Lmclb.

Sulejman el-Ekar
SVIJ ET DINA l EJ TANA
Omer b. Sulej man el -Ekar

SVIJET DZINA

l SEJTANA
Buim, 201 0
PREDGOVOR PRVOM IZDANJU
Neka je hvala Svevinj em Allahu, Njega hvalimo, od Nj ega po
mo i oprost traimo, Njemu se utjeemo od zla naih dua i
naih loih dj ela. Koga Allah uputi, niko ga ne moe u zabludu
odvesti, a koga u zabludu odvede, niko ga ne moe uputiti.
Svjedoim da nema istinskog boanstva osim Allaha, Koj i
nema sauesnika i svjedoim da je Muhammed, sallallahu
'alejhi ve sellem, Allahov rob i poslanik.
Neki lj udi misle da se o ovoj temi pie samo s cilj em obra
ivanja informacija i zato preferiraj u da se ona povrno obra
uje, ne razmiljaj ui mnogo o nj enoj sutini. lsto tako, dre
da je korist od izuavanja ove tematike ograniena i da nezna
nj e u vezi s tim ne teti ovj eku. To
.
nj ihovo milj enj e j a neu
do u detalje pobij ati.
ovj eanstvo sada troi ogromne sume novca u dokaziva
nj u, odnosno negiranj u postojanja ivota i ivih bia na dru
gim planetara prostranog svemira, novac koj im bi se gradovi
mogli podii i drave osnovati, dok velikim dij elom Zemlj e
vlada glad. lzuavaj ui to, znanstvenici jo ulau i veliki trud
i mnogo vremena.
ta onda rei u vezi s izuavanj em ivih razumnih bia koja
ive s nama, na naoj planeti, mij eaj u se s nama u kuama,
jedu i pij u s nama, mogu unititi na um i srce, potaknuti nas
da se sami unitimo, da j edni druge ubij amo, navesti nas da
j edni druge oboavamo, odnosno da oboavamo neko drugo
stvorenj e, da bi na nas navukli Allahovu, delle anuhu, sr
dbu koj u bismo zasigurno osjetili? A kraj je onih koj i se dignu
protiv Svevinjeg Allaha vatra razbuktana!
6 SVIJ ET DINA I EJTANA
Informacije koje moemo dobiti iz kur'anskih ajeta i auten
tinih Poslanikovih, sallallahu 'alejhi ve sellem, hadisa ne mo
gu se platiti zlatom. Naime, ti nam erijatski tekstovi otkri vaju
tajnu svijeta dina i ejtana, govore nam o detaljima njihovog
ivota, ali i upozoravaju na neprijateljstvo koje dio njih gaji
prema ljudima i neprestan trud koji ulau da bi nas odveli u
zabl udu i upropastil i .
Ako bude prouavao ajete koji govore o dinima i ejta
nima, ovjek e uoiti da je Sveznajui Allah ovoj temi posve
tio veliki broj ajeta u asnom Kur'anu, to treba biti pokazatelj
njene vanosti.
Onaj ko studira te erijatske tekstove svjestan je da je ovje
kov ivot zapravo jedna velika borba izmeu njega i ejtana:
ejtan ga eli uniti ti i upropastiti, a ovjek kojeg je Allah, del
l e anuhu, pomogao Svoji m svjetlom bori se da se odri na
Pravome putu i da na njemu odri druge ljude. Na tome se
putu mora boriti protiv neprijatelja koji zadire u dubinu nje
gove due, koji VLVL loim mislima napada njegovo srce,
budi u njemu raznorazne elje i potie na ostvarenje snova i
nastojanja. Isto tako, ovjek uvijek mora preispitivati svoje ci
ljeve, bliske i daleke, da bi bio svjestan blizine, odnosno uda
ljenosti od Svevinjeg Allaha, s jedne, te sauvanosti od nepri
jatelja koji ga eli zaulariti i voditi kao to zemljoradnik vodi
tegleu ivotinju, s druge strane.
Objedinio sam erijatske tekstove koji se bave pitanjem
dina i ejtana i izjave autoritativnih islamskih uenjaka s tim
u vezi, te sam ih prostudirao i pripremio ovu knjigu koja se
sastoji od est poglavlja.
U prvom poglavlju dao sam osnovne informacije u vezi sa
svijetom dina i ejtana. Govorio sam o materiji od koje su
stvoreni i nainu njihovog stvaranja, njihovim imenima i vr
stama, hrani, piu i sklapanju braka, mjestima na kojima bo
rave, ivotinjama s kojima ive i njihovim jahalicama, a na
PREDGOVOR PRVOM IZDANJ U
7
kraj u poglavlja govorio sam o moi koj u im je Svemogui Allah
dao.
U drugom sam poglavlju objasnio radi ega su dini i ej
tani stvoreni, govorio sam o nainu dostavljanj a Boij eg za
kona i propisa njima te o sveobuhvatnosti Resulullahovog,
sallallahu 'alejhi ve sellem, poslanstva.
U treem, najvanij em poglavlju ove knj ige, u est sam stu
dija razmatrao nekol iko stvari. Prvo sam govorio o neprij atelj
stvu izmeu ovj eka i ejtana navodei dokaze koj i ukazuj u na
j ainu i okrutnost toga neprijateljstva, te o All ahovom, del
le anuhu, upozorenj u na njihovo neprijateljstvo. Potom sam
govorio o ejtanovim bliskim i dalekim ciljevima, a onda sam
razmatrao naine na koje ejtan zavodi ovjeka. Zati m sam
neto zapisao o ejtanovom predvoenj u te borbe i o voj sci
koj om raspolae, nakon ega sam razmatrao spletke koj ima
ejtan spletkari protiv ovj eka. Poglavlje sam zavrio govorei
o ejtanovim vesvesama (zlim mislima i sumnj ama) , nj ego
vom oruju u kvarenj u ljudi i sij anj u nereda u nj ima samima.
Tu sam objasnio nekoliko stvari za koj ima poseu ejtani u
zavoenj u lj udi: pretvaranj e u odreene likove, obraanje lj u
dima i teti koja iz toga proizilazi, spiritizam (dozivanj e du
hova) - da l i je to mogue i kakva je veza izmeu spiritizma i
ejtana, a potom sam razmatrao pitanje poznaj u l i dini gajb,
budunost i o teti koja proizilazi iz uvj erenja nekih ljudi da
dini poznaj u budunost. Ovo sam poglavlje zavrio razma
tranj em veze izmeu dina i l eteih tanj ira.
U etvrtom sam poglavlj u govorio o oruj u koj i m se musli
man mora naoruati da bi mogao voditi borbu protiv ejtana.
U petom poglavlj u govorio sam o lijeenj u ejtanskog do
dira.
U estom, poslj ednjem poglavlju razmatrao sam mudrost
u stvaranju ejtana.
Na kraj u, molim Svemogueg Allaha da od ove knjige korist
8 SVIJ ET DI NA EJ TANA
bude imao njen autor, izdava i itatelj, da svima On osigura
prestinu nagradu na onome svijetu, da nas zatiti od ejtana
i stavi nas u okrilje Svoje brige i panje, a On je, zaista, divan
zatitnik i divan pomaga!
l neka je mir i spas na Resulullaha, sallallahu 'alejhi ve sei
lem, njegovu asnu porodicu i sve ashabe.
dr. Omer b. Sulejman b. Abdullah el-Ekar
Kuvaj t, 28. 7 13
9
8. h. _. (
3
0. IX 1
97
8. god.)
PCGLAVL) E
OSNOVNE INFORMACIJE U VEZI SA
SVIJETOM DINA l EJTANA
D I NI - ZASEBAN SVIJ ET
Dini su zaseban svijet, potpuno neovisan od naega svijeta
i svijeta asnih meleka, osim to izmeu nj i h i ljudi postoje
odreene zaj ednike osobine: imaju razum i slobodu izbora
izmeu dobra i zla. Dodue, od lj udi se razlikuj u u nekim stva
rima. Najvanija razlika j este materija od koj e su stvoreni. Na
zvani su dinima j er su nevidljivi. Ibn-Akil , rahimehullah, za
pisao je: "Dini su nazvani tim imenom jer su nevidljivi i skri
veni. Odatle se dij ete u maj inoj utrobi naziva denn. Isto
tako, tit je dobio ime mudnn jer titi ratnika u borbi . "1 Ovu
konstataciju asni Kur'an j asno potvruj e: "On (ejtan) vas vi
di, on i vojske njegove, odakle vi njih ne vidite." (El -A'raf, 27. )
MATERIJA OD KOJ E SU DI NI STVORENI I
NAIN NJ I HOVOG STVARANJA
OD EGA SU DI NI STVORENI
Svevinji Allah izvij estio nas j e da su dini stvoreni od vatre:
" . . . a jo prije stvorili smo dine od vatre uarene." (El-Hidr,
27.) Takoer: " . . . a dina (j e stvorio) od plamena vatre . . . " (Er
-Rahman, rs.) Komentiraj ui sintagmu plamena vatre, Ibn-Ab
bas, Ikrime, Mudahid, Hasan el-Basri i neki drugi komenta
tori Kur'ana kau da se to odnosi na zavretak plamena, a po
Akamu1-merdan, str. 7
IO SVIJET DI NA EJ TANA
drugoj verzij i , na isti plamen i njegov naj bolj i dio. 1 I mam En
-Nevevi zapisao j e slj edee: "Izraz mird odnosi se na plamen
koj i je pomij ean s crnilom vatre. "2
U Aiinom, radijallahu 'anha, predanju navodi se da je Alla
hov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao sljedee: "Me
leki su stvoreni od svj etlosti, dini su stvoreni od plamena va
tre, a ovjek je stvoren od onoga to vam je ve opisano."3
KADA SU DI NI STVORENI
Nesumnjivo j e da su dini stvoreni prij e ovjeka, na osnovu
j asnih Allahovih, delle anuh u, rij ei: "Mi smo stvorili Ade
ma od ilovae, od blata ustajalog, a jo prije smo stvorili di
ne od vatre uarene." (El-Hidr, 26. -27. ) Neki prvaci sma
traju da su dini stvoreni prije ovj eka na hiljadu godina, ali
za takvu tvrdnj u ne postoj i dokaz u Kur'anu ni u hadisu.
KAKO DI NI I ZGLEDAJ U
Kako dini izgledaj u, kakav je njihov oblik i koja ula imaj u -
sve to znamo samo u onoj mj eri u kojoj nas je Svevinji Allah
izvij estio. Naime, pouzdano znamo da oni imaju srce, oi i
ui: "Mi smo za Dehennem mnoge dine i ljude stvorili; oni
srca imaju - a njima ne shvaaju, oni oi imaju - a njima ne
vide, oni ui imaju - a njima ne uju; oni su kao stoka, ak i
gori . . . " (El-A'raf, 179. ) Isto tako, ejtan ima glas, to se uoava
iz aj eta: "l zavodi glasom svojim koga moe . & & " (El-Isra', 64.)
U hadisima se jo navodi da ejtan ima j ezik, da dini jedu,
pij u, smiju se i neke druge stvari koj e e uvaeni itatelj pro
itati u ovoj knjizi.
El-Bidajetu ven-nihaje, I/59
El-Minhad, r 8jr23
` Muslim (2996)
OSNOVNE I NFORMACI J E L VEZI SA SVIJ ETOM DINA EJ TANA 1
I MENA DINA U ARAPSKOM J EZI KU NJ I HOVE VRSTE
S tim u vezi , lbn-Abdulberr rekao j e sljedee: "Prema j eziko
znalcima, dina postoj i nekoliko kategorij a. U osnovnom zna
enju, za nji hove individue kae se din. Ako se podrazumije
vaj u oni dini koj i ive s lj udima, kae se ummir. Dine koji se
bave dj ecom lj udi nazivaj u ervih. Ako su zloesti i uznemira
vaj u lj ude, to su ejtini. Ako su gori od toga, onda su to miridi,
a ako su jo gori i vie napasni, to su onda ifriti (mn. afarit)."1
Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, izvijestio nas j e: "Dini
se dijele na tri vrste: oni koji lete, dini u obliku zmija i pasa,
te oni koji odsj edaj u i putuj u."2
DOKAZI POSTOJANJA DINA
POSTOJANJ E DI NA- NEOSPORNA I NJ ENICA
Izuzetno malo lj udi u potpunosti nij ee postojanj e dina, a
neki mnogoboci smatraj u da se pod izrazom dini podrazu
mijeva snaga zvij ezda.J
Neki flozof smatraj u da se pod izrazom din misli na lou
stranu i poroke ljudske due, odnosno da se pod izrazom me
leki podrazumij eva dobra strana due. 4
Dio modernista, opet, kae da su dini ustvari bakterij e i
mikrobi, koje j e otkrila savremena nauka.
Dr. Muhammed el-Behi tvrdi da su dini zapravo meleki,
da su j edan svijet i da meu nj ima nema razlike. Izmeu osta
log, on se pozvao na inj enicu da su meleki nevidljivi lj udima,
Akamul-merdan, str. 8.
2 Hadis su zabiljeili: Et-Taberani, El-Hakim tEl-Bejhek
i
, u djelu El-Esma'u
ves-sifat, s ispravnim lancem prenosilaca. Vidjeti: Sahihul-dami'a, 3/85.
`Vidjeti: Medmu'atul-fetava, 24/280, djelo ejhul-islama Ibn-Tejmijje.
4Vidjeti: Medmu'atulfetava, 4/364
2 SVIJET DINA EJTANA
i u svijet dina uvrstio (kad se radi o vjerovanj u, odnosno ne
vjerovanj u i dobru, odnosno zlu) sve to je ovjeku nevidlj ivo. 1
DA J E NEZNANJ E ARGUMENT
Spomenute kategorije lj udi koj e opovrgavaju postojanje dina
ne raspolau znanjem u vezi s tim, i to je najvie ime se ru
kovode. A neznanj e nije argument.2 Nerazumno je da ovjek
nijee odreenu stvar samo zato to ne zna da ta ista stvar
postoji! Zbog negiranja nepoznatog Svevinji je Allah osudio
nevjernike rekavi : "Oni poriu prije nego to temeljito sa
znaju ta ima u njemu B B B " (J unus, 39. ) Zar je bilo nemogue da
lj udi koji su ivj eli prij e stotine i stotine godina demantiraj u
savremene izume (koje niko ne moe porei) da ih j e s tim u
vezi izvijestio iskren ovjek? Da li je to to nismo bil i u stanj u
uti nebrojene glasove u svemiru dokaz njihovog nepostoja
nja? Zatim smo izumili radio-talase, pa smo postali kadri uti
ono to ne moemo registrirati ulom sluha.
Govorei o skupini dina koj u je Allah, delle anuhu; po
slao Resulullahu, sallallahu 'alejhi ve sellem, da sluaj u uenje
Kur'ana, Sejjid Kutb, rahimehullah, u tefsiru F zilall-Kur'an
ostavio j e slj edei zapis:
"Dogaaj spomenut u Objavi u vezi sa slanjem nekoliko
dina radi sluanja Poslanikovog, sallallahu 'alejhi ve sellem,
uenj a Kur'ana te prenoenje njihovih rijei i postupaka usljed
Vidjeti: Tefiru sure tir-Rahman, str. b.
'Svoje miljenje nemaju pravo dokazivati predanjem koje je zabiljeio
imam El-Buhari u kojem se kae da je Ibn-Abbas, radijallahu 'anhu, ni
jekao Resulullahovo, sallallahu 'alejhi ve sellem, obraanje dinima i nji
hovo obraanje njemu. Naime, Ibn-Abbas je nijekao razgovaranje, a nije
poricao postojanje dina.

tavie, neki drugi ashabi, a, izmeu ostalih, i

lbn-Mes'ud, radijallahu 'anhu, potvrdili su da se razgovor izmeu Vjero
vjesnika, sallallahu 'alejhi ve sellem, i dina dogodio, a onaj ko raspolae
informacijom vie, ima dokaz protiv onoga ko tom istom informacijom
ne raspolae.
OSNOVNE I NFORMACI J E L VEZI SA SVIJ ETOM DINA l EJTANA 1
3
toga - sve j e to samo po sebi dovoljan dokaz postojanja dina
i potvrivanja toga dogaaj a, kao i dokaz da dini mogu slu
ati uenje Kur'ana na arapskom j eziku, onako kako ga je uio
Allahov Poslanik, sallallahu 'alej hi ve sellem, te dokaz da su
dini stvorenja koj a mogu biti vjernici i nevjerni ci , spremni
ponijeti uputu i spremni izabrati zabludu. Stoga nema po
trebe da se ta konstataci j a jo vie dokazuje i potvruj e, jer o
vjek ne moe poveati stvarnost odreene stvari ije je posto
j anj e konstatirao Sveznajui Allah, osim to mi pokuavamo
objasniti tu istu stvarnost u domenu lj udskog shvatanj a.
Svemir, koj i nas okruuj e, obiluje taj nama, silama i stvore
njima ij u sutinu i svoj stva ne poznaj emo. ivimo u okri lju
tih sila i tajni, malo o nj ima znamo, a mnogo nam je nepozna
to. Svakog dana otkrij emo odreenu tajnu i dok uimo neto o
tim istim silama. Nepoznata stvorenja upoznajemo ponekad
sutinski , ponekad njihova svojstva, a ponekad preko tragova
koj i ukazuj u da postoj e uz nas.
Pa ipak, j o smo na samom poetku, jo upoznajemo ovaj
svemir, u koj em ivimo, u kojem su ivjeli nai preci, oevi i
djedovi , u koj em e ivjeti nai potomci, dj eca i unuci; slini
smo jednom truniu. tavie, Zemlja u odnosu na veliinu i
teinu svemira nije vrijedna spomena.
Ono to smo sada otkrili - a jo smo na samom poetku - u
odnosu na ljudsku spoznaj u samo pet stoljea unazad, smatra
se veim udom od uda postojanja dina. Da je neko prij e
pet stoljea progovorio o tajnama atoma, o koj ima mi danas
raspravljamo, ljudi bi pomislili da je lud, ili bi rekli da govori
o neemu defnitivno udnij em od dina.
Spoznajemo i otkrivamo u skladu sa svoj im, lj udskim mo
gunostima koj e su nam date u svrhu namj esnitva na Zemlj i,
saglasno zahtjevima namj esnitva, shodno onome to nam j e
Svevinji Allah potinio, da bi nam otkrio taj ne i da nam pot
injeno bude posluno, samo zato da bismo izvrili dunosti
Iq SVIJ ET DI NA l EJTANA
koj e nalae namj esnitva na Zemlj i . l ma koliko potraj ao ivot
ovjeanstva, ma koliko nam bilo potinj eno svemirske snage
i ma koliko nam se otkrilo tajni, naa spoznaja i otkria, po
svom karakteru i obimu, nee prevazii granice koj e iziskuje
poziv namjesnitva: sve e, u skladu s Allahovom, del l e anu
hu, mudrosti i odreenj em, ostati u granicama potrebnog za
poziv namj esnitva.
Mnoge emo stvari otkriti, mnogo emo saznati, dokuit
emo brojne tajne svemira i nj egovu snagu, to zapravo pred
stavlja siuni dio u odnosu na svemir i to je ravno djeijoj
igraki u odnosu na stvarnost ivota, ali emo ostati u o
vjeku predvienim granicama u vezi sa spoznajom, u grani
cama Allahovih, delle anuhu, rijei: ' . a vama je dato samo
malo znanja.' ( El-Isra', 85. ) U odnosu na taj ne i nevidljivo, koj e
poznaje samo Stvoritelj , Odravatelj , i u odnosu na Nj egovo
neogranieno znanj e, mi izuzetno malo znamo. A naini nae
spoznaje ogranienog su karaktera, na osnovu slj edeeg ajeta:
'Da su sva stabla na Zemlji pisaljke, a da se u more, kad pre
sahne, ulije jo sedam mora, ne bi se ispisale Allahove rije
i & & & ' (Lukman, 27. )
U takvom stanju nemamo pravo tvrditi ni negirati posto
j anj e, odnosno odreivati oblik niti ga odricati kad se radi o
nepoznatom, skrivenom, tajnama i silama svemira samo zato
to je to naem razumu strano ili to nemamo iskustva kad
je rije o tome. Razlog je tome inj enica da jo nismo otkrili
sve taj ne koje krij e nae tijelo, njegove mogunosti i snagu, a
kamoli tajne svog razuma i due.
Treba napomenuti da postoj e i one tajne koj e uope ne
ulaze u paket onoga to moemo otkriti, u paket onoga u
ij u sutinu moemo proniknuti, i tada moemo otkri ti samo
svojstvo, trag ili pak injenicu koja ukazuje na postojanje, tim
prij e jer pronicanje u sutinu tih istih taj ni ne donosi nam ni
kakvu korist u pogledu namj esnitva na Zemlj i .
OSNOVNE I NFORMACI J E L VEZI SA SVI J ETOM DINA I EJTANA 1
5
Dakle, kad nam Sveznaj ui Allah u Kur'anu otkrije odre
enu tajnu ili potencijal, onoliko koli ko nam je predodreeno
(a ne ta otkrijemo svoj i m iskustvom, znanjem i potencijalom,
koje nam je On dao), tada Njegov dar treba prihvatiti, zahva
ljujui Mu i povi nuj ui se; prihvatamo ih onakve kakvi jesu:
bez dodavanja i oduzimanj a, utol i ko to nam je jedi ni izvor
(Objava) iz koj eg saznajemo sline stvari pruio samo toliko,
ne davi nam mogunost da dodajemo; a drugi izvor iz koj eg
bismo mogli dokui ti te iste tajne ne postoj i . "
Rezime: jedino ispravno uenje j este da su dini trei svi
jet, pored svij eta meleka i ljudi, i da su razumna, svj esna bia,
da su obveznici, na koje se odnose naredbe i zabrane, a nisu
semantiki poj movi, niti su bakterij e.
NUNO POZNATA STVAR U I SLAMU
ejhul -i sl am lbn-Tej mijj e, rahi mehullah, zapisao j e: "Nij edan
pripadnik sekte koja se pri pisuje isl amu ne porie postojanje
dina, ni ti to da im je Allah, del l e anuhu, poslao poslanika
Muhammeda, sallallahu 'alejhi ve sellem. tavie, veina ne
vjernika potvruje postojanje dina. Sljedbenici Knjige, idovi
i krani, vjeruju u postojanj e dina kao to vj eruju musl i
mani , i ako meu nj ima postoje neki koj i negiraj u njihovo po
stojanje, kao to i meu muslimani ma postoje odreeni lj udi
koj i tu istu stvar negi raj u, kao naprimjer, dehmije i mu'tezile.
Meutim, vei na muslimana i njihovi i mami vjeruju u posto
j anj e dina. Razlog tome uvjerenj u muslimana jeste injenica
da je postojanje dina potvreno mutevati r-predanjima koj a
su prenesena od vjerovj esnika, to je nuno poznato. l sto tako,
nuno je poznato da su di ni iva razumna bia koj a imaj u
slobodnu volj u. tavie, oni su erijatski obveznici i na nj i h
se odnose naredbe i zabrane. Oni, takoer, nisu svojstva ni
semantiki pojmovi pri ovjeku, niti pri nekom drugom stvo-
r6 SVIJ ET DI NA EJ TANA
renju, kako tvrde neki bezbonici. Poto je postojanje dina
vij est koj a je od vjerovjesnika prenesena mu teva tir putem, to
je poznato obinom svijetu i uenjacima. Nemogue je da nj i
hovo postoj anje nijee skupina koja se pripisuje plemenitim
poslanicima.
S tim j e u vezi ejhul-islam ostavio i sljedei zapis: "Sve
sekte koje se pripisuju islamu potvruju postojanje dina a i
veina nevjernika: veina sljedbenika Knjige, veina arapskih
i drugih mnogoboaca, Hamovih potomaka. U njihovo po
stojanje takoer vj eruje veina Kenanovih potomaka i veina
Grka, Jafetovih potomaka. Dakle, svi oni vjeruju u postojanje
d
v

zina.
Imam El-Duvejni napominje da je "veina uenjaka, iz re
dova ashaba i tabi'ina, j ednoglasna u milj enj u da dini i ej
tani postoje i da je traenje utoita u Allaha od njihovog zla
legitimna stvar. Tom njihovom konsenzusu ne proturjei onaj
ko ima ikakve veze s vj erom. "3
AJ ETI l HADlSI
Brojni erijatski tekstovi potvruju postojanje dina i ejtana.
Mnoge od njih smo spomenuli u knj izi, iako su toliko poznati
da ih nema potrebe ni spominjati. Allah, delle anuhu, rekao
je: "Reci: 'Meni je objavljeno da je nekoliko dina prisluki-
valo i reklo . . "' (El-Dinn, 1. ) U 6. ajetu iste sure Sveznajui je
Allah rekao: " . B i bilo je ljudi koji su pomo od dina traili,
pa su im tako obijest poveali . . . "
Medmu'atul-fetava, I9/IO
'Medmu'atul-fetava, I9/I3
`Akamul-merdan, str. 4
OSNOVNE INFORMACIJE L VEZI SA SVIJ ETOM DINA l EJ TANA 1
7
VIENJ E l POSMATRANJ E GOLIM OKOM
Mnogi lj udi u naem vremenu, a i oni prij e nas, vidjeli su odre
ene prizore s tim u vezi , mada mnogi od onih to su to vidj eli
ili uli ne znaju da se radi o dinima, pa tvrde da se radi o du
hovima, prikazama, vanzemalj cima . . . Naj istinitij e to postoj i
s tim u vezi jeste predanje u koj em se kae da j e Resulullah,
sallallahu 'al ej hi v e sellem, vidio dine, razgovarao s nj ima, po
uio ih odreenim stvarima i uio im kur'anske aj ete. Preda
nje koj e o tome govori navest emo na odgovaraj uem mj estu.
MAGARAC l PAS MOGU VIDJ ETI DI NE
l ako ljudi u osnovi ne mogu vidjeti dine, postoje iva bia
koj a to mogu. Primjer takvih bia su magarac i pas. El-Buhari
i Muslim zabilj eili su Ebu-Hurej rino, radijallahu 'anhu, pre
danje u koj em se kae da je Allahov Poslanik, sallallahu 'alej hi
ve sellem, rekao: "Kada ujete pjevanje pij etla, molite Allaha
za dobrote Nj egove, jer je pijetao vidio meleka. A kada uj ete
revanj e magaraca, utjeite se Allahu od ejtana, jer je maga
rac vidio ej tana. "r Ebu-Davud je zabiljeio predanj e u koj em
Dabir b. Abdullah, radijallahu 'anhu, prenosi slj edei Vjero
vj esnikov, sallallahu 'alej hi ve sell em, hadis: "Kada uj ete lave
pasa i revanje magarca, utjeite se Allahu, jer oni vide ono to
vi ne vidite. "2
Ne izaziva uenj e da odreene ivotinje vide ono to j e
nama nevidlj ivo, u ta su se znanstvenici i uvjerili. Naprimj er,
pela vidi ultravioletne zrake, pa zato vidi sunce i kad je obla
no; sova vidi mia u mrkloj noi itd.
El-Buhari (3303), Muslim (2729) i Ebu-Davud (4255)
Ebu-Davud (4256)
r8 SVIJ ET DINA l EJTANA
POBIJ ANJ E MI LJ ENJ A ONI H KOJ I KAU DA DI NI
PRIPADAJ U SVIJ ETU MELEKA
Prethodio je hadis u koj em se kae da su meleki stvoreni od
svj etlosti, a dini od vatre, u koj em je Poslanik, sallallahu 'alej
hi ve sellem, naglasio razliku izmeu dvij e materije, to za
pravo znai da se radi o dva posebna svij eta, a ne o jednom,
istom svij etu.
Onaj ko prostudira erijatske tekstove u vezi s melekima
i dinima uvj erit e se da izmeu nj ih postoj i velika razl ika:
mel eki ne jedu, ne pij u, ne opiru se onome to im Svezna
j ui Allah zapovijedi , izvravaju ono to im se naredi. . . , doim
dini jedu, pij u, i skazuju neposlunost Allahu, suprotstavljaj u
Mu se, lau . . .
Naravno, i mi kaemo da su to dva nama skrivena svij eta
koja ne vidimo, ali su potpuno razliiti u pogledu materije od
koje su stvorena i u pogledu karakteristika.

EJTAN! l DI NI
KO J E EJ TAN

ej tan, o koj em nam je Sveznaj ui Allah objavio mnoge a jete,

pripada svi jetu dina. U poetku j e oboavao Svevinj eg Alla
ha i ivio na nebu, s melekima. Uao je u Dennet, a potom je,
kad mu j e Al l ah, delle anuh u, naredio da se pokloni Ademu,
iz oholosti i elje za neredom, odbio Nj egovu zapovij est, tada
ga je Svemogui Al l ah protj erao iz Denneta.
Imenica ejtan u arapskom jeziku upotrebljava se za svakog
oholog i buntovnog ovj eka.

ejtan je, zbog svoj e oholosti i

buntovnosti prema Gospodaru, dobio naziv tagut: "Vjerici
se bore na Allahovom putu, a nevjernici na ejtanovom (ta
gutovom). Zato se borite protiv ejtanovih tienika, jer je
OSNOVNE I NFORMACIJ E U VEZI SA SVIJ ETOM DI NA l EJTANA 1
9
ejtanova lukavstvo zaista slabo." (En-Nisa', 76. ) Imenom ta
gut nazvan je zato to je preao granice u zlu, u buntovnosti
prema Allahu, delle anuhu, i zato to se postavio za boan
stvo koje drugi oboavaju. A imeni ca ejtan, u tom obliku, po
znata je skoro svim narodima na Zemlji, to spominje El-Ak
kad u djelu lb/is.
ejtan je stvorenje koje je izgubilo nadu u All ahovu, delle
anuhu, milost, zbog ega ga je Sveznajui Allah nazvao Ibli
som, a korijen te rijei u arapskom jeziku ima znaenje onoga
u kome nema nikakvog dobra, koji je izgubio nadu i postao
i zgubljen.
Ko studira kur'anske ajete i hadise koji govore o ejtanu
vidi da je on razumno stvorenje, da shvata, kree se itd. , a nije
"olienje zla u dui i semantiko znaenje za poroke u ljud
skoj dui, koji je, ako mogu, odvraaju od idealnih duevnih
visina". r
KOJ EM SVIJ ETU PRIPADA EJ TAN
Prethodilo je miljenje da ejtan pripada dinima, meutim,
neki prvi i potonji uenjaci, raspravljajui o tom pitanju, ka
zali su da ejtan pripada melekima. U tome su se poveli za
Allahovim, delle anuhu, rijeima: "A kada rekosmo mele
kima: 'Poklonite se Ademu!' - oni se poklonie, ali Iblis ne
htjede, on se uzoholi i posta nevjernik." ( El-Bekare, 34. ) Kau:
"U ovom i slinim ajetima Svevinji Allah spominje meleke i
izuzima Iblisa, a ono to se izuzima obino je dio onoga iz ega
u e
D
se 1zuz1ma.
U djelima koja se bave tefsirom i hi storijom navedena su
miljenja nekoliko uenjaka koji smatraju da je Iblis bio me
lek, uvar Denneta, ili uvar ovozemaljskog neba, da je bio
najbolji melek, najboljeg porijekla itd.
Da'iretul-me'arifl-hadise, str. 357
2L SVIJET DI NA l EJTANA
lbn-Kesir, rahimehullah, zapisao je slj edee: "S tim u vezi,
prenesena su brojna predanja od prvih generacija, a veina
nj ih jesu israilijati koj i se moraj u razmatrati - a Sveznaj ui
Allah zna jesu l i tani - osim to postoje i oni israilijati ija je
neistinitost kategorina, utoliko to se j asno suprotstavljaju
Istini, koj u imamo pred sobom.
U asnom Kur'anu dovoljno nam j e reeno i ne moramo
posezati za predanjima prijanj ih naroda, tim prije to su ta
predanja veinom izmij enj ena: na nji h je dodato neto ili je
od nji h oduzeto. Vie od toga, s tim u vezi izmiljena su brojna
predanja, a prijanji narodi nisu imali precizne pre nosioce koj i
bi ta predanja sauvali iskrivljavanja od strane fanatika i pri
svajanja zabl udj el ih, za razliku od ovog ummeta koj i ima e
stite i bogobojazne imame, vrsne uenjake, prvake, perfek
tne kritiare s izuzetno j akim i preciznim pamenjem, koj i su
zapisali hadise, prouili ih, te klasifcirali na autentine, do
bre, slabe, iznimne, zapostavljene i apokrifne; koji su zapisali
imena prenosilaca laaca, onih s nepoznatom biografj om, i
sve prenosioce svrstali u odgovaraj uu kategorij u. Sve to ura
dili su da zatite autoritet poslj ednjeg poslanika, prvaka o
vjeanstva, Muhammeda, sallallahu 'alejhi ve sellem - da mu
se ne pripie la, ili da se o njemu ne pripovijeda ono to nije
uinio."1
Nj ihovo dokazivanje inj enicom da je Svevinji Allah spo
menuo meleke i iz nj ih izuzeo Iblisa nije kategorian dokaz
j er postoj i mogunost da ono to se izuzima nij e iste vrste kao
ono iz ega se izuzima (ar. istisna'un munkati'a). tavie, za
cij elo se radi o toj vrsti izuzimanja, na osnovu j asnih Allaha
vih, del l e anuh u, rijei u kojima se navodi da je ejtan pripa
dao svij etu dina: "A kad smo rekli melekima: 'Poklonite se
Tefsirul-Kur'anil-azim, 4/397
OSNOVNE l N FORMACI J E L VEZl SA SVIJ ETOM DlNA l EJ TANA 21
Ademu! ' - svi su se poklonili osim Iblisa, on je bio jedan od
dina " (El-Kehf, so. )
Da su dini potpuno razliit svij et od meleka i ljudi doka
zujemo ve spomenutim hadisom koji je zabiljeio imam Mu
slim: "Meleki su stvoreni od svj etlosti, dini su stvoreni od
plamena vatre, a ovjek j e stvoren od onoga to vam je ve
.
" opisano.
Hasan el-Basri, rahimehullah, jednom je prilikom izj avio:
" lblis nije pripadao melekima ni koliko traje treptaj oka."1
A ejhul-islam Ibn-Tej mijj e, rahimehullah, ustanovio je da
. je ejtan pripadao melekima s obzirom na fziki izgled, a ne s
obzirom na osnovu materije od koje je stvoren, niti s obzirom
na sutinsku slinost melekima. 2
DA Ll J E EJ TAN PREDAK DI NA ILI J E SAMO .
J EDAN OD NJ I H
Kad j e rije o ovom pitanj u, ne raspolaemo dokazima, osim
to je oitija mogunost da je on jedan od dina, i to na osnovu
prethodno navedenog aj eta: . . . on je bio jedan od dina "
(El-Kehf, so. ) Ipak, ejhul-islam, rahimehullah, smatra da je
ejtan predak dina, kao to j e Adem, 'alej hisselam, predak
lj udskog roda.3
EJ TANOV IZGLED
ej tan izuzetno runo izgleda i to j e ustaljeno u lj udskoj svi
jesti. Odatle je Sveznaj ui Allah plodove drveta Ze kk um, koj e
raste usred Dehennema, poistovjetio sa ejtanskim glavama
jer je poznato da one izuzetno runo izgledaj u: "To je drvo
El-Bidajetu ven-nihaje, I/79
2 Vidjeti: Medmu'atul-fetava, 4/346
`Vidjeti: Medmu'atul-fetava, 4/235 i 346
22 SVIJ ET DI NA EJTANA
koje e usred Dehennema rasti; plod e mu poput glava ej
tanskih biti." (Es-Safat, 64. -65.)
Krani su u srednj em vijeku crtali ejtana u li ku ovjeka
j aree brade, visokih obrva, s ustima iz koj ih stre vatreni je
zici, s rogovima, papci ma i repom. 1
Ibn-Omer, radijallahu 'anhu, prenosi da je Resul ull ah, sal
lallahu 'alejhi ve selem, rekao: "Nemoj te prati ti i zlazak i zala
zak sunca i tada klanjati, jer ono i zl azi izmeu dva ejtanova
roga. "2
Isti ashab prenio j e sljedee Poslanikove, sallallahu 'alej hi
ve sellem, rijei: "Kada se pojavi okrajak sunca, odloite obav
ljanje namaza, sve dok sunce ne odskoi , a kada pone zalazi ti ,
odloite njegovo obavlj anj e, sve dok ne zae. l nemoj te pratiti
izlazak i zalazak sunca i tada kl anjati, jer ono i zl azi i zmeu dva
ej tanova roga. "3
Smisao ove Vjerovjesnikove, sallallahu 'alej hi ve sellem, za
brane jeste u tome to su neki mnogoboci oboaval i sunce
i padali mu niice prilikom njegovog izlaska i zalaska, pa bi
ej tan stao na stranu na koj oj je bilo sunce kako bi ti isti mno
goboci nj emu seddu uinili.
To se j asno kae u predanj u koj e je zabilj eio imam Mu
slim, a u koj em se navodi da je Amr b. Abesa es-Sulemi, radi
j allahu 'anhu, upitao Allahovog Posl ani ka, sallallahu 'alejhi ve
sellem, u vezi s namaskim vremenima, na ta mu je Resulul
lah, sallal lahu 'alejhi ve sellem, odgovorio: "Nakon to klanja
sabah-namaz, sustegni se od namaza, sve dok sunce ne izae
i ne odskoi, jer ono izlazi izmeu dva ej tanova roga i tada
mu nevj ernici padaj u niice; od tada moe klanjati, tada na
mazu prisustvuj u meleki i tada klanj aju dobri , sve dok sunce
Vidj eti: Da'iretul-me'arifl-hadise, str. 357.
'Muslim (828)
` El-Buhari (3272 3273) i Muslim (829), koj i j e zabiljeio samo prvi dio ha
disa.
OSNOVNE I NFORMACI J E U VEZI SA SVIJ ETOM DI NA l EJTANA 2
3
ne bude u zenitu, i tada se raspaljuje Dehennem, a nakon to
sunce pree zenit, opet moe klanjati, tada namazu prisu
stvuju mel eki i tada klanjaju dobri . . . " Potom mu je zabranio
obavljanje namaza posl ije ikindijskog frza: " . . . nakon to kla
nja ikindiju-namaz, sustegni se od namaza, sve dok sunce ne
zae, a ono zalazi takoer izmeu dva ejtanova roga i tada
mu nevjernici padaju niice. "1
Dakle, zabranjeno je obavljanje namaza u spomenuta dva
vremena, osim to je, po i spravnijem miljenju, u tim vreme
nima doputeno obavljanje namaza s odreenim povodom,
kao naprimjer, tehijetul-mesdida, a zabranjeno je obavljanje
namaza bez povoda, ope nafle, na osnovu Poslanikovih, sal
lallahu 'alejhi ve sellem, rijei: "Nemojte pratiti. . . ", a znaenje
je: nemojte s obavljanjem namaza ekati to vrijeme.
U vezi sa ejtanovim rogovima, imam El-Buhari zabiljeio
je Ibn-Omerovo, radijallahu 'anhu, predanje: "Vidio sam Re
sul ullaha, sallallahu 'alejhi ve sellem, kad je pokazao prema
istoku i rekao sljedee: 'Smutnja e se tamo pojavi ti, smutnja
e se tamo pojaviti, tamo gdje se pojavljuju ejtanovi rogovi."'2
Znaenje je: na istoku, gdje se pojavljuje ejtan.
DINSKA HRANA, PIE l SKLAPANJ E BRAKA
DI NSKA HRANA l PI E
Di ni i ejtani jedu i piju. Dokaz je za to predanje koje j e za
bi ljeio El-Buhari preko Ebu-Hurejre, radijallahu 'anhu, u ko
jem se navodi da mu je Vjerovjesnik, sal lal l ahu 'alejhi ve sei
l em, naredio da donese kamenie za ienje poslije fziol o
ke potrebe i naglasio: " . . . al i mi nemoj donijeti kost ni izmet! "
Musli m (823)
EI-Buhari (3279)
2
4
SVIJ ET DI NA l EJTANA
Kada j e Ebu-Hurej re, radijallahu 'anhu, upitao Resulullaha,
sallallahu 'al ej hi ve sellem, zbog ega mu je rekao da ne donosi
kost ni izmet, odgovorio mu j e: "Jer je to hrana dina; dolo
mi je izaslanstvo dina Nasibij a, a divni su bili, i od mene tra
ili da molim Allaha da ih opskrbi, pa sam zamolio Allaha da
u svakoj kosti i izmetu koj e nau osjete lijep okus."1
Imam Et-Tirmizi zabiljeio je hadis koj i j e prenio Abdullah
b. Mes'ud, radij allahu 'anhu, a u njemu se navodi da je Vjero
vj esnik, sallallahu 'alej hi ve sellem, rekao: "Nemoj te se poslije
fzioloke potrebe istiti s izmetom ni s kostima jer je to hrana
vae brae dina. "2
Isti ashab prenio je i slj edee Poslanikove, sallallahu 'alej
hi ve sellem, rijei: "Doao mi je izaslanik dina, pa me poveo
sa sobom; tamo sam im uio Kur'an. " Tada nas je Resulullah,
sallallahu 'alej hi ve sellem, odveo da vidimo njihove tragove
i tragove vatre koju su zapalili. Oni su od Vjerovj esnika, sal
lallahu 'alejhi ve sellem, traili da moli Svevinjeg Allaha da
ih opskrbi, na ta im je rekao: "Vaa je hrana kost svake ivo
tinje pri ij em je klanj u spomenuto Allahovo ime, i ona vam
je bolj a od mesa, a za vae j ahae ivotinje hrana je balega."
Tada je Vj erovjesnik, sallallahu 'alejhi ve sellem, ashabima re
kao: "Zato se nemoj te istiti kostima i balegom, to je hrana
vae brae. "3
injenica da je izmet dinska hrana i hrana njihovih j aha
ih ivotinja nije jedini razlog za zabranu ienj a s izmetom;
razlog je i neistoa izmeta, to je Resul ullah, sallallahu 'alejhi
ve sellem, j asno rekao.4
El-Buhari (3860). A u Es-Serahsijevoj verziji se kae: " ... pa sam zamolio
Allaha da na svakoj kosti i izmetu nau hranu."
'Et-Tirmizi (17) s ispravnim lancem prenosilaca.
` Muslim (450) i Et-Tirmizi (2595). Ako je zabranjeno unitavanje dinske
hrane, s razlogom vie zabranjeno je unitavanje hrane koju konzumiraju
ljudi.
"El-Buhari (156)
OSNOVNE I NFORMACI J E L VEZI SA SVI J ETOM DI NA l EJTANA 2
5
Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, kako se navodi
u l bn-Omerovom, radijallahu 'anhu, predanj u, izvijestio nas
j e: "Neka ovj ek j ede desnom rukom i neka pij e desnom ru
kom, jer zaista ejtan j ede i pije lijevom rukom"1 , nareujui
nam razlikovanje od njega.
Tu je i slj edei hadis: "Kad ovjek ue u kuu izgovara
jui Allahovo i me, ejtan kae: 'Ovdje nema konaka ni veere! '
A kad ue u kuu i ne spomene Allahovo ime, ejtan kae:
'Ovdje ima konaka! ' A ako ovjek ne spomene Allaha prij e jela,
ejtan jo kae: 'Ovdje ima konak i veera! "'2 U navedenim je
hadisima kategoriki dokaz da ejtani jedu i pij u.
Kao to je lj udima zabranjeno konzumiranje mesa pri i
jem klanj u nije spomenuto Allahovo, delle anuhu, ime, to
j e, isto tako, zabranjeno dinima vjernicima, a Poslanik, sal
lallahu 'alejhi ve sell em, kao nadomjestak, odredio je da nj i
hova hrana budu kosti ivoti nje koja je zaklana u i me Svevi
njeg Allaha; kosti one ivotinje pri ij em klanj u nije izgovo
rena bismila ostaje na raspolaganju ejtanima i dinima ne
vjernicima. Razlog je tome injenica da ejtani smatraj u do
putenim konzumiranje mesa one ivotinje koj a nij e zaklana
u ime Sveznajueg Allaha. l upravo zbog toga neki su uenj aci
zakljuili da j e strv hrana ejtana, jer nij e zaklana uz spomen
Allahovog, delle anuhu, imena.
Ibnul-Kajj i m, rahimehullah, iz ajeta: "O vjernici, vino i ko
cka i kumiri i strelice za gatanje su odvratne stvari, ejta
novo djelo " (El-Ma'ide, 90.) zaklj uio je da ej tan konzu
mira opojna pia. Taj je zaklj uak izveo na slj edei nain: ej
tan konzumi ra ono pie na ije konzumiranje navraa svoje
tienike, u emu i sam sudj eluj e, te nosi isti grij eh i zasluuje
i stu kaznu.
Na ispravnost Ibnul-Kajjimovog, rahimehullah, zaklj uka
Muslim (2020)
2 Muslim (2018)
26 SVI J ET DINA l EJ TANA
ukazuje predanje u koj em se kae da je Abdullah b. jezid izja
vio: "Omer, radij allahu 'anhu, poslao nam je dopis u koj em je
stajalo sljedee: 'Poslije navedenog, prokuhajte pie da nesta
ne ejtanov udi o, jer on ima dva puta vei udio nego vi."'r
DA Ll SE DI NI MEUSOBNO ENE l RAZMNOAVAJ U
i ni se da dini sklapaju branu vezu. To su neki uenjaci do
kazivali aj etom koj i govori o denetskim enama: " B B B one koje
preda se gledaju, one koje, prije njih, ni ovjek ni din nije
dodirnuo . " (Er-Rahman, 56.) Izraz tams, spomenut u ajetu,
i ma znaenj e spolnog odnosa, a, po nekim uenj aci ma, zna
enj e spolnog odnosa uslj ed koj eg nastaj e krvarenj e.
Imam Es-Sefarini, rahimehullah, naveo je predanje ij i la
nac prenosilaca treba i spitati, a u koj em se kae da je Resulul
lah, sallallahu 'alej hi ve sellem, rekao: "Dini se razmnoavaju
kao to se lj udi razmnoavaj u, oni su ak broj nij i od lj udi . "2
Svejedno bio navedeni hadis autentian ili ne, ajet j asno
ukazuj e da di ni mogu imati spolni odnos i to nam je dovoljno
kao dokaz.
Osuuj ui lj ude koj i su za zatitnika prihvatili ej tana i nj e
gov porod, Svemogui Allah je rekao: " . . . Pa zar ete njega i
porod njegov, pored Mene, kao prijatelje prihvatiti, kad su
vam oni neprijatelji? B B . " (El-Kehf, so. ) l z ajeta se zaklj uuje da
ejtan ima porod. Ovo emo zavriti sljedeom Katadinom,
rahi mehullah, izjavom: "ej tani se razmnoavaju kao to se
lj udi razmnoavaju i oni su broj niji od ljudi. "3
En-Nesai (5275)
2 lbn Ebi-Hatim i Ebu-

cjh, u djel u El-Azame, kao Katadino predanje.

`Lukatul-merdan, str. 51.
OSNOVNE I NFORMACI J E L VEZl SA SVIJETOM DINA l EJTANA 2
7
STAV NEKIH UENJ AKA DA DlNl NE J EDU, NE PlJ U l
NE SKLAPAJ U BRANU VEZU
Postoje i oni uenj aci koj i smatraj u da dini ne j edu, ne pij u i
ne sklapaj u branu vezu, a to njihovo miljenje pobijaj u pret
hodno navedeni ajeti i hadisi.
S tim u vezi, neki su uenjaci svij et di na podijelili na ne
koliko kategorij a: na one koj i j edu i pij u, one koj i nemaj u te
karakteristike itd. Kad je o tome rij e, Ibn-Derir et-Taberi za
biljeio j e slj edeu izjavu Vehba b. Munebbiha, rahimehullah:
"Dina postoj i nekoliko kategorij a. Pravi dini slini su vj etru:
ne jedu, ne pij u, ne umiru, ne sklapaj u branu vezu i ne raz
mnoavaju se. A postoj e i oni koj i imaju sve te karakteristike.
To su enski demoni, dini koj i stalno mijenjaju oblik i sl. "1
Ova Vehbova, rahimehullah, izjava mora se potkrij epiti doka
zom, a dokaz tome ne postoj i .
Umjesno j e napomenuti i to da su neki uenjaci pokuali
raspravljati o nainu j edenj a kad je rije o dinima: vau li i
gutaj u, ili hranu konzumiraj u ulo m mirisa, disaj nim putem.
A pogreno je to uope i istraivati. tavie, to nij e doputeno
jer ne raspolaemo informacij om o nainu na koj i jedu, poto
nam ni Sveznaj ui Allah ni Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sei
lem, nisu o tome nita rekli .
MOGU Ll LJ UDl l DlNl STUPITI U BRANU VEZU
2
esto ujemo da se taj i taj ovjek oenio demonkom, od
nosno da se odreena ena udala za dina. Imam Es-Suj uti
naveo je nekoliko predanja od prvih generacija i kasnij ih ue-
' Levami 'ul-envar, 2j222
2 Ko eli vie detalja u vezi s ovim pitanjem neka konsultira knjigu Aka
mul-merdan, str. 66.
SVI J ET DINA l EJTANA
nj aka koja ukazuj u da je stupanje u branu vezu izmeu ljudi
i dina mogue. 1
ejhul -i sl am lbn-Tej mijje, rahi mehullah, ostavio je sljedei
zapis: "Mogue j e i esto se desi da ljudi i dini stupe u meu
sobnu branu vezu i steknu porod. "2
Pod pretpostavkom da je takva brana veza ostvariva, ne
kol i ko uenjaka dri da j e takva brana veza pokuena. Tako
smatraj u: Hasan el -Basri, Katade, El-Hakem, l shak b. Raha
vejh + + + / imam Mal i k, rahimehullah, nij e nalazio argument
koj i to zabranj uj e, osim to to lino nij e preporuivao. To je
svoje miljenje ovako obrazlagao: "Mrsko mi je da ljudi stu
paju u branu vezu s dinima, jer kad ena zatrudni i kad je
neko upi ta ko je nj en mu, odgovorit e: ' Din', a iz toga e
proistei vel i ki nered. "3
Neki drugi uenjaci dre da je sklapanje takve brane veze
zabranj eno. Svoj stav dokazuj u inj enicom da je Allah, delle
anuhu, kao dobroi nstvo, spomenuo blagodat davanja ljud
skom rodu supruge iz njihove vrste: " ... i jedan od dokaza
Njegovih je to to za vas, od vrste vae, stvara ene da se
uz njih smirite, i to izmeu vas uspostavlja ljubav i sami
lost .4 4 " (Er-Rum, 21 . ) Ovi islamski autoriteti kau: "Da se ta
kav brak sklopi , ne bi se mogla ostvari ti sloga i harmonija me
u suprunici ma j er su razl i ite vrste, i tada bi mudrost braka
bila potrta, a smiraj i lj ubav, spomenuti u aj etu, ne bi se mogli
ostvariti . "
Kad j e rije o sklapanj u braka i zmeu lj udske i dinske vr
ste, postoje ljudi koj i smatraj u da se to deavalo u prolosti ,
ali da e se deavati i u budunosti. U svakom sluaj u, ako se
takav brak sklopi, to je nastranost, i rijedak je sluaj da e taj
ml adoenja upi tati u vezi sa erijatskim propisom sklapanja
Vidj eti : /,ukatul-merdan, str. 53
Medmu'atul-fetava, 19/39
Vi djeti: Akamul-merdan, str. 67.
OSNOVNE I NFORMACI J E L VEZI SA SVI J ETOM DI NA l EJTANA 2
9
takvog braka, osim to se moe desiti da ovjek moda bude
primoran tako postupiti, utoliko prije jer se ne moe oslobo
diti utjecaja dina.
Jedan od dokaza koj i ukazuj u na realnu mogunost sklapa
nja braka izmeu dvije vrste jeste ajet u vezi sa denetskim lj e
poticama: " ... one koje preda se gledaju, one koje, prije njih,
ni ovjek ni din nije dodirnuo & & & " (Er-Rahman, 56. ) Dakle,
ajet ukazuje da su lj udi i dini, bez razlike, sposobni za upra
njavanje spolnog odnosa s hurij ama.
IVOT l SMRT DINA
Dini l ej tani nesumnjivo su smrtnici. l na nj ih se odnose
aj eti: "Sve to je na Zemlji prolazno je, ostaje samo Gospo
dar tvoj, Velianstveni i Plemeniti - pa, koju blagodat Go
spodara svoga porieten" (Er-Rahman, 26. -28. )
Ibn-Abbas, radijallahu 'anhu, prenio je slj edeu Vjerovj e
snikovu, sallallahu 'alej hi ve sellem, dovu: "Moj Allahu, stav
ljam se u okri lj e Tvoj e moi, nema istinskog boanstva osim
Tebe, Ti Koj i ne umire, a dini i lj udi smrtnici su. "'
Ne znamo koliko dugo dini ive, al i po svemu sudei ive
due od lj udi, a Sveznaj ui Allah izvijestio nas je da e prokle
ti lblis ivj eti do Sudnjeg dana: '"Daj nti vremena do Dana
njihova oivljenja! ' - zamoli on. 'Daje ti se vremena! ' - ree
On." (El-A'raf, 14. -r
s
. )
Izmeu ostalih dokaza da su dini smrtnici jeste i predanj e
u koj em se navodi da je Halid b. el-Velid, radijallahu 'anhu,
ubio demonku koj a j e bila zaduena za Uzzaa, drvo koj e su
oboavali predislamski Arapi, te predanje u koj em se navodi
da je jedan ashab ubi o dina koj i se pretvorio u zmij u, a njega
emo, inallah, kasnije navesti .
El-Buhari (2451 )
3
0 SVIJET DI NA l EJTANA
MJ ESTA NA KOJ IM Dl NI IVE l SUSREU SE
Dini ive na naoj planeti. Preteno se nalaze u koj ekakvim
ruevinama, na pustim mj estima, neistim mj estima, u ja
vnim kupatil i ma, zahodi ma, deponijama smea i mezarista
nima. Zbog toga, kako kae ejhul- i slam l bn-Tej mijje, rahi
mehullah, na ta mjesta - ej tanska prebivalita odlaze mnogi
starci koj i imaj u odreenu vezu sa ej tanima. Odatle je Vj e
rovjesnik, sallallahu 'alej hi ve sellem, zabranio obavljanje na
maza u javni m kupati l ima, j er je to neisto mj esto i jer na
nj emu ive ejtani, kao i namaz u mezaristanu, jer to vodi u
i rk itd.
Takoer, dini se nalaze u mjesti ma na koj i ma mogu po
kvariti lj udske odnose, kao naprimjer, trnice i sl. Selman el
-Farisi, radij allahu 'anhu, nekim svoj im prijatel jima oporuio
j e: "Ako si u mogunosti, nipoto ne budi prvi koj i e ui na
trnicu, a ni ti poslj ednj i koj i e je napustiti, jer je trnica bo
j ite na koj em se ejtani bore i na koj em je razvij ena njegova
zastava. "1
ej tani zapravo ive u kuama, s lj udima, a otjeruj e ih iz
govaranje Al lahovog, delle anuhu, imena, zi krullah, i tanje
Kur'ana, posebno sure El -Bekare i Aj etul-Kursi je. Allahov Po
slanik, sallallahu 'alej hi ve sellem, jednom je pri l i kom upozo
rio da ejtani nastupanj em noi u velikom broj u polaze iz svo
j ih prebivalita, te nam naredi o da u tom periodu uvedemo
dj ecu u kuu.
ej tani bj ee kad uj u ezan, u ramazanu su u potpunosti
okovani, a priinj ava im zadovoljstvo sj editi na granici hlada,
zbog ega je to Resul ullah, sallal l ahu 'alej hi ve sellem, zabra
ni o)
Musl im (2451)
2 Predanje s tim u vezi zabij ei l i su El-Buhari i Muslim.
`Tako se navodi u autenti nom predanju koje su zabi l j eili odreeni mu
hadi si u svojim hadiskim zbi rkama.
OSNOVNE INFORMACI J E L VEZI SA SVIJ ETOM DINA l EJ TANA
3
1
IVOTINJ E UZ KOJ E IVE DINI I NJ IHOVE JAHALl CE
U Ibn-Mes'udovom, radij al l ahu 'anhu, predanj u navodi se da
su dini od Vjerovjesnika, sallal lahu 'al ej hi ve sellem, traili da
moli Svevinjeg Allaha da ih opskrbi, na ta i m je rekao: "Vaa
je hrana kost svake ivotinje pri ij em je kl anju spomenuto
Allahovo ime, i ona vam je bolja od mesa, a za vae ivotinje
hrana je balega. "1 Dakle, dini imaj u j ahalice, i ja je hrana ba
lega ljudskih jahalica.
Isto tako, Svevi nj i nas je Allah obavijestio da ej tan i ma
konj icu koju potj eruje na svoje neprij atelj e iz lj udskog roda:
"l zavodi glasom svojim koga moe i potjeraj na njih svoju
konjicu i svoju pjeadiju . . . " (El-Isra. , 64. )
Postoje odreene ivotinje u ijoj su pratnj i ej tani, a neke
od nj ih jesu deve. Vjerovj esnik, sal l al lahu 'al ej hi ve sellem, re
kao je: "Zaista su deve stvorene od ejtana, i zaista svaku Qevu
slijedi ejtan. "2 To je razlog Posl anikove, sallallahu 'alejhi ve
sel l em, zabrane obavljanja namaza u stajama za deve. El -Bera
b. Azib, radij allahu 'anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sal
l allahu 'al ej hi ve sellem, rekao: "Nemoj te obavljati namaz u
staji za deve, jer su deve stvorene od ejtana, a moete obav
ljati namaz u toru za ovce, jer one su blagoslovlj ene. "3
Abdullah b. Mugafel el-Muzeni pripovij edao je da j e Vj e
rovj esnik, sallallahu 'alej hi ve sellem, jednom prilikom rekao:
"Moete klanjati u toru za ovce, ali nemojte klanjati u odmo
riti ma za deve pored vode, jer deve su stvorene od ejtana. "4
Ovi hadisi pobijaju milj enj e onih uenjaka koj i kau da je
razlog za zabranu obavljanja namaza u stajama za deve ne
istoa njihove mokrae i izmeta; po ispravnij em miljenj u,
mokraa i izmet ivotinja ij e j e meso j estivo isti su.
MusliH (450)
> Seid b. Mensur, u Es-Sunenu, S dobrim ali HUsel lanCCHprenosilaca. Vi
djeti: Sahihul-dami 'a, 2/52.
` Ebu-Davud (r69)
4 J bn-Made (623)
SVIJET DI NA l EJTANA
Ebul-Vefa b. Akil pitao se u vezi sa znaenj em Poslaniko
vog, sallallahu 'al ejhi ve sel l em, hadisa: "Crni pas je ejtan",
kad se zna da je nastao od psa i kuj e, odnosno u vezi sa znae
nj em hadisa: " . . . jer su deve stvorene od ej tana", iako su ro
ene od dromedara i deve. Na to je pitanj e dao odgovor u ko
j em se kae da je to reeno u smislu nj i hovog poistovj eivanja
sa ej tanima. Nai me, crn je pas najgora i naj manj e korisna vr
sta pasa. A deva je slina dinima \ smislu to je nj ih, deve,
teko ukrotiti i koristiti. Isto se kae i za ovj eka: "Taj i taj je
ejtan", kad je naporan i zl oest. 1
Na ispravnost ovoga Ebul-Vefa'ovog, rahimehullah, obra
zloenja ukazuje injenica da je sve to ivi na planeti Zemlji
stvoreno od vode: " # # #i da Mi od vode sve ivo stvaramo? I
zar nee vjerovati?" (El -Enbija', 30. ) A ejtani su stvoreni od
vatre.
MO l SLABOST DINA
MO l SPOSOBNOST KOJ U IM J E ALLAH DAO
Svemogui Allah dao je dinima mo i sposobnosti koj e lju
dima nij e dao. Neke stvari s tim u vezi saznali smo i z Objave,
a izmeu ostalih, i zdvaj amo sljedee:
Brzina kretanja. Govorei o brzini dina, Allah, del l e a
nuhu, izvij estio nas je da se I frit obavezao prij esto kralj ice Je
mena donij eti u Kuds prij e nego to ovjek moe ustati , u e
mu ga j e pretekao od njega ueniji din. Sveznaj ui Allah kae:
'"Ja u ti ga donijeti' - ree Ifri t, jedan od dina - 'prije nego
iz ove sjednice svoje ustane, ja sam za to snaan i pouzdan.'
'A ja u ti ga donijeti' - ree onaj koji je uio iz Knjige - 'prije
Vidjeti: Akamul-merdan, str. 22, i Lukatul-merdan, str. 42.
OSNOVNE I NFORMACI J E L VEZI SA SVIJ ETOM DINA l EJ TANA
33
nego to okom trepne.' l kad Sulejman vidje da je prijesto
ve pored njega postavljen, uzviknu: 'Ovo je blagodat Go
spodara moga "' (En-Neml, 39. -40. )
Pretea u kretanju kosmosom. Jo od davnih vremena di
ni su se penj al i visoko na nebo radi tajnog prisl ukivanja nebe
skih vijesti, da bi za odreene dogaaje znal i prije nego to se
dese. A kad je Resulullah, sal l allahu 'alejhi ve sellem, poslan,
nebo je dodatno zatieno uvarima: . . . i mi snto nastoja
li da nebo dotaknemo i utvrdili smo da je monih uvara
i zvijezda padalka puno; i sjedili smo okolo njega po busi
jama da bisnto to uli, ali e onaj, ko sada prislukuje, na
zvijezdu padalicu koja vreba naii. . . " (El-Dinn, 8. -9. )
All ahov Poslanik, sal l alahu 'alej hi ve sellem, objasnio nam
je kako ej tani kriom prislukuj u. Ebu-Hurej re, radijallahu
'anhu, prenosi da je Poslanik, sallallahu 'alej hi ve sel l em, j e
dnom prilikom rekao: "Kad Allah odredi neto na nebu, me
l eki udare svoj im krilima, kao da su lanac koj im se udara po
kamenu, povinuj ui se toj Njegovoj odredbi. A kad i h proe
strah, upitaj u: 'ta je rekao va Gospodar?' Tada onima koj i su
postavili pitanje drugi meleki odgovore: ' l s tinu je rekao, a On
je Svevinj i i Vel iki ! ' l tada te rij ei uj u oni koj i kriom pri
slukuj u, koj i stoje jedni na drugima (to je prenosilac Sufan
demonstri rao pruivi aku i razdvoj ivi prste), pa din uje
odreenu rij e i prenese je onome koji je ispod njega, on je
prenese onome ispod sebe, sve dok tu istu rije ne donesu si
hirbazu i l i vrau. - Ponekad dina sustigne zvij ezda padal ka
prij e nego to prenese ono to je uo, a ponekad je prenese pa
ga ona tek tada sustigne. Na tu istinitu rije sihirhaz, odnosno
vra doda stotinu lai, i lj udi govore: 'Zar nije rekao da e se
toga i toga dana desiti to i to! ' , te mu se povj eruj e zbog jedne
nebeske vijesti koj u je uo. "1
El-Buhari (4800)
34
SVIJ ET DI NA l EJ TANA
Poznavanj em razloga padanja zvijezda pobija se pagansko
praznovjerje s tim u vezi. Ibn-Abbas, radijallahu 'anhu, pripo
vijedao je: "J edan me je ensarija izvijestio da su jednom pri
likom sj edi l i s Resulullahom, sallallahu 'alejhi ve sell em, kad
jedna zvijezda zasvijetli i izgubi se iz vida. Poslani k, sallallahu
'alej hi ve sell em, upita ih: 'ta ste u paganskom dobu govorili
kad vidite ovakav prizor?' Odgovorili su: 'All ah i Njegov Po
slanik najbolje znaju, a mi smo govorili : 'Ove je noi roen
j edan vel i kan a umro drugi velikan! ' Vjerovj esnik, sall allahu
'alejhi ve sellem, ree: 'Zvij ezde ne padaj u zbog neije smrti
ni ti zbog roenj a, ve, kad na Gospodar, blagoslovljeno je i
uzvieno Njegovo i me, neto odredi, meleki koj i nose Ar do
nesu tesbih, potom donesu tesbih meleki na nebu i spod njega,
sve dok tesbi h ne dopre do meleka na ovozemaljskom nebu.
Tada oni meleki koj i su najblie nositelj ima Ara upitaj u i h:
'ta j e rekao va Gospodar?' , i oni ih izvijeste o tome, a onda
meleki jedni druge pitaju s tim u vezi , sve dok vijest ne doe
na ovozemalj sko nebo, pa dini kri om prislukuju i tu istu
vij est brzo nose svoj im tienici ma: ono to prenesu kako su
uli istina j e, a1i oni na to dodaju i pomij eaj u i stinu s neisti-
nom.' "I
Ponekad ejtani kriom prislukuj u na laki nain od spo
menutog, sluaj ui o dogaaj ima koj e je Svevinji Al l ah odre
dio. Aia, radijallahu 'anha, prenijela je sljedei Poslanikov,
sallallahu 'alejhi ve sellem, hadis: "Meleki u oblacima razgo
varaj u o dogaaj ima na Zeml j i , pa ejtani uju rije i apnu je
vra u na uho, kao to se ape u fau, ali na nju dodaj u stotinu
l
` 'Z
az1 .
Vjetina u graenju i proizvodnji. Al lah, delle anuh u, go
vori nam da je dine bio potini o vjerovj esniku Sulejmanu,
Muslim (2229)
2 El-Buhari (3288)
OSNOVNE I NFORMACI J E l VEZI SA SVI JETOM DI NA l EJ TANA
35
'alej hisselam, koj i su za njega obavljali mnoge posl ove koji za
htijevaju snagu, proniclj i vost i spretnost: " . . .i da dini, vo
ljom njegova Gospodara, pred njim rade; a kad bi neki od
njih otkazao poslunost nareenju Naem, uinili bismo da
ognjenu patnju osjeti. Oni su mu izraivali to god je htio:
hramove i spomenike, i zdjele kao atrnje, i kotlove nepo
kretne . . . " (Sebe', 1 2. -13. )
Dini su moda j o davno i zumili radi o, televi zij u i sl . ej
hul-islam l bn-Tej mijje, rahimehullah, navodi da mu je jedan
suf jski ej h koj i je imao vezu s dinima rekao slj edee: "Dini
mi prikazuju bljesak u obliku vode i stakla i na tome mi prika
zuju ono u vezi s ime ih upitam, te j a lj ude izvij estim u vezi
s onim to sam vidio. Vi e od toga, na taj mi nain prenose
pozive mojih drugova koj i od mene trae pomo, odazovem
im se, a di ni nj ima prenose moj odgovor. "r
Pretvaranje u odreene likove. Dini se mogu pretvoriti u
odreene lj udske likove, ali i u ivotinj e. ejtan se prikazao
na dan Bitke na Bedru u liku Surake b. Malika, obeavaj ui
nevjernicima pomo i pobj edu. S tim u vezi obj avlj ene su slj e
dee rijei: "l kada im je ejtan kao lijepe njihove postupke
predstavio i rekao: 'Niko vas danas ne moe pobijediti, i ja
sam va zatitnik!' - onda je on, kada su se dva protivnika
tabora sukobila, natrag uzmaknuo, i rekao: 'Ja nemam nita
s vama, ja vidim ono to vi ne vidite, i ja se bojim Allaha B "'
(El-Enfal , 48. ) Pobjegao j e kad su se sukobile dvije voj ske i kad
je vidio mel eke to se sputaj u s neba.
Ebu-Hurejre, radij allahu 'anhu, imao je zgodu sa ejtanom
koji se pretvorio u lj udski lik. Ovaj je ashab pripovij edao: " Re
sulullah, sallallahu 'alej hi ve sellem, ovlastio me da uvam sa
dekatul-ftr; doao je neki ovjek i uzeo nekoliko pregrti hra
ne, a ja sam ga uhvatio na dj elu i zaprij etio mu: 'Allaha mi,
Medmu'atul-fetava, I I/309
SVIJET DINA l EJ TANA
tvoj u sluaj zacijelo prijaviti Allahovom Poslanik u, sallal lahu
'alejhi ve sellem! ' On se poalio: 'Veliki sam nevolj nik i imam
djecu! ' Pustio sam ga, a sutra ujutro Poslanik, sal lalahu 'alejhi
ve sellem, upitao me: 'O Ebu-Hurej re, ta bi s ovjekom koj eg
si j uer uhvatio na dj elu?' Odgovorio sam: 'Allahov Poslanie,
poalio se na veliku neimatinu i dj ecu, pa sam mu se smilo
vao i pustio ga.' ' Slagao je, vratit e se! ' , upozorio me Poslanik,
sallallahu 'alejhi ve sellem. l znao sam, na osnovu tih njegovih
rijei, da e se ponovo vratiti, te sam na njega ekao, u zasjedi.
Opet je doao i uzeo nekoliko pregrti hrane, pa sam ga i tada
uhvatio na djelu. Opet sam mu zaprij eti o: 'Allaha mi, tvoj u
sluaj zacijelo prijaviti All ahovom Poslaniku, sallal lahu 'alejhi
ve sellem! ' On ree: ' Nemoj me prijaviti, nevoljnik sam, imam
djecu, neu ovo vie ponovi ti ! ' Saalio sam se i pustio ga, a su
tra ujutro Poslanik, sallallahu 'alej hi ve sellem, upitao me: 'O
Ebu-Hurej re, ta bi s ovjekom koj eg si j uer uhvatio na dj elu?'
Odgovorio sam: 'Allahov Poslanie, poalio se na vel iku ne
imatinu i dj ecu, pa sam mu se smilovao i pustio ga.' ' Slagao
j e, vratit e se! ' , opet me upozori Poslanik, sallallahu 'alej hi ve
sellem. Zbog toga sam ga i po trei put ekao u zasj edi i, za
ista, opet je doao. Uzeo je nekoliko pregrti hrane pa sam ga
i tada uhvatio na dj elu. Ponovo sam mu zaprijetio: 'Allaha mi,
tvoj u sluaj zacijelo prijaviti Allahovom Poslaniku, sal lallahu
'alejhi ve sel l em! Ovo je trei put kako obeava da ovo nee
ponoviti, a opet ponavlja.' On ree: ' Pusti me, pouit u te
rijeima od koj ih e, Allahovom volj om, imati koristi.' 'Koje
su to rijei?' , upitao sam. On odgovori : ' Kad legne u poste
lj u, proui Aj etul-Kursij u u cj elosti, i nad tobom e brigu pre
uzeti Allahov uvar, a ejtan ti se nee pribl iiti do zore.' l ja
sam ga pustio. Vjerovjesnik, sallallahu 'alejhi ve sel l em, upitao
me: 'O Ebu-Hurej re, ta bi s ovj ekom koj eg si j uer uhvatio
na djelu?' Odgovorio sam: 'Allahov Poslanie, obeao je da e
me pouiti rij eima od koj ih u, Al lahovom volj om, imati ko-
OSNOVNE I NFORMACI J E U VEZI SA SVIJ ETOM DINA l EJTANA
37
risti .' 'A koj e su to rij ei?' , upita Vjerovj esnik, sal l al lahu 'alejhi
ve sellem. Odgovorio sam: 'Rekao mi je da u postelj i prouim
Aj etul - Kursij u u cj elosti. Jo je dodao: 'Nad tobom e brigu
preuzeti Allahov uvar, a ejtan ti se nee pribliiti do zore.' - A
najvie smo udjel i da uj emo dobro. Tada mi je Vjerovjesnik,
sal l al l ahu 'alejhi ve sellem, rekao: 'Istinu ti je rekao mada je
l aac. Zna l i s kim razgovara ve tri noi, Ebu-Hurejre?' ' Ne
znam' , odgovorio sam. Na to mi Resulullah, sallallahu 'alejhi
ve sel lem, samo ree: 'Bio je to ejtan."'r
ej tan se moe pretvoriti u devu, magarca, kravu, psa, ma
ku . . . , a najee se pretvara u crnog psa i maku. Vjerovj e
snik, sal l al l ahu 'alejhi ve sel l em, dao nam j e na znanje da pro
lazak crnog psa ispred ovjeka kvari namaz, navodei kao ra
zlog sljedee: "Crni pas je ej tan. "2 ejhul-islam Ibn-Tej mijje,
rahimehullah, to objanjava na sljedei nain: "Crni j e pas ej
tan meu psima, i dini se veoma esto pretvaraj u u nj egov l ik,
kao i u lik crne make, jer je u crnil u objedinjena vea snaga
za ejtane nego u drugi m boj ama i ona vie privlai sunevu
+
" energiJ U.
Dini ive i u kuama. Rekli smo da se dini mogu pre
tvoriti u zmij e koj e se slobodno kreu pred ljudima, i Resu
l ul lah, sallallahu 'alejhi ve sel l em, zabranio j e ubijanje kunih
zmij a iz straha od toga da se radi o dinu-zmij i koj i je prihvatio
islam. S ti m u vezi, Ebu-Se' id el -Hudri, radijallahu 'anhu, pre
nio je slj edee Poslanikove, sall allahu 'alej hi ve sellem, rijei:
"Uistinu u Medini ive dini koj i su prihvatili islam, stoga, ako
El-Buhari (23n). Neki uenjaci smatraju da je ovaj hadis prekinut jer se
imam El-Buhari nije izjasnio da j e hadis uo od svoga ejha Osmana el
-Hej sema. Medutim, hadis su sa spojeni m lancem prenosilaca zabiljeili
En-Nesa'i i neki drugi muhadisi. Vidjeti : Fethul-Bari, 4/488.
Musli m (sr o)
SVI) ET DI NA l EJ TANA
nekome u kuu ue zmija, neka tri dana trai od nje da izae,
pa ako se ponovo poj avi, neka je ubij e, to je ejtan. "r
J edan j e ashab ubio kunu zmij u, i to ga je stajalo ivota.
Ebus-Sa'ib pripovijedao j e: "Jednom sam prilikom uao u kuu
Ebu-Se'ida el-Hudrij a i zatekao ga na namazu. Sjeo sam eka
j ui da zavri, pa sam u jednom dijelu kue, na gredama, uo
nekakav zvuk. Okrenuo sam se kad ono - zmija, i odmah sam
skoio da je ubijem, ali mi je Ebu-Se' id, radijallahu 'anhu, po
kazao da sj ednem. Sjeo sam. Kada j e zavrio namaz, pokazao
mi je na j ednu kuu upitavi : 'Vidi li onu kuu?' ' Da' , odgovo
rio sam. Ree mi: 'U njoj je ivio jedan mladi, koj i tek to se
bio oeni o; kad smo s Poslanikom, sallallahu 'alejhi ve sellem,
kopali opkop oko Medine, taj je mladi traio doputenje od
Vjerovjesnika, sallallahu 'alej hi ve sellem, da u pola dana ide
svojoj kui. l tako je jednog dana zatraio doputenj e, a Vj e
rovjesnik, sallallahu 'al ejhi ve sellem, dopustio mu j e, ali mu
je rekao: ' Ponesi oruj e, bojim se da e ti idovi iz plemena
Kurejza naudi ti.' On je uzeo oruj e i poao. Kad je stigao kui,
zatekao je suprugu da stoj i izmeu dvoja vrata, pa je, pone
sen lj ubomorom, zamahnuo koplj em htij ui je ubiti. Ona mu
ree: 'Ne gaaj me! Ui u kuu i vidi zato sam pobjegla napo
lj e! ' Kada je uao, vidio je veliku zmij u, smotanu na postelj i.
Nabo ju je na koplje i iznio u dvorite, meutim ona se oko
mila na njega i niko ne zna je li ona prije umrla ili on. Otili
smo obavij estiti Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem, u vezi
s tim i rekli mu: ' Moli Allaha da nam oivi mladia! ' A on je
rekao: ' Mol i te Allaha da oprosti vaem prijatelj u! Uistinu u
Medini ive dini koj i su prihvatili islam, stoga, ako nekome
u kuu ue zmij a, neka tri dana trai od nj e da izae, a ako se
ponovo poj avi , neka je ubij e, to je ej tan."'z
Vane napomene u vezi sa zmijama koj e ulaze u kuu:
Muslim (2236)
2 Muslim ( 2236)
OSNOVNE I NFORMACI J E L VEZI SA SVIJ ETOM DI NA EJ TANA
39
- zabrana ubijanja ivotinj a koje uu u kuu odnosi se samo
na zmij e;
- zabrana se ne odnosi na sve zmije, ve samo na one koje o
vj ek vidi u kui , a one koje vidi napolj u treba svakako ubiti ,
tako nam je nareeno;
- ako u kui vidimo zmij u, naredit emo joj da izae: "Zakli
nj em te Al l ahom, izai iz ove kue i potedi nas svog zla, u
protivnom, ubit emo te! " i sl . , a ako se nakon tri dana vidi
u kui , treba je ubi ti ;
- razlog nj enog ubijanja poslije tri dana l ei u tome to smo
se uvjerili da se ne radi o dinu musliman u, jer da se radilo o
musliman u, on bi napustio kuu; ako se radi L pravoj zmij i ,
ona svakako zasl uuje da bude ubij ena; ako se radi o bun
tovnom dinu nevj erniku, i on zasluuje da bude ubijen,
utoliko prij e to plai ukuane;
- kad je rije o kunim zmijama, izuzetak je vrsta zmija koj a
se ubija a da se od nj e ne trai da napusti kuu. Ebu-Lubabe,
radijallahu 'anhu, prenosi da je Alahov Poslani k, sallallahu
'alejhi ve sel lem, rekao slj edee: "Nemoj te ubijati bij ele bez
opasne zmij e, ali ubij te kusorepu otrovnicu koja ima dvije
pruge po l ei ma, jer ona izaziva abortus i sljepilo; zato je
ubij te! "1
U vezi s pitanj em da li se u svakoj zmiji nalazi din i l i samo
u nekim zmijama - postoji hadis u koj em se kae da je Alla
hov Poslanik, sal l all ahu 'alej hi ve sellem, rekao: "Zmije su po
primile dinski oblik kao to su neki Izraeliani pretvoreni u
maj mune i svinj e. "2
El-Buhari (33 1 1 )
Et-Taberani i Ebu-

ejh, u dj elu El-Azame, s vjerodostojnim lancem pre

nosilaca. Vidjeti : Silsiletul-ehadisis-sahiha (104).
4
0 SVIJET Dl NA l EJ TANA
Kola ljudskim tijelom kao to kola krv venama i arteri
jama. Enes, radijallahu 'anhu, pripovijeda da je Poslanik, sal
l al lahu 'alejhi ve sel lem, jednom prilikom rekao: "Zaista ejtan
kola lj udskim tij elom kao to kola krv."1
Vjerovjesnikova, sallallahu 'alej hi ve sellem, supruga Safjja
bint Hujej pripovij edala je: "Resulullah, sallallahu 'alejhi ve
sellem, bio je u i' tikafu, pa sam ga jedne noi dola posjetiti
i s nj i m porazgovarati. Kad sam krenula, on je ustao da me
isprati - a ivj ela sam u kui U same b. Zejda - i tada su pored
nas prola dvojica ensarija i, poto su ga vidjeli, pourili su, na
ta im je rekao: 'Usporite vas dvoj ica! Ovo je Safjja bin t Hujej ! '
Rekoe: ' Subhanal l ah! Allahov Poslanie! ' Vjerovj esnik, sallal-
. lahu 'alej hi ve sell em, ree: 'Zaista ejtan kola ovjekom kao
to kola krv, pa sam se pobojao da vas ne navede na lou po
misao.' lli je rekao: ' . . . pa sam se pobojao da vas ne navede na
kakvu misao.' "2
SLABOST DI NA l NJ I HOVA NEMO
Dini i ej tani imaj u odreenu mo, ali imaj u i slabosti, kao
i ljudi. Allah, delle anuhu, kae: " . . . jer je ejtanovo lukav
stvo zaista slabo." (En-Nisa', 76. ) U ovom emo odj elj ku raz
matrati neke nj ihove slabosti o koj ima su nas upoznali Sve
znajui Allah i Nj egov Poslani k, sal l al l ahu 'alejhi ve sellem.
Izdvajamo slj edee:
Ne1naju vlast nad dobrint Allahovint robovinta. Svevinji
Allah ej tanu nije dao mo da ljude prisili na zabludu i nevj er
stvo: "' . . . ali, ti, doista, nee imati nikakve vlasti nad robo
vima Mojim! ' A Gospodar tvoj je dovoljan kao zatitnik! "
( El-Isra' , 65. ) Takoer: " . . .i oni su se poveli za njim, osim
El-Buhari (7171) i Muslim (2175)
El -Buhari ( 3281)
OSNOVNE I NFORMACI J E L VEZI SA SVIJ ETOM DI NA l EJTANA
4
1
nekolicine vjernika nad kojima nikakve vlasti nije imao . . . "
(Sebe', 20. -21. )
Znaenje navedenog je slj edee: ne postoji nain na koj i
ejtan moe ovladati vjernicima, niti kad se radi o argumen
tima, niti kad se radi o mogunosti ma, i on tu stvarnost ite
kako dobro zna: '"Gospodaru moj' - ree - 'zato to si me u
zabludu doveo, ja u njima na Zemlji poroke lijepim pred
staviti i potrudit u se da ih sve zavedem, osim medu njima
Tvojih robova iskrenih."' (El-Hidr, 39. -40. )
ejtan ima vlast samo nad onim lj udi ma koj i pri hvataj u
njegov nain razmiljanja i dobrovoljno ga slij ede: "Ti nee
imati nikakve vlasti nad robovima Mojim, osim nad onima
koji te budu slijedili, od onih zalutalih." (El-Hidr, 42. ) U
drugom aj etu se kae: . . . njegova je vlast jedino nad onima
koji njega za zatitnika uzimaju i koji druge Allahu ravnim
smatraju." (En-Nahl, roo. ) A na Kijametskom danu ej tan e
svoj im sljedbenicima, koje je zaveo i upropastio, rei: " . . . ali,
ja nisam nikakve vlasti nad vama imao, samo sam vas pozi
vao i vi ste tui se odazivali . . . " (Ibrahim, 22. )
Vlast koj u ejtan ima nad ljudima jeste navoenje na zlo i
zavoenje, i me zapravo ovlada lj udima, navodei ih na ne
vjerstvo i irk, dosaujui im time i ne doputaj ui im da to
napuste. Potvrdu za to nalazimo u sljedeem aj etu: "Zar ne vi
di da Mi nevjernike ejtanitna preputamo da ih to vie na
zlo navraaju?" (Merj em, 83. ) Glagol LZZL spomenut u aj etu,
i ma znaenje podsticanja na zlo i buenje poriva u ovj eku.
Zanimlj ivo je da je ejtan ovladao lj udima bez ma kakvog
valjanog razloga i dokaza, oni se odazivaj u isto na poziv, s
obzi rom na to da se taj njegov poziv u potpunosti podudara
s njihovim prohtjevima i ci ljevima. Oni su zapravo ti koj i su
digli ruku na sebe i omoguili svom neprij atelj u vlast nad so
bom, jer su saglasni h nj i m i slij ede ga. Poto su mu se poti nili
i predal i , data mu j e vlast nad nj ima, kao kazna zbog nj iho-
4
2 SVIJ ET DI NA EJTANA
vog ponaanja. A Svemogui Allah nee ejtanu dati vlast nad
vjernikom sve dok se vj ernik ne pokori ejtanu i ne prui mu
priliku da sudjeluje u njegovom ivotu; tada mu Allah, delle
anuhu, da vlast i mo nad nj im.
Prevlast nad vjernicima zbog grijeha. U jednom hadisu na
vodi se slj edee: "Svevinji je Allah uz kadiju sve dok ne poini
nepravdu, a kad poini nepravdu, odrekne ga se i prepusti ga
ejtanu. "r
Ebul-Fered b. el -Devzi, rahimehullah, zapisao je preda
nj e u koj em je Hasan el-Basri, rahimehullah, ispriao jednu
zgodu koja je, bez obzira na svoju autentinost, pokazatelj o
vj ekove moi kad se radi o pobj eivanj u ej tana, ako je iskren
prema Allahu, delle anuh u, odnosno pokazatelj je ej tanove
prevlasti nad ovjekom kad on skrene s Pravoga puta. Ovaj
asni tabi'in pripovij eda: "Postojal o je drvo koje su lj udi obo
aval i mimo Svemogueg Al laha, pa je neki ovj ek donio odl u
ku i rekao: 'Zacij elo u to drvo posjei ! ' l doao je da ga posi
jee Al laha radi, ali ga je Iblis, koji se pretvorio u lik ovjeka,
preduhitrio i upitao: 'ta hoe?' ' Hou posj ei ovo drvo, lj udi
ga oboavaj u mimo Al l aha! ' , odgovorio j e. Iblis ga upita: 'Ako
ga ti ne oboava, zar si na teti ako ga neko drugi oboava?! '
' Sigurno u ga posjei ! ' , zaprij eti ovjek, a Iblis upita: 'eli li
bolje od toga? Svakog e jutra pored j astuka nai dva zlatnika.'
ovjek upita: 'Ko mi garantira dva zl atnika?' lb lis odgovori: ' Ja
ti garantiram.' On se vrati i sljedeeg jutra pored j astuka nae
dva zlatnika, ali prekosutra uj utro ne nae ih pa se, lj ut, uputi
prema drvetu da ga posij ee. lb lis mu se prikaza u preanjem
liku i upita: ' ta hoe?' On odgovori : ' Hou posjei ovo drvo,
ljudi ga oboavaj u mimo Svevi nj eg Allaha! ' Meutim, lb lis ga
osudi : ' Lae! Ti to ne moe uini ti .' ovjek se priblii drvetu
El-Haki m i El-Bejheki, s dobrim lancem prenosilaca. Vidjeti: Sahihul
-dami 'a, 2/130.
OSNOVNE l NFORMACl J E L VEZl SA SViJ ETOM Dl NA l EJTANA
43
da ga posijee, ali ga lblis baci na zeml ju, poe daviti i zamalo
ga ne ubi . Upita ga: 'Zna li ko sam ja? )a sam ej tan. Prvi si
put doao drvo posjei Allaha radi , pa te u tome nisam mogao
sprij ei ti ni na kakav nain, ali sam te prevario s dva zlatni ka,
i ti si drvo zanemario. A poto si sad doao posjei ga u ime
zlatnika, ja sam tobom ovl adao.' "1
Sveznaj ui Allah izvijestio nas je o ovjeku koj em je Allah,
del l e anuh u, dao Svoje aj ete, koj e je on shvatio i spoznao, ali
i h je posl i j e toga zanemari o, pa je Allah ejtanu dao prevlast
nad nj i m: odveo ga je u zlo i zabludu, te je taj isti ovjek po
stao primj er za druge i kazivanje koje se kazuj e. Uzvieni Allah
rekao je: "I kai im vijest o onome kome smo dokaze Nae
dali, ali koji se od njih udaljio pa ga je ejtan dostigao, i on
je zalutao. A da smo htjeli, mogli smo ga s njima uzvisiti, ali
se on ovome svijetu priklonio i za svojom strau krenuo.
Njegov sluaj je kao sluaj psa: ako ga potjera on isplaena
jezika dahe, a ako ga se okani on opet dahe. Takvi su ljudi
koji Nae dokaze smatraju lanim; zato kazuj dogaaje da
bi oni razmislili. Lo su primjer ljudi koji ne priznaju Nae
dokaze, oni zlo ine sami sebi." (El-A'raf, 175. -177. ) ) asno je da
je ajet primj er onih koji su spoznali ls tinu, ali su je porekli, kao
to su uinili, naprimjer, idovi, koj i znaj u da je Resulullah,
sallallahu 'alejhi ve sellem, poslan od Sveznaj ueg Allaha, ali
ne vjeruj u u njega.
Kad se radi o odreivanj u ovj eka na koj eg se odnosi pret
hodni aj et, neki uenjaci kau da se radilo o Bel amu b. Ba ura u,
koj i je bio dobar ovj ek pa j e postao nevjernik, dok drugi tvrde
da se radilo o Umejj i b. Ebus-Saltu, koji je u paganskom dobu
ispovijedao monoteizam i doivi o vrij eme kada je Resul ul lah,
sallallahu 'alej hi ve sellem, primio objavu, ali u njega nije po
vjerovao iz zavisti, utol iko to se nadao da e on biti poslanik.
Te/bisu iblis, str. 43
44
SVIJ ET DI NA l EJ TANA
( Kad se radi o odreivanj u osobe na koju se misli u ajetima, ne
raspolaemo autentinim dokazom. )
Oni koji spoznaj u Istinu pa se okrenu nevj erstvu, opasna su
kategorija lj udi i imaj u slinosti sa ej tanom: i on se okrenuo
nevjerstvu nakon to je spoznao Istinu. Vjerovjesnik, sallalla
hu 'alejhi ve sellem, strahovao je za svoj ummet od spomenute
kategorije lj udi. Hafz Ebu-Ja'la zabilj eio je Huzej fno, radi
j allahu 'anhu, predanj e: "Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sel l em,
rekao je sljedee: ' Za vas, i zmeu ostalog, strahujem od o
vjeka koj i ita Kur'an s uitkom i ispovijeda islam odreeno
vrijeme, ali ga onda u potpunosti napusti i baci za lea, te na
svog komiju digne oruje i optui ga za mnogobotvo.' Upi
tao sam: 'Allahov Posl anie, koj eg od njih dvoj ice treba ubiti :
tuitelja ili optuenog za mnogobotvo?' 'Tuitelja', odgovo
rio je Vjerovjesnik, sallallahu 'alejhi ve sellem. "1
Strahuju i izbjegavaju neke dobre Allahove robove. Kad
se ovj ek uvrsti u islamu, nj egovo vjerovanje ustali u srcu i
pomno uva Allahove, delle anuh u, granice, ej tan bj ei od
njega. Allahov Poslanik, sallallahu 'al ejhi ve sellem, jednom je
prilikom Omeru, radijallahu 'anhu, rekao: "Omere, zaista ej
tan strahuj e od tebe! "2 U vezi s njim, rekao j e: "Gledam: ej
tani- dini i ej tani-ljudi pobj egli su od Omera."3 Sa'd b. Ebi
-Vekkas, radijallahu 'anhu, pripovijedao je da se Poslanik, sal
l allahu 'alej hi ve sellem, jednom prilikom obratio Omeru: "Ta
ko mi Onoga u ijoj je Ruci moja dua, kad god te ej tan sret
ne na odreenom putu, izabere drugi put! "4
Ovo nij e karakteristino samo za Omera, radijallahu 'an
hu. Svaki dobar vj ernik vlada svoj im ej tanom i dri ga poni-
Vidjeti: Tefsirul-Kur'anil-azim, 3/252. lbn-Kesir, rahimehullah, kae: "La-
nac prenosilaca ovog predanja dobar j e. "
Et-Tirmizi ( 2913)
` Et-Tirmizi (2914)
4 El-Buhari (3294)
OSNOVNE I NFORMACI J E L VEZI SA SVIJ ETOM DINA l EJ TANA
45
ena za ular. Dokaz je za tu konstatacij u hadis koji je zabilj e
io i mam Ahmed, a u kojem se kae sljedee: "Zaista vjernik
vlada svojim ejtanom kao to ovj ek dri za ular svoj u devu
dok putuje. "1
tavie, musliman moe na svog ejtana utjecati u toj mj eri
da on prihvati islam. Dokaz je za to hadis koj i prenosi lbn
-Mes'ud, radijallahu 'anhu: "Svakom je ovjeku odreen pra
tilac ejtan i pratilac melek. " Ashabi se zaudie: "ak i tebi,
Allahov Poslanie?! " "ak i meni, osim to mi je Allah pomo
gao protiv ej tana: prihvatio j e islam i navraa me samo na
dobro", odgovori Vjerovjesnik, sallallahu 'alej hi ve sellem. 2
Bili su potinjeni vjerovjesniku Sulejmanu, 'alejhisselam.
Izmeu ostal ih stvari, Svevinji je Allah vjerovj esniku Sulej
manu, 'alejhisselam, potinio dine i ejtane koj i su za njega
obavlj ali ono to je htio, a kanjavao je i tamniio neposlune
meu nj ima: "l Mi smo dali da mu slue: vjetar - koji je pre
ma zapovijedi njegovoj blago puhao onamo kuda je on htio
- i ejtani, sve graditelji i gnjurci, i drugi u bukagije oko
vani." (Sad, 36. -38.) Takoer: " . . . i da dini, voljom njegova
Gospodara, pred njim rade; a kad bi neki od njih otkazao
poslunost nareenju Naem, uinili bismo da ognjenu pat
nju osjeti. Oni su mu izraivali to god je htio: hramove
i spomenike, i zdjele kao atrnje, i kotlove nepokretne . . . "
(Sebe', 12. -13. )
Potinj avanj e u tolikoj mj eri zapravo je Allahov, delle a
nuhu, odaziv na Sulej manovu, 'alejhisselam, dovu: " . . .i da
ruj mi vlast kakvu niko, osim mene, nee imati! Ti, uistinu,
Nakon to je naveo hadis, Ibn-Kesir, rahimehullah, u djelu El-Bidajetu
ven-nihaje, I/73, zapisao je sljedee: "Izraz vlada odnosi se na dranje ej
tana za kiku, u emu j e pobjeda i prevlast nad njim, kao to ovjek ukro
uje devu kad se uznemiri. U drugoj verziji se navodi: 'Zaista vjernik iznu
ri svog ejtana . . .', j er ga, zbog velikog poniavanj a, oslabi, savlada, pobi
jedi i uini svoj im zaroblj enikom."
2 Muslim (2814)
SVIJET DINA l EJ TANA
bogato daruje!" (Sad, 35.) Ta je njegova molba sprij eila Vj e
rovjesnika, sallallahu 'alej hi ve sellem, u vezanj u di na kad je
ovaj donio eravicu koj u je htio baciti na Poslanikovo, sallal
lahu 'alejhi ve sellem, lice. Ebud-Derda, radijallahu 'anhu, pri
povijedao j e: "Resulullah, sallallahu 'alej hi ve sellem, ustao je
klanjati i uli smo ga da govo
i
i: ' Utjeem se Allahu od tebe! '
Potom j e tri puta rekao: 'Prizivam na tebe Allahovo proklet
stvo! ' , pruaj ui ruku, kao da eli neto uzeti. Po zavretku na
maza upitali smo: 'Allahov Poslanie, uli smo da neto izga
vara dok si klanjao, a nismo uli da to prij e izgovara, i vidjeli
smo da si pruio ruku! ' On ree: 'Allahov neprijatelj Iblis do
nio je eravicu koj u j e htio baciti na moje lice pa sam tri puta
rekao: ' Stavljam se u Allahovu zatitu od tebe! ' Potom sam re
kao: ' Prizivam na tebe veliko Allahovo prokletstvo! ', ali on ni
nakon tri puta nije ustuknuo. Htio sam ga zarobiti i , Allaha
mi, da nij e molbe mog brata Sulejmana, lblis bi bio svezan i
medinska bi se dj eca s njim igrala! "'1
Ovaj se dogaaj ponovio vie puta. Ebu-Hurejre, radijalla
hu 'anhu, prenio je sljedee Poslanikove, sallallahu 'alejhi ve
sellem, rij ei : "!frit, jedan od dina, j uer me iznenada napao
elei pokvariti moj namaz. Allah mi je dao vlast nad njim pa
sam ga poeo daviti i, kad sam ga htio svezati za j edan damij
ski stup, da ga svi posmatrate, sjetio sam se molbe svog brata
Sulej mana: ' . . .i daruj mi vlast kakvu niko, osim mene, nee
imati . N ', i Allah ga je otjerao poraena. "2
Slagali su na Sulejmana, 'alejhisselam. idovi i njihovi sa
veznici, koj i se slue dinskim posredovanj em u pravlj enj u si
hra, tvrde da je Sulejman, 'alejhisselam, koristio dine u tu
svrhu. Nekoliko uenjaka prve generacije navelo je da su ej
tani napisali knjige o sihru i nevjerstvu poslij e Sulejmanove,
Muslim (542)
2 El-Buhari (3423) i Muslim (541)
OSNOVNE I NFORMACI J E U VEZI SA SVIJ ETOM DI NA l EJ TANA
47
'alej hisselam, smrti i stavi l i ih ispod njegovog prij estola te su
rekl i: "Sulej man je koristio dine u svrhu pravljenja sihra", i z
ega su neki zaklj uili: "Da to nije bila istina i doputeno, Su
lej man to ne bi inio! " S tim u vezi, Allah, delle anuhu, obja
vio je sljedei aj et: "A kada im je poslanik od Allaha doao,
potvrujui da je istinito ono to ve imaju, mnogi od onih
kojima je Knjiga dana - za lea svoja Allahovu Knjigu od
bacuju, kao da ne znaju." (El-Bekare, ror. ) A u sljedeem je
ajetu obj asni o ta oni zapravo slijede i negirao Sulejmanovu,
'alejhi sselam, vezu sa si hrom: " . . . i povode se za onim to su
ejtani o Sulejmanovoj vladavini kazivali. A Sulejman nije
bio nevjernik - ejtani su nevjernici . & B " (El-Bekare, r o2. )
Nisu kadri donijeti nadnaravno djelo. Dini ne mogu do
nijeti ni ta slino mudizi, nadnaravnom dj elu, koj a je dokaz
istinitosti onoga to su poslanici donijeli. Naime, kad su neki
nevjernici poeli tvrditi da je Kur'an ljudski produkt, Svevi
nji je Allah objavio: "Kur'an ne donose ejtani, nezamislivo
je da to oni ine; oni to nisu kadri, oni ga nikako ne mogu
prislukivati." (E-u'ara., 2 ro. -21 2. ) tavie: "Reci: 'Kad bi se
svi ljudi i dini udruili da saine jedan ovakav Kur'an, oni,
takav kao to je on, na bi sainili, pa makar jedni drugima
pomagali."' (El-Isra', 88. ) l to je ujedno Allahov, delle anuh u,
izazov svim lj udi ma i dinima.
Nisu kadri pretvoriti se u Poslanikov, sallallahu 'alejhi ve
sellem, lik. ej tani se ne mogu pojaviti u snu u Vjerovj esnika
vom, sal lallahu 'alej hi ve sel l em, liku. Ebu-Hurejre, radijallahu
'anhu, prenosi sljedei hadis: "Ko me sanja, mene je vidio, jer
se ejtan ne moe pretvoriti u moj l i k. "1
Kad je rij e o nemogunosti ej tana da se pokae u Resu-
Et-Ti rmizi (1859)
SVIJ ET DI NA l EJTANA
lullahovom, sallallahu 'alejhi ve sellem, liku, imamo sljedea
predanja:
- Enesovo, radij al lahu 'anhu, koj e su zabiljeili El-Buhari i
Muslim: "Ko me sanja, ve me vidio, j er se ejtan ne moe
pretvoriti u moj l ik. " A to je uj edno i Ebu-Hurej rino, radi
j al l ahu 'anhu, predanj e koje je zabiljeio imam Muslim;
-
Se' idovo, radij allahu 'anhu, koje je zabiljeio El-Buhari : "Ko
me sanja, uistinu je mene sanjao, jer se ej tan ne moe pri
kazati u mom liku";
- Dabirovo, radijallahu 'anhu, koje j e zabiljeio Muslim: "Ko
me sanja, uistinu je mene sanj ao, j er j e nemogue da se ej
tan pretvori u moj lik. " U drugoj verzij i se kae: " . . . j er je
nemogue da mi ejtan bude slian. "1
J asno je da se ejtan ne moe pretvoriti u Resulullahov, sal
lallahu 'alejhi ve sellem, stvarni lik, ali se moe pretvoriti u
neki drugi, a ne njegov lik, i tvrditi da j e to Poslani k, sallallahu
'alejhi ve sellem. Ovo je lbn-Sirinovo, rahimehullah, shvatanje
koje je od njega zabilj eio El-Buhari . 2
l na osnovu toga predanja nije doputeno tvrditi da j e svako
ko je sanjao Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem, zaista vidio
njega, osim ako ga je vidio u liku koj i potpuno odgovara pre
danjima zabiljeenim u hadiskim zbirkama koja govore o nj e
govom izgledu. Uostalom, mnogi ljudi tvrde. da su sanj ali Vj e
rovj esnika, sallallahu 'alejhi ve sellem, ali suprotno od onoga
kako je Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, opisan u auten
tinim predanj ima.
Nisu kadri prodrti preko granica nebesa i Zemlje. Svezna
j ui je Allah rekao: "O druine dina i ljudi, ako moete da
El-Buhari (6993-6997) i Muslim (2266-2268)
'Es-Sahih, 1 2/383
OSNOVNE I NFORMACI J E U VEZI SA SVIJ ETOM DI NA EJTANA
49
preko granica nebesa i Zemlje prodrete, prodrite, moi ete
prodrijeti jedino uz veliku mo! - pa, koju blagodat Gospo
dara svoga poriete?! Na vas e se ognjen plamen i rasto
pljeni mjed prolivati, i vi se neete moi odbraniti B B B " ( Er
-Rahman, 33. -35. ) Dakle, i pored svoje moi i brzine kretanja,
ne mogu prodrij eti preko odreenih granica, a ako to poku
aj u, nastradat e.
Nemaju snage otvoriti vrata zatvorena bismilom. S tim u
vezi, Dabir b. Abdullah, radijallahu 'anhu, prenio je slj edee
Resulullahove, sallallahu 'alejhi ve sellem, rijei: "U predve
erje zadrite dj ecu u kui j er su ejtani tada svuda prisutni,
a kada proe odreeno vrij eme, pustite ih. Zakljuajte vrata
spominj ui Allahovo ime j er ej tan ne moe otvoriti zaklj u
ana vrata . e "1 U Muslimovoj verzij i nalazi se dodatak: "Po
krijte posude, zatvorite mjeine, zatvorite vrata i ugasite svj e
tiljke, a zaista ejtan ne moe otvoriti mjeinu, niti moe otvo
riti vrata, niti moe otkriti posudu. "2
El-Buhari (3304 i 5623) i Muslim (2012)
'Muslim (20I2)
PCGLAVL) E 2
OBVEZIVANJ E DINA
SVRHA STVARANJA DINA
Svemogui je Allah di ne i lj ude stvorio iz istog razloga: "Di
ne i ljude sam stvorio samo zato da Mi se kanjaju. " ( Ez
-Zarij at,
s
6. )
Odatle, dini su obveznici, potpadaj u pod zapovij esti i za
brane. l ko se pokori, nj ime e Svevinj i Allah biti zadovoljan
i uvest e ga u Dennet. A onoga ko Mu bude neposluan i ko
se uroti protiv Njega, Allah, delle anuhu, bacit e u Vatru.
Dokaz za to jesu broj ni erijatski tekstovi.
Na Kij ametskom danu Sveznaj ui e Allah ukoriti nevj er
nike i z redova dina i lj udi : "'O skupe dinski i ljudski, zar
vam iz redova vas samih poslanici nisu dolazili koji su vam
a jete Moje kazivali i upozoravali vas da ete ovaj va dan do
ekati?' Oni e rei: 'Mi to priznajemo na svoju tetu.' Njih
je ivot na Zemlji bio obmanuo i oni e sami protiv sebe po
svjedoiti da su bili nevjernici." (El-En'am, 130. ) U aj etu j e
dokaz da j e Allahov, delle anuh u, vjerozakon dostavlj en di
nima i da su im dolazili opominj ai , dostavlj ai .
Dokaz da e dini bi ti kanj eni u Vatri j esu sljedee Alla
hove rijei : "Ulazite u Dehennem s narodima, sa dinima i
ljudima koji su prije vas bili i nestali! & & & " (El-A'raf, 38. ) "Mi
smo za Dehennem mnoge dine i ljude stvorili & . &" (El-A'raf,
179. ) " 4 B ali Ja sam ve istinu rekao: 'Napunit u, zaista, De
hennem dinima i ljudima zajedno! "' (Es-Sedde, q.) "A za
onoga koji se stajanja pred Gospodarom svojim bojao, bit
5
2 SVIJ ET DI NA l EJ TANA
e dva perivoja - pa, koju blagodat Gospodara svoga pori
ete?! " (Er-Rahman, 46. -47. )
Posljednj im su ajetom oslovlj eni dini i ljudi, od poetka
sure govor je o nj ima. U prethodnom aj etu Uzvieni Allah spo
minje ulazak u Dennet - Svoje dobroinstvo koj im e poa
stiti dine vjernike, a da to dobroinstvo oni ne mogu zaslu
iti, Sveznaj ui ga Allah ne bi ni spomenuo.
Ibn-Mufih u djelu El-Furu' zapisao je slj edee: "Po jedno
glasnom miljenju svih uenjaka, dini su u globalu obveznici.
Po jednoglasnom milj enj u, dini nevj ernici ui e u Vatru.
Shodno Malikovom i afjevom miljenj u, oni e ui u Den
net i nee biti pretvoreni u prainu, kao ivotinj e; njihova je
nagrada u spasu od Vatre, za razliku od miljenja Ebu-Hanife,
Lejsa b. Sa'da i njihovih istomilj enika." Jo j e dodao: "Oito j e
prvo miljenj e: vjernici dini ui e u Dennet i u nj emu ui
vati kao lj udi, i to shodno veliini zasluene nagrade, za ra
zliku od onih islamskih autoriteta (Mudahid) koji smatraju
da dini u Dennetu nee jesti ni piti, odnosno za razliku od
onih uenj aka (Omer b. Abdulaziz) koj i kau da e se nalaziti
na periferij i Denneta. Ibn-Hamid u svom dj elu ostavio je slj e
dei zapis: ' Dini imaj u status lj udi kad se radi o obveznosti i
ibadetu.' "1
E-ibli j e u jednoj svojoj knjizi naslovio poglavlj e: Dini su
obveznici po konsenzusu svih teoretiara. U nj emu j e naveo
Ibn-Abdulberrov, rahimehullah, stav da su dini obveznici, po
nekim uenjacima, na osnovu aj eta: " pa koju blagodat Go
spodara svoga poriete?!" (Er-Rahman, 13. ) Er-Razi je u svom
tefsiru ostavio sljedei zapis: "Aj et se odnosi na sve dine jer
su svi obveznici. "
E-ibli j e takoer prenio slj edeu Abduldebbarovu izjavu:
"Ne znamo da postoji razilaenj e meu teoretiarima o pi-
Vidjeti: Levami'ul-envaril-behijje, 2j222-223
OBVEZIVANJ E DINA
53
tanju obveznosti dina, osim to je u dj elu El-Meka/at zapi
sano da haevij e1 kau: ' Dini su determinirani da ine ono
to ine, i oni nisu obveznici."'
Razmatraj ui ovo pitanje, E-ibli je zapisao i ovo: "Dokaz
da su dini obveznici j esu aj eti u koj ima Allah, delle anu
hu, ukorava ejtane i proklinje ih, nareuje klonjenje nj iho
vih poroka i zla i opisuje kaznu koj u i m je pripremio, a sve
to Svemogui Allah ini samo kad se radi o onome ko se svo
j om voljom i uz mogunost da tako ne postupi suprotstavlja
Nj egovim zapovijestima i zabranama, ini velike grijehe i na
ruava svetost Nj egovih propisa. Dokaz za to j este injenica
da j e Vjerovj esnik, sallallahu 'alejhi ve sellem, proklinjao ej
tane, objanj avao njihovu sutinu, govorio da pozivaj u u zlo
i poroke, da ubacuj u rune misli, a sve to ukazuje da su oni
obveznici. Dokaz za to takoer su 1. i 2. aj et sure El-Dinn. "2
"Dini su obveznici u pogledu glavnih i sporednih dij elova
vjere, i to u skladu sa sutinom svog bia, j er oni nisu isto
vj etni lj udima ni poloaj em ni sutinom. Odatle zapovijesti i
zabrane kad je rij e o njihovom poloaj u, nisu istovjetni zapo
vijestima i zabranama koj i se odnose na ljude, ali j esu istovj et
ni ljudima u pogledu vrste obveznosti : zapovij esti i zabrane,
halala i harama, i ne znam da u vezi s ovim pitanjem postoji
razilaenje meu muslimanima", zapisao j e ej hul-islam lbn
-Tej mijje, rahimehullah. 3
Haevije su oni koji se dre samo doslovnog oblika rij ei pri tumaenju
hadisa. (op. prev.)
E-

ibli, Gara'ibu ve 'ada'ibul-dinn, str. 49

`Medmu'atul-fetava, 4/233
54
SVIJET DINA l EJ TANA
KAKO E EJ TAN! BITI KANJ ENI VATROM
A OD VATRE SU STVORENI
Neki lj udi izazivaj u sumnj u sljedeim pitanj em: "Tvrdite da
su dini stvoreni od vatre pa potom kaete da e dini nevjer
nici biti kanj eni dehenemskom vatrom, odnosno kaete da
one koj i kriom prisl ukuj u gaaj u zvij ezde padalice. Kako j e
mogue da budu kanjeni vatrom a od vatre su stvoreni?! "
Odgovor na ovo pitanj e glasi: dini j esu stvoreni od vatre,
to je osnovna materija nj ihovog stvaranj a, meutim, nakon
to su stvoreni, oni su stvorenja koj a se u potpunosti razlikuj u
od vatre. Isti j e sluaj s ovj ekom: stvoren j e od praine, ali je,
nakon to je stvoren, postao suta suprotnost materij i od koj e
je stvoren. tavie, kad bi ovj eka neko jako udario komadom
peene zemlj e, moda bi ga ubio; kad bi ga posuo prainom,
uinio bi mu neprijatnost; kad bi ga zakopao u zemlj u, uguio
bi ga: iako je stvoren od zemlj e, ona mu moe nanijeti bol. Isti
je sluaj s dinima.
itamo slj edee rij ei Ebul -Vefa'a b. Akila: "Allah, delle
anuhu, dinima i ejtanima pripisao je stvaranj e od vatre u
istom smislu u koj em j e ovjeku pripisao stvaranje od praine,
zemlj e i peene zemlj e. U vezi sa ovj ekom, pod tim se podra
zumijeva da je osnovna materij a od koj e je stvoren blato, ne
da je on blato, to je samo bio. Isti je sl uaj s dinom: vatra je
samo osnovna materija od koje je stvoren. "'
NE POSTOJ I NIKAKVO SRODSTVO IZMEU DI NA l
UZVIENOG ALLAHA
Dini su Allahova, delle anuhu, stvorenja, Nj egovi robovi
koj e je stvorio da Mu budu posluni i koj e je obavezao sli
jeenj em erijata, o emu smo govorili, i to pobija prazno-
Lukatul-merdan, str. 33
OBVEZIVANJ E DINA
55
vjerja nastala usljed pogrenog shvatanja, taj enja znanja i ra
irenosti neznanja. Kod idova i arapskih mnogoboaca rai
reno je vjerovanje da je Svevinji Allah - uzvien i ist neka je
od onoga to Mu pripisuju - zaprosi o enu iz reda najbolj i h
dina i oenio se s nj om, pa su meleki nastali iz toga braka.
Sveznaj ui Allah izvijestio nas je o tom njihovom praznovjerj u
i objasnio njegovu neosnovanost: "Mnogoboci izmeu Nje
ga i dina srodstvo uspostavljaju, a dini odavno znaju da
e oni koji tako govore u vatru biti baeni - hvaljen neka je
Allah i daleko od onoga kako Ga oni predstavljaju! Allahovi
iskreni robovi nisu za to krivi. " (Es-Safat, rs8. -r6o. )
Komentiraj ui ove aj ete, l bn-Kesi r, rahimehullah, zapisao
je sljedee: "Mudahid je rekao da su mnogoboci jednom pri
likom izjavil i : ' Meleki su Allahove keri! ' - neka je Al lah uzvi
en od toga! - pa je Ebu-Bekr, radijallahu 'anhu, upitao: 'A
ko je nj ihova majka?', na ta su odgovorili : 'Kerka najboljih
dina.' Ovako su ajet tumaili Katade i lbn-Zej d. A El-Avf pre
nosi da je Ibn-Abbas, radij allahu 'anhu, izjavio: 'Al1ahovi ne
prijatelj i govore da su Svevinj i Allah i l b lis braa, neka je Allah
visoko iznad toga! ' "r
POSLANI CI IZ DINSKE VRSTE
Budui da su dini obveznici, nuno je da im Svevinj i Allah
dostavi objavu i protiv nj ih uspostavi argument. Odatle se na
mee pitanj e: kako i m je dostavlj ana objava, jesu l oni imali
poslanike iz svoje vrste, kao to su to lj udi i mali, ili su u po
gledu nj ih bili mjerodavni posl anici iz lj udske vrste?
Allahove, delle anuhu, rij ei: "O skupe dinski i ljudski,
zar van1 iz redova vas samih poslanici nisu dolazili B B B " (El
-En'am, 130. ) ukazuj u da je Sveznaj ui Allah dinima slao po-
' Tefsirul-Kur'anil-azim, 4/24.
s
6 SVIJ ET DI NA l EJ TANA
slanike, ali aj et nam ne govori jesu li ti isti poslanici bili ljudske
ili dinske vrste. Drugim rijeima, sintagma "iz redova vas sa
mih", spomenuta u aj etu, moe imati dvojako znaenj e: prvo,
svakoj su vrsti slati poslanici iz njihove vrste; i, drugo, posla
nici lj udima i dinima bili su iz jedne, ljudske vrste.
Kad je rije o pitanj u jesu li dini i mali poslanike iz svoje
vrste, islamski autoriteti imaju dva miljenj a.
Prvo, dini su imali poslanike iz svoje vrste, i ovo je milj e
nj e, izmeu ostalih, zastupao Ed-Dahhak. lbnul-Devzi, ra
himehullah, rekao j e: "To se zakljuuje iz spoljanjeg smisla
rijei. " A lbn-Hazm, rahimehullah, zapisao je sljedee: "Di
nima prije Resulullaha, sallallahu 'alejhi ve sellem, nije poslan
nij edan poslanik iz ljudske vrste. "
Drugo; dini nisu imali poslanike iz svoje vrste, ve su nj i
hovi poslanici bili iz lj udske vrste. Es-Sujuti, rahimehullah,
zapaa: "Veina prvih i potonj i h uenjaka smatra da dini ni
kada nisu imali poslanika ni vjerovjesnika iz svoje vrste. To je
milj enje preneseno od ibn-Abbasa, Mudahida, El-Kelbij a i
Ebu-Ubej de. "1
J edan od (nekategorikih) dokaza koj im pretee miljenje
da su poslanici iz lj udskog roda slati dinima jeste izjava dina
koj i su uli uenj e Kur'ana: '"O narode na' - govorili su - 'mi
smo sluali Knjigu koja se poslije Musaa objavljuje # # # "' (El
-Ahkaf, 30. )
Umjesno j e napomenuti da od ovog pitanja ne zavisi ni
j edno praktino dj elo, niti u vezi s nj im postoji kategoriki
erijatski tekst.
Vidjeti: Levami 'ul-envaril-behijje, 2/223-224, i Lukatul-merdan, str. 73
OBVEZIVANJ E DINA
UNIVERZALNOST MUHAMMEDOVOG, S. A. V. S. ,
POSLANSTVA
57
Na Resulul lah, salallahu 'alejhi ve sellem, poslan j e dinima i
lj udima. S tim u vezi, ej hul-islam Ibn-Tej mij j e, rahimehullah,
ostavio j e podui zapis u koj em se kae i sljedee: "To je temelj
koj i j e jednoglasno prihvaen od ashaba, tabi'ina, koj i su ih sli
j edili dobro inei, od imama muslimana, ehli-sunneta i svih
drugih sekti koj e se pripi suju islamu.
Dokaz je za to izazov u vezi s Kur'anom upuen dinima i
ljudima: "Reci: 'Kad bi se svi ljudi i dini udruili da saine
jedan ovakav Kur'an,
,
oni, takav kao to je on, ne bi sainili,
pa makar jedni drugima pomagali."' (El-Isra', 88. )
Skupina dina pourila je povjerovati kad j e ula uenje
Kur'ana: "Reci: 'Meni je objavljeno da je nekoliko dina pri
slukivalo i reklo: 'Mi smo, doista, Kur'an, koji izaziva divlje
nje, sluali, koji na Pravi put upuuje - i mi smo u nj povje
rovali i vie nikoga neemo Gospodaru naem ravnim sra-
. "' (El D" ' ) trati. . . - zmn, r . -2.
Na tu istu skupinu koja j e ula uenj e Kur'ana odnose se
slj edei aj eti : "Kada ti poslasmo nekoliko dina da Kur'an
sluaju, kada dooe da ga uju, oni rekoe: 'Pst! ' A kad se
zavri, vratie se narodu svome da opominju. 'O narode na'
- govorili su - 'mi smo sluali Knjigu koja se poslije Musaa
objavljuje, koja potvruje da su istinite i one prije nje, i koja
ka istini i na Pravi put upuuje. O narode na, odazovite se
Allahovu glasniku i vjerujte u Allaha, On e vam neke gri
jehe vae oprostiti i vas od patnje neizdrljive zatititi! ' A
oni koji se ne odazovu Allahovu glasniku, takvi Mu na Zem
lji nee umai i mimo Njega zatitnika nee nai. Oni su u
velikoj zabludi." (El-Ahkaf, 29. -32. )
Dakle, sluali su Kur'an, povj erovali u njega i svom se na-
>
SVIJ ET DI NA l EJTANA
rodu vratili kao misionari , pozivaj ui ih u tevhid i vjerovanje,
donosei im radosne vij esti i upozoravaj ui ih.
Dogaaj u vezi s ovom skupi nom dina koja je sluala Po
slanikovo, sall all ahu 'alej hi ve sellem, uenj e Kur'ana zabi lj e
ili su El-Buhari i Musl im1 preko Ibn-Abbasa, radijallahu 'an
hu. On je pripovij edao: "Vj erovjesnik, sallallahu 'alejhi ve sei
lem, i nekoliko ashaba zaputil i su se prema tritu Ukaz, a ej
tani su bi l i onemogueni u prislukivanju nebeskih vijesti i
bi l i su gaani zvij ezdama padalicama. Kad su se ejtani vra
tili svom narodu, ovi su ih upitali : 'ta je s vama?' 'Onemogu
eni smo u prisluki vanj u nebeskih vij esti i gaani smo zvi
jezdama padal i cama', odgovorili su im. Na to im njihov na
rod ree: 'Onemogueni ste u prislukivanj u nebeskih vijesti
samo zbog velikog dogaaja, zato proputujte po istoku i za
padu i utvrdite o emu se radi.' Ti isti dini , koj i su se bi l i
zaputili prema Tihami, promijenili su pravac kretanja i kre
nuli prema Poslaniku, sallallahu 'al ej hi ve sel l em, koj i je bio u
Nahli a putovao je u Ukaz. Kad su sustigl i Vjerovjesnika, sal
lallahu 'alej hi ve sel lem, on je predvodio sabah-namaz asha
bima; sluali su uenj e Kur'ana, te su rekl i : 'Allaha nam, ovo
nas je spri jei l o u prislukivanj u nebeskih vijesti ! ' Tad su se
vratili svom narodu i rekl i: ' Mi smo, doista Kur'an, koji iza
ziva divljenje sluali, koj i na Pravi put upuuje - i mi smo u
njega povjerovali i vie nikoga neemo Gospodaru naem rav
nim smatrati. . . ' Tad je Allah, del l e anuhu, Resulullahu, sal
lal lahu 'alej hi ve sellem, objavio suru El -Dinn, u kojoj mu je
zapravo je objavljena izjava dina. "2
El-Buhari (773) i Muslim (449)
Medmu'atul-fetava, 9/1 9
OBVEZIVANJ E DINA
DELEGACI J E DI NA USVAJAJ U ZNANJ E OD
POSLANI KA, S. A. V. S.
59
Bio je to poetak upoznavanj a dina s Poslanikovim, sallal
lahu 'alejhi ve sellem, poslanstvom. Ve smo spomenuli da su
sluali njegovo, sallallahu 'alej hi ve sellem, uenje asnog Kur'
ana i neki su od nj ih povj erovali, pa su se vratili kao pozivai i
upuivai na Pravi put.
Poslije toga, delegacije dina dolazile su kod Resulullaha,
sallallahu 'alejhi ve sellem, radi usvajanj a znanj a, i on i m j e
posvetio dio vremena, pouavaj ui i h onome emu ga j e Allah,
delle anuhu, pouio, uio i m je Kur'an, govorio o nebeskim
vijestima itd. Sve to bilo je u Meki, prije Hidre.
Amir je pripovijedao: "Upitao samAlkamu da li j e lbn-Mes
'ud bio s Resulullahom, sallallahu 'alejhi ve sellem, u noi kad
su mu doli dini, pa mi je odgovorio da je isto pitanje on lino
postavio lbn-Mes' udu, na ta mu je on odgovorio: "Nisam, ali
dok smo jedne noi bili s Poslanikom, sallallahu 'alejhi ve sei
lem, on - nestade. Traili smo ga po dolinama i klancima. Bu
dui da ga nismo mogli nai, rekli smo: 'Odnij eli su ga dini,
ili je na njega izvren atentat! ' Bila j e to najgora no koju smo
ikada proivjeli. Kad j e osvanulo, Vjerovj esnik, sallallahu 'alej
hi ve sellem, pojavio se iz pravca peine Hira. Rekli smo mu:
'Allahov Poslanie, nestao si, i mi smo te traili, ali te nismo
nali. Ovo je bila najgora no koj u smo proivjeli.' On ree:
'Doao mi je izaslanik dina, pa me poveo sa sobom; tamo
sam im uio Kur'an.' Tada nas je Resulullah, salallahu 'alej
hi ve sellem, odveo da vidimo njihove tragove i tragove vatre
koj u su zapalili. Oni su od Vjerovj esnika, sallallahu 'alejhi ve
. sellem, traili da moli Svevinj eg Allaha da ih opskrbi, na ta
im je rekao: 'Vaa je hrana kost svake ivotinje pri ij em je kla
nj u spomenuto Allahovo ime, i ona vam je bolja od:mesa, a za
6o SVIJET DINA l EJTANA
vae ivotinje hrana je balega.' A nama je tada rekao: 'Zato se
vi nemojte istiti kostima i balegom, to je hrana vae brae."'r
Prouio im j e, izmeu ostalog, suru Er-Rahman. Imam Es
-Sujuti, rahimehullah, zapisao j e slj edee: "Et-Tirmizi, lbnul-
-Munzir, Ebu-ejh, u dj elu El-Azame, l bn-Merdevej h, El -Bej -
heki, u dj elu Dela'ilun-nubuvve, i El-Hakim (koji j e predanje
ujedno okarakterizirao autentinim) zabiljeili su da je Da
bir b. Abdullah, radijallahu 'anhu, pripovij edao: 'Allahov Po
slanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, jednom je prilikom izaao
meu ashabe i u cjelosti im prouio suru Er-Rahman, na ta su
oni utjeli, pa je Vjerovjesnik, sallallahu 'alejhi ve sellem, upi
tao: 'Zato utite?! S uru sam prouio dinima kad sam s njima
bio nou i ljepe su se ponij eli od vas. Kad god sam prouio
aj et: ' B B B pa koju blagodat Gospodara svog poriete?!' , oni su
odgovarali : ' Nij ednu Tvoj u blagodat, Gospodaru na, ne pori
emo, i Tebi zahvala pripada! ' "2
l to nije bila jedina no u koj oj se Vjerovjesnik, sallallahu
'alejhi ve sell em, susreo s dinima, ve su se susreti poslije toga
ponavljali. lbn-Kesir, rahimehullah, u svom je tefsiru, komen
tiraj ui suru El-Ahkaf, naveo predanja koja govore o Poslani
kovim, sallallahu 'al ej hi ve sellem, susretima s dinima, a u ne
kim predan j ima se navodi da j e l bn-Mes'ud, radijallahu 'anhu,
u jednoj od tih noi bio blizu Allahovog Poslanika, sallallahu
'alejhi ve sellem.
U j ednoj El-Buharijevoj verziji navodi se da su Poslaniku,
sallallahu 'alejhi ve sellem, bili doli neki dini iz J emena, iz
mj esta zvanog Nasibin. Ebu-Hurej re, radijallahu 'anhu, pri
povij eda da je Resulullah, sallallahu 'alej hi ve sellem, rekao:
" . . . dolo mi je izaslanstvo dina Nasibij a, a divni su bi li , i od
Muslim (450)
'Es-Sujuti, Ed-Durrul-mensur, 7/690
OBVEZIVANJ E DI NA 6r
mene traili da molim Allaha da ih opskrbi, pa sam zamolio
Allaha da u svakoj kosti i izmetu koj e nau osj ete lijep okus. "1
POZIVAJ U LJ UDE U DOBRO, SVJ EDOE U KORIST
MUSLIMANA l RAZLI KUJ U SE U DOBRU l ZLU
U nekim se hadi si ma navodi da su odreeni dini odigral i zna
ajnu ul ogu u upuivanj u ljudi. Imam El -Buhari zabilj eio je
predanje u koj em se kae da j e Omer, radijallahu 'anhu, j ed
nog ovj eka, koj i j e u paganskom dobu bi o vra, upitao u vezi
s naj udnijom stvari koj u mu j e donij ela nj egova demonka.
Odgovorio j e: "Dok sam bio na trnici, dola mi je a na njoj
sam primij etio strah. Spj evala je sljedee stihove:
'Zar nisi vidio dine i slomljenost njihovu,
l oaj poslije slabosti,
l ponizno slijeenje mladih deva?!"'
Omer, radij allahu 'an hu, potvrdi o j e: "Istinu je rekao! Dok sam
jednom prilikom spavao pored njihovih boanstava, sanjao
sam ovjeka koj i vodi tele koj e je zaklao, i iz njega se uo naj
snanij i glas koj i sam ikada uo: 'O Deli hu, spas je u slij ede
nju rjeitog ovjeka koj i e govoriti da nema istinskog boan
stva osim Allaha! ' Tad su ljudi skoili, a j a sam odluio da u
to i spi tati i saznati ta se iza toga krij e. Glasni k j e opet pozvao:
' O Delihu, spas j e u slij eenj u rjeitog ovjeka koj i e govo
riti da nema istinskog boanstva osim Allaha! ' Ustao sam, a
uskoro smo uli da ljudi govore: ' Poj avio se vjerovj esnik."'2
Komenti raj ui suru El-Ahkaf, lbn-Kesir, rahimehul lah, na
veo je ovo predanj e i ovako ga objasni o: "Ovo je El-Buharijeva
El-Buhari (386o)
El-Buhari (3866)
SVIJET DI NA l EJ TANA
verzij a, a identinu je verzij u zabiljeio El-Bejheki preko lbn
-Vehba, te je dodao: 'lz vanj skog znaenja ove verzije moe se
zaklj uiti da je Omer, radijallahu 'anhu, uo glas iz zaklanog
teleta, to je j asno reeno u j ednoj slaboj verziji koja se pre
nosi izravno od Omera. Meutim, ostale verzije ukazuju da je
vra taj koj i j e sanjao tel e i uo glas iz njega, a Sveznaj ui Allah
naj bolje zna. Vra se zvao Sevvad b. Karib."'
(Uskoro emo navesti predanj e u koj em nas Allahov Posla
nik, sallallahu 'alej hi ve sellem, izvjetava da je njegov din
-pratilac prihvatio islam i da ga navodi samo na dobro. )
Ebu-Se' id el-Hudri, radijallahu 'anhu, oporuio je Ebu-Sa'
sa'u: 'Vidim da voli uvati ovce i voli pustinj u; kad bude sa
svoj i m stadom ili na pustom mj estu, pa nastupi vrij eme na
maza, proui ezan i podigni glas, jer dini, lj udi i sve drugo to
uj e muj ezinov glas svj edoit e mu na Kijametskom danu!
Ovako sam uo od Resulullaha, sallallahu 'alejhi ve sellem. "r
Dakle, hadis nosi obavijest da e dini na Sudnj em danu svj e
doiti u korist ovj eka ako uj u njegovo uenje ezana na ovom
svij etu.
RAZLI KUJ U SE U DOBRU l ZLU
I ma dobrih dina koj i dosljedno slijed Pravi put i ine dobro,
ima onih koj i nisu na tom stupnj u, ima nemarnih, a ima i ne
vjernika, i oni su veina.
Govorei o dinima koj i su sluali uenje Kur'ana, Allah,
delle anuhu, kae navodei rij ei dina: . . . a meu nama
ima i dobrih i onih koji to nisu, ima nas vrsta razliitih . . . "
( El-Dinn, n. ) Znaenje j e: meu nama ima onih koj i su upot
punili svoj u dobrotu, a ima ih koj i su manje dobri i razlikuju
se u tome, kao i lj udi.
El-Buhari (609)
OBVEZIVANJ E DINA
Isto tako: " . . .i ima nas muslimana, a ima nas zalutalih;
oni koji islam prihvate Pravi put su izabrali, a nevjernici e u
Dehennemu gorivo biti." (El-Dinn, 14. -15.) Ovi aj eti znae
sljedee: meu dinima ima muslimana, a ima i onih koji su
se prema sebi ogrijeili ; oni koj i su prihvatili islam svoj i m su
dj elima ve pokazali da ele krenuti putem upute, a oni koj i
su se prema sebi ogrij eili bit e gorivo dehenemsko.
KAKVA JE EJTANOVA PRIRODA l MOE Ll ON
PRIHVATITI ISLAM
Svevinji je Allah di nima dao mogunost vjerovanja i nevj e
rovanj a. l zbog toga je ejtan inio ibadet s melekima pa po
tom postao nevjernik.
Poto se preobrazio u nevjernika, postao zadovoljan ne
vjerstvom, poeo preferirati zlo i traiti ga, poeo se naslai
vati njegovim inj enjem i pozivanj em u njega, elj eti ga, jer
nj egova pokvarena narav tako iziskuj e, iako je zlo nuan uzrok
kazne na buduem svij etu: ' "E tako mi dostojanstva Tvoga'
ree - 'sigurno u ih sve na stranputicu navesti, osim Tvojih
meu njima robova iskrenih!"' (Sad, 82. -83. )
l ovj ek se takoer moe pokvariti do te mj ere. Kad pokvari
svoju duu i narav, tei onom to mu teti, time se naslauje
i to enj ivo el i , u toj mj eri da sigurno unitava svoj razum,
vj eru, ponaanj e, tijelo i imetak. Dovoljno j e, naprimj er, raz
misliti o lj udima koji konzumiraj u opoj na pia ili cigarete: to
uni tava i ubija one koji ih konzumiraj u, a tih se poroka ovj ek
veoma teko moe proi.
MOE Ll EJ TAN PRl HVATlTl I SLAM
Kolovoa ejtana l b lis ne moe prihvatiti islam j er nas j e Sve
znajui Allah izvij estio da e ivj eti i umrij eti kao nevj ernik. A
SVIJET DI NA EJ TANA
kad se radi o drugim ejtani ma, ini se da oni mogu prihva
titi islam, utoliko to je Resulullahov, sallallahu 'alejhi ve sei
lem, ej tan-pratilac prihvatio islam, 1 osim to to neki uenjaci
ne prihvataj u kao mogunost. Kau: "Nemogue je da ejtan
bude vj erni k! " Izmeu ostalih uenjaka, taj je stav zauzeo ko
mentator poslanice El- 'kidetut-tahavijje Abdusselam b. Ebul
- l zz, tumaei da hadis ne znai: ejtan j e prihvatio islam, ve
da se povinovao i predao. 2
Meutim, neki uenj aci , opet, tvrde da hadis znai : sau
van sam od nj egovog zla, iako Abdusselam b. Ebul-l zz, rahi
mehullah, smatra da j e to i skrivljavanje Poslani kovih, sallal
lahu 'alejhi ve sellem, rijei. A i mam En-Nevevi, rahi mehul
lah, rekao j e: "Obje su verzij e poznate. "3 Razmatraj ui ovo pi
tanj e, En-Nevevi j e El-Hattabij u pri pi sao preferiranje verzije
koj a znai da je Posl anik, sal l allahu 'alej hi ve sellem, sauvan
nj egovog zla. Jo je rekao da je kadij a ljj ad odabrao verzij u
koja znai da je Poslanikov, sallallahu 'alejhi ve sellem, ejtan
-prati lac prihvatio islam, to je i sam En-Nevevi preferirao.4
l lbn-Hibban, rahi mehullah, j edan je od oni h uenj aka koj i
smatraj u da ejtan moe prihvatiti islam. On j e, komentiraj ui
predmetni hadis, rekao: "U ovom je hadi su dokaz da j e Po
sl anikov, sallallahu 'alej hi ve sellem, ejtan-pratil ac prihvatio
isl am i navraao ga samo na dobro; a da je i ostao nevjernik,
Resulullah, sallallahu 'alejhi ve sellem, bio bi poteen nj ego-
l " vog z a.
Zakljuak koj i je izveo Abdusselam b. Ebul - l zz diskutabi-
Hadis u kojem Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve se !lem, izvjetava da
ga je Allah pomogao protiv njegovog ejtana (koji je prihvatio islam i koji
ga navraa samo na dobro) zabiljeio j e i mam Musl im (2814).
Vidjeti:

erhul- 'akidetit-tahavijje, str. 439

` El-Minhad, 17/1 58
4 0vdje se radi o neistovjetnom itanju vokala na slovu mi m. Naime, glagol
es/eme (s fethom) znai da je ejtan prihvatio islam, doim oblik eslemu (s
dammom) nosi znaenje da je Vjerovjesnik, sallallahu 'alejhi ve sellem,
samo sauvan njegovog zla, ali ne da je ej tan prihvatio islam. (op. prev.)
OBVEZI VANJ E DI NA b
>
lan j e. Ako on pod tim podrazumijeva da se ejtanom nazivaj u
samo nevjernici i z reda dina, onda j e u pravu, ali ako smatra
da je nemogue da se ejtan preobrati u musli mana, onda je
daleko od istine, i predmetni je hadis dokaz protiv njega. Do
voljno je to znamo to da je ejtan bi o vjernik pa je postao ne
vjernik, da se od ejtana trai vjerovanje i bi t e kanjeni ako
ostanu nevjernici : vjerovanje i nevjerovanje jesu dvije mogu
nosti koje ejtan ima pred sobom, kao i ovjek.
PGLAVL) E 3
NEPRIJATELJSTVO IZMEU
OVJEKA l EJTANA
RAZLOZI, HISTORIJA l VELIINA NEPRIJATELJ STVA
IZMEU OVJ EKA l EJTANA
Neprijateljstvo izmeu ovjeka i ejtana okotalog je karak
tera i datira jo od dana u koj em je Allah, delle anuh u, stvo
rio Adema, 'alejhisselam, i u njega udahnuo duu; od tada ga
ejtan poinj e presretati. Enes, radijallahu 'anhu, pripovijedao
je da je Allahov Poslanik, sallallahu 'alej hi ve sellem, rekao slj e
dee: "Poto je Allah stvorio Adema u Dennetu i ostavio ga u
nj emu koliko j e On htio, ejtan ga je poeo presretati i ispiti
vati njegovu narav, i kad j e vidio da j e nestabilan, dokuio je
da je Allah stvorio stvorenj e koj e nee moi sobom vladati. "1
Vratit emo se na udahnue due u Adema. Svevinj i j e
Allah udahnuo duu u Adema i naredio melekima da mu se
poklone, i kako je ejtan inio ibadet Allahu s melekima, zapo
vijest se odnosila i na njega, ali je on porastao u svoj im oima,
uzoholio se i odbio uiniti seddu Ademu: . . . 'Ja sam bolji od
njega; mene si od vatre stvorio, a njega od ilovae' - odgo
vori on." (El-A'raf, 12. )
Na praotac Adem, 'alej hisselam, otvara oi i vidi najveu
poast: meleki mu uinili seddu pozdrava, ali ustanovljava i
prisustvo stranog neprijatelja koj i prijeti i nj emu i njegovom
potomstvu unitenj em i stranputicom.
Sveznaj ui Allah protj eruj e ejtana iz Denneta zbog nje
gove oholosti i daje mu obeanje da e ga ostaviti u ivotu do
' Muslim (26rr)
b SVIJ ET DI NA l EJTANA
Kijametskog dana: "'Daj mi vremena do Dana njihova oiv
ljenja!' - zamoli on. 'Daje ti se vremena! ' - ree On." (El
-A'raf, 14. -Is. ) A prokletnik se izriito zakleo da e zavoditi
lj ude: "'E zato to si odredio pa sam u zabludu pao' - ree
'kunem se da u ih na Tvom Pravom putu presretati, pa u
im sprijeda, i straga, i zdesna i slijeva prilaziti, i Ti e usta
noviti da veina njih nee zahvalna biti! ' " (El -A'raf, 16. -17. )
Ove nj egove rij ei ukazuj u na veliki trud koji e uloiti u
obmanjivanju ljudi, jer ejtan ljudima prilazi na svaki mogui
nain te zdesna i slijeva, sprijeda i straga - sa svih strana. Ko
mentiraj ui navedeni ajet, Ez-Zamaheri je ostavio slj edei za
pis: "Znaenj e j e: prilazit u im sa etiri strane s koj e nepri
j atelj obino napada, i ovdje se misli na ubacivanje vesvesa,
runih misli i obmanj ivanj e koliko je to mogue, a u tome je
smislu aj et: "l zavodi glasom svojim koga moe i potjeraj na
njih svoju konjicu i svoju pjeadiju o o o " (El-Isra', 64. )1
MI LOSTIVI UPOZORAVA NA EJ TANA
Kur'an obiluje ajetima koj i nas upozoravaj u na ej tana, uto
liko to j e njegova smutnj a velika, vjetina u zavoenju nenad
mana i nastojanje i elja za tim velika: "O sinovi Ademovi,
neka vas nikako ne zavede ejtan ... " (El-A'raf, 27. ) "ejtan je,
uistinu, va neprijatelj, pa ga takvim i smatrajte! . . . " (Fatir,
6. ) . .. A onaj ko za zatitnika ejtana prihvati, a ne Allaha,
doista e propasti! " (En-N isa', ng. )
Karakter ej tanovog neprijatelj stva prema ovj eku nikada
se nee promij eniti, niti e ga nestati, utoliko to ejtan sma
tra da je proklet i protjeran iz Denneta zbog naeg praoca
Adema, 'alejhisselam, i stoga je neizbj eno da se osveti Ademu
i njegovom potomstvu poslij e njega: '"Reci mi' - ree onda -
'evo ovoga koga si iznad mene uzdigao: ako me ostavi do
El-Keaf 2/7I
NEPRI JATELJSTVO I ZMEU OVJ EKA l EJ TANA 6
9
Smaka svijeta sigurno u, osim malobrojnih, nad potom
stvom njegovim zagospodariti.' " (El-Isra., 62. )
Lj udi koj i su pisal i o moralu posvetili su veliku panj u du
evnoj strani, mahanama i poroci ma due, ali su podbacili u
upoznavanj u ljudi s nj ima zakletim neprijatelj em, ej tanom.
EJ TANOVI CI LJ EVI
KRAJ NJ I CI LJ
Postoj i j edi nstven cilj koj i ejtan el i ostvariti, a to j e da o
vjek naposljetku zavri u Dehennem u, da mu Dennet bude
uskraen: " . . . On (ejtan) poziva pristae svoje da budu sta
novnici u vatri." ( Fatir, 6. )
TRENUTNI CI LJ EVI
Pored kraj njeg cilja, postoje mnogi trenutni cilj evi koj e ejtan
eli ostvariti, a neki od nj ih jesu sljedei:
Navoenje na mnogobotvo i nevjerstvo. ejtan lj ude na
vodi na mnogobotvo pozivajui ih da oboavaju nekog dru
gog, a ne Svemogueg Allaha, i na nevj erstvo u Nj ega i Nj egov
erijat: "Slini su ejtanu kad kae ovjeku: 'Budi nevjernik!'
- pa kad on postane nevjerik, on onda rekne: 'Ti se mene
vie ne tie, ja se, zaista, Allaha, Gospodara svjetova, bo
jim!"' (El-Har, 16.)
l j j ad b. Hi mar, radij al l ahu 'anhu, prenosi da je Vj erovj esnik,
sallal l ahu 'alejhi ve sellem, j ednog dana odrao govor i rekao
slj edee: "Zaista mi je Allah naredio da vas pouim onome to
ne znate a emu me je On sada pouio: ' Sve ime opskrbim
Svoga roba doputeno j e; Ja sam stvorio lj ude pravovj ernim,
ali su i h ejtani odvratili od Pravog puta, zabranili im ono to
7
0 SVIJET DI NA l EJ TANA
sam Ja dopustio i naveli ih da Mi druge ravnim smatraj u, one
o koj ima nita nisam objavio."'r
Navraanje na grijehe. Ako ejtan ne uspije ljude navesti na
mnogobotvo i nevj erstvo, ile oajava, ve je zadovoljan grij e
sima na koje ih navede, odnosno neprijatelj stvom i mrnjom
koj e ubaci meu nj ih. U j ednom hadisu kae se slj edee: "Za
ista je ejtan izgubio nadu da e ikada biti oboavan u ovoj
vaoj zemlj i, ali e mu neki lj udi biti posluni u dj elima koja vi
nipodatavate, i on e time biti zadovolj an. "2
S tim u vezi, Dabir, radijallahu 'anhu, prenio je sljedee
Poslanikove, sallallahu 'alej hi ve sellem, rij ei: "Uistinu, ej
tan je izgubio nadu da e ga klanjai oboavati na Arapskom
poluotoku, ali e on biti zadovoljan njihovim zavaanj em. "3
Znaenje ovih rij ei j este slj edee: bit e zadovoljan ubaciva
njem neprijateljstva i mrnje meu njih i obmanjivanjem jed
nih drugima, za ta potvrdu nalazimo u Allahovim, delle a
nuhu, rijeima: "

ejtan eli da pomou vina i kocke unese

meu vas neprijateljstvo i mrnju i da vas od sjeanja na
Allaha i od obavljanja molitve odvrati. Pa hoete li se oka
niti?" (El-Ma'ide, 91 .) Razlog j e tome to to ej tan navodi na
svako zlo: "On vas navraa na grijeh i razvrat i na to da o
Allahu govorite ono to ne znate." (El-Bekare, r6g. )
Ovo moemo zavriti slj edeim zaklj ukom: svaki ibadet
koj i Allah voli mrzak je ej tanu, a svako dj elo koje je mrsko
Milostivom drago j e ej tanu.
Navraanje na novotarije. ejtanu j e drae da se ovj ek bavi
novotarijama nego da ini grij ehe j er se teta koj a proizilazi iz
injenja novotarija odraava na vj eru. Imam Sufan es-Sevri,
rahimehullah, j ednom je prilikom izjavio: "ovj ekovo bavlj e-
' Muslim (2865)
Et-Tirmizi (1753)
`Vidjeti: Mikatul-mesabih (ro)
NEPRI JATELJSTVO I ZMEU OVJ EKA l EJTANA
7
1
nje novotarijom drae j e lb lisu od injenja grij eha, utoliko vie
to se ljudi kaj u zbog grij eha, a zbog novotarije ne kaj u se. "r
Odvraanje od pokornosti Svevinjem Allahu. ej tan se ne .
zadovolj i pozivanj em ljudi u nevj erstvo i navraanj em na gri
j ehe, ve ih uz to odvraa od dobra. tavie, ispreava se o
vjeku ma koj e dobro izabrao, odvraa ga od tog istog dobra i
omraava mu ga. Sebura b. Fakiha, radij al l ahu 'anhu, pripo
vijedao j e: "uo sam Resulullaha, sallallahu 'alejhi ve sellem,
da govori : 'Uistinu ej tan ovjeka presree na svim putevima.
Presretne ga na putu islama: 'Zar e prihvatiti islam, ostav
ljaj ui svoj u vj eru i vj eru svoj ih predaka?! ' , ali ga ovjek ne po
slua i prihvati islam. Potom ga presretne na putu hidre: 'Zar
e uiniti hidru, ostavljaj ui svoj u rodnu grudu i svoje nebo?
Ta onaj ko uini hidru onemoguen je kao to je onemogu
en svezan konj ! ' , ali ga ovjek ne poslua i uini hidru. Onda
mu se isprijei na putu borbe: 'Zar e poi u borbu u kojoj e
rtvovati ivot i imetak?! Zar e se boriti i poginuti, pa e se
tvoj om enom neko drugi oeniti i tvoj e se imetak podij e
liti?! ' , ali ga ovjek ni tada ne poslua i poe u borbu. l onaj ko
tako uini polae pravo kod Allaha da ga uvede u Dennet: ako
bude ubij en, polae pravo kod Allaha da ga uvede u Dennet;
ako se utopi, polae pravo kod Allaha da ga uvede u Dennet;
ako ga j ahali ea zgnj ei, takoer polae pravo kod Allaha da ga
uvede u Dennet.' "2
Potvrdu za ovo nal azimo u asnom Kur'anu, u aje tima u ko
j ima nas Svevinji Allah obavj etava da Mu j e ejtan rekao: "'E
zato to si odredio pa sam u zabludu pao' - ree - 'kunem
se da u ih na Tvom Pravom putu presretati, pa u im spri
jeda, i straga, i zdesna i slijeva prilaziti, i Ti e ustanoviti da
veina njih nee zahvalna biti! ' " (El -A'raf, 16. -17. )
Vidjeti: Gara'ibu vC 'ada'ibul-dinn, str. 206.
En-Nesa'i (2937)
7
2 SVIJET DI NA l EJ TANA
ej tanova obeanje da e lj ude presretati na Pravom putu
znai da e se mnogo bavi ti Pravim putem, odnosno da e
stalno motriti na njega i uvi jek ga i skrivljavati .
Kad j e rije o tumaenj u sintagme Pravi put, uenjaci prvih
generaci ja protumai l i su je skoro i stovj etno. Ibn-Abbas, ra
dijallahu 'anhu, kae: "Sintagma Pravi put i ma znaenje j asne
vj ere. " lbn-Mes' ud, radijallahu 'anhu, kae: "To se odnosi na
asni Kur'an. " Dabi r, radij allahu 'anhu, kae: "Pravi put j este
i slam. " Mudahid, rahi mehullah, kae: "Sintagma Pravi put
ima znaenje Istine. "
Kvarenje dobrih djela. Kad ejtan ne uspije ovjeka odvra
ti ti od i nj enj a dobrog dj ela, onda pokuava pokvariti njegovo
dobro dj elo (ibadet) kako bi ga l i io nagrade. Osman b. Ebul
-As, rahi mehullah, poalio se Vjerovjesniku, sallallahu 'alej hi
ve sellem: "Allahov Poslanie, zaista mi ej tan ne da mira u
namazu i ometa me dok ui m Kur'an. " Resul ullah, sallallahu
'alej hi ve sellem, odgovorio mu j e: "Taj se ejtan zove Hin
zeb. Kad osj eti njegovo pri sustvo, zatrai utoite u Allaha
i plj ucni na li jevu stranu tri puta. " Osman, radijallahu 'anhu,
govorio j e: "Uradi o sam tako, i Svevi nj i Allah odagnao ga je
od mene. "1
Kad ovj ek zapone namaz, ejtan ga napada, donosi mu
rune mi sl i , odvraa ga od ibadeta i podsj ea na ovosvjetske
potrebe. S ti m u vezi , Ebu-Hurej re, radij al lahu 'anhu, prenio je
sljedei Vjerovjesni kov, sallallahu 'alej hi ve sellem, hadi s: "Kad
se oglasi ezan za namaz, ejtan bj ei putaj ui vjetrove, da ne
uje ezan, a kad mujezi n zavri , on se vrati . Kad se ui i kamet
za namaz, on opet bjei pa se ponovo vrati i ovjeka zaokupi
sami m sobom govorei mu: 'Sjeti se toga i toga, pa sjeti se toga
Musl i m (2203)
NEPRIJ ATELJSTVO I ZMEU OVJ EKA EJTANA
7
3
i toga . . . ' , ega se uope ni j e sj etio prij e namaza, toliko da o
vjek ne zna koliko je rek'ata klanj ao. ''1
Ehu-Salih es-Semman pri povij edao je: "Vidio sam kad je
Ebu-Se' i d el-Hudri klanjao petkom iza perde, koj a je sprea
vala prolazak ispred njega, i neki je ml adi iz plemena Benu
-Mu'aj t htio proi i spred nj ega, al i ga je Ebu-Se' id sprij eio
uhvativi ga za grudi. Mladi je pogledao i, kako nije imao
drugog prol aza osi m toga ispred Ebu-Se'ida, pokuao je po
novo proi ispred njega, ali ga j e Ebu-Se' id tada sprijeio gru
blje nego prvi put. To je mladi u bi l o krivo, pa je uao kod ha
life Mervana i poalio se na Ebu-Se'ida. Tada je kod Mervana
uao i Ebu-Se' id. Mervan ga upita: "Ebu-Se' ide, ta se desi l o s
tobom i s ovim tvoj im prij ateljem?" On odgovori: "uo sam
Vjerovjesnika, salall ahu 'alej hi ve sel l em, da govori sljedee:
'Kad ovj ek klanja prema neemu to ga fziki titi od ljudi i
neko htjedne proi ispred njega, neka ga u tome sprijei, a ako
se usprotivi, neka u tome upotrijebi silu, zai sta je on ej tan."'2
lbn-Hader el -Askalani smatra da Poslanikove, sallallahu
'alej hi ve sellem, rij ei "zai sta je on ejtan" znae: to njegovo
dj elo jeste ej tanovo djelo. Osim to je ovaj uenjak naveo jo
jedno mogue znaenj e, i spravnije od spomenutog, rekavi :
"Mogue je da j e znaenj e: na to ga je naveo ej tan, utoliko
prij e to se u El -l smailij evoj verzi j i navodi : ' . . . zaista je s nj i m
ejtan', a tome je identina l bn-Omerova, radij allahu 'anhu,
verzija koju je zabiljeio imam Muslim: ' . . . zaista je s nj im zao
d
5
rug.
Svako protivlj enj e Milostivom poslunost je ej tanu. Sve
vinji j e Al lah rekao: "Oni se mimo Allaha enskim kumi
rima klanjaju, a ne klanjaju se drugom do ejtanu prko-
El-Buhari (6o8) i Muslim (389). 5 tim u vezi, El -Buhari je zabiljeio jo
predanja, i to: ( 1 222, I 23I i 1 232).
2 El-Buhari (509)
3 Fethul-Bari, I/584
74
SVIJET DINA l EJ TANA
sniku, prokleo ga Allah! . . . " (En-Nisa', I I 7. -n8. ) Dakle, svako
onaj ko mimo Sveznaj ueg Allaha oboava bilo ta: kumire,
Sunce, Mj esec, prohtjeve, ovj eka, princip itd. , on oboava ej
tana, htio ili ne htio, j er je ejtan taj koj i navraa i podstie na
to. Odatle, oni koj i oboavaju meleke zapravo oboavaju ej
tana: "A na Dan kad ih sve sabere, pa meleke upita: 'Zar su
se ovi vama klanjali?' oni e odgovoriti: ' Hvaljen neka si, Ti
si Gospodar na, izmeu nas i njih nije bilo prijateljstva; oni
su se dinima pokoravali i veina njih je vjerovala u njih."'
(Sebe', 40. -41. ) Znaenje j e: meleki i m nisu naredili da ih obo
avaj u, to su im naredili dini, a sve kako bi oboavali ejtane
koji im se prikazuj u; a i kipovi imaj u svoje ej tane.
Rezime: ejtan navraa na svako zlo i podstie na njega, da
bi ga ljudi inili, a odvraa od svakog dobra i plai nj ime, da
bi ga se lj udi klonili. Potvrda je tome sljedei aj et: "

ejtan vas
plai neimatinom i navraa vas da budete krti, a Allah vam
obeava oprost i nagradu Svoju B # # " (El-Bekare, 268. ) Plai nas
neimatinom govorei: "Ako udij elite imetak, osiromait e
te! " A izraz faha', spomenut u aje tu, ima znaenje svakog ru
nog djela: krtost, nemoral . . . , na koje nas ej tan navraa.
Tjelesno i duevno uznemiravanje. Kao to ejtan nastoji
odvesti ovjeka u zabludu nevjerstvom i grij esima, isto tako
nastoj i ga tjelesno i duevno uznemiriti. Ovdje emo navesti
neke poznate stvari koj ima ejtan uznemirava ovjeka:
- napadao je na Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem; ve smo
navel i hadis u koj em se navodi da j e ejtan napao Resulul
l aha, sallallahu 'al ej hi ve sellem, i donio eravicu koj u je htio
baciti na njegovo lice;
- donosi runo snovienj e; ejtan j e kadar ovj eku prikazati
u snu stvari koje ga uznemi ravaj u i zadaju brige, a sve kako
bi ga rastuio i nanio mu bol. U Ebu-Hurej rinom, radijalla-
NEPRIJATELJ STVO I ZMEDU OVJ EKA l EJTANA
75
hu 'anhu, predanj u navodi se slj edee: "Snovi se dijele na tri
vrste: radosne vijesti od Milostivog, uobraanje due i ej
tanova zastraivanj e. "r U verziji koj u j e prenio Avfb. Malik,
radijallahu 'anhu, kae se sljedee: " . . . i ej tanova zastrai
vanj e koj im eli rastuiti ovj eka. "2 Ebu-Se'id el-Hudri, ra
dijallahu 'anhu, pripovijedao j e da j e uo Allahovog Posla
nika, sallallahu 'al ej hi ve sellem, da govori sljedee: "Kad o
vjek vidi lij epo snovienj e, neka se zahvali Allahu na tome,
j er je ono od Allaha, i neka ga pripovijeda. Ali, kad sanja
neto runo, to je od ejtana, pa neka se utjee od zla tog
runog sna i neka ga nikome ne spominj e, i tada mu nee
nateti ti"3 ;
- izaziva poar u kui; ejtan moe uznemiriti lj ude i na ovaj
nain, koristei odreene ivotinje u tu svrhu. U hadisu se
navodi slj edee: "Kad poete na poinak, ugasi te svjetiljke
jer ejtan moe navesti mi a na svj etiljku i tako vas spal i ti "4 ;
- napada na ovj eka u smrtnoj agonij i ; Vj erovjesnik, sallal
lahu 'al ejhi ve sellem, utjecao se od slj edei h stvari: "Moj
Allahu, Tebi se utjeem od smrti usljed pada u provalij u, i
od smrti pod ruevinama, i od smrti od utapanj a, i od smrti
u vatri! Tebi se utjeem od ejtanskog dodira prilikom na
putanja ovog svij eta! Tebi se utjeem od smrti na Tvom
putu okrenutih lea! l Tebi se utj eem od smrti od uj eda! "S ;
- uznemirava novoroene neposredno nakon roenj a; u Po
slanikovom, sallallahu 'alej hi ve sellem, hadisu kae se slj e
dee: "Svako je dijete ejtan dodirnuo prilikom roenja
lbn-Made (3154)
l lbn-Made (3155)
3 El-Buhari (6985)
"Ebu-Davud (4369)
En-Nesa'i (5104)
SVI J ET DINA l EJ TANA
osim Merj eme i njenog sina. "r S tim u vezi, Ebu-Hurej re,
radijallahu 'anhu, prenosi sljedee Resulul lahove, sallalla
hu 'alejhi ve sellem, rij ei : "ej tan svaku bebu neposredno
po roenj u ubode prstom u slabinu, osim to nij e ubo lsaa,
sina Merj emina: pokuao ga je ubosti, ali ga je sprijeio ne
vidljivi zastor. "2 Ovaj isti ashab pri povij edao j e: "uo sam
Allahovog Poslanika, salallahu 'alej hi ve sellem, da govori :
' Svako dij ete prilikom roenj a ejtan dodi rne pa ono gro
moglasno zaplae od tog dodi ra, osi m to Merjemu i njenog
sina nije dodirno."'3 Razlog zato su Merj ema i nj en sin bii
poteeni ej tanovog uznemiravanj a j este uslia vanje dove
koj u je uputila Merj emina maj ka, kad je zamol i l a: " . . .i ja
nju i porod njezin stavljam pod Tvoje okrilje od prokle
tog ejtana." (Alu ' l mran, 36. ) l upravo zbog toga je Ebu
-Hurej re, radijallahu 'anhu, prouio ovaj aj et poto je pre
nio navedeni hadi s. 4 Kako j e Merj emina majka iskreno za
molila Svemogueg Allaha, On se odazvao na nj enu molbu
i zatitio Merj emu i nj enog sina od prokletog ejtana. Isto
tako, Svevinji je Allah sauvao Ammara b. ) asi ra, radijal
lahu 'anhu, od ej tanovog zla. U predanj u se navodi da j e
Ebud-Derda, radijallahu 'anhu, upitao Alkamu Kufjanina:
"Je li meu vama ovj ek koj eg je Allah sauvao od ej tana
zbog Vj erovj esnikove, sallallahu 'alej hi ve sellem, dove?" El
-Mugire, radijallahu 'anhu, objasnio j e: "Onaj koga je Allah
sauvao od ejtana zbog Vjerovj esnikove, sallallahu 'alejhi
ve sell em, dove j este Ammar"s ;
- izaziva kugu; di ni mogu i zazvati kugu, a u hadisu se kae
da e Poslanikov, sal l allahu 'alejhi v e sellem, ummet uni-
Muslim (2366), kao Ebu-Hurej rino, radij allahu 'anhu, predanje.
El-Buhari (3286)
` El-Buhari (3431 )
4 El-Buhari (3431 ) i Muslim (2366)
El-Buhari (3287). 5 tim u vezi, vidjeti sljedee hadise: (3742 i 3743).
NEPRI J ATELJSTVO I ZMEU OVJ EKA l EJTANA
77
titi ubi stva i da je kuga bolest od dina neprijatelja, a u
svemu tome j este ehadet na Allahovom putu. U hadisu
koj i je zabiljeio El -Hakim kae se sljedee: "Kuga je bolest
od di na, i u njoj je ehadet na Allahovom putu. "2 Ono to je
zadesilo vjerovjesnika Ejj uba, 'alejhisselam, bilo je dinskim
uzrokom: "l sjeti se roba Naeg Ejjuba kada je Gospodaru
svome zavapio: '

ejtan me na zlo navraa i misli lane mi

uliva!"' (Sad, 4
r . ) ;
- izaziva i neke druge bolesti ; Resulullah, sallallahu 'alejhi ve
sellem, je eni po imenu Himna bi nt Dah, koj a je imala
odliv krvi (istihazu) , rekao: "To je samo jedna od ejtanovih
neprijatnosti" 3 ;
- jede, pije i ivi s lj udi ma; ejtan ovjeka uznemirava i time
to se okomi na njegovu hranu i pi e, uestvuj ui s nj im
\ tome, ali s nj im dijeli i postelju u kui. A to ejtan moe
ostvariti samo ako se ovjek suprotstavlja Allahovim, delle
anuhu, propisima i zanemaruje Nj egovo spominj anj e; ako
se dri smjernica koje nam je Svevinj i Allah dao i ne za
boravlja uenj e zi kra, tada ejtan ne nalazi naina da ue
stvuj e u troenju njegovog imetka i ne moe boraviti u nj e
govoj kui. Ovo j e zato jer j e ejtan onemoguen u konzu
miranju hrane s lj udi ma, osim ako neko jede prethodno ne
spomenuvi Allahovo, delle anuhu, ime: bismila onemo
guuje ejtana u konzumiranj u hrane. Huzej fe, radijallahu
'anhu, pripovijedao j e: "Kad bismo jeli s Poslanikom, sal
lallahu 'alejhi ve sell em, ne bismo poinj ali sve dok on ne
pone. Tako smo j ednom prilikom jeli s nj im, pa j e urno
dola neka robinja i htj ela uzeti hrane, ali je Resulullah, sal-
' Vidjeti : Sahihul-dami 'a, 4/90, i lrva'ul-galil ( 1637)
Vidjeti: lrva'ul-galil, 6j7o
` Ebu-Davud (267) i En-Nesa'i ( Ho) , a u njegovoj verziji kae se: "To je samo
neprijatnost od ejtana."
SViJ ET DI NA EJ TANA
lallahu 'alejhi ve sellem, zadrao nj enu ruku. Potom je ur
no doao neki beduin i uinio isto, pa je Vjerovjesnik, sal
lallahu 'alejhi ve sellem, i njegovu ruku zadrao, a potom je
rekao: 'Zaista ej tan moe konzumirati hranu koja se kon
zumira bez bismile. ej tan je doao s robinjom da sebi omo
gui konzumiranje ove hrane, pa sam zadrao njenu ruku.
Onda je doao s beduinom da sebi to isto omogui, a ja sam
i njegovu ruku zadrao. Tako mi Onoga u ijoj je Ruci moja
dua, ej tanova i njena ruka pod moj om su kontrolom."'r
Resulullah, sallallahu 'alejhi ve sellem, naredio nam je
uvanje naih dobara od ejtana, i to zatvaranj em vrata i
pokrivanjem posuda uz izgovaranje Allahovog, delle anu
hu, imena, jer je u tome zatita od ej tanovog ataka. Da
bir b. Abdullah, radij allahu 'anhu, prenosi slj edee Vj erovje
snikove, sallallahu 'alejhi ve sellem, rijei: "Zakljuajte vrata
spominj ui Allahovo ime jer ejtan ne moe otvoriti zaklju
ana vrata. Zatvorite svoje mjeine izgovaraj ui Allahovo
ime, i izgovaraj ui Allahovo ime pokrijte svoje posude, ma
kar stavlj aj ui preko nj ih odreen predmet, i ugasite svoje
svj etiljke. "2
ej tan pij e s ovjekom kad pije stoj ei. Dokaz je za to
Ebu-Hurej rino, radijallahu 'anhu, predanje u koj em se na
vodi da je Vjerovj esnik, sallallahu 'alej hi ve sellem, vidio ne
kog ovjeka kako pije stoj ei, pa mu je rekao: "Sustegni se
od toga! " ovj ek je upitao zato, pa ga je Poslanik, sallallahu
'alej hi ve sellem, priupitao: "Da li bi ti bilo drago da s tobom
pij e maka?" "Ne", odgovori ovjek, na ta ga Allahov Posla
nik, sallallahu 'ale j hi ve sell em, upozori: "S tobom je ve pio
onaj ko je gori od make: ejtan. "3
Resulullah, sali allahu 'alej hi ve sellem, pouio nas je kako
' Muslim ( 217)
2 Muslim ( 201 2)
`Vidjeti: Silsiletul-ehadisis-sahiha (175). U vezi s predanjem, imam El -Hej -
NEPRIJATELJSTVO I ZMEU OVJ EKA EJ TANA
79
moemo otjerati ejtana iz kue, rekavi: "Kad ovj ek ue u
kuu izgovaraj ui Allahovo i me, ejtan kae: 'Ovdje nema
konaka ni veere! ' A kad ue u kuu i ne spomene Allahovo
ime, ejtan kae: 'Ovdje ima konaka! ' A ako ovjek ne spo
mene Allaha prije j ela, ejtan jo kae: 'Ovdj e ima konak i
w

'
vecera. ;
- izluuje ovj eka svoj im dodi rom; ejhul -i slam lbn-Tej mijj e,
rahimehullah, ostavio je sljedei zapi s: "Svi ehl i -sunnetski
i mami jednoglasni su u miljenj u da di n moe ui u o
vjekovo tij elo. Svevinji Allah rekao j e: 'Oni koji se kama
tom bave dii e se kao to e se dii onaj koga je dodirom
ejtan izbezumio . B .' (El-Bekare, 27
5
. ) A El-Buhari i Muslim
zabiljeili su predanj e u koj em se kae da j e Vjerovj esnik,
sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao: 'Zaista ejtan kola lj ud
skim tijelom kao to kola krv."'2 Abdullah, sin imama Ahme
da, izjavio je: "Rekao sam ocu da neki lj udi tvrde kako din
ne moe ui u ovj ekovo tijelo, pa mi je rekao: ' Si nak, lau
oni ! ejtan ue u ovjeka i pria pokreui njegov jezik.' "
S tim u vezi, ejhul-i sl am zapisao j e i sljedee: " . . . i ovo to
smatra i mam Ahmed poznato je meu svij etom. Zaista din
moe ui u ovjeka i pokretati njegov jezik izgovaraj ui ri
jei ije znaenje on ne zna. Prilikom lijeenja njegovo se ti
jelo udara toliko snano da bi na najsnanijoj ivotinji osta
vilo trag, ali bolesnik ne osjeti te udarce kao to nij e svj e
stan ni rij ei koj e izgovara. Ponekad se desi da dini vuku
onoga u ij em se tijelu nalaze, a i onoga u ij em se tijelu ne
nalaze, prostirku na kojoj sj edi, onemogue rad s odree
ni m alatima . . . Mogu se desiti i mnoge druge stvari koj e kod
onoga ko ih vidi iziskuj u nuno znanje da ovjekov jezik,
semi u svom dj elu Medme'uz-zeva'id, 3/79, zapisao j e: "Predanje su zabi
lj eili Ahmed i El-Bezzar; Ahmedovi su prenosioci pouzdani. "
' Musl i m (2018)
Medmu'atul-fetava, 24/276
O SVI J ET DI NA EJ TANA
odnosno spomenute predmete pokree druga, a ne ljud
ska vrsta. " A ostavio j e i sljedei zapis: "Ne postoj i nij edan
islamski uenjak koj i porie mogunost ulaska dina u ti
j elo onoga ko je izbezumljen, ali i onoga ko j e zdrav. Oni koj i
to negiraj u, pozivaj ui se da erij at odrie tu mogunost,
iznij el i su neistinu na islam, i ne postoj i nij edan erijatski
dokaz koj i isklj uuje mogunost ulaska di na u ovj ekovo
tij elo. " Spomenuo je da su tu mogunost, izmeu ostalih,
isklj uile neke mu'tezile poput El-Duba'ija i Ebu-Bekra er
-Razija. 1 Pokuat emo o ovoj temi detalj nije govoriti u pe
tom poglavlj u.
IBUS UNO PREDVODI BORBU
IZMEU LJ UDI I EJ TANA
I b lis je taj koj i daje i nstrukcije za borbu protiv lj udi, on j e lino
predvodi, alj e sa svog prijestola trupe i izvidnice na razne
strane svijeta, odrava sjednice na koj ima raspravlja sa svo
j i m podreeni m i voj nicima o onome to su uinili, pa hvali
one koj i su uspj eli uiniti veliki korak u zabluivanju ljudi i
nj ihovom navoenj u na zlo.
Dabir, radijallahu 'anhu, prenosi da je Allahov Poslanik,
sallallahu 'alejhi ve sel lem, j ednom prilikom rekao: "Zaista
Iblis stavi svoj prij esto na vodu i onda alj e svoje trupe. A
naj blii nj emu poloaj em j este onaj koj i prouzrokuje najveu
smutnj u. Neki mu dolaze i govore: 'Uradio sam to i to' , na ta
lb lis samo kae: 'To nije nita! ' A kad mu doe ej tan i pohvali
se: 'Toga i toga ovjeka neprestano sam salij etao dok ga ni sam
odvoj i o od njegove supruge! ' , tada mu se lblis prili i i kae: 'Ti
si vrij edan! "'2
Vidj eti : Medmu'atul-fetava, 1 9/1 2
2 Muslim (2814)
NEPRIJATELJ STVO I ZMEU OVJ EKA l EJ TANA I
Ebu-Se'id el-Hudri, radij allahu 'anhu, pripovijedao je da j e
Vjerovj esnik, sal l al l ahu 'al ej hi ve sellem, sreo lbn-Sajj ada na
j ednom prilazu Medini - a Poslanik, sallallahu 'alej hi ve sei
lem, mislio j e da j e on Deddal - l upitao ga: "ta vidi?" "Vi
di m prijesto na vodi", odgovorio j e I bn-Sajjad, pa j e Resulul
lah, sallallahu 'alejhi ve sellem, zaklj uio: "Vidi l blisov pri
j esto na moru! "'
ejtan i ma vel i ko i dugotrajno iskustvo kad se radi o zavo
enj u. Vrlo vjeto pl anira i postavlja veoma mudre spletke i
smicalice jer zavodi ljude od poetka ovjeanstva; on ivi i
sada, ivjet e do Kijametskog dana: '"Gospodaru moj' - ree
on - 'daj mi vremena do dana kada e oni biti oivljeni!'
'Daje ti se rok' - ree On - 'do Dana ve odreenog."' (El
-Hidr, 36. -38. )
Revnostan j e u irenj u zla, za ij e se irenj e ustvari zavj eto
vao, ne posustaje, niti mu to dosauj e. U j ednom hadisu kae
se sljedee: "ej tan se zakleo: 'Tako mi Tvoga dostoj anstva i
veliine, zavodi t u ljude sve dok ive! ' Gospodar mu je odgo
vorio: 'Tako mi Moga dostojanstva i veliine, Ja u im opra
tati sve dok Me budu molil i za oprost! ' "2
EJTANOVE VOJ SKE l Z REDOVA DINA l LJ UDI
ej tan raspolae vojskom i z dvaj u redova: i z reda dina i iz
reda lj udi. Ve j e prethodio hadis u koj em Allahov Poslanik,
sal lal l ahu 'alejhi ve sellem, spominje lblisovo slanje trupa radi
zavoenj a ljudi, a u asnom Kur'anu kae se slj edee: "l zavodi
glasom svojim koga moe i potjeraj na njih svoju konjicu i
svoju pjeadiju . " (El-lsra', 64. ) To je nj egova konj ica i pj ea
dija koje alj e na lj ude, pa ih svom snagom navraaj u na zlo:
Muslim (2025)
Amed i El-Hakim, s dobrim lancem prenosilaca. Vidjeti: Sahihul-da
mi 'a, 2/72.
SViJET Di NA I EJTANA
"Zar ne vidi da Mi nevjernike ejtanima preputamo da ih
to vie na zlo navraaju?" ( Merj em, 83. )
EJ TAN- PRATI LAC
Svaki ovjek ima ej tana pratioca koj i j e s njim uvij ek, ne odva
ja se od njega. Dokaz je tome Aiino, radijal l ahu 'anha, pre
danje u koj em se navodi da j e Resulullah, sallallahu 'alej hi ve
sellem, j edne veeri izaao iz nj ene sobe i nj u j e obuzela lj ubo
mora; kad se Poslanik, sallallahu 'al ej hi ve sellem, vratio, vidio
je to na njoj i upitao j e: "ta je s tobom, Aia? Je li te obuzela
lj ubomora?" "Kako da me ne obuzme lj ubomora u pogledu
tebe?", upitala j e. Na to j u je Vj erovj esnik, sallallahu 'alejhi ve
se1 l em, upitao: "Je li ti ve doao tvoj ej tan?" Ona upita: "Alla
hov Poslanie, zar je sa mnom ej tan?" "Da", odgovori on, na
ta ona pri upita: "l sa svakim ovj ekom?" " Da", odgovori on. "l
s tobom", opet upita Aia. Na to Vjerovj esnik, sallallahu 'alej
hi ve sel l em, odgovori: "l sa mnom, osim to mi je Allah po
mogao protiv njega: prihvatio j e islam i navraa me samo na
dobro. "1
lbn-Mes'ud, radijallahu 'anhu, prenio j e sljedee Poslani
kove, sal lallahu 'alejhi ve sellem, rij ei: "Svakom ovj eku odre
en j e pratilac ej tan i pratilac melek." Ashabi se zaudie:
"ak i tebi, Allahov Poslanie?! " "ak i meni, osim to mi je
Allah pomogao protiv ej tana: prihvatio j e islam i navraa me
samo na dobro", odgovori Vj erovj esnik, sallallahu 'alej hi ve
sell em. 2
U Kur'anu itamo sljedee aj ete: "Onome ko se bude slije
pim pravio da ne bi Milostivog veliao, Mi emo ejtana na
tovariti, pa e mu on nerazdvojni drug postati." (Ez-Zuhruf,
36. ) "Mi smo im bili odredili loe drugove koji su im lijepim
' Muslim (28r 5)
2 Muslim (28r 4)
NEPRIJATELJSTVO I ZMEU OVJ EKA EJ TANA
prikazivali ono to su uradili i ono to e uraditi . # . " (Fussi
let, 2
5
. )
Postoje oni ljudi - ej tanovi slj edbenici koj i su njega uzeli
za zatitnika, slij ede ga u stopu i zadovolj ni su njegovim ide
jama, iako je on njihov prvi neprij atelj koj i hita da ih upro
pasti, a runo je da razuman ovj ek svog neprij atel ja uzme za
prijatelja: " . 4 . Pa zar ete njega i porod njegov, pored Mene,
kao prijatelje prihvatiti, kad su vam oni neprijatelji? . . . " (El
-Kehf, 50. )
Oni koji su ejtana prihvatili kao prijatelja zacij elo e na
stradati : " . . . A onaj ko za zatitnika ejtana prihvati, a ne
Allaha, doista e propasti! " (En-Nisa', ug. ) Nastradat e j er
e ejtan upropastiti njihove due, pokvariti njihovu nutrinu,
liiti ih blagodati upute i baciti i h u ponor zablude i sumnj i :
" . . . a onima koji ne vjeruju - zatitnici su ejtani i oii ih
odvode sa svjetla na tmine; oni e biti stanovnici Dehen
nema, oni e u njemu vjeno ostati." (El-Bekare, 257. ) N astra
dat e j er ih on vodi u oganj : " 4 B B On poziva pristae svoje da
budu stanovnici u vatri." ( Fatir, 6. ) Te svoje tienike ejtan
upotrebljava kao oruje i orue u ostvarenj u svoj ih planova i
ciljeva.
SPLETKARI l OSTAVLJ A NA CJ EDI LU
Mnogi ljudi prihvataj u ej tana kao prijatelj a, ali on spletkari
protiv nj ih i dovodi ih u poloaj koj i j e po nj ih sigurna pro
past i nestanak, ostavlj a ih, predaj e, raduj e se nj ihovoj nesrei,
smij e im se . . . tavie, navraa ih na ubistvo, krau i nemoral,
pa onda ukazuj e na njihov zloin, sramotei ih. U Bici na Be
dru pojavio im se u liku Surake b. Malika i obeao im pomo i
pobj edu: " # # . Niko vas danas ne moe pobijediti, i ja sam va
zatitnik! . 4 . " (El-Enfal, 48. ) Ali, kad j e Allahov neprijatelj vi-
SVIJ ET DINA EJ TANA
dio meleke koji silaze radi pomoi vjernicima, dao se u bijeg i
ostavio ih.
Isto je uinio s pobonj akom koj i je ubio enu i dijete. Prvo
ga je navratio na blud, pa na njeno ubistvo, potom je nj enoj
porodici otkrio njegov zloin i, naposljetku, navratio ga da
nj emu, ejtanu, uini seddu, a kad je ovaj i to uradio, on je
pobjegao i ostavio ga. Predanje s tim u vezi kasnije emo na
vesti u cjelosti.
Na Sudnj em danu, kad on i nj egovi prijatelji budu baeni
u vatru, on e im, izmeu ostalog, rei sljedee: " . B . Ja nemam
nita s tim to ste me prije smatrali Njemu ravnim B . B" (Ibra
him, 22. ) Dovede ih u najgori mogui poloaj , pa ih se onda u
potpunosti odrekne.
Kasnije emo navesti dogaaj u vezi s ovjekom koji je tvr
dio da j e vrstan psiholog: ejtani su ga ostavili nakon to je ste
kao izuzetno veliku slavu, pa je postao izbezumlj en, ne znaj ui
ta ini.
MOBI LIZACIJ A U BORBI PROTIV VJ ERNI KA
Lj udi se dijele na dvij e kategorij e: Allahovi, delle anuh u, ti
enici i ej tanovi tienici. ej tanovi tienici jesu svi nevjer
nici, makar se razlikovali u vjeri koj u ispovij edaj u: " . . . Mi smo
uinili ejtane zatitnicima onih koji ne vjeruju." (El-A'raf,
27. )
Te svoje tienike ejtan potinj ava u zavoenju vjernika,
i to sumnjama na koj e oni navode vjernike: " . . . A ejtani na
vode tienike svoje da se s vama raspravljaju, pa ako biste
im se pokorili, i vi biste, siguro, mnogoboci postali." (El
-En'am, 121. ) l sumnje koje plasiraj u orijentalisti, krstai, i
dovi i bezbonici isto su ejtanska rabota.
On svoje tienike navodi da duevno uznemiravaj u vjer
nike: "Saaptavanje je posao ejtanski, da bi u brigu bacio
NEPRIJATELJSTVO IZMEU OVJ EKA l EJ TANA
vjerike " (El-Mudadele, ro. ) ejtan je mnogoboce navra
ao na saaptavanje kad bi u nj ihovoj blizini bio musliman, pa
bi musliman pomislio da kuju zavjeru protiv njega.
tavie, potie ih na rat protiv muslimana: "Vjerici se bo
re na Allahovom putu, a neverici na ejtanovom. Zato se
borite protiv ejtanovih tienika, jer je ejtanova lukavstvo
zaista slabo." (En-Nisa', 76. )
Neprestano vjernike plai svoj im pristalicama: "To vas je
samo ejtan plaio pristalicama svojim, i ne bojte ih se, a
bojte se Mene, ako ste verici! " (Alu 'lmran, 175. ) A njego
vih je pristalica izuzetno veliki broj , za ta potvrdu nalazimo
u aj etu: "l lblis se uvjerio da je o njima ispravno mislio, i oni
su se poveli za njim, osim nekolicine vjerika." (Sebe', 20. )
(1~OVE vr1Ootu zxOot(ut(uui
ej tan ne zavodi ovjeka govorei UU. "Ostav dobro, a ini
hravo pa e biti nesretan na ovom i D3buduem svij etu! " ,
. jer da tako postupi, niko ga 'e. bi posu!a On odabre mnoge
mudre naine kje upotrebljava zavodi Allahove, delle a
nuhu, robove. Kad se radi o Jetodama kojima se ejtan slui
zavodei lj ude, neke od nj ih spomenut emo u narednim re
cima.
ULJ EPAVANJ E NEISTINE
Ulj epavanj e neistine nain je na koji j e ejtan zavodio i zavodi
lj ude, predstavljaj ui neistinu u ruhu Istine, i obratno. ej tan
ovj eku neprestano ulj epava neistinu i omraava Istinu, sve
dok ga ne navede na inj enje zla, odnosno ne odvrat od Istine.
Prokle tnik se obratio Sve

injer ~||.a"'Gospodaru moj' -

ree - 'zato to si me u zabludu doveo, ja u njima na Zemlji
86 SV lJ ET Vl NA l EJTANA
poroke lijepim predstaviti i potrudit u se da ih sve zave
dem, osim meu njima Tvojih robova iskrenih.'" (El-Hi dr,
39
-
-40. )
U vezi s ti m, l bnul-Kajj i m, rahimehullah, zapisao j e slj e
dee: "Jedna od ejtanovih spletki jeste neprestano obmanj i
vanje razuma, sve dok ne uspije njegova spletka, a od tog ob
manj ivanja sauvan je samo onaj koga Svevi nj i Allah sauva.
ej tan ovj eku li j epi m predstavlja dj elo koj e mu teti , sve dok
ovj ek ne pomisli da je to po njega najkorisnija stvar, odnosno
omraava mu najkorisnije dj elo, sve dok ne pomi sli da je to
neto naj tetnije po njega. Nema i stinskog boanstva osi m
Allaha! Kol i ko j e ljudi podleglo tom njegovom uljepavanj u!
Kol i ko je lj udi usljed toga odvraeno od i slama, vjerovanja i
i stinskog i bad eta! Kol i ko se neistine poj avilo u l ij epom obliku,
a kol i ko j e samo i sti ne odbaeno zbog nj enog izvitoperivanja!
Kol i ko je kritikih pogleda demantirano! Koli ko su znal ci bili
na udaru krivotvorenja! ej tan je taj koj i je obmanj ivao mnoge
ljude i navodio ih na koj ekakve prohtjeve i raznorazna milje
nj a, na svaki nai n odvodio ih u zabludu, neprestano bacao iz
propasti u propast, uljepavao im klanjanje kipovima, kidanje
rodbinskih veza, zakopavanj e ivih dj evoj ica, sklapanje braka
s majkama . . . Kol i ko je obeavao denetske ljepote onima nisu
vjerovali u Allahova, delle anuhu, svojstva: uzvienost i znad
stvorenj a, u to da je i zgovorio ri jei koj e je objavio, navodei
ih da negi ranje toga smatraj u potvrivanj em Allahove savr
enosti ; navodi o i h da se susteu od navraanja na dobro a
odvraanja od zla pod i zgovorom umi lj avanja lj udi ma, l ijepog
ponaanja i rada prema aj etu: O vjernici, brinite se o sebi. . . '
( El -Ma' ide, ros. ) ; poticao i h na okretanj e lea onome to je
donio Vj erovj esnik, sallallahu 'alejhi ve sellem, pod i zgovorom
slij eenj a i zadovolj avanja milj enj em oni h koj i su uenij i od
nji h; navraao i h na l icemjerstvo i popustljivost u Allahovoj
NEPRI JATELJSTVO I ZMEU OVJ EKA l EJTANA
vjeri pod izgovorom razumij evanja stvarnosti s koji m ovj ek
moe uspj eti u ivotu . . . "1
Istu je metodu prokleti ejtan upotrijebio zavodei Adema,
'alej hisselam, kad mu je l ijepim predstavio konzumiranje plo
dova sa zabranj enog drveta i nagovarao ga na to tvrdei da
se radi o drvetu besmrtnosti, da e mu njegovo konzumiranje
donijeti vjeni ostanak u Dennetu, i l i da e postati melek,
sve dok ga Adem, 'alejhisselam, nije posluao, pa je izveden iz
Denneta.
Neka ovj ek pogleda ej t

nove tienike kako koriste ovu

metodu u zabluivanj u l j udi: t'u je poziv u komunizam i so
cijalizam (tvrde, to je nain da se ovjeanstvo oslobodi bez
umlja, nemira, beznadenosti, gladi. . . ) , poziv u razgolienost
ene pod geslom slobode, poziv u snimanje bestidnih flmova
i serija, u koj ima se potire ast, unitava moral i kre svetinj e
pod izgovorom glume, vjeto obmanj ivanje da se novac po
lae u banke koje posl uj u s kamatom radi, kako kau, obrta i
poveavanj a novca, tvrdnje da j e privrenost vj eri zaostalost,
krutost i nazadak, uj edno optuuj ui islamske misionare za
ludost, douniki rad za Istok ili Zapad itd.
Sve to zapravo je nastavljanje sa primj enom ejtanove me
tode ulj epavanj a nei stine a omraavanja istine lj udima i nj e
nog predstavlj anja runom, kojom je ejtan j o davno zaveo
Adema, 'alejhisselam .. Sveznaj ui Allah kae: "Allaha Nam, Mi
smo i prije tebe narodima poslanike slali, ali im je ejtan li
jepim predstavljao postupke njihove & & & " (En-Nahl, 63. )
To je, Boga mi, opasna metoda, jer kad se odreeni postu
pak ovj eku prikae l ijepim, on svom snagom nastoj i ostvariti
ono to smatra istinom, makar u tome bila propast po nj ega:
"Reci: 'Hoete li da vam kaemo ija djela nee nikako pri
znata biti, iji e trud u ivotu na ovome svijetu uzaludan
Igasetul-lehfan, r/130
SVI J ET DI NA EJ TANA
biti, a koji e misliti da je dobro ono to rade?' " (El-Kehf,
1 03. -1 04.)
Oni se posveuj u odvraanju lj udi od Allahove, delle a
nuhu, vjere i ratovanj u protiv Njegovih tienika, mislei da
slijede istinu i kroe putem upute: "Oni e ih od Pravoga puta
odvraati, a ljudi e misliti da su na Pravome putu." (Ez
-Zuhruf, 37. )
l upravo je to uzrok zbog koj eg nevj ernici preferiraj u ovaj
svij et, a zapostavlj aj u ahiret: "Mi smo im bili odredili loe
drugove koji su im lijepim prikazivali ono to su uradili i
ono to e uraditi . " (Fussilet, 25. ) Sintagma loi drugovi od
nosi se na ejtane: oni su im lijepim prikazali ono to su uradili
na ovom svij etu, pa ga preferiraj u, i naveli su ih na poricanje
budueg svij eta i to im lijepim predstavili, pa su porekl i pro
ivlj enj e, polaganj e rauna, Dennet i Dehennem.
Nazivanje zabranjenih stvari omiljenim imenima
Zavodei lj ude i ulj epavaj ui neistinu, ej tan nalae da se za
branj ene stvari, ij e je inj enje iskazivanje neposlunosti pre
ma Svemoguem Allahu, nazivaj u omilj enim i menima, a sve
da bi lj ude obmanuo i izvitoperio stvarnost. Da bi Ademu,
'alej hisselam, ulj epao ubiranj e plodova sa zabranjenog drve
ta, rekao mu j e: "O Ademe, hoe li da ti pokaem drvo be
smrtnosti i carstvo koje nee nestati?" (Ta Ha, 120. )
Razmatraj ui ovu ej tanovu metodu, lbnul-Kajjim, rahi
mehullah, rekao je sljedee: " . . . a u to spada i ej tanova ostav
tina njegovim sljedbenicima: nazivanje . zabranjenih stvari
omiljenim imenima. Naime, alkohol nazivaj u piem radosti,
svinj sko meso - ugodnim zalogajem, kamatu - poslovanjem,
poreze - obavezom prema dravi. . .
Danas kamatu nazivaju proftom; plesanj e, pjevanj e, glu
mu i vajarstvo - umjetnosti itd.
NEPRIJATELJ STVO ZNLL OVJ EKA l EJ TANA
PRET) ERIVANJ E l PODBACIVANJ E
U vezi s ovim pitanj em, lbnul-Kajjim, rahimehullah, zapi sao
je slj edee: "U pogledu svake Allahove, delle anuhu, zapo
vijesti ejtan ima dvij e tenj e: podbacivanje ili pretj erivanj e,
i ne mari u koj u e od dvije kraj nosti odvesti ovj eka. ej tan
prie ovj eku i izuava njegovu prirodu: ako nae da je malak
sao, nedovolj no ambiciozan i da odlae inj enj e dobra, zavodi
ga s te strane, zadri ga i iskoristi njegovu lijenost, odlaganj e
i malaksalost, ujedno otvaraj ui pred nj i m mogunost izgo
vora, nadanja i sl . , ponekad ak u toj mj eri da ovj ek pone iz
ostavljati sve zapovijesti. Meutim, ako pri ovj eku primij eti
oprez, ozbilj nost, spremnost i ambicioznost, zbog ega izgubi
nadu da e ga zavesti na prethodno spomenuti nain, tada ga
navraa na dodatno ulaganje truda govorei mu: 'To to ini
nij e dovolj no, tvoj e su ambicije vee, prilii da ini vie do
brih dj ela od ostalih trudbenika, da ne odmara kad oni od
maraj u, da posti kad oni ne poste, da ne malaksa kad oni
malaksaj u . . . Ako oni peru ruke i lice prilikom uzimanj a ah
desta tri puta, ti operi sedam puta; ako oni za namaz uzimaju
abdest, ti se okupaj ! ' i sline izjave u kojima je pretjerivanj e i
prelaenje granica, i tako ovu kategorij u navede na pretj eri
vanje i prelaenje granica Pravog puta, doim prvu kategorij u
navodi na podbacivanje i bjeanje od Pravog puta. Treba znati,
ej tanov je cilj obj e kategorije odvratiti od Pravog puta: prvu -
dranj em to dalje od istine, drugu - navoenj em na pretj eri
vanje i prelaenje granica. Veina je lj udi iskuana j ednom od
dvije kraj nosti ; spas j e samo u istinskom znanj u, vj erovanj u,
snanoj borbi protiv toga i slijeenj u sredine, a od Svemogu
eg Allaha pomo traimo! "1
' El-Vabilus-sajjib, str. 19.
9
0 SVIJ ET DI NA l EJ TANA
ODVRAANJ E OD DOBRA l NAVOENJ E
NA ODLAGANJ E l LIJ ENOST
Kad je o rij e o ovoj metodi, ejtan na nekoliko naina ostva
ruje svoj cilj . Ebu-Hurej re, radijallahu 'anhu, pripovijeda da je
Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, j ednom prilikom
rekao slj edee: "Kad ovjek zaspe, ej tan na stranjem dij elu
nj egove glave svee tri vora, a veui svaki vor, kae: ' Ispred
tebe je duga no, spavaj ! ' Kad se ovjek probudi i spomene
Allaha, odvee se vor; ako uzme abdest, odvee se drugi vor;
a ako klanj a, odvee se i posljednj i vor, te ovjek osvane akti
van i raspoloen, u protivnom, osvane neraspoloen i li jen. "1
U drugom se hadisu kae: "Kad se ovjek probudi , neka
uzme abdest, i neka se isekne tri puta, jer ejtan spava u nje
govoj nosnoj uplj ini . "2
U j ednom predanj u navodi se da je u Poslanikovom, sallal
lahu 'alejhi ve sellem, prisustvu spomenut ovjek koj i prespa
va cij el u no, do svanua, pa je samo rekao: "U ui toga ovjeka
ej tan se pomokrio. "3
Sve to j e zapravo ej tanovo navoenj e na lijenost i odvra
anje od dobra svoj im dj elima, a ponekad u tu svrhu moe
upotrijebiti ubacivanj e runih misli, omilj avanje lij enosti , na
voenje na odlaganje i nj enja dobra i ulij evanje duge nade.
Razmatraj ui ovu metodu, lbnul-Devzi , rahimehullah, rekao
j e: "Mnogo je idova i krana koj ima je naumpalo da vole
islam, ali ih j e ejtan neprestano odvraao govorei im: ' Ne u
rite, razmislite dobro! ' , zavlaei ih kako bi umrli u nevjerstvu.
Isto tako, grj enika zavlai s pokaj anj em, nastoj ei ga to prije
uvui u ponor strasti a ulij evaj ui mu nadu u pokajanj e, ba
kako je pjesnik spjevao: 'Ne ini grij eh urno kad god to po-
' El-Buhari ( I I43)
2 El -Buhari (3295) i Muslim (238), a ovo j e El -Buharijeva verzija.
El-Buhari ( n44)
NEPRI JATELJ STVO I ZMEU OVj EKA I EJ TANA
9
1
eli, a pokaj anj u se od Milostivog nada! ' Mnogo je onih koj i
su odluili ozbiljno se dati na posao, ali ih j e ejtan naveo na
odlaganj e! Mnogo je onih koj i su hitali okititi se odreenom
vrlinom, ali ih je on od toga odvratio. Desi se da uenjak odlui
ponoviti odreene informacije pa ga ejtan zavede: 'Odmori
se trenutak! ' Ili da se pobonjak probudi nou radi nonog
namaza pa i njega zavede: 'Saekaj , ima dovoljno vremena! '
l tako ejtan ovjeku neprestano omilj ava lij enost, navodi ga
na odl aganj e injenja dobra i ulij eva mu dugu nadu u vezi s
tim. Odatl e, prilii da razuman ovj ek postupa razumno, a ra
zumno postupati znai odluno iskoritavati vrijeme , suste
zati se od odl aganja, zanemarivati pothranjivanje nade, uto
liko prij e to ovjek ne moe biti siguran od onoga to e ga
dovesti u stanje straha; a gubljenje prili ke ne potie na po
duzimlj ivost, i to su uzroci svakog podbacivanj a, odnosno to
je tenja zlu, uz postojanje duge nade. Lj udi sebe neprestano
potiu na sustezanj e od zla i revno inj enje dobra, ali su to
pusta obeanja da e krenuti tim putem. Nesumnjivo je da e
onaj ko se uzda u ivot do noi - u danu biti trom u pogledu
djela, odnosno ko se nada da e osvanuti, u noi e uiniti
samo neznatna dj ela, ali onaj ko oekuj e brzu smrt, on e se
latiti posla. J edan dobri prethodnik govorio je: 'Upozoravam
vas na opasnost pothranjivanja duge nade, j er je to najjae ej
tanova oruj e.' Trudbenik u skladu s razumom i onaj ko se
predao dugom nadanju slini su putnicima koji odsj ednu u
odreenom gradu: razuman trudbeni k snabdije se stvarima
potrebnim za put i spreman eka pokret, a onaj ko se predao
nadi kae: 'Snabdjet u se ve, moda ovdje ostanemo i mj e
sec dana', ali se polazak karavana ve tada oglasi, pa odluni,
koj i se snabdio, obraduje se, a onaj koj i j e podbacio ali i osta
ne zbunjen. Isti je primjer lj udi na ovome svijetu: i ma onih
koj i su spremni, savj esni, koji se ne pokaju kad i m doe Me
lek smrti , a ima i onih obmanu tih, onih koj i su odlagali, a oni
9
2 SVIj ET DI NA l EJTANA
se itekako kaj u u trenutku naputanja ovog svij eta. elja za
odlaganjem i pothranj ivanj em duge nade sastavni je dio o
vj ekove prirode, i poto ejtan ovjeka navodi na ono to je u
skladu s njegovom prirodom, tad se teko odupire, osim onaj
ko j e nadasve svjestan da se nalazi u borbenim redovima i da
njegov neprijatelj ne odustaje od njega; ako naoko i odustane,
kuje mu neku taj nu spletku i priprema mu zasjedu. "'
DAVANJ E LANI H OBEANJ A l ULIJ EVANJ E LANE NADE
ejtan lj udima daje lana obeanja i ulijeva i m prefnjenu na
du kako bi ih bacio u bezdan zablude: "On im obeava i pri
mamljuje ih lanim nadama, a ono to im ejtan obea samo
je obmana." (En-Nisa', 120. )
Nevjernicima obeava pomo, ponos, prevlast i pobjedu u
ratu protiv vjernika, a potom se povlai i nepovratno bj ei :
"l kada im je ejtan kao lijepe njihove postupke predstavio i
rekao: 'Niko vas danas ne moe pobijediti, i ja sam va zatit
nik!' - onda je on, kada su se dva protivnika tabora suko
bila, natrag uzmaknuo, i rekao: 'Ja nemam nita s vama . . . "'
(El-Enfal, 48. )
Imunim nevjernicima obeava bogatstvo na ahiretu, zbog
ega oni izj avlj uj u: " . . . a ako budem vraen Gospodaru svo
me, sigurno u neto bolje od ovoga nai." (El-Kehf, 36.) l tad
Svemogui Allah uniti njegovo bogatstvo na ovome svijetu,
pa spozna da je prevaren i obmanut.
Generalno, ejtan ovjeka zadrava ulij evaj ui mu lane,
prefnj ene nade, koje u stvarnom ivotu ne postoj e, i tako ga
odvrati od plodonosnih, ozbiljnih dj ela, te se ovjek zadovolj i
matom i elj ama, a ustvari nita ne poduzima.
Telbisu lblis, str. 458.
NEPRIJATELJ STVO I ZMEU OVJ EKA I EJTANA
93
POKAZIVANJ E SAVJ ETODAVNOSTl PREMA OVJ EKU
ej tan ovj eka navodi na grij eh tvrdei da mu je iskreni savj et
nik i da mu dobro eli. tavie, naem praocu Ademu, 'alej
hisselam, zakleo se na tome: "l zakinjae im se: 'Ja sam vam,
zaista, savjetnik iskreni!"' (El-A'raf, 21 . )
Vehb b. Munebbih, rahimehullah, prenio je od slj edbenika
Knj ige1 pounu priu koj u emo navesti da bismo ukazali na
odreenu ej tanovu metodu u zavoenju lj udi, kako bismo
bii na oprezu kad se radi o njegovim savj etima i suprotsta
vil i mu se u onome u ta nas poziva.
Vehb, rahimehul lah, pripovijedao j e: "Meu lzraelianima
ivio je ovj ek koj i je smatran za najveeg pobonjaka svog
vremena. U nj egovo su vrij eme ivjela tri brata koja su imala
samo j ednu sestru, djevojku. Sva su troj ica pozvana u borbu,
pa nisu znali kod koga da ostave sestru, kome da j e povj ere
na uvanj e. Nakon premilj anj a, j ednoglasno su odluili da j e
ostave kod spomenutog pobonjaka j er su u njega imali po
vjerenja. Otili su kod njega i zamolil i ga da sestru ostave kod
njega, u njegovom okrilj u, nj emu na uvanj e, dok se oni ne
vrate iz boj a, ali on j e to odbio, i j o izjavio da se utj ee Allahu
od zla koj e moe pro istei iz toga. Oni su ga neprestano molili,
i on pristade, rekavi i m: ' Smj estite je u kuu nasuprot moj e
bogomolj e! ' Oni je smj estie u tu kuu i krenue u borbu. Tako
bl. Ona j e ivjela u nj egovoj blizini , on j oj j e osiguravao hranu
iz bogomolj e i ostavlj ao je kod svoj ih vrata, zatvarao ih i uspi
njao se u bogomolj u, pa bi j oj tek tada nareivao da izae i z
kue i da uzme hranu koj u j oj j e ostavio. Meutim, ejtan mu
j e priao, blago ga navodei i potiui na dobro s j edne, a uvel i
avaj ui djevojin izlazak iz kue po danu, s druge strane, i j o
Ova i sline prie spadaju u israilijate u koje ne treba vjerovati, a ni peri-
cati ih, osim to ih j e doputeno pripovijedati, na osnovu Resulullahovog,
sallallahu 'alej hi ve sellem, hadisa: " . . . a pripovijedajte od lzraeliana, u
tome nema smetnj e. "
94
SVI J ET DI NA l EJ TANA
ga je plaio time da bi je neko mogao vi dj eti i u nj u se zalj ubiti.
Zaveo ga j e: 'Kad bi joj lino odnio hranu i ostavio je ispred
nj enih vrata, zasluio bi veu nagradu! ' Na to ga je ejtan ne
prestano nukao, sve dok ga pobonjak u tome nije posluao:
nosio j e hranu i ostavljao je ispred njene kue, al i s nj om nij e
razgovarao. l to je potrajalo odreeno vrijeme. Onda mu je
Iblis doao i ponukao ga na jo vee dobro i nagradu rekavi
mu: 'Veu bi nagradu zasluio kad bi hranu ostavljao u kui ! '
Na to ga je ej tan neprestano nukao, sve dok ga pobonjak u
tome nije posluao: nosio je hranu i ostavljao je u njenoj kui ,
i to j e potrajalo odreeno vrijeme. Opet mu je l b lis doao i po
nukao ga na j o vee dobro i nagradu: ' Razgovaraj s nj om, jer
e je tvoj govor usreiti, sama je i osjea veliku usamljenost! '
Na to ga je neprestano navodi o, sve dok s njom nije poeo
razgovarati iz bogomolj e. Zatim mu je lblis predloio: 'Sii i
sj edi kod vrata bogomolje a ona neka bude na svoj im vrati ma,
i razgovaraj te, bit e j oj prijatnije ako ti se obrati ! ' Na to ga je
nagovarao sve dok ga nije naveo da silazi iz bogomolje i stoj i
na vratima, a nj u je naveo da izlazi iz kue i stoj i na vratima:
ti nj i hovi razgovori trajali su odreeno vrijeme. Nakon toga,
Iblis ga je naveo na j o vee dobro i veu nagradu u odnosu
prema njoj . Rekao mu j e: ' Nj oj bi bilo drae da ne stoji kod
vrata bogomolj e, ve da sj edi blizu nje i da tako s njom raz
govara! ' l nakon nagovaranj a, pobonjak ga je posluao, pa
je i to potraj alo odreeno vrijeme. Potom mu je lblis doao i
rekao: 'Po tebe bi bi lo bolje da ue u kuu i da s njom raz
govara, a ne da ona stoj i na vratima pokazuj ui svoje lice! '
Na to ga j e nagovarao sve dok pobonjak nij e poeo ulaziti u
kuu i po cijeli bi dan ostajao kod nje razgovaraj ui, a u pred
veerje bi se penjao u bogomolj u. Zatim mu je lblis dolazio i
neprestano mu j e uljepavao i zavodio ga, sve dok je on nij e
pomilovao po bedri ma i poljubio j e, i , naposlj etku, s njom po
inio blud. Od njega je zatrudnjela i rodila djeaka. Onda mu
NEPRI JATELJSTVO Z%l OVJ EKA l EJ TANA
95
je ejtan priao: 'ta mi sl i , kad se vrate nj ena braa, kako e
se ponaati a s nj om si blud poinio i ona je rodi la?! Ne mogu
garantirati da se nee osramotiti , ili e te oni osramotiti. Ve,
dij ete ubij i zakopaj , ona e to morati preutj eti i z straha da
braa ne saznaj u za va nemoral .' l on tako uini . Zatim ga
je zavodio: ' Zar smatra da e ona sakriti od svoje brae tvoj
nemoral ni i n s nj om i ubistvo svog djeteta? epaj je i zako
lj i , te je zakopaj zajedno s djetetom! ' l bl i s se ni je okanio sve
dok ga ni je naveo da i nju zakolj e, i pobonjak ju je baci o u
i stu rupu u koj u je rani je bacio dijete, a na humku navali o ve
li ki kamen i poravnao zemlj u. Potom se vratio u bogomolj u
radi ibadeta. ivio j e tako odreeno vrijeme, sve dok s e braa
nisu vratila iz voj nog pohoda. Poto su stigl i , pi tali su u vezi s
nj om, a on i m je i zrazi o sauee, zamolio milost za nj u, ak
j e i zaplakao, te rekao: ' Zaista j e bila divna djevojka, evo ovo je
nj en kabur, pogledaj te! ' Stali su i znad njenog kabura, plakali
za svojom sestrom i mol i l i Allaha da j oj se smi luje. Tu su ostali
nekoli ko dana i vrati l i se svoj i m porodicama. Kad j e pala no i
kad su zaspali , ejtan i m se prikazao u snu, i to u l iku putnika.
Poevi od naj starijeg, upi tao ga j e u vezi sa sestrom. Odgova
raj ui , brat se pozvao na pobonjakovu izjavu o nj enoj smrti i
njegovu molbu za mi l ost, a rekao mu je i to da mu je pokazao
nj en kabur. Meuti m, l bli s je to demantirao: 'Pobonjak vam
nije rekao istinu o vaoj sestri ! On je s nj om ui ni o nemoral ,
pa je rodi la djeaka, a on ga je zaklao, pa je i nj u zaklao, i z
straha od vas, a nj i hova j e trupla bacio u rupu koj u j e iskopao
desno od vrata kue u kojoj je ivj ela. Tamo ete nai nj i hova
tij ela.' U snu se prikazao i srednj em bratu, govorei mu sve
to je rekao naj stari jem, a naposljetku se prikazao i naj mla
em bratu te i nj emu sve i spriao. Kad su se probudi l i , svaki
je bio zauen snovi enj em. Govori l i su jedni drugi ma: ' Si no
sam sanjao udan san . . .', i tako jedni druge i zvijestie u vezi
sa snom. Naj starij i i h upozori : 'To je samo san, on ni je mjero-
gb SVIJ ET DINA l EJTANA
davan, nastavite ivjeti i ostavite san postrani ! ' Ali, najmlai
se usprotivi : 'Allaha mi , neu se smi riti sve dok ne odem na
ono mj esto i ne provjerim o emu se radi ! ' l svi se tamo zapu
tie. Dooe u kuu u kojoj je boravila njihova sestra. Otvorie
vrata. Potraie mjesto koj e im je opisano u snu i, uistinu, na
oe sestru i djeaka zaklane i baene u rupu, ba kako im j e
u snu opisano. Opet su upi tali pobonj aka u vezi sa sluaj em,
i on j e potvrdio ej tanovu verzij u prie. Tuili su ga vladaru
zbog zloina i presueno je da ga razapnu. Uhapsili su ga u bo
gomolj i i poveli na pogubilite. Kad su ga svezali za drvo, ej
tan mu j e priao, rekavi: 'Svjestan si da sam te j a zaveo preko
djevojke, sve dok s nj om nisi poinio blud, pa je rodila, a onda
si zaklao i nj u i njeno dij ete. Ako me danas poslua i zanij e
e Allaha, Koj i te stvorio i oblikovao, izbavit u te! ' Pobonjak
poini nevjerstvo, a kad je zanijekao Svevinj eg Allaha, ej tan
ga j e prepustio egzekutorima i oni ga razapee. "r
Ovu priu navode komentatori Kur'ana prilikom tumae
nj a Allahovih, delle anuhu, rij ei: . . . slini su ejtanu kad
kae ovjeku: 'Budi nevernik!' - pa kad on postane nevjer
nik, on onda rekne: 'Ti se mene vie ne tie . "' (El-Har,
r6. ) , govorei da se aj et odnosi na spomenutog pobonj aka i
nj emu sline, a Sveznaj ui Allah naj bolje zna.
POSTUPNOST U ZAVOENJ U
I z prethodne smo prie saznali metodu koj u ej tan koristi u
zavoenj u lj udi, a to j e zavoenj e korak po korak, bez klonu
losti i bez osjeaj a dosade. j er, kad ejtan ovjeka navede na
odreeni grij eh, navodi ga na jo vei grij eh od prvog, sve dok
ga ne navede na najvei grij eh i tako ga upropasti. l to je Alla
hov, delle anuhu, zakon u pogledu lj udi: kad skrenu s Pra
vog puta, On ejtanu da prevlast nad nj ima i uini da njihova
' Telbisu Jblis, str. g.
NEPRIJATELJSTVO IZMEU OVJ EKA l EJ TANA
97
srca skrenu. Svevinj i je Allah rekao: " . . . i kad oni skrenue
u stranu, Allah uini da i srca njihova u stranu skrenu . . . "
(Es-Saf, s. )
NAVOENJ E NA ZABORAVLJANJ E DOBROBITI ! KORISTI
ejtan je Adema, 'alejhisselam, naveo da zaboravi Allahovo,
delle anuhu, upozorenj e u vezi s drvetom, neprestano mu
ubacuj ui rune misli : "A Ademu smo odmah u poetku na
redili; ali on je zaboravio, i nije odluan bio." (Ta Ha, ns. )
Musaov, 'alej hisselam, djeak opravdao se Musau: " . . . ja sam
zaboravio onu ribu - sam ejtan je uinio da je zaboravim . . . "
(El-Kehf, 63. )
Sveznaj ui Allah zabranio je Poslaniku, sallallahu 'alejhi ve
sellem, i ashabima sj edenje u drutvu koj e se ruga Allahovim,
delle anuhu, ajetima, osim to ejtan moe navesti ovj eka
na zaborav Njegovog nareenja, pa da, opet, sj edi s onima koj i
se rugaj u ajeti ma: "Kada vidi one koji se rijeima Naim ru
gaju, nek si daleko od njih sve dok na drugi razgovor ne pre
u. A ako te ejtan navede da zaboravi, onda ne sjedi vie s
nevjericima kad se opomene sjeti. " (El-En'am, 68. )
Vj erovj esnik Jusuf, 'alejhisselam, traio j e od zatvorenika
za koj eg je znao da e izbj ei smrtnu kaznu i opet sluiti vla
dara da ga spomene vladaru, al i je ejtan uinio da on zabo
ravi spomenuti J usufa, 'alejhisselam, i tako vjerovjesnik J usuf,
'alej hisselam, ostade u tamnici nekolike godine: "A onome od
njih dvojice za koga je znao da e spasen biti ree: 'Spomeni
me gospodaru svome! ' - ali ejtan uini te on zaboravi da ga
spomene gospodaru svome, i Jusuf ostade u tamnici neko
like godine." (Jusuf, 42. )
Ako ejtan uspije ovladati ovjekom u potpunosti, tada ui
ni da on u potpunosti zaboravi na Svevinjeg Allaha: "Njima je
ovladao ejtan i uinio da zaborave na Allaha. Oni su na ej -
g SVIJ ET DI NA EJ TANA
tanovoj strani, a oni na ejtan ovoj strani e, sigurno, nastra
dati. " (El -Mudadel e, 19. ) l ovaj se ajet odnosi na licemjere, to
se vidi iz konteksta prethodnog ajeta.
Opomene se n1oe sj etiti ako ovjek spomene Allaha, del
le anuh u, jer zikr tjera ej tana: " . . . A kada zaboravi, sjeti se
Gospodara svoga . . . " ( EI -Kehf, 24. )
PLAENJ E VJ ERNI KA EJ TANOVI M TI ENICI MA
ej tan koristi i tu metodu da vjernike plai svojom vojskom i
tienicima kako se protiv nj ih ne bi boril i, niti ih na dobro na
vraali a od zl a odvraali, i to je j edna od najveih spletki koj u
kuje protiv vjernika. Svevinji Allah izvij estio nas je o tome:
"To vas je samo ejtan plaio pristalicama svojim, i ne bojte
ih se, a bojte se Mene, ako ste vjernici! " (Al u ' lmran, 17
5
. ) U
vezi sa znaenj em ajeta, Katade, rahimehullah, rekao j e: "ej
tan svoje pristalice uveliava u vaim grudima, i zbog toga je
Allah, delle anuhu, rekao: . & & 'i ne bojte ih se, a bojte se Me
ne, ako ste vjernici! ' to je ovj ekovo vjerovanje snanije, to
je u njegovom srcu manje straha od ejtanovih pristalica, a to
je njegovo vjerovanje slabij e, vei je njegov strah od nj ih. "
ZAVOENJ E PREKO DRAGI H STVARI l POROKA
lbnul-Kajjim, rahimehullah, zapisao j e sljedee: "ejtan kola
ovjekom kao to kola krv, izmijea se s nj i m i sraste s njego
vom duom, pa utvrdi ta ona voli i preferira, a kad je dobro
upozna, upotrebljava nj ene slabosti protiv ovj eka i prilazi mu
na taj nain. Isto tako, svoje je pristalice ejtan nauio da u
meusobnom ostvarenj u podlih ciljeva j edni drugima prilaze
preko onoga to vole i preferiraj u, utoliko prije jer je to uspje-
NEPRIJATELJSTVO IZMEU OVJ EKA l EJTANA
99
an nain u pogledu onoga ko ga izabere, a pokuaj prilaska na
neki drugi nain polui neuspjehom i cilj ne bude ostvaren. "r
ej tan je upotrij ebio ovu metodu zavodei Adema, 'alej his
sel am, i Havvu. All ah, delle anuhu, rekao j e: " . . . i ree: 'Go
spodar va vam zabranjuje ovo drvo samo zato da ne biste
meleki postali ili da ne biste besmrtni bili. . Q' " (El-A'raf, 20. )
Ibnul-Kaj j im, rahimehullah, kae: "Allahov je neprijatelj izu
avao Ademovu i Havvinu prirodu, pa je zaklj uio da preten
di raj u na vjenost u Dennetu, da ele Kuu vjenog uitka, pa
im se, uvjerivi se da im moe prii samo na taj nain, zakli
njao da im je iskreni savj etni k: 'Gospodar va vam zabranjuje
ovo drvo samo zato da ne biste meleki postali ili da ne biste
besmrtni bili.' "
IZAZIVANJ E SUMNJ I
Jedna od ejtanovih metoda koj ima zavodi lj ude jeste izazi
vanje kolebanja u vjerovanju sumnjama na koje navodi. Re
sulullah, sallallahu 'alejhi ve sellem, upozorio nas je na odre
ene sumnj e koje ejtan donosi . U Ebu-Hurejrinom, radij al
lahu 'anhu, predanj u kae se slj edee: "ejtan prie ovj eku i
upita ga: 'Ko je stvorio to i to? Ko j e stvorio to i to?', sve dok
ga ne upita: 'A ko j e stvorio Allaha?' Kad to doivi, neka ovjek
zatrai utoite u Allaha i neka prestane s tim. "2
ak ni ashabi nisu bili poteeni ejtanovih sumnj i i neja
snoa. tavie, neki od nj ih otvoreno su se poalili Vjerovj e
sniku, sall allahu 'alej hi ve sellem, da pate od sumnj i i nej a
snoa koje im ejtan donosi. Ebu-Hurejre, radijallahu 'anhu,
pripovijedao j e: "Neki ashabi doli su kod Poslanika, sallalla
hu 'alej hi ve sellem, alei se: 'U sebi osjetimo neto o emu
niko od nas ne bi smio ni progovoriti ! ' Vjerovjesnik, sallall ahu
lgasetul-lehfan, I/I32
EI-Buhari (3277) i Muslim (134)
IOO SVIJ ET DI NA l EJ TANA
'alejhi ve sellem, upita ih: ' Jeste li to ve osj etili?' 'jesmo', odgo
vorie, na ta Resulullah, sallallahu 'alejhi ve sell em, zakl j ui :
'To j e olienje j asnoe vjerovanja."'r
J asnoa vjerovanja j este nj i hova borba protiv runih misli,
preziranje i uveli avanje te iste vesvese. Na pitanje u vezi s ve
svesom, Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sel l em, odgovo
rio j e: "To je olienje istote vjerovanja. "2
Velike su sumnj e od koj ih su patili Vjerovj esnikovi, sallalla
hu 'alejhi ve sellem, ashabi. Ibn-Abbas, radijallahu 'anhu, pri
povijedao j e: "Neki je ovj ek doao kod Vjerovjesnika, sallalla
hu 'alejhi ve sellem, i poalio se: 'Allahov Poslanie, neki su od
nas izloeni takvim mislima da bi im bilo drae izgorjeti nego
se izjasniti s ti m u vezi ! ' Na to Vjerovj esnik, sallallahu 'alej hi ve
sellem, ree: 'Allah je najvei ! Allah je najvei ! Al l ah je najvei!
Hvala Allahu, Koj i je ej tanovu spletku sveo na vesvesu! "'3
Svevinji Allah objavio je a jete u koji ma govori o sumnjama
koje ejtan ubacuje u misli: "Prije tebe Mi nijednog poslanika
i vjerovjesnika nismo poslali, a da ejtan nije, kad bi on to
kazivao, u kazivanje njegovo neto ubacio; Allah bi ono to
bi ejtan ubacio uklonio, a zatim bi rijei Svoje uvrstio -
Allah sve zna i mudar je - da bi ono to je ejtan ubacio ui
nio iskuenjem za one ija su srca bolesna i za one ija su
svirepa - a nevjernici su, zaista, u beskrajnoj neslozi - i da
bi oni koji su znanjem obdareni spoznali da je Kur'an istina
od Gospodara tvoga, pa u nj poverovali i da mu srca nji
hova budu sklona. A Allah e vjernike, doista, na Pravi put
izvesti." (El-Hadd, 52. -54. )
Znaenje je sljedee: kad bi Vjerovjesnik, sallallahu 'alej hi
ve sellem, razmiljao i elio, ejtan bi se spletkama mijeao u
njegovo razmiljanje i elje govorei: "Mogao bi traiti od Sve-
' Muslim (132)
Muslim (133)
` Ebu-Davud (4271)
NEPRIJATELJSTVO I ZMEU OVJ EKA l EJ TANA I OI
vinjeg Allaha bogatstvo kako bi pomogao muslimanima", il i
bi ga navodio na elju da svi l judi povj eruj u, ali bi Sveznaj ui
Allah uklonio ono to bi ejtan ubacio u Poslanikove, sallal
lahu 'alejhi ve sell em, elj e, jer bi se on, Resul ul lah, sal l all a
hu 'alejhi ve sellem, podsjetio na Istinu i na Allahovu volj u.
Postoji miljenje da ajet znai : ejtan pokuava dodati Kur'anu
ono to nije od njega, ali je to izrazito nastrano milj enj e, ne
gira ga inj enica da je Vjerovjesnik, sal l allahu 'alejhi ve sel l em,
bio zatien u pogledu dostavljanja Objave.
Objanjavaj ui sumnje koje ejtan ubacuje ovj eku, ekik,
rahimehullah, rekao j e: "Svako j utro ejtan mi postavlj a etiri
zamke: ispred, iza, s desne i s lijeve strane. Stane ispred mene i
govori mi: 'Ne plai se, zaista je Allah milostiv i prima pokaja
nj e! ' , i ja tada proui m: 'Ja u sigurno oprostiti onome koji se
pokaje i uzvjeruje i dobra djela ini, i koji zatim na Pravome
putu istraje.' (Ta Ha, 82. ) lli me presretne iza, pa me pl ai ne
imatinom u pogledu potomstva koj e u ostaviti iza sebe, i j a
samo pro uim: 'Na Zemlji nema nijednog ivog bia, a da ga
Allah ne hrani . . .' (Hud, 6. ) S desne strane zavodi me enama,
i ja prouim: . . . a lijep ishod e biti za one koji se budu Allaha
bojali.' (El -A'raf, 128. ) S l ij eve strane prilazi mi navodei me na
odavanje strastima, a ja prouim All ahove, del l e anuhu, ri
jei : ' . . . i izmedu njih i onoga to budu eljeli bit e prepreka
postavljena o . .' (Sebe', 54.
OPOJ NA PIA, KOCKANJ E, MNOGOBOTVO l GATANJ E
Sveznaj ui j e Al l ah rekao: "O vjernici, vino i kocka i kumiri
i strelice za gatanje su odvratne stvari, ejtanovo djelo; zato
se toga klonite da biste postigli to elite. ejtan eli da po
mou vina i kocke unese medu vas neprijateljstvo i mrnju i
da vas od sjeanja na Allaha i od obavljanja molitve odvrati.
Pa hoete li se okaniti?" (El -Ma'ide, 90. -91 . )
102 SVIJ ET DI NA l EJ TANA
Pod vinom se podrazumijeva sve to opija, pod kumirima
sve to se oboava mimo Allaha, delle anuhu: kamenje, sta
bla, kipovi, kaburovi, istaknute linosti . . . , a pod izrazom stre
lice za gatanje misli se na strelice uz pomo koj ih ljudi pokua
vaj u saznati sudbinu, i ako se u tu svrhu mogu upotrebljavati
i kamenii i sl . , na koj i ma su lj udi ispisivali : "Gospodar mi
nareuje", odnosno: "Gospodar mi zabranj uje", pa, kad bi se
htio oeniti, poduzeti putovanje itd. , zavukao bi ruku u torbu
s ti m strelicama, odnosno kameniima: ako bi izvukao ono
na emu je pozi tivan zapis, poduzeo bi to isto dj elo, a ako bi
izvukao ono na emu je negativan zapis, sustegnuo bi se od
tog dj ela.

ej tan lj ude bodri na spomenute etiri stvari jer su same

po sebi stranputica i imaju kobne, rune posljedice. Naime,
opojna pia unitavaj u razum onoga ko ih konzumira, a kad
izgubi razum, ovj ek ini pogubna dj ela, zabranj ene stvari, iz
ostavlja ibadete i uznemirava lj ude.
Ibn-Kesir, rahimehullah, u svom je tefsiru naveo sljedee
Osmanovo, radijallahu 'anhu, predanj e: "Klonite se vina, jer
je ono majka svih zala. Meu narodima koj i su ivjeli prij e vas
bio je pobonjak koj i je inio ibadet i izolirao se od lj udi, pa
se u njega zalj ubila neka razvratnica i poslala svoj u slukinju
da ga pozove na svjedoenje. Uao je s nj om, i ona je zatvorila
vrata, te je vidio tu l ijepu enu, pored nj e djeaka i posudu s
vinom. Ona mu ree: 'Boga mi, nisam te pozvala zbog svj edo
enja, ve sam te pozvala da poini blud sa mnom, ili da ubi
je ovog djeaka, ili da popije ovo vino.' Poto mu dade au
vina, on zatrai j o, i tako je pio sve dok s nj om nije blud po
inio i dok nij e ivot djeaku oduzeo. Zai sta vino i vjerovanje
ne mogu zaj edno, jedno drugo u potpunosti iskljuuj e. "
Ibn-Derir, lbnul -Munzir, Ibn Ebi-Hati m, Ebu-

ejh, Ibn
-Merdevej h i En-Nuhas u dj elu En-Nasih, zabiljeili su preda
nje preko Sa'da b. Ebi-Vekkasa, radij allahu 'anhu, u kojem se
NEPRIJATELJ STVO I ZMEU OVJ EKA l EJTANA 10
3
navodi da je neki ensarija napravio ruak za odreene ashabe
i posl ije ruka ih napoj io vinom, prije nego to je bilo zabra
njeno njegovo konzumiranj e. Poto su se napili, poeli su se
nadmetati, pa su se sukobil i , te je Sa'd b. Ebi-Vekkas u toj svai
dobio udarac po nosu s devinom elj usti, i trag od tog udarca
VidiO Se SVe do njegove Smrti.
Isto tako, jedan je ashab stao klanjati kao imam lj udima,
a bio je pijan - bilo je to prij e nego to je zabranjeno konzu
miranje alkohol a - te j e uio suru El-K<frun na sljedei na
in: "Reci : 'O vi nevj ernici, ja u se klanjati onima koj ima se
vi klanjate . . . "', nakon ega je Svevinj i Allah objavio: "O vjer
nici, pijani nikako molitvu ne obavljajte, sve dok ne budete
znali ta izgovarate B B B " (En-Nisa', 43. )

esto moemo vidj eti da se oronuo starac napij e i postupa

kao luak, legne na put da lj udi prelaze preko njega, smiju mu
se odrasli i djeca. . e

Igre na sreu bolest su kao to je bolest i konzumiranje

opojnih pia. Kad ovjek ogrezne u nj ima, teko je izlijeiti se.
Upranjavanjem igara na sreu gubi se vrij eme, nepovratno
troi imetak, dovodi do mrnj e i potie na zabranj eno.
Kad se radi o postavljanj u kumira, ejtan to trai od ljudi
kako bi se kumiri oboavali mimo Allaha, delle anuh u. Obo
avanj e kumira bilo je rasprostranjeno u prolosti, a prisutno
je i danas. tavie, ejtani su uvijek uz kumire, ponekad se
obraaj u onima koj i ih oboavaj u, odnosno daj u im da vide
odreene stvari zbog koj ih njihovi oboavatelji imaj u pouzda
nje u nj ih, pa im se obraaj u u potrebama, nevoljama, od njih
trae pobjedu u ratovima, u nj i hovo ime rtvuju ivotinj e, oko
njih i zvode rituale plesa i svirke, u njihovo i me organiziraju
razne praznike i proslave, i to je mnoge lj ude u zabludu odve
lo, a to je spomenuo Ibrahim, 'alej hi sselam, molei Svemogu-
Vidjeti: Ed-Durrul-mensur, 3/158
IOq SVIJ ET DI NA l EJTANA
eg Al l aha: "A kada Ibrahim ree: ' . . .i sauvaj mene i sinove
moje da se klanjamo kumirima, oni su, Gospodaru moj,
mnoge ljude na stranputicu naveli . . . "' (Ibrahim, 35. -36. )
U mnogim musli manskim zemljama rasprostranjeno j e
oboavanje kaburova, nj ima se moli, u ime nj ih se dobroin
stvo ini, nj i ma se rtve prinose . e . U naem vremenu tako
er je rasprostranj ena jedna savremena novotarija zbog koje
se ejtan podsmijava ljudima, a to je dizanje spomeni ka nepo
znatom voj ni ku za koj eg tvrde da je oli enje ratni ka: donose
mu poklone, posjeuj u ga delegacije i veliaj u ga; kad god neki
velikan posj eti zemlju u kojoj se nalazi takav spomenik, po
sj eti ga i daruje odreenim poklonom. A sve spomenuto jeste
vid oboavanja kumira, i to je ej tansko dj el o.
U ej tanovo dj elo spada i gatanje strelicama. Samo Svezna
j ui Allah poznaj e budunost, i upravo zato nam je Resulullah,
sallallahu 'al ejhi ve sellem, naredio klanjanje isti hara-namaza
kad elimo poduzeti putovanj e, sklopiti branu vezu i sl. , pre
poruio nam je klanjanje namaza u koj em molimo Svemo
gueg Allaha da nam da najbolje rj eenj e. Po islamskom ue
nj u, gatanje je nitavna stvar, jer strelce za gatanje ne znaju u
emu je dobro, one to nisu u stanj u, a nj ihovo j e konsul ti ranje
pokazatelj manjka razuma i nedostatka znanja.
U gatanje spada i poplaivanj e ptica. Pagani su, kad bi htj eli
putovati, krenuli iz kue i poplaili pti cu: ako bi poletjela de
sno, smatrali bi taj put blagoslovlj eni m; ako bi poletjel a lijevo,
obuzeo bi ih pesimizam i vraali bi se. l to j e, takoer, zabluda.
VRAANJ E (Sl HR)
Vraanje1 je jedna od stvari koj ima ej tan zavodi lj ude, po
uava ih toj tetnoj , a ne korisnoj vj etini, koj u zli koriste za
'L sihru sam detaljno govorio U posebnoj knjizi kojoj sam dao naslov:
'lemus-sihri ve-aveza.
NEPRI J ATELJ STVO I ZMEU OVJ EKA l EJ TANA 10
5
razdvaj anje mua od ene, a taj je poduhvat u ej tana jedno
od najvrednijih dj el a, o emu smo ve govorili.
Sveznaj ui j e Al l ah rekao: " . . . i povode se za onim to su
ejtani o Sulejmanovoj vladavini kazivali. A Sulejman nije
bio nevjernik - ejtani su nevjernici: uili su ljude vradbini
i onome to je bilo nadahnuto dvojici meleka, Harutu i Ma
rutu, u Babilonu. A njih dvojica nisu nikoga uili dok mu ne
bi rekli: 'Mi samo iskuavamo, i ti ne budi nevjernik!' l ljudi
su od njih dvojice uili kako e mua od ene rastaviti, ali
nisu mogli time nikome bez Allahove volje nauditi. Uili su
ono to e im nauditi i od ega nikakve koristi nee imati
iako su znali da onaj koji tom vjetinom vlada nee nikakve
sree na onome svijetu imati. A doista je jadno ono za to su
se prodali, kada bi samo znali! " ( El-Bekare, 1 02. )
Da l je vradbina stvarnost ili priviaj
>
U vezi s pitanj em da l i j e vradbina stvarnost il i privia j , isl am
ski uenj aci imaj u podij elj enja milj enja. Neki kau da j e vra
dbina priviaj , i svoj stav dokazuj u Allahovi m, delle anuhu,
rij eima: " . . .i odjednom mu se priini da se konopi njihovi i
tapovi njihovi, zbog vradbine njihove, kreu." (Ta Ha, 66. )
Doim drugi uenj aci kau da j e vradbina stvarnost, a u tome
se pozivaj u na 102. aj et sure El-Bekare. Naj ispravnije je milj e
nje da postoj e dvije vrste vradbine: prividna vradbina, koja
se zasniva na trikovima i lahkoi pokreta, te stvarna vradbi-
na, koj om se moe rastaviti mu od ene, nanijeti neprij at
nost . . . .
idov oparava Poslanika, s. a. v. s.
Aia, radij al l ahu 'anha, pripovij eda: "Al lahovog j e Posl anika,
sal l al l ahu 'alejhi ve sel l em, oparao ovj ek po imenu Lebid
b. el -A'sam, iz plemena Benu-Zurej k. Vjerovjesniku, sallall a
hu 'alejhi ve sel l em, priinj avalo se da ini ono to u stvarnosti
106 SVI J ET DI NA l EJ TANA
nije inio. Tako je bilo sve dok jednog dana, ili jedne noi , nije
bio kod mene i dugo, dugo molio, pa je potom rekao: 'O Aia,
zar nisi osjetila da je Allah usliao moj u molbu! Sanjao sam
dva ovjeka koj i su doli kod mene, jedan je sjeo kod moje
glave a drugi kod nogu.' J edan drugog upita: 'Od ega boluje
ovaj ovjek?' 'Oparan je', odgovori drugi. ' Ko ga je oparao?',
opet upita prvi, na ta drugi odgovori : 'Lebid b. el-A'sam.' 'Na
ta mu je napravio sihr?', upita prvi , a drugi odgovori : ' Na e
alj i dlake spale prilikom eljanja, koj i su umotani i stavlj eni
u posudu u kojoj se uva cvjetni prah za palme.' Prvi , opet,
upita: 'A gdje je to sakriveno?', na ta drugi odgovori: 'U bu
nar Zervan.' Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, otiao je s
nekoliko ashaba do bunara. Kad se vratio, rekao j e: 'O Aia,
voda u bunaru izgledala je kao rastopina kane a vrhovi palmi
kao da su glave ej tanske.' Upitala sam: 'Allahov Posl anie, zar
nisi izvadio sihr?', na ta je odgovorio: 'A1 lah me ve izlijeio i
bilo mi j e mrsko da u lj udima izazivam zlo u vezi s tim' , pa je
naredio da se bunar zatrpa. "r
Ne moe se rei da se sihr koji je napravl jen Resulullahu,
sallallahu 'alej hi ve sellem, negativno odrazio na poslanstvo
i prenoenje Objave, tim prije to se sihr samo oitovao na
Poslanikovom, sallallahu 'alejhi ve sellem, asnom tijelu, nije
se odrazio na srce i razum, i stoga je i mao status svih drugih
bolesti od koj ih je ponekad bol ovao, a Svevinji Allah sauvao
je

erijat, jer: "Mi, uistinu, Kur'an objavljujemo i zaista emo

Mi nad njim bdjeti! " (El-Hidr, 9. )
OVJ EKOVA SLABOST
U ovj eku postoj i mnogo slabih taaka. One su zapravo bo
lesti koj e ej tan produbljuje u nj emu i naposljetku ih upotre
bljava u njegovom zavoenj u. Neke od tih slabih taaka jesu
' EI-Buhari (5736)
NEPRIJATELJ STVO I ZMEU OVJ EKA l EJTANA 1 0
7
slj edee: podlonost, oaj , gublj enj e nade, oholost, pretj erana
radost, samozadivljenost, samohvalj enje, nepravda, raskala
enost, nijekanj e, nezahvalnost, brzopletost, nepromiljenost,
bezumnost, krtost, pohlepa, raspravljanj e, sumnja, neznanj e,
nemar, zagrieno neprijateljstvo, samoobmana, la, nestrplj e
nje, bojaljivost, uskraivanj e, buntovnitvo, prelaenje gra
nica, ljubav prema imetku, opinjenost ovim svijetom . . .
Islam poziva ka popravljanj u due i oslobaanju od bolesti
od koj ih ona moe obolj eti, a u to se mora uloiti trud kao to
se treba biti strpljiv na iscrpnom putovanj u.
Slijeenje prohtjeva i zapovijesti due koja navraa na zlo
pristupano je i lahko svakom ovj eku. Onaj ko se sustee i
oslobaa od poroka slian j e ovj eku koj i u rukama nosi ve
liku stijenu i penje se uz brdo, dok je onaj ko slij edi prohtjeve
slian ovjeku koji propada u provalij u. Iz toga su se razloga
mnogi lj udi odazvali ej tanu i odatle pozivai u Istinu nailaze
na velike potekoe u pozivanj u Svevinj em Allahu.
Navest emo nekoliko izj ava prvih uenjaka da bismo obja
snili ej tanova iskoritavanje ovjekovih slabosti.
Mu'temir b. Sulej man, rahimehullah, pripovijedao je da je
njegov otac izjavio: "Govorili su mi da ejtan ubacuje vesvese
i pokree
s
e u srcu prilikom tuge i radosti, a ako ovj ek spo
mene Allaha, delle anuh u, on se povlai. "1
Vehb b. Mune b bih, rahimehullah, kae: "Neki je pobonjak
upitao ejtana: ' Koja ti osobina najvie pomae protiv ovj e
ka?' Na to je ejtan odgovorio: 'Plahovitost; kad je ovj ek pla
hovi t, mi se s njim igramo kao to se dijete igra s loptom."'2
l bnul -Devzi, rahimehullah, naveo je i sljedeu Ibn-Ome
rovu, radij allahu 'anhu, izjavu: "Nuh, 'alejhisselam, upitao j e
ejtana koja svojstva najee upropatavaju lj ude, na ta j e
ejtan odgovorio: 'Zavist i pouda."'
Tefsirul-Kur'anil-azim, 7/423
Te/bisu bl is, str. 42.
IO SVIJET DINA l EJTANA
Nije nam nepoznato kako je ejtan naveo J usufovu, 'alejhis
selam, brau da ga mrze, to je J usuf, 'alejhisselam, na kraju
potvrdio rekavi: "Allah je bio dobar prema meni kad me je
iz tamnice izbavio i vas iz pustinje doveo, nakon to je ejtan
izmeu mene i brae moje bio razdor posijao Q Q B " (J usuf, roo. )
ENE l LJ UBAV PREMA OVOM SVI J ETU
Vjerovj esnik, sallallahu 'alejhi ve sellem, izvij estio nas je da iza
njega nee ostati vea smutnja po lj ude od ena. Zbog toga
je eni nareeno pokrivanje tij ela, osim lica i aka, a ljudima
je nareeno obaranje pogleda. Isto tako, Resulullah, sallalla
hu 'alejhi ve sellem, zabranio je osamljivanje sa strankinjom,
rekavi da je ejtan trei kad se mukarac i ena osame. U jed
nom hadisu kae se slj edee: "ena j e avret, i kad izae, ejtan
uljepava njeno tijelo. "1
Moemo vidjeti koliku su smutnj u ene napravile svoj im
izlaskom na ulicu. Resulullah, sallallahu 'alejhi ve sellem, opi
sao ih je kao pokrivene a otkrivene. Organizacije na istoku i
zapadu poduzele su mobilizacij u ljudi i ena s cilj em irenja
vizuelnog razvrata, razvratnih pria i porno-flmova, poroka
koj i navode na razvrat.
Kad se radi o gaj enj u simpatij e prema ovom svij etu, to je
okosnica svih greaka. Zbog ljubavi prema ovosvj etskim do
bri ma i borbe u ime njegovih prolaznih lj epota skrnavi se ast,
otima tui imetak, kidaju rodbinske veze . . .
PJ EVANJ E l MUZI KA
Pjevanje i muzika naini su na koj e ejtan unitava srca i kvari
due. S tim u vezi, lbnul-Kajjim, rahimehullah, zapisao je slj e
dee: "Izmeu ostalih spletki i zamki koj ima se sl ui All ahov,
Et-Tirmizi (936)
NEPRiJATELJ STVO iZMEU OVJ EKA EJTANA 10
9
delle anuhu, neprij atelj , zavodei one iji je udio u znanj u,
razumu i vjeri neznatan, koj ima lovi srca neznalica i bezum
nika - jeste zvidanj e, pljeskanje rukama i pjevanje uz pratnj u
zabranj eni h i nstrumenata, stvari koj i ma odvraa od Kur'ana i
koristi ih u navoenju na grijehe i neposl unost. To je ej ta
nova objava, gusti zastor i zmeu ovjeka i Milostivog, poticaj
na pederastiju i blud. ej tan je pjevanjem i muzikom zavodio
bezumne lj ude, pri kazivao te poroke lijepi m zavodei i obma
nj uj ui lj ude, naveo ih na besmislena obrazloenja kad se radi
o ljepoti tih istih poroka, i oni su prihvatil i njegovo nagovara
nj e, te zbog toga zapostavili asni Kur'an e .
'
Izaziva uenj e injenica da neki lj udi koj i prizivaju pobo
nost prihvataj u muziku, plesanj e i . l eluj anje kao vrstu i ba
deta, okreui l ea sluanj u Allahovog, delle anuh u, govora,
a prihvataj ui sl uanj e ej tanu dragog glasa. lbnul-Kajjim, ra
hi mehullah, naveo je vie od deset naziva za muziku: zabava,
besmisl i ca, neisti na, l ani govor, zvidanj e, pljeskanje ruka
ma, put ka bludu, ejtanov govor, pospj eiva licemjerstva u
srcu, bl esavi glas, grj eni glas, ejtanov glas, ej tanov instru
ment i glas oholih. 2
Ovaj je uenjak nadugo i nairoko objasnio zabranj enost
spomenutog poroka, neistinu i potvore koje u sebi nosi , pa
neka onaj ko eli konsultira njegovo dj elo.
ZVONO - EJ TANOV I NSTRUMENT
Ebu-Hurej re, radij al l ahu 'anhu, prenio j e sljedei Poslanikov,
sal lallahu 'alejhi ve sel l em, hadis: "Zvono je ej tanov instru
ment. "3 To je razlog zbog ega meleki ne putuj u s drutvom u
'Igasetul-lehfan, rj242
Vidjeti: lgasetul-lehfan, r/256
3 Muslim (2II4)
IIO SVIJ ET DI NA EJ TANA
koj em se nalazi pas ili zvono, to se navodi u Ebu-Hurej rinom,
radij allahu 'anhu, predanj u. 1
RAVNODUNOST PREMA OBAVEZAMA
Ako je ovjek privren islamu, ejtan ne moe nai naina da
ga zavede, niti da se s nj i m igra. Meutim, ako je nemaran
prema odreenim obavezama, ejtan ve ima priliku da ga za
vede. Sveznaj ui Allah kae: "O vernici, ivite svi u miru i
ne idite stopama ejtanovim; on vam je, zaista, neprijatelj
otvoreni." (El-Bekare, 208. )
Dakle, ulazak u islam u potpunosti stvar je koja ovjeka
oslobaa od ejtana. Naprimj er, kad su safovi u damiji zbi
j eni, ejtani tada nemaj u pristupa klanj aima, ali, ako izmeu
lj udi postoje praznine, ejtani se zbij aj u u te praznine. Resu
l ullah, sallallahu 'alej hi ve sellem, jednom je prilikom rekao
ashabima: "Poravnajte safove i ne dopustite ejtanima da uu
meu vas kao to ulaze evladul-hazef! " Neko upita: "Allahov
Poslanie, a ta je to evladul-hazef?" "To su janjad bez vune
koja ive u J emenu", odgovori Poslanik, sallallahu 'alej hi ve
sellem. 2
U drugom hadisu navodi se slj edee: "Poravnajte safove i
zbij te se! f'ako mi Onoga u

ijoj je Ruci moja dua, ja doi sta

vidim ejtane izmeu vaih safova, kao da su pranjava sitna
stoka. "3
' Muslim (21 13)
Ahmed i El-Hakim, s vjerodostoj nim lancem prenosilaca. Vidjeti: Sah
hul-dami'a, r/384.
` Ebu-Davud i Et-Taj alisi , s vj erodostojnim lancem prenosilaca. Vidjt
Sahihul-dami'a, r/384.
NEPRI J ATELJ STVO I ZMEU OVJ EKA EJ TANA III
KAKO EJTAN VESYESAMA UTJ E

E NA

OVJ EKA
YE SVE SE
ejtan na ovjekov razum moe utjecati na nama nedokuiv i
nepoznat nain. U tome mu pomae ovjekova priroda prema
kojoj je stvoren. Takvo utjecanje nazivamo vesvesom. O tome
nas je izvijestio Sveznajui Allah, kad je rekao: " . . . od zla ej
tana-napasnika, koji zle misli unosi u srca ljudi. . #" (En-Nas,
4. -5. ) Kometiraj ui ove aj ete, l bn-Kesir, rahimehullah, zapi
sao je sljedee: "ejtan napada ovjeka: ako ga obuzme zabo
rav i nemar, on ubacuje vesvese, zle misli ; ako spomene Sve
vinjeg Allaha, ej tan se povlai. "
Prethodilo je Enesovo, radij allahu 'anhu, predanj e u koj em
se navodi da j e Poslani k, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao:
"Zaista ejtan kola lj udskim tij elom kao to kola krv."1
Na isti nain, ubacivanj em vesvesa, zaveo je Adema, 'alej
hisselam, navevi ga da poj ede plod zabranjenog drveta: "Ali
ejtan mu poe bajati i govoriti: 'O Ademe, hoe li da ti po
kaem drvo besmrtnosti i carstvo koje nee nestati?'" (Ta Ha,
120. )
EJTANOVO PRIKAZIVANJ E
Ponekad ej tani prilaze ovj eku ne putem vesvese ve se pri
kazuju u ljudskom obliku, razgovaraj u s ovjekom i on uje
nj i hov glas. Ponekad uje njihov glas, al i ih ne vidi ; nareuj u,
odnosno zabranj uj u odreene stvari, shodno svoj im eljama.
Moe se desiti da se pojave u udnom obliku; lj udi u odree
nim situacijama znaj u da su to dini, a ponekad dini slau i
tvrde da su meleki. Isto tako, u odreenim pril ikama sebe na-
' El-Buhari (7171 ) Muslim (2175)
I I 2 SVI J ET DI NA l EJTANA
zivaj u poznavatelji nevidljivog svijeta, odnosno tvrde da dolaze
iz duhovnog svij eta.
O svemu tome oni neke lj ude obavj etavaj u direktnim pu
tem ili preko posrednika s koj im se izmijeaj u i govore iz njega,
a odgovor se u odreenim situacijama dobije napismeno.
Dini mogu i vie od toga: nose ovjeka iz mjesta u mjesto,
i naoko i zgleda da leti, donose mu stvari koj e zatrai, ali sve
te usluge oni pruaju samo zabludjelim koj i zanijeu Al l aha,
delle anuhu, Gospodara Zemlje i nebesa, odnosno onima
koj i ine velika i pogubna zla.
Moda e takve osobe pokazivati do
b
rotu i bogobojaznost,
a u stvarnosti su najzabludj eliji i najgrjeniji lj udi . Kad je rij e
o kazivanju o tim lj udima, prvi su uenj aci i muhadisi zapisali
brojna predanja koja se ne mogu porei jer su dostigla stupanj
mutevati r-predanja.
Izmeu ostalog, tu je lbn-Tej mijjina, rahimehul l ah, izjava
u vezi s El-Halladom: " . . . znao je izvoditi tri kove i ponekad
su mu ejtani bili na usluzi. Jednom je prilikom s nj im bilo ne
koliko njegovih pristalica na brdu Ebu-Kubej s, pa su od njega
zatraili hal ve, i on je otiao malo podalje od nj i h, te im donio
tanj ir halve. Poslije su razotkrili sluaj : taj je isti tanj i r halve
ukraden iz prodavnice halve u Jemenu, donio ga je ejtan za
duen za djelovanje na tom podruj u. "
Zapisao je i ovo: "Sline se stvari esto deavaju i drugi m
lj udima mimo El-Hallada, onima koj i imaju sli nosti sa ejta
nom, i poznajemo mnoge takve savremenike, a i potonj e. Od
nj i h je ovj ek koj i ivi u Damasku: ejtan ga je preko brda Sa
l ihijja nosio u okolna sela, pa bi kroz vazduh dolazi o do kune
ograde te bi, naoigled lj udi, uao u kuu. lli bi sa svoj i m dru
govima uao na Malu kapiju1 Damaska; a bio je jedan od naj
pokvarenij i h lj udi . Drugi je ivio u zatienoj kuli koj a se na-
To je jedna od tadanj ih est kapija Damaska.
NEPRI J ATELJ STVO I ZMEU OVJ EKA l EJTANA Il
3
lazila na peri feriji

ama, u sel u

ahida: ejtani su uinili da

naoigled ljudi leti na brdo. On je bio drumski razboj nik, a
veina njih jesu zli lj udi. Postojao je i ovjek po imenu Ebul
-Mudib el-Bui. Njemu su podizal i veliki ator, u mrkloj noi,
i pravili kruh, pribliavaj ui mu se na taj nain, ali ne spomi
n j ui Allahovo, delle anuh u, ime - sa sobom nisu imali ni
jednu knjigu niti svezak u koj em je bilo napisano Allahovo ime
- i potom bi taj isti El-Bui poletio na njihove oi, uli bi kako
razgovara sa ej tanom, a ako bi se desilo da se neko nasmije
ili kriom uzme kruha, bio bi udaren defom, doim oni nisu
vidjeli ko udara tim d efom.

ejtan bi ih izvijestio o nekim stva

rima u vezi s koj im bi ga pitali, pod uvjetom da mu, kao rtvu,
prinesu kravu, konj a i sl . , al i da tu rtvu udave ne spominj ui
pri tom All ahovo, delle anuhu, ime, i tek tada bi udovoljio
nj ihovoj potrebi. "
ejhul-islam zapisao je da je neki starac priznao da j e i
nio blud i bavio se pederastijom s malolj etnicima. Zabilj eio
je sljedee njegove rijei: "Dolazi mi crni pas koj i izmeu oiju
ima dvije bijele take i govori mi: 'Taj i taj zavjetovao ti se, i su
tra e ti donijeti zavjet! ' Sutra bi taj isti ovjek uistinu donio
ono na ta se obavezao, a starac nevjernik upoznao bi ga s tim
prij e nego to bi ovaj izjavio zbog ega je doao. "
Isto tako, prenio je njegove sljedee rij ei: "Kad bi od mene
zatraio zamjenu l adana1 , rekao bih da saeka sve dok ne iz
gubim svijest, i tada bi ladan odj ednom bio u mojoj ruci, a j a
ne bi h znao ko ga j e donio; i jo sam hodao ispred crnog stupa
na koj em je bila svjetlost. "
"Kad se ovaj starac pokajao, poeo obavljati namaz, postiti
i kloniti se zabranj enih stvari, crni j e pas nestao i prestao mi
jenjati ladan, a nije donosio nita drugo", kae lbn-Tej mijje.
Pripovijedao je da je neki drugi ej h i mao na raspolaganj u
Miomirisna lj ekovita smola
I Iq SVIJ ET DI NA I EJ TANA
ejtane koje je slao u odreene lj ude, pa bi porodica savlada
nog dolazila kod tog istog ejha, traei da ga izl ijei i plaa
jui veliki iznos u srebrenjacima, i on bi naredio svojim pri
stalicama ej tanima pa bi napustili tij elo tog ovjeka. Dini
su mu ponekad donosili srebrenj ake i hranu koje bi ukrali od
svij eta. tavie, jedan je ovjek imao smokve skrivene u ko
nici, a kad j e ejh od ej tana zatraio smokve, donijeli su mu
konicu; vlasnik konice traio je smokve, ali j e vidio da je ona
nestala.
Govorio je o jednom stjecatelj u znanja koj eg su ejtani za
veli rekavi mu: "Oslobodit emo te obaveze namaza i donosit
emo ti sve to poeli! " l zbilja su mu poeli donositi halvu.
A kad je doao kod jednog uenjaka koj i je poznavao sunnet,
pravovj erni je od njega zatraio pokajanje, i jo je vlasnicima
halve platio halvu koj u je poj eo taj ovj ek koj eg su ejtani do
veli u smutnj u. 1
Razmatraj ui odreene naine zavoenja, ejhul-islam j e
rekao: "Poznajem ovjeka koj em se biljke obraaju govorei
koj e koristi u sebi nose, ali mu se obraa ejtan koj i se uvukao
u te iste biljke. Takoer, poznaj em ovj eka koj em se obraaju
drvee i kamenj e: ' Blago tebi, o tienie Al l ahov! ' l kad on
proui Aj etul-Kursij u, ta pojava nestane. A poznajem i ovjeka
koj i ode u lov na ptice, pa mu se vrapci i neke druge ptice obra
aj u: 'Ulovi me, neka me pojedu siromasi ! ' , a to ejtan ue u
njih kao to ue u ovjeka i obraa mu se. Ima i onih koj i budu
u zatvorenoj kui pa sebe vide napolju a uope nisu otvorili
vrata, i obrnuto. To su ga dini zapravo unijeli i iznijeli veli
kom brzinom, il i su se pretvorili u njegov lik. Ako ovjek pro
ui Aj etul-Kursij u vie puta uzastopno, ta pojava nestane. "2
S tim u vezi , ostavio je i sljedei zapis: "Poznaj em ovjeka
koj em se neko obraa govorei mu: ' Ja sam ispunj enje Allaho-
'Dami 'ur-resa'il, str. rgo. -1 94.
Medmu'atul-fetava, n/300
NEPRIJ ATELJ STVO I ZMEU OVJ EKA EJ TANA II

vog obeanj a! ' , i on smatra da j e to Mehdij a, ijom nas j e po

javom obradovao Resul ullah, sal lallahu 'alejhi ve sell em. jo
mu se deavaju neobine stvari, kao naprimjer, naumpadne
mu pokret ptice ili skakavca: ako mu naumpadne njihov po
kret desno, te ivoti nje krenu na desnu stranu; ako mu naum
padne da krenu lij evo, one krenu na lij evu stranu: idu tamo
kuda on eli. Ako mu naum padne da odreene ivoti nje stoj e,
odnosno spavaj u, odnosno kreu se, desi se ono to poeli a da
on s tim u vezi ne uini nikakav vidljiv pokret. Vie od toga,
nose ga u Meku i vraaj u nazad, donose mu izuzetno lij epe
osobe i govore: 'Ovo su arhaneli, doli su te posj etiti ! ' ( . . . )
Oni mu kau: 'Znak da si ti Mehdija jeste izrastanje madea
na tvom tij elu' , i made se na nj egove oi pojavi. Sve ovo (a i
neke druge stvari), zapravo j e ej tanova spletka."1
Prilika je navesti i njegove sljedee rijei: "Sljedbenicima
zablude i novotarija koj i ive skromno i bave se ibadetom na

erijatom nelegiti man nain, ponekad se mogu desiti odre

ena otkrovenja i utj ecaj . Takvi esto odlaze na mjesta na ko
j ima je zabranjeno klanjati, utoliko prije to im na tim istim
mjestima ejtani dolaze i obraaj u i m se odreenim stvarima
koj ima se obraaj u vraevima. Napri mj er, ejtani su ulazili u
kumire i i z nj i h se obraali svoj i m oboavatelj ima, pomagali
im u i zvravanju odreenih zapovijesti kao to su pomagali
arobnjacima, oboavatelj ima kumira, Sunca, Mjeseca, zvije
zda . . . Poto bi im ovi usmjerili ibadete koj e bi smatrali nj ima
dostoj nim: njihovo slavlj enj e, oblaenje odreene odjee, mi
ri sanje i td. ,
:
noda bi i m ejtani i doli, a oni su ih nazivali
duhovnom stranom zvij ezda i moda bi ispunili neke nj ihove
potrebe. "2
Medmu'atul-fetava, I I/300
Medmu'atul-fetava, I 9/4I
Ib SVI J ET DI NA l EJTANA
Pribliavanje ejtanima injenjem grijeha
Ljudi
m
a koji prizivaj u da su Allah ovi , delle anuh u, ti enici
zapravo slue ej tani, i oni im se, ako ele ostvariti odreene
cilj eve, moraju pribliiti inj enj em nevj erstva i i rka, koj e ej
tani vole. ejhul-islam Ibn-Tej mijj e, rahimehullah, spomenuo
je da mnogi od te kategorije ljudi Allahove, delle anuhu, ri
jei piu neistoom, mi j enj aj u kur'anska slova u surama El
-Fatiha, El-lhlas ili u nekim drugim surama. Spomenuo je i
to da e kur'anske ajete ponekad napisati krvi ili nekom dru
gom neistoom, odnosno da e napisati neke druge izjave
koj ima su ejtani zadovoljni, odnosno da e to isto i zgovo
riti. A kad napiu, odnosno izgovore ono ime su ej tani zado
volj ni, oni im pomognu u ostvarenju odreenih ciljeva: presu
ivanj u odreenog izvora, l etenj u u odreena mjesta, donoe
nj u imetka od odreenih ljudi, imetka koj i ejtani ukradu od
varalica, odnosno onog i metka koj i je ostavljen na odreeno
mj esto bez izgovaranj a Allah ovog, dele anuhu, imena + = = 1
Prizivatelji poznavanja nevidljivog svijeta (ridilul-gajb)
El-lzz b. Abdusselam, rahimehullah, zapisao je da postoje ej
tani koje lj udi nazivaju ridilul-gajb i da neki lj udi s njima raz
govaraju, pa im se dese odreene nadnaravne stvari zbog ko
j ih tvrde da su Allahovi, delle anuh u, tienici, te da neki od
nj ih pomau mnogobocima u borbi protiv muslimana i go
vore: "Poslanik mu je naredio da se bori u mnogoboakim
redovima protiv muslimana jer su muslimani neposluni. "
Ovaj j e isti uenjak j o rekao: "U stvarnosti, oni su braa
mnogoboaca. l kad se radi o nj ima, ueni lj udi podij elili su
se na tri tabora: prvi je tabor koj i odrie postojanje ridalul
-gajba (ali su ih lj udi vidjeli, ili su prenesena predanja od onih
koj i su ih vidjeli, ili su povjerljivi lj udi priali o onome to su vi
dj eli , i kad ih vide, uvj ere se u nj ihovo postojanj e i priklone i m
Vidjeti : Medmu'atul-fetava, I 9/35
NEPRiJATELJ STVO I ZMEU OVJ EKA l EJ TANA 1 1
7
se); drugi j e tabor koj i i h je spoznao i pozvao se na odreenj e,
pa je povjerovao da postoj i neki taj ni nai n do Allaha, razli i t
od onoga koj i su poznavali vjerovjesni ci ; i , trei je tabor koj i
nije mogao kazati da postoji evli ja koj i ne potpada pod Posla
ni kov, sallallahu 'alejhi ve sellem, nai n i spovijedanja vj ere, pa
su kazal i : ' Muhammed j e poslanik objema skupinama', a ovi
veli aju Resul ullaha, sallallahu 'alej hi ve sellem, osim to ne
poznaj u njegov erijat."
Zatim je obj asnio nj i hovu sutinu i sutinu nj i hovih pri
stal i ca: "Istina je da ti lj udi pristaju za ejtanima, da su
ridalul-gajb zapravo di ni , a nazivaj u se ridal shodno aj etu:
. . .i bilo je ljudi koji su pomo od dina traili (bi rdaln
minel-dinn), pa su im tako obijest poveali " (El-Di nn, 6. )
Uostalom, ovjek osjea i vi di , osim to se ponekad moe i z
gubi ti i z vida, al i ne uvijek. Onaj ko smatra da su ridalul -gajb
- lj udi , taj je pogri jei o jer ne zna. "
Potom je El -lzz b. Abdusselam objasnio razl og nj i hove po
djele na spomenuta tri tabora, rekavi da je posrijedi nerazl i
kovanj e i zmeu ejtanovih pristali ca i Allahovi h, delle anu
hu, tieni ka. Takoer je obj asnio da rijei i poduhvate takvih
ljudi treba stavi ti na vagu Kur'ana i hadisa: ono to se podu
dara s i slamom dobro je djelo; ono to mu se suprotstavlja
greka j e. l ma koj i poduhvat ovjek ui ni o i ma koj e sposo
bnosti i mao, on nije vj erni k ni ti Allahov tienik; makar letio
po zraku i hodao po vodi , ako nije privren Kur'anu i hadi su. 1
Dakle, ovjek mora i mati mjeru koj om e razli kovati Alla
hove tienike od ejtanovih pristalica, pravi ti razl i ku i zmeu
dobrih i zloesti h, u protivnom, zal utat e i zastrani ti , te e
Allahove, del l e anuhu, neprijatelj e doivljavati kao Nj egove
tieni ke, a ta je mjera - Kur'an i hadi s. l, ako je ovjek privr
en Kur'anu i hadi su, uspj et e, u protivnom, nije ni na emu,
Vidjeti:

erhul- 'akidetit-tahavijje, str. 571 . -572.

I SVIJET DINA l EJTANA
makar mi gledali da oivljava mrtve i obine metale pretvara
u plemenite.
Daj ui osnovne smjernice s tim u vezi, ej hul-islam Ibn
-Tej mij j e, rahimehullah, izmeu ostalog, rekao je sljedee: "Ko
ne razlikuje izmeu mogunosti koj e daje Milostivi i onih koje
daj e ejtan, nj emu nee biti jasna Isti na od nei stine. Onaj ije
srce Allah, delle anuhu, ne prosvijetli sutinom vjerovanja
i slij eenj em Kur'ana - nee moi raspoznati put onoga koj i
slijedi Istinu od puta onoga ko slijedi la, nj emu e stvari i mo
gunosti biti zamrene, i to u mj eri u kojoj je lj udima bilo za
mreno stanje laca Musejleme iz J emame i drugih laaca koj i
su prizivali vjerovj esnitvo, a ustvari su bili laci. "1

ej hul-islam napisao j e djelo koj e nam, ako ga prouimo,

daje mogunost razlikovanja izmeu Allahovih, delle anu
hu, tienika i ejtanovih pristali ca, i poslije njegovog itanja
nee nam bi ti nejasno nita u vezi sa ej tanovi m pristali cama.
To svoje dj elo nazvao je El-Furkan bejne evlija'r-Rahman ve
evlija'i-ejtan (Rastavlja izmeu Allahovih tienika i ejtana
vih pristalica) .
Niko poslije vjerovjesnika Sulejmana, a. s. ,
ne moe vladati dinima
Svemogui Allah usliao je Sulej manovu, 'alej hisselam, dovu i
dao mu vlast koj u niko poslije njega nee imati. Stoga, ako se
dini pokore odreenom ovjeku, to nij e potinj avanj e dina
tom istom ovj eku, ve se radi o dobrovoljnoj poslunosti di
na. Namee se pi tanj e: j e li to uope doputeno?
Na ovo kompleksno pitanje odgovorio je ej hul-islam l bn
-Tejmij j e, rahimehullah, rekavi : "Kad je rij e o odnosu dina
prema ovj eku, postoj i nekoliko mogunosti. Moe se desiti
da ovjek navraa dine na iskren ibadet samo Svevinjem
Allahu i poslunost Poslanik u, sallallahu 'alejhi v e sell em, to
'Dami'ur-resa'il, str. 197.
NEPRIJATELJ STVO I ZMEU OVJ EKA l EJTANA I l
9
Allah i Nj egovi poslanici zahtijevaj u, a i neki dini na to na
vraaju ovj eka, i to su najbolj i Allahovi, delle anuhu, ti
enici i Resul ull ahovi, sallallahu 'alejhi ve sellem, namjesnici.
Moe se desiti da ovjek koristi dine u doputene svrhe, i on
ima status onoga ovj eka koj i koristi lj ude u doputene svrhe,
navraa ih na izvravanje dunosti, a odvraa od onoga to
im je zabranj eno initi, odnosno u tome ima status vladara
koj i to isto ine. Ako pretpostavimo da je takav ovjek Alla
hov tienik, najvie to moemo kazati jeste to da je pripad
nik skupine Allahovih tienika i da ima status slian statusu
vjerovj esnika-vladara u odnosu na poslanika-podanika, kao
to je naprimjer sluaj sa Sulejmanom i J usufom u odnosu na
Ibrahima, Musaa, lsaa i Resulullaha, sallall ahu alejhim ve sei
lem. A moe se desiti i to da ovjek koristi dine za ono to
su zabranili Svevinj i Allah i Nj egov Poslanik, bilo da se radi o
injenj u irka, ubistvu nedune osobe, injenj u nasilja kojim
se ne dovodi ivot u pitanj e: izazivanje obolj enj a, navoenje
na zaboravljanje informacija i druge vrste nasilja; bilo da se
radi o razvratu: omoguavanje razvrata onome ko ga eli . . . ,
takav se ovj ek potpomogao dinima u grij ehu i nasilj u. Ako
se nji ma potpomogao u nevjerstvu, i sam je nevjernik; ako se
nj ima potpomogao u grij ehu, i sam je veliki, odnosno obini
grjenik. Ako takav ovj ek nema putpun uvid u

erijat pa se
potpomogne dinima u onome za ta smatra da su nadna
ravna dj ela, kao naprimjer, u obavlj anj u hada, ili novo tarskog
uvenja, ili letenj u na Arefat - a taj isti ovjek ne obavlja prema
Kur'anu i hadisu legitiman had - ili letenj u iz grada u grad
sl. , takav je ovjek zaveden i dini su protiv njega iskovali
spletke. "1
Medmu'atul-fetava, I I/307
I2O SVI JET DI NA l EJ TANA
SPI RITIZAM ( DOZIVANJ E DUHOVA)
U naem se vremenu rasprostranila mi lj enj e o spiriti zmu. U
to besmisl eno praznovjerje povjerovalo j e mnogo onih koje
lj udi smatraj u pametnim i uenim.
Tobonje dozivanje duhova ima vie naina: spiritizam u
koj em se koristi duevno nadahnue, raznorazni spoljni fak
tori i nauni trikovi, a postoj i i spiri tizam u koj em se upotre
bljavaju dini i ej tani .
Prof. dr. Muhammed b. Muhammed b. Husej n u svojoj
knj izi Er-Ruhijjetul-hadise otkriva mnoge prevare i izvitope
rivanje stvarnosti , za koj ima poseu ti lj udi. Naime, oni sve
svoje pokuse izvode pod slabim, tamnocrvenim svj etlom, l
ambijentu koj i odie bojom krvi, direktnim obraanjem, po
mjeranjem tijela i nj i hovim pomicanj em u vel i koj tami u kojoj
gledatelj ne moe razaznati mj esta uesnika, niti izvor glasa,
niti detalje prostorij e: zidove, vrata, prozore itd.
Dr. Muhammed takoer je upozorio na upotrebljavanje
stranje (od prisutnih odvojene) sobe, odnosno na dio iste
sobe ali koji je odvojen debelim paravanom, mjesto na koj em
sj edi stranka nad koj om se izvodi tobonje utj el ovljenj e. l iz
toga paravanom odvojenog mj esta, uz mrak koj i vlada u pro
storij i, toboe izlaze utjelovljene due i vraaju se u tijelo a da
prisutnima nij e doputen fziki kontakt s nj ima.
On smatra da oni koj i se bave spi ritizmom u tako mranom
ambijentu lahko mogu posegnuti za odreenim naunim do
sti gnui ma uz pomo koj i h mogu izvesti svoje trikove. A va
ranje lj udi tri kovima star je i poznat nain na koj i ejtani za
vode Allahove, delle anuhu, robove, jer oni kod lj udi trae
ugled kao to zahtijevaju prisvajanje nji hovog i metka. ej hul
-islam l bn-Tej mij j e, rahi mehullah, spomenuo je skupinu be
taihija koja je ivjel a u njegovom vremenu. Kae da su pri
zi vali poznavanje nevidljivog svi jeta, otkrovenje i smatral i da
NEPRI J ATELJSTVO IZMEU OVJ EKA l EJTANA 121
su poznavatelji budunosti. l onda su otkrivene neke nj ihove
lai. Naime, slali su nekoliko ena da ispitaj u odreene in
ti mne stvari u porodici, pa bi vl asni ka kue zapanjiH kad bi
mu to otkrili, tvrdei da su to stvari koje samo oni znaj u.
ovjeku koj em su natucali na nos vlast obeali su pokazati
poznavatelje budunosti, pa su podigl i visoke stupove izmeu
koj ih su razapeli konop i dal i da po nj emu hoda pehlivan (to
je slino vj etini igranja stakl enim loptama na uetu), a taj je
prevareni ovjek gledao izdaleka i zaklj uio da l j udi , uzdignuti
iznad zemlj e, ophode brdo. Za taj su trik od njega uzeli mnogo
blaga, a on je naposljetku otkrio njihovu prevaru.
Drugog ovjeka po imenu Kufduk prevarili su stavivi ne
kog ovj eka u kabur, na ta je ovaj pomisl i o da mrtvi govore.
Odvel i su ga kod mezaristana u blizini Male kapije gdje je bio
ovj ek za koj eg su mu slagali da je E-a'rani (vukodlak) koj i
ivi na brdu Libanon, al i mu nisu prili bl i zu, ve su stajali po
dalj e, da ga obuhvati njegov blagoslov. Rekoe mu da ej h od
njega trai odreeni iznos novca, na ta Kufduk ree da ej h
nastoji ostvariti otkrovenj e, ali da zna da on, Kufduk, nema
tol i ko, pa se primakao i potegnuo za vunu, te je sa ejha spala
jareva koa koj om su ga bili ogrnuli. 1
Dr. Muhammed b. Muhammed b. Husejn objasnio je da je
posrednik (ovj ek za kojeg oni koj i se bave spiritizmom tvrde
da mora biti duevno spreman kako ne bi bi o obina maina
preko koje se ostvaruje kontakt s duhovima) obino laac i ve
l i ki prevarant. Takoer je rekao da mnogi od tih posrednika
nisu moralni, niti religiozni lj udi . tavie, oni koj i se bave spi
ritizmom ni ta od toga ne uvjetuj u. Pozvao se na lino isku
stvo koje mu je, nakon utvrivanja i prouavanja, pokazalo da
je posrednik zapravo bio vel i ki laac.
Govorio je o tome da neki posmatrai postignu dogovor s
' Vidj eti: Medmu'atul-fetava, I l /458
122 SVIJET DINA l EJTANA
onima koj i se bave spiritizmom, o pomno izabranim osobama
za takve poduhvate i objanjavanj u neuspjeha kad meu pri
sutnima primij ete proniclj ive, inteligentne lj ude.
U svojoj je knj izi obradio prvi nain na koj i oni koj i se bave
spiritizmom toboe dozivaju duhove, a to je nai n u koj em se
koriste izmiljanje, la, duevni faktori i nauni trikovi . A le
timino je ukazao i na drugi nain u koj em se upotrebljavaju
dini, i zauzeo stav da veina tvrdnji u vezi s dozivanjem du
hova spada u drugu vrstu.
Drevna tvrdnja
Tvrdnja u vezi s dozivanjem duhova nije nova stvar, to je izu
zetno stara tvrdnja koja postoji od pamtivij eka. Ve smo go
vorili o tome kako su neki lj udi ostvarivali vezu sa dinima.
tavie, u knjigama su zapisana pouzdana predanja o tome da
su neki lj udi vjerovali da se due umrlih vraaju u ivot po
slije smrti tij ela. Govorei o tome, ej hul-islam Ibn-Tej mijje,
rahimehullah, ostavio je sljedei zapis: "Kad nekima od tih
lj udP umre lan porodice, smatraju da im dolazi i obraa im
se, vraa svoj e dugove i povjerene stvari, da im oporuuj e . . .
Njima se samo ejtan pojavlj uj e u njegovom liku, a oni misle
da je to uistinu njihov umrli. "2
Savremeni eksperiment
Ahmed b. lzzuddin el-Bejanuni lino je imao iskustvo u vezi
s dozivanj em duhova. To svoje iskustvo spomenuo je u knj izi
El-lmanu bil-mela'ike, a ja imam elju doslovno ga prenijeti.
Autor spomenute knjige kae: "Tobonji spiritizam obuzeo
je istone i zapadne narode, o njemu je pisano na raznim j e
zicima, objavljivane u arapskim i stranim asopisima, pisana
' Misli na nevjernike, mnogoboce, arobnj ake i nj ima sline, kategoriju
koju je ejtan dobro obmanuo.
2 Dami 'ur-resa'il, str. Iq. -Ig.
NEPRIJATELJSTVO IZMEU OVJ EKA l EJ TANA 1 2
3
dj ela, studij e, izvoeni eksperimenti. . . Razumni su lj udi za
klj uili da je to ista la i pozivanje u nevj erstvo i grij eenj e.
Zaista je dozivanje duhova, koje plasiraj u njegovi sljedbenici,
la i obmana, a duhovi koj i se dozivaj u samo su ejtani koj i se
igraju s lj udima i obmanjuju ih. l niko ne moe dozvati niij i
duh, jer dua, nakon to napusti tij elo, odlazi u berzeh, gdje
uiva ili pati, ona je time zauzeta, a nije onako kako smatraj u
oni koji se bave spiritizmom. l mene su pozvali u spiritizam.
Poslije dugog eksperimenta, otkrio sam da j e to ista la i ob
mana uz pomo ejtana koj i se poigravaj u s lj udima, a iji je
cilj zavoenj e, obmana lj udi i prihvatanje prijateljstva od onih
koji ele prijateljevati sa ejtanima . . . "
Poetak eksperimenta
Ahmed b. l zzuddin el-Bejanuni nastavlja: "Prije otprilike de
set godina upoznao sam ovjeka koj i je tvrdio da, preko po
srednika iz ljudske vrste, upotreblj ava dine u korisne stvari
i za ovj ekovu dobrobit. Tvrdio je da je to postigao uenjem
Kur'ana i zikrom, ime se bavio dugo, dugo vremena, a na ta
ga je uputio strunjak u toj oblasti. j ednog dana doe mi po
srednik nosei poziv tog i tog dina radi razgovora koji je za
mene od vitalne vanosti. Otiao sam na ugovoreni termin,
uzdaj ui se u Allaha, delle anuhu, i raduj ui se to u ekspe
riment izvesti iznova . . . "
Kako je poela prevara
"Poetak prevare koj u su upotrij ebili u mom sluaju j este to
to je dozivanje duhova poelo traenjem oprosta od Allaha,
delle anuh u, izgovaranj em tehlila (la ilahe illallah) i uenj em
zi krova, to ovjeka u prvom naletu navede na pomisao da za
pravo razgovara s iskrenim, istim, uzvienim duama. Uao
sam u posrednikovu kuu i osamili smo se u jednoj sobi. On j e
sj eo na krevet, te smo, po nj egovoj uputi, poeli traiti oprost
12
4
SVI J ET DINA l EJTANA
od Allaha, delle anuhu, i izgovarati tehlil, sve dok nije za
pao u stanje pol usna, pa sam ga poloio na krevet i pokrio, po
njegovoj prethodnoj uputi . l tada se zau tih glas koj i mi na
zva selam, iskaza dobrodolicu i izjavi ljubav. Upozna me sa
sobom govorei da je stvorenj e, ali nije melek, niti din, ve
neka sasvim trea vrsta koja je stvorena Allahovom, delle a
nuhu, rijei: ' Budi ! ' (Jo je tvrdio da ga dini pomno sluaj u i
da izmeu njega i Svevinjeg Allaha u pogledu dostavljanja za
povij esti postoj i samo pet posrednika od koj ih je peti Dibril,
'alejhissdam. ) Tada me poe hvaliti, govorei da e prekinuti
svaki kontakt s ljudima i da e se zadovolj iti s vezom koj u su
uspostavi li sa mnom, jer sam ja, kako tvrde, poseban ovj ek
u ovom vremenu, onaj koj em je Sveznajui Al lah posvetio pa
nj u, odabrao ga za ovaj poziv . . . Spomenuo je jo nekoliko
divnih obeanja, o velikog li uda! Ovom novom eksperimen
tu i lanoj tvrdnji predao sam se oslanjajui se na Svemogueg
Allaha i molei Ga da me sauva posrtaja, uputi na oitu isti
nu, uzimaj ui za vodi znanje i istrajavajui na Pravom putu,
i hvala Allahu, delle anuhu, na tome. Poslije prvog susreta,
pozvao me na drugi i zakazao termin, a potom mi je lino on
ukazao na izgovaranje odreenih rij ei koj ima u probuditi
posrednika. Tako i bi: posrednik ustade, protrlja oi , kao da
se probudio iz dubokog sna; on nije bio svj estan niega to se
deavalo. Doao sam na drugi, ugovoreni sastanak, a poslije
toga sastali smo se mnogo puta, u dugom vremenskom peri
odu. Na svakom sastanku ponavljana su mi divna obeanja,
opisivana fascinantna budunost koj a me eka i govoreno mi
o velikoj koristi koju e ummet ostvariti mojim uzrokom. "
Razvoj dogaaja
"Stvar se razvijala. Na svakom tretmanu dolazi li su mi mnogi
duhovi , javljaj ui se s uvodnim zi krovima i bez nj ih. Dok bih
s posrednikom jeo ili pio aj , njega bi obuzelo poznato stanje
NEPRIJATELJ STVO IZMEU OVJ EKA l EJTANA 12
5
polusna, pa bi nagnuo glavu naprijed i spusti o bradu na prsa,
a meni bi se obratio posjetitelj koj i bi tvrdio da je melek, ili
din, ili ashab, ili evlij a. Bio bi to govor u koj em mi iskazuje
krajnj e potovanj e, velianj e, blagoslov mojoj posjeti, najava
bl i stave budunosti ; kad bi otiao, doao bi drugi . . .
Ko su bili posjetitelji
"Po nji hovoj tvrdnj i , posjetili su me neki mel eki , odreeni di
ni , Ebu-Hurej re, radij allahu 'anhu - od ashaba, nekoliko evlija
od koj ih je bio Ebul-Hasan e-

azili , rahimehul lah, nekoliko

uenjaka koj ima je posvjedoena znanje i dobrota, kao napri
mjer, ej h Ahmed et-Termanini, rahimehullah, te neki ue
njaci koj i su umrli za mog ivota, da bi se naposljetku pojavio
moj otac, rahimehullah. A jo prije obradovali su me posj e
tom mog oca, koj a e se desiti u tano odreenom vremenu.
Taj sam trenutak ekao tuan, i kad j e nastupilo vrij eme, od
mene su trail i da glasno prouim suru El-Vaki 'a, to sam ui
nio, a oni mi tada rekoe: 'Za nekoliko trenutaka doi e tvoj
otac, sluaj ta govori, i nemoj ga nita pi tati ! "'
Opreznost poinje
"Nakon nekoliko minuta zauo se glas koj i je tvrdio da j e moj
otac, nazvao mi selam, izrazi o veliku radost zbog susreta sa
mnom i moje povezanosti s duhovima. Oporuio mi je da pri
pazim posrednika i njegovu porodicu izdvaj anj em odreene
sume novca, j er je to j edini nai n njegove zarade. Svoj e je izla
ganje zavrio salavatima koj i se ue na namazu, a znam da
je otac, rahi mehullah, pridavao veliku panj u donoenj u sa
l avata na Vj erovj esnika, sallallahu 'alejhi ve sel l em, posebno
formi koja se ui na namazu. (Veliko je udo bilo to to je
naglasak tog nepoznatog govornika bio sli an oevom nagla
sk u.) Nazvao je selam i otiao. Ja sam se poeo pitati : 'Zato su
mi rekli da ga nita ne pitam? U tome i ma neki skriveni razlog.'
126 SVIJ ET DINA l EJ TANA
A taj skriveni razlog, koj i sam tada saznao, bila je injenica da
to zapravo nije bio moj otac, ve se radilo o nj egovom prati
ocu iz reda dina, koji ga je pratio cij elog ivota: svoj je glas
preruio u glas mog oca i prikazao se u nekim njegovim po
sebnostima. Oporuili su mi d.a ga nita ne pitam utoliko to
njegov din-pratilac nij e mogao znati sve pojedinosti u vezi s
nj i m koj e poznaje njegovo dijete, makar i mnogo znao. Dakle,
upozorili su me da ga nita ne pitam iz prostog razloga to
nee znati odgovoriti i tako e se osramotiti. Tu istu metodu
upotrebljavali su dovodei druge duhove: svoje bi ime rekao
tek nakon to bi pozdravio i brzo bi nestao. Taj ni razlog tome
ve sam otkrio. Da se desilo da neki od nj ih kae da je taj i taj
istaknuti ej h, moda bih s nj im poeo raspravljati o odree
nom naunom pitanj u, pa on ne bi mogao odgovoriti i tako
bi cij ela stvar dola u pitanje. Neto tako ' zapravo se i desilo.
Jedan od nji h raspravljao je sa mnom, tvrdei da je eni dopu
teno otkriti lice, da lice nije stidni dio tij ela. Ja sam mu se u
tome usprotivio, a on j e davao totalno nestrune odgovore, i
rasprava j e buknula. Upitao sam ga: ' Kako odgovara na izjavu
pravnika koj i su rekli da je enino lice avret, odnosno onih koj i
kau da ga mora pokriti kad postoj i bojazan od smutnj e?' Ta
je diskusija zavrena bez ikakvih rezultata. Potom me obavije
stio da j e on ej h Ahmed et-Termanini i - pobjegao. Tada mi
se pokazalo da je to oita la, tim prij e jer je spomenuti e j h va
io za velikog afj skog pravnika, a afjski autoriteti kau: 'Ci
jelo enino tijelo avret je, makar se radilo o sijedoj starici.' Da
se radilo o spomenutom ejhu i da je u berzehu saznao nove
informacije u vezi s tim pitanjem, on bi me upoznao s tim i
uputio bi me na novi argument. Meutim, to je la, prevara i
pokuaj zavoenja. A Sveznaj ui Allah, neka Mu je hvala, htio
je da me uputi i uvrsti na Istini i Pravom putu. J er, otkriva
nj e lica, pogotovo u naem vremenu iskvarenosti i bolesnom
drutvu, stvar je koj u ne doputa razuman i religiozan ovjek. "
NEPRI JATELJSTVO IZMEU OVJ EKA EJTANA 12
7
Stvarnost izlazi na vidjelo
"Stvarnost je iz sastanka u sastanak izlazila na vidjelo, sve dok
se nisam uvj erio da se radi o lai , potvori i prelaenj u granica,
te sam utvrdio da spiritizam nema ni kakve veze sa estitosti
niti ima uporita u vjeri. Posrednik, do koj eg oni toliko dre
i oporuuju panj u prema nj emu i davanj e novca za njegov
trud, ovj ek je koj i ne klanja, a oni mu to ne nareuj u; brije
bradu, a oni mu ne nareuj u da je pusti. . . To je ovjek koji
bespravno uzima ljudski imetak, daj ui im lane nade, i ta
nepotena zarada njegov je j edini nain zaraivanj a. tavie,
neki mi je ovj ek, ubogi siromah, poto je saznao da imam
vezu s tim istim posrednikom, doao i poal i o se da ga je on
prevario uzevi od njega tri stotine sirijskih lira. ja sam po
srednika prisilio da mu vrati posueni novac, a on je to uinio
iz svoj e elje i elj e svoj ih ejtana da ostanem s njima u vezi.
Skoro svi posrednikovi poduhvati i poduhvati njegove poro
dice zasnivaju se na laima. "
Rezime
- Izlaganj e u vezi sa svojim eksperimentom ejh Ahmed b. l z
zuddin e1 -Bejanuni zavrava sljedeim rijeima: "Nakon to
mi se otkrila stvarnost u vezi s prizivanjem duhova, oni su me
pokuali zadrati prij etnj om, ali, hvala Svevi nj em Allahu, ni
malo me nisu pokolebaH. Kroz dugi period napisao sam dvije
velike sveske njihovih izjava, u kojima sam sabrao veinu ono
ga to su mi kazivali . l kad se neistina pokazala tako da se nij e
mogla drukije protumaiti, prekinuo sam vezu s njima, oka
rakterizirao ih kako sam ve okarakterizirao i spalio sveske is
punjene laima i prevarom. Duhovi koj i za sebe tvrde da su
due ashaba, evlija i dobrih lj udi zapravo su ejtani , i ne pri
lii da razborit vjernik dopusti da ga prevare. A svi naini koje
upotrebljavaju oni koj i se bave spiritizmom jesu oita la i ne
istina. Isti status ima spiri tizam uz posrednika, koji sam spo-
I28 SVIJET DI NA I EJTANA
menuo i lino probao, i spiritizam uz pomo stola i fndana,
o koj em su mi priali neki lj udi koji su ga probali i doli do
istog zakljuka do koj eg sam ja doao. I zaziva uenje da sam,
poslije toga, proitao mnogo knjiga u vezi s dozivanjem du
hova u koj ima su razumni lj udi praktino doli do zaklj uka
do koj eg sam i ja doao, i utvrdili da su ti isti duhovi zapravo
lj udski pratioci iz redova dina, a Sveznaj ui je Allah mene jo
davno uputio na to, pa neka Mu. je hvala! Ovim sam tekstom
obavio dunost savj etovanj a, a Allah, delle anuhu, upuuje
na Pravi put i On je pokrovitelj uspjeha! "
Opasnost tvrdnje
Tvrdnj u da se duhovi mogu dozvati, ejtani i njihovi sljedbe
nici iz lj udskog roda upotrebljavaj u u unitavanj u vjerskih te
nlelj a. Duhovi koj i se prizivaj u, a to su ustvari ej tani , i zgo
varaj u rij ei koj ima unitavaj u i potiru vj eru, donosei nove
principe i primj ere, koj i se defni tivno suprotstavljaj u islamu.
Naime, na jednoj takvoj seansi duh je na jeziku posrednika
izjavio da se na seansi nalazi Dibril, a poto prisutni nisu
znali ko je Dibril, duh je rekao: "Zar ne poznajete Dibrila,
koji je donosio Kur'an Muhammedu?! Na ovoj seansi imamo
njegov blagoslov. "
Dr. Muhammed b. Muhammed b. Husej n prenio je iz a
sopisa 'lemur-ruh lanak pod naslovom Govor velikog duha
Hwaita Haka. U nj emu se navodi slj edee: "Moramo se ujedi
niti u ovom poduhvatu, u ovoj novoj vj eri ! Mora nas predvo
diti lj ubav, moramo imati snage da se meusobno podnosimo
i razumijemo . . . Moj a je misija1 brinuti se o lieni ma i pomoi
lj udima da oslobode svoj u duu od Svevinj eg Boga2 ovj ek je
stvoren od Zemalj skih elemenata3 i nee doivjeti svoj u punu
'Ovo su duhove rijei.
2 lstinu j e laac rekao. Njegova j e misija navesti ovjeka da ne vjeruje u
Allaha, delle anuhu.
` Ovako doaptava ovjeku i lae mu da bi ga zaveo.
NEPRI J ATELJ STVO I ZMEU OVJ EKA l EJ TANA 12
9
snagu sve dok u sebi ne osjeti Boiji dio i di o meleka . . . Du
hovnost je monija od drugih pojava da utemelji novu vj eru
koj a e biti validna za cijeli svij et. "
Iz istog asopisa takoer je prenio osnovne informacije u
vezi s organizacijom koj a j e osnovana radi ostvarenja tog ci
lja. U asopisu je zapisano sljedee: "Ova e organizacija bi ti
valjana za sve lj ude, preko nj e upoznat emo pripadnike du
hovnog svijeta kao novi nai n ivota, pripadni ke koj i e nas
upoznati s novom stranom o Bogu i Njegovoj volji. Oni e
nam donij eti mir, smiraj , duhovnost, sreu . . . Poruit e sve
barijere izmeu naroda i pojedi naca i po trti sve razl i ke izmeu
dogmi i vjera1 , a lan u njoj moi e bi ti svaki ovjek, bez obzira
na njegovu naci onalnost, boju koe, vjeru i politiko opredj e
lj enje. "
Duhovi e ponekad tvrditi da su poslani od Allaha, delle
anuhu. S tim u vezi , dr. Muhammed b. Muhammed b. Hu
sej n spomenuo j e da je Muhammed b. Ferid Vuddi od duhova
prenio njihovu sljedeu i zj avu: "Mi smo poslani od Allaha kao
to su poslanici poslani prij e nas, osim to je nae uenj e na
prednij e od njihovog. Na je Bog njihov Bog, osim to je na
oitiji od njihovog, ima manje ljudskih svojstava a vie boi
jih . . . Ne povinuj emo se nij ednom vjerovanj u, niti ga prihva
tamo bez razmatranja i razmi ljanja, kao to ne prihvatamo
ma koje uenje koje nema uporite u razumu. "
Tvrde da su poslanici i vjerovjesnici samo posrednici visoke
kategorij e, da su nadnaravna djela koj a su im data zapravo du
hovne pojave, kao to su duhovne pojave dogaaji koj i se odvi
jaj u u sobi za prizivanje duhova. Isto tako, tvrde da putem spi
ri tizma mogu ponoviti poduhvate koj i se pripi suj u l sau, 'alej
hisselam.
Neke novine pokrenule su veliku propagandnu kampanju
'Doslovno ovako.
SVl ) ET DiNA l EJ TANA
u kojoj tvrde da jedan od onih koj i se bave spiritizmom u Ame
rici moe izvesti mudize koje je i mao Isa, 'alej hisselam: vraa
vid slijepima, govor nijemima, pokrete paraliziranima . . . Tre
ba znati da njegov sin, tobonji ljekar, ima samo deset godina
i da se zove Michael. Na bolesnika samo stavi prste i apue
odreene dove i rijei, posli je ega se desi nadnaravno dj elo.
Govore da je to dijete naslijedilo duhovni dar od svog oca i da
za svoje usluge ne uzima nikakvu materijalnu nadoknadu. 1
Naslij ee ovog djeaka (koje j e naslijedi o od oca) podsj ea
nas na pri u koj a se pripovijedala na periferiji Palestine. Govo
rilo se da se neki ovjek prikazivao za dobrog, bogobojaznog
ovjeka i da je u to vrijeme, kad jo nisu postojali avioni i auta,
polazio na had uoi Are fata, boravio s hadi jama na Are fatu,
prenio i m poruke svoj ih bli nj ih i prijatelja, a od nj ih uzimao
poruke za ove, te bi se vraao sljedee noi . Mnogi su ljudi
vjerovali da je on dobar i estit ovj ek, uprkos tome to nije
obavljao sve hadske obrede, nije boravio na Mini predvieno
vrij eme i nije bacao kamenie na demretima.
Al i j e Sveznaj ui Allah htio da se njegova neistina razot
krije i da lj udi saznaju njegov sluaj . Naime, kad je nastupila
njegova smrt, pozvao je naj starijeg sina i obavijestio ga da e
svake godine uoi Arefata po njega doi deva koja e ga odni
jeti na Arefat. l poto je deva dola, sin ju je uzjahao, a kad ga je
odnijela u pusti nju, stala je i obavij estila ga da je ona - ejtan,
da ga je njegov otac oboavao i padao mu niice, a on mu je
zauzvrat pruao spomenute usluge. l kad je sin odbio uiniti
seddu ejtanu i zatraio utoite kod Allaha od njega, on ga
je ostavio usred pustinje, ali je Svemogui Allah odredio da se
sin ipak vrati iv, a zati m lj ude obavijesti o stvarnosti svog oca
nevjernika.
'Vidjeti ekskluzivno izdanje kuvajtskih novina El-Kabes, od I}. I O. I}}.
godine.
NEPRIJATELJ STVO IZMEU OVJ EKA l EJ TANA 1
3
1
Ovu je priu u neto skraenom obliku spomenuo ej h Ah
med b. l zzuddin el-Bej anuni u svojoj knj izi El-Mela'ike.
Da li je mogue dozvati duhove
asopis Scientifc American raspisao je veliku novanu nagra
du za onoga ko uspostavi dokaz za istinitost duhovnih pojava,
i nj u jo niko nije osvojio i pored rasprostranj enosti onih koj i
se bave spiritizmom, nji hovog djelovanja i umijea u Americi.
tavie, ameriki maioniar Dunninger na taj je iznos do
brovoljno dodao drugu nagradu za onoga ko dokae istinitost
spiritizma, ali do dan-danas niko je nij e osvoj io.
Stav islama prema dozivanju duhova
Onaj ko razmisli o erijatskim tekstovima koj i se bave ovim
pitanjem doi e do zaklj uka da je dozivanje duhova nemo
gue. Sveznaj ui Allah izvijestio nas je da je dua dio gajba,
nepojavnog svij eta, koji se apsolutno ne moe dokuiti : "Pi
taju te o dui. Reci: '

ta je dua - samo Gospodar moj zna, a

vama je dato samo malo znanja."' (El-Isra., 85. )
Isto tako, izvij estio nas j e da On usmruje uzimaj ui due u
asu smrti: "Allah uzima due u asu njihove smrti, a i onih
koji spavaju, pa zadrava one kojima je odredio da umru,
a ostavlja one druge do roka odreenog B B B " ( Ez-Zumer, 42. )
Svemogui Allah zaduio je odreene meleke da kanjavaj u
nesretnu, nevj erniku duu, odnosno da prue uivanje do
broj , bogobojaznoj dui. A Vjerovjesnik, sallallahu 'alejhi ve
sellem, izvij estio nas je o tome kako Melek smrti uzima due
i ta s njima ini nakon toga.
Dakl e, due su kod svoga Gospodara, On im je kao uvare
odredio snane i sposobne meleke i nemogue je da se one
odvoj e od nj ih i pobj egnu ka onima koj i se bave spiritizmom
i koj i se igraj u s lj udima tvrdei da dozivaju duhove.
Neki od nj ih tvrde da su dozvali due nekih dobrih robova,
1
3
2 SVl)ET DI NA l EJ TANA
vjerovjesnika i ehi da, a je li mogue da oni napuste vjeno
uivanje u Dennetu i dou u mranu sobu u kojoj se dozi
vaj u duhovi?!

ehidi su ivi i kod Allaha su: "Nikako ne sra

traj mrtvima one koji su na Allahovu putu izginuli! Ne, oni
su ivi i u obilju su kod Gospodara svoga." (Alu ' lmran, r6g. )
Imam Muslim zabilj eio j e predanje u koj em se navodi da je
Resul ull ah, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao: "Due ehida na
l aze se u utrobama zelenih ptica koj e imaju kandilje okaene
o Ar; lepraju po Dennetu kuda god hoe i potom se vraaju
u te kandilj e. "r Kako oni koj i se bave spiritizmom, savremeni
laci, tvrde da mogu dozvati nj ihove due?! All ah, delle anu
hu, kae: "O tome oni nita ne znaju, a ni preci njihovi. Kako
krupna rije izlazi iz usta njihovih! Oni ne govore drugo do
neistinu!" (El-Kehf, 5. )
Sumnja i odgovor na nju
Oni e upitati: "Kako objanjavate injenicu da je dua upu
ena u ponaanje i dj ela ovj eka u koj em tvrdi da je bila?" Od
govor na ovu smumnj u glasi: onaj ko tvrdi da je duh, on je
zapravo ej tan, i to moda ej tan-prati lac, koj i se ne odvaja od
ovj eka. A ve smo navel i dokaze koj i ukazuj u da svaki ovjek
ima ejtana pratioca, koj i poznaje mnogo kad se radi o njego
vom ponaanj u, obiajima i osobinama, koji poznaje njegove
roake i prijatelj e . . . Zbog toga on lahko moe odgovoriti na
postavljena pitanj a, j er j e upuen i raspolae informacijama.
Ako neko upita: "Kako objanj avate naune odgovore koje
nam daj u ti isti duhovi?", moemo odgovoriti da smo ve obja
snili inj enicu da ejtani i dini raspolau mogunostima da
vanja naunog, korisnog odgovora. Meutim, taj nj ihov odgo
vor u sebi nosi pokuaj navoenja na veliku zabl udu, jer oni
daj u ogranien odgovor, da bismo imali povjerenja u nj ih, a
Vidj eti: Mikatul-mesabih (3804)
NEPRI J ATELJ STVO I ZMEU OVJ EKA l EJTANA 1
33
onda nas usmj eravaj u na zlo i stranputicu, to unitava na
identitet na ovom i buduem svij etu.
ejtan ostavljaju na cjedilu svoje pristae
Ljudi koj i tvrde da mogu dozvati duhove i izlijeiti uz njihovu
pomo laci su, a ti isti duhovi jesu ej tani, to smo ve kon
stati ral i . Desi se takoer da ej tani ljude ponize i ostave ih
na cj edi l u. Kuvaj tske novine El-Kabes1 objavile su sljedei la
nak: "Cijela Velika Britanija ovih dana govori o duhovnom
uenjaku Peteru Godwinu, koj i raspolae s nadnaravnim du
hovnim sposobnostima koj ima moe izlijeiti teke bolesnike,
pronai izgubljene stvari, potiniti duhove u slubi ovjeku . . .
Peter Godwin imao j e jedinstvenu mo i mogao se nai na
vie mjesta u jednom trenutku: prijatelj i su ga vidjeli, napri
mjer, u Londonu, drugi u Liverpool u, trei u Manchesteru,
doim etvrta skupina lj udi tvrdi da nije bio ni na jednom od
tih mjesta, ve je, kau, bi o kod kue, sa svoj om porodicom.
Ponekad bi se na odreenom mj estu pojavilo nekoliko njego
vih likova. Dok bi sjedio sa svoj i m prijatelj i ma, pojavio bi se
drugi Peterov lik, potom trei, pa etvrti, pa peti, te bi svi raz
govarali. Peter Godwin bio bi olienje tih pet prisutnih likova
koj i vode razgovor s prisutima, i li razgovaraj u jedni s drugima,
to bi prisutne zapanj il o. Ali , ovaj je ovj ek nenadano izgu
bio svoj e sposobnosti i preobrazio se u obinog ovj eka: nije
vie bio kadar lijeiti bolesne, niti nalaziti izgubljene stvari,
niti proricati budunost, ni ti potinj avati duhove u slubi o
vjeku. Godwin ova je nesrea poela prole godine, kad je svoj e
mogunosti htio iskoristiti u ostvarenj u odreenih materij al
nih kori sti . Peter u blisku prolost gleda i govori : ' Ni sam pret
postavljao da e se ovo desiti, duhovi su se nalj utili na mene i
liili me svog blagoslova.' "
+
Vidjeti ekskluzivno izdanje ovih novina, od 12. o6. 1978. godine.
1
34
SVI J ET DINA l EJTANA
DI NI I POZNAVANJ E BUDUNOSTI
Mnogi lj udi misle da dini poznaj u budunost, a nevjernici iz
redova dina pokuavaj u uvrstiti to pogreno uvj erenje kod
lj udi . Svevi nj i Allah objasnio je neistinitost tog vj erovanja.
Naime, kad je Allah, delle anuhu, uzeo duu svom vj ero
vj esniku Sul ej manu, 'alej hisselam (kojem je poti ni o di ne da
rade po njegovom nareenj u) , uinio je da njegovo tijelo osta
ne uspravno, a di ni su i dalje radili ne znaj ui da je umro, sve
dok crv nije rastoio tap na koji je bio oslonjen. Kad se Sulej
man, 'alej hisselam, sruio, lj udima je postalo j asno da su dini
l agal i govorei da znaj u budunost. S tim u vezi, Svemogui
je Allah rekao: "A kad smo odredili da umre, crv koji je bio
rastoio tap njegov - upozorio ih je da je utnro, i kad se on
sruio, dini shvatie da ne bi na n1uci sramnoj ostali da su
budunost prozreti mogli." (Sebe', 14. )
Ve smo govorili o tome kako su dini prislukivati nebeske
vijesti , kako j e pojaano uvanje nebesa nakon Vjerovjesniko
vog, sallallahu 'alejhi ve sellem, poslanstva, poslije ega dini
rij etko mogu prislukivati.
Znaju li vraevi i proroci budunost
Veoma grij ei obini svijet koj i vjeruje da neki lj udi , kao na
primjer vraevi i proroci , znaj u budunost. Moe ih se vidj eti
kako odlaze kod nj ih i pi taju u vezi s kraama, zloinima, ali
i o svojoj budunosti i budunosti svoje dj ece. Nastradao je i
onaj ko upita i onaj koga se o tome upi ta! Budunost zna samo
Sveznaj ui Allah i On je otkriva samo onome kome hoe od
Svoj i h poslanika: "On tajne zna i On tajne Svoje ne otkriva
nikome, osim onome koga On za poslanika odabere; zato
On i ispred njega i iza njega postavlja one koji e ga uvati da
bi pokazao da su poslanice Gospodara svoga dostavili, On u
NEPRIJATELJSTVO iZMEU OVJ EKA l EJ TANA !)
tanine zna ono to je W njih, On zna broj svega to postoji. "
(El-Dinn, 26. -28. )
Zalutali je grjenik svako onaj ko vjeruje da neko zna bu
dunost. Time se suprotstavlja ispravnom islamskom vj ero
vanj u, koj e nas ui da budunost zna samo Sveznaj ui Allah.
A ako to uvjerenje ovjeka navede da konsultira one koj i
tvrde da znaj u budunost, tada j e grijeh kudikamo vei. J edna
Poslanikova, sallallahu 'alejhi ve sellem, supruga prenijela je
sljedee Resulullahove, sallallahu 'alejhi ve sellem, rij ei upo
zorenj a: "Ko posjeti vraa i upita ga u vezi s neim, njegov na
maz nee biti primljen etrdeset dana. "1
Vjerovati u ono to takvi lj udi govore nevj erstvo je. Dokaz
je za to Ebu-Hurej rino, radijallahu 'anhu, predanje koje su za
biljeili imam Ahmed u El-Musnedu neki drugi muhadisi , a
u koj em se kae da je Resul ullah, sallallahu 'alejhi ve sellen1,
konstatirao slj edee: "Ko posjeti proroka i povjeruje u njegove
rijei ve se odrekao onoga to je obj avljeno Muhammedu. "2
Abdusselam b. Ebul -l zz, komentator poslanice El-Akidetut
- tahavijje, zapisao j e: "Po nekim uenjacima, izraz vra pro
tee se i na astrologa, a po nekim drugim autoritetima, astro
log ima status vraa." Zatim je zapisao slj edee: "Ako se ovako
tretira onaj koj i pita u vezi s budunosti , kako se onda tretira
onaj koga se o tome pita?" Znaenj e j e: ako se od onoga ko pita
ne prima namaz etrdeset dana, odnosno ako je onaj ko po
vj eruje vrau ili proroku nevj ernik u ono to j e objavljeno Re
sulullahu, sallallahu 'alej hi ve sellem, kakav onda status imaj u
vra i prorok?
je li doputeno upitati vraa ili prroka s ciljem ispita
ej hul-islam l bn-Tej mij j e, rahimehullah, smatra da je dopu
teno upitati vraa s cilj em ispitivanja njegovog stanja i nu-
Muslim (223)
Vidj eti: Mikatul-mesabih (4599)
SVl J ET Dl NA l EJ TANA
trine, da bi se razluila istina od lai. Taj svoj stav dokazuje
predanj em koj e su zabilj eili El -Buhari i Muslim, u koj em se
navodi da je Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, Ibn
-Sajj ada upitao: "ta smatra?" "Smatram da mi dolaze iskreni
i laci", odgovori on. "Tebi su stvari zbrkane", ree mu Vjero
vj esnik, sallallahu 'alejhi ve sellem, pa se nadoveza: "Imam za
tebe jednu zagonetku! " "Rije je o di. . . "1 , proree l bn-Sajjad,
na ta All ahov Poslanik, sal l allahu 'alej hi ve sellem, zaklj ui :
"Gubi se, ostat e bezvrij edan kao ostali proroci ! "2 Dakle, Re
sulullah, sallallahu 'alejhi ve sellem, upitao je ovjeka koj i je
tvrdio da zna budunost da bi ga razotkrio i lj udima objasnio
njegovu suti nu.
Astrolozi
Astrologija je poziv koj i sadri preciznost i utjecaj , odnosno
dokazivanje zbivanja na Zeml ji na osnovu deavanj a u kosmo
su, odnosno mijeanje sile kosmosa u zbivanja na Zemlj i . To
je zabranjen poziv, na osnovu Kur'ana i hadisa. tavie, svi su
ga poslanici zabranili. Svevinj i Allah je rekao: " B & B a arobnjak
nee, ma gdje doao, uspjeti." (Ta Ha, 69. ) Takoer je rekao:
"Zar ne vidi one kojima je dat jedan dio Knjige kako u dibt
i ejtana vjeruju & . " (En-Nisa', 51. ) Omer, radij allahu 'anhu,
govorio je: "Dibt je vraanj e. "3
Zato astrolozi i vraevi ponekad kau istinu
Moda e se neko pozvati na to da vraevi, proroci i astrolozi
ponekad kau istinu, a odgovor na tu sumnj u glasi: nj ihova
iskrenost u mnogim si tuacijama jeste vid obmane ljudi , uto
l iko prij e to lj udima govore openite rij ei koje se mogu pro-
Htio je rei da se radi o dimu, ali tu rije nije izgovorio do kraja. (op. prev.)
2 El-Buhari (3055) i Musl im (2930)
`Vi djeti:

erhul- 'akidetit-tahavijje, str. 568. L vezi S astrologijom, vidjeti

djelo Ebdedul- 'ul um, Sl. 542, iji je autor Siddik b. Hasan el-Kanudi.
NEPRI JATELJ STVO I ZMEU OVJ EKA l EJTANA 1
37
tumai ti na vie naina, i kad se desi odreena stvar, oni je
ljudi ma protumae shodno onome to su ve rekl i .
Nj i hova i skrenost u odreeni m detalj i ma rezultat je pro
niclj ivosti i raspitivanja, ili je to i sti ni ta nebeska vijest koj u
je di n kriom uo. El-Buhari i Musli m zabi ljei li su sljedee
Ai i no, radijallahu 'anha, predanj e: "Allahov Poslanik, sallal
lahu 'al ej hi ve sellem, upi tan je u vezi s vraevima, na ta je
odgovori o: ' Ni ta ne predstavljaj u.' Lj udi sugerirae: 'Allahov
Poslanie, oni nam govore o odreenoj stvari koj a se ui stinu
desi ! ' Na to Resulullah, sallal lahu 'alej hi ve sellem, ree: 'To
je i stinita vijest koju din kriom uje i apne je na uho svog
tienika, pa oni na nj u dodaju stoti nu lai ."'r
Ako se radi o dogaaj u u prolosti u vezi s koj i m vra kae
istinu, kao napri mj er, obavijest o kradlj i vcu, obavij est o i menu
i prezi menu osobe koj a mu dolazi prvi put, odnosno obavij est
o i menima njegove dj ece i porodice, on to moe saznati uz po
mo odreenog trika, napri mjer, postavljanj em ovjeka koj i
e i spi tivati lj ude a sam prisl ukivati nj i hov govor, prije nego
to stanu pred njega, i l i je to ej tanova rabota, a nije udno da
ejtani znaju stvari koj e su se ve desile.
Vraevi - ejtanovi poslanici
l bnul-Kajj i m, rahi mehullah, zapaa: "Vraevi su ej tanovi po
slani ci , tim prije to im mnogoboci hrle, nj i ma se obraaj u
u znaajni m stvarima, vj eruj u u nj i hove rij ei , uzi maj u ih za
meusobne sudije ijom su presudom ,zadovolj ni , kao to je
sluaj sljedbenika poslani ka s poslani ci ma. Mnogoboci vj e
ruj u da vraevi znaj u budunost, da i zvjetavaj u o gajbu, koj i
poznaju samo oni . Po mnogoboci ma, i maj u status poslani ka,
a ustvari su ejtanovi poslanici , poslao ih je svoj i m pristaama
iz reda mnogoboaca i poistovij etio ih s poslani ci ma i skre
ni m, te im se njegova skupi na odazvala. A ejtan je poi stovi -
Dami 'ul-usu1, 5/63
SVI J ET DINA EJTANA
jeti o Allahove poslanike s nj ima kako bi otjerao lj ude od ovih,
a svoje poslanike proglasio iskrenim i poznavateljima gaj ba.
Budui da izmeu dvije skupine postoj i isklj uiva suprotnost,
Allahov je Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao: 'Ko po
sj eti vraa ili proroka i povjeruj e u njegove rij ei ve je zane
girao ono to je objavlj eno Muhammedu."' 1
Dakle, lj udi se dij ele na dvije skupine: pri stalice vraeva i
slj edbenici poslani ka. ovj ek ne moe biti u obj e skupine, ve
je dal eko od Poslanika, sallal l ahu 'alej hi ve sellem, u onoj mjeri
u kojoj je bl izak vrau, i utj eruje u la Vjerovjesnika, sal l allahu
'alej hi ve sellem, u onoj mj eri u kojoj vjeruje vrau.
Rekao sam: ko prostudira historij u prijanjih naroda za
klj uit e da su vraevi i sihirbazi zauzimal i poziciju ejtana
vih poslanika: nj ihove su rij ei bil e prihvatane, doputal i su
i zabranj ivali , uzimali i metke, zapovijedali injenje mnogih
ibadeta i ritual a koj ima su zadovoljavali ej tane, nareival i ki
danje rodbinskih veza, skrnavlj enje asti . . . , o emu je govorio
El -Akkad u knj izi lblis.
Obaveza ummeta prema vraevima
Tvrdnje astrologa, vraeva i sihirbaza velika je zabluda i zlo
koj e se ne moe zanemariti. Dunost onih koj ima je Svezna
j ui Allah dao znanje o isl amu, Kur'anu i Posl ani kovom, sallal
l ahu 'ale j hi ve sell em, sunnetu jeste da rij eima osude zabludu
i argumentirano objasne neistinu. A dunost je onih koj i ma je
data vlast spreavanj e vraeva, proroka, onih koji gataj u gle
daj ui u pijesak, kamenie, dlan, fmdan i sl . , koj i tvrde da
znaj u budunost. Moraj u sprijeiti irenje njihovih izmilj a-
lgasetul-lehfan, 1/271. Hadis su u ovoj verzij i zabiljei l i : Ahmed, 2/429,
Et-Taberani, u djelu El-Evsat ( 1453), Ebu-Davud (3904), Et-Tirmi zi (135)
i I bn-Made (639). A Ed-Darimi (n36) ga biljei u slj edeoj verzij i : " Ko
spolno opi sa suprugom dok se ona nalazi u mj esenom ciklusu, ili opi
u analni otvor, ili posjeti vraa i povjeruje u njegove rijei, takav j e zane
girao u ono to je objavljeno Muhammedu. "
NEPRI J ATELJ STVO I ZMEU OVJ EKA l EJ TANA 1
39
tina u novinama i asopisima, a kazniti one koj i j avno poka
zuj u svoje (toboe) umijee i ire zabludu. Ovo je zato jer j e
Svevinj i Allah osudio lzraeliane zbog meusobnog neosu
ivanja zla: " . . Bjedni druge nisu odvraali od grjenih postu
paka koje su radili. Runo li je zista to kako su postupali! "
(El-Ma'ide, 79. )
Ebu-Bekr, radij allahu 'anhu, prenosi da je Allahov Poslanik,
sal l al l ahu 'alej hi ve sellem, upozorio: "Kad lj udi vide zlo pa ga
ne sprij ee, pribliilo se vrijeme da ih Allah sve kazni. "1
DI NI l LETEI TANJ I RI
U naem se vremenu mnogo pria o leteim tanj irima. Skoro
.
da ne moe proi nijedna sedmica a da neemo uti kako j e
neki ovj ek, odnosno nekoliko lj udi vidjelo letei tanj ir, bilo
da leti ili da stoji na tlu, ili se govori da su viena stvorenja
slina lj udima kako izlaze iz njega. Stvar je prerasla u tvrdnj u
da su ta ista stvorenja traila od lj udi ukrcavanje u letj elicu i
nad njima i zveli odreeni eksperi ment.
Takve tvrdnje ne iznose samo anonimusi, ve i poznati lj u
di , kao naprimj er predsj ednik Sj edinj enih Amerikih Drava
j immy Carter, koj i vjeruje da je u Georgiji 1973. godine na ne
bu primij etio nepoznat letei predmet. On j e pridavao veliku
panj u izuavanj u nepoznatih stvorenja koj a su poela "napa
dati" planetu Zemlj u. Kako navode novine, ameriki je pred
sjednik proveo cijelu no razgovaraj ui s jednim znanstveni
kom koji j e uvj eren da ovjek nij e jedino razumno bie u ko
smosu. Predsjednik Carter esto je provodio vrijeme sa svoj i m
savj etni kom za nauna pi tanja Frankom Perezom, da bi ka
snij e u dravnom opservatorij u pogledao dokumentarne fl
move koji rezimiraj u posljednje rezultate istraivanja feno-
' l bn-Made i Et-Tirmizi, koj i ga j e okarakteri zirao autentinim. Vidjeti:
Mikatul-mesabih (5412).
SVI ) L DI NA l EJTANA
mena stvorenja koja ive izvan Zemlj ine sfere. Te j e flmove
prikazao direktor I straivakog centra za prouavanje kosmo
sa na univerzitetu Cornell, stalnog konsultanta Agencije za
izuavanj e kosmosa kad se radi o stvorenj ima koja ive izvan
sfere planete Zemlj e. '
U ekskl uzivnom izdanj u kuvaj tskih novina El-Hedef, od
23. 03. 1978. godine, bivem se kineskom predsjedniku Mao Ce
Tungu pripisuje da je vj erovao u postojanje vanzemaljaca i i
vota na drugim pl anetarna.
Autor lanka spominje podatak da oko 6r % posto Ameri
kanaca vj eruje u postojanje vanzemaljaca. Amerike novine
tvrde da je oko pola miliona Amerikanaca vidj el o letee ta
njire i da su neki od nj ih direktno stupili u kontakt s vanze
maljcima.
Nakon to j e sakupio sve informacije od onih koji su vidj eli
letee tanjire, odnosno od onih koj i su stupil i u kontakt s van
zemaljcima, ameriki flmski producent Steven Spielberg sni
mio je flm pod nazivom Bliski susreti treL'e vrste, koj i je kotao
22 mi liona amerikih dolara. Film je prvo prikazan u Bij eloj
kui, a prvi ko ga je pogledao bio je ameriki predsj ednik.
Nakon njegovog pri kazivanj a, Istraivaki centar za pro
uavanj e kosmosa i mao se uvj eriti da je dalj nje prouavanje
ove oblasti nuno, te je za istraivanje 1979. godine dozna
io iznos od milion dolara, i taj je taj ni poduhvat nosio ime
City. Sutina poduhvata ogleda se u sl anj u posebnih svemir
skih brodova van Zemlj ine sfere radi hvatanj a bei nih signal a
koji dolaze s drugih planeta.
Zakljuak
Nakon navedenog moemo konstatirati slj edee:
neosporno je postojanj e udnih stvorenja mimo lj udske vr-
'Vidjeti novine Es-Sijasetul-kuvejtijje (3399), od 5 1 2. 1977. godine.
NEPRIJATELJSTVO I ZMEU OVJ EKA I EJ TANA 1
4
1
ste, to se ne moe porei, jer postoji na desetine hiljada, ak i
stotine hi ljada oevidaca. Dugo sam vremena pratio tampu
u vezi s tim i svake sedmice nalazio po l anak (ili vie), koj i
govori o tome da je skupina ljudi i l i pojedinac vidio neto u
tome smislu' ;
lj udi su u nedoumi ci kad se radi o objanj enj u sutine tih
letei h predmeta i sutine stvorenja koja nj i ma upravljaj u,
pogotovo zato to j e brzina ti h predmeta nezamisl i va i pre
vazilazi brzinu bilo koje letj elice koju je ovjek izumio;
skoro sa sigurnosti mogu tvrditi da su ta stvorenja zapravo
dini, stvorenja koj a ive na naoj planeti; o nj ima smo pret
hodno govori li i obj asnili da posj eduj u veliku mo i mogu
nosti daleko vee od ovj ekovih: data im je mogunost kre
tanja brzinom veom od brzine zvuka i svjetlosti, mo pre
tvaranja i prikazivanja u raznoraznim obli cima.
lz svega toga vidimo kolika je Allahova, delle anuhu, do
brota prema nama to nas je upoznao sa svij etom dina, po
gotovo zato to primjeujemo nedoumicu i nemir pri onima
koj i s tim u vezi ne raspolau informacijama s koj ima mi ras
polaemo, i to nam omoguuj e uvanje umnih, znanstvenih i
materijalnih sposobnosti koje moemo iskoristiti u ono to j e
korisno.
Moda e se neki od nas zapitati zato se letei predmeti
poj avlj uj u u naem vremenu a nisu se pojavljivali u prijanj i m
vremenima. Odgovor na ovo pitanje lei u tome to dini ob
manj uj u lj ude u svakom vremenu na nain koji odgovara lj u
dima, a budui da j e ovo vrijeme - vrij eme naunog napretka,
dini zavode lj ude na nain koj i izaziva njihovu panj u i zapa-
Posljednji takav letei predmet vien j e u Kuvaj tu. Naime, nekoliko j e
osoba potvrdilo vienje leteeg tanjira. Kuvajtske su novine odmah izvi
jestile o tom dogaaj u.
1
4
2 SVIJ ET DINA l EJ TANA
nj uj e ih, utoliko prije to su lj udi znatieljni u pogledu svemir
skih prostranstava i u pogledu mogunosti postojanja drugih
razumnih bia mimo njih.
U naoj knj izi 'lemul-mela'ike (Svijet asnih meleka) govo
rili smo o tome da se meleki sputaj u na Zemlj u radi sluanja
Kur'ana i da su neki ashabi vidjeli sj enu u kojoj kao da su bile
svj etiljke, a sputanje meleka na spomenuti nai n moe se de
siti i nakon Resulullaha, sallallahu 'alejhi ve sellem.
PCGLAVL) E 4
V)ERNIKOVO ORUJE U BORBI
PROTIV EJTANA
Da bi se ovj ek odbranio od ejtana, mora se naoruati odre
enim oruj em, a ovdje emo spomenuti neka od nj ih.
OPREZ l PROMI LJ ENOST
ejtan je zloudni neprijatelj spletkaro koj i udi zavesti lj ude.
A ve smo saznali njegove cilj eve, metode i naine u zabludi
vanj u, i shodno ovjekovoj svij esti s tim u vezi bit e i njegova
poteenost ejtanovog zla. Meutim, ako je ovjek nemaran
u pogledu zati te, njegov e ga neprijatelj porobiti i usmjeriti
kamo on eli.
lbnul-Devzi, rahi mehullah, borbu izmeu ovj eka i ej
tana ilustrirao j e na divan nain rekavi : "Treba znati , srce j e
slino tvravi koj u opasava zi d na koj em postoj e vrata i pu
kotine. Stanovnik te tvrave jeste razum; nj u posjeuj u me
leki. Pored tvrave nalazi se prebivalite na kojem ejtani slo
bodno obitavaj u. Izmeu tvrave i tog prebivalita vodi se rat;
ejtani neprestano krue oko tvrave iekuj ui trenutak ne
mara njegovih straara i priliku da uu na koj u pukotinu. Zato
straar mora poznavati sva vrata tvrave koja su mu povjerena
na uvanj e, kao i sve pukoti ne; ni na jedan trenutak na smije
zapostaviti oprez, jer neprijatelj ne malaksava. ( Neki je ovjek
upitao Hasana el-Basrija spava li lblis, na ta mu je odgovo
rio: 'Da spava, osj eali bismo udobnost! ') Tvrava se osvj e
tljuje zi krom i vjerovanj em. U njoj je glatko ogledalo, na koje
se ogleda svako ko proe pored njega. Prvo to ejtan uini u
!qq SVl) ET DI NA l EJ TANA
prebival i tu jeste poveavanje dima koj i ocrni zidove tvrave
i izazove mrlje na ogledalu. Zdravo razmi ljanje odbija dim,
a istota zikra izotrava sliku na ogledalu. Neprijatelj povre
meno napada; ponekad ue, ali ga straar napadne i on se po
vue; ponekad ue, pa se zbuni i povue; ponekad se zadri
odreeno vrijeme zbog nepanje uvara; ponekad puhne vj e
tar koj i odnese dim i ocrni zidove tvrave i izazove mrlje na
ogledalu, i ejtan proe pored njega ne znaj ui za njega; pone
kad ozlijedi straara, jer je nemaran, porobi ga i uini svoj im
slugom, te se zadri odreeno vrij eme, prouavaj ui lukav
tine u nametanju prohtjeva i tome kako da ovj ek pomogne
nj emu, ej tanu, protiv sebe. "r
PRIVRENOST KUR
'
ANU SUNNETU
Najbolje i me se moe sauvati ejtana jeste potpuna privr
enost Kur'anu i sunnetu, teoretski i praktino. U Kur'anu i
sunnetu sadran je Pravi put, a ejtan ulae vel ike napore da
nas odvede s tog Pravog puta: "l doista, ovo je Pravi put moj,
pa se njega drite i druge puteve ne slijedite, pa da vas odvoje
od puta Njegova; - eto, to vam On nareuje, da biste se gri
jeha klonili." (El-En'am, 153. )
Resulullah, sallallahu 'alejhi ve sell em, protumaio je na
vedeni aj et. U predanj u se navodi da je Abdullah b. Mes'ud,
radijallahu 'anhu, pripovij edao: "Allahov Poslanik, sallallahu
'alej hi ve sell em, povukao je li ni ju po zemlj i i rekao: 'Ovo je
Allahov put.' Zati m je s desne i s lijeve strane povukao neko
l i ko linija i rekao: 'Ovo su raznorazni putevi , i na svakom stoji
ejtan koj i poziva u njega.' Potom je Resulullah, sallallahu 'al ej -
' Te/bisu lblis, str. 49
VJ ERNl KOVO ORUJE U BORBI PROTIV EJ TANA 1
45
hi ve sel l em, proui o aj et: ' l doista ovo je Pravi put moj, pa se
njega drite B 4 B ' ( El -En'am, 153. )1
Prihvatanje vjerovanja, dj ela, rijei, ibadeta i propisa, koje
nam je Al l ah, del l e anuh u, objavio, te sustezanje od svega to
je zabranio i ma za rezul tat da ovj ek bude u zatiti od ejtana.
Zbog toga je Sveznaj ui Allah naredio: "O vjernici, ivite svi u
miru (silm) i ne idite stopama ejtanovim; on vam je, zaista,
neprijatelj otvoreni." (El-Bekare, 208. )
Kad se radi o tumaenj u izraza siim, spomenutog u ajetu,
postoji vie objanj enja. Neki kau da taj izraz ima znaenje
islama, neki kau da znai poslunost Allahu, doim Mukatil
tvrdi da je to inj enje svih dobrih djela i svih vrsta dobroin
stva. Prema tome, Svevinj i Allah naredio je lj udima primj enu
svih ogranaka vjerovanja i injenje svih islamskih propisa -
onolko koli ko su u mogunosti, s jedne, a zabranio im slij e
enje ejtanovi h stopa, s druge strane. Onaj ko u potpunosti
ue u islam, udaljen je od ejtana i njegovi h stopa, a onaj ko
izostavi odreeni dio islama, ve slijedi neke ejtanove stope.
Stoga je doputanje onoga to je Sveznajui Allah zabrani o, te
zabranj ivanje onoga to je dopustio i konzumiranje zabranj e
nog i runog - slijeenje ejtanovih stopa, a to nam j e zabra
nj eno: "O ljudi, jedite od onoga to ima na Zemlji, ali samo
ono to je doputeno i to je prijatno, i ne slijedite ejtanove
stope, jer vam je on neprijatelj oevidni!" (El-Bekare, 168. )
Privrenost Kur'anu i sunnetu, teoretska i praktina, tjera
ejtana i srdi ga da ne moe vie. Ebu-Hurejre, radijallahu 'an
hu, prenio je slj edei Vjerovjesnikov, sallallahu 'alejhi ve sei
lem, hadis: "Kad ovj ek proi ta ajet sedde, pa uini seddu,
ejtan se udalj i, plae i govori: 'Teko se njemu! ovjeku je na
reeno da ini seddu, pa ju je uinio, i eka ga Dennet, a
` Amed, En-Nesa'i i Ed-Darimi. Vidjeti: Mikatul-mesabih ( r66). Recen
zent ovog djela kae da je njegov lanac prenosilaca dobar.
SVl)ET Dl NA l EJ TANA
meni j e bilo nareeno da uinim seddu, pa sam odbio, i mene
eka Vatra! "' r
TRAENJ E UTOI TA l ZATITE U
SVEZNAJ UEG ALLAHA
J edan od najboljih naina da se ovjek zatiti od ejtana i nj e
gove vojske jeste traenje utoita u Allaha, del l e anuhu, i
stavljanj e pod Njegovo okrilj e, jer je On kadar zatiti ti . Kad
Allah zatiti Svog roba, kako e mu ejtan prii! Svemogui
Allah je rekao: "Ti sa svakim - lijepo! l trai da se ine do
bra djela, a neznalica se kloni! A ako ejtan pokua da te na
zlo navede, ti potrai utoite u Allaha, On uistinu sve uje
i zna. " (El-A'raf, rgg. -200. )
tavie, Allah, delle anuhu, naredio je Poslaniku, sallal
lahu 'alejhi ve sellem, traenje utoita u Sveznaj ueg Allaha
od ej tana: " B B . i reci: 'Tebi se ja, Gospodaru moj, obraam za
zatitu od privienja ejtanskih, i Tebi se, Gospodaru moj,
obraam da me od njihova prisustva zatiti! ' " (El-Mu'mi
nun, 97. -98. ) Hemezat je izraz pod koj i m se podrazumij eva
ej tanovo navoenje na zlo i ubacivanje zlih misli.
Sveznaj ui Allah naredio nam je traenje utoita zato to
nam je ejtan neprijatelj , i to je neizbjeno. On ne prihvata
kurtoazij u, niti ma kakvo dobroinstvo, neopozivo eli ovj e
kovu propast jer je izmeu njega i ovjekovog praoca Adema,
'alejhisselam, veliko neprijateljstvo.
Ibn-Kesir, rahimehullah, zapisao je slj edee: "l stiaza je tra
enje utoita u Allaha, delle anuhu, i stavljanje pod Nje
govo okrilje od zla svih zlih stvorenja . . . Rijei : ' E'uzu billahi
mine-ejtanir-radlm' znae: stavljam se u Allahovo okri l je
od prokletog ejtana da mi ne moe nanijeti kakvo zlo u vjeri
Muslim (81). U Ebu-Kurejbovoj verziji navodi se da ejtan kae: "Teko se
meni. . . ", a ne: "Teko se njemu . . .
VJ ERNlKOVO ORUJE U BORBI PROTIV EJ TANA 1
47
i ovom svij etu, da me ne moe odvratiti od nareenog, niti
da me uspije navratiti na zabranjeno . . . Ovo j e zbog toga to
samo Allah, delle anuhu, moe odvratiti ejtana od ovj eka.
Zato je Svevinj i Al lah naredio kurtoazij u, laskanje ej tanima
u ljudskom liku, l ijepo postupanje prema nj ima kako bi ovj ek
suzbio njihovu sklonost prema zlu, a naredio traenje utoi
ta od ej tana jer on ne prima mito, niti na njega utj ee do
broinstvo, utoliko to je zle prirode koje ga moe osloboditi
samo Onaj Koj i ga je stvorio. "r
Allahov Poslanik, sallallahu 'alej hi ve sellem, esto se i na
razl i i te nai ne utjecao od ejtana. Posl i je poetne dove u na
mazu prouio bi:
0 ,

E'uzu billahis-Semi'il-'Alimi mine-ejtanir-radimi min

hemzihi ve nefhihi ve nefsih!
"Prizivam Allaha, Koji sve uje i sve zna, protiv ejtana, protiv nje
govog davljenja, oholosti, i njegovog pjesnitva. "2
Izraz hemz protumaio j e kao ej tanovo davlj enje, nefh kao
ejtanovu oholost, a nefs kao njegovo pjesnitvo.
Situacije u koj ima se trai utoite jesu sljedee:
prij e ul aska u toalet; Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve
sellem, utjecao se All ahu, delle anuhu, prij e ulaska u toalet
od mukih i enskih ejtana. Enes, radij allahu 'anhu, izjavio j e:
"Prije nego to bi uao u toalet, Vjerovjesnik, sallallahu 'alej hi
ve sel lem, izgovorio bi:
Tef'irul-Kur'anil- 'azim, I/28
Hadis j e autentian. Zabiljeili su ga: Ebu-Davud, En-Nesa'i, lbn-Made i
Et-Tirmizi, kao Ebu-Se'idovo, radijallahu 'anhu, predanj e. Nj egove izvore
i ocjenu pogledati u djelu lrva'ul-galil (341).
1
4
8 SVI J ET DINA EJ TANA
.. :.
' - '

w * "
Allahumme inni e'izu bike minel-hubusi vel-haba'is
'Allahu, Tebi se utjeem od zla ejtana i ejtanica!"'r
Ebu-Davud j e zabilj eio predanje preko Zejda b. Erkama,
radij allahu 'anhu, u koj em se navodi da je Poslanik, sallallahu
'alejhi ve sell em, rekao: "Zaista u toal etima obitavaj u ejtani , i
kad ovj ek poe u toalet, neka proui: 'Stavljam se u Allahovu
zatitu od ejtana i ejtanica' "2 ;

u srdbi; El-Buhari i Muslim zabilj eili su da j e Sulej man

b. Sured, radijallahu 'anhu, pripovijedao: "Dva su se ovjeka
posvaala u Vjerovj esnikovom, sallallahu 'alejhi ve sellem, pri
sustvu: jedan od nj ih psovao je drugog i lice mu j e pocrvenjelo,
pa je Allahov Poslanik, sallallahu 'alej hi ve sellem, rekao: 'ja,
uistinu, znam koj a bi reenica odagnala od njega srdbu koj a
ga je spopala:
E'izu billahi mine-ejtanir-radim!
'Utjeem se Allahu od prokletog ejtanaf"'3
Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, pouio je Ebu-Bekra,
radij allahu 'anhu, da j utrom i veeri izgovara sljedei zikr:
_

w
_ ,
^ -K _
`
.
_
.
_,- L o1 - ,
.

., '
< I 4 _ L_ ' ' f ' e m
m

0 > >
g
g a a
, ;1 , 1 ``01

~ w w ~
0 ^ ^ 0
0
^
~
_l . . - lC. J .

' . D L ' U ' . y .

' El-Buhari (142) i Muslim (375)
Ebu-Davud (4)
`Vidjeti: Mikatul-mesabih (2418)
~
VJ ERNI KOVO ORUJ E U BORBI PROTIV EJTANA 1
49
Allahumme '
A
limel-gajbi ve-ehadeti, Fatires-semavati
vel-erdi, Rabbe kulli ej'in ve melikehi, ehedu en la ilahe
illa Ente. E'izu bike min erri nefsi ve
p
in erri-ejtani
ve irkihi ve en akterife 'ala nefsi si'en ev edurrehu ila
muslim
"Allahu, Poznavaoe skrivenog i pojavnog svijeta, Sazdavatelju
nebesa i Zemle, Gospodaru i Vladaru svega postojeeg, svjedoim
da nema istinskog boanstva osim Tebe, Tebi se utjeem od zla
svoje due i zla ejtana i njegovog irka, te da poinim zlo sebi ili
bilo kojem drugom muslmanu!"1 ;
prije spolnog odnosa; Vjerovjesnik, sallallahu 'alejhi ve sei
lem, poti e nas da traimo utoite u Sveznaj ueg Allaha prij e
spolnog odnosa. El -Buhari i Muslim zabiljeili su predanj e
preko Ibn-Abbasa, radij allahu 'anhu, u koj em se navodi da je
Resul ullah, sal l al l ahu 'alej hi ve sellem, rekao: "Kad bi ovjek
prije spolnog odnosa sa svojom suprugom izgovorio:
\
g -

_
s- " \ u \\ \: :U\ , \
__ ~ m _ _ ~ m r- -

Bismillah! Allahumme dennibne-ejtane ve dennibi

-ejtane ma rezaktena
'S Allahovim imenom! Allahu, udalji od nas ejtana i udalji ga od
djeteta koje nam daruje!',
pa se u tom odnosu zane dij ete - ejtan mu nikad ne bi na
udio"2
I
pril i kom odsjedanja u odreenom mjestu; kad ovj ek, putu
j ui, odsjedne u odreenom mj estu ili ue u odreen objekat,
treba zatraiti utoite u Svevinj eg Allaha, a ne u dina, kako
su inili pagani govorei : "Utjeem se prvaku ove kotline od
' Et-Tirmizi (2798)
Vidjeti: Mikatul-mesabih (3416)
ISO SVI J ET DINA l EJTANA
bezumnika njegovog naroda! ", to je imalo za rezultat da su se
dini uzoholili i poeli uznemiravati ljude. O njima nam go
vori Svemogui Allah u asnom Kur'anu: "l bilo je ljudi koji su
pomo od dina traili, pa su im tako obijest poveali." (El
-Dinn, 6.) Znaenj e je slj edee: lj udi su poveali obijest dina.
Isto tako, Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, pouio
nas je kako emo traiti utoite u Allaha, delle anuhu, kad
odsjednemo na odreenom mjestu. Havla bint Hakim, radi
jal lahu 'anha, pripovijedala je da je Allahov Poslanik, sallalla
hu 'ale j hi v e sellem, rekao: "Kad ovjek o ds j edne u odreenom
mj estu i proui:
E'izu bi kelimatillahit-tammati min erri ma halek
'Utjeem se Allahovim savrenim rijeima od zla onoga to je
stvorio!'
na tom istom mj estu nita mu nee nauditi, sve dok ne otpu
tuje"1 ;
prilikom revanja magarca; Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sei
lem, rekao j e: "Kad ujete revanj e magarca, utjeite se Allahu
od prokletog ejtana! "2 J o nas je obavij estio da magarac reve
jer vidi ejtana3 ;
prije uenja Kur'ana; Svevinj i je Allah rekao: "Kada hoe
da ui Kur'an, zatrai od Allaha zatitu od ejtana prokle
tog, on doista nema nikakve vlasti nad onima koji vjeruju
i koji se u Gospodara svoga pouzdaju." (En-Nahl, 98. -99. )
Govorei o mudrostima traenja utoita prilikom uenja
1 lbn-Made (2857) s ispravnim lancem prenosilaca.
'Et-Taberani, u djelu El-Mu'demul-kebir, s ispravnim lancem prenosilaca.
Vidjeti: Sahihul-dami 'a (2857).
` Hadis s tim u vezi zabiljeili su El-Buhari i Muslim. Vidjeti: Mikatul-me
sabih (2419).
VJ ERNI KOVO ORUJ E U BORBI PROTIV EJTANA r
s
r
Kur'ana, lbnul-Kaj j im, rahimehullah, pozvao se, izmeu osta
lh, na slj edee razloge: "Prvo, Kur'an j e lij ek za grudi, odag
nava vesvese, strasti i podle elj e, koj e ej tan donosi ljudima,
on je lijek protiv tih ej tanski h poroka, i stoga j e nareeno da
se bolest odstrani, izbaci iz srca i oslobodi svega to ga sputava
i nj emu se suprotstavlj a, a sve kako bi Kur'an, uinkoviti l i
j ek, imao isto polje dj elovanj a i valjane rezultate ( . . . ) ; drugo,
Kur'an je izvor upute, znanja i dobra u srcu, kao to je voda
izvor ivota bilj aka, a ejtan je vatra koj a spal juje bi ljke j ednu
za drugom, te kad god osj eti dobro u srcu, nastoji ga pokvariti i
unititi, i upravo j e zato nareeno traenje utoita u Svezna
j ueg Allaha od ejtana, da ejtan ne bi pokvario korist koj a
se postie uenjem Kur'ana (a razlika izmeu prvog i drugog
razloga lei u tome to se u prvom razlogu trai ostvarenje ko
risti od uenj a Kur'ana a u drugom se trai trajanje i uvanj e te
iste kori sti ) ; tree, meleki se pribliuj u onome ko ui Kur'an i
sluaj u njegovo uenj e, to se navodi u predanj u Usejda b. Hu
daj ra, radij allahu 'anhu. On je, dok je uio Kur'an, vi di o neto
poput hlada koji je svij etlio, pa mu je Vjerovjesni k, sallallahu
'al ejhi ve sellem, rekao: 'To su meleki .' l kako j e ejtan suta su
protnost meleku i njegov neprijatelj , uau Kur'ana nareeno
je da trai od Svevinjeg Allaha da udalj i neprijatelj a od nj ega,
da bi tom inu prisustvovali odabrani meleki : uenje Kur'ana
ibadet je koj em istovremeno ne mogu prisustvovati mel eki i
ejtani ; etvrto, ej tan na uaa Kur'ana tjera svoj u konj i cu i
pj eadij u kako bi ga odvratio od cilja uenja Kur'ana: razmi
ljanja, razumijevanja i shvatanja poruka Onoga Koj i ga j e i z
govorio.

ej tan ulae kraj nji trud u to da se isprij ei izmeu

ovj ekovog srca i smisla Kur'ana kako ovjek ne bi i mao pot
punu korist od uenja, i stoga je nareeno uenje istiaze prije
njegovog uenj a; peto, ua Kur'ana doziva Svevinjeg All aha
uenj em Nj egovog govora, a Allah, del l e anuhu, paljivije
sl ua uenje uaa koji i ma l ij ep glas nego to gospodar slua
SVIJET DI NA l EJTANA
svoj u robinj u kad pjeva; a ej tanov je glas pjesnitvo i pjeva
nj e, te je stoga ovj eku nareeno da otj era ejtana kad, uei
Kur'an, razgovara sa Svevinj i m Allahom, da bi On sluao nj e
govo uenj e; esto, Sveznaj ui Allah izvij estio nas je da je ej
tan svakom poslaniku i vjerovjesniku ubacivao poneto u nj i
hovo kazivanj e, po mi ljenj u svih prvih uenjaka. Ako j e stanje
takvo kad se radi o poslanici ma, ta onda rei za obine lj ude!
Odatle, ej tan ponekad navodi uaa Kur'ana na greku, po
nekad mu oteava uenje i zbunjuje ga, pa posrne u uenj u,
odnosno ometa njegov um i srce. Kad j e ovj ek duevno pri
sutan prilikom uenja Kur'ana, ej tan ga navodi na j ednu od
spomenutih stvari, ili ih sve objedini ; i , sedmo, ejtan najvie
pretendi ra odvratiti ovjeka kad poeli uiniti kakvo dobro,
ili se makar umij eati u to; to mu je teko, i eli ga odvoj iti od
dobra"!
.
I

traenj e utoita za porodicu; i mam El-Buhari zabilj eio j e

sljedee lbn-Abbasove, radij allahu 'anhu, rijei : "Allahov Po
slanik, sallallahu 'al ej hi ve sel lem, traio je zati tu za Hasana i
Husej na rij eima:
U'izukuma2 bi kelimatillahit-tammeti min kulli ejtanin ve
hammetin ve min kulli 'ajnin lamnteh
'Stavljam vas u okrilje Allahovih savrenih rijei od svakog ej
tana, kukaca napasnika svakog oka urokljivog!'
Jgasetul-lehfan, r/I 09
Ovako se ui kada se bude traila zatita zqdvoje djece, a kada se bu9e
traila zatita za j edno dijete, uit e se: l4i - u`zukCza mko, a -4i
u`zukza ensko dijete, dok e se za vie djece kazati: 41 - u`zukum
(op. prev.)
VJ ERNI KOVO ORUJ E U BORBI PROTIV EJTANA 1
53
l jo j e govorio: 'Va praotac Ibrahim ovim j e rij eima traio
zatitu za Ismaila i Ishaka."'

ime je najbolje traiti utoite

Najbolj e ime ovjek moe traiti utoite jesu sljedee sure:
El -l hlas, El-Felek i En-Nas. Naredivi Abdullahu b. Hubej bu
uenje ovih sura naveer i uj utro, Resulullah, sallallahu 'alej hi
ve sellem, mu j e rekao: "All ah e te zatititi od svakog zla." U
drugoj verzij i se navodi da mu je naredio uenj e sura El-Felek
i En-Nas, pa mu j e potom rekao: "To je najbolj e ime ovj ek
moe zatraiti utoite. " l pak, u nekim verzijama se navodi da
se radilo o Ukbi b. Amiru, a ne o Abdullahu b. Hubej bu, radi
jallahu 'anhum. U j ednom predanj u se kae da j e Vjerovjesnik,
sali allahu 'alejhi ve sellem, rekao Abisu el-Duhenij u: "Najbo
lj e ime se neko moe staviti pod Allahovu zatitu j esu sure
El-Felek i En-Nas. " l , konano, u jednoj verzij i Ukbinog, radi
j allahu 'anhu, hadisa kae se da j e Poslanik, sallallahu 'alej hi
ve sel lem, rekao: "Kad j e rij e o molbi, ne postoji nita slino
ovim surama. A kad se radi o traenju zatite, ne postoji nita
slino nj ima."2
Kako postupiti kad ejtan nagovara na grijehe
Pripovij eda se da j e neki uenjak prvih generacija upitao svog
uenika: "ta e uiniti kad te ejtan pone nagovarati na
zlo?" "Suprotstavit u mu se", odgovori uenik. Uitelj ga pri
upita: "A ako to ejtan opetuj e?" Na to uenik odgovori : "Su
protstavit u mu se. " "Ako opetuje?", opet pri upita uitelj , na
ta uenik istovj etno odgovori. Tada uitelj ree: "To bi dugo
traj alo. Nego, ta misli, kad bi naiao pored stada i na tebe za
lajao pas-uvar, ili te sprij eio u prolazu, ta bi ui nio?" "Ulo-
Vidjeti: Mikatul-mesabih ( 1535). Ebu-Bekr b. el-Enbari objasnio j e da neki
uenjaci smatraju da izraz himme (kukci) ima znaenje svakog ivog bia
koje ovjeku moe nanijeti zlo. Vidjeti: Telbsu lblis, str. 47
En-Nesa'i (5017-5029)
1
54
SVI J ET DI NA l EJTANA
io bih veliki trud da ga otjeram", odgovori uenik. lto bi po
trajalo", zapazi uitelj , "nego zatrai pomo od vlasnika stada,
neka on odvrati psa od tebe. "
Ovo je proniclj ivost ovog velikog uenjaka, jer je stavljanje
pod Allahovu, delle anuhu, zatitu i pribjegavanj e Njemu
izvanredno snaan nain za tjeranje ejtana i njegovo udalja
vanj e. Upravo to uinila je Merjemina majka molei Allaha:
. . . i ja nju i porod njezin stavljam pod Tvoje okrilje od pro
kletog ejtana." (Alu ' l mr[m, 36. )
Zato se ejtan ponekad ne povue iako ovjek
zatrai utoite u Allaha
Neki e lj udi rei : "Mi zaista zatraimo utoite u Allaha, ali
opet osj etimo ejtanova prisustvo: ubacuj e nam zle misli, na
vraa nas na zl o i zaokuplja od namaza! "
Na ovo pitanje moemo odgovoriti da traenje utoita u
Allaha ima status sablje u rukama borca: ako ima snanu ruku,
moi e savladati protivnika, u protivnom, nee mu nimalo
nakoditi iako je sablja veoma otra.
Isto tako, kad bogobojazan, edan ovj ek zatrai utoite,
tin1e praktino spalj uj e ejtana, a ako se radi o ovj eku koj i
ini grijehe i ije je vjerovanje slabo, tada nee mnogo utjecati
na svog neprij atelj a, ejtana.
S tim u vezi, lbnul-Devzi, rahimehullah, ostavio je slj edei
zapis: "Treba znati, lbl i s u odnosu na bogobojaznog ovj eka
i ma status osobe koj a sj edi za sofrom na koj oj je postavljena
raznorazna hrana i meso, pa pored nj e proe pas, i ona ga po
tj era, pa pas pobj egne. A u odnosu na grjenika ejtan i ma sta
tus osobe koja sjedi za sofrom na koj oj je postavlj ena razno
razna hrana i meso, pa pored nje proe pas, i ona ga potj era,
ali to ga vie tjera, on sve vie nasre. Dakle, prvi je bogoboja
zan ovj ek pored kojeg proe ejtan i dovoljno je da taj ovjek
spomene Allaha pa ejtan pobjegne, a drugi je grjenik od ko-
VJ ERNI KOVO ORUJ E U BORBI PROTIV EJ TANA 1
55
jeg se ejtan ne odvaja, utoliko prij e to ini grijehe; utj eemo
se Allahu, delle anuh u, od ejtana! "1
Musliman koji se eli sauvati ejtana i nj egovih zamki mo
ra raditi na jaanju svog vjerovanj a, staviti se u Allahovu, del
le anuhu, zatitu i Nj emu pribj ei, a sva j e mo i snaga samo
u Svevinjeg Allaha.
SPOMI NJ ANJ E ALLAHA
Spominjanje Svevinj eg Allaha takoer je naj bolj e ime se o
vjek moe zatititi od ejtana. U hadisu se navodi da j e Allah
naredio vjerovj esniku Jahjau, 'alej hisselam, da naredi lzraeli
anima pet stvari, a jedna od nj ih jeste: " . . . i nareuj em vam da
Ga spominj ete; onaj ko spominje Allaha lii na bjegunca koj eg
goni neprijatelj , pa se skloni u zatienu tvravu, i ovjek, isto
tako, samo se zikrullahom moe zatititi od ejtana. "
Komentirajui hadis, lbnul-Kajjim, rahimehullah, zapisao
je slj edee: "Da u zikru postoji samo ova jedna pozitivnost,
trebalo bi da ovj ek ne prestaje initi zikr izgovaraj ui Alla
hovo, delle anuhu, ime. Zaista se ovj ek od svog neprijate
lja moe zatititi samo zikrom, a nj egov mu neprijatelj moe
prii samo u trenucima nemara. ejtan prati ovj eka: ako ga
obuzme nemar, napada i nanosi zlo; ako spomene Svevinj eg
Allaha, povlai se, ostaje ponien i malen kao ptiica, ak kao
muha. l upravo zbog toga je ejtan okarakteriziran kao el-ves
visul-hannis, jer ubacuj e rune misli u grudi, pa ako ovjek
spomene Allaha, delle anuhu, on se povue i sustegne. Ibn
-Abbas, radij allahu 'anhu, govorio je: 'ej tan neprestano na
pada ovj ekovo srce, i ako ovj eka obuzme zaborav i nemar,
on mu donosi rune misli, a kad ovjek spomene Svevinjeg
Allaha, ejtan se povue."'2
' Telbisu. Jblis, str. 48.
z El-Vabilus-sajjib, str. 6o.
r
s
6 SVIJ ET DI NA l EJ TANA
Ovaj isti imam ostavio je i slj edei zapis: "ejtani , ovjekovi
neprijatelj i , navode ovj eka na osj eaj osamlj enosti, a ta mi
sli o ovj eku koj eg na takav osjeaj navode njegovi zakleti ne
prijatelji koj i prema nj emu pokazuj u bijes, koji su ga okruili
sa svih strana i svi mu maksimalno nanose zlo i neprijatnosti !
A j edini nain da ih ovjek razbije j este spominjanje Svevi
nj eg Allaha . . . "
Zatim je l bnul-Kajjim, rahimehullah, naveo predanje Ab
durrahmana b. Sem ure, radij al lahu 'anhu: "J ednog je dana Re
sulullah, sallallahu 'alejhi ve sellem, izaao dok smo bili na tri
j emu nj egove damij e, stao meu nama i rekao: 'J uer sam sa
njao udan san. Sanjao sam sljedee kategorije ljudi iz mog
ummeta: ovjeka koj em je doao Melek smrti da mu uzme
duu, ali se pojavilo dobroinstvo prema roditeljima koje je
inio i odvratilo Meleka smrti od nj ega; ovj eka koj em je bila
pripremljena patnja u kaburu, ali se pojavio abdest koj i je uzi
mao i spasio ga patnj e; ovj eka koj eg su ejtani naveli na osj e
aj osamlj enosti, ali se pojavio zikr i otjerao ejtane od njega;
ovjeka kojeg su opustoili meleki zadueni za kaznu, ali se
pojavio namaz koj i je klanjao i izbavio ga od nj ih; ovj eka koj i
j e umirao od ei (u drugoj verzij i se kae: ' . . . koji je isplazio
jezik od ei') - kad god bi se primakao vrelu, bio bi sprij e
en i otjeran, ali se pojavio post mj eseca ramazana koj i je po
stio pa ga je napojio i ugasio njegovu e; ovjeka koj i j e htio
prii vjerovjesnicima koj i su sjedili u halkama - kad god bi se
pribliio nekoj halki , bio bi otjeran, ali se pojavio gusul koj i
je uzi mao, uzeo ga za ruku i posadio pokraj mene; ovjeka
ispred koj eg je bila tmina, i iza njega tmina, i zdesna tmina,
i slijeva tmina, i iznad tmina, i ispod tmina, kojeg je tmina iz
bezumila, ali su se pojavili had i umra koj e je obavio pa ga
izveli iz tmine na svjetlo; ovj eka koji se rukom zaklanjao od
dehenemske vreline i njegovih iskri , ali se pojavila milostinj a
koju j e udijelio, isprijeila se izmeu njega i Vatre i napravila
VJ ERNl KOVO ORUJ E U BORBl PROTlV EJ TANA 1
57
hlad iznad njegove glave; ovj eka koj i se obraao vjernicima a
oni se nj emu nisu obraali, ali se pojavilo odravanje rodbin
skih veza koje je prakticirao i ree: 'O muslimani, on je mnogo
odravao rodbinske veze, razgovaraj te s nj im! ' , pa su vjernici s
nj i m progovorili i rukovali se s nj im; ovj eka kojeg su opusto
ile zebanij e, ali se pojavilo navraanje na dobro a odvraanje
od zla koje je prakticirao i izbavilo ga od nj ih i predalo me
lekima milosti ; ovj eka koj i j e kleao na kolj enima a izmeu
njega i Svevi njeg Allaha bio je postavlj en zastor, ali se pojavilo
lijepo ponaanj e koje je imao i uzelo ga za ruku pa pribliilo
Svevi njem Allahu; ovj eka ij a je knjiga dj ela otila na lijevu
stranu, ali se pojavio strah od Allaha, delle anuhu, koj i je
ovjek imao, uzeo knj i gu djela i stavio je na desnu stranu; o
vjeka ija je vaga dobrih dj ela bila lahka, ali se poj avilo njegovo
umrlo dijete i otealo njegovu vagu; ovjeka koj i je stajao na
ivici Dehennema, ali se pojavila nada u Allaha, delle anu
hu, spasila ga te on nastavi; ovjeka koj i se patio u Vatri, ali se
pojavila suza koj u je pustio iz straha od Svevinjeg Allaha pa
ga izbavila; ovjeka koj i je stajao na sirat-uprij i i drhtao kao
to drhti palmin list na snanom vj etru, ali se pojavilo lijepo
mi ljenje o Allahu, delle anuh u, koje j e pothranjivao, smirilo
nj egovo drhtanje te on nastavi; ovjeka koj i je malo puzao po
sirat-uprij i, malo hodao, malo stajao zakaen, ali se poj avio
namaz koj i je klanjao, postavio ga na noge i izbavio; i ovj eka
koj i je doao do denetskih vrata, meutim ona se zatvorie
ispred njega, ali se pojavio ehadet da nema istinskog boan
stva osim Allaha, otvorio mu vrata te on ue u Dennet."'
Ovaj je hadis zabiljeio hafz Ehu-Musa el-Medini u svojoj
knj izi Et-Tergibu fl-hisalil-mundijjeti vet-terhibu minel-hlall
-murdijje. Ova je knjiga zapravo komentar navedenog hadisa.
jo je rekao: "Ovo je hadis iji je lanac prenosilaca izuzetno
dobar. Od Se' i da b. el-Musejj iba prenij eli su ga Amr b. Azer,
Alija b. Zejd b. Ded'an i Hilal Ebu-Debel. ejhul-islam Ibn-
SVIJ ET DI NA l EJ TANA
-Tejmijje, rahimehullah, visoko j e cijenio ovaj hadis, i saznao
sam da j e govorio: 'Postoje predanja koj a ga osnauju i daj u
mu stupanj autentinog hadisa."'
Smisao j e u Resulullahovim, sallallahu 'alejhi ve sellem, ri
j eima: " . . . ovjeka koj eg su ejtani naveli na osjeaj osamlj e
nosti, al i se pojavio zikr i otjerao ejtane od njega . . . " l ove su
rijei u podudarnosti s hadisom Harisa el -E'arija, radijalla
hu 'anhu, a u koj em se, izmeu ostalog, kae: " . . . i nareujem
vam da spominj ete Svevinj eg Allaha; onaj ko spominje Allaha
lii na bj egunca koj eg neprijatelj urno goni, pa se on skloni
u zatienu tvravu i tako se spasi. "
Da se lj udi od ejtana mogu zatititi samo zikrom, potvrdu
nalazimo u Enesovom, radijallahu 'anhu, predanj u u koj em
se navodi da j e Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem,
rekao: "Kad ovj ek izae i z kue i izgovori :
,

, _

, 1;
- _ .
,
t. ' , !
Bismillahi tevekkeltu 'alallahi ve la havle ve la kuvvete illa
billah
'U ime Allaha, na Allaha se oslanjam, nema moi niti snage osim
u Allaha',
tada mu bude reeno: 'Upuen si, poteen i sauvan! ' , te se
ej tan okrene od njega, a drugi mu ej tan kae: ' Kako e se
nositi s ovjekom koj i je upuen, poteen i sauvan! "' r
El-Buhari i Muslim zabi lj eili su da je Ebu-Hurej re, radij al
lahu 'anhu, prenio slj edee Vj erovj esnikove, sallallahu 'alejhi
ve sell em, rij ei: "Onaj ko u toku dana stotinu puta izgovori :
|,,

`,~'

!!`
w ,
w
~ =
_. <
Ebu-Davud i Et-Tirmizi, osim to on nije zabiljeio dodatak u koj em se
nalazi sugestija drugog ejtana. Vidj eti: Mikatul-mesabih ( 1442).
V) ERNl KOVO ORUJ E U BORBI PROTlV EJTANA 1
59
La ilahe illallahu vahdehu la erike leh, lehul-mulku ve le
hul-hamdu ve Huve 'ala kulli ej'in kadir
'Nema drugog boanstva osim Allaha jedinog, Koji nema druga.
Njemu pripada vlast i hvala i On sve moe',
imat e status ovjeka koj i je oslobodio deset robova, bit e mu
upi sano stotinu dobrih dj ela, obrisano stotinu hravih dj ela,
to e mu biti tit od ejtana do veeri . . . "
Ebu-Hallad el-Misri , rahimehullah, imao je obiaj kazati :
"Ko prihvati islam uao j e u tvravu; ko ue u damij u uao
je u dvostruku tvravu, a ko sjedne u halku i u njoj spominje
Svevinj eg Allaha ve se osigurao trostrukom tvravom. "
l mam El -Buhari zabilj eio je preko Muhammeda b. Sirina
od Ebu-Hurej re, radijallahu 'anhu, slj edee predanj e: "Resu
lullah, sallallahu 'alejhi ve sellem, ovlastio me da uvam sade
katul-ftr; doao je neki ovj ek i uzeo nekoliko pregrti hrane,
a ja sam ga uhvatio na dj elu i zaprij etio mu: 'Allaha mi, tvoj u
sluaj zacijelo prijaviti Allahovom Poslaniku, sallallahu 'alej hi
ve sellem! ' On se poalio: 'Veli ki sam nevolj nik i imam dj ecu. '
Pustio sam ga, a sutra ujutro Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sei
lem, me upi tao: 'O Ebu-Hurej re, ta bi s ovj ekom koj eg si j u
er uhvatio na dj elu?' Odgovorio sam: 'Allahov Poslanie, po
alio se na veliku neimatinu i dj ecu, pa sam mu se smilovao i
pustio ga.' 'Slagao je, vratit e se! ' , upozorio me Poslanik, sal
lallahu 'alejhi ve sellem. l znao sam, na osnovu tih njegovih ri
jei, da e se ponovo vratiti, te sam na njega vrebao iz zasj ede.
Opet je doao i uzeo nekoliko pregrti hrane, pa sam ga i tada
uhvatio na dj el u. Opet sam mu zaprij etio: 'Allaha mi , tvoj u
sluaj zacijelo prijaviti Allahovom Poslaniku, sallallahu 'alej hi
ve sellem! ' On ree: ' Nemoj me prijaviti, nevoljnik sam, imam
dj ecu, neu ovo vie ponoviti ! ' Saalio sam se i pustio ga, a su
tra ujutro Poslani k, sallallahu 'alejhi ve sellem, me upitao: 'O
Mikatul-mesabih (2302)
r6o SVIJET DI NA l EJTANA
Ebu-Hurej re, ta bi s ovjekom koj eg si j uer uhvatio na dj elu?'
Odgovorio sam: 'All ahov Poslanie, poalio se na veliku ne
imatinu i dj ecu, pa sam mu se smilovao i pustio ga.' ' Slagao
j e, vratit e se! ' , opet me upozori Poslanik, sallallahu 'alej hi ve
sellem. Zbog toga sam ga i po trei put ekao u zasj edi i, za
ista, opet je doao. Uzeo je nekol i ko pregrti hrane pa sam ga
i tada uhvatio na dj elu. Ponovo sam mu zaprij eti o: 'Allaha mi,
tvoj u sluaj zacij elo prijaviti Allahovom Poslaniku, sali allahu
'alej hi ve sellem! Ovo je trei put kako obeava da ovo nee
ponoviti , a opet ponavlja.' On ree: 'Pusti me, pouit u te
rij eima od koj i h e, Allahovom vol jom, imati koristi.' 'Koje
su to rijei ?' , upitao sam. On odgovori: ' Kad legne u postelj u,
proui Aj etul-Kursij u u cjelosti, i nad tobom e brigu preuzeti
Allahov uvar, a ejtan ti se nee pribliiti do zore.' l ja sam
ga pustio. Vjerovj esnik, sallallahu 'alej hi ve sellem, me upi
tao: 'O Ebu-Hurej re, ta bi s ovjekom koj eg si j uer uhvatio
na dj elu?' Odgovorio sam: 'Allahov Poslanie, obeao je da e
me pouiti rij eima od koj ih u, Allahovom volj om, i mati ko
risti .' 'A koj e su to rijei ?' , upita Vjerovjesnik, sal l allahu 'alejhi
ve sellem. Odgovorio sam: 'Rekao mi je da u postelj i prouim
Aj etul-Kursij u u cj elosti . Jo je dodao: ' Nad tobom e brigu
preuzeti Allahov uvar, a ejtan ti se nee pribliiti do zore.' - A
najvie smo udj eli da uj emo dobro. Tada mi je Vjerovjesnik,
sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao: ' Istinu ti je rekao mada je
laac. Zna li s kim razgovara ve tri noi, Ebu-Hurejre?' 'Ne
znam', odgovorio sam. Na to mi Resulullah, sallallahu 'alejhi
ve sellem, samo ree: ' Bio je to ejtan."'
Hafz Ehu-Musa naveo j e Ebuz-Zubejrovo predanj e koje on
prenosi od Dabira, radijallahu 'anhu, a on od Poslanika, sal
lallahu 'alejhi ve sellem: "Kad ovjek legne u postelj u, prema
njemu poure melek i ej tan. Melek mu kae: 'Zaspi u dobru! ' ,
a ej tan kae: 'Zaspi u zlu! ' Pa ako spomene Allaha i zaspe, me
lek ga uva. Isto tako, kad se probudi, melek mu kae: 'Ustani
VJ ERNI KOVO ORUJ E U BORBI PROTIV EJTANA Ifi
u dobru! ' , a ejtan kae: 'Ustani u zlu! ' l ako izgovori kad se
probudi :
El-hamdu lillahil-lezi redde ilejje nefsi ve lem jumitha fi
menamiha, el-hamdu lillahil-lezi jumsikus-semavati vel
-erda en tezila ve le in zaleta in emsekehuma min eha
din min ba'dih. El-hamdu lillahil-lezi jumsikus-sema'e en
teka 'a 'alel-erdi illa bi iznih
'Hvala Allahu, Koji je vratio moju duu i nije je uzeo dok sam spa
vao! Hvala Allahu, Koji brani da se ravnotea nebesa i Zemlje po
remeti; a da se poremete niko ih drugi osim Njega ne bi zadrao!
Hvala Allahu, Koji brani da nebesa padnu na Zemlju, a to se moe
dogoditi samo s Njegovim doputenjem',
pa padne s kreveta - ui e u Dennet."1
Ibn-Abbas, radij allahu 'anhu, pripovijeda da je Resulullah,
sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao: "Kad bi ovjek prije spolnog
odnosa sa svoj om suprugom izgovori o:
!
c _u:
-
,, . _ J * . .
Bismillah! Allahumme dennibne-ejtane ve dennibi
-ejtane ma rezaktena
Ebu-Ja'la. Predanja prenosilaca ovo
g
hadisa zabiljeena su u Es-Sahihu,
osim Ibrahima b. el-Haddada e-Samija, koj i j e na neto slabijem stu
pnju. Vidjeti: Medme'uz-zeva'id, I 0/120. Rekao sam: nije E-

ami, ve Es
-Sami.
SVIJET DINA EJ TANA
'S Allahovim imenom! Allahu, udalji od nas ejtana i udalji ga od
djeteta koje nam daruje! ',
pa se u tom odnosu zane dij ete - ejtan mu nikada ne bi na
udio. "1
U autentinom se hadisu navodi da ejtan bjei kad se za
ui ezan. Suhejl b. Ehu-Salih pripovij edao j e: "Otac me poslao
u pleme Benu-Harise, a sa mnom je bio na sluga (ili je re
kao: na drug), pa ga je iza zida neko zovnuo poimenice. ! kad
je moj drug provirio iznad zida, nikoga nij e vidio. Kad sam to
ispriao ocu, samo je rekao: 'Da sam predosj eao da e to do
ivj eti, ne bih te poslao. Kad uje takav glas, proui ezan, j er
uo sam da Ebu-Hurejre, radijallahu 'anhu, prenosi Resululla
hov, sallallahu 'alejhi ve sellem, hadis: ' Kad ovjek zaui ezan,
ejtan bj ei putajui vjetrove."'2
Ebu-Hurej re, radijallahu 'anhu, pripovijedao je da je Alla
hov Posl anik, sallallahu 'al ejhi ve sellem, j ednom prilikom re
kao: "Kad ovjek zaui ezan, ejtan bjei putaj ui vj etrove da
ne uje ezan, a kad mujezin zavri , on se vrati. Takoer, vrati se
i poto se proui ikamet, da bi ovjeka ometao u namazu . . e "3
Ebu-Temime je uo nekog ashaba da pripovijeda kako je
j ednom prilikom jahao iza Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sei
lem, pa se Resulullahov, sallallahu 'al ejhi ve sellem, magarac
spotakao, na ta je ovaj ashab rekao: "Propao ej tan! " Na to
mu je Vjerovj esnik, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao: "Nemoj
govoriti: 'Propao ej tan! ' , j er kad tako kae, on se uzoholi i
kae: 'Svoj om sam ga snagom pobijedio! ' Kad kae: ' Bismil
lah! ' , ejtan se smanjuj e, sve dok ne bude malen koliko muha. "4
El-Buhari (7396) i Muslim ( 1434)
2 Muslim (389)
` El-Buhari (8o6, 1222, 1231, 1232 i 3285) i Muslim (389)
"Ahmed, 5/9s. Ibn-Kesir j e zapisao: "Ovo je predanje zabiljeio samo imam
Ahmed; njegov je lanac prenosilaca dobar." Vidjeti: El-Bidajetu ven-nihaje,
1;65.
VJ ERNl KOVO ORUJ E U BORBI PROTIV EJ TANA 16
3
IVLJ ENJ E U ZAJ EDNI CI MUSLIMANA
ovj eka od padanja pod utj ecaj ejtanovih zamki udaljava i
vljenje u islamskim zemljama. Prilii da ovjek sebi izabere
estito drutvo koj e e mu pomagati u l stini, poticati na nj u
i podsjeati na dobra dj ela. Ovo je zato jer j e u j edinstvu izu
zetno vel ika snaga. Ibn-Omer, radij allahu 'anhu, pripovij eda
da im je Omer, radijallahu 'anhu, odrao govor u El-Dabiji ,
koj om je prilikom rekao: "O ljudi, ustao sam pred vama kao
to je Resulullah, sal i all ahu 'al ej hi v e sell em, ustao meu nama
i, izmeu ostalog, rekao slj edee: ' Drite se zaj ednice, a u
vaj te se nej edinstva, jer ej tan j e u blizini jednog ovj eka, a
ve od dvoj ice dalj i j e."'r
Validna zajednica j este zaj ednica muslimana koj u predvodi
njihov vladar. Vano je napomenuti da zaj ednica u islamu ne
ma nikakve vrij ednosti ako nij e privrena ls tini: Kur'anu i sun
netu. Ebud-Derda, radij allahu 'anhu, izj avio j e: "uo sam Alla
hovog Poslanika, sallallahu 'alejhi v e sell em, da kae: ' ej tan je
ovladao troj icom lj udi, ivj eli u gradu ili u pustinj i , ako ne us
postavlj aju zajedniki namaz. l stoga se dri zaj ednice, a vuk
samo j ede onu ovcu koj a se odvoj i od stada."'2
Muavija b. Ebi -Sufan, radijallahu 'anhu, ustao j e i rekao:
"Resul ullah, sall allahu 'alejhi ve sellem, ustao je meu nama i
rekao: 'Zaista su se slj edbenici Knjige koj i su bili prij e vas po
dij elili na sedamdeset i dvij e frakcij e, a zaista e se ovaj ummet
podijeliti na sedamdeset i tri frakcij e: sedamdeset i dvije ui
e u Vatru, a j edna u Dennet, i to j e zaj ednica."'J
' Et-Tirmizi (1758)
2 Et-Tirmizi (541)
` Ebu-Davud (3842)
SVIJ ET DI NA EJ TANA
RAZOTKRIVANJ E EJ TANOVIH PLANOVA l ZAMKI
Musliman mora saznati ej tanove puteve i naine zavoenja1
i mora to lj udima obj anjavati. asni je Kur'an tome posve
tio panj u govorei o nainu na koj i je ejtan zaveo Adema,
'alej hisselam. A Resulullah, sallallahu 'alej hi ve sellem, istu j e
stvar objasnio na naj bolj i mogui nain. Objanj avao je asha
bima, radij allahu 'anhum, kako ejtan prislukuj e, pa jednu ri
j e koj u uje apne vrau ili arobnj aku, a na to doda stotinu
lai, da se ne bi prevarili kad se o takvim ljudima radi; kako
ejtan ubacuje zle misli i odvraa od namaza i ostalih ibadeta;
kako ljude nastoji navesti na sumnju da su izgubili abdest, a
to ustvari nije tako; kako sij e razdor izmeu mua i ene; kako
ubacuje ovj eku sumnju postavljajui mu pitanj e: "Ko je stvo
rio to, ko je stvorio to?", sve dok mu ne postavi pitanje ko j e
stvorio Allaha . . .
POSTUPANJ E SUPROTNO ONOME NA TA
EJ TAN NAVODI
ejtan se ovjeku predstavlja kao vjerni savjetnik (o emu smo
ranije govorili), zbog ega ovjek mora postupati suprotno
onome na ta ga on navodi. Neka mu kae: "Da si ikome iskre
ni savj etnik, bio bi sebi, jer si sebe bacio u Vatru i na sebe na
vukao srdbu Silnog Allaha! l kako moe biti savj etnik onaj ko
sebi ne eli dobro?"
Haris b. Kaj s, rahimehullah, govorio j e: "Kad ti ejtan doe
Onaj ko eli saznati pojedinosti u vezi sa ejtanovim planovima, zam
kama i spletkama, o tome kako je ljudima zakomplikovao vjerovanje, iba
dete i meuljudske odnose, te o tome kako se poigrao sa idovima, kr
anima, vatropoklonicima i ostalim mnogobocima - ne moe a da ne
proita sljedee dvije knjige imama lbnul-Kajjima: Telbisu lblis i 'lgasetul
-lehfan.
V) ERNI KOVO ORUJ E U BORBI PROTIV EJ TANA 16
5
dok si u namazu i kae ti: 'Ti se samo pretvara! ' , jo dulje kla-
,
-
_
nJ aJ .
Dakle, kad saznamo da ej tan voli odreenu stvar, da se
njome odlikuj e, naa je obaveza da se u tome od njega razliku
j emo. Naprimj er, on j ede, pije i prihvata lijevom rukom, i mi
smo duni u tome postupati suprotno njegovoj praksi. Ebu
-Hurejre, radijallahu 'anhu, prenosi slj edee Resulullahove,
sallallahu 'alejhi ve sellem, rij ei: "Neka ovjek jede desnom
rukom, neka pije desnom rukom, neka uzima desnom rukom
i neka daje desnom rukom! Zaista ejtan j ede lijevom rukom,
pij e lj evom rukom, daje lijevom rukom i uzima lijevom ru-
k
2
om.
Takoer, ej tan pij e s ovjekom koj i pij e stojei, i stoga nam
je Vjerovj esnik, sallallahu 'alejhi ve sellem, preporuio pij enj e
sjedei.
Isto tako, Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, potaknuo
nas je na spavanj e u podne obrazlaui to na slj edei nain:
"Spavajte u podne j er ejtani tada ne spavaj u. "3
asni Kur'an upozorio nas j e na pretjerivanj e, a one koj i
pretjeruj u svrstao u kategoriju ej tanove brae, i to j e samo
zato jer ejtani vole rasipanje imetka i njegovo bespravno tro
enj e.
U pretjerivanje se ubraja bespotrebno gomilanje namj eta
ja i postelja. Potvrdu za to nalazimo u Dabirovom, radijalla
hu 'anhu, predanj u u koj em se navodi da j e Alahov Poslanik,
sallallahu 'alej hi ve sellem, spomenuo postelj u i rekao: "Jedna
postelja pripada muu, druga eni, trea gostu, a etvrta ej
tanu. "4
Polazei od principa uvanja imetka, Vjerovj esnik, sallalla-
Te/bisu Iblis, str. 38.
2 lbn-Made (2643)
' Ebu-Nu'ajm, u djelu Et-Tibb, s dobrim lancem prenosilaca. Vidjeti: Sahi
hul-dami 'a, 4/147
Muslim (2084) i Ebu-Davud (3489)
r66 SVl] ET DiNA l EJ TANA
hu 'alejhi ve sellem, naredio je sklanj anj e prljavtine koja za
hvati zalogaj koj i ispadne; njega ne treba ostaviti ej tanu. Da
bir, radij allahu 'anhu, govorio j e: "uo sam Poslanika, sallal
lahu 'alejhi ve sellem, da govori: 'ej tan prisustvuje svakom
ovj ekovom poslu, ak prisustvuje i njegovom objedu. Zato,
kad nekome ispadne zal ogaj , neka s njega obrie prljavtinu,
pa neka ga potom poj ede i neka ga ne ostavlja ejtanu. Opet,
kad zavri s obj edom, neka oblie prste, jer ovjek ne zna u
koj em j e dijelu hrane blagoslov."'1
ejtanove jaha/ice
Konji i sve ostale jahae ivotinje koj e ljudi ulau i grajui ha
zardne i gre i na koje se klade samo su ejtanove j ahalice. Alla
hov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao j e: "Postoje tri
vrste konj a: konj koj i pri pada Allahu, konj koj i pripada ejtanu
i konj koj i pripada ovj eku. Kad je rij e o konj u koj i pripada
Allahu, to je onaj konj koj i slui na Allahovom putu: njegovo
sij eno, izmet i mokraa - za sve to ovj ek e imati nagradu.
Kad se radi o konj u koj i pripada ejtanu, to je konj s koj i m
se igra hazardna igra i l i se na njega kladi. A to se ti e konj a
koj i pripada ovjeku, to j e onaj konj koj eg ovj ek dri radi ras
ploda, a on je tit od siromatva."2
Brzopletost - ejtanova djelo
Brzopletost je, izmeu ostalih, osobina koj u voli ej tan, jer
ona ovjeka navodi na brojne greke. U Poslanikovom, sal
lallahu 'alejhi ve sellem, hadisu kae se slj edee: "Smirenost
je od Allaha, a brzopletost je od ejtana. "3 S tim u vezi, oba
vezni smo postupati suprotno ejtanu i raditi ono ime emo
Muslim (2033)
Ahmed s ispravnim lancem prenosilaca. Vidjeti: Sahihul-dam'a, 3/137
` El-Bejheki, u djelu

u'abul-man, s dobrim lancem prenosilaca. Vidjeti:

Sahhul-dami 'a, 3/57
VJ ERNI KOVO ORUJ E U BORBI PROTIV EJ TANA 16
7
stei Allahovo, delle anuhu, zadovolj stvo. Stoga j e Resulul
lah, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao Edu b. Abdulkaj su: "Pri
sebi ima dvij e osobine koj e voli Allah: blagost i smirenost. "1
Zijevanje - ejtanova djelo
ejtan voli da ovjek zijeva. Zato nam je Allahov Poslanik, sal
lallahu 'alej hi ve sel l em, naredio da zijevanje maksimalno spu
tamo. Ebu-Hurejre, radijalahu 'anhu, prenosi slj edee Vj ero
vjesnikove, sallallahu 'alej hi ve sellem, ri jei: "Zij evanje j e od
ej tana. Zato, kad ovjek zijeva, neka ga maksimalno sputa,
jer kad ovj ek zij evaj ui izusti rij e ha, ejtan mu se nasmij e. "2
Razlog je tome injenica da je zijevanje pokazatelj lij enosti , a
ej tana divi i raduje kad j e ovjek lijen i trom, tim prije to tada
ini malo dj ela i ulae malo truda u ono to e ga uzvi siti kod
Allaha.
POKAJ ANJ E l TRAENJ E OPROSTA
Ako se desi da ejtan zavede ovj eka, ovjek te nj egove zamke
moe suzbiti, izmeu ostali h stvari , hitrim pokaj anj em i vra
anjem Svevinj em Allahu. Sveznaj ui je Allah rekao: "Oni ko
ji se Allaha boje, im ih sablazan ejtanska dodirne, sjete se,
i odjednom dou sebi. . . " (El-A'raf, 2or. ) Izraz ta'if koj i je spo
menut u ajetu protumaen je kao odluka da se poini grij eh,
odnosno samo injenj e grij eha. Allahove, delle anuhu, ri
j ei : " . . . sjete se B 4 4 " znae: sjete se Allahove kazne i nagrade,
obeanja i prijetnj e, pa se pokaj u, zatrae utoite u S vezna
j ueg Allaha i brzo Mu se vrate. A rij ei: " . . . i odjednom dou
sebi. . . " imaj u znaenj e: ponovo kroe Pravim putem i pro
bude se iz nemara u koj i su bili zapal i . l sve to ukazuje nam da
Musli m (17 i r8)
El-Buhari (3289), i ovo j e njegova verzija, Muslim (2994) i Et-Tirmizi
(2206)
168 SVI J ET DlNA l EJTANA
je ejtan sposoban ovjeka navesti na sljepilo i njegovo srce
okupirati sumnjama, u toj mjeri da od te koprene ne vidi Isti
nu.
Imam Ahmed u El-Musnedu i El -Hakim u El-Mustedreku
zabilj eili su hadis u koj em se kae da je Allahov Poslanik,
sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao: "ej tan se zavjetovao Sve
vinj em Allahu: 'Tako mi Tvoje veliine, o moj Gospodaru,
zavodit u Tvoj e robove sve dok su ivi ! ' Na to mu je Svevi
nj i Allah odgovorio: 'Tako mi Mog ponosa i veliine, Ja u i m
opratati sve dok Me budu molili za oprost! ' "1
l to je karakteristika Allahovih, delle anuh u, robova: kaj u
se i mole za oprost neposredno nakon uinjenog grij eha, u
emu imaju divan uzor u svom praocu Ademu, 'alejhisselam,
koj i je ubrao plodove sa zabranj enog drveta, pa je primio neke
rij ei od svoga Gospodara i On mu j e oprostio. Adem i Hawa
obrati l i su se Svemoguem Al lahu rij eima: '"Gospodaru na'
- rekoe oni - 'sami smo sebi krivi, i ako nam Ti ne oprosti i
ne smiluje nam se, sigurno emo biti izgubljeni."' (El-A'raf,
23. )
to se tie ejtanovih pristalica, o nj i ma je Sveznajui Allah
rekao: " . . . dok prijatelje ejtanove ejtani podravaju u za
bludi i oni ne dolaze sebi." (El-A'raf, 202. ) l ovdje se pod izra
zom ejtanovi prijatelji podrazumij evaj u oni iz reda lj udi, kao
to je to sl uaj i u aje tu: " B B B jer su rasipnici braa ejtanova 4 . B"
(El-Isra', 27. ) A to su zapravo nj i hovi slj edbenici , koj i ih sl u
aj u, prihvataj u njihove zapovijesti i podravaj u ih u zabludi,
neumorno i neprestano im ulj epavaj ui grij ehe, a potvrdu za
to nalazimo u ajetu: "Zar ne vidi da Mi nevjernike ejtanima
preputamo da ih to vie na zlo navraaju" ( Merjem, 83. )
Sahihul-dami 'a, 2/72
VJ ERNl KOVO ORUJ E U BORBI PROTIV EJ TANA 16
9
KLONJ ENJ E SUMNJ I l NEJ ASNOA KOJ E EJTAN MOE
ISKORISTITI UNITAVAJ UI OVJ EKOVU REPUTACI J U
Neka ovj ek izbj egava sumnjive situacij e, a ako se one dese,
neka lj udima objasni svoj poloaj , j er tako nee dati priliku
ejtanu da ubaci zle misli u grudi muslimana; u tome ovjek
ima Resulullaha, sallallahu 'alejhi ve sellem, kao naj lj epeg
uzora. Vjerovjesnikova, sallallahu 'alej hi ve sellem, supruga
Safjja b. Hujej pripovijedala j e: "Resulullah, sallallahu 'alej hi
ve sellem, bio je u i' tikafu, pa sam ga j edne noi dola posj e
titi i s nj im porazgovarati . Kad sam krenula, on je ustao da me
isprati", a ivjela je u kui U same b. Zej da, "i tada su pored nas
prola dvoj ica ensarij a i, poto su vidjeli Poslanika, sallallahu
'alej hi ve sellem, pourili su, na ta i m je on rekao: 'Usporite
vas dvoj ica! Ovo je Safjja bint Huj ej ! ' Rekoe: ' Subhanallah!
Allahov Poslanie! ' Vjerovjesnik, sallallahu 'alejhi ve sellem,
ree: 'Zaista ejtan kola ovjekom kao to kola krv, pa sam se
pobojao da vas ne navede na lou misao."' l l i je rekao: " . . . pa
sam se pobojao da vas ne navede na kakvu misao. "r
El-Hattabi zapaa: "lz hadisa se zaklj uuj e da je poeljno
da se ovj ek kloni svake stvari koj a moe izazvati sumnj u kod
lj udi i navesti ih na runo miljenj e, te da od toga trai spas u
potvrivanju svoje nevinosti . "
Pripovijeda se da j e imam af izjavio: "Allahov Poslanik,
sallal l ahu 'alejhi ve sellem, pobojao se da e njegov razgovor
sa Safjom negativno utjecati na nj ih te da e zanijekati islam,
i to im je objanjenje Vjerovj esnik, sallallahu 'alej hi ve sellem,
dao iz saaljenja prema nj ima dvoj ici, a ne iz straha za svoj
poloaj . "2
Sveznaj ui Allah uputio nas je da s lj udima samo lijepo raz
govaramo kako se ejtan ne bi umijeao u odnos s naom bra-
El-Buhari (1712) i Muslim (2175), i ovo j e nj egova verzija.
Tel bisu I bl is, str. 46.
SVI J ET DI NA I EJTANA
om i kako ne bi meu nas unio razdor i neprijatelj stvo: "Reci
robovima Mojim da govore samo lijepe rijei: - jer bi ejtan
mogao posijati neprijateljstvo meu njima B B & " (El-Isra., 53. )
l ovo je stvar u pogledu koje su neki lj udi bezbrini: vidi
ih kako izgovaraju dvosmislene rij ei koje mogu imati runo
znaenj e. tavie, neki svoju brau nazivaj u imenima i nadim
cima koje oni ne prihvataj u, koje preziru, i to bude ej tanov
prilaz koj i iskoristi da ih rastavi, a umj esto sloge i podudar
nosti, dolazi do neprij atelj stva.

ovjek l popritu borbe

Na kraj u ovog poglavlj a, bila mi je elja skrenuti panj u na ve
oma vano Ibnul -Kajj imovo, rahimehullah, zapaanje u vezi
sa stvarn(sti i prirodom ovjekove borbe protiv ejtana. On
j e zapisao, ukratko: "Allah, delle anuhu, odabrao je ovj eka
izmeu ostalih stvorenja, ukazao mu posebnu poast, dao mu
mogunost da vj eruj e, ispovijeda tevhid, iskreno robuje Alla
hu, voli Ga, nada se . . . , ali ga je iskuao strastima, srdbom,
nemarom i , kao iskuenje, odredio mu Ibl isa, koji ne poputa
kad j e rij e o zavoenj u. "r
Zatim j e zapisao sljedee: "Dakl e, ej tan ovjeku prilazi s
one strane koja odgovara njegovoj dui i prirodi, pa mu se
dua prikloni j er joj se pribliio preko onoga to ona voli, i
tada se protiv ovjeka urote tri saveznika okupatora: ejtan,
dua i prohtjevi, potiui udove na izvravanje njihovih elja
- udovi su posluna maina koj oj preostaje samo povinovanj e.
Takav je poloaj udova u odnosu na spomenuta tri neprijate
lja: udovi su im posluni, ma ta im neprijatelj i naredili i ma
ta od nj ih eljeli.
Tako iziskuj e ovjekov poloaj , al i mil ost Silnog, Samilo
snog iziskuj e to da je ovjeka pomogao jednom drugom vr
stom vojske i pomoi, s koj ima se odupire snagama koj e el e
El-Vabilu.-sajjib, str. 2I .
VJ ERNI KOVO ORUJ E U BORBI PROTIV EJTANA 1
7
1
njegovu propast: poslao mu je Poslanika, sallallahu 'alejhi ve
sellem, objavi o Knj igu, pomogao ga plemenitim melekima,
koj i se suprotstavlj aj u ovj ekovom neprijatelj u, ejtanu - kad
ga ej tan navraa na odreeno zlo, melek ga navraa na Alla
hove, delle anuhu, zapovijesti - objasnio mu propast koj u
donosi pokoravanje ejtanu . . . l tako ovjekom ponekad ovl a
da ejtan, ponekad ga, opet, melek navede na dobro, a pomo
gnu t je samo onaj koga Sveznaj ui Allah pomogne i sauvan
je samo onaj koga Sveznaj ui Allah sauva.
Svemogui je Allah uinio da nasuprot due koj a navodi na
zlo stoji smirena dua: kad ga prva navodi na zlo, druga, smi
rena odvraa ga od toga; kad ga zla dua odvraa od dobra,
smirena ga dua potie na dobro, i tako se ovjek pokorava
nekad ovoj a nekad onoj dui , a ima status one due kojoj se
ee pokorava, osim to se moe desiti da jedna od dvije due
bude u potpunosti slomljena, u toj mjeri da se nikada ne moe
oporavi ti .
l s to tako, uinio je da nasuprot prohtjevima (koj i navraaju
na poslunost ejtanu) i dui koj a navraa na zlo stoji svj etlost,
mo zapaanja i razum, koj i ga odvraaju od slij eenja pro
htjeva: kad god poeli sl ijediti prohtj eve, ovjeka razum, mo
zapaanja i svjetlost upozore: 'Pazi, pazi ! Ispred tebe je pro
past, ti si lovina l opova i drumskih razbojnika ako bude slij e
di o taj putokaz.' l ovjek ponekad slijedi tog iskrenog savjet
ni ka, pa mu se objelodani njegov ispravan rezon i iskren sa
vj etodavan odnos, ali ponekad slijedi prohtjeve, pa bude pre
sreten na putu: ostane bez novca i odjee, i tada se zapita: ' ta
se to desilo?! '
A udno j e da zna ta se desilo i da zna na kojem je putu
opljakan, ali opet uporno ide tim putem jer je vodi prohtjev
zavladao nj ime, ovjek je potpao pod njegov utjecaj i snaga
pro htjeva dola je do izraaj a; da je taj isti prohtjev ovjek osla
bio suprotstavlj ajui mu se, odvratio od sebe njegov poziv i
SVIJET DI NA l EJTANA
poveo borbu protiv njega kad je prohtjev nj ime htio ovladati,
on ovjekom ne bi ovladao, ve je ovjek taj koj i je prohtjevu
omoguio da nj ime ovlada i predao mu svoje ruke.
Takav ima status ovj eka koj i se predao neprijatelju koji
ga svee i kanjava tekom kaznom: zarobljenik e traiti po
mo, ali mu je niko nee pruiti. Eto isto tako se preda ejtanu,
prohtjevima i svojoj dui koja ga navraa na zlo, pa onda trai
spas, ali ga ne nalazi.
l poto je ovj ek iskuan onim ime je ve iskuan, pomo
gnut je voj skama, opremom i tvravama i reeno mu j e: ' Bori
se protiv svog neprijatelja! Uzmi koliko god hoe vojnika koj i
ti stoj e na raspolaganj u, zatiti se koj om god hoe tvravom
i uvaj strau do smrti, ta kraj je blizu, uvanje strae trajat
e veoma kratko. l kao da ti je Melek smrti poslao svoje iza
slanike koji su te prenij eli u drugu Kuu, pa si se odmorio od
borbe, oslobodio neprijatelja i uveden u Kuu poasti, u ko
j oj e uivati i imati sve to poeli. A vidi i svj estan si da je
Dehennem, zatvor u koj i te tvoj neprijatelj nastojao baci ti,
najgora vrsta zatoenitva. Vrata zatvora u koj i te htio utam
niiti zatvorila su se onda kad su u njega uli zloinci, pa su
izgubili nadu u izlazak i spas. A ti ivi u onome to tvoj a dua
poeli i ime se tvoje oi naslauj u, to je nagrada za strplje
nj e koje si imao u kratkom periodu i nadoknada za bdijenje
na prvoj borbenoj linij i, to je veoma kratko trajalo, vrijeme je
to koje je bilo i prolo, i kao da neprijatnosti nije ni bilo.'
Ako dua ne mogne zapaziti kratkou vremena i brzinu nj e
govog prolaska, neka razmisli o slj edeim aj etima: '. .A onoga
Dana kada doive ono ime im se prijeti, uinit e im se da
su ostali samo jedan as dana . . .' (El-Ahkaf, 35. ) ' . . . a njima
e se uiniti, onoga Dana kada ga doive, da su samo jednu
veer ili jedno jutro njezino ostali.' (En-Nazi'at, 46. ) 'A ko
liko ste godina na Zemlji proveli' - upitat e On. 'Proveli
smo dan ili samo dio dana' - odgovorit e - 'pitaj one koji
VJ ERNI KOVO ORUJ E U BORBI PROTIV EJ TANA 1
73
su brojali.' 'Pa da, kratko ste proveli' - rei e On - 'da ste
samo znali! Zar ste mislili da smo vas uzalud stvorili i da
Nam se neete povratiti?' (El-Mu'minin, I I 2. -ns. ) ' . . . na Dan
kada e se u Rog puhnuti. Toga dana emo nevernike mo
dre sakupiti i jedan drugom e tiho govoriti: 'Niste ostali
vie od deset dana.' Mi dobro znamo o emu e oni govoriti
kad najrazboritiji izmeu njih rekne: 'Ostali ste samo dan
jedan! ' (Ta Ha, 102. -1 04. )
Vjerovj esnik, sallallahu 'alejhi ve sellem, obratio se asha
bima, kad je sunce bilo na zal asku, rekavi i m: 'Zaista, u od
nosu na ono to je ve prolo, od ovoga j e svij eta ostalo samo
onoliko koliko je ostalo od ovog dana u odnosu na ono to j e
od nj ega ve prolo.'r
Neka razuman, prema sebi iskren ovjek razmisli od ovom
hadisu, i neka zna da je sve to ostvari u tom preostalom vre
menu od ovog svij eta, makar toliko ivio - isto obmana i zbr
kani snovi. Neka zna da j e vj enu sreu i stalni uitak prodao
za neto to apsolutno nita ne vrij edi. A da je traio Allahovo,
delle anuhu, zadovolj stvo i onaj svij et, Allah bi mu u potpu
nosti dao udio na ovom svijetu. U predanj u se kae: 'ovjee,
prodaj ovaj svijet za ahiret, i oba e imati, a nemoj prodati
ahiret za ovaj svijet jer e oba upropastiti ! '
Neki su prvaci govorili : 'ovjee, tebi treba udio u ovome
svij etu, ali ti je potrebniji udio na onom svij etu. l ako pre
ferira udio na ovom svij etu, izgubit e udio na ahiretu, a
usto e uvij ek biti na ri ziku u pogledu udjela na ovom svij etu.
Meutim, ako preferira udio na ahiretu, ostvarit e udio na
ovom svij etu i kako treba uredit e ga.'
Drei govor, Omer b. Abdulaziz, rahimehullah, rekao j e:
'O ljudi, niste stvoreni uzalud, neete biti preputeni sami se
bi , bit ete proivljeni! Allah, delle anuhu, sakupit e vas
' Ahmed, U El-Musnedu, i Et-Tirmizi, U Es-Sunenu, koj i je zapisao: "Hadis
j e hasen-sahih."
1
74
SVIJET DI NA l EJ TANA
da vam presudi i j edne od drugih odvoj i . l pravi je gubitni k
i nesretnik onaj ovjek koj eg Svevinj i Allah ne uvede u Svoj u
milost, koja sve obuhvata, i kojem ne dopusti ulazak u Den
net, ij e je prostranstvo koliko nebesa i Zemlj a. Na Sudnjem
e danu sigurnost imati samo onaj ko bude strahovao od Sve
vinjeg Allaha i bojao Ga se, prodao neznatno za ono vrijedno,
prolazno za vjeno, nesreu za sreu . . . Zar ne vidite da vam
se smrt pribliila i da e vas naslijediti oni koj i dolaze? Zar ne
vidite da svakog dana, jutrom ili veeri, na ahiret pratite ne
koga iji se ivot zavrio, ij e nade vie nemaj u izgleda? Zar ga
ne stavljate u kabur, u kojem nema ni j astuka ni postelj e? Zar
njegove veze nisu prekinute, zar ga volj eni nisu ostavili, zar
nij e izloen polaganj u rauna . . . ?'
elimo rei da je Allah, delle anuhu, ovjeka pomogao
u tom kratkom periodu vojskom, opremom i pruio mu ra
znovrsnu pomo, objanjavaj ui mu ime se moe zatititi od
svog neprijatelja i ime se moe osloboditi njegovih okova,
ako ga zarobi.
I mam Ahmed i Et-TirmizP zabiljeili su preko Harisa el:
-E'qrija, radijallahu 'anhu, da je Resulullah, sallallahu 'alej hi
ve sellem, rekao sljedee: 'Svevinj i Allah naredio je jahjau, Ze
kerijjaovom sinu, pet stvari, i da ih naredi l zraelianima, ali
on ih je bio skoro zapostavio, pa ga je l sa upozorio: 'Allah ti
nareuj e pet stvari, i da ih naredi l zraeliani ma; ili e ti, il i
u j a to uiniti.' 'Ako me preduhitri, boj i m se da u biti utje
ran u zemlju ili kanj en', odgovori mu J ahja. Okupio je ljude
u Mesdidul-aksau; damija se ispunila, svijeta je bilo ak po
balkonima. j ahj a im ree: 'Allah mi nareuje pet stvari, i da ih
vama naredim . . . ' A peta j e stvar koj u im j e naredio injenje
zikra: ' . . .i nareuj em vam da Ga spominjete; onaj ko spomi
nje Allaha lii na bjegunca koga goni neprij atelj , pa se skloni
On je rekao da je ovaj hadis hasen-sahih.
VJ ERNI KOVO ORUJ E U BORBI PROTIV EJTANA 1
75
u zatienu tvravu, i ovj ek, isto tako, samo se zikrullahom
moe zatiti ti od ej tana.'
U istom hadisu naredio im je i obavljanje namaza: ' . . .i na
reuj em yam namaz; kad klanj ate, nemojte se okretati, jer,
dok ovjek klanja, Allah Svoje Lice okrene prema njegovom,
sve dok se ne okrene . . +
A zabranj eno okretanje u namazu dij eli se na dvije vrste:
prvo, okretanje srca od Sveznaj ueg Allaha nekom drugom;
i, drugo, okretanj e pogleda ustranu. Svemogui j e Allah po
sveen ovj eku sve dok j e ovjek posveen namazu, a kad se
okrene od namaza, bilo srcem i li pogledom, All ah, delle a
nuhu, okrene se od nj ega. Aia, radijallahu 'anha, upitala j e
Allahovog Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem, u vezi s okre
tanj em u namazu, na ta joj j e Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sei
lem, odgovorio: 'To j e ej tanova kraa ovjekovog namaza.'1 U
predanju se kae: 'Svevinj i Allah govori : 'Zar se ovjek okree
nekome bolj em od Mene? Zar se okree nekome boljem od
Mene?' Onaj ovj ek koj i se okree u namazu, tj elesno ili du
evno, slian j e ovj eku koj eg pozove vladar, postavi ga ispred
sebe i obraa mu se, ali se ovaj u toku razgovora okree li
jevo i desno, ne posveujui panj u nj egovim rij eima, pa ne
razumije ono to mu vladar govori, j er nij e duevno prisutan
tom razgovoru. l ta vladar treba da uradi s takvi m ovjekom?
Najmanje to e ui niti j este da e s nj im prekinuti razgovor,
osuditi ga, udaljiti ga od sebe i smatrati ga beznaaj nim.
l odatle razlika izmeu takvog ovjeka i ovj eka koj i obavlja
namaz skrueno i predano se obraaj ui Svevinjem Allahu;
onoga ovj eka koj i osj eti veliinu Onoga pred Koj im stoj i; ije
se srce ispunilo strahopotovanj em i poniznosti prema Nj e
mu; koj eg j e stid Sveznaj ueg Allaha da se posveti nekom dru
gom, a ne Njemu, ili da se okrene od Nj ega: izmeu takva dva
El-Buhari (751)
SVIJ ET DI NA l EJ TANA
namaza razlika je kao izmeu neba i Zemlje. Hasan b. Atijj e,
rahi mehullah, govorio j e: ' Dva ovjeka klanjaju isti namaz, ali
se njihov status razlikuje srazmjerno razdalj ini izmeu neba i
Zemlj e i to zbog toga to jedan od nj i h klanja duevno se okre
nuvi Allahu, delle anuhu, a drugi klanja nemarno i bez
brino.' l kad se ovjek posveti stvorenj u poput sebe, a izmeu
nj ih dvoj ice je zastor, to nij e ni posveivanje ni pribliavanj e,
pa kako je onda sa Uzvienim Stvoritelj em? Isto tako, kad se
posveti Allahu, delle anuhu, ali ga od Nj ega odvaja zastor
strasti i vesvesa, koje ispune ovj ekovu duu i zarobe je, moe
li to biti posveenost, a vesvese i kojekakve misli obuzele su
mu pamet i vodaju ga amo-tamo?
Kad ovjek stupi u namaz, ejtana obuzme lj ubomora, uto
liko to je stupio u najbolje dobro dj elo, djelo iji je inilac naj
blii Allahu, delle anuhu, koje najvie srdi ej tana i koje mu
je najtee podnij eti. l stoga tei i ulae maksimalan trud da
se ovjek ne odri u namazu, neprestano mu daje lana obe
anj a, lanu nadu, navodi ga na zaborav, na nj ega tjera svoju
pjeadiju i konj icu, sve dok mu obavljanje namaza ne prikae
beznaaj nim, te se ovj ek prema nj emu pone olahko odno
siti, pa ga naposljetku u potpunosti izostavi .
Ako ne uspije u tome i ako ga ovj ek ne poslua te namaz
skrueno obavlj a, Allahov, delle anuhu, neprijatelj nastoj i se
isprij eiti izmeu ovjeka i njegove due, izmeu njega i nj e
govog srca: u namazu ga podsj ea na ono ega se pri je stu
panja u namaz nij e sjetio, ak mu sugerira odreene stvari ili
potrebe u koj e je izgubio nadu, podsjea ga na nj ih kako bi
nj egovo srce odvratio od namaza i od Al l aha, delle anuhu,
pa ovjek obavi namaz samo formalno i ne zaslui Allahovu,
delle anuhu, posveenost, poast i blizinu u mjeri u kojoj
to zaslui onaj ko predano obavi namaz. Takav ovj ek namaz
zavri s grij esima i teretom s koj i ma je stupio u njega, jer ga
tako obavlj en namaz toga ne oslobodi. Ovo je zato jer namaz
VJ ERNI KOVO ORUJ E U BORBI PROTIV EJ TANA 1
77
brie grij ehe samo onoga ovj eka koj i ga obavi onako kako ga
treba obaviti, onoga ko je u nj emu nadasve skruen i ko ga
klanja tij elom i duom. l takav, po obavlj enom namazu, osj eti
lahkou u dui, nestanak ogromnog tereta, olakanj e i ugo
dan osj eaj , toliko da poeli da namaz nij e jo zavrio, j er je u
namazu skrivena radost, uitak due, ljepota koju osj eti srce
i svojevrstan odmor na ovome svijetu: osj eti da je u tijesnoj
tamnici sve dok ne stupi u namaz, pa se njime odmori, a ne
odmara se od njega. Moto onih koj i vole Allaha, delle anu
hu, glasi : ' Klanjamo i odmaramo se u namazu! ' Isto tako go
vorio je njihov i mam, uzor i Vjerovj esnik, sallallahu 'alejhi ve
sellem: 'O Bilale, odmori nas namazom! ' Nij e govorio: ' Haj de,
odmori nas od namaza! ' tavie, Resulullah, sallallahu 'alejhi
ve sellem, j ednom j e prilikom rekao: ' Namaz j e radost moj im
oima.' Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, namaz j e
doivlj avao kao veliku radost, ni u emu nij e osj eao toliku
radost, i nije se mogao strpiti da ne klanja.
U j ednom se predanj u navodi da Sveznaj ui Allah, kad o
vjek stupi u namaz, kae: ' Sklonite zastor! ' , a ako se ovj ek
okrene, On naredi : ' Spustite zastor! ' A okretanj e spomenuto
u ovom predanj u protumaeno j e kao okretanj e srca od Sve
vinjeg Allaha. Dakl e, kad se ovj ek okrene nekome drugom,
spusti se zastor izmeu njega i Svemogueg Allaha, a ej tan
pristupi i pokazuje mu ovosvj etske potrebe, kao da gleda u
ogledalo. Meutim, ako se ovj ek posveti Allahu i ne okree
se, ejtan nij e kadar negativno posredovati izmeu njega i Sve
znaj ueg Allaha: ejtan pristupa samo kad se zastor spusti.
Ako ovj ek pobj egne Allahu i ostvari duevnu prisutnost u na
mazu, ejtan pobj egne; ako se ovj ek okrene, ejtan pristupi. . a
l takvo j e ovjekovo stanje kad se radi o namazu i ej tanovom
odvraanj u ovjeka od namaza. "
SVIJ ET DINA l EJTANA
Kako biti duevno prisutan u namazu
Ovo pitanj e Ibnul-Kajjim, rahimehullah, objanj ava na slj e
dei nain: "ovj ek moe biti duevno pri sutan u namazu i
nj ime zaokuplj en samo uz Allahovu pomo, ako uspi je savla
dati svoje strasti i prohtjeve. U protivnom, kako e se oslo
boditi vesvesa i kojekakvih mi sli onaj ovjek koj eg j e nadvla
dala strast i nj ime ovladali prohtj evi , pa ejtan nae nai na da
ga stavi pod svoj u kontrolu? Treba znati da postoj e tri vrste
srca. Prva je vrsta srce koj e je lieno vj erovanja i svakog do
bra, i to j e tamno srce, od ij eg j e zavoenja vesvesama ejtan
odahnuo, utoliko prij e to ga j e uzeo za kuu, mj esto boravka,
njime maksimalno ovladao i u potpunosti dobio njegovu po
slunost. Druga j e vrsta srce koj e je prosvij etlj eno svj etlom vj e
rovanj a, u kojem gori nj egova baklj a, ali ga donekle prekriva
tama strasti i trese oluj a prohtjeva, i ejtan mu ponekad pri
stupa a ponekad se povlai , nalazi polj e na koj em moe djelo
vati i pretenzije koj e moe pothranj ivati, a rat j e promj enjive
sree. Stanje lj udi koj i imaju ovakvo srce razl i kuj e se shodno
vladanju i podreenosti : postoje oni koj i su veinu vremena
pobj ednici nad svoj i m neprij atelj em, postoje i oni koji su vei
dio vremena pobij eeni od neprij atelj a, a postoj e i oni ija se
pobj eda i poraz esto smj enj uj u. l trea vrsta j este srce koj e j e
prosvij etlj eno svj etlom vjerovanja i nj ime u potpunosti ispu
nj eno, koj e apsolutno ni kako ne prekriva zastor strasti i koj e
j e defnitivno poteena tame: svj etlo u grudima ima j ak sjaj ,
i ono bi spalilo vesvese da mu se priblie. Takvo srce ima sta
tus neba uvanog zvij ezdama: ako mu se ejtan priblii elei
u nj ega prodrij eti , bude pogoen i spalj en; a nebo nij e sve
tij e od vjernika, i Allahovo, delle anuhu, uvanje vj ernika
potpunije j e od uvanja neba. Ovo j e zato j er j e nebo mj esto
na koj em meleki ine ibadet, mjesto na koj em su se nal azile
obj ave i na njemu je svj etlo dobrih dj ela, a vj ernikovo je srce
VJ ERNlKOVO ORUJ E U BORBl l'ROTlV EJ TANA 1
79
mjesto na koj em je stacioni ran tevhid, lj ubav, spoznaja, vj e
rovanje i u nj emu j e svj etlo tih vrij ednosti, te odatle zasluuj e
da bude uvano od neprij atelj eve spletke, i neprij atelj mu ne
moe nanijeti nikakve gubitke, osim na prevaru.
Kad se radi o spomenutim vrstama srca, navedeno je lij epo
poreenje s tri kue na koj e nasrne kradlj ivac. Prvo j e vla
dareva kua u kojoj se nalaze nj egova riznica, blago i biseri.
Drugo j e podanikova kua u kojoj se nalaze nj egova riznica,
blago i biseri, a koj i ne pripadaj u vladaru. l tree j e prazna
kua u koj oj nema apsolutno nita. Pitanje glasi : iz koj e e
kue kradljivac ukrasti blago?
Ako kaemo da e ukrasti iz prazne kue, to je apsurd, j er u
njoj nema nita to se moe odnij eti. U tome j e smisl u preda
nje u koj em se kae da je neko sugerirao lbn-Abbasu, radijal
lahu 'anhu: 'idovi tvrde da im u molitvi ne dolaze nastrane
misli ! ' , na ta je samo odgovorio: 'A ta ejtan jo treba uiniti
s pokvarenim srcem?'
Ako kaemo da e ukrasti iz vladareve kue, to je skoro ne
mogue, j er nj u uva straa koj a kradljivcu ne doputa da j oj se
uope pribli i . tavie, uva j e sam vladar, uz strau i voj nike
koj e je postavio oko nj e.
Kradlj ivcu ostaje samo trea kua, nj u e napadati. Neka
proni cljiv ovjek razmisl o ovom primjeru i neka ga primijeni
na srce jer je u skladu s njegovom prirodom.
Prvo je srce u koj em nema nikakvog dobra, i to je srce ne
vj ernika i licemj era. To j e zapravo ej tanova kua koj u j e re
zervirao za sebe i uzeo j e za mj esto stalnog boravka, pa ta e
ukrasti iz te kue a u njoj su njegove riznice, blago, sumnj e,
privienja i vesvese?!
Drugo je srce koj e je ispunj eno tovanj em Svevinj eg Alla
ha, osj eaj em Nj egove veliine, lj ubavi prema Njemu, svij est
da On bdi, stidom od Nj ega . . . , pa koj i e se ej tan osmjeliti
krenuti na takvo srce? Ako se i osmj el i pa pokua neto ukrasti
r 8o SVI ) ET DINA l EJ TANA
iz njega, ta e najzad moi ukrasti? Najvie to moe jeste da s
vremena na vrij eme neto otme na prevaru, i to u nemaru koj i
ovj eka obuzme, a mora ga obuzeti j er je lj udsko bie, koje se
ne moe u potpunosti osloboditi nemara, zaborava, zapanj e
nosti i utjecaja svoje prirode.
Tree je srce koje j e ispunj eno tevhidom, spoznajom Sve
mogueg Allaha, vj erovanj em u Nj ega i u Njegovo obeanje,
ali se u nj emu nalaze strasti i njeni porivi, te poticaj na slij e
enj e prohtjeva i , na kraj u, njegova priroda.
I zmeu ta dva nagona stoj i srce koje se nekad povodi za
nagonom vjerovanj a, spoznaje Allaha, delle anuhu, lj ubavi
prema Njemu i elje j edino za Nj im, a ponekad se povodi za
ejtanom, prohtjevima i prirodom. l prema takvom srcu ej
tan ima pretenzij e, ono mu poputa i odaziva se, a, Svemo
gui Allah, opet, pomae onoga koga On hoe: ' . . . a pobjeda
dolazi samo od Allaha, Silnoga i Mudroga.' (Alu ' Imran, 126. )
Vlasnikom takvog srca ejtan moe ovladati samo orujem ko
j i m raspolae, a njegovo su oruje strasti, sumnj e, privienja i
lane nade, koj i se nalaze u srcu. On ulazi u srce, nalazi te sla
bosti spremnima, iskoritava ih, napada i nj ima se bori protiv
ovj eka. Meutim, ako nae da ovj ek ima spremno oruje
- vjerovanj e koji m se moe suprotstaviti napadu, koj e je ak
j ae od napadaevog oruja, tad e ga poraziti, u protivnom,
nee, a sva je snaga i mo u Allaha. Dakle, ako ovj ek dopusti
neprijatelj u ulazak u kuu, otvaraj ui mu njena vrata, uvodei
ga u nj u i pruajui mu mogunost uzimanja oruja koj im e
ga napasti, tada sam ovj ek zasluuj e prijekor ( . . . ) e
PCGLAVL) E j
UZROCI I LIJEENJE EJTANSKOG DODIRA
Prethodno smo konstatirali da ovj ek moe obolj eti ejtan
skim uzrokom, a tu bolest nazivamo ejtanskim dodirom. U
ovom emo poglavlj u pokuati objasniti uzroke ove bolesti i
naine njenog lijeenja.
UZROCI EJ TANSKOG DODIRA
S tim u vezi, ejhul-islam lbn-Tej mijj e, rahimehullah, zapisao
je: "ej tanski se dodir moe desiti radi zadovoljavanja strasti
i prohtjeva, zbog zaljubljenosti dina u ovjeka, to se meu
ljudima spontano deava, a moe biti i zbog mrnje i osvete,
to je ei razlog, naprimjer, ako ih se uznemiri, odnosno ako
dini pomisle da ih ljudi namj erno uznemiravaj u, bilo da se
radi o mokrenju na nj ih, sipanj u vrue vode po nj ima, ubistvu
nekih dina . . . , to ljudi mogu nesvjesno uiniti. Budui da su
dini neznali ce i nasilnici, kaznit e ovjeka vie nego to za
sl uuj e. lsto tako, moe se desiti da ejtanski dodir bude s ci
lj em zabavljanja dina i nanoenja zla, kao to i ne bezumni
ljudi. "r
OBAVEZA PREMA Dl NlMA KOJ I UZNEMl RAVAiU LJ UDE
Ve smo spomenuli da su dini obveznici, zadueni slijee
njem erijata, te ako musl i man ima mogunoti da im se obra
ti , to se deava s dinom koj i ue u ovjeka, to mu je obaveza.
' Medmu'atul-fetava, 1 9/39
!82 SVIJ ET DI NA l EJ TANA
Ako din ue u ovj ekovo tij elo zbog prvog razloga koj i j e spo
menuo ejhul-isl am l bn-Tej mij j e (radi zadovolj avanja strasti i
prohtj eva), tada j e rij e o razvratu, koj i j e Svevinj i Allah za
branio lj udima i dini ma, makar uz pristanak i zadovolj stvo
druge strane, a kakav j e tek status onoga ko se time bavi uz
protivlj enj e druge strane: to j e razvrat i nasil j e. Ako uspije stu
piti s nj ima u vezu, obratit e se dinima i upoznati ih s tim
da j e ono to rade razvrat, zabranj eno dj elo u islamu, odnosno
razvrat i nasilj e, da bi protiv nj ih bio uspostavljen dokaz i da bi
znali da podlij eu Allahovom sudu i sudu Njegovog Poslanika,
koj eg je poslao obj ema vrstama, lj udima i dinima.
Meutim, ako se radi o drugom razlogu (ovj ekovom uzne
miravanj u dina); rei e im se: "ovj ek koj i vas j e uznemi
ri o nesvj esno j e to uinio", ako zaista nij e znao da ti me uzne
mirava di ne, "i ne zasluuje kaznu onaj ko vas nenamjerno
uznemiri. Ako je to uinio u svojoj kui, odnosno na svom po
sj edu, vi ste znal i da je to nj egov posj ed, a on na svome posjedu
ima pravo postupiti prema onome to j e islamom doputeno.
A to se vas tie, nemate pravo boraviti na ovj ekovom po
sjedu ako vam on ne dopusti, i mate pravo boraviti samo na
mj estima na koj ima ne ive l j udi: u ruevinama, pustinj i . . . "
ejhul-islam l bn-Tej mijj e, rahimehul l ah, kae: " . . . smisao
je sljedei : ako se dini okome na lj ude, bit e upoznati s pro
pisom islan1a, protiv nj ih e biti iznesen argument, navratit e
ih se na dobro a odvratit e ih se od zla, kao to se postupa s
lj udima, na osnovu Allahovih, dell e anuh u, rijei : . . . A Mi
nijedan narod nismo kaznili dok poslanika nis1no poslal i!'
(El -Isra', rs. ); 'O skupe dinski i ljudski, zar vam iz redova
vas samih poslanici nisu dolazili koji su vam ajete Moje ka
zivali i upozoravali vas da ete ovaj va dan doekati? ' (El
-En'am, 130. )1
'Medmu'atul-fetava, 1 9/42
UZROCI l LI J EENJ E EJTANSKOG DODIRA
DA Ll UBITI ZMI J U KOJA UE U KUU
ej hul -isl am l bn-Tej mijje, rahimehullah, rekao j e: " . . . zbog to
ga j e Vjerovj esnik, sallal l ahu 'alej hi ve sellem, zabranio ubij a
nje zmij a koj e uu u kuu, sve dok ne proe tri dana, vrij eme
u koj em e se od zmi je traiti da napusti kuu. " (Hadise koj i
se bave ovim pitanj em prethodno smo navel i . ) ej hul -i slam
naveo j e te hadise, pa je, objanj avaj ui razlog zabrane ubi
j anja takvih zmi ja, rekao: ''To je zbog toga to j e dina za
branjeno bespravno ubiti, kao to je zabranj eno ovjeka bes
pravno ubiti. Nasilje j e zabranj eno u svakom sluaj u, i nikome
nij e doputeno nasilno se ponijeti ma prema kome, makar
on bio nevj ernik. tavie, Sveznaj ui je Allah rekao: ' . . . Neka
vas mrnja koju prema nekim ljudima nosite nikako ne na
vede da nepravedni budete! Pravedni budite, to je najblie
estitosti. & & ' (El-Ma'ide, 8. ) Dakle, postoj i mogunost da su
zmij e koje uu u kuu - dini, i zato se od nj ih tri dana trai
da izau: ako ne posluaj u, imaj u su ubiti. Obrazloenj e: ako
se radi o pravoj zmij i , zasl uila je da bude ubij ena, a ako se radi
o di nu koj i j e ustrajao pokazivati se ovj eku u obliku zmij e i
time ga zastraivao, i on je zasluio da bude ubij en j er nasil
nik ima status napadaa ije je zlo doputeno odbiti sa svim
raspoloivim sredstvima, makar se radi l o o nj egovom ubistvu.
Dakle, zabranjeno j e oduzeti ivot dinu bez opravdanog ra
zloga. "
LIJ EENJ E EJTANSKOG DODI RA
VRIJ EANJ E l UDARANJ E DI NA
ej hul-islam Ibn-Tej mi jje, rahimehul l ah, pozivao se na pra
vi lo da j e dunost pomoi obespravlj enom bratu muslimanu,
a onaj u koga ue din obespravl j en je, osi m to se pomo
SViJ ET Dl NA l EJTANA
mora pruiti na pravedan nain, kako je Allah, delle anuhu,
naredio. Ako se desi da se din ne povue kad ga se navrati na
dobro a odvrati od zla i kad mu se obj asni , tad je doputeno
podviknu ti na njega, vrijeati ga, prijetiti mu i prokl i njati ga.
Tako je postupio Resulullah, sall allahu 'alej hi ve sellem, kad
je ejtan donio eravicu koj u je htio baci ti na njegovo lice,
pa je Poslanik, sal1allahu 'alejhi ve sell em, rekao: "Utjeem se
Allahu od tebe! " A potom je tri puta rekao slj edee: "Prizivam
na tebe Allahovo prokletstvo! "
ejhul-islam naveo j e da s e u lijeenj u ej tanskog dodira
ponekad treba pribj ei metodi poveanog udaranja, a udarce
trpi din, nj i h ovjek ne osjeti, to i sam potvrdi kad se osvi
jesti. Udarci ne utj eu na njegovo tij elo, makar bio udaran,
naprimj er, po nogama i do tri ili etiri stotine puta, vie ili
manj e, u toj mj eri da bi ovj ek smrtno stradao kad bi se njega
tako izudaralo. Dakle, udarce trpi din, pa vi e i kuka, izvj e
tavaj ui prisutne o raznoraznim stvarima. On je spomenuo i
to da j e ovu metodu mnogo puta probao i da bi njeno detaljno
opisivanje dugo potraj alo.
J a kaem: neki lj udi upotreblj avaj u metodu udaranja o
vjeka za koj eg se misli da boluje od ej tanskog dodira, a ne
bol uj e, pa u tome bude naruavanje njegovog zdravlj a, i zato
je treba izbjegavati.

7
I STJ ERIVANJ E DZINA ZI KROM l UCENJ EM KURANA
Najbolji nain za istjerivanj e di na iz ovj ekovog tijela jeste
uenje zi kra i uenje asnog Kur'ana, a naj ui nkovitij i odlo
mak jeste Aj etul-Kursija, jer, prema autentinom hadisu, ko
proui Aj etul -Kursiju prij e spavanja, nad nj im e brigu pre
uzeti Allahov uvar, a ejtan mu se nee pri bliiti do zore.
ejhul -islam lbn-Tej mijje, rahimehullah, kae: " . . . i pored
toga, izuzetno mnogo lj udi praktino je dokazalo da Aj etul-
UZROCl l LI J EENJ E EJTANSKOG DODIR 18
5
-Kursija ima nadnaravnu snagu i veliki utj ecaj u tjeranju ej
tana i unitavanj u njihove rabote. Ona ima veliki utjecaj u tj e
ranj u ej tana od ovj eka, od obolj elog od ej tanskog dodira i u
spreavanj u onih koj ima pomau ej tani : nasilnika i gnj evnih
ljudi, slj edbenika strasti i razuzdanosti, onih iji je ivot zvi
danje i plj eskanje rukama . e . l kad se Aj etul-Kursija ita pred
njima, ona tjera ejtane, utoliko to oni svoj i m tienicima do
nose stvari koj e neznalice doi vljavaju kao uda Allah ovih ev
lija, bogoboj aznih lj udi, a to su samo prevare ejtana koj ima
varaj u svoje tienike na koj e se Sveznaj ui Allah rasrdio i koj i
su zalutal i. "1
RESULULLAH ISTJ ERUJ E DI NA IZ TIJ ELA
OBOLJ ELOG OD EJ TANSKOG DODI RA
Vjerovj esnik, sallallahu 'al ej hi ve s elle m, vie j e puta poduzi
mao ovaj nain lij eenja. Ummu-Ebban bint el-Vazi'a b. ez
-Zari'a b. Amir el-Abdi pripovij edala j e od svog oca, koj i pre
nosi da se njegov otac Ez-Zari'a uputi o Allahovom Poslaniku,
sallallahu 'alej hi ve sellem, i poveo polucj elog sina, ili polu
djelog sestria. Ez-Zari'a j e pripovij edao: "Kad smo doli kod
Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao sam: ' Doveo sam
polucj elog sina2, pa moli Allaha za njega.' On ree: ' Uvedi ga.'
Vratio sam se u karavan, gdje je bio, oslobodio devu, s nj ega
skinuo odj eu u kojoj je putovao, obukao mu dvije lijepe ha
lj ine, uzeo ga za ruku i doveo kod Resulullaha, sallallahu 'alej
hi ve sellem. On ree: ' Priblii mi ga i neka mi bude okrenut
l eima.' Uzeo je za nabor njegove odj ee na gornj em i donj em
dij elu, pa ga j e poeo udarati po lei ma, toliko da sam vidio
bj elinu Poslanikovih, sallallahu 'alejhi ve sellem, pazuha. Go
vorio j e: ' Izlazi , Allahov neprijatelj u! Izlazi , Allahov neprija-
` Medmu'atul-fetava, r g/ss
lli j e rekao: " . . . poludjelog sestria . . .
186 SVI J ET DINA l EJ TANA
telj u! ' l djeak j e tada pogledao normalnim pogledom, a ne
onim prij anj im. Zatim ga je Allahov Poslani k, sallallahu 'alej
hi ve sellem, posadio da sjedne ispred njega, zamolio Allaha
za njega i potrao njegovo lice. Nakon te Poslanikove, sallalla
hu 'alejhi ve sellem, dove, niko izmeu lj udi koj i su bili u toj
naoj delegaciji nij e bio bolji od njega. "1
Ja'la b. Murre, radijallahu 'anhu, pripovijedao j e: "Doivio
sam s Resul ullahom, sallallahu 'alej hi ve sell em, tri stvari koj e
nije doivio niko prije mene, niti e ih doivjeti neko poslije
mene. Jednom sam prilikom putovao s nj im i kad smo pre
valili odreenu razdalj inu, naili smo pored ene koja j e sje
dila, a s nj om j e bio nj en si n. Ona se poalila: 'Allahov Posla
nie, ovo je dij ete obolj elo i mi smo u nepril ici zbog nj ega: po
nekoliko puta u danu napada ga ludilo.' Poslanik, sallallahu
'alej hi ve sellem, ree: ' Dodaj mi ga! ' Ona ga je dodala i stavila
izmeu Vj erovj esnika, sallallahu 'alej hi ve sellem, i prednjeg
dijela sedla. Tada je on otvorio nj egova usta, u nj i h tri puta
simbolino plj ucnuo i rekao: 'U ime Allaha! Ja sam Allahov
rob, ustukni, Allahov neprij atelj u! ' Potom je vratio dij ete re
kavi: ' Sretni nas u povratku na ovom mj estu i obavij esti ta se
desilo.' Otili smo, a kad smo se vratili , zatekli smo je na istom
mj estu s tri ovce. Resulullah, sallallahu 'alejhi ve sellem, upita:
'ta se desilo s tvoj im sinom?' Ona odgovori : 'Tako mi Onoga
Koj i te poslao s Istinom, odonda ni kakvih problema nemamo
s nj i m! Zaradio si ove ovce.' Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi
ve sellem, ree: 'Sjai , uzmi jednu ovcu, a dvije joj vrati."'2
Osman b. Ebui-As, radijallahu 'anhu, pripovijedao j e: "Po-
Et-Taberani. El-Hejsemi je u dj elu Medme'uz-zeva'id, 9/2, zapisao: "Od
Ummu-Ebban prenosi samo Metar." lsti je muhadis naveo neto krau
verziju hadisa koju je zabilj eio imam Ahmed u Bl-Musnedu i potom re
kao: "U lancu prenosilaca nalazi se Hind bint el-Vazi'a, ena ija mi j e
biografi j a nepoznata, a ostali su prenosioci pouzdani. "
Ahmed, 4/170, i Ed-Dari mi (17). Ovaj j e dogaaj prenesen u slinoj formi
i od Dabira, radijal lahu 'an hu.
UZROCI l Ll) EENJ F E) TANSKOG DODIRA
to me Vjerovjesnik, sall allahu 'alej hi ve sellem, postavio za
slubenika u Taifu, neto mi se poelo deavati u namazu, u
toj mjeri da ne znam ta klanjam. Kad sam to doivio, otputo
vao sam Resulullahu, sallallahu 'alej hi ve sellem, i on me po
zva: 'O Ebul-Asov sine! ' ' Da, Allahov Poslanie', odazvah se.
Upita me: 'ta te dovelo ovamo?' Odgovorih mu: 'Allahov Po
slanie, neto mi se deava u namazu, u toj mj eri da ne znam
ta klanjam.' On ree: ' Radi se o ej tanu; priblii se! ' Pribliio
sam mu se i sj eo na vanjski dio stopala, a on me rukom udari
po grudima i simbolino plj ucnu u moja usta, rekavi : ' Izai,
Allahov neprijatelj u! ' Tako je uinio tri puta, a potom je rekao:
'Vrati se slubi.' "1
Ako se desi da ovjek oboli od ejtanskog dodira a ne bude
se mogao i zlijeiti, pa se strpi na tom iskuenj u, on e u Sve
znajueg Allaha imati veliku nagradu. Dokaz je za to predanje
koj e je zabilj eio imam El-Buhari u koj em se kae da je Ata
b. Ebi -Rebbah, rahimehullah, govorio: "Ibn-Abbas me upitao:
'Hoe li da ti pokaem denetlij u?' 'Naravno', odgovorio sam.
On ree: 'Denetlija je ova crna ena. Dola je kod Resulul
laha, sallallahu 'alej hi ve sellem, i poalila se: ' Napada me pa
davica, pa se otkrije moj e tijelo, moli Allaha za mene! ' Vj ero
vjesnik, sallallahu 'alejhi ve sellem, ree: 'Ako se strpi, zasluit
e Dennet, a ako eli, molit u Allaha da te izlijei .' Ona je
rekla: 'Strpit u se.' Potom je dodala: 'Ali, otkriva se moje ti
jelo, pa moli Allaha da se to ne deava.' l on je zamolio za nju. "
El-Buhari je dodao: "Priao nam j e Muhammed, koj i kae da
ih je obavijestio Mahled, prenosei od lbn-Durejda, kojeg
je obavij estio Ata da je vidio Ummu-Zufer, visoku crnu enu,
kako se dri za zastor Kabe. "2 lbn-Hader, rahimehullah, za-
lbn-Made (2858)
El -Buhari (5625)
188 SVIJET DI NA EJ TANA
pisao j e da je ona govorila: "Strahuj em da kakav pokvarenjak
ne svue moj u odjeu! "1
Dakle, Allahov Poslanik, sallallahu 'alej hi ve sellem, istj e
rivao j e dine zapovij edima, tjeranjem i proklinjanjem, al i to
nije dovolj no, tim prij e jer snaga vjerovanj a, jaina uvj erenja
i lijep odnos prema Allahu, delle anuhu, u tome i maj u pre
sudan utjecaj . Na to nas upuuje sljedei dogaaj .
I MAM AHMED NAREUJ E DI NU NAPUTANJ E TIJ ELA
Pripovijeda se da je imam Ahmed, rahimehullah, sjedio u da
miji kad se pojavio njegov prijatelj ispred hal i fe El-Mutevekki
la i rekao: "U kui vladara pravovj ernih nalazi se robi nja koj a
je obolj ela od ejtanskog dodira. Vladar me poslao da zatra
im od tebe da zamoli Allaha za njeno ozdravljenj e. " Imam
Ahmed dao mu je dvij e drvene nanule i rekao: "Idi u kuu
vladara pravovj ernih, sj edi pored robinj ine glave i reci dinu:
'Ahmed ti poruuje je li ti drae izai iz robinje i li dobiti se
damdeset udaraca ovim nanulama?"' ovjek je odnio nanule,
sj eo kod robi nj ine glave i prenio Ahmedovu, rahimehullah,
poruku. Tada je buntovnik nj enim ustima progovorio: "Slu
am i pokoravam se. Da mi je naredio naputanje Iraka, po
sluao bih ga. On je pokoran Allahu, a ko je pokoran Allahu,
njemu j e posluno sve to postoji . " l napustio je njeno tijel o,
nakon ega j e ozdravila i izrodila dj ecu. Kad je imam Ahmed
umro, isti se din opet vratio u njeno tijelo. Vladar je pozvao
j ednog Ahmedovog prijatelja, i on je donio te iste nanule. Za
prijetio je di nu: "Izai, u protivnom u te i stui ovim na
nulama! " Na to je buntovni k samo rekao: "Neu te posluati,
neu izai . to se tie Ahmeda b. Hanbela, on je bio pokoran
Allahu, pa je nama bilo zapovijeeno da ga sluamo. "
Vidjeti: Fethul-Bari, wfns
UZROCI l LiJ EENJ E EJTANSKOG DODI RA
KARAKTERI STIKE KOJ E TREBA I MATI ONAJ KOJ I
LI J EI OD EJ TANSKOG DODIRA
Prilii da onaj koj i l ijei od ejtanskog dodira ima snano vj e
rovanj e u Allaha, delle anuh u, oslonac na Nj ega i pouzdanje
u djelovanj e zikra i asnog Kur'ana, a to su njegovo vjerovanje
i oslonac j ai, to je i dj elovanje j ae. Ako je onaj koji lij ei j ai
od dina, istjerat e ga; ako je din j ai, ovjek ga nee istj e
rati i z tij ela obolj elog. Ako se desi da je onaj koj i lijei nesta
bilan, moe se desiti da ga dini uznemiravaj u, i mora esto
uiti dovu, traiti Allahovu pomo protiv nj ih, itati Kur'an,
posebno Aj etul-Kursij u.
RUKJ E l DOVE-ZATITNI CE
ejhul -islam l bn-Tej mijje, rahimehullah, zapisao je sljedee:
"Kad se radi o lij eenj u oboljelog od ejtanskog dodira ue
nj em rukje i dova-zatitnica, postoj e dvij e mogunosti. Prva
je mogunost da je znaenje rukje i dova-zatitnica poznato,
da spadaju u islamom doputene rij ei koj e ovj ek izgovara:
dove koj ima moli Allaha, zikr koji m Ga spominj e, rij ei ko
j ima se obraa dinima i sl. , i time je doputeno lijeiti obolj e
log od ejtanskog dodira, odnosno traiti za njega zatitu. U
Es-Sahihu se navodi da je Resulullah, sallallahu 'alejhi ve sei
lem, rekao: ' Izloite mi rukj e koj ima l ij eite; u rukj i nema pro
blema ukoliko ne sadri irk.'1 Takoer je preporuio: 'Ko j e u
stanj u pomoi svome bratu neka to uini.'2 Druga je mogu
nost da se radi o zabranj enim izrazima koj i sadre irk, od
nosno da nose nepoznato znaenj e, izrazima koj i moda nose
nevjerstvo, i nikome nij e doputeno lijeiti takvim izrazima,
niti njima nareivati, niti zaklinj ati, makar din napustio ti-
Muslim (2200)
Muslim (2r99)
rgo SVIJET DINA EJTANA
jelo oboljelog usljed lijeenj a tim izrazima, tim prij e jer je teta
u onome to su zabranili Allah, delle anuh u, i Nj egov Posla
nik vea od koristi koj u ta ista stvar nosi. "1
Na drugom je mj estu spomenuo da oni koji lijee izrazima
koji sadre irk, esto nisu kadri istjerati dina, i esto im se
dini rugaj u kad ovi od njih zatae da ubij u dina koj i je uao
u ovj eka, odnosno da ga uhvate. Desi se da im dini pokau
kako su ga ubili, odnosno uhvatili, ali sve je to obmana i la.
UGAANJ E DI NI MA
Neki lj udi pokuavaj u ugoditi dinu koj i ue u ovjekovo ti
j elo prinosei mu rtvu. Treba imati na umu da je to irk, koj i
su zabranili Svevinj i Allah i Njegov Poslanik. (Zabilj eeno je
da j e Resulullah, sallallahu 'alejhi ve sellem, zabranio konzu
miranje mesa ivotinje koj a se prinese kao rtva dinu. )
Neki ljudi smatraj u da prinoenj e rtve dinima ima sta
tus lij eenj a zabranj enim, a to je velika greka. Ispravno je da
Svevinj i Allah nij e dao lij eka ni u emu to je zabranio. Ma
kar i odabrali milj enje da je lijeenje zabranjenim, naprimjer,
strvi i alkoholom, doputeno, zabranj eno je to uzimati za do
kaz da je prinoenj e rtve dinima doputeno. Obrazloenj e:
neki su uenjaci dopustili lijeenje zabranjenim, al i lijeenje
irkom i nevj erstvom niko od nj ih nij e dopustio; lijeenj e time
zabranjeno je po jednoglasnom milj enj u svih uenjaka.
Na kraj u poglavlja, upozoravam da svaka padavica nije po
sljedica ejtanskog dodira. Postoj i padavica koja je oblik pro
lazne bolesti ije uzroke lij enici mogu, ali ne moraj u pozna
vati, osim to to ne isklj uuje njihovo lij eenj e Kur'anom i ru
kjama: Kur'anom i rukjama efkasno se lij ee sve bolesti.
'Medmu'atul-fetava, 24/277
PCGLAVL) E 6
MUDROSTI U STVARANJU EJTANA

ejtan j e izvor svakog zla i svih grij eha. On vodi u ovosvj etsku
i onosvj etsku propast. Njegova je zastava razvij ena u svakom
vremenu i na svakom mj estu. Ljude poziva u nevjerstvo i ne
posl unost prema Milostivom. Namee se pitanj e: postoj i li
mudrost u njegovom stvaranj u i ta j e mudrost u njegovom
postojanj u?
Na ovo je pitanj e odgovorio l bnul-Kajj i m, rahimehullah,
rekavi : "U stvaranj u Iblisa i njegovih vojski postoj e mudrosti
koj e poznaje samo Sveznaj ui Allah. Neke od nj ih su slj edee:
Usavravanje ubudijeta (robovanja Allahu). Borba protiv
Allahovog neprijatelja Iblisa i njegovih pristalica, razlikova
nje od njega, postupanj e uprkos nj emu Allaha radi, izazi
vanje nj egovog gnjeva l gnj eva njegovih pristalica, traenj e
utoita u Allaha, del l e anuhu, od njega, nj egovog zla i
spletki - sve to j esu stvari koj ima Svevinj i Allah upotpu
njava vjerovj esnici ma i evlij ama stupnjeve ubudij eta. Iz toga
proizilaze ovosvj etske i onosvjetske koristi koj e se ne bi mo
gle ostvariti da ejtan ne postoj i , a ono to postoji zavisi od
onoga na osnovu ega j e postalo.
Strahovanje od grijeha. Meleki i vj ernici vie strahuj u od
grijeha nakon to su vidj eli ta se desilo s lblisom; nakon to
su bili svj edoci njegovog gublj enja statusa meleka i padanj u
na nizak stupanj ej tana. l nema sumnje da su meleki, poto
su vidjeli taj pad, ostvarili nove dimenzije ubudij eta, nove
dimenzije skruenosti i straha. Tako se desi sa slugama: kad
SViJET DINA l EJTANA
vide da je vladar slugu prekomjerno ponizio, tada se nj i hov
strah i oprez poveaj u.
Pouka onima koji pouku primaju. Sveznaj ui Allah uinio
je Iblisa poukom onima koj i se suprotstavljaj u Njegovim za
povij estima, koj i se ohole, ne prihvataj u poslunost Njemu
i ustraj avaj u u grij esima, kao to je u Ademovom, 'alej hisse
lam, grijehu dao pouku svima onima koj i poine zabranjeno
i suprotstave se Njegovoj zapovijedi, pa se pokaj u, osjete
grinju savj esti i vrate se svome Gospodaru. Predak dina
i predak lj udi bili su iskuani grij ehom, pa je predak dina
ostao pouka onima koj i ustraj avaj u u gri jehu, a predak je
lj udi ostao pouka onima koj i se kaj u i vraaj u Allahu, delle
anuhu. O kako j e u tome mnogo mudrosti koje zapanj uj u
ovjeka i oitih pokazatelj a!
Kunja i ispit ljudima. l blis je stvorenje koj im Svevinj i
Allah iskuava ljude da bi ukazao na dobre i loe. J er, Sve
mogui Allah stvorio je ljudsku vrstu od Zemljine materije,
a Zemlja se sastoj i od brda i dolina, pl odnog zemlj ita i kra,
te se u lj udima mora oitovati materij a od koje su stvoreni.
Ehu-Musa, radijallahu 'anhu, govorio j e: 'uo sam Resulul
laha, sallallahu 'alejhi ve sellem, da govori : 'Allah je stvorio
Adema od pregrti koj u je uzeo sa svih dij elova Zemlje, i
lj udi su nastali shodno karakteristikama cijele Zemlj e: ima
ih crvenih, bijelih, crnih, lahkih, tekih, dobrih, loih.'r
Dakle, u ovj eku se nalaze karakteristike osnovne mate
rije od koje je stvoren, i Boija mudrost iziskuje da se te ka
rakteristike poj ave i oituj u, te je postojanj e razloga koj i e
dovesti do tog oitovanje nuno. l blis je stvorenje koj i m se
razlikuje dobro od loeg, a vjerovjesnici i poslanici jesu oni
koj i prave tu razliku. Sveznaj ui je Allah rekao: 'Allah nee
' Ahmed, Et-Tirmizi i Ebu-Davud. Vidj eti : Mikatul-mesabih ( r oo)
MUDROST L STVARANJ U EJTANA 1
93
vjernike s licemjerima izmijeane ostaviti, ve e dobre od
loih odvojiti.' (Alu ' Imran, 179. ) Allah, delle anuhu, po
slao je poslanike erijatskim obveznicima, a meu nj ima ima
dobrih i loih, pa su se dobri priklj uili dobrima, a loi lo
ima.
Allahova, delle anuhu, savrena mudrost iziskuj e da
lj udi na svij etu ispita budu izmij eani , ali e na vjenom svi
jetu Allah jedne od drugih odvojiti: i jedni i drugi imaj u po
sebno mj esto boravka, i to je olienj e savrene mudrosti i
zapanj uj ue moi.
Pokazatelj savrene Allahove moi. U stvaranj u suprotno
sti pokazatelj je savrenstva Allahove, delle anuhu, moi.
Na jednoj strani imamo Dibrila i meleke, a na drugoj strani
Iblisa i ej tane. l to je j edan od najveih pokazatelja Allahove
moi, volje i svekolike vlasti. Naime, samo Svemogui Allah
moe stvoriti suprotnosti : nebo - Zemlja, svj etlost - tama,
Dennet - Dehennem, voda - vatra, vruina - hladnoa,
dobro - zlo . . .
Ljepotu odreene stvari istie njena suprotnost. Svemo
gui Allah stvorio je suprotnosti; negativno ukazuje na lje
potu pozitivnog, i samo se tako moe dokuiti ljepota odre
ene stvari. Jer, da ne postoj i runo, ne bi se znala vrijednost
lij epog; da ne postoj i siromatvo, ne bi se znala vrijednost
bogatstva.
Zahvalnost Allahu. Svevinj i Allah voli da Mu se bude isti n
ski i na svaki nain zahvalno, i nesumnjivo je da Allahovi
tienici, zbog postojanja Allahovog neprijatelja Iblisa i nj e
gove vojske te iskuavanja nj ime, ostvaruj u razne naine za
hvalj ivanja Allahu, to ne bi ostvarili da lb lis ne postoj i . Ko
lika je samo razlika izmeu Ademove, 'alejhisselam, zahval
nosti Allahu prij e nego to je izveden iz Denneta, i njegove
1
94
SVI J ET DI NA l EJTANA
zahvalnosti nakon to je iskuan l blisom, pa ga je Gospodar
odabrao, oprostio mu i prihvatio ga!
.
Ostvarenje sutine ubudijeta. Lj ubav, kajanj e, oslonac na
Allaha, strplj enj e, zadovoljstvo i sl. jesu Svevinj em Allahu
najdrai vidovi ubudij eta, a on se moe ostvariti samo bor
bom, rtvovanj em sebe Allaha radi, preferiranjem lj ubavi
prema Njemu nad svim drugim . . . Dakle, borba je vrhunac
ubudijeta i neto najdrae Sveznaj uem Allahu. Odatle je
u postojanj u Iblisa i njegovi h pristalica ostvarenje sutine
ubudijeta i njegovih posljedica, u emu su mudrosti i koristi
ij i broj poznaje samo Sveznaj ui Allah.
Isticanje znakova koje Allah prua i pokazatelj Njegove
svekolike moi. U stvaranju onih koj i se suprotstavljaju po
slanicima, u la i h utj eruju i prema njima neprijatel jstvo
iskazuj u savren je pokazatelj znakova koj e Allah, delle a
nuhu, prua, Njegove sveobuhvatne moi i divnog stvaranja
stvorenja i je je postojanje Njemu drae od nepostojanja,
ij e je postojanje korisnije po Allahove, delle anuh u, evl ije
od nepostojanja. Za primjer moemo uzeti poplavu Nuho
vog, 'alejhisselam, naroda; Musaov, 'alejhisselam, tap, ruku
i rascj eplj enj e mora; bacanje Ibrahi ma, 'alej hisselam, u vatru
i mnogo drugih znakova i oitih pokazatelj a Nj egove moi,
znanj a i mudrosti : morali su postojati uzroci iz koj ih e sve
to proistei.
Stvaranje od vatre veliki je znak. Vatra je snana materija
koj a sagorijeva i unitava, ali i osvjetlj ava oko sebe. Svemo
gui Allah od nj e je stvorio i jedno i drugo, kao to je od
praine stvorio dobre i loe, lahke i teke, crvene, crne i bi
jele lj ude. Sve to stvorio je kao pokazatelj savrene mudrosti,
svekolike moi i dokaza da: 'Niko nije kao On! On sve uje
i sve vidi.' (E-ura, n. )
MUDROSTI U STVARANJ U EJ TANA 1
95
Pokazatelj ovisnosti o Allahovim imenima i svojstvima.
Svevinj i Allah ima, izmeu ostalih, sljedea imena: El-Ha
fd (Onaj Koj i sputa), Er-Raf' (Onaj Koji uzdie), El-Mu' izz
(Onaj Koj i ponos daje), El-Muzill (Onaj Koj i ponienje daje),
El-Hakem (Pravedni sudija), El-Adl (Pravedni), El -Munte
kim (Onaj Koji se osveuje). Ta imena izi skuj u postoj anj e
onoga to je ovi sno o nj ima, u emu se ogleda nj ihova
sutina, kao to odreena Allahova, delle anuhu, imena
iziskuj u dobroinstvo, davanje nafake, milost i sl. Dakle,
mora postojati ono to j e ovisno o jednim i o drugim ime
nima.
Znak Allahove, delle anuhu, potpune i neograniene
vlasti. Svevinj i je Allah apsolutni Vladar, i ta apsolutna
vlast obuhvata neogranieno postupanje, davanje nagrade
i kazne, ukazivanje poasti, pravednog postupanja i postu
panja prema Svojoj dobroti, davanj e ponosa i ponienj a . . .
Stoga moraj u postojati oni koj i e ovisiti o drugoj , kw to
postoje oni koj i ovise o prvoj vrsti tih Allahovih, delle a
nuhu, dj ela.
Znak savrenstva Allahove mudrosti. Allah, delle anu
hu, ima ime El-Hakim (Mudri), a mudrost j e Nj egovo svoj
stvo. Ta Allahova mudrost iziskuj e postavlj anje svih stvari
na mj esto koj e samo njima odgovara, te iziskuj e stvaranje
suprotnosti i davanje svakoj stvari statusa, osobina i pose
bnosti koj i samo njoj odgovaraj u. A zar mudrost moe biti
savrena bez toga?! Postojanje takve vrste ( Iblisa) dio j e sa
vrene mudrosti i savrene moi.
Zahvalnost Allahu na spreavanju i sputavanju Iblisa. Sve
vinj i Allah savren j e u svakom pogledu. On j e dostojan
hvale zbog pravednog davanj a i liavanj a, sputanja i uzdiza
nja, osveivanj a i uni avanj a, a, isto tako, dostojan je hvale
rg6 SVl ) ET DINA l EJTANA
zbog Svoje dobrote i davanja, uzdizanja i davanj a poasti :
Nj emu pripada potpuna hvala zbog jednog i drugog, On Se
be hvali zbog toga, hvale Ga Njegovih meleki, poslanici i ti
enici, a zbog toga e Ga hvaliti sva stvorenja na Sudnjem
danu. Odatle je velika mudrost u stvaranj u stvorenja od ko
jeg zavisi potpunost te iste hvale - a On zasluuje potpunu
hvalu - ona se ne smije isklj uiti, kao to se ne smije isklju
iti Allahova, delle anuhu, mudrost.
Pokazatelj Allahove blagosti i strpljenja. Sveznaj ui Al l ah
voli robovima pokazati Svoj u blagost, strpljenje, polaganost,
irinu milosti i dareljivost, pa to iziskuj e da stvori onoga ko
e Mu pripisivati druga, postupati suprotno i revno se su
protstavljati Njegovim naredbama, hrliti injenj u onoga to
Njega srdi, tavie, porediti Allaha, delle anuh u, sa stvore
nj ima, a On, i pored toga, daje mu raznovrsna dobra, opskr
bljuje ga, uva, daje mnoge i raznovrsne uitke, odaziva se
nj egovoj molbi, otklanja od njega zlo, prema njemu postupa
shodno Svojoj dobroti i dobroinstvu, suprotno onome i
me se ovaj odnosi prema Njemu inei nevjerstvo, irk i zlo
dj ela. U svemu tome velika je mudrost i Svevinji Alah zbog
toga veliku hvalu zasluuje.
Sveznaj ui Allah umiljava se Svoj im evlijama i daje da
spoznaj u mnoge znakove Nj egove savrenosti. El-Buhari i
Muslim zabiljeili su preko Ebu-Musaa el-E'arija, radijalla
hu 'anhu, predanje u koj em se navodi da je Resul ullah, sal
lallahu 'alejhi v e sellem, rekao: ' Niko od Allaha strpljivije ne
podnosi uvrede: pripisuj u mu dij ete, a On ih uva i opskr
blj uj e.'1
lmam El-Buhari zabilj eio j e Ebu-Hurej rino, radij allahu
'anhu, predanje u kojem pripovijeda da j e Poslanik, sallal
lahu 'alej hi ve sellem, prenio sljedee Allahove rij ei : 'o-
Mikatul-mesabih (23)
MUDROSTI U STVARANJ U EJ TANA 1
97
vj ek Me utj eruje u la, a to nema pravo, i vrijea Me, a ni
to nema pravo. Kad se radi o utjerivanj u u la, to j e njegova
izjava: 'Allah me nee oiviti poslije smrti ! ' , a proivljenj e
Mi nimalo nij e tee od stvaranja iz niega. A kad j e rij e o
vrijeanj u, to je njegova izj ava: 'Allah j e Sebi uzeo dij ete! ' , a
Ja sam Jedan, Utoite svakom, Koj i nije rodio i roen nij e i
Koj em niko ravan nije.'1
l pored te uvrede i utjerivanja u la, Sveznaj ui Allah op
skrblj uje onoga ko to ini, uva ga, od njega odstranj uje zlo,
zove ga u Dennet; ako se pokaj e, prima nj egovo pokaj anj e
i loa djela pretvara u dobra, prema nj emu se blago odnosi
u svim prilikama, priprema ga za prihvatanje poslanika ko
j ima nareuje da se tom istom poricatelj u obraaj u na blag
nain i da prema nj emu blago postupaj u.
Fudaj l b. ljjad, rahimehullah, govorio j e: 'Svevinj i Allah
svake noi govori : ' Ko j e dareljiviji od Mene? Lj udi su Mi
neposluni, a Ja ih uvam u posteljama, kao da Mi nisu ne
posluni ; preuzimam brigu o nj ima, kao da ne grij ee; da
jem Svoju dobrotu grjeniku i zloestom ovj eku. Ko Me to
zamolio pa mu se nisam odazvao? Ko j e od Mene traio pa
mu nisam dao? Ja sam Darelj ivi, i od Mene je darelj ivost; ja
sam Plemeniti , i od Mene je plemenitost. Pokazatelj je Moj e
plemenitosti to to ovj eku daj em ono to od Mene trai, ali
i ono to ne trai. Pokazatelj je Moj e plemenitosti to to da
jem pokaj niku, kao da Mi nije neposluan bio. Kuda onda
stvorenja bjee od Mene, i na ija vrata grj enici kucaj u, a
ne na Moja?'
U predanju se navodi da je Allah, delle anuhu, rekao:
'U vezi sa Mnom i ljudima i dinima postoj i velika stvar: J a
stvaram, a oni oboavaj u nekoga drugog; J a opskrblj ujem, a
oni zahvalj uj u nekom drugom.'
Mikatul-mesabih (20)
SVIJ ET DI NA l EJ TANA
U jednom hadisi-kudsij u kae se sljedee: 'O ovjee, nisi
pravedan prema Meni : sputam ti dobro, a Meni se uzdie
tvoje zlo; umilj avam ti se mnogim blagodatima, iako sam
neovisan od tebe, a ti, iako si potreban Mene, izaziva Moju
mrnj u grijeei, i plemeniti melek neprestano mi uzdie
tvoj a hrava dj ela.'
A u autentinom hadisu Vjerovjesnik, sallalahu 'alejhi v e
sellem, kae: 'Kad ne bi ste grij eili , Allah bi vas unitio i do
veo bi narod koj i grijei i trai oprost, pa bi im opratao.'
Oitovanje Allahovih, delle anuhu, imena i svojstava. Iz
velike ljubavi prema Svoj im imenima i svoj stvima, Svevinji
All ah zahtijeva da Ga se hvali, a Nj egova mudrost iziskuje
stvaranje onih na koj ima e se oitovati smisao i tragovi
Njegovih imena i svoj stava. Obrazloenj e: poto Sveznaj ui
Allah voli prelaenj e preko hravih djela, stvorio je one koj i
su toga dostoj ni; budui da voli pratanj e, stvorio je one ko
j ima e pratati, prema nj ima biti blag i strpljiv, koj e nee
pourivati, ve e Mu biti drago da im prui sigurnost i da
im da vremena.
Iz Svoj e je lj ubavi prema pravednosti i mudrosti Allah
stvorio one na koj ima e se oitovati Nj egova pravednost
i mudrost. Iz Svoje je ljubavi prema dareljivosti i dobro
instvu stvorio one koj i e initi grij ehe, hra va dj ela, a Sve
mogui Allah prema nj ima se odnosi oprataj ui im i inei
im dobroinstvo. jer, da nije stvorio takve lj ude, ko bi i
nio raznorazne grij ehe i prijestupe? Da nj ih nij e, mnogo
struke mudrosti i dobrobiti ne bi postoj ale. l neka je uzvien
Allah, Gospodar svj etova, najpravednij i Sudija, vlasnik savr
ene mudrosti i nebrojenih blagodati , ija mudrost dopire
dokle dopire Nj egova mo! U svemu to je dao savrena je
mudrost, kao to se u svemu ogleda Njegova svekolika mo
i nadahnue stvorenog.
MUDROSTI U STVARANJ U EJTANA !
Ostvarenje onoga to Allah voli. Zbog postojanja Iblisa,
Allahu mrskog stvorenja na koj eg se rasrdio, ostvaruju se
mnoge stvari koje Allah, delle anuh u, voli, i sve nepri j a
tnosti koj e se zbog njega dese jesu stvari koje obuhvata Nje
gova ljubav. A pravi, istaknuti mudrac jeste onaj koj i radi
voljene stvari trpi neprijatnost koj u mrzi i na nj u se srdi,
utoliko prij e jer je to nain ostvarenja voljene stvari, a po
stojanje posljedice bez uzroka aspurd je.
lako zbog postojanj a Allahovog neprijatelja Iblisa postoj e
veliko zlo i brojni grijesi, zbog njega i njegove vojske ostva
ruje se poslunost Allahu, to Mu je drae i blie Nj egovom
zadovolj stvu: borba na Allahovom, delle anuhu, putu, su
zdravanje due od prohtjeva i strasti, podnoenje tekoa i
neprijatnosti u onome to Sveznaj ui Allah voli i ime je za
dovolj an. A naj drae j e volj enom da vidi svog voljenog kako
radi njega podnosi neprijatnosti i muke, to zapravo potvr
uj e njegovu lj ubav ( . . . ) 4
U hadisi-kudsij u kae se slj edee: 'udim za onim to se
radi Mene trpi.' O kako j e Allahu drago da oni koj i Ga vole
podnose neprijatnosti od Njegovih neprijatelja u onome to
Njega ini zadovolj nim! Kako je ta neprij atnost korisna po
nj ih! Kako to ima lijepe poslj edice! Kako j e velika poast ko
ju e dobiti od Onoga Koj eg vole, Njegova blizina i radost
njihovih oij u zbog Njega! l nezamislivo je da oni koj i negi
raj u lj ubav prema Svevinj em Allahu osj ete miris te lj ubavi,
prou kroz njena vrata i osjete je u sebi ( e e . ).
Ako j e lblis rasrdio Allaha, borei se protiv Nj ega, zado
volj nim su Ga uinili vj erovj esnici , poslanici i evlij e, a to
Njegovo zadovolj stvo pre tie srdbu. Ako Sveznajueg Alla
ha srde lj udski grij esi i prij estupi, koj i se ine pod lbliso
vim pokrovitelj stvom, Allah se raduje ovj ekovom pokaja
nj u vie od ovj eka koji usred pogubne pustinj e izgubi j a
halicu na kojoj se nalaze njegova hrana i pie, pa j e potom
2OO SVIJ ET DI NA EJ TANA
nae. Ako je Svemogueg Allaha rasrdilo zlo koj e je taj pro
kleti neprijatelj nanio vjerovjesnicima i poslanicima, obra
dovalo Ga je i uinilo zadovoljnim to to su oni poveli rat
protiv nj ega, suprotstavili mu se, prkosili mu i i zazvali nj e
gov gnj ev. A to je zadovoljstvo u Allaha vrednije i bolj e od
nepostojanja tih istih neprij atnosti bez koj ih ne bi postojala
ni dj ela koj i ma se mogu zasluiti All ahovo, delle anuhu,
zadovolj stvo i lj ubav.
Ako je Allahovu, delle anuhu, srdbu izazvao Adem,
'alej hisselam, pojevi plodove zabranj enog drveta, uinio Ga
je zadovoljnim svojim pokajanj em, vraanjem Nj emu, skru
enosti , poniznosti pred Nj im i slomljenosti srca.
Ako se Svemogui Allah rasrdio kad su Njegovi neprija
telji istj erali Resulullaha, sal l allahu 'alejhi ve sellem, i z Ha
rema, iz Meke, zadovolj ni m Ga je uinio Poslanikov, sal lal
lahu 'alejhi ve sell em, povratak u Meku.
Ako je Allahovu srdbu izazvalo ubijanje Allahovih evlija i
milj eni ka, kidanje njihovih tij ela i prolijevanje njihove krvi ,
zadovolj ni m Ga je uini l o to to su zasluili ivot u Alla
hovoj blizini , od koj eg boljeg nema, od ij eg uivanja vee
i slae ne postoj i .
Ako su Al lahovu, delle anuhu, srdbu izazvali lj udski
grij esi , zadovolj nim Ga je uinilo svj edoenje meleka, vjero
vj esnika, poslani ka i evlija o irini Njegove milosti, veliini
oprosta, dobroinstva, plemenitosti i dareljivosti, te nj i ho
vo hvalj enje Allaha zbog toga. A hvalj enj e i slavljenje Allaha
spominjanjem tih Njegovih svoj stava (zbog koj ih to zaslu
uje) drae je Svevinjem Allahu i vie iziskuj e Njegovo za
dovoljstvo od nepostojanja spomenutih grijeha ali i nepo
stojanja spomenutih Allahu dragih stvari.
Treba znati, hvaljenje Svemogueg Allaha okosnica je
svega toga i osnova poretka svega stvorenog i svega to se
dogaa. Svevinjem Allahu pripada sva hvala, u svakom po-
MUDROSTI U STVARANJ U EJTANA 2O!
gledu, u svakom smislu i u svakom stanj u. Zbog svega to
je stvorio, zasluuj e hval u; zbog svega to je odredio, zaslu
uje hvalu: All ahova se hvala protee dokle se protee Nj e
govo stvaranje i odreivanje. l to istinsku hvalu Allah, delle
anuhu, zasluuje, koj a sadri zadovolj stvo Nj ime, Njegovo
hvaljenj e, priznavanje Nj egove savrene mudrosti u svemu
to je stvorio i odredio, a negirati Njegovu mudrost znai
negirati hvalu. Sveznaj ui je Al lah uvijek Hvalj eni, kao to
je uvijek Mudri : All ahova hvala i mudrost imaj u status Nj e
govog znanja i moi ; a All ahov je ivot neodvoj iv atribut
Nj egovog Bia. l odatle, zabranjeno je negirati ma koje svoj
stvo Svevinj eg Allaha, ma koj e Njegovo ime ili stvar koja iz
toga proistie kao i posljedice, utoliko to to negiranje ima
za rezultat manjkavost, a svaka je manjkavost u suprotnosti
s Allahovi m, delle anuhu, savrenstvom, ponosom i veli
inom.
Sveznajui Allah voli biti stjecite i zatita evlijama. Kao
to u savrena svojstva, djela zbog koj i h zasluuje hvalu i
pohvalu spada dareljivo davanj e, isto tako, u to spada Alla
hovo, delle anuhu, stavljanje u okrilj e, pruanj e pomoi
i davanje spasa. Kako voli da ljudi u Njemu nau stjecite,
tako voli da od Nj ega trae da ih stavi u Svoje okrilj e. l vrij e
dnost se vladara ogleda u tome da njegovi prijatelj i u nj emu
nalaze stjecite i trae da ih stavi u svoje okri lj e. S ti m j e u
vezi Ahmed b. Husejn el -Kindi u hvalospj evu spjevao sti
hove ( . . . ) , a pri linije bi mu bilo da ih j e spj evao hvalei svo
ga Gospodara, Stvoritelja, a ne stvorenje poput sebe. Odatle
je Sveznaj ui Allah u nekoliko kur'anskih ajeta naredio Re
sul ul l ahu, sallallahu 'alejhi ve sellem, traenje utoita od
prokletog ejtana, i tu se vidi potpunost Allahove blagodati
prema ovj eku to ga je zatitio i uzeo u Svoje okrilj e pred
neprijatelj em: zatita i uzimanje u okrilje nije ni malo ma-
2O2 SViJET Dl NA l EJ TANA
nj a blagodat od ostalih blagodati. Svevinji Allah voli ui
niti potpunim blagodati vj ernicima i pokazati i m Svoj u po
mo nad neprijatelj em. O kako je vrij edna blagodat s ko
jom se upotpuni radost i uitak vj ernika! O kako je lij epo
vidjeti pravdu koja stigne Allahove, delle anuhu, neprij a
telje i protivnike! ( . . . ). "1
MUDROST U TRAJ ANJ U IBLISOVOG IVOTA DO
KIJAMETSKOG DANA
Razmatraj ui ovo pitanj e, lbnul-Kajjim, rahimehullah, rekao
j e: "Neke mudrosti traj anja Iblisovog ivota do Sudnj eg dana
jesu sljedee:
Ispit ljudima. Svevinji Allah stvorio j e Iblisa kao iskuenje
i nesreu, nj ime odvaja dobre od loih, Svoj e tieni ke od
neprij atelj a. Iz toga razloga, Njegova mudrost iziskuje da
Iblis ivi do Sudnjeg dana kako bi se ostvarila svrha zbog
koj e je stvoren. Da ga je Svevinj i Allah usmrtio prij e toga,
ta se svrha ne bi ostvarila, kao to je Allahova, delle a
nuhu, mudrost zahtijevala ivljenje nevj ernika do Kij amet
skog dana, jer da ih je sve unitio, potrle bi se mnoge mu
drosti koj e postoj e u njihovom ivlj enj u do Sudnjeg dana.
Isto tako, Allahova je mudrost zahtijevala stavlj anje na ispit
oca ovj eanstva, Adema, 'alej hi sselam, i njegovog potom
stva poslij e njega, koj i su i skuani Iblisom, i ostvarit e sreu
onaj ko se Iblisu suprotstavi i uzme ga za neprijatelja, a imat
e njegov status onaj ko mu i skae loj alnost i poistovj eti se
s npm.
Nagrada za preanja dobra djela. Iz Svoje je mudrosti Sve
znaj ui Allah odredio da Iblis nee imati nikakvog udjela u

ifa'ul-alil, str. 322.

MUDROSTI U STVARANJ U EJ TANA 2O
)
nagradi na ahi retu, a bio Mu j e posl uan i inio j e ibadet,
za ta ga je Svemogui Allah ve nagradio: dao mu je da ivi
na ovome svijetu do Kijametskog dana. Razlog je tome to
to Svevinji Allah nikome ne ini nepravdu u pogledu do
brog djela koje uini : vjernika e zbog dobrih dj ela nagra
diti na ovom i na buduem svij etu, a nevj ernika isklj uivo
na ovome svijetu, a kad bude proivljen, nikakvu nagradu
nee imati, o emu govori autentian hadis.
Da to vie ogrezne u grijehu. lblisov ivot do Sudnjeg dana
nije poast, j er da je ranije umro, bilo bi to bolj e po njega,
imao bi blau kaznu i manje bi zla poinio. Ali, poto je nje
gov grijeh neopisivo teak: ustrajavanj e u grij eenj u i su
protstavljanju Onome Kome se mora povinovati, narua
vanje Njegove mudrosti, zaklinjanje da e zavoditi lj ude i
odvraati ih od oboavanja Svevinjeg Allaha - kazna za taj
nj egov grijeh bit e najvea kazna, shodno veliini grij eha,
te je ostavlj en u ivotu do Sudnjeg dana da to vie ogrezne
u grij ehu, pa e se to pridodati njegovom prijanj em grij ehu,
to izi skuje kaznu kakvu ne zasluuje niko osim njega. On
e biti predvodnik zloestih u kazni, kao to j e njihov pred
vodnik u zlu i nevj erstvu. l budui da j e lblis materija od
koj e j e zaeto svako zlo, bit e kanjen u vatri shodno svom
prvenstvu u zlu: svaka kazna koj om e biti kanjeni stanov
nici Vatre poet e od njega pa e potom prei na njegove
pristalice, kao oita pravda i savrena mudrost.
Da za zatitnike grjenike uzme. lblis je, prepirui se sa svo
jim Gospodarom, rekao: 'Reci mi', ree onda, 'evo ovoga
koga si iznad mene uzdigao: ako me ostavi do Smaka svi
jeta, sigurno u, osim malobrojnih, nad potomstvom nje
govim zagospodariti.' (El-Isra', 62. ) Sveznajui je Allah znao
da e u Ademovom, 'al ej hisselam, potomstvu biti onih koji
nee moi ivjeti zajedno s nj im, u njegovoj zaj ednici; s nj im
2Oq SVIJ ET DINA l EJ TANA
e moi ivjeti samo oni koj i imaju status balege u trnju, eto
takve mu je Allah dodij elio. lkao da mu je rekao: 'To su tvoj i
drugovi i tienici , pa ekaj nj ihovu pojavu, i kad god se neko
od nj ih pojavi, tvoj j e. J er, da je bio Mene dostojan, ne bih ti
dao vlast nad nj im. J a za evlije uzimam samo dobre, oni su
Mene dostoj ni. A ti si zatitnik grjenika, koj ima ne treba
Moj e prijatelj stvo niti zadovoljstvo.' Svemogui Allah kae:
. . . on (ejtan) doista nema nikakve vlasti nad onima koji
vjeruju i koji se u Gospodara svoga pouzdaju; njegova je
vlast jedino nad onima koji njega za zatitnika uzimaju i
koji druge Allahu ravnim smatraju.' (En-Nahl, g8. -gg. )
Kad je rij e o usmrivanju vjerovjesnika i posl anika, nj i h
Svevi nj i Allah nij e usmrti o jer su u Njega bezvrijedni, ve
zato da dospiju na poasno mj esto, odmore se od ovosvjet
skih muka, umora i estine svoj i h neprijatelja i njihovih
pristalica, i zato da bi i poslije nj i h dol azili poslanici, jedan
iza drugog, pa je odatle njihova smrt bolj a i po nj ih i po nj i
hove narode. Bolja po nj ih j er je u tome njihovo oslobaa
nje ovosvj etskih muka i prikljuivanje naj uzvienij i m dru
govi ma, u najsavrenij em obliku ui tka i radosti, pogotovo
zato jer im je Njihov Gospodar dao na izbor izmeu ostanka
na ovome svij etu i priklj uenj a Njemu. A bolj a po ummet
zato da bi Allah, delle anuhu, ukazao da im njihovi narodi
nisu bili posluni samo za vrijeme nj ihovog ivota, ve su
im i poslije nj ihove smrti bili posluni kao za vrijeme njiho
vog ivota. l da ukae da slj edbenici poslanika nisu oboa
vali poslanike, ve Svemogueg Allaha, izvravaj ui njihove
zapovijesti i klonei se onoga to su oni zabranili ; Allah je
vj ean, On ne umire. Koliko je samo mudrosti u umiranju
poslanika, i dobrobiti u pogledu nj ih i u pogledu njihovi h
naroda! Ta oni su samo lj udi, i Svevinji Allah nije stvorio
ovjeka koj i moe ivjeti vjeno, ve je uinio da se smj e
nj uj u na Zemlj i , jedni poslije drugih. Da ih je ostavio, ne bi
MUDROSTI U STVARANJ U EJTANA 2O

se ostvarila dobrobit i mudrost njihove smjene na planeti, a

Zemlja bi lj udima postala tijesna. Odatle tvrdimo: u smrti je
potpunost za svakog vjernika, jer da nje nij e, ivot ne bi bio
ugodan niti prijatan, i z ega proizilazi da je mudrost umira
nja srazmjerna mudrosti ivljenja. "1
U KOJ OJ J E MJ ERI

EJTAN ZAVEO LJ UDE.

Kad je ejtan odbio uiniti seddu Ademu, 'alej hisselam, Sve
znajui ga je Allah protjerao iz Svoje milosti, udaljio iz D e n
neta, na njega se rasrdio i prokleo ga. l tada je pred Svevi
njim Allahom sam sebi obeao da e nas odvesti u zabludu,
navesti na stranputicu i uiniti svoj im robovima: " . . . prokleo
ga Allah! A on je rekao: 'Ja u se, sigurno, potruditi da pre
otmem za sebe odreen broj Tvojih robova i navodit u ih,
sigurno, na stranputice . . . "' (En-Nisa', n8. -ng. ) "'Reci mi'
ree onda - 'evo ovoga koga si iznad mene uzdigao: ako me
ostavi do Smaka svijeta sigurno u, osim malobrojnih, nad
potomstvom njegovim zagospodariti.' " (El-Isra', 62. )
Namee se pitanj e: u kojoj j e mjeri ejtan ostvario svoj cilj
kad se radi o zavoenj u lj udi? Na ovo pitanje moemo ovako
odgovoriti : ovjeka koj i razmisli o historiji ovj eanstva za
prepastit e ogroman broj lj udi koj i su ivjeli u zabludi, po
slanike utj erivali u la, poricali knjige, nisu vjerovali u Allaha,
svoga Gospodara, izjednaavali Ga sa stvorenj ima . . . Allah,
delle anuhu, kae: "A veina ljudi, ma koliko ti elio, nee
biti vjernici." (Jusuf, 1 03. ) l zbog toga se nad nj ima obisti
nila Allahova srdba i osveta: " . . . i poslanike, jedne za drugim
slali. Kad bi jednom narodu doao njegov poslanik, u la bi
ga utjerivali, i Mi smo ih zato jedne drugima smjenjivali, i

ifa'ul-alil, str. 327.

2D0 SVI J ET DI NA l EJTANA
samo u priama o njima spomen sauvali - daleko bili ljudi
koji nisu verovali! " ( El-Mu'minun, 44. )
Ako pogledamo dananj icu, vidj et emo da su se ej tanovi
tienici uhvatil i ukotac sa njegovim nainom ivota: visoko
su digli nj egovu zastavu, pozivaju u nj egove principe, stavljaju
na muke Allahove, del l e anuhu, evlije . . .
Pokazatelj da j e ej tan ostvario svoj cilj jeste predanje u ko
j em se kae da e Svevinj i Allah na Sudnj em danu zapovijediti
Ademu, 'alejhisselam, da od svog potomstva odvoj i dio koj i e
ui u Dehennem, i kad Adem upita u vezi s brojem tog dij el a,
Svemogui All ah e mu odgovoriti: "Devedeset i devet l j udi u
Dehennem, a jedan ovjek u Dennet." U drugoj verzij i se
kae: "Devetsto devedeset i devet ljudi u Vatru, a j edan ovjek
u Dennet.
Time se ejtan uvj erio da je ispravno mislio o Ademovom,
'al ej hisselam, potomstvu, a oni nisu izvukli pouku iz onoga
to se desil o njihovom praocu, niti iz onoga to se desilo ka
snij im pokolj enj ima, pa proketnik nastavlja to isto potom
stvo voditi u propast. tavie, ono ga ponekad pretie na putu
u Dehennem.
O kako je runo da se neprijatelj uvj eri da je o svom neprija
telju ispravno mislio: "I lblis se uvjerio da je o njima ispravno
mislio, i oni su se poveli za njim, osim nekolicine vjernika."
(Sebe' , 20. ) Runo l i je da se ejtan uvj eri da je o ovj eku isprav
no misli o, j er je ovjek posluao neprij atelja, a ne Gospodara.
Stvar je prela sve mogue granice, nesrea se rij eima ne
moe iskazati, niti se moe zamisl iti. U iraku, ali i u nekim
drugim zemljama, postoj i samozvana sekta "ejtanovi oboa
vatel ji", i itamo zapise nekih pisaca koj i se zaklinju ejtana
vim pravom e e e O kako izazivaju veliko uenj e!
Obje verzije zabiljeio j e imam El -Buhari i neki drugi muhadisi. Vidjeti:
Es-Sahih, n/387 i 388. Detalje s tim u vezi proitati u naoj knjizi El-Den
netu ven-Nar, str. 76.
MUDROSTI U STVARANJ U EJ TANA 2O]
TREBA Ll SE POVODITI ZA BROJ NOSTI NASTRADALIH
Prilii da razumnog, proniclj ivog ovjeka ne obmane broj nost
onih koj ima propast predstoj i , utoliko to broj nost nema ni
kakvog znaaja u Allahovim mjerama, mj erodavna je Istina,
makar nj eni sljedbenici bili malobroj ni.
Neka ovj ek zato bude sljedbenik Istine, j edan od onih koj i
su zadovolj ni Allahom Gospodarom, islamom vjerom i Resu
lullahom, sallallahu 'alejhi ve sellem, poslanikom. Neka bude
jedan od onih koji su upoznali ejtana i njegove pristalice, pa
se protiv nj ih digli jasnim dokazima i inj enicama, ali i oru
ano, a prij e svega, neka od Milostivog Allaha trai zatitu i
neka vrsto slijedi Njegovu vj eru: "O vjernici, uite u islam
potpuno i ne idite stopama ejtanovim; on vam je, zaista,
neprijatelj otvoreni. A ako skrenete, nakon to su vam ve
doli jasni dokazi , onda znajte da je Allah silan i mudar."
(El-Bekare, 208. -209. )
Molimo Svemogueg Allaha da nas, iz Svoje dobrote i pl e
menitosti , uini od oni h koj i su u islam potpuno uli. l neka
je mir i spas na Resulullaha, sallallahu 'alejhi ve sellem, Alla
hovog roba i poslanika, na nj egovu porodicu i sve ashabe.
SADRAJ
Predgovor prvom izdanju . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
S
1 1 Osnovne i nformacije u vezi sa svijetom di na i ejtana
9
Dini - zaseban svijet 4 . . . . . . . . . . . . . . . 9
Materija od koje su dini stvoreni i nain njihovog
stvaranja . . . . . . . . . . 9
Od ega su dini storeni 9
Kada su dini stvoreni . 1 0
Kako dini izgledaju . . 10
Imena dina u arapskom jeziku i njihove vrste
Dokazi postojanja dina . . . . . . . . .
Postojanje dina - neosporna injenica .
Da li je neznanje argument . . 1 2
Nuno poznata stvar u islamu . . Ij
Ajeti i had is i e . . . . . . . . . . . 6
Vienje i posmatranje golim okom
17
Magarac i pas mogu vidjeti dine . 17
Pobijanje miljenja onih koji kau da dini pripadaju
svijetu meleka . 18
ejtani i dini . . . . . . . . . . r 8
Ko je ejtan . . . . . . . . . 1 8
Kojem svijetu pripada ejtan
19
Da li je ejtan predak dina ili je samo jedan od njih 21
ejtanov izgled . . . . . . . . . . 21
Dinska hrana, pie i sklapanje braka 23
Dinska hrana i pie . . . . . . . 2 3
SADRAJ
Da li se dini meusobno ene i rzmnoavaju .
Stav nekih uenjaka da dini ne jedu, ne piju i ne sklapaju
branu vezu . . . . . . . . . . . . . . . .
Mogu li ljudi i dini stupiti u branu vezu
ivot i smrt dina . . . . . . . . . . . . . . .
Mjesta na kojima dini ive i susreu se . . .
ivotinje uz koje ive dini i njihove jahalice
Mo i slabost dina . . 4 . . . . . . . . .
Mo i sposobnost koju im je Allah dao
Slabost dina i njihova nemo
Z l Obvezivanje di na
Svrha stvaranja dina .
Kako e ejtani biti kanjeni vatrom a od vatre su stvoreni
Ne postoji nikakvo srodstvo izmeu dina i
Uzvienog Allaha . a . . . . . . . . . . . . . . . .
Poslanici iz dinske vrste . . . . . . . . . . . . . . . .
Univerzalnost Muhammedovog, s. a. v. s. , poslanstva
Delegacije dina usvajaju znanje od Poslanika; s. a. v. s.
Pozivaju ljude u dobro, svjedoe u korist muslimana i
razlikuju se u dobru i zlu . . . . . . . . . . . . . . . . .
Kakva je ej tanova priroda i moe li on prihvatiti islam
} l Neprijateljstvo izmeu ovjeka i ejtana
Razlozi, historija i veliina neprijateljstva izmeu ovjeka
i ejtana . . . . . . . . . . . . . .
Milostivi upozorava na ejtana
ejtanovi ciljevi . .
Krajnji cilj . . . . . . . . . . .
Trenutni cilevi . . . . . . 4 .
lblis lino predvodi borbu izmeu ljudi i ejtana
2O
26
27
27
29
30
31
32
32
40
51
s
r
54
54
55
57
59
67
68
69
69
69
Bo
2IO SVI J ET DINA l EJ TANA
e
j
tanove vojske iz redova dina i ljudi SI
ejtan-pratilac . . . . . . . . . . . S2
Spletkari i ostavlja na cjedilu . . . . S3
Mobilizacija u borbi protiv vjernika S4
ejtanove metode u zavoenju ljudi . S
s
Uljepavanje neistine . . . . . . . . S
s
Pretjerivanje i podbacivanje . . . . . Sg
Odvraanje od dobra i navoenje na odlaganje i lijenost 90
Davanje lanih obeanja i ulijevanje lane nade 92
Pokazivanje savjetodavnosti prema ov
j
eku . 93
Postupnost u zavoenju . . . . . . . . . . . . 96
Navoenje na zaboravljanje dobrobiti i koristi 97
Plaenje vjernika ejtanovim tienicima 98
Zavoenje preko dragih stvari i poroka . . . . gS
Izazivanje sumnji . . . . . . . . . . . . . . . 99
Opojna pia, kockanje, mnogobotvo i gatanje . I OI
Vraanje (sihr) . . . . . . . . . . I04
ovjekova slabost o . . . . . . . . I 06
ene i ljubav prema ovom svijetu . 1 0S
Pjevanje i muzika . . . . . . . . . roS
Zvono - ejtanov instrument . . . rog
Ravnodunost prema obavezama . no
Kako ejtan vesvesama utjee na ovjeka I I I
Vesvese e . . . . . . . . . . . I I I
ejtanova prikazivanje . . . . I I I
Spiritizam (dozivanje duhova) I20
Dini i poznavanje budunosti I34
Dini i letei tanjiri . . . . . . I39
A l Vjerni kovo oruje u borbi protiv ejtana 1
4
3
Oprez i promiljenost . . . . 143
Privrenost Kur'anu i sunnetu I44
SADRAJ 2II
Traenje utoita i zatite u Sveznajueg Allaha 146
Spominjanje Allaha . . . . . . . . . . . . 155
ivljenje u zajednici muslimana 4 . . . . . . . 163
Razotkrivanje ejtanovih planova i zamki . . . 164
Postupanje suprotno onome na ta ejtan navodi 164
Pokajanje i traenje oprosta . . . . . . . . . . . 167
Klonjenje sumnji i nejasnoa koje ejtan moe iskoristiti
unitavajui ovekovu reputaciju 169
l Uzroci i lijeenje ejtan skog dodi ra 181
Uzroci ejtanskog dodira . . . . . . . . . . . . . . . 181
Obaveza prema dinima koji uznemiravaju ljude 181
Da li ubiti zmiju koja ue u kuu 183
Lijeenje ejtanskog dodira . . . . . . . . . . 183
Vrijeanje i udaranje dina . . . . . . . . . 183
Istjerivanje dina zikrom i uenjem Kur'ana 184
Resulullah istjeruje dina iz tijela oboljelog od
ejtanskog dodira . . . . . . . . . . . . . . . 185
Imam Ahmed nareuje dinu naputanje tijela . 188
Karakteristike koje treba imati onaj koji lijei
od ejtanskog dodira . 1 89
Rukje i dove-zatitnice 1 89
Ugaanje dinima . . 190
b l Mudrosti u stvaranju ejtana 1
9
1
Mudrost u trajanju lblisovog ivota do Kijametskog dana 202
U kojoj j e mjeri ejtan zaveo ljude. . . . . . .
Treba li se povoditi za brojnosti nastradalih
20
5
207