razdora kako taj napradak ostvariti - neki su smatrali da vlada mora organizirati mjere socijalne reforme, dok su drugi zagovarali ideju doktrine laissez-faire - ukoliko liberalizam uzmemo u njegovom ekstremnom obliku, on postaje vrlo sličan konzervatizmu; vjera u soc. progres (postignut reformama ili primjenom laissez-faire) kao i uvjerenje o važnosti pojedinaca, u oba slučaja vodi k stajalištima koja podržavaju sistem kao cjelinu - nema mnogo kritike sistema kao cjeline, što znaći da se karakter kapitalizma rijetko dovodi u pitanje - umjesto neizbježne klasne borbe, rani su sociolozi sagledavali budućnost kao klasnu harmoniju i klasnu kooperaciju - u krajnjem smislu, to je značilo da je rana am. soc. teorija pomogla opravdanju eksploatacije, domaćeg i internacionalnog kapitalizma, i socijalnih nejednakosti Socijalna promjena, intelektualni tokovi i rana am. soc. - od najveće su važnosti bitne druš. promjene koje su se odvijale u am. društvu poslije grañanskog rata - rani am. sociolozi uvidjeli su pozitivne učinke industrijalizacije, ali i njene opasnosti - A. Vidich i S. Lyman došli do značajnih saznanja o utjecaju protestantizma na osnivanje am. sociologije: am. sociolozi su se u svojim objašnjenjima svijeta oslanjali na protestantski interes za spašavanjem svijeta i uglavnom su zamjenjivali jedan jezik (znanosti) drugim jezikom (religije) - još jedan bitan čimbenik u osnivanju am. soc. je istodobno širenje i akademskih profesija i suvremenog sveučilišnog sistema u kasnim 1880-ima - slj. bitni čimbenik: utjecaj postojeće eu teorije na osnivanje am. (najznačajniji ujtecaj imali: Spencer i Comte) Utjecaj H. Spencera na sociologiju - jedan od razloga zašto je baš Spencer imao utjecaja na am. soc. je što je on pisao na engl. jeziku dok drugi nisu, zatim nije pisao previše stručno - on je ponudio znanstvenu orijentaciju atraktivnu za javnost koju su znanost i njeni tehnički proizvodi očarali - izgradio je razumljivu teoriju za koju se činilo da objašnjava cjelokupnu povijest ljudi - njegova je teorija bila obećavajuća za društvo koje se nalazilo pod negativnim učincima procesa industrijaliz. - njegov najpoznatiji učenik je bio W. G. Sumner koji je prihvatio i porširio mnoge od Spencerovih socijalnodarvinističkih ideja
Sociološka skriptarnica – E-mail: soc.skripte@gmail.com

4

zadatak sociologije (čiste sociologije) je da proučava osnovne zakone socijalne promjene i socijalne strukture . na Sveuč. sudjelovao u izradi 1. 1895 utemeljio Am. odjela: W. Thomas je ipak naginjao mikroskopskim soc-psihologijskim orijentacijama . prvenstveno predstavlja studiju o društvenim poremećajima meñu poljskim imigrantima – sami podaci su manje značajni. sudjelovao u utemeljivanju Američkog soc.Odjel za soc. soc.skripte@gmail.com 5 . od apstraktne teorije i knjižničarskih istraživanja prema proučavanju empirijskog svijeta inkorporiranog u teorijski okvir. godina – Suvremene sociološke teorije (kod prof.danas je najviše poznat po svojim uvidima u socio-psihološke aspekte druš. studirao je u Eu i na taj je način pobudio pažnju sociologa u Chicagu za mislioce s kontinenta (studirao kod Simmela) . sociologa sve do danas (ASS → promjena u ASA.u biti je prihvatio doktrinu o preživljavanju najprilagoñenijih u druš.no.Odjel za soc. imaju ključnu ulogu u povezivanju aktera u šire društvo.. svijetu . časopis za soc.bio je jedan od glavnih zastupnika socijalnog darvinizma u SAD-u . ali je (kao i Mead) odbio odvojiti svijest od socijalnog konteksta: ja u zrcalu: ljudi posjeduju svijest koja se oblikuje kroz stalne procese socijelne interakcija .njegova teorija je danas samo od pukog historijskog interesa jer: jednostavno i grubo opravdava kompetitivni kapitalizam i zalaže se za status quo nije uspio dobro utemeljiti sociološku školu Lester F.drugi njegov značajni koncept je njegovo odreñenje primarne grupe: one su intimne. a najprilagodljiviji su bili ono koji su bili i najuspješniji . Ward . analizu porodičnh pisama. do 1930.Small je bio uvjeren da najviši cilj sociologije mora biti kršćanski – to je stanovište vodilo ideji da soc mora biti zaintresirana za socijalne reforme. društva.naglasak na značenju onoga o čemu ljudi razmišljaju te kako to razmišljanje utječe na njihovo ponašanje . institucijama . association – udruženje) Rana Čikaška soc. tipova podataka. što je bilo povezano s uvjerenjem da mora biti znanstvena .na taj način je podržavao ljudsku agresivnost i kompetitivnost. udžbenik Introduction to the Science of Sociology Chareles Horton Cooley . .najraniji članovi Čikaškog soc. bitna je metodologija (uključivala: proučavanje razl. Park – najviše utjecao na razvoj soc. analizu novina. života. licem-u-lice. osnovnog profesionalnog udruženja am. no. te je na taj način razvio kumulativni program doktorskih istraživanja . na Sveučilištu u Chicagu osnovao je 1892.slj bitan je R. društva .imao ključnu ulogu u institucionaliziranju sociologije u SAD-u. Albion Small .i on i Mead odbacuju bihevioristički pogled na ljudska bića koji tvrdi da ljudi samo slijepo i nesvjesno odgovaraju na vanjske stimulanse.nije se zadovoljavao time da se soc. Am.. soc.shvaćao je da se ljudi bore sa svojom okolinom.u tom smislu on nije bio ekstremni socijalni darvinist: vjerovao je u potrebu i značaj socijalne reforme Čikaška škola .Sociologija 4. O.) = markosoc.on je bio prva osoba u SAD-u koja je držala tečaj koji bi se mogao nazvati sociologijom . Čaldarović) William Graham Sumner . protivio se pomaganju onima koji nisu uspjeli . Thomas – naglašavao potrebu izrade znanstvenih istraživanja o soc. shvati kao pručavanje društvenog života. posebno su značajne za mlade .ta će orijentacija postati značajka čikaškog teorijskog ostvarenja: simboličkog interakcionizma . udžbenika sociologije 1894.djelo „Poljski seljak u Eu i Am“ pomaknulo soc. I. izabran za prvog predsjednika Am.imao je ključnu ulogu u rukovoñenju izradama doktorata na Odjelu za soc. autobiografski materijal. pozitivno je meñutim što su vjerovali da ljudi posjeduju svijest i osobnost te da i to sociologa mora zanimati Sociološka skriptarnica – E-mail: soc. zanimao se za svijest. javnih dokumenata i sl. u Chicagu imao je nekoliko karakterističnih značajki: bio čvrsto povezan s religijom . problemima .zajedno s Burgessom publicira prvi stvarni soc.prihvatio je ideju da su se ljudi razvili od nižih oblika do današnjeg stanja .pojedinac se u takvim grupama razvija u socijalno biće . već je vjerovao da ona mora imati i praktičnu stranu – primjenjena sociologija: takva je sociologija svjesno primjenjivala znanstvena saznanja za ostvarenje boljeg društva . studija o soc.1906. plaćene napise.

koja je više prikazivala njegovo mišljenje nego njihovo. njegova teorija pati od niza slabosti George Homans Sociološka skriptarnica – E-mail: soc.Parsonsova teorijska snaga kao i snaga struk. strukture su uzajamno ovisne i podržavajuće.porast značenja soc. a Č.njegovi studenti su poslije njegove smrti objavili bilješke s njegovih predavanja pod njegovim imenom . ona u kojima dominira transcendentalno i krajnje religiozno razumijevanje stvarnosti su ideaciona društva.težio je proširenju principa biheviorizma na analizu „osobe“ .njabitniji teorijski doprinos Harvarda: strukturani funkcionalizam Pitirim Sorokin .danas se ta knjiga čita kao osnovni intelektualni izvor teorije simboličkog interakcionizma . na Harvardu i zapošljavanje Parsonsa . soc.njegove se ideje moraju promatrati u kontekstu psih. usmjerene postizanju dinamičke ravnoteže. strukturalno-funkcionalne teorije usredotočene na proučavanje kompleksnih socijalnih i kulturnih sistema . promjene valja potražiti u unutarnjoj logici svakog od navedenih sistema Talcott Parsons . iako je naglasio djelovanje Durkheima.-funk. na Harvardu možemo pratiti od dolaska P.: 1. zanemarivao je Marxa.Č. razl. Razvoj Sveučilišta Harvard.najpoznatija knjiga Socijalna i kulturna dinamika – u njoj je Sorokin prikupio veliku empirijsku grañu pomoću koje je razvio opću teoriju socijane i kulturne promjene . objavljenja nj knjiga Struktura socijalne akcije – vrlo značajna zbog: 1. se objašnjava kao normalan proces i Parsons konačno prihvaća neoevolucionistički pogled na socijalnu promjenu . teorije leži u razjašnjavanju odnosa koji postoje izmeñu kompleksnih socijalnih struktura i institucija društva . teorije koje će imati bitan utjecaj na soc. no u 30-ima odlaskom Parka i smrti Meada počinje gubiti značaj . . društva u kojima prevladava osjećajnost naglašavaju ulogu čuvstava u razumijevanju stvarnosti. bilo je i negativnog: ponudio je interpretaciju eu teoretičara. orijentacija na aktera i njegovo ponašanje. Ivy lige i strukturalni funkcionalizam . O.osim Parsonsovog pozitivnog utjecaja. Čaldarović) . primjena u druš.knjiga Socijalni sistem – usredotočuje se na strukture društva i njihove meñusobne veze. teoretiziranja kao legitimnog i značajnog oblika soc. sisteme same za sebe.osnovni pokretač soc.Parsons je na prvom mjestu bio mislilac teorije akcije. soc.Sociologija 4. nego se interesirao i za odnose sistema s drugim sistemima akcije (kulturnim sistemom i sistemom ličnosti).on razvija cikličku teoriju. se kao disciplina ubrzano razvija s izrazitim naglaskom na znanstvenosti.simbolički interakcionizam razvio se velikim dijelom iz Simmelovih interesa za akciju i interakciju i Meadovih interesa za svijest Opadanje značenja Čikaške sociologije . aktivnosti 4. analize. godina – Suvremene sociološke teorije (kod prof. je bila bliža deskriptivnim etnografskim proučavanjima 2. nagrade i troškovi uključeni u ponašanje aktera . Sorokina: njegov značaj leži u formiranja Odjela za soc.1937. sve je više i više pojedinaca izvan Chicaga dobivalo značajniji utjecaj SOCIOLOGIJSKA TEORIJA DO POLOVICE 20. ideacionog i idealističkog.nije proučavao soc. škola doseže svoj vrhunac 20-ih. tipa mentaliteta – osjećajnog. a idealistička predstavljaju prijelazni tip u kojima podjednak utjecaj imaju osjećajnost i religioznost . da upotrijebe metodu suosjećajne introspekcije kako bi proučavali svijet George Herbert Mead . biheviorizma.Cooley je nagovarao sociologe da se osobno pokušaju staviti na mjesta aktera koje proučavaju.2 najvažnija razloga opadanja značaja Č.š. strukture izvode velik br pozitivnih funkcija jedne na drugu . Webera i Pareta – zbog toga je marksistička teorija i dalje bila uglavnom isključena iz legitimne sociologije 3. Parsons nije Marxu posvetio gotovo nikakvu pažnju. Parsons je razvio posebne soc.ST.com 6 . bila je primjer soc. koristeći vrlo složene metode i stat.š. upoznala široku am publiku s eu intelektualnim nasljeñem 2. smatra da društva osciliraju izmeñu 3 razl.skripte@gmail.

poslije se vraća u Njemačku . tj. interakcionizam je još uvijek pomalo živio. škole .com 7 . O. bio je u opadanju.H.1930. koja je proistekla iz ranijeg hegelijanskog marksizma .'40 i '50 istovremeno godine najveće dominacije. postoje izuzeci – Mills je najznačajniji meñu njima .svj. on je '37 smislio naziv simbolički interakcionizam.struk-funk se mora usredotočiti na proučavanje ravnoteže izmeñu funkcija i disfunkcija .vjerovao je da teorija mora biti izgrañena odozdo prema gore. i onda je bio ograničen na nekoliko potojećih eng prijevoda jer se nije služio njemačkim . Fromm. koji su počeli smatrati glavnom snagom suvremenog kapitalističkog društva .premda je marsksistička teorija bila zanemarivana. Frankfurtske škole. za razliku od Kuhna koji je držao da se mora proučavati mnogo znanstvenije – npr.prikupio velik broj emp analiza. Adorno.š. zahvaljujući svojim glavnim predstavnicima raspršenim po cijeloj zemlji Oblici razvoja u marksističkoj teoriji . života . odjel. nije nestalo Čikaške škole.pretežno tradcionalni marksisti.kako je do tada Mills već objavio većinu svojih radova.'45 Davis i Moore zastupaju stajalište da je strratifikacija funkcionalno nužna struktura za postojanje društva . Sveučilište u Chicagu je i dalje imalo važan Soc. u Am. teoretičare kritičke škole privukli su radovi Webera . značaj Č.tvrdi da Parsonsova teorija nije zapravo teorija u pravom smislu riječi.napadi na struk-funk doživljavaju vrhunac u '60-im i '70-im . djelomičan izuzetak bio je nastanak kritičke teorije. tijekom mnogih godina veliki nroj najznačajnijih teoretičara marksističke teorije bio je povezan s kritičkom školom – Horkheimer.š. polako gasila.dva značajna rada: Bijeli ovratnik (žestoka kritika položaja sve brojnije profesionalne kategorije radnika s bijelim ovratnicima) i Elita moći (koja je trebala pokazati kako Am upravljaju male grupe poslovnih ljudi. da bi tako istraživali fenomene zanimljive za marksiste ..š. interakcionizma .: C. no tek 50-ih pronašao pravi teorijski pristup pomoću kojeg bi ih mogao analizirati – teorija psihologijskog biheviorizma (Skinner) – na temelju te teorije razvija svoju teoriju razmjene Opadanje značenja Čikaške soc. istraživanja službeno je utemeljen u Frankfurtu 1923. Marcuse i Habermas .pokušali su integrirati individualno orijentiranu frojdističku teoriju s uvidima Marxa i Webera o soc i kulturnim nivoima SOCIOLOGIJSKA TEORIJA OD POLOVICE STOLJEĆA DO DANAS Strukturalni funkcionalizam: vrhunac i opadanje .Millsov interes se usmjerava sve više na marksizam i probleme Trećeg svijeta Sociološka skriptarnica – E-mail: soc.'30-ih prebačena sfera s ekonomskog na kulturni sistem. procesom pažljivog opserviranja socijalnog svijeta (Parsonsova je bila obrnuta) . Mills .za vrijeme II. sveučilišta na Srednjem zapadu ostala su utvrñenja simb.usprkos bogatim aktivnostima.od ranih 1900 pa sve do 1930 marksistička teorija razvijala se neovisno o osnovnom razvoju soc. W. ona je nastavila djelovati sve do 50-ih . nego se radi o širokom sistemu intelektualnih kategorija u koje se uključuje najveći broj aspekata druš. interakcionizma u 50-im .'49 Merton objavljuje esej koji postaje programskim izrazom struk-funkcionalizma – jasno istaknuo da se struk-funk mora baviti ne samo s pozitivnim fukcijama.skripte@gmail. nego i s negativnim posljedicama (disfunkcijama) . istraživanja koje su razvili am sociolozi. Blumer je u tom razdoblju bio najbitiniji.drugi značajan pomak bila je upotreba rigoroznih znanstvenih tehnika druš. teorije. ali i početka opadanja značenja strukturalnog funkcionalizma . čuvao tradiciju Č. no.Sociologija 4. političara i vojnih stručnjaka . naročito kad se Blumer premjestio na Sveučilište u Californiji. suosjećajna introspekcija. nije bio pod utjecajem Marxove teorije . koristeći se upitnikom .želeći bolje razumjeti područje kulture.Institut za druš.Blumer je pristalica „mekših“ metoda kao npr. Čaldarović) . godina – Suvremene sociološke teorije (kod prof. i pisao velik broj važnih radova koji su održavali vitalnosti simb.cijeli niz općenitijih kritika postigao je čak i šire priznanje struke Radikalna soc.on nije bio marksist i nije čitao Marxa sve do '50-ih. koji su veći dio svog rada posvećivali proučavanju problema ekonomske sfere .dok su sveučilišta s Istočne obale Am sve više dolazila pod utjecaj strukturalnog funkcionalizma. simb.rata preselio se Institut s Horkheimerom u New York – tako je centar marskističke teorije prebačen u centar kapitalističkog svijeta. ali on je sve manje i manje bio u vezi s čikaškom tradicijom – iako se Č.

drugi značajniji teorijski razvoj koji je zaočeo u '50-im bio je razvoj teorije razmjene. Collinsa ('75) – njegov pokušaj pati od istih slabosti kao i drugi: relativno je siromašan u pojmovima marksističke teorije.u novije vrijeme kao predstavnik ove teorije istaknuo se R. a Blau želi integrirati te oblike razmjene s onima na kulturnim i strukturalnim nivoima. strukture. ali je i sam postao oštar kritičar sociologije . teoriju u marksističku tradiciju .usprekos opadanja značenja simbol.drugo djelo u kojem su objavljeni neki najznačajniji principi teorije razmjene je knjiga P.razlika od Homansa: Homans zadovoljan proučavanjem uglavnom elementarnih oblika društvenog ponašanja. premia teorije razmjene je da će se interakcija nastaviti onda kada dolazi do razmjene nagrada. O. Goffman si je uspio izgraditi snažno i prepoznatljivo mjesto u suvremenoj soc.kritički stav najviše je kulminirao u knjizi Soc.vlastiti radikalizam stavio ga je na periferiju američke sociologije.interakcija je vrlo osjetljiva.jedan o rezultata ovakve kritike bio je pokušaj sociologa da prevladaju problem struk-funkc objedinjavajući interes za strukturu s interesom za konflikt = razvoj konfliktne teorije . no brzo se prebacujući na šre strukture. nego analiza obrazaca potkrepljivanja ponašanja . promjene jer je orijentiran na statičke strukture. teorije . interakcionizma.razvoj konfl. konflikt .Sociologija 4.njegov gl rad Klasa i klasni sukob u ind. iako se aspekti soc.konfliktna teorija se na kraju mora gledati samo kao prijelazni stadij u razvoju soc.predstavlja posljednjeg predstavnika sociologije koja je povezana sa Č.struk-funkc je bio optužen da je politički konzervativan. osn postavka tvrdi da soc treba proučavati individualno ponašanje i interakciju. Dahrendorf – trudio se ugraditi svoju konfl. Čaldarović) . teoriji. životu . Blaua Razmjena i moć u druš. nesposoban da raspravi o problemu soc. Coser koji je objavio knjigu o funkcijama druš. nj osn interes bio je više usredotočen na proučavanje obrazaca potkrepljivanja. izuzetak: R. teorije kao alternative struk-funkc bio je 2. objavio je niz knjiga i eseja koji su predstavljali utemeljenje dramaturške analize kao varijante simb. te da nije u stanju adekvatno analizirati soc.njegovo najpoznatije djelo o dram. a podržavaju je druš. . uspostavlja osnovu za izradu upotrebljive alternative i za korištenje induktivne sociologijske teorije . godina – Suvremene sociološke teorije (kod prof. Emerson – posebno je važan njegov trud u razvijanju integriranijeg marko-mirko pristupa teoriji uopće i njene veze s teorijom mreže Dramaturška analiza: rad E. interakcije koje zahtjevaju previše troškova nastavit će se mnogo rjeñe . druš.predznak stvarnog ujedinjenja marksizma i soc. struktura ili institucija.osn.com 8 . teorije . na povijest nagrada i troškova koje usmjeravaju ljude da rade ono što rade → interes soc ne smije biti poručavanje svijesti. nj mislima i akcijama – Collins je pokušao razviti konfliktnu teoriju u tom smislu Nastajanje teorije razmjene . ali ipak uspjeva naglastiti jednu drugu slabost trudeći se da ju prevlada: osnovni problem leži u tome što se konfliktna teorija općenito bazira na soc.knjiga Društveno ponašanje: njegovi elementarni oblici. Goffmana .htjeo se usmjeriti na proučavanje ljudi i njihovog ponašanja . ona može vrlo malo ili gotovo ništa reći o akterima.on operira na istom nivou analize kao i struk-funkc. ali i teorije razmjene općenito . konflikta . započinjući s razmjenama meñu akterima. meñu njima postoji takoñer značajan konflikt i napetost .najznačajniji problem konfliktne teorije je to da joj nedostaje ono što je i najpotrebnije – solidno utemeljenje u marksističkoj teoriji. interakcionizma . suprotno. izvedbe Sociološka skriptarnica – E-mail: soc.š. Skinnerov biheviorizam je osn izvor Homansove teorije razmjene. proučavajući ih više istodobno – on priznaje da. bio je predmet mnogih kritika. osn predstavnik: Homens. Blau završava proučavajući obliek razmjene meñu globalnim strukturama .potrebno je naglasiti i nešto noviji doprinos konfliktnoj teoriji R. društvu najznačajnije je djelo ostvareno u okviru konfliktne teorije . teoriji Predstavljanje osobe u svakodnevnom životu – uviña visok stupanj sličnosti izmeñu glume u kazalištu i raznih oblika „djelovanja“ koji svi ljudi u svojim dnevnim akcijama i ponašanjima poduzimaju .prvi značajni napor učinio je L. imaginacija Razvoj konfliktne teorije .nezadovoljan Parsonsovom deduktivnom strategijom razvijanja teorije.skripte@gmail. sistema mogu doista glatko zajedno uklopiti.

podjednako kao i za loše kazališne izvedbe .kako je ova teorija brzo buknula.. . kao i na outpute koji su proizvedeni .u biti. pa se sistemska činila kao vjerojatni nasljednik .ovaj naziv uključuje fenomenologijsku soc. da bi se taj sistem mogao proučavati. porijeklom – usredotočena je na aktere. napisan na način prihvatljiv široj javnosti.com 9 . O. te je predstavljala i pokušaj da se Schutzove ideje integriraju u glavni tijek razvoja sociologije Etnometodologija .posebno se zanima za individualne osejćaje. usredotočuje se na kompleksnosti individualnog života i načina na koje akteri pokušavaju tretirati te kompleksnosti . etnometodologija je bila prva distinktivna teorijska disciplina razvijena na Zapadnoj obali. akciju i interakciju . tada su i Berger i Luckmann objavili knjigu Socijalna konstrukcija zbilje – ona je predstavljala uvod u ideje Schutza. problem je što su one povremeno neuskladiva usmjerenja . etnometodologiju i egzist.mikroteorije: teorija razmjene. Schutza '32. Garfinkel ..usredotočenost na proučavanje svakodnevnog života na individualnoj razini. može se povezati s izdavanjem knjige A.Sociologija 4. kao i teoriju koja se usredotočuje na kulturna ograničenja osobnih misli i akcije. meñu mnogim izvorima treba potrežiti u radovima J. vrijednosti. uspomene i ličnost . etnometodologija i egzist. komplicirane i ponekad interno nekonzistentne . interakcijama postoji prednji plan i zadnji plan .sistemska teorija vidi društvo kao ogroman sistem.on potječe iz tvdih znanosti gdje se i organički i mehanički dijelovi proučavaju u sistemskim pojmovima . bio je mirkoteoretičar u vrijeme u kojem su najveća priznanja dodijeljena makroteoretičarima. kulture.-P.predstavnici ove soc smatraju da je ona više uključena u stavrni svijet od ostalih kreativnih soc .sredina '60-ih bila je vrlo važna za razvoj fenomenologijske sociologije.razvio je i teoriju svijesti i teoriju akcije. sastavljen od velikog broja meñupovezanih dijeova. tako se brzo i ugasila Napredovanje marksističke sociologije Sociološka skriptarnica – E-mail: soc.'60-ih struk-funkc je bio napadnut. . etnometodologija je proučavanje cjeline uobičajenog znanja i dosega procedura i razmatranja uz pomoć kojih obični članovi društva stvaraju smisao i nalaze svoj put.sistemska teorija je buknula na sceni u '60-im.pažnja mora biti bazirana na proučavanju razl inputa u soc sistem. privukao je mali broj studenata koji su bili kadri učiniti nešto snjegovim nalazima Razvoj „kreativnih“ sociologa .podrijetlo egzist.dramaturška je analiza sasvim jasno usklañena sa svojim simboličko interalc. važno je studirati odnose izmeñu dijelova. Fenomenologija socijalnog svijeta .sistemska teorija bila je privlačna sociolozima koji su bili zainteresirani za promicanje znanstvene sociologije .Schutzova teorija i fenomenologija općenito su krajnje apstraktne.loše izvedbe uloga ili poremećaji u izvedbi tretiraju se kao najveće opasnosti za soc. kulminirajući publiciranjem Buckleyove Sociologija i moderna sistemska teorija . interakciju.) Egzistencijalistička soc. počela stjecati široku publiku nakon objavljivanja Garfinkelove Etnometodološke studije '67 .u svim druš. a to nije slučaj kod teoretičara razmjene. godina – Suvremene sociološke teorije (kod prof. nj misli i interesa. Sartrea . načina na koji se oni u društvu razvijaju. pa ipak sve teorije prihvaćaju mikro-usredotočenost na aktere i njihove akcije i ponašanja . posljednje 3 zajedno dijele interes za proučavanje promišljajućih i kreativnih aktera. konfliktna teorija i neomarksistička Razvoj i pad sistemske teorije . života. soc . a ne za bitne aspekte druš.geografski. iako je takoñer pokazivan interes za proučavanje intelektualnih aspekata globalnijih struktura (norme. fenomenologijska soc. soc.smatra se da je Goffman bio zainteresiran za ezoterična pitanja.skripte@gmail.s drugim pristupima dijeli interes za proučavanje aktera. djelujući u uvjetima u kojima se nalaze .osnivač ovog usmjerenja je bi Schutzov student H. soc. Morris) Fenomenologijska soc. Čaldarović) .pokušaj razvijanja fenomenologijske soc. kao i odnose izmeñu tog sistema i drugih soc sistema . koja je ostala do danas.brzi razvoj kreativnih soc '60-ih i '70-ih (po M.btw: markoteorije: struk-funkc.

takoñer.najnovijom vrstom druš.dok se strukturalizam unutar soc postupno razvija.trenutni problem sa struk soc je to da ona predstavlja uglavnom mješavinu ideja koje potječu iz razl.3 su činioca pomogla formiranju novog vala feminističkog aktivizma: 1. dok se te ideje ne prikupe u koherentnu cjelinu.glavna odlika bio je eksplozivan rast nove literature o ženama koji je učinio vidljivim sve aspekte ženskih do tada neosmišljenih života i iskustava . Parsonsa .problem leži u tome što je on u soc još toliko nerazvijen da je teško potpuno precizno definirati njegovo mjesto u sociologiji. područjima . POGLAVLJE: Strukturalni funkcionalizam.ženski aktivizam posvećen ženama u tom vremenu postaje internacionalni fenomen . Chodorow) .kasnih '60-ih marksistička teorija napokon počinje značajnije utjecati na am soc teoriju iz slj razloga: dominantna teorija (struk.neki se sutori koncentriraju na nešto što nazivaju dubokim strukturama svijesti – te nesvjesne struktureusmjeravaju ljude da misle i ponašaju se onako kako se ponašaju (npr. O. koje vide kao determinante ljudskih akcija.često povezivan s Fr i nazivan fr strukturalizam – danas je postao internacionalni fenomen .zatim postoje i oni koji se usredotočuju na nevidljive. svjedoci smo razgranatih napora da se tijekom '80-ih razviju soc teorije koje će raspraviti makro i mikro nivoe soc stvarnosti III.Sociologija 4.funkc) je bila napadnuta zbog nedostataka Millsova radikalna soc i konfliktna perspektiva ipak su položile temelje za izgradnju am teroije koja će biti na tragu istinite marskističke tradicije razni crnački. izvan soc raste pokret koji nadilazi rane premise strukturalizam: poststrukuralizm (Foucault) Neofunkcionalizam . teorija razmjene) postaju jače nego ikad .skripte@gmail.djelo koje je imalo najviše utjecaja na razvoj marksističke teorije u SAD-u je Lefebvreova Marxova soc . analize majčinstva (Rich. godina – Suvremene sociološke teorije (kod prof.dio ovog oživljavanja predstavlja obnavljanje interesa za djelo T. razvila se i institucionalna podrška takvoj orijentaciji Izazov feminističke teorije . neofunkcionalizam i alternativa konfliktne teorije KONSENZUS I KONFLIKT Sociološka skriptarnica – E-mail: soc.drugi pak vide strukture kao modele koji konstruiraju socijalni svijet .am su teoretičare posebno privukli radovi kritičke škole.i zadnji. strukturalizam će u soc zadržati marginalni položaj .zajedno s porastom interesa za navedene aspekte. teorija: izobrazba ginekologa (Scully). opća klima kritičkog razmišljanja koja oblikuje taj period 2. studentski pokreti – mladi sociolozi bili privučeni radikalnim idejama . ženski. srdžba ženskih aktivistkinja koje se okupljaju u proturatnom pokretu.podloga ovom obnavljanju interesa za Parsonsovu teoriju je snažan politički i intelektualni napor za prevladavanjem nekih slabosti struk funkc i nastojanje da se umejsto njega razvije tip životnijeg neofunkcionalizma Povezivanje marko i mikro teorije . etnometodologija. Freud) . problem se još komplicira činjenicom simultanog razvoja strukturalizma u razl. duboke strukture društva. pa i društva uopće . žensko iskustvo o predrasudama i diskriminaciji kada žene počinju intenzivnije kretati u plaćene poslove i više obrazovanje . no nepriznate načine kojima je aktivnost te manjine pomogla stvoriti naš svijet Strukturalizam i poststrukturalizam .literatura gdje se može naći fem.u '80-im makroteorije postaju ili snažnije (neomarksističke) ili pokazuju znakove ponovnog oživljavanja (neofunkcionalizam) kao i da razl mikroteorije (fenomenologija. Čaldarović) . pokretu za ostvarivanje grañanskih prava i studentskom pokretu 3.sredinom '80-ih poduzimaju se napori da se strukturalni funkc ili neofunkcionalizam oživi . proučavaju dijalektičke odnose meñu pojedincima i socijalnim strukturama .com 10 . otkrivajući važne. mišljenja postaje suvremena feministička teorija .fem teorija promatra svijet s povlaštenog stajališta – do tada nepriznate i nevidljive manjine – žena. naročito zbog fuzije Marxove i Weberove teorije . područja.

soc sisteme smatrao je organičkim sistemima koji funkcioniraju na vrlo sličan način kao i biološki organizmi. promjene u dijelovima mogu se izbalansirati pa u tom slučaju ne dolazi do promjene sistema kao cjeline. globalnim strukturama koje proistječu kao funklcionalni odgovori na spomenute potrebe (Malinowski) 2.Davis i Moore su vrlo jano naveli da soc stratifikaciju proučavaju kao univerzalnu i nužnu. svaki dio entiteta može biti shvaćen kao organizam za sebe .meñutim. njihove meñusobne odnose i ograničavajuće učinke koje imaju na aktere Historijski korijeni .M. Merton) 2.Bernard razlikuje 4 tipa konsenzualnih i konfliktnih teorija: 1. teorija soc konsenzusa (Parsons. oni se usredotočuju na soc sistem kao cjelinu.konsenzualne teorije: norme i vrijednosti su od fundamentalnog značenja za društvo. kao i njihov utjecaj na društvo kao cjelinu . stoga je soc trebala proučavati soc organizam . osn interes usmjeren na globalne društvene strukture i institucije društva. promjenu tumače kao naglu i neočekivanu. odnose.com 11 . a druš promjenu objašnjavaju kao postupan i predvidljiv proces . najvjerojatnije dolazi do promjene cijelog sistema – prema tome. a posebno na mehanizme akomodacije sukuba koji postoje u tim vezama (Radcliffe-Brown) 3. iako se to u najvećem broju slučajeva uprai i radi .Comte je razvio normativni koncept dobrog društva što je vodilo ispitivanju načina na koje bilo koji soc fenomen doprinosi ostvarenju takvog tipa društva . teorija sociologijskog konflikta (Dahrendorf) 3. socijetalni funkcionalizam – dominantan pristup.Sociologija 4. Čaldarović) . proučavanje soc funkcije pokušava dati odgovor na pitanje koje potrebe širih sistema mogu biti zadovoljene datom strukturom .moderni strukturalizam djeluje na osnovi nekoliko pretpostavki deriviranih iz ideja ovih 3 klas sociologa. do koje dolazi onda kada subordinirane grupe zbace vladajuće .on je uočavao sličnosti izmeñu soc i individualnih organizama: i jedni i drugi rastu i razvijaju se. kao i na utjeaj razl dijelova sistema na njega .Durkheimov interes za druš činjenice reflektira interes za dijelove društvenog organizma i njihove meñuodnose. njegov utilitarizam ga usredotočuje na koristoljubive aktere .konfliktne teorije naglašavaju dominaciju nekih socijalnih grupa nad drugima. struktur funkcionalisti najčešće prihvaćaju makroskopski pristup u proučavanju soc fenomena. i jedni i drugi rastu povećavajući stupanj svoje kompleksnosti i diferencijacije. stratifikacija je funkcionalna nužnost .u strukturalnom funkcionalizmu pojmovi strukturalnog i funkcionalnog se ne moraju zajedno upotrebljavati. proučavanjem soc uzroka pokušava se dobiti odgovor na pitanje zašto jedna struktura postoji te zbog čega ima odreñen oblik. tj.smatra se da dijelovi sistema. Abrahamson razlikuje 3 tipa struk funkcionalizma: 1. radikalna konfliktna teorija 4. besklasno društvo po njima Sociološka skriptarnica – E-mail: soc. O. dijelovi organizma meñusobno su zavisni.nikada nije postojalo nestratificirano.možda je od najvećeg značenja bila Spencerova upotreba pojmova struktura i funkcija kao i njihovo razlikovanje.. ukoliko se to ne dogodi. drže da je soc poredak osnovan na dominaciji i kontroli dominantnih grupa.najvažnije je njegovo odvajanje koncepta socijalnog uzroka i soc funkcije. njegova organicistička teorija – tendencija spoznavanja analogija izmeñu soc i bio organizama – bila je njegov najutjecajniji koncept . usredotočuju se na soc poredakosnovan na prešutnim sporazumima. a soc.Spencer takoñer prihvaća organicizam. Spencer i Durkheim .3 su klasična sociologa imala najveći utjecaj na suvremeni struk funkcionalizam: Comte. najčešće se govorilo o funkcijama koje rezl. te stoga promjene u jednom dijelu vode promjenama u drugim dijelovima sistema. interpersonalni funkcionalizam – pažnja je usredotočena na druš. progresivna diferencijacija struktura obićno je praćena progresivnom diferencijacijom funkcija. konzervativna konsenzualna teorija STRUKTURALNI FUNKCIONALIZAM . strukture imaju za društvo kao cjelinu .skripte@gmail. iako nj organicizam usmjerava da soc entitete vidi kao druš cjeline i dijelove koji doprinose cjelini. individualistički funkcionalizam – pažnja je usmjerena potrebama aktera i razl. kao i sistem u cjelini. ali je on u njegovoj sociologiji slabo koegzistirao s utilitarnom filozofijom. ne radi se nužno o statičkom pogledu na stvarnost Funkcionalna teorija stratifikacije i njeni kritičari . iako struk funkc prihvaća koncept soc ravnoteže. nalaze u stanju ravnoteže. godina – Suvremene sociološke teorije (kod prof.

sistem ličnosti. a ne na pojedince unutar stratifikacijskog sistema . sistemi imaju svojstav reda i meñuovisnosti dijelova 2. godina – Suvremene sociološke teorije (kod prof.4 funkcionalna imperativa svih sistema akcija: AGIL (adaptacija. jer nekontrolirane emocije mogu izazvati kaos zahtijeva socijalizaciju novih članova da bi se društvo održalo zahtijeva i efektivnu kontrolu nad devijantnim ponašanjem Strukturalni funkcionalizam T. sistem ima funkciju integracije kontrolirajući njene komponentane dijelove .u tom smislu. ali da su važniji za preživljavanje društva .prigovori: teorija samo perpetuira privilegirane položaje osoba koje zapravo već imaju moć.oni proučavaju stratifikaciju kao posebnu strukturu. sposobnosti i talenata . pretpostavlja da je stratificirana soc struktura postojala i u prošlosti.skripte@gmail.Parsons na slj način rješava problem poretka: 1. kulturni sistem .Aberle i njegovi suradnici raspravljaju osnovne uvjete koji bi (prestanu li) doveli do nestajanja društva: karakteristike stanovništva u duruštvu (nestajanje stanovništva. sistemi mogu biti statični ili uključeni u redovit proces promjene 4. priroda jednog dijela sistema ima utjecaja na oblik koji drugi dijelovi mogu imati 5. a čemu služi normativni sistem regulacija i čuvstvenog izražavanja. ona je nesvjesno nastalo sredstvo . sistemi održavaju granice sa svojom okolinom 6.kulturni sistem opskrbljuje aktere normama i vrijednostima koje ih motiviraju na akciju . sistemi tendiraju samoodržanju reda ili stanju ravnoteže 3. apatično stanovništvo. kontrolu promjena u okolini i tendencija izmjene sistema iznutra . prestiž i prihod kako bi poželjeli najviše uloge Funkcionalne pretpostavke društva . neki su položaji mnogo ugodniji od drugih 2. društvo mora imati metodu odnošenja spram svoje okoline (ekologija i soc sistemi) moraju biti razvijene i adekvatne metode za reguliranje spolnih odnosa društvo mora raspolagati s dovoljno razlikovanja uloga i načina na koje se ljudi rasporeñuju u ugloge sistem odgovarajuće komunikacije zajednički kulturni sistem. najvažniji funkcionalniproblem je kako društvo motivira i rasporeñuje osobe u njihove prave uloge u sistemu stratifikacije . rat svih protiv sviju. postizanje cilja. socijalni sistem. alokacija i integracija su 2 fundamentalna proces nužna za postignutostanje ravnoteže sistema 7. O. Parsonsa .sistem ličnosti definira sisteme ciljeva i mobilizira rasurse uz omoć kojih se oni postižu .D & M pretpostavljaju da su viši polažaji manje ugodni. ljudima se ne treba ponuditi moć.bihevioralni organizam je sistem akcije koji rukovodi funkcijom prilagodbe. a ne kako osobe zauzimaju odgovarajuće položaje .ova 4 funkcionalna imperativa povezana su s 4 sistema akcije: bihevioralni organizam.društvo ne stvara svjesno stratifikaciju.com 12 . integracija i latencija) . soc položaji zahtijevaju posjedovanje razl. što ukljčuje održavanje granica i odnosa dijelova i cjeline. sistemi teže samoodržanju. prestiž i novac.Sociologija 4.problem ispravnog soc postavljanja u društvu porizlazi ie 3 osnovna razloga: 1. Čaldarović) . pa stoga mora i u budućnosti.soc.njihov je interes usredotočen na proučavanje načina kako pojedini položaji sa sobom nose razl stupnjeve prestiža. a posebno funkcija koje soc sistem nužno treba da bi preživio . čak i kada imaju sposobnosti. naglašavajući da se ona odnosi na sistem uloga unutar sistema. neki su položaji važniji za preživljavanje nego drugi 3. prisvajanje/osvajanje) mora postojati red.Parsons razvija „paradgmu evolucione promjene“: 1) proces diferencijacije – svako društvo se sastoji od serija podsistema koji se razlikuju i po strukturi i po funkcionalnom značenju Sociološka skriptarnica – E-mail: soc. prilagoñujući i transformirajući vanjski svijet .jedno od glavnih područja struk funkcionalista je analiza strukture. mnogi ljudi nisu u stanju školovati se za prestižne položaje. utvrñeno je da je ideju funkcionalnih položaja koji variraju u svojoj važnosti vrlo teško podržati. zajednički sistem vrijednosti postojanje zajedničkih i artikuliranih cjelina ciljeva zahtijeva i odreñenu metodu za reguliranje sredstava kojima se postižu navedeni ciljevi.

osim ove kritike.Alexsander naglašava neke od osnovnih orijentacija neofunkcionalizma: preuzima deskriptivni model društva za koji mstra da je sastavljen od elemenata koji. vjerovanje. oblikuju obrazac. uz istodobno zadržavanje njegove teorijeske jezgre . važno je uočiti da jedna soc činjenica može imati negativne konzekvence za drugu soc činjenicu . O. neo priznaje da su devijannost i soc kontrola stvarnosti koje postoje u soc svijetu neo prihvaća tradicionalni Parsonsovski naglasak na ličnost.neto ravnoteža: prevladavaju li pozitivne funkcije nad negativnim disfunkcijama → proširuje ovu ideju konceptom nivoa funkcionalne analize .možda najčešće izrečena kritika struk funkc je ona koja tvrdi da ova teorija nije u stanju efektivno raspraviti problem konflikta Metodološka i logička kritika . interes ta integraciju.com 13 .sredinom '80-ih ponovno oživljavanje funkcionalizma pod nazivom neofunkcionalizam .ističe da navedeni postulati počivaju na neempirijskim prosudbama. nego kao socijalnu mogućnost.funkcije su prema Mertonu one uoćene konzekvence koje se dogañaju zbog adapritanja ili usklañivanja datog sistema. Alexander i P.Merton razvija ideju disfunkcije – negativne posljedice.Sociologija 4. neodreñen i neprecizan. nefunkcija – irelevantna za sistem .Merton je autor najvažnijeg djela struk funkcionalizma: Prema kodifikaciji funkcionalne analize u soc . tj da je u svojoj biti ahistorijki – on se makar djelomično razvio kao reakcija na histor-evolucionistički pristup nekih antropologa . obrazac omogućava sistemu da se diferencira od okoline neofunkcionalizam posvećuje približno odjednaku pažnju akciji i poretku. Mertona . u tom smislu.skripte@gmail.smatra da sve strukture nekog soc sistema nisu podjedanko nezamjenjive za njegovo funkcioniranje – neki dijelovi sistema mogu biti uklonjeni Osnovne kritike Najbitnija kritika . interaktirajući jedni s drugima. godina – Suvremene sociološke teorije (kod prof. da bi dostiglo navedene ciljeve društvo stvara ili uzrokuje stvaranje specifičnih soc struktura i institucija . običaj ima pozitivnu vrijednost postulat nužnosti – ipak postoje i alternativne funkcije .on kritizira 3 osnovna postulata funkcionalne analize: postulat o funkcionalnoj cjelovitosti društva – ne možemo poopćavati univerzalni funkcionalizam – nije istina da svaka norma. nego nelegitimna teleologija. sistemima .Turner i Maryanski tvrde da osnovni problem struk funkcionalizma nije teleologija per se.problem je konkretno u tome što se teleologija širi do neprihvatljivih razmjera .jedan aspekt bitne kritike sadržan je u tvrdnji da struk funkc ne tretira adekvatno povijes. Cohen smatra da problem leži u tome što u struk funkc svi elementi društva se objašnjavaju tako kao da učvršćuju jedni druge pa i sistem u cjelini . teleologija = stajalište koje smatra da društvo ima vlastite namjere ili ciljeve. meñutim ne kao postignutu činjenicu. neofunkc posvećuje više pažnje akcijskim obrascima nego mirko nivoima neofunkc zadržava struk-funkc. osnovanim na apstraktnim teor.on takoñer uvodi koncepte manifestnih (intendirane) i latentnih (neintendirane) funkcija (proširenje gornjeg) .jedna od vrlo čestih kritika tvrdi da je strukturalni funkcionalizam u biti nejasan. kulturu i socijalni sistem neo se koncentrira na soc promjenu u procesima diferencijacije unutar socijalni i kulturni sistema te sistema ličnosti Sociološka skriptarnica – E-mail: soc. npr – što je uopće sistem? funkcija? – dio ovih nejasnoća moguće je povezati s načinom na koji su strukturalni funkcionalisti izabrali raditi – oni se bave apstraktnim soc sistemima umjesto stvarnim društvima Teleologija i tautologija .J. Čaldarović) 2) povećanje sposobnosti prilagodbe 3) proces difrencijacije vodi prema novoj cjelini problema integracije društva 4) vrijednosni sistem kao cjelina mora proći kroz promjene soc strukture i funkcija koje postaju sve diferenciranije Model strukturalnog funkcionalizma R. Colomy definiraju neofunkc kao samokritičku orijentaciju u funkcionalnoj teoriji koja teži proširivanju funkcionalističkog intelektualnog dosega.struk funkcionalisti su takoñer bili napadnuti zbog nesposobnosti da efektivno razmotre proces socijalne promjene. postoji i tautologijski argument: u njemu se zaključak izvodi uglavnom eksplicitno na osnovi implicitnog u premisi ili pak samo predstavlja ponavljanje premise – cirkularno razmišljanje NEOFUNKCIONALIZAM .

takoñer ima i komunikacijsku funkciju .Dahrendorf je gl predstavnik stanovišta da društvo ima 2 lika (konfliktni i konsenzualni) i da soga soc teorija mora biti podijeljena u 2 dijela: konfliktnu i konsenzualnu teoriju .kod njega su elementi konfliktne i fuknc teorije na sasvim suprostavljenim stranama . godina – Suvremene sociološke teorije (kod prof. konflikt kao sredstvo učvršćenja društva. interesne grupe i konfliktne grupe . a konfliktni ispitivati skukobe interesa i prisilu koja održava društveni sistem na okupu . za njega su bitni i interesi.funkcije soc konflikta. može dovesti do aktiviranja običnih.razlikuje 3 njašira tipa grupe: quasi grupe (agregati osoba s identičnim interesima uloga).razl položaji unutar društva imaju razl količine autoriteta. Dahrendorfa .com 14 .soc strukture smatra neodvojivima od aktera koji ih konstruiraju i čiji su obrasci interakcije njihova suština.cijeli njegov pristup stratifikaciji može se reducirati na 3 bitna principa: Sociološka skriptarnica – E-mail: soc. teoriju stratifikacije . u soc odnosima konflikt se dogaña najvjerojatnije zbog žestoke prisile koju jedna ili više osoba u interakciji uvijek može upotrijebiti – ljudi nastoje uvećati svoj subjektivni položaj – sebični su .za funkcionaliste je društvo statično. konflikt takoñer može voditi i do promjene i razvoja . te funkcije solidarnosti i identiteta Prema integriranijoj konfliktnoj teoriji: Rad R.autoritet za njega nije konstantan – to je vidljivo iz činjenice da on povezuje autoritet uz položaje.skripte@gmail.prvi zadatak konfliktne analize je identifikacijarazl.teoretičari konsenzusa trebali bi se baviti proučavanjem vrijednosne intergacije u društvu.Pierre van der Berghe se do danas najviše trudio da doñe do pomirenja struk funkc i konfliktne teorije .Dahrendorf uviña da drutvo ne može opstati bez konsenzusa i konflikta – oni su preduvjet jedan drugom Autoritet .smatra se da su i funkcionalizam i Dahrendorf neadekvatni jer objašnjavaju samo dio soc života Pokušaji pomirenja strukturalnog funkcionalizma i konfliktne teorije . svako se društvo u svakom trnutku nalazi u procesu promjene . autoritet ne boravi u pojedincima nego u položajima .konačni aspekt njegove konfliktne teorije je ondos konflikta i grupe: konzervativna funkcija konflikta je samo jedan dio soc stvarnosti.no.osnovni je problem s konfliktnom teorijom taj da se nikada nije uspjela dovoljno efikasno odvojiti od svojih struk-fuknc korijena Djelo R. O. što znači da je legitimitet sutoriteta uvijek krajnje nesiguran . izoliranih pojedinaca. a za Dahrendorfa i konfliktne teoretičare. Coser je smatrao da konflikt može poslužiti utvrñivanju slabije integriranih grupa.konflikt interesa latentno je pristuan uvijek. Čaldarović) ALTERNATIVA KONFLIKTNE TEORIJE . mora se priznati da konflikt ima i disfunkcije . no kasnije je bila zamijenjena razl tipovima neomarksističkih teorija .on konfliktu pristupa s individualističkog stajališta .autoritet povezan sa statusima ključni je element U Dahrendorfovoj analizi.usredotočuje se na područje soc stratifikacije jer je to institucija koja dodiruje mnogo strana života .Himes: rasni konflikti imaju strukturalnu i komunikacijsku funkciju.počinje izgrañivati svoj pristup stratifikaciji koji ima puno više zajedničkog s fenomenologijom i etnometodologijom nego s marksizmom ili Weberom.usprkos interesu prema mirkosociologiji stratifikacije. promjenu obadvije su zapravo teorie ravnoteže . konflikt može dovesti do jačanja stupnja kohezije. uloga autoriteta u društvu . a ne osobe . ignorirajući varijable suprotne orijentacije obadvije teorije prihvačaju evolucionistički pogled na druš.'50-ih i '60-ih konfliktna se teorija pokazala alternativom struk funkc.Sociologija 4. a ne vanjskim i prinudnim entitetima . smatra ih interaktivnim obrascima. Collinsa . grupe na vrhu i dnu definirane su pomoću zajedničkih interesa . autoritet uvijek implicira i podreñenos i nadreñenost .on anovid nekoliko osn točaka koje ova dva pristupa dijele: obadvije perspektive su holističke: proučavaju društva kao sklopove meñusobno povezanih dijelova te meñusobnih odnosa dijelova teoretičari koriste samo suprotne varijable koje proistječu iz njihove teorije. započinje globalnim teorijama Marxa i Webera kao osloncima svog rada – kreće s Marxovim principima smatrajući da su oni osnova za konfl.osim autoriteta.osnovni zadatak konfliktne teorije po njemu je analiza povezanosti latentnih i manifestnih interesa .

rani hegelijanski marksisti težili su obnavljanju dijalektike izmeñu subjektivnih i objektivnih aspekata društenog života György Lukács . grupe koje kontroliraju resurse truditi ekploatirati one koji ih nemaju želio je da konfliktni teoretičari proučavaju sas stajališta interesa.odbija sve van den Bergove tvrdnje o pomirenju konfliktne i struk-funkc teorije (gore navedenih 4): istinski marksisti proučavaju cjelinu. smatrali su propast kapitalizma neizbježnim . s mogućnošću predviñanja kao fizika i prirodne znanosti .roba – osnovni strukturalni problem kapitalističkog društva.jedna grupa marksista u potazi za subjektivnim orijentacijama vraća se hegelijanskim korijenima Marxove teorije. a ne na apstraktne formulacije vjeruje da konfliktna teorija stratifikacije mora ispitivati materijalne uvjete koji utječu na interakciju drži vjerojatnim da će se u situaciji nejednakosti.njegov osnovni doprinos marksističkoj teoriji leži u razvijanju dviju osnovnih ideja – ideje reifikacije i ideje o klasnoj svijesti .Engels predvodio ovakvo interretiranje marksističke teorije: marksizam je mogao stvotiti znanstvenu teoriju o propasti kapitalizma. ljudi često pokušavaju kontrolirati pojedinca koji ima se suprostavlja . proučavaju stvarne soc cjeline. smatrajući da su individualna akcija i misao beznačajni HEGELIJANSKI MARKSIZAM . dok dijalektičari promjenu cijelog sistema. razl ljudi mogu imati moć da utječu na osobno iskustvo pojedinca ili da ga čak kontroliraju 3. dostigao svoj vrhunac kao interpretacija marskističke teorije za vrijeme Druge komunističke internacionale . sektora života . osnovna razlika u ta 2 koncepta je u njihovoj širini: prvi se ograničava na ekon.skripte@gmail. drugi se primjenjuje na sve nivie društva Sociološka skriptarnica – E-mail: soc.Marxov koncept fetišizma postaje osnova Lukácsovog koncepta reifikacije.Marx je izgleda smatrao da ekonomski sistem izvanredno značajnim i da on determinira sve druge sektore u društvu: religiju. želeći nadopuniti snagu ranih marksista s objektivnim. politiku. deter.Agger smatra da je ekon. resursa i moći takoñer i kulturne fenomene vrlo čvrsto se priklanja znanstv. kao dijalektičar nije mogao imati u potpunosti deterministički stav jer je dijalektika shvaćanje koje tvrdi da postoji kontinuirani povratni tijek i uzajamna interakcija izmeñu razl. godina – Suvremene sociološke teorije (kod prof. roba je u osnovi odnosa meñu ljudima koji postupno počinju vjerovati da ona postaje stvar koja ima objektivnu datost .A. a struk funkc kada pokušavaju integrirati marksističku teoriju iskrivljuju je do neprepoznatljivosti struk funkc proučavaju promjenu unutar sistema. Frank – konfliktna teorija je tip neadevatne marksističke teorije .u svom glavnom radu naglasio je subjektivnost Marxove teorije . a za marksiste dijalektički proces u okviru stvarnih društva Brgova zadnja tvrdnja ignorira marksističko shvaćanje postojanja neravnoteže. on razvija 5 principa konfliktne analize koju primjenjuje na soc stratifikaciju: vjeruje da se konfliktna teorija mora usredotočiti na stvarni život.Sociologija 4. proučavanju sa stratifikacije i svakog drugog apsekta društvenog svijeta Prema marksističkoj konfliktnoj teoriji . POGLAVLJE: Varijante neomarksističke sociologijske teorije EKONOMSKI DETERMINIZAM .com 15 . . dok struk funkc većinu vremena troše na proučavanje dijelova soc sistema. institucije. marksisti. materijalnim nivoom . ljudi žive u svojim subjektivnim svjetovima koje su sami izgradili 2. obje škole imaju razl prioritete. za fuknc promjena je astraktan proces. i sl.ali.na temelju toga. G. zbog svoje materijalističke orijentacije.u kapitalizmu ljudi postupno gube spoznaju o tome da oni sam proizvode tu robu pa im zato daju neku vrijednost = fetišizam .čini se da je ekon. dok struk funkc proučavaju apstraktne cjeline Berger omalovažava obje. negacije u društvu IV. O.marksisti koji su vjerovali u ekonomski determinizam. determinizam uzrkovao kratki spoj u dijalektici. Čaldarović) 1.

koja predstavlja sisteme vjerovanja što ih dijele oni koji zauzimaju iste klasne položaje u društvu . no one to ne mmogu učiniti same – elitističko stajalište samo intelektualni genijalci će to moći) .drugi bitni doprinos je rad o klasnoj svijsti.u revoluciji nije dovoljno ostvariti kontrolu samo nad ekonomijom i državnim aparatom.u sukobu izmeñu buržoazije i proletarijata. O. radeći za dobrobit kapitalista. tj.kako se sukob produbljava.skripte@gmail. jedino proletarijat može .tvrdio je da sitna buržoazija i seljaci ne mogu razviti klasnu svijset zbog nejasnoće njihovih strukturalnih položaja u kapitalizmu. prvenstveno zbog toga što su previše mehanički interpretirali Marxov rad .koncept klasne svijesti uključuje (barem u kapitalizmu) postojanje prethodnog stanja lažne svijesti .škola je službeno osnovana u Frankfurtu.danas je proširena izvan granica Frankfurtske škole.com 16 . posebno njenom naklonošću prema ek determinizmu .odbacio je ideju automstskog historijskog ili neizbježnog razvoja .pozitivizam prihvaća ideju da jedinstvena znanstvena metoda može biti primjenjena na sva područja istraživanja.kritički teoreričari ne tvrde da su ek deterministi imali krivo usmjerivši se na proučavanje ek područja. nego zato što nisu bili dovoljno zainteresirani i za ostale aspekte druš života Kritika pozitivizma . dok proletarijat raspolaže sposobnostima da kao prvi uvidi stvarnu stranu društva . on želi pokazai kako neki intelektualci.klase u kapitalizmu obično nemaju jasnu predodžbu o svojim izvornim klasnim interesima . gubi iz vida aktere reducirajući ih na pasivne entitete – kritičari se fokusirali na ljudsku aktivnost kritičari nisu mogli prihvatiti da se opći zakoni znanosti mogu primjenjivati. godina – Suvremene sociološke teorije (kod prof.ona se inspirira Marxovim radom koji je i sam u prvo vrijeme bio oblikovan kritičkom analizom fil ideja Kritika marksističke škole . napisao je esej Revolucija protiv Kapitala u kojem slavi ponovo buñenje političke volje protiv ek determinizma .nalizirajući kapitalizam. buržoazija posjeduje sva intelektualna i organizacijska oružja.njegovo djelo je značajan most izmeñu ekonomskog determinizma i modrenijih marksista Antonio Gramasci . fatalisti i mehanisti. 1923.socilogija je napadana zbog njenog scijentizma. potrebno je takoñer ostvariti kulturno vodstvo nad ostatkom društva – u tome on vidi najvažniju ulogu komunističkih intelektualaca i komunističke partije KRITIČKA TEORIJA .kritička škola suprostavlja se pozitivizmu iz razl razloga: pozitivizam je nastojao reificirati soc svijet te ga shvatiti kao prirodni proces.odustala je od obaveze pomaganja ljudima koji su u suvremenom svijetu u podreñenom položaju . .ova teorija je proizvod grupe njem neomarksista nezadovoljnih marksističkom teorijom.nedovoljno ozbiljno kritizira društvo i ne pokušava transcenditrati suvremenu društvenu strukturu .kritička teorija se sastoji od kritike razl aspekata soc i intelektualnog života .kritika tendencije reduciranja svega humanog na socijalne varijable Sociološka skriptarnica – E-mail: soc.većina usredotočuje svoju kritiku prema neomarksistima.osnovni njegov koncept koji reflektira njegov hegelijanizam je koncept hegemonije: najbitniji doprinos najvećeg dijela moderne filozofije praxixa (povezivanje misli i akcije) je hist-fil koncept hegemonije = kulturno vodstvo koje vrši klasa na vlasti . postižu kulturno vodstvo i pristanak masa .najviše kritika ek determinizma i mehanicista . uglavnom je eu orijentacija Glavna kritika .kritizira marksiste tvrdeći da su deterministi. smatrajući fiziku standardom sigurnosti i točnosti svih disciplina .mase moraju razviti revolucionarnu ideologiju .pozitivisti vjeruju da je znanje neutralno . zbog toga što je od znanstvene metode učinila cilj sam za sebe – optužuje se da prihvača status quo . poletarijat kreće iz položaja „klase po sebi“ (strukturalno kreirana cjelina) u „klasu za sebe“ (klasa svjesna svog položaja i misije) . a slične prosudbe nije vršio o samim ciljevima Kritika sociologije . Čaldarović) . a da se ne pita o prirodi ljudske akcije pozitivizam prosuñivao samo neadekvatnost sredstava za postizanje ciljeva.Sociologija 4.

često lažni i zbunjjuć.3 sistema znanja i njima korespondirajući interesi: analitička znanost/interes: tehnička kontrola.ignoriraju interakciju pojedinca i društva – temeljna točka kritike Kritika moderno društva . npr. ona potiskuje osobnost) .kulturni kritičari upućuju značajnu kritiku na ono što nazivaju kulturnom industrijom. represivni i zaglupljujući učinci koje ima na stanovništvo .Habermas se najviše interesira za komunikacijsko djelovanje gdje se djelovanje koordinira pomoću akcije postizanja razumijevanja Sociološka skriptarnica – E-mail: soc.takoñer se kritizira industrija znanja – centri za proizvodnju znanja. godina – Suvremene sociološke teorije (kod prof. O.jedna od glavnih kritika kritičarima je da su imali više kritika nego doprinosa Glavni doprinosi Subjektivnost . pacificirajući.Sociologija 4. instituti – postali represivni. racionaliziranim.com 17 .unutarnja sloboda aktera napadnuta je i ukinuta modernom tehnologijom – rezlutat toga on naziva jednodimenzionalnim društvom u kojem osobe gube mogućnost da kritički i negativno razmišljaju o društvu Kritika kulture . te da su ljudi unatoč postojanju dovoljnih sredstava i dalje siromašni. Čaldarović) .kritičke mislioce zabrinjavaju 2 stvari: 1. kao i mogućih trendova razvoja) .pokušaj preusmjeravanjamarksističke teorije u subjektivnom pravcu: kritička škola se usredotočila na superstrukturu. kritička škola doživljava moderni svijet kao vrlo iracionalan – iracionalnost racionalnog. tj. eksploatirani i sl. tj.razlikuje instrumentalno i strategijsko djelovanje – oba tipa uključuju kalkulaciju u ostvarivanju samointeresa . istr.strategijsko uključuje 2 ili više osoba koje koordiniraju svrhovito-racionalnu akciju za postizanje cilja . bavi se raznolikim dogañajima. humanističko znanje/interes: razumijevanje svijeta i kritičko znanje/interes: ljudska emancipacija Kritika kritičke teorije . koje stvaraju elite kritika dominacije nad pojedincima legitimacija – sistem ideja koje generira pol.ahistorična je.smatrali su da je radnička klasa nestala kao revolucionarna anaga Ideje Jürgena Habermasa . da se mir održava strahom od rata. iracionalnost formalne racionalnosti .instrumentalno se odnosi na jednog aktera koji racionalno kalkulira uporabu najboljih sredstava za postizanje odreñenog cilja . . a ne samo na ekonomsku bazu definicija ideologije kao sistemi ideja.usprkos prividne racinalnosti modernog života.centar modernog svijeta se pomaknuo s ek na kulturu . a ljud interesi su više subjektivni fenomeni .kritička škola primarno se fokusirala na jedan oblik fromalne racionalnosti: modernu tehnologiju (Marcuse – moredna tehnologija vodi totalitarizmu.kritička škola teži proučavanju kulturne represije nad pojedincem u modernom društvu – represija proizvedena racionalnošću zamijenila je ek eksploataciju kao dominantan soc problem . bez mnogo pažnje na njihove hist i komparativne kontekste . birokratiziranim strukturama koje kontroliraju modernu kulturu .dijalektički pristup označava fokusiranje na socijalni totalitet – odbacivanje fokusiranja na bilo koji specifičan aspekt druš života .sinkronijski (proučavanja meñusobnih povezanosti komponenata društva u okviru suvremene cjeline) i dijakronijski pogled (proučavanje historijskih korijena današnjeg društva.iracionalno je da je svijet destruktivan za osobe i njihove potrebe i sposobnosti.skripte@gmail. sistem da bi podržao postojanje sistema svijest masa se kontrolira vanjskim utjecajima – nesosobnost razvijanja revolucionarne svijesti Dijalektika .gotovo je u potpunosti zanemarila ekonomiju .jedan od najpoznatijih dijalektičara kritičke škole je Habermas – proučavanje povezanosti znanja i ljudskog innteresa. zainteresirani za širenje svog utjecaja u društvu . tehnologija je za njega sredstvo za dominaciju nad ljudima. znanje postoji na objektivnom nivou. lažnost kulture – unaprijed zapakirane ideje koje se (masovno proizvedene) šire pomoću medija 2. sveučilišta.

interpretaciju Marxovog rada. kritiziraju tendenciju mnogih marksista koji u svojim analizama preneglašavaju značaj emp. kompleksan totalitet u specifičnoj točki historijskog razvoja .za njega je rješnje problema racionalizacije svrhovito-racionalnog djelovanja leži u racionalizaciji komunikacijskog djelovanja.m. govorniku se može vjerovat i govornik ima pravo da iznese prijedloge STRUKTURALNI MARKSIZAM .kritiziraju tendenciju većeg broja drugih marksistakoji subjektiviziraju i humaniziraju područje . Poulantzas. ovdje racionalizacija uključuje emancipaciju . superstruktura i sl).com 18 . a ona vodi ka komunikaciji osloboñenoj od dominacije.skripte@gmail.idelna situacija razgovora – u kojoj nikakva snaga ili moć ne odreñuje čiji će argument pobijediti – pobjeñuje bolji.prihvaćaju značaj ekonomije. kao konkretan. prijedlozi moraju biti istiniti. jer historicizam doživljavaju kao pravac previše osnovan na emp.Althusser shvaća kapitalističko društvo kao socijalnu formaciju.posljednju točku predstavlja racionalno društvo – uklanjanje barijera koje iskrivljuju komunikaciju.prema Althusseru. komunikacija bez prinude . Kritika ostalih marksističkih teorija .u želji da razvije strukt.do 1845 Marx je bio fil humanist – ideologijski preporod – poslije 1845 znanstvenija orijentacija .proučavaju dubinske. definira humanizam kao oblik ideologije – elitistički i iskrivljeni sistem ideja . prihavća stajalište da je ekonomija determinirana u posljednjoj instanci . k slobodnom i otvorenom komuniciranju. otvorenost kritikama – procesom argumentiranja dolazi se do zajedničkog suglasja . svoju teorijsku kritiku proširuje na sve oblasti fil humanizma. takva će racionalizacija uključivati smanjivanje normativnog ugnjetavanja i rigidnosti. godina – Suvremene sociološke teorije (kod prof. Rukopisi iz 1844 bili su napisani kada je Marx još bio pod značajnim utjecajem Hegela.ukratko. .akteri samo popunjavaju mjesta u navedenim strukturama. politike i ideologije – interakcija tih strukturalnih komponenti predstavlja oscijalnu cjelinu u nekom presjeku vremena Sociološka skriptarnica – E-mail: soc.Habermasova polažišna točka je neiskrivljena komunikacija. jasno su izrazili interes za strukture kapitalističkog društva Principi strukturalnog marksizma . s. što će dovesti do porasta fleksibilnosti i refleksivnosti .konsenzus se teorijski pojavljuje u razgovoru kada 4 tipa zahtjeva za pravovaljanošću postave i prihvate oni koji interaktiraju: izlaganje mora biti jasno i razumljivo.1845: Marx razvija mnoštvo novih koncepata koji su zamijenili ideju otuñenja i sl novom cjelinom znanstvenih strukturalnih koncepata (druš formacija. tj. a ne rad. O. normi. no uvažavaju i druge strukture naročito političke i ideologijske jer smatraju da one posjeduju relativnu autonomiju . nevidljive strukture kapitalističkog društva .kritizirau redukcionistički ek.najčešće se povezuje s grupom fr marksista (Althusser. njih te strukture ograničavaju .najvažnija točka razlikovanja Habermasa i Marxa: komunikacijsko.Althusser smatra da u historiji Marxovog rada postoji jasan epistemološki rez te da se on prilično dramatično prebacio s polja fil subjektivizma na apstraktnu teoriju (znanstvenu poziciju) .predstavlja spajanje marksizma i strukturalizma – strukturalizam proučava skrivene. je temelj cjelokupnog socio-kulturnog života kao i svih humanističkih znanosti . razgovor oblik komunikacije izdvojen iz konteksta iskustva i djelovanja . a ne svrhovito-racionalno djelovanje predstavlja najdistinktivniji i najprodorniji ljudski fenomen – takvo djelovanje. analizu kapitalističkog društva. filozofije. dubinske strukture druš. podacima .za Habermasa temelj idealnog budućeg društva postoji u suvremenom svijetu – elementi neiskrivljene komunikacije mogu se pronaći u vskom činu suvremene komunikacije .na razini soc. vjeruju da prioritet moraju imati proučavanja statičkih struktura Ponovna analiza Marxa: djelo Louisa Althussera .on razlikuje komunikacijsko djelovanje i razgovor – komunikacijsko djelovanje se odvija svakodnevno. Čaldarović) . m.socijalna se formacija sastoji od 3 osnovna elementa – ekonomije.smatra Freudovu psihoanalizu teorijom o iskrivljenoj komunikaciji koja se trudi omogućiti pojedincima kominuciranje na nedeformiran način .s. Althusser pokušava iz njegovog rada izvesti strukt. odbacujući humanistički marksizam.proučavaju suvremeno društvo. podataka . humanizma i zainteresiran za devastirajuće učinke alijenirajućih uvjeta kapitalizma na pojedinca – za Althussera je takva orijentacija bila neznanstvena i morala je biti prevladana da bi se razvi znanstveni materijalizam . argument koji proistječe iz takvog razgovora je istina .odbacuju sklonost mnogih marksista prema historijskim istraživanjima. Godelier) pa se često naziva fr struktural. determinizam .Sociologija 4.

menadžeri – krucijalni element u monopol.ne dobacuje samo ekonomistički marksizam. a za to postoje 2 načina: civilna potrošnja vlade i vojna potrpšnja .menadžeri su vrlo racionalna grupa.takoñer odbacuje usmjerenje na motivacije aktera . ideja da razl strukture kapitalisičkog društva posjeduju relativnu neovisnost jedna od drugih .izgubio iz vida aktera i nj svijest NEOMARKSISTIČKA EKONOMSKA SOCIOLOGIJA Monopolistički kapital (Barab i Sweezy) .o kontradikcijama razmišlja kao o pluralističkom slikom struktura kapitalističkog društva . ali nisu potpuno determinirane samo ek strukturama. nego i pol i ideologijskim Kritičke reakcije na strukturalni marksizam .slijepa podrška scijentizmu . kao i relativnom autonomijom države od utjecaja dominantnih klasa .porast ogromnih korporacija . politika i ideologija .com 19 .strukture nije promatrao kao jedinstvene totalitete. kapitalizmu je sposobnost sistema da proizvodi ekonomski višak = razlika meñu vrijednosti koje društvo proizvodi i cijene same te proizvodnje. u okviru političkih i ideologijskih struktura postoje jedinice koje naziva kategorijama . fašizam i sl .Sociologija 4.nisu posvećivali dovoljno pažnje emp istraživanju .jedna od ključnih njegovih ideja je ideja relativne autonomije. nego samo način na koji ih kapitalizam koristi: kao oruña dominacije u stvaranju. problem s kojim je suočen kapitalist je što učiniti s viškom? – potrošiti ga (dat menagerima. kapitalizmu.prihvaća realistički pogled na spomenute strukture i u svojim radovima ih analizira koristeći se velikom empirijskom preciznošću . kao i ekonomija mogu imati glavni položaj.skripte@gmail.kapitalistička država odreñena je relativnom odvojenošću ek od politike.Braverman ne kritizira samo znanost i tehnologiju per se. godina – Suvremene sociološke teorije (kod prof. makar a neko vrijeme Nicos Poulantzas: privreda. investirati ga u unapreñenje tehnologije .svoju kritiku ne usmjerava samo prema ek determinizmu.moderna marksistička teorija mora konstatirati da je kompetitivni kapitalizam u najvećoj mjeri zamijenjen monopolističkim kapitalizmom . perpetuiranju i produbljivanju jaza meñu klasama Sociološka skriptarnica – E-mail: soc. Čaldarović) .inzistirao je da su druš klase strukturalno determinirane – one postoje objektivno. nego i prema struktural.strukturalizam vodi elitističkoj orijentaciji .preokret od natjecanja u cijenama prema natjecanju u prodaji dio je drugog procesa koji odlikuje monopolistički kapitalizam – preogresivne racionalizacije .njegov osn teorijski interes leži u proučavanju meñuovisnosti triju gl komponenti kapitalističkog društva .ahistoričan – ne razumiju pov kategorije te stoga nisu u mogućnosti raspravljati o kontradiktornostima .osnovni problem kojim se bave je odreñivanje točne prirode monopolnog kapitalizma . skupi auti. jedan ili više kapitalista kontroliraju odreñeni sektor privrede . nego kao cjeline sastavljene od mnogih substruktura .bit njegovog rada je stajalište da se suvremeni kapitalizam sastoji od 3 važna elementa: države.mnogo se više usredotočuje na analizu stvarnog svijeta i apsekata kakvi su npr druš klase. tj.poduzeća se ne moraju natjecati jer samo jedno regulira tržište . po autorima je gubitak – višak mora biti raspršen. nego se sastoji od mnogih jedinica. nego i hegelijanski i kritičku školu koja naglašava subjektivne činioce – on je naročito protiv individualnih aktera . neovisno o volji i svijesti članova klase.napori da se promovira područje prodaje mogu takoñer do izvjesne mjere apsorbirati višak .naddeterminacija = u soc formaciji bilo koja kontradikcija ne može se sama razrještit jer postoje druge kontradikcije koje vrše utjecaj u društvu . prenaglašavaju racionalnost menadžera Rad i monopolistički kapital (Braverman) .osn aspekt u monop. usmjerena maksimiziranju prfitia organizacije . dok su prije to bili poduzenici .kritike: po njima nema dobrog načina rješavanja viška.no jedino rješenje. bla). ideologije i ek .izdvaja se manji br najvećih koje kontroliraju skoro sve privredne sektore .takoñer razlikuje razl substrukture u okviru države (aparati) čija se gl funkcija sastoji u pol i ideologijskom održavanju socijalne kohezije .frakcija druš klasa = klasa nije jedinstveni totalitet.bio je osjetljiv na kontradikcije izmeñu pojedinih strukturalnih cjelina . O.determinizam .socijalne institucije. Althussera i nj sljedbenika .u takvom sistemu.

njezin cilj je razviti objašnjenje soc revolucija koje su bile historijski osnovane i činji se značaj može generalizirati . Edwards „Suprostavljeno područje: transformacija radnog mjesta u 20. bitnu transformaciju stanja društva. . produktivnost je povećana.Sociologija 4. svjetska podjela rada.teorija igara dozvoljava analitičaru da poñe dalje od samo rasionalnih izbora jednog aktera i da raspravlja o meñuuvjetovanostima odluka i akcija većeg broja učesnika . moderni radnik može se kontrolirati pomoću tehnologijerada. računala . matice/periferije.naglašava važnost meñunarodnog i svjetsko-povijesnog konteksta svakog posebnog ispitivanja . godina – Suvremene sociološke teorije (kod prof.D.st. Burawoy „Prerañivački dogovor: primjene radnog procesa u uvjetima monopolnog kapitala“ – njega zanima zašto radnici rade tako mnogo . težeći maksimizirati svoje dobitke . uključujući znanstveno upravljanje – diktiranje radniku preciznih načina na koje rad treba biti izveden. Rusiji i Kini. autorica se usmjerava na sličnost tih revolucija. geografska ekspanzija.njezin cilj je proučavanje države koja je autonomna cjelina NAJNOVIJI OBLICI RAZVOJA: MARKSISTIČKA TEORIJA IGARA . te su transofrmacije praćene i dijelom provedene klasno uvjetovanim revoltom odozdo . praktički nitko ne posjeduje sredstva za proizvodnju .on smatra da metode poticanja aktivne kooperacije i zadovoljstva („igre“) efektnije pridobivaju radnike da surañuju u ostvarivanju profita negoli prinuda .u modrenom kapitalizmu. Čaldarović) .ljudski rad se odlikuje jedinstvom koncepcije (misao) i egzekucije (akcija) – to jedinstvo može biti razbijeno.ova teorija započinje s pretpostavkom da se akteri ponašaju raciolnalno. a s njime i načini na koje se radnici kontroliraju .analiza „igara“ pomoći će nam objasniti strategije raznih aktera i ponašanje takvih kolektiviteta (pr.svi se oblici života moraju sami održavati u svom prirodnom okolišu: oni moraju prisvajati prirodu za svoje vlastite potrebe .u kompetitivnom kapitalizmu (19.kapitalizam se stalno mijenja. ali i naglašava razlike . razvoj centralnih država. Clawson „Birokracija i radni proces“ – po njemu degradacija rada nije bila i nije neizbježna – problem ne leži u birokraciji i tehnologiji nego u načinu na koji su primijenjene u kapitalističkom društvu .zastupa ideju da koncept radničke klase ne opisuje samo specifičnu grupu ljudi ili zanimanja. njih kontrolira stroj . O.ideja svjetskog sistema.com 20 .st“ – on smatra da je kontrola osnovna točka transfomacije radnog mjesta u 20.skripte@gmail. kao i mehanizacija i racionalizacija.definira rev kao brzu. njegova zaokupljenost kontrolom usmjerila ga je da posveti relativno malo pažnje dinamici ek eksploatacije u kapitalizmu Suvremeniji primjeri marksističke ekonomske sociologije .M. iako njihov utjecaj još nije toliko velik koliko je bio plavih ovratnika . smatra on. a najvažniji stadij u destrukciji tog jedinstva je kapitalizam . korisno jer: lakše je kontrolirati osobu koja izvršava samo jednu aktivnost. kapitalist plaća najmanju cijenu za potrebnu radnu snagu znanstvena tehnika. teoretska repriza: kapializam i jake države (TO SAM ČITALA ☺) Države i socijalne revolucije (Skocpol – ŽENA!!!) .ključno u toj destrukciji je prodaja i kupovina radne snage Menadžerska kontrola .dramatične promjene radnog mjesta tijekom kojih oni na vrhu kontroliraju one na dnu .kritike: precijenio je stupanj sličnosti izmeñu manualnog i činovničkog rada. proširuju se na zanimanja bijelih ovratnika i uslužnih zanimanja. soc klase) Sociološka skriptarnica – E-mail: soc.sredstva kojima se menadžeri služe: specijalizacija – detaljizirani radnici.R.kako kapitalisti kontroliraju radnu snagu – menadžeri . nego je više izraz procesa kupovanja i rpodavanja radne snage .neomarksistička teorija je danas vrlo živa: razvoj novih teorijskih perspektiva – teorije igara .u historijsko-komparativnom proučavanju soc revolucija u Fr. njegove države i klasnih struktura.radno mjesto je područje klasnog konflikta .rad je bio degradiran jer su kapitalisti koristili birokraciju i tehnologiju da bi kontrolirali radni proces HISTORIJSKI USMJEREN MARKSIZAM Moderni svjetski sistem (Wallerstein) . radnicima treba dopustiti što je manje vlastitih odluka strojevi – umjesto da radnici kontroliraju radni porces.kapitalistička kontrola i eksploatacija.st) koristila se jedostavna kontrola.

Watsona . stvarnost ne postoji „negdje tamo“ u stvarnom svijetu. tj.com 21 . u 2 smjera: u područje svijesti i u društvo → 2 tipa bihev: tradicionalni psihologijski. inter.dok je Mead težio razlikovati simb.Mead i radikalni takošer se razlikuju i u stavovima o vezama izmeñu ljudskog i životinjskog ponašanja – radikalni smatraju da ne postoji veza. . redukcionistički ili radikalni.prema Blumeru i bihev. i struk. POGLAVLJE: Simbolički interakcionizam OSNOVNI HISTORIJSKI KORIJENI .Dewey – nije shvaćao svijet kao stvar ili strukturu nego kao proces mišljenja koji sadrži niz stadija .radikalni bih. SELF AND SOCIETY (SVIJEST.marksistička teorija igara proučava ponašanje racionalnih agenata i njhove meñusobne ondose V.Elster „Tumačenja Marxa“ . negirali . inter.: usredotočavanje na interakciju aktera i svijeta razumijevanje i aktera i svijeta kao dinamičkih procesa. a ne statičkih struktura pripisivanje velikog značenja sposobnostima aktera da interpretira socijalni svijet .funk. entitet.ljudi pamte i osnivaju svoje znanje o svijetu na onome što se za njih pokazalo korisnim . O.C. nego prvenstveno kao soc. inter. Čaldarović) . Watsonovog uvjerenja bavili su se proučavanjem opažljivog ponašanja ljudi.3 najvažnije točke simb.Lewis i Smith razlikuju 2 tipa pragmatizma: 1. godina – Suvremene sociološke teorije (kod prof.ljudi definiraju soc i psih predmete s kojima se susreću u odnosu na to kolko su im korisni . općenito. usredotočili su se na stimulans koji djeluje na reakcije ili ponašanja .on se protivi svakoj psihologijskoh teoriji koja ignorira proces pomoću kojeg akteri izgrañuju značenje.funk. od bihev.takoñer se protivi sociologijskim teorijama koje smatraju da je individualno seterminirano vanjskim silama MEAD: MINE. i struk.Mead je takoñer uvažavao značaj opažljivog ponašanja. inter.dva najznačajnija intelektualna utjecaja na Meadov rad. dotle je Blumer simb. bitan je Blumer Biheviorizam . Morris nabraja 3 osn razlike Meada i Watsona: Mead smatrao Watsonov interes isključivo samo za ponašanje pretjerano pojednostavljujući Mead optužuje Watsona zbog nespremnosti da proširi biheviorizam na duhovne procese Mead smatra Watsona osobom koja ima pasivnu sliku o akteru kao pukoj lutki Izmeñu redukcionizma i sociologizma . smatrao rasporeñenim na 2 fronte: redukcionistički bih. proces . adrugi je socijalni Svijest .značajni simboli mogu imati oblik fizičkih simbola ili lingvističkih formi . ljudi≠životinje: borba ljudi: uzdignuta šaka ne znači samo pokret već i simbol . ali i na njegov simb. inter.istina. tj. filozofski realizam (povezan s Meadom) 2.u kasnijem razvoju simb. bili su filozofija pragmatizma i psihologijski bihviorizam Pragmatizam .najvažnija točka za Meada u ovom namjernom procesu je sposobnost preuzimanja uloga drugoga u procesu interakcije – bolje razumijevanje Sociološka skriptarnica – E-mail: soc.ne shvaća ju kao stvar.Sociologija 4. inter. ona se aktivno stavar našim djeovanjem .Mead je svoje interese nazivao socijalnim biheviorizmom da bi se razlikovao od radikalnog biheviorizma J. OSOBA I DRUŠTVO) . činjenicu da akteri imaju svoje ja i meñusobne odnose .on proširuje bihev. . usredotočuju se na činioce koji uzrokuju ljusko ponašanje .kako simboli mogu imati mnoštvo značenja potrebne su nam duhovne sposobnosti da interpretiramo značenja .Blumer je stvorio pojam simb.razl. proizvod omogućava postojanje svijesti = može biti odreñena kao unutarnji razgovor samim sobom uz uporabu značajnih simbola . no takoñer je držao da postoje i prikriveni aspekti ponašanja što su radikalni bih. B.postojanje jezika koji je soc. Mead da je veza bitna .skripte@gmail. nominalistički pragmatizam (povezan s Deweyem) .

godina – Suvremene sociološke teorije (kod prof. kao što mu i drugi odgovaraju sposobnost da se odgovori samom sebi.osoba. svijeta. pojedinci uče o značenju predmeta – Blumer razlikue 3 vrste: fizičke predmete.proces razmišljanja predstavlja dio soc. predmeti koji se koriste da predstavljaju štogod se ljudi dogovorili da predstavljaju .dok na znakove ljudi reagiraju automatsku. interakcijom u soc. što im omogućuje ispitivanje potencijalnih tokova akcije. Čaldarović) .zatvoreno ponašanje. proces razmišljanja koji uklučuje simbole i značenja .jezik je vrlo širok sistem simbola .obrazac interakcije .za postojanje druš.omogućuje refleksivno djelovanje. organizaciju u kojoj svijest i osoba nastaju.akcija – ljudi djeluju s drugima u mislima Sociološka skriptarnica – E-mail: soc. kao i svijset. socijalne i apstraktne Učenje značenja i simbola . O. a mentalni odnosi proizlaze iz društva SUVREMENI SIMBOLIČKI INTERAKCIONIZAM ljudska bića.Sociologija 4. prostor pa čak i vlastite ličnosti omogućavaju da zamislimo čak i metafizičku stvarnost omogućavaju ljudima da izbjegnu podvrgavanje svom okolišu Akcija i interakcija . dakle rezidualnu kategoriju . kategoriziraju i zapamte predmete unapreñuju ljudsku sposobnost ratzumijevanja okoliša unapreñuju sposobnost razmišljanja. procjenjivanje prednosti/mana grupe i društva nastaju pomoću procesa meñuovisnih obrazaca akcija i interakcija Sposobnost razmišljanja .socijalizacija nije jednosmjeran proces u kojem akter samo prima informacije.značenja i simboli omogućuju ljud soc akciji i interakciji distinktivne karakteristike .otvoreno ponašanje: aktualno ponašanje koje izvodi neki akter . generalizirani drugi odgovaraju sposobnost da se uključimo u nečiji razgovor s drugima sposobnost svjesnog praćenja onoga što netko govori i upotreba te sposobnosti da bi se utvrdilo što će netko učiniti kao svoj sljedeći korak . za razliku od životinja.socijalizacija – specifičan oblik interakcije . dozvoljavajući im da imenuju. nije predmet.interakcija je proces u kojem se razvija i izražava mišljenje tijekom socijalizacije.simboli su soc. gledanje sebe kako nas drugi vide). svijetu i prije pojave svijesti o njemu .ovaj proces nije u potpunosti svjestan. kao što mu i kolektivitet. stadij igranja (generalizirani drugi) .com 22 .funkcije simbola: omogućuju ljudima da se ppovežu s materijalnim i socijalnim svijetom. a ne nešto što se odvija samo u glavi Osoba . već dinamičan proces .osn komponente osobe: ja (dio ličnosti kojeg je akter nesvjestan – svjesni smo ga tekl kad je situacija završena) i mene (dio ličnosti kojeg je akter svjestan i koji predstavlja internalizaciju stavova drugih) Društvo . života vrlo je bitno da se akteri koriste zajedničkim simbolima .stupnjevi socijalizacije: stadij igre (preuzimanje uloga.smatra da značenja ne nestaju originalno iz svijesti. na simbole reagiraju razmišljajući .ljudi moraju izgraditi ili voditi način ponašanja. a sposobnosti za uključenje u njega socijalno su stečene . obdarena su sposobnošću razmišljanja sposobnost razmišljanja oblikovana je soc. situacije – značenje postoji u soc. interakcijama ljudi upoznaju značenja i simbolešto im omogućuje korištenje samo njima svojstvene sposobnosti mišljenja značenja i simboli omogućuju ostvarivanje svojstvene ljudske akcije i interakcije ljudi mogu izmijeniti ili modificirati značenja i simbole koje koriste u akciji i interakciji na osnovi njihove interpretacije situacije ljudi mogu izvesti spomenute modifikacije i promjene djelomično i zbog sposobnosti da interaktiraju sami sa sobom. a ne samo instinktivno .predstavlja samo soc. tj. povećanje sposobnosti rješavanja razl problema omogućavaju akterima da nadiñu vrijeme.skripte@gmail. nego iz soc.postoji prije osobe. a ne samo se prepustiti situacijama Mišljenje i interakcija . nego svjestan proces koji uključuje nekoliko dimenzija: sposobnost da se odgovori samom sebi.

upravljanje impresijama Grupe i društva .obje su kreativne sociologije što znači da akteri nisu pasivni primaoci. čak i manji dio ličnosti.Kuhn – jedinstvenost svih znanstvenih metoda: sva znanst podrušja moraju težiti generalizaciji i zakonima .Cooley – ja u zrcalu – sposobnost da sami sebe vidimo oanko kako vidimo bilo kakav drugi soc. O. breaching eksperimenti (eksperimenti prekida) koje je razvio Garfinkel kao načindokazivanja nekih temeljnih metodologijskih principa. postoje i značajne razlike. ne predmet . etnometodologija je meñutim krajnje empirijski usmjerena i do sada je proizvela mnogo više emp neo teorijskih ili fil raprava .obje teorije se na sličan način interesiraju za socijalni svijet. mislimo kako izgledamo drugima. 2. život je zapravo serija dramskih izvedbi sličnih onima na pozornici.ključna razlika leži u metodologiji: oni koji prakticiraju fenomenologijsku soc zadržavaju se u okviru njezinih fil korijena. inter.kritičan prema tendenciji da se kompleksnost soc života reducira na znanstvenen varijabel podržava upotrebu „senzitirajućih koncepata“ što jednostavno sugerira gdje da promatramo. a u kojima ne . npr.Blumer – osoba je proces. ali ima važnost jer je značajan predmet za svakoga. Mead: socijalni čin/Blumer: zajednička akcija) METODOLOGIJSKI PRINCIPI Blumer o metodama . godina – Suvremene sociološke teorije (kod prof. ja i mene .nije dovoljni ni mirko usmjeren.obje imaju mirko pogled na sociologiju svakodnevnog života .Blumerova interpretacija Meada je postala dominantna orijentacija u simb. objekt (1.ignorira šire socijalne strukture .društvo se ne sastoji od makrostrukture – bit društva: u akterima i akciji (individualnih i kolektivnih. ignorira emocije i nesvjesno PREMA ADEKVATNIJEM SIMBOLIČKOM INTERAKCIONIZMU .osnovni tijek simb.nastaju pomoću akcija i meñuovisnih obrazaca interakcije .skripte@gmail.Risenberg – koncept osoba-predmet – dio ukupnog koncepta osobe. Head i Roth se slažu da etnometodologija sadrži kombinaciju fenomenologije i elemenata sociologije. prebrzo odustao od primjene konvencionalnih znanstvenih tehnika . KRITIKA .jedna od najpoznatijih metoda su tzv. mislimo kakvo je njihovo mišljenje o nama. što da gledamo.com 23 . 3. a i drugim sličnostima. razvijamo samoosjećaj) .Stryker – 8 osnovnih principa – ali čak i oni imaju nedostatke VI. a da time činimo što manje nasilja nad stvarnim svijetom . strukture.šire soc.Goffman – dramaturgija – druš.predlaže korištenje suosjećajne introspekcijeza proučavanje soc života . POGLAVLJE: Fenomenologijska sociologija i etnometodologija SLIČNOSTI I RAZLIKE . izrañujući konceptualne radovei izvodeći misaone ekperimente i vrlo malo se bavi emp istraživanjima. Čaldarović) .interakcija – ljudi simbolički saopćuju značenja drugima Odabiranje . usredotočuje se na socijalne definicije – na to kako akteri definiraju soc situacije i kako se ponašaju u odnosu na te definicije .Mead – koncept osobe .u kojim akcijama želimo sudjelovati. osoba. što je omogućilo stvaranje jedinstvenog područja proučavanja .usprkos ovim.preferiranje „mekih“ pred „tvrdim“ metodama .Sociologija 4.nejasnoća Meadovih osnovnih koncepata: svijest. najčešće najvažniji na svijetu .ljudi ne moraju prihvatiti značenja i simbole koji su im nametnuti izvana Osoba . osn procedura sadržana je u tome da se Sociološka skriptarnica – E-mail: soc. inter. nego aktivni kreatori .

oslanja se na Husserla. a ne ljudima . umwelt – područje direktno proživljene stvarnosti 2. konverzacijska analiza i analiza oblika ponašanja .Schutz razlikuje i pokušava povezati one aspekte socijalnog svijeta koji mogu biti fil analizirani.fenomenologijski sociolozi nastoje naglasiti ograničavajuće učinke kulturnih fenomena na svijest pojedinaca.Sociologija 4. a etnometodologija se manje usmjerava na kulturna ograničenja.ona pokušava primijeniti principe fil fenomenologije na soc pitanja. vorwelt – područje prethodnika (prošlost) Znanstvene procedure . te 2.soc fenomenologija kao svoj predmet interesa uzima opis opće strukture subjektivnih orijentacija . iako se metodološki usmjerio na proučavanje načina na koji ljudi konstruiraju soc stvarnost. krši ili prekida njena pravila i zatim proučava na koji način se ljudi ponašaju poslije prekida .da bi se to moglo.jedno od ključnih mjesta u Husserlovom radu bilo je znanstveno proučavanje osn struktura svijesti – njegova fenomenologija uključuje prodiranje u razl slojeve koje akteri konstruiraju u stvarnom svijetu da bi se stiglo da osnovne strukture svijesti .njaopćenitje se može reći da ljudi doživljavaju svijet kao vrhunski ureñen .većinom nisu svjesni da sami provode proces ureñivanja svijeta – teza prirodnog stajališta: svijet je ureñen prirodno. folgewelt – područje nasljednika (budućnost) 4. mitwelt – područje indirektno proživljene stvarnosti 3.može biti smatrana znanošću zbog njene rigoroznog. .skripte@gmail.Freeman nudi i korisno rrazlikovanje dviju teorija.kompleksne i teško ih je razmrsiti Interpretacije Schutzovog rada Tradicionalne interpretacije nj rada mogu se svrstati u nekoliko skupina: etnometodolozi i fenomenolozi vide u njemu izvore svog interesa za način na koji akteri kreiraju ili konstruiraju socijalnu stvarnost drugi imaju sličan pogled na bit njegovog rada. i sl. ali dolaze do razl zaključaka: kritiziranje 1. usmjeravanja na proučavanje načina na koje akteri konstruiraju socijalnu stvarnost.on identificira 4 posebna područja soc stvarnosti: 1. nego proces – ne treba ju tražiti u glavi. sistematičnog i kritičkog pristupa Ideje Edmunda Husserla .zato on nastoji zasnovati i fil osnovicu sociologije. naglašaajući da se one usredotočuju na dva razl i na neki način konfliktna aspekta rada A. godina – Suvremene sociološke teorije (kod prof.drugi primjer posebne metodologije razvijene unutar etnometodologije je precizna naliza audio ili video vrpca. Čaldarović) istraživač uključuje u odreñenu soc situaciju.akteri su uvijek angažirani u aktivnom i krajnje složenom procesu ureñivanja svijeta .svijest i soc konstrukcija stvarnosti previše su prolazni i svojstveni fenomeni da bi bili predmetom rigoroznih zahtjeva objektivne znanosti – zaključuje da se znanstvena soc mora usmjeriti na asptraktne znanstvene sile Područja socijalnog svijeta . Schutza . pomanjkanje interesa za stavrnost širih struktura u društvu treću ga vide na dijametralno suprotan način – kao kulturnog deterministu Thomason zaključuje da Schutz.po Freemanu te metodologijske razlike potječu iz mnogo fundamentalnijih razlika u osnovnim usmjerenjima: fenomenolozi se najviše interesiraju za svijest. fenomenolog mora isključiti prirodnu skolnost te takoñer slučajna iskustva . kao i one koji mogu biti podvrgnuti znanstvenoj soc analizi . nije ontološki vjerovao da je takav proces svjesne konstrukcije jedino što se može naći u socijalnom svijetu Znanost i socijalni svijet . nego u odnosu aktera i svijeta – intencionalnost Teorije Alfreda Schutza . što jednostavno znači da mnogi njeni praktičari drže aktera mnogo kreativnijim FENOMENOLOGIJSKA SOCIOLOGIJA . a etnometodolozi prihvaćaju osn značaj svijesti u druš životu.com 24 . no više se usmjeravaju na oažljive emp fenomene soc aktivnosti . Bergsona.3 su bitne razlike koje ostoje izmeñu uobičajenog i znanstvenog stava: Sociološka skriptarnica – E-mail: soc.svijest nije stvar ili mjesto. kao i osnovne pretpostavke znanosti sociologije . O.je onaj tip sociologije koji djeluje na osnovama filozofijske fenomenologije .istraživač prvenstveno mora utvrditi znanstveni stav. a zatim konstruirati idealne tipove soc ponašanja .

interaktivno pojavljivanje rečenica .postizanje roda .hodanje.licem-u-lice interakcija .poticanje aplauza . svakodnevni i neupitni okvir društvenogživota i njegov učinak na misli i djelovanje aktera .vjerovao je da u znanstvenoj sociologiji treba ignorirati individualnu svijest .fil osnovica nj slike soc svijeta.skripte@gmail.izazivanje smijeha . znanstvenik je nezainteresiran ukupno znanje koje posjeduje uobičajeni akter proistječe iz svakodnevnog života.telefonski razgovori: identifikacija i prepoznavanje .com 25 . tj. interpretacije i samointerpretacije Značenja i motivi .interakcija govora i neverbalnih aktivnosti .eksprerimenti prekida Kritika tradicionalne sociologije .osnovni interes etnometodologije je demonstrirati kako je društvo praktično ostvarenje racionalnih pojedinaca .socijalna kontrukcija zbilje – Berger i Luckmann ETNOMETODOLOGIJA .motivi = obuhvaćaju razloge koji stimuliraju aktere da rade upravo ono što rade. 'zbog' motivi i 'jer' motivi Interpretiranje Schutzove teorije . razumijevanja.teže ga je interpretirati nego nege druge autore jer: • najjedinstveniji apstraktni teoretičar • Schutzova teorija je ugrañena u fil tradiciju koja je sociologiji strana • Diskontinuitet u njegovom razmišljanju Primjeri fenomenologijske sociologije . Čaldarović) uobičajeni je akter pragmatično orijentiran spram soc svijeta.glavna podgrana etnometodologije je konverzacijska analiza – osniva se na pretpostavci da je konverzacija kamen temeljac svih drugih oblika ponašanja osobe Primjeri iz etnometodologije . korisno znanje (bavljenje filozofijom) i znanje recepata (navike i sl.oni-donosi su odreñeni kulturnim snagama i mogu se znanstveno proučavati . nudi mnoštvo filozofskih spoznaja o svijesti .unatoč tome.najviše se posvetio kulturnom nivaou . subjektivno i objektivno .orijentacione karte .formulacije .3 rutinska elementa znanja što predstavljaju dijelove date stvarnosti svakodnevnog života: znanje umijeća (hodanje). godina – Suvremene sociološke teorije (kod prof.osnovica etnometodologije leži u specifičnim proučavanjima.) Mi i oni odnosi .pojam etnometodologija doslovno označava metode koji ljudi koriste u dnevnim situacijama .mi-odnosi su odreñeni individualnim svjesnim procesima koji ne mogu biti proučavani na taj način Svijest . dok je znans znanje znanstveno utemeljeno znanstvenik se tijekom istraživanja mora odvojiti od svojih osobnih situacija . O.jedna od osnovnih kritika je da soc nije dovoljno samokritična Sociološka skriptarnica – E-mail: soc. a ne u općim teorijskim ili programatskim postavkama . je duboka svijest u kojoj pronalazi procese utemeljivanja značenja.značenja = načini na koje akteri determiniraju važne aspekte socijalnog svijeta.Sociologija 4.koncept svijet života za Schutza obuhvaća kulturni. izvoñenje hodanja – hodanje kao socijalno postignuće .kriteriji konstrukcije idealnih tipova: postulat relevantnosti postulat adekvatnosti postulat logičke konzistentnosti postulat komaptibilnosti postulat subjektivne interpretacije Svijet života .Psatas i Walker – predstavlja osnovicu mnogih kompleksnijih soc fenomena .

nisu nam potrebni koncepti.on smatra da se ne bismo smjeli usredotočiti na takve koncepte kao što su npr.da bismo razumjeli ponašanja.po soc biheioristima. prije svega druga ponašanja. stvarnost kao refleksivna cjelina 2. autonomnu jezgru. predstavlja mistično.Mehan i Wood: poet osnovnih pogleda na prirodu socijalne stvarnosti: 1.bih sociolog tvrdi da prošle posljedice odreñenog ponašanja odreñuju njegov sadašnji oblik Osnovni koncepti . veći dio aktivnosti mozga nije svjestan BIHEVIORALNA SOCIOLOGIJA . permeabilnost stvarnosti .etnometodolozi kritiziraju tradicionalne sociologe zbog nametanja njihovog osjećaja soc stvarnosti . a on se sastoji od mnoštva društvenih i nedruštvenih predmeta → funkcionalni odnos aktera i okoline .sociolozi svojim konceptima iskrivljuju socijalni svijet.etnometodologija je oduvijrk bila suočena s nemogućom dihotomijom: s jedne strane.bih sociolog interesira se za odnos koji posoji izmeñu učinaka ponašanja nekog aktera na okoliš i njegovog ujtecaja na akterovo kasnije ponašanje . ali uz dva uvjeta: ne mogu biti u okviru opće bihevioralne sheme nezavisne. kao npr ideje i vrijednosti. dokumentarna metoda.to je osnovica djelatnog uvjetovanja ili procesa učenja kroz koji se ponašanje modificira u skladu sa svojim podljedicama . fragilnost stvarnosti 5. nešto samo po sebi nije nagrada Sociološka skriptarnica – E-mail: soc. osjećaje i percepciju. nego treba razumjeti takve pojmove kao što su nagrada i cijena . prirodni jezik Prema strukturalnim ograničenjima .Skinner ipak prihvaća postojanje misli.bih sociolog interesira se i za odnos koji postoji izmeñu povijsti reakcija ili posljedica iz okoliša te prirode sadašnjeg ponašanja . razmišljanje je ponašanje mozga.Skinner smatra sociološke teorijemističnim pothvatima. osnovni su predmet Skinnerovog interesa .os koncept je koncept potkrepljivanja koji možemo definirati kao nagradu. godina – Suvremene sociološke teorije (kod prof. njeni pristalice tvrde da je akter osnovni stvaralac soc realnosti. a glavni tijek razvoja sociologije optužuju da aktera uglanom ograničava širim strukturama. stvarnost kao koherentna cjelina znanja 3. ideja da ljudi imaju unutarnju. te ipak se mogu promatrati – samoizvještajima aktera . razbijaju njegovu prirodnu mrežu i tijek Etnometodologija: osnovni program .najjaču kritiku upućuje teorijama soc definicije – ideja o autonomnom čovjeku predstavlja integralan dio paradigme socijalne definicije – tog autonomnogčovjeka treba izbaciti iz područja druš znanosti . kao i uvjeti što ga uzrokuju.skripte@gmail. Čaldarović) .predstavlja napor da se principi psihologijskog bihviorizma primijene na sociološka pitanja . nego samo zavisne varijable.Skinner i socijalni bihevioristi žele proučavati odnos pojedinca i njegovog okoliša. O.ponašanje.prema njemu.neki osnovni koncepti: prikazi.Sociologija 4. s druge strane mnogi etnometodolozi drže da bi se ovo područje sociologije trebalo više usmjeriti na proučavanje mirko nivoa ograničavanja djelovanja aktera VII. stvarnost kao interaktivna djelatnost 4. indeksnost. princip 'i tako dalje'. POGLAVLJE: Teorija razmjene i bihevioralna sociologija SKINNER I BIHEVIORIZAM . osjećaji već se usredotočiti na ispitivanje (i kontrolu) ponašanja i uvjeta koji utječu na njega . metafizičko stajalište koje treba biti eliminirano .com 26 . teorije uobličuju mistične entitete koji odvajaju sociologa od jedinog konkternog predmeta nj proučavanja – ponašanja i konzekvencido kojih će ponašanje najvjerojatnije dovesti .

i kažnjavanja mogu biti pozitivna ili negativna: poz → korištenje neprijatnih stimulansa koji otiskuju ponašanje. vjeruje da se soc razmjena podržava nadindividualnim snagama. s prenaglašavanjem kolektiviteta i tendencijom da se osobu promatra kao nevažnu . ali tada uzima oblik uklanjanja nečeg odbojnog iz okoline . a koji ne mogu izvoditi niže životinje → Homansova reakcija ne to je bila da nema nikakve bitne razlike izmeñu ljudi i nižih životinja • Lévi-Strauss odbacuje ideju da je ljudsku razmjenu moguće objasniti pojmovima individualnoh samointeresa. neki su generalizirani (npr novac) Modifikacija ponašanja . a po Homansu treba ustvrditi i odnose uzroka i posljedica i smatra da objašnjenje neizbježno mora biti psihološko Homans i Lévi-Strauss . tj.bitna determinanta koja utječe na to oće li nešto poslužiti kao nagrada ili ne. on proučava razmjenu samo izmeñu 2 elementa. predstavlja razinu deprivacije aktera (npr ako smo gladni.Homans se konfrontira sa struk funkc. no danas je mnogo profinjenija i kompleksnija i to što je Durkheim uspio prije razdvojiti soc i psih. smatra bitnim moralni sistem razmjene.skripte@gmail.Homans reagira i protiv neo-durkheimovske teorije razmjene Lévi-Straussa . izravno napadajući rad Durkheima u 3 točke: 1. primijene u interesnom području sociologa Homans i Durkheim .ako je neki odgovor potkrepljen. mora se započeti proces oblikovanja ponašanja diferencijalnim potkrepljivanjem odgovora koji se uspješno približavaju željenom cilju 5. doseg ponašanj akoji se trenutno ispoljava. dok Lévi-Strauss ide još dalje: vjeruje u kolektivnu nesvjesnost.to je proces koji se odvija u 6 etapa: 1. kao i stupanj bliskosti tog ponašanja prema željenom obliku ponašanja 3. O.proces modifikacije primjenjuje se u razl terapeutskim situacijama . Durkheimovo poimanje psihologije – Homans naglašava da je psih koju Dukrheim poznavao bila nerazvijena.u obzir moramo uzeti i kažnjavanje → posljedica koja smanjuje frekvenciju odgovora koji joj prethodi .Homans je uvjeren da vodi bitku s jednom novijom varijantom durkheimovske teorije. godina – Suvremene sociološke teorije (kod prof.potkrepljivači mogu biti pozitivni ili negativni: potitivno → kada okolišne projene imaju oblik nagrade što povećava mogućnpst ponašanja u budućnosti. hrana neće biti dovoljan potkrepljivač) . negativno → takoñer povećava mogućnost vjerojatnog ponašanja u budućnosti. smatrajući da osnova ljudske razmjene leži u samointeresu osnovanom na kombinaciji ekonomskih i psiholoških potreba Homans i strukturalni funkcionalizam . neg → ponašanje potisnuto budući da izostavljamo ili zaprijetimo da ćemo izostaviti nagradu . Čaldarović) .sistematsko oblikovanje obuhvaća promjenu ponašanja kroz stupnjeve sukcesivnog priblizavanja k unaprijed uspostavljenoj finalnoj izvedbi (Baldwin i Baldwin) . kolektivnom i kulturnim silama.predstavlja pokušaj da se principi bih.Homans napada i struk fuknc objašnjenje institucija. osigurati povoljno mjesto za izvoñenje terapijemora se potaknuti motivacija subjekta upotrebljavajući učinkovit potkrepljivač 4. koju definira kao relativno postojan obrazac soc ponašanja čijem održavanju doprinose akcije mnogih ljudi Sociološka skriptarnica – E-mail: soc. njegova metoda objašnjenja – Durkheim tvrdi da je nešto objašnjeno. ne znači da se isto može postići danas 3. te odbacuje moralni sistem.Sociologija 4. cijeli se niz drugih sličnih odgovora gotovo neizbježno istovremeno potkrepljuje → sistematsko oblikovanje ponašanja ili modifikacija ponašanja .iako su mnogi potkrepljivači specifični samo za neke situacije.Durkheim doživljava aktera kao ograničenog soc činjenicama. a koje ni sami akteri nisu svjesni → Homans ovaj element smatra još više ograničavajući . koja je duboku ugrañena u ljudsku vrstu. utvrditi postojeće klase odgovora subjekta. no Durkheim je mislio da se nastajući oblici soc fenomena mogu sociološki objasniti. a Homans smatra da ih možemo objasniti psihologijskim principima 2. terapeuti trebaju nastaviti povremeno upotrebljavati potkrepljivače TEORIJA RAZMJENE . udruženi s drugim idejema. identifikacija specifičnih konačnih ponašanja koja terapeut želi potaknuti 2. kada do željene modifikacije doñe.Lévi-Strauss je svoju teoriju razmjene formulirao oslanjajući se na 2 osnovne pretpostavke: • vjerovao je da soc razmjena predstavlja distinktivan proces koji se odvija isključivo meñu ljudima.com 27 . a ne individualni samointeres → Homans sve to odbacuje. problem proširivanja soc interakcije – cijeni Durkheimovo stajalište da za vrijeme interakcije nastaju i drugi fenomeni. ako smo uspjeli utvrditi uzroke i posljedice.

Homans držio da je osnovni aspekt sadržan u objašnjenju struktura i institucija kompleksnih društava. postavka da su odreñene institucije povezane. vjerojatnost njene agresivnosti će se povećati. on o osobama ne razmišlja kao o izloliranim entitetima. a da bilo koje objašnjenje mora biti u osnovi psihološko Homansove osnovne postavke . u kojima svatko tvrdi da deorija drugog malo toga može objasniti Integrirana teorija razmjene P. no drži da se one mogu objasniti pomoću psih principa .on je razvijajo teoriju razmjene koja kombinira soc biheviorizam i paradigmu soc činjenica . tada će sadašnji stimulansi. te Homans nije bio u stanju pkazati kako se psihologijski principi mogu primijeniti na socijetalnoj razini . on priznaje da su ljudi društvena bića.iako je Homans pristalica psiholoških principa. utoliko će joj biti manje vrijedna svaka sljedeća jedinicate nagrade pretpostavke o agresiji . ljude i elementarne oblike društvenog ponašanja te tu teoriju naziva teorijom razmjene. za Homansa ne predstavlja i njihovo objašnjenje 2. psihologijski principi ne objašnjavaju i ne mogu objasniti socijalne činjenice. osoba će najvjerojatnije nastaviti tu akciju pretpostavka o stimulansu – ako je u prošlosti pojavljivanje posebnog simulansa bilo poticaj za nagrañivanje akcija neke osobe.smatra da su u analizi institucija korištena 4 osnovna tipa objašnjenja. a 2 (povezana sa struk funkc) odbacuje 1. Čaldarović) .Ekeh kritizira Homansa zbog isključivog fokusiranja na istraživanje polja aktivnosti samo 2 osobe i zbog zanemarivanja mnogo širih obrazaca razmjene Parsons protiv Homansa .ukratko.njegova namjera je bila da poñe dalje od Homansovog interesa za elementarne oblike druš života prema analizi kompleksnih struktura .osnovicu njegove teorije razmjene soc ponašanja čine neke pretpostavke: pretpostavka uspješnosti – u svim akcijama koje poduzima neka osoba.ukratko. Blaua .odobravanju – ukoliko akcija neke osobe ne bude nagrañena nagradom koju je očekivala ili pak doñe do neočekivanog kažnjavanja. što je češće neka posebna akcija nagreñena. ta teorija otkriva socijalno ponašanje kao vidljivu ili nevidljivu razmjenu aktivnosti. Homans i to napada jer tvrdi da postojanje nekih institucija ne znači opstanak društva. godina – Suvremene sociološke teorije (kod prof.razrañuje 4 stadija procesa koji proizlazi s razine interpersonalne razmjene i razvija se prema socijalnoj strukturi i socijalnoj promjeni: lična razmjena meñu ljudima dovodi do porasta socijalnog udruživanja Sociološka skriptarnica – E-mail: soc. izmeñu najmanje 2 osobe .skripte@gmail.osnovni Homasovi problemi su njegova nesposobnost da adekvatno raspravi s kulturnom i socijetalnom ravni.odgovarajući Parsonsu. najvjerojatnije će češće izvoditi tu akciju pretpostavka deprivacije .suprotno tome.zadovoljenje – što je češće u nedavnoj prošlosti neka osoba primala posebnu nagradu. Parsons misli da jedino soc činjenice mogu objasniti soc činjenice . kao i neuspjeh da objasni unutarnje mentalne procese . psihološko objašnjenje . te nepostojanje nekih isto ne znači propast 3. ali socijalno ponašanje pokušava objasniti pomoću psiholoških principa . O. sukob Parsonsa i Homansa se može svesti na seriju napada i protunapada. zaključuje da Homans teži izgladiti razlike izmeñu ponašanja ljudi i nižih životinja te mu zamjera što principe ljudske razmjene izovdi iz Skinnerovih proučavanja golubova 2. što sličniji prošlima. naročito ako nagrada bude veća od očekivane ili kad izostane kazna koja je bila očekivana. više ili manje nagrañujuću ili skupu. historijsko objašnjenje – institucije su završni proizvodi historijskog procesa 4. strukturalno objašnjenje – posebna institucija postoji zbog svog odnosa s drugim institucijama u soc sistemu.com 28 . funkcionalno objašnjenje – institucija postoji jer bez nje društvo ne bi moglo preživjeti ili ostati u stanju ravnoteže. a rezultati takvog ponašanja postat će mu sve vredniji.Sociologija 4. najvjerojatnije dovoditi do pojave istih ili nekih njima sličnih akcija pretpostavka vrijednosti – što je nekoj osobi vredniji rezultat njene akcije. osoba će biti ljuta. osoba će biti zadovoljna i najvjerojatnije će upotrijebiti odobravajuće ponašanje Kritika Homansove teorije društva i kulture .Parson izdvaja 2 osn razlike njega i Homansa: 1. Homan utvrñuje da soc činjenice proizlaze iz interakcije. Homans smatra da institucionalnu promjenu moraju objasniti sociolozi.pokušava razviti teoriju koja se usredotočuje na psihologiju. ako akcije budu nagrañene onako kako osba to očekuje.

iako su neki autori i dalje ostali povezani s dogmatističkom varijantom psih biheviorizma kao osnovicom soc rada.on naglašava da su simb inter zaokupljeni proučavanjem ideje osobe u onom smislu u kojem je to radio Mead .ta pitanja takoñer dovode do revolucionarnog preokreta u našem razumijevanju svijeta OSNOVNI HISTORIJSKI KORIJENI Sociološka skriptarnica – E-mail: soc. u kojem Blau uočava pojavljivanje odlika soc grupa.Abrahamsson smatra da se Homans koncentrira samo na proučavanje otvorenog ponašanja.ni Blau ni Singelmann nisu pokušali pomiriti ove dvije teorije TRENUTNI STATUS BIHEVIORALNIH TEORIJA . koja sije sjeme za.suvremena znanstvena zajednica otkrila je da je ono što je trebalo biti jedinstveno iskustvo. POGLAVLJE: Suvremena feministička teorija OSNOVNA TEORIJSKA PITANJA . nego zbog toga što su ih namjerno isključili .smatra da postoje 4 osn tipa vrijednosti od kojih svaki uzrokuje razl funkcije: 1. O. koje su sredstvo integracije i solidarnosti 2. Čaldarović) razlika u statusima i količini moći dovodi do.. vrijednosti koje legitimira autoritet – vrijednosni sistem koji nekima dodjeljuje više moći. analizirajući soc strukturu.kompleksne soc strukture i vrijednosti posreduje mehanizam normi i vrijednosti koji postoji u društvu .postoje i drugi mehanizmi koji posreduju meñu soc strukturama.. proširuje granice soc kontrole 4.com 29 .tvrdi da na odreñenom stupnju teoretičari razmjene shvaćaju da osoba posjeduje ličnost i ideju o sebi te da su ideje idealno prihvatljive i za teoriju razmjene .žene su prisutne u većini soc situacija. akter je aktivna jedinica i za simb inter i za teoretičare razmjene .uloge žena u sco situacijama bile su različite. godina – Suvremene sociološke teorije (kod prof.soc interakcija prvo se javlja unutar soc grupa – ljudi su privučeni u neku grupu kada osjećaju da im ona nudi više nagrada nego druge – žele biti rpihvaćeni u toj grupi – da bi bili prihvaćeni i sami moraju nudit nagrade . koje su standardi pomoću kojih se može procijeniti relativna vrijednost razl stvari šro se mogu razmjenjivati 3.skripte@gmail..sasvim je jasno da se radi o jedinstvenom području za koji raste interes u suvrem soc. žele ukazati na njegov neuspjeh da pruži adekvatnu analizu svijesti . on se pridružuje paradigmi soc činjenica u razmatranju kompleksnijih soc struktura .Sociologija 4. kao što to mnogi vjeruju VIII. partikularističke vrijednosti. usredotočuju na mikro soc razinu . a ignorira unutarnja iskustva aktera Integracija teorije razmjne i somboličkog interakcionizma . posebno u teoriji . drugi pokazuju želju i spremni su poći dalje od njegovih tradicionalnih granica kako bi u područje uključili i svijest.moguće je anticipirati ubrzanje kritike soc biheviorizma kada paradigma postigne pravi zamah . osim blaua.Linde Molm tvrdi da je soc biheviorizam legitimni oblik sociologije i da se ne razlikuje mnogo od drugih sociologijskih pristupa.. kao i najšire druš strukture . pojava opozicija i promjene .polazeći sa socijalno-bihevioralne paradigme. bio zapravo poseban izvještaj muških aktera i iskustava .smatra da se i simb inter i teoretičari razmjene. univerzalističke vrijednosti.bitno feminističko pitanje (osim kako i zašto o ženama): zašto je sve tako kako jest? . manje priznate i podreñene ulogama muškaraca – njihova nevidljivost samo je jedan od pokazatelja te nejednakosti . no Blau se fokusira na vrijednosni konsenzus .Singelmann ističe da je za simb interakc koncept svijesti sposobnost ljudi da zamisle ono što organizam percipira. vrijednosti opozicije – omogućuju širenje osjećaja o potrebi promjene mnogo dalje od mogućnosti ličnog kontakta meñu onima koji oponiraju soc poretku Kritika Homansove teorije svijesti .ostali kritičari.ta dva pitanja proizvela su teriju soc života koja je univerzalna u svojoj primjenjivosti . proistječe iz razmjene i kompeticije drugi tip se ne pojavljuje nego je izričito osnovan s namjerom da se postignu specifični ciljevi .Blau se upućuje k socijetalnoj razini razlikujući 2 tipa soc organizacije: prvi tip. legitimacija i organizacija. a tamo gdje ih nema to se ne dogaña zbog neodstatka interesa ili sposobnosti.

Sociološka skriptarnica – E-mail: soc.feministički su se interesi samo marginalno uključili u početak „rada“ sociologije . nisu bili bitno zainteresirani za feminizam.Sociologija 4. nego su i nejednako locirani u društvu 2.primjer konvencionalnosti: Parsons – obitelj je nezamjenjiva pretpostavka soc stabilnosti → muškarci se trebaju baviti širim soc sistemom. i perioda većeg konzervativizma i represije s dr strane .objašnjenja psih i relacijskih razlika žena i muškaraca uglavnom se mogu svrstati u 3 osn tipa: 1) biologijska objašnjenja – polazišna točka konzervativnih razmišljanja 2) institucionalna objašnjenja – naglašavanje ženske funkcije trudnoće i brige oko djece.od 1770 feminističko pisanje sve više postaje značajan dio kolektivnog napora koji raste i brojem sljedbenika i dosegom svoje kritike . iskorištavane i sl.com 30 . a ne bio razlike 3. sve teorije nejednakosti pretpostavljaju da će i m i ž vrlo lako i prirodno prihvatiti egalitarnije soc strukture i situacije .naša tipologija feminizma oslanja se na 2 osnovna pitanja: kako i zašto o ženama te zašto je sve tako kako jest . godina – Suvremene sociološke teorije (kod prof.osnovna tema u suvremenoj literaturi o razlikama meñu rodovima sadržana je u tvrdnji da je unutarnji psihički život žene razlićit od muškog – žene imaju razl viziju i doprinos konstrukciji socijalne stvarnosti .3 osn odgovora na pitanje zašto o ženama: 1. naglašavanje seksizma. jednake ek mogućnosti. slobodne žene i oženjeni muškarci – sretni → istraživanje!). vezana uz kuću.sociologija roda je proučavanje socijalno oblikovanih uloga ž i m .čini se da su žene uvijek uviñale svoj položaj i uvijek se protiv toga na neki način borile . majčinska odgovornost glavna je determinanta šire spolne podjele rada 3) socijalno-psihologijska tumačenja – u najširem smislu radi se o fenomenološkim teorijama (dihotomne ategorije) i teorijama socijalizacije Teorije o nejednakostima meñu rodovima .muškarci koji su stvorili sociologiju nisu bili ni od kakvim utjecajem feminističkih teorija . položaj žene i žensko iskustvo u većini slučajeva jesu različiti od muškaraca – istraživanje se u tom slučaju fokusira na detaljno proučavanje te razlike 2. promjene u obitelji. ne postoji nikakav značajanobrazac prirodne varijacije koji bi razlikovao spolove 4.feminizam se meñutim nije razvijao kao postupan. liberalni feministi predlažu slj strategije za eliminiranje nejednakosti: mobilizaciju za korištenje postojećih pol i legalnih kanala za promjenu. ako m i ž postanu previše slični.u zapadnom svijetu početak feminizma bilježi se publiciranim radovima o takvom protestu . ne posvećuju nikakvu pažnju pitanjima roda kao problema socijalnog poretka . školi.najviša točka zabilježene feminističke aktivnosti i pisanja zbivala se u vrijeme liberalističkij pokreta u suvremenoj zapadnoj povijeti . žene i muškarci nemaju samo razl druš položaj. od najranijeg djetinjstva pa sve do starosti. ta nejednakost protječe iz organizacije društva.ukupno životno iskustvo žena. neprekinut razvoj . a žene treba biti hraniteljiva. tj identiteta – što je ponešto razl predmet od femnisitičkog fokusiranja na žene Teorije o rodnim razlikama . suprostavljanje seksizmu i sl. već je i manje povoljan – proučavanje te nejednakosti 3. ne samo da je položaj žena različit. situacija žena se mora shvatiti u pojmovima izravnih odnosa moći izmeñu muškaraca i žena – žene su ograničene.muškarci smješteni u središte ove profesije. Čaldarović) Feminizam: 1600-1960 . nejedankosti rodova i ugnjetavanje Sociologija i feminizam: 1840-1960 . Jessie Bernard „Budućnost braka“: opis umanjavanja punih mogućnosti žena (udane žene i slobodni muškarci – stresni.dvije glavne varijante suvremene feminističke teorije su: liberalni feminizam – najprošireniji pristup ž pokreta u Am. kompeticija meñu njima razorit će obitelj VARIJANTE SUVREMENE FEMINISTIČKE TEORIJE .skripte@gmail. – istraživanje raznih oblika ugnjetavanja . O. iako se individualna bića mogu do izvjesne mjere razlikovati po svojim potencijalima i nasljeñu.mogu se razabrati 3 vrste osnovnih fem teorija: razlike meñu rodovima. . fundamentalno je različito od muš.druga tema konstatira da je sveukupno oblikovanje ženskih odnosa i iskustava distinktivno . ukalupljene.4 teme odlikuju teorije o nejednakostima meñu rodovima 1.mogućnosti za javni feministički protest razvijale su se prateći mijene razvoja društva kroz periode liberalističke promjene i razumijevanja s jedne strane.

jedan od principa intelektualne prakse koju ističe fem je princip koji tvrdi da nema neutralnih promatrača . dojenčad i djeca provedu svoje najbitnije faze razvoja s majkom: ambivalentni osjećaji.4 distinktivne karakteristike fem sociologije: 1.rješenje nejdnakosti meñu rodovima leži u uništenju klasnog ugnjetavanja Teorije o ugnjetavanju roda . Feministička dijalektika . ne doživljavaju svoj soc život kao kretanje izmeñu pojedinačnih razdvojenih uloga.izvornost suvremene fem teorije proizlazi iz širine i intenziteta izučavanja ugnjetavanja .fem dijalektika takoñer zahtijeva restrukturiranje soc prakse. a posebno unutar strukture suvremenog kapitalističkog klasnog sistema . ekonomski činioci dovode do historijskog poraza žene – žene rade.suvremeni marksistički feministi ugrañuju odnose rodova unutar fundamentalnih struktura klasnog sistema. feministi su otkrili postojanje mnogostrukosti razl situiranih grupa žena. nego soc ustroja društva. koncepcija koja smatra da se svijet shaća obzirom na razl.fem soc promatra makrosoc poredak ističući utjecaj i socijalne strukture i ideologije na akterovu precepciju sco stvarnosti .feministička dijalektika proistječe ne samo iz feminističke soc znanja. nego u ravnoteži i procjenjivanju izjava o socijalnoj stvarnosti koju im prezentiraju brojni drugi . čime bi se sociolozima omogućilo da postupno obuhvate procese kojima ljudi stvaraju socijaln znanje 2. suprotno od mišljenja struk funkc. mnoga istraživanja: patrijarhat se oslanja na praksu nasilja nad ženama socijalistički feminizam – raznolika skupina teorija. cijelo društvo je obilježeno ugnjetavanjem. transformacije ekonomije i sistema vlasništva samo su produbljivalje loš status žene . a muškarci posjeduju vlasništvo. s obzirom na činjenicu da je ljudska percepcija soc stvarnosti uvijek parcijalna i interesno osnovana . dubokog žaljenja i bijesa zbog spoznaje o nj ugnjetenosti.žene ne pronalaze znanje u jednostranom zahtjevu za istinom.opisujući znanje kao ključ problematike. Engels „Porijeklo obitelji. pa stoga i podržavane od kapitalizma .opisuju ž kao posljedicu izravnih odnosa moći izmeñu muškaraca i žena. kombinacija teorijske širine i preciznosti i eksplicitna i adekvatna metoda socijalne analize i socijalne promjene FEMINISTIČKA SOCIOLOŠKA TEORIJA . tvrdi se da je za feminističku soc središnji problem razumijevanje kako je bilo koje znanje o socijalnoj stvarnosti moguće. nego podjednko i iz svakodnevnih ženskih životnih iskustava . one uravnotežuju vlastite uloge.istražujući razlike meñu ženama. godina – Suvremene sociološke teorije (kod prof. Čaldarović) marksistički feminizam – jedna od najelaboriranijih teorija soc ugnjetavanja. stapaju interese i orijentacije povezane s nekim ulogama i pomoću toga stapanja utječu i na zajedničko oblikovanje soc interesa Sociološka skriptarnica – E-mail: soc. povlaštena polazišta razumijevanja aktera koji su nejednako situirani u sco strukturi . obitelj – patrilinearna i patrijahalna – u povijsti obrnuto. a proširujući ovo stajalište.obrazac ugnjetavanja ugrañen je u najdublje i najprodornije oblike organizacije društva.nejednakosti meñu rodovima u plaćama pojedinih klasa takoñer su fukncionalne. usredotočuju se na emocionalnu dinamiku ličnosti.skripte@gmail. privatnog vlasništva i države“: podčinjavanje ž nije posljedica bio karakteristika. od kojih ni jedno nema konačnu determinističku autentičnost . 3 osn cilja: teorijska sinteza. Makrosocijalni poredak . a provodi se pomoću osnovne strukture dominacije. obično nazvane patrijarhatom . umjesto toga.u jezgri fem dijalektike nalazi se soc znanja. već teže da znanje u opisivanju soc stvarnosti bude izloženo s razl povlaštenih polazišta i sistema znanja. O. ugnjetavanje obašnjavaju dubokom muškom potrebom da kontroliraju ženu – neuroza od straha od smrti i od ambivalentnosti prema majci radikalni feminizam – polazi od intenzivnog temeljnog pozitivnog vrednovanja žena.važno je naglasiti da fem dijalektika nužno ne vodi k stajalištu da nikada nećemo ništa moći spoznati. a to je naizraženije u rodu.3 su osn varijante fem teorije koje se fokusiraju na ugnjetavanje: psihoanalitička fem teorija – pokušavaju objasniti kategoriju patrijarhata koristeći se Freudovim teorijama. u kojima m imaju ostvaruju interese .fem istraživanje pokazuje da žene. i mnogostrukost razl situiranih grupa ljudi .akteri oblikuju svoja znanja na temelju svojih situiranih iskustava i interesa .Sociologija 4.com 31 .

kada soc proučavaju subjektivnu razinu iskustva. ideologija kao složena mreža vjerovanja. Mikrosocijalni poredak . akcija i zahtjeva drugih. Čaldarović) .Sociologija 4.osnovne postavke koje izvodi R. ne može kontrolirati niti predvidjeti situacije prekidana interakcija nasuprot kontinuiranoj – žene imaju iskustvo krajnje varijabilne interakcije (djeca.fem soc teorija učinkovito je sintetizirala 3 soc paradigme: paradigmu soc činjenica. osobito one elemente iz kasnijih konfliktnih teorijskih formulacija ove paraigme . ili muški koji im nisu isti i sl. procjenjuju i evaluiraju ono što su učinili. da bi to postigli. → po meni: sranjeee) pretpostavka o nejednakosti nasuprot jednakosti – socijalne interakcije ž i m prirodno oblikovane utjecajima makrostrukturalnog konteksta – strukturala podrñenost muškarcima stratificirana značenja nasuprot uobičajenim – m će najvjerojatnije pripisati ženama značenja izvučena iz markostrukture ideologije o razlikama meñu rodovima.fem soc inzistira na tome da se i akteorva osobna interpretacija ciljeva i odnosa mora promatrati kao distinktivna razina .tvori bitan most k soc definicionizmu razvijajući široko zamišljen koncept proizvodnje. institucionalizirana je kao javno mišljenje .skripte@gmail. što upravo rade ili što će učiniti Sociološka skriptarnica – E-mail: soc. a ž uravnotežuju tu ideologiju sa stvarnostima svojih života – iz ovakve tenzije moguće je razviti mnoštvo znančenja ograničenja nasuprot izbora u značenjima-kreiranjima položaja 4.temelji svoje porijeklo na radovima Webera o socijalnom djelovanju . olakšavanja i usklañivanja želja. njihovi smjerovi akcija ograničeni su neprilagodljivim uvjetima i okolnostima primjenjujući htijenje ili prosudbu.com 32 . težnje. paradigmu soc definiija i soc-bih paradigmu . porcedurama. najčešće razatraju 4 osn pitanja: 1) preuzimanje uloge i osjećaj/znanje o drugome – žene su tako socijalizirane da sebe vide očima muškarca. ž se suočava s „linijom pogreške“ izmeñu njenog proživljenog iskustva i utvrñenih tipova iskustva Povezanost sa sociologijskim paradigmama .sadrži u sebi čvrste elemente paradigme soc činjenica.akciona teorija operira na razini individualnih misli i akcije . O. Hinkle: soc aktivnosti ljudi proistječu iz nj svijesti o samima sebi i drugima. potrebe. Subjektivnost . koordiniranja. ciljeve i sl.na ovoj razini. kao i ostalim vanjskim situacijama kao subjekti ljudi djeluju nastojeći postići svoje namjere. koriste se odgovarajućim sredstvima. ta nejednakost reproducirana je putem sistema institucionalnog znanja koje reflektira interese i iskustva muškaraca 3. koji naglašava značaj mikrointerakcija u stvaranju soc svijeta . fem sociologija se fokusira na to kako osobe doživljavaju jedna drugu kada teže ostvariti objektivan cilj ili zajednička subjektivna značenja .fem soc razikuje se u 5 bitnih točaka od soc definicionizma i soc biheviorizma – pregled tih razlika daje nam najznačajnije aspekte fem modela na razini mikroporetka responsivna akcija nasuprot namjernoj – nazivajući ženske aktivnosti responsivnima daje se slika bića koja su orijentirana ne toliko na zadovoljavanje svojih ciljeva.djelomično objašnjava osobine ljudi koji koegzistiraju u druš životu kao intimni stranci (soc-bih) IX. one preuzmu muško mišljenje o drugim ženama 2) internalizacija normi zajednice – generalizirani drugi predstavlja cjelinu zajedničkih normi što su ih odredili dominirajući muškarci koji ženu prisiljavaju da sama sebe ocrta kao manje vrijednu 3) priroda osobe kao socijalnog aktera – žene toliko ograničene svojim ženskim statusom.središnji fem interes u markosoc poretku je strukturalno oblikovanje nejednakosti rodova.fem naglašava središnji značaj ideologijske dominacije u strukturi soc dominacije. POGLAVLJE: Noviji oblici razvoja u sociologijskoj teoriji TEORIJA AKCIJE . da ideje projiciranjanjihovih osobnih planova u svijet postaje besmislena u svemu. koliko na zadatke promatranja. čak i kada su drugi u pitanju. godina – Suvremene sociološke teorije (kod prof. metodama i sl. oni izabiru. osim teoriji 4) svijest o svakodnevnom životu – najprodornija karakteristika kognitivnog stila svakodnevnog života za žene je odlika razdvojene svijesti. tehnikama.

osnovni argument Colemana sadržan je u postavci da ne bismo smjeli napustiti pojmove smišljenosti.Parsonsov rad nikad anije potpuno pomirio svoju interpretaciju Weberove teorije akcije sa svojom interpretacijom Durkheimovog struk-funkc – to je najznačajnija dvosmislenost i problem u teoriji akcije Noviji radovi u području teorije akcije . djelovanje se odvija u situaciji koja uključuje 2 elementa: stvari koje akter ne može kontrolirati (uvjeti) i one koje može (sredstva) 4.voluntarizam se vezuje uz aktere koji u soc situacijama vrše izbore.pokušaj integriranja akcije i strukture provlači se kroz veći dio Parsonsovog rada. gl dio njeove teorije. što je dovelo do nejasnog ispreplitanja tih teorija u radu . posvećen je strukfunkcionalnoj analizi globalnih struktura – posebno onome što Parsons naziva soc i kulturnim sistemima Voluntarizam . Čaldarović) da bi se donijela neka odluka.Sociologija 4. ciljne usmjerenosti i usklañenosti.J. Akcije. voluntarizam nije ekvivalentan slobodnoj volji . zamjenjujući je struk-funkc .meñu najvažnijim sociolozima poslije završetka I.Parsonsovo učestalo korištenje dvijeu razl definicija mnogih od ključnih konepata odražava takoñer i kontinuirani dualizam u nj teorijskoj orijentaciji . ali su i mnogi držali nj rad konfuznim i nespojivim .svj. ideje ili ideali pomoću kojih ljudi započinju ili završavaju svoje meñusobne akcije . Parsons . smatra da je Parsons pogriješio napuštajući teoriju akcije razvijenu u Strukturi soc.rata su: Park.com 33 .stajalište slično Blumeru: Parsonsova inicijalna orijentacija na akciju na mnogo načina možda slična sim inter.on izabire pojam akcija jer taj pojam ima konotaciju razl od pojma ponašanja . ona pretpostavlja postojanje jednog aktera 2.meñu slične napore možemo uključiti i pokušaj Sciullija usmjeren rasvjetljavanju značenja voluntarističke akcije i njenog povezivanja s radovima iz legalističke teorije Sociološka skriptarnica – E-mail: soc.jedno stajalište. a ona proizlazi iz njegovog odbijanja da odustan od ranijih teorijskih stajališta ili da ih na adekvatan način integrira s novim stajalištem . primjenjuju se standardi.koncepr voluntarizma vrlo je sličan jedinici djelovanja.Parsons je bio najvažniji nasljednik veberovske tradicije i korištenje teorije akcije u njegovom ranom radu osiguralo je tom pristupu najšire čitateljstvo Parsonsova teorija akcije .on jasno implicira svijest.trudio se razlikovati teoriju akcije od biheviorizma . a povezan je i s raspravom o tome do kojeg je stupnja Parsonsov koncept voluntarizma blizak simb inter .skripte@gmail.Cooley prihvaća neke od postavki svojih suvremenika i njihov interes za evoluciju. pravila i moralni principi svako proučavanje druš odnosa zahtijeva da istraživač upotrebljava razumijevajuće subjektivne tehnike istraživanja.od samog početka on vrlo jasno ističe da teorija akcije ne može adekvatno objasniti soc strukture i institucije. kreativni i mentalni proces . iako može raspraviti većinu elementarnih oblika društvenog života Jedinica djelovanja . O. jedinica djelovanja uključuje jedan cilj ili buduće stanje prema kojem se djelovanje usmjerava 3. koja započinje posljednjim poglavljem knjige Struktura soc akcije.u Parsonsovom radu može se primijetiti odreñena konfuzija. taj su podhvat mnogi odobravali. Mead. smatra da osn problem u nj djelu proistječe iz činjenice da on nikada nije u potpunosti dovršio prijelaz s teorije akcije na struk-fun.kulturni entiteti (norme i vrijednosti) imaju ključnu ulogu u cjelini njegovog rada – zanimanje za soc strukture koje ograničavaju akciju .osnovni element u nj teoriji akcije je jedinica djelovanja koju definira s 4 komponente: 1. Thomas. godina – Suvremene sociološke teorije (kod prof. ono što je za njega od najvećeg značenja za društveni život su subjektivna svijest i osobni osjećaji. Faris. time se ne želi reči da su akteri u potpunosti slobodni u tim izborima. imaginativnu ili simpatičku rekonstrukciju ili sikustvo uživljavanja u situacije . nego je potrebno ograničiti njihovo korištenje na razini aktera u soc sistemu . razum i osobe koje donose odluke Problemi u Parsonsovoj teoriji akcije . uspomene. Coleman pokušao obnoviti teoriju akcije. a akcija aktivni. norme i vrijednosti služe oblikovanju akterovog izbora sredstava za postizanje cilja .ponašanje uključuje mehanički odgovor na stimulans. koje dijeli i autor.

model što ga soc znanstvenik konstruira da bi se približio nevidljivoj strukturi društva 3.zaključuje da sist teriju treba promatrati više kao ideologijski sistem. Čaldarović) SISTEMSKA TEORIJA .kritizira znanstvene pretenzije soc sist teoretičara – tvdri da su uzeli iz drugih znanosti ono što ima odgovara.kritizira generaliziranost sist teorije uopće .u modrenim društ razvijaju se serije svjesnih modela ili normativnih sistema koji prikrivaju strukt stvarnost .com 34 . uključujući kibernetiku. naročito kao mreže informacija i komunikacija sist teorija je bitno integrativna sist teorija pokušava vidjeti soc svijet u dinamičkim aspektima .Buckley zaključuje raspravu s nekoliko točaka: sist teoretičari prihvaćaju ideju da je tenzija normalna. a odbacili ono što im ne odgovara .skiciranje takvih veza predstavlja pravu strukturu ili barem strukturu Sociološka skriptarnica – E-mail: soc.u njegovom djelu nalazimo razl tipove strukture: 1.usredotočujući se na navoñenje razlika – razlikuju se i kvalitativno.Buckley razmatra i odnose meñu sociokulturnim. a ne kao znanstveni STRUKTURALIZAM .socijalni sistem se sve više i više razvija prema kompleksnim posredujućim sistemima koji interveniraju izmeñu vanjskih snaga i akcije samog sistema .razina otvorenosti sistema povezana je s 2 osn koncepta u sist teoriji: konceptom entropije (tendencija sistema da prestane funkcionirati) i konceptom negentropije (tendencijom sistema da razvija strukture) . stalno prisutna i nužna za stvaranje soc sistema oni naglašavaju prirodu i izvore varijacija u soc sistemu postoji interes za selektivne procese i na individualnoj razini i na interpersonalnoj razini interpersonalna razina tretira se kao osnovica razvoja širih struktura Kritika sistemske teorije .tvrdi da se sist teorija ne može testirati pa se stoga ne može niti dokazati je li ispravna ili pogršna . O. otvoreni negentropiji .Lilienfield smatra da je njena uporaba u sociologiji kao i u drugim područjima bila promašaj ž .ona je proizvod razl znanstvenih ideja koje su u soc uvezene iz drugih oblasti. a ne samo kvantitativno. godina – Suvremene sociološke teorije (kod prof. područja . ona obećava izradu jedinstvenog rječnika pojmova pomoću kojeg bi se te znanosti ujedinile sist teorija ima više razina i može biti podjednako uspješno primijenjena na razl nivoe zanima se za varijacie meñusobnih odnosa mnogobrojnih aspekatasoc svijeta te stoga djeluje protiv malih i nepovezanih analiza soc života sist pristup pokušava sve aspekte sociokulturnog sistema predočiti u procesualnim pojmovima. globalne strukture i institucije soc svijeta – služe da prikriju glavne.možemo ga definirati kao traganje za univerzalnim i nepromjenjivim zakonima ljudske vrste koji funkcioniraju na svim razinama ljudskog života Antropološki strukturalizam: Claude Lévi-Strauss . struktura ljudske svijesti . teoriju informacija.zatvoreni sistemi teže entropiji.interesira se za primitivna društva jer su ona manje deformirana i u njima je lakše otkriti strukturu . nevidljive strukture društva 2.skripte@gmail.svako društvo ima svoju strukturu sličnu ostalim društvima .optužuje sist teoretičare i zbog njihove ljubavi za utvrñivanje analogijaizmeñu razl. što ih čini prhvatljivim za strukturalnu analizu .inovacija njegovog rada je što rekonceptualizira vrlo široko područje soc fenomena kao sistema komunikacije.najvažnija u njegovom radu .smatra da je sist teorija krajnje spekulativna. razlikuju se i u tipu otvorenosti/zatvorenosti . da opći problemi koji se podvode pod sistemsku teoriju migriraju iz krutih znanosti k dr područjima gdje postaju još manje definirani .u knjizi Sociologija i moderna sistemska teorija Buckley odgovara na pitanja što sve soc može dobiti iz sistemske teorije: budući da ta teorija potječe iz tvdrih znanosti te da je primjenjivana na sve bihevioralne i druš znanosti. operacijska istraživanja i ek sistemsku teoriju .promatrajući razl ljudske proizode (mitove. sisteme srodstva i sl) on se interesira za njihovu povezanost .Sociologija 4. mehaničkim i organskim sistemima.

ne smtra da se disciplina širi jednoznačno cijelim društvom . nego ih transformira i kao takve integrira u svoju neobičnu teorijsku orijentaciju .on ne traga za nekom dubokom. po Gonosu ti okviri su pravila ili zakoni koji učvršćuju interakciju Barijere prihvaćanja .barijere koje treba prevladati: struk može vrlo malo ponuditi klas soc interesima i predstavlja veliku prijetnju njima . ali ne soc činjenicama.com 35 .zaključuje da znanje gereria moć. godina – Suvremene sociološke teorije (kod prof.u svom ranom radu o metodologiji razrañuje jednu arheologiju unanja – njegov predmet interesa su cjeline znanja. priznaje da takva orijentacija nije odgovor i na sve soc probleme.). Parsonsov kulturni determinizam) .on opisuje mikrofiziku moći kao bezbrojne toče konfrotacija – 3 osn instrumenta disciplinske moći: 1. a struk marksisti proučavaju duboke strukture svijesti ... upotreba ispitivanja kojim se subjekti promatraju kako bi se onjele normalizirajuće prosube o ljudima .on nevidljive strukture naziva okvirima. za strukturaliste i poststrukturaliste strukture su nevidljive teorijske konstrukcije.dok su se strukturalizam i poststrukturalizam razvijali izvan sociologije.problem uobičajen za druš znanosti: svijest nije podložna neposrednom promatranju Strukturalni marksizam (17.jedan od son neprijatelja strukturalista je grupa sociologa koji su se fokusirali na kulturnu razinu.Lévi-Strauss prihvaća stanovište freudovske psihijatrije da ponašanje aktera odreñuju nesvjesne sile .pod utjecajem i Marxa i Webera i fenomenologije i strukturalizma .za Goddarda i mnoge druge. konstituirajući ljude kao subjekte . tj normativni sistem društva (npr.Coser – proučavanje globalnih soc struktura oredstavlja kamen temeljac sociologije .Godelier smatra da se ova dva pravca mogu integrirati. nego strukturama svijesti . a za struktrualne teoretičare one su vidljivi i stvarni socijalni fenomeni STRUKTURALNA TEORIJA . strukturalizam je frontalni napad na mnoge osnovne pretpostavke sociologije Poststrukturalizam: Ideje Michela Foucaulta .one su sheme interpretacije koje omogućuju ljudima da lociraju. vojne i industrijske funkcije) . to je samo najbolji kojeg imamo Sociološka skriptarnica – E-mail: soc. tj interesira se za osn diskurzivne prakse koje oblikuju osnovicu znanstvenog diskursa .nj kasnija orijentacija njabolje se može obuhvatiti frazom genealogija moći – zaokupljen načinima na koje ljudi sobom i drugima upravljaju u proizvodnji znanja . kao i svijet uopće .str) . strukturalna teorija ima neovisan razvoj.proučava pozadine svakodnevnih situacija pokušavajući utvrditi strukture koje nevidljivo upravljaju akterima . nego ih želi zarmatrati kao konačne determinante ostalih aspekata soc stvarnosti .najznačajnija razlika marksizma i strukturalnog marksizma leži u razinama njihove analize: marksisti najčešće proučavaju strukture društva (ekonomsku. izgovorene i napisane izjave.ne žili se zapravo u potpunosti usredotočiti na proučavanje globalnih soc struktura. sposobnost izricanja normalizirajućih prosudbi i kažnjavanja onih koji krše norme 3.on nema samo negativan sud o nepredovanju disciplinskog društva. O. a prihvaćaju interes za proučavanje osnovnih. hijerarhijsko promatranje – sposobnost službenika da sve što kontroliraju uoče jednostavnom inspekcijom 2. Čaldarović) . čime bi se ojačala njihova snaga.Sociologija 4.Merton sasvim jasno podržava strukturalni pristup najglobalnijoj razini proučavanja – no. on drži da je taj proces imao i neke pozitivne posljedice (npr. ideja i načina raspravljanja – on suprostavlja svoju arheologiju znanja historiji i historiji ideja za koje smatra da su pretjerano racionalne . identificiraju i označe dogañaje u okvirima svojih životnih prostora.utjecaj strukturalizma: želi proučavati diskurzivne dogañaje.njegov rad pokazuje razl teorijske utjecaje – ne samo da usvaja ideje drugih mislilaca.akteri su ograničeni.možda je najvažnije da i marksisti i struk marksisti odbacuju empirizam.strukturalizam još nije u soc široko prihvaćen . nevidljivih struktura . osim toga.nj osn model ukazuje da se socijalne strukture sudaraju sa socijalnim procesima . uvide. političku.skripte@gmail. konačnom istinom – uvijek postoji mnogo slojeva koje treba istražiti . a slabosti prevladale Sociološke varijante strukturalizma Goffmanov strukturalizam .

problemi kojima usmjerava svoju strukturalnu analizu: soc diferencijacija i integracija (stupanj soc difrencijacije je taj koji proizvodi integraciju) .distinktivni aspekt teorije mreže je i u tome da ona obuhvaća vrlo širok raspon interesa – od mikro do makro struktura – to znači da u mreži mogu biti i osobe.imaju slične fil korijene: obje su duboko ukorijenjene u fil fenomenologiji.je primjer strukturalnog pristupa u modernoj soc .bitan aspekt analize mreže je u tome da ona želi pokrenuti sociologe dalje od proučavanja soc grupa i kategorija prema proučaanju veza koje postojeizmeñu. Sartre – povezivanje individualne slobode i soc ograničenja Egzistencijalizam i fenomenologija .odnos meñu fizičkih i mentalnih dimenzija vrlo je važan i vrijedi ga proučavat Budući razvoj . POGLAVLJE: Širenje osnovnog problema u suvremenoj sociologijskoj teoriji POVEZANOST MAKRO I MIKRO RAZINE: ŠIRENJE OSNOVNOG TEORIJSKOG PROBLEMA Sociološka skriptarnica – E-mail: soc. dok se egzist usredotočuje na svakodnevicu.skripte@gmail.str) . O. godina – Suvremene sociološke teorije (kod prof.osn dijelovi društva su grupe ili klase ljudi. Durkheimovo fokusiranje na kolektivnu svijest.posebna pažnja se posvećuje osjećajima i emocijama. fenomenose oslanjaju na intuiciju i opise kao principe svojih metodologija. uvjeta koji dovode do promjene u njima i nj implikacija za društvene odnose .on namjerno eliminira iz sociologije kulturne varijable i varijeble individualne razine . starost i sl TEORIJA MREŽE .Sociologija 4.razlikuje 2 tipa soc položaja: grupa i status . dok egzist izbjegava uporabu samo jedne metode. ali i unutar aktera koji nisu dovoljno zbito i čvrsto povezani da bi se mogli nazvati grupama .com 36 . Simmelove interese za objektivnu i subjektivnu kulturu.zanima se i za diferencijaciju i za meñusobnu povezanost društvenih položaja . a ne akteri.Spiegelberg: fenomenologija nastoji biti rigorozna znanost. no. uspomene i sl. ali i grupe .egzist sociolozi isključivo se zanimaju za osjećaje. fenomenologija ostavlja po strani svakodnevni svijet kako bi se moglo doprijeti do svijesti.do integracije dolazi kada jedan segment populacije ima visok stupanj sličnosti u parametrima kakvu cu npr spol. kao i problematici situirane prirode iskustva sa značenjem .želi proučavati socijalne strukture. fenomeno se trude prodrijeti do suštine svijesti. a egzist pokušavaju razumjeti širu situaciju u kojoj se razvijaju misli i akcija.zadatak soc je strukturalna analiza razl oblika diferencijacije. Parsonsov kulturni determinizam. no bez kulturnih i funkcionalnih konotacija koje im pridaje struk fuknc . njihove misli i akcije .ljudi su i slobodni i ograničeni. rasa. a egzist nema takve aspiracije.egzist sociolozi su se pokušali odvojiti od fenomenologije .nj glavni interes je utvrñivanje objektivnog obrasca veza koje povezuju članove društva .drugi bitan interes egzist soc usmjeren je prema osobi ili ukupnom iskustvu osobe kao bića (osoba se ne može odvojiti od fizičkog tijela u kojem obitava) .odbacuju veći dio struk funkcionalizma. a egzist daju prednost posebnom načinu postojanja koji nazivaju autentična egzistencija Osnovni interesi . interes kritičkih teoretičara za kulturu i td.odbacivanje jednodimenzionalnog uzročnog objašnjenja ljudskogživota . Čaldarović) Strukturalna teorija Petera Blaua (27. . što je u oštrom kontrastu prema većini sociologakoji naglašavaju racionalne aspekte .teorija mreže još je relativno nova i nerazvijena. nj meñusobnih odnosa.oni koji primjenjuju egzist soc moraju uvjeriti veći br sociologa da nudi nešto superiornije i razkličito od drugih. ne dajući prednost niti jednom tipu. fenomeno proučavaju sve tipove vjerovanja. posebno u radu Husserla . nema mnogo za ponuditi našem razumijevanju globalnih struktura i njihovoj povezanosti s procesima koji se odvijaju na nižim razinama .egzist mora razviti bolje razumijevanje povijesti X. ali postaje sve značajnija EGZISTENCIJALISTIČKA TEORIJA = proučavanje ljudskog iskustva u svijetu u svim njegovim oblicima .

„Konstitucija društva“ – snažan Marxov utjecaj .razlikuje makroteorije (strukturalizam.povezuje akciju a moći – akter posjeduje sposobnost da vrši razlikovanje – postoje ipak ograničenja.Giddenst zaključuje da je struktura uvijk i ograničavajuća i omogućavajuća – akteri mogu izgubiti kontrolu nad strukturiranim svojstvima soc sistema Jürgen Habermasova integracija akcijske i sistemske teorije .) provodi ovakav tipteoretiziranja.čak i kada ne postoji konflikt meñu marko i mirko razinom. Collins. Alexander.mlaña generacija teoretičara (Giddens.on podržava multidim soc koja uključuje alternaciju slobode i ograničenja – ova se logika osniva na 2 pretpostavke: prva uključuj porblem djelovanja ili posebnu prirodu normi i motivacije.soc sistemi su reprodukcije soc praksa.zaključuje da mikro/makro distinkcija nije posebno korisna. nego izvanjski . oni ne posjeduju strukturu nego ispoljavaju strukturalna vojstva .on završava ipak tako da daje pretjerano znaćenje makro (subjektivnim) fenomenima.com 37 .pretpostavka: izvori reda su prije unutarnji.dio svoje pažnje usmjerava prema integriranju teorije akcije i sistemske teorije . već je korisna nj integracija .ne želi razviti teoriju sistema makro razine koja bi obuhvatila i teopriju akcije. O.srž teorije strukturalizacije leži u konceptu strukture.djelovanje uključuje postojanje i materijalističko-idealističkog kontinuuma koji takoñer implicira marko-mikro dimenziju . a on sam ne vjeruje da bi bilokoja od njih morala imati prioritet pred drugom . soc teoretičari moraju izabrati ili kolektivističku ili individualističku perspektivu . tj stvarima koje agenti čine ..Collins – krajnje redukcionistička orijentacija prema pitanju povezanosti makro i mikro razina Sociološka skriptarnica – E-mail: soc. dok se stari (Blau.osnovno područje proučavanja soc znanosti prema teoriji strukturacije nije iskustvo individualnog aktera.izravno se odnosi prema aspektima mikro i makro razina. no samo do izvjesnog stupnja koristi ovu terminologiju . no to ipak ne znači da akteri nemaju izbor .smatra da makro i mikro razine obično suprostavljaju sami sociolozi. godina – Suvremene sociološke teorije (kod prof.on posebno odbacuje sve teorije (npr simb inter) koje započinju voluntarističkom agencijom na mikrorazini a zatim se uzdižu prema makrorazinama .njegov proritet ipak leži u kolektivističkom. nego teži razvijanju pristupa koji bi integriraoobje teorije . što rezultira time da je njegov doprinos razvoju mikro-makro integraciji relativno ograničen Mikrotemelji makrosociologije . kao ni postojanje bilokojeg oblika socijetalnog totaliteta. nego soc prakse koje su upravljane vremenom i prostorom .skripte@gmail.agenti (akteri) su u stanju racionalizirati ili razviti rutinske procese pomoću kojih mogu kontinuirano shvaćati razloge poduzimanja svojih akcija – Giddens nadalje razvija svoje ideje od agenata k agencijama.on uočava razlikovanje 2 svijeta: života i soc sistema.on s mukom razdvaja pojam agencije od pojma intencije naglašavajući da akcija vrlo često završi nečim što je sasvim razl od onoga što se namjeravalo .Habermas se bavi integracijom i na teorijskoj i na ontologijskoj razini – teorijski želi povezati teoriju akcije i sistem teoriju. sttruk funkc) i mikroteorije (simb inter. Čaldarović) Mikro-makro povezanost: osnovni teorijski problemi sociologije .u suvremenom svijetu racionalizacija ne razvija se podjednako: soc sistem se mnogo brže racionalizirao nego svijet života . Coser) i dalje drže ekstremnih pozicija Teorija strukturacije Anthonyja Giddensa . sistema i u ideji dualnosti strukture .on sugerira da kontinuum makro-mikro postoji u odnosu na način na koji je poredak stvoren u društvu .. fenomenologija) . razvija se tendencija disfunkcionalne podjele rada meñu soc teorijama .. a druga se odnosi na problem poretka . a ontologijski se bori s razješnjavanjem odnosa izmeñu svijeta žiota i soc sistema Multidimenzionalna sociologija Jeffreyja Alexandera . normativističkom stajalištu . ovu distinkciju potrebno je izvršiti i zatim nezavisno proučavati racionalizaciju oba .prema ovom autoru.Sociologija 4.

ali i implicira intergativniji makro-mikro odnos Sociološka skriptarnica – E-mail: soc.Hechter – prvo kritički analizira obje razine .Hindess teži izbjeći ekstrremne i očigledne slabosti teorijskog humanizma i strukturalizma – prema njemu teor hum se definira kroz nj inzistiranje da druš život treba razumjeti u pojmovima konstitutivnih akcija ljudi.3 osn pretpostavke teorije razmjene: 1. na taj način odbacuje ekstremne mikrorazine i akcije i kritičan je spram teorija koje se usredotočuju na navedene razine . nego dominaciji mikroteorije i makrorazine Pristup teorije racionalnog izbora povezanostima mikro i makro razina .on odbacuje mikroekstremizam teor hum.dakle. godina – Suvremene sociološke teorije (kod prof.na toj konferenciji su psiholozi i sociolozi bili prenaglašeno prisutni. ali njihovu upotrebu moramo ograničiti samo na nivo aktera u soc sistemu . ljudskoj akciji i atrukturi iz 1979.radovi ovog simpozija su prezentirani u 2 knjige – jedna o mikro druga o makroteorijama . on ne teži integriranju.ističe individualnog aktera. no samo su još više pojačali podjelu → unatoč dobrim namjerama vrlo lako je krenuti krivim putem Integracija akcije i sistema Jamesa Colemana .razvija strukturalnu prespektivu koja se razlikuje od druge dvije u kriteriju postulata marginalne evaluacije .Burt – razvija integrirani pristup makro-mikro povezanosti . podiže razinu analize k interakciji.nj teorija je zapravo toliko usmjerena prema strukturalnom pravcu.potrebno je uzeti u obzir pojmove namjere.kao svoju polaznu točku uzima mikrorazinu racionalnog izbora. a zatim se upućuje prema makrofenomenima . mnogo se trudi istaknuti teoriju rac izbora i protiviti se normativnim i strukturalnim pristupima. O. akter evluira korisnost alternativnih akcija dijelom i u odnosu na svoje osobne uvjete.one su trebale biti usmjerene prevladavanju mikro i makro ekstrema i postizanju integracije.reduciranje cjeline problema samo na aspekte i terminologiju strukturalnog funkcionalizma zapravo je ono što najviše zabrinjava . oni se doživljavaju kao manje korisnima 3. .takoñer se trudi odvojiti od makroteorije i nj interesa za makrofenomene markorazine . coljne usmjerenosti i homeostaze. koristi koje ljudi ostvaruju soc procesima ovisne su o koristima koje mogu osigurati razmjenom . dok strukturalizam analizira soc život u pojmovima funkcioniranja soc cjelina u kojima su nužni učinci promatraju kao da su izvedeni akcijom strukture . sociolog ne može biti zadovoljan s teorijaom koja razmatra jedan agregat kao najelementarniju jedinicu koju će proučavati . Čaldarović) .met individualizam definira kao cjelinu principa koje sociolog mora upotrijebiti kao metod za proučavanje pojedinaca ili pojedinačnih aktera koji su kao logički atomi uključeni u sistem interakcije.on razvija teoriju razmjene započinjući psihologijom razmjene.kriterij koji pretpostavlja strukturalna perspektiva jedna je cjelina akterovog statusa i uloga nastala podjelom rada. što je rezultiralo time da su eseji bili mikroorijentirani i koncentrirani na proučavanje svijesti Simpozij o makro i mikro sociološkoj analizi iz 1983. nego što sam artikulira tip integrativnog pristupa Simpozij o svijesti. .njegov centar pažnje je ono što on naziva interakcionim ritualnim lancima. i makroekstremizam strukturalizma Prema integrativnijoj teoriji razmjene .skripte@gmail. kada osobe konačno postanu zasićene bih dogañajima.makrorazina religijska doktrina ekonomski sistem mikrorazina individualne vrijednosti orijentacije prema ek ponašanju Integriranje humanizma i strukturalizma . a dijelom i u odnosu na uvjete drugih „Metodološki individualizam“ Raymonda Boudona . osobe kojima dogañaj donese neke koristi nastoje djelovati „racionalno“ u tom smislu da se takvi dogañaji zbivaju 2.Sociologija 4.com 38 . lancima interakcije i tržištu takve interakcije.Emerson – teži proširiti teoriju razmjene od mikro prema više makro nivoima analize proučavajući razmjenske mrežne strukture . da je pitanje hoće li ona uopće zadržati svoje mikro korijene Strukturalan teorija akcije .

već dijelovi Durkheima predstavljaju tip metasociologije . ali i razviti nove IDEJE THOMASA KUHNA . krizna znaost velika količina anomalija – vladajuća paradigma se ruši .normalna znanost – period akumulacije.paradigma služi da bi se jedna znanstvena zajednica razlikovala od druge .teorije: struk funkc. mikrosubjektivna) .metode: upitnik. godina – Suvremene sociološke teorije (kod prof. nego žele proučavati ono što stvarno prodire u područje sociologije . škole mišljenja – predstavljaju šira grupiranja teoretičara od kojih većina nemaju nikakav itravan meñusobni kontakt 4. tendencija ovog pristupa je da se usredotoči na relativno malu grupu teoretičara koji su u izravnoj meñusobnoj vezi – razgrañuju se razl ideje za identificiranje osn škola u povijesti sociologije 3.com 39 .meta-analizu možemo definirati kao proučavanje osnovnih temeljnih principa neke cjeline već postojećeg znanja .Gouldner: refleksivna soc se zanima s onime što soc žele učiniti i s onim što oni stvarno i čine Varijante metateorije 1. centar proučavanja se pomiče na ono što uzrokuje paradignme.proročke (sociolozi agenti soc promjene) i svećeničke paradigme (sociolog vrijednosno neutralni znanstvenik) . akumulacija znanja ima svoju ulogu u napradovanju.skripte@gmail.svaka teorija može biti paradima(strukturalizam. no bitna promjena dolazi kao rezultat revolucije .neki od tekućih problema u raspravama o integraciji mikro i makro razine: iako postoji potreba za integracijom.primjer: Durkheim .metateorija ili proučavanje temeljne strukture sociološke teorije . razvijanje općih metateorijskih oruña pomoću kojih se mogu analizirati razl soc teorije. Socijalno-definicionistička paradigma (makroobjektivna.teorije su samo dijelovi širih paradigmi SOCIOLOGIJA: MULTIPARADIGMATIČNA ZNANOST . Čaldarović) ZAKLJUČCI .primjer: Weber . treba i dalje raditi unutar i makro i mikro razina potrebno je izvesti deteljizirno specificiranje misla prirode onoga što se sada čini vrlo specifičnom orijentacijom potrebno je pokazati dužnu pažnju i osigurati da još nedovoljno zreli napori za integriranjem ne budu pretjerano obuhvaćeni makro ili mikro ekstrmizmom možda još veća opasnost leži u ekstrmizmu unutar grupe koja se bavi problemima mikro i makro integracije treba se potruditi da se razjesni veza izmeñu soc svijeta i teorija koje su o njemu razvijene u ovom području DODATAK: Metateorija i metateorijska shema za analiziranje sociološke teorije METATEORIJA . Paradigma socijalnih činjenica (makrosubjektivna razina soc stvarnosti) . pokam k makrorazini – pručavanje globalnog društva i nj utjecaj na teoretiziranje 7. proučava soc teorije kao oblike diskursa 8.smatra da je znanost u bilokojem periodu bila determinirana nekom paradigmom .u prošlosti: sistemska i konfliktna paradigma .slika predmeta znanosti: način na koji akteri definiraju svoje soc situacije i učinke njih Sociološka skriptarnica – E-mail: soc. sistemska teorija 2. teorije ili škole mišljenja 5. konfliktna teorija. Kuhn – teži identificirati osnovnu paradigmu/e u soc 2.Sociologija 4.činjenica je da većina metasociologijskih i metateorijskih napora ne teže redefiniranju područje.kumulativni znanstveni razvoj smatra mitom. marksizam bla bla) Osnovne sociološke paradigme . preokret od razine zajednice k mikrorazini interesirajući se za pojedine teoretičare 6. historijsko-komparativna metoda .Ritzer: 3 izdvojene paradignme koje vladaju suvremenom soc: 1.slika predmeta znanosti: soc činjenice ili globalne soc strukture . O.razl tipove meta-analize u soc možemo grupirati pod naziv metasociologija .

obitelj.primjer: Skinner .. religija. Sociološka skriptarnica – E-mail: soc.. soc konstrukcija stvarnosti.com 40 . Socijalno-bihevioristička paradigma (mikroobjektivna) .. subjektivno država. akcija interakcija.. vrijednosti.teorije: simb inter.. norme.metode: intervju s pisanim upitnikom.osn element integrirane paradigme je pojam razina soc stvarnosti – soc svijet u stvarnosti nije podijeljen na razine – soc stvarnost treba promatrati kao veliku raznolikost soc fenomena Razine socijalne stvarnosti: model mikroskopski osobne misli i akcije interakcija grupe organizacija društva makroskopski svjetski sistemi objektivno akteri. etnometo i egzistencijalizam 3. promatranje . teorija razmjene PREMA INTEGRIRANIJOJ SOCIOLOGIJSKOJ PARADIGMI .metode: eksperiment .skripte@gmail.. zakon. O. birokracija.. Čaldarović) .teorije: bihevioralna soc. fenomeno.Sociologija 4.slika predmeta znanosti: automatsko ponašanje osobe . godina – Suvremene sociološke teorije (kod prof.