You are on page 1of 7

Efekat staklene bate

, : , Efekat staklene bate je izraz za zagrevanje planete Zemlje nastalo poremeajem energetske ravnotee izmeu koliine zraenja koje od Sunca prima i u svemir zrai Zemljina povrina. Ovaj efekat predstavlja rezultat poveanja koliine zraenja koje ne moe od povrine Zemlje da bude emitovano u svemir, ve ga atmosfera upije i postane toplija. Atmosfera Zemlje odbija deo (37-39%) energije koju Sunce direktno emituje (pojam pod nazivom albedo), dok ostatak (zraenje manjih talasnih duina) pada na tlo i zagreva ga, a tlo potom emituje infracrvene zrake (manjih talasnih duina) koji, u normalnim okolnostima, uglavnom odlaze u svemir. Meutim ukoliko u atmosferi postoje gasovi koji upijaju ovakvo zraenje, doi e do poveanja temperature atmosfere. To se dogodilo sa atmosferom Zemlje u poslednjem veku. Ukratko, Sunce emituje energiju raznih talasnih duina, dobar deo toga stigne do Zemljine povrine, doprinosi stvaranju i odravanju svog ivota na Zemlji, a deo tog zraenja potom biva emitovan u svemir i priroda je u ravnotei. Ako neto zadri deo tog zraenja, ravnotea se kvari i nastaju problemi. Ono to zadri zraenje je poznato pod nazivom gasovi staklene bate, a problemi koji nastaju su poznati pod nazivom globalno zagrevanje. Atmosferski gasovi prvenstveno ugljen-dioksid i vodena para, u atmosferi stvaraju efekat staklene bate i odravaju prosenu temperaturu na Zemlji oko 15 stepeni. Bez ovih gasova prosena temperatura bi bila 18 stepeni.

[]

1 Efekat o 1.1 Gasovi staklene bate 2 Posledice 3 Literatura

[] Efekat
Efekat nastaje na slian nain kao u stakleniku, gde Sunevi zraci vidljivog i ultraljubiastog dela spektra prodiru kroz staklo i greju tlo ispod stakla. Tlo potom emituje infracrveno zraenje koje ne moe proi kroz staklo, zadrava se unutra i tlo ostaje zagrejano. Usled toga je u staklenicima mnogo toplije nego izvan njih. Na isti nain se ponaa i planeta Zemlja ukoliko postoji neka materija koja e se ponaati kao stakleni krov. Prilikom izbacivanja iz fabrikih dimnjaka i auspuha automobila ugljenik(IV)-oksid (poznatiji kao ugljen-dioksid) i ostali tetni gasovi formiraju omota oko Zemlje koji proputa toplotu da prodre do povrine ali ne i da se

vrati u vasionu. Na ovaj nain povrina Zemlje postaje sve toplija i iz godine u godinu temperature su sve vie. Razlog koji dovodi do efekta staklene bate, usled kojeg dolazi do zagrevanja povrine Zemlje drugaiji je od onog u staklenoj bati, gde do zagrevanja dolazi usled smanjene cirkulacije vazduha i meanja zagrejanog vazduha, a ne zbog same apsorbcije Sunevog zraenja.[ 10. 2009.] Ipak, ovaj pojam je iroko rasprostranjen i opte prihvaen.

[] Gasovi staklene bate


Vodena para (H2O) Ugljen dioksid (CO2) Metan (CH4) CFC HCF PHC (takoe i F gasovi, fluorisani ugljovodonici) Azotsuboksid (N2O) Sumpor heksafluorid (SF6)

Koncentracija ovih gasova u atmosferi (osim vodene pare) raste usled ovekovog delovanja.

[] Posledice

Porast tempreature za 1,5 4,5 C na 100 150 godina Topljenje polarnog leda Porast nivoa mora Poveanje isparavanja mora i usto i poveanje oblanosti

Smatra se da je zbog ekstremnog poveanja temperatura ivi svijet na Zemlji sve ugroeniji[ 03. 2011.]. Sve vie izumiru razne biljne i ivotinjske vrste.

[] Literatura

Kisele kise Maturski,

seminarski

diplomski

radovi

iz

biologije

ekologije.

Bez sunca ne bi bilo oblaka, a bez oblaka ne bi bilo kie. Ovi preduvjeti za kiu zvue jako jednostavni, ali je nastajanje kie ipak neto kompliciranije nego to se misli. U osnovi meteorolozi razlikuju dvije vrste kia: hladne kie i tople kie. Oko 80 % kie su hladne kie, ostalih 20% su tople kie. Razlika se nalazi u procesu nastajanja kinih kapi, a ne u temperaturi kojom nas kapi udaraju u glavu. Kad sunce zagrijava povrinu Zemlje isparava se voda. Zagrijani zrak i plinovita vodena para se diu sa zemlje. to je zrak topliji to vie vodenih molekula moe primiti. Pored vodene pare se posvuda u zraku nalaze i male nevidljive estice aerosola. One su tako male i lake da su noene zrakom iako nisu u plinovitom stanju. to je vea visina zrak se hladi. to je zrak hladniji to manje molekula vodene pare moe sadravati- znanstvenici za to kau da se hladni zrak prije zasiti. Tek kad je zrak potpuno zasien vodenom parom mogu nastajati oblaci. Prekomjerna vodena para na partikule aerosola u fine kapljice: kapljice oblaka. Kapljice su tanke kao dlaka o lagane da ih zrak moe zadravati. Pri kondenzaciji vodena para opet predaje energiju koja je bila potrebna suncu da ispari vodu. Tako se okolni zrak i dalje zagrijava i moe se i dalje dizati u vis. Na njegovom putu u visine se kapljice oblaka sluajno sudaraju i ujedinjuju. Na hladnim visinama na oko minus 20 stupnjeva se jo uvijek tekue ali jako pothlaene kapljice oblaka djelomino smrzavaju u ledene kristale. Oni i dalje rastu tako to zraku oduzimaju vodenu paru. Kad su dovoljno teki poinju padati prema dolje i dalje jo skupljaju kapljice oblaka. Kristali se zgrudavaju tako u zrna sole ili grada. im preu temperaturnu granicu od 0 stupnjeva opet se tope i padaju na zemlju kao hladna kia. Kia je, dakle, stoga hladna jer su njene kapljice prije toga bile smrznuta zrna sole ili grada. Topla kia najprije nastaje na isti nain kao i hladna kia. Ali kapljice oblaka ne smrzavaju nego se smo meusobno sudaraju dok ne postanu toliko velike i teke da ponu padati. Poto tijekom ovog procesa uvijek iznova kapljice oblaka isparavaju, ovaj proces u pravilu traje due nego proces nastanka hladne kie. to je kisela kia?

Kisela kia je padalina koja je zagaena sumpor-dioksidom, duik-oksidom, amonijakom i drugim kemijskim spojevima. Dok se normalna pH vrijednost kie nalazi otprilike oko 5,5, pH vrijednost kisele kie iznosi u prosjeku 4 do 4,5. To otprilike odgovara 40 puta veoj koliini kiseline u odnosu na neoptereenu kinicu. Smanjenje pH vrijednosti za jednu mjeru znai prirast kiselosti za deseterostruko. Glavnu odgovornost za optereenja uzrokovana kiselim kiama snose termoelektrane, dim iz kuanstva i ispuni plinovi u prometu. tete nastale djelovanjem kiselih kia obino nastaju sasvim daleko od stvarnih tetnih izvora. Ako pH vrijednost u inae jako istim brdskim potocima i jezerima prijee u kiselo podruje

moe doi do izumiranja riba i drugih organizama. Dospije li kisela kia u tlo oslobaaju se teki metali koji mogu opteretiti podzemne vode, a time i pitku vodu. Na taj nain se ovjek izlae pojaanom unoenju tekih metala u organizam. Ispitivanja pokazuju da sumporna i duina kiselina nose najveu odgovornost za kiselost kie. 80-tih godina prolog stoljea se brujalo o kiseloj kii. U meuvremenu se ini kao da se ta tema zaboravila- iako nepravo, jer jo uvijek ima kiselih kia. Iako je veina mrtvih stabala posjeena i ume ponovo poumljene, ipak uzroci jo dugo nisu odstranjeni. U procesima sagorijevanja u industriji i sagorijevanju ispunih plinova u prometu i dalje nastaju plinovi kao to su sumpor-dioksid i duik-oksidi koji tim putem dospijevaju u okolinu. Sa vodom iz kinih kapi reagiraju ovi plinovi u kiseline. pH vrijednost kinih kapi se prebacuje u kiselo podruje. Strunjaci predviaju da e se u godini 2020. za treinu manje sumpornih-oksida isputati u zrak nego u godini 1980., ali da e se u podruju Azije njihova emisija u tom vremenskom periodu vie nego udvostruiti. Jo tetniji su duik-oksidi koji u okolinu dospijevaju najveim dijelom kao ispuni plinovi u prometu. Paralelno sa svjetskim prirastom prometa strunjaci oekuju prirast i ovih plinova na svim kontinentima. Dakle, opasnost od kiselih kia jo nije prola. Nasuprot, brzi razvoj industrije i prirast prometa e kiu i na drugim kontinentima uiniti kiselom. Teko je i zamisliti koji uinak bi kisele kie imale na tropske ume. Nastanak kisele kie

Pri procesima sagorijevanja nastaju sumpor-dioksid, duik-oksidi i drugi plinovi koji pospjeuju nastajanje kiselina. Takvi slobodni nemetalni oksidi oksidiraju u vlanoj atmosferi sa vodenom parom u sumpornu i duinu kiselinu. Ove tvari se otopljene nalaze u zraku tako da onda na zemlju padaju sa padalinama. Poto ovi proizvodi sagorijevanja nastaju u poveanoj koliini u gradovima i industrijskim zonama, i pH vrijednost je veinom tamo nia nego na selu. Ugljik dioksid spada u plinove koji oneiuju atmosferu i na taj nain utjeu na promjenu klime. Pripada takozvanim stakleninim plinovima, odnosno plinovima koji izazivaju pojavu staklenika. Uinak djelovanja stakleninih plinova u slojevima atmosfere je da se povrina nae Zemlje neprirodno zagrijava. Promjene osjeamo svi, na svakom dijelu nae Zemlje.