You are on page 1of 243

3.

ELEKTROMAGNETIZAM

STALNA ELEKTROMAGNETNA POLJA

U prirodi su magnetne pojave prvi put uoene u okolini rude gvoa magnetita, koja se ponaa kao stalni magnet.

Magnetne pojave postoje i u okolini svakog naelektrisanja koje se kree. Zato je za objanjavanje osnovnih magnetnih pojava uzeta mala zamiljena strujna kontura nekog naelektrisanja u kretanju (slino kao probno naelektrisanje u elektrostatici).

ta je glavni parametar strujne konture?

Glavni parametar strujne konture (svake, pa i probne) je njen magnetni moment:

m = I S

Njega ine proizvod struje te elektrine strujne konture i orijentisane povrine te strujne konture. Povrina je orijentisana jedininim vektorom normale:

S = S n

r
I

m n S

ta se dogodi ako probnu konturu unesemo u magnetno polje? Kontura e se postaviti tako da e pravac i smer normale na konturi definisati pravac i smer polja. Ako postavimo konturu u neki drugi poloaj javie se mehaniki moment sila koji tei da vrati strujnu konturu u prvobitni poloaj:

M = m B = I S B

Brojni eksperimenti pokazuju da maksimalni mehaniki moment ne zavisi od oblika konture (potrebno je da je ravna i dovoljno malih dimenzija), ve je:

r |M

max

r r v r r r | = I | S | | B | sin n , B = | m | | B |

MAGNETNA INDUKCIJA

ta je magnetna indukcija? Kolinik maksimalnog mehanikog momenta i magnetnog momenta konture:

| M max | | B |= r |m | r

je uvek konstantan i jednak za sve probne konture. Zato je taj odnos proizveden u novu fiziku veliinu magnetnu indukciju.

Magnetna indukcija

je vektorska veliina (deluje razliito u razliitim pravcima i smerovima oko naelektrisanja koja se kreu).

Linije magnetne indukcije u okolini provodnika sa strujom su koncentrine krunice. Pretpostavlja se da je struja ravnomerno rasporeena po poprenom preseku provodnika.

ta su to linije magnetne indukcije? Linije na koje je vektor magnetne indukcije uvek tangentan.

Linije magnetne indukcije izviru iz severnog (N), a uviru u juni (S) pol.

Koja je jedinica za magnetnu indukciju?

Tesla [T]

Na pravolinijski provodnik duine l kroz koji protie elektrina struja I, koji se nalazi u r spoljanjem magnentnom polju indukcije B deluje magnetna sila:

F = I l B

Ako se elektrina struja posmatra na nivou naelektrisanja koja se kreu, magnetna sila moe se izraunati kao:

F = Q v B
Ova sila se zove Lorencova sila.

Primer: pravolinijski provodnik duine l, kroz koji protie stalna elektrina struja jaine I, nalazi se u spoljanjem homogenom magnetnom polju r indukcije .

Na njega deluje magnetna sila F , v smera kao na slici. (Orijentacija provodnika l uzima se prema smeru struje koja kroz njega prolazi.)

B F
l I

F = I l B

r r r r | F |= I | l | | B | sin l , B = I | l | | B | sin 2 r r

( ) F = IlB

ZADACI:

2.1 Pravolinijski provodnik, duine l = 2 m, sa strujom jaine I = 0.5 A, nalazi se u homogenom magnetnom polju, indukcije B = 1 T i postavljen je normalno na linije polja. Odrediti silu koja deluje na provodnik (njen intenzitet, pravac i smer).

OSNOVNI POJMOVI O MAGNETNIM MATERIJALIMA

Svi magnetni materijali, i prirodni i sintetiki, mogu se podeliti prema svom magnetnom ureenju na: - materijale sa slabim magnetnim ureenjem - materijale sa jakim magnetnim ureenjem

MATERIJALI SA SLABIM MAGNETNIM UREENJEM To su : - dijamagnetici (relativna magnetna permeabilnost r im je neznatno manja od 1) - paramagnetici (relativna magnetna permeabilnost

r im je neznatno vea od 1).

Kod ovih materijala je zavisnost izmeu magnetne indukcije i jaine magnetnog polja linearna.

MATERIJALI SA JAKIM MAGNETNIM UREENJEM To su: - feromagnetici (relativna magnetna permeabilnost

r im je mnogo vea od 1)
- ferimagnetici (relativna magnetna permeabilnost

im je mnogo vea od 1)

- antiferomagnetici (kod njih se meusobni uticaj domena ponitava)

Kod ovih materijala je zavisnost izmeu magnetne indukcije i jaine magnetnog polja nelinearna.

Za primenu u elektrotehnici su najznaajniji fero i ferimagnatici. Oni se mogu podeliti i prema svojoj prvobitnoj krivoj magneenja na: - magnetno meke - magnetno tvrde

MAGNETNO MEKI MATERIJALI Ovi materijali imaju uspravnu krivu prvobitnog magneenja (jako veliku relativnu magnetnu permeabilnost r ) Histerezisna petlja im je uska i uspravna, pa su i histerezisni gubici veoma mali.

Primenjuju se u naizmeninim promenljivim magnetnim poljima, za izradu limova za transformatore i elektrine maine.
B

MAGNETNO TVRDI MATERIJALI

Ovi materijali imaju poloeniju krivu prvobitnog magneenja (relativna magnetna permeabilnost r im je velika, ali ne kao kod magnetno mekih materijala).

Histerezisna petlja im je poloenija i ima veu povrinu, pa su i histerezisni gubici veliki.

Primenjuju se za izradu stalnih magneta (jer bi primena u naizmeninom polju bila preskupa zbog velikih histerezisnih gubitaka).
B

AMPEROV ZAKON

Kako glasi Amperov zakon? Cirkulacija vektora magnetne indukcije du zatvorene konture jednaka je proizvodu magnetne permeabilnosti vakuuma 0 i sume svih struja koje ta kontura obuhvata:

B dl = 0 I k
k

je magnetna permeabilnost vakuuma i vazduha (i jo nekih materijala sa slabim magnetnim ureenjem):

0 = 4 10

N 2 A

ili

H m

ta se izraunava Amperovim zakonom? Vektor magnetne indukcije

Drugim reima, Amperovim zakonom se posmatra doprinos vektora

du eljene konture (putanje).

U kojoj materijalnoj sredini vai Amperov zakon? U vakuumu, vazduhu i materijalnim sredinama sa slabim magnetnim ureenjem (na primer: paramagneticima).

A u drugim materijalnim sredinama? U drugim sredinama vai uopteni Amperov zakon.

U emu je razlika izmeu Amperovog i uoptenog Amperovog zakona? Zato uopte postoje dva zakona? Uopteni vai za sve materijalne sredine. Ukljuuje i magnetizaciju magnetika.

Kako glasi uopteni Amperov zakon? Cirkulacija vektora jaine magnetnog polja du zatvorene konture jednaka je sumi svih struja koje ta kontura obuhvata:

H dl = I k
k

Pri tome je vektor jaine magnetnog polja

r B M H = 0
gde je

vektor magnetizacije (vektor gustine magnetnog momenta).

Koja je jedinica za jainu magnetnog polja?

A m

Koja je jedinica za vektor magnetizacije?

A m

ta je to magnetizacija materijala? Kada se neki fero ili ferimagnetni materijal unese u spoljanje magnetno polje dolazi do magnetizacije tog materijala. To se objanjava postojanjem domena u materijalu. U okviru jednog domena su svi magnetni momenti strujnih kontura orijentisani u istom smeru, ali su ti smerovi razliiti za razliite domene.

Kada se ovakav materijal unese u polje, postepeno dolazi do namagnetisavanja domena, odnosno do preusmeravanja vektora magnetnog momenta u smeru spoljanjeg magnetnog polja. To je okarakterisano prvobitnom krivom magneenja i histerezisnom krivom:

PRVOBITNA KRIVA MAGNEENJA

B BS

Ako materijal prethodno nije bio namagnetisan, kriva kree iz koordinatnog poetka. BS zasienje, kada su svi momenti svih domena orijentisani u smeru polja. Daljim poveanjem spoljanjeg polja ne moe se nita postii u smislu poveanja indukcije.

HISTEREZISNA KRIVA
B BR BS

HC 0

HC

Histerezisna petlja karakterie ponaanje nelinearnih magnetnih materijala u naizmeninom spoljanjem magnetnom polju.

Kad je postignuto zasienje ne moe se vie poveavati indukcija.

Kad se smanjuje intenzitet polja istog smera indukcija opada, ali sporije nego po prvobitnoj krivoj magneenja.

Kad polje padne na nulu (remanentna) indukcija BR.

postoji

zaostala

Kad polje promeni smer i pone da raste u suprotnom smeru, indukcija u jednom trenutku padne na nulu. Vrednost polja kad je indukcija nula je koercitivno polje HC. Kad polje dalje raste u suprotnom smeru, opet magnetna indukcija ulazi u zasienje. Ovaj proces se ponavlja za svaki naizmenini ciklus.

Histerezisna kriva predstavlja nelinearnu zavisnost vektora magnetne indukcije od vektora jaine magnetnog polja, to je sluaj kod nelinearnih materijala (fero i ferimagnetici).

Ako je materijal linearan (na primer: paramagnetici), onda je zbog linearne zavisnosti vektora indukcije od vektora jaine polja proraun mnogo jednostavniji:

B = H = 0 r H

gde su:

0 r

- magnetna permeabilnost vakuuma

- relativna magnetna permeabilnost

- apsolutna magnetna permeabilnost

esto se i grafik nelinearnog materijala moe linearizovati u odreenom segmentu. Tako se pojednostavljuje proraun.

B B = H

ZADACI: 5.1 a) Kolika je magnetna indukcija u taki A, koja se nalazi na rastojanju rA = 2 cm od beskonanog pravolinijskog provodnika sa strujom jaine I = 2 A? b) Ako bi se na rastojanju rA = 2 cm od provodnika, paralelno sa njim, postavio drugi pravolinijski provodnik duine l = 1 m, sa strujom jaine I' = 1 A, istog smera kao struja I, kolika bi sila delovala na taj provodnik? Da li je ova sila privlana ili odbojna?

I
A

rA

5.2 Dva beskonana pravolinijska provodnika postavljena su paralelno jedan drugom na rastojanju d = 5 cm, u vazduhu. Kroz prvi provodnik protie stalna struja jaine I1 = 1 A, a kroz drugi provodnik protie stalna struja jaine I2 = 0.5 A, prema smerovima prikazanim na slici (struje kroz provodnike su istih smerova). a) Odrediti vektor magnetne indukcije (izraunati intenzitet, a ucrtati pravac i smer) u taki A, koja se nalazi izmeu ova dva provodnika, u ravni koju oni odreuju, a udaljena je od provodnika sa strujom I1 za rA1 = 4 cm.

b) Odrediti vektor magnetne indukcije (izraunati intenzitet, a I1 ucrtati pravac i smer) u taki D, koja se nalazi u ravni koju odreuju ova dva provodnika, sa strane provodnika sa strujom I2, a udaljena je od njega za rD2 = 1 cm. c) Da li je sila kojom provodnici deluju jedan na drugi privlana ili odbojna?

I2

rA1

rD2

5.3 Dva beskonana pravolinijska provodnika postavljena su paralelno jedan drugom na rastojanju d = 10 cm, u vazduhu. Kroz prvi provodnik protie stalna struja jaine I1 = 3 A, a kroz drugi provodnik protie stalna struja jaine I2 = 4 A. Odrediti take u prostoru u kojima je vektor magnetne indukcije jednak nuli, i to u sluaju: a) da su struje u provodnicima istog smera b) da su struje u provodnicima suprotnog smera.

5.4 Oko veoma dugakog pravolinijskog bakarnog provodnika poluprenika a, nalazi se koaksijalno cev od feromagnetnog materijala. Unutranji poluprenik cevi je b, a spoljanji poluprenik je c. U bakarnom provodniku postoji stalna struja jaine I i moe se smatrati da je ravnomerno raspodeljena po poprenom preseku provodnika. Kriva magneenja feromagnetnog materijala od koga je cev napravljena moe se aproksimirati izrazom:

k1 H B= k2 + H
gde su k1 i k2 konstante. Odrediti magnetno polje H, magnetnu indukciju B i magnetizaciju M unutar i izvan pravolinijskog provodnika i grafiki ih predstaviti u funkciji odstojanja od ose bakarnog provodnika.

FLUKS VEKTORA MAGNETNE INDUKCIJE

Kao to smo u elektrostatici proraunavali fluks vektora elektrostatikog polja, tako emo i u elektromagnetizmu proraunavati fluks vektora magnetne indukcije. Fluks se uvek isto proraunava: posmatra se koliko linija neke vektorske veliine prolazi kroz zadatu povrinu kroz koju traimo fluks.

= B dS
S

Kod magnetnog polja vai i zakon o konzervaciji fluksa:

B dS = 0

Prema ovom zakonu fluks vektora magnetne indukcije kroz zatvorenu povrinu uvek je jednak 0.

Koja je jedinica za magnetni fluks?

Veber

[Wb]

ZADACI: 6.1 Pravougaona kontura stranica a = 2 cm i b = 5 cm, nalazi se u homogenom magnetnom polju indukcije B = 0.5 T i postavljena je: a) normalno na linije polja b) pod uglom od =
6

u odnosu na linije polja. Odrediti magnetni fluks kroz konturu.

KALEM

ta je kalem? To je elektrina komponenta koja se sastoji od namotaja izolovane, provodne ice i deluje kao mnogo elementarnih strujnih kontura zajedno namotanih jedna do druge (to su zavojci namotaja).

Postoje razliiti kalemovi po obliku (solenoid, torus), a i zavojci mogu biti motani bez razmaka (jedan do drugog) i sa razmakom.

Svi kalemovi imaju kalemsko telo (koje se pravi od dielektrinog materijala) na koje se mota namotaj (od bakarne ice). Neki kalemovi imaju i jezgro, koje se postavlja kroz kalemsko telo (telo je uplje) i izraeno je od papira, kartona, feromagnetika...

SOLENOID

Solenoid je kalem tapiastog oblika koji ima velike gubitke, jer se put magnetne indukcije zatvara kroz vazduh. Zato se oklopljava u kuite.

TORUS

h a b

Torus je takorei idealan kalem, jer se moe smatrati da je kompletna magnetna indukcija zadrana u njemu (ukoliko je namotaj motan zavojak do zavojka). To znai da nema rasipanja magnetne indukcije.

Za svaki kalem moe se izraunati magnetna indukcija, jaina magnetnog polja, fluks kroz jezgro i induktivnost.

ta je induktivnost? Glavna karakteristika kalema. Ona je razliita za razne vrste kalemova.

Od ega zavisi induktivnost? Od oblika i dimenzija kalema, broja zavojaka i vrste materijala od kog je jezgro napravljeno.

TORUS SA VAZDUNIM JEZGROM


B
dl

I
h

a r b

B n

dS

dr

Kako moemo izraunati induktivnost kalema sa jezgrom od vazduha ili kartona? - prvo Amperovim zakonom izraunamo magnetnu indukciju kalema:

B dl cos (B , dl ) = C
r r

B dl C

= 0 I k
k

NI

B 2r = 0NI

0NI B = , 2r

a <r <b

- izraunamo fluks koji ta magnetna indukcija pravi kroz povrinu namotaja:

= N 0
gde je:

- fluks kroz jedan zavojak

r r 0 = B dS = B dS cos B , n =
S S b

0NI 0NI b h dr = h ln 2r 2 a

0N I b = N 0 = h ln a 2
2

- induktivnost kalema jednaka je koliniku izraunatog fluksa i elektrine struje od koje taj fluks potie:

0 N b h ln L= = I 2 a

Ako torus ima mali popreni presek on se moe smatrati tankim i magnetna indukcija je u njemu homogena (konstantna je po celom poprenom preseku). Tada se u proraunu vri aproksimacija:

l = 2r
gde je: l - duina srednje linije torusa

NI H = l

0NI B = l

0N I = N 0 = N B S = S l
2

0 N S L= = I l

TORUS SA JEZGROM OD FEROMAGNETIKA

dl

I
h

N
B

a r b

B n

dS

dr

Kako moemo izraunati induktivnost kalema sa jezgrom od nekog feromagnetika? prvo uoptenim Amperovim zakonom izraunamo vektor jaine magnetnog polja u kalemu:

H dl = I k
k

H dl cos H , dl =NI

H 2r = NI

NI H = , 2r

a <r <b

- linearnom vezom indukciju u jezgru:

izraunavamo

magnetnu

NI B = H = 0 r , 2r

a <r <b

- izraunamo fluks koji ta magnetna indukcija pravi kroz povrinu namotaja:

= N 0
gde je:

- fluks kroz jedan zavojak

r r 0 = B dS = B dS cos B , n =
S S

NI NI b h ln = h dr = a 2 a 2r

N I b = N 0 = h ln a 2
2

- induktivnost kalema jednaka je koliniku izraunatog fluksa i struje od koje taj fluks potie:

N b h ln L= = I 2 a

Ako torus ima mali popreni presek on se moe smatrati tankim i magnetna indukcija je u njemu homogena (konstantna je po celom poprenom preseku). Tada se u proraunu vri aproksimacija:

l = 2r
gde je: l - duina srednje linije torusa

NI H = l

NI B = l

N I = N 0 = N B S = S l
2

N L= = S I l

Kod torusnog namotaja sva magnetna indukcija je koncentrisana u jezgru. To nije sluaj sa drugim kalemovima. Fluks kroz namotaj torusa je fluks vektora magnetne indukcije kroz povrinu koja se naslanja na svih N zavojaka torusnog namotaja.

Smer magnetne indukcije odreuje se pravilom desne zavojnice u odnosu na smer struje u namotaju.

r B

Smer jedininog vektora normale odreuje se pravilom desne zavojnice odnosu na smer orijentacije konture.

Kada je u pitanju jedan kalem uvek su ta dva smera ista: - smer orijentacije konture uvek je isti kao smer struje koja protie kroz konturu (ako struja u konturi postoji). Proistie da se i vektor r i vektor odreuju pravilom desne zavojnice prema istom referentnom smeru (smeru struje tj. smeru orijentacije konture ako nema struje).

- zato je fluks kroz kalem uvek pozitivan i naziva se sopstveni fluks.

- induktivnost kalema takoe je uvek pozitivna i naziva se sopstvena induktivnost

Koja je jedinica za induktivnost kalema? Henri [H]

ZADACI: 7.1 Torusni namotaj sa slike se sastoji od N = 1000 gusto i ravnomerno motanih zavojaka, kroz koje protie struja jaine I = 2.5 A. Unutranji poluprenik torusa je a = 2 cm, spoljanji poluprenik je b = 5 cm, a visina je h = 5 cm. a) Odrediti kako se menja magnetna indukcija unutar torusnog namotaja. b) Izraunati intenzitet vektora magnetne indukcije u sledeim takama: taki koja se nalazi na unutranjoj strani torusa, taki koja se nalazi na srednjoj liniji torus i taki koja se nalazi na spoljanjoj strani torusa. c) Odrediti induktivnost torusnog namotaja, prema tanoj formuli i u sluaju da ga moemo smatrati tankim.

7.2 Odrediti induktivnost tankog torusnog namotaja krunog poprenog preseka, poluprenika r = 5 mm. Poluprenik srednje linije torusa je R = 10 cm. Torus ima N = 100 zavojaka. Koliki je sopstveni fluks kroz jedan zavojak torusa, ako je struja kroz namotaj I = 1 A?

7.3 a) Odrediti magnetnu indukciju u solenoidu sa kartonskim jezgrom, duine b = 5 cm. Solenoid ima N = 20 gusto i ravnomerno namotanih zavojaka ice, kroz koje protie stalna struja jaine I = 2 A. Poluprenik kartonskog jezgra na koje je namotan kalem je r = 1 cm b) Izraunati induktivnost ovog solenoida

7.4 Kolika je duina solenoida namotanog na kartonsko jezgro, poluprenika r = 0.5 cm, ako kalem ima N = 100 zavojaka, a induktivnost mu je L = 5 F.

F.

7.5 Na torus pravougaonog poprenog preseka je gusto i ravnomerno namotano N = 700 zavojaka, kroz koje protie stalna struja jaine I i stvara magnetno polje indukcije B = 0.8 T. Jezgro je napravljeno od feromagnetnog materijala, za koji se, za date uslove, kriva magneenja moe linearizovati i smatrati da ima relativnu magnetnu permeabilnost r = 100

Pre uspostavljanja struje jezgro torusa je bilo nenamagnetisano. Odrediti ukupan sopstveni fluks, fluks po jednom zavojku, induktivnost torusa i struju kroz namotaj, ako smatramo da je torus tanak. Unutranji poluprenik torusa je a = 20 cm, spoljanji poluprenik je b = 24 cm, a visina je h = 5 cm.

7.6 Na tanak torus krunog poprenog preseka, poluprenika r, ravnomerno i gusto je namotan provodnik duine lp. Moe se smatrati da materijal od kog je nainjen torus ima relativnu magnetnu permeabilnost r = 1200 Duina srednje linije torusa je lsr = 80 cm, a induktivnost je L = 2 H. Odrediti duinu namotanog provodnika.

7.7 Solenoid duine b = 10 cm ima N = 150 zavojaka ice na feromagnetnom materijalu, ija se magnetna permeabilnost u datim uslovima moe smatrati konstantnom i iznosi r = 100 Popreni presek solenoida je krunog oblika, poluprenika r = 2 mm. U namotaju je uspostavljena struja jaine I = 1 A. Odrediti magnetnu indukciju u jezgru solenoida, kao i induktivnost solenoida, ako je pre uspostavljanja struje jezgro bilo nenamagnetisano.

7.8 Solenoid ima duinu b = 1 m i N = 100 zavojaka. Jezgro solenoida je od feromagnetnog materijala ija je kriva prvobitnog magneenja data na slici. Odrediti struju I u namotaju solenoida ako je magnetna indukcija u jezgru B = 1 T. (Pre uspostavljanja struje jezgro je bilo nenamagnetisano.)

B [T ]

0,5

20

40

60

80

100 H [ A ] m

7.9 Solenoid ima duinu b = 25 cm. Kroz N = 200 zavojaka solenoida tee stalna struja jaine I = 0.5 A. Jezgro solenoida je od feromagnetnog materijala ija je kriva prvobitnog magneenja data tabelom. Odrediti magnetnu indukciju B u jezgru solenoida. (Pre uspostavljanja struje jezgro je bilo nenamagnetisano.)
A H [m ]

200

400

600

800

1000 1200 1400 1600 1800 2000

B [T ]

0,25

0,50

0,72

0,89

1,08

1,16

1,24

1,30

1,34

1,37

SPREGNUTI NAMOTAJI SA STALNIM STRUJAMA

ta su spregnuti namotaji?

Kada na isto jezgro namotamo dva namotaja kroz koje proputamo elektrine struje, onda e indukcija koju proizvodi struja u jednom namotaju praviti fluks i kroz povrinu drugog namotaja. I obrnuto. Takvi namotaji koji utiu jedan na drugi zbog zajednikog jezgra zovu se spregnuti namotaji

I1 I1 N1 N2 I2

I2

ta je meusobni fluks? Magnetni fluks koji indukcija koja potie od elektrine struje u jednom namotaju pravi kroz povrinu drugog:

12 = N 2 120

120 =

B S
2

r
1

dS

= B dS cos (B
1

r
1

, n2

S2

N ) = 2rI
b a
1

N 1 I 1 b h ln h dr = a 2

12

N 1N 2 I 1 b = h ln 2 a

U zavisnosti od ugla izmeu

B1

n2

ovaj fluks moe biti pozitivan ili negativan.

ta je meusobna induktivnost? Kolinik meusobnog fluksa i struje od koje taj fluks potie:

L12

12 N 1N 2 b h ln = = I1 a 2

Meusobna induktivnost, kao i meusobni fluks (jer direktno zavisi od njega) takoe moe biti pozitivna ili negativna.

Moe se izraunati i fluks koji indukcija

B2

21
I2

od elektrine struje u drugom namotaju pravi kroz povrinu S1 prvog namotaja:

21

N 1N 2 I 2 b = h ln 2 a

meusobna induktivnost L21 je onda:

L21

21 N 1N 2 b h ln = = I2 a 2

Vano je uoiti da su meusobni fluksevi za spregnute namotaje razliiti (jer ih ine razliite struje), a da su meusobne induktivnosti iste (jer induktivnosti ne zavise od elektrine struje!!!).

Nain motanja spregnutih kalemova definisan je koeficijentom sprege k gde je:

k [0,1]

Tako se meusobne induktivnosti mogu izraunati i kao:

L12 = k L1 L2

ZADACI: 8.1 Dva namotaja su ravnomerno i gusto, jedan preko drugog, namotani na tankom kartonskom torusnom jezgru, kao to je prikazano na slici. Prvi namotaj ima N1, a drugi N2 zavojaka. Odrediti sopstvene induktivnosti ovih namotaja, meusobne induktivnosti i koeficijent sprege. Kartonsko jezgro je pravougaonog poprenog preseka. Unutranji poluprenik jezgra je a, spoljanji poluprenik je b, a visina je h.

N1 N2

8.2 Na kartonskom jezgru namotana su dva namotaja, zavojak do zavojka, kao na slici. Duina jezgra je b = 4 cm, poluprenik poprenog preseka je r = 1 mm, a broj zavojaka svakog od namotaja je N = 100. a) Odrediti induktivnost svakog namotaja b) Odrediti koeficijent sprege c) Nacrtati ekvivalentnu emu veze ako su spojeni krajevi A' i B' i odrediti meusobnu induktivnost. d) Nacrtati ekvivalentnu emu veze ako su spojeni krajevi A' i B i odrediti meusobnu induktivnost. e) Nacrtati ekvivalentnu emu veze ako su istovremeno spojeni krajevi A' i B' i krajevi A i B, i odrediti meusobnu induktivnost.

A B

B' A'

PROMENLJIVA ELEKTROMAGNETNA POLJA

Magnetna polja koja smo do sada analizirali bila su stalna jer su posledica konstantne elektrine struje u vremenu i provodnika sa strujom koji miruje u prostoru.

FARADEJEV ZAKON

ta se deava ako se strujna kontura kree u spoljanjem magnetnom polju? ta se deava ako kroz provodnik proputamo vremenski promenljivu elektrinu struju?

Sve te pojave se mogu objasniti Faradejevim zakonom elektromagnetne indukcije: Indukovana elektromotorna sila, koja se javlja na krajevima provodnika, suprodstavlja se promeni magnetnog fluksa:

d e= dt

Promena magnetnog fluksa moe nastati ako se kontura kree u spoljanjem magnetnom polju, ako izvor magnetne indukcije pomeramo u prostoru, ili ako imamo vremenski promenljivu elektrinu struju u provodniku.

Kako se odreuje smer indukovane elektromotorne sile? Lencovim pravilom

- Ako se magnet pribliava provodniku, fluks raste. Indukovae se elektromotorna sila takvog smera koja e se truditi da smanji tu promenu fluksa i da ga odri na poetnom nivou.

e
+ N

- Ako se magnet udaljava, onda fluks kroz konturu opada. Indukovana elektromotorna sila e biti takvog smera da tei da povea fluks ne bi li ostao kakav je bio na poetku.

e
+ N

- Ako je kontura zatvorena, onda e se osim elektromotorne sile indukovati i elektrina struja u konturi. Smer te struje se odreuje na isti nain kao i smer elektromotorne sile.

e i

e i

ta je dinamika indukcija?

To je ona indukcija koja nastaje kada se provodnik kree u spoljanjem magnetnom polju.

Za ovakav sluaj indukovana elektromotorna sila se moe proraunavati u nekim sluajevima preko formule Faradejevog zakona (gore navedenog), a u svim sluajevima preko izraza:

e=

v B dl

ta je statika indukcija?

To je onaj tip indukcije kod koje provodnik miruje u spoljanjem magnetnom polju, a kroz njega proputamo vremenski promenljivu elektrinu struju.

Koja je jedinica za indukovanu elektromotornu silu?

Volt [V]

Postoji nekoliko jako znaajnih primena Faradejevog zakona u praksi: generatori jednosmernog i naizmeninog signala, komutator, fluksmetar...

ZADACI: 10.1 Solenoid duine b = 100 cm ima namotaj sa N = 1200 ravnomerno i gusto namotanih zavojaka. Struja u namotaju se menja i njen intenzitet je:

i = I 0 sin( t + ) = 2 2 sin 5000t + . 3


U sredini solenoida se, kao na slici. nalazi kolo kvadratnog oblika duine stranice a = 1 cm. Odrediti indukovanu elektromotornu silu u kvadratnom kolu.

GENERATOR JEDNOSMERNOG SIGNALA

Teorijski model generatora jednosmernog signala je prototip. Ne koristi se u praksi (nepraktian je jer je zasnovan na translatornom kretanju).

Kako radi ovaj generator?

- Izmeu polova stalnog magneta su postavljene dve paralelne provodne ine. Preko tih ina je poloena pravolinijska provodna ipka duine l.

- Pod silom tereta ipka se kree stalnom brzinom

(bez trenja) u homogenom spoljanjem polju magneta.

Zbog tog kretanja na inama se indukuje razlika potencijala (taj napon se moe izmeriti voltmetrom na krajevima ina).

+ _
l

l v

e = v B l =
r r r r r = v B sin v , B l cos v B , l =

))

= v B sin l cos 0 = 2

= vBl

Poto je indukovana elektromotorna konstantna, obeleava se velikim slovom:

sila

A ako se ine prespoje otpornikom, javie se jednosmerna indukovana elektrina struja.

I l

l v

E I = R

Sa pojavom struje u kolu javlja se i magnetna sila koja deluje na pokretni provodni tap:

F = I l B

ZADACI: 11.1 Na slici su prikazane dve paralelne nepokretne provodne ine u homogenom magnetnom polju indukcije B = 1 T. Du ina, normalno na njih, klizi provodna ipka brzinom v = 1 m/s. Rastojanje izmeu ina je l = 1 m. a) Izraunati razliku potencijala izmeu nepokretnih ina. b) Ako se na jednom kraju ine spoje otpornikom otpornosti R = 100 , a otpornost ina i ipke se moe zanemariti, odrediti smer i intenzitet indukovane struje. c) ta e se desiti ako ipka promeni smer kretanja, a brzina ostane ista?

11.2 Na slici su prikazane dve paralelne nepokretne provodne ine u homogenom magnetnom polju indukcije B = 0.5 T. Du ina, normalno na njih, klizi provodna ipka brzinom v = 3 m/s. Rastojanje izmeu ina je l = 2 m. Na jednom kraju ine su spojene generatorom elektromotorne sile E = 2 V i unutranje otpornosti R = 2 . Odrediti smer i intenzitet struje u kolu.

E R

B v

GENERATOR NAIZMENINOG (PROSTOPERIODINOG) SIGNALA

Kako radi generator naizmeninog signala?

N a B

Namotaj od N zavojaka provodne ice rotira u spoljanjem homogenom magnetnom polju r indukcije

Fluks koji se tom prilikom stvara je:

r r = NBS cos B , n = NBS cos

Indukovana elektromotorna sila je onda:

d d (NBS cos ) = = e= dt dt
d = NBS sin dt

gde je:

d = dt

ugaona brzina (kruna uestanost)

d = dt = t + const

U poetnom trenutku vremena poetni ugao je 0: t0 = 0 =>

0 = const = 0

= t

B n
0 = 0

N n

e = NBS sin
Konstantni deo

NBS = E m

je amplituda ovog sinusnog signala pa je:

e = E m sin t

Ako na krajeve generatora prikljuimo potroa, kroz njega e protei indukovana elektrina struja (koja je sinusnog oblika kao i elektromotorna sila).

i R

a B

e Em i = = sin t = I m sin t R R

SPREGNUTI NAMOTAJI SA VREMENSKI PROMENLJIVIM STRUJAMA

Promenljiva magnetna polja su bitna i za rad spregnutih namotaja (transformatora). Ako kroz jedan namotaj proputamo vremenski promenljivu elektrinu struju, ona e proizvesti vremenski promenljivi magnetni fluks kroz drugi namotaj i indukovae se elektromotorna sila na krajevima drugog namotaja (elektromotorna sila meusobne indukcije).

Zbog proticanja vremenski promenljive elektrine struje kroz pojedinane namotaje stvarae se vremenski promenljivi fluks, pa e se na njihovim krajevima indukovati elektromotorna sila samoindukcije.

Kako se ematski prikazuju spregnuti namotaji u elektrinom kolu?

i1
C C C

k L1
C C C

i2 L2 u2

u1

L12 > 0

i1
C C C

k L1
C C C

i2 L2 u2

u1

L12 < 0

Takama se definie znak magnetne indukcije:

- ako je meusobna induktivnost L12 pozitivna, obe take se stavljaju na ulaz namotaja (ili obe na izlaz) - ako je meusobna induktivnost L12 negativna, take se stavljaju naizmenino, jedna na ulaz, jedna na izlaz - ulaz namotaja je kraj namotaja u koji struja ulazi, a izlaz je onaj kraj namotaja iz koga struja izlazi.

Vano je ovim takama obeleiti predznak meusobne induktivnosti, jer se to na ematskom prikazu inae ne vidi (vidi se samo na realnom spregnutom kolu).

Prema ekvivalentnoj emi spregnutih namotaja mogu se pisati jednaine po 1. i 2. Kirhofovom zakonu:

u 1 + e 1 + e 21 = 0
u 2 + e 12 + e 2 = 0

. . . (1)

. . . (2)

Poto i kod vremenski promenljivih elektrinih struja vai da je induktivnost

L= i

ove jednaine se mogu napisati i kao

di 1 di 2 L21 =0 u 1 L1 dt dt
di 1 di 2 L2 =0 u 2 L12 dt dt

. . . (1)

. . . (2)

ZADACI:

13.1 Na kartonskom jezgru namotana su dva namotaja, zavojak do zavojka, kao na slici. a) Nacrtati ekvivalentnu emu veze ako su spojeni krajevi A' i B'. b) Nacrtati ekvivalentnu emu veze ako su spojeni krajevi A' i B. c) Nacrtati ekvivalentnu emu veze ako su istovremeno spojeni krajevi A' i B' i krajevi A i B.

A B

B' A'

ENERGIJA U MAGNETNOM POLJU

Kako se izraava energija magnetnog polja u linearnim sredinama?

Wm

1 1 2 1 = i = Li = 2 2 2 L

Energija magnetnog polja moe da se izrazi i preko zapreminske gustine energije wm:

W m = w mdV
V

gde je:

wm

1 1 1B 2 = B H = H = 2 2 2

Kako se izraava energija magneenja feromagnetika?

B Bi

W m = V H dB
0

Bi

Bi
Integral

H dB
0

odgovara povrini iznad krive magneenja. To predstavlja energiju koju izvor utroi da bi se u jezgru postigla magnetna indukcija Bi (indukcija za zadatu struju i ).

PITANJA ZA PROVERU ZNANJA

1. Koja je jedinica za magnetnu silu?

njutn

[N]

2. Koja je jedinica za magnetnu indukciju?

tesla

[T]

3. Koja je jedinica za jainu magnetnog polja?

4. Koja je jedinica za magnetizaciju?

5. Koja je jedinica za magnetni fluks?

weber

[Wb]

6. Koja je jedinica za induktivnost?

henri

[H]

7. Koja je jedinica za meusobnu induktivnost?

henri

[H]

8. Koja je jedinica za indukovanu elektromotornu silu?

volt

[V]

9. Koja je jedinica za magnetnu energiju?

dul

[J]

10.Kakva je veliina magnetna indukcija? skalarna

vektorska

11. Kakva je veliina jaina magnetnog polja? skalarna

vektorska

12. Kakva je veliina fluks?

skalarna
vektorska

13. Kakva je veliina induktivnost?

skalarna
vektorska

14. Linije magnetne indukcije su:

linije na koje je vektor magnetne indukcije uvek tangentan


linije na koje je vektor magnetne indukcije uvek normalan

15. Ucrtati severni i juni pol magneta prema linijama magnetne indukcije na slici.

16. Ucrtati linije magnetne indukcije prema zadatim polovima magneta na slici.

17. Kako se zove konstanta

apsolutna dielektrina konstanta

18. Kako se zove konstanta

dielektrina konstanta vakuuma i vazduha

19. Kako se zove konstanta

relativna dielektrina konstanta

20. Koju jedinicu ima dielektrina konstanta

N A
A

0 ?

2
2

nema jedinicu

21. Koju jedinicu ima dielektrina konstanta


H m

H A
2

nema jedinicu

22. Koju jedinicu ima dielektrina konstanta

N A
A

2
2

nema jedinicu

23. Magnetna sila kojom meusobno deluju dva provodnika sa strujom na slici je:

privlana

I1

I2

odbojna

24. Magnetna sila kojom meusobno deluju dva provodnika sa strujom na slici je:

privlana
odbojna

I1

I2

25. Ucrtati magnetnu silu kojom meusobno deluju dva provodnika sa strujom jedan na drugi.

I1

I2

26. Ucrtati magnetnu silu kojom meusobno deluju dva provodnika sa strujom jedan na drugi.

I1

I2

27. Oznaena taka na slici predstavlja:

magnetnu indukciju u zasienju


zaostalu (remanentnu) magnetnu indukciju koercitivno polje
BS B

28. Oznaena taka na slici predstavlja: magnetnu indukciju u zasienju zaostalu (remanentnu) magnetnu indukciju

koercitivno polje

HC

29. Oznaena taka na slici predstavlja: magnetnu indukciju u zasienju

zaostalu (remanentnu) magnetnu indukciju


BR

koercitivno polje
H

30. Na slici je prikazan grafik

prvobitne krive magneenja


B

magnetne histerezisne krive


H

31. Na slici je prikazan grafik

prvobitne krive magneenja


B

magnetne histerezisne krive

32. Na slici je prikazana histerezisna kriva

magnetno tvrdog materijala


magnetno mekog materijala

33. Na slici je prikazana histerezisna kriva

magnetno tvrdog materijala

magnetno mekog materijala

34. Dijamagnetici imaju:

r neznatno manje od 1
r neznatno vee od 1 r >> 1

35. Paramagnetici imaju:

r neznatno manje od 1

r neznatno vee od 1
r >> 1

36. Feromagnetici imaju r < 1

r >> 1
r = 1

37. Ucrtati smer orijentacije konture tako da magnetni fluks kroz konturu na slici bude pozitivan.

38. Ucrtati smer orijentacije konture tako da magnetni fluks kroz konturu na slici bude negativan.

39. Ucrtati smer linija magnetne indukcije tako da magnetni fluks kroz konturu na slici bude pozitivan.

40. Ucrtati smer linija magnetne indukcije tako da magnetni fluks kroz konturu na slici bude negativan.

41. Pravougaona provodna kontura se nalazi u homogenom magnetnom polju indukcije i kree se stalnom brzinom

normalno na linije polja, kao to je prikazano na slici. Da li e se u konturi indukovati elektromotorna sila?

v
da

ne

42. Pravougaona provodna kontura se nalazi u homogenom magnetnom polju indukcije i kree se stalnom brzinom paralelno na linije polja, kao to je prikazano na slici. Da li e se u konturi indukovati elektromotorna sila?

da

ne

43. Ucrtati smer elektrine struje koja se indukuje u konturi ako se magnet kree nagore.

44. Ucrtati smer elektrine struje koja se indukuje u konturi ako se magnet kree nadole.

45. Ucrtati smer indukovane elektrine struje kroz otpornik.

N
R l

v
S

46. Ucrtati smer indukovane elektrine struje kroz otpornik.

N
R l

47. Ucrtati take na sliku tako da meusobna induktivnost bude pozitivna.

i1

i2

L1

CL C C

C C C

48. Ucrtati take na sliku tako da meusobna induktivnost bude negativna.

i1

i2

L1

CL C C

C C C

49. Ucrtati smerove elektrinih struja tako da meusobna induktivnost bude negativna.

L1

CL C C

C C C

50. Ucrtati smerove elektrinih struja tako da meusobna induktivnost bude pozitivna.

L1

CL C C

C C C

51. Meusobna induktivnost kola sa slike je:

pozitivna
negativna
i1

L1

CL C C

C C C

i2

52. Meusobna induktivnost kola sa slike je: pozitivna

negativna
i2 L1 i1

CL C C

C C C

53. Koji od obrazaca slui za odreivanje energije kalema?

Wm

1 = LI 2

W m = I

Wm

= 2L

You might also like