You are on page 1of 98

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE

SVETI FILIP I JAKOV

ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE ZADAR, ožujak 2002.

Prostorni plan uređenja općine Sv. Filip i Jakov

OBRAZLOŽENJE

Zadarska županija – Zavod za prostorno uređenje

str.

2

Prostorni plan uređenja općine Sv. Filip i Jakov

OBRAZLOŽENJE

I. OBRAZLOŽENJE
1. POLAZIŠTA ........................................................................................................................... 4 1.1. Položaj, značaj i posebnosti područja Općine u odnosu na prostor i sustave Županije i Države................................................................................................ 4 2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA............................................................... 18 2.1. Ciljevi prostornog razvoja županijskog značaja .............................................................. 18 2.2. Ciljevi prostornog razvoja općinskog značaja................................................................. 20 2.3. Ciljevi prostornog uređenja naselja na području Općine ................................................. 22 3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA ..................................................................................... 25 3.1. Prikaz prostornog razvoja na području Općine u odnosu na prostornu i gospodarsku strukturu Županije.................................................................................... 25 3.2. Organizacija prostora i osnovna namjena i korištenje površina....................................... 26 3.3. Prikaz gospodarskih i društvenih djelatnosti................................................................... 31 3.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora ................................................................... 32 3.5. Razvoj infrastrukturnih sustava...................................................................................... 38 3.6. Postupanje s otpadom................................................................................................... 43 3.7. Sprečavanje nepovoljna utjecaja na okoliš..................................................................... 44 II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE 0. OPĆE ODREDBE ................................................................................................................ 45 1. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENA POVRŠINA NA PODRUČJU OPĆINE SV. FILIP I JAKOV. 46

2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA................................................................................... 47 2.1. Građevine od važnosti za Državu i Županiju .................................................................. 47 2.2. Građevinska područja naselja........................................................................................ 47 2.3. Izgrađene strukture van naselja..................................................................................... 64 2.4. Izgradnja i uređenje prostora/površina izvan građevinskih područja ............................... 72 3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI...................................................... 76 Naselja obalnog pojasa – Sv. Filip i Jakov, Sv. Petar i Turanj ............................................... 77 Naselja zaobalja – Donje Raštane, Gornje Raštane i Sikovo ................................................ 78 4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI ........................................................... 80 5. UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA ....................................................................... 83 6. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA.................................................................................... 89 7. POSTUPANJE S OTPADOM ............................................................................................... 90 8. MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNIH UTJECAJA NA OKOLIŠ .......................................... 91 9. MJERE PROVEDBE PLANA................................................................................................ 95 9.1. Obveza izrade prostornih planova ................................................................................. 95 9.2. Primjena posebnih razvojnih i drugih mjera................................................................... 98 9.3. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni............................ 98

Zadarska županija – Zavod za prostorno uređenje

str.

3

Okružena je područjem grada Biograda na Moru s JI strane. na SI područjem općine Polača.Ancona. POLAZIŠTA 1. otoci su nenaseljeni (prema kategorizaciji otočkih skupina Prostornog plana Zadarske županije (PPZŽ)). za razliku od zaobalja i otoka koji su rijetko naseljeni. 6. Područje Općine obuhvaća dvije prirodno-geografske cjeline: kopneni i u manjem dijelu otočni dio koje se s prostorno–razvojnog aspekta diferenciraju u tri cjeline: obala. te ima i državnu granicu prema Bosni i Hercegovini i međunarodnu granicu na moru dugu preko 80 km. ali posebice. na SZ područjem općine Sukošan. kao jedan od važnih smjerova i najkraće veze srednje Europe preko Zagreba i Zadra prema Italiji južno od Rima. na kojoj živi 4. Kroz ovu županiju prolazi trasa Jadranske autoceste. Ovu činjenicu posebice afirmira jak prometni pravac Zadar . 3. Zadarska urbana regija (kopneni dio) II. OBRAZLOŽENJE 1.599 stanovnika (prema popisu pučanstva iz 1991. Zadarskoj urbanoj regiji pripada 6 naselja: Donje Raštane Gornje Raštane Sikovo Sveti Filip i Jakov Sveti Petar Turanj Zadarsko-biogradskim otocima pripada 1 naselje na 1 naseljenom otoku: Babac .Rok . te Sikovo) u zadarsku urbanu regiju.1. kao i željeznički pravci u smjeru sjever-jug. koja će u budućnosti biti sastavni dio međunarodno kategoriziranog Jonskog prometnog pravca. Zadarska županija po svom zemljopisnom položaju zauzima ključno mjesto u državi. ta naselja su ipak tipična ravnokotarska naselja. godine). kako u cestovnom tako i željezničkom prometu. 1. Zadarsko-biogradski otoci (otočni dio) I. Sukladno postavkama Prostornog plana Zadarske županije. Filip i Jakov prostire se unutar dvije veće fizionomske cjeline i to: I. Iako Prostorni plan Zadarske županije (PPZŽ) svrstava zaobalna naselja (Donje i Gornje Raštane. 5. Smještena je na 44° sjeverne geografske širine i 15° istočne geografske dužine. Zadarska županija kao dio šire regije županija jadranske Hrvatske ima specifičan status u povezivanju sjevera . međunarodni trajektni pravac Zadar .Maslenički most . značaj i posebnosti područja Općine u odnosu na prostor i sustave Županije i Države Zadarska županija je vrlo složena prostorna struktura s izrazitim posebnostima i raznolikostima u gotovo svim područjima od demografskog do gospodarskog. turizmu i poljoprivredi. II. Razvojna struktura Općine je tipična za gotovo sve morsko orijentirane općine – visoka koncentracija naseljenosti i djelatnosti na obali. Gustoća naseljenosti iznosi 97 stanovnika po km². 2.tunel Sv. s južne strane je more Pašmanskog kanala.Zagreb. Općina je smještena u JI dijelu Zadarske županije.3 km². područje Općine Sv. Zadarska županija – Zavod za prostorno uređenje str.na istoimenom otoku Otok Frmić (nenaseljen) Otok Planac (nenaseljen). Filip i Jakov OBRAZLOŽENJE I. Ličko-senjskom i Šibensko-kninskom.i juga ove regije. otoci i zaobalje. 4 . 3. 2. gdje u prometnom pogledu zauzima centralno mjesto u povezivanju sjeverne i južne Hrvatske. Položaj. Županija graniči s dvije susjedne županije. na S područjem grada Benkovca. Glede pomorskih pravaca treba istaknuti dužjadranski obalni pravac. Općina Sveti Filip i Jakov (u daljnjem tekstu Općina). Zadarsko područje zajedno sa Splitom i Šibenikom ulazi u glavne okosnice razvoja Južne Hrvatske čiji se razvitak temelji prvenstveno na industriji. a u slučaju ove općine. Općina obuhvaća površinu od 47. nedovoljno valoriziran.Prostorni plan uređenja općine Sv. 1. gravitira prema gradovima Zadar i Biograd na Moru. 4.

32% teritorija Županije. mjestu među općinama i gradovima Županije.122 1. privredno i kulturno središte Općine.29 4. Filip i Jakov Sv.gradovi Biograd na Moru i Zadar. Filip i Jakov ima prirodne potencijale koji pružaju mogućnosti za daljnji razvoj. Filip i Jakov je administrativno. Filip i Jakov duljina obale (km) 1. istoimeno naselje Sv.69 10. G. Turanj Površina km2 3. Raštane 3.643. Sikovo 4. STANOVIMA I DOMAĆINSTVIMA.63 0.02 5. Raštane 2.1. Petar 6.93 11.939 114 116 109 775 255 570 % 100. Općina se nalazi na 10.95 Gustoća naseljenosti stan/km2 59 97 110 88 39 150 34 245 100. ukupno 6 naselja.614 2.97 7. U hijerarhiji i sustavu naselja prema PPZŽ-u.125 527 503 477 1451 241 926 STANOVNICI Popis 1981 % Popis 1991 broj % 100.26 1.152 4.1 4.72 23.0 0. Općina zauzima 9.17 65. 5 . Filip i Jakov.153 127 127 99 425 79 296 % 100.91 16. Filip i Jakov ima ulogu općinskog središta. a u njoj živi 2. za razliku od ostalih obalnih i otočnih područja Zadarske županije.66 12.Prostorni plan uređenja općine Sv. Osnovni podaci o stanju u prostoru Naselja i stanovništvo Općini Sv.26 30.91 5. je najveće urbano središte i najbrojnije naselje u Općini. Sveti Petar i Turanj (s naseljem Babac). Prema broju stanovnika.819 1. kome gravitiraju okolna naselja.00 1. Općina obuhvaća 1.0 2.599 537 591 497 1645 267 1062 Zadarska županija – Zavod za prostorno uređenje str. Filip i Jakov na kopnu i otocima vidljiva je iz sljedećih podataka: Prostorna zona Kopno: Sv.87 6. Sv. One se zasnivaju na povoljnim zemljopisnim i geoprometnim obilježjima prostora: • maritimna eksponiranost • plodna kontaktna zona s Ravnim kotarima • zalihe vode u neposrednoj blizini • mediteranska klima • prometna povezanost Jadranskom turističkom magistralom (JTC) u pravcu SZ-JI.96 % ukupne duljine 11. Sv. D.0 214. Općina Sv.1% stanovnika Županije.01 34. TABLICA 1: PODACI O POVRŠINI.05 4. Filip i Jakov 5.33 % 100. Filip i Jakov OBRAZLOŽENJE Dužina pripadajuće morske obale Općine Sv.3 broj 197. mjestu među općinama i gradovima Županije.30 1. mjesto među općinama i gradovima Županije.53 6. Sv. Filip i Jakov 1.3 DOMAĆINSTVA Popis 1981 broj 49. Središte Općine.85 100 S obzirom na pripadajuću dužinu obale otoka i kopna iz navedenih podataka očigledno je da je obala nerazvedena.21 Popis 1991 broj 59.361 939 107 88 87 344 63 250 % 100.21 3. Sv. STANOVNICIMA. nalazi se na 21. Filip i Jakov pripadaju sljedeća naselja: Donje i Gornje Raštane. Dakle. a prema veličini teritorija kojeg obuhvaća.1.0 1. Sikovo.15 27. Po gustoći naseljenosti. Gradova nema.33 47. Sv. TE GUSTOĆA NASELJENOSTI U ODNOSU NA ŽUPANIJU JEDINICA LOKALNE SAMOUPRAVE Županija ukup. Sveti Filip i Jakov. Taj utjecaj je ograničen zbog utjecaja obljižnjih jačih i jakih razvojnih središta .0 2. 1.1 STANOVI Popis 1991 broj 84. Petar Turanj u k u p n o k o p no Otoci: Babac Frmić Planac ukupno otoci u k u p n o općina Sv.77 4.

Filip i Jakov prostire se unutar dvije veće fizionomske cjeline i to: I. Zadarska urbana regija: 1. Zadarska županija – Zavod za prostorno uređenje str. Filip i Jakov. Zbog specifičnosti prostora pojedninih mikro cjelina unutar granica Općine Sv. 6 . Petra. obalni pojas 2. Planom se detaljnije razrađuju manje prostorno-razvojne zone unutar PPZŽ-om utvrđenih fizionomskih cjelina i to na sljedeći način: I. Zadarsko-biogradski otoci: 3. Prirodne značajke prostora Reljef i geomorfološka osnova Prostor Općine spada u dio Dalmatinske obale gdje su se planinski lanci Dinarida udaljili od same obale.47 2974 64. Neznatna površina otpada na otoke i otočiće koji su definirani PPZŽ-om kao “nenaseljeni” otoci”. km 2 Stanovnici Popis 1991. 45.29 51.07 otoci nenaseljeni 48. 2. SI od Sv. Najveći vrhovi koji su pretežno udaljeni oko 1. 3. Filip i Jakov OBRAZLOŽENJE TABLICA 2: PODACI O POVRŠINI.33 100 62 87 67 97 * Naselje na Babcu je evidentirano u svojstvu naselja Turanj 1. Ovo je daleko najrazvijenija i urbano najopremljenija prostorno razvojna zona unutar područja Općine. Unutrašnjost ima ruralne karakteristike zaobalja. Turanj i Sv. što opet odudara od uobičajene dinamike reljefa Zadarske županije. Obalni pojas obuhvaća naselja koja se nižu uz samu morsku obalu od sjeverozapada prema jugoistoku.22 100 1507 4125 36. 45.67 114 129 Otočno čl. koja se naslanja na područje Općine Sv. općine % broj % 23. visine 154 m. Frmić i Planac. Dakle reljef je statičan. visine 138 m.1. Zaobalje je kontaktno područje između obalnog pojasa i prostrane zaravni Ravnih Kotara. ZADARSKA ŽUPANIJA Općina Sv.22 47. Rijetko gdje visine sežu preko 100 m nadmorske visine. nenaseljeni otoci 1. Zakona prostornom uređenju o * * * * * * * Kontinentalno granično Ostalo Općina ukupno - - - - - - - - 24. Obala je gospodarski najrazvijenije područje Općine sa svim karakteristikama rivijere. Zadarsko-biogradski otoci (otočni dio) Prostor Općine je uglavnom podijeljen na obalni i zaobalni dio. GOD.Prostorni plan uređenja općine Sv. STANOVNICIMA I GUSTOĆI NASELJENOSTI 1991. broj udio u povr. visine 156 m i Crni krug. Nenaseljeni otoci obuhvaćaju mali broj nenaseljenih otoka i otoćića. zaobalje II. broj % Gustoća naseljenosti (st/km 2) Popis 1981.2. Filip i Jakov. To su otoci Babac. Zadarska urbana regija (kopneni dio) II.53 100 1625 4599 35. pa je stoga pretežno uravnjen s mjestimično izdignutim terenima do nivoa brežuljaka. broj Popis 1991. Petar.4 km od obale su: Pećina. SZ od Turnja. Prostorno razvojne i resursne značajke Prostorno-razvojna struktura Sukladno postavkama Prostornog plana Zadarske županije područje Općine Sv. To su naselja: Sv. Zakona prostornom uređenju o U ODNOSU NA GEOGRAFSKA PODRUČJA Površina Popis 1981. Filip i Jakov. Filip i Jakov Obalno čl. Između njih je Gradina.78 2618 63.

7 . Zbog procesa mlađe evolucije reljefa u pleistocenu i postpleistocenu. p1 dro.p3 n. a udoline su laporne i pješčenjačke. p1 st1.du2. du1. st1. kredne ili tercijarne starosti. često mlađim naslagama prekrivene udoline. Koluvij Smeđe tlo na vapnencu i dolomitu Rendzina na trošini vapnenca Lesivirana na vapnencu i dolomitu Smeđe tlo na vapnencu i dolomitu Rendzina na trošini vapnenca Lesivirana na vapnencu i dolomitu Smeđe tlo na vapnencu Vapneno dolomitna crnica Antropogena Crnica vapnenačko dolomitna Rendzina. p1 61 55 12 54 53 Zadarska županija – Zavod za prostorno uređenje str. Izmjenjuju se karbonatna bila i flišne.Prostorni plan uređenja općine Sv. p2 broj 31 dominantna tla antropogena flišnih i krških sinklinala i koluvija crnica vapnenačko dolomitna crvenica plitka i srednje duboka hidromeliorirano aluvijalno (fluvisol) kamenjar Euterično smeđe na eruptivima i drugim bazama bogatim nanosima ostale jedinice tla Rendzina na flišu (laporu) Sirozem silikatno –karbonatan Močvarno –glejno Pseudoglej obronačni. Na krajnjem SI Općine veliki dio prostora pripada Vranskom polju koje je građeno od jezerskih sedimenata što upućuje na povremeno plavljenje Vranskog jezera u toku evolucije ovog prostora ili su čak vezani za doba pleistocena i postanak samog jezera. Filip i Jakov OBRAZLOŽENJE Ovim prostorom dominira mlađa morfološka evolucija u neogenu. v. Uglavnom su vapnenačka. no zbog poremećenosti sjevernodalmatinskih bora ima i slučajeva da su flišne zone izdignute. često su flišne zone proširene ili prekrivene značajnim zonama aluvijalnih ravni. a karbonatne spuštene. Već je naglašeno da bila rijetko prelaze 150 m visine. Pedološka osnova tla red i klasa pogodnosti P-3 podklasa pogodnosti sk2. du2. Lesivirano. p1 ka.st2. Rendzina N-2 N-2 P-2 N-2 N-2 st2. Iz navedenih obilježja terena jasno je da mineralnih sirovina nema. Ova izmjena antiklinala i sinklinala glavna je morfostrukturna značajka ovog područja i bitno se odražava na gospodarstvo i mogućnosti njegova razvoja. Kiselo smeđe. smeđe na vapnencu Crvenica Ranker euterični. eocenske starosti.dr2.

Bitno je naglasiti da su navedene biljne zajednice uglavnom autohtone.Prostorni plan uređenja općine Sv. 8 . Ipak na području Gornjeg Raštana nalazi se degradirana zajednica panjače hrasta medunca. Otoci i priobalje gdje je makija najzastupljenija. Ostale površine su prekrivene makijom. 53. Smeđa karbonatna tla na kvartarnim ilovinama zastupljena su oko naselja Sv. Filip i Jakov OBRAZLOŽENJE P-3 P-2 vt. Smeđe na vapnencu i dolomitu. Zavod za pedologiju Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. > 30% gline n = nagib terena > 15 i/ili 30% Raspored tala je sljedeći: • broj 54 zastupljen je na otoku Babcu. Hidrogeologija Prema navedenom petrominerološkom sastavu koji dominira u građi terena Općine. Zaobalje gdje dominiraju polja. voda koja se nađe na površini prodire u podzemlje te je na taj način onemogućeno stvaranje akumulacije na površini. Lesivirano. Dio Vranskog polja koje seže u administrativne granice Općine su mineralna močvarna tla. 2. koji mjestimično prelaze u krške pašnjake i gole kamenjare. Crvenica je zastupljena duž cijelog obalnog pojasa. 1996. neplanskim gospodarenjem danas se na ovim prostorima mogu naći razni degradirani stadiji makije. Frmiću i Plancu • brojevi 15. Biljni pokrov Uvjetovano podlogom i klimatskim obilježjima na području Općine. diferenciraju se dvije osnovne skupine: 1. Filipa i Jakova i Turnja. Međutim. Smeđe na vapnencu i dolomitu Izvor: Namjenska pedološka karta. a Zadarska županija – Zavod za prostorno uređenje str.godine Objašnjenje kratica N – 2: trajno nepogodna tla za obradu P – 3: ograničeno obradiva tla P – 2: umjereno ograničeno obradiva tla stjenovitost st1: > 50% stijena st2: < 50% stijena stupanj osjetljivosti prema kemijskim polutantima p1: slaba osjetljivost p2: umjerena osjetljivost p3: jaka osjetljivost skeletnost: sk1: > 50% skeleta sk2: < 50% skeleta dubina tla du1:<30 cm du2:<60 cm dreniranost dro = slaba dr2 = ekscesivna v = stagnirajuće površinske vode ka = kamenitost vt = vertičnost. 31 i 61 zastupljeni su na obalnom pojasu • brojevi 21. 54. p1 st2. te u manjem mjerilu planski zametnute zajednice alepskog bora. Sirozem silikatno-karbonatni Crnica vapnenačko-dolomitna. 55 i 12 zastupljeni su u zaobalju. također plodna. p1 21 15 Euterično smeđe na flišu ili mekom vapnencu Crvenica lesivirana i tipična duboka Rendzina na laporu. n. Filip i Jakov i Turanj te se smatraju najboljim vinogradarskim tlima ovoga prostora. koje se najvećim dijelom nalaze na području Sv. Uz zadovoljavanje određenih uvjeta predstavlja značajan plodni potencijal.

oblačno i vlažno. s jakim vjetrom i velikim valovima popraćeno obilnim kišama i čestim grmljavinama b) anticiklonalno jugo . srednja temperatura najtoplijeg mjeseca ≥ 22°C. To znači da zapaženi potres u relativno kratkom vremenu ne mora biti i najjači koji se u zadanom području može i dogoditi. Bitno obilježje klime “C” je postojanje pravilnog ritma godišnjih doba po čemu se razlikuje od većine ostalih klima. ekološki prihvatljiv. Vremenske prilike Vremenske prilike bi se mogle svrstati u tri veće skupine prepoznatljivih vrsta vremena: • Stabilno i lijepo vrijeme ljeti i u ranu jesen. Vransko polje i jezero spadaju u vodom izrazito bogata područja u krškim uvjetima. Pokusnim crpljenjem povremenih izvora i oka krške podzemne vode ustanovljeno je daljnjih 135 l/sek. Za izgradnju značajnih objekata koristi se Pravilnik o državnom standardu za proučavanje seizmičkih utjecaja na mikrolokaciju. Postoje dva tipa: a) ciklonalno jugo . toplo i manje vlažno vrijeme Insolacija Podaci o insolaciji značajni su za turizam kao i za poznavanje ekonomije topline tla koja je bitna u poljoprivrednim djelatnostima. odnosno odmah nakon zabilježenog potresa. Filip i Jakov OBRAZLOŽENJE isto tako otežano je slijediti vodene tokove u podzemlju. koji utječe na izmjenu seizmičkog intenziteta postojeće seizmološke katre. ali je i jedan od faktora koji će odrediti vegetacijski pokrov. 9 . koji se mogu ispitivati crpljenjem (ukupna izdašnost procjenjena je na oko 100 l/sek). Sljedeće malo slovo “s” svrstava klimu u određeni razred prema količini i rasporedu padalina u toku godine: suho razdoblje je ljeto. Klasifikacija klime prema W. Klima Poznavanje karakteristika osnovnih klimatskih elemenata omogućuje korištenje prednosti klime za zaštitu od nepovoljnih obilježja u planiranju različitih ljudskih djelatnosti. U Vranskom polju koristi se oko 125 l/sek vode u sušnom razdoblju. a ima još vodnih objekata. Nema neprekidno visokih ili neprekidno niskih temperatura. energija sunca je obnovljivi izvor energije. otoci i zaobalje pripadaju istom tipu klime: Csa. Seizmotektonika Obala i otoci Općine pripadaju zoni od 7° MCS. Podzemne vode se ovdje prazne preko niza krških izvora. a najmanje jedan mjesec u godini ima srednju temperaturu višu od 10°C. U uvjetima narušene ekološke ravnoteže. do 1990. pa stoga trajanje insolacije štedi potrošnju ostalih oblika energije koji su često ekološki manje prihvatljivi. Revizija ove karte vrši se svake pete godine. malo slovo “a” označava raspored i vrijednosti temperature zraka: vruće ljeto. tzv. koje Svjetska meteorološka organizacija preporučuje kao najprikladnije klimatsko razdoblje za prikaz suvremene klime. Postojeći kapaciteti su tek neznatno iskorišteni. Intenzitet očitan s karte znači maksimalno zapažen stupanj na srednjim uvjetima tla u vremenu nastajanja potresa. Osnovno obilježje ovoj klimi daje veliko slovo “C” koje je obilježava kao umjereno toplu kišnu klimu gdje srednja temperatura najhladnijeg mjeseca nije niža od -3°C.vedro. Konačno. koji bi na taj način vrlo lako prodrli u unutrašnjost i onečistili i podzemne tokove. kao što ne postoje dugi periodi suše ni kiše u kojima bi pala gotovo sva godišnja količina padalina. a u vezi s iskorišćenošću energije. Međutim. a njegovo postojanje u direktnoj je ovisnosti o insolaciji. Podaci o klimi i vremenskim prilikama služe kao argumenti za svrstavanje područja Općine u klimatski vrlo ugodne prostore. bitan je izvor dnevnog svjetla i topline. Biljni pokrov je jedan od vrlo bitnih faktora pri ocjeni ljepote krajolika. a zaobalje zoni od 6° MCS. • Burno. suho i hladno vrijeme u hladnijoj polovici godine. Köppenu Obala. Za analizu klimatskih obilježja koriste se podaci iz razdoblja od 1961. Zadarska županija – Zavod za prostorno uređenje str. od kojih većina nije pod uplivom mora pa su pogodni za kaptiranje vode. • Vrijeme juga u hladnijoj polovici godine. Isti uvjeti vrijede i za eventualne zagađivače. kako za život ljudi tako i za biljni pokrov. mediteranski pluvijalni režim. a samim time i kulture koje će čovjek moći uzgajati u njihovom prirodnom ambijentu.Prostorni plan uređenja općine Sv. najsuši mjesec ima prosječno ≤ 40 mm kiše i manje od 1/3 od najvlažnijeg mjeseca.

Tijekom godine izdvajaju se: najčešći je JI vjetar. Raspored padalina određuje raspored građevinskih i svih ostalih radova na otvorenom. Utjecaj vjetra se može diferencirati kao pozitivan i negativan.Prostorni plan uređenja općine Sv. najčešći su u siječnju . maestral. Prevladavaju slabi vjetrovi (65%) i tišine (20%). a najtoplije u kolovozu (22. Pozitivni predznak odnosi se na ulogu osvježivača u ljetnim mjesecima za etezijskih strujanja maestrala. ograničavajući i poticajni. dok je oko 10% veća nego na sjevernome Jadranu. i 3 u siječnju 1985. Filip i Jakov OBRAZLOŽENJE Insolacija iznosi oko 2490 h/god (Vis 2700. Šibenik 2572. I konačno. kao jedan od dominantnih klimatskih parametara. Zatim prema učestalosti slijede: vjetar SZ smjera. 10 . ukupno 6 dana u 29 godina. jugo.0 hP. Srednja količina sunčeva zračenja iznosi oko 600 cal/cm²/dan u srpnju i oko 110 cal/cm²/dan u prosincu. levanat i pulenat. Radi se o znatnoj globalnoj radijaciji i insolaciji koja tek malo zaostaje za južnim Jadranom. Zahvaljujući ravničarskom zaleđu.4 do 5 dana. duljinu graditeljskog razdoblja tijekom godine. Statistika ukazuje na rijetkost ovakvih pojava na području Općine.jedrenju. i to jugom. izbor kultura za uzgoj. određuje. potrošnji energije za grijanje. a prosječno godišnje oko 350 cal/cm²/dan.reljefom i pravcem pružanja obale. Sliku o temperaturnim prilikama upotpunit će analiza učestalosti dana s različitim temperaturnim karakteristikama: • ledeni dani tmin. Dominantni vjetrovi su uvjetovani konfiguracijom terena .po 11 dana u srpnju i kolovozu.5 hP i 1016. Ovo su prosječne vrijednosti nastale analizom višegodišnjih mjerenja. a s 8 i više beauforta do 2 dana godišnje (olujni vjetar). Iz ta tri smjera puše oko 51% svih vjetrova u godini. 1 u siječnju 1968. Tlak zraka i vjetrovitost Prosječne vrijednosti tlaka zraka u siječnju kreću se između 1015. • studeni dani tmax. Vjetrovitost primorskog kraja ima značajnu ulogu u sve zastupljenijem segmentu turističke ponude . te istočnjak ili levanat. • dani s toplim noćima tmin. zimi bura i jugo. ≥ 20° C: prosječno 25 dana godišnje . industrije i prometa. ≥ 25° C: od svibnja do listopada. bura (SI) je slabija u odnosu na dijelove Jadranskog primorja koji su neposredno u podnožju planinskih lanaca. Osim insolacije i temperature. ≤ -10° C: 0 dana. bitno je naglasiti neke posebnosti u odnosu na zrak: more se sporije zagrijava i sporije hladi. prosječno godišnje oko 25 dana. ima ih prosječno 83 godišnje. < 0° C: 2 dana u siječnju 1963.7°C). a slabije tramontana. U prometu. između ostalog. ili su to vode otvorenog mora. osvježavajući maestral koji ublažuje ljetne vrućine. One će količinom i rasporedom utjecati na izbor kultura za uzgoj. Jadransko more spada u toplija mora. što ne znači da u pojedinim godinama ne može biti zamjetnih odstupanja od prosjeka. Zadarska županija – Zavod za prostorno uređenje str. ≥ 30° C: prosječno 12 dana godišnje. Hvar 2696. a o njima će ovisiti prirodni vegetacijski pokrov.5 hP i 1014. ponekad i do svibnja. Važna je i dubina mora čija temperatura se mjeri i na kojoj dubini se mjeri. Srednja godišnja temperatura mora (16°C) veća je od srednje godišnje temperature zraka (14. < 0° C: prosječno oko 12 dana godišnje od studenog do ožujka. vjetar spada u ekološki prihvatljive obnovljive izvore energije. vodostaj nadzemnih i podzemnih tokova. a u srpnju između 1013. Temperatura zraka i mora Temperatura zraka. Ljeti prevladavaju etezijska strujanja tj.3°C. Za analizu navedenih temperaturnih vrijednosti mora. najviše ih je u srpnju i kolovozu kad ih je 85% od svih dana u navedenim mjesecima. a u proljeće i jesen jugo. Razdoblje bure je od listopada do ožujka.8°C). a samim time i opskrba vodom. Zagreb 1800 Osijek 1859). prosječno 5 u srpnju i 5 u kolovozu. bitan su faktor i padaline. ali i trajanje izletničke i turističke sezone. vjetar ima negativan predznak. ali ni ovdje nije svejedno da li se radi o moru u nekom plitkom zatvorenom zaljevu koje može doseći 27°C. Rab 2479.7°C) za 1. trajanje izletničke i turističke sezone. te prirodni vegetacijski pokrov koji daje značajan udjel vrednovanju krajolika.0 hP. • vrući dani tmax. • hladni dani tmin. ribarstvu. posebno zbog grijanja. način gradnje objekata. izbor građevinskog materjala. Provjetrenost je značajna za smanjenje koncentracije ispušnih plinova nad gradovima u zimskim mjesecima. S vjetrom snage 6 i više beauforta može se očekivati oko 15 dana godišnje (jaki vjetar). U promatranih 20 godina u terminima motrenja zabilježena su samo dva dana s vjetrom olujne jakosti. i naravno. Rijeka 2000. • topli dani tmax. More je najhladnije u veljači (10. te šteti koju jači i olujni vjetrovi mogu izazvati na objektima i u poljoprivredi. a jak vjetar je rijedak.

najmanje padalina ima ljeti (16%). 5 do 8 dana mjesečno. ali i za znatno umanjen prodor vlažnog oceanskog zraka. najčešće u siječnju. Ovi dokumenti prostornog uređenja analiziraju ulogu i značaj gradova i naselja i njihov međusobni odnos. a najsušniji dio je ljeto. godine u siječnju 15 cm. Srpanjski minimum od 67% vezan je za visoke srpanjske temperature. Meteorolške pojave su rijetke. ali rjeđe činitelje vremenskih prilika spadaju i meteorološke pojave. Tuča je najrjeđa meteorološka pojava. Sukladno tome. Filip i Jakov moraju se temeljiti na načelima: • more. a najmanja poslijepodne. Snijeg je rijetka pojava. U dvije zime izmjeren je maximum visine snježnog pokrivača . U analiziranom razdoblju od 30 godina. Raspodjela padalina tijekom godine je nepravilna . Dani s visokom vlagom su oni u kojima je u 14 h. a najčešće u listopadu i ožujku. 11 . relativna vlaga veća od 80%. ali i područje od najvećeg poduzetničkog interesa i samim tim i najugroženiji prostor čitave Države. Vezana za relativnu vlagu je i pojava magle. ali ne traje čak niti jedan cijeli dan. godine u siječnju 19 cm i 1985. Najupečatljivija je grmljavina koja je i najčešća. Prostornim planom Županije preuzete su obveze iz Strategije i Programa prostornog uređenja Države. Vezano za dnevni hod temperature zraka.1. zatim tuča. a najčešće u lipnju i kolovozu. Ta dva dana odnose se na mjesec prosinac i razdoblje od veljače do travnja. Nešto rjeđe pojavljuje se magla. Pojavljuje se u 35 dana u godini. Takvih je dana oko 55 godišnje. zima je tek nešto suša. naselje Sv. od 1961-1990.Prostorni plan uređenja općine Sv. veljači i prosincu. a samo jednom. Meteorološke pojave Među bitne. od listopada do ožujka.povezivanje kopna s otokom Pašmanom radi međusobnog cestovnog povezivanja mjesta u svrhu bolje komunikacije i osnovnog servisiranja otočkih mjesta. Najvlažniji dijelovi godine su proljeće i jesen. To su najupečatljivija grmljavina. potrebno je štititi planski. 1 do 6 dana. a najviše u jesen (36%). Filip i Jakov je svrstano kao općinsko središte. koja se javlja u danima s visokom vlagom. te Prostorni plan Zadarske županije (PPZŽ). kada se pojavljuje u 4 do 5 dana u mjesecu. Dio tih obveza odnosi se na obalno i otočno područje. • obalno područje kao nacionalno bogatstvo. osnovne planske postavke Prostornog plana Općine Sv. 1. Veći dio prostora Općine gravitira ovom području ili se u njemu nalazi. Svibanjski maximum relativne vlage od 74% posljedica je povećanog utjecaja atlantskih ciklona. godine u siječnju čak 10 dana. najveća vlaga je ujutro. U ostalim zimama visina snježnog pokrivača iznosila je 1 do 8 cm. sukladno Zakonu o uređenju i zaštiti obalnog područja mora. kad je obično minimum vlage tijekom dana. pet dana u godini. godine snježni pokrivač visine barem 1 cm izmjeren je u samo 11 zima ili prosječno svake treće zime. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog uređenja šireg područja i ocjena postojećih prostornih planova Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog uređenja šireg područja Dokumenti prostornog uređenja šireg područja čije su odredbe obvezujuće za ovaj Plan su Strategija i Program prostornog uređenja Države. koje donose vlažan i svjež zrak. U ostalim mjesecima i danima se pojavi. Slijedi mraz koji se pojavljuje u 20 dana u godini. morska obala i otoci su dobra od interesa za Republiku Hrvatsku i imaju njezinu posebnu zaštitu. koja se javlja samo 2 dana u godini. Zadržavao se vrlo kratko. • optimalni model obnove i razvitka otočne zajednice podrazumjeva očuvanje nedegradiranog prostora otoka za kasniju snažnu revitalizaciju. Sukladno usvojenoj podjeli gradova i naselja.3. Filip i Jakov OBRAZLOŽENJE Vlaga zraka i padaline Srednja godišnja vrijednost vlage iznosi 72%. kada se pojavljuje u oko pet dana u mjesecu. 1985. Zadarska županija – Zavod za prostorno uređenje str. magla i mraz.1967. • cestovni i pomorski promet s otocima treba koncipirati na sljedećim elementima: .

Grad Zadar također ima status i najjačeg razvojnog središta županije. koji ima status županijskog središta. te kao centar nižeg reda ili lokalno razvojno žarište. Planovi u izradi: Prostorni plan uređenja općine Sv. Ovaj razvoj nije bio centraliziran. odnosno naselja obalnog i ruralnog karaktera. Filip i Jakov OBRAZLOŽENJE • • • turističke zone predviđene važećim prostornim planovima treba pažljivo prestrukturirati i redefinirati. te utvrđuje ciljeve i pravce razvoja. kulturnih i gospodarskih sadržaja. Obrovac i Zadar. Filip i Jakov. ključnu ulogu bi odigrala izgradnja mosta: kopno – otok Pašman. Filip i Jakov prvenstveno gravitiraju gradu Biogradu. na dostignutoj razini razvoja gospodarstva. Filip i Jakov je definiran unutar županijskog prostora kao općinsko središte. god. temeljen na gravitacijski međuodnos okolnih mikrocentara među kojima je i Sv. stanovništvu i naseljima. na prostornoj matrici općine Sv. U cilju prevladavanja nasljeđenog stanja i niveliranja zatečenih različitosti u gospodarskom. Temeljem planskih postavki OPP-a gospodarski. Filip i Jakov žarište lokalnog gospodarskog i prostornog razvoja. demografskom. Filipa i Jakova kao lokalnog razvojnog središta će se osigurati putem optimalne uporabe agrarnih i drugih resursa. Prostorni plan bivše općine Biograd n/m je temeljni prostorno-planski dokument. neprivrednih i društvenih djelatnosti.Zadarsko-biogradski otoci otoci ove Općine su klasificirani prema PPZŽ-e kao nenaseljeni. Filipa i Jakova kroz administrativni ustroj. Konačni rezultat toga bilo bi ostvarenje prostornog integriteta. Ovdje se uočava znatna razlika između obalnog i zaobalnog pojasa. Sukladno tome.Zadarska urbana regija obuhvaća obalni pojas i zaobalni prostor unutar kojeg je naselje Sv. a s tim u svezi i gospodarska obnova cjelokupnog prostora. iako postoji manji broj kuća na otoku Babcu. Ovaj odnos je rezultat razvojne politike iz prošlosti. ravnomjerniji i skladniji razvoj cijelog prostora bivše općine. OPP također utvrđuje probleme i ograničavajuće čimbenike razvoja. Ovdje treba napomenuti da se gravitacijska međuovisnost naselja i centara upotpunjuje gradom Zadrom. te zaštitu i unapređenje okoiša. broj 12/88). Biograd n/m. nautički turizam kao važan gospodarski resurs treba biti adekvatno zastupljen u prostornim planovima. Sukladno postavkama Prostornog plana Zadarske županije i s gledišta dostignutog gospodarskog razvoja. pložaj u prostoru. Prema tome. društvenog i administrativnog razvoja. Plan je izrađen u posve drugim društvenogospodarskim odnosima u zemlji i prilikama u svijetu. Za upotpunjenje ekonomskog. godine) (Službeni vjesnik općina Benkovac. Sv. težeći prema konačnom cilju formiranja uređenog i organiziranog urbo-agrarnog i turističkog okoliša uz osiguranje razvoja proizvodnih i uslužnih djelatnosti na temelju modernih tehnologija i znanosti. koja je omogućila razvoj grada Biograda kao središta mikroregije. Planom su utvrđene komparativne prednosti i prioritetni Zadarska županija – Zavod za prostorno uređenje str. naselja općine Sv. Afirmacija Sv. demografsko stanje i gospodarsku osnovu samog naselja. kao primarnim razvojnim resursima. PPZŽ definira ulogu Sv.Prostorni plan uređenja općine Sv. 12 . gradnju velikih nautičkih centara treba ograničiti do donošenja Programa razvoja nautičkog turizma Republike Hrvatske. Filip i Jakov. te predlaže mjere za što brži. godine i obuhvaća plansko razdoblje do 2000. već je omogućio policentričan razvoj mikroregije teritorijalnom raspodjelom određenih društvenih. Ocjena postojećih prostornih planova Postojeći planovi: OPP Biograd n/m Revizija I (1985. prometnom i kulturnom značenju PPZŽ ističe potrebu povezivanja otoka s kopnom i otoka međusobno. koji je prema gore navedenim dokumentima definiran kao središte prostorno razvojne cijeline i manje regionalno razvojno središte. U tu svrhu. socijalni i prostorni razvoj bivše općine zasniva se na prirodno-geografskim i geoprometnim obilježjima općine. pružajući ograničene društvene sadržaje i razvojni poticaj naseljima koja pripadaju općini Sv. . Filip i Jakov. izrađen 1985. Filip i Jakov prepoznatljive su dvije razvojne cjeline: .

Ocjena stanja mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke i prostorne pokazatelje Demografski podaci Kretanje broja stanovnika naselja u administrativnom sastavu današnje općine Sv. Filip i Jakov OBRAZLOŽENJE pravci razvoja bivše općine. vodoopskrbe i elektroopskrbe. Filip i Jakov od 1948. Glavnim nositeljima gospodarskog razvoja u Općini definirani su: industrija. Plansko razdoblje valjanosti Plana je proteklo. 13 .1. Filip i Jakov. i 1991. te planiranih turističkih i industrijskih zona i zona posebne namjene. turizam i poljoprivreda. a Plan je i dalje na snazi sve do donošenja prostornih planova svih općina koje su nekad sačinjavale bivšu općinu Biograd n/m. osim u razdoblju između 1971. Korenčić: “Naselja i stanovništvo SR Hrvatske 1857-1971” i popis stanovništva (konačni rezultati) 1981. Popis stanovništva iz 1991. i utvrdio potrebu izrade provedbenih planova. za čiji razvoj je bivša općina imala znatne komparativne prednosti. godine. do 1991. Planirani i ravnomjerniji razvoj bivše općine ovisio je i o razmještaju stanovništva. sa statusom regionalnog središta. demografskog i socijalnog razvoja općine. Filip i Jakov stavljeni su van snage.godine Naselje Donje Raštane Gornje Raštane Sikovo Sveti Filip i Jakov Sveti Petar Turanj Ukupno 1948 368 384 245 889 195 770 2851 1953 425 476 288 1002 220 863 3274 Godina popisa stanovništva 1961 1971 1981 516 539 527 596 593 503 339 374 477 1189 1325 1451 280 244 241 860 880 926 3780 3955 4125 1991 537 591 497 1645 267 1062 4599 Zadarska županija – Zavod za prostorno uređenje str. što je bilo neadekvatno i na štetu prostora. razvoj u prostoru Općine trebao se oslanjati na određeni broj područnih i lokalnih središta među kojima je bio i Sv. Kvalitetno prometno povezivanje Biograda n/m s centrom države i okosnicom razvoja na sjeveru zemlje. 1. što je najvjerojatnije posljedica turističkog razvoja iz prethodnog razdoblja. godine ukazuje na ponovni rast svih naselja. čije će funkcije u širem prostoru i dalje jačati. OPP je detaljno na kopijama katastarskih podloga definirao granice građevinskih područja (u daljnjem tekstu GP) svih naselja u općini. S tim u svezi definirana je namjena površina i način korištenja prostora. Pored grada Biograda. OPP se često koristio kao njihova zamjena. promet. Zaštita i unapređenje prostora i čovjekove okoline jedan je od ciljeva Plana koji je trebao postati integralnim dijelom gospodarskog. godine i 1981. Ostali dokumenti prostornog uređenja Svi ostali dokumenti prostornog uređenja koji su nekada važili na području općine Sv.Prostorni plan uređenja općine Sv. No. Izvor: Izvor: M.4. a koje su trebale povoljno utjecati na demografski rast i razvoj svih drugih djelatnosti na prostoru bivše općine. te izgradnja temeljnih infrastrukturnih sustava prometnica. bitan je preduvjet bilo kakvog razvoja bivše općine. kako veći dio tih provedbenih planova nikada nije izrađen. godine ukazuje uglavnom stalni rast stanovnika u gotovo svim naseljima.

0 3. 1992.6 4. Raštane G.5 4.8 3. Ovakva kretanja su u skladu sa svjetskim trendovima.7 5. STRUKTURA DOMAĆINSTAVA Broj domaćinstava Naselje D. brojem stanovnika ističe se Gornje Raštane.7 5. koji pokazuju na smanjenje broja stanovnika po domaćinstvu u skladu s tehnološkim i gospodarskim razvojem. za kojim neznatno zaostaje naselje Donje Raštane. Zavod za urbanizam. Naselje s najmanjim brojem stanovnika među naseljima u zaobalju je Sikovo. koje je tek 1991.9 5.4 3. Petar na obali.6 1991 4. uspjelo dostići preko 1 000 stanovnika. Raštane Sikovo Sv. Zadarska županija – Zavod za prostorno uređenje str. također obalno naselje. Jedino obalno naselje koje odudara od uobičajenog trenda najvećih naselja na obali je naselje Sv. Petar koje se među svim naseljima Općine ističe kao naselje s najmanjim brojem stanovnika. Slijedi ga naselje Turanj.2 4. Petar Turanj Ukupno 1981 107 88 87 344 63 250 939 1991 127 127 99 425 79 296 1153 Prosječna veličina (osobe po stanu) 1981 4. Među naseljima u zaobalju.2 3. Uspoređujući prosječan broj stanovnika po stanu. uočljivo je da su domaćinstva zaobalnih naselja znatno veća nego domaćinstva obalnih naselja.1 Izvor: Osnove korištenja i zaštite prostora općine Biograd na Moru. Zadar. Filip i Jakov OBRAZLOŽENJE 1800 1600 1400 1200 1000 800 600 400 200 0 Kretanje broja stanovnika naselja općine Sveti Filip i Jakov Donje Raštane Gornje Raštane Sikovo Sveti Filip i Jakov Sveti Petar Turanj 1948 1953 1961 1971 1981 1991 U svim godinama popisa. koje ipak ima veći broj stanovnika od naselja Sv. Filip i Jakov Sv. poljoprivrednog zaleđa koje je tijekom najnepovoljnijeg razdoblja poljoprivredno stanovništvo uspjelo održati čak porast broja stanovnika. Filip i Jakov. 14 .7 4.Prostorni plan uređenja općine Sv. U razdoblju između dva popisa također se primjećuje da je broj domaćinstva povećan dok je prosječan broj stanovnika po stanu pao. Odnosi broja stanovnika među naseljima na obali i u zaobalju te istima međusobno ukazuju na značenje plodnog. brojem stanovnika ističe se središnje obalno naselje Sv.9 3.

Filip i Jakov Sv. pa se prema tome može zaključiti da je najveći broj stanovnika vitalno i radno sposobno.15 58. Namjena stanova u priobalnim naseljima upućuje na moguće velike razlike u broju stanovnika. i obalnih naselja.46 11. Zadar.Prostorni plan uređenja općine Sv. Ovaj problem je posebno istaknut u Sv. u toku godine.13 82 78 56 229 48 123 616 % (naselje) 15. DOBNA STRUKTURA STANOVNIKA Naselje 0-19 D.10 54. Petar Turanj Ukupno Općina 168 188 167 556 79 314 1472 % (naselje) 31. Takvo stanje otežava planiranje i uređenje potrebne društvene i komunalne infrastrukture. Ova tablica pokazuje temeljnu razliku u namjeni stanova i stanovanja između zaobalnih naselja.38 13.52 32. Zanimljivo je da u tom naselju ima skoro jednak broj stanova kao i zbroj stalnih stanovnika.22 55.04 51.42 54. stoljeća kada je izgrađena Jadranska magistrala.34 Dobna struktura (starosne skupine) % 60 i 20-59 (naselje) više 283 315 273 846 133 614 2464 53. Petar je posebno uočljiv. Prema prethodnoj tablici vidi se da je mlađe. Petru. Sv. više zastupljeno u zaobalnim naseljima nego u obalnim naseljima uz izuzetak Sv. Filip i Jakov Sv. posebno ljeti. 15 .53 ukupno 533 581 496 1631 260 1051 4552 Izvor: Osnove korištenja i zaštite prostora općine Biograd na Moru. Filip i Jakov bio je spor.09 30.43 11.04 18. za odmor. Zadar. Jadranska magistrala je omogućla i potakla gospodarski razvoj na području Općine. jer u tom naselju ima daleko više stanova za odmor nego li za stalno stanovanje.29 14. koja je trajala sve do početka šezdesetih godina 20.88 32. gdje je velik broj stanova namjenjen za povremeno stanovanje. Filip i Jakov OBRAZLOŽENJE DISTRIBUCIJA STANOVA PREMA NAMJENI: ukupan broj stanova 114 116 109 775 255 570 1939 Naselje D. Petar Turanj stalno stanovanje 113 114 106 518 78 334 1263 povremeno stanovanje za rad u za odmor poljoprivredi 1 0 2 3 251 172 225 654 0 0 0 0 2 2 druge nastanjene prostorije 0 0 0 0 0 1 1 Ukupno Izvor: Osnove korištenja i zaštite prostora općine Biograd na Moru. uvjetovan prometnom izolacijom.70 13. Gospodarski pokazatelji Gospodarski razvoj područja općine Sv. Raštane Sikovo Sv. 1992.67 34. odnosno korisnika prostora. Međutim. Dostupni statistički podaci pokazuju da je najveći broj stanovnika Općine bez škole ili ima samo osnovnu školsku spremu. Filipa i Jakova. Zavod za urbanizam. razlike su vrlo skromne. prvenstveno na području turizma i poljoprivrede. Zadarska županija – Zavod za prostorno uređenje str.38 29. dinamičnije pučanstvo.36 33. Raštane Sikovo Sv. Raštane G. Zavod za urbanizam. gdje su stanovi gotovo isključivo namjenjeni za stalno stanovanje. Raštane G. 1992.87 51. to jest. koja se ne može ravnomjerno koristiti u toku cijele godine.

a zatim sve intenzivnija izgradnja apartmana i malih autokampova) je širom zastupljena na priobalnom prostoru Općine. pretežno u funkciji prerade i proizvojdnje poljoprivrednih dobara. “Nova Zora” i R. “Vrana”). pakovanja. Na primorskom dijelu poljoprivredna proizvodnja je izrazito mediteranskog tipa s uglavnom razvijenim kulturama masline.rubni pojas Ravnih Kotara i . Filip i Jakov ima značajnu ulogu u razvoju poljoprivrede. prvenstveno državni poticaj za razvoj obrtništva i malog i srednjeg poduzetništva. smjernice i ciljevi PPZŽ-a upućuju na stvaranje uvjeta za prihvat poljoprivrednih dobara u Sv. Zadarska županija – Zavod za prostorno uređenje str. Općina nije pogodna za marikulturne zahvate. Filip i Jakov OBRAZLOŽENJE Industrija Za sada ne postoji gotovo nikakva proizvodna djelatnost na području Općine. Planom se predlaže podrška razvitka i obiteljskog i seoskog gospodarstva. Filipu i Jakovu. Razlog tome prije svega su postojeći prirodni potencijali koji su do danas djelomično iskorišteni. U tom pogledu. Privredni razvoj će se najvjerojatnije zasnivati uglavnom na poljoprivrednim sirovinama (proizvodnja maslinovog ulja i sl) te na drugu proizvodnju i preradu. Filipa i Jakova i predratni poljoprivredni razvoj u njegovoj neposrednoj blizini (prvenstveno P. zbog plićine i nerazvedenosti morske obale. Turizam Općina ima dobre mogućnosti za razvoj turizma. Najnoviji događaji. i dio R. "Nova Zora" iz Sv. koja širi svoje površine i na prostor Sikova. Danas je suvremena poljoprivredna proizvodnja nezamisliva bez uspješnog otkupa.O. zona proizvodne namjene u Sv. kao i na skladištenju.primorski dio. Do Domovinkog rata. uglavnom sveden na kućnu radinost . Turistička naselja kao i hotelski smještaji nisu dobro zastupljeni na ovom području iako su veće površine rezervirane za razvoj kvalitetne turističke ponude. Rubni pojas Ravnih Kotara kontaktno je područje Općine s najbogatijim poljoprivrednim područjem Županije.Prostorni plan uređenja općine Sv.Z.Z. ovo je područje bilo značajni proizvođač voća i povrća u Hrvatskoj. Filipu i Jakovu je predviđena za lake i čiste proizvodne procese kako bi se zadržao karakter ekološki čistog područja sa zdravim okolišem. Zahvaljujući tim rezerviranim površinama dio prirodnog prostora Općine je sačuvan od devastacije izazvanom bespravnom gradnjom (vikend izgradnja i apartmani) i uzurpacijom pomorskog dobra. S obzirom na smještaj Sv. S obzirom da će primarne gospodarske djelatnosti ostati na razvoju turizma i poljoprivrede.“privatni smještaj”. mogao bi promijeniti to stanje. 16 . koja će uglavnom biti smještena u ruralnim krajevima općine. Na prostoru Općine razlikuju se dvije poljoprivredno-proizvođačke zone: . obrtništvu i uslužnim djelatnostima. To su sve poslovi koji se u uvjetima tržišnog gospodarstva organiziraju i razvijaju u urbanim centrima kojima takve poljoprivredne površine gravitiraju. Zbog toga su na ovom prostoru i locirana dva glavna nosioca poljoprivredne proizvodnje ovoga kraja: P. Poljoprivreda i marikultura Općina Sv. "Vrana" sa sjedištem u Jankolovici na prostoru grada Bigrada n/m. Kućna radinost (u početku iznajmljivanje soba. kao i zbog intenziteta izgrađenosti obale. skladištenja. Razvoj turizma na prostoru Općine odvijao se uglavnom neorganizirano. prerade i prodaje. U najnovije vrijeme povećan je interes za dodjelu koncesija za marikuturu.O.Filipa i Jakova.

vansezonski turizam za starije osobe. Raštane 0 0 0 0 4 G.Prostorni plan uređenja općine Sv. Problemi postoje u odnosu prema zatečenim vrijednostima i načinu njihove zaštite. Prethodna tablica pokazuje neravnomjeran raspored smještajnih kapaciteta turističke ponude vezano za pojedina naselja Općine. Ovo područje omogućava pravi ruralni doživljaj . Probitak Jadranske magistrale je najznačajniji faktor oživljavanja obalnih naselja sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog stoljeća. godine. uglavnom ne zadovoljava zahtjevima lokalnog stanovništva pa i turista. Nažalost. Filip i Jakov OBRAZLOŽENJE PREGLED SMJEŠTAJNIH KAPACITETA NA PROSTORU OPĆINE. ponajprije zahvaljujući kućnoj radinosti. svojom urbanom fizionomijom i mediteranskim koloritom. nespremnost administrativnih struktura s obzirom na utjecaj JTC-a potakla je neorganiziran razvoj i omogućila uzurpaciju obale bespravnom izgradnjom. Lokalni napori pojedinih mjesnih odbora ili pojedinaca da samoinicjativno urede neke manje površine ili prostore uz privatne objekte u svrhu javnih mjesnih plaža nisu dovoljni. Stoga se ovim Planom utvrđuje potreba oblikovanja i uređenja svih mjesnih plaža u sklopu uređenja obalnog pojasa. Posebno je vidljiva nezastupljenost bilo kakvih smještajnih kapaciteta u zaobalnim naseljima. Uzvisine pružaju mogućnost prelijepih vidikovaca. Filip Jakov Sv. Stanje i uređenost plaža na prostoru Općine. nautički turizam. 2001. neke oblike izletničkog ruralnog turizma. a sve u dohvatu mora. ima značajno mjesto u strukturi privrede Općine. posebno kongresni turizam. U tom pogledu. Područje zaobalnih naselja pruža jedinstven pejzaž – bogato polje uokruženo brežuljcima i istočkano malim zaseocima. Duž obalnog pojasa uređene plaže uglavnom su vezane uz turističke kapacitete ili športske aktivnosti. U većini slučajeva ovi prostori su loše uređeni i opremljeni. nameće se potreba pažljivijeg odnosa prema tom najvrijednijem prirodnom potencijalu. koji će vjerojatno i dalje ostati dominantan oblik turističke potražnje. moguć je razvitak i drugih oblika turizma. često rezultirajući degradacijom prostora. Osim kupališnog turizma. Promet Promet kao podrška gospodarskoj grani. S obzirom da je obalni pojas najkvalitetniji prostor i najdragocjenije područje od osobite vrijednosti ne samo za područje Općine nego i RH. Analizom cjelokupnih turističkih potencijala na prostoru Općine. Zadarska županija – Zavod za prostorno uređenje str. poštivanje postavki prostornih planova umnogome bi pomoglo pri oblikovanju konačnog i prepoznatljivog turističkog proizvoda. 17 . korištenja i prezentacije. Sv. prirodna ljepota i relativno čisto more. te lovni turizam. unatoč prirodnim pogodnostima kao što su pristupačnost. Među ostalim naseljima po broju ležaja ističe se Turanj i Sv. Jadranska turistička cesta (JTC) je potakla nagli razvoj turizma. prvenstveno u razvitku turizma. stanje na dan 13. Stoga se sa stajališta prostornog uređenja nameće potreba urgentong uređenja kompletnog obalnog pojasa temeljem detaljnih planova uređenja (u daljnjem tekstu DPU) koji bi trebali biti osnova bilo kakavih aktivnosti u obalnom pojasu svih naselja Općine. Filip i Jakov daleko premašuje ostala naselja u svim kategorijama turističke ponude. Raštane Sikovo Sv. ožujka. Strogo provođenje Planova može znatno poboljšati sadašnje stanje u prostoru i usmjeriti nov i kvalitetniji budući razvoj. Broj kreveta po smještajnim kapacitetima Naselje Kućna Hoteli Sobe Apartmani Odmarališta radinost D. prostor Općine ima sve preduvjete da postane prepoznatljivo turističko središte. može se zaključiti da po svojim prirodnim ljepotama.domaća hrana. postavkama DPU-a. razne aktivnosti i običaji. Petar. U sklopu svih obalnih naselja (kao i na otoku Babcu) formirana je mjesna lučica različite razine uređenja i opreme. kao i kvalitetnijoj turističkoj ponudi na ovom području. Petar Turanj i 0 0 299 0 0 0 0 24 0 24 0 0 265 0 0 0 0 66 0 0 0 0 834 520 931 Kampovi 0 0 0 504 0 0 Ukupno 4 0 0 1992 520 955 Ukupno 299 48 265 66 2289 504 3475 Izvor: Ured za turizam Zadarske županije. Također se ne smije zaboraviti ni seoski turizam.

. Razvoj ostalih naselja na prostoru Općine ostvariv je isključivo poticanjem rasporeda stanovništva u prostoru sukladno prirodnim i proizvodnim resursima u pojedinim dijelovima. što u konačnici znači i demografsku obnovu prostora. Razvoj Sv.1. • agrikulturom usmjerenom prema turističkom proizvodu ekoloških atributa. Filip i Jakova. To istovermeno znači poticanje stanovnika za ostajanjem u slabije naseljenim područjima odnosno za naseljavanjem istih područja na način da se na cjelokupnom prostoru Općine: • izgrađuje komunalna i urbana infrastruktura. Ciljevi prostornog razvoja županijskog značaja Globalni ciljevi prostornog razvoja županijskog značaja su: • unapređenje kvalitete života • očuvanje prirodnih ekosustava. Potrebno je nadalje težiti daljnjem razvoju urbanog tkiva Sv. Kako bi upotpunio administrativne. Filip i Jakov je predviđeno kao općinsko središte. • afirmativnom politikom demografske obnove. poljoprivrednih resursa i djelatnosti • razvoj marikulture • poboljšanje režima zaštite okoliša 2. Na taj se način ostvaruju temeljni preduvjeti daljneg razvoja. te na županijsko središte grad Zadar koji pripada krugu primarnih razvojnih središta Države. Filip i Jakov OBRAZLOŽENJE 2. kako ne bi s vremenom postao “prigradsko” naselje grada Biograda. Sv. PPZŽ-e ističe potrebu preusmjerenja demografskih tokova u županiji na način da se smanji gravitacijska moć Zadra kao jakog imigraciskog centra i tako omogući i zadrži demografski rast ostalih središta u županiji među koje spada i Sv.1. spomeničke i druge baštine • ostvarenje skladnog demografskog razvoja • osiguranje prostornih pretpostavki za rast i razvoj manjih i malih razvojnih središta • maksimalno korištenje prednosti prometnog položaja • razvoj tehničke i komunalne infrastrukture • razvoj društvene infrastrukture i servisno-uslužnih djelatnosti • podizanje standarda javnih usluga • repozicioniranje Županije kao turističke destinacije • razvoj agrara. • ostvare mogućnosti za održivi razvoj. Filip i Jakov. • osmišljenom politikom protoka kapitala. gospodarske i kulturne sadržaje. naselje Sv. • ostvaruju dobre prometne veze.Prostorni plan uređenja općine Sv. Filip i Jakov će i dalje gravitirati prvenstveno prema gradu Biogradu n/m kao regionalno razvojno središte. Temeljni razvoj infrastrukturnih sustava prema postavkama i ciljevima PPZŽ-a vezan je direktno na: • prometnu mrežu koja će osigurati efikasno povezivanje općinskog središta s glavnim razvojnim žarištima Županije • sigurnost prometa u cjelini • ostvarenje efikasnog uključivanja Općine u državnu željezničku mrežu što će se postići osiguranjem prostornih pretpostavki za koridor brze željezničke pruge – jadranske željeznice 18 Zadarska županija – Zavod za prostorno uređenje str.1. posebnih funkcija i infrastrukturnih sustava Sukladno postavkama PPZŽ-a i utvrđenim ciljevima istog. te kao razvojno središte lokalnog značaja. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA 2. mogućnosti formiranja i otvaranja novih radnih mjesta i preduvjeti za zadržavanje domicilnog stanovništva. Filipa i Jakova (općinsko središte) i ostalih naselja. Moguće je ostvariti naprijed utvrđeni cilj: • putem uspješnih gospodarskih programa. s već utvrđenim ciljem učvršćivanja njegovog položaja kao općinskog središta te kao lokalnog razvojnog središta.

To znači da je održivost okoliša zadovoljavanje ljudskih potreba pri čemu se ne ugrožavaju razvojne mogućnosti budućih generacija. te osigurati funkcioniranje prirodnih tokova biljnog i životinjskog svijeta. te trajno remeti uspostavljena dinamička ravnoteža i stvaraju novi odnosi.1.Prostorni plan uređenja općine Sv. • zaštita i očuvanje svih kvalitetnih poljoprivrednih i šumskih prostora. Stoga se Planom nastoji ostvariti zadovoljavajući odnos izgrađenih i neizgrađenih površina. 19 . 2. korištenje alternativnih izvora energije zbrinjavanje posebnog i opasnog otpada. • definiranje njegove posebnosti. Naselja Općine su sklop tehničkih uređaja nastala na izvorno prirodnoj podlozi šuma i poljoprivrednih površina. • očuvanje čitavog prostora voda i mora od svih negativnih utjecaja i zagađivača koji bi mogli negativno utjecati na biološku ravnotežu vodotoka i podmorja. Filip i Jakov OBRAZLOŽENJE • • • • • • • • razvoj mjesnih luka za potrebe domicilnog stanovništva i posjetitelja postizanje kontinuiranih cestovnih tokova s kopna prema otocima putem mosta osiguranje dovoljnih količina kvalitetne pitke vode. te zaštita istih planiranje kvalitetnih sustava odvodnje otpadnih voda razvoj telekomunikacijskog sustava razvoj elektroenergetskog sustava razvoj.1. Filipu i Jakovu.3. 2. ekološki i društveni ciljevi doveli u suglasje i ravnotežu. Da bi se planiralo i gradilo na održiv način potrebno je poznavati kako prirodne tako i antropogene sastavne dijelove krajobraza i njihove interakcije. Stoga je u cilju održivog korištenja prostora nužno obaviti sljedeće radnje: • vrednovanje prostora. To je važno kako zbog nastojanja da se ostvari što zdraviji život za lokalno stanovništvo. te omogućiti postojanje cjelovite i povezane mreže prirodnih i neizgrađenih zelenih površina. tako i zbog ponovnog uspostavljanja prostorne ravnoteže na području čitavog kontinenta. Ona pretpostavlja dubok i radikalan zaokret u ljudskom ponašanju kako bi se dugoročni gospodarski. Gradnjom se prekidaju prirodni tokovi i narušavaju prirodni procesi u okolišu. tj. • manja gustoća i nerazvijenost zaobalnih naselja. • usklađivanje planirane preobrazbe. Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša Ekološku stabilnost karakterizira sposobnost okoliša da prihvati promjene prouzročene vanjskim utjecajem i da pritom zadrži svoja prirodna svojstva. ali i u ostalim naseljima unutar granica Plana. S tim ciljem prostor Općine treba planirati i uređivati na način da se: • racionalno gospodari pripadajućim prostorom kao potrošivim resursom. Racionalno korištenje prirodnih izvora Ciljevi zaštite i racionalnog korištenja osobito vrijednih resursa su : • očuvanje rezervi podzemnih voda na čitavom prostoru Općine. Uspješno funkcioniranje održivog metabolizma Općine zahtijeva postojanje dovoljnog udjela prirodnih i kultiviranih javnih površina u Sv. • očuvanje čitavog prostora zraka od svih negativnih utjecaja i zagađivača koji bi mogli negativno utjecati na stabilnost atmosfere. Pri tome nije dovoljno samo zadovoljiti količinu nego i uspostaviti odgovarajući raspored slobodnih i zelenih površina.2. • kod svakog zahvata u prostoru štititi okoliš i čuvati biološku raznolikost za sadašnje i buduće generacije. Zadarska županija – Zavod za prostorno uređenje str. Uz to se mora voditi računa o kakvoći života stanovnika na cjelokupnom prostoru Općine vezano uz dijametralno različite ambijentalne situacije kao što su: • velika gustoća naseljenosti i visok intenzitet aktivnosti u obalnim naseljima. te odgovarajuće fizičke veze među njima.

• ekonomske moći i interesa kapitala.Prostorni plan uređenja općine Sv. • infrastrukturne i komunalne opremljenosti. ekološkim i morfološkim ograničenjima. • zaobalno područje Zadarske urbane regije. 20 .Zadarske urbane regije su: • redefiniranje poljoprivrede i poticanje intenzivnijeg poljodjeljstva. Zadarska županija – Zavod za prostorno uređenje str. ! osmišljava kvalitetnije i unosnije korištenje prostora na temelju održivog razvoja. Među navedenim prostorno-razvojnim cjelinama evidentan je niz različitosti u pogledu: • postojećih prirodnih potencijala. 2. zatečenom stanju i smjernicama razvoja. To su: • obalno područje Zadarske urbane regije.2. ! osiguraju prostorni preduvjeti za otvaranje novih radnih mjesta.1. skladan demografski razvoj. Kopneni dio Općine poistovjećuje se s pojmom Zadarske urbane regije koja je kao prostornoplanska kategorija preuzeta iz Prostornog plana Zadarske županije (PPZŽ). ! ostvaruju dobre prometne veze. Filip i Jakov OBRAZLOŽENJE 2. Otoci pripadaju Zadarsko-biogradskom arhipelagu. • repozicioniranje turizma ulaganjem u kvalitetniji oblik turističke ponude razvojem pratećih sadržaja svekolike turističke ponude. • razvitkom proizvodnje kao značajne grane gospodarstva uz podvrgavanje prostornim.2. • održavanje i rast prometa kao kralježnicu razvoja. Ciljevi prostornog razvoja općinskog značaja Temeljni ciljevi prostornog razvoja općinskog značaja su: • definiranje mjera demografskog razvoja • povoljan odabir prostorne i gospodarske strukture • skladan i svrhovit razvoj svih dijelova Općine sukladno prirodnim resursima • poboljšavanje svih oblika komunikacije • zaštita krajobraznih vrijednosti • zaštita prirodnih i kulturnih vrijednosti Navedene ciljeve potrebno je planski ostvariti sustavom dokumenata prostornog uređenja kroz njihovu izradu i donošenje na način da se osigura racionalno korištenje i zaštita prostora. • Poticaj zadržavanja stanovnika u slabije naseljenim područjima odnosno poticaj za naseljavanjem istih područja na način da se: ! izgrađuje komunalna i urbana infrastruktura. • stupnja zatečenih uloženih vrijednosti. • otoci Zadarsko-biogradskog arhipelaga. • naslijeđenog stupnja gospodarskog razvoja. a samim time i prostornog razvoja. te unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture. Demografski razvoj Ciljevi demografskog razvoja su: • Raspored stanovništva u prostoru sukladno prirodnim i proizvodnim resursima u pojedinim dijelovima Općine. sukladno prirodnim pogodnostima. Odabir prostorno razvojne strukture Zatečena prirodna osnova na prostornoj matrici Općine formirala je tri prostorno razvojne cijeline. • porast svih ostalih uslužnih djelatnosti. 2.2.2. Stoga je definiranje temeljnih ciljeva prostornog razvoja svake pojedine prostorno-razvojne cjeline vezano uz utvrđivanje osnovnih ciljeva daljnjeg gospodarskog. Temeljni cilj Plana je osigurati prostorne predispozicije za razvoj svake pojedine prostornorazvojne cjeline. • gravitacijske moći i demografskih procesa. Ciljevi prostornog razvoja kopna .

divulgacijom kulture u zaleđu.poljodjelstva • proizvodnju treba razvijati u skladu s propisanim ekološkim uvjetima i standardima dajući prednost manjim pogonima i modernim tehnologijama. • razvijanje ostalih infrastrukturnih mreža (vodoopskrbne mreže. Filip i Jakov OBRAZLOŽENJE Ciljevi prostornog razvoja na prostoru Zadarsko-biogradskih otoka: • poticanje razvoja poljodjelstva i maslinarstva temeljeno na zanemarenoj ostavštini.turista. elektroenergetske mreže) koje trebaju pratiti ukupni gospodarski rast. prometne i komunalne infrastrukture Razvoj naselja treba osigurati kroz svrhovit i učinkovit razvoj društvene. Ciljevi razvoja društvenih djelatnosti su: • planiranje mreže osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja. Zadarska županija – Zavod za prostorno uređenje str. sustavi odvodnje i otpadnih voda. • planiranje novih oblika djelovanja u domeni kulture: . • približavanje uprave i administracije pučanstvu i gospodarskim subjektima. • osiguranje prostornih pretpostavki za promet u mirovanju. kao što su klimatogene šume hrasta medunca. na prostoru Zadarsko-biogradskih otoka: • neposredno i intenzivno ulagati u vodoopskrbu i odvodnju. društvene. proširiti biološku raznolikost šuma. stambenim. očigledno je da utvrđivanje gospodarske strukture po prostorno-razvojnim cjelinama na području Općine ima za cilj na prostoru kopna .osmišljavanjem prezentacije sadržaja vezanih za pomorsku tradiciju stimuliranjem niskoprofitabilnih djelatnosti. poljoprivrednim i drugim zonama u odnosu na vrijednost prostora i njegovo optimalno korištenje.4. te uprave i administracije. • razvijati poljodjelstvo na temelju postojećih resursa. prometne i komunalne infrastrukture. .3. trajan i produktivan šumski ekosustav. • repozicioniranje turizma i ulaganje u nov oblik turističke ponude primjereniji obliku i mjeri ekosustava. te općekorisne funkcije šuma. kvalitetnije stadije. Razvoj naselja.Zadarske urbane regije: • dati prednost bržem rastu gospodarskih djelatnosti na području: .2.2. • osiguranje prostornih pretpostavki za mjesne luke. te zaštite kulturno-povijesnih cjelina su: • očuvati stabilnost prirodnih šumskih ekosustava.osmišljavanjem multimedijskog informacijskog centra.pučanstvo zaleđa i otoka. • planiranje novih oblika djelovanja u domeni zdravstva i socijalne skrbi posebno u odnosu na: .Prostorni plan uređenja općine Sv. telekomunikacijske mreže. • provoditi preventivne mjere u svrhu zaustavljanja degradacije i usmjeravanja u pravcu progresivnog razvoja. turističkim. športa i rekreacije.trgovine . 2. • izgraditi prateću komunalnu infrastrukturu.generaciju starije dobi i mladež. 21 . Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturnopovijesnih cjelina Ciljevi zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti. • ulaganja u izgradnju temeljnih infrastrukturnih sustava Sukladno navedenom. . • ubrzati progresivne procese razvoja šumske vegetacije u više. . • formirati prepoznatljivu turističku ponudu na razini cjelokupne Zadarsko-biogradske rivijere.turizma . . čiji je cilj stabilan. Ciljevi i projekcije razvitka infrastrukture su: • izgradnja cestovne mreže u planiranim industrijskim. zdravstva i socijalne skrbi. 2.

Osnovni kriteriji određivanja novih granica GP-a su: • racionalno i svhovito korištenje prostora. • planiranje mreže objekata predškolskog odgoja.1. • redefiniranje granica pojedinih naselja sukladno s novonastalom situacijom i potrebama. posvetiti osobitu pažnju zastupljenosti zelenila i to ne samo kao ekološke kategorije. • nezaposjedanje novih prostora za izgradnju naselja formiranjem novih GP-ova.3. utvrditi potrebu prilagodbe planskih zahvata i izgradnje u prostoru u slučaju adekvatne prezentacije eventualnih arheoloških nalaza. osigurati realizaciju parkovnih površina u novim stambenim zonama zbog lakše dostupnosti i boljeg korištenja parkova u skladu s njihovom osnovnom namjenom. kao i promjenama nastalim u politici planiranja prostora i zaštite okoliša. • poboljšavanje svih oblika komunikacije. 2. a prostor sanirati i revitalizirati. spriječti gradnju novih objekata (osobito ako su velikih dimenzija) u neposrednoj blizini spomenika graditeljstva. izgrađenost. a gdje su proširenja moguća osigurati površine za tu namjenu. Filip i Jakov OBRAZLOŽENJE • • • • • • • • • • zaštiti i očuvati autentične prostore kao dokaz razvoja parkovne misli kroz razna povijesna razdoblja. definitati lokacije za sva postojeća groblja na području Općine.3. prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina Ciljevi utvrđivanja GP-ova: • preispitivanje važećih GP-ova u odnosu na izgrađenost u prostoru. • osiguranje prostornih pretpostavki za razvoj društvenih djelatnosti. • oblikovanje i razvitak novog javnog prostora. rekreativnih i vrtno – tehničkih sadržaja. Zadarska županija – Zavod za prostorno uređenje str. kako onima koji su već evidentirani. 2. iskorištenost i gustoću izgrađenosti. vrijednosti i posebnosti krajobraza. • zaštita krajobraznih vrijednosti unutar naselja. 2. očuvati postojeće spomenike graditeljstva i arheološke lokalitete. • prioritetno ispitati mogućnosti korištenja postojećih koridora pri planiranju trasa velike infrastrukture i izbjegavati zauzimanje novih površina vrijednih resursa osobito poljodjelskih i šumskih. • podizanje kvalitete stanovanja. 22 .3. budući da vlasnici kuća najčešće nisu svjesni njihove vrijednosti. Utvrđivanje GP-ova naselja u odnosu na postojeći i planirani broj stanovnika.Prostorni plan uređenja općine Sv. nego naročito kao bitne komponente Plana namjene površina s kategorijama pejzažno – zaštitnih. obilježja naselja. • poboljšati sve aspekte postojećih već angažiranih prostora. Ciljevi prostornog uređenja naselja na području Općine Ciljevi uređenja naselja su: • podizanje standarda javnih usluga.2. utvrditi korektan odnos prema arheološkim lokalitetima. • predvidjeti gašenje neprimjerenih sadržaja. utvrditi osnovni cilj razvoja Općine po radijalno koncentričnom prostornom modelu temeljenom na graditeljskim i pejzažnim datostima. uvažavajući činjenicu da parkovno oblikovani prostori čine integralnu cjelinu sa spomenicima arhitekture i dio su kulturno povijesne baštine. Racionalno korištenje i zaštita prostora U cilju racionalnog korištenja i zaštite prostora potrebno je: • odrediti područja vrijednih resursa na kojima je isključena prenamjena prostora. tako i prema onima koji se mogu naknadno utvrditi. gustoću naseljenosti. kao i njihov položaj i ulogu unutar širih prostornih ili graditeljskih cjelina. sačuvati ostatke tradicijske arhitekture koja je ugrožena novijom građevinskom djelatnošću. • očuvanje i unapređenje postojećih vrijednosti okoline. jer su u pitanju neobnovljive vrijednosti i svaka devastacija arheološkog lokaliteta predstavlja štetu koja se više ne može popraviti.

• postojeći i planirani sustav centralnih naselja. Ciljevi razvitka komunalne infrastrukture: • izgradnja i održavanje lokalne i nerazvrstane cestovne mreže u planiranim industrijskim. • plavljenja zemljišta. To prije svega znači definiranje i uređenje javnih površina. distancirati od prometnih koridora magistralnih i regionalnih prometnica. Faktori koji utječu na proširenje GP-a naselja su: • pozitivni trendovi demografskih kretanja naselja (stvarni ili očekivani). stambenim. • osiguranje dostatnog parkirališnog prostora sukladno potrebama i namjeni susjednih mikrolokacija.3. • infrastrukturni i rezervni koridori. • zaštićeni objekti i dijelovi prirode. Razvoj naselja i urbano preoblikovanje treba pratiti i adekvatna infrastrukturna opremljenost. te biciklističke i druge staze. Faktori ograničenja širenja GP-a su: I. • distribucija elektroenergetskog sustava na racionalan način. To vrijedi za sve tipove naselja. zatečeni resursi područja: • zone poljoprivredne djelatnosti. tako da u najmanjoj mogućoj mjeri utječe na stanje okoliša. u odnosu na vrijednost i optimalno korištenje prostora. Filip i Jakov OBRAZLOŽENJE Širenje GP-a. • zone privrednih djelatnosti. • zone pod utjecajem učestalih i jačih zagađenja. zatečena prirodna osnova: • nepovoljni mikroklimatski uvjeti stanovanja. parkovi i javno zelenilo. • tektonski rasjedi. • plaže.Prostorni plan uređenja općine Sv. poljoprivrednim i drugim zonama. proizvodnje ili usluge.3. istovremeno težeći zaokruživanju postojećih grupacija i koncentracija. što je rezultuiralo degradacijom života u naseljima. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture Uređenje naselja u direktnoj je vezi s podizanjem kvalitete urbanog življenja. 23 . • spomenici kulture i njihove zaštitne zone. te ukoliko je moguće i kada to ne narušava ambijent lokacije. • zone specijalne izgradnje. • šumsko zemljište. • poboljšanje prijevoza putnika u javnom prometu. • održavanje javnih površina. turističkim. • nagibi zemljišta veći od 12%. 2. treba usmjeravati u dubinu prostora obale i otoka štiteći osjetljiv obalni pojas i pripadajući akvatorij. s ciljem podizanja kvalitete i komunalne opremljenosti naselja. kada je to potrebno i opravdano. njihovom povezivanju i spajanju. • zemljišta s visokim podzemnim vodama. II. Tijekom vremena intenzivnog i stihijskog rasta naselja degradiran je pojam javnog prostora i marginalizirana potreba uređenja svega što nije isključivo u funkciji stanovanja. Zadarska županija – Zavod za prostorno uređenje str. Stoga je stalni cilj pri urbanom oblikovanju i oplemenjivanju naseljenog prostora potrebno urediti i sadržajno osmisliti javne prostore koje čine: • pješačke ulice i trgovi. • osiguranje prostornih pretpostavki za razvoj i uređenje mjesnih lučica i privezišta. • zemljišta nedovoljne nosivosti. • zone koje nije moguće ekonomično komunalno opremiti. • šetnice i okupljališta. • dječija igrališta • športske tereni.

osiguranje održavanja komunalnih objekata i uređaja u stanju funkcionalne sposobnosti. odlaganje komunalnog otpada. poduzimanje mjera za očuvanje i zaštitu okoliša. telekomunikacijski sustav).Prostorni plan uređenja općine Sv. odvodnja otpadnih voda. održavanje čistoće. Zadarska županija – Zavod za prostorno uređenje str. Filip i Jakov OBRAZLOŽENJE • • • • • • razvijanje ostalih infrastrukturnih sadržaja koji trebaju učinkovito pratiti ukupni gospodarski rast na lokalnoj razini (vodoopskrba. osiguranje trajnog i kvalitetnog obavljanja komunalne djelatnosti. 24 .

Ličko-pounski prostor. Zadarsko-biogradski otoci 3. Filip i Jakov kao općinsko središte sastavni je dio šireg razvojnog koridora. da se omogući održivi razvoj s najmanje negativnih posljedica. jer je jedino otok Babac djelomično naseljen stalnim stanovnicima. Zadarsko-biogradski otoci su svakako najosjetljiviji i najugroženiji dio Županije. Unutar tako definiranog prostora. Od primarnog značaja za planirani razvoj regije jest proces decentralizacije funkcija što označava potrebu jačanja drugih centara: Biograda. te gospodarskoga i demografskog deficita s druge strane. područje općine Sv.Prostorni plan uređenja općine Sv. vrlo je važno osigurati dovoljno planske fleksibilnosti. Prepoznavajući egzistencijalne probleme života na otocima. općinskih središta i ostalim naseljima.razvojnih cjelina: 1. Imajući to u vidu. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA 3. Otok Babac se nalazi u neposrednoj blizini obale pa kao takav nije izoliran. 25 . prostor Županije definiran je kroz sljedeće prostorno . Otoci općine Sv.razvojne cjeline: 1. To je ograničeni prostor ogromnog prirodnog potencijala s jedne strane. Zadarsko-biogradski otoci Zadarska urbana regija proteže se duž priobalnog prostora od općine Vir do općine Pakoštane. Ovakva podjela prostora nema teritorijalno-administrativnih pretenzija. Nina i Paga. Ravnokotarski zaobalni prostor 6. a time i bržeg razvoja cjelokupnog područja. U okviru naznačenih prostorno-razvojnih cjelina kao urbanističke kategorije razlikuju se: Zadarska županija – Zavod za prostorno uređenje str. Oslonac za ostvarenje toga cilja trebaju biti prostorni planovi gradova i općina ovoga prostora. a u nastupajućem vremenu taj će interes dodatno porasti. u cilju realizacije Plana potrebno je osigurati uvjete za uređenje i građenje kvalitetne putničke lučke infrastrukture. jer sistematičnije i određenije definira temeljna prostorno-funkcionalna usmjerenja svake zone i njihovu interakciju. Filip i Jakov zahvaća dijelove sljedećih prostorno . Filip i Jakov samo se djelomično uklapaju u ovu sliku zaboravljenog prostora i ljudi na njima. te zadire u relativno uski zaobalni pojas omeđen općinama Zemunik. Prikaz prostornog razvoja na području Općine u odnosu na prostornu i gospodarsku strukturu Županije Sv. Temeljem postavki PPZŽ-a. Ishodišna točka i težište razvoja čitavog ovog prostora je grad Zadar koji je upotpunjen mrežom gradova. Zadarska urbana regija 2. koji trebaju slijediti temeljne postavke PP Zadarske županije. Navedene cjeline određuju osnovne fizionomske karakteristike cjelokupnog prostora Zadarske županije.1. Država je utvrdila posebnu skrb o otocima vrednujući njihovu prostornu problematiku jedinstveno kroz Nacionalni program razvitka otoka. te nekim naseljima općine Poličnik. Galovac. a u pripremi je i novi Zakon o otocima. Prostor podvelebitskog kanala 5. a zbog veličine naselja posebne mjere prometnih komunikacija očito nisu opravdane. Ovaj potez je danas urbano najjače eksploatiran prostor. Analize pokazuju da prostorno – gospodarsku strukturu Županije čini niz manjih cjelina koje po određenim geomorfološkim i razvojnim karakteristikama imaju zajednička obilježja. Zadarska urbana regija 2. Međutim. Otok Pag 4. iako je kategoriziran prema PPZŽ-u kao “nenaseljeni” otok. Bukovica 7. koji se u prostornom smislu očituje kroz longitudinalni sklop naselja Zadarsko-biogradske rivijere. Unutarnje povezivanje ovoga koridora treba slijediti povezivanje na Europske tokove definirane PPZŽ-om radi veće iskoristivosti prostora. Filip i Jakov OBRAZLOŽENJE 3. Ona služi isključivo prostorno planerskim analizama i utvrđivanju osnovnih ciljeva prostornog razvoja. bolje povezanosti.

linearna dispozicija. Iako je moguće sažeti različitosti temeljem PPZŽa u dvije već navedene prostorno-razvojne cjeline. pa u Turnju. U slučaju Općine Sv. na spoju teritorija i akvatorija. Osnovni elementi profila po redoslijedu su: plaža. taj pojam je jasno apliciran. ruralna naselja. prvenstveno na području Sv. Organizacija prostora i osnovna namjena i korištenje površina Prostor unutar administrativnih granica Općine raznovrsno je područje sastavljeno iz niza različitih mikrocjelina kojega čine: dominantni urbani centar. analiza temeljena na organizaciji prostora i osnovnoj namjeni i korištenju površina zahtjeva i detaljniju podjelu na sljedeće mikrocjeline: • obalni pojas • zaobalje • otoci Navedene cjeline oblikuju osnovnu mrežu prostorne strukture.Prostorni plan uređenja općine Sv. pa ga je potrebno sustavno štititi od štetnih oblika urbanizacije. Drugi element definicije rivijere. i manje površine u Sv. Filipa i Jakova.2. tri uglavnom nenaseljena otoka te rubni pojas plodnih kotara. obalnih fragmenata suvremenog naselja. 4. Srazmjerno postojećem interesu. potrebno mu je pružiti i odgovarajuću zaštitu i realno procjeniti želje i mogućnosti. jer je racionalnim korištenjem prostora moguće očuvati ekološku stabilnost ovog područja. počiva na neprekidnosti. Svojstva rivijera su najugroženija na području Sv. kao nositelj glavnih razvojnih potencijala Ovo je prostor velikog interesa za korištenjem u različite svrhe.Priobalni urbani teritorij. turističkih kompleksa.od povijesnih urbanih jezgri. a svaki se entitet može razmatrati zasebno. 3. Vrijedne šumske cjeline Ovi prostori obuhvaćaju šumske površine na prijelazu između najuže obale i zaobalnog prostora. Petara. Poljoprivredne površine Kvalitetne poljoprivredne površine zaobalnih naselja predstavljaju rubni pojas Ravnih kotara na kojima se plodna polja u zaravnima smjenjuju s neplodnim pojasima niskih bila. a negdje i samu jezgru naselja. Ovaj prostor uglavnom sačinjavaju ambijentalno vrijedne sastojine borovine. kao cjelovitom sustavu “obale”. te kroz Planom utvrđene dozvoljene namjene mogućeg načina korištenja. do prirodnih sadržaja obale i otočića. 2. osnovni je kriterij poštivanje svih bitnih vrijednosti zaštite i očuvanja okoliša. što narušava identitet rivijere. Rivijera je urbani fenomen struktura koje su precizno definirane njegovom funkcijom i formativnim elementima. Najveće šumske površine su prekrivene makijom. gdje je obalni prostor agresivno napadnut bespravnom izgradnjom. Obalni pojas Obalno područje Općine izgrađeno je u tolikoj mjeri da je u nekim slučajevima teško definirati pojedina naselja. Među spomenutim elementima. ali ne i potpuno razvijen. 26 . Zbog očuvanih ambijentalnih vrijednosti prostor je izuzetno atraktivan. ali i ekološki osjetljiv. 3. Prilikom definiranja detaljne namjene prostora. Filip i Jakov. Stoga je samo moguće govoriti o odnosu urbano-prirodno. Obalni pojas Općine je urbani teritorij koji sažima niz entiteta .Neizgrađeni obalni prostor na kopnu i otocima Ovaj je prostor nositelj karakteristika autohtonoga pejzaža. manjih naselja. definiraju osnovnu ogranizaciju prostora. U manjoj mjeri plodne enklave razasute su i po priobalnim naseljima u obliku vrtova i okućnica. Filip i Jakov OBRAZLOŽENJE 1. Pojam “rivijere” ograničen je funkcionalni pojam koji definira skupinu elemenata njene tipologije. U konfiguraciji urbanog i prirodnog svaki entitet ima svoja posebna obilježja. rubna područja s novim potencijalima. primorska naselja. Urbane se promjene mogu pratiti u cijelom pojasu. Petru. Posebno su važna mjesta prekida i granice. dok ostala tri mogu imati različita svojstva javnih i privatnih režima. promenada. Zadarska županija – Zavod za prostorno uređenje str. kontinuitetu linearnog prostiranja sklopa karakterističnog profila. Stoga se ovom prostoru mora posvetiti velika pažnja kroz izradu prostornih planova. rezidencija i vrt. Otoci su uglavnom neizgrađeni. To su ekološko i prirodno vrijedni prostori čiju prenamjenu Planom treba onemogućiti. Urbana tipologija rivijere definirana je linearnom dispozicijom i karakterističnim profilom. Tamo gdje jedan od aktera sklopa mijenja svoju ulogu dolazi do poremećaja ili prekida. promenada je eminentno javni prostor. Postojeći dijelovi neizgrađenog obalnog prostora na kopnu su često degradirani zbog izgradnje u njihovoj neposrednoj blizini.

radeći u urbanim sredinama a živeći u ruralnim naseljima. Zaobalje Zaobalje je rubni pojas Ravnih kotara. Najveći dio otoka nije izgrađen. Zajednički prostori su gotovo isključivo vjerskog obilježja. Za budući razvitak naselja. s izuzetkom manjih prekida površinama prirodne obale. tako da je prirodni ekosustav dominantan. Obala teritorija Općine je gotovo u cijelosti izgrađena. U većini slučajeva radi se više zaseoka povezanih internim prometnicama. ne kao o nekim ostacima ili nečem nedovršenom. Naselja su nastala na poljoprivrednoj osnovi. Izuzetak čini otok Babac na kojem se nalazi vrlo maleno istoimeno naselje kao zaseban urbani entitet. a dijelom zbog netransparantnih režima. Enklave su područja posebnih režima dostupnosti. Ukoliko se želi preoblikovati obalni pojas u formu rivijere. pojedinačne građevine i prostori istrošenih programa kojima je moguće naći novu ulogu javnog karaktera s programima koji će im osigurati opstanak u sastavu urbane mreže. Osnovna namjena prostora Osnovna namjena prostora Općine definirana je kroz tri temeljne kategorije korištenja prostora. a to su: • GP • izvangrađevinsko područje • obalno područje Pod kategorijom GP-a ovaj Plan podrazumijeva sljedeće prostorne zone: • GP naselja Zadarska županija – Zavod za prostorno uređenje str. Ta se područja još nisu dovoljno transformirala u javne programe. Njihova dispozicija bitno narušava kontinuitet rivijere. pretvarajući svoju okolinu u nekakvu “suburbiju”. moguće ih je očuvati pod uvjetima zajedničke volje i organizirane kontrole. tamo gdje je odnos teritorija i akvatorija sačuvan u djevičanskim oblicima prirode. Osim relacijskih parova urbano – prirodno. razvijena na temelju srednovjekovnih organičkih struktura. Filip i Jakov i Turanj ističu se kao najrazvijenija urbana središta na obalnom području Općine. Otoci Posebnosti otoka ove Općine je u tome što su otoci uglavnom nenaseljeni. Procesi modernizacije ugrožavaju tradicionlne oblike društvene i fizičke strukture ruralnih naselja. nego kao o dragocjenom prostoru o kojem se mora voditi briga. posebno što se tiče jezgre naselja. Urbane praznine sačinjene od polja i od zelenih poteza određuju rubove urbanih entiteta i čine ih čitljivim.napuštene ili slabo korištene infrastrukturne lokacije. 27 . tako da ne postoje urbani javni prostori. Promjena režima je moguća prenamjenom dijelova ili cijelih enklava. Urbane praznine su područja niskog urbanog intenziteta ili fragmenti prirodnog teritorija bez jasne funkcionalne uloge. Naselja Sv. Ruralne zajednice se individualiziraju i preoblikuju u urbane forme. pa su dijelom zbog nedostatka odgovarajućih programa. Filip i Jakov OBRAZLOŽENJE Isprekidanost obalnog pojasa proturječnim urbanim programima i režimima otežava redefiniciju rivijere. a na pojedinim mjestima je u potpunosti onemogućuje. sastavljeni od crkve i groblja. Stoga je nužno o njima misliti. na obali se u fragmentima nalaze parovi prirodno prirodno. bitno je očuvati ovo načelo. Ova mala područja imaju karakter rezervata. gospodarski u uskoj sprezi s općinskim središtem uzrokovanoj fizičkom blizinom. Prekide u konfiguraciji rivijere čine enklave i urbane praznine.Prostorni plan uređenja općine Sv. ali je to fizionomski preslikan entitet ravnokotarskih naselja u kojima se tipologija gradnje temelji na dugom nizanju urbanih enklava uz prometnicu kraj poljoprivrednih površina. Stanovnici napuštaju tradicionalno agrarni način življenja i mijenjaju ga s urbaniziranim životom. a ukupna slika Općine totalno kaotična. U izgrađenim dijelovima priobalnih naselja postoji niz zanemarenih prostora . Bez praznina prepoznatljivost entiteta bila bi nemoguća. moraju se reprogramirati svi obalni entiteti te izgraditi nova pravila urbanog dizajna. Moguće je promijeniti režime dostupnosti samo na određenim sektorima uz odgovarajuće preoblikovanje fizičkog okruženja. urbano prazna i ne sudjeluju u konfiguraciji rivijere.

površine za šport i rekreaciju. Zona središnjih funkcija naselja je Planom utvrđen GP uz jezgru naselja u kojem je moguća izgradnja i uređenje objekata i površina za javne sadržaje kao što su zdravstvene ustanove. Planom se ne predviđa izgradnja isključivo stambenih građevina. komunalnih objekata i objekata infrastrukture. te ostalih sličnih djelatnosti. dok je veliki dio površina rezerviran za uređenje negradivih športskih i zelenih površina.Prostorni plan uređenja općine Sv. Pod kategorijom vangrađevinskog područja ovaj Plan podrazumjeva sljedeće površine: • poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene • šume isključivo osnovne namjene • ostalo poloprivredno tlo. Zona proizvodne namjene je Planom utvrđen GP određen za gradnju i uređenje proizvodnih i prerađivačkoh pogona. Zone športsko-rekreacijske namjene su Planom utvrđene prostorne zone namjenjene za šport i rekreaciju stanovništva. Planom je utvrđen GP svih naselja unutar administrativnih granica Općine. 28 . šume i šumsko zemljište • površinu mora i voda Zadarska županija – Zavod za prostorno uređenje str. Zone ugostiteljko-turističke namjene su Planom utvrđeni GP-ovi u sklopu kojih je moguća izgradnja turističkih kapaciteta za smještaj i boravak. vjerske ustanove. parkovi. Filip i Jakov) i sl. te pratećih ugostiteljskih sadržaja. uz uvjet da ne ometaju stanovanje kao osnovnu funkciju ove prostorne zone ili na bili koji način smanjuju kvalitetu lokacije. Unutar ugostiteljsko-turističkih zona. Planom su utvrđene sljedeće vrste turističkih sadržaja unutar turističkih zona u sklopu prostora Općine: • hotel • hotelsko naselje • apartmansko naselje • motel • autokamp Ovim Planom definirane su sve postojeće i planirane zone ugostiteljko-turističke namjene unutar administrativnih granica Općine. Planom se dozvoljava izgradnja i uređenje manjih poslovnih i proizvodnih te društvenih sadržaja. Zona javne i društvene namjene je Planom utvrđen GP određen za gradnju i uređenje društvenih djelatnosti koje obuhvaćaju škole. tržnica i drugi javni prostori. Filip i Jakov OBRAZLOŽENJE • • • • • • • • zona središnjih funkcija naselja zona ugostiteljsko-turističke namjene zona proizvodne namjene zona javne i društvene namjene zone športsko-rekreacijske namjene zona škole površine infrastrukturnih sustava groblja GP naselja je prostorna zona koja je sastavljena od izgrađenog područja naselja i Planom utvrđene površine potrebne za razvoj i širenje naselja. Sv. kupališta. Unutar GP-a naselja Planom je utvrđeno stanovanje kao osnovna namjena korištenja prostora. Unutar ove zone nije dozvoljena izgradnja i uređenje stambenih sadržaja. Unutar GP-a naselja. kao i sadržaja za šport. te građevine društvenog standarda. To je specifična vrsta GP-a unutar kojega je dozvoljen vrlo mali postotak gradnje u odnosu na površinu cjelokupne prostorne zone. specijalne zdravstvene ustanove (Zavod za mentalno nedovoljno razvijenu djecu i omladinu. vrste planiranih turističkih sadržaja prema naprijed navedenoj tipologiji i maximalni kapaciteti. zabavu i rekreaciju. Unutar ove zone dozvoljena je stambena izgradnju samo u funkciji osnovne namjene. šetnice. dozvoljena veličina prostornog obuhvata svake pojedine zone. zanatskih i servisnih djelatnosti. skladišnih prostora. To su javne zelene povšine. ali je dozvoljeno korištenje prostora i u druge namjene koje su prateće funkcije stanovanja i direktno utječu na poboljšanje kvalitete stanovanja. igrališta.

šume i šumsko zemljište je prostor autohtonog pejzaža čija je namjena pašnjaci. 1 Korištenje i namjena površina). Zadarska županija – Zavod za prostorno uređenje str. već se postojeće prirodno okruženje zadržava u zatečenom stanju. U sklopu zone uređene obale. 142/99). 52/90). obuhvaća izuzetno vrijednu i specifičnu prostornu cjelinu vezanu uz način i oblike korištenja privlačnog obalnog pojasa. odnosno. Ove površine prvenstveno imaju funkciju zaštite prostora prvenstveno od erozije. unutar zone luka Planom su definirane sljedeće prostorne cjeline: • luka posebne namjene: športska luka nautička luka (privezište) turistička luka Ovim Planom predviđeno je da se u sklopu zona športskih luka osigura dostatan broj vezova za potrebe domicilnog stanovništva unutar zona mjesnih luka u svim naseljima obalnog i otočnog dijela Općine. ali istovremeno utječu i na slikovitost i ambijentalnu vrijednost krajobrzne osnove. sukladno postavkama ovoga Plana. Filip i Jakov OBRAZLOŽENJE Poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene je Planom utvrđen prostor obradivog poljoprivrednog tla na cjelokupnom području Općine.) u priobalnom pojasu koje su pod velikim pritiskom gradnje. Zakonska obveza zaštite vrijednih poljoprivrednih potencijala je prenesena ovim Planom. Zona uređene obale je prostorna cjelina u načelu u neposrednom kontaktu s GP-om naselja u sklopu koje su Planom utvrđene određene aktivnosti. Šume posebne namjene na prostoru Općine su šume namjenjene za odmor i rekreaciju na lokacijma utvrđenim ovim Planom i prikazane su na grafičkom prilogu (kartografski prikaz br. potrebno štititi i adekvatno održavati. Obalno područje. šumom se smatra zemljište obraslo šumskim drvećem u obliku sastojine na površini većoj od 10 ari. Ostalo poloprivredno tlo. To se naročito odnosi na poljoprivredne površine (maslinici i sl. Sukladno Zakonu o šumama (NN br. Planom su definirane sljedeće zone namjene i korištenja prostora: • zona luke • zona kupališta Sukladno Zakonu o morskim lukama i Pravilniku o razvrstavanju i kategorizaciji luka nautičkog turizma (NN br.Prostorni plan uređenja općine Sv. planirano je uređenje prostora sukladno Planom definirnanim namjenama. sukladno postavkama ovog Plana. Planom su utvrđene dvije kategorije obalnog područja i to: • zona prirodne obale • zona uređene obale Zona prirodne obale je prostorna cjelina unutar koje je zabranjena bilo kakva aktivnost u smislu preoblikovanja ili prenamjene postojećeg prirodnog fenomena. Šume isključivo osnovne namjene su vrijedne šumske površine koje je. Nalaze se na velikom djelu Općine poglavito kao površine zarasle makijom. livade ili golet. 29 . Područjem obale smatra se funkcionalna cjelina obalnog mora i pripadajućeg pojasa kopna čija je Planom utvrđena namjena vezana uz korištenje mora i svih njegovih prednosti i pogodnosti. Prema namjeni vrijedne šumske površine mogu biti • šumskogospodarsko područje • šume posebne namjene Šumskogospodarska područja su najzastupljenije šumske površine na prostoru Općine.

2.3.7 6. 3.1. Oznaka Ukupno ha % od površine općine 9. 1. 1. Filip i Jakov Red.1 37.1 1.85 ne iskazuje se 100.3 obradive P1 P2 P3 Šumske površine ukupno Š 2182.0.0 * 0. vodne te površine posebne namjene i ostale površine Tablica 3 Općina Sv. 30 .3 5.1 0. 3.3.5.1 44.1 46.7 IS 118.1 R Poljoprivredne površine ukupno P 1756.3 53.2 11.0 15.0.2.1 100.4 16. - Zadarska županija – Zavod za prostorno uređenje str.6.0 1.0 59.7 2.1. 1.96 *0.0 0. šumske.0 NP PP 0.15 34. 3.3 3. graditeljska baština ukupno arheološka područja povijesne graditeljske cjeline Općina ukupno KORIŠTENJE RESURSA More i morska obala obalno područje otočno Energija proizvodnja potrošnja Voda vodozahvat potrošnja Mineralne sirovine Općina ukupno 4730.9 gospodarske Š1 šumskogospodarsko područje Š 2095.4.0 Vodne površine ukupno V vodotoci jezera akumulacije retencije ribnjaci Ostale površine ukupno N 2.91 km 16.1.0 - 2.9 stan/ha ha/stan* 10. 3.2.5 Ostale poljoprivredne i šumske površine ukupno PŠ 139.1.2 izgrađeni dio GP ukupno 298.8 obalno 175.2 65.3 1. ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAMJENU POVRŠINA GP ukupno/ GP 459. Filip i Jakov OBRAZLOŽENJE 3. broj 1.5 1.2 1.38 *0.89 58.0.0 * *1.6 0. 1.2 - 1.48 *0. poljoprivredne. 2.0 * * *0. 1. 2.5 ukupno E H K T 50.Prostorni plan uređenja općine Sv.9 13.2.7. 3. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina (naselja i izgrađene strukture van naselja.5 posebne namjene Š3 87.4 1.8 2.05 km 5.5 otočno kontinentalno – granično ostalo 123.3 Općina ukupno ZAŠTIĆENE CJELINE Zaštićena prirodna baština ukupno nacionalni park park prirode ostali zaštićeni dijelovi prirode Zaštić.3 Izgrađene strukture van GP-a I 21.

Ovu zonu je potrebno planirati. Prikaz gospodarskih i društvenih djelatnosti Opći cilj za prostorne cjeline u okviru Općine je porast dohotka u cjelini i po stanovniku uz očuvanje barem postojeće razine kvalitete prirodnih eko-sustava. Obalni pojas je generator razvoja Općine. u skladu s pogodnostima prostorno-geografskog položaja. no očekuje se brži rast turizma. što će otvoriti široke mogućnosti razvoja brojnih uslužnih djelatnosti uz taj koridor. Udarna grana gospodarstva svakako će biti turizam u svim svojim oblicima. • razvoj turizma. potrebno je prije svega istaknuti: • more i morsku obalu zajedno sa svim mogućnostima koje su time date (turizam i nautički turizam) • plodno tlo i mogućnost intezivnog poljodjelstva • pogodan prometno geografski položaj (blizina prometnih puteva te neposredno susjedstvo većih urbanih centara). kojoj je žarišno središte grad Zadar. Iznesena teza nalazi potvrdu u dosadašnjem (iako često neprimjerenom) razvoju turizma. a zatim razvoj tercijarnih djelatnosti. osmisliti i zaštititi posebnim razvojnim i prostornim planovima. Za eventualnu izgradnju turističkih zona neophodna je izrada provedbene planske dokumentacije kako bi se osigurao kvalitetan razvoj u skladu s pricipima održivog razvoja. odnosno najvažnije kvalitete na promatranom prostoru. Na taj se način razvijaju trgovina i uslužne djelatnosti i dr. kao direktna posljedica prvih dviju. turizam i poljodjelstvo.Prostorni plan uređenja općine Sv. Naglašena je i važnost turizma u kontekstu čega se biogradsko područje predviđa jednim od funkcionalnih središta razvoja turizma u širem sjevernodalmatinskom području. te kvalitete života. Na prostoru Zadarske urbane regije. Općina Sv. što će utjecati na potrebu očuvanja prirodnog krajolika i kulturne baštine. Nastojanja će se usmjeriti na formiranje prepoznatljive turistčke ponude Zadarsko-biogradske rivijere. Kao bitne karakteristike. • porast će potreba za servisiranjem lokalnih djelatnosti. što će tražiti otvaranje poslovno-servisnih sadržaja.južna Hrvatska. U skladu s tim. kroz sve dosad donesene razvojne planove Općine. prostor gušće naseljenosti i s izrazitom tendencijom daljnjeg turističkog razvoja. To se prvenstveno odnosi na obalno područje. odnosno zone proizvodne namjene. prometa i usluga preusmjerit će stanovništvo Općine s primarnih i sekundarnih djelatnosti na više stupnjeve stvaranja dohotka.3. poglavito poljoprivrednih. Zadarsko-biogradska turistička rivijera proteže se od Nina preko Zadra i Biograda n/m pa do Pakoštana. Filip i Jakov OBRAZLOŽENJE 3. Ovaj je prostor ujedno i pokretač razvoja cijele Županije i svih njezinih dijelova. Istovremeno su na plodnim poljoprivrednim površinama. Ova će prometnica privući veći dio prometa na relaciji kontinentalna Hrvatska . • poljoprivredna će proizvodnja doživjeti promjene prelaskom većeg dijela s tradicionalnih oblika proizvodnje na specijaliziranu robnu proizvodnju. koji bi trebao doći do punog izražaja izgradnjom Jadranske autoceste. Prostor Općine. prvenstveno Zadarska županija – Zavod za prostorno uređenje str. • uz poljoprivrednu djelatnost razvijat će se seoski turizam kao komplementarni oblik turističke ponude (uz kupališni i lovni turizam). trgovine i drugih uslužnih djelatnosti u odnosu na industriju. postavljaju se u prvi plan kao glavne privredne grane. • intenzivna će poljoprivredna aktivnost potaknuti otvaranje viših oblika prerade poljoprivrednih proizvoda u malim pogonima. kojoj pripada i općina Sv.Filip i Jakov kao sastavni dio Zadarske urbane regije koristit će potencijale regije i svog teritorija kako bi sudjelovala u raspodjeli rezultata gospodarskog rasta: • opći razvoj urbane regije stvorit će nova radna mjesta za sadašnje i buduće stanovnike Općine. Filip i Jakov. ali i u daljnjem planiranju njegovog uređenja odnosno razvoja i planske politike u cjelini. Geoprometni položaj Općine u Jadranskom prostoru sam po sebi čini značajan razvojni resurs. struktura gospodarstva neće se bitnije mijenjati. povijesne i kulturne baštine. Zadarska urbana regija ostvarivat će najveće stope rasta gospodarstva u Županiji. 31 . Prirodni resursi i kvalitete općine u suprotnosti su s trenutačnim stanjem gospodarskog razvoja. očituje se kao prostor prvenstveno turističkog usmjerenja. s vlastitim i na tržištu prepoznatljivim turističkim proizvodom.

Javni prostor se gradi na uvođenju infrastrukture koja osigurava brze kontakte i međusobnu povezanost teritorija Općine. GP-ovi naselja ovim se Planom dimenzioniraju prema potrebama stvarnih korisnika prostora. zbog tendencije zadržavanja stanovništva na ovom prostoru. Građevinsko područje naselja Planom su utvrđeni GP-ovi naselja samo na mjestima već postojećih naselja. vjerske ustanove i sl. Stvarni korisnici prostora unutar GP-ova naselja su: • postojeće stalno stanovništvo u naselju • planirani porast/prirodni prirast stalnog stanovništva • povremeno stanovništvo – građani koji posjeduju nekretnine unutar GP-a naselja i njima se povremeno koriste i turisti • planirani prirast stanovništva uslijed promjenjenih životnih prilika (ekonomske migracije) Redefiniranje GP-a prvenstveno ima za cilj zaštitu vrijednog prostora i racionalnije raspolaganje njime. te novi upravni i gospodarski organizmi.4. 3. uviđa se činjenica da su mnoge parcele kupljene kao građevinske parcele i ishođene su lokacijske i građevinske dozvole. te uvjeti korištenja iste. Uvjeti korištenja. pa tako i središta Općine s drugim. Planom se ne dozvoljava formiranje novih GP-ova naselja. potrebno je kao optimalne pokazatelje uzeti ukupan broj izgrađenih stambenih jedinica i pomnožiti ga s prosječnim brojem članova domaćinstva kako bi se obuhvatili ne samo stalni stanovnici. već i povremeni stanovnici. Kako bi se dobila realna slika iskoristivosti prostora unutar izgrađenog djela GP-a naselja. Općina ima izvanredne uvjete za razvoj poljoprivrede. Sukladno tome. Planom se ne uvjetuje njihovo povezivanje iz razloga zaštite pojedinih vrijednih prirodnih cjelina kao što su polja. Prikladnost prostora za određeni način korištenja. Kriteriji pogodnosti su: • prikladnost prirodne osnove • postojanje potrebnih resursa • interes aktivnih sudionika. S time u vidu. mjesni uredi. 32 . No. Stoji i činjenica da je vremenska provjera pokazala da navedeni prostori nisu korišteni za gradnju i kad je to postojećom planskom dokumentacijom bilo dozvoljeno.Prostorni plan uređenja općine Sv. i s ciljem očuvanja i obnavljanja poljoprivrednih Zadarska županija – Zavod za prostorno uređenje str. odnosno namjenu. uključujući i turiste. gdje su uslijed razvoja naselja pojedini GP-ovi naselja formirani kao zasebne graditeljske cjeline. Filip i Jakov OBRAZLOŽENJE na obali. Posljedica ovakve bespravne izgradnje velikog broja kuća za odmor i povremeno stanovanje je devastacija prostora u svakom pogledu. Bitno je razvijati i društvene sadržaje u zaobalnim naseljima kako bi se održao i povećao broj stanovnika. većim urbanim središtima Županije i Države.. uređenja i zaštite prostora Uvjeti i način korištenja cjelokupnog prostora Općine određeni su Planom definiranom namjenom prostora. utvrđuje se nizom kriterija koji trebaju potvrditi pogodnost određene lokacije ili prostorne cjeline za planiranu namjenu. Na pojedinim lokacijama. U urbanom sloju poglavito obalnih naselja. Planom su utvrđeni kriteriji za određivanje svake pojedine prostorne zone. pojavljuju se oblici društvenog standarda: škole. trgovine. S obzirom da se ukidaju određene površine koje su do donošenja ovoga Plana pripadale GP-u naselja. treba dati mogućnosti formiranja relativno velikih parcela i fleksibilnije mogućnosti korištenja prostora. tolerantniji je odnos prema izgradnji na njemu nego na obalnom području. korisnika prostora • ekonomska opravdanost • mogući štetan utjecaj na ekološku stabilnost uže i šire lokacije • nasljeđeno stanje u prosoru • mogućnost zaštite prostora Vrijednost i prikladnost pojedinog kriterija ovisi o namjeni pojedine prostorne zone. odnosno o općim i specifičnim karakteristikama prostora na koje se odnose. zbog zaštite ruralnog ambijenta zaseoka ili zbog realne procjene potrebne veličine prostora zone. nicali stambeni objekti. odnosno eventualnog novog naseljavanja. redefiniranjem njihovih oblika i realnijim dimenzioniranjem potrebnih površina. Zbog percepcije obilja kvalitetnog poljoprivrednog zemljišta. gdje se naročito prostor Vranskog bazena tretira jednim od najznačajnijh poljoprivrednih potencijala regije.

9 52. Filip i Jakov OBRAZLOŽENJE površina i djelatnosti (jer se spomenute površine uglavnom nalaze u sastavu plodnih poljoprivrednih površina).2 45. Neizgrađeni dio GP-a iznosi 45. vezan uz plodne površine iznad magistrale. Uglavnom se radi o neizgrađenim površinama distanciranim od jezgre naselja na plodnim površinama uz magistralu. dok su neke površine prenamjenjene u mješovitu zonu – pretežno poljoprivrednog gospodarstva. projecirani broj stanovnika** 479 545 545 2999 850 2023 VIII.8 162. Ovo je prostor.0 80.Prostorni plan uređenja općine Sv.2 298.5% za ostala naselja • minimalna gustoća naseljenosti u naseljima Zadarske urbane regije: . 33 .0 VI.općinska središta 40 st/ha . godine pomnožen brojem objekata. Analiza promatranog područja ukazala je na potrebu izuzimanja određenih površina GP-a.2 29. dok su površine iznad magistrale rjeđe naseljeni prostori novije izgradnje. Postignuta gustoća uglavnom je vezana za staru jezgru i centar mjesta na prostoru između obale i Jadranske turističke ceste (JTC). Turanj (s otokom Babac) je prema popisu stanovnika iz 1991. GP naselja se može širiti samo pod sljedećim uvjetima: • ukupno neizgrađeni dio GP-a ne smije prelaziti izgrađeni dio u postotku: .4 33. izgrađeni dio (ha) 39.1 11.2 26.ostala naselja 20 st/ha Slijedi analiza prema pojedinačnom naselju: I. turističke sadržaje i drugo.2 108. objekte obiteljskog gospodarstva. VII.7 55. Sv.7 III.8% bez mješovite zone M4) ukupnog GP-a.7 20. neizgrađeni dio (ha) 31. ali prvenstveno u funkciji poljoprivredne namjene. godine ** broj stanovnika projeciran na temelju prosječnog domaćinstva iz popisa 1991.7 19. Prenamjenom površina omogućena je eksploatacija prostora u skladu s principima održivog razvoja (zaštita i obnova poljoprivrednih i drugih ruralnih djelatnosti).7 ha i prosječnu gustoću 6.8 15.8% (odnosno 15.2 21.5 V.ostala naselja 20 st/ha • minimalna gustoća naseljenosti u naseljima Zadarsko-biogradskih otoka: .1 39.4 6. imao planirani GP veličine od 80 ha. a dijelom prenamjenjuju u mješovitu zonu – pretežno poljoprivrednog gospodarstva. Petar je prema popisu stanovnika iz 1991.0 37. godine brojio 267 stanovnika i prema postavkama OPP Biograd n/m Revizija I. nepotrebno velikih rezervnih GP-ova. koji se dijelom izuzimaju iz GP-ova naselja. neizgrađeni dio bez mješovite zone M4 (ha) 31.3 VII. OPP Biograd n/m Revizija I. U mješovitoj će zoni biti moguće graditi obiteljske kuće.8 13.2 14. te formirana prijelazna zona između ruralnog i urbanog entiteta.4 107.8 13.9 * temeljeno na popisu pučanstva iz 1991.7 naselje Donje Raštane Gornje Raštane Sikovo Sv.1 IV. gustoća izgrađenost (st/ha)* 13.5 11.ostala naselja 20 st/ha • minimalna gustoća naseljenosti u naseljima Ravnokotarskog zaobalnog prostora: .4 st/ha (prema stupcu VIII).7 95. Petar Turanj (s otokom Babac) Ukupno 459. definirana je mješovita zona – pretežno poljoprivrednog gospodarstva (M4). gustoća izgrađenost (st/ha)*** 12.7 st/ha odnosno 21.3 40. formirala je GP veličine 150 ha s gustoćom naseljenosti od 7 st/ha. II.1 14.4 36.4 59. Prema postavkama PPZŽ-a.3 72. Filip i Jakov Sv.15% za središnja naselja .4 7441 24.2 12.2 14. To daje prosječnu gustoću naseljenosti od jedva nešto više od 3 st/ha. godine brojio 1062 stanovnika. Na taj način redefinirane granice GP-a ovog naselja formiraju površinu veličine 72.7 39.7 13. *** temeljeno na stupcu br. GP ukupno (ha) 70. Zadarska županija – Zavod za prostorno uređenje str.1 12.

Ocjenjujući da je planirani GP nepotrebno zahvatio velike. OPP Biograd n/m Revizija I. odnosno 24. Filip i Jakov je prema popisu stanovnika iz 1991. U skladu s postavljenom korekcijom dobiva se povećana gustoća naseljenosti od 13. Još uvijek su unutar granica GP-a ostavljeni veliki rezervni prostori za moguću izgradnju u skladu s tendencijama da se potakne naseljavanje prostora unutrašnjosti Općine. do danas neizgrađene površine kvalitetnog poljoprivrednog zemljišta. Neizgrađeni dio GP-a iznosi 25.3% ukupnog GP-a naselja. Sikovo je prema podacima iz popisa stanovništva (1991.2 ha s gustoćom naseljenosti od 12.) brojilo 497 stanovnika.5% bez mješovite zone M4) ukupnog GP-a.3% (odnosno 11.) brojilo 591 stanovnika.. Tičevo Viterinci i M. GP od 108. Neizgrađeni dio GP-a iznosi 44. Sv. Tako formiran GP čini prostor veličine 110 ha.3% ukupnog GP-a. Neizgrađeni dio GP-a iznosi 42. Na taj je način veličina građevinskog zemljišta korigirana i iznosi 52. Analizom planiranih građevinskih površina ustanovljena je potreba smanjenja građevinskog područja u odnosu na OPP Biograd n/m Revizija I. god. Ove dvije mjesne zajednice tvore jedno statističko naselje. Na taj se način prosječna planirana gustoća naseljenosti povećava na 13. Babac je otok koji administrativno-statistički pripada naselju Turanj. Zaobalna naselja Donje Raštane je prema popisu stanovništva (1991. imao formiranu građevinsku površinu veličine 116 ha i relativno veliku gustoću naseljenosti od 14 st/ha.. Gornje Raštane je prema podacima iz popisa stanovništva (1991.) brojilo 537 stanovnika.3 st/ha odnosno 36. Granice GPa su redefinirane na način da je dio neizgrađenog GP-a izuzet dok je dio prenamjenjen u mješovitu zonu – pretežno poljoprivrednog gospodarstva.7 st/ha.7 st/ha. Neizgrađeni dio GP-a iznosi 24.7% ukupnog GP-a naselja. dobivamo novoformirani prostor ukupne površine 59. Tako u skladu sa smjernicama za redefiniciju postojećih granica. ukupne građevinske površine (prema OPP Biograd n/m Revizija I) od 112 ha i gustoćom od 5 st/ha. Raštane Gornje. Unatoč ispravnom pristupu u odnosu na prostor GP-a. znatno je proširila granice GP-a formirajući građevinsko zemljište na svim izdvojenim zonama naselja. i u skladu s tim postignutoj relativno visokoj gustoći naseljenosti.7 ha s gustoćom naseljenosti od 19.4 ha.4 st/ha. To su M. odnosno 14 st/ha.1% (bez mješovite zone M4) ukupnog GP-a naselja. doseže gustoću naseljenosti preporučenu PPZŽ-om za Općinska središta. formirala je na promatranom prostoru dva zasebna. a jedan je dio proširen u unutrašnjost naselja na neplodno krško područje. 34 .Z. što predstavlja visoku gustoću izgradnje na promatranom području. god. Relativno velika površina je rezervirana uz obalu za turističku namjenu. Neizgrađeni dio GP-a iznosi 27.3 ha s gustoćom naseljenosti od 20. odnosno 37.9 ha. uočena je potreba redefinicije granica GP-a u određenom pogledu. Na taj je način dobivena niska prosječna gustoća naseljenosti od jedva 5 st/ha. Na taj način dobivamo planiranu gustoću naseljenosti od 5 st/ha. To se prvenstveno odnosi na nenaseljen prostor iznad JTC-a i na plodna polja koja na sjeveroistočnom dijelu prelaze u zelene šumovite padine blagog nagiba. OPP Biograd n/m Revizija I. god.2 st/ha prema stupcu VII. godine brojio 1645 stanovnika i u skladu s OPP Biograd n/m Revizija I. predlaže se smanjenje građevinskih površina na prostor veličine 70.Z. Naselje je formirano s obje strane JTC-a i dalje se širi u unutrašnjost.1%.1 st/ha. definirala je GP veličine 110 ha. Ovim se Planom predviđa GP koji bi trebalo zadovoljiti autohtono stanovništvo koje će se uglavnom osloniti na turističko-ekološke potencijale otoka. vezana za dvije mjesne zajednice.7 st/ha prema stupcu VIII. OPP Biograd n/m Revizija I. Filip i Jakov OBRAZLOŽENJE Tako je planirana površina GP-a veličine 95. što je rezultiralo zaštitom najatraktivnijih terena na promatranom prostoru. U okvirima ovoga Plana smanjen je GP na neizgrađenom poljoprivrednom zemljištu. a istovremeno ostavljajući još uvijek dostatne slobodne prostore za širenje naselja u skladu s planiranim razvojem. definirala je GP. OPP Biograd n/m Revizija I. međusobno distancirana GP-a. Zadarska županija – Zavod za prostorno uređenje str.Prostorni plan uređenja općine Sv.

koji uvjetuje formiranje industrijske proizvodnje srednjeg i niskog intenziteta uz općinska središta. • prilikom dimenzioniranja i utvrđivanja granica obuhvata zona ugostiteljsko-turističke namjene potrebno je voditi računa o urbanom mjerilu i strukturi neposrednog naselja. Filip i Jakov OBRAZLOŽENJE Zone ugostiteljsko-turističke namjene Planom su utvrđene sve građevinske zone ugostiteljsko-turističke namjene na području Općine. Izgrađenost javnog prostora lučice može biti najviše 10%. Raspoložive poljoprivredne površine na području Općine iznose 1756. Zadarska županija – Zavod za prostorno uređenje str.hotel . kao GP koji će se osloniti na zonu proizvodne namjene grada Biograda. Gdje postojeće stanje ne zadovoljava nove potrebe. na prostoru Zadarske urbane regije treba smjestiti turističke aktivnosti vrlo visokog inetnziteta. Zaštita poljoprivrednog zemljišta Poljoprivredno zemljište zaštićeno je posebnim zakonom o poljoprivrednom zemljištu i u načelu njegovu prenamjenu u druge oblike korištenja treba izbjegavati. usluge. • postojeće poljske puteve i mocire koji se nalaze unutar zone ugostiteljsko-turističke namjene treba prilikom izgradnje i uređenja prostora respektirati kao naslijeđe pučkog graditeljstva i koristiti ih kao oblikovni i fizički parametar nove strukture. Kapacitet ovih lučica mora biti prilagođen kapacitetu turističkog naselja. te kupališni uređaji.motel . ali pod uvjetom da neće ometati osnovnu namjenu prostora (stanovanje. te zelenilu. • zone ugostiteljsko-turističke namjene locirane su u neposrednoj blizini prirodnih vrijednosti u cilju zaštite prirodnih dobara. ali su istovremeno i planerski utemeljene na kriterijima iz PPZŽ-a.apartmansko naselje . posebice kod kvalitetnijeg obradivog zemljišta.autokamp . poljoprivreda i sl. športski i parkovno-rekreacijski sadržaji. Filip i Jakova. ali istovremeno i osiguranja dostupnosti atraktivnih prostora. Planom su utvrđeni i uvaženi sljedeći uvjeti uređenja zone ugostiteljsko-turističke namjene: • gotovo sve zone ugostiteljsko-turističke namjene u pravilu su locirane uz naselja kako bi se iskoristila postojeća infrastuktura u naselju. • u sklopu zona ugostiteljsko-turističke namjene. 35 . gradila bi se nova ili poboljšala postojeća infrastrukutra.3 hektara. Planom su utvrđene sljedeće vrste turističkih sadržaja: .popratni ugostiteljsko-zabavni sadržaji Prema odredbama PPZŽ-a.Prostorni plan uređenja općine Sv. • izgradnju na prostoru zona ugostiteljsko-turističke namjene treba svakako udaljiti u unutrašnjost prostora. a obalni pojas namjeniti javnim i dostupnim sadržajima. Planom se utvrđuje potreba izgradnje i uređenja luka nautičkog turizma. trgovine. Unutar područja Općine određena je jedna zona proizvodne namjene i to u neposrednoj blizini Sv. U drugim zonama je također moguće organizirati određene vrste zanatsko uslužnih djelatnosti. Marikultura Utvrđeno je da na području Općine ne postoje prikladne lokacije za razvoj marikulture zbog intenzivnog razvoja obale i plićine mora. Sukladno tome zasebna građevinska zona proizvodne namjene u blizini Sv. Zona proizvodne namjene Planom je utvrđena mogućnost formiranja zone proizvodne namjene kao samostalne zone u blizini naselja. već samo korigiraju radi odvijanja nesmetanog prometa. Navedene planske postavke imaju gospodarsku opravdanost.hotelsko naselje . tako da se njihove trase ne mjenjaju. te nastojati navedene kriterije preslikati na planiranu zonu. Lokacija ovih zona je uglavnom određena uz GP naselja duž obalnog pojasa.). gdje okolnosti dopuštaju. odnosno prilagoditi tipologiju planirane gradnje i volumen graditeljskih cjelina mjerilu postojećeg naselja. • zone ugostiteljsko-turističke namjene s lučicom moraju se tretirati kao jedinstvene urbane cjeline. Filipa i Jakova je GP rezerviran za izgradnju i uređenje pretežno obrtničkog i malopoduzetničkog sadržaja. U sklopu zona ugostiteljsko-turističke namjene. Prilikom određivanja veličine i prostorne dispozicije. U lučicama se mogu smjestiti sljedeći sadržaji: ugostiteljstvo. šetnji i rekreaciji.

uvelike su ovisni o okruženju. 3. uz neophodno utvrđivanje zona poljodjeljskog zemljišta najviših bonitetnih klasa koje se ne bi smjele prenamjenjivati. Filipu i Jakovu. U tom pogledu utvrđena je mješovita zona – pretežno poljoprivredne namjene. prvenstveno Sv. te korištenje površina u skladu s odgovarajućim bonitetom zemljišta. Brojni primjeri nespretnih rješenja iz prošlosti pokazuju u kolikoj mjeri neadekvatan okoliš može narušiti ambijentalne vrijednosti spomenika. Mijenjanje oblika i načina poljoprivredne proizvodnje uvelike će pridonijeti zaštiti Vranskog jezera. Zadarska županija – Zavod za prostorno uređenje str.4. te poduzimanje daljnjih istraživačkih aktivnosti u svrhu ispitivanja kvalitete tla. stoljeća. O njihovoj zaštiti i čuvanju vodi brigu Državna uprava za zaštitu kulturne i prirodne baštine. Jezero se nalazi oko 6 km JI od granice Općine. infrastrukturnih objekata i novih zgrada (osobito ako su velikih dimenzija) u neposrednoj blizini spomenika graditeljstva. 7/1967. Također. jer će se poticati okrupnjavanja poljoprivrednog dobra. Dio jezera mjestimično je i nasipavano. znakovito su utjecali na prirodno stanje promatranog akvatorija. a to se prvenstveno odnosi na: • ograničavanje svake daljnje nenamjenske izgradnje na tim površinama i prioritetno rješavanje svih drugih suprotnosti između korisnika prostora. ističe se veoma lijep vrt u sklopu kuće Borelli u Sv. kao i način korištenja poljoprivrednih površina. u cilju sprečavanja daljnjeg devastiranja i smanjenja znatno ograničenih obradivih površina. br. 36 .). U odnosu prema pojedinačnim spomenicima graditeljstva. uređenje vodotoka i sl.1. već i njihov položaj i uloga unutar širih prostornih ili graditeljskih cjelina. krajobraz i prirodne vrijednosti Od prirodnih fenomena u blizini područja Općine ističe se park prirode Vransko jezero. Optimalna upotreba poljoprivrednih površina je usko vezana uz njegovu zaštitu. Zaštita kulturne i graditeljske baštine Svi registrirani i evidentirani kulturno-povijesni spomenici zaštićeni su na osnovi Zakona o zaštiti spomenika kulture i Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti spomenika kulture (Narodne novine. prostornim planom mora biti predviđeno. navodnjavanje. Od prirodnih vrijednosti i rijetkosti koje svakako treba istaknuti. i 52/1994. odnosno nastojati sačuvati. Filip i Jakov OBRAZLOŽENJE Ove obradive površine nameću potrebu njihove racionalne upotrebe. dodatna prednost uređenja određenih poljoprivrednih površina zonom mješovite namjene jest stvaranje prijelaza između poljoprivrednih i urbanih prostora. prirodne vrijednosti i kulturno-povijesne cjeline) Prirodni resursi. U prošlosti je izvršena melioracija Vranskog polja za potrebe poljoprivredne proizvodnje. no estetski utisak. a samim tim i valorizacija spomenika. krajobraz. njegove potrebe i zaštite u cjelini. Vode s ovoga područja protječu u Vransko jezero. koje je sastavni dio Vranskog bazena. Iskaz površina za posebno vrijedna i/ili osjetljiva područja i prostorne cjeline (prirodni resursi. pregradnje ili prenamjene tih građevina kao i graditeljski zahvat na arheološkim lokalitetima. pa u tom smislu Planom treba predvidjeti izmjenu strukture njihovog korištenja u korist produktivnijih poljoprivrednih kultura i načina korištenja. • intenziviranje primjene odgovarajućih agromelioracijskih mjera (odvodnja. Budući da je opća namjera ovog Plana očuvanje ambijentalnih vrijednosti krajolika. Filipa i Jakova i Sikova. ne samo fizičko očuvanje postojećih spomenika graditeljstva i arheoloških lokaliteta. i ograničeni oblici korištenja poljoprivrednih površina s namjerom da se omogući kvalitetnije i unosnije korištenje poljoprivrednog zemljišta. Svi izvršeni i planirani radovi. Rezultat toga jest da jezero nije dovoljno zaštićeno. što je u potpunom neskladu s prirodnim vrijednostima i značajkama kvalitete cijelog okoliša.). Zbog toga treba što je više moguće izbjegavati gradnju prometnica. Ovakve mjere su u skladu s politikom RH. • ograničavanje i kontroliranje prekomjerne upotrebe zaštitnih kemijskih sredstava. mora biti usklađen s odredbama zakona i vođen pod nadzorom nadležne službe. Stoga svaki projekt obnove. Povijesno-kulturni značaj pojedinih građevina njihov je integralni dio. kao i smanjenje neobrađenih površina i njihovo dovođenje u stanje racionalne upotrebe. Poljoprivredne površine zaobalnih naselja. to posebno mora doći do izražaja u slučajevima gdje je dio tih ambijentalnih vrijednosti i neki spomenik graditeljstva. čine Vransko polje. a samim time i njegova zaštita.Prostorni plan uređenja općine Sv. Vrt je jedini na ovom području sačuvani primjerak hortikulturnog uređenja iz 19.

južni je dio nastao u srednjem vijeku. Petar: . Filip i Jakov OBRAZLOŽENJE Sakralna arhitektura prisutna je u svim naseljima na promatranom prostoru. koji je rijetko sačuvan izvan srednjovjekovnih primorskih gradova. sa zapadne su strane otočića u moru ostaci temeljne konstrukcije pristaništa u obliku slova “L” Sv. je Crkva Sv.Prostorni plan uređenja općine Sv. otok Babac G. Filip i Jakov: .ostaci crkve Svih Svetih (pretpostavljeno) Na prostoru zaobalja uz nove crkve kao dominantne građevine u svakom pojedinom naselju. Raštane: . Petar: .pećina Buta Turanj: . Filip i Jakov. promatrani objekti definiraju sliku dostignute kulturne razine svakog pojedinog naselja. dok se tendencije njenog zanemarivanja. Sv. popisan u Registar regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture Split.. Tukljača D. lokalitet Tukljača . Ulice su bile popločane kaldrmom. Crkva pripada romaničkom dobu 12. Jure – evidentriani Sikovo: .villa rustica.otočić Frmić: ostaci ville rustice s cisternom bačvstog svoda. Uz karakter nosioca i preteče određene kulture graditeljstva. preko vanjskog stubišta i balature.Mihovila Arhanđela s pripadajućim zvonikom. . Petar: . evidentirani su i ostaci nekadašnjih sakralnih objekata. Jure. Filip i Jakov. lokalitet Pećina . Povijesnu jezgru Sv.Filipu i Jakovu. mlinovima za masline i skladištima za ulje.crkva Sv.kuća Oštrića – evidentirana . a ponegdje čak i potpune degradacije. Svi ostali sakralni objekti za pojedina naselja Općine Sv. Andrije (od 13-15. Turanj: . st. 18. Roka u Rogovu.u neposrednjoj blizini obale .župna crkva Sv. 15. tako su sačuvani ostaci benediktinskog dvora s podrumima.željeznodobna gradina iznad naselja. Karakterističan je ulaz na kat.stari dio naselja je sačuvao karakteristike utvrđenog protuturskog zbjega Postoje i značajni arheološki lokaliteti u svim naseljima Općine: Sv. Na otoku Babcu evidentirana je crkva Sv.crkva posvećena Gospi od Karmela. položaj Grudine ispod sela. Kuće su najčešće dvokatnice. Raštane: .) kao vrijedan objekt sakralne arhitekture.crkva Sv.ostaci srednjovjekovnih gospodarskih zgrada koje su pripadale opatiji na Rogovu Turanj: . . Uske ulice odvajaju sklopove kamenih kuća priljubljenih jedna do druge. Filip i Jakov: . s konobom u prizemlju. 37 . Vrijedan spomenik parkovne arhitekture u jezgri naselja. Marije. 13-15.ostaci Benediktinskog dvora (u Sv..Ostaci Benediktinskog dvora na Rogovu. na temeljima stare crkve posvećene Sv. uočavaju u novijim objektima čija se gradnja širi oko središta naselja. Tipična dalmatinska arhitektura dobro je sačuvana. Od značajnih primjera profane arhitekture na ovom prostoru potrebno je istaknuti još neke slučajeve: Sv. evidentirani su kao spomenici kulture: Sv. Filip i Jakov bio je luka benediktinske opatije na Rogovu. Sv. dvostrešnog krova s pokrovom kupe kanalice. st.Filipu i Jakovu bila je i luka benediktinske opatije na Rogovu) Sv. Profana arhitektura na ovom prostoru ostavila je također značajne i vrijedne objekte. st. Najstariji dio potječe iz 12. Petra Apostola. u jezgri naselja .gradina. pregrađenog na tri razine. gdje su smještene stambene prostorije. st. Najznačajniji kulturni spomenik sakralne arhitekture na ovom prostoru.ostaci crkve Sv.kuća Borelli – evidentriana Sv.crkva Sv. južno od ceste Gorica – Kakma u Serdarima (Serdarovići) Zadarska županija – Zavod za prostorno uređenje str. a gornji sloj potječe iz doba Turaka. Babac. i G.arheološko područje. st. Filipa i Jakova čini stari dio naselja zbijenog tipa s izgradnjom karakterističnom za dalmatinsku pučku arhitekturu. Zbog toga je crkva svrstana u drugu kategoriju spomenika kulture. Filip i Jakov: . lokalitet Crni krug . Andrije. dok se u Sikovu nalaze ostaci jednog objekta za kojega se pretpostavlja da bi mogla biti crkva Svih Svetih. st.Park Borelli. U Gornjim Raštanima to su ruševni zidovi crkve Sv. .

duljine 5. Petar . Filip i Jakov. 3.4 km . Sikovo i Šarići. Arheološki lokaliteti poznati iz literature kojima trenutno nije moguće utvrditi točan položaj: .Split. Gornje Raštane i Sikovo sa zaseocima Galešići. željeznice.županijska cesta Ž 6046 Sv. ostaci brončanodobnog naselja na površini od oko 500x500 m. .Donje Raštane (općina Sukošan) . 51/97) i Odluke o razvrstavanju javnih cesta Republike Hrvatske (NN br. Sva križanja i odvojci s ove ceste su u istoj razini s regulacijom prometa putem prometnih znakova i horizontalne signalizacije. Donje Raštane. odnosno.Donje Raštane.županijska cesta Ž 6042 Donji Zemunik . Filip i Jakov OBRAZLOŽENJE - Sikovo: - - ostaci crkve Sv. Filip i Jakov i naselje Sv.Kakma . Petar .9 km širine 7. Jurjevići. Ratna razaranja nisu uspjela značajnije oštetiti spomeničko blago na ovom području.ostaci crkve na položaju Crkvina. . Filip i Jakov (između JTC i obale). produktovodi) Cestovni promet Na osnovu Odluke o razvrstavanju ceste u državne ceste (NN br. 46/91 i 50/91). Pregled kulturno-povijesnog blaga na promatranom prostoru daje sliku kontinuiteta naseljenosti i stvaranja određenih dobara i kulture koja je od neprocjenjive važnosti za autohtono stanovništvo. Filip i Jakov. gdje se uz ograničenje brzina promet odvija otežano zbog čestih ulaza/izlaza na postojeću cestu.županijska cesta Ž 6045 Sv. duljine 0. utvrđeni ostaci kasnosrednjovjekovne crkve (moguće crkva Svi Svetih) s grobljem. Crkva je vjerojatno nastala u blizini starije. a još više zbog kretanja pješaka uz cestu što smanjuje propusnu moć ceste i utječe na sigurno prometovanje na ovoj značajnoj prometnici za općinu Sv. odnosno Podjaretine.5.0 m . Razvoj infrastrukturnih sustava 3.niz suhozidnih kućica na položaju Zidine podno Sikova. Filip i Jakov glavnu cestovnu mrežu čine prometnice sljedećih kategorija: . Filip i Jakov sa Zadrom.5 km . Središte općine Sv. Petar povezano je poprečnim spojnim vezama putem lokalnih cesta sa zaobalnim dijelom općine gdje su naselja: Donje Raštane. daljnje saniranje u skladu s odrednicama koje će izdati nadležan Zavod za zaštitu spomenika kulture iz Zadra. ali i obilježava njegovo postojanje na ovom tlu. zračne.Prostorni plan uređenja općine Sv. Tridesetak metara istočno od ove lokacije nalazi se humak Šimokovka gdje su pronađeni ostaci poda u slogu opus spicatum. morske i riječne luke. Petar. . Prometni infrastrukturni sustav (ceste.5. Lužine. duljine 5. oko 500 m južno od ceste Gorica – Kakma nizinsko brončanodobno naselje na rubu polja.7 km . Prilično je opasan dio ceste kroz naselja Sv. Filip i Jakov. položaj Crkvina podno brda Osridak.Biograd n/m. Biogradom i šire je državna cesta D8 (Rijeka-Zadar-Split-Dubrovnik).Turanj .lokalna cesta L36114 Donje Raštane . duljine 10 km*.lokalna cesta L 63138 (obalna cesta) Sv. Glavica.4 km _________ * Duljina označava dionicu ceste koja se nalazi na području Općine Glavni razvojno vezni pravac za povezivanje općine Sv. kasnoantičke građevine. položaj Crkvine. duljine 1.državna cesta D8 (Jadranska turistička cesta . položaj Šiminke uz sjeveroistočni rub polja ispod naselja.JTC) Zadar .1. širine 5-6 m . Jure (ostaci zida s apsidom) i kasnosrednjovjekovno groblje. Zbog toga je glavni cilj njegovog daljnjeg očuvanja prvenstvena zaštita od dotrajalosti uslijed utjecaja vremena. Glavni poprečni Zadarska županija – Zavod za prostorno uređenje str. na području općine Sv.5 km . Zrilići.lokalna cesta L63139 Sv.srednjovjekovno groblje na lokalitetu Njive ispod sela Gornje Raštane. 38 .Sikovo. na blagoj jugozapadnoj padini kose ispod zaseoka Veterinci (Vinterinci). duljine 3.Galovac . Turanj i Sv. Istraživanja su pronašla veću količinu keramike starije neolitike (Smilčićka kultura).nekoliko stotina metara dugi dvostruki zid s mnogo rimske keramike u šumi iznad sela Gornje Raštane.Sv.Gornje Raštane (općina Sukošan). duljine 2. internog prometa vozila iz samog naselja. zaseok Lužine položaj Koinka – njiva u podnožju Osridak sa sjeveroistočne strane sela. Filip i Jakov . javne telekomunikacije.

S obzirom da su ta rješenja na razini studije bez pobližih ispitivanja drugih mogućnosti trasa i koridora. doći do boljeg prometnog povezivanja naselja i sjedišta općine s okolnim područjima Županije.Dubrovnik.Kakma Biograd n/m).Donji Zemunik).G. sve javne ceste u Republici Hrvatskoj dijele se na državne. U naseljima Općine ne postoje autobusni kolodvori. Sjeverni rubni dio Općine povezan je županijskom cestom Ž6042 (D. Filip i Jakov vrlo privlačnu za posjetitelje. i G. bivša magistralna cesta M2 Rijeka .Galovac . prije svega turizma i poljoprivrede.Zadar . Po tom rješenju trasa pruge presjeca područje naselja G. Ova zamjenska cesta se nameće kao neminovnost u planskom razdoblju. cijelo područje Općine bit će vrlo dobro i brzo vezano na zračnu luku u Zemuniku. Petar . Na području općine Sv. Sukošan i Bibinje.Biograd umjesto državne ceste D8 kroz naselja Sv.Biograd n/m). te Ž 6045 (Sv. Promet vrše poduzeća Croatia line Zadar i Liburnija Zadar na lokalnim prugama. Filip i Jakov državna cesta D-8 je sadašnja jadranska turistička cesta (JTC). Sve ostale ceste na području Općine su ceste lokalnog značaja ili nerazvrstane. te regionalni promet na pravcu Zadar . što se ne može reći za mjesnu uličnu mrežu u zaobalnom dijelu Općine. Zadarska županija – Zavod za prostorno uređenje str. Prema studiji Instituta za promet i veze iz Zagreba. tj.D. Petar za D. a što je uvjetovano postojećom izgrađenosti objekata i naselja. Raštane. Najbrže se do Zemunika Donjeg dolazi županijskom cestom Ž 6042 (Biograd . bitne za sam razvoj novoformirane općine Sv. Filip i Jakov . Sjedište općine Sv. Filip i Jakov i Turanj spojeni su lokalnom cestom L63138.G. Sjedište općine Sv. Izgradnjom ovih prometnica omogućit će se daljnji razvoj cjelokupnog područja Općine.Prostorni plan uređenja općine Sv. te se nastavlja po dužini SI granice Općine. predviđa se da nova pruga velikih brzina prođe ovim prostorima. a prihvat putnika se odvija putem autobusnih stajališta izvan kolnika. županijske i lokalne ceste. kao dvije najvažnije i komplementarne grane gospodarstva. U samom središtu Sv.Gornje Raštane Galovac . Raštane preko naselja Sikovo do županijske ceste Ž 6046 koji vodi za naselje Sv. uz izgradnju zamjenske ceste Biograd Zadar iznad JTC. Filip i Jakova.Zadar . Petar i Turanj. Željeznički promet Područje Općine nema željezničkih pruga. Filip i Jakov. a posebno poteza od naselja D. Filip i Jakov.Split . Raštane) i Ž 6046 (Sv. te vrlo čestim međugradskim autobusnim linijama sa Zadrom. Zemunik . Zračni promet Blizina zračne luke u Zemuniku Donjem omogućuje povezanost Općine na zračne linije. koja spaja ova mjesta županijskom cestom Ž6046 sa Sikovom. Ceste županijskog značaja su: Ž 6042 (D. i kao takve se zadržavaju i poboljšavaju korekcijom po pravcu i niveliteti. 199/96). što će pridonijeti većoj mogućnosti za dolazak i odlazak gostiju na ovaj dio obale.Raštane . posebno s obzirom na budući porast prometa u naseljima. te rekonstrukcijom županijske ceste uzduž i sredinom zaobalja. Raštane . Raštanima je nastavljen nesvrstanim cestama. Turanj i sjedište općine Sv. Ova mreža naselja je uglavnom asfaltirana. učiniti općinu Sv. koji je izradio Studiju jadranske željezničke pruge Rijeka . Iz gore izloženog se vidi da će se u planiranom razdoblju. moguća je korekcija trase. pa tako niti prijevoza putnika i roba ovim vidom prometa. Omogućuje se spoj otoka Pašmana na prometnu mrežu Općine i šire prema Biogradu i Zadru. Buduću glavnu cestovnu funkciju na ovom području vršit će planirana zamjenska cesta Zadar .Biograd. Filip i Jakov povezano je s ostalim naseljima Općine čestim lokalnim autobusnim vezama.Sikovo). Spoj s G.Split Dubrovnik. Raštane ostvaruje se asfaltnom cestom Ž6045. Trasa ove prometnice je vođena tako da poveže obalna naselja Općine na brz i jednostavan način. odnosno.Kakma . te naselja Sv.Debeljak. postoji mjesna ulična mreža raznih širina i gabarita s nepovoljnim tehničkim elementima. Petar.Zemunik . Prema Zakonu o javnim cestama (NN br. kao dijela buduće glavne županijske zaobalne ceste od Zadra (Dračevac Zadarski) do sjedišta Općine na kojoj leže naselja zapadno od općine Sv. a uz poprečnu vezu u Turnju prema zaobalju Općine. 39 . Filip i Jakov. Biogradom i drugim važnijim središtima. planira se izvršiti rekonstrukcija dijelova postojećih lokalnih cesta. U cilju boljeg povezivanja zaobalja Općine. S obzirom na planiranu izgradnju novih cestovnih prometnica i poboljšanje nekih postojećih. Filip i Jakov OBRAZLOŽENJE spoj naselja Sv. Filip i Jakov .

i D.TS 110/35 kV "Biograd" . koji prati trasu postojeće JTC do naselja Sv. LN** manje od 200 LN LS.športske luke i luke nautičkog turizma (privezišta i turistička luka). Petar s novih 256 priključaka.2. Uz telefonske centrale postoji i poštanski ured u Sv.Šibenik. Za plansko razdoblje planira se zamjena postojećih telefonskih centrala – komutacija. U Općini postoje telefonske centrale uz obalu: Sv. sređuje i šalje u glavni poštanski centar županije . 40 . Filip i Jakov odakle napušta JTC i nastavlja lokalnom cecstom L 63139 prema Biogradu n/m. Filip i Jakov postoji mjesni telefonski kabel koji je vezan na svjetlovodni magistralni kabel. tako da će broj instaliranih priključaka tada iznositi: Sv. Filip i Jakov s 1152 priključka. Petar s 232 instalirana telefonska priključka. Filip i Jakov (u sklopu ugostiteljsko-turističke zone kod granice s gradom Biogradom) Turanj (u mjestu) Otok Babac (u mjestu Babac) Otok Babac (Uvala Smiljica) Sv. Mjesne lučice na području Općine nemaju karakter javnih putničkih luka.Zadar. Telekomunikacijski sustav Prema podacima HT . Nova administrativna podjela samo je formalne prirode kada je u pitanju elektro-energetski sustav. formirana je mjesna lučica različite razine uređenja i opreme.2048. dok bi se u pogledu opremljenosti i uređenosti ovih prostora svakako trebala voditi veća skrb. Filip i Jakov . Raštane s po 256 instaliranih telefonskih priključaka. kapaciteti luka na području Općine su: naselje /luka Sv. područjem Općine prolazi magistralni svjetlovodni kabel Zadar . Filip i Jakov (u mjestu) Sv.TS 110/kV "Biograd" 2 x 20 MVA . razrađuje.5. koji se i dalje vezuje na Biograd n/m. U većini slučaja ovi prostori su loše uređeni i opremljeni. telefonske centrale se nalaze u naseljima G. Energetski sustav Elektroopskrba Općine rješavana je u sklopu elektro-energetskog sustava bivše općine Biograd n/m. Kroz naselje Turanj i Sv. Na području općine Biograd n/m postoje sljedeći važniji elektro-energetski objekti: • Trafostanice . U zaobalnom dijelu Općine.TS 35/10 kV "Bilice" .2 x 256 i naselje Sv. Filip i Jakov OBRAZLOŽENJE Pomorski promet U sklopu svih obalnih naselja (kao i na otoku Babcu). Petar luke za posebne namjene (prema djelatnosti) djelatnost broj vezova LS*. Prema PPZŽ-u.Biograd n/m . Lučice su kategorizirane kao luke posebne namjene . LN LS L1*** LS manje od 200 nije kategorizirano prema PPZŽ-u manje od 200 Navedeni podaci govore isključivo o broju vezova i na taj način daju samo okvirnu sliku o prostornim mogućnostima. a preko njega na jedinstven elektro-energetski sustav Zadarske županije.TS 35/10 kV "Biograd" 2 x 8 MVA • 110 kV dalekovodi . G.Telekomunikacijski centar Zadar.Prostorni plan uređenja općine Sv.TS 110/35 kV "Zadar Zadarska županija – Zavod za prostorno uređenje str. Stoga se sa stajališta prostornog uređenja nameće potreba urgentnog uređenja svih mjesnih lučica putem DPU-a. 3. i D. budući da se radi o atraktivnim i osjetljivim prostorima čija je kvaliteta usluge i razina uređenja prostora često sporna. Sv. Filip i Jakovu gdje se pošta sakuplja. Raštane .TS 110/35 kV "Biograd" . Sve mjesne lučice su uglavnom namjenjene za potrebe lokalnog stanovništva i u funkciji turizma.

Raštane i Sikovo nemaju riješenu vodoopskrbu. Petar. Napajanje naselja općine Sv. i 3 naselja Biograd. Zbog sve većih razvojnih potreba 1969. Filip i Jakov OBRAZLOŽENJE • • 35 kV dalekovodi . Filip i Jakov.Prostorni plan uređenja općine Sv. 2. 2 i 3”. Za dio Općine prema Biogradu izveden je cjevovod ∅ 300 mm. preko TS “Turanj 1. Tijekom domovinskog rata. kao magistralnog pravca. a direktno napajanje naselja ostvaruje se putem TS “Filipjakov 1. Petar kako bi se dovele vode sa Zrmanje do biogradskog područja. Dimenzije ovih cjevovoda su ∅ 400 mm kroz Sv. Filip i Jakov i Turanj preko vodospreme Biograd zapremine V = 400 m . Dodatni izvor. Filip i Jakov. Petar i Turanj opskrbljuju se vodom iz javnog vodovoda koji snabdijeva obalna mjesta Biogradske rivijere. Naselja u zaobalju Općine. nalazi se s južne strane Vranskog polja s minimalnim kapacitetom 20 l/sek. Filip i Jakov danas se vrši zračnim putem preko 10 kV dalekovoda od TS 110/35/10 kV "Biograd" . godine kaptiran je izvor Kakma na sjevernom dijelu Vranskog polja minimalnog kapaciteta 65 l/sek. Filip i Jakov. izrađena je Studija opskrbe vodom biogradskog područja. 3. Planirane količine vode za potrebe vodoopskrbe osigurat će se iz druge etape projekta povezivanja vodoopskrbnih sustava Krke i Zrmanje uz već realiziranu prvu etapu od 200 l/sek za potrebe zadarskog i biogradskog područja. 41 . odvodnja. Filip i Jakov. a zatim je u vodoopskrbu uključena i voda s Turanjskog jezera kapaciteta 20 l/sek. Na ovom području kao i na području okolnih naselja postoji kaptirano izvorište Biba. ∅ 250 mm kroz Turanj i ∅ 200 mm prema Sv. Ova lokalna izvorišta mogu se s obzirom na blizinu Zadarska županija – Zavod za prostorno uređenje str. Dužina ovog dalekovoda je 8. godine. Filip i Jakov. izvršen je zahvat na izvorištu Begovača kapaciteta 20 l/sek. Sv. 1993. Petru i ∅ 150 mm kroz naselje Sv. osim regionalnog vodovoda Šibenik . Voda iz kaptaže otječe u gravitacijski cjevovod ∅ 300 mm preko kojeg se vrši opskrba 3 vodom naselja Pakoštane i Drage.Zadar. Filip i Jakov. Petar. a povremeno se uključuju za potrebe vodoopskrbe Biogradske rivijere u količini od 10 l /sek. i korištenje već postojećih izvorišta koja do sada nisu dovoljno ispitana i u cijelosti korištena. S istog 10 kV dalekovoda opskrbljuju se strujom naselja Turanj. Izgrađen je cjevovod od naselja Sukošan do naselja Sv. Petar. prepumpavanjem u vodospremu Pakoštane V = 100 m . 2 i 3“ i TS “Rasadnik” i TS “Dječji dom” za naselje Sv.4 kV s pripadajućim priključnim dalekovodima. U okviru Studije posebno se obrađuje "grupni vodovod Biograd n/m" i "seoski grupni vodovod Raštane". te crpne postaje Sv. Petar preko TS “Sv.TS 110/35 kV "Biograd" .5. kojima se predlaže rješenje vodoopskrbe zaobalnih naselja. kapaciteta 15 l/sek. što uz stalna ograničenja potrošnje vode čini problem vodoopskrbe stalno aktualnim i teško rješivim zadatkom.naselja Sv. Za sagledavanje rješenja vodoopskrbe u budućnosti. Značajniji vodosprovodnici su: cjevovod Sv. odnosno ∅ 150 mm uz obalu. godine. pa tako i općine Sv.Sv. Na prostor općine Sv. te Sv.110/35 kV "Biograd" . Vodnogospodarski sustav (vodoopskrba. Vode ovog izvora uglavnom se upotrebljavaju za navodnjavanje. Filip i Jakov .TS 35/10 kV "Benkovac" . Upravo takav odnos potrebe za vodom i mogućnosti dotoka vode uvjetuje oskudice i slabiju kvalitetu vode. Petar 1. melioracijska odvodnja) Vodoopskrba Problem vodoopskrbe stalno je prisutan i kao takav limitira razvoj i odvijanje života u Općini. uređenje vodotoka i voda. postoji općinska mreža cjevovoda koji napajaju područje općine vodom iz vodospreme "Straža". Tom studijom cjelovito je razmatran problem vodoopskrbe na cjelokupnom prostoru Biogradske rivijere.3. Vodovod Biba izgrađen je 1933. kapacitet lokalnih izvorišta u opskrbi vodom najmanja je u ljetnom periodu kada su potrebe u potrošnji vodom najveće.Turanj (s odvojkom za otok Pašman) . G. koje se nalazi na sjeveroistočnoj strani Vranskog polja.5 km. Sv. Crpnom postajom 2 "Kakma" zahvaćena voda se doprema tlačnim cjevovodima do vodospreme "Straža" V = 4000 m za daljnju distribuciju vode prema području Biogradske rivijere. Sv. bunar Kutijin stan. 3 i 4”. slično kao i u ostalim mjestima Sjeverne Dalmacije.TS 110/35 kV "Zadar veći broj TS 10/0. S obzirom na nepovoljni raspored oborina koje su najčešće u jesen i zimi. i D.

125 mm. a mjesto uređaja je na rtu Kumenat istočno od Biograda n/m. Filip i Jakov. Osim toga izgrađen je dio mjesne mreže za turističke kapacitete PZ "Zora" sa svojim podmorskim ispustom. uglavnom vodopropusnog dna pa je omogućena izravna infiltracija otpadnih tvari u tlo. U zaobalnim naseljima ne postoji mreža odvodnje otpadnih voda. te cjevovoda ∅ 450 iz crpne postaje "Kakma" u distributivnu općinsku i mjesnu mrežu Općine. Prvi je izveden u zoni bolnice i za odmaralište poduzeća "Hrvatske vode Zagreb".Prostorni plan uređenja općine Sv. Predloženim rješenjem vodoopskrbe planira se izgradnja nove vodospreme "Straža 2" V = 2 x 5.800 m. pročišćavanja i rješavanja otpadnih voda. rješavali su problem odvodnje pojedinačno. vrlo dobro eksploatirati. gdje se oborinske vode slijevaju direktno u more. odakle kanal teče gravitacijom do crpne postaje Turanj. Dalje. ispuštanjem otpadnih voda u podzemlje. Planiranim rješenjem vodoopskrbe predviđeno je da se iz tlačnog cjevovoda ∅ 450 mm izvrši napajanje vodom naselja D. Petar I i II disponiranje otpadnih voda diže na više kote do prekidnog okna. jaruga Kotarka. s difuzorom na kraju ispusta. već svaki objekt posebno rješava problem sakupljanja otpadnih voda putem vodopropusnih septičkih jama. pa tako i općine Sv. Vrijedno je napomenuti da se jedino na ovakav način ispravno rješava pitanje tretmana otpadnih voda. U naselju Sv. Područjem Općine prolazi sjeverni obalni kolektor. 3 Odvodnja Kanalizacijska mreža naselja Biogradske rivijere. uz izgradnju naseljske mreže cjevovoda ∅ 80 . Filip i Jakov egzistiraju dva lokalna kolektora. Kutijin stan. tzv. i G. a ispuštanje pročišćene vode vrši se putem podmorskog ispusta dužine 2. Petar i naselja Turanj. Prikupljanje otpadnih voda do uređaja za pročišćavanje planirano je otpadnim kolektorom. Projektom uređaja za pročišćavanje. što je posebna opasnost za podzemne vode i izvorišta koja se koriste za vodoopskrbu. Biba. prolazi kroz polja naselja G. Raštane i Sikovo. sjevernim i južnim kanalizacijskim sustavom. Drugi sustav odvodnje predstavlja sabirni kolektor hotelskog objekta "Mayica" s direktnim obalnim ispustom u more. Na području naselja Sv. zadovoljavajući potrebe stanovništva za pitkom vodom i vodom za navodnjavanje u poljoprivredne svrhe. Odnoseći se na prostor Općine kao dio šireg prostora Biogradske rivijere. kao i grupe turističkih objekata i kompleksa. vođeno je računa o utjecaju na čovjekovu okolinu i s tim u svezi izrađena je i napravljena studija. Na sjevernom području Vranskog polja (naselja Sikovo i Sv. jer se samo na širem prostoru Vranskog polja nalaze relativno bogata lokalna izvorišta kvalitetne pitke vode (Turanjsko jezero. odnosno dva sustava odvodnje otpadnih voda. 42 . Od crpne postaje Sv. s ukupnom dužinom kanala 340 m. Samo ispuštanje vrši se na dubini od cca 20 m u smjeru Vrgadskog kanala. gdje se putem crpnih postaja Sv. Filip i Jakov. uz male troškove. Oborinske krovne vode i vode s prometnih površina nisu posebno vođene. Sikovo i Sv.500 m novog cjevovoda ∅ 600 mm. pumpama se otpadna voda podiže na visinu do prekidne komore za tok prema crpnoj postaji Sv. što je naročito bitno za savladavanje vrhova potrošnje vodoopskrbe u ljetnom razdoblju. i kao takav s ograničenim vremenom trajanja. Na ovaj način potpuno bi bila riješena vodoopskrba cijelog područja Općine. ∅ 500 m. Filip i Jakov OBRAZLOŽENJE potrošačkih mjesta. U Zadarska županija – Zavod za prostorno uređenje str. već se isto tako upuštaju u tlo. Petar. građen neplanski. koji se pruža od naselja Sv. Raštane. Uređenje vodotoka i voda Glavni i najznačajnij vodotok. a to je i najprihvatljivije ekonomsko rješenje u odnosu na neka druga parcijalna rješenja odvodnje. kanalizacija je riješena putem individualnih septičkih jama. Novim rješenjem osigurala bi se ravnomjernost vodoopskrbnim količinama uz optimalniji rad uređaja za crpljenje vode. Filip i Jakov I i II. Filip i Jakov). Begovača). Na ovaj glavni otpadni kolektor priključuje se mjesna mreža budućih kanala koji prikupljaju otpadne vode od krajnjih korisnika. tako da se danas u te mini odvodne sustave može uključivati samo nekoliko susjednih gravitirajućih objekata. Imhoff-ovom taložnicom i podmorskim ispustom u more na udaljenosti 300 m od obale. U cilju zaštite obalnog mora kao recipijenta svih otpadnih voda. nužno je prići sveobuhvatnom rješavanju sakupljanja. Filip i Jakov II planiran je gravitacijski tok kanala prema Biogradu n/m. Uz dodatno uređenje može se iz ovih izvorišta dobiti oko 160 l/sek. izrađeno je i prihvaćeno idejno rješenje odvodnje otpadnih voda na ovom području s jednim zajedničkim uređajem za pročišćavanje otpadnih voda. a uzimajući u obzir plan razvoja Općine prvenstveno temeljen na intenzivni turizam i poljoprivredne djelatnosti. vodotok Kotarke kao i drugi manji vodotoci su uređeni sustavom kanala za melioraciju tog područja. rješavana je parcijalno bez zacrtane koncepcije sakupljanja otpadnih voda. Pojedina odmarališta. izuzev uskog obalnog pojasa u naseljima. Kapacitet uređaja planiran je za oko 55. Može se zaključiti da je odvodni sustav na području Općine vrlo slab.000 ES u budućnosti. Sam uređaj je planiran na bazi mehaničko-biološkog pročišćavanja otpadnih voda.

na osnovi izrađene Studije o postupanju otpadom za područje Zadarske županije. čišćom proizvodnjom i sl. br. Postupanje s neopasnim tehnološkim otpadom Neopasni tehnološki otpad je otpad koji nastaje u proizvodnim procesima u gospodarstvu.2. teratogenost. Na području Općine.3. sastavu i svojstvu razlikuje se od komunalnog otpada. kojem su glavni prioriteti: • Izbjegavanje nastanka otpada (edukacijom.6.biološka obrada odvojeno sakupljenog bio otpada (kompostiranje) . nagrizanje. kemijskoj ili biološkoj razgradnji pa ne ugrožavaju okoliš. 3.2003. PPZŽ određuje potrebu ispitivanja mogućnosti korištenja voda Vranskog polja radi navodnjavanja poljoprivrednih površina. 112/01) do 01. II. uspostaviti mrežu sabirališta i skladištenja opasnog otpada. Ostvarivanje navedenog cilja postići će se dosljednom provedbom koncepta cjelovitog gospodarenja otpadom “IVO”. reaktivnost. ova vrsta otpada miješa se zajedno s komunalnim otpadom na odlagalištu komunalnog otpada. zapaljivost. na osnovu Programa i Strategije prostornog uređenja Republike Hrvatske.izgradnja transfer postaja . 34/95). kancerogenost. i III Zakona o ratifikaciji konvencije o nadzoru prekograničnog prometa opasnog otpada i njegovu odlaganju (NN Međunarodni ugovori.izgradnja reciklažnih pogona • Odlaganje ostatnog otpada .6. a po količinama.donošenje konačne odluke. štetnost. Postupanje s opasnim otpadom Opasan otpad je utvrđen dodacima I. Stoga je potrebno. komunalni otpad s karakteristikama opasnog otpada sakuplja se i odlaže zajedno s ostalim komunalnim otpadom na smetlišta ili odlagališta bez ikakve kontrole.) kako bi se recikliranjem dobile sekundarne sirovine za ponovno korištenje. staklo itd. mutagenost. ekotoksičnost i svojstvo otpuštanja otrovnih plinova kemijskom reakcijom ili biološkom razgradnjom. infektivnost. Vlada Republike Hrvatske osigurava provođenje mjera postupanja s opasnim otpadom utvrđenih Strategijom zaštite okoliša. ustanovama i uslužnim djelatnostima.07. moraju se sanirati sva odlagališta. U skladu sa Zakonom o otpadu (NN br. Na području Zadarske županije. pri čemu više županija mogu sporazumno osigurati provođenje mjera postupanja s neopasnim tehnološkim otpadom. godine.Prostorni plan uređenja općine Sv. To je otpad koji za razliku od opasnog tehnološkog otpada ne sadrži ili sadrži malo tvari koje podliježu fizikalnoj. 3. Komunalni i/ili tehnološki otpad svrstava se u opasan otpad ako sadrži tvari koje imaju jedno od spomenutih svojstava.sanacija postojećih neuređenih odlagališta . Na području Općine nije predviđeno uspostavljanje građevine za skladištenje i obrađivanje opasnog otpada. NN br. odnosno odrediti prenamjena onih koja se neće koristiti.6. Postupanje s komunalnim otpadom Osnovni cilj postupanja s otpadom na području Općine je izgradnja cjelovitog sustava postupanja s otpadom na osnovu izrađene Studije o postupanju s otpadom za područje Zadarske županije. 3/94).1. Filip i Jakov OBRAZLOŽENJE svezi s time.6. županije osiguravaju provođenje mjera postupanja s neopasnim tehnološkim otpadom. 123/97.odlaganje ostatnog otpada s manje od 5% organske tvari Prema Pravilniku o postupanju s otpadom (NN br. Potrebno je uspostaviti sustav odvojenog sakupljanja neopasnog tehnološkog otpada (metali. prema propisima EU . Postupanje s otpadom 3. toksičnost. Daljnja istraživanja se očekuju. 3. Proizvođač je dužan skladištiti opasni tehnološki otpad na propisan način do trenutka predaje ovlaštenom sakupljaču opasnog otpada do konačnog zbrinjavanja o čemu skrbi Vlada Republike Hrvatske. Zadarska županija – Zavod za prostorno uređenje str. smanjenjem otpada. 43 .odvoz otpada s otoka . papir.) • Vrednovanje neizbježnog otpada . nadražljivost.odvojeno sakupljanje i recikliranje korisnih i štetnih sastojaka otpada . Sadrži tvari koje imaju jedno od ovih svojstava: eksplozivnost.

Kako bi se spriječila veća onečišćenja bit će potrebno: . koja i nakon prestanka aktivnosti na njima ostaju još dugo vremena kontaminirana. sadržaji su razmješteni prema njihovoj osjetljivosti na buku. te na morskom dnu izaziva nepopravljive posljedice po životinjski i biljni svijet. .otpad koji se baca u more. Korištenje pesticida i herbicida u poljodjelstvu također uzrokuje velika onečišćenja tla. Tlo Do onečišćenja tla dolazi uslijed raznih ljudskih aktivnosti. gdje osobito veliku ulogu imaju odlagališta otpada koja su u manjoj ili većoj mjeri neodržavana. sačuvat će se tlo. 3. servisi. krajobrazne vrijednosti te ukupna kvaliteta okoliša. kotlovnice itd. 3. Sprečavanje nepovoljna utjecaja na okoliš 3. Također su ugrađeni planerski mehanizmi putem ovoga Plana kako bi se spriječile ili smanljile neprikladne razine buke. otpadna ulja u mjesnim lukama i lučicama.). U svezi s time.organizirati službu.2.7. more je glavni prijemnik kućnih i gospodarskih otpadnih voda. Oblikovanjem sustava prometa. 44 . Filip i Jakov OBRAZLOŽENJE 3. izljevi fekalija. s obzirom da ne postoje zagađivači poput kamenoloma. Sukladno reljefnim te inženjersko-geološkim obilježjima prostora.brodski balast. Ovim Planom nisu omogućeni spomenuti i slični zagađivači.7.2. Zadarska županija – Zavod za prostorno uređenje str. More i vode S obzirom da se najveća aglomeracija stanovništva i gospodarskih čimbenika nalazi neposredno uz obalu. osobito kad je riječ o divljim odlagalištima otpada. . Zrak Ne očekuje se znatan negativni utjecaj na kakvoću zraka od gospodarskih aktivnosti. . . odnosno poduzeće za čišćenje mora i sakupljanje otpada s brodova. septičke jame s propusnim dnom. Racionalnim korištenjem građevinskog prostora uz ograničenja u korištenju neizgrađenih površina Općine.4. teške industrije i sl.1. a posebno uređenjem javnih zelenih i zaštitnih površina.Prostorni plan uređenja općine Sv.povećati broj uređaja na kopnu za prihvat i obradu sakupljenog otpada s mora.7.intenzivirati izgradnju središnjeg uređaja za biološku obradu otpadnih voda. 3. . odredit će se mogućnosti korištenja i sanacija nestabilnih padina te područja ugroženih erozijom. odnosno na lokacije gdje neće nepovoljno utjecati na postojeće sadržaje gdje je to moguće. . Zaštita zraka osigurat će se i sustavnom kontrolom rada malih kotlovnica. divlja odlagališta otpada.osuvremeniti i proširiti kanalizacijski sustav. Potencijalni izvori onečišćenja su: . a time i biološka raznolikost. osigurat će se rasterećivanje urbanih i drugih naseljenih područja od intenzivnog prometa i negativnog utjecaja onečišćavanja zraka. orijentacijom na javni prijevoz (putem čestih i kvalitetnih linija) i bezolovna goriva.7.7. Buka Buka i vibracije imaju nepovoljan premda često teško primjetljiv ili prikriven utjecaj na okoliš.otpadne vode iz parcijalno riješenih i neriješenih podmorskih kanalizacijskih ispusta.brojni manji onečišćivači (farme.

Filip i Jakov (u daljnem tekstu: Općina). zaštite prostora i okoliša. Plan je sadržan u elaboratu "Prostorni plan uređenja Općine Sv. Članak 4. mjere korištenja. Turanj (s otokom Babac). Građevinska područja naselja i drugih sadržaja (mjerilo 1:5 000) Članak 3. Uvjeti za korištenje. a koji se sastoji od naselja Sv. Odredbe za provođenje grafički dio: 1. Filip i Jakov" što ga je izradio Zavod za prostorno uređenje Zadarske županije i sadrži sljedeće priloge: tekstualni dio: I. gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN br. te druge mjere za uređenje prostora. te lokacijske dozvole koji se donesu nakon donošenja ovoga Plana. Petar. S Planom moraju biti usklađeni urbanistički i detaljni planovi uređenja. Filip i Jakov ODREDBE ZA PROVOĐENJE II. Infrastrukturni sustavi (mjerilo 1:25 000) 3. OPĆE ODREDBE Članak 1. godine. Članak 5. Ovim Planom određeni su ciljevi prostornog razvoja. Obrazloženje II. Donje Raštane.Prostorni plan uređenja općine Sv. te nenaseljenih otočića i hridi s pripadajućim akvatorijem. ODREDBE ZA PROVOĐENJE 0. Sv. Gornje Raštane i Sikovo. Ovom se Odlukom donosi Prostorni plan uređenja općine Sv. Filip i Jakov (u daljnjem tekstu: Plan). uređenje i zaštitu prostora (mjerilo 1:25 000) 4. za razdoblje do 2010. Članak 2. drugi prostorni planovi i dokumenti prostornog uređenja općine Sv. 10/97) cijeli prostor Općine unutar zakonom utvrđenih granica. Korištenje i namjena površina (mjerilo 1:25 000) 2. Zadarska županija – Zavod za prostorno uređenje str. Planom je obuhvaćen sukladno Zakonu o područjima Županija. 45 . Filip i Jakov.

Prostorni plan uređenja općine Sv. Filip i Jakov

ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENA POVRŠINA NA PODRUČJU OPĆINE SV. FILIP I JAKOV
Korištenje prostora
Članak 6. Ovim se Planom određuje način korištenja prostora. Članak 7. U granicama Općine prostor se koristi za sljedeće osnovne namjene: a) GP naselja gdje je glavna namjena stanovanje s pratećim sadržajima a sastoji se od izgrađenog i neizgrađenog dijela. b) Površine izvan GP-a naselja za razne namjene uključujući groblja, športsko-rekreacijske sadržaje (R), specijalne zdravstvene ustanove (D) i površine za infrastrukturu. c) GP turističko-ugostiteljske namjene (T) gdje je smještaj turista i ostalog turističkog sadržaja osnovna djelatnost. d) GP za gospodarske i proizvodne djelatnosti (I). e) Površine poljoprivredne namjene (P). f) Šumske površine (Š). g) Površine priobalnoga pojasa kao javni prostor koji uključuje i površinu pripadajućeg akvatorija, a bit će u funkciji uređenja mjesnih luka, kao i kupališno i športsko-rekreacijskih zona (R).

Uvjeti za određivanje namjene površina
Članak 8. Ovim se Planom utvrđuju kriteriji za korištenje i namjenu površina: a) Prostor kao ograničeni resurs mora se koristiti krajnje racionalno i svrhovito što prvenstveno pretpostavlja poštivanje principa organskog širenja postojećih naselja u okvirima zadanih mjerila i unutar utvrđenih granica GP-a. b) U cilju zaštite okoliša, građevinske aktivnosti se pretežno ograničavaju na već korištene prostore. Korištenje novih neiskorištavanih prostora mora biti argumentirano izrazitom gospodarskom koristi za lokalnu zajednicu, s time da se dokaže kako neće doći do ugrožavanja prirodnih vrijednosti (polja, šuma, mora, vodotoka, podzemnih voda itd.), odnosno, ukoliko neizbježno do toga dođe, treba primijeniti mjere nadoknade za ugrožene prirodne vrijednosti. c) U definiranju uvjeta za formiranje granica GP-a naselja primjenjuje se pravilo korištenja već izgrađenih, postojećih struktura i njihovo logično povezivanje u urbane cjeline. Pri tome se razlikuju zone postojeće/stare jezgre naselja, zone naselja koje su rijetko izgrađene i moguća je njihova dogradnja, te zone nove izgradnje u proširenim dijelovima GP-a. d) Širenje GP-a naselja usmjerava se u dubinu prostora vodeći računa o potrebi zaokruživanja urbane strukture u prostorno-funkcionalnu cjelinu. U tu svrhu, vrednovani su relevantni elementi kao što su stalni i povremeni stanovnici. e) Formiranje GP-a turističko-ugostiteljske aktivnosti zasnovano je na postojećem stanju, kriterijima propisanim kroz projekciju potencijalnih kapaciteta i odredbama za provođenje PPZŽ-a i prema principima održivog razvoja. f) Osnivanje GP-a za proizvodne aktivnosti temelji se na procjeni o potrebi premještaja gospodarskih aktivnosti u prikladniju zonu, te zbog poticanja proizvodnje i obrtništva. g) U svrhu proširenja rekreativnog sadržaja domicilnom stanovništvu kao i proširenja turističke ponude, potrebno je osigurati prostore za športsko-rekreacijske i kupališne svrhe. U sklopu prezentacije prirodnih i povijesnih vrijednosti treba osigurati odgovarajuće pješačke staze. h) Luke na području Općine, postojeće i planirane, ovim su Planom definirane kao luke prvenstveno za potrebe lokalnog stanovništva za koje mora biti osiguran dovoljan broj vezova, pa tek onda za potrebe turističkog sadržaja. i) Očuvanje polja i poljoprivrednih površina moguće je provesti kroz stvaranje uvjeta njihove trajne obrade, omogućavanje navodnjavanja, te kroz izbjegavanje korištenja tih površina kao građevinskog zemljišta. U sustavu karakterističnih površina su polja i maslinici, čije je održavanje i unapređivanje od posebnog značenja za Općinu. j) Očuvanje šuma koje se sastoje od prirodne makije i kompleksa borove šume treba provoditi sustavno, naročito u pogledu zaštite od požara.

Zadarska županija – Zavod za prostorno uređenje

str.

46

Prostorni plan uređenja općine Sv. Filip i Jakov

ODREDBE ZA PROVOĐENJE

2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA
2.1. Građevine od važnosti za Državu i Županiju
Članak 9. Ovaj Plan određuje uvjete uređenja prostora i građevina od važnosti za Državu i Županiju, sukladno odredbama PPZŽ-a, člancima 4.-7., a to su: Članak 10.

Prometne građevine Cestovni objekti s pripadajućim građevinama i uređajima : a) državna cesta D8 (Jadranska turistička cesta - JTC): Zadar - Split, duljine 10 km* b) županijske ceste: - Ž 6042: Ž 6040 - Galovac - Kakma (D503), duljine 5,9* km - Ž 6045: Sv. Petar - Donje Raštane, duljine 3,4 km - Ž 6046: Sv. Filip i Jakov - Sikovo, duljine 5,3 km c) planirane županijske ceste: - zaobalna obilaznica za rasterećenje državne ceste D8 - priključak obilaznica Turanj - Pašmanski most (planirani) d) lokalne ceste: - L 63138 (obalna cesta): Turanj (D8) - Sv. Filip i Jakov (L 63139), duljine 2,5 km - L 63114: Gorica (Ž 6042) - Donje Raštane (Ž 6045), duljine 0,5 km - L 63139: Sv. Filip i Jakov (D8) - Biograd n/m (D503), duljine 1,4 km
_________ * Duljina označava dionicu ceste koja se nalazi unutar područja Općine

Željeznički objekti s pripadajućim građevinama i uređajima: - mogući pravac Jadranske željeznice (potencijalni). Članak 11.

Energetske građevine Elektroenergetske građevine: - dalekovodi
Članak 12. Širine koridora, tj. minimalnog poprečnog presjeka državnih cesta određene su grafičkim prilogom Plana (karta 1. korištenje i namjena prostora, mj 1:25 000) i točkom 5 ovih odredaba. Moguća su manja odstupanja od planirane trase koridora radi boljeg prilagođavanja trase ceste terenskim uvjetima. Rješenje po lokacijskoj dozvoli učvršćuje se na temelju stručne podloge za gradnju nove dionice ili rekonstrukcije postojećih dionica državnih cesta. U koridoru ceste moguća je gradnja građevina koje neće ugrožavati sigurnost odvijanja prometa, kao što su benzinske postaje, odmarališta, vidikovci i sl. Sve zahvate na terenu koji nastaju gradnjom ili rekonstrukcijom ceste (npr. usjeci i nasipi), potrebno je sanirati, po mogućnosti ozeleniti radi očuvanja krajobraza. Usjeke je potrebno izvesti u odgovarajućoj širini i uz primjenu mjera zaštite od odronjavanja kamenja i zemlje po kolniku ceste. Članak 13. Uvjeti za uređenje infrastrukturnih objekata i površina dati su u točki 5 – uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava.

2.2. Građevinska područja naselja
Opći uvjeti
Članak 14. GP naselja je cjelovit prostor naselja koji se sastoji od izgrađenog i neizgrađenog djela GP-a. Članak 15. Planom je definirana mogućnost širenja GP-a naselja (neizgrađeni dio GP-a) temeljem kriterija iz Programa prostornog uređenja RH i Prostornog plana Zadarske županije, pri čemu su se primijenili dodatni kriteriji koji se temelje na specifičnostima razvojnih potencijala naselja, kao što je ukupan 47

Zadarska županija – Zavod za prostorno uređenje

str.

Prostorni plan uređenja općine Sv. Filip i Jakov

ODREDBE ZA PROVOĐENJE

broj izgrađenih stambenih jedinica unutar pojedinog naselja i temeljem toga projeciran broj korisnika prostora. Sukladno odredbama Prostornog plana Zadarske županije, GP naselja može se proširivati pod uvjetom da je gustoća naseljenosti u zoni izgrađenog (postojećeg) dijela naselja prešla minimalnu granicu od: 40 st/ha 20 st/ha 20 st/ha za općinska središta u Zadarskoj urbanoj regiji (Sv. Filip i Jakov), u ostalim naseljima Zadarske urbane regije (Sv. Petar, Turanj, Gornje Raštane, Donje Raštane i Sikovo), u ostalim naseljima zadarsko-biogradskih otoka (otok Babac).

Članak 16. Granice GP-a se u pravilu određuju granicama katastarskih čestica, a iznimno gdje to nije moguće (velike katastarske parcele, ili gdje se radi o oblicima parcelacije koju treba prilagoditi postojećem stanju, velike izdužene nepravilne parcele ili sklopovi takvih parcela), granice GP-a definiraju se tako da je povučena - ucrtana linija razgraničenja po kojoj treba izraditi parcelacijski elaborat. Članak 17. U slučaju gdje razgraničenje namjena nije jasno obilježeno fizičkim elementima kao što su infrastrukturni koridori (ceste, vodovi i sl.), prirodni elementi (obala, potok i sl.), izgrađene površine, ili nekim drugim elementima, granica razgraničenja se smatra područje uz crtu razgraničenja u dubini do 15 m sa svake strane crte. Članak 18. Planom su određene površine GP-ova naselja koje sadržavaju prostor izgrađenoga dijela naselja i područje za razvoj naselja (neizgrađeni dio) s iskazom ukupne gustoće izgrađenosti za svako naselje sukladno zadanim kriterijima iz PPZŽ-a na osnovi ocjene stvarnih korisnika prostora i to:
GP (ha) 70,4 59,9 52,2 109,2 72,7 95,7 izgrađeni dio (ha) 39,2 45,1 39,0 79,8 39,7 53,8 neizgrađeni dio (ha) 31,2 14,8 13,2 29,4 33,3 41,8 gustoća izgrađenost (st/ha)* 11,6 10,3 11,2 37,6 25,2 41,8

naselje Donje Raštane Gornje Raštane Sikovo Sv. Filip i Jakov Sv. Petar Turanj (s otokom Babac)

Ukupno

460,1

296,6

163,7

25,9

* Broj stanovnika projeciran na temelju prosjeka domaćinstva pomnožen brojem objekata

Svi naprijed navedeni GP-ovi naselja prikazani su grafičkim prilogom (karta 4. Građevinska područja naselja, mj 1:5 000). Članak 19. Planom je utvrđeno stanovanje kao osnovna namjena prostora unutar granica GP-a naselja. Stanovanje se može odvijati u jezgri naselja, u zonama pretežno stambene namjene, u zonama mješovite namjene i u drugim zonama uvjetovano odredbama ovoga Plana. Članak 20. Pored stanovanja kao osnovne namjene unutar GP-a naselja, Planom su definirani i sljedeći javni prostori: a) javne površine različite namjene (parkovi, drvoredi, travnjaci, trgovi, tržnice i sl.), b) uređene obale i mjesne lučice, c) površine športsko rekreacijskih sadržaja (igrališta, dvorane i sl.), d) vrtovi izvan okućnica (građevinskih parcela), koji se koriste kao poljodjelske površine, e) groblja, f) infrastrukturni koridori. Članak 21. Izgradnja i širenje naselja dozvoljena je isključivo unutar granica GP-a naselja.

Zadarska županija – Zavod za prostorno uređenje

str.

48

Članak 23. kada to nasljeđena situacija na terenu ne dozvoljava. Odstupanje od utvrđenih vrijednosti iz prethodnog stavka dozvoljeno je za samostojeće i dvojne objekte i to isključivo u pretežno izgrađenim dijelovima naselja. Članak 29. b) za dvojne objekte 10 m. postojećim uvjetima terena. Regulacijska crta je mjesto priključenja parcele na javnu prometnu površinu.0 m. funkcionalnost i koristivosti privatnih površina stražnjih dvorišta. građevine se mogu graditi isključivo na građevinskim parcelama.) građevinski pravac definiran je njom. Članak 25. Udaljenost samostojeće građevine od susjedne međe ne može biti manja od h/2 pri čemu je h visina građevine od najniže točke uređenog terena uz građevinu do krovnog vijenca građevine. Moguće je graditi samostojeću građevinu na međi dviju parcela uz sljedeće uvjete: a) zid koji se nalazi na međi ne smije sadržavati otvore. Zadarska županija – Zavod za prostorno uređenje str. ali ne manja od 3. Ukoliko se na prednjem pročelju građevine pojavi bilo kakva istaka (balkon. Minimalna širina ulične fronte građevinske parcele treba biti: a) za samostojeće objekte 14 m.5 m uz uvjet da duljina pristupa ne prelazi 50 m. streha i sl. što znači da se građevina treba uskladiti sa zatečenim stanjem. odnosno 100 m s ugrađenim ugibalištima na razmaku od 50 m. Članak 24.0 m. Na istoj udaljenosti moraju biti i istake na bočnoj ili stražnjoj fasadi građevine. U pretežno izgrađenim dijelovima naselja. Uvjeti iz prethodnog stavka nisu obveza za izgradnju zgrada u sklopu GP-a naselja na otoku Babac. Iznimno. b) zid koji se nalazi na međi mora biti udaljen od susjedne građevine najmanje h/2 (prema prethodnom stavku). ali ne manje od od 3 m. Filip i Jakov ODREDBE ZA PROVOĐENJE Članak 22. Članak 27. Unutar granica GP-a naselja. Na isti način moraju biti udaljene od granice građevne čestice i susjednih građevina završne kuće skupnih građevina sa svoje dvije slobodne strane ili dvojnih građevina sa svoje tri slobodne strane. ovako će se osigurati privatnost. okolnim građevinama i cjelokupnim krajobrazom. Izuzetak čine interpolacije u starim jezgrama gdje se dozvoljava veće odstupanje u skladu sa zatečenim stanjem. u slučajevima kada je građevni pravac uz određenu formiranu ulicu definiran postojećom izgradnjom. građevine mogu stajati direktno do javne prometne površine. u izgrađenim dijelovima naselja. minimalna širina pristupa na javnu prometnu površinu može biti i manja. Na građevinskoj parceli mora biti osiguran prostor za smještaj prometa u mirovanju prema uvjetima utvrđenim ovim Planom iz točke 5 – uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava. a može biti maksimalno 1. Članak 26. Građevinski pravac definira obveznu i najmanju moguću udaljenost fronte građevine od regulacijske crte. Kod dogradnje postojećih građevina dograđeni dio zadržava postojeću građevinsku liniju (pravac). Svaka pojedina građevinska parcela mora imati osiguran kolni i pješački pristup na javnu prometnu površinu minimalne širine 5. a pesebno u starim jezgrama. c) za objekte u nizu 6 m. Članak 28.Prostorni plan uređenja općine Sv. c) gradnja na međi zahtjeva suglasnost vlasnika susjedne parcele i pravnu regulaciju pristupa sa susjedne parcele za moguće servisiranje građevine koja se nalazi na međi. 49 .

Članak 35. Pod pojmom stambenih zgrada ovim se Planom podrazumjevaju građevine u kojima je 50% ili više ukupne korisne (netto) površine zgrade namjenjeno za stambene svrhe (sukladno Klasifikaciji vrsta građevina NN br. Maksimalna visina građevine je 7.0 m mjerena od najniže točke uređenog terena uz građevinu do krovnog vijenca građevine. gdje je: Po – podrum. 1 – jedan kat. Zadarska županija – Zavod za prostorno uređenje str. pod uvjetom da se dozvoljenom gradnjom zadrže zatečeni gabariti građevine i kvaliteta stanovanja postojećih susjednih građevina.5 m mjerena od najniže točke uređenog terena uz građevinu do krovnog vijenca građevine. te da se ne promijeni prirodno otjecanje vode na štetu susjedne čestice i građevina. NN 7/67 i 52/94). Članak 37. te upotrebljeni građevinski materijal. Na jednoj građevinskoj parceli Planom je dozvoljena izgradnja samo jednog stambenog objekta. P – prizemlje. Građevine u cjelini. 2 Oblikovanje građevina Članak 36. 2 – dva kata i Pk – potkrovlje. Dozvoljena katnost višeobiteljske kuće je Po+P+2+Krov ili Po+VP+1+Pk. Uvjeti za gradnju stambenih i pomoćnih građevina unutar građevinskog područja naselja Članak 31. Manji stambeni objekti se sastoje od najviše dva stana.Prostorni plan uređenja općine Sv. Višeobiteljska kuća se sastoji od najviše četiri stana. Planom utvrđena maksimalno dozvoljena katnost manje stambene građevine je Po+P+1+Krov ili Po+VP+Pk. kao i pojedini njihovi elementi moraju sadržavati osobitosti autohtone i tradicionalne arhitekture. Planom se dozvoljava izgradnja sljedećih vrsta stambenih objekata: a) manji stambeni objekti. b) višeobiteljska kuća. načinom i tradicijom gradnje i krajobraznim vrijednostima podneblja. gdje je: Po – podrum. Teren oko građevina. 11/98). U slučajevima rekonstrukcije postojećih građevina unutar stare jezgre naselja. potporni zidovi. moraju se izvesti tako da ne narušava izgled naselja. Filip i Jakov ODREDBE ZA PROVOĐENJE Posebni uvjeti za interpolacije i rekonstrukcije unutar starih jezgri naselja Članak 30. 50 . U suprotnome će se zahtjevati ishođenje lokacijske dozvole sukladno odredbama ovoga Plana. Članak 32. oblikovanje fasada i krovišta. P – prizemlje. udaljenosti od susjeda ili koeficijenta izgrađenosti. Građevine koje se izgrađuju kao dvojne građevine ili građevine u nizu moraju s građevinom uz koju su prislonjeni činiti arhitektonsku cjelinu. terase i sl. moraju biti usklađeni s okolnim objektima. Članak 34. VP – visoko prizemlje. Horizontalni i vertikalni gabariti građevine. 1 – jedan kat. uz uvjet da sa ishodi suglasnost od nadležnog tijela za zaštitu spomenika kulture (Zakona o zaštiti spomenika kulture. Brutto razvijena površina obiteljske kuće ne smije prelaziti 400 m . VP – visoko prizemlje i Pk – potkrovlje. Članak 33. Planom se dozvoljava gradnja iako nisu ispunjeni uvjeti minimalne površine građevinske čestice. Iznimno se rekonstrukcijom iz prethodnog stavka može dozvoliti i dogradnja etaže ili povećanje visine građevine ukoliko se na taj način slijedi visina susjednih građevina. Maksimalna visina krovnog vijenca je 9.

unutar stare jezgre naselja Planom se dozvoljava samo rekonstrukcija postojećih građevina ili interpolacija novih koje po tipu izgradnje. Petar Turanj (s otokom Babac) Donje Raštane Gornje Raštane Sikovo zaobalje Članak 41.Prostorni plan uređenja općine Sv. potrebno je maksimalno respektirati postojeće visoko zelenilo. Građevinski zahvati unutar stare jezgre naselja zahtjevaju suglasnost nadležnog tijela za zaštitu spomenika kulture. Naselja obalnog pojasa . Članak 44. Planom se. Sv. namjeni. Filip i Jakov. utvrđuju i posebni uvjeti za gradnju stambenih građevina unutar GP-a svakog tipa naselja. Članak 40. Petar i Turanj (s otokom Babac) Članak 42. Ukoliko nije moguće izbjeći uklanjanje određenog broja stabala. potrebno je posaditi odgovarajući broj na slobodnim dijelovima parcele. sukladno planiranim namjenama pojedinih prostornofunkcionalnih cjelina. pored općih uvjeta. koje su do sada ostale neizgrađene. čija veličina i oblik ne omogućavaju izgradnju objekata. Također je dozvoljena izgradnja. Sukladno tezi iz prethodnog stavka. mogu se uklopiti u sustav zelenih površina. Planom se također dozvoljavaju trgovački. Planom se utvrđuju sljedeće zone stanovanja: a) stara jezgra naselja b) središnje funkcije naselja c) pretežno stambena zona d) mješovita zona – pretežno stambena e) mješovita zona – pretežno poljoprivrednog gospodarstva Stara jezgra naselja Članak 43. sukladno prethodnim stavkama i točki 3 – uvjeti smještaja gospodarskih djelatnosti. Filip i Jakov ODREDBE ZA PROVOĐENJE Članak 38. Stara jezgra naselja obuhvaća prostor pretežno izgrađene povijesne cjeline unutar GP-a naselja. Male parcele. obnova ili rekonstrukcija nestambene gospodarske zgrade u jezgri naselja u cilju promicanja kulturno-povijesne baštine ili obnove tradicionalnog obrtništva. obliku i veličini moraju biti srodne postojećim. Članak 45. pa ga je kao takvog potrebno i štititi. Prostor između građevinskog pravca i regulacijske crte mora se u pravilu urediti kao ukrasni vrt. Na građevnoj čestici potrebno je maksimalno sačuvati postojeće drveće. Prilikom definiranja tlocrta građevine u okviru zadanih normi. Unutar GP-ova naselja obalnog pojasa.Sv. Filip i Jakov Sv. ili koje nemaju direktan pristup s javne površine. Članak 39. Planom su utvđeni osnovni prostorni pokazatelji za gradnju unutar stare jezgre naselja ovisno o tipu građevine: Zadarska županija – Zavod za prostorno uređenje str. 51 . uslužni i ugostiteljski sadržaji u sklopu stambenih objekata. Planom je definirana pripadnost svakog naselja pojedinoj prostorno-razvojnoj cjelini: Prostorno-razvojna cjelina obalni pojas Naselje Sv. Planom je ovaj prostor definiran kao područje posebne urbane vrijednosti. koristeći prvenstveno autohtoni biljni fond.

50 max. Unutar pretežno stambene zone dominira stanovanje kao osnovna namjena prostora. posebno uvjeti iz točke 3 – uvjeti smještaja gospodarskih djelatnosti i točke 4 – uvjeti smještaja društvenih djelatnosti. koeficijent iskoristivosti 0. ali se Planom dozvoljavaju trgovački.0 Zona središnjih funkcija naselja Članak 46. kulture i gospodarstva. smrada. otpada i sl. c) način opsluživanja tržnice sa prometno-uslužnim vozilima. Članak 47. Članak 48. posebno u odnosu na staru jezgru naselja.Prostorni plan uređenja općine Sv. ovisno o tipu građevine: Zadarska županija – Zavod za prostorno uređenje str. Članak 50.obveza izrade prostornih planova. b) uređenje i izgradnja tržnice se mora odvijati na takav način da ne ugrožava susjedne stanare u smislu buke (posebno u neprimjerenoj dobi dana).0 1. Sukladno prethodnom stavku. trgovačkih.9 1. Filip i Jakov ODREDBE ZA PROVOĐENJE tip građevine samostojeća građevina dvojna građevina građevina u nizu min. mj 1:5 000). Samostalni objekti društvenog standarda iz prethodnog stavka trebaju prilikom projektiranja i izvođenja zadovoljavati uvjete iz točke 4 ovih odredbi – uvjeti smještaja društvenih djelatnosti. Planom se zabranjuje izgradnja i uređenje terena unutar zone središnjih funkcija naselja prije donošenja DPU-a sukladno točki 9. površina građevinske parcele 2 (m ) 300 250 200 max.1 . U sklopu zone središnjih funkcija naselja Planom se dozvoljava izgradnja i uređenje središnjih mjesnih sadržaja iz područja zdravstva.40 0. Građevinska područja naselja. uslužni i turističko-ugostiteljski sadržaji u sklopu stambenih objekata ili samostalni objekti društvenog standarda. Članak 51. Planom se dozvoljava izgradnja i uređenje javne tržnice. uslužnih i ugostiteljskih sadržaja kao samostalnih objekata ili u sklopu objekata s drugim sadržajima. Uvjeti gradnje i uređenja u zoni središnjih funkcija naselja vrijede kao i za zonu stare jezgre naselja u pogledu dozvoljene visine. Granica područja za koje je potrebna izrada DPU-a prikazana je grafičkim prilogom Plana (karta 4. Pretežno stambena zona Članak 49.45 0. katnosti i volumena. d) planirani razvoj se mora funkcionalno i ambijentalno uklopiti u postojeće stanje. Slijede dodatni uvjeti izgradnje i uređenja koje DPU određuje: a) tržnica (“pijaca”) se treba organizirati po modelu tradicionlnih dalmatinskih tržnica (“pijaca”). uz uvjet da ne ometaju stanovanje kao osnovnu funkciju ili na bilo koji način smanjuju vrijednost prostora. 52 . koeficijent izgrađenosti 0. uz dodatne uvjete koji su ovim Planom propisani. Navedeni sadržaji mogu se planirati u sklopu stambenih objekata ili kao samostalne građevine. Planom su utvđeni osnovni prostorni pokazatelji za gradnju manjih stambenih objekata unutar pretežno stambene zone naselja obalnog pojasa. Unutar pretežno stambene zone naselja obalnog pojasa Planom je dozvoljena izgradnja manjih stambenih objekata i višeobiteljskih kuća.

1 . c) osiguranje najmanje 20% ukupne površine obuhvata za zajedničke javne potrebe i to za prometnice i parkirališta. Građevinska područja naselja. Granice UPU-a prikazane su grafičkim prilogom Plana (karta 4. Planom su utvđeni osnovni prostorni pokazatelji za gradnju višeobiteljske kuće unutar pretežno stambene zone naselja obalnog pojasa.30 0. prema odredbama ovoga Plana.35 max. b) poželjno je da pretežno stambena zona ima internu prometnu mrežu tako da pojedinačne građevinske parcele ne mogu imati poseban priključak na državne. UPU-ovi se mogu izrađivati pojedinačno ili skupno za dva ili više područja obuhvata. ali ne manja od 350 m . Članak 54. zelenih površina i šetnica.40 max. Članak 56.8 0. te za lociranje uslužnoservisnih funkcija (dječji vrtić i sl. Sukladno prethodnom stavku. Članak 55. mj 1:5 000). koeficijent izgrađenosti 0. Prilikom ishođenja lokacijske dozvole moraju se poštivati uvjeti izgradnje i uređenja propisani ovim odredbama. 53 . koeficijent izgrađenosti 0. a garažni i parkirališni prostor mora se riješiti na vlastitoj parceli. ako je to racionalno tehnički izvedivo i ako ne narušava postojeći građevni ambijent. izgradnju igrališta. kao i uvjeti iz predhodnog članka.35 0.Prostorni plan uređenja općine Sv. Planom se zabranjuje bilo kakva izgradnja i uređenje terena unutar neizgrađenog dijela GP-a pretežno stambene zone prije donošenja urbanističkog plana uređenja (u daljnjem tekstu UPU) ili ishođenje lokacijske dozvole. Planom se utvrđuje obveza izrade UPU-a za sve dijelove pretežno stambene zone određene odredbama ovog Plana sukladno točke 9.).9 Članak 53. Članak 52. Granice UPU-a mogu obuhvatiti i izgrađena područja kako bi se omogućio usklađen i integralni razvoj cjelokupnog područja i integracija novonastalih građevina u već izgrađeni prostor.6 0. županijske i važnije lokalne prometnice. ovisno o tipu građevine: tip građevine samostojeća građevina dvojna građevina min.30 0. Planom se utvrđuje obveza ishođenja lokacijske dozvole za sve neizgrađene dijelove pretežno stambene zone za koje nije obvezna izrada UPU-a.obveza izrade prostornih planova. površina građevinske parcele 2 (m ) 400 300 250 max.7 0. koeficijent iskoristivosti 0. Slijede dodatni uvjeti izgradnje i uređenja koje UPU određuje: a) svaka parcela mora imati osiguran kolni pristup. Zadarska županija – Zavod za prostorno uređenje str. koeficijent iskoristivosti 0. ili kada se ne može postići dogovor sa susjednim vlasnicima.8 Izuzetak čine građevinske parcele u izgrađenim područjima GP-ova naselja gdje površina građevinske 2 2 parcele može biti i manja od 400 m . Filip i Jakov ODREDBE ZA PROVOĐENJE tip građevine samostojeća građevina dvojna građevina građevina u nizu min. ako ne postoji mogućnost preparcelacije 2 kako bi se postigla minimalna površina od 400 m zbog izgrađenosti susjednih parcele. površina građevinske parcele (m2) 500 400 max.

54 .pretežno stambena Članak 57. točka 3 – uvjeti smještaja gospodarskih djelatnosti. maksimalnim volumenom i tipom gradnje ispunjavati uvjete za stambene objekte u zoni mješovite namjene uz obvezatne dodatne uvjete koji su Planom propisani za izgradnju nestambenih objekata unutar građevinskih zona. Članak 59. koeficijent iskoristivosti 0. određene odredbama ovoga Plana sukladno točke 9. minimalnim uvjetima i kategorizaciji ugostiteljskih objekata. površina građevinske parcele (m2) 600 500 max. koeficijent izgrađenosti 0. stanovanje je osnovna namjena prostora. Filip i Jakov ODREDBE ZA PROVOĐENJE Mješovita zona . Članak 58.Prostorni plan uređenja općine Sv. ali se Planom dozvoljava pored trgovačkih-uslužnih sadržaja u sklopu stambenih objekata i izgradnja samostalnih objekata u funkciji turističko-ugostiteljske djelatnosti. restoran. Zadarska županija – Zavod za prostorno uređenje str.35 0. pansion. NN br. katnošću.8 Članak 61. Građevinska područja naselja. ovisno o tipu građevine: tip građevine samostojeća građevina dvojna građevina min. površina građevinske parcele (m2) 500 400 300 max.7 0. Članak 60.1 – obveza izrade prostornih planova. Granice UPU-a mogu obuhvatiti i izgrađena područja kako bi se omogućio usklađen i integralni razvoj cjelokupnog područja i integracija novonastalih građevina u već izgrađeni prostor.6 0. Planom se zabranjuje bilo kakva izgradnja i uređenje terena unutar mješovite zone – pretežno stambene. koeficijent iskoristivosti 0. Unutar mješovite zone naselja obalnog pojasa. Planom se utvrđuje obveza izrade UPU-a za sve dijelove mješovite zone – pretežno stambene. gostionica. motel. 57/95 i 110/96): hotel. Članak 63. Planom je dozvoljena izgradnja manjih stambenih objekata i višeobiteljskih kuća. kavana i sl. Planom su utvđeni osnovni prostorni pokazatelji za gradnju višeobiteljske kuće unutar mješovite zone naselja obalnog pojasa. koeficijent izgrađenosti 0.9 Članak 62. Granice UPU-ova prikazane su grafičkim prilogom Plana (karta 4. apartmani. sve uz uvjet da dodatni sadržaji ne ometaju stanovanje kao osnovnu funkciju ili na bilo koji način smanjuju vrijednost prostora. Planom su utvrđeni osnovni prostorni pokazatelji za gradnju manjih stambenih objekata unutar mješovite zone naselja obalnog pojasa. Sukladno prethodnom stavku. Nestambeni objekti iz prethodnog stavka moraju visinom.30 0. UPU-ovi se mogu izrađivati pojedinačno ili skupno za dva ili više područja obuhvata.40 max.35 max. mj 1:5 000). ovisno o tipu građevine: tip građevine samostojeća građevina dvojna građevina građevina u nizu min. Pod samostalnim objekatima u funkciji turističko-ugostiteljske djelatnosti iz prethodnog članka. Planom se utvrđuje i dozvoljava izgradnja sljedećih nestambenih objekata (Pravilnik o razvrstavanju. Unutar mješovite zone – pretežno stambene. prije donošenja UPU-a ili ishođenja lokacijske dozvole prema odredbama ovoga Plana.30 0.8 0. autokamp.

površina građevinske parcele (m2) 2. Filip i Jakov ODREDBE ZA PROVOĐENJE Članak 64. Slijede dodatni uvjeti izgradnje i uređenja koje UPU određuje: a) svaka parcela mora imati osiguran kolni pristup.) i turističko-ugostiteljske djelatnosti (seoski turizam). kao i uvjeti iz predhodnog članka.15 max. a garažni i parkirališni prostor mora se riješiti na vlastitoj parceli. Mješovita zona – pretežno poljoprivrednog gospodarstva Članak 66. Planom su također dozvoljeni. Planom su utvđeni osnovni prostorni pokazatelji za gradnju višeobiteljske kuće unutar mješovite zone naselja obalnog pojasa: Zadarska županija – Zavod za prostorno uređenje str. b) poželjno je da pretežno stambena zona ima internu prometnu mrežu tako da pojedinačne građevinske parcele ne mogu imati poseban priključak na državne. sve uz uvjet da dodatni sadržaj ne ometa poljoprivredu kao osnovnu funkciju ili ne smanjuje vrijednost zatečenog prostora.10 0. Unutar mješovite zone – pretežno poljoprivrednog gospodarstva. kavane i sl.300 max. autokampovi. koeficijent iskoristivosti 0. prerada poljoprivrednih proizvoda i sl.uvjeti smještaja gospodarskih djelatnosti. županijske i važnije lokalne prometnice. uz stambene objekte na istoj parceli i samostalni objekti u funkciji manjih uslužnih i prerađivačkih postrojenja (obiteljsko gospodarstvo. katnošću. te uslužni i ugostiteljski sadržaji u sklopu stambenih objekata. Članak 67. maksimalnim volumenom i tipom gradnje ispunjavati uvjete za stambene objekte u ovoj zoni uz obvezatne dodatne uvjete koji su Planom propisani za izgradnju nestambenih objekata unutar građevinskih zona. restorani.Prostorni plan uređenja općine Sv. apartmani.2 0. minimalnim uvjetima i kategorizaciji ugostiteljskih objekata NN br. Unutar mješovite zone – pretežno poljoprivrednog gospodarstva. Pod samostalnim objekatima u funkciji turističko-ugostiteljske djelatnosti iz prethodnog članka. koeficijent izgrađenosti 0.). 57/95 i 110/96): pansioni.000 2. Članak 65. izgrađena površina (m2) 500 800 Članak 71. Članak 70. gostionice. Planom se utvrđuje obveza ishođenja lokacijske dozvole za sve neizgrađene dijelove pretežno stambene zone za koje nije obvezna izrada UPU-a. 55 . Nestambeni objekti iz članka 66. Planom je dozvoljena izgradnja manjih stambenih objekata i višeobiteljsih kuća. Planom su utvđeni osnovni prostorni pokazatelji za gradnju manjih stambenih objekata unutar mješovite zone – pretežno poljoprivrednog gospodarstva: tip građevine samostojeća građevina građevina za stanovanje i pomoćne gospodarske građevine min.25 max. točka 3 . i 67. moraju visinom. poljoprivreda dominira kao osnovna namjena prostora ali se Planom dozvoljavaju stambeni objekti. sobe. Planom se utvrđuje i dozvoljava izgradnja sljedećih nestambenih objekata (Pravilnik o razvrstavanju. Prilikom ishođenja lokacijske dozvole moraju se poštivati uvjeti izgradnje i uređenja propisani ovim odredbama. ako je to racionalno tehnički izvedivo i ako ne narušava postojeći građevni ambijent. Članak 68. Članak 69.

izgrađena površina 2 (m ) 700 1. Planom je dozvoljena izgradnja manjih stambenih objekata i višeobiteljskih kuća. kao i uvjeti iz predhodnog članka.15 max.Prostorni plan uređenja općine Sv.). mj 1:5 000). za koje nije obvezna izrada UPU-a. Članak 79.10 0. Filip i Jakov ODREDBE ZA PROVOĐENJE tip građevine samostojeća građevina građevina za stanovanje i pomoćne gospodarske građevine min. Planom se zabranjuje bilo kakva izgradnja i uređenje terena unutar mješovite zone – pretežno poljoprivrednog gospodarstva. koeficijent izgrađenosti 0. površina građevinske parcele 2 (m ) 3. 56 . d) rješenje otpadnih fekalnih voda (nepropusnim septičkim jamama. Članak 74. Građevinska područja naselja. Slijede dodatni uvjeti izgradnje i uređenja koje određuje UPU: a) svaka parcela mora imati osiguran kolni pristup.20 max. ali se Planom dozvoljavaju trgovački. uz obvezatne dodatne uvjete koji su Planom propisani za izgradnju nestambenih objekata unutar građevinskih zona. Pretežno stambena zona Članak 77. Zaobalna naselja (Donje Raštane. Unutar pretežno stambene zone zaobalnih naselja dominira stanovanje kao osnovna namjena prostora. c) planirani razvoj se mora funkcionalno i ambijentalno uklopiti u postojeći. odnosno ruralni ambijent. Prilikom ishođenja lokacijske dozvole moraju se poštivati uvjeti izgradnje i uređenja propisani ovim odredbama. Članak 75. Unutar GP-ova zaobalnih naselja.1 – obveza izrade prostornih planova. prije donošenja UPU-a ili ishođenja lokacijske dozvole prema odredbama ovoga Plana. Članak 78. Planom se utvrđuje pretežno stambena zona stanovanja.15 0. Gornje Raštane i Sikovo) Članak 76. ovisno o tipu građevine: Zadarska županija – Zavod za prostorno uređenje str. Planom se utvrđuje obveza izrade UPU-ova za sve dijelove mješovite zone – pretežno poljoprivrednog gospodarstva. Unutar pretežno stambene zone zaobalnih naselja.000 3. određene odredbama ovoga Plana sukladno točki 9.500 max. vinograd i sl) u omjeru od najmanje 10 stabala na 2000 m površine. b) prostor između građevinske i regulacijske linije mora biti ozelenjen autohtonim biljnim vrstama 2 (maslina. kućnim pročišćivačima i sl. uslužni i ugostiteljski sadržaji u sklopu stambenih objekata ili samostalni objekti društvenog standarda. hrast medunac. koeficijent iskoristivosti 0. crnika. sukladno planiranim namjenama pojedinih prostornofunkcionalnih cjelina. Planom se utvrđuje obveza ishođenja lokacijske dozvole za sve neizgrađene dijelove mješovite zone – pretežno poljoprivrednog gospodarstva. Članak 73.000 Članak 72. UPU-ovi mogu se izrađivati pojedinačno ili skupno za dva ili više područja obuhvata. točka 3 – uvjeti smještaja gospodarskih djelatnosti ili točka 4 – uvjeti smještaja društvenih djelatnosti. a garažni i parkirališni prostor mora se riješiti na vlastitoj parceli. Granice UPU-ova prikazane su grafičkim prilogom Plana (karta 4. Planom su utvrđeni osnovni prostorni pokazatelji za gradnju manjih stambenih objekata unutar pretežno stambene zone zaobalnih naselja. obiteljskog gospodarstva i turističkougostiteljske djelatnosti.

Granice UPU-a mogu obuhvatiti i izgrađena područja kako bi se omogućio usklađen i integralni razvoj cjelokupnog područja i integracija novonastalih građevina u već izgrađeni prostor. koeficijent izgrađenosti 0. Građevinska područja naselja. koeficijent izgrađenosti 0.Prostorni plan uređenja općine Sv. pored stambenih i pomoćnih građevina. Filip i Jakov ODREDBE ZA PROVOĐENJE tip građevine samostojeća građevina dvojna građevina građevina u nizu min. Planom se utvrđuje obveza ishođenja lokacijske dozvole za sve neizgrađene dijelove pretežno stambene zone za koje nije obvezna izrada UPU-a.35 0. za njih vrijede uvjeti u pogledu smještaja i minimalnih udaljenosti od ruba parcele kao i za stambene građevine. Članak 84. Članak 85. Članak 83. površina građevinske parcele 2 (m ) 500 400 300 max. Objekti iz prethodnog stavka mogu se graditi u sklopu ostalih građevina na parceli.35 max.). ili kao samostalne građevine.8 Članak 80. Članak 82. Planom se utvrđuje obveza izrade UPU-ova za sve dijelove pretežno stambene zone određene odredbama ovoga Plana sukladno točki 9. 57 Zadarska županija – Zavod za prostorno uređenje str.7 0. b) građevine za smještaj poljoprivrednih strojeva i uređaja. .40 max. Slijede dodatni uvjeti izgradnje i uređenja koje mora poštovati UPU: a) svaka parcela mora imati osiguran kolni pristup.8 0. i izgradnja pomoćnih gospodarskih objekata u sklopu građevinske parcele.30 0. kućnim pročišćivačima i sl. Planom su utvđeni osnovni prostorni pokazatelji za gradnju višeobiteljske kuće unutar pretežno stambene zone zaobalnih naselja.30 0. koeficijent iskoristivosti 0. a garažni i parkirališni prostor mora se riješiti na vlastitoj parceli.obveza izrade prostornih planova.6 0. koeficijent iskoristivosti 0. Članak 86. Pod pojmom pomoćnih gospodarskih objekata u smislu odredbi ovoga Plana podrazumjevaju se objekti u funkciji poljoprivredne proizvodnje kao što su: a) građevine za sklanjanje stoke i peradi. površina građevinske parcele (m2) 600 500 max. Unutar pretežno stambene zone zaobalnih naselja Planom je dozvoljeno. Pomoćni gospodarski objekti mogu se graditi isključivo kao prizemne građevine. kao i uvjeti iz prehodnog članka. mj 1:5 000).9 Članak 81. c) rješenje otpadnih fekalnih voda (nepropusnim septičkim jamama. b) planirani razvoj se mora funkcionalno i ambijentalno uklopiti u postojeći. Planom se zabranjuje bilo kakva izgradnja i uređenje terena unutar neizgrađenog dijela GP-a prije donošenja UPU-a ili ishođenja lokacijske dozvole prema odredbama ovoga Plana.1 . ovisno o tipu građevine: tip građevine samostojeća građevina dvojna građevina min. odnosno ruralni ambijent. UPU-ovi mogu se izrađivati pojedinačno ili skupno za dva ili više područja obuhvata. Prilikom ishođenja lokacijske dozvole moraju se poštivati uvjeti izgradnje i uređenja propisani ovim odredbama. Granice UPU-ova prikazane su grafičkim prilogom Plana (karta 4. Ukoliko se navedeni objekti grade kao samostalne građevine na parceli.

Na građevnoj čestici potrebno je maksimalno sačuvati postojeće drveće.3. Uvjeti iz prethodnog stavka nisu obveza za izgradnju nestambenih zgrada u sklopu GP-a naselja na otoku Babac. Članak 92. Članak 93. zatim komunalnih objekata i objekata infrastrukture koji utječu na bolju kvalitetu ugostiteljskoturističke ponude. zabavu i rekreaciju. pored zona stanovanja kao osnovne namjene. Članak 89. Uvjeti za izgradnju i uređenje zona ugostiteljsko-turističke namjene unutar građevinskog područja naselja Članak 94. Građevinska područja naselja. točka 5 – uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava. odgovarajući broj je potrebno posaditi na slobodnim dijelovima parcele. 58 . Granice nestambenih zona iz prethodnog članka prikazane su grafičkim prilogom Plana (karta 4. U ovom prostoru se mogu smjestiti i parkirališne površine.3 – izgrađene strukture van naselja. Potreban broj parkirališnih mjesta definiran je ovim odredbama. Sukladno prethodnom stavku. Članak 91. imaju prednost nad uvjetima iz točke 2. mj 1:5 000). Prostor između građevinskog pravca i regulacijske crte mora se u pravilu urediti kao ukrasni vrt. Zadarska županija – Zavod za prostorno uređenje str. Filip i Jakov Članak 87. Ukoliko nije moguće izbjeći uklanjanje određenog broja stabala. određeni su odredbama ovoga Plana i istoimenim zonama iz točke 2. Opći uvjeti izgradnje i uređenja nestambenih zona unutar GP-a naselja Općine Članak 90. Prilikom definiranja tlocrta građevine u okviru zadanih normi. potrebno je maksimalno respektirati postojeće visoko zelenilo. Unutar zone ugostiteljsko-turističke namjene moguća je izgradnja turističkih kapaciteta za smještaj i boravak osoba te pratećih ugostiteljskih sadržaja. Uvjeti izgradnje i uređenja nestambenih zona unutar GP-a naselja iz članka 93. Unutar granica GP-a naselja. Planom su utvrđene sljedeće zone: a) ugostiteljsko-turistička zona (T) b) zona športsko-rekreacijske namjene (R) c) zona javne zelene površine (Z1) d) zona škole (D5) e) zona morske obale f) zona morskih luka g) površine infrastrukturnih sustava Članak 88. koristeći prvenstveno autohtoni biljni fond.Prostorni plan uređenja općine Sv. Unutar nestambenih zona treba biti osiguran prostor za promet u mirovanju sukladno standardima definiranim ovim Planom. uvjeti koji slijede za izgradnju i uređenje zona unutar GP-a naselja. Filip i Jakov ODREDBE ZA PROVOĐENJE Uvjeti izgradnje i uređenja nestambenih zona unutar građevinskog područja naselja općine Sv. kao i sadržaja za šport. Prostor za promet u mirovanju može opsluživati dvije ili više različitih namjena koje se nalaze u neposrednoj blizini ako koriste zajednički parkirališni prostor u različitim vremenskim razdobljima.

3 – izgrađene strukture van naselja. Članak 97. okolnim građevinama i cjelokupnim prirodnim i kulturno-povijesnim krajobrazom. kvaliteta i sl. određeni su uvjetima istoimene zone iz točke 2. postojećim uvjetima terena. uz zakonskih obveza treba poštovati i odredbe ovoga Plana kao i dodatne uvjete koji slijede: a) popis postojećih stabala (vrsta. d) volumena. b) oblika krovnih ploha. šetnica i sl. c) način o zbrinjavanju otpada. Planom se dozvoljava izgradnja popratnih građevina strogo u funkciji osnovne namjene. zaštitnog zelenila. definiran je prostor/ površina za šport i rekreaciju zajedno s pratećim sadržajima. punktovi pitke vode. Članak 100. Filip i Jakov ODREDBE ZA PROVOĐENJE Članak 95. 2 Minimalna veličina građevinske parcele je 2 000 m . Uvjeti za izgradnju i uređenje zone športsko-rekreacijske namjene unutar građevinskog područja naselja Članak 99.) i stabla predložena za otklanjanje. Ostali uvjeti za izgradnju i uređenje zone turističko-ugostiteljske namjene određeni su člancima iz točke 2. veličina. Članak 102. Zadarska županija – Zavod za prostorno uređenje str. te prijedlog zamjenskih stabala (vrsta. Unutar zone javnih zelenih površina. U sklopu ove zone Planom su definirani i prostori/površine uređenih plaža i kupališta. Članak 98.). objekti za održavanje i zaštitu javnih zelenih površina i sl. igrališta.3 – izgrađene strukture van naselja. a ne 2 smiju prelaziti ukupno izgrađene površine veće od 50 m (sanitarni čvorovi i sl. Članak 96. Zahtjev za ishođenje lokacijske dozvole u slučaju značajnih građevinskih zahvata u smislu izmjene postojećeg sadržaja. b) pomoćnih građevina i infrastrukture u funkciji rekreacije i zaštite javnih zelenih površina (sanitarni čvorovi. Građevinski zahvati iz prethodnog članka trebaju biti usklađeni sa zatečenim stanjem. položaj i sl).) c) objekata infrastrukture gdje ih nije ekonomski racionalno provesti izvan javnih zelenih površina. te zaštitnom zelenilu. U sklopu javnih zelenih površina Planom su utvrđene površine namjenjene parkovima i igralištima. b) rješenje otpadnih i oborinskih voda do priključenja na sustav odvodnje. Ostali uvjeti za izgradnju i uređenje zone športsko-rekreacijske namjene. uređene pješačke i biciklističke staze. Uvjeti za izgradnju i uređenje zone javnih zelenih površina unutar građevinskog područja naselja Članak 101. Unutar ove zone nije dozvoljena izgradnja stambenih sadržaja ni smještajnih kapaciteta. Planom se dozvoljava izgradnja i uređenje: a) građevina i površina u funkciji parkova. i to u pogledu: a) završne obrade fasada. 59 .Prostorni plan uređenja općine Sv. Članak 103. c) odabira materijala za pokrov. Unutar zone športsko-rekreacijske namjene. sukladno postavkama Plana. veličina.

Članak 105. d) izgradnja i rekonstrukcija građevina maritimne zaštite. Građevinska područja naselja. c) odabira materijala za pokrov.3 b) maksimalna iskoristivost parcele je 0. Članak 113. te pratećih sadržaja za šport. u sklopu GP-a naselja. Članak 107. sadržaja i površina u funkciji školstva. Planom je definirana zona morske obale. rekreaciju i naobrazbu. Filip i Jakov ODREDBE ZA PROVOĐENJE Uvjeti za izgradnju i uređenje zone škole unutar građevinskog područja naselja Članak 104. Planom su dozvoljeni sljedeći sadržaji: a) izgradnja ili proširenje postojećih sidrišta i privezišta. b) uređenje mjesnih plaža. okolnim građevinama i cjelokupnim prirodnim i kulturno-povijesnim krajobrazom. Unutar zone morske obale iz prethodnog stavka. Članak 106.lungo mare. Građevine iz prethodnog članka trebaju biti usklađene sa zatečenim stanjem. Građevine treba smjestiti na parceli tako da je minimalna udaljenost od susjedne građevinske parcele. Dimenzije okretišta su ovisne o vrsti vozila koja će opsluživati planirani zahvat.0 m. postojećim uvjetima terena. b) oblika krovnih ploha. U sklopu uređenja površina za promet u mirovanju. mj 1:5.5 c) dozvoljena katnost građevina je Po+VP+1+Pk ili Po+P+2+Krov.5 m mjereno od najniže točke uređenog terena uz građevinu. mj 1:5 000). DPU-ovi mogu se izrađivati pojedinačno ili skupno za dva ili više područja obuhvata. Članak 108. Planom se zabranjuje bilo kakva izgradnja i uređenje terena unutar zone škole prije donošenja DPU-a. d) visina krovnog vijenca ovisi o namjeni građevine.Prostorni plan uređenja općine Sv. polovica visine građevine. Planom se utvrđuju sljedeći uvjeti za izgradnju i uređenje zone škole: a) maksimalni koeficijent izgrađenosti građevinske parcele je 0. kao i od pristupnog puta. sukladno odredbama ovoga Plana. mora se omogućiti izgradnja okretišta za opskrbna vozila. Članak 109. e) izgradnja i uređenje pješačke šetnice . c) uređenje terena za šport i rekreaciju. ucrtana na grafičkom prilogu karta 4.000. i to u pogledu: a) završne obrade fasada. Građevinska područja naselja. Zadarska županija – Zavod za prostorno uređenje str. Uvjeti za izgradnju i uređenje zone morske obale unutar građevinskog područja naselja Članak 111. Članak 112. Članak 110. Planom se određuje na neizgrađenim dijelovima GP-a naselja osiguranje javnog prostora najmanje širine 15. Unutar zone škole (D5) moguća je izgradnja i razvoj građevina. a ne mogu biti manja od površine potrebne za sigurno i neometano okretanje vozila veličine malog kamiona.obveza izrade prostornih planova. Granica DPU-a prikazana je grafičkim prilogom Plana (karta 4. d) volumena. ali ne može biti veća od 10. 60 . Planom se utvrđuje obveza izrade DPU-a za zonu škole sukladno točki 9.1 .

Unutar zone morske luke. Građevinski zahvati iz prethodnog članka trebaju biti usklađeni sa zatečenim stanjem. djelatnost i površina zone mjesnih luka unutar GP-ova svih obalnih naselja u sastavu Općine i to: luke otvorene za javni promet (prema značaju) luke za posebne namjene (prema djelatnosti) djelatnost površina (ha) LS*. okolnim građevinama i cjelokupnim prirodnim i kulturno-povijesnim krajobrazom. plaže.4 2.6 16. Planom se zabranjuje svako nasipanje zone morske obale ili izgradnja pojedinačnih lukobrana. postojećim uvjetima terena. Petar *LS označava luku posebne namjene – športska luka **LN označava luku posebne namjene – nautička luka (privezište) ***L1 označava luku posebne namjene – turističku luku Zadarska županija – Zavod za prostorno uređenje str. Filip i Jakov (u sklopu ugostiteljsko-turističke zone kod granice s gradom Biogradom) Turanj (u mjestu) Otok Babac (u mjestu Babac) Otok Babac (Uvala Smiljica) Sv. Ukupna površina izgrađenosti zone lučica ne može prijeći 10% ukupne javne površine. Članak 117.7 naselje / luka Sv. zelene površine. privezišta. b) osiguranje prohodnosti i dostupnosti obalnog pojasa u cjelokupnoj dužini unutar GP-a naselja vodeći računa o oblikovanju šetnice “lungo mare”. Planom se određuje u zoni morske obale u svim obalnim naseljima obvezatno osiguranje koridora za izgradnju i uređenje šetnice – lungo mare. bez prethodne izrade DPU-a. sanitarni čvor. LN** LN LS.Prostorni plan uređenja općine Sv. privezišta. Planom se utvrđuje namjena. sukladno postavkama Plana. 61 . šetnice. LN LS L1*** LS 11. b) odabira materijala. i to u pogledu: a) završne obrade. c) volumena. te ugostiteljstvo i trgovinu.4 2. definiran je prostor / površina za uređenje i izgradnju sadržaja javne namjene što uključuje pristaništa. Slijede dodatni uvjeti izgradnje i uređenja koje DPU mora poštivati: a) plan komasacije.1 8. Filip i Jakov ODREDBE ZA PROVOĐENJE f) izgradnja ugostiteljsko turističkih sadržaja (cafe-terasa. Filip i Jakov (u mjestu) Sv. Članak 119.1 – obveza izrade prostornih planova za zonu morske obale unutar GP-ova svih naselja u obalnom pojasu.0 m. Članak 116. Planom se utvrđuje obveza izrade DPU-ova sukladno točki 9. Članak 115. Uvjeti za izgradnju i uređenje zona morskih luka unutar građevinskog područja naselja Članak 118.8 0. Minimalna širina koridora za uređenje šetnice iz prethodnog stavka je 3. Članak 114. Ukupna izgrađenost zone morske obale je 10%. turistički informacijski punkt i sl). lučica i sl. športsko-rekreacijske sadržaje.

Svakoj luci je potrebno osigurati priključak na mjesne prometnice (gdje postoje ili gdje su planirane). odvodnja. Slijede dodatni uvjeti izgradnje i uređenja koje DPU mora poštivati: a) plan komasacije. Korištenje i namjena površina. mj 1:5 000). karta 2. opskrbu strujom. Ovim Planom utvrđuje se obveza izrade DPU-a za zone morskih luka sukladno točki 9. Granice DPU-a sukladne su granicama zona morskih luka prikazanim grafičkim prilogom Plana (karta 4. mj 1:25 000. vodom i telekomunikacijskim vezama. Članak 128. DPU-ovi mogu se izrađivati pojedinačno ili skupno za dva ili više područja obuhvata. Članak 129. Građevinska područja naselja. Izgradnja i uređenje svih infrastrukturnih površina odvijat će se sukladno odredbama ovoga Plana i točke 5 – uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava. b) odabira materijala. Članak 126. Članak 123. Planom je definirana zona javnog parkirališta ili garaže (P/G). Uvjeti za izgradnju i uređenje površina infrastrukturnih sustava unutar građevinskog područja naselja Članak 127. Planom su definirani koridori i površine infrastrukturnih sustava na području Općine. c) volumena. mj 1:25 000). Članak 124. sigurnost i opremljenost postojećih vezova. c) kontaktni obalni pojas urediti svim potrebnim pratećim sadržajima.1 – obveza izrade prostornih planova. okolnim građevinama i cjelokupnim prirodnim i kulturno-povijesnim krajobrazom. Izgradnja i uređenje zona morskih luka moguća je tek nakon donošenja DPU-a. Članak 122. i ucrtani su na grafičkim prilozima ovoga Plana (karta 1. turizma i sl. Članak 130. i to u pogledu: a) završne obrade.) koja se mora i nadalje sačuvati. 62 . b) poboljšanje kvalitete. Zadarska županija – Zavod za prostorno uređenje str. Članak 125. infrastrukturni sustavi. Građevinski zahvati iz prethodnog članka trebaju biti usklađeni sa zatečenim stanjem. Luke na području Općine imaju višestruku namjenu (za potrebe lokalnog stanovništva. Filip i Jakov ODREDBE ZA PROVOĐENJE Članak 120.8 c) dozvoljena katnost građevine za javno parkiralište ili garažu je Suteren+VP+1+Pk ili Po+P+2+Krov d) visina krovnog vijenca ne može biti veća od 10 m mjereno od najniže točke uređenog terena uz građevinu e) građevinska parcela treba imati osiguran kolni pristup minimalne širine 6 m f) građevinama mora biti osiguran priključak na objekte infrastrukture (struja.Prostorni plan uređenja općine Sv.6 b) maksimalna iskoristivost parcele je 1. sanitarnom i informatičkom podrškom. postojećim uvjetima terena. Planom se utvrđuju sljedeći uvjeti za izgradnju i uređenje zone javnog parkirališta ili garaže: a) maksimalni koeficijent izgrađenosti građevinske parcele je 0. voda. Potrebno je opremiti luke servisno-uslužnom. telekomunikacija). Članak 121.

c) odabira materijala za pokrov. odvodnja i telekomunikacijski kabeli. 63 . uvjete za uređenje. e) način o zbrinjavanju otpada. Zadarska županija – Zavod za prostorno uređenje str. vodovod. te uvjetima korištenja parcele i građevine. d) volumena. oblikovanje i zaštitu vrijednosti prostora. c) položaj. uklanjanje i rekonstrukciju postojećih građevina. zadržavanje. Građevine iz prethodnog članka trebaju biti usklađene sa zatečenim stanjem. f) rješenje komunalne infrastrukture. b) plan parcelacije s uvjetima uređenja i korištenja parcela. okolnim građevinama i cjelokupnim prirodnim i kulturno-povijesnim krajobrazom. i to u pogledu: a) završne obrade fasada. po mogućnosti će se polagati podzemno i to u zajedničkim rovovima. s detaljnom namjenom i gabaritima građevina.Prostorni plan uređenja općine Sv. Gradnja nije moguća prije ishođenja lokacijske dozvole na temelju zahtjeva za ishođenje lokacijske dozvole koja će poštivati odredbe ovoga Plana i dodatne uvjete koji slijede: a) plan komasacije. d) uvjete za oblikovanje građevina. postojećim uvjetima terena. Članak 132. komunalna infrastruktura – struja. površinu i uvjete za izgradnju novih građevina. b) oblika krovnih ploha. Filip i Jakov ODREDBE ZA PROVOĐENJE Članak 131. g) uvjeti gradnje i uređenja građevinskog zemljišta.

Članak 139. 64 . d) vidikovci. Filip i Jakov ODREDBE ZA PROVOĐENJE 2. Uređenje parcele sa zelenilom se osobito odnosi na parkirališne površine i prostor u kontaktu s javnim površinama. Planom definirane zone proizvodne namjene (I) su područja za izgradnju i razvoj proizvodnih i prerađivačkih pogona. c) infrastrukturni objekti kao što su vodospreme. a zatečeni su u prostoru u vrijeme izrade ovoga Plana. Odstranjivanje stabala je dozvoljeno samo ako se stabla ne mogu racionalno uklopiti u namjenjeni sadržaj. za koje se ne formira GP. d) izdvojeni vjerski objekti s grobljima van naselja. Opći uvjeti za izgradnju i uređenje struktura van naselja Članak 135. Unutar Planom definirane zone proizvodne namjene izvan granica naselja nije dozvoljena izgradnja stambenih građevina. sukladno odredbama definiranim ovim Planom.Prostorni plan uređenja općine Sv. razne nadzemne i podzemne instalacije. prema posebnom programu Ministarstva obrane i postojećem zakonu. Prostor za promet u mirovanju može opsluživati dvije ili više različitih namjena koje se nalaze u neposrednoj blizini jedna drugoj ako dotične namjene koriste zajednički parkirališni prostor u različitim vremenskim razdobljima.3. mj 1: 5 000). Granica zone proizvodne namjene utvrđena je ovim Planom i ucrtana na grafičkom prilogu (karta 4. b) izgradnja objekata i uređaja obrane. Članak 134. Građevinska područja naselja. Izgrađenim strukturama i prostorima/površinama van GP-a naselja smatraju se: a) zona proizvodne namjene van naselja (I). arhitektonskim izgledom i položajem u prostoru bitno ne odstupaju od uvjeta za takvu vrstu objekata te ne narušavaju vrijednost okoliša. uređaji za pročišćavanje otpadnih voda i drugi. kupališni. Unutar površina za izgradnju i uređenje objekata i površina izvan GP-a naselja treba biti osiguran prostor za promet u mirovanju. kao pojedinačni. c) zone športsko-rekreacijske namjene van naselja (R). Zatečena stabla moraju se zaštiti. za koje se ne formira GP. Ostalim izgrađenim strukturama izvan GP-a naselja ovim Planom smatraju se : a) stambene kuće koje su izgrađene izvan GP-a naselja. te ostalih sličnih djelatnosti.ona područja koja se izravno ne vežu na GP naselja. skladišnih prostora. Potreban broj parkirališnih mjesta definiran je ovim odredbama. Filip i Jakov (lokalitet “Gajina”). Ovim Planom utvrđena je zona proizvodne namjene izvan GP-a naselja Sv. Površina zone proizvodne namjene iz prethodnog stavka je 21. Izgrađene i uređene površine treba urediti u zaštitnom i ukrasnom zelenilu koristeći autohtone biljne vrste. osamljeni zahvati u prostoru. Zadarska županija – Zavod za prostorno uređenje str. Ovi se objekti mogu izgrađivati po posebnom programu u okviru zakona. odnosno područja koja se formiraju uz GP naselja kao posebna fizička cjelina. Članak 136. memorijalni. Izgrađene strukture van naselja Članak 133. Svako odstranjeno stablo mora se zamjeniti jednakim ili sličnim stablom na drugoj lokaciji unutar ili u neposrednoj blizini građevinske parcele. Ovi objekti se Planom zadržavaju i mogu se legalizirati pod uvjetom da svojim volumenom.5 ha. izletnički. zanatskih i servisnih djelatnosti. Uvjeti za izgradnju i uređenje zone proizvodne namjene van naselja Članak 137. različiti športsko-rekreacijski. Članak 138. lovački i drugi objekti. b) zone ugostiteljsko-turističke namjene van naselja (T) . točka 5 – uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava. e) zona javne društvene namjene (D3) van naselja.

proizvodi i rezultirajući otpad mogu se nalazati samo iza građevinske linije sklonjeni s javnih površina i izvan vidika s javnih površina. kako Zadarska županija – Zavod za prostorno uređenje str. Objekti u nizu su dozvoljeni samo gdje je omogućen pristup najmanje malim kamionima stražnjem dvorištu u svrhu opsluživanja privredne namjene kao i samog objekta.15 m za dvojne objekte. Građevinska područja naselja. kako bi se spriječilo širenje zagađivača u okoliš (ulje. b) proizvodni pogoni male privrede. mj 1: 5 000). Članak 144.4 d) maksimalna iskoristivost parcele je 0.20 m za samostojeću gradnju.0 m (kolnik od 6m). svi alati i materijali potrebni za proizvodnju. Članak 147. telekomunikacije). voda. d) skladišta. U sklopu uređenja površina za promet u mirovanju. e) trgovački i uslužni sadržaji u funkciji male privrede i usluge mjesnoj radnoj snazi (male trgovine mješovitom robom. a ne mogu biti manje od površine potrebne za sigurno i neometano okretanje vozila veličine malog kamiona. Članak 141. 65 . Dimenzije okretišta su ovisne o vrsti teretnih vozila koja će opsluživati planirani zahvat. . odvodnja. boje.7 e) dozvoljena katnost građevina je Po+P+Galerija+Krov (galerija maksimalne veličine 30% površine prizemlja koja može služiti u svrhu izložbenog ili uredskog prostora). Sve radnje vezane za proizvodnju.000 m b) minimalna širina ulične fronte građevinske parcele je: . lokal za tople i druge obroke i sl. sukladno odredbama ovoga Plana. polovica visine građevine. c) pogoni za primarnu preradu poljoprivrednih proizvoda. i sl). Filip i Jakov ODREDBE ZA PROVOĐENJE Članak 140.Prostorni plan uređenja općine Sv. b) rubni dio zone proizvodne namjene do planiranog koridora zaobilaznice kao i prema međi zone društvene namjene (D3) bit će gusto zasađen autohtonim zelenilom u širini od 5 m. kao i od pristupnog puta. mazut.12 m za objekte u nizu.). ali ne može biti veća od 6. Članak 146. Oborinske vode će se s radnih površina sakupljati i pročišćavati putem separatora prije ispusta. Planom se dozvoljava izgradnja i uređenje građevina i pogona sljedeće namjene: a) obrtničke i zanatske radionice. Članak 145. Građevinu treba smjestiti na parceli tako da je minimalna udaljenost od susjedne građevinske parcele.0 m mjereno od najniže točke uređenog terena uz građevinu. Članak 142. Granica DPU-a sukladna je granicama zone proizvodne namjene prikazana grafičkim prilogom Plana (karta 4. Proizvodni pogoni mogu sadržavati izložbeni i uredski prostor koji ne mora biti vizuelno sklonjen od javnih površina. Slijede dodatni uvjeti izgradnje i uređenja koje DPU mora poštivati: a) zona proizvodne namjene treba imati posebno uređen kolni ulaz u zonu i internu prometnu mrežu tako da pojedinačne građevinske parcele ne mogu imati poseban priključak na županijske i lokalne prometnice. f) visina krovnog vijenca ovisi o namjeni građevine. Planom se utvrđuju sljedeći uvjeti za izgradnju i uređenje zone proizvodne namjene: 2 a) minimalna veličina građevinske parcele je 1.5 m za građevine s galerijom. širine 9. c) maksimalni koeficijent izgrađenosti građevinske parcele je 0.1 – obveza izrade prostornih planova. h) svim građevinskim parcelama treba biti osiguran priključak na objekte infrastrukture (struja. Unutar zone proizvodne namjene. Članak 143. . Ovim Planom utvrđuje se obveza izrade DPU-a zone proizvodne namjene sukladno točki 9. odnosno 7. g) sve građevinske parcele trebaju imati osiguran kolni pristup min. mora se omogućiti izgradnja okretišta za teretna vozila u sklopu svake građevinske parcele.

Članak 151. Zadarska županija – Zavod za prostorno uređenje str.20 2. Građevinska područja naselja. komunalnih objekata i objekata infrastrukture koji utječu na bolju kvalitetu ugostiteljsko-turističke ponude. primorje. Unutar zone ugostiteljsko-turističke namjene moguća je izgradnja turističkih kapaciteta za smještaj i boravak osoba te pratećih ugostiteljskih sadržaja kao i sadržaja za šport. mj 1:25. Filip i Jakov ODREDBE ZA PROVOĐENJE bi se spriječio neposredan pristup pojedinačnih parcela ove zone na javne prometnice i radi stvaranja vizuelne barijere između ove zone i drugih površina. Unutar Planom definiranih zona ugostiteljsko-turističke namjene. mj 1:5. c) osiguranje samostalnog uređaja za kondicioniranje i separaciju otpadnih i tehnološki zagađenih voda na razini zone ili na pojedinačnim građevinskim parcelama do razine čistoće za vraćanje pročišćenih voda u sustav zone radi navodnjavanja i sl.60 Sv. Unutar granica turističko-ugostiteljske zone prema Pravilniku o razvrstavanju. Filip i Jakov Lokalitet “Artić”. Korištenje i namjena površina. Izgradnja i uređenje zone proizvodne namjene moguća je tek nakon donošenja DPU-a. moguća je izgradnja stambenih jedinica samo kao pratećeg sadržaja u funkciji turističko-ugostiteljske namjene (smještaj osoblja i sl. Planom je dozvoljena izgradnja sljedećih objekata i drugih srodnih sadržaja: a) hoteli (hotel. ako su zatečene stambene ili druge građevine od kulturno-povijesnog značaja. motel). Sukladno prethodnoj stavci. hotelsko naselje. 9. Petar Kod “Klančeve torine” 14.).000). Članak 150. moraju se zadržati i uklopiti u namjenu zone. ucrtane su u grafički prilog ovog Plana (karta 1.98 hotelsko naselje: 2 100 m po postelji hoteli i apartmanska naselja: 2 50 m po postelji autokamp: 2 60 m po smještajnoj jedinici autokamp: 2 60 m po smještajnoj jedinici hoteli i apartmanska naselja: 2 50 m po postelji autokamp: 2 60 m po smještajnoj jedinici hoteli i apartmanska naselja: 2 50 m po postelji hotelsko naselje: 2 100 m po postelji autokamp: 2 60 m po smještajnoj jedinici autokamp: 2 60 m po smještajnoj jedinici Između lokaliteta “Dubravice” i “Smiljice” 16. Članak 152.08 3. zabavu i rekreaciju. 66 .16 49.000 i karta 4. apartmansko naselje u sklopu turističkog naselja. Planom se utvrđuju zone ugostiteljsko-turističke namjene izvan GP-a naselja na sljedećim lokalitetima: naselje lokalitet površina (ha) maksimalni kapaciteti (minimalna površina po smještajnoj jedinici) Sv. minimalnim uvjetima i kategorizaciji ugostiteljskih objekata (NN br.55 Autokamp “Đardin” Apartmansko naselje “Croatia” Turanj “Turanjski krš” 3.Prostorni plan uređenja općine Sv.57 UKUPNA POVRŠINA (ha) Granice turističko-ugostiteljskih zona izvan GP-a naselja. 57/95 i 110/96). ili u sustav odvodnje. Uvjeti za izgradnju i uređenje zona ugostiteljsko-turističke namjene van naselja Članak 149. Članak 148.

b) Ne mogu se graditi fiksne građevine. Planom se utvrđuje potreba izgradnje i uređenja luke nautičkog turizma. u zoni turističko-ugostiteljske namjene u sklopu istog GP-a. k) prilikom izgradnje i uređenja prostora. obvezno je donošenje DPU-a. postojeće poljske puteve i mocire koji se nalaze unutar zone ugostiteljsko-turističke namjene i koristiti ih kao oblikovni i fizički parametar nove strukture. Unutar turističko-ugostiteljske zone (T3) – autokamp.Prostorni plan uređenja općine Sv. Članak 156. Planom se utvrđuju sljedeći uvjeti za izgradnju i uređenje turističko-ugostiteljske zone: 2 a) minimalna veličina građevinske parcele je 4. treba respektirati kao naslijeđe pučkog graditeljstva.5 2 e) maksimalni kapacitet izgrađenosti za hotelska naselja je 100 m po postelji. Izuzetak čine autokampovi koji se mogu graditi na temelju lokacijske dozvole u turističkougostiteljskoj zoni do donošenja UPU-a prema odredbama ovoga Plana.000 m 2 b) maksimalna veličina građevinske parcele je 100. U lukama se mogu smjestiti sljedeći sadržaji: ugostiteljstvo. Apartmani se mogu graditi samo kao integralni dio hotelskog ili turističkog naselja. restorani i sl. restorani i sl). zabavni i športsko-rekreacijski sadržaji. Kapacitet ovih lučica mora biti prilagođen kapacitetu turističkog naselja. usluge. tako da se njihove trase ne mijenjaju već samo korigiraju radi odvijanja nesmetanog prometa. Ne mogu se graditi kao samostalne cjeline u ovoj zoni niti se mogu koristiti za stanovanje. Članak 155. trgovački.3 d) maksimalni koeficijent iskoristivosti građevinske parcele je 0. Sukladno prethodnom stavku. te kupališni sadržaji. Za ostale zone turističko-ugostiteljske namjene koje nisu privedene namjeni.) u turističko-ugostiteljskoj zoni. gdje okolnosti dopuštaju. Članak 157. Planom se zabranjuje bilo kakva izgradnja i uređenje terena unutar zona ugostiteljsko-turističke namjene prije donošenja UPU-a ili DPU-a.000 m .). c) objekti i površine za komunalnu i drugu infrastrukturu. Članak 154. parkovi. Sukladno prethodnom stavku. 67 . Među dozvoljenim fisknim građevinama se ne podrazumijevaju restorani ili slični objekti. Također je zabranjena gradnja kuća za odmor (“vikendice” i sl. h) dozvoljena katnost građevina je Po+P+1+Krov ili Po+VP+Pk. ovisno o veličini razvoja. a obalni pojas namjeniti javnim i dostupnim sadržajima te zelenilu. b) za uspostavljanje interne prometne mreže. m) zone ugostiteljsko-turističke namjene s lukama moraju se tretirati kao jedinstvene urbane cjeline. trgovine. Izuzetak čine popratni sadržaji potrebni za funkcioniranje autokampova kao što su sanitarni čvorovi i sl. l) u sklopu zona ugostiteljsko-turističke namjene. šetnji i rekreaciji. j) izgradnju na prostoru zona ugostiteljsko-turističke namjene treba svakako udaljiti u unutrašnjost prostora. Izgrađenost javnog prostora lučice može biti najviše 10%. mogu se smjestiti i sljedeći sadržaji: ugostiteljski. i) volumenske i oblikovne karakteristike izgradnje moraju biti usklađene s karakterom graditetljske cjeline obljižnjeg naselja i osjetljivošću mikrolokacije. 2 f) maksimalni kapacitet izgrađenosti za ostale smještajne kapacite (osim autokampova) je 50 m po postelji.000 m c) maksimalni koeficijent izgrađenosti građevinske parcele je 0. upravne zgrade. Građevinu treba smjestiti na parceli tako da je udaljenost od susjedne građevinske parcele i od javnih cesta najmanje polovica visine građevine. do donošenja UPU-a sljedeći uvjeti izgradnje imaju prednost nad ostalim uvjetima ovoga Plana: 2 a) Minimalna veličina građevinske parcele je 2. športskorekreacijski sadržaji. 2 g) maksimalni kapacitet izgrađenosti za autokampove je 60 m po jednoj smještajnoj jedinici. dozvoljeno je uklanjanje zatečenih stabala samo pod sljedećim uvjetima: a) za smještaj građevina nužno potrebnih za funkcioniranje autokampa (sanitarni čvorovi. Filip i Jakov ODREDBE ZA PROVOĐENJE b) kampovi i prateći sadržaj (sanitarni čvorovi. Planom se utvrđuje obveza izrade UPU-a za zone turističko-ugostiteljske namjene veće od 5 ha. Zadarska županija – Zavod za prostorno uređenje str. Članak 153.

kvaliteta i sl. Građevinska područja naselja. Zadarska županija – Zavod za prostorno uređenje str. Izuzetak čini zgrada za smještaj osoblja za čuvanje i održavanje športsko2 rekreacijskih sadržaja. Unutar Planom definirane športsko-rekreacijske zone izvan GP-a naselja nije dozvoljena izgradnja stambenih građevina. 68 .). mj 1:25 000 i karta 4. e) novi ili renovirani turističko-ugostiteljski sadržaji trebaju nadograditi postojeće infrastrukturne sadržaje ako se pokaže da će se znatno povećati pritisak na infrastrukturne sadržaje na koje se priključuju. trebaju obuhvatiti i definirati način korištenja i uređenja obale i/ili lučice sukladno zadanim kriterijima ovog Plana. U svrhu planiranja. b) zona turističko-ugostiteljske namjene treba imati internu prometnu mrežu tako da je ograničen priključak na županijske i lokalne prometnice pojedinačnim građevinskim parcelama gdje je to racionalno tehnički moguće. Korištenje i namjena površina. kao i parkova i drugih rekreacijskih sadržaja. veličina. f) na razini zone ili na pojedinačnim građevinskim parcelama. veličina. g) način zbrinjavanja otpada. osiguranje samostalnog uređaja za kondicioniranje i separaciju otpadnih / zagađenih voda do razine čistoće za vraćanje pročišćenih voda u sustav zone radi navodnjavanja i sl. Članak 162.Prostorni plan uređenja općine Sv. Filip i Jakov (lokalitet “Vrtlajci”). Planom definirana zona športsko-rekreacijske namjene (R) je područje za izgradnju i uređenje športskih igrališta. pristupa se integralnim pristupom planiranja koji će obuhvatiti športsko-rekreacijsku zonu i zonu šume posebne namjene (za odmor i rekreaciju) na ovom lokalitetu. c) popis postojećih stabala (vrsta. Najviša ukupno izgrađena površina takovog objekta može biti 140m . prema odredbama ovog Plana. b) parkirališni prostor mora se riješiti na vlastitoj parceli. Filip i Jakov ODREDBE ZA PROVOĐENJE Granice UPU-a ili DPU-a kao i uvjeti gradnje i uređenja određene su točkom 9. uređenje i izgradnja može se odvijati odvojeno. položaj i sl). osiguranje samostalnog uređaja za kondicioniranje i separaciju otpadnih i tehnološki zagađenih voda do razine čistoće za vraćanje pročišćenih voda u sustav zone radi navodnjavanja i sl. terena i dvorana. ili u sustav odvodnje. Slijede dodatni uvjeti izgradnje i uređenja koje DPU mora poštivati: a) sva GP-a namjenjena turističko-ugostiteljskoj djelatnosti vezana uz obalni potez. trebaju obuhvatiti i definirati način korištenja i uređenja obale i/ili lučice sukladno zadanim kriterijima ovog Plana. planiranje. ili u sustav odvodnje. Članak 161. Zona športsko-rekreacijske namjene i zona šume posebne namjene (za odmor i rekreaciju) utvrđena je ovim Planom i ucrtana na grafičkom prilogu (karta 1.) i stabla predložena za otklanjanje. d) novi ili renovirani turističko-ugostiteljski sadržaji trebaju nadograditi postojeće infrastrukturne sadržaje ako se pokaže da će se znatno povećati pritisak na infrastrukturne sadržaje na koje se priključuju. Članak 159. Slijede dodatni uvjeti izgradnje i uređenja koje mora poštivati UPU: a) ugostiteljsko-turistička zona mora imati internu prometnu mrežu tako da je ograničen priključak na županijske i lokalne prometnice gdje postojeće stanje to omogućava i gdje je to racionalno i tehnički opravdano. d) sva GP-a namjenjena turističko-ugostiteljskoj djelatnosti vezana uz obalni potez. veličina. Članak 158. te prijedlog zamjenskih stabala (vrsta. Ovim Planom utvrđena je športsko-rekreacijska zona i zona šume posebne namjene (za odmor i rekreaciju) izvan GP-a naselja Sv. c) popis postojećih stabala (vrsta. Na ostalim lokalitetima. izgradnje i uređenje športsko-rekreacijskih sadržaja na lokalitetu “Vrtlajci”.1 – obveza izrade prostornih planova. kvaliteta i sl. Uvjeti za izgradnju i uređenje športsko-rekreacijske zone van naselja Članak 160. e) na razini zone ili na pojedinačnim građevinskim parcelama. mj 1:5 000).

U sklopu izdvojenih objekata vjerskog sadržaja s grobljima izvan GP-a naselja nije dozvoljena izgradnja stambenih građevina. Članak 168. i sl. Planom su definirani uvjeti za izgradnju i uređenje izdvojenih objekata vjerskog sadržaja s grobljima. Gradnja i uređenje u ovoj zoni nije moguća prije donošenja UPU-a. Ovim Planom su utvrđeni lokaliteti izdvojenih objekata vjerskog sadržaja s grobljima izvan GP-a naselja: Zadarska županija – Zavod za prostorno uređenje str. 69 . trgovački i drugi sadržaji mogu se graditi kao izdvojene građevine u sklopu određene namjene ili na središnjoj lokaciji određenoj UPU-om. 2 b) trgovački i slični sadržaji ne mogu zauzimati više od 50 m izgrađene površine. i samo na temelju DPU-a. ili u sustav odvodnje. i sl. Granice UPU-a. Filip i Jakov ODREDBE ZA PROVOĐENJE Članak 163. Planom se utvrđuju sljedeći uvjeti za izgradnju i uređenje športsko-rekreacijske zone: a) prehrambeni. c) na razini zone ili na pojedinačnim građevinskim parcelama.). ali ne veću od 150 m . b) športskih dvorana (streljana. Filip i Jakov) sukladno točki 9. d) zabavni parkovi (luna park. Članak 166. osiguranje samostalnog uređaja za kondicioniranje i separaciju otpadnih i tehnološki zagađenih voda do razine čistoće za vraćanje pročišćenih voda u sustav zone radi navodnjavanja i sl. c) popratne građevine strogo u funkciji dozvoljene namjene ne smiju prelaziti površine veće od 2 100 m (staja za konje. i sl. (samo na lokalitetu “Vrtlajci”. ali ne veću od 300 m . mali nogomet.Prostorni plan uređenja općine Sv.1 – obveza izrade prostornih planova. mini golf i sl. Filip i Jakov).).). sukladne su ovim Planom definiranim granicama športsko-rekreacijske zone i zone šume posebne namjene (za odmor i rekreaciju). Uvjeti za izgradnju i uređenje izdvojenih vjerskih objekata s grobljima van naselja Članak 167. dok jahačke staze nisu ograničene ovom zonom). biciklističkih i drugih staza. športski stadion. rukomet. Članak 164. biciklističke i trim staze. Prilikom izrade UPU-a moraju se poštivati uvjeti izgradnje i uređenja športsko-rekreacijske zone i zone šume posebne namjene (u sljedećem odjeljenju) propisani ovim odredbama.). Sv. Nadležno tijelo za izdavanje 2 lokacijske dozvole može dozvoliti i veću površinu. košarka i sl. skladišta za športsku opremu. Nadležno tijelo 2 za izdavanje lokacijske dozvole može dozvoliti i veću površinu. disko. igrališta. Članak 165. i samo na temelju DPU-a.). karting. Ovim Planom utvrđuje se obveza izrade integralnog UPU-a za športsko-rekreacijsku zonu i za zonu šuma posebne namjene (za odmor i rekreaciju) na lokalitetu “Vrtlajci” (Sv. b) prikaz sustava pješačkih. e) noćni klubovi. f) javne zelene površine (javni park. pješačke staze i sl. Unutar športsko-rekreacijske zone Planom se dozvoljava izgradnja i uređenje građevina i površina u funkciji: a) športskih igrališta (teniski centar. c) jahačkog centra / hipodroma: (građevni sklopovi u funkciji ovog sadržaja mogu se smjestiti isključivo na području športsko rekreacijske zone (R). Slijede dodatni uvjeti izgradnje i uređenja koje mora poštivati UPU: a) športsko-rekreacijska zona i zona šume posebne namjene (za odmor i rekreaciju) mora imati posebno uređen kolni priključak na javne ceste i internu prometnu mrežu tako da pojedinačne građevinske parcele i sadržaji ne mogu imati poseban priključak na županijske i lokalne prometnice. Članak 169.

). stabla. tradicijom. 2 b) bruto površina izgrađenosti popratnih objekata ne može biti veća od 50 m . Korištenje i namjena površina mj 1:25. Članak 172. Filip i Jakov ODREDBE ZA PROVOĐENJE naselje lokalitet lokalitet “Vrtlajci” (kod športsko rekreacijske zone izvan GP-a naselja) na cesti Sv. Planom se određuje zaštitni pojas od najmanje 50 m oko seoskog groblja. Planom se utvrđuju sljedeći uvjeti za izgradnju i uređenje izdvojenih objekata vjerskog sadržaja s grobljima: a) visina krovnog vijenca popratnih građevina ne može biti veća od 3. širine 6. voda. Zadarska županija – Zavod za prostorno uređenje str. c) ozeleljenja (ukrasni vrtove. izgradnja i uređenje građevina i površina u funkciji: a) vjerskog objekta (crkva. Dodatni uvjeti koje mora sadržavati zahtjev za ishođenje lokacijske dozvole jesu: a) potrebno je ishoditi uvjete i suglanost Zavoda za zaštitu spomenika kulture.800 1. Članak 173. c) proširenje se mora uklopiti u zatečenu kulturnu baštinu lokaliteta.0 m mjereno od najniže točke uređenog terena uz građevinu. Članak 174.0 m d) ograda mora biti usklađena s karakterom graditetljske cjeline obljižnjeg naselja. Unutar ovoga pojasa je moguće izvesti potrebna proširenja.).100 površina za proširenje 2 (m ) 3. mj 1:5 000). nužne popratne građevine i sl.). U skladu s time.). 70 . e) unutar lokaliteta ili u neposrednoj blizini objekta vjerskog sadržaja s grobljima treba biti osiguran prostor za promet u mirovanju sukladno odredbama ovoga Plana. Sv. Filip i Jakov Sv. telekomunikacije). Filip i Jakov. b) proširenje se mora ambijentalno uklopiti u postojeći sadržaj. Članak 170.Prostorni plan uređenja općine Sv. f) svim objektima treba biti osiguran priključak na osnovnu infrastrukturu gdje je to racionalno moguće (struja. moraju se koristiti tradicionalni materijali i načini izvedbe (kamen i sl. Izuzetak čini površina kod postojećeg groblja na lokalitetu “Vrtlajci”. Građevinska područja naselja. struja i sl). kapelica. d) ograde.900 300 1. Petar Turanj Sikovo 530 3. kulturom i osjetljivošću mikrolokacije (prvenstveno u lokalnim materijalima – kamen i sl. biljke i sl).000 i karta 4. Petar – Donje Raštane lokalitet “Rt Tukljačan” između “Glavičice” i “Mrkića” postojeća površina 2 (m ) 5. nužne popratne građevine i sl. Članak 171. odvodnja. Na lokalitetima izdvojenih objekata vjerskog sadržaja s grobljima dozvoljava se rekonstrukcija.250 Sv. c) pristup objektima vjerskog sadržaja s grobljima treba biti osiguran kolnim pristupom min. U slučaju proširenja groblja potrebno je ishoditi lokacijsku dozvolu na temelju Zakona o prostornom uređenju. b) groblja (grobovi. spomenici.800 950 Izdvojeni objekti vjerskog sadržaja s grobljima izvan GP-a naselja utvrđeni su ovim Planom i ucrtani na grafičkom prilogu (karta 1. e) komunalna infrastruktura (voda.

Zadarska županija – Zavod za prostorno uređenje str. smještaj patrona pacijenata i sl. Članak 182. d) trgovački sadržaji u funkciji namjene ove zone (male trgovine mješovitom robom. b) prateći sadržaji u funkciji namjene ove zone.0 m f) građevinska parcela treba imati osiguran priključak na objekte infrastrukture (struja. Unutar Planom definirane zone javne i društvene namjene moguća je izgradnja stambenih jedinica samo kao prateći sadržaj u funkciji javne i društvene namjene za specijaliziranu zdravstvenu njegu (smještaj osoblja. Planom se utvrđuje obveza izrade DPU-a za gradnju i uređenje zone javne i društvene namjene za posebnu zdravstvenu njegu prema točki 9. Građevine treba smjestiti na parceli tako da je minimalna udaljenost od susjedne građevinske parcele kao i od pristupnog puta najmanje polovica visine građevine. ili u sustav odvodnje.). Članak 178.5 m d) volumenske i oblikovne karakteristike izgradnje moraju biti usklađene s karakterom graditetljske cjeline obljižnjeg naselja i osjetljivošću mikrolokacije. Filip i Jakov ODREDBE ZA PROVOĐENJE Uvjeti za izgradnju i uređenje zone javne i društvene namjene van naselja Članak 175. Članak 179. mj 1:25 000 i karta 4. mj 1:5 000). Planom definirana zona javne i društvene namjene izvan GP-a naselja – zdravstvena (D3) je prostor unutar kojeg je moguća izgradnja javne i društvene namjene u svrhu posebne zdravstvene njege za hendikepirane osobe.1 – obveza izrade prostornih planova. Članak 181. 71 . Filip i Jakov (lokalitet kod “Stare Straže”). e) građevinska parcela mora imati osiguran kolni pristup najmanje širine 6.1 b) dozvoljena katnost građevina je Po+P+P1+Krov ili Po+VP+Pk c) maksimalna visina krovnog vijenca je 7. Unutar zone javne i društvene namjene za posebnu zdravstvenu njegu Planom se dozvoljava izgradnja i uređenje građevina sljedeće namjene: a) specijalizirane građevine za njegu hendikepiranih osoba. Može se izgraditi lokalni pročišćivač za otpadne fekalne vode ako priključak na odvodnu infrastrukturu nije moguć. Planom se utvrđuju sljedeći uvjeti za izgradnju i uređenje zone javne i društvene namjene za posebnu zdravstvenu njegu: a) maksimalni koeficijent izgrađenosti građevinske parcele je 0. Ovim Planom utvrđena je zona javne i društvene namjene za posebnu zdravstvenu njegu izvan GP-a naselja Sv. Korištenje i namjena površina. telekomunikacije). cafebar i sl.Prostorni plan uređenja općine Sv. Granica DPU-a je sukladna grafičkim prilozima ovoga Plana (karta 1. Članak 180.). Granica zone javne i društvene namjene za posebnu zdravstvenu njegu utvrđena je ovim Planom i ucrtana grafičkim prilogom Plana. Članak 177. restoran. Slijede dodatni uvjeti izgradnje i uređenja koje mora poštovati i odrediti DPU: a) osiguranje samostalnog uređaja za kondicioniranje i separaciju otpadnih i drugih zagađenih voda do razine čistoće za vraćanje pročišćenih voda u sustav zone radi navodnjavanja i sl. voda. Građevinska područja naselja. Članak 176. c) stambene jedinice u funkciji namjene ove zone. Površina zone javne i društvene namjene za posebnu zdravstvenu njegu iz prethodnog stavka je 10 ha. odvodnja.

Zadarska županija – Zavod za prostorno uređenje str. Planom definirane površine ostalog poljoprivrednog tla. kupališni. 72 . razne nadzemne i podzemne instalacije. Izgrađene i uređene površine treba urediti u zaštitnom i ukrasnom zelenilu koristeći autohtone biljne vrste. prema posebnom programu Ministarstva obrane i postojećem zakonu. Potreban broj parkirališnih mjesta definiran je ovim odredbama. Izgradnja i uređenje prostora/površina izvan građevinskih područja Članak 183. Unutar površina za izgradnju i uređenje prostora/površina izvan GP-a treba biti osiguran prostor za promet u mirovanju. za koje se ne formira GP. Prostori/površine za izgradnju i uređenje izvan građevinskih područja smatraju se: a) prostori/površine šuma isključivo osnovne namjene (Š) i ostalo poljoprivredno tlo. Prostor za promet u mirovanju može opsluživati dvije ili više različitih namjena koje se nalaze u neposrednoj blizini jedna drugoj ako dotične namjene koriste zajednički parkirališni prostor u različitim vremenskim razdobljima. Odstranjivanje stabala je dozvoljeno samo ako se stabla ne mogu racionalno uklopiti u namjenjeni sadržaj. Ovi objekti se Planom zadržavaju i mogu se legalizirati pod uvjetom da svojim volumenom. b) izgradnja objekata i uređaja obrane. šume i šumsko zemljište (PŠ) – za razvoj poljoprivrede. Ovi se objekti mogu izgrađivati po posebnom programu u okviru zakona. za koje se ne formira GP.Prostorni plan uređenja općine Sv. memorijalni. c) infrastrukturni objekti kao što su vodospreme. Ove površine se dijele na sljedeće zone: a) šumskogospodarsko područje (Š) – za gospodaranje šumskim površinama prema Zakonu o zaštiti šuma. šume i šumsko zemljište. lovački i drugi objekti. Ostali zahvati u prostoru izvan GP-a naselja ovim Planom smatraju se : a) stambene kuće koje su izgrađene izvan GP-a naselja. Planom definirane površine šuma isključivo osnovne namjene su područja za razvoj šuma i šumskih površina gdje je dozvoljeno uređenje sadržaja za rekreaciju i komunalnih i drugih objekata infrastrukture. izletnički. b) prostori/površine prirodne obale. šume i šumsko zemljište van GP-ova. b) šuma posebne namjene (Š3) – za uređenje rekreacijskog sadržaja. šuma i šumskih površina. c) prostori/površine poljoprivredne namjene. šume i šumskog zemljišta su područja za razvoj poljoprivrede.4. Uređenje parcele sa zelenilom se osobito odnosi na parkirališne površine i prostor u kontaktu s javnim površinama. a zatečeni su u prostoru u vrijeme izrade ovoga Plana. uređaji za pročišćavanje otpadnih voda i drugi. osamljeni zahvati u prostoru. Opći uvjeti za izgradnju i uređenje prostora/površina izvan građevinskih područja Članak 185. točka 5 – uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava. Svako odstranjeno stablo mora se zamjeniti jednakim ili sličnim stablom na drugoj lokaciji unutar ili u neposrednoj blizini građevinske parcele. sukladno odredbama definiranim ovim Planom. arhitektonskim izgledom i položajem u prostoru bitno ne odstupaju od uvjeta za takvu vrstu objekata te ne narušavaju vrijednost okoliša. Ovim Planom utvrđene su površine šuma isključivo osnovne namjene i ostalo poljoprivredno tlo. Članak 184. Uvjeti za izgradnju i uređenje prostora/površina šuma isključivo osnovne namjene i ostalo poljoprivredno tlo. Filip i Jakov ODREDBE ZA PROVOĐENJE 2. d) vidikovci. Zatečena stabla moraju se zaštiti. c) ostalo poljoprivredno tlo. šuma i šumskih površina. različiti športsko-rekreacijski. šume i šumsko zemljište Članak 187. kao pojedinačni. Članak 188. Članak 186.

Granice UPU-a sukladne su granicama šuma posebne namjene (Š3) – za uređenje rekreacijskog sadržaja definiranim ovim Planom. priključci na javne ceste moraju biti ograničeni. ugostiteljski i drugi sadržaji iz prethodnog članka mogu se graditi kao izdvojene pojedinačne građevine ili na središnjoj lokaciji određenoj UPU-om.).). šuma i šumskog zemljišta će se odvijati prema Zakonu o šumama. 73 . Članak 191. objekti za pružanje rekreacijskih usluga npr: punktovi za iznajmljivanje športsko rekreacijske opreme. uz dodatni uvjet da se ne mogu graditi stambene ni gospodarske građevine. c) lovački domovi. odnosno prema šumskogospodarskoj osnovi i programu za gospodaranje šumama.000 m . opeke i sl. Članak 192. c) osiguranje samostalnog uređaja za kondicioniranje otpadnih voda za pojedinačne građevine ili za sklop građevina. punktovi pitke vode.000 m .Prostorni plan uređenja općine Sv.1 – obveza izrade prostornih planova.). Unutar površina šuma posebne namjene (Š3) – za uređenje rekreacijskog sadržaja. Članak 190.karta 1. te vraćanje pročišćenih voda u sustav zone radi navodnjavanja i sl. Izgradnja i uređenje unutar prostora/površina šuma isključivo osnovne namjene i prostora/površina ostalog poljoprivrednog tla. c) maksimalna visina krovnog vijenca je 4. a ukupna izgrađena 2 površina građevinskih objekata ne može biti veća od 200 m . dozvoljene su i pomoćne građevine i infrastruktura u funkciji rekreacije (sanitarni čvorovi.). pješačke staze. Filip i Jakov ODREDBE ZA PROVOĐENJE Površine šuma isključivo osnovne namjene i ostalo poljoprivredno tlo. 2 b) tlocrtna površina izgrađenosti građevine iz prethodnog članka ne može biti veća od 50 m . Članak 189. šume i šumsko zemljište utvrđene su ovim Planom i ucrtane na grafičkom prilogu . ukupna površina čestice ne može 2 biti manja od ukupnog broja objekata x 10. Zadarska županija – Zavod za prostorno uređenje str. Lovački domovi se mogu graditi na temelju lokacijske dozvole koja mora poštivati i odredbe ovoga Plana i sljedeće uvjete: a) dozvoljena je gradnja samo jednog (1) lovačkog doma na pojedinačnom lovnom području.5 m mjerena od najniže točke uređenog terena uz građevinu do krovnog vijenca građevine. Planom se utvrđuju sljedeći uvjeti za izgradnju i uređenje šuma posebne namjene (Š3) – za uređenje rekreacijskog sadržaja: a) rekreacijski. šuma i šumskog zemljišta (PŠ) dozvoljene su i poljoprivredne aktivnosti pod istim uvjetima kao i za zone poljoprivredne namjene. infrastruktura za zaštitu od požara. Izuzetak 2 čine jahački centri čija uređena površina ne može biti veća od 5. biciklističkih i drugih staza. i sl.). Ovim Planom utvrđuje se obveza izrade UPU-a za površine šuma posebne namjene (Š3) – za uređenje rekreacijskog sadržaja prema točki 9. šumske ceste. Korištenje i namjena površina mj 1: 25 000). vodotoci i sl. 2 c) pojedinačne građevine iz prethodnog članka ne mogu se graditi na čestici manjoj od 10. Izuzetak čine površine za retenciju oborinskih voda i infrastruktura za ublažavanje bujica. b) prikaz sustava pješačkih. Slijede dodatni uvjeti izgradnje i uređenja koje mora poštovati i odrediti UPU: a) prikaz priključaka na javne ceste. Planom se dozvoljava izgradnja i uređenje: a) pomoćnih građevina i infrastrukture u funkciji zaštite šuma (objekti za održavanje i zaštitu šuma. b) građevina i površina u funkciji rekreacije (objekti za uređenje i održavanje šumskih površina.000 m . staze za jahanje i sl. ugostiteljski objekti. biciklističke i trim staze. tako da pojedinačni objekti nemaju zasebne priključke na javne ceste (izuzetak čine šumske ceste).. Unutar površina ostalog poljoprivrednog tla. d) objekata infrastrukture ako to iz tehničkih ili ekonomskih uvjeta nije moguće planirati izvan zone šuma isključivo osnovne namjene. koje su čak poželjne ako su izvedene u skladu s okolišem (retencijska jezera. Izuzetak čine objekti komunalne infrastrukture čija je izgradnja i uređenje uvjetovano odredbama definiranim u točki 5 – uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava. Ako se gradi skup spomenutih građevina na središnjoj lokaciji. d) objekt mora biti izgrađen u skladu sa naslijeđenom urbanom kulturom obližnjeg naselja i u tradicionalnim materijalima (kamen. objekti za pružanje prve pomoći i sl. 2 b) maksimalna ukupna izgrađena površina lovačkog doma jest 150 m . drvo. Dodatno.

Članak 194. c) udaljenost od granice morske obale za građevine koje se podižu uz more ne može biti manja od 50 m. e) staklenika. poljoprivrednih proizvoda i sl. Staklenici veći od 500 m zahtjevaju lokacijsku dozvolu koja će se izdati na temelju zahtjeva za izdavanje lokacijske dozvole. 74 . Planom se dozvoljava izgradnja i uređenje: a) gospodarskih objekata (građevina za pohranu poljoprivrednih strojeva. Članak 200.) mogu se odobriti pod sljedećim uvjetima: . plastenika i sličnih objekata za koje se ne formira GP. za smještaj i uzgoj stoke i peradi. Uvjeti za izgradnju i uređenje prostora/površina poljoprivredne namjene Članak 198. može se napraviti zajednički UPU za sva područja šuma posebne namjene (Š3) – za uređenje rekreacijskog sadržaja ili pojedinačno za svaku površinu. plastenici i staklenici). koji se mogu graditi i prije donošenja UPU-a. Planom se utvrđuju sljedeći uvjeti za izgradnju i uređenje poljoprivrednih površina: a) građevine se mogu smjestiti samo na poljoprivredne površine lošije kvalitete (izuzetak čine skrovišta. Unutar prostora/površina prirodne obale Planom se dozvoljava izgradnja i uređenje: a) pomoćnih građevina i infrastrukture u funkciji zaštite prirodne obale (objekti za održavanje i zaštitu.najveća dopuštena površina staklenika ili plastenika nije ograničena i mogu se locirati na 2 rubovima seoskih polja odnosno na obradivim površinama.).). c) objekata infrastrukture ako to iz tehničkih ili ekonomskih uvjeta nije moguće planirati izvan zone prirodne obale. staze za jahanje i sl. b. Filip i Jakov i Turanj. peradarnik. staje. te pratećih poljoprivrednih sadržaja. Uvjeti za izgradnju i uređenje prostora/površina prirodne obale Članak 195. Sukladno prethodnom članku. kao i za uređenje sadržaja za rekreaciju. b) zona štala izvan GP-a naselja Sv. b) građevine mogu biti isključivo u funkciji obavljanja poljoprivrednih aktivnosti (spremišta.). c) građevina za uzgoj i sklanjanje stoke i peradi. b) građevina i površina u funkciji rekreacije (objekti za uređenje i održavanje površina prirodne obale.). stavak 1. c i d. vinograda i voćnjaka (skrovišta). Izuzetak čine sadržaji iz članka 189. f) lokava ili bazena i drugih rezervi vode za navodnjavanje. Unutar poljoprivrednih površina. Zadarska županija – Zavod za prostorno uređenje str. Izgradnja i uređenje ostalih šumskih prostora/površina prema odredbama ovoga Plana dozvoljena je nakon ishođenja lokacijske dozvole. Filip i Jakov ODREDBE ZA PROVOĐENJE Članak 193. d) izgradnja građevina proizvodnog karaktera (staklenici. Građevine će se oblikovati u tradicionalnim materijalima i oblicima (kamen i sl. pješačke staze. 2 skloništa od nevremena i sl. ribarskog i drugog alata. Članak 196. Članak 197. komunalnih i drugih objekata infrastrukture.Prostorni plan uređenja općine Sv. prerada poljoprivrednih proizvoda. Izgradnja i uređenje prostora/površina prirodne obale odvijat će se prema odredbama ovoga Plana nakon ishođenja lokacijske dozvole. staja i sl. infrastruktura za zaštitu od požara. Članak 199. biciklističke i trim staze. d) građevina za čuvanje maslinika. Planom definirani prostori/površine prirodne obale su područja za zaštitu prirodnih površina obale. Unutar Planom definiranim prostorima/površinama poljoprivredne namjene mogući su sadržaji za proizvodnju i preradu poljoprivrednih proizvoda.). Izgradnja i uređenje prostora/površina šuma posebne namjene (Š3) – za uređenje rekreacijskog sadržaja moguća je tek nakon donošenja UPU-a. alineje a. svinjac. Maksimalna netto površina skrovišta može biti 20 m i smije se izgraditi uz granicu parcele po mogućnosti na neobradivom terenu. i sl.

kako bi se spriječilo širenje (putem ispiranja) zagađivača u okoliš (pesticidi. Članak 205. b) zbrinjavanje prometa u mirovanju.1 – obveza izrade prostornih planova. svinjce i sl). b) rješavanje otpadnih zagađivačkih voda i fekalija. građevine za čuvanje maslinika i sl. Članak 209. Slijede dodatni uvjeti izgradnje i uređenja koje mora poštovati i odrediti DPU: a) zona štala mora imati posebno uređen kolni ulaz u zonu i internu prometnu mrežu tako da pojedinačne građevinske parcele ne mogu imati poseban priključak na županijske i lokalne prometnice. veličina. Sve građevine treba smjestiti na parceli tako da je minimalna udaljenost od susjedne građevinske parcele i od pristupnog puta polovica visine građevine. Lokve i vodene rezerve veće od 100 m zahtjevaju lokacijsku dozvolu koja će se izdati na temelju zahtjeva za izdavanje lokacijske dozvole. osim ako nije drugačije propisano odredbama ovoga Plana. Oborinske vode s površina zahvata iz članka 199. kemikalije vezane za proizvodne procese. - Zadarska županija – Zavod za prostorno uređenje str. Filip i Jakov ODREDBE ZA PROVOĐENJE peradarnik. Nije dozvoljeno poduzimati zahvate iz predhodnog članka prije ishođenja lokacijske dozvole. i skloništa). Članak 204. spremnike vode i sanitarni prostor s kompostanom. f) za sve navedene građevinske zahvate potrebno je osigurati prilazni put minimalne širine 5 m. e) lokve i druge rezerve vode za navodnjavanje ne smiju nepovoljno utjecati na prirodne vodotoke (stalne i privremene) tako da preusmjeravaju ili zaustavljaju prirodni tok voda. 75 . Lokve i druge rezerve vode također se moraju ograditi i označiti na način kako bi se zaštitili ljudski životi i izbjegla 3 materijalna šteta. Članak 207. položaj i sl). Ovim Planom utvrđuje se obveza izrade DPU-a za zonu štala prema točki 9. 59/2000). odnosno na javnim površinama. priložit će se zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole koji će se temeljiti na odredbama ovoga Plana i u skladu s Pravilnikom o procjeni utjecaja na okoliš (NN br. te prijedlog zamjenskih stabala (vrsta. Izgradnja i uređenje zone štala moguće je tek nakon donošenja DPU-a. kvaliteta i sl. c) rješavanje oborinskih voda i sprečavanje zagađivanja okoliša putem ispiranja (ispiranje kemikalija i odvodnja u širi eko-sustav i sl. c) način sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš. fekalije i sl). Zabranjeno je držati materijale vezane za proizvodne procese i sakupljati otpad ispred građevinske linije. e) način zbrinjavanja otpada. Članak 208. koja zahtjevaju ishođenje lokacijske dozvole (osim lokve i vodne rezerve. Spomenuti sadržaji se moraju držati iza građevne linije i izvan vidika s javnih površina.). veličina. Gdje je površina ovakvih sadržaja veća od 100 m . Granice DPU-a sukladne su granicama zone štala definirane ovim Planom. peradarnike. Članak 203. će se sakupljati u posebne sustave gdje će se zagađene vode pročišćavati i odvajati od zagađivača do razine čistoće za vraćanje pročišćenih voda u sustav namjene ili u okoliš. Uz Zakonom određenim sadržajem. Članak 202. svinjac i slični sadržaji mogu biti smješteni na neobradivim površinama izvan 2 naselja i u zoni štala. Članak 206. dodatni uvjeti koje mora sadržavati zahtjev za ishođenje lokacijske dozvole jesu: a) popis postojećih stabala (vrsta.) i stabla predložena za otklanjanje.Prostorni plan uređenja općine Sv. Parcelu treba urediti u zaštitnom i ukrasnom zelenilu koristeći autohtone biljne vrste. d) rješavanje otpadnih zagađivačkih voda (posebno za staklenike. Uređenje parcele se osobito odnosi na parkirališne površine i prostor između građevinske i regulacijske linije. Članak 201.

Članak 220. Planom se zabranjuje unutar GP-a naselja izgradnja sadržaja koji zagađuju zrak. polovica visine građevine. Članak 221.uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava). Članak 214. 11/98) nemaju stambene površine ili je manje od 50% ukupne korisne (neto) površine zgrade namjenjeno za stambene svrhe. Zadarska županija – Zavod za prostorno uređenje str. Članak 215. Na parceli mora biti osiguran prostor za smještaj prometa u mirovanju prema uvjetima utvrđenim ovim planom (točka 5 . Visina prizemne etaže uvjetovana je tipom gospodarske djelatnosti. Prilikom definiranja tlocrta građevine u okviru zadanih normi. Pod pojmom nestambenih zgrada ovim se Planom podrazumjevaju građevine po klasifikaciji vrsta građevina (NN br. Na građevnoj čestici potrebno je maksimalno sačuvati postojeće drveće. tlo ili vodu. Nije dozvoljeno poduzimati zahvate u prostoru prije ishođenja lokacijske dozvole. odnosno 100 m s ugrađenim ugibalištima na razmaku od 50 m. Iznimno u izgrađenim dijelovima naselja. Članak 219. Nestambene građevine iz prethodnog članka mogu se graditi isključivo na građevinskim parcelama koje imaju osiguran kolni pristup do parcele min. izazivaju buku veću od normi utvrđenih za stambene zone. odgovarajući broj je potrebno posaditi na slobodnim dijelovima parcele. privlače promet teretnih vozila većih od malih kamiona.5 m uz uvjet da duljina pristupa ne prelazi 50 m. Planom se dozvoljava izgradnja i smještaj nestambenih zgrada gospodarskih djelatnosti unutar GP-a naselja uz uvjet da njihovo funkcioniranje ili sadržaj nije u koliziji sa stanovanjem kao osnovnom namjenom prostora ili na bilo koji način smanjuje kvalitetu stanovanja.0 m. kao i od pristupnog puta.Prostorni plan uređenja općine Sv. Članak 218. Minimalna širina ulične fronte građevinske parcele treba biti 14. Prostor između građevinskog pravca i regulacijske crte mora se u pravilu urediti kao ukrasni vrt. ili na bilo koji drugi način negativno utječu na kvalitetu stanovanja. širine 5. Članak 211. Članak 213. ali ne manja od 3.0 m. minimalna širina pristupa na javnu prometnu površinu može biti i manja. 76 . potrebno je maksimalno respektirati postojeće visoko zelenilo. Članak 216. Maksimalni koeficijent izgrađenosti građevinske parcele iznosi 0.4. Filip i Jakov ODREDBE ZA PROVOĐENJE 3. Članak 217. Lokacijska dozvola iz prethodnog stavka se izdaje na temelju Zakona o prostornom uređenju. Ukoliko nije moguće izbjeći uklanjanje određenog broja stabala. kada to nasljeđena situacija na terenu ne dozvoljava. koristeći prvenstveno autohtoni biljni fond. Građevinu treba smjestiti na parceli tako da je minimalna udaljenost od susjedne građevinske parcele. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI Članak 210. Uvjeti iz prethodnog stavka nisu obveza za izgradnju nestambenih zgrada u sklopu GP-a naselja na otoku Babac. Članak 212.

okolnim građevinama i cjelokupnim krajobrazom. Sv. otpadne vode. b) oblika krovnih ploha. motel. Sve radnje vezane za tehnološke procese. nestambenu građevinu treba uskladiti sa zatečenim stanjem. Filip i Jakov. Članak 225.). veličina. pizzerije. c) građevine za smještaj i boravak gostiju (hotel. d) građevine za pružanje ugostiteljskih usluga (restorani. i to u pogledu: a) završne obrade fasade. postojećim uvjetima terena. pansion. barovi i sl. svi alati i materijali. automobilski i drugi promet i sl. te prijedlog zamjenskih stabala (vrsta. Zona jezgre naselja Članak 228. Dodatni uvjeti koje mora sadržavati zahtjev za ishođenje lokacijske dozvole jesu: a) popis postojećih stabala (vrsta. Sukladno prethodnom stavku. mješovita roba i sl. prašinu. d) dozvoljene katnosti. Planom se zabranjuje izgradnja nestambenih građevina unutar stare jezgre naselja osim u svrhu rekonstrukcije ili obnove građevine za tradicionalne obrte ili radnje. mješovite zone – pretežno stambene namjene. Naselja obalnog pojasa – Sv. Proizvodni i prerađivački pogoni kao i obrtničke radionice mogu sadržavati izložbeni i uredski prostor koji ne mora biti vizuelno sklonjen od javnih površina.. kovačke radionice i sl. Pogoni i radionice iz prethodnog stavka ne smiju utjecati na susjedstvo u odnosu na neprimjerenu buku. U sklopu mješovite zone – pretežno stambene namjene GP-ova priobalnih naselja. Zadarska županija – Zavod za prostorno uređenje str. Mješovita zona – pretežno stambena namjena (M1) Članak 229. vizuelno sklonjen od javnih površina. proizvodi i rezultirajući otpad. b) građevine za pružanje ugostiteljskih usluga (restorani. 77 . Članak 224. okolnim građevinama i cjelokupnim prirodnim i kulturno-povijesnim krajobrazom. kao i za boravak i smještaj gostiju. U sklopu zone jezgre GP-ova priobalnih naselja. autokamp). Ukupna površina proizvodnih i prerađivačkih pogona kao i obrtničkih radionica ne može biti veća 2 od 100 m izgrađene površine i moraju biti smještene iza građevinske linije. pizzerije.Prostorni plan uređenja općine Sv. može se nalazati samo iza građevinske linije. Filip i Jakov ODREDBE ZA PROVOĐENJE Članak 222. e) volumena. Planom je dozvoljena izgradnja nestambenih građevina sljedećih sadržaja: a) tradicionalno obrtništvo (čipkarstvo. kruti otpad. Članak 226. c) način sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš. i mješovite zone – pretežno poljoprivrednog gospodarstva. položaj i sl). Članak 223. ili u svrhu promicanja kulturnopovijesne baštine.). Planom je dozvoljena izgradnja nestambenih građevina sljedećih sadržaja: a) građevine za smještaj i boravak gostiju (hotel. U priobalnim naseljima Planom se dozvoljava izgradnja samostalnih nestambenih građevina gospodarskog sadržaja unutar zone jezgre naselja. kvaliteta i sl. c) trgovački sadržaji (suveniri.).). c) odabira materijala za pokrov. Petar i Turanj Članak 227. veličina. postojećim uvjetima terena.) i stabla predložena za otklanjanje. pansion). b) suvenirnice i sl. barovi i sl. b) zbrinjavanje prometa u mirovanju. Nestambene građevine treba uskladiti sa zatečenim stanjem.

). U sklopu mješovite zone – pretežno poljoprivrednog gospodarstva. nestambene zgrade mogu se graditi za obavljanje sljedećih djelatnosti: a) građevine za smještaj i boravak gostiju u sklopu seoskog turizma ili obiteljskog gospodarstva (hotel. motel. c) obrtničke radionice (kovač. suveniri.). mehaničar i sl.) moraju se zaštiti. f) uslužne djelatnosti (poljoprivredna apoteka.0 m c) Po+P za slučaj da tip proizvodne djelatnosti zahtjeva svijetlu visinu iznad 5. vinogradi i druge trajne poljoprivredne kulture (smokva.0 m b) Po+P+Pk za slučaj da tip proizvodne djelatnosti zahtjeva svijetlu visinu do 5. b) građevine za pružanje ugostiteljskih usluga (restoran. autokamp. jabuka i sl. barovi i sl. uljara. gdje je to neophodno za funkcioniranje namjenjenog sadržaja (putevi. Krčenje je dozvoljeno samo radi zamjene starih stabala i trsja novim biljkama. Veličina građevinske parcele za gradnju nestambene zgrade u sklopu pretežno stambene zone zaobalnih naselja: a) minimalna površina građevinske parcele za trgovačke radnje. i sl.). Naselja zaobalja – Donje Raštane. gdje je to neophodno za funkcioniranje namjenjenog sadržaja (putevi. Članak 236. pršutana i sl. poljoprivredni proizvodi. U zaobalnim naseljima. pizzerija. d) trgovački sadržaji (poljoprivredni proizvodi. stolar. mesnica.Prostorni plan uređenja općine Sv. uljara. neophodni prateći sadržaji i sl. Veličina građevinske parcele za gradnju nestambene zgrade u mješovitim zonama – pretežno stambene namjene priobalnih naselja: 2 a) minimalna površina građevinske parcele je 500 m 2 b) maksimalna površina građevinske parcele je 2.). Članak 234. d) trgovački sadržaj (trgovina mješovite robe. f) objekti prerade primarne poljoprivredne proizvodnje (vinarija.0 m Članak 237. sobe. pršutana i sl. Članak 232.). Planom se dozvoljava izgradnja nestambenih građevina gospodarskih sadržaja unutar pretežno stambene zone GP-a naselja.) e) uslužne djelatnosti (poljoprivredna apoteka. autohtoni proizvodi. Članak 235. pizzerija. sobe. Gornje Raštane i Sikovo Članak 233. b) građevine za pružanje ugostiteljskih usluga (restoran.) moraju se zaštiti.).). apartmani.). obrtničke radionice. ili u minimalnim količinama. Zatečeni maslinici. e) objekti prerade primarne poljoprivredne proizvodnje (vinarija. mehaničar i sl. jabuka i sl. Krčenje je dozvoljeno samo radi zamjene starih stabala i trsja novim biljkama.500 m Mješovita zona – pretežno poljoprivrednog gospodarstva (M4) Članak 231. i sl. i građevine 2 za pružanje ugostiteljskih usluga je 500 m Zadarska županija – Zavod za prostorno uređenje str. neophodni prateći sadržaji i sl.). c) obrtničke radionice (kovač. Unutar GP-a naselja iz prethodnog članka. Zatečeni maslinici. pansion). 78 . Filip i Jakov ODREDBE ZA PROVOĐENJE Članak 230.). suveniri i autohtoni proizvodi i sl. apartmani. Maksimalna katnost nestambene građevine iz prethodnog članka uvjetovana je visinom prizemne etaže i to: a) Po+P+1+ Krov za slučaj da tip proizvodne djelatnosti zahtjeva svijetlu visinu do 3. pekara. vinogradi i druge trajne poljoprivredne kulture (smokva. autokamp). mješovita roba i sl. ili u minimalnim količinama.). Planom je dozvoljena izgradnja nestambenih građevina sljedećih sadržaja: a) građevine za smještaj i boravak gostiju u sklopu seoskog turizma ili obiteljskog gospodarstva (pansion. stolar. barovi i sl.

Filip i Jakov ODREDBE ZA PROVOĐENJE b) minimalna površina građevinske parcele za objekte za smještaj i boravak gostiju te za objekte 2 prerade primarne poljoprivredne proizvodnje je 700 m . 79 . Zadarska županija – Zavod za prostorno uređenje str. u svrhu rekonstrukcije ili obnove građevine za tradicionalne obrte ili radnje. ili u svrhu promicanja kulturno-povijesne baštine.Prostorni plan uređenja općine Sv. minimalna površina parcele može biti 2 manja. Sukladno prethodnom stavku. ali ne manja od 350 m .

šetališta i sl. su određeni odredbama ovoga Plana i istoimenim zonama iz točke 2. Članak 241. Filip i Jakov ODREDBE ZA PROVOĐENJE 4. e) zdravstvo: zdravstvene stanice sa specijalističkim ambulantama opće prakse. gdje je to racionalno moguće. šport i rekreacija. c) kultura: knjižnica. Svi navedeni sadržaji društvenih djelatnosti mogu se disperzno locirati u okviru svakoga naselja Općine i definirani su kao minimum koji treba zadovoljiti potrebe lokalnog stanovništva. h) seoska groblja. Članak 245. te turističke zajednice s ispostavama (temeljem zakona). Članak 242. uvjeti koji slijede za izgradnju i uređenje sadržaja društvenog standarda unutar GP-a naselja.). vidljive i ne mogu biti oblikovane kao nepravilne i nekorisne površine (uske izdužene parcele i sl. Članak 240. U novim GP-ovima treba osigurati najmanje 10% površine.3. Nestambene građevine društvenog standarda mogu se graditi isključivo na građevinskim pacelama koje imaju osiguran kolni pristup do parcele min.3 – izgrađene strukture van naselja. minimalna širina pristupa na javnu prometnu površinu može biti i manja. Planom se zabranjuje. čitaonica.). Pod pojmom nestambenih zgrada društvenih djelatnosti ovim se Planom podrazumjevaju građevine društvenog standarda kao što su: uprava i administracija. urbane šume. Sukladno prethodnom članku. kultura. ali ne manja od 3. nemaju stambene površine ili je manje od 50% ukupne korisne (neto) površine zgrade namjenjeno za stambene svrhe. da njihovo funkcioniranje ili sadržaj nije u koliziji sa stanovanjem kao osnovnom namjenom prostora ili na bilo koji način smanjuje kvalitetu stanovanja. odnosno 100 m s ugrađenim ugibalištima na razmaku od 50 m. osnovne i srednja škola.). Članak 239. te vjerske ustanove. utvrđuju se sljedeći sadržaji društvenih djelatnosti za područje Općine: a) uprava i administracija: organi općinske uprave. 80 . izgradnja sadržaja koji izazivaju buku veću od normi utvrđenih za stambene zone. Sukladno prethodnom stavku. Sukladno prethodnom članku. širine 5. odnosno 5% u postojećim GP-ovima. te drugi sadržaji socijalne skrbi na temelju posebnog programa. biciklističke staze i sl. Uvjeti izgradnje i uređenja unutar GP-a naselja za sadržaje iz članka 243. ugodne. Zadarska županija – Zavod za prostorno uređenje str. Iznimno u izgrađenim dijelovima naselja. privlače pretjerani promet vozila ili na bilo koji drugi način negativno utječu na kvalitetu stanovanja. za potrebe aktivne i pasivne rekreacije. Pri dimenzioniranju sadržaja iz prethodnog stavka. f) socijalna skrb: prihvatilišta za stare i nemoćne. d) šport i rekreacija: tereni za športske klubove i rekreativno bavljenje športskim aktivnostima (igrališta. te hitna pomoć i dr. uz uvjet da sukladno Klasifikaciji vrsta građevina (NN br. unutar GP-a naselja.0 m.Prostorni plan uređenja općine Sv. Površine trebaju biti funkcionalne. Članak 244. Članak 243. 11/98). obrazovanje. treba imati u vidu mnogostruko povećane potrebe u ljetnoj sezoni. športske dvorane polivalentne namjene i površine za pasivnu rekreaciju (parkovi. zubarske i ginekološke ambulante. Planom se dozvoljava izgradnja i smještaj nestambenih zgrada društvenih djelatnosti unutar GP-a naselja uz uvjet. mjesni odbori. b) obrazovanje: predškolske ustanove. zdravstvo i socijalna skrb. društveni dom polivalentnog karaktera i drugi kulturni sadržaji za koje postoji interes. imaju prednost nad uvjetima iz točke 2. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI Članak 238. kada to nasljeđena situacija na terenu ne dozvoljava. stacionari za cjelogodišnji boravak kao dopuna turističke ponude. g) vjerske ustanove.5 m uz uvjet da duljina pristupa ne prelazi 50 m.

Minimalna širina ulične fronte građevinske parcele treba biti 14. Unutar površina za izgradnju i uređenje sadržaja društvene djelatnosti treba biti osiguran prostor za promet u mirovanju sukladno standardima definiranim ovim Planom. Filip i Jakov ODREDBE ZA PROVOĐENJE Članak 246. ako dotične namjene koriste zajednički parkirališni prostor u različitim vremenskim razdobljima. Planom je dozvoljeno odstupanje od uvjeta iz prethodnog članka samo za vjerske objekte. Zadarska županija – Zavod za prostorno uređenje str. potrebno je maksimalno respektirati postojeće visoko zelenilo.5 m mjereno od najniže kote uređenog terena uz građevinu.4 0. 81 . Članak 253. Članak 248. ovisno o naselju: naselje: Donje Raštane Gornje Raštane Sikovo Sv.4 0.0 m.4 0.Prostorni plan uređenja općine Sv. dozvoljeno je jedino prilikom oblikovanja ulične fronte. Prilikom definiranja tlocrta građevine u okviru zadanih normi.8 Članak 250. koeficijent izgrađenosti 0. Iznimno se na kosim terenima Planom dozvoljava maksimalna visina vijenca od 10. Odstupanje od uvjeta iz prethodnog stavka.7 0. odgovarajući broj je potrebno posaditi na slobodnim dijelovima parcele. Maksimalna visina građevine može biti podrum i dvije nadzemne etaže s mogućnošću korištenja potkrovlja. ovoga članka nisu obveza za izgradnju nestambenih zgrada u sklopu GP-a naselja na otoku Babac.4 0. Filip i Jakov Sv. točka 5 – uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava. Građevinu treba smjestiti na parceli tako da je minimalna udaljenost od susjedne građevinske parcele. Članak 249. Na građevnoj čestici potrebno je maksimalno sačuvati postojeće drveće. Prostor između građevinskog pravca i regulacijske crte mora se u pravilu urediti kao ukrasni vrt.4 0. Članak 251. Planom su utvrđeni osnovni prostorni pokazatelji za gradnju nestambene građevine društvenih djelatnosti u svim naseljima Općine.7 0. Petar Turanj minimalna veličina građevinske parcele: 600 600 600 450 500 450 max.7 0. koeficijent iskorištenosti 0. Ukoliko nije moguće izbjeći uklanjanje određenog broja stabala.8 0. Uvjeti iz stavka 1. Sukladno odredbama iz prethodnog stavka maksimalna dozvoljena visina krovnog vijenca je 8. Članak 247. Prostor za promet u mirovanju može opsluživati i dvije ili više različite namjene koje se nalaze u neposrednoj blizini jedna drugoj.8 0. koristeći prvenstveno autohtoni biljni fond.4 max.0 m. Uređenje parcele sa zelenilom se osobito odnosi na parkirališne površine i prostor u kontaktu s javnim površinama. kao i od pristupnog puta polovica visine građevine. Potreban broj parkirališnih mjesta definiran je ovim odredbama. Članak 252. ukoliko to diktira zatečeno stanje.

b) zbrinjavanje prometa u mirovanju. Lokacijska dozvola iz prethodnog stavka se izdaje na temelju Zakona o prostornom uređenju.) i stabla predložena za otklanjanje. položaj i sl). te prijedlog zamjenskih stabala (vrsta. koeficjent izgrađenosti. s ciljem da se građevine prilagode stvarnim mogućnostima terena. postojećim uvjetima terena. Dodatni uvjeti koje mora sadržavati zahtjev za ishođenje lokacijske dozvole jesu: a) popis postojećih stabala (vrsta. Planom se dozvoljava odstupanje od naprijed utvrđenih vrijednosti u pogledu dozvoljene visine. Nije dozvoljena gradnja i uređenje prostora u svsi društvene djelatnosti prije ishođenja lokacijske dozvole. 82 . okolnim građevinama i cjelokupnim prirodnim i kulturno-povijesnim krajobrazom. veličina. d) rješenje otpadnih i oborinskih voda do priključenja na sustav odvodnje. veličina. U slučajevima interpolacije ili izgradnje građevina društvenih djelatnosti u užem urbanom području. Članak 257. c) način sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš. Članak 258. i visina građevine utvrdit će se na temelju zahtjeva za ishođenje lokacijske dozvole kojim se treba dokazati opravdanost odstupanja od općih Planom utvrđenih uvjeta. c) odabira materijala za pokrov. i to u pogledu: a) završne obrade fasade. Članak 256.Prostorni plan uređenja općine Sv. koeficjenta izgrađenosti i iskoristivosti parcele. Nestambene građevine treba uskladiti sa zatečenim stanjem. e) volumena. oblik i veličina građevinske čestice. U slučajevima iz prethodnog članka. okolnoj izgrađenosti i ambijentalnim vrijednostima. Zadarska županija – Zavod za prostorno uređenje str. b) oblika krovnih ploha. Filip i Jakov ODREDBE ZA PROVOĐENJE Članak 254. d) dozvoljene katnosti. kvaliteta i sl. Članak 255.

1. Nerazvrstana cestovna mreža će se odrediti UPU-ovima ili DPU-ovima. prema Pravilniku o uvjetima za projektianje i izgradnju priključka i prilaza na javnu cestu (NN br. dok će se prostor koridora izvan zaštitnog pojasa priključiti susjednoj planiranoj namjeni. odnosno 5 m za županijske i lokalne ceste od postojećeg ruba ceste. uz uvjet da se ovim Planom ne dozvoljava izgradnja bliže od 10 m za državne ceste.15 m c) za lokalne ceste . mj 1:25 000). a označene su u grafičkom prilogu ovoga Plana (karta 1. Prilikom gradnje novih dionica cesta ili rekonstrukcije postojećih. Nakon ishođenja lokacijske dozvole. te proširenje i modernizaciju postojeće cestovne mreže: koridor državna cesta županijska cesta lokalna cesta planirani 100 m 70 m 30 m postojeći 12 10 10 Moguća su manja odstupanja od planirane trase koridora radi boljeg prilagođavanja trase ceste terenskim uvjetima. odnosno zasnivanja građevinske čestice ceste odredit će se zaštitni pojasevi ceste u skladu s člankom 269. Priključak i prilaz na javnu cestu izvodi se na temelju prethodnog odobrenja nadležne uprave za ceste u postupku ishođenja lokacijske dozvole ili izrade DPU-a.10 m. Članak 261. Planom je obuhvaćena mreža javnih razvrstanih cesta. Radi osiguranja prometa i sigurnosti ljudi.Prostorni plan uređenja općine Sv. ovih odredbi. Članak 262. potrebno je u cijelosti očuvati krajobrazne i spomeničke vrijednosti područja. Članak 265. Mreža javnih razvrstanih cesta određena je temeljem Zakona o javnim cestama (NN br. udaljenost može biti i manja. 73/98).). parkirališta. U slučaju rekonstrukcije već postojećih prometnica unutar izgrađenog dijela GP-a. Članak 263.25 m b) za županijske ceste . prilagođavanjem trase prirodnim oblicima terena uz Zadarska županija – Zavod za prostorno uređenje str. nerazvrstanih cesta i ulica u naselju. Popis razvrstanih i planiranih cesta je sadržan u članku 12. odmorišta i sl. točki 2. županijske ceste i lokalne ceste (NN br. a predviđeno projektom ceste (cestovne kućice. Filip i Jakov ODREDBE ZA PROVOĐENJE 5. 83 . ovim Planom se utvrđuju širine zaštitnih pojaseva. Korištenje i namjena površina. ovih odredbi. odmarališta. 100/96 i 76/98). Unutar zaštitnog pojasa izgradnja se određuje temeljem suglasnosti Hrvatskih cesta ili Županijske uprave za ceste. te Odluke o razvrstavanju javnih cesta u državne ceste. 79/99). sukladno Zakonu. Prije izdavanja lokacijske dozvole za te građevine potrebno je zatražiti uvjete nadležne uprave za ceste. i to od vanjskog ruba zemljišnog pojasa sa svake strane: a) za državne ceste . Ovim Planom se utvrđuju zaštitni koridori koje je potrebno rezervirati i očuvati za izgradnju planirane. sezonske postaje. Članak 260. UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA Cestovni promet Članak 259. te rekonstrukcija postojeće cestovne mreže u skladu s planskim značajem pojedinih cestovnih pravaca. Članak 264. Unutar utvrđenih koridora nije dozvoljena nikakva gradnja do ishođenja lokacijske dozvole za cestu (ili njen dio na koji je orijentirana građevina). U zaštitnom pojasu javne ceste mogu se graditi građevine za potrebe održavanja ceste i pružanja usluga vozačima i putnicima.

Prilikom gradnje novih ili rekonstrukcijom postojećih građevina. Filip i Jakov ODREDBE ZA PROVOĐENJE minimalno korištenje podzida. uslužne i slične djelatnosti (u sklopu samostojećih građevina) Proizvodne. poliklinika i sl. 1 PM na 4-10 sjedala. 1 PM na svakih 8 kreveta. kuće orijentirane na zajedničke javne prostore i površine. Članak 267. obiteljska kuća i višeobiteljska kuća) GRAĐEVINE ZA SMJEŠTAJ I BORAVAK GOSTIJU: Apartmani i sobe u sklopu obiteljskih građevina ili u sklopu samostojećih gospodarskih građevina. OSTALI PRATEĆI SADRŽAJI STANOVANJA: Sukladno prethodnoj tablici. potrebno je urediti parkirališta / garaže na građevnoj čestici. 36/91). 1 PM na svakog stalnog liječnika. Planom je rezerviran potencijalni koridor brze jadranske željezničke pruge koja je načelno naznačena Strategijom i Programom prostornog uređenja RH i Prometnom strategijom RH. Članak 266. turistička naselja. Utvrđuje se sljedeći broj potrebnih parkirališnih / garažnih mjesta (PM). Filipa i Jakova i Turnja. ZDRAVSTVENA NAMJENA: Ambulanta. Najmanje 2 PM po građevini i dodatno 1 PM na 38 zaposlenih u većoj radnoj smjeni. zanatske. obrtničke. Broj parkirališnih mjesta 1 PM po svakom stanu na građevinskoj čestici na kojoj se nalazi građevina ili na zasebnoj građevinskoj čestici za sklop građevina. Škole i dječje ustanove 1 PM na 2 zaposlena i po 1 PM na jednu učionicu 1 PM na 4 zaposlena u smjeni. Vjerske građevine. usjeka i nasipa. Športske dvorane i igrališta. zanatske. Filipu i Jakovu. sklop uslužno-proizvodnih građevina odnosno djelatnosti i sl). ovisno o vrsti i namjeni. motel. Bolnica i sl. obrtničke. Sustavom javnog prijevoza je obvezno povezivanje svih naselja unutar Općine korištenjem javnih i dijela nerazvrstanih cesta. Promet u mirovanju rješava se javnim ili privatnim parkiralištima / garažnim prostorom. pansion. formiranjem terase i drugim radovima kojima se osigurava najveće moguće uklapanje ceste u krajobraz. 1 PM po apartmanu. Najmanje 2 PM po djelatnosti. 1 PM na svakih 5 zaposlenika i 1 PM na svako vozilo hitne pomoći 1 PM na svaka 3 zaposlenika. osobito u jezgrama Sv. 2 4 PM na na 100m brutto izgrađene površine. Postojeći deficiti parkirališnog prostora nadoknađuju se postupnom gradnjom javnih parkirališta. usjeka i podzida i to ozeljenjavanjem.Prostorni plan uređenja općine Sv. Uvjeti za utvrđivanje lokacije i uvjeti za projektiranje autobusnih stajališta na javnim cestama određuju se na temelju Pravilnika o autobusnim stajalištima (NN br. Željeznički promet Članak 268. 1 PM na 10 sjedala UGOSTITELJSKI OBJEKTI: TRGOVINE: USLUŽNO-PROIZVODNE DJELATNOSTI: Proizvodne. moguće je urediti zasebnu građevinsku česticu za potrebe prometa u mirovanju za više građevinskih čestica pod uvjetom da građevine u sklopu tvore jednu cjelinu (kuće u nizu. ovisno o vrsti i namjeni: Namjena GRAĐEVINE ZA STANOVANJE: Obiteljske građevine (kuće za stanovanje. 2 PM na svakog stalnog liječnika i 1 PM na svako vozilo hitne pomoći. Hotel. uslužne i slične djelatnosti (u sklopu građevine za stanovanje) DRUŠTVENA I KULTURNA NAMJENA: Kino i sl. Daljnji razvoj sustava javnog prijevoza zasniva se na uređenju prometnog terminala u Sv. Zadarska županija – Zavod za prostorno uređenje str. 1 PM po sobi. Ukoliko nije moguće izbjeći izmicanje nivelete ceste izvan prirodne razine terena obvezno je saniranje nasipa. 84 .

40 m b) DV SN 35 kV i niže . b) potrebno je svakoj lučici osigurati priključke na mjesne prometnice (gdje postoje ili gdje su planirane). posebno u priobalnim naseljima. c) potrebno je sve lučice opremiti servisno-uslužnim. a prema rješenjima ovog Plana. Turanj (planirana) 3. Filip i Jakov ODREDBE ZA PROVOĐENJE Širina potencijalnog koridora određuje se prema propisima o zaštitnom pojasu željezničke pruge koja iznosi 200 m. Građevine telefonske infrastrukture mogu se rješavati kao samostalne građevine na vlastitim građevinskim parcelama ili unutar drugih građevina kao samostalne funkcionalne cjeline. d) vršni kapaciteti vezova trebaju se odrediti na temelju stvarnih prostornih mogućnosti uz primjenu važećih propisa a nesmiju prelaziti 200 vezova. Pomorski promet Članak 269. i to kroz postojeće prometnice.luke nautičkog turizma (privezišta): Sv. Turanj.0 m. TK mreža se u pravilu izvodi podzemno.športske luke: Sv. Članak 272. treba se provoditi na način da ne onemogućava gradnju na građevinskim parcelama. prema rasporedu komunalnih instalacija u trupu ceste. poželjno je kabliranje elektroenergetske mreže. Mjesna transformatorska postrojenja postavljaju se tako da je moguć kolni pristup barem jednom pročelju i da su uklopljena u okoliš. pa se taj karakter mora i nadalje održavati. 108/95): 1. Ovim se Prostornim planom utvrđuju morske luke prema Zakonu o morskim lukama (NN br. Sve naznačene luke utvrđene namjene treba definirati na način da im se točno kvantificiraju kapaciteti. te osigurati opskrbu strujom.luke nautičkog turizma (turističke luke): Otok Babac (planirana) Članak 270. Telekomunikacijski promet Članak 271. Svaka postojeća i novooplanirana građevina treba imati osiguran priključak na telefonsku mrežu. sanitarnim i informatičkim funkcijama. 85 . Filip i Jakov. Sv. Projektiranje i izvođenje TK mreže rješava se sukladno posebnim propisima.0 m. Udaljenost transformatorske stanice od kolne ceste iznosi najmanje 3. Planom se predviđa proširenje priključaka svih lokalnih komutacija. Babac (otok Babac). Na području Općine. a od susjedne međe najmanje 1. Ako se grade kao samostalne građevine. Morske luke posebne namjene . vodom i telekomunikacijskim vezama. Zadarska županija – Zavod za prostorno uređenje str. Uz nadzemne postojeće i planirane dalekovode određuju se širine zaštitnih pojasa: a) DV VN 110 kV i više .Prostorni plan uređenja općine Sv. odnosno izvođenje drugih instalacija. vodeći pri tome računa o opće utvrđenim kriterijima zaštite propisanim za ovaj prostor i to : a) sve luke na prostoru Općine imaju višeznačne namjene. Sv. obvezno je hortikulturno uređenje okoliša. Ovim se Planom utvrđuje potreba uređenja i održavanja svih postojećih i planiranih luka putem DPU-a. Petar i Sv. Ako se projektira i izvodi izvan prometnica. Članak 274. 2. Lokalne komutacije nalaze se u mjestima Donje Raštane. Filip i Jakov.30 m U zaštitnim pojasevima nadzemnih dalekovoda moguća je rekonstrukcija i gradnja građevina uz obveznu prethodnu suglasnost nadležnog tijela elektroprivrede. Petar. Filip i Jakov (planirana). Morske luke posebne namjene . Morske luke posebne namjene . Energetski sustav Elektroenergetika Članak 273. Gornje Raštane.

Razvoj vodoopskrbe priobalnih naselja Općine odvijat će se u sklopu rješenja vodoopskrbe biogradskog područja pod nazivom “grupni vodovod Biograda n/m”. Članak 283. Sve trafostanice. Dimenzije su definirane veličinom opreme i postrojenja koja se u njih ugrađuju. Vodnogospodarski sustav Korištenje voda Članak 281. trebaju biti izvedene na zasebnim građevinskim parcelama ako nisu planirane u sklopu drugih građevina. tj. te zaštitnu. odnosno realizacija planiranih građevina. d) izgradnja mjesnih mreža zaobalnih naselja. Instalacije javne rasvjete u pravilu se izvode postojećim. sukladno građevinama na području kojih se javna rasvjeta izvodi. sunce i vjetar. rasvjetna tijela treba definirati. Svi podzemni elektrovodovi izvode se kroz prometnice. Prilikom odobravanja izvedbe javne rasvjete. kojima će se pokazati racionalno i svrhovito korištenje prostora te zaštita istog. transparentnu ogradu visine do najviše 2. Članak 279. Filip i Jakov. osim stupnih. Za gradnju novih ili rekonstrukciju postojećih voopskrbnih građevina potrebno je osigurati kolni pristup do parcele građevine. 2 Planom je predviđena minimalna površina građevinske parcele od 40 m za 10/04 kV trafostanicu. odnosno planiranim nogostupom uz prometnice. spojenih na tlačni cjevovod Ø 450 mm. dok će se vodoopskrba za zaobalna naselja rješavati unutar istog programa pod nazivom “seoski grupni vodovod Raštane”. Filip i Jakov ODREDBE ZA PROVOĐENJE Članak 275. a riješit će se studijama i stručnim podlogama. b) izgradnja novog cjevovoda od crpne postaje “Kakma” do distributivne mreže Općine i u mjesnu mrežu Sv. odnosno pristupnim putevima neposredno uz granice građevinskih parcela. iz razloga izmještanja uvjetovanog naknadnom gradnjom planiranih građevina. c) izgradnja vodospreme “Straža 2” i novog cjevovoda do općinske mreže i mjesne mreže u Sv. a sukladno posebnim propisima. e) unapređenje informacijskog sustava. Potencijalni i lokalni izvori energije Članak 280. Nadzemni vodovi izvode se paralelno s prometnicama. 86 . Obnovljivi energetski izvori koje prema nacionalnim energetskim programima treba primijeniti u budućnosti su voda. Ovi prirodni izvori energije mogu u velikoj mjeri doprinijeti smanjenju korištenja tradicionalnih izvora. Najmanja Zadarska županija – Zavod za prostorno uređenje str. Članak 277. Elektromreža se projektira i izvodi sukladno posebnim propisima prema planskim rješenjima. Planom se određuje izgradnja sljedećih građevina: a) uređenje lokalnih izvorišta za povećanje njihove eksploatacije kao ispomoć u ljetnim mjesecima. Do svake trafostanice treba biti osiguran kolni pristup. Za svaku postojeću i novoplaniranu građevinu mora biti osiguran priključak na elektromrežu. povezivanje preko dispečerskog centra cijele mreže vodoopskrbnog sustava. Članak 276. Filipu i Jakovu. Članak 278. odnosno priključci za pojedine građevine kroz priključne kolne puteve. f) izgradnja uređaja za kondicioniranje voda za sva izvorišta. Članak 282.Prostorni plan uređenja općine Sv. Nije dopušteno projektiranje niti izvođenje elektrovodova (podzemnih i nadzemnih) kojima bi se ometalo izvođenje građevina na građevinskim parcelama.0 m.

Članak 285. Članak 286. potrebno je istovremeno izvršiti rekonstrukciju ili gradnju ostalih komunalnih instalacija u profilu ceste. osim magistralne za koju je Plan definirao koridore. Filip i Jakov ODREDBE ZA PROVOĐENJE udaljenost građevine od ruba parcele iznosi 2. 74/97. ukoliko se tehničkom razradom dokaže racionalnije i pogodnije rješenje mreže. Sv. te tlačnim i gravitacijskim cjevovodima. Otpadne vode će se putem crpnih postaja Sv.800 m i širine Ø 500 mm. za navodnjavanje pojedinih mediteranskih poljoprivrednih kultura. koji prolazi područjem općine Sv. Filip i Jakov. u poljoprivredne svrhe.) kako bi se spriječilo eventualno naknadno izmještanje uvjetovano gradnjom planirane građevine. a prema Pravilniku o tehničkim normativima za hidrantsku mrežu za gašenje požara. Zadarska županija – Zavod za prostorno uređenje str. lokacija rt Kumenat. Poželjno je da gotovi tipski uređaji za biološko pročišćavanje otpadnih voda budu što jednostavniji za izvedbu i održavanje. prethodno obrađenih na klasičan način ili preko gotovih tipskih uređaja za biološko pročišćavanje. sa što povoljnijim tehničkim.) Građevine za zaštitu voda Članak 287. Kanalizacija se u pravilu izvodi kroz prometnice. odvesti do uređaja za pročišćavanje otpadnih voda u Biogradu. s difuzorom na kraju ispusta. To zahtijeva prethodnu pažljivu analizu lokalnih prilika i racionalnost odabranog sustava glede investicijskih troškova i troškova održavanja. sa svim pratećim elementima u pravilu se izvodi kroz nogostupe prometnica.) b) “Izvorište Kakma” Izvođač: Institut za geološka istraživanja – Zagreb. Članak 284. Moguća su odstupanja od predviđenih trasa vodovoda. Zaštitu postojećih i budućih javnih vodocrpilišta treba provoditi temeljem Odluka o određivanju zona sanitarne zaštite izvora vode za piće sljedećim elaboratima: a) “Crpilište Turanjsko jezero” Izvođač: Institut za geološka istraživanja – Zagreb. Vodoopskrbne cijevi se postavljaju u nogostup ili zeleni pojas javno-prometne površine usklađeno s rasporedom ostalih komunalnih instalacija. s planiranim kapacitetom od 55. Turanj. pristupne putove. 93/90. što podrazumijeva rješenje distribucije u okviru minimuma dopuštenih gubitaka vode. Uređaj će biti smješten na području grada Biograda. Za naselja zaobalja i za otočno naselje na Babcu treba razmotriti mogućnosti korištenja otpadnih voda. Predviđen je uređaj na temelju mehaničko-biološkog pročišćavanja otpadnih voda. ekološkim i ekonomskim pokazateljima.000 ES. odnosno priključni spojevi građevina kroz pristupne putove. Vodoopskrbne sustave treba izgraditi sa svim pratećim vodnim građevinama te primjenom kriterija racionalnog korištenja postojećih sustava vodoopskrbe. Sachsova 2 (br. Nije dozvoljeno projektiranje i građenje vodoopskrbne mreže na način kojim bi se štetilo građenju građevina na građevnim parcelama (dijagonalno i sl. koje će se ispuštati putem podmorskog ispusta dužine 2.0 m. Svakoj postojećoj i novoplaniranoj građevini mora se osigurati priključenje na vodoopskrbni sustav. Unutar naselja treba planirati hidrantsku mrežu. Članak 288. tj. Prilikom rekonstrukcije vodovodne mreže. Članak 289. Ovaj Plan određuje koncepciju razvoja odvodnog sustava temeljem rješenja šire “Biogradske rivijere” sa zajedničkim uređajem za pročišćavanje otpadnih voda. svođenje potrošnje vode na stvarne potrebe komunalnog standarda i dr.Prostorni plan uređenja općine Sv. Petar I i II. Potrebno je osigurati sve značajnije građevine u sustavu vodoopskrbe. 87 . ili rekonstrukcije ceste. Sve građevine na vodoopskrbnom sustavu projektiraju se i izvode sukladno zakonskoj regulativi te hrvatskim normama. Filip i Jakov I i II. Vodoopskrbna mreža. Otpadne vode će se prikupljati sjeverno obalnim kolektorom. Sachsova 2 (br.

Otpadne vode iz septičkih i sabirnih jama. c) da od susjedne građevinske čestice bude udaljena minimalno 3. Filip i Jakov ODREDBE ZA PROVOĐENJE Sve građevine na kanalizacijskoj mreži izvode se sukladno propisima kojima je regulirano projektiranje i izgradnja ovih građevina (Zakon o vodama. a mjesto ispuštanja određuje Općinsko vijeće. Na područjima gdje nema izgrađenih ili nisu projektirani kanalizacijski sustavi. na način: a) da jama bude izvedena kao nepropusna za okolni teren. 88 . NN br. odvodnja otpadnih voda rješavat će se izgradnjom vlastitih septičkih jama.0 m. Članak 291. Nije dozvoljeno projektiranje i građenje kolektora i ostalih građevina u sustavu ukupne kanalizacijske mreže kojim bi se nepotrebno ulazilo na prostore drugih građevinskih parcela. pod uvjetom da zadovoljavaju svojim sastavom. Sukladno prethodnom članku. Zadarska županija – Zavod za prostorno uređenje str. obrtničke i uslužne radionice obvezni su za svoje otpadne vode izgraditi vlastite sustave i uređaje ili ih putem predtretmana dovesti u stanje mogućeg prihvata na sustav javne odvodnje prema Pravilniku o ispuštanju otpadnih voda u javnu kanalizaciju. 107/95). Članak 292. mogu se ispuštati u sustav javne odvodnje. radi sprečavanja eventualnih naknadnih izmještanja uvjetovanih gradnjom tih građevina.Prostorni plan uređenja općine Sv. d) da joj se omogući kolni pristup radi čišćenja. b) da se locira izvan zaštitnog pojasa prometnice. odnosno prostore namijenjene drugim građevinama. Članak 290. Planom se preporučuje primjena suvremenih uređaja za sustavno kondicioniranje otpadnih voda za domaćinstva i ostale korisnike na pojedinačnoj ili skupnoj osnovi. Proizvodni pogoni.

89 . mjere zaštite i način prezentacije. Smjernice za uređenje. reljef kopna sa svim važnim morfološkim obilježjima. Članak 300. odredit će nadležna ustanova za zaštitu kulturno-povijesne baštine u Zadru. te svi registrirani i neotkriveni nepokretni spomenici kulturno-povijesne baštine. Posebnu brigu treba posvetiti zaštiti obalnog pojasa i njegova sustavnog čuvanja i uređenja. b) Zakon o poljoprivrednom zemljištu. Način zaštite područja kulturno-povijesnih vrijednosti propisan je Zakonom o zaštiti kulturnopovijesne baštine i u nadležnosti je Državne uprave za zaštitu kulturno-povijesne baštine.Prostorni plan uređenja općine Sv. te cjelina registriranih kao urbani kompleksi. Prostornim planom Općine Sv. Filip i Jakov određuje se potreba poštivanja utvrđenih kriterija čuvanja i zaštite posebno vrijednih lokaliteta u prostoru. kao i šumskim i poljoprivrednim površinama: a) Zakon o morskom ribarstvu i Zakon o pomorskom dobru. a) Područja krajobraznih obilježja Članak 294. c) Zakon o šumama (NN br. te sprečavanju svih oblika nekontrolirane izgradnje. pojedinačni objekti sakralnog i svjetovnog obilježja. zaštiti biljnog pokrova. Posebnim se zakonskim odredbama štiti način gospodarenja morem. Zaštita kulturno-povijesne baštine). Treba postići najviši mogući stupanj zaštite registriranih i evidentiranih vrijednosti. Članak 297. te polja sa svim strukturalnim karakteristikama poljodjelstva. obalni pojas. arheoloških lokaliteta na kopnu i moru. Članak 296. Detaljni popis svih cjelina kulturno-povijesne baštine nalazi se u tekstu obrazloženja ovoga Plana (Poglavlje 3. Područja kulturno-povijesnih vrijednosti su arheolški nalazi iz raznih vremenskih razdoblja. Zadarska županija – Zavod za prostorno uređenje str. cjeline graditeljskog naslijeđa urbanog obilježja. b) područja kulturno-povijesnih vrijednosti. b) Područja kulturno-povijesnih vrijednosti Članak 298. 61/91 i 76/93) . Filip i Jakov ODREDBE ZA PROVOĐENJE 6. Članak 299. Područja krajobraznih obilježja: more s podmorjem. Ovim se Planom utvrđuju kao osobito vrijedna područja: a) područja krajobraznih obilježja.4. karakteristične šumske zajednice. podmorjem i priobalnim pojasom.šumskim površinama se smatraju zemljišta obrasla šumskim drvećem u obliku sastojine na površini većoj od 10 ari. 52/90. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA Članak 293. Članak 295. te pojedinačnih spomenika graditeljske baštine.

Članak 306. Članak 305. Filip i Jakov ODREDBE ZA PROVOĐENJE 7. Ovim Planom određuje se. Potrebno je odrediti lokaciju za odlaganje inertnog otpada (iskopi. NN br. oprema ili građevina za skladištenje opasnog otpada. Ovim Planom se utvrđuje izgradnja cjelovitog sustava za postupanje s otpadom (na osnovi izrađene Studije o postupanju s otpadom za područje Zadarske županije). okoliš i klimu. 112/01) do 01. 07. građevni materijali i sl. Opasni tehnološki otpad proizvođač je dužan skladištiti na propisan način do trenutka predaje ovlaštenom sakupljaču opasnog otpada. POSTUPANJE S OTPADOM Članak 301. utvrđeno DPU-om.) do donošenja DPU-a iz predhodnog stavka ili do donošenja Strategije o postupanju s otpadom za područje Zadarske županije. Tehničko-tehnološke uvjete kojima mora udovoljavati prostor. papir. Prema Pravilniku o postupanju s otpadom (NN br. Članak 302. Članak 304. uz što bolje gospodarsko korištenje otpada i što manje trajno odlaganje neobrađenog otpada dosljednom provedbom koncepta cjelovitog gospodarenja otpadom.Prostorni plan uređenja općine Sv. Uspostaviti sustav odvojenog sakupljanja neopasnog tehnološkog otpada za cijelo područje Općine (metali. sa što manje štetnih utjecaja na zdravlje. Koristiti građevinski otpad i otpad od rušenja objekata (osim proizvoda koji u sebi sadrže katran) kao inertni materijal za sanaciju postojećih odlagališta otpada kao i za nasipavanje obale. 90 .) kako bi se recikliranjem dobile sekundarne sirovine za ponovno korištenje. uz istovremenu sanaciju odlagališta u športsk rekreacijsku namjenu. 123/97. godine. moraju se sanirati sva odlagališta otpada. te poboljšanje sanitarno-tehničkih uvjeta odlagališta. odnosno odrediti prenamjena onih koja se neće koristiti. do usvajanja konačnog rješenja na osnovi izrađene Studije o postupanju s otpadom. Članak 303. privremeno odlaganje otpada na postojećem odlagalištu (“Baštijunski brig”. Grad Biograd). staklo itd. Zadarska županija – Zavod za prostorno uređenje str. 2003. propisuje ministar zaštite okoliša i prostornog uređenja. Otpad s otoka Babac odvozit će se na kopno.

59/00). kao i smanjenjem unošenja štetnih tvari. more. određuju se sljedeće mjere i aktivnosti za postojeća postrojenja koja štetno utječu na kakvoću zraka: a) upotreba niskosumpornog loživog ulja sa sadržajem sumpora do 1%. 82/94 i 128/99) i prema Pravilniku o procjeni utjecaja na okoliš (NN br. šume. ali ukupni kapaciteti iznad granica propisanih Pravilnikom o procjeni utjecaja na okoliš (NN br. izbjegavanjem erozije i nepovoljne promjene strukture tla. smjernice i mjere zaštite okoliša za osobito vrijedne resurse: vodu (pitka voda i odvodnja). primjereno staništu. klizišta i sl. U cilju poboljšanja kakvoće zraka. 59/00). smanjenjem uporabe površina. b) razvoj naselja prioritetno usmjeriti na postojeće dijelove naselja i time ograničiti rast naselja na nove površine. Zadarska županija – Zavod za prostorno uređenje str. c) podupirati težnje i mjere koje su u skladu sa zaštitom tla i ciljevima ekološki usmjerenog korištenja tla. Članak 308. b) održavanje javnih površina redovitim čišćenjem prašine s ulica. Proširiti postojeću mrežu za praćenje kakvoće zraka na području Općine s parametrima koji će naknadno biti određeni. 91 . d) površine koje se više neće koristiti (npr. Ovim Planom određuje se potreba izrade Programa zaštite okoliša općine Sv Filip i Jakov sa zakonom propisanim sadržajem. Članak 311. odnosno biološko poljodjelstvo. i koji će dati potpunu sliku kakvoće zraka na području Općine. Članak 312. 59/00). U slučaju da se na relativno malom prostoru planira niz istovrsnih zahvata čije su pojedinačne veličine ili kapaciteti ispod propisanih granica. e) u svrhu zaštite od erozije i štetnog zbijanja tla potrebno je primjenjivati odgovarajuće poljoprivredne i šumarske postupke specifične za pojedina područja Općine (“Pravila dobre poljoprivredne i šumarske prakse”). h) u cilju zaštite od prirodnih razaranja potrebno je poticati procese prirodnog pomlađivanja šuma i autohtone šumske zajednice. 82/94 i 128/99) i prema Pravilniku o procjeni utjecaja na okoliš (NN br. Zaštita zraka Članak 310. tlo i krajolik.) potrebno je ponovno obrađivati (rekultivirati). Zaštita tla Članak 309. f) površine oštećene erozijom i klizanjem potrebno je što je više moguće obnoviti. odlagališta otpada. g) poticati ekološko. hidrogeološkim i seizmološkim rizicima. i) obaviti kartiranje rasprostiranja osjetljivih područja i izradu planova (karata) ugroženih područja. za iste je obvezatna provedba postupka procjene utjecaja na okoliš prema odredbama Zakona o zaštiti okoliša (NN br. Razina značajnog povećanja opterećenja ocjenjivat će se temeljem rezultata procjene utjecaja na okoliš. Za potrebe Programa zaštite okoliša potrebno je utvrditi uvjete. Filip i Jakov ODREDBE ZA PROVOĐENJE 8. Ovim Planom određena je potreba provođenja postupka procjene utjecaja na okoliš prema Zakonu o zaštiti okoliša (NN br. U cilju zaštite tla bit će potrebno poduzeti sljedeće aktivnosti: a) dugoročno kvalitativno i kvantitativno osigurati i održavati funkcije tla. U cilju poboljšanja kakvoće zraka.55 g/MJ. odnosno nekog drugog energenta u svim kotlovnicama koja koriste loživo ulje na području grada Zadra. c) zabrana korištenja ugljena u kućnim kotlovnicama na području Općine i zabrana prodaje ugljena na malo sa sadržajem sumpora većim od 0. Zbog dodatnog opterećenja emisija iz novog izvora ne smije doći do prelaska kakvoće zraka u nižu kategoriju u bilo kojoj točki okoline izvora. koje će obuhvatiti i područja s geološkim.Prostorni plan uređenja općine Sv. MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNIH UTJECAJA NA OKOLIŠ Članak 307. određuju se sljedeće mjere i aktivnosti za nove zahvate u prostoru: a) Izvođenjem zahvata u prostoru Općine ne smije se izazvati značajno povećanje opterećenja zraka.

b) primijeniti plin u vozilima gradskog javnog prijevoza i dostavnim vozilima. Treba uvesti kontrolu nad upotrebom količine i vrste zaštitnih sredstava u poljoprivredi na području vodonosnika.Prostorni plan uređenja općine Sv. te sva vozila starija od 5 godina. obavezno je održavati postojeću kakvoću mora. Razvoj industrije treba ograničiti da se ne planiraju tehnološki procesi iz kojih se izdvajaju otpadne vode s toksičnim i drugim opasnim tvarima koje se ulijevaju u more. te obvezno kompletiranje mehaničkog (primarnog) stupnja pročišćavanja. ostatka goriva i zauljenih voda.4 PVm GV i PV – vrijednosti iz Uredbe o preporučenim vrijednostima kakvoće zraka Članak 313. uključujući i izvedbu odgovarajućih građevina za taloženje (s aeracijom). kontejnere za odlaganje istrošenog ulja. Zaštita voda Članak 314.1 PV ili 0.1 GVm II kategorija I kategorija 0. Potrebno je intenzivirati gradnju središnjeg uređaja (biološko pročišćavanje) za pročišćavanje otpadnih voda. Članak 315. te zone ograničenog i smirenog prometa. ili do njihovog uključivanja u sustav. obvezna je izgradnja trodjelnih nepropusnih septičkih jama. e) osigurati protočnost prometnica. te ugraditi uređaje za prihvat i obradu sanitarnih voda s brodica. d) po potrebi uvoditi pješačke zone. prije podmorske dispozicije u cilju zaštite mora i podmorja. U cilju poboljšanja kakvoće zraka određuju se sljedeće mjere i aktivnosti za mobilne izvore onečišćenja zraka: a) proširiti pješačke zone i unaprijediti javni gradski prijevoz. Članak 319. usklađenim i kontroliranim razvojem turizma i gospodarstva općenito. Potrebno je intenzivirati izgradnju središnjeg uređaja (biološkog) za pročišćavanje otpadnih voda s podmorskim ispustima. namijenjeno kupanju.1 PV50 0.01 GV 0. Sve komunalne otpadne vode treba tretirati preko pročišćivača otpadnih voda. športu i rekreaciji. Članak 318. Za naselja odnosno građevine koje neće moći biti uključene u sustav odvodnje. novi autobusi moraju prometovati po normama EURO II i EURO III. U lukama na području Općine potrebno je osigurati prihvat zauljenih voda i istrošenog ulja.3 PV98 0. Članak 317.05 GV98 0. dostavna teretna vozila. Emisije SO2 i NOx u skladu s preuzetim međunarodnim obvezama moraju se smanjiti. Zadarska županija – Zavod za prostorno uređenje str. kako bi se prišlo smanjivanju količine štetnih tvari (prije svega nitrata) u podzemnoj pitkoj vodi.15 GV98 0. Zaštita mora Članak 316.3 GVm 0.03 GV ili 0. c) učestalije obavljati inspekcije onečišćenja zraka za vozila gradskog javnog prijevoza. Na područjima gdje je obalno more još uvijek zadovoljavajuće kakvoće. 92 . Filip i Jakov ODREDBE ZA PROVOĐENJE b) Maksimalno dopušteni porast imisijskih koncentracija zbog novog izvora onečišćenja u ovisnosti o kategoriji zraka prikazuje sljedeća tablica: SMJERNICE ZA DODATNO IMISIJSKO OPTEREĆENJE ZBOG EMISIJE NOVOG IZVORA Porast Kategorije kakvoće Porast prosječne koncentracije 98 Porast maksimalne zraka godišnje vrijednosti percentila koncentracije III kategorija 0.03 GV50 0.

Pri planiranju i gradnji podzemnih javnih. Izraditi kartu buke za područje Općine. utvrđuju se uz suglasnost nadležnog tijela uprave. ukoliko u zoni takve građevine sklanjanje nije osigurano na drugi način. te prilagođavanje pogodnih prirodnih. prometne zone. b) u građevinama za privremenu uporabu. geološko–hidrološke uvjete građenja i slično. komunalnih i sličnih građevina. turističke zone.u okviru građevina turističkih naselja i . c) u neposrednoj blizini skladišta zapaljivih tvari. te fizičkih i zelenih barijera uz prometnice. Skloništa u zonama obvezne izgradnje ne treba graditi: a) ukoliko je sklanjanje osigurano u već izgrađenom skloništu. Lokaciju pojedinog skloništa ili dvonamjenskog objekta treba predvidjeti tako da je pristup omogućen i u uvjetima rušenja građevina. d) u razini nižoj od podruma zgrade: . Ceste i ostale prometnice treba posebnim mjerama zaštititi od rušenja zgrada i ostalog zatrpavanja radi što brže i jednostavnije evakuacije ljudi i dobara. priključak za telefon i antenske priključke. a dopunske zaštite otpornosti 50 kPa. Ovim Planom utvrđuje se potreba određivanja najveće dopuštene buke za pojedina područja i to za stambene zone. poslovne zone. dio kapaciteta nužno je prilagoditi zahtjevima sklanjanja ljudi. ugroženost građevine.80 m. Mjere posebne zaštite Sklanjanje ljudi Članak 322. 93 . treba projektirati kao višenamjenske poslovne prostore s ovim minimalnim zahtjevima: svjetla visina minimalno 2. Članak 325. vrstu i namjenu građevine. Članak 326. podrumskih i drugih građevina za funkciju sklanjanja ljudi. sanitarni čvorovi (u objektu ili neposredno uz njega) s fleksibilnom izvedbom priključka na vodovod i kanalizaciju. Skloništa osnovne i dopunske zaštite obvezno se planiraju i projektiraju kao dvonamjenske građevine s prvenstveno mirnodopskom namjenom u skladu s opredjeljenjima i interesima investitora ili projektantskim smjernicama prostornih planova i UPU-ova. rade ili su u poslovno-uslužnom odnosu u građevini. Ovim Planom određuje se izgradnja skloništa osnovne i dopunske zaštite. Članak 321. Filip i Jakov ODREDBE ZA PROVOĐENJE Zaštita od buke Članak 320. Dvonamjenske objekte i skloništa kojima nije moguće odrediti mirnodopsku namjenu. Grade se na utvrđenim područjima uzimajući u obzir racionalnost izgradnje. Skloništa osnovne zaštite su otpornosti 100-300 kPa.Prostorni plan uređenja općine Sv. Članak 323. potreba primjene mjera tehničke izolacije od buke (kod gradnje i rekonstrukcije građevina) i mjera prometne regulacije. e) u područjima s nepovoljnim geološko–hidrološkim uvjetima. u područjima obvezne izgradnje skloništa. Članak 324. kolni prilaz prema glavnom ulazu i rezervnom izlazu. Zadarska županija – Zavod za prostorno uređenje str. prosječan broj ljudi koji borave. Zaštita od rušenja Članak 327. Zone obvezne izgradnje skloništa i lokacija pojedinog skloništa ili dvonamjenskog objekta.u okviru građevina arheoloških lokaliteta.

Prostorni plan uređenja općine Sv. Filip i Jakov

ODREDBE ZA PROVOĐENJE

Kod križanja cesta u dvije ili više razina mora se osigurati cijeli lokalitet čvorišta na način da se isti režim prometa može preprojektirati za odvijanje na jednoj razini.

Zaštita od požara
Članak 328. Da bi se vjerojatnost izbijanja požara i eksplozija na području Općine svela na najnižu razinu, te da bi se smanjila šteta koju bi prouzročio eventualni požar ili eksplozija, te izbjeglo stradanje osoba, predlaže se provesti sljedeće mjere zaštite od požara: a) donijeti plan gašenja u kojemu treba riješiti specifičnost glede organizacije vatrogasne službe na otocima, b) sačiniti plan oporavka i obnove voznog parka Javne vatrogasne postrojbe, c) sačiniti plan nabavke opreme za dobrovoljna vatrogasna društva, d) vatrogasna zajednica treba organizirati i provesti obuku članova dobrovoljnih društava, e) kako bi se brzo i učinkovito djelovalo pri akcidentalnim događajima u cestovnom, željezničkom ili pomorskom prometu, potrebno je donijeti plan za postupanje u slučaju nezgoda s opasnim tvarima, f) kod projektiranja i uređenja okoliša stambenih i poslovnih građevina poštivati odredbe Pravilnika za vatrogasne pristupe, g) planovima nižeg reda, riješiti vatrogasne prilaze, te izbjegavati zatvorene blokove zgrada, h) za pojedina područja predvidjeti cjevovode i sve ostale elemente hidrantske mreže, i) oko visokih objekata označiti prostore koji su predviđeni za vatrogasni prilaz i pristup, j) zadužiti poduzeća koja održavaju stambene objekte da hitno postupe u skladu s odredbama Uredbe o održavanju zgrada u dijelu koji se odnosi na dimnjake, dimovodne kanale, instalacije za gašenje požara, vatrogasne aparate, kotlovnice za centralna grijanja, stubišta za evakuaciju stanara, te nužne i “panik” rasvjete, k) pojačati nadzor nad radom dimnjačarske službe, l) parkiranje vozila na gradskim prometnicama regulirati tako da je u svim ulicama osigurana najmanja širina od 3,5 m, m) zabraniti parkiranje vozila na mjestima gdje su hidranti, n) u okviru poduzimanja mjera zaštite šuma donijeti Program gospodarenja u okviru kojega će se predvidjeti i radovi na zaštiti šuma od požara, o) u tijeku ljetne sezone provoditi osmatranje; da bi se osmatranje provelo što učinkovitije, predlaže se da te poslove preuzme DVD, na temelju ugovorenih obveza. Članak 329. Ovim Planom određuje se objedinjavanje operativnih planova intervencija u zaštiti okoliša na području Općine u jedan jedinstveni plan.

Zadarska županija – Zavod za prostorno uređenje

str.

94

Prostorni plan uređenja općine Sv. Filip i Jakov

ODREDBE ZA PROVOĐENJE

9. MJERE PROVEDBE PLANA
Članak 330. Ovim Planom utvrđuju se mjere provedbe prostornog plana uređenja općine Sv. Filip i Jakov, te donošenja drugih dokumenata prostornog uređenja za područje Općine. Mjere su utvrđene Zakonom o prostornom uređenju (NN br. 30/94), Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju (NN br. 68/98 i 61/00) i Pravilnikom o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (NN br. 106/98).

9.1. Obveza izrade prostornih planova
Članak 331. Ovim Planom utvrđuje se, temeljem Zakona, nadležnost Općinskog vijeća za donošenje Prostornog plana uređenja Općine, te planova nižega reda (UPU-ova i DPU-ova). Ovim se Planom utvrđuje potreba izrade sljedećih planova nižega reda : a) UPU-ova naselja prema prioritetu i dinamici koju će utvrditi Općinsko vijeće (prema grafičkom prilogu, karta 4. Građevinska područja naselja, mj 1:5 000). b) DPU-ova za dijelove GP-ova naselja za koje treba definirati detaljnu organizaciju prostora i priključivanja na komunalnu infrastrukturu (prema grafičkom prilogu, karta 4. Građevinska područja naselja, mj 1:5 000). c) UPU-ova mješovite zone – pretežno poljoprivrednog gospodarstva prema prioritetu i dinamici koju će utvrditi Općinsko vijeće (prema grafičkom prilogu, karta 4. Građevinska područja naselja, mj 1:5 000). d) UPU-ova i DPU-ova za GP-ove planom namjenjene za turističku izgradnju (T) (prema grafičkom prilogu, karta 4. Građevinska područja naselja, mj 1:5 000). e) DPU-a za zonu proizvodne namjene i za zonu štala za koje treba definirati detaljnu organizaciju prostora i priključivanja na komunalnu infrastrukturu (prema grafičkom prilogu, karta 4. Građevinska područja naselja, mj 1:5 000). f) DPU-ova svih luka posebne namjene (prema grafičkom prilogu, karta 4. Građevinska područja naselja, mj 1:5 000). g) DPU-ova morske obale kao športsko-kupališne i rekreacijske zone od posebnog značenja za čitavu Općinu, s pripadajućim prostorom na kopnu i moru (prema grafičkom prilogu, karta 4. Građevinska područja naselja, mj 1:5 000). h) UPU-ova za športsko-rekreacijske zone van GP-ova naselja (prema grafičkom prilogu, karta 4. Građevinska područja naselja, mj 1:5 000). i) UPU-ova za šumska područja posebne namjene (Š3) na čijoj se površini predviđaju zahvati u prostoru (prema grafičkom prilogu, karta 4. Građevinska područja naselja, mj 1:5 000). Članak 332. Prikaz GP-ova naselja za koja se donose UPU-ovi:

Mjesto

Oznaka namjene
Pretežno stanovanje Mješovita zona – pretežno poljoprivredno gospodarstvo Pretežno stanovanje Mješovita zona – pretežno poljoprivredno gospodarstvo (M4) Mješovita zona – pretežno stanovanje (M1)

Opis
Ukupne površine UPU-a. Označeno tamno plavim točkastim okvirom (graf. prilog karta 4.) Ukupne površine UPU-a. Označeno tamno plavim točkastim okvirom (graf. prilog karta 4.) Ukupne površine UPU-a. Označeno tamno plavim točkastim okvirom (graf. prilog karta 4.) Ukupne površine UPU-a. Označeno tamno plavim točkastim okvirom (graf. prilog karta Ukupne površine UPU-a. Označeno tamno plavim točkastim okvirom (graf. prilog karta 4.)

Površina zahvata (ha)
26,8 3,3 18,1

Sv. Filip i Jakov

Sv. Petar

19,4

11,1

Zadarska županija – Zavod za prostorno uređenje

str.

95

Prostorni plan uređenja općine Sv. Filip i Jakov

ODREDBE ZA PROVOĐENJE

Turanj

D. Raštane G. Raštane Sikovo Zajedničke površine: Sv. Filip i Jakov i Turanj Zajedničke površine: D. Raštane i Sikovo

Pretežno stanovanje Mješovita zona – pretežno poljoprivredno gospodarstvo (M4) Pretežno stanovanje Pretežno stanovanje Pretežno stanovanje Pretežno stanovanje Pretežno stanovanje

Ukupne površine UPU-a. Označeno tamno plavim točkastim okvirom (graf. prilog karta 4.) Ukupne površine UPU-a. Označeno tamno plavim točkastim okvirom (graf. prilog karta 4.) Ukupne površine UPU-a. Označeno tamno plavim točkastim okvirom (graf. prilog karta 4.) Ukupne površine UPU-a. Označeno tamno plavim točkastim okvirom (graf. prilog karta 4.) Ukupne površine UPU-a. Označeno tamno plavim točkastim okvirom (graf. prilog karta 4.) Ukupne površine UPU-a. Označeno tamno plavim točkastim okvirom (graf. prilog karta 4.) Ukupne površine UPU-a. Označeno tamno plavim točkastim okvirom (graf. prilog karta 4.)

24,7

33,3

30,7 14,2 8,8 10,3 8,2

Članak 333. Prikaz GP-ova naselja za koja se donose DPU-ovi:

Mjesto

Oznaka namjene
Središnje funkcije naselja i parkiranje Zona škole (D5)

Opis
Označeno svjetlo plavim točkastim okvirom (graf. prilog karta 4.) Označeno svjetlo plavim točkastim okvirom (graf. prilog karta 4.) Označeno crvenom iscrtkanom linijom (graf. prilog karta 4.)

Površina zahvata (ha)
0,6 6,7 -

Sv. Filip i Jakov

Za sva priobalna naselja

Zona morske obale

Članak 334. Prikaz izgrađenih struktura i prostora/površina van naselja za koja se donose UPU-ovi:

Mjesto

Oznaka namjene
Turistička zona (T)

Opis
Označeno tamno plavim točkastim okvirom (graf. prilog karta 4.), i obuhvaća mješovitu zonu M1. Označeno tamno plavim točkastim okvirom (graf. prilog karta 4.) Označeno tamno plavim točkastim okvirom (graf. prilog karta 4.) Označeno tamno plavim točkastim okvirom (graf. prilog karta 4.) Označeno tamno plavim točkastim okvirom (graf. prilog karta 4.)

Površina zahvata (ha)
13,2

Sv. Filip i Jakov

Sv. Petar

Turanj

Športsko rekreacijska zona i šuma posebne namjene (“Vrtlajci”) (R) Zona šume posebne namjene (Š3) Turistička zona (T) Zona šume posebne namjene (otok Babac) (Š3)

38,7

41,3 16,5

21,1

Članak 335. Prikaz izgrađenih struktura i prostora/površina van naselja za koja se donose DPU-ovi:

Zadarska županija – Zavod za prostorno uređenje

str.

96

) Označeno svjetlo plavim točkastim okvirom (graf. prilog karta 4. h) uvjeti detaljnog planiranja ili uvjete za izvedbu užih cjelina. LN (privezište) LN (privezište) LS. posebno na križanjima. b) razgraničenje parcela. Slijede dodatni uvjeti izgradnje i uređenja koje UPU određuje: a) plan komasacije i parcelacije. Infrastruktura će se po mogućnosti polagati podzemno i to u zajedničkim rovovima. Filip i Jakov Turanj Turanj (Otok Babac) Sv.3 7.5 2. Prilikom izrade UPU-a moraju se poštovati uvjeti izgradnje i uređenja propisani ovim odredbama.8 0. prilog karta 4.1 8. prilog karta 4.3 Sv. Filip i Jakov ODREDBE ZA PROVOĐENJE Mjesto Oznaka namjene Zona društvene namjene – zdravstvena ustanova (D3) Proizvodna zona (I) Zona štala Opis Označeno svjetlo plavim točkastim okvirom (graf.) Površina zahvata (ha) 2. Petar U sklopu ugostiteljsko-turističke zone kod granice s gradom Biogradom Turanj (dvije zone u mjestu) Mjesto Babac Uvala Smiljica Uvala Ograde Južno od Rta Krmčine Sjeverno od Rta Krmčine Tumač kratica: LS: luka posebne namjene – športska luka LN: luka posebne namjene – luka nautičkog turizma (dalje raščlanjeno na privezište i na turističku luku) Članak 337.) Označeno svjetlo plavim točkastim okvirom (graf. Filip i Jakov 22. Zadarska županija – Zavod za prostorno uređenje str. javno prometnih površina i površina građevina javne namjene od ostalih površina. f) planirani razvoj se mora funkcionalno i ambijentalno uklopiti u postojeće stanje.0 Sv. Prikaz morskih luka za koje se donose DPU-ovi: Mjesto luka Sv.9 14.4 2. prilog karta 4.7 Sv. Filip i Jakov Namjena LS.3 3.) Označeno svjetlo plavim točkastim okvirom (graf.) Označeno svjetlo plavim točkastim okvirom (graf. e) na jednom uličnom potezu ograde moraju biti ujednačene (ne jednake) visinski i upotrebom materijala (preporučuje se izvedba ograda od kamena ili zelenila) ograde ne smiju biti građene tako da ugrožavaju sigurnost u prometu zatvaranjem preglednosti. Na navedenim područjima nije moguća nikakva izgradnja do usvajanja UPU-a ili DPU-a. Članak 338.Prostorni plan uređenja općine Sv. LN (privezište) LS LN (turistička luka) LS LS LS Površina obuhvata (ha) 11. 97 . te način priključka na šire sustave. d) svaka parcela mora imati osiguran kolni pristup. prilog karta 4.) Označeno svjetlo plavim točkastim okvirom (graf. c) pobližu namjenu parcela s građevinskom linijom te druge elemente uređenja prostora i izgradnje (obvezni i dozvoljeni gabariti i veličine parcela i građevina). g) osnovna mreža i prostor za vođenje infrastrukture.6 6. Petar Turistička zona (T3) Turistička zona (T3) Turanj Zona štala Članak 336.0 8.3 3.5 9. prilog karta 4.

Prilikom izrade DPU-a moraju se poštivati uvjeti izgradnje i uređenja propisani ovim Planom. 9. Ovim se Planom utvrđuje potreba primjene posebnih razvojnih i drugih mjera važnih za poticanje demografskoga rasta i zadržavanje radnog stanovništva u Općini.2. površine i uvjete za izgradnju novih građevina. ili smanjiti negativan utjecaj na okoliš postojeće namjene. Slijede dodatni uvjeti izgradnje i uređenja koje DPU određuje: a) opis planiranog zahvata. uklanjanje i rekonstrukciju postojećih građevina s detaljnom namjenom i gabaritima građevina te uvjetima korištenja parcele i građevine. 9. uvjeti za uređenje. g) podupirati sve nove Programe koji će omogućiti razvojne procese. d) u vodoopskrbi trajno poticati potrebu izgradnje cjelovitog sustava. b) u društvenom pogledu poticati poboljšavanje zdravstvene i socijalne zaštite stanovništva i školstva. Promjena namjene se može prihvatiti samo ako će promjena približiti namjenu planiranoj svrsi prema ovome Planu.uvjeti zbrinjavanja otpada. godine. te prijedlog zamjenskih stabala (vrsta. . d) uvjeti za oblikovanje građevina. 30/94).rješenje protoka vozila i pješaka kao i zbrinjavanje vozila u mirovanju. te promjena namjene. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni Članak 341. a čija je namjena protivna namjeni utvrđenoj ovim Planom ili drugim planom rađenim temeljem ovoga Plana. a naročito u zaobalnim naseljima.) i stabla predložena za otklanjanje.plan prometnica i način priključenja na javni prometni sustsav. 98 . h) popis postojećih stabala (vrsta. Članak 342. j) uvjeti izvedbe. Infrastruktura će se po mogućnosti polagati podzemno i to u zajedničkim rovovima. U postupku ishođenja lokacijske dozvole potrebna je suglasnost Općinskog poglavarstva. c) položaj. c) u prometnom sustavu treba osigurati i očuvati zaštitni koridor glavnih prometnica od svih oblika devastacije. veličina. . f) prikaz rješenja komunalne infrastrukture: . te osigurati redovno održavanje svih javnih prometnica. Filip i Jakov ODREDBE ZA PROVOĐENJE Članak 339. poljodjelstva (naročito maslinarstva i vrtlarstva).plan infrastrukture: energetika. Članak 343. zadržavanje. veljače 1968. Ovim se Planom omogućava rekonstrukcija građevina koje su bile izgrađene po propisima važećim do stupanja na snagu Zakona o prostornom uređenju (NN br. planirani razvoj se mora funkcionalno i ambijentalno uklopiti u postojeće stanje. Primjena posebnih razvojnih i drugih mjera Članak 340. a pri tome voditi računa o zaštiti prostora. Rekonstrukcija se može odobriti samo za one građevine za koje je bila izdana građevinska dozvola ili su bile izgrađene prije 15. . Zadarska županija – Zavod za prostorno uređenje str.rješenje otpadnih i oborinskih voda do priključenja na sustav odvodnje ako takav ne postoji. sustav bi trebao biti odvojenog tipa – posebna odvodnja oborinskih i fekalnih voda. vodovod. i) gdje granica obuhvata DPU-a prelazi u izgrađena područja. Pod rekonstrukcijom se podrazumijeva obnova krova i svih dotrajalih konstruktivnih dijelova. g) plan zelenih i vodnih površina. kvaliteta i sl. f) izgradnja i uređenje svih mjesnih luka po posebnom Programu uređenja i temeljem DPU-a prostora. veličina.Prostorni plan uređenja općine Sv. . odvodnja i telekomunikacije. položaj i sl). e) uvjeti uređenja građevinskog zemljišta. b) plan parcelacije s uvjetima uređenja i korištenja parcela. e) u rješavanju problema otpadnih voda treba što prije pristupiti izgradnji lokalnih kanalizacijskih sustava za zamjenu “crnih jama”. a koje se odnose na poboljšanje općih životnih uvjeta s jedinstvenim ciljem održiva razvoja i to: a) u gospodarskom kompleksu treba ostvarivati razvojne programe iz domene posebnih oblika turističke djelatnosti primjerenih vrijednostima prostora. oblikovanje i zaštitu vrijednosti prostora.3. te svih oblika maloga poduzetništva i uslužnih djelatnosti.