You are on page 1of 17

CNC mjerenje gustoe elektrostatskog naboja na nevodljivim povrinama

Marin Lukas
V. Gimnazija, Klaieva 1, 10000 Zagreb, Croatia

SADRAJ
UVOD ...................................................................................................................... 2 1.1 Cilj rada .............................................................................................................. 3 2. MATERIJALI I METODE ...................................................................................... 3 2.1 Openito o izvedbi ........................................................................................... 3 2.2 Sonda za mjerenje elektrinog polja ........................................................................4 2.3 Jedinica visoke impedancije......................................................................................5 2.3.1. Openito................................................................................................... 5 2.3.2. FE Tranzistori ......................................................................................... 5 2.3.3. Pojaalo LMC6062 ................................................................................. 6 2.3.4. Sklopovlje jedinice visoke impedancije .................................................. 6 2.4 Referentni signal ..................................................................................................... 7 2.4.1. Procesiranje referentnog signala ............................................................ 7 2.5. Sustav za pozicioniranje sonde .............................................................................. 8 2.5.1. Dvodimenzionalni translator .................................................................. 8 2.5.2. Kontrola koranih motora ....................................................................... 9 2.5.3. Matina ploa sustava ............................................................................. 9 2.5.3.1. Openito ................................................................................. 10 2.5.3.2. Operativni sustav .....................................................................11 2.6. Prikupljanje podataka...11 2.7. Kalibracija ureaja i mjerenje gubitaka naboja11 2.8. Postupak pripreme probnog uzorka..12 2.9. Mjerenje..12 2.10. Obrada podataka.....12 3. Rezultati i rasprava.13 4. Zakljuci.15 5. Popis literature....15 6. ivotopis.15 Zahvale...15 1.

Saetak
U radu se opisuje raunalno upravljan analizator povrinske gustoe naboja za mjerenje jednoslojnog povrinskog naboja sa srednjom rezolucijom na dielektrikim povrinama. Ureaj se zasniva na poluvodikom FET elektrometru s elektrostatskim mlinom i optiki generiranim referentnim signalom to omoguava precizno fazno zakljuano mjerenje. Skeniranje uzorka i kontrola izvedena je dvodimenzionalnim raunalno upravljanim translatorom. Rad ureaja demonstriran je kroz mjerenje raspodjele povrinskog naboja na plastinom ravnalu protrljanom pamunom krpom.

Abstract
We present a computer numerically controlled surface charge density analyser for measuring mono layer surface charges in medium resolution on dielectric surfaces. The device is based on a solid state FET electrometer coupled with an optically referenced electrostatic mill enabling accurate phase locked measurement. The scanning and control are obtained with a two dimensional computer controlled discrete step translator capable of delivering up to 20 steps per second. The device was demonstrated in a measurement of the surface charge on a plastic ruler rubbed with a cotton cloth.

1. Uvod

Mnogi predmeti oko nas pod odreenim okolnostima postaju elektrostatski nabijeni. Ve je grki filozof Tales iz Mileta otprilike 600 godina pr.kr. otkrio da komad jantara protrljan vunenom krpom privlai kosu. Isto tako grci su tokrili da ako predmet dovoljno protrljaju moe doi go izboja u obliku isktre. Dvije tisue godina kasnije 1729. znanstvenik Stephen Gray na temelju istraivanja o prijenosu naboja materijale dijeli na vodie i izolatore.Neto kasnije C.F. du Fay odreuje da se naboj pojavljuje u dva oblika koji se meusobno ponitavaju.Du Fay je naboje nazvao staklasti i smolasti zbog materijala na kojima se pojavljuju prilikom trljanja vunenom krpom. Krajem osamnaestog stoljea B. Franklin i W.Watson vrste naboja nazivaju pozitivni i negativni. Ekektrometar instrument za mjerenje elektrinog naboja pojavljuje se tek krajem 19.st. Izumom elektrometra poinje doba kvantitativnog mjerenja elektrinog

naboja. Prvi elektrometri ili elektroskopi bili su jednostavni i koristili su dva zlatna listia koja bi se pod djelovanjem naboja razdvojila. U moderno vrijeme elektrometri su vrlo osjetljivi elektroniki voltmetri ija je ulazna impedancija toliko velika da struju na ulazu moemo zanemariti za praktine primjene. Danas su uz mnoge izvedbe za mjerenje naboja najuestaliji : Elektrometar s vibrirajuim perom, Ventilni elektrometar, Poluvodiki (Solid.State) elektrometar.

1.1 Cilj rada


Kada plastino ravnalo protrljamo pamunom krpom znamo da se ono nejednoliko nabije. Cilj ovog rada je koristei znanja iz elektronike, robotike i prije svega fizike konstruirati i izraditi ureaj za automatsku analizu povrinske gustoe naboja na plastinom ravnalu. Analiza gustoe naboja ukljuuje odreivanje prosjene povrinske gustoe naboja ravnala i raspodjele tj. mape naboja na ravnalu.

2. Materijali i metode

U ovom dijelu biti e do u detelje opisani materijali koriteni za izradu ureaja i postupci mjerenja odnosno kalibracije ureaja.

2.1. Openito o izvedbi


Na ureaj za analizu povrinske gustoe naboja temelji se na poluvodikom elektrometru iji je glavni dio pojaalo LMC6062 u jedinici visoke impedancije. Konstrukcijski ureaj nije jednostavan i sastoji se od vie zasebnih sklopova povezanih u jedan sustav (sl.1). Prva jedinica sustava je sonda za mjerenje elektrinog polja, drugi dio sustava ine jedinice za procesiranje mjerenog i referentnog signala. Trei dio sustava ini Lock-in pojaalo, a linija signala zavrava A/D pretvornikom i osobnim raunalom. Osobnim raunalom poinje linija upravljanja pozicioniranjem sonde. Tu liniju nakon raunala ine matina ploa translatora i jedinica za upravljanje koranim motorima. Zaseban strojarski dio sustava je X-Y translator koji postavlja sondu u zadani poloaj. Rad cijelog sustava potpuno je automatski, a

nadgledanje i sve potrebne korekcije vre se preko korisnikog suelja na osobnom raunalu.

Sl.1

2.2 Sonda za mjerenje elektrinog polja

Sonda za mjerenje elektrinog polja jedan je od najvanijih djelova sustava. Sastavljena je od nekoliko dijelova nunih za rad sustava. Senzorska ploa izraena je od bakra krunog oblika radijusa 1.5mm. Vrlo je vano da radijus senzorske ploice bude im manji jer o njemu ovisi povrinska rezolucija mjerenja. Signal sa senzorske ploice prema jedinici visoke impedancije obvezno odlazi kroz koaksijalni kabel kako bi se minimalizirali vanjski utjecaji na signal. Drugi senzor koji se nalazi na sondi je fotodioda BPW34. Senzorska ploica i foto dioda prekrivene su rotirajuim zaslonom (sl.3.) izraenim od papira

presvuenog tankim slojem grafita kako bi bio lagan i vodljiv. radijusa


Sl.2.

15mm s tri jednako udaljena otvora

(Chopperom). Zaslon okrece minijaturni DC motor stalnom kutnom brzinom.Kada se zaslon okree otvori stalno prelaze preko fotodiode i senzorske ploice. Ti prelasci uzrokuju izmjenine signale na fotodiodi i senzorskoj ploici. Senzorska ploica, foto dioda i zaslon s motorom smjeteni su na elinu plou (sl.2.) dimenzija 80x

Sl.3.

80 x 2. Sonda je vijcima privrena na pominu glavu X-Y translatora kako bi se mogla pomicati preko uzorka u zadanim koracima.

2.4. Jedinica visoke impedancije

2.4.1. Openito
Jedinica visoke impedancije kljuna je za rad naeg ureaja. Jedinica visoke impedancije pravi razliku izmeu klasinih voltmetara i poluvodikih elektrometara. Naa jedinica kao i veina njih sastoji se od FET operacionog pojaala s visokom impedancijom ulaza spojenim u sklopu slijedila signala (pojaanje neinvertirajueg pojaala je 1). Radi jednostavnosti i dostupnosti na tritu u izvedbi je koriteno National Semiconductors operaciono pojaalo LMC6062.

2.4.2. FE tranzistori

Tranzistori s efektom poljaili FET ovi su tranzistori kod kojih se protokom struje upravlja vanjskim poljem. Budui da je za njihov rad potrebna samo jedna vrsta naboja nazvani su unipolarni tranzistori. Na sl. 4. Prikazana je naelna shema rada FET- a koji se zasniva na promjeni poprenog presjeka vodljivog dijela poluvodikog materijala.

Promatrajmo P Fet. Osnovni dio strukture tj. kanal izraen je od N tipa poluvodia, a popreni izvodi nazivaju se uvod (Source) i odvod (Drain). Na jednoj bonoj stranici nalazi se sloj P-poluvodia , tako da se na granici uspostavlja PNprijelaz. Taj sloj naziva se zasunom
Sl.4.

(Gate) i na jega se spaja upravljaka elektroda strukture. Unutar PN

prijelaza nastaje podruje prostornog naboja (osiromaeni sloj) u kojemu praktino

nema nositelja naboja. Poveanjem zapornog napona na zasunu irina PN prijelaza se poveava. Primjeni li se negativni napon na zasun tranzistora, podruje prostornog naboja se iri u dubinu kanala to smanjujen popreni presjek dijela u kojem se nalaze slobodni nositelji naboja. Na taj nain prmjenom napona na zasunu upravljamo strujom izmeu uvoda i odvoda. U naem ureaju na zasun je prikljuena senzorska ploica dakle struja izmeu uvoda i odvoda ovisi o elektrinom polju u kojem se nalazi senzorska ploica.

2.4.3.Pojaalo LMC 6062


S obzirom da je koristei samo FE - tranzistor teko postii pouzdane rezultate zbog problema s vanjiskim utjecajima i nestabilnostima cijelog skolpa u jedinici visoke impedancije koriteno je operaciono pojaalo LMC 6062 proizvoaa National Semiconductors. Ovaj integrirani krug posjeduje vrlo visoku impedanciju ulazu upravo zbog koritenja opisanog FET ulaznog stupnja. Impedancija ulaza pojaala iznosila je 12 1012 ohma, a napajanje je simetrino +12V,-12V. Radna struja pojaala je vrlo mala to pogoduje radu na baterije.

2.4.4.Sklopovlje jedinice visoke impedancije


Za postizanje vrlo visoke impedancije ulaza vane za rad elektrometra koriteno je pojaalo prikazano na sl.5. Kao to se vidi iz elektrine sheme sklopa, pojaalo je spojeno u obliku neinvertirajueg

pojaala s faktorom pojaanja jedan koje se jo naziva slijedilo signala.

Kondenzator C i otpornik R ine propusnik niskih frekvencija kako bi se izbjegao visoko frekvencijski um sa senzorske ploice. Pojaalo radi u spoju
Sl.5.

slijedila signal

kako bi se izbjegle

potencijalne distorzije kod pojaavanja i smetnje zbog malih oscilacija napajanja. Cijeli sklop zalemljen je na tiskanu ploicu Sl.6. Ploica

Sl.6. 7

Sl.7.

nikako ne moe biti zamjenjena univerzalnom ili eksperimentalnom ploicom zato jer cijeli sklop motra biti zatvoren u uzemljeno kuite Sl. 7. kako bi bio izoliran od vanjskih elekrinih polja konektori za kablove prema sondi i prema lock-in ureaju moraju biti BNC kako bi se izbjegle smetnje.

2.5. Referentni signal

Izvor referentnog signala je foto dioda BPW 34. Na izvodima fotodiode kada ju osvijetlimo pojavljuje se napon koji je proporcionalan intenzitetu svijetla na fotodiodi. Kako rotirajui zaslon stalno prelazi preko fotodiode signal na njoj je izmjenian I njegova frekvencija ovisi jedino o brzini okretanja zaslona. Frekvencije referentnog I mjernog signala su jednake jer se nalaze pod istim zaslonom. Koristei tu injenicu moemo izvesti fazno zakljuavanje upotrebom Lock-in pojaala. Fazno

zakljuavanje omoguuje nam vrlo precizno i stabilno mjerenje.

2.5.1 Procesiranje referentnog signala

Sklopovlje za procesiranje referentnog signala je jednostavno i sastoji se od neinvertirajueg pojaala i propusnika visokih frekvencija koji izolira istosmjerni prednapon elektrine (offset). sheme Iz sklopa

Sl.8. 8 Sl.9.

vidimo da se radi o jednostavnom pojaalu s promjenjivim faktorom pojaanja koje koristi jednostavno operaciono pojaalo LM741. Kondenzator C1 i otpornik R1 ine propusnik visokih frekvencija koji izolira istosmjerni offset s fotodiode. Cijeli sklop zalemljen je na univerzalnoj tiskanoj ploici (Sl.9.) to je potpuno opravdano jer su signali s kojima se radi relativno visoki pa smetnje nastale neuzemljenim kuitem i univerzalnom ploicom moemo zanemariti. Konektori prema sondi i Lock-in sustavu ne moraju nuno biti BNC.

2.6. Sustav za pozicioniranje sonde

Sustav za pozicioniranje ini dvodimenzoinalni translator za pomicanje sonde preko povrine uzorka s potrebnim elektronikim sklopovljem koje omoguava numeriko upravljanje raunalom tj. automatski rad sustava. Glavni dio sklopovlja za upravljanje je matina ploa translatora koja RS-232 vezom dvosmjerno komunicira s raunalom i povezuje osobno raunalo tj. korisnika s mjerenjem. Koranim motorima translatora upravljaju Allegrovi paralelni kontroleri prema uputstvu matine ploe.

2.6.1 Dvodimenzionalni translator

Na sl. 10. Jasno se vidi strojarska konstrukcija translatora. Izraen je od djelova odbaenih pisaa. Sonda se pomie preko uzorka u dva smjera x (na slici okomito) i y (na slici horizontalno). Duljina x pomaka iznosi 30cm dok y os iznosi 25 cm. Glavu translatora unipolarni pomiu korani

motori s korakom od 1.8 stupnjeva to omoguava minimalni pomak glave od 0.2 mm u punom koraku ili 0.1 u

polukoraku. Oba motora rade s 24V napajanjem .

Sonda je na glavu translatora privrena vijcima zalivenim epoksidnom smolom kako bi se izbjeglo potencijalno odvijanje zbog vibracija nastalih kod brzog skeniranja uzorka. Maksimalna brzina kontroliranog pomicanja glave iznosi 50 mm/s.

2.6.2.

Kontrola koranih motora


paralelni kontroler unipolarnih

Korani motori kontrolirani su Allegrovim kontrolerima UCN5804. UCN 5804 je

koranih motora male snage. Ovaj integrirani krug odabrali smo zbog njegove i vrlo vrlo praktine dobrih

konstrukcije

dinamikih karakteristika. Kontroler je smjeten u 16 pinsko kuite i podjeljen je na dva dijela izvodi od 1 do 8 slue za spajanje koranog
Sl.10.

motora kako je prikazano na sl.11.

dok su izvodi od 9 do 16 namijenjeni za upravljanje kontrolerom. Oni se spajaju na I/O izvode mikrokontrolera. Logika stanja izvoda 14, 11, 10 odreuju nain rada motora na slijedei nain izvod 14 odreuje smjer okretanja vratila motora, promjena logikog stanja izvoda 11 uzrokuje pomicanje vratila za jedan korak, a izvod 10 odreuje nain pomicanja puni korak-polukorak. Logika integriranog kruga se napaja kroz izvode 15, 12 i 13. Sklop kontrolera zalemljen je na tiskanoj ploici Sl.11. koja se spaja na glavnu I/O sabirnicu matine ploe sustava. Nacrt tiskane ploice prikazan je na sl.12. .

Sl.12 .

Sl.11.

10

2.6.3.Matina ploa sustava 2.6.3.1. Openito


Matina ploa sloen je elektroniki sklop koji upravlj sustavom za pozicioniranje sonde prema uputstvima glavnog

raunala ( PC ). Ona je malo raunalo za sebe (Sl.12.). Ploa podrava dva Atmelova mikrokontrolera iz porodice 8051 ( AT89C4051) s kristalnim oscilatorima frekvencije 12 Mhz. Mikrokontroleri koriste napajanje +5V pa se na ploi nalazi stabilizator napona MC7805. Komunikacija izmeu matine ploe i Glavnog raunala odvija se RS-232 protokolom. Za tu svrhu na ploi se nalazi Maksimov MAX232. Svim I/O izvodima mikrokontrolera pristupa se preko glavne
Sl.12.

I/O sabirnice koju ini jedna 30 pinska kontaktna letvica. Sve periferije (kontroleri koranih motora) spajaju se kontaktnim letvicama direktno na sabirnicu. Ovaj nain spajanja periferija omoguava daljni razvoj sustava. Komponente su zalemljene na tiskanu ploicu sl.13.

2.6.3.2. Operativni sustav

Operativni sustav je relativno jednostavan raunalni program iji je kod napisan u Basic kompajleru prilagoenom za procerore porodice 8051 Bascom 8051. Program je osmiljen da na temelju komandi koje raunalo poalje RS-232 vezom izvri odreenu radnju. Opis komandi i pripadajuih radnni nalazi se u tablici 1.

Naredba (Character) S X Y R

Pripadajua radnja Inicijalizacijska naredba Pomicanje glave u X smjeru za 1mm Pomicanje glave u Y smjeru za 1mm Povratak na poetak - inicijalizacija

11

Promotrimo komunikaciju izmeu PC-a i matine ploe na primjeru naredbe X : Prvo varijabla koja predstavlja vrijednost ulaza RS-232 komunikacije na mikrokontroleru poprima vrijednost X. Operativni sustav prepoznaje da je to naredba za pomicanje glave u smjeru X i prelazi u potprogram za kontrolu koranih motora. Dalje potprogram vrijednost X prepoznaje kao naredbu pomicanja glave za 5 koraka. Izvrava se konana programska petlja koja pet puta promjeni logiko stanje izvoda mikrokontrolera spojenom na ulaz 11. kontrolera UCN 5804. Vratilo koranog

motora pomie se za 5 koraka tj. glava translatora se pomie 1mm u x smjeru. Ostale naredbe raunala odvijaju se jednako osim to se aktiviraju razliiti potprogrami (pomak u Y smjeru, povratak na poetak ). Inicijalizacijska naredba je naredba kojom glavno raunalo provjerava je li sustav za pozicioniranje sonde (matina ploa ) prikljuen i spreman za rad i odvija se na slijedei nain : Kada se matina ploa spoji na napajanje ona automatski preko RS-232 komunikacije emitira vrijednost S. Kada program glavnog raunala primi tu informaciju on natrag poalje vrijednost S. Tada operativni sustav prepoznaje da je ploa spojena na raunalo i prelazi u stanje sluanja operativnih naredbi (X,Y,R)

2.4. Prikupljanje podataka.


S obzirom na brzinu pomicanja sonde i koliinu mjerenja mjereni podaci (napon s jedinice visoke impedancije) prikupljani su automatski 12-bitnim maksimovim A/D pretvornikom MAX 1240 preko LPT porta raunala. 12-bitna preciznost bila je sasvim dovoljna za nae mjerenje. Na raunalu je cijelim sustavima prikupljanja podataka i pozicioniranja sonde upravljao program za tu svrhu napisan u Pascalu.

2.5. Kalibracija ureaja i mjerenje gubitaka naboja


Kada je ureaj sastavljen potrebno ga je kalibrirati kako bismo znali u kakvoj je vezi na signal s nabojem uzorka. Tu kalibraciju najlake je izvesti postavljanjem ploe poznatog naboja ispod sonde za mjerenje. Kao ploa poznatog naboja koritena je metalna ploa prikljuena na istosmjerni visokonaponski izvor. Napon na ploi poveavan je u rasponu od 1500 do 3000 volti. Gubitak naboja za vrijeme mjerenja odreivan je mjerenjem elektrinog polja na jednom mjestu iznad uzorka u vremenu.

12

2.6. Postupak pripreme probnog uzorka


Prije mjerenja probni uzorak tj. plastino ravnalo mora biti oieno od praine i odmaeno etanolom kako bi se sprijeilo gubljenje naboja s uzorka za vrijeme mjerenja. Nakon toga ravnalo treba lokalizirano protrljati pamunom krpom i postaviti na keramike nosae kako bi bilo izolirano od podloge.

2.7. Mjerenje
Mjerenje je vreno skeniranjem ravnala dimenzija 35 x 150 mm to odgovara 5250 mjerenih toaka. Skeniranje je izvedeno brzinom od 20 toaka po sekundi to je maksimalna brzina skeniranja odreena strojarskom konstrukcijom

dvodimenzionalnog translatora.

2.8. Obrada podataka


Nakon mjerenja mapa okomite komponente elektrinog polja za dva trljanja ravnala, iz polja nam je ostalo izraunati stvarni naboj na ravnalu. To je prilino netrivijalna zadaa s obzirom na injenicu da je udaljenost sonde od ravnala (uglavnom 5 mm) vea od tipine linearne skale nehomogenosti polja (koja je oko 1 mm, kako gdje) to znai da je rezultantno polje na poloaju sonde kombinacija polja s prilino irokog podruja razliitih gustoa naboja. To ukupno polje lako je pronai ako podijelimo ravnalo na male kvadratie na kojima smo gustou uprosjeili; stranice tih kvadratia neka budu jednake razmaku izmeu koraka sonde, a njihov broj jednak ukupnom broju koraka MN, gdje su N i M broj uzdunih odnosno poprenih koraka, respektivno. Polje koje daje jedan kvadrati na poloaju sonde e biti
E i ( xs , y s ) = 1

i xy
2

4 0 rs ri

gdje je 0 permitivnost vakuuma, i gustoa naboja na i tom kvadratiu, x i y duljine stranica kvadratia (u naem sluaju jednake, iznosa duljine koraka), rs
radiusvektor sonde, ri radiusvektor promatranog i tog kvadratia i r jedinini vektor

u smjeru vektora koji spaja sondu u i ti kvadrati. To je polje lako izvesti iz osnovne

13

Coulombove relacije za polje naboja. Okomita komponenta slijedi nakon neto geometrijskih razmatranja:
Eiz = 1 4 0

i hxy

[(x

xi ) + ( y s y i ) + h 2
2 2

3 2

gdje je xs uzduna koordinata sonde, xi uzduna koordinata promatranog kvadratia, ys poprena koordinata sonde, yi poprena koordinata kvadratia i h udaljenost sonde od ravnala. Ukupno polje za koordinate sonde xs i ys dobivamo sumiranjem polja svih nabijenih kvadratia:
E z (x s , y s ) = h 4 0
MN

i =1

i xy

[(x

xi ) + ( y s y i ) + h 2
2 2

3 2

Meutim, to polje je upravo ono to mi mjerimo, za sve koordinate xs i ys! Vidimo dakle da smo zapravo dobili sustav jednadbi od NM nepoznanica za gustoe naboja

i, s rezolucijom jednakom rezoluciji kretanja sonde, koja je u naem mjerenju bila


prilino dobrih 1 mm. Sad je jasno i zato smo uzeli da je duljina stranice kvadratia jednaka duljini koraka; to znai da je broj koraka i kvadratia jednak, pa je na sustav rjeiv za sve nepoznate gustoe. S obzirom da je sustav linearan relativno ga je jednostavno rijeiti pomou njegove matrice
12 11 22 21 A= M M ( NM )1 ( NM )2
L L O

L ( NM )( NM ) M

1( NM ) 1( NM )

ije koeficijente oitavamo iz jednadbi (2). Sustav je najlake rijeiti triangulacijom matrice (3) i oitavanjem rjeenja, to je poznato kao Gaussov algoritam. Naravno, rjeavanju smo pristupili pomou raunala zbog vrlo velikog broja koraka (cca. 5000, to znai da matrica sustava ima dvadesetak milijuna lanova); program je pisan u Turbo Pascalu 7.0. Sustav rjeenja eksplicitno daje gustoe naboja na svim nabijenim kvadratiima, dakle efektivno diskretnu ovisnost povrinske gustoe naboja o poloaju, to je bio i cilj naeg rada.

3.

Rezultati i rasprava

Sl. 16. Prikazuje graf ovisnost mjerenog signala o razlici potencijala povrine referentne ploe i zemlje . Graf je pravac iz ega moemo zakljuiti da je ovisnost

14

linearna to nam olakava preraunavanje mjerenog signala u stvarne vrijednosti. Udaljenost izmeu referentne ploe ploe i sonde za vrijeme mjerenja bila je konstantna i iznosila je 6 mm. Slika 17. prikazuje ovisnost naboja uzorka o vremenu

Sl.17.

Sl.16.

za dva razliita sluaja. Crvena linija prikazuje pad povrinske gustoe naboja vremenu bez prethodnog odmaivanja uzorka dok uta linija prikazuje ponaanje s odmaenim uzorkom. Iz mjerenja slijedi da je pad povrinske gustoe naboja na ravnalu znatno manji kada se uzorak odmasti. Kod odmaenog uzorka pad naboja za vrijeme skeniranja je oko 5% to je za nae uvjete dovoljno precizno. Gubitak naboja mogao bi se smanjiti kada bi se uzorak nalazio u visokom vakuumu, ali to nije izraeno zbog komplikacija s vakuumskom teknologijom. Slika 18. Prikazuje konanu mapu povrinske gustoe naboja na plastinom ravnalu. Veliine su radi jednostavnosti prikazane bojom (tamno plavo prikazuje podruja s gustoom naboja blizu nule). Dva crvena podruja prikazuju mjesta s najveom gustoom naboja tj. mjesta gdje je ravnalo protrljano krpom.

15

4.Zakljuci
Izraen je ureaj za automatsku analizu nevodljive nabijene povrine. Kalibracijskim mjerenjima potvreno je da signal koji mjerimo ovisi o naboju. Mjerenjem gubljenja naboja u vremenu otkriveno je da odmaivanje uzorka i izolacija od podloge uvelike poveava precisnost mjerenja. Rad ureaja demonstriran je na izradi mape
Sl. 18. povrinske gustoe naboja na plastinom ravnalu protrljanom pamunom krpom.

Primjena ovog ureaja je vrlo iroka. Kao takav moe se primjenivati za analizu povrinske gustoe naboja u industriji poluvodia, za mjerenje gustoe naboja kod elektrostatskog nanoenja raznih boja i metala na odreenu nevodljivu povrinu. Isto tako kada bismo neku nevodljivu povrinu nabili tako da podruja visoke povrinske gustoe naboja ine odreene znakove ovim ureajem mogli bismo te znakove proitati i tako ureaj koristiti za prijenos informacija.

5. Popis literature
Brodi, Tomislav Elektroniki elementi i osnovni sklopovi kolska knjiga 1995. Dunlap, R.A. Experimental Physics Oxford univesity press 1988. Mitrovi, Mikleln Programiranje mikrokontrolera jezikom BASCOM 2002. en.wikipedia.org

6. ivotopis
Roen sam 18. sijenja 1989. u Zagrebu. Zavrio sam O Jabukovac-Zagreb. Danas pohaam V. Gimnaziju u Zagrebu. Sudjelovao sam na raznim natjecanjima iz elektrotehnike, inovacija i fizike meu kojima se istiu Arhimed 2003 Moscow, IYPT 2004 Australia, IYPT 2005 Switzerland, IYPT 2006 Slovakia. U slobodno vrijeme bavim se alpinizmom i speleologijom.

7. Zahvale
Zahvaljujem mentoru Dariu Miiu i dr.sc.eljku Marohniu bez ije pomoi ovo istraivanje ne bi bilo mogue. Isto tako zahvaljujem svojim kolegama iz IYPT radne grupe: Joku Jeliiu, Milanu Markoviu, Damjanu Pelcu i Ivanu Sudiu te svima koji su mi pribliili natjecanje Vip Eureka i potakli uobliavanje ovoga rada.

16

17