You are on page 1of 75

PROSTORNI PLAN UREENJA OPINE PAMAN

SADRAJ: I. O B R A Z L O E N J E ........................................................................................................................... 3 1. POLAZITA............................................................................................................................................... 3 1.1. Poloaj, znaaj i posebnosti podruja opine u odnosu na prostor i sustave upanije i ................... 3 Drave ....................................................................................................................................................... 3 1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru .......................................................................................... 3 1.1.2. Prostorno razvojne i resursne znaajke.................................................................................... 3 1.1.3. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog ureenja ireg podruja i................... 9 ocjena postojeih prostornih planova.................................................................................................. 9 1.1.4. Ocjena stanja, mogunosti i ogranienja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke, te prostorne pokazatelje ..................................................................................................... 10 1.1.5. Infrastrukturne mree .............................................................................................................. 15 2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREENJA ................................................................................ 19 2.1. Ciljevi prostornog razvoja upanijskog znaaja ............................................................................... 19 2.1.1. Razvoj naselja i infrastrukturnih sustava................................................................................. 19 2.1.2. Racionalno koritenje prirodnih izvora .................................................................................... 19 2.1.3. Ouvanje ekoloke stabilnosti i vrijednih dijelova okolia....................................................... 19 2.2. Ciljevi prostornog razvoja opinskog znaaja .................................................................................. 20 2.2.1. Demografski razvoj ................................................................................................................. 20 2.2.2. Odabir prostorno razvojne strukture ....................................................................................... 20 2.2.3. Razvoj naselja, drutvene, prometne i komunalne infrastrukture ........................................... 20 2.2.4. Zatita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih cjelina .............. 21 2.3. Ciljevi prostornog ureenja naselja na podruju Opine.................................................................. 21 2.3.1. Racionalno koritenje i zatita prostora .................................................................................. 21 2.3.2. Utvrivanje graevinskih podruja naselja u odnosu na postojei i planirani broj stanovnika, gustou stanovanja, izgraenost, iskoritenost i gustou izgraenosti, obiljeja naselja, vrijednosti i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina........................................................... 21 2.3.3. Unapreenje ureenja naselja i komunalne infrastrukture ..................................................... 22 3. PLAN PROSTORNOG UREENJA........................................................................................................ 23 3.1. Prikaz prostornog razvoja podruja Opine u odnosu na prostornu i gospodarsku strukturu upanije................................................................................................................................................... 23 3.2. Organizacija prostora i osnovna namjena i koritenje povrina....................................................... 23 3.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu povrina ................................................................. 25 3.3. Prikaz gospodarskih i drutvenih djelatnosti .................................................................................... 26 3.4. Uvjeti koritenja ureenja i zatite prostora ..................................................................................... 26 3.4.1. Iskaz prostornih pokazatelja za posebno vrijedna i/ili osjetljiva podruja i prostorne cjeline.. 28 3.5. Razvoj infrastrukturnih sustava ........................................................................................................ 29 3.5.1. Prometni infrastrukturni sustav................................................................................................ 29 3.5.2. Energetski sustav.................................................................................................................... 30 3.5.3. Vodnogospodarski sustav ....................................................................................................... 30 3.6. Postupanje s otpadom................................................................................................................. 32 3.6.1. Postupanje s komunalnim otpadom ........................................................................................ 32 3.6.2. Postupanje s neopasnim tehnolokim otpadom.................................................................. 33 3.6.3. Postupanje s opasnim otpadom .......................................................................................... 33 A. OPE ODREDBE ................................................................................................................................... 34 B. PROVEDBA PLANA ............................................................................................................................... 34 1. Uvjeti za odreivanje namjene povrina na podruju Opine ................................................................. 36 2. Uvjeti za ureenje prostora ..................................................................................................................... 39 2.1. Graevine od vanosti za Dravu i upaniju.................................................................................... 39 2.1.1. Graevine od vanosti za Dravu ........................................................................................... 39 2.1.2. Graevine od vanosti za upaniju......................................................................................... 39 2.2. Graevinska podruja naselja .......................................................................................................... 40 2.2.1. Opi uvjeti................................................................................................................................ 40 2.2.2. Uvjeti za gradnju stambenih zgrada unutar graevinskog podruja naselja .......................... 43 2.2.3. Posebni uvjeti za interpolacije i rekonstrukcije unutar postojeih jezgri naselja..................... 44 2.2.4 Posebni uvjeti gradnje i ureenja podruja guste izgradnje .................................................... 45 2.2.5. Pomone i gospodarske graevine......................................................................................... 45

ZADARSKA UPANIJA

ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE

PROSTORNI PLAN UREENJA OPINE PAMAN

2.2.6. Oblikovanje graevina i ureenje parcele............................................................................... 45 2.2.7. Uvjeti ureenja i izgradnje neizgraenih podruja unutar graevinskog podruja naselja..... 46 2.2.8. Uvjeti ureenja i izgradnje unutar podruja morske obale...................................................... 47 2.2.9. Uvjeti ureenja i izgradnje podruja ugostiteljsko-turistike namjene unutar graevinskog podruja naselja ................................................................................................................................ 48 2.2.10. Uvjeti za postavljanje kioska i drugih pokretnih naprava ...................................................... 49 2.3. Izgraene strukture van naselja ....................................................................................................... 49 2.3.1. Uvjeti za izgradnju i ureenje zona proizvodnih namjena izvan graevinskih podruja naselja ........................................................................................................................................................... 49 2.3.2. Uvjeti za izgradnju i ureenje zona turistiko-ugostiteljske namjene izvan graevinskih podruja naselja ................................................................................................................................ 51 2.3.3. Uvjeti za izgradnju i ureenje zona sportsko-rekreacijske namjene izvan graevinskih podruja naselja ................................................................................................................................ 53 2.3.4. Uvjeti za izgradnju i ureenje groblja ...................................................................................... 53 2.3.5. Izdvojeni vjerski objekti ........................................................................................................... 54 2.3.6. Uvjeti za izgradnju pojedinanih objekata u funkciji poljoprivredne proizvodnje .................... 54 2.3.7. Uvjeti za ureenje umskih povrina ...................................................................................... 55 3. Uvjeti smjetaja gospodarskih djelatnosti................................................................................................ 56 3.1. Opi uvjeti......................................................................................................................................... 56 4. Uvjeti smjetaja drutvenih djelatnosti .................................................................................................... 59 4.1. Opi uvjeti......................................................................................................................................... 59 5. Uvjeti utvrivanja koridora ili trasa i povrina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava...................... 60 5.1. Opi uvjeti......................................................................................................................................... 60 6. Mjere zatite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i kulturno-povijesnih cjelina ......................................... 67 6.1. Mjere zatite krajobraznih i prirodnih vrijednosti .............................................................................. 67 6.2. Mjere zatite kulturno-povijesnih cjelina........................................................................................... 68 7. Postupanje sa otpadom........................................................................................................................... 69 8. Mjere sprjeavanja nepovoljna utjecaja na okoli ................................................................................... 70 8.1. Zatita tla .......................................................................................................................................... 70 8.2. Zatita zraka ..................................................................................................................................... 70 8.3. Zatita voda ...................................................................................................................................... 70 8.4. Zatita mora...................................................................................................................................... 71 8.5. Zatita od buke ................................................................................................................................. 71 9. Mjere provedbe Plana ............................................................................................................................. 72 9.1. Obveza izrade prostornih planova ................................................................................................... 72 9.1.1. Izgradnja i ureenje graevinskih podruja naselja ................................................................ 72 9.1.2. Izgradnja i ureenje ostalih graevinskih podruja ................................................................. 72 9.2. Primjena posebnih razvojnih i drugih mjera ..................................................................................... 73 9.2.1. Marikultura............................................................................................................................... 73 9.2.2. Razvojne mjere ....................................................................................................................... 73 9.3. Rekonstrukcija graevina ija je namjena protivna planiranoj ......................................................... 74 C. PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE ................................................................................................... 75

ZADARSKA UPANIJA

ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE

PROSTORNI PLAN UREENJA OPINE PAMAN

I. O B R A Z L O E N J E 1. POLAZITA
1.1. Poloaj, znaaj i posebnosti podruja opine u odnosu na prostor i sustave upanije i Drave Opina Paman obuhvaa najvei dio otoka Pamana koji je 12. otok po veliini, a 13. po broju stanovnika u Republici Hrvatskoj. U Zadarskoj upaniji je 3. po veliini, iza Paga i Dugog otoka. Dio je prostorno-razvojne cjeline Zadarsko-biogradskih otoka. Sa JZ strane je Srednji kanal koji Opinu dijeli od Kornatskog arhipelaga i Dugog otoka. SZ kraj Opine omeen je Malim drelcom, uskim morskim prolazom koji razdvaja otoke Ugljan i Paman. Sa SI strane otoka je niz manjih otoia: Garmenjak, kolji, Komornik, Duac Mali i Veli, avatul, Bisaga Vela i Mala, Galenjak, Riul, Muntan i drugi. Blizina kopna, dobra povezanost, turistiki i poljoprivredni potencijali osnovni su faktori razvoja i ostanka stanovnitva. 1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru Tablica 1. POVRINA % km2 upanija 3.643,33 100,0 Opina Paman 48,73 1,3 Banj 4,54 9,3 Dobropoljana 5,99 12,3 Kraj 7,49 15,4 Mrljane 4,71 9,6 Neviane 8,52 17,5 Paman 12,05 24,7 drelac 5,43 11,1 Otok Paman 63,34 1,7 STANOVNICI STANOVI DOMAINSTVA Popis 1991. Popis 2001. Popis 2001. Popis 1991. Popis 2001. broj % broj % broj % broj % broj % 214.614 100,0 162.045 100,0 91.932 100,0 59.122 100,0 52.359 100,00 2.597 1,2 2.004 1,2 1.896 2 714 1,2 652 1,2 256 9,8 194 9,7 148 0,7 80 11,2 69 10,6 402 15,5 274 13,7 152 8 104 14,5 79 12,1 290 11,2 287 14,3 200 10,5 84 11,8 80 12,3 311 12 224 11,2 117 6,2 74 10,4 60 9,2 628 24,2 397 19,8 245 12,9 150 21 125 19,2 452 17,4 383 19,1 360 19 138 19,3 135 20,7 258 9,9 245 12,2 674 35,5 84 11,8 104 15,9 3349 1,5 2711 1,6 2461 2,6 938 1,6 880 1,7 Gustoa naseljen. stan/km2 44 41 43 46 38 48 47 32 45 43

Izvor: Prostorni plan Zadarske upanije, oujak, 2004.

Tablica 2. ZADARSKA UPANIJA OPINA PAMAN OPINA PAMAN OTOK PAMAN km

POVRINA
2

STANOVNICI Popis 1991. broj 2.597 3349 % 77,5 100,0 Popis 2001. broj 2.004 2711 % 73,9 100,0

48,73 63,03

udio u povrini otoka (%) 77,3 100,0

GUSTOA NASELJENOSTI Popis Popis 1991. 2001. broj broj st./km2 st./km2 53 41 53 43

Izvor: Prostorni plan Zadarske upanije, oujak, 2004.

1.1.2. Prostorno razvojne i resursne znaajke

ZADARSKA UPANIJA

ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE

PROSTORNI PLAN UREENJA OPINE PAMAN

Prirodne znaajke prostora Osnovno obiljeje reljefa je tzv. dalmatinski pravac pruanja: SZ-JI. Promatranu prirodnu cjelinu ine dvije prostorne zone: jugozapadni i sjeveroistoni dio. JZ dio otoka karakterizira vea nadmorska visina i krevitost glavnog vapnenakog bila. Najvii vrh je visok 272 m (V. Bokolj). Obale su uglavnom strme i nepristupane na JZ strani, dok su na SI pitomije i pristupanije. SI dio otoka s tronijom dolomitnom podlogom reljefno je uravnjeniji, s blaim i pitomijim predjelima u kojima su krki oblici znatno manje izraeni. Reljefna diferenciranost izmeu navedenih prostornih zona oituje se u vrlo izraenoj izmjeni vapnenakih glavica, sitnih polja, suhih transverzalnih dolinica, dolaca, ponikava, itd. Geoloke osnove reljefa i graa terena Graom dominiraju vapnenci, vapnenake bree i dolomiti krede i paleogena. Najstarije naslage su dolomitne i obiljeavaju SI dio. S obzirom na veu tronost dolomitne podloge i mogunost stvaranja plodnih tala (crvenica, smea tla), ovo podruje predstavlja osnovu agrarnog vrednovanja i razvitka naseljenosti. Glavnina JZ dijela opine vapnenakog je sastava. Seizmotektonika Tektonski, otok Paman predstavlja jednu od bora dinarskog pruanja. Ima vie rasjeda, od kojih se tri pruaju du otoka, ali bez veeg utjecaja na seizminost. Seizmiki, ovaj prostor spada u podruje od 7 MCS ljestvice. Intenzitet oitan s karte znai maksimalno zapaen stupanj na srednjim uvjetima tla u vremenu nastajanja potresa. Izdvojeni prostori sa stupnjem seizminosti iznad 7MCS su seizmiki aktivna podruja. Za izgradnju znaajnih objekata (prema privremenim tehnikim zakonima za gradnju u aktivnim seizmikim podrujima, ukoliko nije drugaije rijeeno upanijskim zakonima) koristi se Pravilnik o dravnom standardu za prouavanje seizmikih utjecaja na mikrolokaciju. Hidrologija S obzirom na navedenu grau i petromineraloki sastav, imajui na umu injenicu da je veina otoka uska i izduenog oblika, uvjeta za formiranje kvalitetnih podzemnih akumulacija nema. Ako i postoje akumulacije, one su boate. Rijetki su primjeri gdje postoje slatke podzemne vode koje nisu pod utjecajem mora. Stanovnitvo se opskrbljuje vodom iz cisterni, bunara i rijetkih izvorita. Postojanje bujinjaka, poglavito za obilnih kia, uvjetuje odnoenje i onako oskudnog plodnog materijala. Klimatska obiljeja Klimatska obiljeja ovog prostora su vrua i suha ljeta, te blage i vlane zime sa srednjom temperaturom najtoplijeg mjeseca viom od 22C, a najhladnijeg mjeseca do -3C, te neravnomjernim rasporedom padalina. Navedeni parametri ukazuju na obiljeja mediteranske klime. Klimu obiljeavaju tri tipa vremena: - stabilno i lijepo vrijeme: ljeto i rana jesen - burno, suho i hladno vrijeme: hladnija polovica godine - jugo, vlano i kiovito: hladnija polovica godine. Bitno je naglasiti izraen maritimni utjecaj. Kako u samoj Opini nema mjerne postaje, koriste se podaci meteoroloke postaje u Biogradu na Moru. Temperatura zraka Temperatura zraka naglaava ugodnost mediteranskog podneblja. U najhladnijim mjesecima, sijenju i veljai, temperatura se kree u prosjeku od 6,5 do 7,0C. U najtoplijim mjesecima, srpnju i kolovozu, temperatura prosjeno dosie vrijednosti izmeu 24 i 24,5C, pa prosjene amplitude iznose oko 17 do 18C. Ekstremne vrijednosti temperature sputaju se zimi do 8C, a ljeti se penju do + 35C. Navedeni ekstremi su doista rijetki tako da nema znaajnijeg ugroavanja autohtonog biljnog pokrova i openito ivota na otoku s aspekta temperature zraka kao klimatskog elementa. Bitno je spomenuti i znaenje mora kao termoregulatora koji utjee na klimu otoka.

ZADARSKA UPANIJA

ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE

PROSTORNI PLAN UREENJA OPINE PAMAN

Srednja tem peratura zraka po m jesecim a u C

25 20 15 10 5 0 I II III IV V VI V II V III IX X XI XII

Tlak zraka i vjetrovitost Prosjene vrijednosti tlaka zraka u sijenju kreu se izmeu 1015,5 hP i 1016,0 hP, a u srpnju izmeu 1013,5 hP i 1014,0 hP. Razmjerno nizak tlak vlada u razdoblju od veljae do kolovoza, u rujnu se naglo penje, zatim do prosinca blago pada da bi u viegodinjem nizu promatranja (1970. 1989.) iznosio prosjeno 1014,5 hP. Bura i jugo su dominantni vjetrovi u zimskoj polovici godine. Anticiklonalna bura je vjetar koji sa sobom nosi suho i svjee vrijeme, za razliku od ciklonalnog juga koje sa sobom nosi vlagu i padaline, najee u obliku kie. Broj tihih dana kree se oko 40 godinje. S vjetrom iznad 6 Beaufort-a ima manje od 20 dana godinje. Olujni vjetar s 8 i vie Beaufort-a javlja se u prosjeku 1 put godinje. Vlaga zraka, naoblaka i padaline Relativna vlaga zraka izraena u postocima iznosi prosjeno oko 70%. U srpnju i kolovozu oko 65%, a u studenom, prosincu i sijenju oko 75%. Jutarnja vlaga je istaknutija, a poslijepodnevna je najmanja. Izraenija vlanost zraka ima povoljan utjecaj na biljni svijet, naroito u ljetnom razdoblju. Broj vedrih dana u godini iznosi oko 130. Insolacija iznosi oko 2500 sati godinje; Prosjena vrijednost naoblake je 4/10 neba: 2/10 u srpnju, a 6/10 u prosincu. Magla se javlja oko 6 puta godinje, a grmljavina oko 40 puta.

76 74 72 70 68 66 64 62 I II

Relativna vlaga zraka (%) po mjesecima

III

IV

VI

VII

VIII

IX

XI

XII

ZADARSKA UPANIJA

ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE

PROSTORNI PLAN UREENJA OPINE PAMAN

G o d i n ji to k p a d a lin a 160 140 120 100 80 60 40 20 0 I II III IV V VI V II V III IX X XI X II

Srednja godinja koliina padalina kree se oko 900 mm, u oko 100 kinih dana u godini. U uvjetima mediteranske klime snijeg je rijetka pojava, a ako se i dogodi zadrava se kratko. Prema prikazu godinjeg hoda, veina padalina je koncentrirana u hladnom dijelu godine (od rujna do sijenja) s maksimumom u prosincu. Sekundarni proljetni maksimum vezan je za travanj. Pedoloka struktura Najvei dio prekriva plitka i srednje duboka crvenica, smee tlo na vapnencu i vapneno-dolomitna crnica u kojima je vie od 50% stijena. Karakterizira ih takoer slaba osjetljivost prema kemijskim polutantima. Mjestimino se prostiru sami kamenjari sa ekscesivnom dreniranou i jakom osjetljivou na kemijske polutante. Na SZ obalnom pojasu nalazi se pojas antropogenog tla na kru. Nastao je milenijskim utjecajem ovjeka na stvaranje plodnih zona tala i to ienjem i pregraivanjem, da bi se od surove prirodne litoloke osnove, nakon inicijalnog unitenja biljnog pokrova, otelo neto iskoristivih tala. Fitogeografski osvrt Autohtoni pokrov predstavlja uma hrasta crnike, s pripadajuim vrstama: planikom, zelenikom, smrdljikom, trljom, lemprikom, smrom, pukinjom, maslinicom, rumarinom, lovorom, mirtom, konopljikom, narom, brnistrom, otrikom, rogaom, krukom, trnovaom, ibikom, velikim vrijesom, raznim tetivkama, paroinom, itd. etinarski umarci su zastupljeni alepskim i primorskim borom, a esti su empres i pinija. U najnovije vrijeme se revitalizira autohtoni biljni pokrov, poglavito na umskom i panjakom zemljitu.

ZADARSKA UPANIJA

ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE

PROSTORNI PLAN UREENJA OPINE PAMAN

Kulturno-povijesne znaajke Prvi spomen otoka Pamana sreemo u djelu Konstantina Porfirogeneta (10. st., De administrando imperio) kao Katav, to se najvjerojatnije odnosi na Tkon. U povelji iz 990. god. zadarski prior Maius daruje samostanu Sv. Krevana crkvu Sv. Mihovila sitam in insula Postimana, tj. na otoku Pamanu. 1059. zabiljeen je naziv Pustimano, a 1096. insula Pustimani. Povelje iz 1067. god. spominju stariji naziv otoka Pamana koji se nazivao Flaveico. Srednjovjekovni izvori (13. st.) Paman nazivaju imenima drugih naselja, kao npr.: insula Bagno, insula Dobropyana, Dobropoyane, Dobropolane, Dobropolana, ili pak imenima samostana: insula sancti Damiani (Sv. Kuzma i Damjan na okovcu u Tkonu). Libellus Policorion (11. st.) spominje insula sancti Johannis Euangeliste prema nazivu biogradske opatije koja je imala posjede na Pamanu. Povijesni spomenici od 11. do 15. st. ime otoka Pamana biljee u 38 varijanti. U 15 st. prevladao je naziv Paman. Pojavu razliitog nazivlja povjesniari tumae time to se niti jedno naselje na otoku nije uspjelo razviti u jedan jai centar, koji bi time nametnuo i naziv itavu otoku. O ivotu na Pamanu svjedoe eljeznodobne gradine, grobni humci, ostaci rimskih graevina i pristanita, te objekti sakralne i profane arhitekture. U cilju ouvanja kulturnog nasljea utvren je popis dobara - podruja i pojedinanih graevina s odreenim ili predloenim stupnjem zatite: R kulturno dobro upisano u Registar nepokretnih kulturnih dobara PZ preventivno zatieno E evidentirani spomenici i arheoloki lokaliteti 1.0. 1.1. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 2.0. 2.1. 1. Povijesna naselja i dijelovi naselja etnoloka batina Bobia stanovi, Paman Barotul, Paman Kolanovia dvori, M. Paman ruralna cjelina, Neviane mlin magazin, Neviane ruralna cjelina, Dobropoljana vie seoskih dvorova sa sauvanim elementima tradicijske arhitekture, Banj zaselak okote, drelac Povijesne graevine i sklopovi Sakralne graevine Franjevaki samostan sv. Duje, smjeten na obali, osnovan 1392. god. u 16. st. preureen. Sastoji se od crkve i zvonika, klaustra s lukovima, uokolo centralno postavljene bunarske krune, dvorita i dvokatnih samostanskih krila i vrta. Crkva je jednobrodna izduena graevina s dograenom sakristijom i zvonikom u 18. st., Kraj upna crkva Roenja BDM, sagraena u 18. st. na mjestu starije ranosrednjovjekovne graevine od koje je sauvana apsida, Paman Crkva sv. Marka, kraj 17. i po. 18. st., Paman Crkva sv. Roka, sagraena 1631. god., M. Paman Crkva sv. Antuna opata u uvali Otus, sagraena 1400. god., Paman kapela sv. Ante Padovanskog, 18. st., Mrljane upna crkva Srca Isusova, Neviane Crkva sv. Mihovila, gotika, nastala vjerojatno na mjestu ranosrednjovjekovne, Neviane stupanj zatite R stupanj zatite E E E R PZ PZ E E

2. 3. 4. 5. 6. 7. 8.

E E PZ E E E E

ZADARSKA UPANIJA

ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE

PROSTORNI PLAN UREENJA OPINE PAMAN

9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 2.2. 1. 3.0. 3.1. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 3.2. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17.

Kapela BDM od Zdravlja, Neviane upna crkva sv. Tome, 15. st., produena u 18. st., Dobropoljana Crkvica sv. Ante, 17. st., Dobropoljana Crkva sv. Kuzme i Damjana, srvj., obnovljena u 18. st., Banj Crkva Gospe Loretske, 1. pol. 20. st., Banj upna crkva sv. Luke, srvj., preureena u 18. st., drelac Kapela sv. Ante Padovanskog, drelac Civilne graevine graditeljski sklopovi ljetnikovac Lovri, 19. st., drelac Arheoloka batina Podmorski arheoloki lokaliteti ostaci velikog antikog mula s bogatim kulturnim slojem na junom kraju uvale Polaine, Kraj antiko kameno pristanite uz sjeverozapadnu stranu otoia Muntan, Paman ostaci antikog pristanita uz jugoistonu obalu otoia Galenjaka, Paman ostaci antike submarine arhitekture juno od otoia Garmenjak, Mrljane ostaci antikog pristanita uz rt Sv. Mihovil, nedaleko Neviana ostaci rimskih graevina na poloaju Mirite kod Neviana Kopneni arheoloki lokaliteti Polaine s ostacima veeg rimskog gospodarskog imanja s pristanitem, Paman eljeznodobna gradina Martinj sa spiralnim bedemom, Paman gradina Kruna s ostacima bedema u obliku kamenog nasipa uokolo vrha glavice na kojem je ouvan grobni humak, Paman Polaine s ostacima veeg rimskog gospodarskog imanja s pristanitem, Paman uvala Luina s ostacima zidova zgrade na kopnu i u podmorju, Paman otoi Garmenjak, eljeznodobna gradina, Mrljane/Paman eljeznodobna gradina potkovastog tlorisa, Barotul - Paman ostaci rimskog gospodarsko-ladanjskog imanja, Barotul - Paman eljeznodobna gradina Binjak s bogatim kulturnim slojem i grobljem na ravnom podno gradine, Neviane Mirie s ostacima zidova na obali i u podmorju, s ulomcima tegula, amfora, grobova uz obalu, Neviane ostaci crkve Sv. Martina na padini oblinje gradine Binjak, Neviane Bokolj Veliki s ostacima dvostrukog vijenca bedema i nekoliko grobnih humaka sa sjeverne strane naselja, Dobropoljana Zapolaine s ostacima graevina i grobova u amforama i glinenim posudama, Dobropoljana eljeznodobna gradina Bokolj Mali, Banj eljeznodobna gradina Otro s dvostrukim vijencem, Banj ostaci zidova gospodarskog dobra na kopnu i pod morem na jugozapadnoj strani poluotoia Zaglav, drelac grobni humak na breuljku Zaglav, drelac

E E E PZ E PZ E stupanj zatite E

stupanj zatite R R R R R R stupanj zatite R E E E E E E E E E E E E E E E E

ZADARSKA UPANIJA

ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE

PROSTORNI PLAN UREENJA OPINE PAMAN

1.1.3. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog ureenja ireg podruja i ocjena postojeih prostornih planova Kako je prostor Opine Paman bio sastavni dio Opine Biograd n/m, to je i prostorno planiranje i planski razvoj ovoga prostora bio vezan na Biograd n/m, kao administrativno sredite, a podruje dananje Opine promatrano kao segment cjelovitog prostora bive Opine Biograd n/m. Stoga je Opinski prostorni plan Biograd n/m - Revizija I, izraen u Zavodu za urbanizam Zadar 1985. god. osnovni prostorno-planski dokument koji je jo uvijek na snazi za prostor Opine Paman do donoenja ovog Prostornog plana. Prostorni plan opine Biograd n/m-Revizija I cjelovit je i koncizni dokument, koji je sveobuhvatno i kvalitetno obradio problematiku prostornog razvoja cjelokupnog prostora bive Opine Biograd n/m. Upravo zbog vremenskog perioda od 20 godina, koliko je ovaj plan na snazi, oigledna je potreba redefiniranja pojedinih njegovih postavki. Bitni prostorni aspekti potrebnih izmjena odnose se prvenstveno na preispitivanje i u svezi s tim potrebno preoblikovanje graevinskih zona naselja, kao i graevinskih zona izvan naselja (zone turizma, proizvodne zone i dr.), zatim u domeni razvoja potrebite infrastrukture, kao i zatite prostora i ouvanja prirodnog okolia. Dokumenti prostornog ureenja ireg podruja koji su u meuvremenu stupili na snagu i ije su odredbe danas obvezujue za cjelokupan prostor Republike Hrvatske, pa tako i za podruje unutar granica obuhvata ovoga Plana, su Strategija prostornog ureenja Republike Hrvatske i Program prostornog ureenja Republike Hrvatske. Navedeni dokumenti prostornog ureenja analiziraju ulogu i znaaj Zadarske upanije, kao centra hrvatskog dijela jadranske obale na osjetljivom spoju hrvatskog sjevera i juga sa dijelom Like u zaleu i daju osnovne smjernice koje su dalje razraene kroz Prostorni plan Zadarske upanije (PPZ). Prostorni plan Zadarske upanije dodatno je proanalizirao temeljne postavke prostornog ureenja za cjelokupno podruje upanije i potvrdio kriterije za daljnji razvoj u pogledu: - razvoja naselja (veliine, gustoe naseljenosti opremljenosti i funkcionalne meuzavisnosti) - prostorne raspodjele svih moguih aktivnosti - poloaja i povezanosti glavnih infrastrukturnih koridora Postavke PP-a obvezujue su prilikom izrade ovoga Plana kao i svih ostalih planova nieg rada. Prema postavkama Prostornog plana Zadarske upanije s gledita dostignutog gospodarskog razvoja, podruje Opine Paman nalazi se na prostoru arhipelaga Zadarske upanije Zadarsko-biogradskih otoka. To je podruje kontinuiranog iseljavanja i odumiranja gospodarskih funkcija otoka. U cilju prevladavanja naslijeenog stanja i niveliranja zateenih razliitosti u gospodarskom, demografskom, prometnom i kulturnom znaenju, Prostorni plan upanije istie potrebu kvalitetnijeg i uestalijeg povezivanja otoka s kopnom . Uredba o ureenju i zatiti zatienog obalnog podruja mora (NN128/04) utvrdila je osnovne kriterije zatite i smjernice mogueg razvoja, planiranja gradnje i ureenja zatienog obalnog podruja (u daljnjem tekstu ZOP-a) koji obuhvaa sve otoke, pojas kopna u irini od 1000m od obalne crte i pojas mora u irini od 300m od obalne crte. Sukladno tome cjelokupan prostor Opine Paman nalazi se unutar podruja ZOP-a. Prostorni plan ureenja Opine Paman sukladno Zakonu o prostornom ureenju (NN. 30/94. 68/98, 35/99, 61/00, 32/02, 100/04), i Uvjetima i kriterijima iz planske dokumentacije vieg reda definira svrsishodno koritenje, namjenu, oblikovanje, obnovu i sanaciju prostora, uvjete ureenja graevinskog podruja, kao i zatitu okolia, spomenika kulture i osobito vrijednih dijelova prirode. Opinskim prostornim planom daje se precizniji odnos prema prostoru u odnosu na dosadanje prostorne planove i usklauju prostorne mogunosti s potrebama i mogunostima stanovnitva, kao i interesom ire zajednice. Metodoloki pristup temelji se na preciznim analizama prostora iz kojih proizlaze smjernice za nain izgradnje koritenja i zatite prostora.

ZADARSKA UPANIJA

ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE

PROSTORNI PLAN UREENJA OPINE PAMAN

1.1.4. Ocjena stanja, mogunosti i ogranienja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke, te prostorne pokazatelje

Demografski podaci Kretanje broja stanovnika U sedam naselja Opine zadnjim je popisom utvreno 2004 stanovnika. Gustoa naseljenosti iznosila je 41 stan/km. TABLICA 1: KRETANJE BROJA STANOVNIKA OD 1953. DO 2001. GODINE

Naziv naselja
Banj Dobropoljana Kraj Mrljane Neviane Paman drelac ukupno

1953. 448 338 335 368 651 737 525 3402

1961. 399 314 312 316 581 637 436 2995

Godina popisa 1971. 1981. 357 346 398 278 312 300 264 202 646 607 603 462 420 288 3000 2483

1991. 256 402 290 311 628 452 258 2597

2001. 194 274 287 224 397 383 245 2004

Izvor: M. Koreni Naselja i stanovnitvo SR Hrvatske 1857-1971 i popis stanovnitva 1981, 1991. (konani rezultati) i 2001. DZS; Zagreb 2001.

Kretanje broja stanovnika od 1953. do 2001.godine 4000 3500 3000 2500 2000 1500 1000 500 0 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2001.

Glavno obiljeje kretanja broja stanovnika je kontinuirani pad u razdoblju od 1953. do 2001. Unutar tog razdoblja pozitivna kretanja se oituju u dva meupopisna perioda: od 1961. do 1971. i 1981. do 1991.

ZADARSKA UPANIJA

ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE

10

PROSTORNI PLAN UREENJA OPINE PAMAN

Dobno-spolna struktura stanovnika TABLICA 2: DOBNO-SPOLNA STRUKTURA STANOVNIKA Starost Naselje Banj Spol Ukupno 194 96 98 274 139 135 287 143 144 224 111 113 397 188 209 383 193 190 245 115 130 2004 985 1019 0-15 27 15 12 67 37 30 55 24 31 52 24 28 64 27 37 57 34 23 23 13 10 345 174 171 15-30 37 17 20 37 20 17 45 24 21 38 22 16 62 32 30 65 29 36 26 14 12 310 158 152 30-45 30 15 15 52 25 27 61 32 29 40 20 20 82 43 39 74 43 31 34 18 16 373 196 177 45-60 35 21 14 49 29 20 60 33 27 30 18 12 57 26 31 64 35 29 49 19 30 344 181 163 60-75 49 23 26 54 25 29 45 23 22 39 18 21 88 44 44 84 40 44 83 41 42 442 214 228 75-90 15 5 10 14 3 11 20 7 13 24 8 16 37 16 21 38 12 26 28 9 19 176 60 116 90-95 i vie 1 1 1 1 6 6 1 1 1 1 10 1 9 Nepoznato 1 1 1 1 1 1 1 1 4 1 3

sv. m sv. Dobropoljana m sv. Kraj m sv. Mrljane m sv. Neviane m sv. Paman m sv. drelac m sv. Opina m Paman

Izvor: DZS; Zagreb 2001.

ZADARSKA UPANIJA

ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE

11

PROSTORNI PLAN UREENJA OPINE PAMAN

dobne skupine Nepoznato 90-95 i vie 75-90 60-75 45-60 30-45 15-30 0-15 0 m 50

Dobno - spolna struktura opine Paman 2001. godine

100

150

200

250 broj stanovnika

Izvor: DZS; Zagreb 2001.

Dobno-spolna struktura je izrazito nepravilna. Gotovo je jednak udio starog od 60 do 90 godina (30%) i mladog stanovnitva od 0 do 30 (32%). U staroj skupini je najvei udio ena, dok je u svim ostalim vie mukaraca. S aspekta radne sposobnosti, u dobi od 15 do 60 godina je 51% stanovnika to je jedno od rijetko pozitivnih obiljeja demografske strukture. Obrazovna struktura stanovnika TABLICA 3: STANOVNITVO STARO 15 I VIE GODINA PREMA ZAVRENOJ KOLI

Naselje
Banj Dobropoljan a Kraj Mrljane Neviane Paman drelac Opina Paman

Ukupno kole
167 207 232 172 333 326 222 1659 8 3 4 5 12 6 8 46

Bez

Osnovna kola (zavreni razredi) 1-3 4-7 8


10 9 6 26 32 24 27 132 46 48 50 10 63 67 39 320 31 51 62 64 68 59 48 391

Srednje kole vie kole, magisterij i fakulteti (zavreni razredi) nepoznato doktorat svega 1-3 4 gimnazije akademije
64 92 98 59 140 136 82 671 40 61 72 40 93 71 54 429 20 26 22 16 40 56 23 207 4 5 4 3 7 9 5 37 8 3 9 7 18 29 14 88 3 2 5 1 3 1 2 2 9

Izvor: DZS; Zagreb 2001.

ZADARSKA UPANIJA

ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE

12

PROSTORNI PLAN UREENJA OPINE PAMAN

stupanj obrazovanja magisterij i doktorat vie kole, fakulteti i akademije srednja osnovna bez kole 0
Izvor: DZS; Zagreb 2001.

Stanovnitvo staro 15 i vie godina prema zavrenoj koli

100

200

300

400

500

600

700 800 900 broj stanovnika

Obrazovna razina je niska. Dominira stanovnitvo sa zavrenom osnovnom (50%), a slijede ga sa srednjom kolom (40%). Struktura kuanstava TABLICA 4: STRUKTURA OBITELJSKIH KUANSTAVA obiteljska kuanstva prema broju lanova 8 i vie Naselje Ukupno svega 2 3 4 5 6 7 broj ukupno kuanstava lanova Banj 69 49 15 10 14 6 2 2 Dobropoljana Kraj Mrljane Neviane Paman drelac ukupno opina 79 80 60 125 135 104 652 65 14 13 13 14 66 15 11 18 51 17 6 8 7 8 2 8 6 2 4 3 5 6 1 1 3 2 1 1 2 9 25 26 9 9 23 92

6 13

94 24 18 27 10 88 24 14 21 21 61 30 11 10 5

474 139 83 109 77 35 22

Izvor: DZS; Zagreb 2001.

Najvie ima obiteljskih kuanstava, meu kojima je najvei broj dvolanih, a zatim etverolanih. Najmanje su zastupljena kuanstva sa sedam, osam i vie lanova. Meu neobiteljskim kuanstvima najvie ima sa jednim lanom.

ZADARSKA UPANIJA

ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE

13

PROSTORNI PLAN UREENJA OPINE PAMAN

TABLICA 5: STRUKTURA NEOBITELJSKIH KUANSTAVA neobiteljska kuanstva Naselja vie svega 1 lan lanova Banj Dobropoljana Kraj Mrljane Neviane Paman drelac ukupno 20 14 14 9 31 47 43 178 19 13 12 8 24 42 41 159 1 1 2 1 7 5 2 19

Izvor: DZS; Zagreb 2001.

TABLICA 6: STANOVI PREMA NAINU KORITENJA Stanovi za stalno stanovanje Naselje Banj Dobropoljana Kraj Mrljane Neviane Paman drelac Opina Paman Ukupno 148 152 200 117 245 360 674 1.896 ukupno nastanjeni 93 87 89 74 179 185 136 843 65 72 79 58 123 131 104 632 privremeno naputeni nenastanjeni 5 15 10 2 48 43 26 149 23 14 8 11 6 62

Stanovi koji se koriste povremeno za: sezonskih obavljanje odmor radova u djelatnosti poljoprivredi 55 51 14 92 1 18 43 66 141 2 32 534 4 982 3 68

Izvor: DZS; Zagreb 2001.

Vie je stanova koji se koriste povremeno za odmor (982), nego nastanjenih za stalno stanovanje (632). Gospodarski potencijali Gospodarski razvoj temelji se prvenstveno na preduvjetima za razvoj turizma, poljoprivrede i marikulture, odnosno na prirodnom potencijalu Opine: - pitoma i razvedena obala, isto more s nizom uvala i prirodnih plaa; - plodne povrine du sjevero-istone obale u neposrednoj blizini naselja; - povoljne lokacije za razvoj marikulturne djelatnosti.

ZADARSKA UPANIJA

ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE

14

PROSTORNI PLAN UREENJA OPINE PAMAN

1.1.5. Infrastrukturne mree

PROMETNI SUSTAV Cestovni promet Prema Zakonu o javnim cestama (NN 180/04) sve javne ceste u Republici Hrvatskoj dijele se na: dravne, upanijske i lokalne ceste. Na otoku Pamanu, prema Odluci o razvrstavanju javnih cesta u dravne ceste, upanijske ceste i lokalne ceste (NN /79/99, 111/00, 98/01, 143/02 ), karakter dravne otoke ceste ima glavna otoka prometnica koja povezuje sva naselja ovog otoka od Tkona do drelca. Ova dravna cesta D-110 nastavlja se preko mosta koji spaja otok Paman i otok Ugljan i du cijelog otoka Ugljana sve do naselja Muline. Ukupna duina ove ceste je 41,5 km. Cesta slijedi obalnu crtu du sjeverne strane otoka Pamana i prolazi kroz veinu otokih naselja, odnosno u njihovoj neposrednoj blizini. Preko ove ceste sva naselja otoka Pamana imaju direktan pristup do trajektnog pristanita u Tkonu za liniju prema gradu Biogradu na Moru, odnosno pristup do trajektnog pristanita u Preku za liniju prema gradu Zadru. Karakter upanijske ceste na otoku Pamanu imaju sljedee prometnice: - 6062 na pravcu D110 - naselje Paman - D110, u duini od 4,4 km, irine 5,0 m Lokalne ceste na otoku Pamanu su: L - 63109 na pravcu D110 - uvala svetog Luke, u duini od 0,5 km, irine 3,5 m, L - 63110 na pravcu D110 - drelac, u duini od 0,6 km, irine 3,0 m, L - 63111 na pravcu Banj - D110, u duini od 0,1 km, irine 4,5 m L - 63136 na pravcu Dobropoljana - D110, u duini od 0,3 km, irine 2,6 m L - 63137 na pravcu Neviane - D110, u duini od 0,3 km, irine 3,8 m Veina upanijskih i lokalnih cesta na otoku Pamanu neadekvatnog su profila, s nepovoljnim tehnikim elementima i dotrajalom kolnikom konstrukcijom. Ostale nekategorizirane mjesne prometnice unutar pojedinih naselja opine Paman uglavnom su minimalnih profila i nepovoljnih tehnikih elemenata, to je uvjetovano postojeom stambenom izgradnjom i vlasnikim odnosima na terenu, pa nisu pogodne za kvalitetno i sigurno odvijanje prometa. U tijeku je izrada idejnog rjeenja u svezi cestovnog povezivanja otoka Pamana s kopnom preko mosta na najoptimalnijoj lokaciji, to bi trebalo omoguiti bri demografski i gospodarski razvoj ovog prostora. Sva naselja opine Pamane povezana su autobusnim vezama, koje su prilagoene rasporedu trajektnih veza s kopnom, meusobno i s trajektnim pristanitima u Tkonu i Preku. Pomorski promet Mrea pristanita u pomorskom prometu, tj. luke otvorene za javni promet definirane Naredbom o razvrstavanju luka otvorenih za javni promet su: - luke lokalnog znaenja: drelac, Banj, Dobropoljana, Neviane, Mrljane, Barotul, Paman, Kraj i - luke posebne namjene za djelatnosti: nautiki turizam LN Luke na otocima su uglavnom mjeovite namjene, ogranienog kapaciteta, kojima se odvija javni, nautiki i sportski promet. Pored objekata luke infrastrukture u lukama otvorenim za javni promet na otokom podruju postoji vei broj malih luka i priveza za amce koji su znaajni za prometno povezivanje naselja, te za razvoj nautikog turizma. Du otonom cestom (D110) na otoku Pamanu povezana su sva naselja te je ukinuto pristajanje putnikih brodova u svako naselje. Sav promet ljudi, vozila i tereta ostvaruje se trajektom na liniji Biograd na Moru -Tkon. Po redu vonje na ovoj liniji trajekt prometuje 10 puta dnevno. U ljetnom periodu broj linija se poveava ovisno o zahtjevima putnika. Otok Paman povezan je mostom s otokom Ugljanom te moe za povezivanje s kopnom koristiti i vezu Preko Zadar. Na liniji Preko Zadar i obratno trajekt prometuje, sa etrnaest, odnosno u sezoni, sedamnaest putovanja dnevno s pristajanjem na otok Oljak dva puta dnevno.

ZADARSKA UPANIJA

ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE

15

PROSTORNI PLAN UREENJA OPINE PAMAN

U naseljima kategorizirane luke otvorene za javni promet od lokalnog znaaja imaju pristanita s minimalnom lukom infrastrukturom, koja se prenamjenjuju u luke posebne namjene tipa. Veina ovih luica izgraena je jo za bive austrougarske monarhije. Brodskih linija za povezivanje susjednih otoka nema. Sa sjeverozapadne strane otoka Pamana podrujem Malog drelca, tj. izmeu otoka Ugljana i Pamana ureen je plovni put kojim se odvija lokalni, tj. unutranji brodski promet.

Telekomunikacijski sustav Na podruju otoka Pamana izgraene su digitalne komutacije RSS/RSM u drelcu, Nevianima i Pamanu. Sve komutacije su RSS/RSM, digitalnog tipa, i stupnjevi su nadreene AXE Zadar. Komutacije su povezane na nadreene komutacije u Zadru, digitalnim sustavima prijenosa po svjetlovodnom kabelu poloenim dravnom cestom te podmorskim svjetlovodnim kabelom Tkon - Biograd, koji je spojen na magistralni svjetlovodni kabel Jadranko u Biogradu. Svaka komutacija ima svoju mreu kojom pokriva i okolna naselja te drelac podzemnim kabelom vee naselja od Banja do mosta, Neviane vee podzemnim kabelom Mrljane i Dobropoljanu, a Paman vee podzemnim kabelom Barotul i Mali Paman. Sve gore navedene komutacije imaju pripadajue TK mree, koje u veini sluajeva zadovoljavaju potrebe, a ima i onih koje treba proirivati. Uz podmorski svjetlovodni kabel Tkon - Biograd nalazi i stari klasini podmorski svjetlovodni kabel Tkon Biograd sa simetrinim karikama koji podmorski povezuje Biograd sa Tkonom uz usputni izlaz na otoi Sv. Katarinu. Ovaj kabel je izgubio svoju funkciju i moe se koristiti za eventualne potrebe za telefonskim prikljucima na Sv. Katarini. Postojee pokretne komutacije T-Mobile na otoku Pamanu su u naselju Barotul i u opinskom sreditu Tkonu. Potansku slubu vre Hrvatske pote (HP) preko potanskih ureda: Potanski broj 23262 23263 23264 Naziv ureda Paman drelac Neviane potanskog Povrina objekta ( m ) 34 m2 55,13 m2 25 m
2 2

Vlasnitvo objekta zakup HP+HT zakup

Broj radnika 2 1 1

Energetski sustav Elektroopskrba otoka Pamana rjeavana je u sklopu jedinstvenog elektroenergetskog sustava Zadarske upanije. Opskrba elektrinom energijom vri se iz dva smjera: 110 kV-nim podmorskim kabelom TS 35/10 Zadar 4 - TS 35/10 Kukljica 10 kV-nim podmorskim kabelom iz pravca Biograda Elektroopskrba sjevernog dijela otoka je iz pravca Kukljice, a junog iz pravca Biograda. Na podruju opine Biograd n/m postoje slijedei elektroenergetski objekti: - TS 110/10(20) kV "Biograd" 2 x 20 MVA - 110 kV dalekovodi - TS 110/35 kV "Biograd" - TS 35/10kV "Bilice" - TS 110/35 kV "Biograd" - TS 110/35 kV "Zadar" - 35 kV dalekovod - TS 110/35 kV "Biograd" - TS 35/10 kV "Benkovac" - TS 110/35 kV "Biograd" - TS 110/35 kV "Zadar" - vei broj TS 10/0,4 kV s pripadajuim prikljunim dalekovodima Podruje Biograda napaja se iz TS 110/10 (20) kV "Biograd", a locirana je u sklopu TS 110/35 kV "Biograd". Vrno optereenje TS 110/10(20) kV iznosi priblino 50% maksimalne mogue snage transformacije (2 x 20 MVA).

ZADARSKA UPANIJA

ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE

16

PROSTORNI PLAN UREENJA OPINE PAMAN

Otokom je poloen 10 kV nadzemni vod ( A 35 mm2 ) na drvenim stupovima. Postojee stanje 10 kV naponske mree je loe zbog preoptereenosti u ljetnim mjesecima te dotrajalosti i slabog presjeka podmorskog kabela iz pravca Biograda. Mjesne nisko naponske mree potrebna je djelomino rekonstruirati i interpolirati nove trafostanice. VODNOGOSPODARSKI SUSTAV Vodoopskrbni sustav Na otoku Pamanu ne postoje lokalna izvorita. Stoga su itelji svih naselja otoka Pamana rjeavali vodoopskrbu sakupljanjem kinice u individualnim kunim cisternama, odnosno preko bunara. Rezultat toga bila je stalna oskudica i niska norma potronje vode. Ovakav nain opskrbe vodom nije omoguavao koritenje potpuno ispravne i higijenski zdrave vode. U razdoblju 1971./72. godine poloen je podmorski cjevovod s kopna, od naselja Turanj, do otoka Babac. Tijekom 1980. god. poloen je i podmorski cjevovod od otoka Babac do otoka Paman. Time su stvoreni preduvjeti za prikljuak otoka na vodoopskrbni sustav kopnenog dijela Zadarske upanije. Postojei podmorski cjevovod je 175 mm. Vodoopskrba otoka Pamana rijeena je koncepcijski u Idejnoj studiji vodoopskrbe opine Biograd n/m iz 1980. godine, a dio je vodoopskrbnog sustava Grupni vodovod Biograda n/m koji koristi vode s lokalnog izvorita Kakma i sa zahvata na rijekama Krka i Zrmanja. Vodoopskrba otoka Pamana vri se iz vodospreme Straa, zapremine V=4000 m3 s kotom dna 70,95 m.n.m. Iz ove vodospreme voda dolazi, izgraenim azbestcementnim cjevovodom 400 mm koji prolazi prometnicom sa sjevernog dijela naselja Sv. Filip i Jakov do glavne rave u naselju Turanj, te podmorskim cjevovodom 175 mm preko zapadne strane otoka Babac, na otok Paman u istoimenom naselju. Temeljem studije izraen je izvedbeni projekt Vodoopskrbni sustav otoka Pamana 1989. god. od Inenjerskog projektnog zavoda iz Zagreba, koji je noveliran od strane Hidroprojekt-ing iz Splita 1996. god.. U novom izvedbenom projektu za glavni otoki vodosprovodnik odabrane su lijevanoeljezne ductilne cijevi. U drugoj polovici 1997. godine zapoela je izgradnja glavnog opskrbnog vodosprovodnika du otoka Paman, od postojeeg hidranta u naselju Paman do naselja drelac na zapadu i naselja Tkon na istoku otoka. Trasa vodosprovodnika uglavnom slijedi postojeu glavnu otoku cestu D-110. Ugraene su lijevanoeljezne cijevi Ductile. Na poetnom dijelu kroz naselje Paman ugraene su ove cijevi s dodatnom polietilenskom zatitom zbog zatite od djelovanja morske vode. Od postojeeg hidranta do rave prema Tkonu i drelcu poloene su cijevi 400 mm. Ogranak prema drelcu izveden je 300 mm, a ogranak prema Tkonu je 250 mm. U vodovodnim oknima du trase vodosprovodnika izveden je dovoljan broj odgovarajuih ogranaka za prikljuenje mjesnih vodovodnih mrea svih naselja ovog otoka. Vodoopskrbne mree naselja su uglavnom izgraene, a rade se temeljem izvedbene dokumentacije izraene od Hidroprojekt-ing iz Splita 1997. god.. Takoer je ostavljen ogranak 250 mm za izgradnju vodosprovodnika prema buduoj vodospremi Tkon, odnosno ogranak 300 mm za izgradnju vodosprovodnika prema buduoj vodospremi Mrljane. Tijekom izgradnje vodoopskrbnih mrea veliki broj korisnika prikljuio se direktno na magistralni cjevovod ime je on izgubio tu funkciju, nisu izgraene vodospreme te je trenutno stanje vodoopskrbe za vrijeme veih potronja loe. Odvodnja otpadnih voda Na podruju otoka Pamana ne postoji organizirani sustav sakupljanja, proiavanja i dispozicije otpadnih voda. Otpadne vode iz domainstava i ostalih objekata na ovom podruju danas se uglavnom disponiraju u tlo ili u obalno more izravno bez ikakvog prethodnog proiavanja. Najee se sakupljaju u septikim jamama koje u pravilu nisu dostatno dimenzionirane i odravane pa je proiavanje slabo, to naroito dolazi do izraaja u tijeku ljetne sezone kada se koliina otpadnih voda viestruko poveava. Ove septike jame nisu izgraene kao vodonepropusni objekti pa otpadne tvari iz istih u znatnoj mjeri zagauju podzemlje i obalno more. Neki pojedini objekti rijeili su dispoziciju svojih otpadnih voda preko vlastitih kratkih ispusta u obalno more, uz prethodno zadravanje istih u talonici.

ZADARSKA UPANIJA

ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE

17

PROSTORNI PLAN UREENJA OPINE PAMAN

Za opinu Paman izraeno je koncepcijsko rjeenje sakupljanja, proiavanja i dispozicije otpadnih voda. Za pripadajui okolni morski akvatorij, kao glavni potencijalni prijamnik otpadnih voda s ovog podruja, jo nisu izvreni sveobuhvatni odgovarajui oceanografski istrani radovi to je osnovna pretpostavka u svezi definiranja i odabira primjerenog sustava odvodnje. Do sada su provedeni oceanografski istrani radovi jedino za morski akvatorij Pamanskog kanala. Oborinske krovne vode i vode s prometnih povrina takoer se direktno procjeuju u tlo, odnosno slijevaju najkraim putem u obalno more. Ureenje vodotoka i voda Na podruju Opine postoji vei broj uglavnom povremenih, bujinih, vodotoka od kojih su zbog svoje duine, veliine sliva i koliina protoka, najznaajniji vodotoci u naselju Banju, Nevianima i Barotulu. Izgradnja i ureenje zemljita uz vodotoke treba se izvoditi u skladu s posebnim vodopravnim uvjetima. Graevinska parcela ne moe se osnivati na nain koji bi onemoguavao ureenje korita i oblikovanje inundacije potrebne za maksimalni protok vode ili pristup vodotoka. Zabranjuje se podizanje ograde i potpornih zidova, odnosno izvoenje drugih radova koji bi smanjili propusnu mo vodotoka ili na drugi nain ugrozili vodotok ili podruje uz vodotok. Pored vodotoka zabranjeno je svako graenje blie od 10 m od ruba protonoga korita. Za graenje objekata unutar ovog pojasa potrebna je suglasnost nadlenog organa za vodoprivredu.

ZADARSKA UPANIJA

ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE

18

PROSTORNI PLAN UREENJA OPINE PAMAN

2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREENJA


2.1. Ciljevi prostornog razvoja upanijskog znaaja Globalni ciljevi prostornog razvoja upanijskog znaaja su: - unapreenje kvalitete ivota - ouvanje prirodne, spomenike i druge batine - ostvarenje skladnog demografskog razvoja - osiguranje prostornih pretpostavki za rast i razvoj manjih i malih razvojnih sredita - maksimalno koritenje prednosti geoprometnog poloaja - razvoj tehnike i komunalne infrastrukture - razvoj drutvene infrastrukture i servisno-uslunih djelatnosti - podizanje standarda javnih usluga - repozicioniranje upanije kao turistike destinacije - razvoj agrara, poljoprivrednih resursa i djelatnosti - razvoj marikulture - poboljanje reima zatite okolia 2.1.1. Razvoj naselja i infrastrukturnih sustava Naprijed utvreni cilj mogue je ostvariti: - putem uspjenih gospodarskih programa iz domene tercijarnih i kvartarnih djelatnosti. - stimulativnom politikom demografske obnove - osmiljenom politikom protoka kapitala. - izgradnjom komunalne, prometne i socijalne infrastrukture To su preduvjeti razvoja, u kojem se putem otvaranja novih radnih mjesta zadrava domicilno stanovnitvo to u konanici znai i demografsku obnovu prostora. Razvoj infrastrukturnih sustava, a prema postavkama i ciljevima PP-a vezan je na: - razvoj i transformacija luka za kvalitetniji prihvat plovila na kopnu i na otocima - planiranje mree heliodroma - osiguranje i zatita dovoljne koliine kvalitetne pitke vode - planiranje kvalitetnih sustava odvodnje otpadnih voda - razvoj telekomunikacijskog sustava - razvoj elektroenergetskog sustava - razvoj, tj. koritenje alternativnih izvora energije - zbrinjavanjem posebnog i opasnog otpada s otoka. 2.1.2. Racionalno koritenje prirodnih izvora Ciljevi zatite i racionalnog koritenja osobito vrijednih resursa su: - ouvanje itavog prostora voda i mora od svih negativnih utjecaja i zagaivaa koji bi mogli poremetiti bioloku ravnoteu. - ouvanje itavog prostora zraka od svih negativnih utjecaja i zagaivaa - zatita i ouvanje svih poljoprivrednih i umskih prostora. 2.1.3. Ouvanje ekoloke stabilnosti i vrijednih dijelova okolia Ciljevi ouvanja ekoloke stabilnosti i vrijednih dijelova okolia podrazumijeva zatitu - itavog zadarskog arhipelaga kao jedinstvenog eko-sustava, u sklopu sustava otoka hrvatskog Jadrana

ZADARSKA UPANIJA

ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE

19

PROSTORNI PLAN UREENJA OPINE PAMAN

2.2. Ciljevi prostornog razvoja opinskog znaaja Temeljni ciljevi prostornog razvoja opinskog znaaja su: - definiranje mjera demografskog razvoja - povoljan odabir prostorne i gospodarske strukture razvoja - skladan i svrhovit razvoj svih dijelova Opine sukladno prirodnim resursima - poboljavanje svih oblika komunikacije - zatita krajobraznih vrijednosti - zatita prirodnih i kulturnih vrijednosti 2.2.1. Demografski razvoj Ciljevi demografskog razvoja su: 1. zadravanje stanovnika na nain da se: - izgrauje komunalna, socijalna i prometna infrastruktura - osiguraju prostorni preduvjeti za otvaranje novih radnih mjesta 2. raspored stanovnitva u prostoru sukladno prirodnim i proizvodnim resursima. 2.2.2. Odabir prostorno razvojne strukture Ciljevi prostornog razvoja na otonom prostoru su: - poticanje razvoja i obnove poljodjelstva, poglavito maslinarstva, - repozicioniranje turizma i ulaganje u nov oblik turistike ponude primjereniji obliku i mjeri otokog ekosustava - razvoj proizvodnih djelatnosti sukladno prirodnim potencijalima i lokalnoj tradiciji - ulaganja u izgradnju temeljnih infrastrukturnih sustava - razvoj prometa kao temeljnog uvjeta opstanka ivota - razvoj uslunih djelatnosti. 2.2.3. Razvoj naselja, drutvene, prometne i komunalne infrastrukture Ciljevi razvoja naselja su: - revitalizacija svakog pojedinog naselja s ciljem poboljanja uvjeta ivota stanovnitva izgradnja objekata drutvenog standarda kroz razvoj adekvatne mree objekata osnovnog obrazovanja, predkolskih ustanova, sporta i rekreacije, zdravstva i socijalne skrbi, te uprave i administracije; - planiranje novih oblika djelovanja u domeni kulture: Ciljevi i projekcije razvitka infrastrukture su: - poboljanje postojee i izgradnja nove cestovne mree unutar postojeih graevinskih podruja naselja, - izgradnja nove kvalitetne cestovne mree unutar planiranih stambenih, turistikih, proizvodnih i drugih zona kao osnovni preduvjet kvalitetnom ureenju prostora - osiguranje prostornih pretpostavki za promet u mirovanju - osiguranje prostornih i ostalih planerskih preduvjeta za izgradnju i ureenje luka u pomorskom prometu - razvijanje ostalih infrastrukturnih mrea: vodoopskrbne mree, sustava odvodnje otpadnih voda, TT mree, elektroenergetske mree, a koje trebaju pratiti potrebe gospodarstva i stanovnika.

ZADARSKA UPANIJA

ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE

20

PROSTORNI PLAN UREENJA OPINE PAMAN

2.2.4. Zatita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih cjelina Ciljevi zatite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti u sklopu ouvanja prostornog identiteta podruja su: - utvrivanje krajobraznih i prirodnih vrijednosti, te kulturno-povijesnih cjelina, koje nisu zatiene posebnim propisima o zatiti prirodnih i kulturnih dobara - utvrivanje kriterija zatite krajobraznih cjelina, kroz posebne studije i istraivanja - utvrivanje modaliteta zatite Zakonom o zatiti i ouvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03, 157/03), kulturna dobra su od interesa za Republiku Hrvatsku i uivaju njezinu osobitu zatitu. Svrha zatite je ouvanje i prenoenje kulturnih dobara u neokrnjenom i izvornom stanju buduim naratajima, to iziskuje redovito odravanje, tj. spreavanje radnji koje bi na bilo koji nain promijenile svojstva, oblik, znaenje ili izgled kulturnih dobara i time ugrozile njihovu vrijednost, spreavanje protupravnog postupanja i protupravnog prometa kulturnim dobrima, uspostavljanje uvjeta da kulturna dobra prema svojoj namjeni i znaenju slue potrebama pojedinca i opem interesu. 2.3. Ciljevi prostornog ureenja naselja na podruju Opine Ciljevi ureenja naselja su: - podizanje standarda javnih usluga - poboljavanje svih oblika komunikacije - oblikovanje i razvitak novog javnog prostora - osiguranje prostornih pretpostavki za razvoj drutvenih djelatnosti - podizanje kvalitete stanovanja - zatita krajobraznih vrijednosti unutar naselja. 2.3.1. Racionalno koritenje i zatita prostora U cilju racionalnog koritenja i zatite prostora potrebno je: - odrediti podruja vrijednih resursa na kojima je iskljuena prenamjena prostora, - poboljati sve aspekte postojeih ve angairanih prostora, - sauvati ambijentalne vrijednosti autohtonog krajolika - zatititi atraktivni obalni pojas od nepotrebne i po okoli tetne uzurpiranosti u duobalnoj izgradnji objekata neprimjerenih oblika i sadraja - prioritetno koristiti postojee koridore pri planiranju trasa velike infrastrukture, odnosno izbjegavati zauzimanje novih povrina vrijednih resursa, osobito poljodjelskih i umskih - poveavati bilancu osnovnih kategorija koritenja prostora samo u korist poljoprivrednog i umskog zemljita, te objekata infrastrukture 2.3.2. Utvrivanje graevinskih podruja naselja u odnosu na postojei i planirani broj stanovnika, gustou stanovanja, izgraenost, iskoritenost i gustou izgraenosti, obiljeja naselja, vrijednosti i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina Ciljevi utvrivanja graevinskih podruja su: - preispitivanje vaeih graevinskih podruja u odnosu na izgraenost u prostoru, - ne zauzimanje novih prostora za izgradnju naselja formiranjem novih graevinskih podruja, - redefiniranje granica pojedinih naselja sukladno s novonastalom situacijom i potrebama, kao i promjenama nastalim u pogledu planiranja prostora i zatite okolia. Osnovni kriteriji za odreivanja novih granica graevinskih podruja su - racionalno i svrhovito koritenje prostora, - procjena realnih potreba korisnika prostora - ouvanje i unapreenje postojeih vrijednosti okoline.

ZADARSKA UPANIJA

ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE

21

PROSTORNI PLAN UREENJA OPINE PAMAN

irenje graevinskih podruja, kada je to iznimno potrebno i opravdano, treba usmjeravati u dubinu prostora obale i otoka titei osjetljiv obalni pojas i pripadajui akvatorij, distancirati od prometnih koridora magistralnih i regionalnih prometnica, istovremeno teei zaokruivanju postojeih grupacija i koncentracija, te ukoliko je mogue njihovom povezivanju i spajanju. Faktori koji utjeu na proirenje graevinskih podruja naselja su: - pozitivni trendovi demografskih kretanja naselja (stvarni ili oekivani) - postojei i planirani sustav centralnih naselja, Faktori ogranienja irenja graevinskih podruja su: 1. zateena prirodna osnova: - tektonski rasjedi - nagibi zemljita vei od 12% 2. zateeni resursi podruja: poljoprivredno zemljite infrastrukturni i rezervni koridori umsko zemljite spomenici kulture i njihove zatitne zone

2.3.3. Unapreenje ureenja naselja i komunalne infrastrukture Ureenje naselja u direktnoj je vezi sa podizanjem kvalitete urbanog ivljenja. To izmeu ostalog podrazumijeva funkcionalno definiranje i ureenje javnih povrina. Pri urbanom oblikovanju naseljenog prostora potrebno je klasificirati, urediti i sadrajno osmisliti javne prostore: - pjeake ulice i trgove - etnice i okupljalita - cjelokupan obalni pojas sa plaama i mjesnim lukama, - parkove i javno zelenilo - djeja igralita - sportske terene i biciklistike staze Razvoj naselja i urbano preoblikovanje treba pratiti i adekvatna infrastrukturna opremljenost, pri emu se istiu slijedei parametri: - izgradnja i odravanje lokalne i nerazvrstane cestovne mree u planiranim stambenim, turistikim, proizvodnim, rekreacijskim i drugim zonama osiguranje dostatnog parkiralinog prostora sukladno potrebama i namjeni susjednih mikrolokacija - odravanje javnih povrina - distribucija elektroenergetskog sustava na racionalan nain tako da u najmanjoj moguoj mjeri utjee na stanje okolia. - razvijanje ostalih infrastrukturnih sadraja koji trebaju uinkovito pratiti ukupni gospodarski rast na lokalnoj razini (vodoopskrba, odvodnja otpadnih voda, TT sustav) - odravanje istoe - odlaganje komunalnog otpada - osiguranje trajnog i kvalitetnog obavljanja komunalnih djelatnosti - osiguranje odravanja komunalnih objekata i ureaja u stanju funkcionalne sposobnosti - poduzimanje mjera za ouvanje i zatitu okolia

ZADARSKA UPANIJA

ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE

22

PROSTORNI PLAN UREENJA OPINE PAMAN

3. PLAN PROSTORNOG UREENJA


3.1. Prikaz prostornog razvoja podruja Opine u odnosu na prostornu i gospodarsku strukturu upanije Prostor Opine Paman u odnosu na prostorno-gospodarsku strukturu podruja Zadarske upanije pripada prostornoj cjelini Zadarskog arhipelaga. To je u svakom pogledu najosjetljivije i najugroenije podruje upanije: prostor velikog prirodnog potencijala, s jedne strane, te gospodarskog i demografskog deficita, s druge strane. Raskorak izmeu mogueg i stvarnog ini prostor otoka izuzetno ranjivim. Prepoznajui egzistencijalne probleme ivota na otocima, drava je utvrdila posebnu skrb o otocima vrednujui njihovu prostornu problematiku putem Nacionalnog programa razvitka otoka i Zakona o otocima (NN 34/99, 149/99, 32/2002 i 33/06) izradom Programa odrivog razvoja otoka. Osnovni koncept strategije razvitka otoka temelji se na metodi odrivog razvoja, koji e se podupirati posebnim mjerama zaustavljanja procesa depopulacije, odgovarajuim gospodarskim programima. Otoci Zadarskog arhipelaga, a time i otok Paman su paradigmatski primjer zapostavljenog prostora i nebrige o njegovoj populaciji. Rjeavanjem pitanja dostupnosti odnosno mogunosti brze cjelodnevne veze kopno-otok neutralizirao bi se velik dio problema ivota na otoku (pitanje kolovanja djece, mogunost zapoljavanja radno aktivnog stanovnitva), te ujedno pozitivno utjecalo na demografsku strukturu otokih naselja. 3.2. Organizacija prostora i osnovna namjena i koritenje povrina U okviru cjelovitog prostora Opine Paman na razini naslijeenog stanja u prostoru i zateene prirodne osnove uoljivi su pojedine meusobno razliite prostorne i prirodne cjeline. Priobalni izgraeni prostor naselja, kao nositelj glavnih razvojnih potencijala. To je prostor velikog interesa za koritenjem u razliite svrhe. Razmjerno postojeem interesu potrebno je aktivirati i zatitne mjere, odnosno realno procijeniti elje i mogunosti, budui da je samo racionalnim koritenjem prostora, uz koritenje suvremenih tehnologija, mogue ouvati ekoloku stabilnost podruja Tom prostoru mora se posvetiti posebna panja tijekom izrade detaljnije planske dokumentacije i definiranja detaljne namjene prostora. Osnovni kriterij mora biti zatita i ouvanje okolia, odnosno nosivi kapacitet prostora. Neizgraeni obalni prostor. Ova prostorna cjelina je nositelj osnovnih karakteristika autohtonog pejzaa. Du obalnog pojasa jugozapadne strane opine, negradivi obalni prostor napadnut je u znatnoj mjeri. Zbog ouvanih prirodnih vrijednosti taj prostor je izuzetno atraktivan, ali i ekoloki osjetljiv pa ga je potrebno sustavno tititi od tetnih utjecaja urbane eksploatacije. Kvalitetne poljoprivredne povrine Maslinici i obradive povrine su najzastupljeniji du sjeveroistone strane otoka u blizini naselja. Zastupljenost plodnih poljoprivrednih povrina na sjeveroistonoj strani otoka jedan je od presudnih razloga formiranja niza naselja na tom dijelu, ali i stvaranju slike i poimanja otoka Pamana kao zelenog otoka. Ove plodne enklave svakako treba tititi poticanjem obnove poljoprivrede i onemoguavanjem prenamjene. umske cjeline, umsko zemljite i autohtoni pejza Ova prostorna cjelina obuhvaa, u najveoj mjeri ambijentalno vrijedne, rijetke borove sastojine zaobalja, prevladavajui prostor makije i niskog raslinja uz obalu, poljske putove i mocire. Navedene vrijedne prostore Planom e se ouvati u izvornoj namjeni.

ZADARSKA UPANIJA

ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE

23

PROSTORNI PLAN UREENJA OPINE PAMAN

S ciljem svrhovitog koritenja prostora Opine Paman i planiranog skladnog razvoja, a sukladno mogunostima i potrebom zatite pojedinih prostornih cjelina i vrijednosti ovim Planom definirane su namjena pojedinih prostornih zona. Prilikom definiranja pojedinih prostornih zona, njihovih namjena i granica, vodilo se rauna o utvrenoj koncepciji prostornog razvoja opine i zatiti pojedinih zona utvrenih prirodnih vrijednosti. Uz planirane zone mogue izgradnje, graevinske zone, zone turistike izgradnje, proizvodne zone, definirani su i zatieni prostori u kojima izgradnja nije dozvoljena. Planom predloena namjena i nain koritenje prostora takoer daju i zorni prikaz utvrene koncepcije prostornog ureenja, odnosno jasnu sliku temeljnih prostornih djelatnosti i definiranog naina ponaanja u skladu s njim. Slijedom toga na prostornom zoningu opine zastupljene su poljoprivredne povrine, ume i umsko zemljite, graevinska podruja naselja, izdvojena graevinska podruja (izvan naselja) kao proizvodna i ugostiteljsko-turistiko podruja, te zone sporta i rekreacije.

ZADARSKA UPANIJA

ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE

24

PROSTORNI PLAN UREENJA OPINE PAMAN

3.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu povrina Tablica

Red. broj 1.0. 1.1.

Naziv upanije/opine/grada: Opina Paman ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAMJENU POVRINA Graevinska podruja ukupno/ izgraeni dio GP ukupno otono

Oznaka

Ukupno ha

% od povrine opine

stan/ha ha/stan*

GP

486,00 349,12 136,88

9,97 7,16 2,80

4,12 5,74 14,64

1.2.

Izgraene strukture van graevinskog podruja ukupno I E H K T R P P1 P2 P3 1 2 3 P V 11,39 6,00 155,00 5,29 1009,35 0,23 0,12 3,18 0,10 20,71 175,94 334,00 12,92 378,82 0,50*

1.3.

Poljoprivredne povrine - obradive umske povrine - gospodarske - zatitne - posebne namjene Ostale poljoprivredne i umske povrine Vodne povrine - vodotoci - jezera - akumulacije - retencije - ribnjaci Ostale povrine Ukupno opina

ukupno

1.4

2394,72

49,14

1,19*

1.5. 1.6.

802,52

16,46

0,40*

ukupno

1.7.

N IS G

2,73 4873

0,05 100,0

0,001 2,43*

ZADARSKA UPANIJA

ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE

25

PROSTORNI PLAN UREENJA OPINE PAMAN

3.3. Prikaz gospodarskih i drutvenih djelatnosti GOSPODARSKE DJELATNOSTI Planiranje prostornog razvoja pretpostavlja promjenu strukture koja bi gospodarstvo pribliila planiranoj strukturi Zadarsko-biogradskih otoka i ulozi Opine Paman u njoj. Osnovne grane na kojima e se zasnivati oivljavanje gospodarstva bit e: turizam, promet, usluge, marikultura, polikulturna poljoprivredna proizvodnja i tradicionalne autohtone mediteranske kulture. Struktura gospodarstva nee se bitno mijenjati, no oekuje se bri razvoj poljoprivrede, turizma i usluga. Udarna grana gospodarstva svakako e biti turizam u svim svojim oblicima. Nastojanja e se usmjeriti na formiranje prepoznatljive turistike ponude, s vlastitim i na tritu poznatim turistikim proizvodom. Posebna e se pozornost obratiti na infrastrukturne objekte. Poljoprivrednu proizvodnju treba uklopiti u dananji opi trend adekvatnog vrednovanja i razvoja poljoprivredne djelatnosti uvaavajui specifinosti otone sredine. Potrebno je poveati proizvodnju, modernizirati i pravilno vrednovati proizvodnju maslina. Ribarstvo i marikultura imaju svoje mjesto u strukturi gospodarstva. DRUTVENE DJELATNOSTI Odgoj i obrazovanje Predkolski odgoj U Opini djeluje jedan djeji vrti u naselju Banj kojeg polazi 34 djece. Osnovna kola Osnovna kola Vladimira Nazora djeluje u naselju Neviane. kolovanje traje osam godina, a u kolskoj godini 2005/06. ukupno je 162, od kojih je u prvi razred upisano 23 uenika. 3.4. Uvjeti koritenja ureenja i zatite prostora Nain utvrivanja namjene pojedine prostorne zone uvjetovan je prikladnou prostora za odreenu funkciju kao i interesom aktivnih sudionika u prostoru da ga privedu odreenoj svrsi, odnosno urede i oblikuju sukladno Planom utvrenoj namjeni. Prikladnost prostora za odreeni nain koritenja, odnosno namjenu utvruje se nizom kriterija koji trebaju potvrditi pogodnost odreene lokacije ili prostorne cjeline za planiranu namjenu. Kriteriji pogodnosti su: - prikladnost prirodne osnove - postojanje potrebnih resursa - interes aktivnih sudionika, korisnika prostora - ekonomska opravdanost - mogui tetan utjecaj na ekoloku stabilnost ue i ire lokacije - naslijeeno stanje u prostoru - mogunost zatite prostora Vrijednost i prikladnost pojedinog kriterija ovisi o namjeni pojedine prostorne zone, odnosno o opim i specifinim karakteristikama prostora na koje se odnose. Sukladno tome Planom su utvreni kriteriji za odreivanje svake pojedine prostorne zone, te uvjeti koritenja iste. Graevinsko podruje naselja Planom su utvrena graevinska podruja naselja samo na mjestima ve postojeih naselja, redefiniranjem njihovih oblika i realnijim dimenzioniranjem potrebnih povrina. Planom se ne dozvoljava formiranje novih graevinskih podruja naselja.

ZADARSKA UPANIJA

ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE

26

PROSTORNI PLAN UREENJA OPINE PAMAN

Na pojedinim lokacijama gdje su uslijed razvoja naselja pojedina graevinska podruja naselja formirana kao zasebne graditeljske cjeline, Planom se ne predvia njihovo meusobno povezivanje i to zbog sljedeih razloga: - zatite pojedinih vrijednih prirodnih cjelina, - procjena realne potrebe veliine prostorne zone Graevinska podruja naselja dimenzionirana su prema potrebama stvarnih korisnika prostora. Stvarni korisnici prostora unutar graevinskog podruja naselja su: - postojee stalno stanovnitvo u naselju - budue stanovnitva planirano temeljem prirodnog prirasta - povremeno stanovnitvo graani koji posjeduju nekretnine unutar graevinskog podruja naselja i njima se povremeno koriste - budue stanovnitva planirano temeljem ekonomske migracije Zone ugostiteljsko-turistikih namjena Planom su utvrene graevinske zone ugostiteljsko-turistike namjene, definirani standardi i uvjeti ureenja: - prilikom detaljnog planiranja zona ugostiteljsko-turistikih namjena potrebno je voditi rauna o urbanom mjerilu i strukturi budueg turistikog sadraja, odnosno prilagoditi tipologiju planiranih graditeljskih cjelina mjerilu postojeeg naselja - izgradnju u zonama ugostiteljsko-turistikih namjena treba locirati u odnosu na obalnu crtu u unutranjost prostora, a obalni pojas namijeniti javnim i dostupnim sadrajima te zelenilu i rekreaciji - postojee poljske putove i mocire koji se nalaze unutar zona ugostiteljsko-turistikih namjena treba prilikom izgradnje i ureenja prostora respektirati kao naslijeene tipoloke elemente i koristiti ih kao oblikovni i fiziki parametar nove strukture - zone ugostiteljsko-turistikih namjena koje su udaljene od naselja potrebno je kvalitetno povezati sa oblinjim naseljima - zone ugostiteljsko-turistikih namjena s lukom moraju se tretirati kao jedinstvene urbane cjeline, smjetajne kapacitete treba dimenzionirati u skladu sa Uredbom o ureenju i zatiti zatienog obalnog podruja mora (NN128/04) i kriterijima iz Prostornog plana Zadarske upanije (Slubeni Glasnik Zadarske upanije 2/01, 6/04, 2/05) Zone proizvodne namjene Planom je dozvoljeno formiranja samostalni zona proizvodne namjene u blizini naselja. Unutar podruja Opine odreena je zona proizvodne namjene u neposrednoj blizini naselja Mrljane kao samostalno graevinsko podruje. Navedena lokacija ima gospodarsku opravdanost, budui da se planira u blizini sredinje poloenog naselja u odnosu na prostor opine Paman. Kako se Planom u skladu s naelima ouvanja zateene prirodne osnove ne predvia izgradnja i razvoj industrije, zone proizvodne namjene u smislu postavki ovoga Plana su graevinska podruja rezervirana za izgradnju i ureene preteno zanatskih, servisnih i uslunih sadraja. Zone uzgajalita marikultura Prilikom utvrivanja lokacije za marikulturu prvenstveno se mora voditi rauna o morskim strujama, izloenosti prostora vremenskim utjecajima i jakim vjetrovima, blizini morskih putova te postojeem stupnju kvalitete i istoe mora, odnosno opasnosti od njegovog zagaivanja, to je odreeno Pravilnikom o kriterijima o pogodnosti dijelova pomorskog dobra za uzgoj riba i drugih morskih organizama (NN. br. 8/99), a nije u suprotnosti s prostornim planom. U skladu s Pravilnikom nuno je osigurati usklaen razvitak uzgoja, uskladiti djelatnosti uzgoja s drugim korisnicima prostora i stvoriti uvjete za provoenje postupka, izbora, najpovoljnijih podruja s obzirom na njihov prihvatni i nosivi kapacitet. Zone sporta i rekreacije Planom su definirane samostalne zone za ureenje sportskih terena i prateih sadraja. Prilikom ureenja terena za planiranu namjenu potrebno je voditi rauna o zateenoj prirodnoj osnovi te planirane intervencije u prostoru prilagoditi postojeoj situaciji uz ouvanje kvalitetnog zelenila.

ZADARSKA UPANIJA

ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE

27

PROSTORNI PLAN UREENJA OPINE PAMAN

Poljoprivrednog zemljita Poljoprivredno zemljite zatieno je posebnim Zakonom o poljoprivrednom zemljitu (N66/01, 87/02) i u naelu njegovu prenamjenu u druge oblike koritenja treba izbjegavati, posebno kod kvalitetnijeg obradivog zemljita. Na prostoru Opine kvalitetne poljoprivredne povrine nalaze se uglavnom u blizini naselja ili unutar samih naselja te je u cilju zatite temeljnog prirodnog resursa potrebno onemoguiti prenamjenu. ume i umsko zemljite Planom se zatiuju sve vrijedne umske povrine koje su definirane planom kao umske povrine bez mogunosti prenamjene. umsko zemljite je negradiv prostor autohtonog pejzaa koji kao takav treba sauvati iz razloga ouvanja ambijentalnih vrijednosti prostora.

3.4.1. Iskaz prostornih pokazatelja za posebno vrijedna i/ili osjetljiva podruja i prostorne cjeline

2.0. 2.1.

2.2.

3.0. 3.1. 3.2. 3.3. 3.4.

ZATIENE CJELINE Zatiena prirodna batina nacionalni park park prirode ostali zatieni dijelovi prirode Zatiena graditeljska batina arheoloka batina povijesne graditeljske cjeline upanija/opina/grad KORITENJE RESURSA More i morska obala Energija Voda Mineralne sirovine upanija/opina/grad

NP PP

* * ha, km ha, km MW MWh u 1000 m3 u 1000 m3 jed. mjere za sirovinu

ne iskazuje se

ZADARSKA UPANIJA

ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE

28

PROSTORNI PLAN UREENJA OPINE PAMAN

3.5. Razvoj infrastrukturnih sustava 3.5.1. Prometni infrastrukturni sustav Cestovni promet Buduu glavnu prometnu cestovnu funkciju na otoku Pamanu i dalje e imati postojea dravna otoka cesta D-110, koja povezuje sva naselja ovog otoka. Planira se izgradnja nove duotoke prometnice i s june strane otoka Pamana koja e povezati postojee i planirane turistike sadraje. Za dio ove prometnice u duini od 13,5 km izraen je idejni projekt pod nazivom Idejni projekt za cestu drelac-Kraj (Soline). Ova nova prometnica prikljuuje se direktno na postojeu dravnu otoku cestu D-110 kod naselja drelac i kod naselja Tkon. Zajedno s postojeom glavnom otokom cestom init e osnovnu cestovnu mreu ovog otoka, spajajui sve njegove dijelove u koherentnu jedinstvenu cjelinu. U budunosti se predvia izgradnja cestovnog mosta izmeu otoka Pamana i kopna to e omoguiti bri demografski i gospodarski razvoj ovog otoka. Naime, preko ovog mosta sva naselja otoka Pamana, kao i otoka Ugljana imat e kvalitetnu i sigurnu cjelodnevnu vezu s kopnenim zaleem. Time e ovi otoci postati kompaktna i koherentna cjelina u svim segmentima drutvenog i gospodarskog razvoja s kopnenim dijelom Zadarske upanije. Prilikom izgradnje planiranih turistikih sadraja u turistikoj zoni Juni Paman treba realizirati i prometnicu koja najkraom trasom, u smjeru sjever-jug, povezuje ovu turistiku zonu s kopnom. Ova sekundarna prometnica kria se s novo planiranom otokom cestom s june strane otoka i prikljuuje se na postojeu dravnu cestu D-110 kod naselja Kraj, ime se ostvaruje najkraa veza do budueg mosta otok Paman- kopno, odnosno do trajektnog pristanita u Tkonu. Postojea glavna cestovna mrea na otoku mora se modernizirati, to trai redovito odravanje i pravovremenu rekonstrukciju kolnike konstrukcije, poboljanje sigurnosti prometa postavljanjem odgovarajue prometne signalizacije, realizaciju boljih tehnikih elemenata, te izgradnju nogostupa du svih dijelova ovih cesta koji prolaze kroz naselja. U tijeku je rekonstrukcija dionice dravne ceste D-110 od Mrljane do drelca. Novi profil ceste biti e: kolnik irine 6,6 m sa obostranim pjeakim stazama irine od 2,0 m i obostranim bankinama irine 1,0 m. Unutar svakog naselja moraju se proiriti koridori postojee cestovne mree, te izvriti odgovarajua regulacija prometa u cilju ostvarenja bolje protonosti vozila. Za sigurniji pjeaki promet moraju se izgraditi adekvatni nogostupi. U svezi optimalnog gospodarskog razvoja cjelokupnog prostora otoka Pamana moraju se svi postojei poljski putovi redovito odravati uz korekciju nepovoljnih tehnikih elemenata, a po potrebi i izgraditi novi. Do izgradnje novog mosta okosnicu povezivanja otoka Pamana s kopnom init e i dalje trajektna veza Tkon-Biograd na Moru. Mora se uspostaviti i dovoljan broj trajektnih veza, te po potrebi i dograditi postojee pristanite u Tkonu. Za bolje povezivanje pojedinih naselja otoka Pamana sa svojim kopnenim zaleem i meusobno moraju se uspostaviti uestale svakodnevne brze brodske veze koritenjem manjih putnikih brodova, pogotovo nakon izgradnje cestovnog mosta kopno - otok Paman. Za sva naselja i novo planirane turistike zone moraju se uvesti meusobne autobusne veze s dovoljnim brojem i uestalosti polazaka. Autobusne veze treba maksimalno prilagoditi voznom redu trajekata na liniji Tkon-Biograd na Moru, odnosno na liniji Preko-Zadar. Telekomunikacijski promet Nepokretna telekomunikacijska mrea na podruju otoka Pamana je u sva tri segmenta (komutacije, TK mrea i sustavi prijenosa), rijeena u skladu s najnovijim tehnikim dostignuima. U novije vrijeme izveden podmorski svjetlovodni kabel do Tkona zatvorio je svjetlovodni prsten s ime se ostvarila vea pouzdanost u sluaju prekida svjetlovodnog kabela. Planira se poboljanje mjesne mree naselja Neviane gdje je stara mrea i mala mogunost proirenja te manji zahvati u mjesnoj TK mrei ostalih naselja kako bi se pratio rast gospodarstva. Svjetlovodni podmorski kabel Biograd-Tkon koristi iste toke prijelaza s kopna u more, kao i stari kabel s klasinim simetrinim karikama, tj. postojeu toku ispod hotela Ilirija, a potreban je zbog sigurnosti ireg svjetlovodnog prstena Zadar Biograd Tkon Preko Zadar. Izgraene mjesne TK mreu koncentrirane su uglavnom na lokacijama centrala, tako da se ne oekuju neki vei zahvati u mjesnoj mrei osim proirenja koritenjem ve izgraene podzemne TK kanalizacije.

ZADARSKA UPANIJA

ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE

29

PROSTORNI PLAN UREENJA OPINE PAMAN

Za nove zone turistike izgradnje planira se izgradnja novih svjetlovodnih kabela, koji e povezivati telefonsku centralu naselja s magistralnim svjetlovodom. Svjetlovodni kabel treba poloiti rubom planiranih pristupnih prometnica. Unutar naselja treba izgraditi telekomunikacijsku mreu koja e se spojiti na telefonsku centralu ( udaljeni pretplatniki stupanj ) lociranu u sklopu naselja. Mrea sustava pokretnih komunikacija pokriva podruje otoka, to je ostvareno lokacijom bazne postaje na Kosi iznad Biograda, u Tkonu i naselju Barotul. Signalom drugog koncesionara GSM mree VIPNET, Paman je takoer dobro pokriven jer se VIPNET bazne postaje s visokim antenskim stupom nalaze na Kosi u Biogradu. Da bi ostvarili bolju pokrivenost signalom planirane su nove lokacije baznih postaja drelac, Banj, Stivanjska gora, Pamanski Zaglav i Jakovljev vrh.

3.5.2. Energetski sustav Postojei 10 kV nadzemni vod ( A 35 mm2 ) na drvenim stupovima planira se u razdoblju do 2010 godine kablirati to ukljuuje i zamjenu postojeih stupnih trafostanica s novim kabelskim trafostanicama. Trasa kabela planira se postojeom dravnom cestom, a planira se poloiti dva 20 kV kabela . Za sanaciju postojeeg stanja i prikljuenje buduih potroaa na junom dijelu otoka potrebno je planirati nove elektroopskrbne vodove do postojee trafostanice TS110/10(20) u Biogradu. Planira se poloiti od TS110/10(20) u Biogradu tri 20 kV kabela dravnom cestom D8 preko mjesta Filip Jakov i Turanj novim mostom ( morem ) do mjesta Paman. Od mjesta Pamana odvaja se jedan kabel do postojeeg voda otokom za poboljanje postojeeg konzuma, a druga dva idu direktno prema planiranom hotelsko turistikom naselju Juni Paman. Za sve nove zone izgradnje treba planirati elektroopskrbne mree i trafostanice, ovisno o potrebnom konzumu. 3.5.3. Vodnogospodarski sustav Vodoopskrba Prema ve postojeoj i prihvaenoj koncepciji razvoja vodoopskrbe otokog dijela Zadarske upanije vodoopskrba otoka Pamana rjeava se preko vodoopskrbnog sustava Grupni vodovod Biograda n/m, koji koristi vode s lokalnih izvorita i sa zahvata na rijekama Krka i Zrmanja. Budui da je voda osnovni izvor ivota i ogranieni prirodni resurs, a jedan je od nunih preduvjeta za skladan drutveni i gospodarski razvoj svakog prostora, naroito otoka, zahtijeva posebnu brigu i osmiljeno gospodarenje. Obzirom na postojee potrebe na vodi karakteristika vodoopskrbljenosti cjelokupnog podruja Zadarske upanije, pa tako i otoka Pamana, je da su osigurane dovoljne potrebne koliine vode, bilo s lokalnih izvorita ili sa zahvata na rijekama: Krka i Zrmanja. U svezi podmirenja potreba na vodi na otoku Pamanu i za vrijeme maksimalne potronje vode u tijeku ljeta, te za potrebe planiranog razvoja turizma mora se izgraditi adekvatan rezervoarski prostor i jo jedan podmorski cjevovod 200 mm. Za definiranje broja vodosprema, daljnje izgradnja i funkcioniranje istog potrebna je izrada novih idejnih rjeenja tj. novelacija postojee dokumentacije. Za odreivanje potreba na vodi u budunosti prihvaaju se sljedee potronje vode za korisnike na otoku Pamanu: stanovnici u naseljima (ukljuivo komunalne potrebe, zalijevanje okunica, obrt i stoka) - qsp=250 l/dan, turisti u hotelima qsp=500 l/dan, turisti u apartmanima - qsp=275 l/dan, turisti u autokampu - qsp=200 l/dan. Obzirom na planirani razvoj turizma potrebno je osigurati dostatne koliine vode za sve planirane turistike zone na otoku Pamanu: Vodoopskrba turistikih zona u kontaktu sa naseljima: Banj, Neviane, Paman i drelac mora se rijeiti u sklopu izgradnje mjesne vodovodne mree ovih naselja.

ZADARSKA UPANIJA

ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE

30

PROSTORNI PLAN UREENJA OPINE PAMAN

Do novoplaniranih turistikih zona "Polje-Lokvice" i Kablin moraju se izgraditi adekvatni vodosprovodnici koji e se prikljuiti na izgraeni glavni otoki vodosprovodnik. Za potrebe razvoja turizma na junoj strani otoka Paman u turistikoj zoni Juni Paman moraju se izgraditi posebne vodne graevine: crpna postaja, glavni tlano-gravitacijski vodosprovodnik, vodosprema adekvatne zapremine i razvodna vodovodna mrea. Dimenzije ovih vodnih graevina moraju se utvrditi tijekom izrade posebne projektne dokumentacije, nakon to se utvrde toni sadraji i kapaciteti ove turistike zone. Proraunatim koliinama vode moraju se za svako naselje dodati i potrebne koliine vode za gaenje poara. Realizacija plana potronje ovisit e o mogunostima ulaganja u izgradnju vodnih graevina i potronji koja se oekuje u budunosti. Nuno je ostvariti i racionalnije koritenje vode za vodoopskrbu, te ograniiti troenje velikih koliina vode u poljoprivredne svrhe. To se moe postii preko cijene vode kojom se moe utjecati na smanjenje svih oblika potronje i efikasniju uporabu iste, a u korist uinkovitijeg korisnika i stvaranja dopunskih prihoda za odravanje i pogon sustava. Premda su izgradnjom glavnog otokog vodosprovodnika od naselja Tkon do naselja drelac stvoreni osnovni preduvjeti za trajno i sigurno rjeenje vodoopskrbe svih naselja i svih novoplaniranih turistikih i gospodarskih sadraja na otoku Pamanu, tek e se izgradnjom cjelovitog vodoopskrbnog sustava kopno - otok Paman - otok Ugljan - kopno stvoriti sve pretpostavke za sigurno, kvalitetno i trajno rjeenje vodoopskrbe ovog otoka, kao i znatno ireg otokog podruja Zadarske upanije. Odvodnja otpadnih voda Studija zatite voda na podruju Zadarske upanije naelno je odredila sustave odvodnje s glavnim kanalima i crpnim stanicama, naine proiavanje otpadnih voda kao i lokacije ureaja za proiavanje, to su: - sustav odvodnje Paman za naselje Dobropoljana, Neviane, Mrljane, Paman i Kraj - sustav odvodnje drelac za naselja drelac i Banj. Predloena rjeenja unesena su u Plan. Predloeni sustavi su sa razdjelnim tipom odvodnje s mreom kanala koja bi sluila za prikupljanje uglavnom sanitarnih otpadnih voda. Sakupljanje oborinskih voda ovim putem nije doputeno. Osnovno rjeenje je sakupljanje otpadnih voda kanalima i uz precpljivanje na pojedinim lokacijama dovesti do ureaja za proiavanje. Za svaki odvodni sustav predvien je jedan ureaja za proiavanje otpadnih voda smjeten na junoj strani otoka s dispozicijom u more putem dugog podmorskog ispusta. Ukupni kapacitet sustava drelac je procijenjen za 2320 ES, a sustav odvodnje Paman za 11470 ES. Kod izrade daljnje dokumentacije odvodnje otpadnih voda potrebno je izvriti analizu predloenog sustava te odrediti faznost izgradnje istog, ovisno o planiranom razvoju naselja, odnosno financijskim mogunostima investitora. Prema postojeim zakonskim propisima (Uredba o klasifikaciji voda i Uredba o kategorizaciji voda) i Prijedlogu zahtjeva iz oblasti zatite voda za Republiku Hrvatsku, morski akvatorij Pamanskog kanala, uz koji su smjetena sva naselja otoka Pamana, po svojim karakteristikama svrstava se u osjetljivo podruje obalnog mora. Ostali morski akvatorij oko otoka Pamana obzirom na svoju namjenu i stupanj (ne)istoe, odnosno kvalitetu vode, spada u more II. vrste, odnosno kategorije tj. manje osjetljivo podruje obalnog mora. U osjetljivo podruje, odnosno manje osjetljivo podruje, obalnog mora dozvoljava se uputanje otpadnih voda iz sustava odvodnje naselja uz primjenu adekvatnog stupnja ienja, te za izgraena podruja veliine 2000 do 10 000 ES mora primijeniti drugi stupanj ienja, odnosno najmanje prvi stupanj ienja. Dozvoljene koncentracije otpadnih tvari u isputenoj vodi moraju biti u propisanim granicama. Na podruju Opine treba raunati sa sljedeim kategorijama korisnika karakteristinim za definiranje ukupne koliine otpadne vode i stupnja zagaenosti: stalno stanovnitvo, stanovnitvo nastanjeno u kuama za odmor, turisti smjeteni u apartmanima, u hotelima, u privatnom smjetaju i autokampovima. Do konane izgradnje javnog sustava odvodnje sve urbane otpadne vode moraju se za sada sakupljati u kvalitetno izgraenim tipskim kunim ureajima za proiavanje. Najjednostavnije tipsko rjeenje je primjena septikih jama-talonica koje moraju biti izgraena kao potpuno vodonepropusni objekti kako bi se tlo i obalno more to vie zatitilo od negativnih utjecaja uslijed isputanja otpadnih voda. Nad njihovom izgradnjom i odravanjem mora se vriti stroga kontrola, a prazniti se moraju autocisternama iskljuivo na deponiju odreenu od strane nadlenih sanitarnih slubi. Takoer se mogu primijeniti i manji

ZADARSKA UPANIJA

ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE

31

PROSTORNI PLAN UREENJA OPINE PAMAN

gotovi tipski ureaji za bioloko proiavanje otpadnih voda koji moraju biti to jednostavniji za izvedbu i odravanje, a s povoljnim tehnikim, ekolokim i ekonomskim pokazateljima. Otpadne vode iz raznih proizvodnih pogona, koje mogu biti oneiene uljima i kemikalijama, moraju se prije isputanja u okolni teren, odnosno u buduu mjesnu kanalizacijsku mreu, prethodno proistiti tako da se sadraj tetnih tvari u njima smanji do propisanih graninih vrijednosti za gradske otpadne vode. To zahtijeva da svaki specifian zagaiva otpadnih voda ima svoj vlastiti sustav za proiavanje, ovisno o karakteru svog tehnolokog procesa. Zato sastavni dio investicijskog elaborata svakog proizvodnog pogona mora obvezatno biti i adekvatni sustav proiavanja otpadnih voda s naznaenim karakteristikama svih otpadnih voda koje se susreu u tehnolokom procesu. Kako se oborinske vode s krovova i prometnica mogu smatrati relativno istima i dalje e se odvoditi najkraim putem u more ili teren. Jedino na povrinama veih garaa, servisa, radiona, benzinskih postaja i sl., gdje je vea opasnost od izlijevanja ulja i nafte, moraju se obvezatno ugraditi separatori za sakupljanje ulja i masnoa. Ureenje vodotoka i voda Povremene, bujine, vodotoke u naselju Banju, Nevianima i Barotulu potrebno je redovito odravati. 3.6. Postupanje s otpadom 3.6.1. Postupanje s komunalnim otpadom Komunalni otpad je otpad iz kuanstva, otpad koji nastaje ienjem javnih povrina i otpad slian otpadu iz kuanstva koji nastaje u gospodarstvu, ustanovama i uslunim djelatnostima. U skladu sa Zakonom o otpadu (NN. br. 178/04) opina, odnosno grad osiguravaju provoenje mjera za postupanje s komunalnim otpadom pri emu vie jedinica lokalne samouprave mogu sporazumno osigurati provoenje mjera za postupanje s komunalnim otpadom , npr. opine Paman i Tkon. Osnovni cilj postupanja s otpadom na podruju Zadarske upanije je izgradnja cjelovitog sustava postupanja s otpadom sa to manje tetnih utjecaja na zdravlje, okoli i klimu uz to bolje gospodarskog koritenja otpada i to manje trajno odlaganje neobraenog otpada za to je neophodno izraditi Studiju o postupanju otpadom za podruje Zadarske upanije. Ostvarivanje navedenog cilja postii e se dosljednom provedbom koncepta cjelovitog gospodarenja otpadom IVO, kojim su glavni prioriteti svrstani kako slijedi: Izbjegavanje nastanka otpada - Edukacija stanovnitva - Djelovanje na ponaanje kupaca - Potpora i unapreenje burze otpada - Smanjenje i viekratno koritenje ambalae - ia proizvodnja Vrednovanje neizbjenog otpada Odvojeno sakupljanje i recikliranje korisnih i tetnih sastojaka otpada Bioloka obrada odvojeno sakupljenog bio otpada (kompostiranje) Izgradnja reciklanih pogona

Odlaganje ostatnog otpada - Sanacija postojeih neureenih odlagalita - Odvoz otpada s otoka - Izgradnja transfer postaja - Donoenje konane odluke, na osnovi Studije o postupanju otpadom za podruje Zadarske upanije, prema propisima EU - Odlaganje ostatnog otpada s manje od 5% organske tvari Prema Pravilniku o postupanju s otpadom (NN. 123/97) do 01. 01. 2007. godine, moraju se sanirati sva odlagalita, odnosno odrediti prenamjena onih koja se nee koristiti.

ZADARSKA UPANIJA

ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE

32

PROSTORNI PLAN UREENJA OPINE PAMAN

3.6.2. Postupanje s neopasnim tehnolokim otpadom Neopasni tehnoloki otpad je otpad koji nastaje u proizvodnim procesima u gospodarstvu, ustanovama i uslunim djelatnostima, a po koliinama, sastavu i svojstvu razlikuje se od komunalnog otpada. To je otpad koji za razliku od opasnog tehnolokog otpada ne sadri ili sadri malo tvari koje podlijeu fizikalnoj, kemijskoj ili biolokoj razgradnji pa ne ugroavaju okoli. Ambalani otpad predstavlja cca. 80 % ukupne koliine neopasnog tehnolokog otpada. U skladu sa Zakonom o otpadu (NN. br. 178/04) i Pravilnikom o ambalai i ambalanom otpadu (NN. 97/05) upanije, odnosno Grad Zagreb osiguravaju provoenje mjera postupanja s neopasnim tehnolokim otpadom, pri emu vie upanija mogu sporazumno osigurati provoenje mjera postupanja s neopasnim tehnolokim otpadom. Na podruju Zadarske upanije ova vrsta otpada mijea se zajedno s komunalnim otpadom na odlagalitima komunalnog otpada. Potrebno je uspostaviti sustav odvojenog sakupljanja neopasnog tehnolokog otpada (metali, papir, staklo itd.) kako bi se recikliranjem dobile sekundarne sirovine za ponovno koritenje, a graevinski otpad i otpad od ruenja objekata (osim proizvoda koji u sebi sadre katran) koristiti kao inertni materijal za punjenje kamenolomskih iskopa pri sanaciji kamenoloma.

3.6.3. Postupanje s opasnim otpadom Opasni otpad je utvren dodacima I., II., i III. Zakona o ratifikaciji konvencije o nadzoru prekograninog prometa opasnog otpada i njegovu odlaganju (NN. Meunarodni ugovori, br. 3/94). Sadri tvari koje imaju jedno od ovih svojstava: eksplozivnost, reaktivnost, zapaljivost, nagrizanje, nadraljivost, tetnost, toksinost, infektivnost, kancerogenost, mutagenost, teratogenost, ekotoksinost i svojstvo otputanja otrovnih plinova kemijskom reakcijom ili biolokom razgradnjom. Komunalni i tehnoloki otpad svrstavaju se u opasni otpad ako sadre tvari koje imaju jedno od spomenutih svojstava. Prema lanku 22. Zakona o otpadu (NN. br. 178/04) postupanje s opasnim otpadom smatra se djelatnou od interesa za Republiku Hrvatsku. Vlada Republike Hrvatske osigurava provoenje mjera postupanja s opasnim otpadom utvrenih Strategijom zatite okolia. Tehniko-tehnoloke uvjete kojima mora udovoljavati prostor, oprema ili graevina za skladitenje opasnog otpada propisuje ministar zatite okolia i prostornog ureenja. Na podruju Zadarske upanije komunalni otpad s karakteristikama opasnog otpada se sakuplja i odlae zajedno s ostalim komunalnim otpadom na smetlita ili odlagalita bez ikakve kontrole. Stoga na osnovu Programa i Strategije prostornog ureenja Republike Hrvatske potrebno je uspostaviti mreu sabiralita i skladitenja opasnog otpada na podruju Zadarske upanije (4-5 graevina za skladitenje opasnog otpada-sabiralite i jedna graevina za skladitenje i obraivanje opasnog otpada) gdje bi se prikupljao i skladitio opasni otpad izdvojen iz komunalnog otpada (baterije, akumulatori, lijekovi, motorna ulja, boje, lakovi itd.). Opasni tehnoloki otpad proizvoa je duan skladititi na propisan nain do trenutka predaje ovlatenom sakupljau opasnog otpada do konanog zbrinjavanja o emu skrbi Vlada Republike Hrvatske.

ZADARSKA UPANIJA

ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE

33

PROSTORNI PLAN UREENJA OPINE PAMAN

A. OPE ODREDBE
lanak 1. Prostorni plan ureenja Opine Paman (u daljnjem tekstu: Plan), za razdoblje do 2015. godine, donosi se temeljem Odluke Opinskog vijea Opine Paman. lanak 2. Plan je sadran u elaboratu: "Prostorni plan ureenja Opine Paman" to ga je izradio Zavod za prostorno planiranje Zadarske upanije, i sadri sljedee priloge: Tekstualni dio : I. OBRAZLOENJE II. ODREDBE ZA PROVOENJE Grafiki dio: 1. KORITENJE I NAMJENA POVRINA (mj. 1:25 000), 2. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI (mj. 1 : 25 000), 3. UVJETI ZA KORITENJE, UREENJE I ZATITU PROSTORA (mj. 1:25 000), 4. GRAEVINSKA PODRUJA NASELJA (mj. 1 : 5 000 ) lanak 3. Planom je obuhvaen je sukladno Zakonu o podrujima upanija, gradova i opina u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, broj 10/97.) cjelokupan prostor Opine Paman, unutar zakonom utvrenih granica (grafiki prilog br.1). lanak 4. Podruje Opine Paman, sukladno prostornoj organizaciji upanije pripada prostornoj cjelini Zadarsko biogradskih otoka. Planom se uvjetuje primjena svih bitnih razvojnih i prostornih kriterija koji proizlaze iz PP -a, a odnose se na ovu prostornu cjelinu.

B. PROVEDBA PLANA
lanak 5. Ovaj Plan sadri i razrauje koncepciju ureenja prostora i Odredbe za provoenje PP-a, razgranienje prostora prema namjeni i drugim obiljejima te pobliim odreenjem drugih elemenata odreenim tim planom. lanak 6. Ovaj Plan je zakonom utvrena osnova za izradu i donoenje svih razvojnih programa, urbanistikih planova ureenja i detaljnih planova ureenja prostora na podruju Opine Paman. S Planom moraju biti usklaeni svi detaljniji planovi ureenja, koji e se donositi za podruje Opine Paman (u daljnjem tekstu: Opine), te lokacijske dozvole za podruja za koja nije obavezna izrada detaljnih planova ureenja. lanak 7. Ovim Planom osim elemenata iz prethodnog lanka odreeni su ciljevi prostornog razvoja lokalnog znaaja kroz ureenje: GP-a naselja razgraniena na izgraene i neizgraene dijelove, Izgradnja izvan graevinskih podruja naselja, Namjena prostora, uvjeti koritenja i zatite prostora priobalja, mora i podmorja, Mreu komunalne infrastrukture i nain zbrinjavanja otpada Podruja i cjeline za koje e se izraivati detaljniji planovi. U svrhu provedbe, Plan sadri : Uvjete i pokazatelje za izradu urbanistikih i detaljnih planova ureenja

ZADARSKA UPANIJA

ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE

34

PROSTORNI PLAN UREENJA OPINE PAMAN

Lokacijske uvjete za zahvate u prostoru na izgraenim podrujima za koje se ne donose urbanistiki i detaljni planovi i za zahvate koje je mogue provoditi izvan GP-a. Mjere koritenja i zatite prostora i okolia, te druge mjere od vanosti za ureenje obuhvaena podruja.

ZADARSKA UPANIJA

ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE

35

PROSTORNI PLAN UREENJA OPINE PAMAN

1. Uvjeti za odreivanje namjene povrina na podruju Opine


lanak 8. Planom je odreena osnovna namjena povrina za cjelokupno podruje unutar granica Opine Paman, definirana prostornim zonama razliitih namjena. Osnovna namjena povrina za cjelokupno podruje obuhvata Plana prikazana je na grafikom prilogu Koritenje i namjena povrina u mjerilu 1:25 000. lanak 9. Namjena povrina pojedine prostorne zone uvjetovana je prirodnim datostima i stvorenim mogunostima na odreenom prostoru koji osiguravaju nesmetano odvijanje iskljuivo jedne namjene ili vie srodnih. lanak 10. Planom je definirano koritenje prostora i namjena povrina za: razvoj i ureenje povrina naselja razvoj i ureenje povrina izvan naselja.

lanak 11. Pod pojmom naselje /graevinsko podruje naselja GP/ sukladno odredbama ovoga plana podrazumijeva se cjelovita povrina sastavljena od: izgraenog djela graevinskog podruja neizgraenog djela graevinskog podruja.

lanak 12. Izgraeni dio graevinskog podruja je urbani prostor priveden namjeni kojega ine izgraeni objekti zajedno sa pripadajuim parcelama i ureenim javnim prostorom (pristupi, javno zelenilo infrastruktura i sl.) i neizgraene povrine unutar izgraenog dijela graevinskog podruja naselja manje od 5000 m2. lanak 13. Neizgraeni dio graevinskog podruja naselja u smislu odredbi ovoga Plana ine Planom definirane povrine za irenje i razvoj naselja. lanak 14. Pod prostorom za razvoj i ureenje povrina izvan naselja Planom su definirane slijedee povrine: izdvojena graevinska podruja (GP izvan naselja) povrine izvan graevinska podruja.

lanak 15. Sukladno odredbama Plana izdvojena graevinska podruja (GP izvan naselja) su: zone proizvodne namjene izvan granica naselja ( I ) zone ugostiteljsko-turistike namjene izvan granica naselja ( T ) zone sportsko-rekreacijske namjene izvan granica naselja ( R2 ) groblje. lanak 16. Planom definirane zone proizvodne namjene izvan granica naselja ( I ) su graevinska podruja za izgradnju i razvoj proizvodnih i preraivakih pogona, zanatskih i servisnih djelatnosti, skladinih prostora, te ostalih slinih djelatnosti. lanak 17.

ZADARSKA UPANIJA

ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE

36

PROSTORNI PLAN UREENJA OPINE PAMAN

Planom definirane zone turistiko-ugostiteljsko namjene ( T ) su graevinska podruja unutar kojih je dozvoljena izgradnja turistikih kapaciteta za smjetaj i boravak te prateih ugostiteljskih sadraja kao i sadraja za sport, zabavu i rekreaciju, komunalnih objekata i objekata infrastrukture. lanak 18. Planom definirana prostorna zona sportsko-rekreacijske namjene ( R2 ) je graevinska podruja izvan naselja u sklopu kojeg je mogua gradnja sportskih terena i igralita, te ureenje, etnice, trim i biciklistike staze, boalita, mini golfa i sl., te postava klupa i javne rasvjete. lanak 19. Povrine izvan graevinska podruja sukladno odredbama Plana obuhvaaju sljedee povrine: poljoprivredno tlo iskljuivo osnovne namjene ( P ) uma iskljuivo osnovne namjene ( ) ostalo poljoprivredno tlo, ume i umsko zemljite ( P ) povrine uzgajalita (akvakultura) ( H ) povrine infrastrukturnih sustava. lanak 20. Planom definirano poljoprivredno tlo iskljuivo osnovne namjene ( P ) je vrijedno obradivo zemljite za poljoprivrednu proizvodnju u koju kategoriju spadaju: oranice, livade, vonjaci, maslinici vinogradi i vrtovi. lanak 21. Planom definirane ume osnovne namjene ( ) su vrijedne umske povrine na prostoru unutar granica obuhvata koje se sukladno Planom utvrenoj namjeni definiraju kao vrijedni prirodni prostori i tite u zateenim prostorima. lanak 22. Planom definirano ostalo poljoprivredno tlo, ume i umsko zemljite ( P ) je negradiv prostor autohtonog pejzaa. lanak 23. Povrine uzgajalita ( H ) utvrene PP-om temeljem Studije koritenja i zatite mora i podmorja na podruju Zadarske upanije su morske povrine unutar kojih je prostor namijenjen uzgoju riba. lanak 24. Planom su utvreni prostorni koridori koje je potrebno ouvati za izgradnju planiranih, te proirenje i modernizaciju postojeih infrastrukturnih sustava. lanak 25. U cilju osiguranja funkcioniranja namjene povrina, osigurane su povrine za gradnju i rekonstrukciju cestovnih graevina, povrina za gradnju i rekonstrukciju pomorskih graevina (morska luka za javni promet), ili su oznaeni dijelovi obale u sklopu naselja na kojima su mogue intervencije u cilju ureenja pojedinih vrsta luka. lanak 26. Planom su definirani slijedei uvjeti odreivanja namjene povrina za cjelokupan prostor Opine i to: prostor kao ogranien resurs mora se koristiti racionalno i svrhovito potivati princip organskog irenja postojeih naselja u okvirima zadanih mjerila preispitati mogunosti koritenja postojeih graditeljskih resursa unutar izgraenog urbanog tkiva zatititi negradive dijelove obale od izgradnje bilo kojeg tipa i oblika sauvati dijelove obale izvan naselja u prirodnom obliku planirane zone turistike izgradnje potrebno je veliinom i tipom prilagoditi mjeri zateene urbane strukture na nenastanjenim otocima Planom se zabranjuje formiranje graevinskih podruja bilo kojeg tipa ili namjene nove nautike centre treba planirati unutar naselja ili u njihovoj neposrednoj blizini

ZADARSKA UPANIJA

ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE

37

PROSTORNI PLAN UREENJA OPINE PAMAN

sprijeiti izgradnju velikih nautikih centara do donoenja programa razvoja nautikog turizma Republike Hrvatske potaknuti aktivno koritenje kultiviranih poljoprivrednih povrina kao i kultiviranje zaputenih potencijalnih poljodjeljskih zona zatititi od izgradnje bilo kakvog tipa kultivirane poljoprivredne povrine zatititi i regenerirati zelene i rekreativne, a poglavito umske povrine u cilju ouvanja krajobraznih vrijednosti prostora tititi kulturno povijesne cjeline i spomenike graditeljske batine sukladno Zakonu o zatiti i ouvanju kulturnih dobara (NN 69/99).

lanak 27. Prilikom izrade prostornih planova potrebno je na cjelokupnom prostoru Opine analizirati stanje u prostoru vodei rauna o lokalnim uvjetima. Lokalnim uvjetima iz prethodnog stavka smatraju se: reljef, voda i zelenilo posebno vrijedni dijelovi prirodne i kulturne batine karakteristini pogledi na vrijedne predjele i graevine ambijenti, mjesta okupljanja i sastajanja postojei trgovi i ulice, objekti javne namjene neizgraene povrine i potreba formiranja novih gradivih prostora veliina i izgraenost parcele, nain gradnje, visina i povrina okolnih objekata opremljenost komunalnom infrastrukturom komunalna oprema druge posebnosti i vrijednosti.

ZADARSKA UPANIJA

ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE

38

PROSTORNI PLAN UREENJA OPINE PAMAN

2. Uvjeti za ureenje prostora


2.1. Graevine od vanosti za Dravu i upaniju 2.1.1. Graevine od vanosti za Dravu lanak 28. Graevine od vanosti za Dravu na podruju Opine Paman su: Prometne graevine: Cestovne graevine s pripadajuim objektima i ureajima: dravna cesta D 110: drelac Tkon ( postojea ) most Ugljan - Paman( postojei ) most (odnosno uronjeni tunel) preko Pamanskog kanala (rt Tukljaan u Turnju - Paman ) sa spojnim cestama: D8 (odnosno obilaznica)-most i most- D110 ( planiran ); Vodne graevine Graevine za koritenje voda: sustav Grupni vodovod Biograda n/m(postojei i planirani); Ugostiteljsko-turistike cjeline povrine 5 ha i vie: - Mala Rasovica (planirano) - uvala Soline (planirano) - uvala inina (planirano) - uvala Lanin (planirano) - Kablin (planirano) - uz naselje Banj (planirano) - Brine (planirano) - Polaine (planirano) - Stivanjska gora (planirano). 2.1.2. Graevine od vanosti za upaniju lanak 29. Graevine od vanosti za upaniju na podruju Opine Paman su: Prometne graevine Cestovne graevine s pripadajuim objektima i ureajima: upanijske ceste: - 6062 na pravcu D110 - naselje Paman - D110, u duini od 4,4 km, irine 5,0 m(postojea) lokalne ceste: L - 63109 na pravcu D110 - uvala svetog Luke, u duini od 0,5 km, irine 3,5 m, (postojea) L - 63110 na pravcu D110 - drelac, u duini od 0,6 km, irine 3,0 m, (postojea) L - 63111 na pravcu Banj - D110, u duini od 0,1 km, irine 4,5 m (postojea) L - 63136 na pravcu Dobropoljana - D110, u duini od 0,3 km, irine 2,6 m (postojea) L - 63137 na pravcu Neviane - D110, u duini od 0,3 km, irine 3,8 m (postojea) nova du otoka prometnice s june strane otoka Pamana ( planirana ), pomorske graevine: unutranji plovni put prolazom Mali drelac, luke otvorene za javni promet, luke lokalnog znaenja: postojee: drelac, Banj, Dobropoljana, Neviane, Mrljane, Barotul, Paman i Kraj planirane: drelac- uvala drelaica, Vodne graevine Graevine za zatitu voda: kanalizacijski sustav drelac ( planirana ). kanalizacijski sustav Paman ( planirana ). Ugostiteljsko-turistike cjeline povrine manje od 5 ha: Rt Zverina (planirano).

ZADARSKA UPANIJA

ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE

39

PROSTORNI PLAN UREENJA OPINE PAMAN

2.2. Graevinska podruja naselja 2.2.1. Opi uvjeti lanak 30. Izgradnja i razvoj naselja dozvoljeno je iskljuivo unutar granica graevinskog podruja naselja. lanak 31. Graevinsko podruje naselja /GP naselja/ je cjelovit prostor naselja koji se sastoji od izgraenog i neizgraenog dijela graevinskog podruja. lanak 32. Planom definirana veliina GP naselja utvrena je temeljem kriterija iz Programa prostornog ureenja RH i Prostornog plana Zadarske upanije, uz potivanje dodatnih kriterija: specifinostima razvojnih potencijala i procesa u pojedinom naselju izgraenost naselja izraena kroz ukupan broj izgraenih stambenih jedinica/kua unutar pojedinog naselja i temeljem toga projiciran broj korisnika prostora. lanak 33. Planom su odreene povrine graevinskog podruja naselja (GP) koje sadri prostor izgraenoga dijela naselja i podruje za razvoj naselja (neizgraeni dio) sa iskazom ukupne povrine GP to : naselje GP naselja 1 2 2 2 5 drelac ukupno 1 2 ukupno izgraeni dio naselja 4,40 25,33 72,39 0,79 0,12 103,03 25,99 3,46 29,45 39,50 52,80 25,47 10,99 3,23 35,85 5,78 55,85 43,02 neizgraeni dio naselja 1,69 2,81 18,25 0,00 0,00 22,75 18,57 0,63 19,20 26,38 15,02 15,21 3,20 1,5 15,28 8,01 27,99 10,33 ukupno graevinsko podruje naselja 6,09 28,14 90,64 0,79 0,12 125,78 44,56 4,09 48,65 65,88 67,82 40,68 14,19 4,73 51,13 13,79 83,84 53,35

Banj Dobropoljana Neviane Mrljane

1a 1b 2a 2b Paman Kraj ukupno

Sva naprijed navedena graevinska podruja naselja prikazana su u grafikom prilogu Plana / 4. Graevinska podruja naselja / u mjerilu. 1: 5000.

ZADARSKA UPANIJA

ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE

40

PROSTORNI PLAN UREENJA OPINE PAMAN

lanak 34. Planom se utvruju naselja na podruju Opine Paman u kojima manje od 50% postojeih graevina koristi za stalno stanovanje osoba koje imaju prebivalite u tim naseljima, i to: naselje Banj - 47% graevina koristi se za stalno stanovanje naselje Kraj - 44% graevina koristi se za stalno stanovanje naselje Paman - 40% graevina koristi se za stalno stanovanje naselje drelac - 10% graevina koristi se za stalno stanovanje (izvor podataka: Dravni zavod za statistiku RH). lanak 35. Planom je utvreno stanovanje kao osnovna namjena prostora unutar granica graevinskog podruja naselja. lanak 36. Pored stanovanja kao osnovne namjene unutar GP naselja Planom se predvia i dozvoljava izgradnja i ureenje sljedeih sadraja: objekti drutvenog standarda (kola, vrti, crkva, zdravstvena ustanova, trnica i sl.) gospodarski objekti koji ne ugroavaju ekoloku stabilnost naselja ili smanjuju kvalitetu stanovanja javne zelene povrine razliite namjene (parkovi, drvoredi, travnjaci i dr.) ureene obale i mjesne luke povrine sportsko rekreacijskih sadraja (igralita) pjeake i biciklistike staze groblja infrastrukturni koridori.

lanak 37. Unutar granica graevinskog podruja naselja Planom je utvrena izgradnja stambenih zgrada i stambeno-poslovnih graevina u sklopu kojih je dozvoljeno funkcioniranje srodnih sadraja (trgovaki, usluni, ugostiteljski, servisni) koji nisu u koliziji s osnovnom namjenom ili na bilo koji nain smanjuju kvalitetu stanovanja. lanak 38. Planom je dozvoljeno unutar zone preteno stambene namjene izgradnja objekata drutvenog standarda, kao to su objekti za predkolski odgoj, objekti kolstva, kulture, zdravstva, te vjerski objekti. Objekti iz prethodnog stavka trebaju prilikom projektiranja i izvoenja zadovoljavati uvjete iz toke 4. ovih odredbi /Uvjeti smjetaja drutvenih djelatnosti/. lanak 39. Unutar granica graevinskog podruja naselja Planom je dozvoljeno pored stambenih zgrada i izgradnja stambeno-poslovnih i nestambenih (poslovnih) graevina u sklopu kojih je dozvoljeno funkcioniranje srodnih sadraja (trgovaki, usluni, servisni turistikougostiteljski, drutvenog standarda, proizvodni) koji nisu u koliziji s osnovnom namjenom ili na bilo koji nain smanjuju kvalitetu stanovanja. Objekti iz prethodnog stavka trebaju prilikom projektiranja i izvoenja zadovoljavati uvjete iz toke 3. ovih odredbi /Uvjeti smjetaja gospodarskih djelatnosti/. lanak 40. Unutar granica graevinskog podruja naselja graevine se mogu graditi iskljuivo na graevinskim parcelama. Na jednoj graevinskoj parceli se moe graditi samo jedna glavna (stambena, stambeno poslovna ili poslovna) graevina. Pored glavne graevine na istoj parceli mogue je graditi i pomone graevine uz uvjet da su kumulativno ispunjeni uvjeti u pogledu: max koeficijenta izgraenosti (kig), iskoristivosti (kis) graevinske parcele. lanak 41. Svaka pojedina graevinska parcela mora imati osiguran kolni ili pjeaki pristup na javno prometnu povrinu. Minimalna irina pristupnog puta je 5,0 m.

ZADARSKA UPANIJA

ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE

41

PROSTORNI PLAN UREENJA OPINE PAMAN

Iznimno u izgraenim dijelovima naselja, kada to naslijeena situacija na terenu zahtjeva minimalna irina kolnog pristupa na javnu prometnu povrinu moe biti i manja, ali ne manja od 3,0 m uz uvjet da duljina pristupa ne prelazi 50 m ili 100 m s ugraenim ugibalitima na razmaku od 50 m U starim jezgrama naselja pjeaki pristup do parcele moe biti i ui, ali ne ui od 1,50 m, uz uvjet da mu je duina max.50 m. lanak 42. Regulacijska crta je mjesto prikljuenja parcele na javnu prometnu povrinu. Graevinski pravac definira obveznu i najmanju moguu udaljenost fronte graevine od regulacijske crte. Ukoliko se na prednjem proelju graevine pojavi bilo kakva istaka (balkon, stubita i sl.) graevinski pravac definiran je njom. lanak 43. Udaljenost graevine od regulacijske crte iznosi min. 5,0 m ukoliko nije Zakonom o javnim cestama ili posebnom odredbom drugaije utvreno. U sluajevima kada je parcela omeena prometnicom i pristupnim putem /slijepom ulicom / udaljenost graevine od pristupnog puta ili slijepe ulice moe biti i 3.0 m ukoliko je ispotovana udaljenost 5,0 m od prometnice. lanak 44. U preteito izgraenim dijelovima naselja, a poglavito u starim jezgrama u sluajevima kada je graevni pravac uz odreenu formiranu ulicu definiran postojeom izgradnjom graevine mogu stajati direktno do javne prometne povrine, to znai da se graevina treba uskladiti s postojeim stanjem uvjetima terena, okolnim graevinama i cjelokupnim krajobrazom. Situacija iz prethodnog stavka u takvim je sluajevima i obveza iz ambijentalnih razloga ili naslijeene situacije u sluaju interpolacije. lanak 45. Kod dogradnje postojeih graevina dograeni dio zadrava postojei graevinski pravac. lanak 46. Udaljenost samostojee graevine od susjedne mee ne moe biti manja od h/2, ali ne manja od 3 m, pri emu je h visina graevine od najnie toke ureenog terena uz graevinu do najvie toke proelja graevine. Na istoj udaljenosti moraju biti i istake na bonoj ili stranjoj fasadi graevine Izuzetak ine ve izgraeni objekti za koje udaljenost od mee moe biti i manja u skladu sa zateenim stanjem, pod uvjetom da se zateeno stanje ne moe mijenjati na tetu susjednog prostora. lanak 47. Minimalna irina parcele na mjestu graevinskog pravca treba biti: a) za samostojei nain gradnje 14 m b) za dvojni nain gradnje 10 m. Izuzetak ine interpolacije u starim jezgrama gdje se dozvoljava vee odstupanje u skladu sa zateenim stanjem. lanak 48. Visina graevine odreena je brojem etaa i visinom vijenca. Broj etaa odreuje se na dijelu graevine na kojem je vei broj etaa. Visina vijenca mjeri se na onoj strani graevine gdje je visinska kota ureenog okolia oko graevine nia. Kod gradnje na kosim terenima sa kaskadnim tipom izgradnje, visina graevine mjeri se na mjestu presjeka graevine, koji je paralelan sa slojnicama terena. lanak 49. Podrumom se smatra najnia korisna etaa ako ispunjava sljedee uvjete: na ravnom terenu kota donjeg ruba stropne konstrukcije podrumske etae nije via od 1,0 m od kote konanog poravnatog terena

ZADARSKA UPANIJA

ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE

42

PROSTORNI PLAN UREENJA OPINE PAMAN

na kosom terenu kota donjeg ruba stropne konstrukcije podrumske etae nije via 1,0 m od kote definitivno poravnatog terena na viem terenu i ako kota definitivno poravnatog terena nije nia od 20 cm od kote obraenog poda.

lanak 50. Prizemljem (P) se smatra korisna nadzemna etaa ija kota gornjeg ruba podne konstrukcije via od okolnog terena, ali nije via od 0,60 m od kote konanog poravnatog terena uz graevinu. lanak 51. Visokim prizemljem (VP) se smatra korisna nadzemna etaa ija kota gornjeg ruba podne konstrukcije via od 0,60 m ali nia od 1,5 m od kote konanog poravnatog terena uz graevinu. lanak 52. Potkrovlje (Pk) se u smislu odredbi ovoga Plana smatra etaom ukoliko je to ureeni prostor za stambene ili poslovne namjene sa prozorima izvedenim na zabatnom zidu ili u kosini krova, max. visine nadozida 1,50 m. lanak 53. Krov je iskljuivo konstruktivna cjelina koju Planom nije dozvoljeno preoblikovati ili namijeniti stambenim ili poslovnim sadrajima. lanak 54. Koeficijent izgraenosti (kig) je u smislu odredbi ovoga Plana odnos izgraene povrine zemljita pod graevinom (vertikalna projekcija svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih dijelova graevine na graevnu esticu, ukljuivi i terase u prizemlju graevine kada su iste konstruktivni dio prizemne etae) i ukupne povrine graevinske estice. Izgraenu povrinu zemljita ine tlocrtne povrine svih glavnih pomonih i gospodarskih graevina na parceli. lanak 55. Koeficijent iskoritenosti (kis) je u smislu odredbi ovoga Plana odnos ukupne bruto razvijene izgraene povrine svih etaa graevine (BRP) i povrine graevinske estice. Izgraenu povrinu ine sve povrine svih glavnih pomonih i gospodarskih graevina na parceli. 2.2.2. Uvjeti za gradnju stambenih zgrada unutar graevinskog podruja naselja lanak 56. Pod pojmom stambenih zgrada ovim se Planom podrazumijevaju graevine namijenjena iskljuivo za stalno stanovanje. Vrsta stambene zgrade ovisi o broju stanova unutar nje. lanak 57. Minimalna veliina stambene graevine je 60 m2. lanak 58. Dozvoljena veliina i oblik stambene zgrade na prostoru unutar obuhvata Plana ovisi o: vrste graevine veliine parcele. lanak 59. Planom se dozvoljava izgradnja sljedeih vrsta stambenih zgrada: stambena zgrada tipa A stambena zgrada tipa B. lanak 60. Stambena zgrada tipa A je sukladno odredbama ovoga Plana stambena graevina koja moe imati najvie tri stana uz sljedee uvjete:

ZADARSKA UPANIJA

ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE

43

PROSTORNI PLAN UREENJA OPINE PAMAN

max. ukupna bruto razvijena povrina /BRP/ svih nadzemnih etaa je 300 m2 . max. dozvoljena katnost je:Po+P+1+Pk ili Po+VP+1+ Krov. max. visina krovnog vijenca je 7,50 m. Izuzetak ine interpolacije u starim jezgrama gdje se dozvoljava odstupanje u pogledu visine vijenca iskljuivo u sluaju potivanja zateenog stanja. lanak 61. Planom je dozvoljena gradnja stambenih zgrada tipa A u svim naseljima Opine Paman . lanak 62. Stambena zgrada tipa B je sukladno odredbama ovoga Plana stambena graevina koja moe imati najvie etiri stana uz sljedee uvjete: max. ukupna bruto razvijena povrine /BRP/ svih nadzemnih etaa je 400 m2 . max. dozvoljena katnost je: Po+P+2+Krov ili Po+VP+1+ Pk. max. visina krovnog vijenca je 9,0 m. lanak 63. Planom su utvreni osnovni prostorni pokazatelji za gradnju stambenih zgrada unutar graevinskih podruja svih naselja u sastavu Opine Paman,i to: Stambena zgrada tipa A tip graevine samostojea graevina dvojna graevina Stambena zgrada tipa B tip graevine samostojea graevina min. povrina graevinske parcele 600 max. koeficijent izgraenosti 0,30 max. koeficijent iskoristivosti 0,6 min. povrina graevinske parcele 400 300 max. koeficijent izgraenosti 0,30 0,35 max. koeficijent iskoristivosti 0,6 0,7

2.2.3. Posebni uvjeti za interpolacije i rekonstrukcije unutar postojeih jezgri naselja lanak 64. U starim jezgrama naselja Planom se dozvoljava rekonstrukcija postojeih graevina ili interpolacija novih na neizgraenim graevinskim parcelama. lanak 65. U sluajevima rekonstrukcije postojeih graevina unutar stare jezgre naselja Planom se dozvoljava gradnja iako nisu ispunjeni uvjeti minimalne povrine graevinske estice, udaljenosti od susjeda ili koeficijenta izgraenosti, pod uvjetom da se dozvoljenom gradnjom zadre zateeni gabariti graevine. Iznimno se rekonstrukcijom iz prethodnog stavka moe dozvoliti i dogradnja etae ili poveanje visine graevine ukoliko se na taj nain slijedi visina susjednih graevina. lanak 66. U sluajevima interpolacije iskljuivo unutar stare jezgre naselja Planom se dozvoljava izgradnja graevine iako nisu ispunjeni uvjeti u pogledu minimalne povrine graevinske estice udaljenosti od susjeda ili koeficijenta izgraenosti, pod uvjetom da se dozvoljenom gradnjom potuje zateeno stanje i nain gradnje susjednih graevina u pogledu visine vijenca, izgraenosti parcele i udaljenosti graevine od mee, te da se ni u kom sluaju ne pogora zateeno stanje odnosno kvaliteta stanovanja postojeih susjednih graevina.

ZADARSKA UPANIJA

ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE

44

PROSTORNI PLAN UREENJA OPINE PAMAN

lanak 67. Planom se zabranjuje izgradnja novih graevina koje volumenom bitno odskau od mjerila postojeih susjednih graevina. Dozvoljena odstupanja mogu iznositi do 20 % poveanja volumena novih graevina u odnosu na zateene susjedne graevine. lanak 68. Planom se zabranjuje zamjena zateenih graevina novim koje materijalom i oblikom ne slijede zateenu graevinu. 2.2.4 Posebni uvjeti gradnje i ureenja podruja guste izgradnje lanak 69. Planom se utvruju posebni uvjeti gradnje i ureenja podruja guste izgradnje (S1) na lokaciji Gladua unutar graevinskog podruja naselja drelac i to: - min. povrina graevinske parcele je 200 m2 - min. irina graevinske parcele je 10,0 m - max, koeficijent izgraenosti graevinske parcele je 0,75 - max. visina vijenca je 9,0 m - min. udaljenost graevine od mee je 1.0 m. 2.2.5. Pomone i gospodarske graevine lanak 70. Pomonom graevinom sukladno odredbama ovoga Plana smatraju se: garaa, spremite, ljetna kuhinja, nadstrenica. Planom se dozvoljava i izgradnja pomonih graevina i sl. uz uvjet da su u funkciji stanovanja glavne graevine. Pomone graevine mogu biti u sklopu glavne graevine, tako da sa njom ine graditeljsku cjelinu ili se mogu kao samostalne graevine graditi na istoj parceli. lanak 71. Planom se dozvoljava izgradnja pomonih graevina na mei uz uvjet da se na toj strani izvede puni zid bez ikakvih otvora koji e ujedno biti i mea sa susjedom i da se odvodnja rijei na vlastitu parcelu. lanak 72. Dozvoljena visina (visina krovnog vijenca) pomonih graevina iz prethodnog lanka je max. 4,0 m. Krovite moe biti koso (dvostrean ili jednostrean krov) ili ravan krov sa odvodom vode na vlastitu parcelu. lanak 73. Postotak izgraenosti odnosno koeficijent izgraenosti graevinske parcele ine glavna i sve pomone graevine na jednoj graevinskoj parceli. 2.2.6. Oblikovanje graevina i ureenje parcele lanak 74. Graevine u cjelini, kao i pojedini njihovi elementi moraju sadravati osobitosti autohtone i tradicionalne primorske arhitekture. Horizontalni i vertikalni gabariti graevine oblikovanje fasada i krovita, te koriteni graevinski materijal, moraju biti usklaeni s okolnim objektima, nainom i tradicijom gradnje i krajobraznim vrijednostima podneblja. Graevine koje se izgrauju kao dvojne moraju initi arhitektonsku cjelinu. Dvojnim graevinama smatraju se dvije graevine koje se naslanjaju jedna na drugu (imaju zajedniki zabatni zid) sa moguim posmikom max. 30% duine zabatnog zida.

ZADARSKA UPANIJA

ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE

45

PROSTORNI PLAN UREENJA OPINE PAMAN

lanak 75. Krov moe biti kosi, na dvije tri ili etiri vode ili ravni prohodni ili neprohodni krov. Planom je dozvoljena i kombinacija kosog krova i krovnih terasa. Za pokrov je dozvoljena upotreba valovitog i utorenog crijepa ili kupe kanalice. Krovite ne smije imati strehu. Vijenac krova moe biti max. 20-25 cm istaknut od ruba fasade graevine, a na zabatu 10 cm. U sluaju gradnje dvovodnog krova na kosom terenu obvezno je postavljanje sljemena krova paralelno sa slojnicama terena. Max nagib krova je 230. lanak 76. Fasadne povrine trebaju se izvoditi u kamenu ili bukati. Dozvoljena je kombinacija kamena i buke. Kod fugiranja fasade u kamenu ne smiju se isticati fuge, ve ih je potrebno svijetlo tonirati. Nije dozvoljena izrada fasade u imitaciji kamena ili obljepljivanje fasade ploama od kriljaca. bukane fasade moraju se odmah bojati nakon bukanja i to iskljuivo u svijetlim tonovima. lanak 77. Ogradni zidovi prema ulici i susjedu moraju biti obloeni kamenom ili obraeni fasadnom tehnikom. Visina ograde moe biti najvie 1,80 m, i to donji neprovidni dio 1,00 m a gornji providni najvie 0,80 m (bez iljaka i bodljikave ice). Umjesto vrstih ograda mogue je podii ogradu od autohtonog zelenila (ivica) visine do 1,80 m. Teren oko graevina, potporni zidovi, terase i slino moraju se izvesti tako da ne naruavaju izgled naselja, te da se ne promijeni prirodno otjecanje vode na tetu susjedne estice i graevina. lanak 78. Promet u mirovanju obvezatno treba rijeiti unutar parcele i to prema kriterijima iz toke 5. /Uvjeti utvrivanja koridora ili trasa i povrina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava/ ovih odredbi. lanak 79. Prostor izmeu graevinskog pravca i regulacijske crte mora se u pravilu urediti kao ukrasni vrt i parkiralini prostori, koristei prvenstveno autohtoni biljni materijal. lanak 80. Na graevnoj estici potrebno je maksimalno sauvati postojee drvee. Prilikom definiranja tlocrta graevine u okviru zadanih normi, potrebno je maksimalno respektirati postojee visoko zelenilo. Ukoliko nije mogue izbjei uklanjanje odreenog broja stabala, odgovarajui broj je potrebno posaditi na slobodnim dijelovima parcele. lanak 81. Podne povrine dvorita, terasa i puteljke na estici poploati kamenom ili betonskim elementima. Nad dvoritima ili terasama dozvoljava se odrina i tradicijsko zelenilo. Na nenatkrivenim balkonima mogue je postavljanje platnenih tendi. 2.2.7. Uvjeti ureenja i izgradnje neizgraenih podruja unutar graevinskog podruja naselja lanak 82. Planom se zabranjuje izgradnja i ureenja neizgraenih dijelova graevinskog podruja naselja prije donoenja UPU cjelovite zone. Pored zajednikih opih uvjeta za izgradnju i ureenje graevinskog podruja naselja prilikom izrade UPU-a potrebno je potivati sljedee uvjete: rijeiti prohodnost i prometnu pristupanost zone osigurati min. 20% povrine zone obuhvata plana za javne povrine osigurati prohodnost i pristupanost duobalnog pojasa.

ZADARSKA UPANIJA

ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE

46

PROSTORNI PLAN UREENJA OPINE PAMAN

2.2.8. Uvjeti ureenja i izgradnje unutar podruja morske obale lanak 83. Podruje morske obale sukladno odredbama Pomorskog zakonika obuhvaa pojas kopna do kojeg dopiru najvei valovi za vrijeme nevremena, ali i onaj dio kopna koji sa morem ini funkcionalnu cjelinu Pod pojmom funkcionalne cjeline u smislu odredbi ovoga plana podrazumijeva se postojei ili planirani dio kopna u neposrednom kontaktu sa morem koji po svojoj prirodi ili namjeni slui koritenju mora (mjeovite luke otvorene za javni promet) kao i za turistiko-rekreacijske svrhe koji su u vezi sa koritenjem mora (morske plae, sportske aktivnosti vezane uz more, etnica-lungo mare i sl.). lanak 84. Minimalna irina morske obale je 6,0 m. Stvarna irina zone morske obale ovisi o mikrolokacijskim uvjetima kao to su: morfologija terena postojei, zateeni sadraji planirana namjena prostora. lanak 85. Planiranje i ureenje prostora unutar zone morske obale treba temeljiti na osnovnim planskim smjernicama: ouvati prirodne, kulturne, povijesne i tradicijske vrijednosti obalnog krajolika, planirati cjelovito ureenje i zatitu na osnovi kriterija ouvanja prirodnih vrijednosti i cjelovitosti pojedinih morfolokih cjelina, osigurati slobodan pristup obali i prolaz uz obalu te javni interes u koritenju osobito pomorskog dobra, ouvati nenaseljene otoke i otoie s prirodnim i kultiviranim krajolikom prvenstveno u funkciji rekreacijskog koritenja ouvati prirodne plae i ume, te poticati prirodnu obnovu uma i drugu autohtonu vegetaciju. lanak 86. Unutar podruja morske obale, Planom je predviena sljedea namjena: mjeovita luka otvorena za javni promet ureena morska plaa zona prirodne obale. lanak 87. Unutar zone luke u sklopu graevinskih podruja naselja je prostor luke otvorene za javni promet mjeovitog tipa u kojim se odvija javni, nautiki i sportski promet. Sukladno tome prostor luke otvorene za javni promet mjeovitog tipa je podruje unutar kojeg je Planom dozvoljena osnovna namjena pojedinih zona i to: zona luke za javni promet zona komunalnog veza zona komercijalnog veza. Detaljno zoniranje i namjena povrina unutar mjeovite luke otvorene za javni promet utvrditi e se UPUom u skladu s Planom utvrenim uvjetima i stvarnim maritivnim mogunostima prostora. lanak 88. Stvarni kapacitet definirat e se detaljnijom planskom dokumentacijom u skladu sa prostornim mogunostima pojedine zone. Prilikom utvrivanja kapaciteta pojedine prostorne zone unutar mjeovite luke. prioritet treba dati komunalnom vezu na nain da se osigura dovoljan broj vezova za potrebe domicilnog stanovnitva. lanak 89. Unutar podruja mjeovite luke otvorene za javni promet dozvoljena je izgradnja i ureenje sljedeih sadraja: izgradnja i rekonstrukcija graevina maritimne zatite

ZADARSKA UPANIJA

ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE

47

PROSTORNI PLAN UREENJA OPINE PAMAN

izgradnja prateih ugostiteljsko uslunih sadraja izgradnja i ureenje pjeake etnice ureenje zatitnog zelenog pojasa. Planom dozvoljena izgraenost ove zone je 10 % kopnene povrine zone uz uvjet da visina vijenca prateih ugostiteljsko uslunih sadraja ne prelazi 4.0 m. lanak 90. Planom su utvreni uvjeti ureenja i izgradnje zone ureenih morskih plaa unutar graevinskog podruja naselja na prostoru Opine Paman. Ureena morska plaa je nadzirana i pristupana svima pod jednakim uvjetima s kopnene i morske strane ukljuivo i osobama s potekoama u kretanju, veim dijelom ureenog i izmijenjenog prirodnog obiljeja, te infrastrukturno i sadrajno (tuevi, kabine i sanitarni ureaji) ureen kopneni prostor neposredno povezan s morem, oznaen i zatien s morske strane. Planom se dozvoljava izgradnja i ureenje plaa uz obavezno potivanje sljedeih uvjeta: obavezno treba osigurati prohodnost javnog duobalnog pojasa urediti, a po potrebi i nasuti obalni pojas radi oblikovanja javnog prostora za sunanje u sluajevima kada morfologija prirodne obale to uvjetuje predvidjeti postavu tueva, kabina za presvlaenje i sanitarnih vorova sukladno vaeim standardima i pravilniku za Javne plae planirati postavu paviljonskih ugostiteljskih objekata uz uvjet da izgraenost prostora ne bude vea od 5% i max.visina objekta 4,0m urediti neprekinutu etnicu (lungo mare) irine min. 3,0 m respektirati postojee zelenilo i oblikovno ga ukomponirati u planiranu organizaciju prostora osmisliti zatitno zelenilo na rubovima zona i uz etnicu osigurati min. 20 % povrine plae za zelene povrine. lanak 91. U zoni prirodne obale Planom je definirano ouvanje prostora u zateenom prirodnom obliku bez mogunosti intervencije u postojeu prirodnu osnovu osim ureenja etnice, trim i biciklistike staze. lanak 92. Planom se odreuje na neizgraenim dijelovima graevinskih podruja naselja i prilikom nasipavanja obale unutar izgraenog dijela graevinskog podruja naselja osigurati javni prostor /slobodan prolaz/ min. irine 15,0 m od morske obale do ruba graevinskog podruja, u sklopu kojega treba osigurati etnicu i zatitni tampon zelenila. lanak 93. Planom se odreuje unutar podruja morske obale u svim naseljima obvezatno osigurati neprekidni i kontinuirani koridor za izgradnju i ureenje etnice -lungo mare. Minimalna irina koridora za ureenje etnice iz prethodnog stavka je 3.0 m. lanak 94. Planom se utvruje obveza izrade urbanistikih planova ureenja za izgradnju, nasipavanje ili ureenje podruja morske obale unutar graevinskih podruja naselja, a u skladu sa granicama obuhvata utvrenih ovim Planom list br. 4 (Graevinska podruja naselja, mj. 1:5000). U sluaju neophodne sanacije morskih luka i morske obale (zatite od uruavanja, sigurnosti i sl.), lokacijska dozvola za rekonstrukciju se moe izdati i prije donoenja UPU-a, uz prethodnu izradu idejnog rjeenja, koje e se uvaiti kod izrade UPU-a.

2.2.9. Uvjeti ureenja i izgradnje podruja ugostiteljsko-turistike namjene unutar graevinskog podruja naselja lanak 95. Za podruja ugostiteljsko-turistike namjene unutar graevinskih podruja naselja odreuju se sljedei uvjeti: ukupna povrina podruja odreena za ugostiteljsko-turistike namjene unutar naselja moe biti do 20% graevinskog podruja tog naselja,

ZADARSKA UPANIJA

ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE

48

PROSTORNI PLAN UREENJA OPINE PAMAN

prostorna cjelina ugostiteljsko-turistike namjene mora imati odgovarajui pristup na javno-prometnu povrinu i unutar nje smjeten pripadajui broj parkiralinih mjesta, smjetajna graevina s pripadajuim zemljitem u graevinskom podruju naselja unutar povrine odreene za ugostiteljsko-turistiku namjenu planira se izvan postojeih javnih povrina uz obalu, izgraenost graevne estice ne moe biti vea od 30%, koeficijent iskoristivosti graevne estice ne moe biti vei od 0,8.

2.2.10. Uvjeti za postavljanje kioska i drugih pokretnih naprava lanak 96. Temeljem l.30. st. 4. Zakona o komunalnom gospodarstvu (NN 36/95, 70/97, 128/99,57/00, 59/01, 26/03 i 82/04) donose se uvjeti za postavljanje kioska na javnoj povrini i na privatnoj parceli uz javnu povrinu (ulicu, trg i sl....) unutar GP. Kiosci se mogu postavljati na javnoj povrini i na privatnoj povrinu temeljem Odluke o postavljanju kioska i pokretnih naprava Opinskog poglavarstva. Kiosci se moraju smjestiti tako da ne ometaju odvijanje prometa. Kiosci se mogu postaviti i na privatnoj parceli uz javnu povrinu (ulicu, trg.i sl.). Prednji uvjeti dati za kioske vrijede i za postavljanje ostalih pokretnih sadraja (naprave, stolovi, stolice i sl.). 2.3. Izgraene strukture van naselja lanak 97. Sukladno odredbama ovoga Plana izgraenim strukturama van naselja smatraju se: I izdvojena graevinska podruja (GP izvan naselja): zona proizvodne namjene izvan graevinskih podruja naselja ( I ) zone ugostiteljsko- turistike namjene izvan graevinskih podruja naselja ( T ) zone sportsko-rekreacijske namjene izvan graevinskih podruja naselja ( R2 ) groblja ( G ) II pojedinani objekti i povrine izvan graevinskih podruja: povrine infrastrukturnih sustava pojedinani objekti u funkciji poljoprivredne proizvodnje pojedinani objekti i ureaji unutar umskih povrina izdvojeni vjerski objekti. 2.3.1. Uvjeti za izgradnju i ureenje zona proizvodnih namjena izvan graevinskih podruja naselja lanak 98. Planom definirane zone proizvodne namjene izvan granica naselja ( I ) su graevinska podruja za izgradnju i razvoj manjih proizvodnih i preraivakih pogona, zanatskih i servisnih djelatnosti, skladinih prostora, te ostalih slinih djelatnosti. lanak 99. Unutar Planom definiranih zona proizvodne namjene izvan granica naselja nije dozvoljena izgradnja industrijskih pogona. lanak 100. Unutar zone proizvodne namjene Planom se dozvoljava izgradnja i ureenje graevina i pogona slijedee namjene obrtnike i zanatske radionice proizvodni pogoni male privrede pogoni za primarnu preradu poljoprivrednih proizvoda pogoni za primarnu preradu ribe i proizvoda marikulture skladita.

ZADARSKA UPANIJA

ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE

49

PROSTORNI PLAN UREENJA OPINE PAMAN

lanak 101. Ovim Planom utvrene su sljedee zone proizvodne namjene izvan granica naselja unutar podruja Opine Paman i to: zona proizvodne namjene uz naselje Neviane zona proizvodne namjene uz naselje Paman ( Barotul) zona proizvodne namjene uz naselje Mrljane. lanak 102. Veliine i Planom definirane povrine i granice prostornog obuhvata proizvodnih zona iz prethodnog lanka ucrtane su na grafikim prilozima / list br. 1. Koritenje i namjena povrina mj. 1: 25 000, i list br. 4 Graevinsko podruje naselja mj. 1: 5000/. lanak 103. Planom se utvruju opi uvjeti za izgradnju i ureenje zona proizvodne namjene na podruju Opine Paman: planirati cjelovito ureenje zone temeljem kriterija ouvanja prirodnih vrijednosti krajobraza planirati graevine proizvodne i poslovne djelatnosti namjenom, poloajem, veliinom i oblikovanjem potuju zateene prostorne vrijednosti i obiljeja, minimalna veliina graevinske parcele je 800 m2 maksimalni koeficijent izgraenosti graevinske parcele je 0,4 dozvoljena katnost graevina je P visina krovnog vijenca ovisi o namjeni graevine, ali ne moe biti vea od 5,0 m mjereno od najnie toke ureenog terena uz graevinu sve graevinske parcele trebaju imati osiguran kolni pristup min. irine 6,0 m svim graevinskim parcelama treba biti osiguran prikljuak na objekte infrastrukture (struja, voda, odvodnja, PTT).

lanak 104. Unutar svake graevinske parcele treba biti osiguran prostor za promet u mirovanju sukladno standardima definiranim ovim planom. Potreban broj parkiralinih mjesta definiran je ovim odredbama toka 5. /Uvjeti utvrivanja koridora ili trasa i povrina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava/. lanak 105. Planom se uvjetuje kvalitetno isplanirati internu prometnu mreu unutar svih zona proizvodne namjene sa zajednikim prikljukom na javnu prometnicu bez mogunosti direktnog prikljuenja svake pojedine jedinice na istu. lanak 106. Ostatak parcele unutar svih zona proizvodne namjene treba urediti u zatitnom i ukrasnom zelenilu koristei autohtone biljne vrste. lanak 107. Planom se utvruje obveza izrade urbanistikog plana ureenja za zone proizvodne namjene na podruju Opine Paman. Granice urbanistikog plana ureenja sukladne su granicama proizvodnih zona definiranih ovim Planom. lanak 108. Prilikom izrade ubranistikog plana ureenja moraju se potivati svi naprijed navedeni uvjeti izgradnje i ureenja zona proizvodne namjene na podruju Opine Paman. lanak 109. Izgradnja i ureenje zona proizvodne namjene mogua je tek nakon donoenja urbanistikog plana ureenja i u skladu sa istim.

ZADARSKA UPANIJA

ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE

50

PROSTORNI PLAN UREENJA OPINE PAMAN

2.3.2. Uvjeti za izgradnju i ureenje zona turistiko-ugostiteljske namjene izvan graevinskih podruja naselja lanak 110. Planom definirane zone turistiko-ugostiteljske namjene (T) su graevinska podruja unutar kojih je dozvoljena izgradnja turistikih kapaciteta za smjetaj i boravak osoba te prateih ugostiteljskih sadraja kao i sadraja za sport, zabavu i rekreaciju, komunalnih objekata i objekata infrastrukture. lanak 111. Unutar Planom definiranih zona turistiko-ugostiteljske namjene nije dozvoljena izgradnja stambenih jedinica, stanovanje je dozvoljeno samo u funkciji osnovne djelatnosti. lanak 112. Planom se utvruju sve zone turistiko-ugostiteljske namjene izvan granica naselja unutar podruja Opine Paman i to: Opina Paman Paman Paman Paman Paman Paman Paman Paman Paman Paman Paman naselje/podruje drelac drelac drelac Banj Paman Kraj Dobropoljana Juni Paman Juni Paman Juni Paman Juni Paman lokacija Kablin Rt Zverina Rt Zverina uz naselje Brine Polaine Stivanjska gora Mala Rasovica uvala Soline uvala inena uvala Lanin vrsta T2 T1 T3 T2 T3 T2 T2 T2, T2, T2, T2, povrina 10,00 2,00 3,00 10,00 10,00 10,00 10,00 12,00 40,00 34,00 14,00 kapacitet 500 200 300 500 500 500 500 600 2000 1700 700

lanak 113. Kapacitet pojedine turistike zone temelji se na kriterijima gustoe koritenja utvrivanog Uredbom o ureenju i zatiti zatienog obalnog pojasa. U cilju podizanja kvalitete smjetaja, zatite zateene prirodne osnove, respektiranja zateene graditeljske strukture oblinjeg naselja kriteriji propisani Uredbom predstavljaju obavezu prilikom planiranja i dimenzioniranja novih zona odnosno izgradnje i ureenja ve postojeih turistikih zona unutar Opine. lanak 114. Planom se utvruje obveza izrade urbanistikog plana ureenja (UPU-a) za izgradnju i ureenje svih planiranih zona turistiko-ugostiteljske namjene unutar granica Opine Paman, kao i za ureenje prenamjenu ili bilo kakvu drugu prostornu intervenciju unutar ve postojeih zona. lanak 115. Planom se zabranjuje bilo kakva izgradnja i ureenje terena unutar zona turistiko-ugostiteljske namjene prije donoenja detaljnog plana ureenja. Sve dozvoljene intervencije u prostoru iz prethodnog lanka mogue su iskljuivo temeljem prethodno izraenog UPU-a. lanak 116. Ovim Planom utvruju se opi uvjeti izgradnje i ureenja za sve zone turistiko-ugostiteljske namjene unutar granica Opine Paman i to: racionalno koristiti prostor izgradnju smjetajnih graevina planirati na udaljenosti min. 100 m od obalne crte unutar obalnog pojasa min. irine 100 m planirati etnice, zelene povrine, sportsko-rekreacijske i pratee ugostiteljske sadraje, te ih funkcionalno i namjenski povezati sa pojasom plae oblikovno, stilski i volumenom slijediti zateenu lokalnu graditeljsku cjelinu planirana katnost treba slijediti dozvoljenu katnost oblinjih naselja

ZADARSKA UPANIJA

ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE

51

PROSTORNI PLAN UREENJA OPINE PAMAN

prilikom prostornog razmjetaja planiranih sadraja unutar zone turistiko-ugostiteljske namjene respektirati postojee putove i mocire.

lanak 117. Temeljem PP-a unutar podruja Opine Paman dozvoljena je izgradnja sljedeih vrsta turistikih sadraja: hoteli (T1) turistika naselja (T2) kampovi (T3). lanak 118. Planom se definiraju uvjeti u pogledu infrastrukturne opremljenosti svih zona turistiko-ugostiteljske namjene unutar granica Opine i to: osigurati neovisnu, kontinuiranu, sigurnu, kvalitetnu i dostatnu vodoopskrbu osigurati kontinuiranu, sigurnu kvalitetnu i dostatnu opskrbu energijom neovisno od potreba oblinjeg naselja odvodnju otpadnih voda rijeiti izgradnjom javne kanalizacijske mree s pripadajuim ureajem za proiavanje otpadnih voda uz primjenu adekvatnog stupnja ienja prostorna cjelina ugostiteljsko-turistike namjene mora imati odgovarajui pristup na javnoprometnu povrinu i unutar nje smjeten pripadajui broj parkiralinih mjesta, broj vezova jednog ili vie priveza u prostornoj cjelini ugostiteljsko-turistike namjene moe biti najvie 20% ukupnog smjetajnog kapaciteta te cjeline, ali ne vie od 400 vezova, odvodnja otpadnih voda mora se rijeiti zatvorenim kanalizacijskim sustavom s proiavanjem. lanak 119. Sve turistike zone unutar granica obuhvata Plana utvruju se kao funkcionalne cjeline u pogledu prostorne organizacije i infrastrukturne opremljenosti. 2.3.2.1. Posebni uvjeti za izgradnju i ureenje graevinskih podruja turistiko-ugostiteljske namjene na podruju Juni Paman / Paman lanak 120. Za graevinska podruja turistiko-ugostiteljske namjene (Mala Rasovica, uvala Soline, uvala inina i uvala Lanin) na podruju Juni Paman / Paman utvruju se sljedei dodatni kriteriji za izgradnju i ureenje prostora: unutar Planom utvrene zone turistiko-ugostiteljske namjene formirati manje prostorne cjeline jedinstvenog urbanistikog koncepta, za koje je potrebno izraditi cjeloviti urbanistiki plan ureenja u mj. 1:5000 max. mogue formirati 4 prostorne cjeline u skladu sa grafikim prilogom unutar zone izgraditi turistiko naselje sa prateim sadrajima uz sljedee uvjete: max. katnost je VP+1 dozvoljena visina vjenca je 7.50 m max. izgraenost zone je 30% max. iskoristivost zone je 0.5 predvidjeti prostor za okupljanje sa centralnim sadrajima osigurati minimalno 20 % povrine zone za javne sadraje do 20 % smjetajnih graevina tipa hotel mogue je planirati i graditi uz dodatne uvjete: max. katnost je P+2 dozvoljena visina vjenca je 9,0 m u cilju skladnog uklapanja u zateenu prirodnu osnovu naprijed navedene graevine tipa hoteli sa dozvoljenom visinom vjenca od 9,0 m treba graditi na niem dijelu graevinskog podruja max. do kote terena 15 m nadmorske visine.

ZADARSKA UPANIJA

ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE

52

PROSTORNI PLAN UREENJA OPINE PAMAN

2.3.2.2. Posebni uvjeti za izgradnju i ureenje ostalih zona turistiko-ugostiteljske namjene tipa turistikog naselja (T2) lanak 121. Za izgradnju i ureenje zona turistiko-ugostiteljske namjene tipa turistikog naselja(T2) utvruju se sljedei kriteriji: objekte planirati i graditi tipologijom koja e materijalom i oblikom slijediti izraz tradicionalne dalmatinske arhitekture: bukane fasade sa zavrnom obradom u bijeloj boji, mogua i kombinacija sa kamenom, ali ne benkovakog ploastog dvostreni krovovi sa pokrovom od kupe kanalice ili mediterna crijepa, nagib krova treba pratiti slojnice terena unutar zone izgraditi turistiko naselje sa prateim sadrajima max. katnost je Po+P+1 dozvoljena visina vijenca je 6.0 m max. izgraenost zone je 25 % max. iskoristivost zone je 0.4 osigurati min.40% povrine zone za prirodno zelenilo i autohtone biljne vrste. 2.3.3. Uvjeti za izgradnju i ureenje zona sportsko-rekreacijske namjene izvan graevinskih podruja naselja lanak 122. Planom definirana zona sportsko-rekreacijske namjene ( R2 ) je prostorna zona unutar koje je dozvoljena izgradnja i ureenje sportskih igralita i borilita sa prateim sadrajima. lanak 123. Izgradnja i ureenje Planom dozvoljenih sadraja unutar zona sportsko-rekreacijske namjene mogue je temeljem postavki urbanistikog plana ureenja. lanak 124. Sportske terene i borilita treba planirati, projektirati, graditi, urediti i odravati sukladno propisanim standardima i normativima. Prilikom planiranja izgradnje i ureenja terena potrebno je max. respektirati zateene prirodne vrijednosti. lanak 125. Planom se utvruju sljedei uvjeti izgradnje unutar zona sportsko-rekreacijske namjene: max. koeficijent izgraenosti parcele moe biti 0.2 max. dozvoljena katnost pomonih i prateih objekata je prizemlje visine vijenca 4.00 Izuzetak tome su tribine koje e se projektirati prema vaeim normativima i pravilima konstrukcije. lanak 126. Urbanistikim planom ureenja treba predvidjeti kvalitetnu i dostatnu opremljenost zone vodom i energijom, te predvidjeti rjeenje odvodnje otpadnih voda sukladno sanitarnim propisima. lanak 127. Cjelokupnu zonu sportsko-rekreacijske namjene treba preko zajednikog prikljuka povezati na glavnu prometnicu na jednom mjestu. 2.3.4. Uvjeti za izgradnju i ureenje groblja lanak 128. Planom su utvrena podruja svih postojeih i planiranih mjesnih groblja, sa vjerskim objektima i definirane zone u funkciji groblja u sklopu kojih su dozvoljena proirenja ukoliko se ukae potreba za tim. lanak 129. Izgradnja i ureenje mjesnih groblja i proirenja istih dozvoljena su samo unutar Planom definiranih zona a temeljem prethodno izraenog idejnog rjeenja.

ZADARSKA UPANIJA

ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE

53

PROSTORNI PLAN UREENJA OPINE PAMAN

2.3.5. Izdvojeni vjerski objekti lanak 130. Izdvojeni vjerski objekti Planom se zatiuju kao vrijedna kulturna batina, tako da se graevinski radovi bilo koje vrste (adaptacije, rekonstrukcije i dogradnje) na njima mogu vriti temeljem Zakona o zatiti i ouvanju kulturnih dobara (NN 69/99) a nakon pribavljene suglasnosti i pod nadzorom Uprave za zatitu prirodne i kulturne batine / Konzervatorski odjel Zadar. 2.3.6. Uvjeti za izgradnju pojedinanih objekata u funkciji poljoprivredne proizvodnje lanak 131. Izvan graevinskog podruja naselja na podruju koje je udaljeno od obalne crte vie od 1000 m, Planom se dozvoljava izgradnja sljedeih graevina u funkciji poljoprivredne proizvodnje: graevine za smjetaj poljoprivrednih alata i strojeva graevine za uvanje vonjaka, vinograda i maslinika graevine za pohranu poljoprivrednih proizvoda graevine za uzgoj stoke i peradi. lanak 132. Graevine za smjetaj poljoprivrednih alata i strojeva, kao i graevine za uvanje vonjaka, vinograda i maslinika mogu se graditi na poljoprivrednom zemljitu bilo koje kategorije i boniteta uz obavezno ispunjavanje sljedeih uvjeta: minimalna veliina parcele mora biti 2000 m2 max. tlocrtna veliina graevine moe biti 20 m2 maksimalna katnost graevina je prizemlje visine vijenca 3m graevina mora biti kamenog zia, sa dvostrenim krovom za pokrov je dozvoljeno koristiti kamene ploe ili kupu kanalicu graevina mora biti smjetena na rubu parcele maksimalna udaljenost graevine od ruba parcele je 2 m. lanak 133. Graevine za pohranu poljoprivrednih proizvoda i graevine za uzgoj stoke i peradi mogu se graditi samo na poljoprivrednom zemljitu slabije kvalitete (ostalo poljoprivredno tlo - zemljite ispod I i II bonitetne klase) uz obavezno ispunjavanje sljedeih uvjeta: minimalna veliina parcele mora biti 2000 m2 parcela mora biti infrastrukturno opremljena dostatnom koliinom vode i struje odvodnja otpadnih voda mora biti rijeena prema sanitarnim propisima parcela mora imati rijeen kolni pristup bez mogunosti direktnog pristupa na glavnu dravnu ili upanijsku prometnicu max. izgraenost parcele moe biti 40 % maksimalna katnost graevina je prizemlje maksimalna visina krovnog vijenca je 4,0m (osim ako tehnoloki proces ne zahtjeva veu visinu). lanak 134. Graevine iz prethodnog lanka ne smiju se graditi na ovim Planom utvrenim zatienim podrujima prirodne i kulturne batine, vrijednim krajolicima niti na vodozatitnim podrujima. lanak 135. Planom se utvruje minimalna udaljenost od graevinskih podruja za gradnju graevina za uzgoj stoke i peradi ovisno o kapacitetu i to: Stoka krupnog zuba kom do 150 150-350 preko 350 Udaljenost m 400 500 600 Stoka sitnog zuba kom do 200 200-750 preko 750 Udaljenost m 300 300 400 Perad kom do 1000 1000-5000 preko 5000 Udaljenost m 200 200 300

ZADARSKA UPANIJA

ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE

54

PROSTORNI PLAN UREENJA OPINE PAMAN

lanak 136. Na podruju otoka koje je udaljeno od obalne crte manje od 1000 m ne moe se planirati gradnja, niti se moe graditi pojedinana ili vie graevina u funkciji poljoprivredne proizvodnje i za vlastite gospodarske potrebe (spremite za alat, strojeve, poljoprivrednu opremu i sl.) izvan graevinskog podruja, osim za prijavljeno obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo i pruanje ugostiteljskih i turistikih usluga u seljakom domainstvu s veliinom parcele najmanje 3 ha kao prizemne graevine ukupne povrine do 200 m2 i udaljene najmanje 100 m od obalne crte.

2.3.7. Uvjeti za ureenje umskih povrina 2.3.7.1. Opi uvjeti lanak 137. Ureenje umskih povrina vrit e se temeljem Zakona o umama, umskogospodarske osnove odnosno Programa gospodarenja umama. Planom dozvoljena izgradnja i ureenje unutar umskih povrina mogua je temeljem prethodno pribavljene suglasnosti Hrvatskih uma. lanak 138. U postojeim umskim kompleksima osim u dijelu vrijednih sjemenih sastojina Planom se dozvoljava izgradnja i ureenje sljedeih sadraja: pomone graevine u funkciji zatite uma (umske ceste, infrastruktura za zatitu od poara, objekti za osmatranje i dojavu i sl.) infrastrukturne graevine koje nije ekonomski racionalno izvoditi izvan zona ume, a svojom gradnjom ne utjeu bitno na ekoloku stabilnost krajobraza graevine i povrine u funkciji rekreacije (biciklistike staze, trim staze, pjeake staze, staze za jahanje i sl.) pomone graevine u funkciji rekreacijskih sadraja (sanitarni vorovi, punktovi pitke vode, klupe, sjenici i odmorita. lanak 139. Prilikom izgradnje i ureenja sadraja iz prethodnog lanka Planom se nalae potivanje sljedeih uvjeta: ouvanje vrijednih umskih sastojina planiranje i trasiranje staza i koridora, te gradnja pomonih i prateih graevina na mjestima starih i manje kvalitetnih sastojina.

ZADARSKA UPANIJA

ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE

55

PROSTORNI PLAN UREENJA OPINE PAMAN

3. Uvjeti smjetaja gospodarskih djelatnosti


3.1. Opi uvjeti lanak 140. Planom se dozvoljava smjetaj gospodarskih djelatnosti unutar graevinskih podruja naselja uz uvjet da njihovo funkcioniranje ili sadraji nisu u koliziji sa stanovanjem kao osnovnom namjenom prostora ili na bilo koji nain smanjuju kvalitetu stanovanja. U smislu odredbi iz prethodnog stavka Planom se zabranjuje unutar graevinskog podruja naselja izgradnja sadraja koji zagauju zrak, izazivaju buku veu od normi utvrenih za stambene zone, privlae pretjerani promet teretnih vozila, zauzimaju velike povrine zemljita ili na bilo koji drugi nain negativno utjeu na kvalitetu stanovanja. lanak 141. Gospodarske djelatnosti iz prethodnog lanka mogu se smjestiti u gospodarsko-poslovne graevine unutar graevinskih podruja naselja ili u sklopu stambeno-poslovnih graevina uz uvjet da njihovo funkcioniranje ili sadraji nisu u koliziji sa stanovanjem kao osnovnom namjenom prostora ili na bilo koji nain smanjuju kvalitetu stanovanja. lanak 142. Pod pojmom gospodarsko-poslovnih graevina ovim se Planom podrazumijevaju graevine koje nemaju stambene povrine. Pod pojmom stambenoposlovnih graevina ovim se Planom smatraju graevine koje pored stambene namjene imaju i poslovne prostore za obavljanje gospodarskih djelatnosti. lanak 143. Gospodarsko-poslovne graevine mogu se graditi unutar GP naselja iskljuivo na graevinskim parcelama uz sljedee uvjete: max. koeficijent izgraenosti graevinske parcele iznosi 0,3 maksimalni koeficijent iskoristivosti graevinske parcele iznosi 0,8 min. irina graevinske parcele na mjestu graevinskog pravca treba biti 14,0 m. min. udaljenost od susjedne graevinske parcele je 5,0 m, min. udaljenost graevine od regulacijske crte je 10,0 m /osim ako Odredbama ili Zakonom o javnim cestama nisu odreenje vee vrijednosti/ parcela mora imati kolni pristup min. irine 5,0 m. na parceli mora biti osiguran prostor za smjetaj prometa u mirovanju /prema uvjetima utvrenim ovim planom, toka 5/ min. 20 % parcele urediti u zatitnom i ukrasnom zelenilu koristei autohtone biljne vrste. lanak 144. Unutar graevinskih podruja naselja Planom se dozvoljava izgradnja gospodarsko-poslovnih graevina za obavljanje sljedeih djelatnosti: proizvodno-uslune turistiko ugostiteljske.

lanak 145. Pod graevinama proizvodno-uslunih djelatnosti u smislu odredbi ovoga Plana smatraju se graevine za obavljanje sljedeih djelatnosti: tradicionalno zanatstvo (stolarske radione, radionice za gradnju i popravak manjih brodica i sl.) prerada primarne poljoprivredne proizvodnje (uljara, vinarija, i sl. ) servisne radionice usluno i proizvodno zanatstvo trgovaki sadraji.

ZADARSKA UPANIJA

ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE

56

PROSTORNI PLAN UREENJA OPINE PAMAN

lanak 146. Maksimalna katnost graevine iz prethodnog lanka uvjetovana je visinom prizemne etae /ovisno o tipu proizvodne djelatnosti/ i to: Po+P+1+Pk za sluaj da tip proizvodne djelatnosti zahtjeva svijetlu visinu do 3,0 m Po+P+Pk za sluaj da tip proizvodne djelatnosti zahtjeva svijetlu visinu do 5,0 m Po+P za sluaj da tip proizvodne djelatnosti zahtjeva svijetlu visinu iznad 5,0 m.

lanak 147. Pod graevinama turistiko-ugostiteljske djelatnosti u smislu odredbi ovoga plana smatraju se graevine za obavljanje sljedeih djelatnosti: graevine za smjetaj i boravak gostiju (hotel, motel, apartmani i sl.) graevine za pruanje ugostiteljskih usluga (restorani, picerije, barovi i sl.) pratei i pomoni ugostiteljski objekti i sadraji objekti i sadraji za sport, zabavu i rekreaciju.

lanak 148. Graevine iz prethodnog lanka moraju oblikovno i tipski slijediti okolne stambene zgrade i to u pogledu: zavrne obrade fasade oblika krovnih ploha odabira materijala za pokrov volumena /BRP/.

lanak 149. Maksimalna katnost graevina iz prethodnog lanka je Po+P+2+Krov ili Po+VP+1+ Pk. Maksimalna visina krovnog vijenca je 9,0 m. lanak 150. Smjetajni kapacitet graevina za smjetaj i boravak gostiju uvjetovan je tipom smjetaja i veliinom parcele tako da na 1 postelju mora biti osigurano min. 50 m2 parcele. Max. kapacitet graevina za smjetaj i boravak gostiju (hotel, pansion, prenoite i sl.) u graevinskom podruju naselja je 80 kreveta. lanak 151. Veliina graevinske parcele za gradnju gospodarsko-poslovnih graevina unutar GP naselja ovisi o vrsti planirane djelatnosti i to: vrsti planirane djelatnosti proizvodne i servisne djelatnosti trgovaki i usluni sadraji smjetaj i boravak gostiju ugostiteljske usluge minimalna povrina graevinske parcele m2 700 500 600 500

lanak 152. Stambeno poslovne graevine mogu se graditi iskljuivo unutar GP naselja na graevinskim parcelama uz sljedee uvjete: min. povrina graevinske parcele je 500 m2 max. koeficijent izgraenosti graevinske parcele iznosi 0,3 maksimalni koeficijent iskoristivosti graevinske parcele iznosi 0,6 min. irina graevinske parcele na mjestu graevinskog pravca treba biti 12,0 m. max. ukupna bruto razvijena povrine /BRP/ svih nadzemnih etaa je 500 m2 . max. dozvoljena katnost je: Po+ P+2+Krov ili Po+VP+1+ Pk. max. visina krovnog vijenca je 9,0 m.

ZADARSKA UPANIJA

ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE

57

PROSTORNI PLAN UREENJA OPINE PAMAN

max. broj stambenih jedinica je etiri min. udaljenost od susjedne graevinske parcele je h/2, ali ne manja od 3 m, /pri emu je h visina graevine mjereno od najnie toke ureenog terena uz graevinu do najvie toke proelja graevine/ min. udaljenost graevine od regulacijske crte je 5,0 m /osim ako Odredbama ili Zakonom o javnim cestama nisu odreenje vee vrijednosti/ parcela mora imati kolni pristup min. irine 5,0 m na parceli mora biti osiguran prostor za smjetaj prometa u mirovanju za sve planirane sadraje kumulativno /prema uvjetima utvrenim ovim planom, toka 5 / min. 20 % parcele urediti u zatitnom i ukrasnom zelenilu koristei autohtone biljne vrste. lanak 153. Unutar stambeno-poslovnih zgrada Planom se dozvoljava ureenje poslovnih prostora za sljedee djelatnosti: proizvodno-uslune turistiko ugostiteljske.

lanak 154. Pod proizvodno-uslunim djelatnosti u smislu odredbi ovoga Plana smatraju se tihe djelatnosti koje ne smanjuju kvalitetu stanovanja kao to su: frizerski, kozmetiki saloni i sl. krojake radionice trgovaki sadraji.

lanak 155. Pod turistiko-ugostiteljske djelatnosti u smislu odredbi ovoga Plana smatraju se sljedee djelatnosti: smjetaj i boravak gostiju (apartmani) pruanje ugostiteljskih usluga (restorani, picerije, barovi i sl.). lanak 156. Kapacitet poslovnog prostora turistiko-ugostiteljske djelatnosti za smjetaj i boravak gostiju (broj postelja u apartmanima) uvjetovan je dodatnim kriterijem veliine graevinske parcele: za apartmane na 1 postelju mora biti osigurano min. 50 m2 neizgraenog dijela graevinske parcele. lanak 157. Unutar graevinskog podruja naselja Planom je dozvoljeno ureenje i rekonstrukcija postojeih autokampova na nain da prostor auto kampa treba urediti sukladno Pravilniku o razvrstavanju minimalnim uvjetima i kategorizaciji ugostiteljskih objekata po elementima i mjerilima za kategorizaciju auto kamp min. druge kategorije.

ZADARSKA UPANIJA

ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE

58

PROSTORNI PLAN UREENJA OPINE PAMAN

4. Uvjeti smjetaja drutvenih djelatnosti


4.1. Opi uvjeti lanak 158. Planom se dozvoljava izgradnja i smjetaj nestambenih zgrada drutvenih djelatnosti unutar graevinskih podruja naselja uz uvjet da njihovo funkcioniranje ili sadraji nisu u koliziji sa stanovanjem kao osnovnom namjenom prostora ili na bilo koji nain smanjuju kvalitetu stanovanja. lanak 159. U smislu odredbi iz prethodnog lanka Planom se zabranjuje unutar graevinskog podruja naselja izgradnja sadraja koji izazivaju buku veu od normi utvrenih za stambene zone, privlae pretjerani promet vozila, zauzimaju velike povrine zemljita ili na bilo koji drugi nain negativno utjeu na kvalitetu stanovanja. lanak 160. Pod pojmom nestambenih zgrada drutvenih djelatnosti ovim se planom podrazumijevaju graevine drutvenog standarda kao to su: upravne, socijalne, zdravstvene, predkolske, kolske, kulturne i vjerske graevine uz uvjet da, sukladno Klasifikaciji vrsta graevina (N.N. 11/98.), nemaju stambene povrine ili je manje od 50% ukupne korisne (neto) povrine zgrade namijenjeno za stambene svrhe. lanak 161. Graevine iz prethodnog lanka (nestambene zgrade) mogu se graditi iskljuivo na graevinskim parcelama uz sljedee uvjete: graevinska parcela mora imati osiguran pristup sa javnog prostora min. veliina graevinske parcele je 500 m2 max. koeficijent izgraenosti graevinske parcele je 0,4 max. koeficijent iskoristivosti graevinske parcele je 0,7 minimalna irina pristupnog puta je 5,0 m. min. irina graevinske parcele na mjestu graevinskog pravca je 14,0 m. min. udaljenost graevine od regulacijske crte iznosi 10,0 m ukoliko vea udaljenost nije uvjetovana ovim Odredbama ili Zakonom o javnim cestama. /odstupanje od uvjeta iz prethodnog stavka dozvoljeno je jedino prilikom oblikovanja uline fronte ukoliko to diktira zateena situacija/. min. udaljenost od susjedne graevinske parcele je 5,0 m. max. katnost graevine moe Po+P+2 ili Po+VP +1+ Pk max. visina krovnog vijenca je 9,0 m mjereno od najnie kote ureenog terena, osim za vjerske objekte neizgraene parcele treba hortikulturno urediti koristei autohtone biljne vrste na parceli mora biti osiguran prostor za smjetaj prometa u mirovanju prema uvjetima utvren ovim planom /toka 5. Uvjeti utvrivanja koridora ili trasa i povrina infrastrukturnih i drugih sustava/.

ZADARSKA UPANIJA

ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE

59

PROSTORNI PLAN UREENJA OPINE PAMAN

5. Uvjeti utvrivanja koridora ili trasa i povrina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava
5.1. Opi uvjeti lanak 162. Ovim se Planom propisuju uvjeti za utvrivanje koridora ili trasa i povrina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava i pripadajuih graevina, te shematski odreuje njihov poloaj u prostoru. U postupku ishoenja lokacijske dozvole za graevine infrastrukture u sluaju ne postojanja detaljnije planske dokumentacije potrebno je izraditi idejno rjeenje namjeravanog zahvata u prostoru prema odredbama i uvjetima Plana. lanak 163. Prilikom rekonstrukcije pojedinih infrastrukturnih graevina potrebno je, u zoni obuhvata, istovremeno izvriti rekonstrukciju ili gradnju svih potrebnih komunalnih instalacija. Cestovni promet lanak 164. Planom se utvruje mrea javnih razvrstanih i nerazvrstanih cesta (postojee, planirane i potencijalne) za koje je potrebno osigurati zatitne koridore radi potrebnih korekcija trase, proirenja postojeeg profila ili projektiranja i izgradnje novih u skladu s planskim znaajem pojedinih cestovnih pravaca. Mrea javnih razvrstanih cesta odreena je temeljem Zakona o javnim cestama (N.N. 100/9, 77/98, 27/0, 114/0, 117/0, 65/02 i 180/04 ), te Odluke o razvrstavanju javnih cesta u dravne ceste, upanijske ceste i lokalne ceste (N.N. 79/99, 111/000, 98/01 i 143/02) popis dan u toki 2. ovih odredbi. Planom obuhvaena /tretirana/ cestovna mrea iz prethodnog stavka prikazana je na grafikim prilozima u mjerilu 1:25 000 (list br. 1 Koritenje i namjena prostora). lanak 165. Utvruju se min. irine zatitnih koridora koje je potrebno rezervirati i ouvati za izgradnju planirane, te proirenje i modernizaciju postojee Planom obuhvaene cestovne mree i to: podruje kroz koje postojea planirana potencijalna prolazi cesta* cesta cesta unutar GP naselja 8m 15 m 25 m izvan GP naselja 15 m 30 m 50 m *srednja linija koridora - os postojee ceste Mogua su manja odstupanja od planirane trase koridora radi boljeg prilagoavanja trase ceste terenskim uvjetima. U izgraenim dijelovima graevinskih podruja irina koridora moe biti iznimno i manja. lanak 166. Za most (odnosno uronjeni tunel) preko Pamanskog kanala (rt Tukljaan u Turnju - Paman) i spojne ceste D8 (odnosno obilaznica)-most i most-D110 treba izraditi potrebnu dokumentaciju, kojom e se odrediti toan poloaj trase(Studija o utjecaju na okoli i Cost-benefit studija). lanak 167. Unutar utvrenih koridora nije dozvoljena nikakva gradnja do ishoenja lokacijske dozvole za cestu (ili njen dio na koji je orijentirana graevina). Nakon ishoenja lokacijske dozvole, odnosno zasnivanja graevinske estice ceste odredit e se zatitni pojasevi ceste u skladu s uvjetima ovih odredbi, dok e se prostor koridora izvan zatitnog pojasa prikljuiti susjednoj planiranoj namjeni.

ZADARSKA UPANIJA

ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE

60

PROSTORNI PLAN UREENJA OPINE PAMAN

Iznimno mogua je gradnja graevina uz cestu i prije ishoenja lokacijske dozvole iz prethodnog stavka uz potivanje min. irine zatitnih pojaseva cesta utvrenih ovim Planom i Zakonom o javnim cestama, s tim da se propisane irine zatitnih pojaseva utvruju od vanjskog ruba Planom utvrenih koridora. lanak 168. Ovim Planom odreuje se sljedea nerazvrstana cestovna mrea: spojne ceste most- D110 nova du otoka prometnica s june strane otoka Pamana. Pristupne ceste do turistikih zona s june strane otoka Pamana treba rijeiti kroz izradu UPU-a tih zona. Rekonstrukcija postojeih i gradnja nove cestovne mree odreuje se lokacijskom dozvolom prema rjeenjima Plana, tj. UPU-a, DPU-a ili odgovarajuom dokumentacijom. lanak 169. Radi osiguranja prometa i sigurnosti ljudi ovim Planom se utvruju irine zatitnih pojaseva cesta, i to od vanjskog ruba zemljinog pojasa ceste sa svake strane: vrsta ceste dravna upanijska lokalna nerazvrstana izvan GP 25 m 15 m 10 m 10 m unutar GP 10 m 7m 5m 5m

U sluaju rekonstrukcije ve postojee prometnice unutar izgraenog dijela udaljenost moe biti i manja. lanak 170. U zatitnom pojasu javne ceste mogu se graditi samo graevine za potrebe odravanja ceste i pruanja usluga vozaima i putnicima, predviene projektom ceste i to: benzinske postaje, parkiralita, autobusna stajalita i odmorita. Prije izdavanja lokacijske dozvole za te graevine potrebno je zatraiti uvjete nadlene Uprave za ceste. lanak 171. Prikljuak i prilaz na javnu cestu izvodi se na temelju prethodnog odobrenja nadlene uprave za ceste u postupku ishoenja lokacijske dozvole ili izrade detaljnog plana ureenja, uz obvezatno potivanje Pravilnika o uvjetima za projektiranje i izgradnju prikljuka i prilaza na javnu cestu. Prikljuak i prilaz na ostale (nerazvrstane) ceste izvodi se na temelju prethodnog odobrenja tijela gradske uprave u postupku ishoenja lokacijske dozvole. lanak 172. Prilikom gradnje novih dionica cesta ili rekonstrukcije postojeih potrebno je u cijelosti ouvati krajobrazne i spomenike vrijednosti podruja, prilagoavanjem trase prirodnim oblicima terena uz minimalno koritenje podzida, usjeka i nasipa. Ukoliko nije mogue izbjei izmicanje nivelete ceste izvan prirodne razine terena obvezno je saniranje nasipa, usjeka i podzida i to ozelenjavanjem, formiranjem terase i drugim radovima kojima se osigurava najvee mogue uklapanje ceste u krajobraz. lanak 173. Sustavom javnog prijevoza je obvezno povezivanje svih naselja koritenjem javnih i dijela nerazvrstanih cesta. Uvjeti za utvrivanje lokacije i uvjeti za projektiranje autobusnih stajalita na javnim cestama odreuje se na temelju Pravilnika o autobusnim stajalitima. lanak 174. Promet u mirovanju rjeava se javnim ili privatnim garaama ili parkiralitima. Postojei deficiti parkiralinog prostora nadoknauju se postupnom gradnjom javnih parkiralita/garaa. Prilikom gradnje novih ili rekonstrukcijom postojeih graevina, ovisno o vrsti i namjeni potrebno je urediti parkiralita/garae na graevnoj estici.

ZADARSKA UPANIJA

ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE

61

PROSTORNI PLAN UREENJA OPINE PAMAN

lanak 175. Planom se utvruje sljedei broj potrebnih garaa/parkiralinih mjesta (PM), ovisno o vrsti i namjeni graevina: Iznimno za turistiku zonu Juni Paman dozvoljava se odstupanje od 30% od propisanog min. broja PM za planirane sadraje. Namjena Stanovanje Industrijske graevine Zanatske, uslune servisne i sl. graevine Hoteli Apartmani Pansioni, moteli Ugostiteljski objekti, restorani i sl. Trgovine Kina i sl. Sportske dvorane i igralita Vjerske graevine kole i djeje ustanove Ambulante Ostali pratei sadraji broj parkiralinih mjesta PM / garaa 1 garaa po stanu +1 PM na svaka dva stana ili 1,5 PM po stanu 1 PM na 2 zaposlena u veoj radnoj smjeni na 1m2 bruto izgraene povrine 1m2 parkinga 1 PM na dvije sobe 1 PM za svaku apartmansku jedinicu 1 PM po sobi 1 PM na 4 sjedala 1 PM na 10 m2 bruto izgraene povrine 1 PM na 5 sjedala 1 PM na 10 sjedala 1 PM na 5 sjedala 2 PM na svaku uionicu ili grupu djece + 2 PM za iskrcaj djece 1 PM na 4 zaposlena u smjeni+ 2 PM po ambulanti za pacijente 1 PM na 3 zaposlena

lanak 176. U naselju Paman potrebno je organizirati parkiranje vozila uz prostor luke. Pomorski promet lanak 177. Pomorski promet odvija se putem morskih luka za javni promet definirane Naredbom o razvrstavanju luka otvorenih za javni promet (N.N. 95./96.) i to su: - luke lokalnog znaenja: postojee - drelac, Banj, Dobropoljana, Neviane, Mrljane, Barotul, Paman i Kraj planirane uvala drelaica . U sklopu luka mogue je planirati javni, komunalni i komercijali vez u skladu s prostornim mogunostima. Sve morske luke, privezita i drugi zahvati na ureenju obale grade se i ureuju na temelju UPU-ova koji ujedno ine i osnovu za koncesije. lanak 178. Planom se utvruje unutranji plovni put prolazom Mali drelac, oznaen na grafikom prilogu 1. Nain ureenja i uvjeti plovidbe hrvatskih i stranih brodova, hrvatskih i stranih ratnih brodova i tehnikih plovnih objekata te hrvatskih i stranih brodica u Pamanskom tjesnacu i prolazu Mali drelac odreen je Naredbom o plovidbi u prolazu u ibensku luku, u Pamanskom tjesnacu, u prolazu u Mali drelac i Vela vrata, te rijekama Neretvom i Zrmanjom, kao i zabrana plovidbe Peljekim i Koloepskim kanalom, te dijelovima Srednjega kanala, Murterskoga mora i irjanskoga kanala (NN 28/97 i 117/98). lanak 179. Meunarodnim plovnim putem izmeu otoka Paman i Sit treba ograniiti plovidbenu brzinu.

ZADARSKA UPANIJA

ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE

62

PROSTORNI PLAN UREENJA OPINE PAMAN

Zrani promet lanak 180. Za interventne potrebe (hitna pomo, zatita od poara, turistike usluge) planira se izgradnja helidroma ija lokacija je oznaena na grafikom prilogu Plana ( list br.1.Koritenje i namjena povrina). Telekomunikacijski promet lanak 181. Prostorni plan odreuje poloaj objekata podrunih centrala te glavnu javnu telekomunikacijsku mreu. Izgradnja mree i graevina telekomunikacijskog sustava odreuje se lokacijskom dozvolom na temelju Plana, tj. UPU-a ili DPU- a, u skladu sa vaeim zakonskim propisima (zakon i pravilnik) koji reguliraju izgradnju TK objekata i mree. lanak 182. Svaka postojea i novo planirana graevina prikljuuje se na telefonsku mreu na nain kako to odreuje nadlena ustanova ili poduzee. TK mrea u pravilu se izvodi podzemno, i to kroz postojee prometnice, prema rasporedu komunalnih instalacija u trupu ceste. Ako se projektira i izvodi izvan prometnica treba se provoditi na nain da ne onemoguava gradnju na graevinskim parcelama, odnosno izvoenje drugih instalacija. Ukoliko nema ekonomske opravdanosti za izgradnju podzemne TK mree, TK mrea, odnosno prikljuci na TK mreu, mogu se izvoditi i zrano. Projektiranje i izvoenje TK mree rjeava se sukladno posebnim propisima, a prema rjeenjima ovog Plana. lanak 183. Zgrade za smjetaj telefonskih centrala i drugih telekomunikacijskih ureaja mogu se rjeavati kao samostalne graevine na vlastitim graevinskim parcelama ili unutar drugih graevina kao samostalne funkcionalne cjeline. Zgrade za smjetaj RR ureaja, odnosno RR postaje se, kao i zgrade za smjetaj baznih postaja pokretnih komunikacija, mogu graditi i izvan podruja naselja. Potanski promet lanak 184. Potanski promet odvijat e se postojeom jedinicom potanske mree u Pamanu, drelcu i Nevianima. Planom se omoguava izgradnja i ureenje novih jedinica potanske mree ovisno o razvojnim potrebama i mogunostima svakog pojedinog naselja. Energetski sustav lanak 185. Plan odreuje mreu i nain opskrbe elektrinom energijom svih naselja te zona gospodarske namjene. Rekonstrukcija postojeih i gradnja novih elektroenergetskih graevina kao i kabliranje pojedinih dijelova trase odreuje se lokacijskom dozvolom prema rjeenjima Plana, tj. UPU-a ili DPU-a, ukljuivo utvrene uvjete HEP-a. lanak 186. Sve trafostanice, osim stupnih trebaju biti izvedene na zasebnim graevinskim parcelama ako nisu planirane u sklopu drugih graevina. Dimenzije su definirane veliinom opreme i postrojenja koja se u njih ugrauju, a sukladno posebnim propisima. Mjesna transformatorska postrojenja postavljaju se tako da je mogu kolni pristup barem jednom proelju i da su uklopljene u okoli. Ako se grade kao samostalne graevine obvezno je hortikulturno ureenje okolia. Udaljenost transformatorske stanice od kolne ceste iznosi najmanje 3,0 m, a od susjedne mee najmanje 1,0 m. lanak 187. Uz nadzemne postojee i planirane dalekovode odreuju se irine zatitnih pojasa:

ZADARSKA UPANIJA

ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE

63

PROSTORNI PLAN UREENJA OPINE PAMAN

- DV NN 10 kV 16 m U zatitnim pojasevima nadzemnih dalekovoda izuzetno je mogua rekonstrukcija i gradnja graevina sukladno uvjetima nadlenog tijela elektroprivrede. lanak 188. Planom su predviene minimalne graevinske parcele za trafostanicu: 10/04 kV - 60 m2. lanak 189. Svaka postojea i novo planirana graevina prikljuuje se na elektromreu na nain kako to propisuje javno poduzee. Elektromrea projektira se i izvodi sukladno posebnim propisima prema planskim rjeenjima. Svi podzemni elektrovodovi izvode se kroz prometnice, odnosno prikljuci za pojedine graevine kroz prikljune kolne putove. Nadzemni vodovi izvode se paralelno s prometnicama, odnosno pristupnim putovima neposredno uz granice graevinskih parcela. Nije doputeno projektiranje niti izvoenje elektrovodova (podzemnih i nadzemnih) kojima bi se ometalo izvoenje graevina na graevinskim parcelama, odnosno realizacija planiranih graevina. lanak 190. Instalacije javne rasvjete u pravilu se izvode postojeim, odnosno planiranim nogostupom uz prometnice. Prilikom odobravanja izvedbe javne rasvjete, rasvjetna tijela treba definirati, sukladno graevinama na podruju kojih se javna rasvjeta izvodi. Potencijalni i lokalni izvori energije lanak 191. Obnovljive energetske izvore (vodu, sunce, vjetar, biomasu...) treba prema Nacionalnom programu koristiti u to veoj mjeri, jer mogu znatno doprinijeti smanjenju koritenja tradicionalnih izvora. Potrebna je izrada studija i strunih podloga. Vodnogospodarski sustav Koritenje voda lanak 192. Planom se odreuje novelacija postojee dokumentacije zbog utvrivanja koncepcije razvoja sustava te daljnja izgradnja i funkcioniranje istog. U vezi s navedenim treba nastaviti s praenjem stvarnih karakteristika izgraenih elemenata vodoopskrbnog sustava, posebno snimanja i saniranja gubitaka u distribucijskoj mrei, radi stvaranja mogunosti za racionalno iskoritavanje i racionalnu buduu dogradnju uz osiguranje redovitih isporuka potrebnih koliina vode svim zonama u svim predvienim i izvanrednim uvjetima pogona. lanak 193. Za gradnju novih ili rekonstrukciju postojeih nadzemnih vodopskrbnih graevina potrebno je osigurati kolni pristup do parcele graevine te zatitnu, transparentnu ogradu visine najvie do 2,0 m. Najmanja udaljenost nadzemne vodne graevine do ruba parcele iznosi 3,0 m. Vodovodne cijevi postaviti u nogostup ili zeleni pojas javno-prometne povrine i uskladiti s rasporedom ostalih komunalnih instalacija. Mogua su odstupanja od predvienih trasa, ukoliko se tehnikom razradom dokae racionalnije i pogodnije rjeenje mree. lanak 194. Svakoj postojeoj i novo planiranoj graevini mora sa osigurati prikljuenje na vodoopskrbni sustav. Unutar naselja treba planirati hidrantsku mreu, a prema Pravilniku o tehnikim normativima za hidrantsku mreu za gaenje poara.

ZADARSKA UPANIJA

ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE

64

PROSTORNI PLAN UREENJA OPINE PAMAN

Sve graevine vodoopskrbnog sustava projektiraju se i izvode sukladno zakonskoj regulativi, te hrvatskim normama. Nije dozvoljeno projektiranje i graenje vodoopskrbne mree na nain kojim bi se tetilo graenju graevina na graevnim parcelama (dijagonalno i sl.) kako bi se sprijeilo eventualno naknadno izmjetanje uvjetovano gradnjom planirane graevine. lanak 195. Vodoopskrbne sustave izgraditi sa svim prateim vodnim graevinama te primjenom kriterija racionalnog koritenja postojeih sustava vodoopskrbe, to podrazumijeva rjeenje distribucije u okviru minimuma doputenih gubitaka vode, svoenje potronje vode na stvarne potrebe komunalnog standarda i dr. Odvodnja otpadnih voda lanak 196. Ovaj plan odreuje da se koncepcija razvoja odvodnje rjeava preko dva zasebna sustava : - sustava odvodnje Pamana za naselje Dobropoljana, Neviane, Mrljane, Paman i Kraj, - sustava odvodnje drelca za naselja drelac i Banj. Kroz izradu daljnje projektne dokumentacije odvodnje otpadnih voda potrebno je izvriti analizu predloenog sustava te odrediti faznost izgradnje istog, ovisno o planiranom razvoju naselja, odnosno financijskim mogunostima investitora. lanak 197. Kanalizacija se u pravilu izvodi u koridoru prometnice. Sve graevine na kanalizacijskoj mrei izvode se sukladno propisima kojima je regulirano projektiranje i izgradnja ovih graevina (Zakon o vodama). Nije dozvoljeno projektiranje i graenje kolektora i ostalih graevina u sustavu ukupne kanalizacijske mree kojom bi se nepotrebno ulazilo na prostore graevina unutar drugih graevinskih parcela, odnosno prostore namijenjene drugim graevinama, radi sprjeavanja eventualnih naknadnih izmjetanja uvjetovanih gradnjom tih graevina. lanak 198. U izgraenim dijelovima GP, gdje nema izgraenih kanalizacijskih sustava, do izgradnje istih, Planom se obvezuje primjena suvremenih ureaja za sustavno kondicioniranje otpadnih voda za objekte sa vie od 10 ES. Iznimno, za stambene objekte sa manje od 10 ES, u izgraenim djelovima GP, mogue je do izgradnje kanalizacijskih sustava odvodnju otpadnih voda rijeiti izgradnjom vlastitih septikih jama, tj. primjenom suvremenih ureaja za proiavanje otpadnih voda na nain: - da ureaj bude izveden nepropusno za okolni teren - da se locira izvan zatitnog pojasa prometnice - da od susjedne graevinske estice bude udaljen minimalno 2,0 m - da je omoguen kolni pristup radi ienja. Otpadne vode iz septikih i sabirnih jama, pod uvjetom da zadovoljavaju svojim sastavom, prazne se putem nadlenog komunalnog poduzea na deponij odreen od strane nadlenih slubi. lanak 199. Turistika naselja, proizvodni pogoni, obrtnike i uslune radionice obvezni su za svoje otpadne vode izgraditi vlastite sustave i ureaje ili ih putem predtretmana dovesti u stanje mogueg prihvata na sustav javne odvodnje prema Pravilniku o isputanju otpadnih voda u javnu kanalizaciju. lanak 200. Industrijski pogoni obvezni su za svoje tehnoloke otpadne vode izgraditi vlastite sustave i ureaje ili ih putem predtretmana dovesti u stanje mogueg prihvata na sustav javne odvodnje, a prema Pravilniku o uputanju otpadnih voda u javnu kanalizaciju.

ZADARSKA UPANIJA

ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE

65

PROSTORNI PLAN UREENJA OPINE PAMAN

lanak 201. Komunalni mulj, kao ostatak nakon primarnog proiavanja voda treba prikupljati i organizirati njegovu obradu i doradu na jednom mjestu. lanak 202. Zatitu voda na prostoru upanije provoditi prema odredbama iz Dravnog plana za zatitu voda (N.N. 8/99). Potrebna je izrada upanijskog plana za zatitu voda koji bi utvrdio potrebu istraivanja i ispitivanja kakvoe voda, mjere zatite voda, planove za izgradnju objekata za odvodnju i proiavanje otpadnih voda i dr. Ureenje vodotoka i voda lanak 203. Vodotoke u naseljima Banju, Nevianima i Barotulu treba kategorizirati. Izgradnja i ureenje zemljita uz vodotoke treba se izvoditi u skladu s posebnim vodopravnim uvjetima. Graevinska parcela ne moe se osnivati na nain koji bi onemoguavao ureenje korita i oblikovanje inundacije potrebne za maksimalni protok vode ili pristup vodotoka. Zabranjuje se podizanje ograde i potpornih zidova, odnosno izvoenje drugih radova koji bi smanjili propusnu mo vodotoka ili na drugi nain ugrozili vodotok ili podruje uz vodotok. Pored vodotoka zabranjeno je svako graenje blie od 10 m od ruba protonoga korita. Za graenje objekata unutar ovog pojasa potrebna je suglasnost nadlenog organa za vodoprivredu.

ZADARSKA UPANIJA

ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE

66

PROSTORNI PLAN UREENJA OPINE PAMAN

6. Mjere zatite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i kulturno-povijesnih cjelina


6.1. Mjere zatite krajobraznih i prirodnih vrijednosti lanak 204. Ovim Planom odreuje se potreba izrade Programa gospodarenja umama s jasnim ciljem gospodarenja u svrhu dobivanja turistiko-rekreativnih i ostalih korisnih funkcija uma. lanak 205. U postojeim umskim kompleksima potrebno je provoditi ienje i prorjeivanje s ciljem provoenja panjaa u sjemenjau. lanak 206. Ovim planom zatiuju se sve postojee ume unutar podruja Opine Paman, a poglavito na prostorima turistikih zona i zona sporta i rekreacije te se zabranjuje njihova prenamjena, odnosno sjea, a sve u cilju ouvanja ekolokih, krajobraznih i rekreativnih vrijednosti prostora. lanak 207. Zatita prirode provodi se kroz ouvanje bioloke i krajobrazne raznolikosti, te zatitu prirodnih vrijednosti, a to su zatiena podruja, zatiene svojte te zatieni minerali i fosili. lanak 208. U cilju ouvanja i zatite prirode na prostoru unutar granica obuhvata Plana potrebno je: - ouvati bioloke vrste znaajne za stanini tip, te zatiene divlje svojte to podrazumijeva neunoenje stranih (alohtonih) vrsta i genetski modificiranih organizama i osiguranje prikladne brige za njihovo ouvanje, ouvanje njihovog stanita i njihovo praenje, - poumljavanje obavljati autohtonim vrstama drvea, a uzgojne radove provoditi na nain da se iz degradacijskog oblika uma postepeno prevodi u visoki uzgojni oblik, - ouvati podruja prekrivena autohtonom vegetacijom, lokve i njihovu neposrednu okolicu, obalno podruje (prirodne plae i stijene), te more i podmorje kao ekoloki vrijedna podruja, - ouvati povoljnu grau morskog dna i obale i priobalnih podruja i ne iskoritavati sedimente iz sprudova u priobalju, ouvati povoljna fizikalna i bioloka svojstva morske vode, - sprijeiti nestajanje panjaka (putem ispae, poticati ekstenzivan nain stoarstva), - revitalizirati ekstenzivno stoarstvo, te poticati obnovu zaputenih vinograda i maslinika na tradicionalan nain, poticati pelarstvo i sl. - sprijeiti tetne zahvate i poremeaje u prirodi koji su posljedica turistikog razvoja (velik broj planiranih izdvojenih turistikih zona posebice u do sada neizgraenim i nenastanjenim uvalama) i drugih djelatnosti i osigurati to povoljnije uvjete odravanja i slobodnog razvoja prirode, - ograniiti graevinsko zauzimanje obale posebno na krajobrazno vrijednim lokacijama tako da se prirodna obala treba ouvati bez znaajnih izmjena obalne linije, nasipanja i otkopavanja obale, - za planirane zahvate u prirodi, koji sami ili sa drugim zahvatima mogu imati bitan utjecaj na ekoloki znaajno podruje ili zatienu prirodnu vrijednost/prirodnu vrijednost predvienu za zatitu, ocijeniti, sukladno Zakonu o zatiti prirode, njihovu prihvatljivost za prirodu u odnosu na ciljeve ouvanja tog ekoloki znaajnog podruja ili zatiene prirodne vrijednosti, - za graenje i izvoenje radova, zahvata i radnji zatraiti uvjete zatite prirode i/ili doputenje nadlenog tijela dravne uprave, - pri oblikovanju graevina (posebice onih koje se mogu graditi izvan naselja) treba koristiti materijale i boje prilagoene prirodnim obiljejima okolnog prostora i tradicionalnoj arhitekturi. lanak 209. Prilikom izvoenja graevinskih i drugih zemljanih radova obvezna je prijava nalaza minerala ili fosila koji bi mogli predstavljati zatienu prirodnu vrijednost u smislu Zakona o zatiti prirode te poduzeti mjere zatite od unitenja, oteenja ili krae.

ZADARSKA UPANIJA

ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE

67

PROSTORNI PLAN UREENJA OPINE PAMAN

6.2. Mjere zatite kulturno-povijesnih cjelina lanak 210. Svi radovi na kulturnim dobrima (popis dat u toki 1.1.2. Prostorno razvojne i resursne znaajke) trebaju se izvoditi pod stalnim nadzorom Ministarstva kulture, Konzervatorskog odjela u Zadru. lanak 211. Prije poetka radova na elementima kulturne batine (popravak i odravanje postojeih graevina, nadogradnje, prigradnje, preoblikovanja, ruenja i uklanjanja graevina ili njihovih dijelova, novogradnje unutar zatienih predjela, prenamjene postojeih graevina, izvoenje radova na arheolokim lokalitetima) potrebno je od Konzervatorskog odjela zatraiti posebne uvjete potrebne za izradu projekta obnove, temeljem kojeg Konzervatorski odjel izdaje rjeenje o prethodnom odobrenju za izvoenje radova. lanak 212. Zatitu arheolokih lokaliteta i spomenika treba provoditi u skladu s naelima arheoloke struke i konzervatorske djelatnosti, sanacijom, konzervacijom i prezentacijom vidljivih ostataka graevina vanih za povijesni i kulturni identitet prostora. lanak 213. Ako se pri izvoenju graevinskih ili nekih drugih radova naie na arheoloko nalazite ili pojedinani nalaz, radovi se moraju prekinuti i o nalazu bez odlaganja obavijestiti nadlenu ustanovu. Arheoloka iskapanja i istraivanja mogu se obavljati samo na temelju odobrenja koje daje nadleno tijelo. lanak 214. U radijusu od 300 m u odnosu na poziciju na kojoj se podmorski lokalitet nalazi: - nije doputeno diranje, premjetanje ili oteivanje artefakata, - nije doputeno foto ili video snimanje za javnu objavu bez prethodne dozvole Konzervatorskog odjela - nije doputeno kopanje dna ili dizanje mulja radi otkrivanja artefakata, brodskih konstrukcija ili arhitekture - nije doputeno nasipanje i izgradnja na obalnom rubu i morskom priobalju bez prethodne dozvole nadlenog tijela. Na poziciji potonulih brodova nije doputeno takoer sidrenje plovila, niti ronilake aktivnosti bez prethodne dozvole nadlenog tijela. lanak 215. Predstavnika tijela Opine trebaju donijeti odluku o zatiti dobara od lokalnog znaenja tradicijskoj gradnji - koja je ugroena novijom gradnjom, a uz prethodnu suglasnost nadlene ustanove utvrditi nain zatite i osigurati uvjete i sredstva potrebna za provedbu odluke.

ZADARSKA UPANIJA

ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE

68

PROSTORNI PLAN UREENJA OPINE PAMAN

7. Postupanje sa otpadom
lanak 216. Koncept gospodarenja otpadom glasi: Izbjegavanje nastanka otpada kroz: edukaciju stanovnitva djelovanje na ponaanje kupaca i potroaa potporu i unapreenje burze otpada smanjenje i viekratno koritenje ambalae iu proizvodnju Vrednovanje neizbjenog otpada: odvojeno sakupljanje i recikliranje korisnih i tetnih sastojaka otpada bioloka obrada odvojeno sakupljenog biootpada (kompostiranje) izgradnja reciklanih pogona Odlaganje ostatnog otpada sanacija postojeih neureenih odlagalita, te njihova prenamjena odvoz otpada s otoka izgradnja transfer postaja donoenje konane odluke, na osnovi Studije o postupanju otpadom za podruje Zadarske upanije, prema propisima EU odlaganje ostatnog otpada s manje od 5 % organskih tvari.

lanak 217. Prema Pravilniku o postupanju s otpadom (N.N. 123/97) i Zakonu o otpadu (N.N. 178/04) do 31. 12. 2005. godine, moraju se sanirati sva odlagalita, odnosno odrediti prenamjena onih koja se nee koristiti. lanak 218. Ovim Planom utvruje se potreba rjeenja odlagalita komunalnog otpada na nivou upanije definiranjem najpovoljnije lokacije za centralno sabiralite otpada za cjelokupni prostor Zadarske upanije, a temeljem Studije o postupanju s otpadom za podruje Zadarske upanije . lanak 219. Otpad s otoka treba odvoziti na kopno, na najblie odlagalite, a na otoku organizirati transfer-postaju za prikupljanje i selekciju sa pres-kontejnerima i reciklanim dvoritem na lokaciji Kraljak (Opina Tkon). Selekcijom e se uspostaviti sustav odvojenog sakupljanja neopasnog tehnolokog otpada (metali, papir, staklo itd.) kako bi se recikliranjem dobile sekundarne sirovine za ponovno koritenje. lanak 220. Do usvajanja konanog rjeenja na osnovi izraene Studije o postupanju s otpadom, Planom se utvruje privremeno odlaganje otpada na postojeem odlagalitu Opine Tkon iznad uvale Triluke uz istovremenu sanaciju istog, te poboljanje sanitarno-tehnikih uvjeta . lanak 221. Koristiti graevinski otpad i otpad od ruenja objekata (osim proizvoda koji u sebi sadre katran) mogue je koristiti kao inertni materijal za punjenje kamenolomskih iskopa pri sanaciji kamenoloma. lanak 222. Planom se utvruje potreba sabiranja i skladitenja opasnog otpada izdvojeno iz komunalnog otpada (baterije, akumulatori, lijekovi, motorna ulja, boje, lakovi itd). Opasni tehnoloki otpad proizvoa je duan skladititi na propisan nain do trenutka predaje ovlatenom sakupljau opasnog otpada. Tehniko-tehnoloke uvjete kojima mora udovoljavati prostor, oprema ili graevina za skladitenje opasnog otpada propisuje ministar zatite okolia i prostornog ureenja. Planiranu transfer postaju na lokaciji Kraljak koristit e se za privremeni smjetaj odvojenog opasnog otpada, odakle e se isti odvoziti na najblie sabirno mjesto na kopnu.

ZADARSKA UPANIJA

ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE

69

PROSTORNI PLAN UREENJA OPINE PAMAN

8. Mjere sprjeavanja nepovoljna utjecaja na okoli


lanak 223. Ovim Planom odreena je potreba izrade i provoenja postupka procjene utjecaja na okoli, na osnovu Zakona o zatiti okolia (N.N. 82/94. i 128/99), a prema Pravilniku o procjeni utjecaja na okoli za sve zahvate odreene u Popisu zahvata koji su sastavni dio Pravilnika. lanak 224. Ovim Planom odreuje se potreba izrade Programa zatite okolia Opine Paman uz zakonom propisani sadraj. Za potrebe Programa zatite okolia potrebno je utvrditi uvjete, smjernice i mjere zatite okolia za osobito vrijedne resurse: vode (pitka voda i odvodnja), more, ume, tlo i krajolik. 8.1. Zatita tla lanak 225. U cilju zatite tla potrebno e biti poduzeti sljedee aktivnosti: dugorono kvalitativno i kvantitativno osigurati i odravati funkcije tla, primjereno stanitu redefiniranjem graevinskih podruja odrediti realne prostorne potrebe i prenamijeniti dugotrajno neiskoritene graevinske povrine razvoj naselja prioritetno usmjeriti na postojee dijelove naselja uz poboljanje stambenog okruenja, obnovu postojeih i dotrajalih zgrada i objekata povrine oteene erozijom i klizanjem potrebno je to je vie mogue zatititi poticati ekoloko, odnosno bioloko poljodjelstvo i ekstenziviranje istog u cilju zatite od prirodnih razaranja potrebno je poticati procese prirodnog pomlaivanja uma i autohtone umske zajednice obaviti kartiranje rasprostiranja osjetljivih podruja i izradu planova (karata) ugroenih podruja, koje e obuhvatiti i podruja s geolokim, hidrogeolokim i seizmolokim rizicima. 8.2. Zatita zraka lanak 226. Organizirati mreu za praenje kakvoe zraka na podruju Opine Paman s parametrima koji e naknadno biti odreeni, i koji e dati potpunu sliku kakvoe zraka na podruju Opine. lanak 227. U cilju poboljanja kakvoe zraka odreuju se sljedee mjere i aktivnosti na podruju planiranja i ureenja javnih prostora i povrina: proiriti postojee pjeake zone osigurati protonost prometnica, unaprijediti javni prijevoz, detaljnim i drugim planovima osigurati dovoljnu koliinu zelenila unutar graevinskih zona i pojedinih parcela, kao i zelenih povrina u odnosu na druge javne sadraje unutar zona obuhvata planirati i graditi unutar svih naselja, a poglavito turistikih sredita pjeake etnice, biciklistike staze, javne parkove i djeja igralita odrediti uvjete za velike brodove na privezu radi smanjenja emisije. 8.3. Zatita voda lanak 228. Sve komunalne otpadne vode treba tretirati preko proistaa otpadnih voda. Do ukljuivanja u sustav obvezna je izgradnja vodonepropusnih septikih jama, koje e se prazniti putem nadlenog komunalnog poduzea na deponij odreen po sanitarnom organu Opine. Za naselja odnosno graevine koji nee moi biti ukljueni u sustav odvodnje ili do njihovog ukljuivanja u sustav obvezna je izgradnja trodijelnih nepropusnih septikih jama.

ZADARSKA UPANIJA

ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE

70

PROSTORNI PLAN UREENJA OPINE PAMAN

lanak 229. Treba uvesti kontrolu nad upotrebom koliine i vrste zatitnih sredstava u poljoprivredi na podruju vodonosnika, kako bi se prilo smanjivanju koliine tetnih tvari (prije svega nitrata) u podzemnoj pitkoj vodi. 8.4. Zatita mora lanak 230. Planom se istie potreba intenziviranja gradnje sredinjih ureaja (bioloko proiavanje) za proiavanje otpadnih voda u obalnom dijelu Opine Paman s dovoljno dugim podmorskim ispustom. lanak 231. U cilju zatite mora i podmorja Planom se nalae potreba izgradnje ureaja za proiavanje otpadnih voda na podrujima planirane intenzivnije izgradnje /turistike zone/, ili osjetljivim prirodnim cjelinama. lanak 232. Planom je razvoj proizvodnih djelatnosti na prostoru Opine ogranien iskljuivo na zanatsku djelatnost u proizvodnim zonama izvan graevinskog podruja naselja, uz dodatni uvjet da se ni u tim zonama ne planiraju tehnoloki procesi iz kojih se izdvajaju otpadne vode s toksinim i drugim opasnim tvarima koje se ulijevaju u more. lanak 233. U svim lukama na podruju Opine Paman potrebno je osigurati prihvat zauljenih voda i istroenog ulja, te ugraditi ureaje za prihvat i obradu sanitarnih voda s brodica, kontejnere za odlaganje istroenog ulja, ostatka goriva i zauljenih voda. lanak 234. Prilikom izgradnje objekata u zoni morske obale sukladno Zakonu, obavezna je izrada odgovarajue Studije o utjecaju na okoli koja ukljuuje i dobivanje odreenih spoznaja o kakvoi mora, definiranje mjera njegove zatite i nain praenja stanja (monitoring). lanak 235. U podrujima namijenjenim marikulturi, uzgoj marikulture potrebno je uskladiti s prijemnom moi mora na osnovi ciljanih istraivanja. lanak 236. Planom se uvjetuje kontrolirani razvoj turizma usklaen sa prirodnim mogunostima, a radi zatite postojee prirodne osnove, poglavito zadovoljavajue kakvoe mora u zonama plaa i kupalita. 8.5. Zatita od buke lanak 237. Planom se utvruje potreba izrade karte buke za podruje Opine Paman. lanak 238. Ovim Planom utvruje se potreba odreivanja najvee doputene buke za pojedina podruja i to za stambene zone, poslovne zone, turistike zone, prometne zone mjerama tehnike izolacije od buke (kod gradnje i rekonstrukcije graevina) i mjerama prometne regulacije te fizikim i zelenim barijerama uz prometnice.

ZADARSKA UPANIJA

ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE

71

PROSTORNI PLAN UREENJA OPINE PAMAN

9. Mjere provedbe Plana


lanak 239. Provoenje i razrada Prostornog plana odvijat e se kao kontinuirani proces u skladu s ovim odredbama i drugim dokumentima prostornog ureenja koji e se donositi na temelju Prostornog plana te Programa mjera za unapreenje stanja u prostoru, koji se donose temeljem Zakona za razdoblje od etiri godine. 9.1. Obveza izrade prostornih planova 9.1.1. Izgradnja i ureenje graevinskih podruja naselja lanak 240. Planom se utvruje obveza izrade UPU-a za pojedine prostorne cjeline unutar GP naselja, a u skladu sa grafikim prilozima Plana ( list br. 4 Graevinska podruja naselja, mj. 1:5000): lanak 241. Detaljne granice podruja obuhvata UPU-a unutar graevinskih podruja svih naselja Opine Paman definirane su Planom i ucrtane u grafikim prilozima Plana na katastarskoj podlozi (list br. 4 Graevinska podruja, mj. 1 : 5000). Prilikom izrade UPU-a iz prethodnog lanka Planom se nalae obveza potivanja uvjeta za gradnju i ureenje unutar graevinskog podruja naselja kao i svih opih uvjeta, koji su sastavni dio provedbenih odredbi ovoga Plana. lanak 242. Do donoenja naprijed navedenih UPU-a za dijelove GP naselja mogue je ishoditi lokacijsku odnosno graevinsku dozvolu za gradnju stambene graevine unutar izgraenog dijela GP naselja ukoliko je rijeen pristup (javni put) do graevinske parcele. 9.1.2. Izgradnja i ureenje ostalih graevinskih podruja lanak 243. Planom se utvruje obveza izrade UPU-a za sljedee prostorne cjeline izvan GP naselja: - zone ugostiteljsko turistike namjene: Juni Paman (planirano) Kablin (planirano) uz naselje Banj (planirano) Briine (planirano) Polaine (planirano) Stivanjska gora (planirano) Rt Zverina (planirano), - zone proizvodne namjene: uz naselje Neviane uz naselje Paman (Barotul) uz naselje Mrljane, - zone sporta i rekreacije: uz naselje Neviane uz naselje Paman (Mali Paman). lanak 244. Detaljne granice zona iz prethodnog lanka. definirane su Planom i ucrtane u grafikim prilozima Plana na katastarskoj podlozi (list br. 4 Graevinska podruja, mj. 1 : 5000).

ZADARSKA UPANIJA

ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE

72

PROSTORNI PLAN UREENJA OPINE PAMAN

Prilikom izrade UPU-a iz prethodnog lanka Planom se nalae obveza potivanja svih opih, kao i odgovarajuih posebnih uvjeta za izgradnju i ureenje koji su sastavni dio provedbenih odredbi ovoga Plana. 9.2. Primjena posebnih razvojnih i drugih mjera 9.2.1. Marikultura lanak 245. Ovim Planom utvrene su povrine uzgajalita riba /zone marikulture/ na podruju Opine Paman, temeljem Studije koritenja i zatite mora i podmorja na podruju Zadarske upanije, sukladno uvjetima Prostornog plana Zadarske upanije (Slubeni glasnik Zadarske upanije 2/01, 6/04, 2/05). Pod zonom marikulture na podruju Opine Paman podrazumijevaju se uzgajalita bijele ribe (brancin i orada). lanak 246. Na prostoru unutar granica obuhvata Plana utvreno je temeljem Prostornog plana Zadarske upanije (Slubeni glasnik Zadarske upanije 2/01, 6/04, 2/05), a u skladu sa Studijom koritenja i zatite mora i podmorja na podruju Zadarske upanije sljedee podruje marikulture (kartografski prikaz 1.1. Koritenje i namjena prostora): zona Z3 podruje u kojima se pod odreenim uvjetima dozvoljavaju ogranieni oblici marikulture i u kojima ona slui kao dopunski sadraj drugim dominantnim djelatnostima. Unutar ove zone mogue je locirati i obiteljska uzgajalita bijele ribe i koljki kapaciteta do 50 t na dubini > 15 m.

lanak 247. Mrjestilita morskih riba i koljkaa mogu biti locirana bilo gdje na kopnu ili moru i izvan graevinskih podruja naselja, a u skladu sa Studijom koritenja i zatite mora i podmorja na podruju Zadarske upanije Planom se utvruje obveza izmjetanja postojeih lokacija marikulture, koje nisu u skladu sa Studijom koritenja i zatite mora i podmorja na podruju Zadarske upanije. Nuno je inaugurirati praksu integralnog upravljanja obalnim podrujem kao najprikladnijeg odgovora na prepoznate postojee i dolazee probleme, uz zatitu obalnog podruja i paljivog gospodarenja njegovim resursima, a sve u skladu sa Studijom koritenja i zatite mora i podmorja. To znai da e se lokacije ribogojilita pratiti i ukoliko se pokae da odreena lokacija ne odgovara mogue je izmjetanje unutar dozvoljenih zona. Lokacijsku dozvolu za pojedino uzgajalite unutar planom utvrenih zona mogue je ishoditi temeljem prostornog rjeenja kojim e se potvrditi usklaenost odabrane lokacije sa Pravilnikom o kriterijima o pogodnosti dijelova pomorskog dobra za uzgoj riba i drugih morskih organizama (NN 129/99), Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o pogodnosti dijelova pomorskog dobra za uzgoj riba i drugih morskih organizama (NN 56/02), i Pravilnik o procjeni utjecaja na okoli (NN 59/00). lanak 248. U skladu s Pravilnikom nuno je osigurati usklaen razvitak uzgoja, uskladiti djelatnosti uzgoja s drugim korisnicima prostora i stvoriti uvjete za provoenje postupka, te izbor najpovoljnijih podruja s obzirom na njihov prihvatni i nosivi kapacitet. 9.2.2. Razvojne mjere lanak 249. Planom se utvruje potreba primjene i poticanja razvojnih mjera s ciljem poboljanja uvjeta i kvalitete ivota stanovnitva na podruju Opine Paman i to: uvanje cestovnih koridora radi osiguranja kvalitetne prometne povezanosti izgradnja i ureenje svih mjeovitih luka otvorenih za javni promet

ZADARSKA UPANIJA

ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE

73

PROSTORNI PLAN UREENJA OPINE PAMAN

ureenje obalnog pojasa poglavito unutar graevinskog podruja radi to kvalitetnije turistike ponude organiziranje kvalitetnog meumjesnog povezivanja uvoenje brzih brodskih pruga i kvalitetnije i uestalije dnevne veze otoka sa kopnom i ostalim dijelovima upanije izgradnja sustava odvodnje s adekvatnim stupnjem proiavanja otpadnih voda izgradnja i ureenje turistikih podruja vodei rauna o nosivom kapacitetu prostora i podizanju nivoa turistike usluge.

9.3. Rekonstrukcija graevina ija je namjena protivna planiranoj lanak 250. Planom se omoguava rekonstrukcija stambenih graevina ija je namjena suprotna planiranoj namjeni, u cilju poboljanja uvjeta stanovanja. Rekonstrukcija je mogua na zemljitu, ije se ureenje, odnosno priprema za izgradnju ne utvruje kao aktivnost u tekuem Programu mjera za unapreenje stanja u prostoru Opine Paman. lanak 251. Rekonstrukcija stambenih graevina u cilju poboljanja uvjeta stanovanja iz prethodne toke se smatra: izmjena ili sanacija krovita, bez promjene vanjskog oblika izmjena ili sanacija drugih konstruktivnih dijelova graevine, bez promjene vanjskog oblika graevine. lanak 252. Pod postojeim graevinama u smislu ovog Plana, koje je mogue rekonstruirati u skladu s odredbama za gradnju stambenih graevina uz uvaavanje propisanih reima zatite, a nisu uvrteni u granice graevinskog podruja utvrene ovim Planom, smatraju se: graevine sagraene do 15.02.1968 kao i estice postojeih zgrada (ruevina) oznaene u katastarskim podlogama graevine podignute na temelju pravomone graevne dozvole lanak 253. Graevine koje posjeduju pravomonu graevnu dozvolu kao i graevine ija je gradnja zapoeta po pravomonoj graevnoj dozvoli u oba sluaja izdate temeljem Prostornog plana bive opine Biograd n/m, koji je vrijedio do stupanja na snagu ovoga Plana mogu se rekonstruirati odnosno dograditi temeljem odredbi ovoga Plana. Svi postupci ishoenja lokacijske i graevinske dozvole zapoeti temeljem Prostornog plana bive opine Biograd n/m imaju se zavriti temeljem istog, pod uvjetom da se radi o zahvatu unutar izgraenog dijela graevinskog podruja, te da je namjeravani zahvat sukladan namjeni utvrenoj ovim PPUO-om.

ZADARSKA UPANIJA

ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE

74

PROSTORNI PLAN UREENJA OPINE PAMAN

C. PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE


lanak 254. Praenje provedbe ovoga Plana obavljati e se kroz Izvijee o stanju u prostoru i Program mjera za unapreenje stanja u prostoru za razdoblje od etiri godine. lanak 255. U sluaju neusklaenosti izmeu Obrazloenja Plana i Odredbi za provoenje primjenjivati e se Odredbe za provoenje. lanak 256. Izvornik Prostornog plana ureenja Opine Paman kojeg je donijelo Opinsko vijee Opine Paman potpisan od Predsjednika Opinskog vijea uva se u pismohrani Opine Paman. lanak 257. Danom stupanja na snagu Prostornog plana ureenja Opine Paman prestaje vaiti Prostorni plan Opine Biograd na Moru ("Slubeni vjesnik opina Benkovac, Biograd na moru, Obrovac i Zadar", br. 12/78, 13/85 i 12/86) za podruje unutar granica obuhvata ovoga Plana. lanak 258. Ova Odluka stupa na snagu osmog dana nakon objave u Slubenom Glasniku Zadarske upanije".

ZADARSKA UPANIJA

ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE

75