You are on page 1of 21

Sveuilite u Zagrebu Arhitektonski fakultetZavod za urbanizam i prostorno planiranje

GRAD KORULA PROSTORNI PLAN UREENJA GRADA

1.1.4.4.

Temeljna organizacija prostora i namjena povrina

1.1.4.4.1. Temeljna postojea organizacija prostora


Grad Korula zauzima skoro u cijelosti istoni dio otoka Korule. Tek najistoniji dio otoka ne pripada Gradu ve Opini Lumbarda. Zahvaljujui to geografskim datostima izdueni prostor Grada oplakuje more sa sjeverne i sa june strane. Prirodna i drutvena sredina utjecale su na dananju organizaciju prostora. Tradicionalno sva naselja na otoku, pa tako i ona koja pripadaju Gradu Koruli, nastala su na sredinjoj kopnenoj osovini otoka i smjeteni su na prisojnim padinama breuljaka, na rubovima plodnih polja, uz prastare putove i staze, iz gospodarskih i stratekih razloga. ara i Pupnat smjetene su kao kompaktne aglomeracije na prisojnim padinama brda, a Lumbarda i rnovo su skup zaselaka oko manjih plodnih polja. Iznimku ini grad Korula, koji je izgraen u 15. stoljeu kao planirani utvreni grad (temeljem plana zasnovanog u 10. stoljeu) na stratekom mjestu u Peljekom kanalu, a ipak s plodnim poljima Lumbarde i rnova u bliskom zaleu. Grad Korula izniman je po jasnoi rasporeda elementarnih gradskih atributa. Na razmjerno malom prostoru i u malom gradskom tkivu izgraen je prilino veliki broj istaknutih objekata, to objanjava poloaj grada Korule kao sredita otoka od vremena ranog srednjeg vijeka. Naselje Raie, izlaz Pupnata na Peljeki kanal u dananjoj situaciji ostalo je malo izolirano mjesto. Temeljni razlozi organizacije prostora prolih vremena postepeno gube svoj znaaj, a prvenstven utjecaj na razvoj naselja i svekoliku funkcionalnu organizaciju prostora zadobiva promet. Prometni poloaj od presudnog je znaaja za prosperitet. Stoga i nije udno da se s jedne strane promet prilagodio zateenim naseljima, ali i dananji prosperitet naselja temelji se na njihovoj prometnoj poziciji. Stoga je na sjeveroistonom dijelu Grada Korule, prometno i geografski najpovoljnijem otokom prostoru oblikovana aglomeracija Korula-rnovo kao najznaajnija koncentracija i stanovnitva i svekolikih drugih dobara, koja se razvila upravo poradi svoje povoljne geoprometne-pozicije, ali, naravno, i prirodnih datosti reljefa i razvedenosti pristupane obale. U preostalom dijelu prostora Grada, nalaze se jo samo dva naselja koji svoj dananji razvoj veu kako za povijesnu, tako i za dananju dravnu prometnicu D-118. Neto izoliranije na sjevernoj obali smjestilo se malo naselje Raie. U ovako jednostavnoj strukturi prostora odvijaju se procesi opasni za vrijednosti i izgled prostora, a koji se oituju u tenji za obalnom izgradnjom, koja je znaajno devastirala sjeverni obalu Grada. Uz izgraene, znaajne su i poljoprivredne povrine. One su koncentrirane u okviru ve spomenutih krakih polja u unutranjosti Grada. Nezaobilazni su i tradicijski vinogradi u priobalnom junom dijelu rnova jo dijelom koriteni na stari nain, a na koje nailazimo i u zoni naselja Raie.

1.1.4.4.2. Temeljna postojea namjena povrina


Preteito stambene povrine naselja U ovu kategoriju namjene prostora ulaze izgraene povrine naselja i svih izdvojenih dijelova naselja, kojih u ovom kraju ima dosta. Kao to je to ve navedeno, naselja se danas razvijaju du obalne linije ili barem nastoje da se razvijaju du obalne linije u procesu naputanja tradicijskih ruralnih struktura naselja u pozadini. U okviru ovih preteito stambenih povrina naselja nalaze se i pojedinani manji gospodarski sadraji, kao i znaajni turistiki, trgovaki i usluni sadraji. Povrine namijenjene gospodarskim djelatnostima Danas u Gradu postoje tri planirane i dijelom izgraene povrine namijenjene gospodarstvu. To su: zona brodogradilita u Dominama, zona skladita u Streici,
C:\Documents and Settings\oleg\My Documents\Strucni radovi\Korcula\1 PPUG KOR\9 PPUG KOR usvojena V 2_5_2003 za CD\1-3 Polazista KOR.doc

1-3 Polazita

1 - 50

Sveuilite u Zagrebu Arhitektonski fakultetZavod za urbanizam i prostorno planiranje

GRAD KORULA PROSTORNI PLAN UREENJA GRADA

zona vinarije u ari.

Povrine namijenjene turizmu Suprotno oekivanju, u Gradu postoje samo tri manje turistike zone. To su: zona hotela Liburna, zona hotela Marko Polo, zona odmaralita Badija. Prve dvije smjetene su u okviru naselja Korule, a trea na otoku Badija. Meutim, veliki broj kreveta namijenjenih turistikoj ponudi Grada Korule smjeten je u apartmanima obiteljskih kua u zonama namijenjenim preteito stambenoj namjeni, odnosno u okviru graevinskih povrina naselja. portske povrine U okviru naselja Korula postoje dvije povrine namijenjene portu. Poljodjelske i umske povrine a) Poljodjelske povrine ne zauzimaju znaajnije prostore i preteito se nalaze u podruju krakih dolina. Najznaajnije su arsko polje, vinorodni kraj poznat po proizvodnji groa od kojega se proizvodi poznato vino Poip. Pupnatsko polje, neto manje i manje slikovito od arskog polja, smjeteno uz naselje Pupnat. rnovsko polje, smjeteno uz naselje rnovo, koje se obzirom na blizinu Korule razmjerno manje intenzivno koristi. Kao posebnu vrstu poljodjelskih povrina vano je navesti vinograde i maslinike. Osobito se interesantne povrine vinograda na strmim padinama june puinske strane Grada u zoni naselja rnovo i isto tako u zoni naselja Raie na sjevernoj strani Grada. Mijenjanjem drutvenih uvjeta koji su uvjetovali njihov nastanak postepeno se naputa i ovaj slikoviti nain uzgoja vinove loze. b) Veinu prostora Grada zauzimaju: povrine uma, makije, gariga i ikara. Dio zauzimaju kamenjari i strme litice june puinske obale Grada. Manje povrine zauzimaju gospodarske ume. To su vrijedne guste visoke ume alepskog bora i dalmatinskog crnog bora i u malom, ali vanom dijelu povrine naselja Korula pojavljuje se park uma Hober. Ostale povrine Izvan navedenih kategorija, gotovo da nema drugih znaajnijih namjena. Dakle, prostor Grada Korule danas je strukturiran od: izgraenih povrina: preteito stambene izgradnje, gospodarske namjene, turistike namjene, portske namjene. poljodjelskih povrina arskog polja, Pupnatskog polja, rnovskog polja, terasastih vinograda i povrina maslinika, umskih povrina, ostalih povrina.

neizgraenih povrina:

C:\Documents and Settings\oleg\My Documents\Strucni radovi\Korcula\1 PPUG KOR\9 PPUG KOR usvojena V 2_5_2003 za CD\1-3 Polazista KOR.doc

1-3 Polazita

1 - 51

Sveuilite u Zagrebu Arhitektonski fakultetZavod za urbanizam i prostorno planiranje

GRAD KORULA PROSTORNI PLAN UREENJA GRADA

1.1.4.5.

Ocjena stanja prirodnih vrijednosti i krajobraznih svojstvenosti kraja

1.1.4.5.1. Prirodne odrednice


Podruje Grada obuhvaa istoni dio otoka Korule. Reljefno, teren se postepeno uzdie od poloenije sjeverne naseljenije obale s centrom u naselju Korula prema sredinjem dijelu otoka u pravcu juga i jugozapada. Uzdizanje terena od sjeveroistone obale, morfoloka razigranost breuljaka u sredinjem i junom dijelu Grada, nizanje krakih polja u sredinjem dijelu te mjestimino nagla sputanje prema moru, osobito junih puinskih obronaka, reljefna su osobitost. Juna obala je strma i nepristupana na cijelom svom potezu. Oblikovalo se tek nekoliko slikovitih uvala Zavalatica, Pupnatska luka i Rasohatica npr. I dio sjeverne obale orijentirane prema Peljekom kanalu zapadno od Raia ima sline svojstvenosti. Tek se za dio obale istono od Raia prema Koruli moe kazati da pitomija i pristupanija, a to se oituje i u njenoj izgraenosti. Geoloku grau podruja, kao i cijelog otoka Korule, ine dolomiti, lapori, vapnenci. Vrlo je malo povrina gdje se pojavljuju i tercijarne naslage u kojima se javlja vodonepropusni lapor (fli) kao podina. Na strmim junim padinama, na vapnenakoj podlozi razvijeni su razliite forme rendzina i crnica. Na blaim terenima smea tla i rendzine. U poljima i krakim uvalama ispunjenim zemljinim materijalom razvila su se duboka antropogena tla (unutra suhozidova, u vrtaama i krakim uvalama i sl.). Na ovom podruju nema stalnih vodenih tokova, pa se stanovnitvo u prolosti snabdijevalo vodom uglavnom iz gustirna, a danas iz vodovoda NPKL. Prostor Grada proaran je s dosta lokava. Kao i na ostalom podruju otoka Korule i ovdje su prisutne krake pojave kao pilje i peine (Jakasova pilja npr.), ali koje nisu do danas u cijelosti istraene. Prirodnu vegetaciju ovog podruja ine preteno mediteranske ume. ume su zastupljene u obliku makije to je degradacijski stadij crnikovih uma (Orno - Quercetum ilicis), zatim se javlja garig i u manjim kompleksima sastojina alepskog bora (Pinetum halepensis), kao i na manjim povrinama unutar makije. Vrlo su rijetko zastupljene visoke crnikove ume. Manje povrine ine i kamenjarski panjaci i neplodna krevita tla. Posebno je uz more zanimljiva vegetacija litorala - grebenjae. ume su veom povrinom u privatnom vlasnitvu dok je manji dio u dravnom vlasnitvu. umama gospodari javno poduzee Hrvatske ume, umarija Korula Poljoprivredne obradive povrine nalaze se preteito u sredinjem dijelu Grada. Najznaajnija su kraka polja, brojni vinogradi i maslinici. U estetskom smislu kao ostaci tradicijskog poljodjelstva znaajni su terasasti vinogradi na obroncima puinskog dijela naselja rnovo, ali i u zoni naselja Raie gdje se takoer sputaju do same obale Peljekog kanala. Vei dio ovih vinograda ve je naputen pa bi trebalo drutvenim mjerama nastojati da se preostali sauvaju u funkciji.

1.1.4.5.2. Stanje prirodnih i krajobraznih vrijednosti


Prirodne i krajobrazne vrijednosti Grada izrazito su izloene pritisku intenzivne urbanizacije i procesu gospodarske preorijentacije od poljodjelskih prema unosnijim djelatnostima. Navedeni se procesi zbivaju ne samo u granicama Grada nego i znatno ire. Osobito se to odnosi na obalne prostore Korula-Raie, ali i na uvale june puinske strane Grada. Izvorne netaknute prirode u nastanjenim krajevima nema mnogo. No ipak, budui su naseobinske strukture koncentrirane uz sjeveroistonu obalu (72,1% populacije), u ostalom dijelu Grada ima dosta prostora koji se mogu svrstati, ako ne u prostore izvorne prirode, a onda u vrijedne i slikovite kultivirane bilo poljodjelske bilo umske prostore. Analizom prostora Grada moemo ustvrditi da se sauvane prirodne i krajobrazne vrijednosti podruja Grada mogu prostorno razluiti na:

prostore i krajobraze izvorne prirodne, prostore i krajobraze kultivirane prirode, te


1-3 Polazita 1 - 52

C:\Documents and Settings\oleg\My Documents\Strucni radovi\Korcula\1 PPUG KOR\9 PPUG KOR usvojena V 2_5_2003 za CD\1-3 Polazista KOR.doc

Sveuilite u Zagrebu Arhitektonski fakultetZavod za urbanizam i prostorno planiranje

GRAD KORULA PROSTORNI PLAN UREENJA GRADA

dijelove vrijednih oblika kulturnog krajobraza1;

Naravno, otre granice izmeu ovih gornjih pojava u prostoru nema. U izvorne prirodne prostore i krajobraze moemo svrstati mali dio povrina Grada, odnosno dijelove litorala june puinske obale prekrivene makijom i umom te pripadajuim svojstvenim flornim elementima. U okviru prirodnih vrijednosti i prirodnog krajobraza zastupljene su i ume, koje na strmijim padinama imaju zatitnu ulogu. U iste povrine moemo ubrojiti i prostore zapadno od naselja Raie. Kao posebna vrijednost prirodnog krajobraza istie se arhipelag korulanskih otoka, otoia i grebena. U kultivirane prirodne prostore i krajobraze moe se ukljuiti najvei dio prostora Grada. U njihovom sklopu nalaze se poljodjelske i umske povrine gospodarske, ali i privatne. ume na Mediteranu osim ope korisnih funkcija (zatite tla od erozije, ekoloke, hidroloke funkcije i sl.) imaju i znaajnu ulogu u turistikom gospodarstvu (estetsku, rekreacijsku i sl.) osobito ako su uz obalu mora i u blizini turistikih naselja i mjesta. U ovom kontekstu znaajne su i poljodjelske povrine osobito arsko polje te slikoviti terasasti vinogradi i maslinici u rekultivaciji. Kultivirani krajolik, jedinstven je spomenik ljudskom radu, pa ga kao takovog i treba valorizirati unato procesu degradacije. Fitocenoloki, kraj pripada asocijaciji hrasta crnike, koji je svojstven mediteranskom kraju. Utjecajem abiotskih, ali i biotskih imbenika na pojedinim mjestima ume su degradirane do stadija gariga, pa i rijetko obraslih kamenjara. Atraktivnost krajolika pojaana je prethistorijskim gomilama, zbijenim naseljima i zaselcima, kapelama i grobljima oivienim empresima, malim poljskim kuicama uklopljenim u suhozide dolaca ili pak skladnim sklopovima ladanjskih kua i ljetnikovaca u bogatijim dijelovima otoka. Elementi kulturnog krajobraza, svojevrsnog spoja kultiviranog krajobraza i struktura kulturnog nasljea, najzastupljeniji su u dijelovima koji su i inae naseljeniji od drugih dijelova Grada. u dijelu gdje izgraene strukture naselja postepeno prelaze u okolni poljodjelski prostor i s njim se stapaju. Dijelom izvorna netaknuta, dijelom kultivirana priroda, dijelom kulturni krajolik izgradili su raznolikost svojstvenog krajobraza Grada, tipinog za ovaj dio june Dalmacije. U skladu s reenim moemo odrediti vrijedne prirodne i krajobrazne povrine Grada koje je potrebno tititi. Istiu se: Prirodni prostori i krajobrazi: Prirodni prostori i krajobraz june puinske i dijela sjeverne obale. Strma razvedena obala s izraenim stijenama i uvalama s gustim pojasom makije u zaobalju prua sliku nepristupanosti i divljine. Usprkos injenice da je Korula kao otok botaniki i umarski dosta istraivana, jo uvijek nije detaljno floristiki obraena niti fitocenoloki snimljena. Naroito se to odnosi na florne zanimljivosti grebenjaa, ostalog litorala, stijena i pjeskovitih plaa. Prirodni prostori i krajobraz arhipelaga korulanskih otoka, otoia i grebena.

Kultivirani prostori i krajobrazi: Kultivirani krajobraz pokriva velike povrine a obuhvaa poljodjelske povrine od kojih se istiu kraka polja, terasasti vinogradi i maslinici i umske povrine, kao gospodarskih uma tako i privatnih.

Kulturni prostori i krajobrazi2 Kulturni prostori i krajobrazi obuhvaaju zone naselja i znatnih antropogenih promjena u prostoru. Kao vrlo vrijedni kultivirani krajobrazi istiu se u unutranjosti ara i Pupnat, a pri morskoj obali naravno Korula. Osobite pojedinane prirodne vrijednosti

Dijelove prostora gdje se tradicijske ruralne arhitektonsko-urbanistike strukture, kako pojedinanih graevina tako u naseobinskih sklopova proimaju s kultiviranim poljodjelskim prostorom, moemo svesti pod pojam kulturni krajobraz. ukoliko prevladavaju umjetne, antropogene strukture. 2 Pojam kulturni krajobraz poblie je opisan u dijelu Ocjena stanja kulturno-povijesnog nasljea, jer ga, ve i po samom nazivu pojma veim dijelom tvori ta komponenta, meutim, kako se u njegovom sklopu u Lumbardi pojavljuje i komponenta prirode spomenut je i u ovom poglavlju. 1 - 53 C:\Documents and Settings\oleg\My Documents\Strucni radovi\Korcula\1 PPUG KOR\9 PPUG KOR usvojena V 2_5_2003 za CD\1-3 Polazista KOR.doc 1-3 Polazita

Sveuilite u Zagrebu Arhitektonski fakultetZavod za urbanizam i prostorno planiranje

GRAD KORULA PROSTORNI PLAN UREENJA GRADA

Osim do sada navedenih prostornih sklopova treba jo navest pojave koje su ve zatiene ili e se titi ovim Planom. Ve su zatiene Zakonom o zatiti prirode (NN 30/94 i 72/94): a) U kategoriji Poseban rezervat - umske vegetacije zatien je predjel: 1/ "Koje" kod naselja rnovo. b) U kategoriji Park-uma zatiena je: 1/ park-uma Hober u naselju Korula. c) U kategoriji Zatieni krajolik zatien je: 1/ otok Badija, d) U kategoriji Spomenik prirode zatieni su 1/ stablo empresa u naselju ara, 2/ stablo crnike u naselju rnovo - Klokolina, e) U kategoriji Spomenik parkovne arhitekture zatieni su: 1/ park Foreti, 2/ drvored empresa prema Glavici sv. Antuna. Temeljem Zakona o zatiti prirode predloeni su za zatitu: u kategoriji zatieni krajolik: 1/ uvala Pupnatska luka u kategoriji spomenik prirode: 1/ pilja Samograd - Raie Obilaskom terena uoene su jo kao vrijedne pojedinane prirodne vrijednosti koje e biti potrebno tititi kao osobito vrijedan predjel prirodni krajobraz i to: 1/ Juna puinska obala 2/ Sjeverna obala prema Peljekom kanalu 3/ Korulansko-peljeki arhipelag 4/ Uvala Samograd, 5/ umica u naselju Raie uz crkvu sv. Nikole, 6/ uma "Fortezza", 7/ uma Carevia glava uz uvalu U i hotel Bon Repos 8/ uma na poluotoiu Banja. 9/ uma Bori 10/ Krajolik u Pupnatu 11/ Paganettijeva peina na Koruli 12/ pilja Piurka na Koruli 13/ pilja Zaglav na Koruli 14/ Stablo stoljetnog hrasta crnike uz crkvu u naselju rnovo.

C:\Documents and Settings\oleg\My Documents\Strucni radovi\Korcula\1 PPUG KOR\9 PPUG KOR usvojena V 2_5_2003 za CD\1-3 Polazista KOR.doc

1-3 Polazita

1 - 54

Sveuilite u Zagrebu Arhitektonski fakultetZavod za urbanizam i prostorno planiranje

GRAD KORULA PROSTORNI PLAN UREENJA GRADA

1.1.4.6.

Ocjena stanja kulturno-povijesnog nasljea kraja

1.1.4.6.1. Povijesne odrednice


U okruju june Dalmacije a u sastavu otoka Korule, prostor opine grada Korule dijeli ope putanje povijesnog razvoja tog podruja koje ini zasebnu cjelinu jedino administrativnom podjelom novijeg datuma. U dijelu dananje teritorijalne jedinice najstarijim se smatra sam grad Korula, jer njegov poloaj stratekom pogodnou pretpostavlja davnu naseljenost po svemu sudei jo od prapovijesti. Meutim, tu nema izravnih pokazatelja naseljenju mjesta prije razvijenog srednjeg vijeka kad se oblikuje prava gradska jezgra uglavnom u dananjim veliinama. U okolici ostalih naselja jasni su tragovi protopovijesne ilirske te antikorimske kulture, premda se do danas ive naseobine spominju tek od XIV. st.: rnovo, Pupnat i ara, dok Zavalatica raste kao luka za ukrcaj vina od XVI. st. Raie nie u posebnim uvjetima doseljenja izbjeglica iz kopnenog zalea obale, a Knea kao poljoprivredno-ribarski zaselak jo kasnije. Prvi pak tragovi ljudske kulture datiraju iz neolita, mlaeg kamenog doba kad narav sakupljakolovake privrede malobrojnog otokog stanovnitva uvjetuje nastavanje tek rijetkih pilja. Metalna doba od sredine drugog tisuljea prije nae ere uspostavljaju sustave nadzora i obrane teritorija sa strateki izabranih vrhova. Na njima tipine gradske naseobine obiluju ostacima ilirske kulture koja odreuje i prvu cjelovitu prostornu organizaciju jer se one meusobno nadovezuju uglavnom pogledom a dopunjaju s gomilama grobnog sadraja. U to se usauje antika sa svojim pravilima ponaanja u prostoru. Noena prvo od Grka u valovima kolonizacije IV. st. p.n.e. preplie se s ilirskim stanitima koja silaze moru. No, obalu sustavnije zaposjedaju tek Rimljani kao vojni osvajai itavoga Jadrana te najprikladnije terene raspodjeljuju vlasnicima villa rustica, mahom veteranima koji su do IV. st. poslije Krista jamci sigurnosti podruja. Sreenost drave i drutva namee odlunija graditeljska poduzimanja te je iz tog razdoblja niz na terenu sagledivih arheolokih spomenika. Nazonost ranokranske kulture oituju se takoer u statinoj mrei, uglavnom pri moru dok svi prijanji ustroji ne padaju s velikim, poglavito etnikim promjenama od VII. st. i dalje. Poeci srednjeg vijeka vrlo su nesigurni sve do XI. st. kad se prvi put jasno spominje i grad Korula, u rukama Venecije otada glavna toka drutveno-politikog ureenja i gospodarskog ivota. Njojzi su po svoj prilici ve prije uz smjenjivanje raznih vladara bila podlona sva otoka naselja, ali se toj urbanoj zajednici rast prati od XIII. st. Osim to je u Dalmaciji najstariji poznati Statut, istie se planiranom urbanistikom jezgrom sa svim sadrajima visoke razine. Ranohumanistika kultura u procvatu do XVI. st. zadaje bitne odrednice veini datosti daljnjeg ivota s time to grad napreduje sa svojim upravnim funkcijama, a ovisi o globalnim politiko-ekonomskim prilikama na Jadranu, dok sela pruaju izravnu privrednu osnovu za prilino samodostatno otoko gospodarstvo. Ono u XVII./XVIII. st. doivljava trijeznu ravnoteu mogunosti i potreba, pa je to doba bitno obiljeilo sliku ukupnog terena ak uz rast novih naselja (Raie). Osim to je fiksiralo sve do danas ive poloaje nastavanja, izvrilo je i raspodjelu povrina prema privrednim granama s naglaskom na onima agrarnog tipa a estetski osmislilo veinu ivotnih arita. U tom smislu se do u XIX. st. razvijaju razmjerno velike naselske jedinice iz kojih ide najintezivnija obrada povrina za vinograde i masline, naalost kratkorona jer je presreu snani valovi iseljavanja potaknuti ekonomskim razlozima. Nae je stoljee ovo prostorno okruje doekalo s nagrizenom ravnoteom i nipoto stalnim oblikom odnosa naselja i okolnih terena. Poetno je opadanje broja stanovnika u svim naseljima izazvalo naputanje prethodno obraenih zemljita, a ponovno uzdizanje populacije pojedinih sredita bijae vezano uz proizvodne grane koje ostavie slabije tragove. Na kraju su svoje obiljeje u slojevitu sliku stanja sa svojim mjerilima usadile industrijske zone (brodogradnja, ekstenzivnije vaenje kamena) te posebno vaenje kamena) te posebno zone turistike izgradnje.

1.1.4.6.2. Razvoj i obiljeja povijesnih naselja


Grad Korula okrenut Peljekom kanalu najosebujnija je spomenika cjelina na otoku koja samo dijelom utjee na morfologiju ostalih povijesnih naseobina u podruju. U osnovi se iza toga krije ne samo ovisnost slabijih sredita o jaemu, nego i specifini odnos korulanskih sela prema gradu. Njihov razmjetaj i veliina, naime, u prvom redu su odreeni drevnim zemljoposjedom gradske aristokracije pa na otoku nema malih zaselaka (inae svojstvenih itavome primorju) nego prevladava pojava manjeg broja razmjerno vrlo velikih, u pravilu poloenih uz plodna polja unutar otoka a ne uz more. Svako od njih, razumljivo, ima svoju osobitu strukturu uvjetovanu poloajem u reljefu te osobinama drutvene i privredne povijesti iz kojih izrasta,
C:\Documents and Settings\oleg\My Documents\Strucni radovi\Korcula\1 PPUG KOR\9 PPUG KOR usvojena V 2_5_2003 za CD\1-3 Polazista KOR.doc

1-3 Polazita

1 - 55

Sveuilite u Zagrebu Arhitektonski fakultetZavod za urbanizam i prostorno planiranje

GRAD KORULA PROSTORNI PLAN UREENJA GRADA

ali su im izraajne i neke zajednike crte. One se zamjeuju barem unutar starijih meu njima kao to su rnovo: Prvo selo i Postrana, te Pupnat i ara. Uglavnom imaju prostorno ustrojstvo koje uva neke odlike iz kasnog srednjeg vijeka premda ukupna izgradnja kua u njima pripada kasnijem dobu. Veini je pak bitan smjetaj na padini u jakome prisoju a na razmeu plodnih povrina i krevitih strmina. Tako im se oituje poljoprivredno-stoarska narav koja, nadalje, ucrtava u urbanistiku razradu ravnotee dinamikih silnica i statikih odrednica ukupnog njihova povijesnog ivota. Njegove povezanosti s gradom, izmeu ostalog, uvjetovale su tipologiju stambene izgradnje, u izriaju vie puku negoli seosku. Bez potanjeg opisa i analize moe se navesti bitne teme i motive izgradnje neprijeporno ruralnih naselja koja se naslanja na iskustva gradskog urbanizma i gradske arhitekture june Hrvatske. U svakom sluaju nije rije o planskoj izgradnji, pa u tlocrtnim rasterima nedostaje pravilnih poteza a osnovne smjernice daje proboj glavnih puteva kao trajnih veza s privrednom okolicom. Prema njoj naselja nisu vrsto ni omeena, gdje pak gue ali uglavnom rastresito ustrojena dok meuodnosi kua izdvojenih ili povezanih u manjim skupinama slijede naela organikog poretka proizilog iz svrsi-shodnosti ivota na selu. Ta je suodredila i mjestimina oblikovanja malih sredita, u pravilu vezanih uz javne i zajednike sadraje (poglavito crkve, zgodimice lokve) ili raskrija puteva, ali uglavnom ne dostiu definicije trga jer je u veini vanija dinamika njihova sastavnica, negoli smiljenost okupljanja ljudi ili stalnost zadravanja korisnika. Osnovni dojam urbanistike razjedinjenosti pojedinih naselja pojaava pojava svojevrsnih dvorova, u zatvorenim malim jezgrama okupljenih stambenih katnica s pomonim zgradama za pojedina domainstva. Svojim prilino slobodnim nadovezivanjem u nekoj mjeri prikrauju ulogu ulica koje ipak postoje kao njihove meupoveznice, u pravilu s kamenom kaldrmom, na kosinama sa stubama. Okrenute pak unutranjem dvoritu vie negoli takvim komunikacijama, uglavnom jednokatnice i prizemnice osim to daju sve pogodnosti ivotu obitelji na selu, donekle osiguravajui i obranu. Najsloeniji su takvi sklopovi u rnovskom Prvom selu, manje brojni u ari, a ni zbijenost im nije niti ujednaena niti unaprijed iim odreena. U Postrani pak kao i u Pupnatu prevladava izgradnja u nizovima. Vrlo su izraajni u Postrani koja se prostire na veoj kosini prirodnoga terena i svladava ga s ravno pruenim a stepenasto sloenim nedugakim potezima kua koji se nadovezuju popreno uz glavnu ulicu. Mnoga, dodue, izmiu cjelovitom ustroju a svojom postavom na strmini svako takvo "prikue" osigurava svoj pogled k polju dok se meuprolazima, u stvari uliicama mahom usmjeravaju okolini koja nije izgraena. U Pupnatu pak radi manje veliine naselske aglomeracije istovrsne se stambene formacije tijenje meusobno nadovezuju a i vre povezuju sa sreditem uz uzdunu cestu pri dnu naselja, gdje se uz crkvu s dodatnim zdanjima javne namjene (kola) oblikuje manji trg. Slino je i u ari izraena tenja za okupljanjem komunalnih djelovanja i njima podreenih zdanja pored crkve, na raskriju puteva nedaleko prastarih bunara. Zavalatica je u izvornome obliku obgrlila usku uvalu mora s dva reda kua, izvorno za sezonsko boravljenje, to se spajaju u njezinome dnu kod trokatnog katela, ali je recentno gomilanje kua za izdavanje na strmenom terenu posvema ponitilo prvotno mjerilo i ednost naselja. Prema Peljekom kanalu najmlae od koruulanskih naselja Raie nastaje od kraja XVII. st. u vie-manje tradicijskim oblicima primorske arhitekture prema tipskim urbanistikim uzorima ve provjerenima na otoku. Knee pak rastrijetou na niskoj obali meu maslinica jedva da iskazuje svoj karakter cjelovita naselja. Osobitost navedenih sela su i skupine prizemnih tala, u sitnomodularnom unutranjem ustroju redovito odvojenih od naselja na predjelima izmeu njih i brda za ispau. S obzirom da su sainjene u suhozidu a pokrivene kamenim ploama, razvijaju osobitu slikovitost (kraj rnovske Postrane zvane Blejalo selo, u Pupnatu istono od naselja, u ari povie zapadno itd.). U istu kategoriju, graene istim tehnikama a drugaije dimenzionirane jo spadaju i kamenarske radionice na Vrniku, takoer zasluujui posebnu zatitu. Naalost ta nije ostvarena i s drvenim barakama korulanskih brodograditelja nadohvat starome gradu koje su posve ponitene s razloga nametanja novih zamisli u sadraju predgraa. Uglavnom u navedenim naseljima nema jasne ni jedinstvene matrice prostornog ustroja, a nema mogunosti ni oitavanju njihovog razvojnog postupka u stoljetnom slijedu. Svejedno nema sumnje da je mikrorazvedenost svake aglomeracije u tijesnoj vezi s makroplanom njezina rasta u vremenu i prostoru, te da time svaka ostvaruju svoju samosvojnost kao naglaenu ne samo spomenikopovijesnu nego i ivotvornu vrijednsot.

1.1.4.6.3. Arheoloko nasljee


S nalazima iz pilja Samograd na sjevernoj strani otoka, te Jakasovoj pilji u Rasohatici na junoj strani, ovaj se dio Korule vee uz neolitsku kulturu junog Jadrana. vru prostornu organizaciju uspostavljaju prapovijesne gradine na prikladno izabranim bregovima svjedoei nazonost Ilira, metalodobnih
C:\Documents and Settings\oleg\My Documents\Strucni radovi\Korcula\1 PPUG KOR\9 PPUG KOR usvojena V 2_5_2003 za CD\1-3 Polazista KOR.doc

1-3 Polazita

1 - 56

Sveuilite u Zagrebu Arhitektonski fakultetZavod za urbanizam i prostorno planiranje

GRAD KORULA PROSTORNI PLAN UREENJA GRADA

prastanovnika istonojadranskog uzmorja. Uglavnom vezani uz stoarsku privredu oni zapoinju s obradom polja u unutranjosti otoka, a itav teren nadziru s razloga obrane iz utvrenih naseobina kao to su one na kotama 555 iznad Dubova, 473 povrh Pupnata, 212 iznad rnovskog Prvog sela itd. Na veini je sigurnost dana prirodnim terenom ojaana suhozidinama oko prostora namijenjenog statikom stanovanju, pa se tako i danas nazivjau - npr.: Gradac izmeu Raia i Pupnata, Gradina sv. Antuna. Navedene gradine prate gomile, takoer pripadajue ilirskoj kulturi, a s ulogom osmatranica i straa, to takoer proizlazi iz njihovih imena: vela Straa (475 zapadno od Pupnata, Straa (275 iznad Babinje), Izvidnica (izmeu Pupnata i Gradca) itd. Manji ih je broj i grobnih koje nisu strateki istaknute na terenu ali je vano da sve zajedno ine najstariji statiki sustav vladanja prostorom. K tome se njihova arheoloka vrijednost dokazuje inim nalazima krhotina uglavnom bronanodobne grube keramike na tim poloajima, rjee otkriem ponekog groba. Antiki sloj pokazuje ne tako uestali poloaji, izmeu ostalog jer je srastanje nositelja jae kulture sa starosjedilakim Ilirima na njihovim stanitima bilo jako. I tok je grka kolonizacija (inae izvrsno osvjedoena u susjednoj Lumbardi) ovdje prola bez jasnih odraza, rimska je ostavila vrstih dokaza. Zapadno od Knea, u predjelu vinograda meu vrstim zidovima ladanjske naseobine otkopan je i jedan mozaik s dna manje cisterne. Vea pak cisterna, dvostruke komore neko sa svodovima nalazi se sasvim pri obali u rnovskoj baniji, te nema sumnje da su Rimljani nastavali obalni pojas ostavivi trajna traga a jo vie sluajnih nalaza svoji keramikih proizvoda mahom na obradivim terenima. U Kampuu podan rnova naeni su i grobni natpisi u kamenu, slino u arskome polju, a biljee se na vie mjesta i metalni novci. Sustavnije je istraena jedino antika naseobina na otoiu Majsanu u Peljekom kanalu gdje je arheoloki zahvat iznio na vidjelo ruralni arhitektonski sklop nastao u I. st. nae ere. Sainjava ga desetak povezanih prostorija meu kojima su skromne stambene okupljene oko sredinjeg atrija, odvojene gospodarske s mlinicom za ulje, ribarskim skladitem te kuhinjom i cisternom. Sklop su uvale i dvije kule a utvrdnu sastavnicu naglaava i trea na vrhu otoka s kojeg se odlino nadzire plovidba na irim potezima. U cjelinu je uklopljeno i groblje, ojaalo pogotovo kad ribarska naseobina u IV. st. postaje prva kranska postaja u podruju, vjerojatno uzdravana od malog broja redovnika. Sredinja prostorija je pretvorena u memoriju sveca (sv. Maxim - Majsan) s ureajima osobita aenja njegova groba-oltara otkada tu ivi obredno arite jaeg znaaja, pae i toka pomorskih hodoaa. Dokazuje to kamena i ostala oprema svetita s radovima iz VI. st., pa predromanika crkvica prigraena u IX.-X. st. i sitni nalazi do doba XIV. st. Na okolnim otoiima Sutvari i Lunjaku, te Gubavcu takoer su iskopani temelji ranokranskih crkvica V.-VI. st. Arheoloko naslijee podurja jo obuhvaa vie-manje sluajne nalaze ranokranskog kria u mramoru iz V. st. te ulomak crkvenog nadvratnika s pleternim ornamentom iz XI. st., oba iz rnova. Meu zanimljivije spadaju i ostaci crkvice sv. Stjepana iz XIV./XV. st. zapadno od are, tako da se raznolikou arheoloke grae upotpunjava uvid u razvojne etape barem do kasnog srednjeg vijeka. Zasebnu vrijednost predstavljaju antiki i srednjovjekovni kamenolomi na Vrniku i Sutvari.

1.1.4.6.4. Sakralne graevine


U otvorenome krajoliku i unutar naselja znatan je broj obrednih gradnji svih vrsta, od upnih crkava preko grobnih kapela, do zavjetnih na raznim poloajima. Njihova je mrea prilino gusta i u posvetnim sadrajima razliita inei jedan od izraajnijih vidova kulturnog ivota i umjetnikog stvaralatva u prostoru. Iako ima poznatih samo iz pisanih izvora, jer su poruene tijekom stoljea, veina povijesno spominjanih se sauvala, neke u izvornim oblicima a neke ee mijenjanog lika. Najznaajnije su, ujedno i najvee one upne: sv. Martina u rnovu (XVII. st. s dopunama u XIX. st.), Gospe od snijega u Pupnatu (prva polovica XVII. st.), te sv. Petra u ari (XV. st. s dogradnjama XVII./XVIII. i XIX. st.). Posebice prve dvije u osnovnome svojem trobrodnome zdanju sa svodovima i zvonikom pokazuju svojstvene oblike baroknoga sloga i izraz domaih klesarskih radionica koje prenose predaje korulanske graditeljsko-kiparske kole iz XVI. st. Meu ostalima istoom se stila istiu Gospa arskog polja (XVI. st.), sv. Nikola s loom u Raiu (XVIII. st.) sv. Kri premda ruevan (XV. st.) u rnovu. Meu starijima bijahu crkvice sv. Petra na Badiji, sv. Luke na korulanskome groblju, sv. Jurja i sv. Teodora kraj are, ali se iz te skupine poznatih prije XIV. st. sauvala jedino grobina sv. Vida u rnovu u arhitektonski novijem liku. Inae je znaajnija skupina meusobno tipski ujednaenih ranogotikih crkvica koje su razmjetene na itavome otoku a u ovome prostoru zastupljene sa zdanjima sv. Antuna na istoimenoj glavici istono od Korule (s pustinjakim stanom i baroknim stubitem), sv. Jakova u polju Dubrava istono od rnova, sv. Jurja na groblju iznad Pupnata. Barokne pak jednostavnije predaje iskazuju crkve poput sv. Roka u Postrani, Male Gospe u Prvom selu - rnovo, sv. Kri na Vrniku bez jaih graevno-plastikih vrsnoa.

C:\Documents and Settings\oleg\My Documents\Strucni radovi\Korcula\1 PPUG KOR\9 PPUG KOR usvojena V 2_5_2003 za CD\1-3 Polazista KOR.doc

1-3 Polazita

1 - 57

Sveuilite u Zagrebu Arhitektonski fakultetZavod za urbanizam i prostorno planiranje

GRAD KORULA PROSTORNI PLAN UREENJA GRADA

U prostoru izvan zone zatite naselja posebnu vrijednost predstavlja franjevaki samostan na Badiji, utemeljen potkraj XIV. st. a izgraen, u spomenikoj cjelini i danas vidljivoj, uglavnom do sredine XVI. uz dodatak barokne kapele velikoj crkvi u XVIII. st. Arhitektonski sklop u svojoj strukturi ima uzorne elemente gotiko-renesansnog graditeljstva (jedan od najljepih klaustara u Dalmaciji, monumentalna propovjednika crkva sa zvonikom, kamenokiparska oprema iz mjesnih radionica itd.) ali je u grubim recentnim prenamjenama izgubio na identitetu. Svejedno uz potivanje odlika njegove mikrozone kao spomenik visoke kategorije zasluuje osobiti tretman u nunoj revitalizaciji.

1.1.4.6.5. Civilne graevine


Svekolika svjetovna arhitektura u naseljima izvan grada Korule vee iskustva u gradu iskuanih povijesnih razdoblja sa specifinim prohtjevima seoskog ivota. U tom smislu utvruje se skromna tipologija kamenih kua, mahom jednokatnica koje tvore vrlo raznolike ambijentalne cjeline nepatvorene slikovitosti. Ona mahom proizlazi iz umijea obrade kamena lokalnog podrijetla u kojem je sve graeno slijedom stoljetnih zidarskih i klesarskih tehnika. Graa je uvelike nametnula i ljudsko mjerilo stambenim kuama (iznimno vie od jednokatnica) koje izvani rijetko primjenjuju prepoznatljive elemente povijesnih stilova. Dekorativni motivi pri oblikovanju okvira otvora ali i kao samostalni umetci (npr. grbovi) ei su u rnovu koji je blie gradu, a najvie objekata je lieno uresa, s openito slabom plastikom ralambom jer je raeno u smirenom duhu kasnog klasicizma XIX. st. U biti je to graditeljstvo pukog izraza svedeno na geometriju kubinih volumena pod atorastim krovovima sa simetrinim rasporedom otvora izvana a prostorija iznutra. Radi se, dakle, o skromnim izdancima obalne arhitekture koja posredstvom stoljeima znane morfologije nadilazi ruralnu razinu izgradnje. Posve razumljivo zdanje gospodarske (konobe, mlinice, skladita i sl.) i osnovne praktine namjene (ognjita, ljetne kuhinje) prate u klesanim izvedenicama oblike sa stambenih kua ali zaostaju u veliinama i pravilnosti ustroja. Kvalitetnija izgradnja se ostvaruje tek u XIX. st. ukljuujui pomniju obradu prostora okunica s doraenim elementima opreme vrta i svog stambenog okolia. Zasebnu skupinu ine tzv. kateli, uglavnom jednoelijske trokatnice ekonomsko-stambene svrhe s naglaenim elementima obrambene arhitekture. Podizali su ih moniji privatnici u zaselcima blizu svojih posjeda radi kratkotrajnih boravaka pri sakupljanju ljetina a zbog zatite pred gusarima i vanjskim napadaima. Meutim su itavome naselju ulijevali osjeaj sigurnosti i dobivali polujavni znaaj. Istiu se u Prvome selu - rnovo Dimitrijev katel, a u Postrani jednostavniji Didoviev, Jakasov te Curaev katel. U ari je osim katela pukih oznaka na zapadnome vrhu naselja znamenit paniev katel iz 1674. god. te Kanaveli-Arnerijev u Zavalatici. Ladanjska arhitektura je inae slabije zastupljena, jer osim nekoliko prigradskih ljetnikovaca utkanih u novije urbano tkivo same Korule ulogu te vrste preuzimaju kateli. Izrazitiji primjer spoja male utvrde i ladanjske kue je na Prvinama u Zavalatici Bori-Tvrdeiev katel, a na Vrniku jo skladniji Fabris - Miroeviev na sjevernoj strani otoia. Inae je u prostoru itave opine nekoliko zapaenih hortikulturnih rjeenja, pokazatelja i tovrsnih posezanja kulture minulih stoljea u prostor. Osim pojedinanih objekata valoriziranih izravnom zatitom pozornost privlae umarci samoniklih empresa osobito uokolo rnova. Njih bi, uostalom, kao i sustave obradivih terasa s kamenim podzidima i ogradama trebalo sustavnije uvati i posebnim odredbama ouvanja otokog samosvjojnog krajobraza. Posebnim mjerama zatite treba takoer privesti osim glavice sv. Antuna istono od Korule i perivoj Foretia tik do grada (neko bio zatien), te iri okoli upne crkve u rnovu: glavica sv. Martina na Kampuu i grobine Gospe arskog polja podno naselja jer su uzorni primjeri spajanja povijesne arhitekture crkvene, reprezentativne naravi i hortikulturnih rjeenja koja postaju kljune toke uzdravanja i oplemenjivanja odnjegovanog krajolika na otoku. Slino je i sa esvinama pokraj rnovskog sv. Roka, te onima na Koama istono od Brda u spoju s prirodnim rijetkostima. Na podruju Grada od povijesnih je naselja dosad je bila zakonom3 zatiena samo povijesna jezgra grada Korule. Obradom terena ustanovljeno je da je na podruju Grada ostalo ouvano vie povijesnih naselja seoskih obiljeja koja imaju svojstva kulturnog dobra. Sukladno njihovim kulturno povijesnim obiljejima, stupnju ouvanosti pripadajuih povijesnih struktura; prostornih i graditeljskih, ali i kvaliteti neposrednog pejzanog okruenja, vrednovana su sljedeim kategorijama:
3

1.1.4.6.6. Stanje evidencije i pravne zatite kulturnih dobara Grada

C:\Documents and Settings\oleg\My Documents\Strucni radovi\Korcula\1 PPUG KOR\9 PPUG KOR usvojena V 2_5_2003 za CD\1-3 Polazista KOR.doc

Zakon o zatiti spomenika kulture, Zagreb,N.N.1964., odnosno Zakon o zatiti i ouvanju kulturnih dobara, N.N. 1999. 1-3 Polazita

1 - 58

Sveuilite u Zagrebu Arhitektonski fakultetZavod za urbanizam i prostorno planiranje

GRAD KORULA PROSTORNI PLAN UREENJA GRADA

1 nacionalnog, 2 regionalnog, 3 lokalnog znaenja. Povijesne graevine i sklopovi koji imaju pravni status registriranog kulturnog dobra pripadaju vrsti sakralnih, vojnih i civilnih graevina. Evidencijom i vrednovanjem zateenih kulturno povijesnih vrijednosti u prostoru, sukladno suvremenim europskim naelima i standardima zatite, predloene su za zatitu i sljedee vrste: 4. gospodarske i industrijske, 5. tehnike graevine s postrojenjima, te 6. grobne memorijalne graevine i sklopovi. Slijedom suvremenih zamisli o zatiti nepokretnih kulturnih dobara4, uveden je i pojam kulturnog krajolika, (cultural landscapes) kojeg ine topografski definirana podruja u kojima je naroito izraen kvalitetan suivot graditeljske batine i prirodnih osobitosti pripadajueg okruenja, a kao cjelina je iznimnih povijesnih, arheolokih, umjetnikih, kulturnih, znanstvenih, socijalnih i tehnikih vrijednosti. U svjetlu takvih polazita, itavo podruje otoka Korule je jedinstveni antropogeni prostor s milenijskim povijesnim kontinuitetom i ouvanim oblicima prisustva ovjeka u prostoru, bilo u vidu graditeljske batine ili arheolokih nalaza, i u najveoj mjeri ouvanim prirodnim osobitostima, te kao takvo ima obiljeje kulturnog krajolika. Kultivirani krajolik (kao dio sveukupnog kulturnog krajolika) podrazumijeva podruja oblikovana ljudskom rukom tijekom povijesti, ouvana do danas, a svjedoe o ovjekovoj prisutnosti u prostoru. Nepokretna kulturna dobra na podruju Grada sistematizirana su prema vrstama i podvrstama. Temeljna podjela prema vrstama nepokretnih kulturnih dobara je sljedea: 1) povijesna naselja i dijelovi povijesnih naselja, 2) povijesne graevine i sklopovi, 3) elementi povijesne opreme prostora, tehnike graevine niskogradnje s ureajima, 4) podruje, mjesto, spomenik ili obiljeje vezano uz povijesne dogaaje i osobe, 5) arheoloka nalazita i lokaliteti, 6) krajolik ili njegov dio to svjedoi o ovjekovoj prisutnosti u prostoru Na podruju Grada dosad je bila zakonom zatiena samo povijesna jezgra Grada Korule. Obradom terena ustanovljeno je da je na podruju Grada ostalo ouvano vie naselja ili dijelova naselja kao i graevina koji imaju svojstva kulturnog dobra, ovisno o stupnju ouvanosti tradicijskih struktura. Promatrana su kroz: samo kulturno dobro, odnosno prostornu matrice ili pojedinanu graevinu i neposredno okruenje (kontaktni prostor) kulturnog dobra. Kulturno dobro i njegovo okruenje tvori prostorni sklop. Sklop predstavlja jedinstvenu oblikovnu cjelinu: graevine ili graevina naselja i izvornog, ili modificiranog neposrednog okolnog prirodnog prostora, kontaktnog prostora u kojemu je dotina graevina, ili su graevine naselja tijekom vremena nastale. Smatra se vrlo vanim zatititi i graevinu (graevine) i prostor u kojemu je ona nastala, ili su one nastale, kao jednu funkcionalnu i oblikovnu cjelinu, odnosno prostorni sklop, u izvornom smislu. Nepokretna kulturna dobra navedena su u popisu koji je dan u Tablici 30. Pregled registriranih kulturnih dobara s ovim Planom popisanim i valoriziranim kulturnim dobrima predloenim za registraciju. Sva podlijeu pravima i obvezama Zakona, bez obzira na njihov trenutni pravni status zatite. Pravni status zatite obuhvaen je sljedeim kategorijama: a) R kulturno dobro upisano u Registar nepokretnih kulturnih dobara, b) PR prijedlog za upis u Registar, c) ZPP zatita prostornim planom zatita na lokalnoj razini.

1.1.4.6.7. Kulturni krajobraz


Kulturni krajobraz Grada predstavljaju podruja prirodnog i antropogenog prostora, u kojem je naroito izraen kvalitetan suivot graditeljske batine i prirodnih osobitosti pripadajueg okruenja, izuzetnih
4

Cultural Landscapes of Universal Value, Stutgart, New York,UNESCO,1995 1-3 Polazita 1 - 59

C:\Documents and Settings\oleg\My Documents\Strucni radovi\Korcula\1 PPUG KOR\9 PPUG KOR usvojena V 2_5_2003 za CD\1-3 Polazista KOR.doc

Sveuilite u Zagrebu Arhitektonski fakultetZavod za urbanizam i prostorno planiranje

GRAD KORULA PROSTORNI PLAN UREENJA GRADA

povijesnih, arheolokih, umjetnikih, kulturnih, znanstvenih, tehnikih, etnolokih, prirodnih i estetskih vrijednosti. U okviru takve definicije izlueni su pojedini prostori koji imaju i pojedinano veliku vrijednost, te ih kao takve treba tititi od daljnjeg propadanja, zaputanja ili potpune promjene. Osobito je izdvojeno ue podruje Korule iji e se prostor temeljito obraditi planiranim novim GUP-om i projektom za upis u svjetsku batinu UNESCO-a. Vrijedni elementi kulturnog krajobraza naeni su u pogledu na naselje aru i arsko polje. U pogledu na terase nekadanjih vinograda i maslinika (Raie, rnovo) koji su danas samo djelomino obraeni, u znatno manjim povrinama nego tijekom 19.st. Cilj ih je revitalizirati i obnoviti proizvodnju.

C:\Documents and Settings\oleg\My Documents\Strucni radovi\Korcula\1 PPUG KOR\9 PPUG KOR usvojena V 2_5_2003 za CD\1-3 Polazista KOR.doc

1-3 Polazita

1 - 60

Sveuilite u Zagrebu Arhitektonski fakultetZavod za urbanizam i prostorno planiranje

GRAD KORULA PROSTORNI PLAN UREENJA GRADA

1.1.4.7.

Temeljne ekoloke svojstvenosti kraja

Iako je prostor Grada Korule razmjerno rijetko naseljem sa svega 57,7 stanovnika po km2 (poradi usporedbe prosjek RH je 85 stanovnika po km2), velika koncentracija stanovnika u zoni naselja Korula, kao i koncentracija stanovnika naselja rnova u zoni naselja rnovo, ali i du uskog pojasa sjeverne pristupane i razvedene rnovske obale, a to isto vrijedi i za naselje Raie, stvara u tim razmjerno ogranienim povrinama Grada Korule, u okviru kojih obitava ak 4955 stanovnika Grada odnosno 79,4%, velike ekoloke probleme. Problemi se oituju kako u klasinim oblicima zagaivanja okolia, tako i u vizualnom unitavanju krajobraznih svojstvenosti obale oblikovno neprimjerenom izgradnjom s jedne strane (Medvinjak, Zavalatica, Rasohatica npr.) i neprihvatljivom duobalnom izgradnjom praktino samo u prvom redu (Korula-Raie). Sve to ini dijelove obale Grada iznimno ugroenim. Uoava se (legalna ili nelegalna izgradnja, svejedno) na neprihvatljivim pozicijama dolaca terasastih vinograda (u zoni rnova npr.). Smatramo da se problem ne moe rijeiti prostim zabranama, ve usmjeravanjem izgradnje na prihvatljivim mikrolokacijama uz striktnu kontrolu i provedbu Plana. Zbog bogate prirodne i kulturne batine te razmjerno velikih povrina pod zatitom krajolika, bit e potrebito neprekidno i sustavno provoditi mjere za poboljanje i unapreivanje prirodnoga, kultiviranoga i kulturnog krajolika. Isto tako i mjere za sprjeavanje nepovoljnog utjecaja na okoli: Mjere za poboljanje okolia Za provoenje ovih mjera treba: Izgraditi sustav kanalizacije s ureajima za proiavanje, osobito u radnim zonama i na svim mjestima gdje se javljaju vei oneiivai; Sprijeiti mogunost aerozagaivanja; Redovito treba istiti naselje i obalu (plae) od krutog i krupnog otpada i sprjeavati divlja odlagalita otpadaka po poljodjelskim i umskim povrinama; Smanjiti uporabu agrotehnikih sredstava koja oneiuju tlo (pesticide, umjetno gnojivo i sl.). Mjere za ouvanje okolia U sklopu ovih mjera podrazumijeva se da treba: Na djelotvorni nain tititi kulturne, prirodne i krajobrazne vrijednosti. uvati prirodna bogatstva i prirodne izvore (ume, poljoprivredne povrine, izvore vode, vodotoke i dr.). Ukljuiti lokalne vlasti u aktivno uvanje okolia te zatitu zatienih graevina i podruja kroz novanu potporu i odluke jedinice lokalne samouprave. Mjere za unapreenje okolia Ove mjere podrazumijevaju: Stvaranje javnoga mnijenja u korist zatite krajolika, zatite kulturne i prirodne batine, smanjenje oneienja te gradnju stambenih zgrada na zasadama tradicijskoga graditeljstva; U svaki urbanistiki i arhitektonski projekt ili studiju, bilo koje vrste, ugraditi elemente zatite okolia i krajobraznoga oblikovanja. Na graevnom podruju ne smiju se graditi graevine koje bi svojim postojanjem, ili upotrebom neposredno ili potencijalno ugroavale ivot, zdravlje i rad ljudi u naselju ili vrijednost okolia, niti se smije zemljite ureivati ili koristiti na nain, koji bi izazvao takve posljedice. Vano je navesti slijedee: Planom je odreeno da e konana lokacija za odlaganje krutog otpadnog materijala biti odreena Prostornim planom ureenja upanije. Ako se na dijelu graevnog podruja izgradi javna kanalizacijska mrea i ako postoje za to tehniki uvjeti, postojee stambene i ostale graevine se moraju prikljuiti na nju.
1 - 61

C:\Documents and Settings\oleg\My Documents\Strucni radovi\Korcula\1 PPUG KOR\9 PPUG KOR usvojena V 2_5_2003 za CD\1-3 Polazista KOR.doc

1-3 Polazita

Sveuilite u Zagrebu Arhitektonski fakultetZavod za urbanizam i prostorno planiranje

GRAD KORULA PROSTORNI PLAN UREENJA GRADA

Ako na dijelu graevnog podruja na kojem e se graditi graevina postoji javna kanalizacijska mrea, stambene i druge graevine se moraju prikljuiti na nju. Otpadne vode iz domainstva bez kanalizacije moraju se prije odvoenja i isputanja u okoli proiavati metodom autopurfikacije u septinim jamama. Otpadne vode iz gospodarskih zgrada u domainstvu s izvorom zagaenja i gospodarskih postrojenja moraju se prije uputanja u recipijent proistiti do stupnja na kojem se nalazi recipijent, odnosno, do stupnja i na nain predvien posebnom odlukom Gradskog vijea.

C:\Documents and Settings\oleg\My Documents\Strucni radovi\Korcula\1 PPUG KOR\9 PPUG KOR usvojena V 2_5_2003 za CD\1-3 Polazista KOR.doc

1-3 Polazita

1 - 62

Sveuilite u Zagrebu Arhitektonski fakultetZavod za urbanizam i prostorno planiranje

GRAD KORULA PROSTORNI PLAN UREENJA GRADA

1.1.4.8.

Svojstvenosti prometne i komunalne infrastrukture

1.1.4.8.1. Promet
Prikaz je na grafikom listu br.: 2a Infrastrukturni sustavi promet cestovni, pomorski, zrani. Cestovne veze Prema Odluci o razvrstavanju javnih cesta u dravne ceste, upanijske ceste i lokalne ceste (NN br. 79/99) u Gradu od postojee cestovne infrastrukture postoji jedna dravna cesta: D-118 na pravcu trajektno pristanite Domine /Korula/ - Smokvica - Blato - Vela Luka. Povijesni cestovni pravac to je uz nuna poboljanja trase zadrao svoju ulogu cestovne poveznice prostora Otoka. Osim to je ova cesta vana za otoki ivot, pa i za ivot unutar Grada ona je glavna veza prostora i otoka i Grada s trajektnim pristanitem u Dominama preko kojega je otok na istonoj strani povezan s kopnom. Osom navedene dravne ceste u Gradu postoje jo tri upanijske ceste: -6224 (D-118 /Korula/ - Raie), Cesta je postala nepodesna budui tee priobalnim izgraenim prostorom, pa e stoga biti potrebno izgraditi obilaznice oko rnovske Banje i Knee. -6225 (D-118 /Korula/ - Lumbarda), -6244 (D-118 - Korula). U Gradu postoje i dvije lokalne ceste: L-69021 (D-118 /ara/ - Zavalatica), L-69022 (D-118 /Pupnat/ - D-118 /ara/) Lokalna cesta L-69022 stara je cesta izmeu Pupnata i are koju je zamijenila D-118. Postoji i nekoliko nerazvrstanih teko prohodnih cesta koje bi trebalo urediti i koje povezuju: D-118 /Pupnat/ - -6224 /Knea/, L-69022 Pupnatska luka, D-118 Rasohatica. Ostalo su ulice u izgraenim zonama, stambenog karaktera. Promatrajui prometno-geografsku situaciju prostora u okviru Drave i njenog sredinjeg dijela s glavnim gradom Zagrebom i promatrajui to isto u okviru upanije Dubrovako-neretvanske, prometni poloaj Grada i otoka izrazito nepovoljan. Otok je s glavnom prometnom kopnenom cestovnom vezom jadranskom magistralom, odnosno dravnom cestom D-8, povezani preko poluotoka Peljeca. Stoga je otok u jo nepovoljnijoj prometnoj situaciji od peljekih opina.5 Pomorske veze Postojee stanje pomorskog prometa Grada temelji se na Naredbi o razvrstavanju luka otvorenih za javni promet na podruju upanije Dubrovako-neretvanske (NN br. 96/96). U skladu s navedenom Naredbom morska luka upanijskog znaaja je luka Korula- putnika luka (istona i zapadna obala). Luke lokalnog znaaja su: luka Badija, luka Pupnat, luka Raie, luka Zavalatica i takoer luka Korula. U okviru Korule nalazi se i
Nije nam poznato imali i Dravi neki prostor koji bi bio udaljeniji od bolnice opeg tipa kakva je u Dubrovniku od otoka Korule, Lastova i Visa, vremenski i kilometarski.
C:\Documents and Settings\oleg\My Documents\Strucni radovi\Korcula\1 PPUG KOR\9 PPUG KOR usvojena V 2_5_2003 za CD\1-3 Polazista KOR.doc 5

1-3 Polazita

1 - 63

Sveuilite u Zagrebu Arhitektonski fakultetZavod za urbanizam i prostorno planiranje

GRAD KORULA PROSTORNI PLAN UREENJA GRADA

morska luka posebne namjene dravnog znaaja (LN)-Marina ACI Korula, te sportska luka na istonoj i zapadnoj obali Korule.

Peljeki kanal je meunarodni i unutarnji plovni put. Brze duobalne trajektne linije i pjeaka veza brodicama s Orebiem smjetene su u luci u Koruli, koja ima i meunarodni karakter. Svojom brojnou i brzinama nikako ne zadovoljavaju. Trajektna luka za Orebi smjetena je u Dominama. Zrane veze Zrane veze Grad ostvaruje na aerodromu u ilipima to je iznimno nepovoljno. U sluaju hitnosti u Blatu postoji heliodrom i za nono slijetanje. Bitno poboljanje, kako za Grad, tako i za otok oekuje se izgradnjom zrane luke na otoku, koja se predvia u zoni Brne u Opini Smokvica.

1.1.4.8.2. Pota i telekomunikacije


U Gradu postoji est potanskih ureda 20260 Korula, 20261 Korula, 20264 Raie, 20273 ara, 20274 Pupnat i 20275 rnovo. Mobilne telekomunikacije su pokrile cijeli prostor Grada. Stacionarma telefonska mrea je kombinirana kako podzemna tako i nadzemna, a tvore je bakreni i optiki kablovi. Vezana je za ATC u Koruli. Iznad Korule i Pupnata izgraeni su TV i radiopretvarai za poboljanje programa na podruju Grada. Prikaz je na grafikom listu br.: 2b: Infrastrukturni sustavi - pota i telekomunikacije.

1.1.4.8.3. Elektroopskrba
1. Postojei vodovi 110 kV s kabelskim kuicama ucrtani su na grafikom prilogu. Za podatke 110 kV mree nadlena je HEP, Prijenosno podruje - Split. Potrebna je razvojna TS 110/35 kV, jer napajanje TS 35/10 (20) kV Korula vodovima 35 kV ne zadovoljava iz pravca TS 110/35 kV Ston, a na granici je zadovoljavajueg iz pravca TS 110/35 kV Blato. Sadanje osnovno napajanje potroaa podruja Grada (i ire) vri se vodovima 35 kV kako je navedeno. Vod 35 kV iz pravca TS 35/10 kV Blato novi je, izgraen 1999. godine kao dvostruki 35 + 20 kV (osim dijela ara-Pupnat kao 35 kV) na elino-reetkastim stupovima. Na njegovu 20 kV stranu povezane su sve distributivne TS 10 (20)/04 kV izmeu Korule i Blata, a na zadanom prostoru kabelskim novim vodom 20 kV ara, ara vinarija i Zavalatica 1. Takoer je 20 kV vodovima na elino-reetkastim i kabelskim dionicama istovremeno ostvareno povezivanje TS u rnovu (Kampu, Postrana, Barina i nova Brdo). Posebno je izgraen jednak vod s kb dionicama DV 35 + 20 kV - TS Pupnat 1 - Pupnat 2 - Raie - Uljara. Napominje se da je pogonsko napajanje are, Vinarije i Zavalatice iz TS35/10 kV Blato, a cijela preostala potronja prostora iz TS 35/10(20) kV Korula. TS 35/10(20) kV Korula potpuno je rekonstruirana 1995. godine za naponsku razinu 35/20 kV ("vozi" 35/10 kV) i max snagu 2 x 4 MVA. Transformacija je ve sada 2 x 4 MVA, a transformatore je mogue prespajati. Oprema je suvremena (vakum prekidai, numerika zatita, proc0_0buduu TS 110/35 kV (kabelske veze nisu izgraene). Srednjenaponska mrea gradskog i izvangradskog podruja je najveim dijelom kabelska nazivnog napona 12 kV, a novoizgraeni dijelovi su za nazivni napon 20 kV kako je to prikazano na podlogama.
1-3 Polazita 1 - 64

2.

3. 4.

5.

C:\Documents and Settings\oleg\My Documents\Strucni radovi\Korcula\1 PPUG KOR\9 PPUG KOR usvojena V 2_5_2003 za CD\1-3 Polazista KOR.doc

Sveuilite u Zagrebu Arhitektonski fakultetZavod za urbanizam i prostorno planiranje

GRAD KORULA PROSTORNI PLAN UREENJA GRADA

Zakljuno bi napomenuli da je elektroenergetika na zadanom prostoru pratila stvarna zbivanja iako sva zbivanja ni0su bila usklaena s ranijim planovima. Prikaz je na grafikom listu br.: 2c: Infrastrukturni sustavi - elektroopskrba.

1.1.4.8.4. Vodnogospodarski sustav


Vodno gospodarstvo Grada, u kojemu nema niti voda tekuica niti znaajnijih izvora vode, obuhvaa uglavnom vodoopskrbu te odvodnju otpadnih voda. Vodoopskrba Vodoopskrba podruja Grada Korule rijeena je u sklopu regionalnog vodovoda Neretva-Peljeac-KorulaLastovo-Mljet. Ishodite regionalnog vodovoda je izvorite "Prud" u dolini Neretve. Voda se pumpa na izvoritu i na poluotoku Peljecu, ukupna visina dizajna vode je 350 m. Na otok Korulu voda dolazi gravitacijom iz vodospreme "Janjina" na Peljecu kroz podmorski cjevovod koji se sastoji od 5 visokotlanih polietilenskih cijevi 202 mm, te cjevovodom 350 ACC ulazi u vodospremu Korula I. zapremnine 1000 m3 sa kotom dna 87,00 m.n.m. koja je centralna vodosprema za vodosnabdjevanje otoka Korule. Prema podacima NPKL vodovoda d.o.o. Korula za otok Korulu je, s obzirom na izgraene kapacitete NPKL vodovoda, utvrena koliina od 104 l/s, od ega za Grad Korulu 62 l/s. Iz vodospreme Korula I. voda gravitacijom ide u vodospremu Korula II. na jednu stranu i na drugu stranu do vodospreme "Vela Luka". Naselja uz more spojena su na regionalni vodovod preko vodosprema mjesne potronje, a naselja u sredini otoka vodu dobivaju prepumpavanjem iz magistralnog cjevovoda. Izgraeni objekti regionalnog vodovoda na podruju Grada Korule su: A. Cjevovodi 1. Podmorski cjevovod Peljeac-Korula duine 2400 m sastoji se od pet visokotlanih armiranih polietilenskih cijevi 202 mm. 2. Cjevovod izlaz iz mora vodosprema "Korula" duine 1300 m, 350 mm ACC. 3. Povratni vod vodosprema "Korula I." - vodosprema "Korula II." duine 800 m, 200 mm ACC. 4. Cjevovod vodosprema "Korula I." - Raie duine 1000 m, 450 mm ACC. 5. Tlani vod crpna stanica rnovo - vodosprema "rnovo" duine 2400 m, 108 mm, elik. 6. Tlani vod crpna stanica Pupnat - vodosprema "Pupnat", duine 2000 m, 80 mm ductil. 7. Cjevovod ara - Zavalatica duine 2300 m, 100 mm ductil. 8. Cjevovod Smokvica - ara duine 3500 m, 150 mm ductil. B. Crpne stanice 1. Crpna stanica "Pupnat", kapaciteta 3 l/sec, visina dizanja 350 m. 2. Crpna stanica rnovo kapaciteta 4 l/sec, visina dizajna 190 m.. C. Vodospreme 1. Vodosprema "Korula I." zapremnine 1000 m3, kota dna 87,00 m.n.m. 2. Vodosprema "Korula II." zapremnine 2000 m3, kota dna 56,00 m.n.m. 3. Vodosprema "Pupnat" zapremnine 200,00 m3, kota dna 390,00 m.n.m. 4. Vodosprema "Zavalatica" zapremnine 500 m3, kota dna 75,00 m.n.m. 5. Vodosprema ara I zapremnine 250 m3, kota dna 160,00 m.n.m. Prikaz je dan na grafikom listu br: 2d: Infrastrukturni sustavi vodnogospodarski sustav - vodoopskrba. Odvodnja otpadnih voda i vodnogospodarstvo Prilog iz Pravilnika o graninim vrijednostima pokazatelja, opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama ("Narodne novine" broj 40/99): Izvori oneienja Openito izvori oneienja mogu biti "nadzirani" i "nenadzirani". Nadzirani su oni izvori oneienja tj. otpadne vode koje se prikupljaju kanalizacijskim sustavom. To su otpadne vode
C:\Documents and Settings\oleg\My Documents\Strucni radovi\Korcula\1 PPUG KOR\9 PPUG KOR usvojena V 2_5_2003 za CD\1-3 Polazista KOR.doc

1-3 Polazita

1 - 65

Sveuilite u Zagrebu Arhitektonski fakultetZavod za urbanizam i prostorno planiranje

GRAD KORULA PROSTORNI PLAN UREENJA GRADA

iz kuanstva, turistikih objekata i industrije. To su istovremeno i "tokasti" izvori oneienja. Nenadzirani ili raspreni izvori su oborinske vode koje ispiraju poljoprivredne, prometne i druge povrine. Obzirom da je jedino na podruju grada Korule veim dijelom izgraen sustav odvodnje otpadnih voda, on e detaljnije biti opisan. Podruje grada Korule Broj stanovnika grada Korule prema popisu 1991. godine iznosio je 3.318 stanovnika.
OPTEREENJE OTPADNIH TVARI ZA SADANJE STANJE, ZIMI I LJETI Pokazatelj Ekvivalentni broj Stanovnika Hotelski gosti Privatne sobe Proizvodna i usl. djelatnost Zimi (ES) Ljeti (ES) Optereenje BPKs (kg/d) Zimi Ljeti Dio kanalizacionog sustava Zapad Istok 2300 1050 500 12 2312 3862 138,72 231,72 1018 973 1200 50 1068 3241 64,08 194,46

OPTEREENJE OTPADNOM TVARI ZA PLANSKO RAZDOBLJE, ZIMI I LJETI Pokazatelj Dio kanalizacionog sustava Zapad Istok Ekvivalentni broj Stanovnika 2400 2645 Hotelski gosti 1050 2451 Privatne sobe 1500 400 Proizvodna i usl. djelatnost 25 75 Zimi (ES) 2425 2720 Ljeti (ES) 4975 5571 Optereenje BPKs (kg/d) Zimi 145,50 163,20 Ljeti 298,50 334,26

Podruje odvodnje otpadnih voda U gradu Koruli postoje prvi poeci izgradnje kanalizacijske mree jo u Srednjem vijeku. Danas postoji izgraena kanalizacijska mrea s glavnim sakupljaima. Izgraena su dva kanalizacijska sustava i to: Grad koji obuhvaa zapadno podruje do zaljeva Luka, te Domine koja obuhvaa novo naselje na istonom podruju. Navedenim sustavima otpadne vode se neproiene isputaju u obalno more Peljekog kanala. Odravanje i pogon postojee kanalizacijske mree obavlja Javno komunalno poduzee "Hober". Poetkom sedamdesetih izgraen je najprije sakuplja Sv. Nikole uz obalu do kraja obale ispod kule Kerjan. Na tom mjestu izgraena je crpna stanica, kojom su prihvaene i otpadne vode sakupljaa s istone strane grada. Crpnom stanicom CS Grad su se potiskivale neproiene otpadne vode u Peljeki kanal "podmorskim ispustom" duljine 300 m, na dubinu 40 m. U zapadnom dijelu grada Korule jo je izgraeni sakuplja Borak s pripadajuim crpnim stanicama CS Hoteli (prikljueni su svi hoteli), CS Obala. Na Borak je prikljuena i marina "Korula". Jedino nije prikljuen restoran Liburna, te su te vode oneiavale more. Krajem sedamdesetih je izgraen prvi vei sakuplja istonog dijela grada i to na potezu od tadanje vojarne do brodogradilita. Izveden je i vrlo kratki ispust na samom ulazu u kanal Jeevica. Kako ovaj ispust nije bio izgraen po pravilima struke, to su otpadne vode oneiavale dio kanala Jeevica. Na sakuplja Domine
C:\Documents and Settings\oleg\My Documents\Strucni radovi\Korcula\1 PPUG KOR\9 PPUG KOR usvojena V 2_5_2003 za CD\1-3 Polazista KOR.doc

1-3 Polazita

1 - 66

Sveuilite u Zagrebu Arhitektonski fakultetZavod za urbanizam i prostorno planiranje

GRAD KORULA PROSTORNI PLAN UREENJA GRADA

kasnije su prikljuene zgrade Doma zdravlja posredstvom CS, isto kao i hotel Bon-Repos, te se donekle zatitilo more u uvali Luka. Izgradnjom sakupljaa u zapadnom dijelu grada postavljeni su temelji za konano rjeenje svih otpadnih voda zapadnog dijela grada. U istonom dijelu grada stanje je slabije, prvenstveno radi neizgraenog odgovarajueg podmorskog ispusta, a i zbog nedovoljno razvijene kanalizacijske mree. Na kanalizacijsku mreu nisu prikljuene jo zgrade u predjelu Sv. Antun, zatim na Solinama i uz obalu Jeevica. Izvan kanalizacijskih sustava jo su predjeli Streica i Luka. U uvali Luka stambene zgrade isputaju otpadne vode ili procjeivanjem kroz septike jame u tlo ili direktno u more. Ovdje se opaaju promjene kakvoe mora zbog plitkoe uvale. U uvali Streica stanje je neto bolje zbog otvorenosti uvale. Prikaz je dan na grafikom listu br. 2e: Infrastrukturni sustavi vodnogospodarski sustav - odvodnja otpadnih voda te obrada, skladitenje i odlaganje otpada. Bujice i lokve U Gradu nema stalnih vodotoka, a nema niti veih problema s bujicama. Najvea bujica nalazi se na dijelu izmeu Opine Blato i Grada Korule u vrlo rijetko nastanjenom dijelu Grada, u vododerini prema uvali Babina. Nekoliko bujica ima i na junim, puinskim obroncima Grada. Interesantan je veliki broj lokava koje su oznaene na grafikom listu br.: 2e: Infrastrukturni sustavi vodnogospodarski sustav - odvodnja otpadnih voda te obrada, skladitenje i odlaganje otpada.

1.1.4.8.5. Postupanje s otpadom


U Grad svoj kruti otpad odvozi u Opinu Lumbarda na lokaciju Kokojevica. Deponij je nedostatno opremljen, lokacija je nepovoljna, smee se unitava spaljivanjem, to predstavlja opasnost od poara, koji i nisu rijetki osobito u ljetnoj sezoni. Na deponij se organizirano odvoze otpaci naselja Korule, Lumbarde, Raia i rnova. U najnovije vrijeme poduzete su mjere za ureenje deponija: izgraena je ograda, koja je u meuvremenu veim dijelom unitena, uvedena je uvarska sluba i protupoarne mjere, osiguran je stroj za zatrpavanje zemljom, koji meutim samo razgre otpad. Uglavnom, deponij je u vrlo loem stanju.

C:\Documents and Settings\oleg\My Documents\Strucni radovi\Korcula\1 PPUG KOR\9 PPUG KOR usvojena V 2_5_2003 za CD\1-3 Polazista KOR.doc

1-3 Polazita

1 - 67

Sveuilite u Zagrebu Arhitektonski fakultetZavod za urbanizam i prostorno planiranje

GRAD KORULA PROSTORNI PLAN UREENJA GRADA

1.1.4.9.

Mogunosti i ogranienja prostornog razvoja i ureenja

Iako prirodni potencijal Grada karakterizira razmjerno oskudan potencijal sirovinskih resursa (samo neto kamena), veliko bogatstvo prirodnih uvjeta, klima, more, obala, reljef, vegetacija zajedno s naslijeenim materijalnim i kulturnim svojstvenostima i dobrima, prua izrazito pogodan temelj za daljnji razvoj Grada, posebno odreenih vrsta djelatnosti. Svaki od navedenih imbenika razliito djeluje na pojedine vrste djelatnosti i njihove mogunosti razvoja, iako neki od njih kumulativno utjeu i na vie djelatnosti i simultano potiu njihov razvoj.

1.1.4.9.1. Mogunosti i ogranienja u odnosu na gospodarski razvoj


Na temelju izraene analize trenutnog gospodarskog stanja u Gradu te dosad stvorenih preduvjeta za daljnji gospodarski razvoj mogu se razloiti slijedee mogunosti, ciljevi i ogranienja gospodarskog razvoja od interesa za cjelokupni odrivi razvitak Grada i poboljani drutveni standard. Razvojne mogunosti i prednosti U odnosu na to da se Korula kao mjesto nalazi smjeteno na otoku i jednom od najveih otoka, gospodarski najrazvijenijem i demografski visoko naseljenom, daje odreene razvojne prednosti i mogunosti. Iz navedenog moe se zakljuiti, da je sam geografski poloaj u blizini emitivnih turistikih zemalja i potencijalnih trita otonih poljoprivrednih proizvoda, jedna od mogunosti i prednosti u odreivanju i koncipiranju budueg razvoja. Povoljna klima u svim godinjim dobima, omoguuju due vegetacijsko razdoblje i bre sazrijevanje odreenih poljoprivrednih kultura. Tome treba dodati privlanost ovakvih podruja za turiste. Razvedenost obale i cjelokupni krajobraz, pored povoljne klime, takoer tvori privlane uvjete za turiste. Relativna istoa okolia, koja jo uvijek nije ugroena velikim oneienjem i zagaenjem mora, takoer stvara znaajnu prednost osobito u turistikom razvoju, dok s druge strane obradive poljoprivredne povrine, gdje se koriste znaajno manje koliine umjetnog gnojiva i kemijskih sredstava za zatitu, osobito pogoduju u razvoju ekoloke poljoprivrede i proizvodnje zdrave hrane. Jedna od prednosti ovakve destinacije jest i, uglavnom, idealno usuglaavanje zahtjeva za ekonomskim i ekolokim odrivim razvojem u turizmu i poljoprivredi kao osnovnim gospodarskim i komplementarnim djelatnostima s traenim sadrajima podreenim bogatijim gostima u odnosu na masovni turizam nekontroliranih razmjera. Prednost dosadanje, a i budue poljoprivredne proizvodnje proizlazi iz njezine strukture, prvenstveno orijentirane na uzgoju vinove loze s uvenim vinima Poip, ili Grk u Lumbardi, maslinarstvu s dokazanim i kvalitetnim proizvodom maslinovim uljem, a i povrtlarskim kulturama koje mogu agrumima dopunjavati osnovnu poljodjelsku orijentaciju. Naprijed navedene prednosti i raspoloivi ostali prirodni resursi te relativno stabilna demografska slika i struktura, to je predmet obrade u posebnoj analizi, u svakom sluaju predodreuju i stvaraju mogunosti za budui ubrzani gospodarski razvoj prvenstveno orijentiran na: razvoju turizma i ugostiteljstva, razvoju poljoprivrede kao komplementarne djelatnosti turizmu, a i ire, razvoju prometa to slijedi iz prethodnog, ali razvoj prometa potie i relativno povoljan geoprometni poloaj Korule u okviru otoka, razvoju administrativnih i odreenih uslunih djelatnosti s naglaskom na visoko uee ljudskih potencijala izraeno kroz strunu naobrazbu razvoju malog poduzetnitva i obiteljskog gospodarstva u obrtnikim zanimanjima u ovisnosti o raspoloivim sirovinama i interesima lokalnog stanovnitva. Ogranienja gospodarskog razvoja Pored istaknutih prednosti i mogunosti gospodarskog razvoja temeljenih prvenstveno na izraenim prednostima, postoje i odreeni ograniavajui initelji za ubrzani i eljeni gospodarski razvoj. Jedan od ograniavajuih initelja za razvoj poljoprivrede, pored ve iznesenih prednosti, u svakom sluaju je i propusnost tla gdje unato odreenim koliinama padalina, uslijed nepostojanja stalnog dotoka vode, u
C:\Documents and Settings\oleg\My Documents\Strucni radovi\Korcula\1 PPUG KOR\9 PPUG KOR usvojena V 2_5_2003 za CD\1-3 Polazista KOR.doc

1-3 Polazita

1 - 68

Sveuilite u Zagrebu Arhitektonski fakultetZavod za urbanizam i prostorno planiranje

GRAD KORULA PROSTORNI PLAN UREENJA GRADA

odreenim se najznaajnijim godinjim periodima osjeti nedostatak vode. Jedno od ogranienja za razvoj poljoprivrede, osim u malim poljima, jest i krevitost terena i njegova topografija. Jedan od kratkoronih initelja ograniavajueg razvoja poljoprivrede, iako se na ovom planu u posljednjih desetak godina dosta napravilo, svakako su i djelomino jo uvijek zaputeni, neureeni i neodravani poljski putevi, koji se uz malu investiciju i u kraem vremenskom periodu mogu osposobiti i uiniti dostupnim za poljoprivrednu mehanizaciju. Nedovoljno izgraena cestovna infrastruktura i prometna povezanost s kopnom, veim centrima, bolje reeno prometna izoliranost u sadanjem trenutku osobito se nepovoljno odraava na uvjete nabavke sirovina, skuplje nabave optereene prijevozom to generira skuplje uvjete ivota, a time povratno, zasad, nepovoljno utjee i na razvitak turizma, poljoprivrede, snanije industrije i ostalih gospodarskih grana, koje postoje u ovom trenutku na podruju Grada. Jo uvijek do kraja nerijeeno zbrinjavanje otpadnih voda, koji poslovi su ulaganjem drave i ulaganjima hotelske privrede zasad zadovoljavajui, ali ukoliko se ne realizira cjelokupni projekt rjeavanja otpadnih voda, barem u fazama, u budunosti bi i ovo moglo biti jedan od ograniavajuih initelja osobito u razvoju turizma. Zasad jo uvijek nepostojanje kvalitetnog rjeenja zbrinjavanja krutog otpada i stvaranje ekoloke mrlje u blizini raspoloivih prirodnih resursa za razvoj poljoprivrede i turizma takoer, ukoliko se ne rijei na kvalitetan nain i jedinstveno za cijelo podruje otoka, moe predstavljati ogranienje u buduem razvoju. U ovom trenutku, znaajni ograniavajui initelj u razvoju poljoprivrede jest nesreeni katastar i zemljinoknjino stanje veine posjeda poljoprivrednog zemljita te zgrada i graevinskog zemljita. Time se usporavaju, a uz odreene administrativne zapreke i duge procese dobivanja dozvola i ostalih "papira" ak i onemoguavaju izgledna i oekivana ulaganja. I na kraju, jedan od vanih initelja potencijalno breg gospodarskog razvoja jest jo uvijek relativno povoljan udio radnoaktivnog stanovnitva mlae ivotne dobi, osobito u odnosu na sline otone destinacije, koji otvaranjem radnih perspektiva u Gradu treba iskoristiti. Imajui u vidu postojeu razvijenost gospodarstva i svojstvenosti prirodnih potencijala za razvoj, moe se ustvrditi da su mogunosti gospodarskog razvoja prilino velike i raznolike te da upuuju na daljnje razvijanje turizma, poboljavanjem njegove kvalitete i strukture, industrije osobito servisa i usluga, administrativnih usluga, prometnih usluga i konano poljodjelstva, koje bi trebalo razvijati ne samo na kulturi vinove loze, ve i masline. Geoprometni poloaj otoka Korule i Grada Korule utjecao je da Vlada RH pristupi donoenju akata za razvoj naih otoka. Razvoj avioprometa i izgradnja aerodroma u Brni djelomino e ublaiti prometnu izoliranost, moda e i potaknuti kvalitetniji turistiki razvoj. Razvoj pomorskog prometa promatran treba promatrati kroz mogunosti izgradnje marine visoke uslunosti u akvatoriju izmeu otoka Badije, Vrnika i kopna. Na prostoru dananjeg brodogradilita u Dominama moe se dati visoka usluga servisa i zimovanja za cijelo podruje upanije, a sve promatramo kroz mogunosti koje moe pruiti otok Badija u turistikom smjetajnom smislu. Mogunost zadovoljavanja potreba pitkom vodom iz vodovodnog sustava NPKL treba do kraja iskoristit potpunom izgradnjom sustava vodoopskrbe to se i planira. Treba rijeiti i problem otpadnih voda izgradnjom kanalizacionog sustava to se takoer planira dovriti U pogledu elektroopskrbe, neophodno je povezivanje 110 kV dalekovodom transformatorskih stanica u Blatu i Stonu, te izgradnja 110/30 kV transformatorske stanice u blizini Korule, ime bi se osigurala kvalitetna elektroopskrba Grada, ali i ire cijelog otoka. Do potpune realizacije zacrtanih infrastrukturnih planova, infrastruktura moe biti ograniavajui imbenik razvoja.

1.1.4.9.2. Mogunosti i ogranienja u odnosu na demografski razvoj


U zadnjem desetgodinjem periodu (1981/1991 godina) dolazi do odreene demografske stabilizacije, dapae ak i rasta. Obzirom da se moe pretpostaviti da e se uvjeti ivota poboljati, to je i do sada bio znaajan imbenik rasta stanovnitva, vjerojatno je da e se utvreni trend rasta populacije Grada nastaviti i u budunosti.

C:\Documents and Settings\oleg\My Documents\Strucni radovi\Korcula\1 PPUG KOR\9 PPUG KOR usvojena V 2_5_2003 za CD\1-3 Polazista KOR.doc

1-3 Polazita

1 - 69

Sveuilite u Zagrebu Arhitektonski fakultetZavod za urbanizam i prostorno planiranje

GRAD KORULA PROSTORNI PLAN UREENJA GRADA

U skladu s reenim bilo bi dobro, a moe se i oekivati, poboljanje strukture demografskih svojstvenosti populacije. Vano bi bilo da rastu doprinosi vitalne, radno sposobne i izobraene populacije Grada, a ne da se poveava broj starijih doseljenika, iako e se proces starenja populacije nastaviti to je openito trend u svijetu, pa i kod nas. Vano bi takoer bilo da se pobolja struktura stanovnitva prema aktivnostima. Sve govori o stanovnitvu kao ograniavajuem imbeniku razvoja te potrebi stimuliranja poboljanja njegove strukture uz zadravanje postojeeg rasta. U domeni demografskog razvoja samo vitalna, radno sposobna i izobraena populacije moe potaknuti ozbiljan razvoj, koji rjeenja Plana moraju prostorno omoguiti.

1.1.4.9.3. Mogunosti i ogranienja u odnosu na prostorno-krajobrazne i prirodne vrijednosti


Korulanski arhipelag na elu s otokom Badija, umom prekrivene povrine Grada, juna puinska obala otoka, sjeverna razvedena obala pojedinani elementi prirodnih dobara kao uma hober npr., kultivirani poljodjelski krajobrazi krakih polja, terasasti vinogradi rnova i Raia, jo ne devastirane uvale june obale i brojne plae prepoznatljive su prirodne i krajobrazne vrijednosti, koje ine ovaj kraj osobitim u odnosu na ostala podruja otoka Korule. Posebnost je izraena u izmjenama prirodnih i kultiviranih segmenata, njihovom stapanju u jednu cjelovitu sliku, naglaavajui identitet prostora. Stoga, u prostornom razvoju Grada treba uzeti u obzir ove vrijednosti i ugraditi ih u rjeenje. Na podruju Grada treba ouvati postojee umske komplekse. ume se ne mogu kriti radi izgradnje niti se moe graditi na potencijalnim umskim stanitima (garig).

1.1.4.9.4. Mogunosti i ogranienja u odnosu na kulturno-povijesne cjeline i graevine


Termini ogranienja i mogunosti u ovom naslovu to je propisan, zorno oslikavaju odnos dananjeg drutva spram batine i njene zatite (ispada da je konica razvoju!!!). Ba suprotno bogatstvo kulturnih dobara kojima obiluje Grad Korula otvara iroke mogunosti gospodarskog turistikog razvoja Grada kroz adekvatno uvanje tih dobara i njihovu korektnu prezentaciju. Izuzetno vano bi bilo sauvati elemente kulturnog krajobraza. To se odnosi na veinu gabarita povijesnih naselja potpuno sraslih sa reljefom krajobraza. A u tu svrhu osim ostavljanja slobodnih prostornih zona s mediteranskim raslinjem na njihovim rubovima, to je posebice izraeno u sluaju Kontar, nuan je nadzor nad unutranjom gustoom izgradnje. Ona ne bi smjela nadii svoje povijesne razmjere kako bi se odrao sustav vrtova i stambenih i gospodarskih zgrada kao osobina i osobitosti tradicijskog kulturnog krajobraznoga nasljea. Obzirom na svojstvenosti prostora, posebno za prostore gdje ve postoji izgradnja, moe se openito kazati da postoje mogunosti razvoja u okvirima predvienog rasta. To osobito vrijedi zbog injenice da je postojea izgraenost razmjerno rijetka i da se stambena izgradnja u velikom dijelu moe odvijati popunjavanjem postojeih naselja, odnosno postojeih graevinskih podruja. Pri tome svakako treba razlikovati nova naselja odnosno nove dijelove naselja, od starih tradicijskih dijelova, jednim dijelom i zatienih, jer izmeu njih postoje znaajne razlike u pogledu izgradnje i mogunosti irenja. Postoje znaajna ogranienja o kojima bi trebalo voditi rauna, a to su morska obala, ceste i infrastrukturni sustavi, poljoprivredne povrine, ume, zatieni objekti i podruja. U veem dijelu naseljenog podruja treba stimulirati zaokruivanje naselja u jednu oblikovnu cjelinu, usprkos danas prisutne tendencije longitudinalnog irenja naselja, bilo uz morsku obalu, bilo du prometnica, to je i neracionalno i vrlo tetno s aspekta zatite krajobraza.

C:\Documents and Settings\oleg\My Documents\Strucni radovi\Korcula\1 PPUG KOR\9 PPUG KOR usvojena V 2_5_2003 za CD\1-3 Polazista KOR.doc

1-3 Polazita

1 - 70