You are on page 1of 12

morana kukec

nastava crtanja na prvoj godini pud-a mojih 20. godina

12. IV. 19. IV. 2012. IZLOBENI SALON IZIDOR KRNJAVI TRG MARALA TITA 11, ZAGREB

PREDGOVOR

Crtanje je iskustvo i neusporediv izvor spoznaja u svijetu umjetnosti. Oite su tvrdnje da je crtanje bilo, a i danas jest pripremni stupanj za slikanje, modeliranje, grafiko izraavanje i koncepte svih vrsta i medija. Crte prethodi govoru i pismu, filozofiji i znanosti. Crta je nacrtana misao koja svojim tokom i karakterom iskazuje smisao. Koliko se danas razmilja s olovkom u ruci u osnovnoj koli? Nastavni plan likovne kulture u osnovnoj koli s jednim satom tjedno uskrauje djetetu mogunosti biljeenja znakova bitnih za razvoj govora, miljenja i spoznaje, to je u kontradikciji s injenicom da je crtanje danas svagdje priznato kao potpuni oblik miljenja, kao koncept bez kojeg se ne moe. Crte je u potpunosti ravnopravno prisutan na biennalima, izlobama suvremene umjetnosti, u muzejima. Crte ne zastarijeva. Suvremene kole primijenjene umjetnosti i dizajna sve vie biljee autonomnost crtea u jedinstvu koje se razlikuje od ostalih medija. Crte nosi u sebi snagu, osjeajnost i neposrednost vizualnog govora oblika vlastite zamisli, karakteristike i tehnike. tovie, suvremeni crte nije pod utjecajem neke posebne predodbe ve je vie usmjeren prema realistinim postupcima koji, uz realizam, ukljuuju apstrakciju, modernizam i post-modernizam. Suvremeni crtei koje vidimo na ovoj izlobi duboko zahvaaju u bitne i dalekosene koncepte tehnika, istrauju povrine, oznake, prostor, kompoziciju, mjeru i likovne materijale, kao i namjere uenika preko kojih upoznajemo metodiki pristup profesorice Morane Kukec. Radovi su nastali u zadnjih dvadeset godina pa nae paljivo oko moe pratiti njezine pedagoke rezultate, strategije i metode. Tehnike crtakog izraavanja i strategije to ih ona koristi u nastavi ispituju prirodu i uvode znakove u brojne primjere crtakih problema. Ovdje su bitne tehnike u koritenju podataka i nain njihovog komponiranja. Uvoenje kljunih tehnika poput grafikih znakova pri odreivanju crtakih problema posreduje u nastajanju crtea. Godinje izlobe u Salonu PUD-a omoguuju nam da zastanemo u promiljanju o znaaju obrazovanja i vanosti to je ono ima za primijenjene umjetnosti u suvremenom strunom obrazovanju. Nastavna praksa u PUD-u izraava bitne odrednice u postizanju oblika samootkrivanja u inu crtanja. Zato su ovi izloeni primjeri prakse ovdje i sada bitni za nau suvremenu kulturu i obrazovanje? to moemo nauiti iz ovdje izloenih primjera? Analogije razliitih pravila likovnosti, poam od smjetaja u format, proporcije, kompozicije, perspektive, meuprostora, kontrasta, tekstura, strukture odnosa detalja i cjeline, ue se ovdje da bi se naglasilo kako su otvorenost, sloboda istraivanja i poduzeti rizik s crtakim materijalima jo uvijek ivo iskustvo uenika u njihovom obrazovanju.

Osim toga, profesorica Kukec postavlja pitanje: to elimo rei crtom? Kako emo izabrati ono to elimo rei?. Ona uenicima pomae razvijati razmiljanje i samokritinost upotrebom osnovnih tehnika ugljena, olovke, tua, tempere... S obzirom da se radi o nastavi predmeta crtanje i slikanje na prvoj pripremnoj godini PUD-a, svojevrsnoj premosnici od osnovne kole prema podruju edukacije za profesionalno bavljenje umjetnikom strukom, koja obuhvaa uenike dobi od 15-16 godina, izbor i postava motiva prilagoeni su vizualnom jeziku i mogunostima otkria, reklo bi se, eljenim ishodima (jednostavnim modelima za kompozicijske vjebe tonskog crtea, razliitih tekstura, predmeta iz prirode te gipsanih i ivih modela za uoavanje proporcija ljudskog tijela). Svaka nastavna tema sadri podatke o nastavnom poticaju, nastavnoj temi te kljune pojmove i obrazovna postignua: to e uenik moi initi i na temelju ega emo mi kao roditelji i nastavnici moi zakljuiti da je usvojio znanje odreene razine. Svake godine pratim izlobe uenika ove kole i njihova obrazovna postignua na temelju znanja, nihovo razumijevanje injenica i sadraja te njihovo iskazivanje prisutnosti likovnih pojmova i simbola. to moemo uoiti kao samoiskazivanje unutar likovnog ponaanja? to treba pratiti u radovima na ovoj izlobi? Percepciju unutar/izmeu umjetnikih djela te naine razlikovanja. U poticanju organizacije izloaka pratimo konceptualizaciju pravila ili principa pomou analize odnosa njihove interpretacije. Ujedno ispitujemo fleksibilnost, fluentnost i originalnost spoznajnih strategija u likovnoj produkciji koja u svojim najboljim primjerima upuuje na inovativno razmiljanje. Svaki rad na izlobi govori o osobnim preferencijama uenika, ali i o osobnom reagiranju profesorice te njezinoj karakterizaciji izloaka kroz organizirano vrjednovanje vrijednosnog sustava kole. Ova izloba jasno govori o prisutnoj drutvenoj odgovornosti sadranoj u vrjednovanju motorikih i produkcijskih te kreativnih postignua uenika. Drutveni razvitak ukljuen je u kategorije koje se mogu vrjednovati bez kognitivnog ponaanja. Ovdje prisutna svjesnost o razvoju, otvorenost pedagokih ishoda i razvoj vrijednosti uenikih postignua te psiholoka sigurnost koju profesorica Morana Kukec prua svojim uenicima odraava one vrijednosti bez kojih umjetniko obrazovanje ne moe biti. Emil Robert Tanay Zagreb, 5. 4. 2012.

Morana KuKec, akademski slikar grafiar, prof. savjetnica Voditeljica odjela u koli primijenjene umjetnosti i dizajna u Zagrebu Nastavni predmet: Crtanje i slikanje
Roena je 1957. g. u Zagrebu. Godine 1980. diplomirala je na zagrebakoj Akademiji likovnih umjetnosti, Grafiki odsjek, u klasi prof. Kuduza. Od 1981. do 1985. radila je kao grafiki dizajner u Timu vizualnih komunikacija CIO. Od 1985. g. radi kao profesor crtanja u koli primijenjene umjetnosti i dizajna u Zagrebu. Od 1980. do 1986. izlae crtee na deset samostalnih i vie skupnih izloaba. Od 1986. bavi se preteno grafikim dizajnom (knjige, plakati, asopisi, ambalaa prehrambenih proizvoda i pia, zatitni znakovi, vizualni identiteti kompanija i sportskih natjecanja) i povremeno ilustracijom. Posljednjih godina intenzivno se bavi fotografijom (samostalne izlobe u Zagrebu i Karlovcu te vie skupnih izloaba). lanica je Hrvatskog drutva dizajnera.

Izlobeni salon Izidor Krnjavi kola primijenjene umjetnosti i dizajna, Zagreb Trg marala Tita 11
e-mail: izlozbenisalon.izidorkrsnjavi@gmail.com www.ss-primijenjenaumjetnostidizajn-zg.skole.hr
Izdava: kola primijenjene umjetnosti i dizajna, Zagreb Za izdavaa: Marija Krsti Luka Voditelj Salona: Igor Modri Likovni postav: Morana Kukec, Igor Modri Predgovor: Emil Robert Tanay Fotografije: Morana Kukec Savjet Salona: Nikola Albanee, Marijana Birti, Jagor Buan, Anita Parlov, Marijan Richter, Vladimir Rismondo ml., Zrinka Tatomir Lektura: Silva Tomani Ki Grafika priprema: ArTresor naklada, Zagreb Tisak: Tiskara Zelina d.d., Sv. Ivan Zelina Naklada: 300 primjeraka