Cijena: 1 KM/6 KN

OSLOBO\ENJE
BH NEZAVISNI DNEVNIK • Sarajevo • www.oslobodjenje.ba

NEDJELJA, 16. 12. 2012.

Godina LXIX • Broj 23.711

ORGANIZACIJE CIVILNOG DRU[TVA UPOZORILE

BiH ZAROBLJENA
INTERESIMA [ESTORKE
STRAVA U AMERI^KOJ SAVEZNOJ DR@AVI KONEKTIKAT
Zaklju~en slu~aj ubistva Amine [abanagi}
2. strana

UBICU MAKSIMALNO KAZNITI
11. strana

SVIJET TUGUJE ZA @RTVAMA
@ELJEZNICE U BiH SMANJUJU BROJ PUTNI^KIH LINIJA

15. strana

Reuters

DANAS PRILOG

NEDOSTAJE FINANSIJSKA POMO] VLADA

3. strana

U @I@I
ORGANIZACIJE CIVILNOG DRU[TVA UPOZORILE

2

nedjelja, 16. decembar/prosinac 2012.

OSLOBO\ENJE

Pripreme za izradu priru~nika

BiH ZAROBLJENA

INTERESIMA

[ESTORKE
Politi~ke stranke na vlasti, odnosno njihovih {est lidera, nastoje i zvani~no potvrditi da imaju apsolutnu kontrolu nad svim procesima u BiH
Organizacije civilnog dru{tva najo{trije osu|uju upu}ivanje seta izmijenjenih zakona Vije}u ministara Bosne i Hercegovine, koji su 3. decembra dostavljeni Generalnom sekretarijatu, a nastali su na osnovu dogovora izme|u politi~kih stranaka SDP-a BiH i SNSD-a, odnosno kasnijeg dogovora tzv. {estorke. “Ovakvim pona{anjem politi~kih stranaka, kao i ~injenicom da niko od nadle`nih institucija na koje }e pomenuti zakoni imati razaraju}i efekat nije reagovao, pokazano je da BiH nije demokratska, ve} dr`ava zarobljena interesima {est pojedinaca” navode iz ovih or, ganizacija civilnog dru{tva. Potpisnice saop{tenja }e, u narednim danima, komentare na pomenute zakone javno uputiti Vije}u ministara i Parlamentarnoj skup{tini Bosne i Hercegovine, bez obzira na nastojanja da se

Mladima pribli`iti ustav
Nansen dijalog centar Sarajevo u partnerstvu sa CIVITAS-om organizuje projekat pod nazivom “Upoznaj ustav i ono {to ti pru`a” , a tim povodom u Sarajevu je ju~er odr`an drugi sastanak radne grupe za izradu priru~nika “Ustav i demokratija” . Radnu grupu sa~injavaju predstavnici entitetskih ministarstava obrazovanja, pedago{kih zavoda, pravni eksperti i ekspert za didaktiku i metodologiju. prvoj fazi provoditi kroz vannastavne aktivnosti u srednjim {kolama. Na{ partner je CIVITAS, a projekat finansiraju Centri civilnih inicijativa. Trenutno je sve u fazi izrade materijala, a do kraja su predvi|ena jo{ ~etiri sastanka, kazao je Darko Brki}, koordinator projekta Nansen dijalog centra.

Sastanak radne grupe u Sarajevu
Foto: S. GUBELI]

Op}i cilj projekta je da doprinese ve}oj informisanosti nastavnog osoblja u srednjim {kolama o ustavu i ustavnim procesima u demokratskim dru{tvima
di, fokusirana na izradu priru~nika kojim }e se koristiti profesori, odnosno nastavnici u srednjim {kolama u radu sa u~enicima.

Diktatorski ~in
“Sam na~in izmjena veoma va`nih zakona Bosne i Hercegovine, kao {to su Izborni zakon, Za-

Trening-programi
- Nacrt ovog priru~nika trebao bi biti pripremljen do kraja februara sljede}e godine, a prva faza projekta se zavr{ava u maju 2013. Poslije toga }e uslijediti druga faza kada }e se raditi sa djecom u 36 {kola u cijeloj BiH, po 16 i u jednom i u drugom entitetu i ~etiri {kole na podru~ju distrikta Br~ko, kazala je Goranci - Brki}. Nakon realizacije druge faze projekta, slijede trening-programi sa profesorima, a kako je pojasnio Darko Brki}, jo{ se radi na selekciji {kola. Tim eksperata koji radi na ovom priru~niku nije `elio iznositi pojedinosti, odnosno nije htio kazati na koje }e se oblasti knjiga najvi{e fokusirati. Kako ka`u, javnost }e biti blagovremeno obavije{tena. E. GODINJAK

Obuhvata 36 srednjih {kola
- Projekat koji radimo, odnosno priru~nik koji pripremamo, namijenjen je za srednje {kole, njih ukupno 36 iz Federacije BiH, Republike Srpske i distrikta Br~ko. Priru~nici }e biti podijeljeni u~enicima tre}ih razreda srednje {kole kroz vannastavne aktivnosti, a cilj je pribli`iti im ustav, odre|ene mogu}nosti - {ta pojedinac mo`e o~ekivati od svog ustava. Vrlo je bitno napomenuti da }e se to sve u

ZA U^ENIKE TRE]IH RAZREDA Priru~nici }e biti podijeljeni u~enicima tre}ih razreda srednje {kole kroz vannastavne aktivnosti
Op}i cilj projekta je da doprinese ve}oj informisanosti nastavnog osoblja u srednjim {kolama u BiH o ustavu i ustavnim procesima u demokratskim dru{tvima. Generalna menad`erica Nansen dijalog centra Sarajevo Ljuljjeta Goranci - Brki} isti~e da je prva faza projekta, na kojoj se trenutno ra-

Poguban dogovor SDP-a i SNSD-a kon o sukobu interesa, Zakon o Visokom sudskom i tu`ila~kom savjetu, Zakon o dr`avnoj slu`bi itd, prema kojem se na osnovu dogovora {est ljudi, i bez ikakve javne rasprave, po hitnom postupku mijenja osam zakona, predstavlja diktatorski i nedemokratski ~in vladaju}ih partija” navode , u zajedni~kom saop}enju za javnost Transparency International BiH, Centri civilnih inicijativa, Fond Otvoreno dru{tvo Bosne i Hercegovine, UG Za{to ne, Helsin{ki odbor za ljudska prava RS-a, Centar za promociju civilnog dru{tva i Evropski istra`iva~ki centar, prenijela je Fena. Politi~ke stranke na vlasti, odnosno njihovih {est lidera, kako se dodaje, ovime nastoje i zvani~no potvrditi da imaju apsolutnu kontrolu nad svim procesima u Bosni i Hercegovini, postavljaju}i se iznad zakonodavstva, a kroz izmjene zakona o dr`avnoj slu`bi i zakona o sukobu interesa, i dodatno verifikuju svoju mo}, kao i potpuni imunitet na sankcije za kr{enje zakona.

PI[U VIJE]U MINISTARA I PARLAMENTU BiH Potpisnice saop{tenja }e komentare na pomenute zakone javno uputiti Vije}u ministara i Parlamentarnoj skup{tini BiH
njihove izmjene u potpunosti sklone od uvida javnosti.

Zakonski okvir
“Istovremeno, koristimo priliku da pozovemo i ostale organizacije civilnog dru{tva da se suprotstave uni{tavanju zakonskog okvira i potpunom obesmi{ljavanju parlementarne demokratije u Bosni i Hercegovini” navode u saop}e, nju Transparency International BiH, Centri civilnih inicijativa, Fond Otvoreno dru{tvo Bosne i Hercegovine, UG Za{to ne, Helsin{ki odbor za ljudska prava RS-a, Centar za promociju civilnog dru{tva i Evropski istra`iva~ki centar.

V I J E S T I

SASTANAK BUDIMIR - MOON

Odluke donositi u skladu sa Ustavom
@ivko Budimir, predsjednik Federacije BiH, razgovarao je s Patrickom S. Moonom, veleposlanikom SAD-a u BiH. Teme razgovora bile su nedavna posjeta predsjednika Budimira Sjedinjenim Ameri~kim Dr`avama, politi~ka kriza u FBiH i mogu}a rje{enja. Ameri~ki veleposlanik u BiH prenio je zadovoljstvo pomo}nika zamjenika ameri~kog dr`avnog tajnika Philipa Reekera sastankom koji je imao s predsjednikom FBiH i njegovim stavovima. U fokusu razgovora predsjednika Budimira i veleposlanika Moona bila je aktualna kriza u Federaciji BiH i pitanja vezana za pronalazak rje{enja. Predsjednik Budimir je tijekom razgovora kazao da }e sve odluke donijeti sukladno Ustavu FBiH i zakonu, vode}i, prioritetno, ra~una o

narodima i gra|anima FBiH i BiH. Ameri~ki veleposlanik kazao je predsjedniku Budimiru da je nesporno da je on legitimni i legalni {ef izvr{ne vlasti u FBiH i da je nesporan doprinos koji je dao od preuzimanja du`nosti, te se slo`io s predsjednikom

Budimirom da i u budu}em radu i odlukama vodilja treba biti Ustav, zakon i gra|ani BiH. Obostran stav je da krizu trebaju rije{iti lokalni du`nosnici putem konstruktivnog dijaloga, saop}eno je iz Ureda za odnose s javno{}u predsjednika FBiH.

OSLOBO\ENJE nedjelja, 16. decembar/prosinac 2012.

U @I@I

3

@ELJEZNICE U BiH SMANJUJU BROJ PUTNI^KIH LINIJA

NEDOSTAJE FINANSIJSKA POMO]
^ekaju se tematske sjednice vlada FBiH i RS-a o @eljeznicama @eljeznice FBiH moraju biti samoodr`ive, mora se izvr{iti reorganizacija Uprave i preduze}a, smatra Bijedi}
Smanjenje broja putni~kih linija evidentno je posljednjih sedmica u @eljeznicama Federacije BiH i Republike Srpske. Naime, razlog tome je nemogu}nost pokrivanja finansijskih gubitaka u putni~kom saobra}aju, zbog ~ega su @FBiH od 1. decembra ukinule putni~ke vozove na relaciji Biha} - Bosanski Novi i Tuzla - Br~ko. donesenog 2003. i nepo{tivanja Zakona o finansijskoj konsolidaciji @FBiH, donesenog u januaru 2009. godine, stoga smo bili prinu|eni ukinuti pojedine linije, poru~ili su iz @eljeznica. Jedna od najva`nijih izmjena u redu vo`nje @eljeznica FBiH za period 2012/2013. jeste {to se ukidaju me|unarodni putni~ki vozovi za Beograd i Budimpe{tu, te no}ni voz za Zagreb. @eljeznice Republike Srpske tako|er su smanjile obim putni~kog saobra}aja u avgustu ove godine i to, kako su nam rekli, uz saglasnost Vlade Republike Srpske. Do izmjena reda vo`nje u putni~kom saobra}aju @RS-a do{lo je zbog racionalizacije, odnosno smanjenja tro{kova otkazivanjem vozova sa minimalnim brojem putnika. - Novim redom vo`nje, koji je va`e}i od 9. decembra 2012. do 14. decembra naredne godine, u saobra}aju }e biti 52 teretna i 31 putni~ki voz, od ~ega su 23 lokalna, dva me|unarodna, dva me|uentitetska poslovna i ~etiri me|uentitetska, kazala je menad`erica za odnose s javno{}u @RS-a Milanka Stameni}. ekonomska isplativost, bezbjednost i ekolo{ka prihvatljivost. - Kada je rije~ o `eljezni~kom putni~kom saobra}aju, koji je najpovoljniji za prevoz studenata, radnika i |aka, @RS su pokrenule inicijativu da u~e{}e u subvenciji uzmu i lokalne zajednice. Na{ operator je dobio licencu i uslov za njeno o~uvanje je pozitivno poslovanje. Mi smo prevoznik koji svoju ulo-

Ne mogu vi{e snositi gubitke

Tra`iti dugoro~na rje{enja
Ono {to je neophodno da se uradi u ovom preduze}u, kazali su nam, jeste vra}anje roba koje tra-

Novi redovi vo`nje
- Iako su i Vlada FBiH i kantonalne vlade zakonom obavezne sufinansirati putni~ki i kombinovani `eljezni~ki saobra}aj, ta vrsta finansijske podr{ke redovno je izostajala, odnosno sve nepokrivene tro{kove snosile su @eljeznice. @eljeznice FBiH ne mogu vi{e snositi te gubitke, jer se nalaze u izuzetno te{kom finansijskom polo`aju zbog neispunjavanja obaveza od Vlade FBiH, odnosno nepo{tivanja Zakona o finansiranju `eljezni~ke infrastrukture i sufinansiranju putni~kog i kombinovanog saobra}aja,

UKIDAJU SE LINIJE Jedna od najva`nijih izmjena u redu vo`nje @eljeznica FBiH za period 2012/2013. jeste {to se ukidaju me|unarodni putni~ki vozovi za Beograd i Budimpe{tu, te no}ni voz za Zagreb
dicionalno pripadaju @eljeznicama, a to su kabasti i rasuti tereti, zapaljive i opasne materije. Iz @RS-a smatraju kako je krajnje vrijeme da se ozbiljno povede ra~una o pravilnoj raspodjeli u saobra}ajnom lancu i da se koriste prednosti svih koji u njemu u~estvuju, a prednosti `eljezni~kog prevoza su, isti~u, gu obavlja savjesno i odgovorno ali prosto vi{e nemamo pravo da tro{kove nerentabilnih linija nosimo sami. Ovo su klju~na rje{enja za `eljeznice i tako se radi u cijelom svijetu. Ostale probleme, nosimo i rje{avamo u hodu, dogovorima i saradnjom, dodala je Stameni}. Vlade oba entiteta obavezale su

se da }e odr`ati tematske sjednice na kojima }e se govoriti o problemima u @eljeznicama FBiH i RS-a, te mogu}im rje{enjima. U oba ova preduze}a o~ekuju da se sjednice odr`e jo{ u ovom mjesecu jer odre|ena rje{enja koja postoje va`e samo do kraja godine. - Do sada je Vlada Federacije BiH bila u obavezi da ispunjava odre|ene obaveze prema @eljeznicama FBiH u smislu subvencija i tu obavezu je i izvr{ila. U narednom periodu moramo tra`iti dugoro~no rje{enje koje }e va`iti ne samo za 2013. ve} i za sve naredne godine. @eljeznice moraju biti samoodr`ive, mora se izvr{iti reorganizacija Uprave i preduze}a, a onda se treba na}i dodatni iznos finansiranja za odr`avanje infrastrukture. Oni moraju da se reorganizuju, da smanje broj zaposlenih i plate kao {to je smanjila javna uprava, smatra federalni ministar prometa i komunikacija Enver Bijedi}.
M. PAMUK

MLADEN IVANI], PREDSJEDNIK PDP-a

OPOZICIJA O FONDU ZDRAVSTVA U RS-u

Nema politi~ke volje za borbu protiv kriminala
U Republici Srpskoj, ali i cijeloj BiH, o~it je nedostatak politi~ke volje da se ide u borbu protiv korupcije, ali je prisutna i nespremnost pravosu|a da se bavi tim problemom, tvrdi predsjednik Par tije demokratskog progresa (PDP) Mladen Ivani}, javila je Fena. Isti~e da je i jedno i drugo preduvjet, jer nije dovoljno samo re}i da nema politi~ke volje, ve} nema ni spremnosti pravosudnih institucija da rade taj svoj posao predvi|en zakonom. - Da ima, veoma brzo bi se vidjelo ko je taj ko ne daje politi~ku volju za borbu protiv korupcije, ali nisam vidio veliku inicijativu iz pravosudnih institucija za tom istinskom bitkom, rekao je Ivani} i naveo da, dok se ne promijeni politi~ka volja, ovdje se ne mo`e o~ekivati da se, po ugledu na susjednu Srbiju, otvore krupne afere, kao {to je slu~aj Miroslava Mi{kovi}a. - Bilo bi veoma zanimljivo vidjeti stav na{ih organa kakva je bila privatizacija banjalu~ke Robne ku}e Boska i kakve su obaveze konzorcijuma Delta-Zekstra te Delte prema nekada{njem Oslobo|enju iz Isto~nog Sa-

Neko mora odgovarati
Opozicione stranke u Republici Srpskoj smatraju da neko mora da odgovara zbog te{kog finansijskog stanja u Fondu zdravstva RS-a, ~iji je donedavni direktor Goran Kljaj~in razrije{en du`nosti, nakon {to je sam podnio ostavku. Da je od tih smjena va`nije ispitati ko je sklapao {tetne ugovore po zdravstveni sistem RSa, koji grca u gubicima, kao i brojne zdravstvene ustanove, smatra predsjednik SDS-a Mladen Bosi}. - O~ekujemo da odgovaraju oni koji su doveli zdravstvo u ovakvu situaciju, da se pokrene istraga ko je sve sklapao i kakve {tetne ugovore, a tu prije svega mislim na ministra Ranka [krbi}a, pa onda i one koji su bili na ~elu Fonda, kazao je Bosi}. I predsjednik Demokratske par tije Dragan ^avi} isti~e da Fond zdravstva ima ogroman deficit i probleme u likvidnom izvr{avanju obaveza prema korisnicima. - Mislim da je jedan od osnovnih razloga zbog kojih je oti{ao Goran Kljaj~in upravo vrlo te{ko stanje u Fondu, posebno nakon izmjena Zakona o doprinosima, koji smanjuje njihove prihode, navodi ^avi}. Mi{ljenja je i da je jedan od razloga za ostavku, odnosno razrje{enje dosada{njeg direktora i to {to javno-

rajeva. Neko kona~no mora iza}i i re}i da li je u tom poslu sve bilo uredu i podnijeti odgovornost za takvu tvrdnju. Ako to brzo ne urade, onda ima puno elemenata za sumnju, rekao je Ivani} u izjavi novinarima nakon sjednice Glavnog odbora PDP-a, na kojoj su analizirani rezultati oktobarskih lokalnih i strategija za op}e izbore, koja }e podrazumijevati insistiranje na tri klju~ne politike - ekonomiju, socijalna pitanja i borbu protiv korupcije i kriminala. On dodaje da stranka nije u potpunosti zadovoljna rezultatima na op}inskim izborima, ali, navodi, oni su na na nivou onih 2008. godine, {to je drugi ili tre}i najbolji rezultat od svih dosada{njih izbora s tim da su o~ekivali i vi{e. PDP je spreman, ponovio je, i na zajedni~ki nastup opozicije u narednom izbornom ciklusu.

privatno par tnerstvo koje pla}a Fond, a ugovorili su ga drugi, predstavlja ozbiljan teret za funkcionisanje te institucije. - Nema nikakve dileme da javno-privatno par tnerstvo, kada je u pitanju Fresenius, koji je preuzeo dijaliza-centre, te kada je u pitanju Radiolo{ki centar Banja Luka, predstavlja ozbiljan problem za Fond, rekao je predsjednik DP-a. Fondu zdravstvenog osiguranja RS-a godi{nje nedostaje 127 miliona KM, neizmirene obaveza prema{ile su 333 miliona KM, a ukoliko se ubrzo ne{to ne preduzme, do}i }e do sloma cijelog sistema, navodi se u Analizi o odr`ivosti finansiranja obaveznog zdravstvenog osiguranja u RS-u.

4

DOGA\AJI

nedjelja, 16. decembar/prosinac 2012.

OSLOBO\ENJE

IZJAVA DANA
Prepucavanje me|u strankama nije od pomo}i, ti konflikti ne vode nigdje, jer gra|ani BiH zaslu`uju da stranke i njihovi izabrani zvani~nici rade za njih

UDRU@ENJE SNAGA PATRIOTA TRA@I OD RADON^I]A

Procesuirajte
Milorada Dodika
Zbog osnovane sumnje da je predsjednik RS-a po~inio krivi~no djelo izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mr`nje, razdora i netrpeljivosti, sarajevsko udru`enje tra`i od ministra sigurnosti da ispuni dato im obe}anje
Udru`enje Snaga patriota uputilo je 26. novembra ove godine dopis na ruke ministra sigurnosti BiH Fahrudina Radon~i}a, koji je on primio dan kasnije. U njemu je obrazlo`ena krivi~na prijava protiv Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske, “zbog postojanja osnovane sumnje da je po~inio krivi~no djelo izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mr`nje, razdora i netrpeljivosti iz ~lana 145 a, stav 2 Krivi~nog zakona BiH” .

Patrick Moon, ambasador SAD-a u BiH

Fahrudin Radon~i}

DOBAR LO[
SINAN ALI]

ZAO

Fondacija Istina, pravda, pomirenje, na ~ijem ~elu je Sinan Ali}, smatra da je inicijativa SDP-a i SNSD-a o novom na~inu biranja kandidata u Visoko sudsko i tu`ila~ko vije}e BiH korak unazad po demokratiju i pravdu. Ukoliko ova inicijativa bude preto~ena u izmjene zakona, Ali} upozorava da }e BiH dugo ~ekati svog Sanadera ili Mi{kovi}a.

njima ne mo`e vjerovati, {to je tako|er izazivanje razdora, netrpeljivosti i nepovjerenja me|u narodima BiH, budu}i da je sli~no govorila i Biljana Plav{i}, koja je izjavljivala da su muslimani genetski kvaran materijal. - Napominjemo da je devedesetih godina pro{log stolje}a iz Beograda po istoj matrici vr{ena pro-

NEISKRENE IZJAVE
Novim dopisom od 11. decembra Udru`enje Snaga patriota Fahrudinu Radon~i}u, ministru sigurnosti i predsjedniku Saveza za bolju budu}nost, poru~ilo je kako ih nije obavijestio o tome da li je i{ta poduzeo u vezi sa krivi~nom prijavom. - Imamo namjeru sugerisati ~lanovima na{eg udru`enja da na predstoje}im izborima ni u kojem slu~aju ne glasaju za Vas i politi~ku partiju na ~ijem ste ~elu, te smatramo da su Va{e izjave i pozivi na po{tivanje i provo|enje zakona bile neiskrene i izre~ene samo kako biste radi li~nih interesa u{li u vlast, te da je Va{a koalicija sa Miloradom Dodikom i njegovom strankom Vama va`nija od dobrobiti gra|ana, navodi se, izme|u, ostalog, u dopisu Snage patriota.

paganda i pripreman teren za rat, kada je Bo{njacima negirana zasebnost i nacionalni identitet, a njihova vjera predstavljana kao opasnost i nu`no zlo koje treba svesti na njima prihvatljivu mjeru i ~vrsto dr`ati pod kontrolom, podsjetili su iz Snage patriota ministra sigurnosti BiH. U dopisu ministru Radon~i}u navodi se kako je Milorad Dodik vi{e puta izjavio kako je BiH neodr`iva, da }e se RS otcijepiti od BiH.

Izjava iz Srebrenice
U obrazlo`enju svog zahtjeva, iz Udru`enja su naveli kako je “predsjednik entiteta Republika Srpska nizom javnih nastupa, kao ~elnik RS-a ili predsjednik SNSD-a, po~inio navedeno krivi~no djelo u vi{e navrata” . - Dodik je 23. septembra 2012, u predizbornoj kampanji SNSD-a u Srebrenici, izjavio da tu nije bilo genocida, suprotno presudi Me|unarodnog suda za ratne zlo~ine, {to je izazvalo ogor~enje Bo{njaka Srebrenice i cijele BiH, te je neupitno dovelo i do daljeg razdora i netrpeljivosti me|u narodima na{e zemlje, navodi se u obrazlo`enju. U nastavku dopisa istaknuto je kako je predsjednik RS-a i SNSDa 14. jula 2011. izjavio da mu ne mogu suditi muslimani i da se

Pravna dr`ava
- Napominjemo da je ovo samo dio izjava Milorada Dodika i da Vi, koriste}i dr`avne organe i institucije mo`ete do puno vi{e njih koje }e dokazati kako je imenovani po~inio navedeno krivi~no djelo, te u skladu sa svojim ovla{tenjima i mogu}nostima procesuirati imenovanog, {to ste nam i obe}ali u nekoliko navrata prije dolaska na mjesto ministra sigurnosti BiH. Iskreno se nadamo da procesuiranje zbog navedenih izjava ne}e onemogu}iti koalicija stranke na ~ijem ste ~elu i SNSD-a, po{to ste napominjali kako su Vam pravna dr`ava i vladavina zakona na prvom mjestu, a {to sada mo`ete pokazati i na djelu, zaklju~uju ~lanovi Udru`enja Snaga patriota u dopisu Radon~i}u. J. MILANOVI]

SALON KNJIGE
U Galeriji Collegium Artisticum u Sarajevu ovih dana je praznik knjige. Posjetitelji VIII zimskog salona knjige na 62 {tanda mogu prona}i izdanja vi{e od 150 izdava~a po prigodnim popustima. Unato~ kriznim vremenima, brojni kupci svjedo~e da knjige nastavljaju svoj `ivot.

DAMIR MARJANOVI]
Novi ministar nauke, obrazovanja i mladih Kantona Sarajevo prof. dr. Damir Marjanovi} u intervjuu za Oslobo|enje najavio je niz aktivnosti koje namjerava poduzeti. Jedna od njih }e biti i rad na vra}anju povjerenja i divljenja djece prema {koli i izgradnja prototipa idola koja }e pokazati da je cool biti marljiv i po{ten.

VIJEST U OBJEKTIVU

Foto: S. GUBELI]

NVO
Inicijativa za bolju i humaniju inkluziju (IBHI) Sarajevo uradila je analizu rada nevladinog sektora u BiH u posljednje dvije godine, koja je pokazala da su NVO, zapravo, neiskori{teni potencijal. Umjesto dosada{nje akademske kritike, vrijeme je da NVO izvr{e istinski pritisak na vlasti kako bi radile u interesu gra|ana.

Bazar {kolaraca
U Osnovnoj {koli “Isak Samokovlija” na odu{evljenje najmla|ih odr`an je bazar {ko la ra ca. Na izlo `e nim {tan do vi ma svi po sje ti oci mogli su kupiti igra~ke, slikovnice, pa ~ak i kola~i}e. Kako bi ostavili dojam pravog bazara, sretnici su se mogli oku{ati i na tomboli, gdje je glavna nagrada bila pet dana na Bjela{nici. U~enici su s ponosom stavili svoje radove na aukciju.

VIJEST U

BROJU

13.694

voza~a u RS-u isklju~ena su iz saobra}aja ove godine zbog vo`nje pod dejstvom alkohola.

OSLOBO\ENJE nedjelja, 16. decembar/prosinac 2012.

INTERVJU

5

Vedad Deljkovi}, vije}nik Op}inskog vije}a Stari Grad

Mnogi su u politici dugo, predugo! Nemaju kontakte s obi~nim ljudima, `ive u elitnim naseljima i nemogu}e je obi~nom ~ovjeku uspostaviti kontakt s njima Sposobni ili podobni? Radije - moralni! Nikad nisam ni pomislio napustiti BiH! Zar se ostavlja ono {to se voli svim srcem?
Razgovarao: Asaf BE^IROVI]

NIJE GLUP KO PITA, NEGO ONAJ KO MISLI DA SVE ZNA
- Ne mislim da }e mi pozicija op}inskog vije}nika donijeti stalno zaposlenje, ali kod eventualnog poslodavca mo`e biti znak da }e dobiti kompetentnog, komunikativnog, cilju posve}enog mladog ~ovjeka, koji je ugledan u sredini u kojoj `ivi! A to, valjda, to ne{to govori. • [ta zamjera{ starijim kolegama koji se ve} dugo bave politikom? Licemjerje. Pohlepu! - Nekim starijim kolegama, ali i mla|im, zamjeram {to u svom politi~kom djelovanju vi{e razmi{ljaju o tome da li }e ih stranka ponovo kandidovati na sljede}im izborima, nego {to se brinu da li su ne{to korisno uradili za gra|ane koji su ih birali da bi popravljali stanje dru{tva u cjelini. Na taj na~in stalno kalkuli{u i svoj interes stavljaju iznad interesa zajednice. Tako|er, mnogi su u politici dugo, predugo. Nemaju kontakte s obi~nim ljudima, mnogi od njih `ive u elitnim naseljima i potpuno je nemogu}e obi~nom ~ovjeku uspostaviti kontakt s njima. Tako oni realno nisu u mogu}nosti ni vidjeti ni osjetiti koji su problemi i potrebe gra|ana. • Ho}e{ li biti dobar vojnik partije ili }e{ misliti svojom glavom? - ^esto se postavlja pitanje da li stranke, na razli~ite pozicije, trebaju kandidovati sposobne ili podobne?! Mislim da trebaju kandidovati moralne. Moralna osoba, ako nije dovoljno kompetentna, ili }e odbiti kandidaturu ili }e raditi na sticanju kompetencija. Onda }e povjereni zadatak obavljati ~asno, profesionalno, a to bi valjda trebao biti cilj svake politi~ke stranke. Naravno da }u podr`avati stavove svoje partije u vezi sa svim onim {to je korisno za gra|ane koji su mi poklonili povjerenje. Ukoliko budem imao dileme, tra`i}u savjet od onih koji nemaju nikakvih li~nih interesa u datoj stvari. Nije glup ko pita, nego onaj ko misli da sve zna.

• Kako su roditelji, brat, sestra, prijatelji... reagovali ~uv{i da te je SDA kandidovala za Op}insko vije}e Stari Grad? - Roditelji su ~lanovi SDA od 1990, me|u prvim su popunili pristupnice, bez li~nih interesa i kalkulacija. Dakle, rastao sam u okru`enju koje bezrezervno voli SDA. Kao gimnazijalac sam razmi{ljao o tome da je pogre{no {to je mali broj {kolovanih politi~ara na na{oj politi~koj sceni, a veliki broj onih koji su se {kolovali da lije~e, podu~avaju, projektuju. Odlu~io sam studirati politi~ke nauke, a nakon zavr{etka studija sasvim prirodno je bilo aktivno sudjelovati u politici. Nije bilo dileme u okviru koje stranke. Vrlo mlad sam postao ~lan SDA, pomagao tokom izbornih kampanja i niko od mojih bli`ih i prijatelja se nije iznenadio mojoj kandidaturi.

Zajednica prije svega
• Tri stvari koje }e{ napraviti u slijede}ih dvanaest mjeseci? - Planiram raditi na u~lanjivanju i uvezivanju mladih u SDA. SDA, ali i gra|ani, pokazala je da ima povjerenja u mladost. Vjerujem da smo najmla|i klub vije}nika. [est od sedam su mladi, pet od sedam vije}nika su `ene. Obilazit }emo op}inu, razgovarati sa stanovnicima, ~uti njihove probleme i vidjeti koliko im mo`emo pomo}i. @elimo uspostaviti kontakte sa mladim aktivistima iz svih stranaka za koje je BiH neupitna. Tre}a `elja je da se zaposlim. Molim Allaha d`.{. da mi uvijek li~ni interes bude poslije interesa zajednice! Tako su me odgajali pa }u se truditi da tako i radim. • Ne uspije{ li? - Ne}u se predavati. @ivot je pun uspona i padova. Va`no je imati cilj u `ivotu. Moj cilj je da budem {to korisniji ~lan ovog dru{tva. • Mlad si, obrazovan, govori{ i pi{e{ engleski, nezaposlen. [to ne ode{ iz BiH? - Nikad na to nisam ni pomislio! Zar se ostavlja ono {to se voli svim srcem? Nikud ne idem! Moj otac i njegova generacija znali su braniti na{u domovinu, a mi }emo je, ako Bog da, napraviti sretnom i prosperitetnom za sve one koji je vole i `ele u njoj da `ive.

Kalkulacije
• Na listi kandidata SDA za Op}insko vije}e Stari Grad si bio na 26, nakon izbora zavr{io na drugom mjestu. - Nisam bio posebno razo~aran kad sam vidio na kojem sam mjestu rangiran. Liste su otvorene i to daje mogu}nost svakom kandidatu da uspije. Rodio sam se u Starom Gradu, po prirodi sam komunikativan, volim ljude i puno se dru`im, mnogo mladih ljudi me poznaje i glasali su za mene. Pomoglo mi je i to {to su moji roditelji, dugogodi{nji ~lanovi SDA, po{tovani u Starom Gradu, pa sam i tome zahvaljuju}i dobio mnogo glasova starijih glasa~a. • Na pragu si magisterija, ne-

ZAMJERKA KOLEGAMA Nekim starijim kolegama, ali i mla|im, zamjeram {to u svom politi~kom djelovanju vi{e razmi{ljaju o tome da li }e ih stranka ponovo kandidovati na sljede}im izborima, nego {to se brinu da li su ne{to korisno uradili za gra|ane
zaposlen. Kakva su tvoja iskustva u tra`enju posla? - Vrlo lo{a! Iako sam u roku zavr{io studije, aktivno govorim engleski jezik, posjedujem i vrlo kvalitetno znanje iz informatike (naravno, ne mislim ovdje na osnovne programe), ni{ta od toga mi nije pomoglo da se zaposlim. Ne znam ni broj aplikacija koje sam poslao! Nekoliko puta sam u{ao u u`i izbor, ali za sada ni{ta. No, ne gubim nadu. Bi}e ako Bog da! • Misli{ li da to {to si op}inski vije}nik jeste i prilika da lak{e do|e{ do zaposlenja?

TAKORE]I... KOALICIJA
Op{tinski odbori SNSD-a, PDP-a, NDS-a, DNS-a i SRS-a “Dr. Vojislav [e{elj” potpisali su ju~er sporazum o koalicionoj saradnji u Skup{tini op{tine Isto~no Novo Sarajevo. Na~elnik Op{tine Isto~no Novo Sarajevo i predsjednik OO SNSD-a Ljubi{a ]osi} rekao je za Srnu da sporazum podrazumijeva zajedni~ko u~e{}e u vlasti i rad na unapre|enju politi~ke, ekonomske i socijalne situacije u ovoj op{tini. Sporazumom je predvi|eno formiranje zajedni~ke radne grupe koja }e svaka dva mjeseca analizirati njegovo provo|enje i davati prijedloge za rje{avanje problema u radu lokalne zajednice.

6

DOGA\AJI
VIJESTI
Akcija Fondacije CURE i INFOHOUSE

nedjelja, 16. decembar/prosinac 2012.

OSLOBO\ENJE

Biznis pokre}e
Humana akcija
U okviru humanitarne akcije koju je organiziralo Udru`enje “Srce za djecu koja boluju od raka u FBiH” ju~er je u Sarajevu odr`ana edukativna radionica za srednjo{kolce i studente o temi “Rak nije bauk, pri~ajmo o njemu” i cjelodnevna prodaja prazni~kih ~estitki, javila je Fena. Akcija se realizira uz pomo} volontera, u~enika, studenata, roditelja djece koja su se lije~ila, kao i gra|ana koji su se sami javili da bi doprinijeli ovoj plemenitoj aktivnosti. Cjelodnevna prodaja ~estitki je organizovana u {oping-centru Alta, a danas se nastavlja u {opingcentru Mercator na Socijalnom. Osim ~estitki, na promotivnom {tandu su {olje, bed`evi, olovke sa logom Udru`enja i naravno sva sredstva od prodaje, kao i donacije gra|ana, namijenjena su za pru`anje pomo}i djeci koja se lije~e na Hematoonkolo{kom odjeljenju.

14 `ena iz cijele BiH
Alisu Husiku Oslobo|enje je ba{ obradovalo. Jer, upravo mi smo ovoj arhitektici prvi saop}ili da je njen projekat, vezan za otvaranje internet-portala, jedan od 14 prihva}enih u akciji INFOHOUSE i Fondacije CURE, asocijacija koje, evo, ve} drugu godinu poku{avaju sakupiti pare za `ensko poduzetni{tvo i dodijeliti ih nezaposlenim `enama. Husika je, okon~av{i pro{le godine master-studij na Arhitektonskom fakultetu u Sarajevu, ve} imala priliku honorarno raditi u nekim gra|evinskim firmama i, shvativ{i da je javnost malo informisana o svemu {to se odnosi na gra|evinski materijal, ali i na opremanje objekata i stanova, odlu~ila je tome posvetiti svoj biznis.

O tome koliko raste interes mladih `ena za posao, najbolje govori to da je ove godine na konkurs pristiglo 296 aplikacija, a pro{le tek 40

Zavr{ena obuka
Studentima koji su u~estvovali u treningu o pisanju prijedloga projekata uru~eni su cer tifikati u Univerzitetskom preduzetni~kom centru Banja Luka, ~ime je zavr{ena obuka koja je po~ela 10. decembra, javila je Srna. Tokom obuke, pod nazivom “Trening o pisanju prijedloga projekata - Kako kreirati dobar prijedlog projekta i obezbijediti izvore finansiranja”, u~esnici su upoznati o osnovnim teorijskim znanjima, radili su na konkretnim primjerima projekata u grupama, kao i na svojim prijedlozima projekata. Ovaj trening, na kojem je u~estvovalo 45 studenata, vodili su kompetentni edukatori, a obuka se sastojala od predavanja, vizuelnih prezentacija i interaktivnog rada sa u~esnicima, saop{teno je iz Studentske organizacije Univerziteta u Banjoj Luci (SOBL). U saop{tenju se navodi da SOBL planira da nastavi organizovanje ovakvih treninga, jer se obuka pokazala veoma korisnom za u~esnike, a i broj zainteresovanih je sve ve}i iz godine u godinu.

@iri na velikim mukama
“Svi koji `ele graditi, ili adaptirati, ili opremati svoj stambeni prostor, ~esto lutaju: ne znaju za kojeg se proizvo|a~a opredijeliti, ne znaju kome povjeriti ugradnju drvenarije, ne znaju gdje mogu na}i najjeftinije a gdje i najkvalitetnije materijale. Tim i sli~nim pitanjima namjeravam se baviti” rekla , nam je Alisa Husika, naglasiv{i da }e joj 1.500 KM poslu`iti za registraciju i promociju portala, kao i za kurs web dizajna. U Interventnom fondu za poduzetni{tvo ove godine je sakupljeno 21.550,00 KM, saznajemo od Emine Be~i} iz INFOHOUSE. Pare su, pored ve} pomenute Alise, pripale sljede}im `enama iz devet bh. gradova: Almi ^amd`i} iz Kladnja, za proizvodnju sapuna,

Alisa Husika

Emina Be~i}

1.500,00 KM; Aniti Trn~i} iz Sarajeva, za posao patrona`ne medicinske sestre, 1.500,00 KM; Dini Sendi} iz Grada~aca, za uzgajanje {ampinjona, 1.130,00 KM; Elvedini Kunovac iz Gora`da, za rad u oblasti zubne tehnike, 1.500,00 KM; Irmi Marki} iz Sarajeva, za otvaranje Salona za manikir, pedikir, nadogradnju noktiju i depilaciju - 1.500,00 KM; Janji Kutla~i iz Isto~nog Sarajeva, za pro{irenje proizvodnje lumbri humusa 1.500,00 KM; Jasmini Had`i} iz Sarajeva, za modnu liniju odje}e za `ene, 1.500,00 KM; Majdi Muj~inovi} iz @ivinica, za rad sa djecom sa pote{ko}ama, 1.500,00 KM; Marici Batisti} iz Mostara, za pru`anje fizioterapeutskih usluga, 1.500,00 KM; Marijeti Hrapovi} iz Sarajeva,

za otvaranje {kole ko{arke za djevoj~ice i cure, 1.500,00 KM; Persi Lazi} iz Zvornika, za ru~nu izradu nakita, 1.500,00 KM; Smilji Ravan~i} sa Kupresa, za posao oko doma}ih proizvoda od {umskih plodova, 1.500,00 KM; Suzani Lozan~i} sa Kupresa, za dekorativno ukra{avanje - oslikavanje zidova, 1.500,00 KM.

U sebe se isplati ulagati
Nov~ana podr{ka (920 KM) pripala je i Gora`danki Edini Lakovi}, koja je zavr{ila {kolu hemijskih operatera za eksplozivne materijale. Njen suprug je varilac. Nijedno nema zaposlenje, no, ne sjede skr{tenih ruku. Edinin nakit je mnogim bh. `enama, a sigurno i onima izvan nje, dobro poznat.

Maja ove godine, u Ma|arskoj, na svjetskom festivalu rukotvorina, me|u 4.000 izlaga~a, Lakovi} je osvojila prvo mjesto. “Sve vi{e se prepoznaje vrijednost originalnih radova, a posebno onih koji se zasnivaju na nekoj tradiciji. Na{e `ene su uvijek ne{to radile rukama, plele, heklale, tkale i ja sam se okrenula njihovom, ali i sli~nom iskustvu `ena iz drugih zemalja. Poha|ala sam nekoliko kurseva, koje su u okviru udru`enja `ena Gora`danka organizovale razne turske organizacije, pa sam tako savladala oslikavanje svilenih marama, vez s svilom i na svili, ukra{avanje drveta i stakla. U porodi~noj ku}i imamo poslovni prostor i ove pare }emo potro{iti za uvo|enje struje i za nabavku materijala. Ina~e, pored nakita, tkanih i svilenih predmeta, namjeravamo se baviti i ukra{avanjem namje{taja” ka`e nam Edina Lakovi}. , “Koliko je akcija “INFOHOUSE i Fondacije Cure opravdala svrhu, najbolje govori to da se pro{le godine na na{ konkurs prijavilo 40 `ena. Tada je 2.500 KM podijeljeno me|u {est `ena” isti~e Be~i}, napo, minju}i da je ove godine pristiglo 296 aplikacija, a odabrane budu}e poduzetnice }e vrlo skoro, zahvaljuju}i nositeljima projekta i glavnom donatoru Sparkasse bank, ste}i osnovna znanja kako upravljati i voditi vlastiti biznis. Pored pomenute banke, donatori su bili Op}ina Novi Grad Sarajevo, Menprom d.d. Tuzla, Udru`enje Srebrenica 99 i misija OSCE-a u BiH.
Edina KAMENICA

Uo~i obnove Isa-begovog hamama
Turski biznismen, koji }e upravljati objektom, otvorio firmu u Sarajevu

Vakufska direkcija dobi
Dani darivanja u Mostaru
Studentski zbor Sveu~ili{ta u Mostaru organizirat }e veliku humanitarnu akciju koja }e biti odr`ana od 17. do 22. decembra na vi{e lokacija u Mostaru, javila je Fena. Tom prilikom bit }e uprili~eno prikupljanje rabljene odje}e namijenjene Domu za nezbrinutu djecu te Centru za socijalnu skrb, humanitarna izlo`ba fotografija studenata Sveu~ili{ta u Mostaru ~ija su sredstva namijenjena za kupnju CTG ure|aja za bebe pri Sveu~ili{noj klini~koj bolnici Mostar, te humanitarni koncert Marijana Bana i grupe Diktatori. Tako|er, bit }e organizirano prikupljanje hrane namijenjene Javnoj i Pu~koj kuhinji te Stara~kom domu u Mostaru. Vakufska direkcija BiH dobila je gra|evinsku dozvolu za obnovu Isa-begovog hamama, ~ime su pripreme za po~etak radova, {to se ti~e ove institucije, u{le u zavr{nu fazu, ka`e nam mr. Senaid Zajimovi}, direktor Vakufske direkcije IZBiH, napominju}i da je Direkcija prikupila sve neophodne saglasnosti, uradila projekat, ali i nekoliko njegovih revizija, statiku, kao i ostalu potrebnu dokumentaciju. Dakle, gra|evinska dozvola federalnog Ministarstva prostornog ure|enja zvani~no je zeleno svjetlo za izvo|enje radova na rehabilitaciji Isa-begova hamama u Sarajevu, u Ulici Bistrik br. 1, a koji pripada nacionalnom spomeniku, graditeljskoj cjelini Careve d`amije sa Isa-begovim hamamom. Obnova }e se izvoditi u skladu sa glavnim projektom, koji je izradio Studio URBING d.o.o. Sarajevo. “Za IZ, odnosno Vakufsku direkciju, ovo je vrlo zna~ajan trenutak, utoliko prije {to znamo kroz {ta smo prethodno pro{li” isti~e , Zajimovi}. Istovremeno, Glavna direkcija vakufa pri vladi Republike Turske, koja je, kao vid pomo}i narodu BiH, izdvojila tri miliona maraka za obnovu Isa-begovog hamama, upravo je izmijenila pravilnik za odabir izvo|a~a obnove objekata osmanske ba{tine.

Senaid Zajimovi}

OSLOBO\ENJE nedjelja, 16. decembar/prosinac 2012.

DOGA\AJI
VIJESTI

7

MOSTARSKI @ITOPROMET NA PREKRETNICI

RADNICI ZA STE^AJ, UPRAVA PROTIV
Nije nam cilj da se ovaj proces zavr{i likvidacijom poduze}a, nego da se na|e investitor koji }e uspjeti prodajom @itoprometovih nekretnina pokriti dug te nakon poravnanja minusa pokrenuti proizvodnju, rekao je Josip Mili~evi}, predstavnik Sindikata
@itopromet d.d. Mostar ne treba i}i u ste~aj, jer je za ponovno pokretanje proizvodnje u ovom nekada{njem hercegova~kom pekarskom gigantu potrebno oko dva milijuna maraka, rekao je za Oslobo|enje Sead \onko, direktor @itoprometa. Naime, radnici @itoprometa, koji ve} mjesecima ne rade niti primaju pla}u, pokrenuli su na Op}inskome sudu u Mostaru ste~ajni postupak s ciljem reorganizacije firme. Radnici tvrde kako su se na taj korak odlu~ili jer ne vide izlaz iz postoje}e situacije, odnosno ne vjeruju da }e se uskoro ponovno pokrenuti proizvodnja. No, nagla{avaju kako im nije cilj likvidacija poduze}a, nego njegova reorganizacija.

Za zapo{ljavanje 20 miliona KM
Vlada Republike Srpske }e u narednoj godini obezbijediti 20 miliona KM kojima }e biti direktno podsticano novo zapo{ljavanje i o~uvanje postoje}ih radnih mjesta u RS-u, izjavio je ministar rada i bora~ko-invalidske za{tite Srpske Petar \oki}, javila je Srna. On je istakao da }e Vlada RS-a u skladu sa Strategijom zapolja{avanja, kao i do sada, usvojiti Akcioni plan zapo{ljavanja za narednu godinu. - Za 2013. godinu smo na~inili veliki korak naprijed, obezbijedili smo novih osam miliona KM, u odnosu na ranija dva miliona KM, te }emo imati ukupno 10 miliona KM kojim }e biti podsticano zapo{ljavanje posredstvom instrumenata Vlade. Uz to, procjena je da }emo iz sredstava Zavoda za zapo{ljavanje Republike Srpske u te svrhe obezbijediti 10 miliona KM, rekao je \oki} novinarima u Isto~nom Sarajevu. On je istakao da je Vlada Srpske odlu~na da i dalje podsti~e nova zapošljavanja i o~uva postoje}a radna mjesta u Republici Srpskoj. "Posredstvom Ministarstva industrije, energetike i rudarstva u 2013. godini bi}e obezbije|eno 20 miliona KM za podsticanje privrednog rasta i razvoja”, pojasnio je \oki}.

Rasprodaja nekretnina
- Odlu~ili smo jednoglasno pokrenuti ste~ajni postupak uz preustroj poduze}a, jer to smatramo najboljom opcijom. Nije nam cilj da se ovaj proces zavr{i likvidacijom poduze}a, nego da se na|e investitor koji }e uspjeti prodajom @itoprometovih nekretnina pokriti dug te nakon poravnanja minusa pokrenuti proizvodnju. Imamo nekretnina koje se mogu prodati u ^apljini, Ljubu{kom i Ra{tanima kod Mostara, a trenuta~no nam nisu potrebne, rekao je mostarskim medijima Josip Mili~evi}, predstavnik Sindikata uposlenih u @itoprometu. \onko, pak, tvrdi kako je u @itoprometu 92 uposlenih, te kako je zahtjev za ste~aj potpisalo 40 ljudi. Tako|er, navodi kako je cilj zahtjeva za ste~aj rasprodaja nekretnina ove firme koje se nalaze na atraktivnoj lokaciji u Mostaru. - @eli se prodati imovina @ito-

Za ponovno pokretanje proizvodnje potrebno oko dva milijuna maraka

Polustoljetna tradicija
Mostarski @itopromet je najve}a pekarska kompanija u Hercegovini koja ima polustoljetnu tradiciju. Firma ne radi ve} dvije i pol godine, a radnici su u tom periodu nebrojeno puta ukazivali na probleme s kojima se suo~avaju - nisu dobijali pla}e, a nisu im upla}ivani ni doprinosi za mirovinsko i zdravstveno osiguranje. prometa, no to im ne}e uspjeti. Naime, mi smo uspjeli ishoditi potrebne papire da se prostor @itoprometa u Mostaru, u blizini mosta na Neretvi koji je u izgradnji, proglasi gospodarskom zonom na sljede}ih 30 godina. Dakle, nema prodaje te atraktivne imovine. Mi smo poduzeli sve da firma ne ode u ste~aj. No, sud ima svoju procedure i ja ne mogu kazati ho}e li se na kraju ste~aj i dogoditi, a sud mo`e odlu~iti i da se izvr{i ste~aj s reorganizacijom firme. Ja }u sudu na uvid staviti svu potrebnu dokumentaciju kako bi se stekao uvid u stanje u firmi. @itopromet nije zadu`en. Mi nemamo kredita. Du`ni smo svega 600.000 maraka, pored obveza prema radnicima i robnim rezervama. S kreditom od dva milijuna maraka i prodajom samo jedne nekretnine mo`emo deblokirati svoje ra~une i po~eti s radom, rekao je \onko. No, sindikati smatraju kako je ste~aj s preustrojem firme pozitivno rje{enje za @itopromet. Josip Mili}, predsjednik Unije neovisnih sindikata FBiH, ina~e organizator brojnih prosvjeda kojima se poku{alo skrenuti pozornost javnosti na probleme radnika u ovoj firmi, ka`e kako su se radnici

odlu~ili na pokretanje ste~ajnoga postupka “nakon o~itih manipulacija i prijevara rukovodstva ovog poduze}a” . - Svima je jasno da njihove namjere nisu bile po{tene. Neprestano se prolongira po~etak pokretanja proizvodnje. Mislim da je ste~aj s reorganizacijom jedino pametno rje{enje u ovom slu~aju, rekao je Mili}.

Sumnjiva privatizacija
On isti~e i kako je stanje u @itoprometu ve} godinama pod sumnjom kriminogenoga rada uprave i vlasnika. - Sve je po~elo sumnjivom privatizacijom, za koju se ne zna ~ak ni kada je izvr{ena, a nije poznato ni tko je precizno vlasnik poduze}a. Naime, vlasnik su odre|eni fondovi, no ne zna se tko se krije iza tih fondova. Stoga postoji opravdana sumnja da }e @itopromet postati jedna od firmi koje su razvaljene privatizacijom, rekao je Mili}. J. GUDELJ

Mari} na ~elu Advokatske komore
Na sjednici Skup{tine Advokatske/odvjetni~ke komore Federacije BiH koja je odr`ana ju~er u Sarajevu, za predsjednika Komore je izabran Branko Mari}, a za potpredsjednika Mirsad Sipovi}, javila je Fena. I Mari} i Sipovi} su advokati iz Sarajeva. Na mjesto ~lana Visokog sudskog i tu`ila~kog vije}a BiH u ime Federalne advokatske komore Skup{tina je izabrala Ilijasa Mid`i}a, advokata iz Biha}a.

ila gra|evinsku dozvolu
Prije oko mjesec poni{ten je u Turskoj raspisani tender za izvo|enje radova na Isa-begovom hamamu, zbog velike razlike izme|u onoga {to su potencijalni izvo|a~i zahtijevali i onoga {to im je, prema dotada{njem pravilniku, Ured za vakufe Turske vlade mogao odobriti: “Svi ti izvo|a~i moraju imati certifikat i svi su se oni ve} istakli na velikim graditeljskim poduhvatima revitalizacije osmanskog naslije|a izvan Turske” isti~e Zajimovi}, , kojem su turski partneri saop}ili da }e se iznova zapo~eta tenderska procedura najvjerovatnije zavr{iti za tridesetak dana. Iako je po~etak radova na Isabegovom hamamu prvobitno bio predvi|en za ovogodi{nji oktobar, to {to se prenosi u sljede}u godinu, smatra Zajimovi}, ne}e ni u ~emu bitnom dovesti u pitanje generalnu dinamiku obnove hamama: “Posebno je va`no da ni ve} poznati zakupac tog objekta, a koji }e biti moderno-staroosmanska verzija hotela, s 19 soba i s dva apartmana, nije doveo u pitanje svoj anga`man” ka`e Zaji, movi}, uvjeren da }e hamam u budu}oj ukupnoj turisti~koj ponudi Sarajeva biti vrlo tra`en. Vakufska direkcija je prvobitno kontaktirala neke od ovda{njih poznatih hotelijera, poku{avaju}i ih pridobiti za gazdovanje hamamom, no, nijedan od njih, tvrdi Zajimovi}, nije pokazao zainteresovanost. “A nama je cilj da zdanje, kada bude zavr{eno, ne stoji zatvoreno niti jedan dan. Ovaj turski biznismen, koji je, ina~e, ve} otvorio svoju firmu u Sarajevu i izvr{io sve neophodne zakonske pripreme, pokazao se idealnim partnerom, utoliko prije {to on ve} ima zna~ajno iskustvo s revitaliziranim osmanskim objektima” isti~e Za, jimovi}. Isa-begov ili Carev hamam iz 1462. godine sagradio je tre}i beg osmanske pokrajine Bosne i glavni osniva~ Sarajeva i Novog Pazara Isa-beg Ishakovi}. Vremenom je hamam o{te}en, a 1889. i gotovo potpuno nestao u prvobitnom liku, no, dvije godine kasnije ponovo je sagra|en, i to po nacrtu arhitekte Josipa Vanca{a. Dio tada{njeg zdanja je ura|en po uzoru na stari hamam, a drugi je postao moderno kupatilo.
E. KAMENICA

Udru`enje `iranata i u Trebinju
U Trebinju je ju~er osnovan ogranak Udru`enja za za{titu `iranata u BiH za gradove isto~ne Hercegovine, ~iji je cilj da za{titi prava i interese lica koja otpla}uju tu|i kredit. “Vra}anje tu|ih dugovanja postalo je u Trebinju, kao i u ve}ini ostalih sredina u BiH, ozbiljan problem”, rekao je predsjednik Udru`enja za za{titu `iranata u BiH Jovica Cvjetkovi}, javila je Srna. On je kritikovao rad banaka, a posebno mikrokreditnih organizacija koje su bez ikakvih provjera davale kredite. “Postoji na~in da se za{titimo samo ako se kvalitetno organizujemo i ako se `iranti ujedine”, rekao je Cvjetkovi} i apelovao na sve o{te}ene `irante isto~nohercegova~kih op{tina da se obrate Udru`enju, kako bi do{li do pravog rje{enja.

8

REPORTA@A

nedjelja, 16. decembar/prosinac 2012.

OSLOBO\ENJE

KAZNENO-POPRAVNI ZAVOD
Lana Banjac pobjednica dje~ijeg festivala
U~enica Osnovne {kole “Branko ]opi}” iz Prijedora Lana Banjac pobjednik je 12. festivala Djeca pjevaju hitove - Novogodi{nje karaoke, koji je odr`an u prepunoj sali sportske dvorane Mladost u Prijedoru, javila je Srna. Ona je otpjevala pjesmu “Korake ti znam” Maje Sar, ovogodi{njeg predstavnika BiH na pjesmi Evrovizije, a pobjednikom ju je proglasio stru~ni `iri u sastavu Neboj{a Aleksi}, Vuk Kurtovi} i Dejan [arovi}. Drugo mjesto osvojila je u~enica O[ “Petar Ko~i}” iz Prijedora Andrea Luki} sa pjesmom “Ne vjeruje srce pameti” grupe “Amadeus” a tre}e u~enica O[ “Vuk Karad`i}” iz Novog Grada Teodo, ra [aponja pjesmom “Bol do ludila” Marije [erifovi}. Nagradu publike osvojila je u~enica O[ “Petar Ko~i}” iz Prijedora Milica Dragi}, koja je izvela pjesmu “^uvam te” Aleksandre Radovi}. U finalnoj ve~eri tradicionalnog festivala u~estvovala su 44 izvo|a~a iz dvadesetak osnovnih {kola sa podru~ja grada Prijedora i op{tina Novi Grad, Kozarska Dubica i O{tra Luka. Najmla|i u~esnik bio je osmogodi{nji Dario Komljenovi} iz O[ “Mladen Stojanovi}” Ljubija, koji je otpjevao pjesmu “Motori” grupe “Divlje jagode” dok je najbolji scenski nastup imala Anja Jo, vanovi} iz O[ “Vuk Karad`i}” iz Kozarske Dubice koja je izvela pjesmu “Zbunjena” grupe “Negativ” . Tri prvoplasirana izvo|a~a dobila su nagrade Nove banke u iznosu 300, 200 i 100 KM. U revijalnom dijelu nastupio je Dje~iji hor “Vilenjak” iz Prijedora, koji broji ~etrdesetak djece pred{kolskog uzrasta. Iako se za 126 godina, koliko pos to ji, pro mi je ni lo ~ak pet dr`a va na ovim pros to ri ma, zeni~ka kaznionica ostala je na istom mjestu i uvijek imala istu namjenu. Na{ najpoznatiji zatvor i najve}i, u kojem je smje{teno vi{e od pola zatvorske po pu la ci je u Fe de ra ci ji, uvi jek je po mi njan kao pri mjer strogosti. Trenutno kaznu ovdje izdr`ava oko 780 osu|enika, a tu su jo{ 42 u pritvorskoj jedinici. U krugu zatvora iza visokih zidina je ve}ina zatvorenika, dok je njih 110 u vanjskim paviljonima.

Iza re{etaka
Ovdje kaznu izdr`ava oko 780 osu|enika, a tu su jo{ 42 u pritvorskoj jedinici. U krugu zatvora iza visokih zidina je ve}ina zatvorenika, dok je njih 110 u vanjskim paviljonima
Elektronski nadzor
Na Forenzici koja se nalazi u zatvoru je 18 osoba - me|u kojima su i vi{estruke ubice, za koje je utvr|eno da su djela u~inili u neura~unljivom stanju. U zatvoru je i 39 osu|enih kojima su izre~ene, uz kaznu zatvora, i mjera psihijatrijskog lije~enja i mjera lije~enja od ovisnosti. Tu je i 20 stranih dr`avljana koji izdr`avaju kaznu, te 12 osoba koje izdr`avaju maloljetni~ki zatvor (u me|uvremenu su svi postali punoljetni). Po presudama Suda BiH, u zeni~kom zatvoru kaznu izdr`ava 40 osoba, osu|enih kaznom dugotrajnog zatvora (20 godina i vi{e) je 33, osu|enih sa kaznom zatvora od deset do 20 godina je 183, onih koji izdr`avaju kazne od pet do deset godina je 169, osu|enih sa kaznom tri do pet godina - 121, osu|enih sa kaznom od godine do tri - 162, dok su ostali sa kaznama do jedne godine. U zatvoru je i 29 osoba pod elektronskim nadzorom, tj. koji izdr`avaju ku}ni pritvor (alternativna sankcija narukvica). nje dobro, da je napravljen ogroman pomak po~ev od smje{taja, samog boravka u zatvoru, da je prestalo zlostavljanje osu|enika od zaposlenika. Ranije se de{a va lo da su u sa mi ca ma osu|eni ci bi va li pre tu ~e ni, me|utim, po preuzimanju funkcije moj tada{nji zamjenik Josip Pojavnik i ja smo to rije{ili. Ima me|usobnih tu~a osu|enika. Tada stra`ari brzo reaguju, rastavljaju zatvorenike, ka`e nam Ni had Spa hi}, di re ktor KPZ-a ZT-a Zenica. U slu~ajevima me|usobnih tu~a, ponekad dolazi do krivi~nih djela u vidu nano{enje te`ih tjelesnih povreda. U tom slu~aju sa~injava se izvje{taj i proslje|uje policiji i tu`ila{tvu. Ve}inu tih napada, veli, vr{e ljudi koji za male novce u~ine razbojni{tvo vani, a to rade i u zatvoru pod uticajem novca “jer se zna dogoditi da im drugi osu|enik za to da novac ili ne{to drugo” .

Krivi~na istraga
- Kada sam do{ao u zatvor prije ~etiri godine, bilo je oko 80 posto pozitivnih na narkoti~ka sredstva koji su testirani. Sada nema ni pet posto. Mi smo to smanjili stalnim kontrolama. Prije tri i po godine nabavili smo slu`bene pse za otkrivanje droga. Vr{en je i pregled paketa, pretres osu|eni~kih soba, pregled osoba koje dolaze u posjetu. Uradili smo tu ogroman napredak, kazuje nam Spahi}. Bilo je nekoliko primjera kada je otkrivana droga prilikom poku{aja uno{enja u zatvor. Supruga jednog osu|enika inicijala S. F. do{la je u posjetu kod njega. Psi su indicirali da ima droge. Obavije{tena je policija i kasni-

Sajam ru~nih radova za pomo} @eljku Tomi}u
Na gradskom trgu u Prnjavoru ju~er je odr`an humanitarni sajam ru~nih radova, s ciljem prikupljanja dodatnih sredstava za lije~enje @eljka Tomi}a iz ove op{tine, koji boluje od leukemije. @eljko Tomi} trenutno se nalazi u bolnici u Njema~koj, gdje }e mu biti presa|ena ko{tana sr`, javila je Srna. Tro{kovi operacije iznose 200.000 eura, a do sada je, prema rije~ima organizatora, u razli~itim humanitarnim akcijama prikupljena oko 301.000 KM. Posjetioci sajma mogli su da kupe ru~no ra|eni nakit i kutije za nakit, modne dodatke, torbe i razne dekorativne predmete. Doprinos odr`avanju sajma dali su i radno osoblje i u~enici Osnovne {kole “Branko ]opi}” koji su izradili oko 300 novogo, di{njih ~estitki.

Nihad Spahi}, direktor KPZ-a Zenica

Certifikati polaznicima obuke

Posljednjih godina popravljeni su uslovi u kojima borave zatvorenici. Ukinute su velike spavaonice. Sada su to sobe koje imaju od jednog do {est kreveta. - Predstavnici CPT-a - Evropskog komiteta protiv torture, zlostavljanja i mu~enja, koji obilaze sve zatvore u Evropi, prije ~etiri godine, kada su bili ovdje prvi put, napisali su da je stanje lo{e po pitanju ljudskih prava, da je bilo zlostavljanja osu|enika. U maju pro{le godine bili su ponovo u zatvoru i istakli su da je sta-

Narukvica
Na izdr`avanju kazne u KPZ-u Zenica se nalazi 29 osoba koje su osu|ene i koriste alternativnu sankciju elektronskog nadzora. Pro{le godine izvr{ene su izmjene Krivi~nog zakona FBiH, donesen je i pravilnik. Od tada sudovi do godinu mogu da upu}uju osu|ene osobe na izdr`avanje kazne sa narukvicom pod nadzorom. - To je tzv. ku}ni pritvor. Ina~e, i u ranijem zakonu je bila mogu}nost rada za op}e dobro, na`alost, to kod nas jo{ nije za`ivjelo. To je mnogo bolja sankcija, ali i na ovaj na~in se smanji. To su oni osu|enici kojima, po ocjeni sudova, nije mjesto u zatvoru. To su ljudi koji su napravili neko manje krivi~no djelo ili im je prvi put izre~ena krivi~no-pravna sankcija do godine, obja{njavaju u zeni~kom zatvoru.

Predstavnici Helsin{kog odbora za ljudska prava u Republici Srpskoj dodijelili su ju~er certifikate studentima pravnih fakulteta u BiH koji su u~estvovali na specijalizovanoj obuci iz oblasti tranzicijske pravde. Programski menad`er Helsin{kog odbora za ljudska prava Aleksandra Leti} rekla je za Srnu da su studenti tokom ~etvorodnevnog predavanja dobili osnove iz tranzicijske pravde kao koncepta ljudskih prava u vezi sa onim {to im je potrebno u budu}oj struci. - Studenti su dobili druga~iju sliku onoga {to tranzicijska pravda zna~i iz razli~itih akademskih disciplina. Imali su priliku da ~uju {ta tranzicijska pravda zna~i po konceptu sociologije, politi~kih nauka, filozofije i {ta je BiH do sada uradila po tom pitanju, navela je Leti}eva. Predava~i su bili profesori Miodrag @ivanovi} sa Univerziteta u Banjoj Luci, Zarije Seizovi} sa Univerziteta Sarajevo, Slavo Kuki} sa Sveu~ili{ta u Mostaru, Enes Osman~evi} sa Univerziteta u Tuzli, kao i potpredsjednik Ekspertske radne grupe Savjeta ministara BiH za izradu Strategije tranzicione pravde u BiH Goran [imi}.

Psi nalaze drogu

OSLOBO\ENJE nedjelja, 16. decembar/prosinac 2012.

REPORTA@A

9

ZENICA
je je utvr|eno da je kod sebe imala te{ku drogu. - U toku je krivi~na istraga protiv te osobe. Naj~e{}e se poku{ava droga unijeti u zatvor u paketima za zatvorenike. Ima ih koji je poku{avaju staviti u originalne kutije cigareta ili se pak iglom u te~nom stanju ubrizga u neko vo}e, npr. narand`e ili jabuke. Jedan od popularnijih na~ina poku{aja uno{enja je kada do|u posjete u tjelesnim {upljinama (analni i vaginalni otvor). Mi smo zadovoljni sada{njim stanjem, isti~e Spahi}.

a najokrutnije ubice
Oki}, Topalovi}, Buljuba{i}...
Tu su, izme|u ostalih, na iz dr`a va nju ka zne Fe rid Oki}, osu|en na 26 godina za organizovani kriminal, Muamer Topalovi}, koji je osu|en na 35 godina zatvora za ubistvo troje povratnika hrvatske nacionalnosti u selo Kostajnica kod Konjica, Edib Buljuba{i}, koji slu`i kaznu od 34 godine zatvora zbog ~etvorostrukog ubistva, Tomislav Petrovi}, koji je osu|en na 40 godina zatvora uz obavezno psihijatrijsko lije~enje jer je po~inio u stanju neura~unljivosti {esterostruko ubistvo i ubistvo u poku{aju, kao i Edhem Fejzi}, koji je kod Visokog u krvavom piru u stanju neura~unljivosti ubio tri, a te{ko ranio sedam osoba, Aleks Mican za dvostruko ubistvo osu|en na 23 godina, Suad Kapi} za ratni zlo~in osu|en na 17 godina, Ante Paponja za dvostruko ubistvo osu|en na 25 godina, zatim Muhamed Ali Ga{i, Tasim Ku~evi}, pa nekada{nji generalni sekretar N/FSBiH Munib U{anovi}...
Posljednjih godina popravljeni su uslovi u kojima borave zatvorenici
Fotosi: Muhamed TUNOVI]

Nema diskriminacije
Tvrdi kako u zeni~kom zatvoru nema diskriminacije po boji ko`e, vjeri, naciji. Svi ljudi su isti. Ako pogrije{e i budu osu|eni, normalno je i da snose posljedice. Ovog ljeta, nagla{ava direktor zeni~ke kaznionice, dignuta je velika pra{ina o navodnoj ugro`enosti Srba u ovom zatvoru. - Posjetila nas je delegacija Narodne skup{tine Republike Srpske u kojoj je bilo sedamosam ljudi. Mi smo im omogu}ili da razgovaraju sa skoro svim zatvorenicima srpske nacionalnosti koji se nalaze u KPZ-u ZTa Zenica na izdr`avanju kazne. Sticajem okolnosti isti dan su ovdje bili i ombudsmeni BiH. I tada su ombudsmeni rekli da je to sve fingirano, jer je cilj osu|enika srpske nacionalnosti da budu premje{teni u neki od zatvora u RS-u. To je sada nemogu}e, ako su kaznu izrekli sudovi u Federaciji jer nema nikakvog sporazuma o tome niti je to omogu}eno na{im zakonima. Moje mi{ljenje je da nema veze u kojem }e zatvoru, ako je istog tipa, izdr`avati kaznu, da bi mo`da bilo bolje

da je bli`e familiji, bli`e ku}i, ali trenutno postoje te zakonske smetnje, ka`e Spahi} i nastavlja: - Neki dan na BNTV je bila emisija u kojoj je Radomir Pa{i}, predsjednik Komisije za ljudska prava NSRS-a, tvrdio da mi u zeni~kom zatvoru tu~emo osu|enike do smrti, da ho}emo da ih smjestimo u posebne paviljone da ih otrujemo, a to sve na osno-

vu navoda jednog osu|enika. ^ak je tvr|eno da ih prevodimo na islam da bi im bilo lak{e ovdje. Kad su bili u zatvoru, bilo je OK, ali se kasnije po medijima po~elo pojavljivati pri~a kako je srpski zatvorenik S.V, koji izdr`ava kaznu zatvora kod nas, morao da promijeni vjeru i pre|e na islam nadaju}i se da }e tako pobolj{ati svoj polo`aj i zaustaviti svako poni`avanje, omalova`avanje i torturu kojima je bio izlo`en. Budu}i da nismo imali podataka da je bilo koji osu|enik promijenio vjeru, izvr{ene su provjere u mati~noj slu`bi Zavoda gdje je ut vr|eno da ne ma ni je dna osu|ena osoba srpske nacionalnosti sa inicijalima S.V. na izdr`avanju zatvorske kazne. Tako|e su izvr{ene provjere u Med`lisu Islamske zajednice Zenica i u Srpskoj pravoslavnoj crkvi, gdje nam je, tako|e, potvr|eno da prvi put ~uju za ovaj slu~aj i da nisu upoznati o tome da je bilo koja osu|ena osoba promijenila vjeru. I to da mi ho}emo da otru-

jemo zatvorenike srpske nacionalnosti je van pameti. Poku{ava se izvr{iti pritisak na ljude ovdje, obja{njava Spahi}. Pro{le godine bilo je 214 tu~a osu|enika u zatvoru u Zenici i samo jedan osu|enik srpske nacionalnosti je bio o{te}ena strana. Jedna od primjedbi CPT-a prilikom posljednje posjete bila je i {to se maloljetnici mije{aju prilikom {etnje sa starijim osu|enim osobama. U saradnji sa federalnim Ministarstvom pravde u toku su aktivnosti na potpunom odvajanju maloljetnika od starijih zatvorenika. U toku su zavr{ni radovi. Rije{eno je i gdje }e se smjestiti invalidi-zatvorenici. Bi}e pregra|en krug petog paviljona, a maloljetnici }e imati prostor za obrazovne, edukativne, informati~ke i fiskulturne sadr`aje.

Nedostaju stra`ari
Rijetko je bilo klasi~nih bijegova iz zatvora, preko zida, jer je zaista te{ko pobje}i. Zatvorenici koji ho}e pobje}i to rade naj~e{}e zloupotrebljavaju}i pogodnosti. Posljednji bijeg preko zidina KPZ-a je bio 1997. Pobjegla su tada dva osu|enika. Jedan je kasnije ubijen u Kiseljaku, dok je drugi kasnije uhva}en. Zeni~ki je zatvor visoke sigurnosti u koji dolaze najopasniji osu|enici. Svi osu|enici ~ija je kazna du`a od pet godina obavezno dolaze tu, kao i vi{estruki po-

Najvi{e Bo{njaka
U zeni~kom zatvoru najvi{e se nalazi osu|enika bo{nja~ke nacionalnosti kojih je vi{e od 600. Osu|enika srpske nacionalnosti je trenutno 32, hrvatske 43, a romske nacionalnosti 29. Tu je i sedam Albanaca i jedan Tur~in. Kada su u pitanju krivi~na djela zbog kojih su osu|eni, dominiraju ubistvo i poku{aj ubistva 192, zatim razbojni{tvo - 171, kra|a i te{ka kra|a - 100, zloupotreba droga - 62, ratni zlo~in - 33, te ostala KD - 142.

vratnici, bjegunci. Sve {to niko ne}e, u Zenici moraju primiti. Kada je u pitanju popunjenost radnih mjesta u KPZ-u ZT-a Zenica po sistematizaciji nedostaje 147 ljudi, od ~ega ~ak 65 stra`ara i dva vaspita~a, te psiholog kojeg zatvor trenutno nema. - U posljednje vrijeme imamo zna~ajan problem sa manjim brojem zaposlenih od potreba. Tra`ili smo u vi{e navrata do sada da popunimo radni kadar. Neki odlaze u penziju, neki su pre{li u druge zatvore. Raspisivali smo interne oglase, ali se niko nije javio, niko ne}e da do|e iz drugih zatvora da radi u zeni~kom jer je ovdje deset puta te`e raditi nego kod njih. A kada oglasi budu u sarajevskom ili biha}kom zatvoru, onda na{i svi navale. Trebalo bi nam 15-20 ljudi hitno. Oti{la su dva vaspita~a, nemamo trenutno nijednog psihologa, a manji zatvori u BiH imaju po dvojicu. Treba nam federalna Vlada dati dozvolu za zapo{ljavanje. Ovdje su, kao {to se zna, najopasniji osu|enici, oni koji imaju najve}e kazne, poja{njava Spahi}. Zatvori su, uglavnom, puni u BiH. U Zenici se, kako obja{njava direktor, poku{avaju pridr`avati evropskih standarda od ~etiri kvadratna metra ili deset kubnih po osu|enoj osobi za razliku od evropskih zatvora gdje je pretrpanost i do 100 posto.
Mirza DAJI]

10

CRNA HRONIKA
Bijeljinac ~iji su inicijali M. T. lak{e je povrije|en u saobra}ajnoj nezgodi koja se dogodila u Bijeljini, re~eno je za Srnu u bijeljinskom Centru javne bezbjednosti. U udesu, koji se dogodio preksino}, u~estvovala su dva automobila. U protekla 24 sata na podru~ju nadle`nosti Centra javne bezbjednosti Bijeljina javni red i mir naru{en je u Bratuncu. U Bijeljini se dogodila i jedna saobra}ajna nezgoda sa manjom materijalnom {tetom.

nedjelja, 16. decembar/prosinac 2012.

OSLOBO\ENJE

Lak{e povrije|en u saobra}ajnom udesu

Uhva}en plja~ka{ pekare Mimoza

Pet minuta nakon {to je oplja~kao dnevni pazar iz pekare Mimoza u Alipa{inoj ulici u centru grada, sarajevski policajci prona{li su i uhapsili 30-godi{njeg G. S. iz Br~kog. G. S. je razbojni{tvo po~inio u petak nave~er tako {to je fizi~ki napao radnicu pekare A. F. i oteo novac. G. S. je predat u prostorije Odsjeka za zadr`avanje osoba li{enih slobode MUP-a Kantona Sarajevo, saop{teno je iz MUP-a Kantona Sarajevo.

BANJA LUKA

Poginuo traktorista
^etrdesetpetogodi{nji Nenad Vukovi} iz sela Donja Kola kod Banje Luke poginuo je u no}i izme|u petka i subote kada se sa traktorom IMT-547 prevrnuo prilikom povratka ku}i u zaselak Moconje kod Donjih Kola. Navodno je Vukovi} cijelo ve~e bio u selu. Poslije pono}i sjeo je u traktor i krenuo u Moconje. Na jednoj o{troj krivini, koja je oko 500 metara udaljena od njegove ku}e, proma{io je put i prerano skrenuo u lijevo. ^etrdesetpetogodi{njak je prilikom prevrtanja ispao iz traktora, koji ga je potom priklije{tio i na mjestu usmrtio. Do nesre}e je, kako se pretpostavlja do{lo jer je Vukovi} po mrkloj no}i upravljao traktorom na kojem nije imao osvjetljenje, te nije vidio put. Prije skretanja je presjekao krivinu, si{ao s puta, pre{ao preko manjeg uzvi{enja i sa visine od dva tri-metra sru{io se na makadamski put. Nakon toga, Vukovi} je ispao iz traktora i poginuo. Nastradalog Nenada Vukovi}a u subotu ujutro mrtvog su prona{le kom{ije i obavijestile policiju. D. P.

Nakon hap{enja Purkovi}a i Mandi}a u kafi}u Rojal

^etiri osobe saslu{ane
I PU[TENE NA SLOBODU
Pored Njego{a Purkovi}a, u kafi}u Rojal na Jahorini uhap{eni su Sre}ko Mandi}, Danilo Cicovi}, Sergej Veselinovi}, Slaven Daki} i hrvatski dr`avljanin Renald Rozga
Danilo Cicovi}, Sergej Veselinovi}, Slaven Daki} i hrvatski dr`avljanin Renald Rozga pu{teni su na slobodu nakon saslu{anja u slu`benim prostorijama CJB-a Isto~no Sarajevo. Podsjetimo, specijalci CJB-a Isto~no Sarajevo u ~etvrtak, u kafi}u Rojal, koji se nalazi na Jahorini, uhapsili su bjegunce iz zatvora 26-godi{njeg Njego{a Purkovi}a te Sre}ka Mandi}a, a sa njima privedeni su i Cicovi}, Veselinovi}, Daki} i Rozga, koji su se tako|er nalazili u Rojalu. Policija je, naime, do{la do operativnih podataka da se u ovom kafi}u nalazi Purkovi}, za kojim je ve} dvije godine raspisana me|unarodna potjernica radi izdr`avanja kazne u KPZ-u Fo~a u trajanju od deset mjeseci. Prilikom hap{enja u kafi}u Rojal kod Purkovi}a je prona|ena vre}ica u kojoj se nalazio kokain. Tokom pretresa kafi}a prona|en je odba~eni pi{tolj brauning, za koji se pretpostavlja da ga je Purkovi} odbacio, te vi{e mobitela osumnji~enih koji su poslati na vje{ta~enje. Svu {estoricu policija je saslu{ala u svojstvu osumnji~enih, dok su Purkovi} i Sre}ko Mandi} isti dan predati Sudskoj policiji u Isto~nom Sarajevu. Cicovi}, Veselinovi}, Daki} i Rozga u petak su pu{teni na slobodu. Podsje}amo, na osnovu naredbe Osnovnog suda Sokolac, MUPRSa je za Purkovi}em raspisao potjernicu nakon {to je u decembru 2008. tokom racije u kafi}u Laver-

Bijeljina

Autobus meta lopova
Me|u 18 automobila koji su tokom godine ukradeni u bijeljinskoj regiji je i autobus firme Euroturs, rekla je Srni portparol Centra javne bezbjednosti Bijeljina Aleksandra Simojlovi}. Autobus je 8. decembra ukraden sa parkinga u selu Dragaljevac, a policija je iste ve~eri prona{la autobus u Te{nju i vratila ga vlasniku. Kradljivac je uhap{en. U ~etiri slu~aja ustanovljeno je da su vlasnici la`no prijavili kra|u automobila i protiv njih je podnesen izvje{taj tu`ila{tvu. Policija je rasvijetlila 11 od 14 kra|a automobila ove godine, a Simojlovi}eva ka`e da su kradljivci, uglavnom, odranije poznati policiji po izvr{enju krivi~nih djela. Prema izvje{taju Ministarstva unutra{njih poslova, u Republici Srpskoj su 2011. godine prijavljene 122 kra|e automobila, na podru~ju Banje Luke 55, Doboja 28, Bijeljine 11, Isto~nog Sarajeva 17 i u Trebinju 11.

Kafi} Rojal, koji se nalazi na Jahorini

BOSNA I HERCEGOVINA REPUBLIKA SRPSKA OSNOVNI SUD U SOKOCU ODJELJENJE ISTO^NO SARAJEVO Broj: 89 1 P 012701 07 P Isto~no Sarajevo, 11. 12. 2012. godine Tu`itelj Ignjatovi} Borivoje Tu`eni Bajraktarevi} A|ida Radi prizn. prava vlasni{tva

POZIV
ZA BAJRAKTAREVI] A[IDU Pozivate se da 13. 2. 2013. god. pristupite u Osnovni sud Sokolac, Odjeljenje u I. Sarajevo, ul. Kara|or|eva br. 5, u 9.30 sati, soba broj 114. Sudija Sedad Omerspahi}

na u Palama pucao na policiju ispaliv{i jedan hitac koji, na sre}u, nije pogodio nikoga. On je tada policiji pobjegao kroz prozor toaleta u kafi}u. Purkovi} je u sukob s policijom do{ao i u oktobru 2009. kada su ga u obje noge ranili policajci iz Kantona Sarajevo na koje je pucao. Purkovi} je tada bje`ao u ukradenom audiju A6. Na osnovu naredbe Osnovnog suda Sokolac, za Sre}kom Mandi}em je raspisana potraga radi izdr`avanja zatvorske kazne od jedne godine i sedam mjeseci po presudi Kantonalnog suda u Sarajevu zbog izvr{enja vi{e te{kih kra|a putni~kih vozila. Njego{ Purkovi} je jedan od

`estokih mladi}a s Pala koji je u prvi plan izbio nakon {to su od njega opasniji predvodnici kriminalnog miljea iz Isto~nog Sarajeva ubijeni ili se na{li iza re{etaka. Policija ga je u vi{e navrata hapsila kao ~lana kriminalnih grupa koje su se bavile kra|om vozila. Dovodi se u vezu sa kriminalnom grupom kradljivaca automobila koju je 15. jula 2008. policija razbila u sklopu akcije Kum. Pored toga, Purkovi} se dovodi u vezu sa napadom i povre|ivanjem policajca u kafi}u Skandal, vlasni{tvo Purkovi}evog oca. Purkovi} je 2007. tako|er hap{en skupa sa \or|em @dralom zbog pucnjave u kafi}u Skandal. D. P.

Kakanj

Nastradao voza~ megana
rajeva udario u teretno vozilo parkirano u zaustavnoj traci. Voza~ megana preminuo je na mjestu nesre}e. Uvi|aj je obavila de`urna tu`iteljica ZDK-a Lejla Hand`i} - Selimovi}, po ~ijem }e se nalogu danas obaviti obdukcija nastradalog. Stradali, novinar Denis Zaimovi} dugi niz godina radio je kao {ef Odjela za odnose s javno{}u, analitiku i marketing u Gradskoj upravi Sarajeva.
Mi. D.

Jedna osoba smrtno je stradala u saobra}ajnoj nesre}i koja se desila ju~er oko 12 sati na autoputu A1 u blizini Termoelektrane Kakanj. Do nesre}e je do{lo kada je reno megan kojim je upravljao Denis Zaimovi} iz Sa-

OSLOBO\ENJE nedjelja, 16. decembar/prosinac 2012.

CRNA HRONIKA
U petak, 14. decembra, u vremenu od 14.25 do 14.55 sati nepoznata osoba ukrala je dvije ikone i neutvr|enu sumu novca iz ka se za do bro vo ljne priloge iz unutra{njosti Stare pravoslavne crkve, koja se nalazi u Ulici Mula Mustafe Ba{eskije broj 59, op}ina Stari Grad. O ovom doga|aju je obavije{ten de`urni kantonalni tu`ilac, a uvi|aj je obavila ekipa MUP-a Kantona Sarajevo.

11

Iz crkve ukradene dvije ikone i novac

Razbojni{tvo u Lutriji BiH

U petak, 14. decembra, oko 18.50 sati u prostorijama Lutrije BiH u Ulici D`emala Bijedi}a broj 119, op}ina Novo Sarajevo, dvije nepoznate osobe su uz prijetnju pi{toljem izvr{ili razbojni{tvo nad radnikom K. D`, od koga je otu|ena odre|ena suma novca. O ovom doga|aju obavije{ten je de`urni kantonalni tu`ilac, a uvi|aj su obavile ekipe MUP-a KS-a. Policijski slu`benici rade na rasvjetljavanju doga|aja.

Zaklju~en osam godina star slu~aj ubistva Amine [abanagi}

Za ubicu tra`iti
maksimalnu kaznu
Ubistvo 29-godi{njakinje iz Sanskog Mosta, po svireposti, na~inu i brutalnosti izvr{enja, direktor FUP-a Dragan Luka~ svrstava me|u pet najgorih poslije rata
Admir Karabegovi} (30) iz Sanskog Mosta, koji je sa suprugom i djecom privremeno bio nastanjen u Njema~koj, priveden je u Tu`ila{tvo USK-a u subotu prije podne kao osumnji~eni za ubistvo Amine [abanagi} (29), recepcionarke u hotelu Sanus u Sanskom Mostu. Podsjetimo, ubistvo ove lijepe djevojke, ro|ene u Bosanskom Novom, desilo se 19. maja 2004. i rad na njegovom rasvjetljavanju trajao je osam i po godina. - Po svireposti, mjestu i na~inu, brutalnosti izvr{enja, ovo je slu~aj koji svrstavam me|u pet najgorih poslijeratnih. Mi smo zavr{ili policijski posao i predali osumnji~enog Tu`ila{tvu, kome je sud odredio 30 dana pritvora. U daljnjim aktivnostima Tu`ila{tva, preporu~ujem tu`iocu Huseinu Huzejirovi}u da tra`i najve}u mogu}u zaprije}enu kaznu, jer sve ispod bila bi nagrada za po~inioca, kazao je direktor Federalne uprave policije Dragan Luka~ na preskonferenciji u Biha}u. On je potvrdio da je osumnjiDragan Luka~, direktor FUP-a

Zaslu`ni za otkrivanje
Direktor Luka~ je pobrojao zaslu`ne u uspje{nom rje{avanju ovog slu~aja, prije svega multidisciplinarni tim MUP-a i forenziku koja je dala klju~na rje{enja. - U stvaranju pretpostavki za uspje{an rad, zahvalni smo ministru [efiku Smlati}u i komesaru Marijanu [imi}u, centru za forenziku FUP-a, koji su i no}as (preksino}) radili do tri ujutro da bi nam dali finalnu potvrdu. Veliki doprinos dao je na~elnik centra Sead Selman, koji je i sam iz Sanskog Mosta. Najvi{e je, na svakom dokazu svih ovih osam godina, radila Elmira Karahasanovi}, na~elnica na{eg odsjeka za biolo{ka istra`ivanja, zatim prof. Damir Marijanovi} iz Instituta za geneti~ki in`injering i dr. Rijad Konjhod`i} iz Klini~kog centra u Sarajevu. ca roditelja koji su napokon dobili smiraj, najve}a je nagrada policiji u njenom radu, kazao je Smlati}. Na upit o motivima ovog zlo~ina, Luka~ je kazao da su to detalji koji }e trenutno ostati u domenu tu`ila~ke istrage, ali je potvrdio da ~injenica {to je djevojka bila recepcionarka, nema nikakve veze sa motivom. Tako|er je potvrdio da ona nije bila u intimnoj vezi sa osumnji~enim. [to se ti~e dilema oko njegove predaje, ona je postignuta tako {to je direktor Luka~, u li~nom kontaktu sa ocem osumnji~enog Muhamedom Karabegovi}em, za kojeg je kazao da je fin ~ovjek, isposlovao da se njegovi sinovi vrate u BiH, {to su oni i u~inili u pratnji svog advokata. Komesar MUP-a USK-a Marijan [imi} je kazao da je ispitano mnogo gra|ana Sanskog Mosta i da su bili podvrgnuti analizi DNK uzorka. - Mi sad ne mo`emo re}i svim tim ljudima izvinite, ali oni mogu biti ponosni na ~injenicu da su pomogli u istrazi, kazao je [imi}. Policiji je zahvalio i na~elnik Sanskog Mosta Mustafa Avdagi}, koji je kazao da je sa njegovog grada skinut veliki teret sumnji~enja, neugode i odgovornosti.
F. BENDER

Privo|enje Admira Karabegovi}a

~eni, nakon {to su mu predo~eni dokazi, priznao da je po~inio ovo krivi~no djelo. [to se ti~e Admirovog starijeg brata, Luka~ je kazao da on ni na koji na~in nije umije{an. Ministar MUP-a USK-a [efik Smlati} i direktor Luka~ posjetili su i roditelje ubijene Amine [abanagi}, oca, majku i dvije sestre, koji `ive u Bosanskom Novom. - Bio je to emotivni moment i li-

Nasilje u porodici - odgovornost cijelog dru{tva

Zlostavljana svaka peta `ena
Na podru~ju CJB-a Isto~no Sarajevo u jedanaest mjeseci ove godine registrovano 16 slu~ajeva nasilja u porodici i 57 prekr{aja
Istra`ivanja pokazuju da je u BiH zlostavljana svaka peta `ena, te da postoji mnogo ve}a tamna brojka `rtava nasilja, istaknuto je na nedavno odr`anom okruglom stolu na Palama o temi Nasilje u porodici ili porodi~noj zajednici, kojem su prisustvovali policajci, predstavnici pravosu|a, obrazovnih institucija, zdravstvenih ustanova, OSCE-a, te nevladinog sektora. se na najbolji mogu}i na~in pomoglo `rtvama nasilja u porodici, a po~inioci adekvatno sankcionisali. Predstavnici policije su istakli da je na podru~ju CJB-a Isto~no Sarajevo u prvih jedanaest mjeseci ove godine registrovano 16 krivi~nih djela nasilja u porodici i 57 prekr{aja, te da zakonom propisane mogu}nosti prijavljivanja i sankcionisanja nasilja zna~ajno ohrabruju `rtve nasilja da sve ~e{}e tra`e za{titu od policije. Tokom u~e{}a u diskusiji, predstavnici pravosu|a su naglasili da veliki problem predstavlja i ~injenica da se u ve}ini slu~ajeva de{ava da, nakon ve} uzete izjave, `rtva mijenja stav, te da je neophodno mijenjati zakonsku regulativu koja bi u tom slu~aju, sankcionisala i same `rtve nasilja, koje mijenjaju iskaz. mjera nasilja u porodici kontinuirano se de{avao proteklih mjeseci, i to pred o~ima sarajevske policije, koja nije reagovala adekvatno, kada je 38-godi{nju S. H. iz Sarajeva konstantno maltretirao i poku{avao joj provaliti u stan biv{i suprug, ina~e pripadnik Direkcije za koordinaciju policijskih tijela BiH. Ipak, to maltretiranje privremeno bi trebalo prestati, jer je prema rije~ima S. H, ~etvrtog decembra Op}inski sud Sarajevo donio rje{enje kojim se njenom biv{em suprugu u periodu od {est mjeseci zabranjuje pristup na 300 metara od nje, institucije u kojoj radi i stana gdje stanuje.
D. P.

Zabrana pristupa
Zajedni~ki zaklju~ak svih prisutnih bio je da se u rje{avanje ovog problema moraju uklju~iti i uvezati sve institucije, da je odgovornost na cijelom dru{tvu, te da se mora raditi zajedni~ki, timski i preventivno. Tako|e, istaknuta je i neophodnost postojanja sigurne ku}e, kao i podizanja svijesti javnosti o ovom dru{tvenom problemu i razbijanja odre|enih predrasuda i stereotipa. Podsjetimo, jedan od eklatantnih pri-

Mijenjati zakone
Cilj odr`avanja ovog okruglog stola je multidisciplinaran pristup svih institucija i nevladinog sektora u rje{avanju ovog problema, te {to bolja me|usobna saradnja me|u ovim subjektima, kako bi

12

OGLASI

nedjelja, 16. decembar/prosinac 2012.

OSLOBO\ENJE

OSLOBO\ENJE nedjelja, 16. decembar/prosinac 2012.

REGION
VIJESTI

13

PROBLEMI [TEDI[A LJUBLJANSKE BANKE

Josipovi}: Va`no je na}i

PRAVEDNO RJE[ENJE
Na pitanje treba li hrvatska Vlada povu}i jamstva bankama za tu`bu protiv Ljubljanske banke, predsjednik Josipovi} odgovorio je kako to smatra tehni~kim pitanjem
Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipovi} rekao je ju~er da je optimist kada je u pitanju rje{avanje problema {tedi{a Ljubljanske banke te da je va`no na}i pravedno rje{enje koje }e biti u interesu hrvatskih gra|ana, ali i odr`ivo za Sloveniju.

Korigovanje kamata dva puta godi{nje
Zagreba~ka banka najavila je da }e od naredne godine dva puta godi{nje mijenjati kamate na kredite s promjenjivom kamatnom stopom, {to je predvi|eno novim Zakonom o potro{a~kom kreditiranju. Primjenom novog Zakona o potro{a~kom kreditiranju banke su obavezne da ubudu}e svaku mogu}u promjenu kamatnih stopa koriguju prema parametrima kao {to su kamate u svijetu, cijena dr`avnog rizika, inflacija i sli~no. Zagreba~ka banka najavljuje da }e svoje kredite vezati uz nacionalnu referentnu kamatnu stopu koju je pro{le sedmice predstavilo Hrvatsko udru`enje banaka.Ovo udru`enje }e svaka tri mjeseca objavljivati novi podatak koji bi trebalo da odra`ava cijenu bankarskih izvora novca na doma}em i stranim tr`i{tima. Zagreba~ka banka je prva banka koja je objavila da }e svoje kamate korigovati prema nacionalnoj referentnoj stopi.

Ugro`avanje ~lanstva
- Optimist sam i vjerujem da }emo na}i rje{enje. Zaista ne bi bilo dobro da se sa susjedima zaka~imo na na~in koji bi ugrozio na{e ~lanstvo u Europskoj uniji, a ni za susjede ne bi bio sasvim sigurno dobar, rekao je predsjednik Josipovi} novinarima nakon susreta s gra|anima u svom uredu. Dodao je kako vjeruje da }e hrvatski i slovenski stru~njaci na}i rje{enje za problem {tedi{a Ljubljanske banke te da za to jo{ ima vremena. Na pitanje treba li hrvatska Vlada povu}i jamstva bankama za tu`bu protiv Ljubljanske banke, predsjednik Josipovi} odgovorio je kako to smatra tehni~kim pitanjem i da je va`no na}i pravedno rje{enje. - Va`no je na}i pravedno rje{enje. Rje{enje koje }e, s jedne strane, biti odr`ivo za susjede Slovence u smislu izvr{avanja

Josipovi}: Ne bi bilo dobro da se sa susjedima zakačimo na način koji bi ugrozio naše ~lanstvo u EU

obaveza koje postoje, a s druge strane da na dulji ili kra}i rok osiguramo da svi gra|ani dobiju svoje novce, kazao je. Istaknuo je da rje{enje u kona~nici mora biti pravedno, a i mora biti takvo da je odr`ivo.

Politi~ka pozadina napada
Upitan kako komentira napad na suprugu vukovarskog gra do na ~el ni ka @e ljka Sa be,

hrvatski predsjednik je rekao da je stra{no nasilje bilo kakve vrste, a jo{ je stra{nije ako iza toga napada stoji politi~ka pozadina. - Policija mora odraditi svoj posao, moraju se prona}i krivci, a onda }e pravosu|e odraditi svoje, naglasio je Josipovi}. Na pitanje ima li potrebe za sazivanjem Vije}a za nacionalnu sigurnost kako se vi{e ne bi bavili izlistima telefonskih pozi-

va ve} gospodarstvom, predsjednik Josipovi} je napomenuo je da izlisti telefonskih poziva, kao institucija, moraju postojati jer je to mjera bez koje se danas kriminal te{ko mo`e otkriti. Posebno je va`no da postoji povjerenje da institucije tu mjeru ne}e zlouporabiti, zaklju~io je hrvatski predsjednik, napomenuv{i da se jo{ treba pobolj{ati procedura odobravanja tih mjera.

Slovenija: Novi protesti 21. decembra
List Ve~er iz Maribora, grada gdje su protesti bili najmasovniji i doveli do ostavke gradona~elnika Franca Kanglera, koji je, u me|uvremenu, postao svojevrsni simbol za politi~ku korupciju, pi{e da se u Ljubljani 21. decembra o~ekuje 8.000 demonstranata. Na 35 uli~nih protesta u 35 gradova u Sloveniji u protekle tri sedmice u~estvovalo je oko 70.000 ljudi, a idu}i talas protesta najavljen je za petak, 21. decembar. Korupcija i klijentelizam jedan su od razloga za{to u Sloveniji nema vi{e stranih investitora, za razliku od Velika Britanije, gdje su te pojave na dnu liste razloga koje investitori spominju kao mogu}e prepreke za investiranje, prenose slovenski mediji.

Suzana Grubje{i}, potpredsjednica Vlade Srbije

Srbija po~inje pregovore u prvoj polovini 2013. godine
Grubje{i}eva je rekla da otvaranje pregovora zavisi od primjene dogovora sa Pri{tinom, kao najva`nijeg politi~kog pitanja, te dodala da }e i sjever Kosova uskoro biti glavna tema razgovora srpskog i premijera Kosova
Potpredsjednica Vlade Srbije Suzana Grubje{i} izrazila je uvjerenje da }e EU u prvoj polovini idu}e godine utvrditi datum po~etka pregovora sa Srbijom o ~lanstvu. }eva za Radio-televiziju Srbije. Prema njenim rije~ima, Srbija je na ovonedjeljnim sastancima EU u Bruxellesu pohvaljena zbog napretka posljednjih mjeseci na polju evropskih integracija, ali je i ukazano da treba da nastavi reforme. Ona je podsjetila da se u zaklju~cima sa ministarskog sastanka EU daje vremenski okvir i ta~no navodi da bi za Srbiju tokom prvog polugodi{ta narednog predsjedavanja trebalo da budu otvoreni pregovori.

Pupovac vjeruje u pravosudne institucije
Predsjednik Srpskog narodnog vije}a (SNV) i potpredsjednik Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS) Milorad Pupovac rekao je u subotu u temi dana na Hrvatskom radiju kako vjeruje da }e hrvatske pravosudne institucije po~eti funkcionirati, a da su dosad funkcionirale minimalno ili uop}e ne, kad su u pitanju zlo~ini nad Srbima. Nakon nedavne osloba|aju}e presude hrvatskim generalima Anti Gotovini i Mladenu Marka~u, od hrvatskog se pravosu|a o~ekuje intenzivnije procesuiranje ratnih zlo~ina nad Srbima nakon Oluje. - Vjerujem da }e na{e pravosudne institucije po~eti funkcionirati. Dosad nisu, ili su funkcionirale minimalno, po logici napravi {to manje i {to kasnije, i osudi sa {to manjom kaznom kad su u pitanju zlo~ini nad pripadnicima srpskog naroda, rekao je Pupovac.

Dijalog sa Pri{tinom
Grubje{i}eva je rekla da otvaranje pregovora zavisi od primjene dogovora sa Pri{tinom, kao najva`nijeg politi~kog pitanja, te dodala da }e i sjever Kosova uskoro biti glavna tema razgovora srpskog i premijera Kosova. - Sjever Kosova se oduvijek pominjao. Kada se ka`e priznajte realnost, misli se i na sjever Kosova koji }e sigurno biti tema politi~kog dijaloga jer se samo tako mo`e do}i do odr`ivog rje{enja, rekla je Grubje{i-

Grubje{i}: Nastaviti reforme i dijalog sa Pri{tinom

Usvajanje akcionog plana
- Irska predsjedava od 1. januara do kraja jula i, ukoliko nastavimo sa reformama i dijalogom sa Pri{tinom, s punim pravom o~ekujemo otvaranje pre-

govora, rekla je Grubje{i}eva. Ona je naglasila da je Srbija spremna da sutra otpo~ne pregovore ako to bude zatra`eno od nje. - Usvojili smo akcioni plan iz oktobra ove godine koji va`i

do septembra naredne godine, formirano je nacionalno koordinaciono tijelo, 35 stru~nih grupa stalno radi i spremni smo da otvorimo pregovore ako treba i sutra, navela je Grubje{i}eva.

14

SVIJET
Na skupu protiv Putina

nedjelja, 16. decembar/prosinac 2012.

OSLOBO\ENJE

Poljska uvodi euro 2016?
Poljska bi mogla uvesti euro od 1. januara 2016. godine, ocijenio je ju~er savjetnik poljskog predsjednika za me|unarodnu politiku Roman Kuzniar, prenijela je Fena. “Temeljem procjena u predsjedni{tvu, mislim da je 1. januar 2016. realan datum za ulazak Poljske u euro zonu”, izjavio je Kuzniar za komercijalni radio RMF FM. Kuzniar je naglasio da je predsjednik Bronislaw Komorowski veliki pristalica priklju~enja Poljske monetarnoj i ekonomskoj uniji. Dan ranije, poljski premijer Donald Tusk ocijenio je u Bruxellesu da bi odluku trebalo donijeti narednih mjeseci. Poljska, jedina zemlja Evropske unije koja je izbjegla recesiju otkako je izbila du`ni~ka kriza, dala je sebi vremena da prati promjene koje se odvijaju u eurozoni. Brzo priklju~enje eurozoni je rizi~no zbog pojave internih problema u Poljskoj, gdje bi trebalo ubijediti nacionalisti~ku opoziciju da podr`i neophodne ustavne amandmane, kao i javno mnijenje ~ija samo jedna tre}ina odobrava odustajanje od nacionalne monete.

UHAP[ENI LIDERI OPOZICIJE
@eljeli da obilje`e prvu godi{njicu od po~etka pobune protiv predsjednika Vladimira Putina
Dva lidera ruske opozicije Sergej Udalcov i Ilja Ja{in uhap{ena su ju~er na skupu organiziranom protiv re`ima predsjednika Vladimira Putina u centru Moskve, prenijela je Fena. Osim Udalcova, lidera Fronta ljevice i Ja{ina, lidera pokreta Solidarnost, uhap{ena je i voditeljica na ruskoj televiziji Ksenija Sob~ak, napisala je ona na svom twitteru. Skupu su prisustvovali i drugi lideri opozicije, kao {to je advokat i bloger Aleksej Navalni i biv{i premijer Boris Nemcov, objavila je televizija Dojd. Nekoliko stotina ljudi okupilo se blizu trga Lubijanka, gdje se nalazi sjedi{te sigurnosnih slu`bi (FSB, biv{i KGB), u pri- Moskva: Ni{ta se nije promijenilo za godinu sustvu velikog broja policajaca i uprkos temperaturi od -15 stepeni. Opozicija je `eljela da obilje`i prvu godi{njicu od po~etka pobune protiv predsjednika Vladimira Putina, koji je do{ao na vlast 2000. godine. “Ni{ta se nije promijenilo za godinu, na{im zahtjevima nije udovoljeno, ima novih politi~kih zatvorenika” izjavio je , za agenciju AFP 48-godi{nji in`injer Ilja, jedan od u~esnika skupa. Prije godinu 100.000 demonstranata je iza{lo na ulice Moskve poslije op}ih izbora na kojim je pobijedila Ujedinjena Rusija Vladimira Putina i koje su obilje`ile brojne prevare, prema procjeni opozicije. di{njak je pre`ivio brodolom i hospitaliziran je u Mitileni, glavnom mjestu na otoku. Prema svjedo~enju pre`ivjelog, na brodu je bilo 28 osoba, me|u kojima i djece. Brod je do{ao sa zapadnih obala Turske, ali je zbog nevremena do`ivio brodolom, prema informacijama lu~ke policije. Za sada je nepoznata nacionalnost `rtava.

U brodolomu 18 mrtvih
Broj imigranata koji su izgubili `ivot u brodolomu u vodama otoka Lezbosa narastao je na 18, dok se devet osoba smatra nestalim, saop}ila je policija ove gr~ke luke, prenijela je Fena. Brodolom se dogodio u no}i s ~etvrtka na petak, dvije milje od Lezbosa. Samo jedan 20-goNa osnovu Odluke Senata Univerziteta u Biha}u, broj: 06-3812/2012, a u skladu sa saglasno{}u Vlade USKa broj: 03-017-2102/2012 od 18.10.2012. godine, Ekonomski fakultet Univerziteta u Biha}u raspisuje

za upis studenata u prvu godinu II ciklusa studija za akademsku 2012/2013. godinu, II upisni rok Ekonomski fakultet Univerziteta u Biha}u raspisuje konkurs za prijem kandidata u prvu godinu II ciklusa studija (Master studija) na dva studijska programa, i to: Poslovne ekonomije i Finansije, bankarstvo i osiguranje u trajanju od jedne godine, II upisni rok. Po zavr{enom II ciklusu studija student sti~e zvanje magistra ekonomije. II ciklus studija Studijski program - Poslovna ekonomija: a) smjer - Menad`ment i poduzetni{tvo Studijski program - Finansije bankarstvo i osiguranje: a) smjer - Finansije, ra~unovodstvo i revizija b) smjer - Finansijsko upravljanje, bankarstvo i osiguranje Broj studenata Do popune po odobrenoj kvoti Do popune po odobrenoj kvoti

KONKURS

Francuski vojnici napustili Afganistan
Posljednje francuske borbene trupe napustile su ju~er Kabul, dvije godine prije kona~nog povla~enja me|unarodnih snaga u Afganistanu, {to je u skladu s obe}anjem predsjednika Francoisa Hollanda, prenijela je Fena. Oko 200 vojnika 35. pje{adijske jedinice iz Belfor ta poletjelo je ju~er ujutro, doznaje se iz aerodromskih izvora. Nakon {to provedu tri dana u komori

1.

2.

za dekompresiju na Kipru, trebalo bi da se vrate u Francusku 18. decembra. Francuska ima samo 1.500 vojnika u ovoj zemlji, trenere i logisti~are, raspore|ene uglavnom u Kabulu, uz vojne ljeka-

re. Vi{e od 100.000 vojnika, od kojih Amerikanci ~ine dvije tre}ine, stacionirano je u Afganista nu u okvi ru NATO-ove me|unarodne koalicije. Ve}i dio vojnih trupa napustit }e zemlju do kraja 2014.

1. Pravo upisa u prvu godinu II ciklusa studija imaju svr{eni studenti sa zavr{enim I ciklusom studija sa ukupno 240 ECTS bodova. 2. Pravo upisa imaju i svr{eni studenti ~etverogodi{njeg studija po nastavnom planu i programu prije uvo|enja bolonjskog modela (VII stepen diplomirani ekonomisti). Rok za podno{enje prijava: 31.12.2012. godine. Prijavu dostaviti na adresu Univerzitet u Biha}u, Ekonomski fakultet Biha}, Ulica pape Ivana Pavla II br. 2, Biha}. Uz prijavu na konkurs kandidati prila`u sljede}u dokumentaciju: - diplomu o zavr{enom dodiplomskom studiju (original ili ovjerena fotokopija), - uvjerenje o du`ini trajanja dodiplomskog studija ili dodatak diplomi, - uvjerenje o uspjehu na dodiplomskog studiju (original ili ovjerena fotokopija), - izvod iz mati~ne knjige ro|enih (ne stariji od 6 mjeseci), - izjavu o sno{enju tro{kova II ciklusa studija. Primljeni kandidati koji su na konkurs podnijeli ovjerene fotokopije dokumenta, prilikom upisa MORAJU podnijeti ORIGINAL dokumente. Za sve ostale informacije obratiti se na broj 037/222-513, 037/222-511.

Novi val afri~kih migranta u Italiji
Dva broda koja su prevozila oko 440 afri~kih migranata pristala su ju~er kraj malog talijanskog otoka Lampeduza i ovo je posljednje iskrcavanje u valu od hiljada migranata koji bez dokumenata dola ze iz Sjeverne Afrike, javila je italijanska agencija Ansa. Brodove su u no}i presreli talijanski grani~ari ju`no od ovog stjenovitog otoka, bli`eg Africi nego talijanskim obalama. Prvi brod je prevozio 218 migranata iz subsaharske Afrike. Drugi brod je prevozio 220 osoba, me|u kojim 20 `ena, javila je Ansa, koja se pozvala na grani~arske slu`be. Ve}ina brodova koji pristaju na Lampeduzi dola zi iz Libije.

Sprije~ena antirasisti~ka akcija u Atini
Gr~ka policija je ju~er ujutro uhapsila pet aktivista antirasisti~kog evropskog pokreta Egam na ulazu u anti~ki Akropolj u Atini, gdje su planirali da razviju transparent s tekstom protiv neonacizma, izjavio je predsjednik pokreta Benjamin Abtan, prenijela je Fena. “Pet osoba, od kojih je jedan Albanac, jedan Hrvat, dva Francuza i jedan Grk, uhap{eno je i sat kasnije pu{teno”, kazao je Abtan za agenciju AFP. Ovaj poku{aj ulazi u okvir evropske mobilizacije koju je Egam pokrenuo pod nazivom “Zajedno u Evropi za demokraciju”, koji je planirao okupljanje na Sintagmi, centralnom atinskom trgu, i defile prema Akropolju udaljenom jedan kilometar.

Cil mobilizacije je osuditi prodor neonacisti~ke stranke Zlatna zora, koja je u junu osvojila sedam posto glasova i 18 poslanika u gr~kom parlamentu.

OSLOBO\ENJE nedjelja, 16. decembar/prosinac 2012.

SVIJET

15

Reuters

STRAVA U AMERI^KOJ SAVEZNOJ DR@AVI KONEKTIKAT

Sin u~iteljice pobio 20 u~enika i {estero odraslih
Osumnji~eni Adam Lanza poslije zlo~ina izvr{io samoubistvo Policija privela Adamovog starijeg brata Ryana (24) Telegrami sau~e{}a sti`u iz cijelog svijeta
Osumnji~eni za masakr u petak u osnovnoj {koli Sandy Hook u Newtownu, u ameri~koj saveznoj dr`avi Konektikat je Adam Lanza (20), koji je nakon masakra izvr{io samoubistvo‚ saop}io je neimenovani zvani~nik policije, prenijela je Fena. On je sin Nancy Lanza, u~iteljice u toj {koli. Zvani~nik koji je `elio da ostane anoniman po{to nije ovla{}en da zvani~no govori o slu~aju dok trage istraga je dodao da je policija privela Adamovog starijeg brata Ryana (24) i da ga ispituje da bi utvrdila da li je umije{an na neki na~in u pucnjavu u {koli, navodi AP. U pucnjavi je ubijeno 20 djece i {estoro odraslih. Pored toga, policija je kao 27. `rtvu prona{la i napada~a koji se ubio. Policija je na{la i tijelo jo{ jedne osobe koja je ubijena na drugom mjestu, ali se vjeruje da je povezana s pucnjavom u {koli, prenose ameri~ki mediji. Policija u Konektikatu prona{la je ~vrste dokaze koji bi trebalo da pomognu da se utvrdi za{to je Adam Lanca nasilno upao u jednu osnovnu {kolu i ubio 26 osoba, uklju~uju}i 20 djece, dobi izme|u pet i 10 godina.

Obama zaplakao
Ameri~ki predsjednik Barack Obama brisao je suze i jedva se dr`ao tokom govora zbog masakra u osnovnoj {koli u Konektikatu, obe}av{i da }e dr`ava provesti zna~ajne akcije u cilju zaustavljanja takvih tragedija. - Ve}ina poginulih su djeca, prelijepa mala djeca izme|u pet i 10 godina, rekao je Obama, dodaju}i da je pred njima bio cijeli `ivot, ro|endani, diplomiranja, vjen~anja, dobijanje djece, prenosi AFP. Obama je potom prekinuo da govori na nekoliko sekundi, te{ko di{u}i, bri{u}i vi{e puta suze tokom govora u prostoriji za brifinge u Bijeloj ku}i povodom ubistva najmanje 27 osoba, od kojih su 18 djeca. - Me|u `rtvama su bili i nastavnici, `ene i mu{karci, koji su svoje `ivote posvetili poma`u}i na{oj djeci da ispune svoje snove, rekao je Obama. - Na{a srca su slomljena danas, roditeljima, bakama i dekama, sestrama i bra}i ovih mali{ana kao i porodicama onih koji su ubijeni, rekao je Obama, dodav{i da je Amerika kao zemlja kroz to prolazila vi{e puta, u masakrima u Koloradu, Oregonu i Viskonsinu. - Te kom{ije su na{e kom{ije, ta djeca su na{a djeca, istakao je ameri~ki predsjednik. Obama je obe}ao preduzimanje zna~ajnih akcija kako bi se sprije~ile tragedije kao ova. {koli u Newtownu, u Sjedinjenim Ameri~kim Dr`avama. “[okiran sam ovim sramnim ~inom koji je ko{tao `ivota toliko djece. Ovaj kukavi~ki ~in ne mo`e imati nikakvog opravdanja, Sada su moje misli uz one koji su izgubili svoja najdra`a bi}a. @elim da prenesem ameri~kim narodu i porodicama `rtava iskreno sau~e{}e i da im izrazim solidarnost u ime Parlamentarne skup{tine” . Ruski predsjednik Vladimir Putin uputio je, tako|er, izraze dubokog sau~e{}a ameri~kom predsjedniku Braracku Obami povodom tragedije u osnovnoj {koli u ameri~koj dr`avi Konektikat. I evropski zvani~nici {okirani su stravi~nim masakrom koji se odigrao u petak u osnovnoj {koli u ameri~kom gradu Newtownu, gdje je ubijeno 20-oro male dece i {estoro odraslih.

Poreme}aj li~nosti
"Policija je do{la do veoma dobrih dokaza u ovoj istrazi, koje }e na{i istra`ioci mo}i da iskoriste u, nadamo se, formiranju kompletne slike, kako se, i jo{ va`nije za{to, ovako ne{to dogodilo", rekao je portparol policije Pol Vens na konferenciji za novinare. Vens nije `elio da ka`e koje su dokaze prona{li istra`ioci, koji su "pre~e{ljali" {kolu. On je dodao da su sve `rtve pucnjave identifikovane, objavio je "NJujork tajms". Vens je rekao da je policija utvrdila mjesto na kome je ubica u{ao u zgradu, te da je to u~inio na silu, odnosno da ga niko nije pustio. "Jedna `ena iz {kole, koja je pre`ivjela masakr, je dobro i bi}e va`an dio istrage", dodao je portparol. Policija je, tako|e, potvrdila da je `ena ubijena na drugoj lokaciji u Konektikatu bila ro|aka ubice. Brojni mediji su prethodno javili da je `rtva ubi~ina majka Nensi Lanca, kao i da je poginulo ukupno 28 lica. Ubica se u {kolu dovezao maj~inim autom, a na licu mjesta u krugu {kole prona|ena su dva pi{tolja, dok je u vozilu na|ena i pu{ka, javio je AP, prenosi Tanjug. Predsjednik Parlamentarne skup{tine Vije}a Evrope Jean-Claude Mignon izrazio je ju~er sau~e{}e nakon pucnjave u jednoj

PUTINOVO SAOSJE]ANJE Putin je zamolio Obamu da prenese rije~i podr{ke porodicama poginulih i izrazio saosje}anje cijelom ameri~kom narodu

Lagumd`ijino i Dodikovo sau~e{}e
Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Zlatko Lagumd`ija uputio je pismo sau~e{}a dr`avnom sekretaru Sjedinjenih Ameri~kih Dr`ava Hillary Clinton povodom tragi~nog doga|aja u osnovnoj {koli u gradu Newtown, u ameri~koj saveznoj dr`avi Konektikat. - Na{e misli i molitve su uz porodice i prijatelje nevinih `rtava, kao i uz ameri~ki narod {irom svijeta. Nezamisliv zlo~in je slomio na{a srca, pogotovo nas koji znamo {ta zna~i biti roditelj, poru~io je Lagumd`ija. Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik uputio je sau~e{}e ambasadoru SAD u BiH Patriku Munu povodom pogibije 28-oro ljudi u pucnjavi u osnovnoj {koli u ameri~koj saveznoj dr`avi Konektikat. "U ime gra|ana Republike Srpske i u svoje li~no ime upu}ujem Vam izra ze iskrenog sau~e{}a povodom tragedije koja se dogodila u osnovnoj {koli i u kojoj je, izme|u ostalih, stradao i veliki broj djece, napisao je Dodik.

Francuska ponudila pomo}
Britanski premijer David Cameron je, tako|e, rekao da je {okiran i duboko o`alo{}en zbog pucnjave u {koli, koju su poha|ala djeca od pet do 10 godina. - Moje misli su s ranjenima i s onima koji su izgubili svoje najmilije, rekao je Cameron. I francuski predsjednik Francoise Hollande izrazio je svoje sau~e{}e porodicama `rtava u poruci ameri~kom predsjedniku Baracku Obami. - Ova vijest u`asnula me i duboko {okirala, istakao je Hollande.

16

BIZNIS I EKONOMIJA

nedjelja, 16. decembar/prosinac 2012.

OSLOBO\ENJE

Doboj

Proizvodnja aluminija u krizi

Firme u gubicima, RADNICI NA ULICI
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, proizvodnja i prerada metala u BiH ~ine oko ~etvrtinu na{eg izvoza u prvih deset mjeseci ove godine

Predstavljene poljske lokomotive
Predstavnici poljske kompanije Multiko iz Var{ave predstavili su u Direkciji @eljeznica Republike Srpske u Doboju tehni~ke karakteristike ~etvoroosovinske elektrolokomotive Griffin, javila je Srna. U saop{tenju Slu`be za informisanje @eljeznica navodi se da lokomotiva Grifin ima visok nivo bezbjednosti, bogatu opremu, visok komfor za rad ma{inovo|a i usavr{en sistem upravljanja. Lokomotiva je namijenjena za vo|enje teretnih vozova mase do 3.200 tona brzinom do 140 kilometara na sat i putni~kih vozova brzinom do 200 kilometara na sat. Predstavnici kompanije Multiko su istakli da su spremni u julu naredne godine isporu~iti @eljeznicama RS-a jednu Griffin lokomotivu na probnu vo`nju, da bi se na prugama RS-a obavilo testiranje svih njenih karakteristika. @eljeznice navode da su odlu~ile da obnove vozni park zbog nedostatka i starosti lokomotiva koje posjeduju. U saop{tenju se navodi da kompanija Multiko ima stogodi{nje iskustvo na odr`avanju {inskih vozila, da u Poljskoj sara|uje sa nekoliko firmi, a pru`a usluge i njema~koj `eljezni~koj kompaniji Deutsche bahn.

Direktori tra`e pomo} dr`ave

Vlada RS-a

Koncesije za male hidroelektrane
Vlada Republike Srpske dodijelila je koncesije za izgradnju i kori{tenje malih hidroelektrana Luke, Falovi}i i Godijeno, na donjem toku rijeke ]ehotine, privrednom dru{tvu REV d.o.o. Fo~a, javila je Fena. Vlada RS-a je prihvatila izvje{taj o poslovanju Investiciono-razvojne banke RS-a i njenih fondova za 2011. godinu, s izvje{tajem nezavisnog spoljnog revizora. Usvojen je i izvje{taj o finansijskoj analizi poslovnih banaka i mikrokreditnih dru{tava, preko kojih se vr{i plasman sredstava fondova kojima upravlja Investiciono-razvojna banka RSa za pro{lu i prva tri mjeseca ove godine. Prihva}en je prijedlog rebalansa plana poslovanja Mje{ovitog holdinga Elektroprivreda RS-a za 2012, kao i energetski bilans RS-a - plan za 2013, te informacija o realizaciji ugovora o osnivanju Energetske zajednice u periodu oktobar 2011 - oktobar 2012.

Stanje u kojem se trenutno nalazi aluminijski sektor u BiH, a koji dr`avne strukture na svim nivoima uporno ignoriraju, prijeti da eskalira u najcrnju katastrofu, popra}enu zatvaranjem fabri~kih pogona i otpu{tanjem nekoliko stotina, potom i hiljada zaposlenih u ukupnoj proizvodnji i preradi aluminija. Na ovo su upozorili ~elnici najve}ih preduze}a za proizvodnju i preradu aluminija na sastanku koji je pro{le sedmice odr`an u Mostaru.

Skupa struja
Direktori {irokobrije{kog i mostarskog Feala, {irokobrije{kih Presala i TT kabela, vlaseni~kog Alproa, Alloy Wheelsa iz Jajca te Kapisa iz Tomislav-Grada, zajedno s direktorom Aluminija, kao ~lanovi Udruge prera|iva~a i proizvo|a~a aluminija u BiH, pozvali su dr`avne organe na hitno djelovanje kako ne bi do{lo do otpu{tanja zaposlenih u svim pobro-

janim kompanijama, po~ev{i ve} od 2013. godine. Na ionako te{ko stanje u aluminijskom sektoru, pored globalne ekonomske krize, najvi{e uti~e cijena struje, {to je jedna od osnovnih komponenata u proizvodnji aluminija. Cijena struje za mostarski Aluminij direktno se odrazila na cjelokupnu preradu aluminija u BiH te je Aluminij primoran osjetno podi}i cijene metala otkupljiva~ima, i to za onoliko koliko je poskupjela elektri~na energija koju kupuje od Elektroprivrede HZ Herceg-Bosne, saop}eno je iz Aluminija. - Gubitak Aluminija bit }e daleko ve}i od planiranoga jer je struja poskupjela izvan svih o~ekivanja, a FERK je ve} donio odluku o novomu poskupljenju, po~ev{i od 1. januara naredne godine. Stjerani smo uza zid i, ma koliko `eljeli druga~ije, moramo promijeniti odnose prema na{im partnerima u BiH, nastoje}i i sami pre`ivjeti, kazao je direktor Aluminija

d.d. Mostar Ivo Bradvica. Aluminij je, prema posljednjoj rang-listi Poslovnih novina 100 najve}ih u BiH, bio drugi najve}i bh. izvoznik iza ASA Prevent grupe sa izvozom u 2011. godini od 465,22 miliona KM. Zajedno sa zeni~kim Arcelor Mittalom ~ini okosnicu metalskog sektora BiH, koji je ujedno sektor privrede koji ostvaruje najve}i izvoz.

Okosnica izvoza
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, proizvodnja i prerada metala u BiH ~ine oko ~etvrtinu na{eg izvoza u prvih deset mjeseci ove godine. Ukupan izvoz u tom periodu iznosio je oko 6,6 milijardi KM i smanjen je za 3,7 posto u odnosu na isti period 2011. godine, dok je izvoz baznih metala i proizvoda od metala iznosio 1,56 milijardi KM. Od toga se na izvoz baznih metala odnosi 1,08 milijardi KM, a na izvoz proizvoda od metala 479,8 miliona KM. J. Sa.

Dragan Vu~eti}, direktor Privrednog dru{tva “Nikola Tesla”

CENTRALNA BANKA BOSNE I HERCEGOVINE
Kursna - te~ajna lista - broj 246 - 15. 12. 2012. godine.
Kursevi u konvertibilnim markama /BAM/
Zemlja [ifra valute Oznaka valute Jedinica valute Kupovni za devize i efek.valutu Srednji za devize Prodajni za devize

10.000 radnih mjesta

u tekstilnoj industriji
Direktor Privrednog dru{tva “Nikola Tesla” Dragan Vu~eti} rekao je da postoji velika potreba njema~ke tekstilne industrije za novim proizvodnim kapacitetima, {to je velika {ansa za doma}u tekstilnu industriju. Vu~eti} je naglasio da Njema~ka zbog ekolo{kih i nekih drugih razloga vra}a milion radnih mjesta iz Kine na podru~ja isto~ne Evrope, biv{e Jugoslavije i Sjeverne Afrike, te da RS realno mo`e omogu}iti zapo{ljavanje do 10.000 radnika, prenosi Indikator.ba. On je naveo da treba i}i korak po korak, te da bi u prvom koraku trebalo da bude realizovan kapacitet od 2.000 radnih mjesta na podru~ju Trebinja, Bile}e, Berkovi}a, Nevesinja i Ljubinja. “U{li smo u pregovore za zapo{ljavanje na{ih 2.000 radnika u njihovoj tekstilnoj industriji, odnosno u firmama koje bi bile otvorene u RS-u. [ansa je jedinstvena i treba sve preduzeti da bi ova investicija do{la u Republiku Srpsku” naglasio je Vu~eti}. , Da bi bio napravljen presjek radne snage, naglasio

EMU 978 EUR 1 Australija 036 AUD 1 Kanada 124 CAD 1 Hrvatska 191 HRK 100 ^e{ka R 203 CZK 1 Danska 208 DKK 1 Ma|arska 348 HUF 100 Japan 392 JPY 100 Litvanija 440 LTL 1 Norve{ka 578 NOK 1 [vedska 752 SEK 1 [vicarska 756 CHF 1 Turska 949 TRY 1 V.Britanija 826 GBP 1 SAD 840 USD 1 Rusija 643 RUB 1 Kina 156 CNY 1 Srbija 941 RSD 100 SDR (Special Drawing Rights) na dan 13. 12. 2012 = SDR (Special Drawing Rights) na dan 13. 12. 2012 =

1.955830 1.569668 1.514940 25.933011 0.077323 0.261475 0.687532 1.780868 0.565032 0.264660 0.222347 1.613814 0.837098 2.404117 1.491431 0.048470 0.238782 1.714590

1.955830 1.573602 1.518737 25.998006 0.077517 0.262130 0.689255 1.785331 0.566448 0.265323 0.222904 1.617859 0.839196 2.410142 1.495169 0.048591 0.239380 1.718887 USD BAM

1.955830 1.577536 1.522534 26.063001 0.077711 0.262785 0.690978 1.789794 0.567864 0.265986 0.223461 1.621904 0.841294 2.416167 1.498907 0.048712 0.239978 1.723184 1.53665 2.298257

je on, svi zainteresovani radnici iz tekstilne industrije i svi koji `ele da rade treba da se jave kontakt-osobama u svojim op{tinama. Vlada Republike Srpske u oktobru je osnovala Privredno dru{tvo “Nikola Tesla” , koje se bavi proizvodnjom, primijenjenim istra`ivanjem i eksperimentalnim razvojem.

OSLOBO\ENJE nedjelja, 16. decembar/prosinac 2012.
ODGOVOR NA OPTU@BE SAVJETA MZ KO[EVSKO BRDO
Nakon {to su ~lanovi Savjeta MZ Ko{evsko Brdo iznijeli optu`be na ra~un pomo}nika na~elnika Op}ine Centar za lokalnu samoupravu Adila Katice, pozvao nas je i sam Katica da iznese svoju stranu pri~e. Savjeti mjesnih zajednica odgovorni su za svoj rad Komisiji za mjesne zajednice i saradnju sa op}inama i gradovima, ali i Op}inskom vije}u. To su organi koji vr{e kontrolu i nadzor u radu zakonitosti i svega ostalog {to je vezano za mjesne zajednice. Slu`ba za lokalnu samoupravu, na ~ijem ~elu se nalazi Katica, putem sekretara vr{i administrativne i stru~ne poslove i u direktnoj je interakciji sa op}inskim na~elnikom, u ~ije ime vr{e nadzor i provedbu zakonitosti i podzakonskih podakata, statut, pravila mjesnih zajednica... - Ukoliko se dogodi da ne{to nije uredu, na~elnik ima pravo da ide prema Op}inskom vije}u i pokrene postupak, te da svaku odluku koju donese savjet MZ poni{ti ili mu je vrati na ponovno razmatranje da donese korektnu ocjenu, naglasio je Katica.

PREDSJEDNICA OSTAJE
Naj`alosnije je u svemu tome {to smo mi kao Savjet sebe negativno ocijenili dok su nas svi drugi ocijenili, veoma pozitivno, kazala je Drino
Osuda i presuda odmetnutih ~lanova Savjeta

SARAJEVSKA HRONIKA

17

Neregularna smjena
^lanovi Savjeta optu`ili su Katicu da direktno zloupotrebljava slu`beni polo`aj u privatne svrhe, jer ne `eli smijeniti predsjednicu Borislavu Drino. - Ja ne mogu predsjednicu ni postaviti ni smijeniti. Predsjednica je do{la na to mjesto na osnovu svog ekspozea po programu i planu koji je usvojen na sjednici Savjeta. Na rad predsjednice Drino nikad nismo imali prigovora. Svako se

mo`e smijeniti, ali kada se za to ima razlog, istakao je Katica. Kako su kazali u Op}ini Centar, nemogu}e je isprintati zapisnik odmah, jer se sve snimalo na diktafon i bilo je potrebno prekucati. Iako su u Savjetu MZ Ko{evsko Brdo strahovali da }e ostati bez projekata i ulaganja Op}ine u njihovu mjesnu zajednicu, Katica je kazao da to nije mogu}e. - Slu`ba za komunalne poslove pokrenula je postupak, gdje }e se mo}i kandidovati projekti mjesnih zajednica, a on traje godinu. Gra|ani predla`u projekte, a da li }e oni pro}i, stvar je procjene i ocjene na Op}inskom vije}u, objasnio je za Oslobo|enje Katica. Sjednica 43. po redu MZ Ko{evsko Brdo je odr`ana u skladu sa

normativnim aktima, me|utim druga ta~ka dnevnog reda je nelegalna, jer kako ka`u u Op}ini, sa njom se htjelo da osudi i presudi. Predsjednik Komisije za mjesne zajednice i saradnju sa op}inama i gradovima Mirko Bla`evi} istakao je da su zadovoljni radom mjesne zajednice, {to zna~i i njihovim predsjednikom. Po normativnim aktima Op}ine, Komisija ima pravo kada ho}e i na koju god sjednicu `eli mo`e u}i. - Postupak smjene predsjednice nije bio regularan. Kada je bila predlo`ena za predsjednika, moralo je i}i na Vije}e da se ovjeri, kao i kada je u pitanju smjena. Dobili smo zadatak od predsjedavaju}eg OV Centar da ispitamo ovaj slu~aj. Iako je sazvana vanredna sjednica

Savjeta MZ Ko{evsko Brdo, Tahir Hamzi} nije dopustio da se ona odr`i, ve} je omalova`avao i vrije|ao predsjednika OV-a, Komisiju…, ispri~ao je Bla`evi}.

Zaklju~ak Komisije
Predsjednica Borislava Drino za pre pa {te na je po na {a njem ~lanova Savjeta svoje mjesne zajednice. - Ja sam dozvolila previ{e, jer ne smatram da je Savjet neko meritorno tijelo da od toga treba praviti bauk. Stojim iza svog rada i smatram da sam sve korektno radila. Ako su imali neke primjedbe, trebali su to najprije uputiti Komisiji, predsjedavaju}em, pa na koncu i meni. Cijelo vrijeme su poku{avaju da destruiraju moj rad. Naj`alosnije je u

svemu tome {to smo mi kao Savjet sebe negativno ocijenili, dok su nas svi drugi ocijenili veoma pozitivno, kazala je Drino. Komisija za mjesne zajednice i saradnju s op}inama i gradovima 12. novembra donijela je zaklju~ak u kojem stoji da se poni{tava odluka iznu|ena internom odlukom pojedinih ~lanova Savjeta MZ Ko{evsko Brdo o smjeni predsjednice Drino, jer smatraju da su ovom odlukom naru{ena pravila MZ. S ciljem funkcionisanja Savjeta MZ Ko{evsko Brdo predla`u Op}inskom vije}u da uputi inicijativu Savjetu da razrije{i funkcije Tahira Hamzi}a, zamjenika predsjednika. Ovaj slu~aj mogao bi dobiti i sudski epilog.
M. TATAREVI]

KULT organizovao dru`enje

Kafa sa ministrom Marjanovi}em
Posebna pa`nja }e se usmjeriti na izradu i usvajanje strategije prema mladima KS-a i bud`eta za mlade, kazao je ministar obrazovanja
In sti tut za ra zvoj mla dih KULT u okviru redovnih aktivnosti organizira tematska dru`enja sa predstavnicima vlasti i mladih pod simboli~nim nazivom - Kafa sa... Gost petog dru`enja bio je Damir Marjanovi}, kantonalni ministar obrazovanja, nauke i mladih, i za sada je jedini zvani~ni ministar za mlade u FBiH. Kafi su prisustvovali predstavnici vije}a mladih i omladinskih savjeta iz BiH, a posjeta je organizirana u okviru obuke Ja~anje kapaciteta vije}a mladih. - Drago mi je {to sam imao priliku posjetiti jedan izuzetno pozitivan primjer nevladine organizacije i omladinskog centra koji ne djeluje kao mnogi iz kancelarije, ve} direktno na terenu. Mojim dolaskom na poziciju ministra mladi su zasigurno dobili novog saveznika i subjekat koji }e se zalagati i dati punu podr{ku svakoj dobroj ideji, kazao je Marjanovi}, na-

Zavr{eno betoniranje zida u Ulici @agri}i
Betoniranje potpornog zida u Ulici @agri}i broj 1 u starogradskoj MZ [iroka~a je zavr{eno. Preostali su jo{ finalni radovi koji }e biti okon~ani ~im to vremenski uslovi dozvole. - Betonski radovi na izgradnji zida du`ine 27 metara i visine od 2,5 do 3,5 metra su zavr{eni. Finalne radove, kao {to su zatrpavanje zemlje oko zida, drena`a, izrada kape i ure|enje prostora, uradit }e se ~im se vremenski uslovi pobolj{aju, pojasnili su u Slu`bi za komunalne poslove i investicije. Projekat sa oko 35.500 KM finansira Op}ina Stari Grad, a izvo|a~ radova je firma Klico trans iz Sarajeva.

Konstruktivan i opu{ten dijalog

gla{avaju}i da }e se posebna pa`nja usmjeriti na izradu i usvajanje strategije prema mladima KS-a i bud`eta za mlade kao posebne bud`etske stavke Vlade KS-a.

Predstavnici vije}a mladih i omladinskih savjeta upoznati su sa planovima Ministarstva i politici prema mladima, kao i sa provo|enjem Zakona o mladima FBiH. Tako|er, dogovoreni

su koraci budu}e saradnje Instituta i Ministarstva. Ministar Marjanovi} je obi{ao prostorije Obrazovno-razonodnog centra Spajalica i upoznao se s raZ. T. dom mladih aktivista.

18

SARAJEVSKA HRONIKA

nedjelja, 16. decembar/prosinac 2012.

OSLOBO\ENJE

PARK ATMEJDAN

Konzervacija zidova medrese
Privodi se kraju prva faza konzervacije Arheolo{kog parka Atmejdan, koja je nazvana medresa, a u kojoj su konzervirane prona|ene iskopine zidova ovog objekta. - Zavr{ena je sanacija zidova medrese, ali malo kasnimo sa zavr{etkom ostalih radova jer se mora raditi sporo i pa`ljivo. Trudit }emo se da prvu fazu uskoro zavr{imo, pojasnili su u Zavodu za za{titu kulturno-historijskog i prirodnog naslije|a Kantona Sarajevo. Iz dvori{nog dijela premje{tena je kaldrma, koja se ponovo treba slo`iti na prethodno pripremljenu podlogu. Pored toga, pod zemljom su na|eni brojni ni{ani koji su polo`eni na jedno mjesto. Ni{ane koji ve} postoje u jednom dijelu Arheolo{kog parka, radnici do sada nisu dirali. Pored njih ostavljaju ni{ane na|ene pod zemljom i oni }e, tako|er, biti postavljeni na primjeren na~in kada se bude ure|ivao mezaristan. - Svi }e morati biti restaurirani, ispravljeni i upareni. To su ostaci starog mezarja gdje su ukopavanja vr{ena vi{e puta pa ima mjesta gdje je ni{an na ni{anu. Neke ulomke i dijelove ~ak smo vadili i iz starih zidova, kazali su u Zavodu. Prva faza konzerviranja parka Atmejdan ko{tat }e oko 95.000 KM. Novac za ovaj projekt obezbijedila je Vlada FBiH, izvo|a~ je firma Neimari, a nadzor dva zavoda za za{titu kulturno-historijskog i prirodnog naslije|a KS-a i FBiH.

ZAVR[NI RADOVI NA IDEJNOM PROJEKTU
Smatramo da }e se projekat zavr{iti u toku 2013, tako da }e `i~ara biti u punoj eksploatacionoj svrsi u toku 2014. godine, ka`e Kamo~aji
Iako je najavljivana za kraj 2012. godine, monta`a trebevi}ke `i~are jo{ nije zapo~ela. Jo{ je u toku izrada idejnog projekta, a prije po~etka gra|evinskih radova potrebno je izvr{iti reviziju projektne dokumentacije, eksproprijaciju zemlji{ta, odabir najpovoljnijeg ponu|a~a za obnovu `i~are, te nabavku nedostaju}e opreme. to~ svim na{im `eljama i naporima da projekt bude zavr{en {to prije, smatramo da }e se on zavr{iti u toku 2013. godine, tako da }e `i~ara biti u punoj eksploatacionoj svrsi u toku 2014, rekao nam je Igor Kamo~aji, zamjenik gradona~elnika Sarajeva. Za obnovu trebevi}ke `i~are u dosada{njem razdoblju Grad Sarajevo je iz gradskog prora~una izdvojio 705.000 KM za deminiranje platoa Trebevi}a i 180.000 maraka za izradu studije izvodljivosti trebevi}ke `i~are. [vicarski grad Grächen donirao nam je `i~aru. trebevi}ke `i~are izme|u Grada Sarajeva, Kantona Sarajevo, Delegacije Evropske unije u BiH i SERDA. Izvr{en je transport donirane `i~are iz [vicarske u Sarajevo.

Jo{ jedna sezona bez trebevi}ke `i~are

Me|unarodni tender
U suradnji sa KJP Sarajevo{ume d.o.o. realizirano je ure|enje trase `i~are. Zavr{ene su procedure raspisivanja i provedbe me|unarodnog tendera za izbor projektanta za izradu novog idejnog projekta za trebevi}ku `i~aru od Delegacije Evropske unije u BiH, te je kao najpovo-

Donirana oprema
- Bez okon~anja ovih radova, oni gra|evinski, kao i monta`a same `i~are, nisu mogu}i. S obzirom na dinamiku realizacije pro-

U Butmiru Hipoteka
jekta, na koju Grad Sarajevo nema utjecaj, a imaju}i u vidu zna~aj trebevi}ke `i~are, koji je prepoznat i od Delegacije Evropske unije u BiH, Grad Sarajevo }e, kao koordinator ovog veoma slo`enog tehni~ko-tehnolo{kog projekta, nastaviti njegovu implementaciju kako bismo kona~no gradu vratili jedan od njegovih najzna~ajnijih simbola. Me|utim, unaIz Gradske uprave nisu spomenuli da je polaznu stanicu `i~are Gras stavio pod hipoteku, o ~emu je Oslobo|enje ve} pisalo, a {to se vidi iz prepiske izme|u biv{eg ministra prometa i komunikacija KS-a Harisa Luli}a i direktora Intesa Sanpaolo banke Almira Krkali}a, te da bi i to mogao biti jedan od razloga ka{njenja u obnovi. Procijenjena vrijednost donirane opreme iznosi oko {est miliona {vicarskih franaka, a izradu idejnog projekta finansira Delegacija Evropske unije u BiH. Do sada je potpisan memorandum o razumijevanju za obnovu ljniji ponu|a~ odabrana italijanska projektantska ku}a Studio Corona. Idejni projekt je zavr{en i o~ekujemo da }e nam u narednim danima biti i zvani~no predan od italijanskih projektanata, zaklju~io je Kamo~aji. E. Z. B.

Poru{eni bespravni temelji
Radnici preduze}a KJKP Rad poru{ili su sedam bespravno izgra|enih temelja u Ulici Hipodrom, u ilid`anskom naselju Butmir. To je lokacija gdje su ranije boravile romske porodice, koju je Op}ina Ilid`a o~istila i poravnala nakon njihovog odlaska. Ovaj prostor je krajem ljeta uzurpiralo oko 200 gra|ana, uglavnom mje{tana Butmira. Oni su izvr{ili parcelisanje, a neki ~ak po~eli i graditi stambene objekte, iako je to op}insko zemlji{te. Urbanisti~ko-gra|evinski inspektori su, putem KJKP Rad, nalo`ili ru{enje svega onog {to je bespravno sagra|eno. Izvr{enje je obavljeno uz asistenciju ^etvrte policijske uprave. Mada je op}inska inspekcija na vrijeme reagovala i uklonila improvizovane ograde, ipak su pojedinci uspjeli izgraditi sedam temelja. U medijima se spekulisalo kako su se gra|ani pozivali na navodno odobrenje za gra|enje koje je dao na~elnik Senaid Memi}, {to nije ta~no, a u Op}ini Ilid`a sve Z. T. su demantovali.

Uklonjen snijeg sa dijela Ulice Ferhadija
Na osnovu Okvirnog sporazuma izme|u Op}ine Centar kao investitora i Kantonalnog javnog komunalnog preduze}a Rad o redovnom zimskom odr`avanju ulica na podru~ju sredi{nje sarajevske op}ine, uposlenici Rada su u no}nim satima 11. decembra uklonili oko 140 kubika snijega sa dijela Ferhadije koji pripada Op}ini Centar - od Vje~ne vatre do zgrade Svjetlosti kako bi se pje{aci mogli nesmetano kretati ovom veoma prometnom gradskom {etnicom. Za nadzor zimskog odr`avanja ulica na podru~ju op}ine Centar zadu`en je Zavod za saobra}aj Gra|evinskog fakulteta u Sarajevu.

Do ulaznica za filmske projekcije uz Cinema City i Oslobo|enje Ime i prezime: Adresa: Telefon: Popunjeni kupon predati u oglasne slu`be Oslobo|enja na adresama Zelenih beretki 14 i Grbavi~ka do 14c (STR Axel) ili na recepciju na{eg lista u Ulici D`emala Bijedi}a 185.

OSLOBO\ENJE nedjelja, 16. decembar/prosinac 2012.

SARAJEVSKA HRONIKA
DE@URNI TELEFON

19

SPOR NAD KONCESIJOM KOD NARODNOG POZORI[TA
U dopisu iz Kantona istaknuto kako je novi saziv Vlade raspolo`en za iznala`enje rje{enja prihvatljivog za zemlji{te kod Pozori{ta

276-982

VA@NIJI TELEFONI

Odgoda ro~i{ta na zahtjev Kantonalnog pravobranila{tva
Sudska parnica izme|u firme Centrotrans - transport robe i Kantona Sarajevo i dalje traje na Op}inskom sudu, a posljednje ro~i{te, 5. decembra ove godine, odgo|eno je na zahtjev Kantonalnog pravobranila{tva, kazao nam je vlasnik Centrotransa Hajrudin Muli}. Iz firme u vlasni{tvu Muli}a tra`e da se ispo{tuje ugovor o koncesijama sklopljen sa predstavnicima KS-a, me|utim, ve} vi{e od pet godina pomaka nema, ve} je proU prostorijama Centra za zdravo starenje Novo Sarajevo odr`ana je poludnevna konferencija o temi “Aktivno starenje” sa ciljem da se , predstave rezultati rada Centra za zdravo starenje Novo Sarajevo sa fokusom na zna~aj preventivno korektivne gimnastike, zatim da se promovira ideja aktivnog starenja i me|ugeneracijske solidarnosti, te promovira prvi priru~nik za preventivno-korektivnu gimnastiku za osobe tre}e `ivotne dobi ~iji jekat dodatno uslo`njen jer su iz Op}ine Centar istakli kako je ova institucija vlasnik zemlji{ta koje je Kanton dao pod koncesiju. - Iz Kantonalnog pravobranila{tva su prilo`ili dopis na ro~i{tu u kojem je istaknuto kako novi saziv Vlade `eli rje{avati ove probleme. Time su fakti~ki i priznali da Kanton dosad nije `elio do}i do rje{enja kada je rije~ o gradnji podzemnih gara`a. Tu`ilac je spreman na vansudsku nagodbu, a ro~i{te je pomjereno za mart, istakao je Muli}. Iz firme koncesionara tra`ili su da se zemlji{te na kojem bi se gara`a trebala graditi o~isti od tre}ih lica. A kako je vlasnika vi{e, Muli} napominje kako Kanton to do marta ne mo`e zavr{iti sve i da na tome rade ma|ioni~ari. - Znamo {ta tra`imo, sada je sve do Kantona, smatra Muli}. Podsje}amo, kako Vlada Kantona Sarajevo nije rije{ila imovinskopravne odnose na ovom zemlji{tu, u Op}ini Centar napominjali su da bi oni trebali biti ti koji daju koncesiju jer je zemlji{te njihovo, a kako se i federalno Ministarstvo prostornog ure|enja proglasilo nenadle`nim u ovom slu~aju, odluku u sukobu nadle`nosti }e najvjerovatnije morati donijeti Vrhovni sud FBiH. Iz firme Centrotrans - transport robe u sporu su tra`ili da im se nadoknadi {teta za sve vrijeme od potpisa ugovora sa Kantonom do ulaska u posjed ili okon~anja vansudske nagodbe. Kanton je, kako parking ne radi, na gubitku od milion KM godi{nje. J. M.

Centar za zdravo starenje Novo Sarajevo

AKTIVNO STARENJE

je autor Mahir Selmanovi}, fizioterapeut. Konferenciji su prisustvovali i gosti iz susjednih dr`ava, Srbije i Hrvatske, kao i predstavnici Op}ine Novo Sarajevo, op}inski na~elnik Ned`ad Kold`o, zatim predstavnici Udru`enja “Partnerstvo za javno zdravlje” , Zavoda za javno zdravstvo FBiH, Fakulteta zdravstvenih studija Sarajevo, JP “Olimpijski bazen Sarajevo” Po, rodi~nog savjetovali{tva KS-a, Udru`enja penzionera Novo Sarajevo, kao i predstavnici udru`enja i NVO.

Vi{ednevna isklju~enja struje
Zbog sanacije, rekonstrukcije i izgradnje elektrodistribu ti vne mre `e i pos tro je nja, bez struje }e ostati slijede}a trafopodru~ja: ponedjeljak i utorak od 8.30 do 16 sati Zenik, Rakovica 2, 6 i 7, Rakovica podgaj, a od 9 do 15 Ravne njive i Boljakov Potok 1, od ponedjeljka do petka od 9 do 16 Centar BiH, dok od utorka do petka od 9 do 15 sati Mlinska.

MUP 122, 206-666, 207-777 Vatrogasci 123, 664-115 Hitna pomo} 124, 611-111 Pomo} ovisnicima 062/761-415 Porodi~no savjetovali{te 209-112 Nasilje u porodici 222- 000 033/ 223-366, 1209 Klini~ki centar 297-000 Op}a bolnica 285-100 Bolnica Podhrastovi 297-281 Veterinarska stanica 767-025 Prijava tel. kvarova 1272 Telefonski brojevi 1182 Elektrodistribucija 080 02 01 33 Vodovod 210-707, 220-435 Kanalizacija 203-059,668-259 Toplane 650-979, 650-956 Sarajevostan 715-680 KJKP Rad 658-038 Eko telefon 660-000 Ta~no vrijeme 125 [tab CZ KS 472-636, 443-720 Operativni centar Civilne za{tite 121 Prijava kvarova na javnoj rasvjeti 713-100 Dimnja~ar 616-105 Sarajevogas 592-095, 592-096, 592-097, 061/487-787 Gras 293-333 Velepekara 648-505 Bakije 533-763 Pokop 551-370 Pogrebne usluge Mar tinovi} 061 191 010 Pogrebno dru{tvo Jedileri 712-800 Uprava za inspekcijske poslove KS 770-156, od 8 do 14 sati, 061/252-252, od 14 do 22 sata Autobuska stanica 213-100 @eljezni~ka stanica 655-330 Aerodrom Sarajevo 289-100 Izgubljeni prtljag 289-105 Turisti~ki centar 580-999 BIHAMK, pomo} na cesti 1282 Informacije o stanju na putevima 1282 BH Telecom-podr{ka korisnicima 1444 Me|unarodni telefonski brojevi 1183 CENTROTRANS Pozivni centar 090 292 100

DE@URNE APOTEKE
BA[^AR[IJA 272-300 MARINDVOR 714-280 NOVO SARAJEVO 713-831 HITNA 716-331 ILID@A 762-180 DOBRINJA 766-380 ILIJA[ 428-810 HAD@I]I 428-220 VOGO[]A 424-250 INFORMACIJE O LIJEKOVIMA 223-399

PORODILI[TA

11 11

DJEVOJ^ICA DJE^AKA

VOZOVI
Polasci iz Sarajeva:
Zagreb 11.17, Plo~e 6.51, Zenica 4.47, 7.09, 12 i 19.24, Konjic 7.17, 15.30 i 19.26, Banja Luka 15.54

Odlasci:
Beograd 6.20, Zagreb 6.30 i 16.00, Istanbul 11.20, 17.00 i 18.55, Munich 13.15, Ljubljana 13.25, Banja Luka/Zurich 14.15, Vienna 15.05

AUTOBUSI
Antwerpen, Bruxselles, Liege, Breda i Mastriht utorkom i subotom u 8 sati, Roterdam i Amsterdam utorkom i subotom u 8 i ~et vrtak u 16 sati, Den Hag utorkom u 8 sati, Utrecht subotom u 8 i ~etvrtkom u 16 sati, Pariz petkom u 9 sati, Berlin ~etvrtkom u 8 i subotom u 17 sati, Dortmund, Essen i Dusseldorf ponedjeljkom, utorkom, srijedom, ~etvrtkom, subotom i nedjeljom u 8 sati, Frankfurt, Karlsruhe i Stut tgart svaki

Dolasci u Sarajevo iz:
Zagreb 18.12, Plo~e 21.13, Zenica 6.45, 9.26, 13.57 i 20.57, Konjic 6.40, 10.43 i 18.55, Banja Luka 9.48

AVIONI Dolasci:
Istanbul 10.25, 18.00 i 23.00, Munich 12.35, Ljubljana 12.55, Vienna 14.20 i 21.40, Zagreb 15.30 i 22.00, Zurich/Banja Luka 20.45, Beograd 21.40

dan u 8 sati, Hamburg, Hanover i Kassel subotom u 17 sati, Ingolstadt i Nurnberg ~etvrtkom u 8 i subotom u 17 sati, Munchen svaki dan u 8 i subotom u 17 sati, Be~ i Graz svaki dan u 8 sati, Beograd svaki dan u 6 sati, Ljubljana utorkom, ~etvrtkom i nedjeljom u 20.40 sati, Dubrovnik svaki dan u 7.15 sati, Pula i Rijeka petak i nedjelja u 6 sati, Split svakim danom u 10 i 21 sat, Zagreb svakim danom u 6.30, 12.30 i 22 sata, Herceg-Novi petkom u 11 sati, Br~ko svakim danom u 6.30, 14 i 15.35 sati, Banja Luka svaki dan u 9.15, 14.30 i 15.30 sati, Bijeljina svaki dan u 5 i 15 sati, Bosanski Brod svaki dan u 12.15 sati, Bosanska Dubica svaki dan u 14.30 sati, Hrenovica svaki dan u 6.30,

kao i svaki dan osim nedjelje u 16.30 sati, Pale svaki dan u 6.30, 8, 10, 14 i 15 sati i svaki dan osim nedjelje u 16.30 sati, Zvornik svaki dan u 15.30 sati, Srebrenica svaki dan u 7.10 sati, Biha} svaki dan u 7.30, 13.30 i 22 sata, Bugojno svaki dan u 10, 14, 17.30 i 19 sati, Gora`de svaki dan u 8, Grada~ac svaki dan u 8.30 i 17 sati, Novi Travnik svaki dan u 13 sati, Ora{je svaki dan u 6.30 sati (preko Tuzle), Olovo svaki dan u 5, 6.30, 7.10, 8.30, 9.30, 10.30, 11.30, 12.30, 13.30, 14, 15, 15.30, 15.35, 16, 17, 18 i 20 sati, Sanski Most svaki dan u 15.30 sati, Te{anj svaki dan u 7 i 13.15 sati, Tuzla svaki dan u 5, 6.30, 8.30, 10.30, 11.30, 12.30, 13.30, 14, 15, 15.35, 16, 17 i 18 sati, Tuzla radnim danima u

9.30, Travnik svaki dan u 7.30, 9.15, 10, 13, 13.30, 14, 15.30, 17.30, 19 i 22 sata, Velika Kladu{a svaki dan, osim subotom, nedjeljom i pra znicima u 15.30 sati, Visoko svaki dan u 8.45, 10.45 i 15.15 sati, Visoko - Kakanj svaki dan u 5.30, 6, 7, 8, 8.30, 9.30, 10, 11.30, 12, 12.30, 13.30, 14.30, 15.30, 16, 16.30, 17.30, 18, 19.30 i 20 sati, Zenica svaki dan, osim subotom, nedjeljom i pra znicima u 5.30 sati via Visoko i Kakanj, Zenica svaki dan u 21 sat via Visoko i Kakanj, Zenica ponedjeljkom, utorkom, srijedom, ~etvrtkom i petkom u 7.30, 9.30, 11.30, 13.30, 15.30 i 17.30 sati autoputem, Zenica svaki dan 6.30, 8.30, 10.30, 12.30, 14.30, 16.30 i 18.30 sati autoputem.

20

KULTURA

nedjelja, 16. decembar/prosinac 2012.

OSLOBO\ENJE

TRE]A FAZA OBNOVE. NACIONALNIH. SPOMENIKA.

IZLO@BA U GALERIJI “GM” U TUZLI

ANNALE SAVREMENE L
Bo{ko Ku}anski je, povodom 65. godi{njice plodnog i predanog rada u domenu slikarstva i skulpture, dobio po~asno priznanje za inovativni doprinos u razvoju likovne umjetnosti
Galerija “GM” u Tuzli obilje`ila je godinu postojanja. Na pravi na~in proslavljen je ovaj datum izlo`bom - Internacionalno annale likovne umjetnosti minijature. Izlo`ba je posve}ena nedavno rano preminulom sarajevskom slikaru Mirsadu Mustajba{i}u, a predstavljeni su radovi umjetnika iz BiH, Hrvatske, Makedonije, Holandije, Njema~ke, Japana, Belgije, [vedske, Turske, SAD-a… - Zastupljena su 83 umjetnika iz 21 zemlje svijeta. Ovo je jedinstvena prilika da se prezentira sve {to se mo`e vidjeti u svijetu u likovnoj umjetnosti. Interesantno je, mada smo pozive uputili na razne adrese u BiH, konkretno u manje sredine, da je najbolji odziv bio umjetnika iz inostranstva. I to naro~ito umjetnika iz Japana i Koreje, kazao je na otvaranju izlo`be akademik Enver Mand`i}, predsjednik Udru`enja za promociju likovne umjetnosti i o~uvanje kulture i vlasnik Galerije “GM” te istakao: - Annale je ispunilo o~ekivanje, umjetnici su po{tovali kriterij da djela budu 10x10 cm. Vidi se da ima vrhunskih radova. Raspon onoga {to je prezentovano na izlo`bi vrlo je veliki, pa tako imamo zastupljene: crte`e, grafike, slike, skulpture... Ovim
[ari}a ku}a u Stocu je na listi objekata za rekonstrukciju

U svrhu unapre|enja interkulturalnog dijaloga unutar zajednice i obnove nacionalnih spomenika u Stocu, u Sarajevu je prezentiran projekt “ARCH - Stolac: Naslje|e kao most izme|u zajednica - Rekonstrukcija arhitektonskog naslije|a u Stocu - Obnova i razvoj ratom razru{ene zajednice” . Rije~ je o tre}oj fazi ovog projekta, koji uz podr{ku Evropske komisije, a u ime Vlade Federacije BiH, implementira federalno Ministarstvo kulture i sporta. Ova

Za ljep{i Stolac

faza izvo|enja radova po~ela je 29. oktobra, a do sada je napravljena kompletna projektna dokumentacija - Evropska komisija je raspisala javni poziv, odabrane su lokacije i zavr{ena je procedura javne nabavke. Evropska komisija finansirala je projekt s 1.500.000 eura, a Zavod za za{titu spomenika pri federalnom Ministarstvu kulture i sporta pripremio je projekte za ~etiri objekta u Stocu: Stari Grad Stolac, ]upriju na Bregavi, Mlinice na Bregavi, te [ari}a ku}u. N. S.

Bo{ko Ku}anski

Predstavljanje nau~nog ~asopisa

Annalom minijature njegujemo umjetnost koja ima malo pa`nje u na{oj zemlji. Jedan od u~esnika bio je priznati i poznati internacionalni umjetnik iz Sarajeva Bo{ko Ku}anski, koji je ovom prilikom, povodom 65. godi{njice plodnog i predanog rada u domenu slikarstva i skulpture, dobio po~asno priznanje za ostvareni inovativni doprinos u razvoju likovne umjetnosti. Ina~e, Ku}anski je dobitnik brojnih nagrada i nacionalnih i internacionalnih. Izlagao je na svjetskim bijenalima likovne umjetnosti, a ovo mu je ~etvrta nacionalna nagrada koju je dobio u inter-

nacionalnoj konkurenciji. - Galerija “GM” je na otvorenju izlo`be pokazala da ima svoj rezon detre (svoje opravdanje) za `ivot, {to potvr|uje i ova zna~ajna postavka kojom Tuzla opravdava to {to je zovu gradom umjetnosti i kulture. Internacionalni sastav otvorene galerijske postavke u ovome trenutku garantuje visoki internacionalni nivo sa kojim se ne samo grad, nego i ~itava zemlja mo`e ponositi, rekao je Ku}anski. Na izlo`bi je u~estvovala i Biljana Vrbi}-Ma~ak, umjetnica iz Zavidovi}a koja je kazala da joj je ~ast u~estvovati na ovoj velikoj izlo`bi.

Premijera zajedno sa ostatkom svijeta

Bilbo u potrazi za zlatom
Jedan od naji{~ekivanijih filmova otkako je “Gospodar prstenova” osvojio publiku {irom svijeta, “Hobbit: Neo~ekivano putovanje”, do`ivio je premijeru i u doma}im kinima u isto vrijeme kad i u ostatku svijeta
Ukoliko niste sigurni kuda za vikend i niste ba{ neki ljubitelj snijega i zimskih radosti, odlazak u kino bi mogao biti dobra opcija. Posebno jer se u doma}im kinima na{ao jedan od naji{~ekivanijih filmova godine “Hobbit: Neo~ekivano putovanje” Petera Jacksona. Za one koji nisu upoznati sa tematikom, ovaj film je prethodnik slavnoj trilogiji “Gospodar prstenova” i ta, ko|er je snimljen po romanima J. R. R. Tolkiena. “Hobbit” je fantasti~na pri~a puna ~udesnih stvorenja iz svijeta ma{te i smatra se jednim od najve}ih klasika fantazijske knji`evnosti te jednom od najtira`nijih knjiga u historiji izdava{tva. Radnja filma govori o susretljivom i mirnom hobitu Bilbu Bagginsu i njegovoj urnebesnoj potrazi za zlatom zmaja, dok mu dru{tvo ~ine ~arobnjak Gandalf i grupa patuljaka. U glavnim ulogama }emo gledati Martina

Acta Medica Academica
Nau~ni ~asopis Acta Medica Academica, koji izdaje Odjeljenje medicinskih nauka Akademije nauka i umjetnosti BiH, uvr{ten je u referentnu i presti`nu indeksnu bazu MEDLINE (PubMed). Od 2006, kada je ~asopis po~eo izlaziti, kao nasljednik Radova Odjeljenja medicinskih nauka, postignut je veliki napredak i uspostavljena redovnost u izla`enju, {to je doprinijelo kvalitetu ~asopisa, a time i dobivanju novih indeksacija u bazama EBSCOhost, Index Copernicus, CAB Abstract/Global Health Database, IndexScholar.com, a sada i MEDLINE. Glavni urednici ~asopisa su akademik Husref Tahirovi} i akademik Berislav Topi}, a predstavljanje Acta Medica Academica odr`at }e se u ponedjeljak, 17. decembra, u 12 sati u prostorijama Mr. S. ANUBiH (Bistrik 7).

Freemana, poznatog iz TV serijala “The Office” dok svoje uloge , iz “Gospodara prstenova” igraju isti glumci - Cate Blanchett, Andy Serkis, Elijah Wood, Orlando Bloom i Hugo Weawing. Film }e se prikazivati u klasi~noj i 3D verziji, koja donosi izuzetno realisti~no iskustvo gledanja sa ~ak 48 framova po sekundi filma. Iako su ga pratili mnogi problemi, od onih standardnih studijsko-produkcij-

skih, film je imao i probleme sa ljudima iza kamere. Neko vrijeme je kao reditelj spominjan Guillermo del Toro, da bi njegovo mjesto na kraju ipak zauzeo i cijeli film snimio Peter Jackson. “Neo~ekivano putovanje” je tek prvi dio, jer je i ovdje u pitanju trilogija, a druga dva dijela, “The Desolation of Smaug” i “There and Back Again” u kinima }e se na}i 2013. i 2014.
N. S.

OSLOBO\ENJE nedjelja, 16. decembar/prosinac 2012.

KULTURA

21

U okviru Napretkovih bo`i}nih dana

LIKOVNE MINIJATURE
Odr`an Bo`i}ni koncert
Internacionalnom izlo`bom proslavljen prvi ro|endan

U dvorani Op}ine Novi Grad u Sarajevu sino} je odr`an Bo`i}ni koncert u sklopu Napretkovih bo`i}nih dana u organizaciji Hrvatskog kulturnog dru{tva Napredak povjerenstvo Novo Sarajevo i Op}ine Novi Grad. Na tradicionalnom Bo`i}nom koncertu su nastupili: Mando-

linski sastav Dje~ijeg doma Egipat Sarajevo, Tambura{ki sastav Zlatne `ice HKD-a Napredak podru`nica Bugojno, Mje{oviti zbor Slo ve na ~kog kul tur nog dru {tva “Can kar” Sa ra je vo i Tambura{ki orkestar Lira HKDa Napredak - povjerenstvo Novo Sarajevo.

- To je izlo`ba koja daje presjek modernog stvarala{tva, ura|enog u kombinovanoj tehnici gdje se mogu prepoznati kretanja i interesi dana{njih umjetnika. Tematska raznolikost pomjerena je odrednicama formata, tako da sve djeluje harmoni~no, bez obzira na {arolikost stilskih izri~aja, dodala je Vrbi}-Ma~ak. Kroz 400 radova koji su prezentovani, od grafike, slika, skulptura... potvr|uje se da je savremena likovna umjetnost veoma razu|ena, ali da su umjetnici cijeloga svijeta ipak povezani, bar na ovaj na~in.
Biljana Vrbi}-Ma~ak D. REBI]

Komedije u Jeli}evoj 1

Od “Lopova”
do “Cabarea”
Centar za kulturu Sarajevo u posljednjem mjesecu nastavio je dobru i oprobanu praksu postavljanja komedija na svoju scenu. Prethodnih dana su tako na repertoaru bile predstave koje su, u neku ruku, ve} obilje`ile rad ove kulturne ustanove. Izvedena je jedna od najpoznatijih komedija Fadila Had`i}a “Dr`avni lopov” u , produkciji Studija scena iz Sarajeva, sa Nusmirom Muhaovoj predstavi uloge tuma~e Darko Ostoji}, Dino Drljevi}, Bakir Kumri}, Mirsad Imamovi} i drugi, sve pod rediteljskom paskom Sa{e Petrovi}a. A za kraj malog serijala humoristi~nih predstava u Jeli}evoj, ve~eras }e u 19.30 sati Zijah Sokolovi} izvesti svoju monodramu “CABAres, CABArei” . Uprkos brojnim izvo|enjima, ova predstava nikad ne gubi na zanimanju publike. Mo`da je

Doktorski program Bele Tarra

Faruk Lon~arevi} me|u odabranima
Univerzitet Sarajevo School of Science and Technology objavio je kona~ni spisak odabranih kandidata za novi doktorski program Film Factory. Program je razvio jedan od vode}ih re`isera dana{njice Bela Tarr u saradnji s naj pro mi nen tni jim me|unarodnim filmskim profesionalcima, a prvi semestar programa po~inje 15. februara. dok }e u tre}oj raditi na svojoj zavr{noj tezi u vidu dugometra`nog igranog filma. Po{to se ve}i dio re`ije i produkcije obavlja u Bosni i Hercegovini, ovaj program predstavlja i veliku potporu razvoju lokalne filmske industrije.

Centar razvoja filmske umjetnosti
- Program Film Factory, u okviru Sarajevske filmske akademije Univerziteta Sarajevo School of Science and Tecshnology, na zna~ajan na~in se bavi problemom manjka odr`ive kulturne scene u BiH, omogu}ava potpuni iskorak u razvoju bh. filmske industrije, te Sarajevu daje obilje`je istinske kulturne metropole, naglasila je Emina Gani}, menad`erica akademskih aktivnosti na Univerzitetu SSST i izvr{na direktorica Sarajevske filmske akademije.
N. S.

Nesporni kralj monodrame opet u Sarajevu

Rad sa stru~njacima
Kandidati za program prijavili su se iz cijelog svijeta, a primljeno je njih 17. Odabrani kandidati }e raditi u usko povezanim seminarskim grupama s ljudima kao {to su Fridrik Thor Fridriksson, Jean-Michel Frodon, Jonathan Romney, Thierry Garrel, Ulrich Gregor, Tilda Swinton, Gus Van Sant, Jonathan Rosenbaum, Manuel Grosso, Carlos Reygadas, Aki Kaurismaki, Andras Renyi, Fred Kelemen, Kirill Razlogov, Jytte Jensen, Jim Jar-

Faruk Lon~arevi}

mush, Atom Egoyan, Apichatpong Weera set ha kul. Me|u odabranima je samo jedan kandidat iz BiH - Faruk Lon~arevi}, koji trenutno u Sarajevu snima svoj drugi dugometra`ni film “Berinine ~akre” . U prve dvije godine kandidati }e snimiti ~etiri kratka filma,

removi}em, Ademom Smailhod`i}em i Irfanom Kasumovi}em u glavnim ulogama. Sino} je uspje{no izvedena i “Luda ku}a” Alternativne grupe Rajvosa, pri~a iz na{e svakodnevnice koja prati penzionera koji ~eka penziju, mlade osobe koje ne vide veliku perspektivu u BiH u nastojanju da je trajno napuste, demobilisanog razo~aranog borca, izbjeglicu sa svim svojim `eljama, nadanjima i strahovima... U

to zato {to niko ne mo`e prepri~ati poruku koju “CABAres, CABArei” duboko utiskuje u va{ um. A u`areni `ig te poruke }ete dobiti, htjeli vi to ili ne. Na vama je {ta }ete napraviti s time. Za mnoge nesporni kralj monodrame govori i igra sve mogu}e, majstorskom mimikom i potpunim vladanjem glasom koji vodi gledatelje kroz teme dr`ave, braka, svakodnevnih nebuloza, politi~ke N. S. banalnosti...

SCENA Grupa S.A.R.S. u druga~ijoj ulozi
22

nedjelja, 16. decembar/prosinac 2012.

OSLOBO\ENJE

Komponuju muziku za predstavu
Predstava se radi u produkciji East West Centra Sarajevo i Bosanskog narodnog pozori{ta Zenica. Glavna muzi~ka tema predstave je pjesma “Dru{tvo spektakla” koju je S.A.R.S napravio za ovu predstavu. Pored ove pjesme u predstavi }e se u`ivo izvoditi i pjesma “Mir u svijetu” sa novog, jo{ neobjavljenog albuma ovog poznatog benda. Dio radnje predstave su jo{ i neki od velikih hitova S.A.R.S-a. Predstava “Mujo, Suljo i Fata u dru{tvu spektakla” je sastavljena od ~etiri pri~e: “Stavisky” - esej Miroslava Krle`e o usponu i padu jednog ruskog tajkuna ukrajinskog porijekla u Francuskoj; “Jedan lijep film” - kratka pri~a Gulliaumea Appolinaira o brutalnoj manipulaciji putem filma (i televizije); dijelovi iz knjige “Dru{tvo spektakla” Guya Deborda; i kratka pri~a Harisa Pa{ovi}a o Bosancima i Hercegovcima. Ove pri~e su postavljene u kontekst `ivota mladog ljubavnog para danas u Bosni i Hercegovini. Predstava nije komedija, kako bi to naslov sugerirao (mada ima i komi~nih elemenata). Na-

Jedan od lidera muzi~ke scene na Balkanu komponuje muziku za predstavu Harisa Pa{ovi}a “Mujo, Suljo i Fata u dru{tvu spektakla”

Dio teksta pjesme “Dru{tvo spektakla”
Digni sebi kredit I postani rob Plati rate, kamate Pa pravac u grob Ne digne{ li kredit Maznu}e ti san Uzme{ kredit veliki Ote}e ti stan Dru{tvo spektakla Na nogama od stakla Zato ~eki} kupi Iz sve snage lupi…

S.A.R.S. na jednoj od proba

slov je satiri~na kontekstualizacija savremenih politi~kih, ekonomskih i socijalnih (svjetskih i Tako se RTRS promptno ponudio da oni solo organizuju odlazak na{eg predstavnika u [vedsku, pravdaju}i taj ~in dobrote ~injenicom da ve} neko vrijeme rade na projektu grupe “Alexandria” iz Banje Luke, ~ija se pjesma, sa radnim naslovom “Horizonti” upravo pri, prema za Eurosong i u zavr{noj je fazi obrade.

lokalnih) procesa. U predstavi u~estvuju mladi bh. glumci predvo|eni Sa{om

Hand`i}em i D`anom D`ani}. Pored njih na predstavi }e raditi provjereni autorski tim: Irma

Saje i Vanja Ciraj (kostimi), Lada Maglajli} (scenografija), Enes Husein~ehaji} (grafi~ki dizajn), Source Production (video), Nermin Hamzagi} (asistent reditelja). Izvr{ni producent predstave je Ismar Had`iabdi}. Premijera predstave }e biti u Zenici 21.decembra u BNP-u, nakon ~ega }e predstava imati i svoju drugu premijeru u Sarajevu, 25. decembra.
N. S.

Danas otvaranje igraonice

Pr{te ponude za odlazak na Eurosong

Edukativno zabavni kutak
U okviru Dje~ijeg parka Sarajevo Holiday Marketa, danas u 13 sati sve~ano }e biti otvorena igraonica za djecu Argeta Junior Play House. Ove godine ona je smje{tena u drvenu ku}icu na 48 kvadratnih metara, ~iju je izgradnju pomoglo Njema~ko dru{tvo za me|unarodnu saradnju GIZ. Ku}ica }e biti zagrijana grijanjem na pelet, zahvaljuju}i Kovan Metalnoj industriji iz Gra~anice, a na isti na~in je realizirano grijanje kompletnog Marketa. Podr{ku energetski efikasnom Marketu su ove godine pru`ili USAID 3E (Ekonomija energetske efikasnosti), Njema~ko dru{tvo za me|unarodnu saradnju GIZ, te UNDP. Argeta Junior Play House zami{ljena je kao edukativno-zabavni kutak za najmla|e, gdje }e djeca, uz profesionalne odgajatelje i odgajateljice, mo}i crtati, slagati puzzle, u~iti strane jezike, ~itati pri~e, gledati predstave, igrati se sa Barbie lutkama, zabavljati se uz razli~ite dru{tvene igre, praviti Dr. Oetker kola~i}e sa Mladenom Jeli~i}em Trokom... Mali{ani }e ponovo upoznavati predstavnike razli~itih profesija, igrati se malih nau~nika i raditi eksperimente, dru`iti se s maskotama, a u povodu 200. godina od izdavanje prve zbirke bajki bra}e Grimm, svakog dana }e u prostoru Argeta Junior Play Housea mladi glumac Kemal ^ebo ~itati sarajevskim mali{anima najljep{e bajke.

Zoster ili Alexandria?
Nakon {to je BHRT odustao od u~e{}a na Eurosongu zbog finansijske krize, vrlo brzo su se po~ela javljati i alternativna rje{enja
mo pjesmu, imamo za avionske karte do [vedske, a spavat }emo kod prijatelja. Od BHRT-a o~ekujemo samo zastavu, kazali su ~la no vi gru pe Zos ter za Klix.ba. Mada, ni sve ponu|eno mo`da ne bi bilo dovoljno, jer za u~e{}e se valja platiti kotizacija, na koju uti~u brojni faktori.
Mario Knezovi}, lider grupe Zoster

Spavat }emo kod prijatelja
Osim te ideje, i sa juga dr`ave do{ao je dobar glas. Naime, mostarska grupa Zoster se ponudila da potpuno besplatno, bez ikakve finansijske podr{ke nastupi na Eurosongu i predstavi dostojno na{u zemlju na ovom takmi~enju. - Obzirom na to da BHRT nema novaca za realizaciju sudjelovanja na Eurosongu, mi se javljamo dobrovoljno da bez ikakvih potra`ivanja predstavljamo Bosnu i Hercegovinu na Eurosongu. Mi ima-

Jo{ samo odobrenje
- Neka nam ka`u koliko je to novca i vjerujem da to ne bi bilo problem na}i. Siguran sam da bi i gra|ani bili spremni izdvojiti od sebe novac za tu manifes-

Alexandria

taciju, kako bismo imali predstavnika tamo. A, ako gra|ani nisu za to, onda ni ne trebamo i}i, rekao je Knezovi}. On je i pojasnio motive mos tar ske grupe, te time potvrdio da su savr{e-

no ozbiljni. - ^im smo pro~itali vijest o odus ta ja nju od Euro son ga, odlu~ili smo se ponuditi da idemo tamo bez ikakve naknade, jer mo`emo organizovati put i smje{taj. Imamo dobru pjesmu i sigurno bismo izazvali pa`nju na toj manifestaciji i predstavili na{u zemlju u do brom svje tlu. Jo{ nam samo treba odobrenje od BHRT-a, da nas prihvate kao predstavnike, objasnio je Knezovi}.

24

Nedjelja ZIVOT PLUS

16. decembar/prosinac 2012.

HUMANIZAM

Zahvaljuju}i nesebi~noj

Istra`ivanja pokazuju da je danas u svijetu oko 90 posto bolesti povezano sa stresom, zato je Svjetska zdravstvena organizacija stres proglasila mentalnom epidemijom savremenog svijeta
Relaksacione tehnike spre~avaju i ubla`avaju sve ili naj~e{}e tegobe u stresu. Odrastanje, starenje, rad, ljubav, nada, sre}a i uspjeh, mjere se, prije svega, brojem sretnih trenutaka, odnosno stresovima koji su so i za~in `ivota, ali i onim koji remete fiziolo{ku ravnote`u organizma i mogu da budu uzrok bolesti i(li) smrti. Stres je, na`alost, tokom 20. vijeka postao naj~e{}i faktor rizika i kriti~ni ~inilac o~uvanja zdravlja i uzrok brojnih bolesti. Istra`ivanja pokazuju da je danas u svijetu oko 90 posto bolesti povezano sa stresom, zato je Svjetska zdravstvena organizacija stres proglasila mentalnom epidemijom savremenog svijeta. prinose razgradnji negativnih hormona tokom stresnog doga|aja. Optimisti zato du`e `ive i rje|e obolijevaju od kardiovaskularnih bolest sa smrtnim ishodom, a imaju i ja~i imunitet od pesimista. Za prevenciju i ubla`avanje stresa treba da se koriste i mnogobrojne relaksacione tehnike za za{titu od stresa u svakodnevnom `ivotu. Osnovni smisao relaksacionih tehnika jeste da sprije~e ili ubla`e sve ili naj~e{}e tegobe koje prate stres kao {to su psihi~ka i tjelesna napetost, tjeskoba, strah, depresija, ljutnja, gnjev..., a koje onemogu}avaju da se {to bolje iskoriste sve psihofizi~ke sposobnosti. Nesporno je da ne postoji nijedan cjelovit i op{teprihva}en antistres program koji ne sadr`i bar jednu tehniku relaksacije poput autogenog treninga, progresivne mi{i}ne relaksacije, meditacije i hipnoterapije. Za savladavanje i odolijevanje stresu mnogo je va`no otklanjati i sve `ivotne situacije u kojima je organizam dugotrajno i neprekidno izlo`en stresu s obzirom na to da su u tom slu~aju hormoni stresa stalno povi{eni, {to iscrpljuje imunitet i endokrini sistem izazivaju}i razne bolesti.

Optimizam i slatki zaborav

Dvadesetjednogodi{njem Sanjinu Ajdinovi}u iz Sarajeva, koji se godinama hrabro nosi sa bolesti srca, nedavno je na presti`noj njema~koj kardioklinici Herc centrum u Berlinu ugra|en najsavremeniji defibrilator i on je tre}a osoba u svijetu sa ovim skupocjenim implantatom. Nakon operativnog zahvata, Sanjin se veoma brzo oporavio i danas najnormalnije `ivi i radi, a zaposlen je na Stomatolo{kom fakultetu u Sarajevu
Merima BABI]

Sanjin `ivi
Mama Muniba Ajdinovi} kazuje kako je Sanjin zbog ove sr~ane bolesti, po{to mu nisu mogli pomo}i na{i ljekari, morao nastaviti lije~enje van Bosne i Hercegovine. “Sanjin i ja smo prvi put do{li u Berlin 2005. u Herc centrum u Berlinu, to je kardioklinika, majka svih kardiohirurgija u Evropi i to je najbolja klinika u Evropi za oboljenje srca. Prvi put smo do{li 2005. zato {to za Sanjina nije bilo pomo}i u BiH niti na prostorima biv{e Jugoslavije. Onda smo morali oti}i za Berlin. Tamo sam srela na{e ljude dr. Selmu Latifagi} - Radoj~i}, @aklinu Frej, koja je bila klini~ki prevodilac, i ustanovljeno je da bi Sanjinu trebala biti obavljena transplantacija srca. Me|utim, prof. Hecer je htio da uradi jo{ jedan pregled, nakon ~ega je obavljena mijektomija, izrezivanje zadebljanja na srcu koje je Sanjin tada imao. Tako smo od 2006. stalni posjetioci klinike, svakih {est mjeseci” kazuje Muniba o po~e, cima Sanjinove borbe za ozdravljenje. Nakon toga, Sanjinu je 2008. ugra|en defibrilator marke Gaidant koji je trajao pet godina, odnosno manje od pet godina i u maju ove godine je ustanovljeno da se treba zamijeniti novim, da su baterije pri kraju. Od maja do novembra ove godine u tih pet-{est mjeseci trebalo je obezbijediti i finansijska sredstva za nabavku novog defibrilatora. Predra~un tro{kova ovog operativnog zahvata koji su dobili iznosio je 29.518 eura, a taj predra~un u svakom dru-

MENTALNI VIRUS
Govore}i o stresu, ljekari podsje}aju da se naj~e{}e u vezu sa stresom dovode kardiovaskularne bolesti, oboljenja plu}a, rak, depresija, panika, strah, sindrom hroni~nog zamora, anksioznost, tuga, gnjev, pad imuniteta, obolijevanje od autoimunih bolesti, kao i nastanak brojnih psihosomatskih i somatopsihi~kih bolesti. Kako bi se u svakodnevnom `ivotu ovaj mentalni virus sprije~io, ljekari savjetuju da prihvatite stvarnost onakvu kakva jeste, dijelite odgovornost u savladavanju te{ko}a i problema, izbjegavate nepotrebne sukobe u svim prilikama, ostvarujete harmoniju u me|usobnim odnosima i stvarate atmosferu vedrog raspolo`enja. Za prevenciju stresa veoma je zna~ajno da se razvijaju i njeguju zdrave navike i principi samokontrole pona{anja i emocija, kao i da se ja~aju karakterne osobine kao {to su samopo{tovanje, samopouzdanje i motivacija da se stvaraju pozitivna iskustva sa stresom, da se izgrade pozitivni mehanizmi odbrane i stvore preduslovi za bolje suo~avanje i prevazila`enje stresnih situacija. Optimizam i pozitivni `ivotni stavovi zna~ajna su prirodna odbrana od stresa, jer se razlike optimiste i pesimiste u odnosu prema `ivotu zasnivaju na razli~itim fiziolo{kim osobenostima. Optimista ima manje hormona stresa pa kod njega uz optimizam preovla|uju i zdrav na~in `ivota i zdrave `ivotne navike koje, tako|er, do-

SMIJEH RELAKSIRA
Za stvaranje atmosfere vedrog raspolo`enja od neizmjernog zna~aja je klima humora i veselosti, jer je nesporno da smijeh relaksira, budu}i da organizam pozitivno odgovara na njegove ritmove i doprinosi da se ~ovjek osje}a prijatno, vedro i veselo. Time se doprinosi razgradnji hormona stresa i pove}anom lu~enju pozitivnih hormona koji izazivaju dobro psihi~ko i fizi~ko stanje organizma. Nastanak takozvane `ivotne dosade, naj~e{}e zbog neostvarenih `elja, nekih `ivotnih proma{aja ili ~ak neznanja da se osmisli svakodnevni `ivot, ne zna~i i bolest, ali mo`e voditi do nje izazivaju}i psihi~ku napetost i remete}i psihi~ku ravnote`u. Zato je va`no razvijati sposobnosti i podsticati ljude da rukovode vremenom da bi se izbjegao nastanak dosade, a istovremeno razvijali mudrost i umije}e `ivljenja i izbjegavala svakodnevna akumulacija naizgled sitnih stresova.

Zahvaljuju}i nesebi~noj pomo}i prijatelja iz Njema~ke i Amerike, dvadesetjednogodi{njem Sarajliji Sanjinu Ajdinovi}u, koji se godinama hrabro nosi sa bole{}u srca, u novembru ove godine je na presti`noj njema~koj kardioklinici Herc centrum u Berlinu (DHZB - Centar za srce u Berlinu) ugra|en najsavremeniji aparat defibrilator, operativni zahvat protekao je uspje{no, ~ime se njegovo zdravstveno stanje znatno pobolj{alo. Sanjin se veoma brzo oporavio, tako da je sa klinike otpu{ten dan poslije operativnog zahvata. Sanjin danas najnormalnije `ivi i radi, a zaposlen je ve} godinu kao stomatolo{ki tehni~ar na Stomatolo{kom fakultetu u Sarajevu.

IMPLANTACIJA DEFIBRILATORA
Stoga, Sanjin i njegova mama Muniba neizmjernu zahvalnost duguju prijateljima iz Njema~ke, odnosno iz Berlina Braci Safetu Halilbegovi} i njegovoj supruzi, te njegovom prijatelju iz Banje Luke koji `ivi i radi u Americi Emiru Omerki}u, koji je umnogome doprinio da Sanjin dobije ovaj aparat. Tako je on bio prvo dijete, a tre}a osoba u svijetu, kome je ugra|en ovaj apa rat za o`iv lja van je svjetski poznate marke Gaidant.

16. decembar/prosinac 2012.

Nedjelja
Novogodi{nja zabava Fondacije Bosana

25

pomo}i prijatelja iz Njema~ke i Amerike

Kardioklinika Herc centrum u Berlinu

Bosana Annual Holiday Party

novi `ivot
termin na klinici za {est mjeseci. “Tamo idemo od Sanjinove prve operacije, koja je bila 30. marta 2006. godine. Stalno smo na relaciji Sarajevo - Berlin, prvo smo i{li svaka tri, sada svakih {est mjeseci. Naravno, uvijek po potrebi kontrola mo`e biti i prije.” Kontrolne preglede nisu morali pla}ati, sve dok Sanjin nije postao punoljetan.

Na aukciji su bile i dvije haljine poznate dizajnerice Galine Sobolev, ~ije je modele nosila Jennifer Lopez • Prikupljeno 4.700 dolara
Majda TATAREVI]

Poznati i uspje{ni poma`u bh. studentima

ZAHVALNOST DONATORIMA
Sada sretna mama Muniba Ajdinovi} podsje}a kako njihovim prijateljima nije bilo nimalo lako organizovati se kako bi se Sanjinu nabavio neophodni defibrilator. Kazuje kako je Braco Safet Halilbegovi} po slao vi {e od 260 molbi za donaciju mnogim njema~kim fondacijama i bosanskim organizacijama, ~ak i na{oj ambasadi i konzulatima u Njema~koj. Nakon toga preostalo mu je da stupi u kontakt sa proizvo|a~em aparata u Americi. Njegov prijatelj Emir Omerki} mu je pomogao da prona|e odgovorne suradnike firme Boston Scientific i sa njima stupi u kontakt. Tako su uspjeli da uz suradnju sa Steveom Fishom (International Customer Service u Bostonu) i gdinom Jensom Dreessenom (Sales Director CRM kod Bos ton Sci en ti fic De ut schland - Ratingen) organizuju sponzorstvo aparata koji treba da se implantira, a koji je u vrijednosti od 26.000 eura. Sanjin i njegova mama zahvaljuju fondaciji Heinz und Gudrun Meise-Stiftung iz Rotenburga, po intervenciji gdina Jurgena Meise i svim prijateljima koji su učestvovali u akciji.

U Los Angelesu je odr`ana druga novogodi{nja zabava Fondacije Bosana pod nazivom Bosana Annual Holiday Party, a doma}in ve~eri bila je na{a poznata manekenka Amra Silajd`i}, ambasadorica dobre volje Bosana fondacije koja poma`e djeci bez roditelja i onima koji se nalaze u te{kom ekonomskom stanju. Oko svega Amri su pomogli glavni organizatori ~lanice Bosane: Lana Brki}, direktor za razvoj Bosane, Ajlana Osmanagi}, direktor programa za stipendiranje, [ejla Holland, ~lan odbora Bosane, i prvi mentor za dva Bosanina studenta u Bosni Tea [i{i}.

Amrina k}erka Sofia uvijek poma`e radu Bosane

Muniba Ajdinovi}

Foto: [. SULTANOVI]

gom slu~aju, nagla{ava Muniba, iznosi 38.000 eura. “Uz pomo} na{eg prijatelja Brace Safeta Halilbegovi}a na klinici su cijenu zahvata malo smanjili, sa 38.000 na 29.518 eura, ali i to je bila ogromna suma za mene jer mada radim ja, radi i Sanjin, ali ipak 65.000 KM imati u komadu, vrlo je te{ko na dana{njem vremenu. On i njegova supruga su po-

tom stupili u kontakt sa prijateljem iz Banje Luke Emirom Omerki}em u nadi da }e on pomo}i. Emir je u Americi, tamo `ivi i radi, mislili smo da on mo`e oti}i do firme Gaidant ili stupiti s njima u kontakt, kako bi ta firma donirala aparat. Sre}om, to mu je uspjelo, donirali su aparat, nakon ~ega je klinika napravila novi predra~un na 7.500 eura, {to je velika razlika izme|u 30.000 i 7.500 eura. Sanjin je potom primljen na kliniku i ura|ena je zamjena, odnosno implantacija aparata. Moj Sanjin se nevjerovatnom brzinom oporavio, hvala dragom Bogu, zato {to je zdrav, bez obzira na to srce takvo kakvo jeste. Sada Sanjin najnormalnije `ivi i radi, samo treba da pozitivno misli, da se dru`i sa pozitivnim ljudima” kazala je Muniba, te , dodala kako Sanjin svakih {est mjeseci mora i}i na kliniku u Berlin na kontrolni pregled. Oni ve} imaju zakazan

ZAHVALA DONATORIMA
- Ovo je na{ drugi novogodi{nji party ~iji je cilj da zahvalimo donatorima {to su nas podr`avali tokom cijele godine, te da zajedno ispratimo staru godinu. Jedno je sigurno, da nije dobrih ljudi i njihove podr{ke, ne bismo ni{ta mogli posti}i, niti bi bilo Bosane, kazala je za Oslobo|enje Senita Slipac, predsjednica Bosana fondacije. Poznati i uspje{ni Bosanci i Hercegovci koji su popularnost do`ivjeli izvan granica na{e zemlje rado se odazivaju pozivu na zabavu koju prire|uje Bosana te u`ivaju u muzici, hrani, pi}u, ali i u aukcijama. Na aukciji su bile i dvije haljine poznate dizajnerice Galine

Prvi diplomirani student
Bosana fondacija izvela je na pravi put i time dobila svog prvog diplomiranog studenta iz Mostara Milo{a Delevi}a. Milo{ je nedavno dobio diplomu na DIF-u u Mostaru. - Kao nedavno osnovana organizacija, od ~ega su pro{le tri godine, ovo je na{ veliki uspjeh, te se nadamo da }emo dogodine imati jo{ tri diplomirana studenta. Ovo je dokaz da donacije prave razliku u njihovim `ivotima i da doprinosimo boljem sutra na{e omladine, isti~e Senita.

Sobolev, ~ije je modele nosila i Jennifer Lopez. Sav prikupljeni prihod namijenjen je stipendiranju djece bez roditelja. Ove godine su, osim Amre Silajd`i}, koja je do{la s k}erkom Sofijom, doga|aju prisustvovali bh. muzi~ar Adi Mulahalilovi}, kojem je dru{tvo pravila djevojka Lejla Isakagi}, glumac Edin Gali poveo je svoju lijepu suprugu misicu Samiru, dizajnerica brenda Kao Pao Shu Naida Begeta, umjetnica [ejla Holland, Lana Brki}, ali i brojni Amerikanci koji `ele pomo}i djeci u BiH. - Na zabavi Bosane Haljina bilo je stotinjak na{ih Galine najbli`ih i najve}ih Sobolev donatora, ali i novih na aukciji lica. Me|u njima je bilo sigurno pola Amerikanaca, istakla je Senita.

ZABAVA BOSANE I U SARAJEVU
Kako je kazala Senita, sljede}i doga|aj u Los Angelesu }e biti onaj godi{nji na kojem }e se skupljati sredstva za narednu godinu, te dodaje da }e na osnovu njega odlu~iti koliko mogu primiti novih studenata. Prikupljeno je gotovo 4.700 dolara, a u Bosana fondaciji o~ekuju da se ovaj iznos jo{ pove}a. Zabava Fondacije Bosana odr`a}e se po~etkom januara i u Sarajevu.

26 Nedjelja

16. decembar/prosinac 2012.

Dr. Maida Ak{ami}, doktorica godi

Za medic
Moj sveukupni rad kao lije~nika se odvija po principima Hipokratove zakletve i u~enja mojih profesora, kako u Sarajevu, tako i u Zagrebu. Imam i dalje veliku odgovornost zadr`ati dosada{nji nivo rada, educirati mla|i lije~ni~ki kadar da uvijek te`i da prevazi|e svog u~itelja. Jer, ne zaboravite da je JZU Dom zdravlja velika ustanova sa dosta medicinskog kadra, ova nagrada obavezuje na daljnje napore, sve u slu`bi boljeg zdravlja na{ih pacijenata i kolegijalnog odnosa izme|u zdravstvenih radnika, ka`e dr. Ak{ami}
Razgovarala: Merima BABI]

Javna zdravstvena ustanova Dom zdravlja Tuzla sa poliklinikom “Dr. Mustafa [ehovi}” ove godine obilje`ila je 89. godi{njicu posto ja nja i ra da. JU Dom zdravlja Tuzla je najstarija ustanova primarne zdravstvene za{tite u cijeloj BiH, a obilje`avanje godi{njice proteklo je u sumiranju rezultata iz prethodne godine, ali i uz dodjelu priznanja najzaslu`nijim zdravstvenim radnicima. Doktorom godine progla{ena je prim. dr. Maida Ak{ami}, {ef Poliklinike za o~ne bolesti, koja u intervjuu za Oslobo|enje kazuje kako se ovo priznanje dodjeljuje svake godine, uvijek je dobitnik drugi ljekar, koji je zaslu`an za svoj rad, a u ovoj medicinskoj ustanovi mnogo je njih, dodaje ona, radnih i vrijednih.

DVADESET GODINA RADA
Priznanje doktor godine u Tuzlanskom kantonu, dr. Maida Ak{ami}, dobili ste nakon 20 godina rada u JZU Dom zdravlja sa poliklinikom “Dr. Mustafa [ehovi}” ko, liko je ono zna~ajno za Vas, ali koliko nosi odgovornost za Va{ dalji rad sa pacijentima? - Veoma sam ponosna na priznanje doktor godine, s obzirom na to da sam do ratnih zbivanja radila u Subre gi onal nom cen tru u Br~kom, a po povratku iz

Njema~ke, gdje sam bila sa djecom, nastavila sam svoj veoma delikatan posao specijaliste oftalmologa i u Tuzli, {to su moje kolege i pacijenti prepoznali, na {to sam veoma ponosna. Moj sveukupni rad kao lije~nika se odvija po principima Hipokratove zakletve i u~enja mojih profesora, kako u Sarajevu, tako i u Zagrebu. Imam i dalje veliku odgovornost zadr`ati dosada{nji nivo rada, educirati mla|i lije~ni~ki kadar da uvijek te`i da prevazi|e svog u~itelja. Jer, ne zaboravite da je JZU Dom zdravlja velika ustanova sa dosta medicinskog kadra, ova nagrada obavezuje na daljnje napore, sve u slu`bi boljeg zdravlja na{ih pacijenata i kolegijalnog odnosa izme|u zdravstvenih radnika. Kako danas vidite odnos ljekara prema pacijentima, u odnosu na period od prije otprilike 20 godina. Da li se, po Va{em mi{ljenju, ne{to promijenilo? - U mojim po~ecima bilo je veoma malo ljekarskog kadra, mi smo radili veoma na por no i po ne ko li ko smjena. Odnos prema pacijentima uvijek je bio human, korektan i visoko profesionalan. Danas mladi lije~nici uglavnom imaju isti odnos, ali poneki nemaju strpljenja i humanijeg odnosa prema pacijentima, jer svi pacijenti koji dolaze u zdravstvenu ustanovu imaju neki problem koji mora{ saslu{ati, po{to-

vati, prepoznati, ako to nije problem iz tvog domena rada, uputiti ga na odgovaraju}e mjesto tzv. najkra}im putem. Danas mla|i lije~nici imaju daleko bolji pristup medicinskim informacijama (internet, ~e{}i boravak u inostranstvu, bolje komunikacije), tako da u budu}nosti vidim idealan sklad odnosa pacijent - lije~nik, sve u cilju postavljanja brze i ta~ne dijagnoze. Razvojem privatne prakse i izjedna~avanjem iste sa tzv. dr`avnom, zao{trit }e se konkurencija, a to }e biti dobit za pacijenta, za njegovo zdravlje i prava. Kakvi su ljekari nekada bili, a kakvi su danas, ima li rivalstva me|u njima? - Ranije je kolegijalni odnos bio na vi{em nivou, danas je rivalstvo veoma nazna~eno, kao i trka za akademskim titulama, iza kojih ~esto ne stoji adekvatno znanje. Jer, medicina je zanat koji se mora dugo u~iti, medicinu mora{ voljeti i `ivjeti prakti~no 24 ~asa. Moj mu` bi ~esto studentima govorio “ako te na medicinu nije dovela velika ljubav i humanost, nego isklju~ivo o~ekivana korist od pacijenta (mito !!!), bolje napusti studij {to prije, jer za medicinu se `ivi i odri~e” . • Za{to veliki broj ljekara odlazi u politi~ke vode, {ta je to {to ih usmjerava da se opredijele? - Smatram da su to ljekari koji ne vole dovoljno svoj posao, preko politike `ele ostvariti odre|ene ciljeve,

Maida Ak{ami} sa glavnom sestrom Sanelom Bra{nji}

IDEALAN SKLAD Danas mla|i lije~nici imaju daleko bolji pristup medicinskim informacijama (internet, ~e{}i boravak u inostranstvu, bolje komunikacije), tako da u budu}nosti vidim idealan sklad odnosa pacijent - lije~nik, sve u cilju postavljanja brze i ta~ne dijagnoze. Razvojem privatne prakse i izjedna~avanjem iste sa tzv. dr`avnom, zao{trit }e se konkurencija, a to }e biti dobit za pacijenta, za njegovo zdravlje i prava

16. decembar/prosinac 2012.

Nedjelja

27

ine, {ef Poliklinike za o~ne bolesti Doma zdravlja Tuzla

cinu se `ivi i odri~e
jer se o~ito u svojoj bran{i nisu izdigli iznad prosjeka. Politika je idealno mjesto za brzo postizanje i akademskih titula, sje}ate se biv{ih ministara koji su u svom mandatu doktorirali i dobili mjesta na fakultetima. Va{e mi{ljenje o projektu porodi~ne medicine, koliko on ima prednosti, a koliko nedostataka? - Prvih godina kada se uvodila porodi~na medicina po projektima kanadske medicinske {kole, mislili smo da }e veliki broj pacijenata biti rije{en ovim projektom i da }e pritisak na specijalisti~ke slu`be biti manji, me|utim, to se ne doga|a. Za{to? Mislim da se specijalisti porodi~ne medicine i dalje ne upu{taju u lije~enje diferenciranih slu~ajeva iz pojedinih grana, premda su za to osposobljeni. Me|utim, tu su krivi i pacijenti koji vr{e pritisak na spec. porodi~ne medicine da bi dobili specija-

Dr. Maida Ak{ami} sa svojim timom na O~noj klinici

Foto: D. REBI]

MLADI NA PERIFERIJI @alosna je ~injenica da najbolji studenti medicine nemaju automatsku prednost kod zapo{ljavanja na klinikama, oni su obi~no zapostavljeni, ba~eni negdje na periferiju, {to mladi ne `ele, tako da je odlazak vani najbolje rje{enje
listi~ke uputnice, ali nadam se da }e to sa godinama uredno funkcionirati, kao u svijetu. Ipak, ljekari specijalisti porodi~ne medicine, moje kolege, vrlo su vrijedni i dragi ljudi, imaju puno posla, puno pacijenata, tu je i pisanje recepata, ali oni se jo{ usavr{avaju i educiraju u tom veoma zna~ajnom projektu. ljudi o zdravlju, pisanim i elektronskim medijima koji stalno educiraju stanovni{tvo, kao i na pobolj{anu medicinsku dijagnostiku. S obzirom na tempo `ivota danas, promijenjene navike rada, kompjuterizaciju radnih mjesta, metaboli~ke bolesti, o~nih oboljenja }e biti sve vi{e. [ta mislite o sve ve}em broju odlazaka bh. ljekara i medicinskog osoblja u inostranstvo? - Ljekari, kao i ostalo medicinsko osoblje, odlaze van na{e zemlje uglavnom iz materijalnih razloga, jer ovdje za veliki svakodnevni rad malo si nagra|en, a vaDoktorica godine u ordinaciji

ni na{e medicinsko osoblje brzo napreduje i na hijerarhijskoj ljestvici. @alosna je ~injenica da najbolji studenti medicine nemaju automatsku prednost kod zapo{ljavanja na klinikama, oni su obi~no zapostavljeni, ba~eni negdje na periferiju, {to mladi ne `ele, tako da je odlazak vani najbolje rje{enje.

SVE VI[E O^NIH OBOLJENJA
Koliko su danas prisutna o~na oboljenja, ~injenica je da ih je sve vi{e, pa i u na{oj zemlji? - O~na oboljenja su veoma prisutna u na{oj populaciji, s obzirom na svijest

PISAC I PROFESOR
Dokle je danas medicina napredovala u oblasti oftalmologije, osim laserskog uklanjanja dioptrije, koje savremene metode se primjenjuju u svijetu, gdje je tu BiH?

- U na{oj dr`avi sva medicina uglavnom prati savremene metode lije~enja, tako i oftalmologija, pa su laserske i UZ operacije bilo kojeg tipa u podru~ju tzv. prednjeg segmenta oka postale rutinske, a u posljednje vrijeme sve se vi{e uvo de kom pli ko va ne metode u podru~ju stra`njeg segmenta itd, {to se mo`e vidjeti po rezultatima O~ne kli ni ke UKC-a Tuzla. Pojava privatnih poliklinika iz oftalmologije je dodatno zao{trila konkurenciju, tako da se tzv. dr`avni sektor budi, opet navodim kao primjer UKC Tuzla.

U Va{oj porodici svi su vezani za medicinu, suprug Vam je specijalista otorinolaringologije, da li su k}erka i sin po{li Va{im stopama? - Da, polovi~no, suprug i ja smo lije~nici, suprug je dugo godina bio na~elnik ORL klinike u Tuzli. Mislim da je ORL slu`bu u Tuzli digao iznad prosjeka za na{e prilike, uvode}i savremene metode operativne hirurgije i lije~enja. Sada radi kao ORL specijalista u na{oj poliklinici u Br~kom i ORL ordinaciji Tuzla. Na{a djeca nisu lije~nici, sin je zavr{io ekonomiju, a k}erka arhitekturu, zaposleni su, uspje{no grade karijere.

Osim medicine, {ta Vas jo{ privla~i, da niste ljekar, {ta biste bili? - Moja najve}a ljubav je bi la knji `e vnost. @e lje la sam da budem pisac i profesor, ali sticajem okolnosti oti{la sam na medicinu. U mom porodi~nom `ivotu najva`nija je moja obitelj koja je veoma sretna, a ove godine i na{ prvi unuk koji je sretno do{ao na svijet. Pored medicine, najvi{e volim dru`enja sa na{im prijateljima u Br~kom i Tuzli, putovanja u inostranstvo avionom ili plovidbe dalekim morima, zimovanja sa prijateljima u Kranjskoj gori itd.

28

Nedjelja
Ranko PAVLOVI]

16. decembar/prosinac 2012.

Priča Nedjelje

S

jedili su pogleda rasplinutog po pu~ini, upijaju}i u zjenice rumenkaste iskre s modre namre{kane povr{ine. Sunce je, slutili su samo jer ga nisu mogli vidjeti sa terase, ve} jednim kraji~kom tonulo iza brda, sli~nog ru{evinama ogromne tvr|ave, obraslog travom, {ipra`jem i ponekim usamljenim stablom. Nisu se dr`ali za ruke, jer to ne bi prili~ilo njihovim godinama, naro~ito na mjestu kojim svakog ~asa mo`e neko da nai|e; samo su se ovla{no dodirivali ramenima, osje}aju}i kako toplina prelazi iz jednog u drugo, kao kad majka dlanovima `eli da zagrije uvenca djeteta s kojim je, pra}ena sjevercem, ne umotavaju}i ga u {al, krenula u {etnju stazom pored snijegom prekrivene jezerske obale. - Osje}a{ li da{ak svje`ine sa okeana? Njegovo pitanje zgrabio je kljunom galeb u letu i progutao ga, zajedno sa svojim krikom. Trenutak kasnije i galeb, i njegov krik i pitanje pretvorili su se u si}u{nu sivkastu lopticu na plavkasto-sivoj podlozi. - Obi~no me nedjeljom prije podne majka vodila u {etnje kraj jezera. U svako godi{nje doba. Grana palme, propete do drugog sprata, mahnula je i otkrila maj~in za`aren pogled. Daleka ta~ka na pu~ini uobli~avala se u brod. Prije nego {to uplovi u luku, koja se ne vidi s terase jer je hotel smje{ten u uvali, stopi}e se tamno plavetnilo mora i pli{ana modrina neba. - Zimi se po ivicama jezera hvatao led i majka mi je uvijek govorila da mu se ne smijem ni pribli`iti, kamoli ga dota}i nogom. Jer, {ta bi, zaboga, moglo da se dogodi kada bih nesmotreno zakora~ila? I na samu pomisao na takvu mogu}nost, stresala se i povla~ila krajeve d`empera na grudi, ako ga je imala na sebi, da se zgrije i odagna drhtavicu. Palmina grana jo{ jednom se pomjerila, tek toliko da u njedra kro{nje u kojoj je bila najve}a, primi {apatom izgovorene re~enice. Konobari su sklapali suncobrane u hotelskoj ba{ti i pogledima s terase ponudila se iskri~ava glatkost mermernih stolova, okru`enih tamnosivim platnenim stolicama. Posljednji kupa~i skupljali su odje}u i pe{kire, stresali s njih pijesak, i lijeno s pla`e kretali prema hotelu. - Kada su me majka i otac jednom vodili u Nicu, doga|alo se uve~e da mi se sladoled istopi u rukama, a da ga nijednom ne liznem, zagledan u ogromno sunce koje je gutao okean dok je ono svojom krvlju rumenilo vodenu povr{inu. Rije~i su nestale u kloparanju voza i, zajedno s tim jednoli~nim {tektanjem, uspinjale se uz {umovite planinske padine s obje strane pruge. Dje~ak se zasitio gledanja u prednju stranu korica o~evog diplomatskog paso{a sa zanimljivim grbom pri vrhu i tutnuo ga u ispru`enu maj~inu ruku, da bi trenutak kasnije nestao u njenoj maloj damskoj ta{ni na koljenima. - U jesen i prolje}e na jezero su slijetale u velikim jatima nepoznate mi ptice i ostajale tu tek toliko da predahnu na dugim putovanjima i da izazovu bijes ribolovaca koji danima poslije njihovog odlaska nisu dolazili na obalu sa {tapovima i udicama, jer su znali da je riba nestala u nezasitim kljunovima. - [ta }e biti, pitao sam oca - otiskivao je isprekidane rije~i preko metalne ograde terase, kao {to se iz usta istiskuju ko{tice kisele vi{nje - {ta }e biti ako neka okeanska neman proguta sunce, pa se ujutro ne pojavi?

S pogledom na pučinu
Neko se nasmijao dolje ispred ulaza u hotel. Nije li to bio prigu{en, za nijansu izmijenjen o~ev smijeh, nimalo podrugljiv, vi{e opominju}i? - A da si|emo na pla`u, uhvatimo se za ruke i potr~imo po pijesku? Odgovor, ako je odnekud i do{ao, zgrabio je {um palminih grana. Odjednom je shvatio da su ga u {koli sasvim pogre{no u~ili da se biljke hrane sokovima iz zemlje i sun~evom svjetlo{}u; one se, ili bar samo palme, hrane pitanjima koja ugrabe i progutaju mo`da i prije nego {to ih mogu ~uti oni kojima su upu}ena. - Ja bih razvezala kosu i pustila je da se vijori za mnom. Zatvorila je o~i i vidjela dvoje u sutonskoj izmaglici kako tr~e dok se iza njihovih nogu roje srebrnaste kapljice jezerskog pli}aka. - Majka ne gleda, mogli bismo i malo dublje zagaziti u more. Talasi} topline iz njegovog desnog pre|e u njeno lijevo rame i po~e da se rasplinjuje grudima. - Onda me je otac stavio na le|a, rekao mi da ga ~vrsto obuhvatim oko vrata, i zaplivali smo u talase. Kako su to bili visoki talasi i kako su prijetili da ti presijeku dah! Brod se bio toliko pribli`io da se u plavi~astoj polutami moglo razaznati da je turisti~ki, s tri ili ~etiri palube. Da je, kojim slu~ajem, mogao da iskora~i iz vode i zakora~i u uvalu, oni bi gore na hotelskoj terasi mogli da osjete mirise daljina koje je sa sobom vjerovatno donio. - A kad se umorimo od tr~anja, mogli bismo sjesti u pli}ak i ~ekati da se mjesec pojavi iza brda. Ne dobi odgovor. Ili ga je palma prihvatila granom i pomilovala njime maj~ino lice skriveno u kro{nji, sli~no kori razbijenog kokosovog oraha. - ^esto sam nagovarala mamu da ostanemo na jezeru dok mjesec ne bu}ne u vodu. Onda sam je uzaludno molila da me pusti da se s njim kupam. Vjerovala sam da na dnu ima {koljki punih bisera i da se mogu prepoznati samo kad ih osvjetljava snop mjese~ine. Zna{, meni je mjesec uvijek li~io na o~evu baterijsku lampu koju je obavezno nosio kad smo i{li na izlete. Da li se jato ptica, odjednom iskrslo na ju`noj strani, spustilo na jezero i prekrilo njene rije~i? - Majka je grdila oca {to sa mnom na le|ima pliva tako daleko od obale. Potopi}e nas veliki talasi, strahovala je. Ili nije primje}ivala, ili nije htjela da vidi njegove sna`ne, preplanule mi{ice koje se ni~ega nisu pla{ile. Bi}e ipak da ih nije gledala, `ele}i podsvjesno da ih ne obuhvataju zadivljenim pogledima ni druge mlade dame na pla`i. Mnogo ih je, govorila je, do{lo samo ne bi li do`ivjele kakvu usputnu avanturu. Na susjednu terasu izi{ao je neki starac i dugo se mu~io da iz slaba{nih grudi iska{lje mo`da i ono {to je tamo odavno presahlo. Prigu{ena svjetla broda na pu~ini gubila su se iza lijeve strane uvale koja je u svojoj {umovitoj utrobi krila mali hotel s velikim terasama s kojih se pru`ao pogled na beskraj pu~ine. - I onda, kad nam dosadi da le`imo u pli}aku, mogli bismo ustati, opet se uhvatiti za ruke, i tr~ati, tr~ati, tr~ati... Mogu dugo da tr~im. Nekad sam mislila da bi ~ovjek koji sjedini `elju i volju u mo}an ~vor mogao da tr~i povr{inom jezera, pa kad ga pretr~i da se, ne zastajkuju}i, trkom vine ka mjesecu. Iz palmine kro{nje sijevnu maj~in strog pogled. Bo`e, koliko je u njemu vatre; mogao bi zapaliti sasu{ene krajeve li{}a! - Znam - re~e pokajni~ki. - Znam da ne smijem dugo ostati u mokrom kostimu. Da ne dobijem upalu be{ike. Priljubi malo ja~e svoje uz njegovo rame. - Spusti}e se no} i mo}i }emo skinuti kostime, pa, kao uro|enici na dalekom, jo{ neotkrivenom ostrvu, tr~ati potpuno goli. Ne ~ini li ti se to prakti~nim i privla~nim? Stid ubrza kolanje krvi i osjeti kako joj cijelo tijelo obuzima blaga vru}ica. - Kada je otac, poslije rata, uhap{en zato {to je bio u slu`bi propale kraljevine, i od tada mu se izgubio svaki trag, majka je rekla da }e Nica ubudu}e biti samo na{ san. Mada sam tada ve} bio dje~ak, otr~ao sam u drugu sobu kad sam to ~uo i umalo nisam zaplakao, pla{e}i se da bi okean kona~no mogao progutati zalaze}e sunce, ako ja ne budem u Nici da ga pogledom sa~uvam od vodene nemani. - A ja sam i u zrelim djevoja~kim godinama pri`eljkivala da mjesec zaroni na dno jezera i da prona|e one biserne {koljke, makar ja i ne bila tada s njim. Starac na susjednoj terasi zagrcnuo se u ka{lju i vrtlogu pro}erdanih godina, a ~asak kasnije sve je utihnulo i prepustilo se tajanstvenom {apatu ozvjezdanog neba. Dugo su }utali, u{u{kani u svoje misli. Onda se u ti{inu usjekla o{trica bola: - Hajde, golup~i}i moji, razlaz! Ledenica se probi izme|u njihovih ramena, pade i u sitnim komadi}ima rasu se po kerami~kim plo~icama terase. Medicinska sestra, izgledom sli~nija stra`arki pred penzijom u `enskom zatvoru, stajala je pred njima, ruku oslonjenih o bedra. - Svako u svoju sobu! Njen glas nije trpio prigovor. - Morate shvatiti da ovo nije terasa hotela “Belvedere” s pogledom na pu~inu, izgra|enog u skrovitoj uvali negdje na obalama Atlantika. Ona desnom, a on lijevom rukom, napipa{e dr{ke {tapova na naslonima stolica ispletenih od pru}a u koje su bili zavaljeni, i po~e{e polako da ustaju. - [ta ka`e{? - starac okrenut prema sestri, kroz stegnuto grlo, iska{lja pitanje na kakvo se obi~no ne o~ekuje odgovor. - Za{to ne uklju~i{ slu{ni aparat kada ga ve} ima{ zataknutog za to klempavo uvo?! - odbrusi medicinska sestra. - Ka`e - potrudi se starica, ve} oslonjena o {tap, da joj prodoran glas bude {to bla`i - ka`e da je ovo terasa stara~kog doma s pogledom na grad pun smoga. Stisnu{e dr{ke {tapova nje`no, kao da jedno drugo hvataju za ruke, i, zami{ljaju}i linije koje je iscrtala sestrina naredba, krenu{e po njima kao stazama posutom istucanim staklom, svako u svoju sobu.

Bilješka o piscu
Ranko Pavlovi} (1943) `ivi i stvara u Banjoj Luci. Pi{e pjesme, pri~e, romane i dramske tekstove za odrasle i za djecu. Bavi se knji`evnom kritikom i esejistikom. Prevo|en, nagra|ivan, zastupljen u lektiri i ~itankama. Me|u vi{e desetina objavljenih knjiga ima i trinaest zbirki pri~a za odrasle i {esnaest zbirki pri~a za djecu.

16. decembar/prosinac 2012.

Nedjelja
NASIZBOR

29

KOZERIJE KAD IM VRIJEME NIJE
Piše: Josip VRIČKO josip.vricko@oslobodjenje.ba

KNJIGA

JEDNA LIJEPA AVLIJA

SDP: Pao snijeg, pr{ti nova staza, ne dirajte (vi{e) Djeda Mraza!
Glavni odbor ove vladaju}e stranke, {to, dakako, svemu daje dodatnu notu ozbiljnosti, otklanja objede slijeva (ne spominje se, op. aut., Na{a stranka, ali se, tako|er op. J. V., pretpostavlja o komu je rije~) kako je SDP tra`io da Djed Mraz stavi petokraku na kapu. Samo, dodu{e, po teritoriji koju kontrolira ova stranka zajedno sa koalicijskim partnerima. Svakome je, stoji dalje u ovom, na mahove, dramati~nom priop}enju, jasno kako SDP nikada, kad bi ve} tra`io, ne bi tra`io petokraku, ve} {estokraku
Ne samo da australska premijerka Julia Gillard vjeruje kako su Maje bile u pravu i kako }e nam planet Nibru opaliti u maj~icu Zemlju 21. prosinca ove godine, te }emo oti}i k vragu. To vjeruju i lideri tzv. nove {estorke. A to su, u~i nas povijest njihova vladanja, ozbiljni i odgovorni ljudi. Dobro, ne sla`u se ba{ u dan s australskom kolegicom, ali i oni su kod Radon~i}a dogovorili suradnju do Nove godine. Za poslije - nema nikakve potrebe. Tako je, zapravo, ru~ak kod Fahre bio posljednja ve~era. I 'ajde ti sad u takvim okolnostima razmi{ljaj jo{ o Djedu Mrazu. Koji, ka`u Maje, komotno mo`e oka~iti bradu o klin. Ipak, pao je snijeg, pr{ti nova staza, pa je, eto, red (navika je ~udo!) da se otvoreno ka`e kako: Nibru hebe Djeda Mraza! I nije jedini! Vjeruju}i, naime, kako su se Maje malo prera~unale i da nam, ipak, u petak ne}e biti - crni petak, dvije povremeno sestrinske socijaldemokratske stranke - na, istina, lokalnoj razini - sporje~kale su se, i to javno, oko mandata toga vreme{nog Laponca. Ali, ima jedna stranka koja se brine za svakog ~ovjeka, pa tako i za Djeda Mraza. Oni misle, i to su otvoreno i kazali, kako je glede lika toga visokog, i u Sarajevu razmjerno redovitog gosta, sve u redu; Istina, stoji u op{irnom priop}enju SDP-a, crvena uniforma ne mora ba{ biti u skladu s bojom nosa. Ili, dodaje se, obrnuto. Jer, se mo`e ste}i dojam kako je rije~ o osobi sklonoj ~a{ici. Ili, napominje se, ne bez odgovaraju}e zabrinutosti, ~a{i. Istovremeno, Glavni odbor ove vladaju}e stranke, {to, dakako, svemu daje dodatnu notu ozbiljnosti, otklanja objede slijeva (ne spominje se, op. aut., Na{a stranka, ali se, tako|er op. J. V. - pretpostavlja o komu je rije~) kako je SDP tra`io da Djed Mraz stavi petokraku na kapu. Samo, dodu{e, po teritoriji koju kontrolira ova stranka zajedno sa koalicijskim partnerima. Svakome je, stoji dalje u ovom, na mahove, dramati~nom priop}enju, jasno kako SDP nikada ne bi tra`io, kad bi ve} tra`io, petokraku, ve} {estokraku. Nama je, nastavlja se argumentirano, ali i odmjereno, svaki ~lan {estorke podjednako va`an. Kao i uvijek - na po~etku. I ma {to tko o tomu mislio, odlu~ni su u stranci Za Djeda Mraza, mi }emo inzistirati da ove godine visoki gost iz Letonije posjeti svaku mjesnu zajednicu pod na{om kontrolom. Sada, stoji na kraju priop}enja, kada imamo i ministra sigurnosti, svi oni koji sumnjaju kako je Djed Mraz siguran na sarajevskim ulicama, u velikoj su zabludi.

U prethodni ~etvrtak promovisana je monografija na kojoj je ra|eno nekoliko posljednjih godina i na ~ijoj realizaciji je u~estvovalo vi{e od 50 saradnika. Ime joj je “Jedna lijepa avlija” i govori o jedinoj domovini koju imamo. Autorice cijelog projekta su Dina Mo~evi} i Amela Pagano, umjetnice koje stoje iza asocijacije kreativaca “Gruppa” Ono {to je vrlo zanimljivo je da . je knjiga ra|ena u dvije verzije - bosanskoj i engleskoj i da ima luksuznu opremu, od bar{una na koricama do kvalitetne {tampe. U njoj su okupljeni misli i djela koja su zabilje`ila vrijeme i ljude, obi~aje i tradiciju - ogromno naslije|e koje nam je ostavljeno.

FILM

HOBIT

Prije jedanaest godina, u zimu 2001, objavljen je prvi film trilogije “Gospodar prstenova” Jackso. nova trilogija od tada odu{evljava publiku diljem svijeta, obo`avatelje J.R.R. Tolkiena, a pokupila je i pregr{t oscara, da ne govorimo da je zaradila brdo para. Ali ipak je trebalo pro}i puno vremena prije nego su filma{i ponovo uzeli u ruke Tolkienovo djelo, ~ija radnja prethodi de{avanjima iz “Gospodara prstenova” . Sada je film napokon ugledao svjetlo dana i pojavio se i u na{im kinima. Reditelj “Hobbita: Neo~ekivano putovanje” je, nakon mnogo peripetija, Peter Jackson, a glavnu ulogu u njemu tuma~i Martin Freeman. Ostatak gluma~ke ekipe je poznat iz prethodne trilogije.

IZLO@BA

ODKAMENA PRI^A

POSTAVITE RADARE!
Mla|a sestra, Na{a stranka misli kako bi nelegitimni nasljednik Svetog Nikole trebao, u multietni~kom bastionu kakav je, jel'te, na{ glavni grad, biti nekako diskretniji. A ne kao dosad - da uska~e u svaki dimnjak. Usred grijne sezone! I da se nekontroliranom brzinom sanjki spu{ta niz gradske padine. Usto, imaju stanovitih primjedbi i glede samog izgleda - istog. Brada, u sarajevskim okolnostima, mo`e unijeti nemalu zabunu. Osobito kod djece, koja jo{ ne znaju razlikovati bradu od brade, ni du`inu, a ni boju. Jo{ ako se zna - a zna se! - kako Djed nosi hla~e do ruba ~izama. Rije~ju, skra}ene... Na{a stranka nije Moja stranka, ali zbilja protiv ovakvih argumenata ~ovjek naprosto ostaje bez rije~i.

INOZEMNA ISKUSTVA
Poslije ovoga, Na{a stranka se stanovito vrijeme nije ogla{avala. No, ~im se pribrala, a njima za to nikada, pa tako ni sada, nije trebalo mnogo, izdali su kratko, ali ubita~no priop}enje. Nisu se - svoje su kazali - vi{e bavili ni likom ni djelom Djeda Mraza. Ali su zato javnost, odu{evljenu pretpostavlja se, izvijestili kako su dobili dva nova ~lana. Zapravo, ~ak i jednu novu ~lanicu. Rije~ je o glasovitoj, ali neopravdano (ve}) zaboravljenoj Arziji Mahmutovi}, koja je svojevremeno neustra{ivo sprije~ila svinjsku gripu kojom je zaprijetio Djed Mraz. Ve} bi i ovo poja~anje bilo dovoljno e da se zaklju~i kako je u sukobu na ljevici kao uvjerljivi pobjednik iza{la Na{a stranka. No, nije tu kraj; uz gospo|u Arziju, koja se osobno u~lanila, faksom je potpisanu pristupnicu poslao i Islam Karimov, predsjednik dalekog, ali zato ne i manje prijateljskog Uzbekistana, koji }e, eto, od prekju~er za Na{u stranku mo}i kazati Moja stranka. Istina, on je jo{ prije tri godine zabranio Djeda Mraza. Ali, vi{e onako iz su}uti. Da se, naime, stari ~ovjek ne mrzne. Po snijegu. Na sanjkama.

Sarajevski ratni teatar ve~eras (u ponedjeljak je prva repriza) priprema novu premijeru. Rije~ je o lutkarskoj predstavi “Odkamena pri~a” Studija lutkarstva Sarajevo. Re`iju predstave potpisuje Dubravka Zrn~i} - Kulenovi}, a tekst Ljubica Ostoji}. Autori o predstavi ka`u: “@ivimo u zemlji u kojoj ne postoji jedinstvena strategija razvoja kulture, pa tako ni jedinstveni odnos prema kulturno-historijskim vrijednostima, stoga smo krenuli u potragu za povijesnom istinom srednjovjekovlja koriste}i se izu~avanjem ste}aka, kao fragmentima i dokumentima na{e kulturne ba{tine. Tako je nastala i pri~a o Zlatorogu, Gor~inu i Kosari, staroj legendi koja govori o ljudskoj pohlepi, `elji ~ovjeka da bude slavan i sebi najpre~i, bez obzira na posljedice, ne znaju}i pritom da }e mu to {to izabere i presuditi” .

MUZIKA

POLJUBAC I VINO

EKSKLUZIVNO Uz gospo|u Arziju faksom je potpisanu pristupnicu poslao i Islam Karimov, predsjednik dalekog, ali zato ne i manje prijateljskog Uzbekistana, koji }e, eto, od prekju~er za Na{u stranku mo}i kazati Moja stranka. Istina, on je jo{ prije tri godine zabranio Djeda Mraza. Ali, vi{e onako iz su}uti. Da se, naime, stari ~ovjek ne mrzne. Po snijegu. Na sanjkama

@eljko Bebek, kako sam ka`e, bez ikakvih problema priu{tio je sebi diskografsku pauzu od punih dvanaest godina. Ali, nije @eljko samo sjedio ku}i, jer nakon stadionske turneje Bijelog dugmeta 2005. godine zaredali su rasprodani dvoranski koncerti koje je odr`avao u kombinaciji s Alenom i Tifom. U me|uvremenu se ~esto i rado odazivao na pozive prijatelja da pjeva duete i tako je prilikom gostovanja na albumu Crvene jabuke upoznao njihovog producenta Branimira Mihaljevi}a. Razgovarali su o @eljkinim idejama, te se tada rodila ideja o saradnji koja je dovela do albuma “Kad poljubac pomije{a{ sa vinom” Album je odnedavno ugledao svjet. lo dana, na radost svih Bebekovih fanova.
N. SELIMOVI]

30 Nedjelja

16. decembar/prosinac 2012.

MOJ

DOM

Suptilne, nje`ne i lake za kombinovanje, ove nijanse idealna su baza za zimski enterijer • Bijela je u modernoj ar hitekturi usko povezana i sa futurizmom, minimalizmom i svje`inom

Vrijeme je za bije
Nje`ne kremaste nijanse i bijela imaju mogu}nost da stvore ugodnu atmosferu, kao i da budu inspiracija za opremanje. Suptilne, nje`ne i lake za kombinovanje, ove nijanse idealna su baza za zimski interijer. Bijela je boja svjetlosti i simbol ~isto}e. Krem je njena toplija verzija, koja odaje u{u{kanost.

UMIRUJU]I ENTERIJER
U enterijeru kombinovanom sa nje`nim tonovima mo`e da se postigne atmosfera sa puno stila, koja pritom djeluje umiruju}e. U ton-kartama kompanija mo`e se na}i ~itav niz boja koje su vrlo bliske bijeloj, a imaju primjese `ute ili krem. Bez naro~itog bojenja ipak se nalazi na~in da se unese doza topline u enterijer i posti`e se efekat promjene, navodi interijer.ba.

ASOCIJACIJE NA MODERNO
Bijela je asocijacija na uzvi{enost i mir, ali isto tako na hladnu uzdr`anost, led i {irinu. Na nama je da u enterijeru doziramo ove tonove onako ka-

MOJ VRT

Razmno`ite sobne biljke
Tekst i fotografije: Ana MRDOVI], dipl. ing. hort.

Svakom ljubitelju prirode i biljaka je veliko zadovoljstvo pove}ati broj biljaka, {to zna~i, razmno`iti ih. Onaj tko voli biljke, rado }e ih razmno`avati i njegovati, a nikada uni{tavati. Postoje ljudi koji misle da im nikada ne}e uspjeti da uspje{no uzgajaju biljke, a pogotovo da ih razmno`e. Za sve one koji bi se `eljeli isprobati u razmno`avanju biljaka, i uz ohrabrenje da }e uspjeti, pripremila sam ovaj tekst i nekoliko fotografija.

VR[NE REZNICE
Po~etkom novembra sam kod mojih poznanika koji imaju dolje navedene biljke, koje i ja `elim imati u svome domu, uzela reznice. Reznice su du`ine sedam do 15 cm, zavisno od biljke. To su ve}inom vr{ne reznice, one sa vrha gran~ica, a kod mnogih biljaka mogu to biti i dijelovi stabljika. Donje listove sam odrezala. Reznice sam zatim stavila u prozirne vaze u mlaku vodu. Naslonile su se na preostale listove. Tako ure|ene reznice sam dr`ala na svijetlom i toplom mjestu u mojoj kuhinji. Vodu nisam mijenjala, ve} samo nadodavala isparenu. Ukrasna kopriva

us

Uskoro su se u blizini nodija (lisnog koljenca) po~ele pojavljivati male izbo~ine, koje su ustvari mali novi korjen~i}i biljaka. Za dvadesetak dana korjen~i}i su porasli toliko da sam biljke ve} mogla posaditi u lonce napunjene supstratom (zemljom za cvije}e). Prilikom sadnje treba sa korje~i}ima rukovati oprezno jer su veoma osjetljivi. Novoposa|ene biljke sam zalila i postavila u sobu na svjetlo ali od direktnog sunca za{ti}eno mjesto. Sada ve} u`ivam u ovim lijepim novim mladim biljkama od kojih su dvije penja~ice, a jedna lisnodekorativna. Pa da ih upoznamo: [arenolisna ukrasna kopriva (Coleus hybrida) je polovinom pro{log stolje}a bila jedna od vode}ih ukrasnih sobnih biljaka, a sada je skoro nestala. Cijeni se njeno dekorativno li{}e po kojemu su razasute raznobojne boje u predivnim ornamentima. Voli puno svjetlosti i obilno zalijevanje. Ako je zrak suh, otpada joj li{}e, ali se u prolje}e brzo oporavi. Najljep{e djeluje grmasto razvijena biljka pa je preporu~ljivo vr{iti pinciranje, zakidanje vrhova, da se biljka grana. Cvjetovi nisu posebno ukrasni pa se redovno odstranjuju da ne iscrpljuju biljku.

16. decembar/prosinac 2012.

Nedjelja
NOVE IDEJE Unikatni modeli Sarajke Alme Turkovi}

31

lu i krem

ko `elimo da njima budemo okru`eni. Bijela je u modernoj arhitekturi usko povezana i sa futurizmom, minimalizmom i svje`inom. Njena najve}a snaga jeste u oblikovanju enterijera u kojima stvara najrazli~itije efekte sa drugim tonovima.

UVE]AVANJE PROSTORA
Vizuelno svjetlija i prostranija je ona prostorija koja je tretirana bijelom ili krem. Ovo su omiljeni

tonovi garsonijera, uskih, mra~nih hodnika i prostorija sa slabim izvorom prirodne svjetlosti. Krem i bijela ~ine da prostor lak{e di{e i zbog toga su zahvalne za sve aplikacije u izazovu promjena. Poigravanjem bijelihm povr{inama visokog sjaja i mat nijansi, bilo u vidu namje{taja, zidova ili podova, enterijer dobija jednu suptilniju nijansu, omilje nu u pe ri odu zi me, kratkih dana i dugih, mra~nih no}i.

Jo{ od djetinjstva je zanimao kreativni rad, ali se najvi{e pronalazila u kreiranju i {ivenju odje}e. [ila sam uglavnom za svoju du{u, sve do prije nekoliko godina, kada je moja k}erka Emina po`eljela torbu koju nije mogla prona}i u trgovinama. Nakon Eminine uslijedile su torbe za sestrine k}erke, rodice, prijateljice..., govori Alma Turkovi} o svojim po~ecima
Merima BABI]

Torbe za moju du{u

Sarajka Alma Turkovi} ve} nekoliko godina uspje{no se bavi izradom torbi, unikatnih i originalnih. U`iva u izradi raznih kreacija tako da je svoj nekada{nji hobi i ljubav prema torbama danas pretvorila u interesantan posao.

POSAO NAKON HOBIJA
Po{to je po zvanju tekstilni tehni~ar, dobro joj je poznata i sama konstrukcija proizvoda. Zna provesti cijeli dan kreiraju}i samo jednu torbu. Svakoj se maksimalno posveti, jer ka`e da druga~ije ne zna raditi i `eli da svaka nova torba bude bolja od prethodne. “Jo{ od djetinjstva me zanimao kreativni rad, ali sam se najvi{e pronalazila u kreiranju i {ivenju odje}e. [ila sam uglavnom za svoju du{u, sve do prije nekoliko godina, kada je moja k}erka Emina po`eljela torbu koju nije mogla prona}i u trgovinama. Nakon Eminine uslijedile su torbe za sestrine k}erke, rodice, prijateljice...” govori o svojim po~ecima , Alma. Sa svakom novom torbom ra|ala se i ideja za sljede}u, a uslijedile su i prve narud`be.

u vodi

Scindapsus (Scindapsus aureus) je puzaju}a sobna biljka koja mo`e narasti nekoliko metara u du`inu. Treba mu oslonac. Zahtijeva svijetlo mjesto jer su mu onda listovi ljep{e obojeni.

OD IDEJE DO KREACIJE
“Svaka torba po~inje kao prosta ideja. Me|utim, nikad ne po~injem torbu bez jasne vizije o tome kakva bi trebala da bude... Torbe izra|ujem uglavnom od prirodnih tkanina, pletenine i eko-ko`e, koje nabavljam {irom Bosne i Hercegovine. Uskoro po~injem i sa izradom ko`nih torbi, jer o~ekujem da mi stigne ma{ina za {ivenje ko`e. Posebnu pa`nju posve}ujem kvalitetu izrade, tako da mi za jednu torbu treba tri do pet sati efektivnog rada. Torbe ~esto izla`em na Bazaru lijepih rukotvorina i Lucky Marke-

SVIJETLA MJESTA
Purpurnolisna tradekancija (Setcreasea purpurea) je me|u ljubiteljima dosta ~esta vrsta puzavice, a u mediteranskim krajevima raste i na otvorenom. Na sun~anom mjestu ima intenzivno purpurno obojene, sa strane dlakave listove sa ru`i~astim cvjeti}ima u toku ljeta. Obi~no je nema u vrtnim centrima, ali se me|u ljubiteljima brzo {iri upravo zahvaljuju}i brzom razmno`avanju i atraktivnom izgledu.

Scindapsus

tu” ka`e Alma. , Ono {to Alma sebi ne dozvoljava jesu plagijati. Inspiraciju za kreacije pronalazi u svijetu oko sebe. “Sve mi mo`e biti inspiracija, neobi~an cvjetni dizajn na `enskoj haljini, kombinacija boja na ne~ijem logu, podni mozaik u tr`nom centru, neobi~an nakit...” , isti~e ova vrijedna Sarajka.

Foto: S. GUBELI]

32

Nedjelja

16. decembar/prosinac 2012.

Nedjelja

33

ONI SU NAS OBILJEZILI

^ovjek koji s ponosom

Borislav Boro Spasojevi}

`ivi za svoj grad
Park te na pojedina~nim lokacijama itd. Bio je projektant, odgovorni projektant, direktor Biroa za projektovanje. Kao projektant projektovao je niz objekata u Sarajevu i Bosni i Hercegovini: upravna zgrada Sarajevostana, naselje Brioni u Vogo{}i sa 13 pojedina~nih objekata i vi{e od 300 stanova, nebodere u Drvarskoj ulici (sada{nja Sara~ Ismailova), na se lje Po dbis trik, ugra|ene stambene zgrade u uli ca ma A{i ko vac, Me hmed-pa {e So ko lo vi }a i dr. Pro je kto vao je i ve li ki broj en te ri je ra: upra vna zgra da Sarajevostana, Kineski restoran, restorana Istra i Kvarner, desetine uredskih enterijera, ateljea itd. U sektoru za odr`avanje Sarajevostana u uslovima izrazito nedovoljnih sredstava za odr`avanje ogromnog broja (77.000) skupih i tehni~ki veoma opremljenih stanova i zgrada, unaprijedio je odr`avanje putem 12 terenskih slu`bi i njihovo opremanje vozili ma i mo gu }nos ti ma to kivoki dojave. Osim toga, organizovao je stru~no odabiranje i odbacivanje {tetnih rje{enja jo{ u fazi projektovanja i ubacivanje u projektne programe i propise kvalitetnijih i dugotrajnijih rje{enja u kori{tenju i odr`avanju stambenih objekata. Uspio je to u~estvuju}i u izmjenama i dopunama zakonskih dokumenata koji reguli{u oblast projektovanja, izgradnje i odr`avanja u Sarajevu, pa i {ire. Da spomenemo samo neke od njih: Tehni~ki uslovi za projektovanje u gradu Sarajevu, Odluka o investicionom odr`avanju stana, Odluka o distribuciji toplote, Odluka o ugradnji i odr`avanju plinskih instalacija, a uradio je i nau~nu studiju kojom se svi kosi krovovi na dru{tvenim stambenim zgradama u Sarajevu pretvaraju u ventilirane (tzv. hladne) krovove, ~ime se pos ti `e traj nost kro vo va i spre~ava upliv niskih temperatura i stvaranje ledenica. Na`alost, ova studija, kao ni

U dugogodi{njoj karijeri (navr{ile se 54 ove godine) diplomiranog in`enjera arhitekture radio je na mnogim poslovima vezanim isklju~ivo za oblast visokogradnje i arhitekture • Kao rukometa{, ko{arka{ i atleti~ar, pedesetih godina pro{log vijeka pisao je istoriju bh. sporta
Pripremio: Branko MAJSTOROVI]

Borislav Boro Spasojevi}, diplomirani in`enjer arhitekture i magistar, jedna je od li~nosti koja je obilje`ila `ivot glavnog grada u 20. i po~etkom 21. vijeka. Kako je navedeno u zvani~noj biografiji, ro|en je u Sarajevu, gdje je i zavr{io sve {kole i fakultet. Me|utim, njegov `ivot }e se podijeliti na ono {to je ovoj dr`avi i gradu ostavio u naslije|e kao vrhunski sportista (jedan je od rijetkih koji je s podjednakim uspjehom igrao i rukomet i ko{arku, mada je naj ve }e do me te os tva rio u velikom rukometu, a bavio se i atletikom) te na ono {to je kao arhitekta u~inio na o~uvanju kulturnog naslije|a, ali i izgradnji grada. Diplomirao je 1958. godine na Tehni~kom fakultetu - Arhitektonski odsjek. To {to je postao arhitekta mo`e zahvaliti politici usmjeravanja kadrova odmah nakon Drugog svjetskog rata. Naime, neko od kadrovika u tada{njoj strukturi vlasti odredio je da se Borislav Spasojevi} upu}uje na dalje {kolovanje u Gra|evinsku tehni~ku {kolu, iako je on `elio da upi{e gimnaziju. Nije bilo ni `albe ni molbe, nego se odluka morala po{tovati. No, kada se na kraju sabere, ta je odluka bila i dobra jer je Sarajevo dobilo vrhunskog stru~njaka ko ji je ci je li `i vot po sve tio svom gradu.

lizacije. Bio je u~esnik ko mi si ja za prijem velikih naselja i objekata u Sa ra je vu: Unis, Energoinvest, Olimpijski stadion i prije, ali i za vrijeme pri pre ma za ZOI ‘84, na se lja ^engi}-Vila II, Podvo` njak, Oto ka, Ali pa {i no Po lje... Stal ni je ~lan ek spertnih komisija za prijem objekata, za{titu okoline i esSARAJLIJA, tet sko ure|enje u AKTIVNI PENZIONER op {ti na ma Sta ri Poslije odlaska u mirovinu ne Grad i Centar. Praispriznaje penzionerski status, ve} torijska naselja Butu~estvuje u `ivotu grada na stru~nim mir i Debelo brdo predavanjima, izlo`bama fotografija, o~uvana su zahvanovinskim ~lancima, okruglim stolovima, ljuju}i li~noj iniciKrugu 99 i tako redom. Ve} tre}u godinu jativi Borislava Spje predsjednik Dru{tva Prijatelji grada a so je vi }a, ko ji je or ga ni zo vao pe ti Sarajeva i jedan je od rijetkih (ako ne ciju za njihovu prai jedini) gra|ana Sarajeva koji vnu za{titu. se i javno i slu`beno deklari{e Za vr{io je pos tkao Sarajlija! di plom ski stu dij

brojne druge, nije u Sarajevu za`ivjela, tako da u hladne dane opasne ledenice sa krovova i dalje prijete prolaznicima. U vri je me pri pre ma za odr`avanje 14. zimskih olimpijskih igara ‘84, svi poslovi vezani za finansije, odabir, pripreme, ure|enje fasada i ulaza, direktno su vezani za ime Bo ri sla va Spa so je vi }a, od strategije, izbora, tehni~kog i estetskog dijela do fina-

arhitektonske strukture. Odbranio je magistarski rad iz domena obnove i revitalizacije stambenih zgrada iz vremena austrougarske vlasti u BiH 1984. godine, a 1988. izdao je knji gu “Ar hi te ktu ra stambenih palata iz vremena austrougarskog perioda u Sara je vu” Dru go iz da nje ove . knjige iza{lo je 1999. sa dopunom i ratnim posljedicama na te objekte. Za vrijeme poslovnog vijeka aktivno je u~estvovao u kontaktima sa medijima, za koje je napravio bezbrojne priloge iz oblasti kojima se bavio, a i o problemima grada iz oblasti kulture, istorije, za{tite okoline, ali i za{tite

~ovjeka u okolini, estetike itd. Sa mjes ta di re kto ra za odr`avanje po~etkom 1993. godine u ratnom periodu dola zi na mjes to za mje ni ka predsjedavaju}eg Op{tinskog vije}a Centar, gdje ostaje do 1998, kada odlazi u penziju.

PREDLO@EN ZA SPORTISTU STOLJE]A
Za odnos prema radu i gradu odlikovan je, uz niz raznih priznanja, povelja i diploma, ordenima rada sa srebrenim i zlatnim vijencem. Za doprinos organizaciji `ivota i rada gra|ana op{tine i grada u ratu dobija Povelju sa zlatnim ljiljanima.

POSLOVI SE NE MOGU NABROJATI
U du go go di {njoj ka ri je ri (navr{ile se 54 ove godine) diplomiranog in`enjera arhitekture radio je na mnogim poslovima vezanim isklju~ivo za oblast visokogradnje i arhitekture: teorija, zakoni, propisi, nadzor, gra|enje, projektovanje, odr`avanje, historija itd. Radio je kao nadzorni organ na izgradnji velikih naselja u Sarajevu. Rukovodio je izgradnjom hiljada stanova u naseljima “Pavle Goranin” ([vraki no Se lo), ^en gi}-Vi la II,

Sje}anje na turnir u Belgiji
Nakon 60 godina od velikog uspjeha, prisje}aju}i se sjajnih pobjeda iz 1951. na turniru evropskih prvaka u Belgiji, kada su redom savladani prvaci: [vicarske Grashopers Cirih (12:10), Austrije Policaj Be~ i [vedske Helas [tohholm, Boro Spasojevi} je za na{ list u tekstu “Bosanci se popeli na krov Evrope” izme|u , ostalog, napisao: “Bio je to fantasti~an uspjeh koji i danas izaziva osje}aj gordosti i patriotizma. Pobijedili smo i do`ivjeli osje}aj neopisivosti lijepog poslije godina stra{nih ratnih uslova, poni`avanja, neima{tine, opasnosti po `ivot. Zvuk iskrenih aplauza uz probu|eni osje}aj pobjedni~ke superiornosti i utvr|ivanja kolektivne i li~ne vrijednosti. Poslije pobjedonosnog zavr{etka turnira i sve~anog banketa, ne{to {to je jo{ ljep{e, vra}amo se ku}i kao pravi pobjednici. Svijetla obraza donosimo vrijedne pobjede kojim }e se, osim na{ih ro|enih i dragih, obradovati i mnogi gra|ani na{e zemlje, a posebno Bosne i Hercegovine. Na povratku u Sarajevo, poslije pre|enih hiljada kilometara, na do~eku ekipe bilo je nekoliko hiljada Sarajlija na platou sada{nje `eljezni~ke stanice, koja je jo{ bila u izgradnji.”

Sport je u politi~kom opredjeljenju bio va`an faktor u odgoju omladine nakon Drugog svjetskog rata, za razliku od ove dana{nje, koja na sport gleda kao na nu`no zlo. Mo`da i naporan rad za vrijeme rata, kada je bio prisiljen da radi kao pomo}nik u pekari kako bi dobio komad hljeba da se prehrani. Si gur no je da je no sa nje vre}a sa bra{nom o~eli~ilo mladi organizam, tako da se odmah po nastavku {kolovanja isticao u svim sportskim aktivnostima.

Kao ~lan juniorske ko{arka{ke ekipe SD Sarajevo osvojio je tre}e mjesto u Jugoslaviji 1948. godine. Tako|e, tih godina pod rukovodstvom Mate Petru{i}a spremao se za takmi~enja u desetoboju kao prvi u Bosni i Hercegovini zajedno sa Miletom Novakom. Ipak, najve}a sportska ljubav Spasojevi}a bio je rukomet. Dugi niz godina (1945 1986) bio je vrhunski sportista i aktivni sportski funkcioner. Ka ko se u go di na ma poslije Drugug svjetskog rata igrao veliki rukomet, priklju~io se ekipi Milicionera s kojim je u tri navrata uzastopno osvajao {ampionat Jugoslavije, a postigli su i najvredniji rezultat u ekipnim sportovima na me|unarodnoj sceni. U maju 1951. godine ekipa Milicionera postala je pobjednik Evropskog kupa rukometnih prvaka, odigranog u bel gij skom gra du Eupe nu. Bio je to uspjeh nezabilje`en u istoriji sporta. Bio je nezamjenjiv ~lan reprezentacije u velikom rukometu, te ~lan ekipa koje su u pet navrata osvajale prvenstva biv {e nam dr`a ve. Ka da je okon~ao aktivnu sportsku karijeru, bio je ~lan predsjedni{tava Rukometnog i Ko{arka{kog saveza BiH. Jedan je od prvih sudija ko{arke i ruko me ta u BiH. Da kva li tet uvi jek os ta je, pot vrdio je i 1986. godine, kada je bio ~lan ekipe koja je na tada tradicional nom tur ni ru ve te ra na osvojila prvo mjesto. Koliko je dubok trag ostavio u bh. sportu, najbolje govori i podatak da je u na{em listu na prelasku u 21. milenij predlagan za sportistu stolje}a. Za vrijeme rata 1992 - 1995. bio je prvi predsjednik Komisije za kvalitetni sport Paraolimpijskog komiteta BiH. Uz sve navedeno da dodamo da je bio i aktivni ~lan sekcija, pozori{ta, a kasnije i rukovodstva Kulturno-umjetni ~kog dru {tva “Slo bo dan Princip Seljo” U `argonu re~e. no, Borislav Spasojevi} `ivi 100 na sat. Ne posustaje ni nakon vi{e od osam decenija.

34 Nedjelja
OKOEKOLOGIJE

16. decembar/prosinac 2012.

NA[I SUGRA\ANI

Uspje{na

Istinsko povjere
Otisak na {ljunku
Ljekari su zabrinuti stepenom pogor{anja zdravlja ljudi, nevladine organizacije razo~aravaju}e, a smu{ene vlasti izazivaju revolt i jednih i drugih
Hajdar ARIFAGI] harifagic@hotmail.com

ljubav donose rez
Oni su dokaz kako se mo`e od ni~ega stvarati zadovoljstvo, a zadovoljstvo stvaraju beskrajno lijepa ljubav i razumijevanje. Za proteklih trinaest godina braka Nihada i Said okitili su se Bo`ijim darovima, k}erkom Nejrom i sinom Farisom, ali i zadovoljstvom njihovih radnika
Miralem BEGI]

Visok stepen zaga|enosti neeksplodiranim minama i ostalim ubojitim sredstvima, nekontrolisana eksploatacija {ljunka iz rijeke Bosne gotovo istom `estinom zagor~avaju `ivot stanovnika Maglaja i susjednog Doboja. Protiv njih se ne mogu sami niti zajedno boriti s obzirom na razli~ite nadle`nosti lokalne zajednice i entiteta te nedostatak novca. Kad mogu ne{to zajedno uraditi, kako bi pobolj{ali uslove `ivota i za{titili prirodu, oni to rade, ~emu je najbolji primjer projekt zajedni~ke deponije za odlaganje otpada {to je upravo u toku. Efikasnije bi zajedno ili samostalno mogli djelovati pod uslovom da u ovim i mnogim drugim oblastima imaju ve}u samostalnost. Naprimjer, sprije~ili bi eksploataciju {ljunka na u{}u Spre~e u Bosnu, ali ih me|uentitetska linija u tome onemogu}ava. Spre~a je u Federaciji BiH, a dio Bosne u koju se ulijeva je u nadle`nosti drugog entiteta. Nadalje vlastima Doboja vezane su ruke za bilo kakvu borbu protiv eksploatacije {ljunka, jer je to u nadle`nosti entitetskog Zavoda za vodoprivredu. Maglajlije se opet `ale na neefikasnost inspekcijskih slu`bi jer nisu u stanju da sprije~e, ili zabrane, nelegalno va|enje {ljunka. Tim poslom se naj~e{}e bave sumnjivi poslodavci, lokalni kriminalci, odnosno ljudi bliski pojedincima na vlasti ili centrima politi~ke mo}i. U{}a pritoka Bosne u ovom dijelu njenog vodotoka ve} su pretvorili u delte, {to pogoduje poplavama i ugro`ava `ivot i imovinu ljudi.

hvaljuju}i primjeni novih tehni~kih rje{enja domet buke sveden je samo na metar od ovog stroja, {to Ayinashu Taneji, generalnom direktoru Natron Hayata, daje za pravo da “s ponosom govori o za{titi `ivotne sredine” . Unato~ tome u ovom gradu se i dalje osjeti neugodan miris vazduha. Maglajlijama to ne smeta. Vi{e se pla{e pove}ane koncentracije ugljendioksida, {to je posljedica velikog broja individualnih lo`i{ta. Bile bi manje da Natron Hayat zajedno sa lokalnom administracijom osposobi sistem centralnog grijanja (kotlovnica je u krugu tvornice). “Neka na to ne ra~unaju” kazao je , spomenuti direktor predstavnicima Helsin{kog komiteta. Bio sam slobodan re}i da bi op{tinskom na~elniku bilo najpametnije o toj investiciji razgovarati sa vlasnicima turske kompanije Hayat, na {to se doti~ni gospodin malo {trecnuo!

KNJIGE DRAGIH PRIJATELJA
Za razliku od Maglaja, Doboj ima pouzdan sistem daljinskog grijanja iz toplane koja koristi ugalj iz Stanara (od svih onih {to se kopaju u BiH sadr`i najmanje sumpora). Rudnik je sa toplanom povezan `eljezni~kim kolosijekom. Kamionski lobi se potrudio da ugalj za njene potrebe ne sti`e vozom nego na to~kovima desetina teretnih vozila. To dodatno zaga|uje zrak, o{te}uje putnu komunikaciju, tro{i uvozno gorivo, i zna~ajno uti~e na kona~nu visoku cijenu usluge koju gra|ani pla}aju. Ima jo{ ovakvih i sli~nih pri~a iz doline Bosne, no o njima nekom drugom prilikom. Za sedmicu {to sutra po~inje ve} su najavljeni novi doga|aji, susreti, mogu}e putovanje. Akademija nauka i umjetnosti BiH najavila je promociju dugoo~ekivanog 35. broja Fondeko svijeta - nau~no-popularne revije o prirodi, ~ovjeku i ekologiji. Ovaj broj pripremio je novi glavni i odgovorni urednik Slobodan Samard`i}. Tom prilikom bi}e predstavljena i stru~na monografija o biogorivu autora mr. Faruka Mu{tovi}a. Istog dana uve~e Zeleni Neretva Konjic organizuju okrugli sto o perspektivama planiranog Nacionalnog parka Prenj - ^vrsnica - ^abulja - Vran. Na ovaj na~in `ele podsta}i efikasnije definisanje planova - na~ina na koji }e se ovaj vrijedni prirodni resurs staviti u funkciju za{tite i optimalnog odr`ivog razvoja. Ve} sutradan, 20. decembra, Akademija nauka i umjetnosti BiH podsjeti}e nas na ~udesni svijet gljiva. Dan mikologije u ovoj najzna~ajnijoj nau~noj i umjetni~koj dr`avnoj instituciji povod je za promociju dvije izuzetno vrijedne knjige “Vi{e gljive - macromycetes” lani preminulog akademika , Midhata Us}upli}a i “Toksikologija gljiva” profesora Tomislava Luki}a. Promociju Mu{tovi}eve i Us}upli}eve knjige do`ivljavam sa posebnim pijetetom s obzirom na to da su nas, na`alost, ne tako davno, zauvijek napustili.

GOSPODIN SE [TRECNUO
Borave}i u ova dva grada misija Helsin{kog komiteta za ljudska prava u Bosni i Hercegovini uz podr{ku Fondacije “Heinrich Boll Stiftung” minule sedmice je utvr|ivala ~injenice o tome koliko stanovni{tvo ova dva grada ostvaruje jedno od temeljnih ljudskih prava: pravo na `ivot u ~istom okoli{u i da li je i koliko svjesno negativnih posljedica zaga|ivanja okoli{a. Kao nedavno u Bugojnu i Zvorniku i ovdje su razgovarali sa predstavnicima lokalne vlasti, nevladinih organizacija, zdravstvenih radnika, komunalnih slu`bi i industrije (najve}a prijetnja kvalitetu `ivotne sredine). Ljekari su zabrinuti stepenom pogor{anja zdravlja ljudi, a nevladine organizacije razo~aravaju}e neaktivne. [to se ti~e vlasti, one, ne tretiraju}i ozbiljno ova pitanja, izazivaju dodatni revolt i jednih i drugih. Kada je u pitanju privreda, u ovom slu~aju konkretno Natron Hayat, ~ine se evidentni napori za eliminisanje, a tamo gdje je to nemogu}e ubla`avanje negativnih posljedica tehnolo{kog procesa na `ivotnu sredinu. Sve do prije nekoliko sedmica cijeli Maglaj se tresao od buke izazvane pokretanjem i radom ma{ine za okoravanje drveta. Za-

Pri~a o gra~ani~koj porodici Karali}, Nihadi i Saidu, po sve mu je ja ko (ne)obi~na. Radi se, prije svega, o vrlo sretnoj porodici, ali i o uspje{nim biznismenima koji su od porodi~ne firme stvorili danas prepoznatljiv brend u izradi kotlova na biomasu. Oni su dokaz kako se mo`e od ni~ega stvarati zadovoljstvo, a zadovoljstvo stvaraju beskrajno lijepa ljubav i razumijevanje. Za proteklih trinaest godina braka Nihada i Said su se okitili Bo`ijim darovima, k}erkom Nejrom i sinom Farisom, ali i zadovoljstvom njihovih sto dvadeset radnika koji su, zahvaljuju}i Karali}ima, danas sretni, rade, dobijaju pla}u i izdr`avaju porodice. Uskoro u Olovu pokre}u jo{ jednu fabriku u kojoj }e posao na}i novih dvadeset radnika. Kod ove porodice, rekao bih, postoji ljubav u kojoj ni{ta nije nemogu}e, koja ni{ta ne tra`i, a daje sve {to mo`e. Saida Karali}a sudbina je ratne 1992. godine natjerala da nakon ne~uvenog pokolja njegovih kom{ija Bo{njaka u Grapskoj kod Doboja, napusti selo i do|e kod familije, odnosno tetke u Gra~anicu.

Sa na~elnikom Gra~anice Nusretom Heli}em i stranim partn

Najsretniji kada su svi zajedno

OKRENUO SE BRAN[I
“Vjerujte, do tada sam u Gra~anici bio svega dva puta. Ni slutio nisam da }u se ov dje

skrasiti, a pogotovo da }u pokrenuti biznis. Prije rata imali smo u Grapskoj malu privatnu trgovinu od koje se lijepo `ivjelo. Po struci sam metalac, pa me je to stalno proganjalo da se okrenem bran{i” ka`e , Said i pominje prvi susret sa Nihadom u njenoj rodnoj Pribavi kod Gra~anice.

Pred rat Nihada je kao redovni student stekla zvanje in`injera tekstila - konfekcijski smjer. Za vrijeme rata nije bila u Gra~anici, oti{la je kod brata u Njema~ku, pa se poput mnogih `eljela vratiti u rodni kraj. Nakon poznanstva sa Saidom, na proces povratka se nije ~ekalo dugo. Dvije godine poslije sklo-

Saidova mala sportska letjelica... letenje mu je hobi

16. decembar/prosinac 2012.

Nedjelja KUTAK ZA KUCNE LJUBIMCE

35

porodica Karali} iz Gra~anice

zultate
Priznanja su rezultat rada

nje i

nerom

pili su brak, vratili se u Gra~anicu i krenuli grlom u jagode. Said je operativac i kreator ideja, vi{e bi se reklo inovator. Stalno mu se roje ideje kako pobolj{ati `ivot, kako stvarati vrijednosti iz onoga {to dnevno propada, a to su bogatstva prirode, posebno u sferi energije, kako sa~uvati okolinu i vratiti prirodi ono {to je njeno. “Kada sam te, za moj `ivot prelomne 1996. iznajmio jedan prostor za malu metalostrugarsku radnju u kojoj nas je dvoje radilo, ve} tada sam sanjario kako na jedan novi na~in zagrijavati na{u budu}u ku}u ili stan. Znao sam da Nihada ne voli hladno}u, pa me je to jo{ vi{e stimulisalo da se upustim u iznala`enje novog na ~ina zagrija vanja prostora. U Evropi se o iskori{tavanju biomase kao energenta tek po~injalo pomalo razmi{ljati. U toj maloj radionici napravili smo prototip jednog kotla na otpatke od drveta (pilje-

vinu), koji je funkcionisao vrlo efikasno. Godine 1999, kada sam boravio u Austriji, shvatio sam da se i tamo to isto osmi{ljava. Prvi put sam vidio presu za sabijanje piljevine, odnosno za spravljanje peleta, {to nas je preokrenulo na program izrade savremenijih kotlova” ka`e Said i , dodaje da mu je Nihada u svemu bila glavna podr{ka. “Ta~no je tako. Kada smo se vjen~ali, znala sam da se ne}u baviti strukom (tekstilom), ve} da }e mi glavna preokupacija biti Said i njegove zamisli. U svemu sam od po ~et ka bi la dio pri~e. [tavi{e, pro{la sam sve fa ze, od ~ista~ice, kuharice za radnike, knjigovo|e... do, evo, danas organizacije firme od sto dvadeset ljudi. I pored svega toga, ~ekaju me na{a djeca i brojne ku}ne obaveze” ka`e , Nihada kojoj radni dan po~inje u {est sati. Kafu ne pije, pa je i Saida navikla da to ne radi kod ku}e. Ujutro sina spremi u {kolu, gdje ima pro du `e ni bo ra vak zbog njihovih obaveza. Faris je prvi razred. Nejra je tako|e u~enica, ima trinaest godina, pa zbog obaveza koje ima prema ku}i, kao da je ranije sazrela. Brine se o bratu, o ku}i. Odli~an je u~enik i ne razdvaja se od svog ku}nog ljubimca - psa. Porodica Karali} je dobar primjer uspje{nih ljudi. Izgradili su unutar porodice vrlo dobre odnose i sve funkcioni{e na bazi istinskog povjerenja. Nihadi malo smeta {to ~e{}e nije kod ku}e. Ona se ve} pomalo odri~e poslova u firmi, jer djeca rastu i potrebna im je. “I fabriku i ku}u do`ivljavam kao dvije va`ne poro-

dice u kojima sam ~lan. Ipak, u firmi je sto dvadeset du{a, kod ku}e je dvoje djece, oni su dio mene, kao {to sam i ja dio svega toga. Nismo pohlepni i rasko{ni. @ivimo u granicama prosje~nih Gra~anlija, a svu dobit ula`emo u dalji razvoj na{e firme. To se pokazalo sasvim opravdanim i donosi rezultat” kaza, la je ova uspje{na, ali skromna Gra~anka koja stalno misli o djeci, o ljepoti njihovog odrastanja, o djetinjstvu koje zna biti sve samo ne djetinjstvo, a svjesna je da uzrok tome mogu biti upravo odrasli.

Vi{e u`ivaju u dru{tvu
Tigrice su vrlo popularna vrsta papige. U prirodi `ive u Australiji, dru{tvene su ptice koja `ive u velikim jatima. Stoga se najbolje u zato~eni{tvu razmno`avaju ako `ivi zajedno vi{e desetaka ovih papiga. Tigrice koje `ive u prirodi zelene su boje sa plavim repom, crnim obilje`jima po krilima i `utom glavom. U zato~eni{tvu se kri`anjem dobilo i niz drugih boja. Tako sada mo`emo podijeliti tigrice u nekoliko grupa koje se razlikuju po bojama.

Tigrice narastu oko 18 centimetara, `ive u prosjeku 10-15 godina, a uz pravilnu njegu mogu `ivjeti i du`e. Lako ih mo`emo pripitomiti, tako da ih kasnije mo`emo povremeno pu{tati da slobodno lete u zatvorenoj prostoriji
bolje koristiti laganu krpu kojom prekrijemo pticu, pri tome isto pazimo da ne radimo previ{e nepotrebnih naglih pokreta. Tigricu je najbolje nabaviti mladu i to u starosti do ~etiri mjeseca, u tom periodu je i najlak{e razlikovati mladu od stare. Tigrice mla|e od ~etiri mjeseca imaju pruge koje se prote`u s vrha glave pa sve do le|a. Nakon prvog mitarenja te pruge nestaju. Mlada ptica lak{e se privikne na novi dom. Ako mo`emo priu{titi, najbolje je imati barem dvije tigrice, pa makar i istog spola jer }e se tada najbolje osje}ati. Kao {to smo rekli, tigrice `ive u jatu i nelagodno se osje}aju ako nemaju dru{tvo druge tigrice ili na{e.

HOBI LETENJE
Ovogodi{nji Kurban-bajram ova porodica obilje`ila je u krugu najbli`ih u Grapskoj. Tamo su se vratili Saidov otac i amid`a. Ve} godinama je tradicija da se Said sastane sa bra}om na o~evom imanju. “Tamo se nekako najsretnije osje}am. Majka mi je umrla, pa mi je babo stalno na pameti. Tamo mi se vratilo dosta kom{ija i rodbine. Bra}a i ja se za bajrame sa njima dru`imo, podijelimo kurbane, po~astimo se. Nihada pravi najbolju baklavu na svijetu, a {to se ti~e ostalog menija, zna napraviti puno jela. Odli~an je stru~njak za sve vrste pita” ka`e Said i , dodaje da mu je `ao {to zbog brojnih putovanja i obaveza nije u prilici da se ~e{}e hrani kod ku}e. Jedan od Saidovih hobija je letenje. [tavi{e, u mjestu Prelog kod Vara`dina ima sopstvenu letjelicu, mali ultralight avion marke apolo kupljen u Ma|arskoj. “Sanjam letenje, ali su me obaveze prema poslu malo odvratile od hobija. Dvije godine nisam letio. @elja mi je da se na prostorima Gra~anice ili negdje bli`e napravi kakav manji sportski aerodrom, pa da to upra`njavam ovdje” ka`e Said, koji je , spreman dati li~ni doprinos za izgradnju takvog aerodroma.

DIVLJE TIGRICE
Divlje tigrice su zelene boje sa plavim repom, crnim obilje`jima po krilima i `utom glavom. Kod obi~nih tigrica tijela im mogu biti raznih boja, a naj~e{}e su siva ili modra. Lice im je uglavnom `ute ili bijele boje, sa crnim obilje`jima na krilima. Jednobojne tigrice (albino) potpuno su bijele. O~i, pokljunica i prsti su ru`i~asti. Lutino su potpuno `ute boje, sa bijelim repom, bijelim obrazima i bijelim vr{cima krila. Kod cimetnih tigrica tijela mogu biti raznih boja koje nisu tako izra`ajne kao kod obi~nih, na krilima imaju obilje`ja sme|e, cimetaste boje, a na vratu sme|e mrlje. Kod tigrica sivih krila tijela mogu biti raznih boja, na krilima imaju obilje`ja sive boje. Tigrice narastu oko 18 centimetara, `ive u prosjeku 10-15 godina, a uz pravilnu njegu mogu `ivjeti i du`e. Lako ih mo`emo pripitomiti, tako da ih kasnije mo`emo povremeno pu{tati da slobodno lete u zatvorenoj prostoriji. Pu{tanje na otvorenom nije preporu~ljivo, jer i pripitomljene papige mogu lako odletjeti na obli`nje drvo, pa ih je problem ponovno uhvatiti. [to vi{e vremena provodimo u blizini tigrica, br`e }e se naviknuti na nas, uz to moramo izbjegavati nagle pokrete i {to vi{e pri~ati ptici mirnim tonom. Tek kada je ptica potpuno naviknuta na na{u blizinu i ne boji se dodira, mo`emo je pu{tati na kra}e izlete van krletke u zatvorenu prostoriju. Ako pticu `elimo uhvatiti kako bismo je vratili u krletku, naj-

SMJE[TAJ I NJEGA
Tigricama moramo osigurati krletku dovoljno veliku da ptica ima mjesta da slobodno ra{iri krila uz svu smje{tenu opremu, a re{etke bi trebale biti vodoravne kako bi se ptica mogla penjati. Krletku je najbolje smjestiti na povi{enom mjestu u prostoriju gdje sami provodimo najvi{e vremena. Pri tome moramo pripaziti da ptica ne bude na mjestu direktnog propuha, kao i na direktnom udaru sunca. Tigrice se u prirodi uglavnom hrane sjemenkama trava. Sjemenke prosa, suncokreta i razno drugo sjemenje osnovna su hrana za tigrice koje imamo kod ku}e, ali moramo im omogu}iti raznovrsnu prehranu nadopunjuju}i jelovnik svje`im vo}em i povr}em, raznim travama. Tako im mo`emo davati jabuke, masla~ak, banane, listove salate, sipinu kost. Tigricama je neophodan i mineralizirani pijesak, koji im poma`e u probavi tvr|ih sjemenki, a uz to je izvor neophodnih minerala. Krletku je potrebno redovito ~istiti i to barem jednom sedmi~no kako ne bi do{lo do oboljenja papige. Tigricama je potrebno jednom u dvije godine obrezati nokte. Kljun }e tigrici, tako|er, pretjerano narasti ako tigrica nema stalno dostupnu sipinu kost za tro{enje kljuna.

36 Nedjelja
ORDINACIJA

16. decembar/prosinac 2012.

Regulacija fertilnosti i kontracepcija

Hormonska terapija najdjelotvornija
Kod neza{ti}enog odnosa do 78 posto slu~ajeva `ena ”pobaci” u doba o~ekivane menstruacije. Takva krvarenja mogu biti za nijansu obilnija, ali se naj~e{}e pripi{u uobi~ajenom redovnom menstrualnom krvarenju, obja{njava dr. Drljevi}
Doc. dr. Kenan DRLJEVI]

Menstrualni ciklus je organiziran tako da stvori i ponudi kvalitetnu jajnu }eliju za oplodnju, da pripremi sluznicu materice (endometrij) za implantaciju, a ostali dio unutra{njih genitalnih organa za pravilan transport oplo|ene jajne }elije. Ne postoji niti jedan sistem `lijezda ili tkiva koji proizvodi hormone (hipotalamus, hipofiza, jajnik, {titnja~a, nadbubreg, masno tkivo i dr), a da u fiziolo{kim, a posebno u patofiziolo{kim uslovima ne uti~e na regulaciju menstrualnog ciklusa.

Ve}ina dana{njih kontracepcijskih sredstava i metoda pada na teret `ene. Prema najnovijim procjenama, u BiH svega osam do 10 posto `ena koristi neki vid kontracepcije, {to nas stavlja na dno evropske statistike. Prekinuti sno{aj (coitus interruptus) je najnesigurniji vid planiranja porodice, a kod nas se naj~e{}e koristi. Njegova statisti~ka gre{ka iznosi 20 posto (20 trudno}a na 100 ciklusa)!

PLANIRANJE PORODICE
U planiranje porodice se ubrajaju, s jedne strane, primjena metoda za spre~avanje za~e}a kontracepcija, a, s druge strane, sve mjere za ispitivanje i lije~enje smanjene plodnosti, uklju~uju}i i sve metode potpomognute oplodnje. Dana{nja kontracepcijska sredstva i metode su: prirodne metode kontracepcije, mehani~ka kontracepcija, hemijska kontracepcija, hormonska kontracepcija, intrauterina kontracepcija, postkoitalna kontracepcija, sterilizacija. Kontracepcijska sredstva i metode mo`emo podijeliti prema: korisniku: na ona koja koristi `ena i koja koristi mu{karac; na~inu djelovanja: na prirodna, mehani~ka, hemijska i biolo{ka; na~inu upotrebe: na op{ta i lokalna;

Svaki ciklus, ustvari, ima svoj biolo{ki zadatak da omogu}i fertilizaciju i odr`avanje ranog embrija. Ako do koncepcije nije do{lo, eliminira se neupotrijebljeno tkivo endometrija i zapo~inje novi ciklus. Najvi{a stopa gubitka trudno}e je u periodu predimplantacijskog edugo nakon svjetskog predstavljanja Cerec Omnicam intraoralne kamere na ekskluzivnoj prezentaciji u augustu 2012. (Las Vegas, SAD), istoimena tehnologija }e se uskoro na}i i u Sarajevu. Stomatolozi iz regije }e uskoro imati priliku upoznati sve prednosti koje pru`a jedinstvena kombinacija napredne radiolo{ke CT dijagnostike, trodimenzionalne intraoralne kamere i glodalice za izradu individualiziranih protetskih nadomjestaka, zahvaljuju}i saradnji vode}eg dentalnog proizvo|a~a Sirona i poliklinike “Bi~ak~i}” iz Sarajeva. “O~ekivali smo da }e predstavljanje Cerec Omnicam intraoralne kamere izazvati veliku pa`nju stru~ne zajednice, ali nismo o~ekivali da }e upravo stomatolozi iz ovog dijela Evrope napraviti prvi korak u integraciji na{a tri najja~a proizvoda Galileos Comfort, Cerec Omnicam i Cerec MC XL. Ovakvu kombinaciju ure|aja isporu~ujemo prvi put i veliko nam je zadovoljstvo da }e na{a tehnologija podi}i kvalitetu struke na zadovoljstvo stomatologa i njihovih pacijenata” istaknuo je dr. Martin Vambe, ra, regionalni menad`er Sirone za centralnu i isto~nu Evropu, Baltik i Gr~ku.

embrija i u ranoj fazi implantacije, odnosno u fazi pretklini~ke trudno}e. U fertilnoj dobi, kod neza{ti}enog odnosa, do 78 posto slu~ajeva `ena “pobaci” u doba o~ekivane menstruacije. Takva krvarenja mogu biti za nijansu obilnija, ali se naj~e{}e pripi{u uobi~ajenoj redovnoj menstruaciji.

N

NOVOSTI IZ MEDICINE

Skeniranje zuba i gingive intraoralnom kamerom

Galileos Comfort je dentalni CT ure|aj nove generacije, koji je postavio novi standard u radiolo{koj dijagnostici zahvaljuju}i nizu patentiranih rje{enja koja za rezultat imaju pobolj{anu kvalitetu slike uz smanjenje doze zra~enja, a sve to u najve}em formatu rekonstrukcije od 15x15 cm. Cerec Omnicam sistem je namijenjen trodimenzionalnom skeniranju zuba i gin-

njem posebnog programa u realnom vremenu stvoriti trodimenzionalni model stanja u usnoj {upljini pacijenta. Kori{tenjem ovog direktnog i realisti~nog prikaza gdje su sve zubne plohe prikazane u svojim prirodnim nijansama, stomatolog mo`e pacijentu prikazati razliku izme|u amalgama, zlata i kompozita, te svih drugih klini~ki va`nih podataka poput preparacijske linije, karijesa ili frakture zuba. “Prepoznali smo potencijal tehnologije koju nam je ponudila Sirona i odlu~ili smo investirati u do sada najsveobuhvatniji sustav na tr`i{tu. Na taj smo na~in zaokru`ili vrhunsku dijagnostiku, trodimenzionalnu intraoralnu kameru i izradu individualiziranih protetskih nadomjestaka. Ovim smo iskorakom postali tehnogive u realnom vremenu, kori{tenjem polo{ki najopremljeniji stomatolo{ki Sirosebne intraoralne kamere. Zahvaljuju}i svom ergonomskom dizajnu, kamera se s la- na centar u ovom dijelu Europe, te smo ko}om koristi i kod ina~e te{ko dostupnih stvorili sve uvjete za dijagnostiku i lije, stra`njih zuba, {to stomatologu omogu}u- ~enje najzahtjevnijih pacijenata” isti~e dr. Nadir Bi~ak~i}, vlasnik poliklinike “Bije nesmetani rad u svim kvadrantima. , Sam postupak skeniranja se odvija pot- ~ak~i}” te dodaje kako }e navedena tepuno automatski, postavljanjem kamere hnologija biti instalirana po~etkom iduna `eljenu poziciju, a ra~unar }e kori{te- }e godine.

16. decembar/prosinac 2012.

Nedjelja ALTERNATIVNAMEDICINA
Pri~e o zdravlju i bolesti, povratku prirodi i ljudskim sudbinama

37

trajanju upotrebe: na privremena i trajna. Sve nabrojane metode kontracepcije, osim sterilizacije, privremene su. Osim prekinutog sno{aja, primjene kondoma i sterilizacije mu{karaca, sve ostale kontracepcijske metode, za ~iju primjenu bi bio odgovoran mu{karac, jo{ su u fazi ispitivanja. U skladu s tim, primjena ve}ine dana{njih kontracepcijskih sredstava i metoda pada na teret `ene. Statistika za `ene iz okru`enja je daleko povoljnija od na{e. Naj~e{}e se primjenjuje oralna hor mon ska kon tra cep ci ja (OHK) i intrauterini ulo`ak IUD (spirala).

HORMONSKA KONTRACEPCIJA
Hormonska kontracepcija se ne uzima u apoteci, niti na preporuku drugarice. Ginekolog je taj koji, nakon uzimanja anamneze, laboratorijskih nalaza i pregleda, odre|uje na~in i vrstu kontracepcije. Tek tada je oralna hormonska kontracepcija bezbjedna za zdravlje `ene. @ene koje pravilno uzimaju oralnu hormonsku kontracepciju rje|e obolijevaju od raka materice i jajnika. Krajem 19. vijeka ustanovlje-

no je da se folikuli jajnika ne razvijaju u trudno}i, a po~etkom 20. iz jajnika su izolovani estrogeni hormoni i progesteron. Godine 1959. registrovana je prva oralna hormonska kontraceptivna pilula koja je imala ~etiri puta ve}u koli~inu estrogenske komponente i 10 puta ve}u koli~inu progesteronske (gestagenske) komponente u odnosu na ve}inu preparata koji se danas koriste. Glavni me ha ni zam dje lo van ja hormonskih kontracepcijskih sredstava je singeristi~ko, centralno djelovanje estrogena i progestagena na hipotalamus i hipofizu. To dovodi do pada vrijednosti gonadotropina koji tada nisu dovoljni za stimulaciju folikula jajnika. Posljedica je izostanak ovulacije. Osim osnovnog djelovanja, kombinovana hormonska kontracepcija uzrokuje i promjenu u kvaliteti i koli~ini cervikale sluzi, dovodi endometrij u stanje mirovanja (izostaju prirodnim procesima uzrokovane proliferacijska i sekretorne promjene), a mijenja se i motolitet jajovoda. Navedeni razlozi ~ine ovu metodu kontracepcije, uz pravilan na~in upotrebe, jednom od najdjelotvornijih privremenih metoda kontracepcije.

Djevi~ansko maslinovo - i hrana i lijek
I maslinovo ulje (maslinke) sam izabrao me|u deset veli~anstvenih u knjizi ”Kad jednom sretne{ prirodu”, jer ga cijene i narodna i nau~na medicina, posebno ono hladno cije|eno
Ramo KOLAR

Za nas koji nismo ju`njaci, maslina je jo{ rijetko i u salati i na trpezi, i za mezu i u jelu. A to nije ba{ dobro. Maslina i njeno ulje vrlo su dobri kao hrana i kao lijek. MASLINA (Olea europeae L) sadr`i flavonske heterozide, saponozide, manitola, pirogalni tanin, {e}er, smole i fitosterole, dok plod ima jo{ oko 22% ulja, 5% bjelan~evina, hlorofila, glutanola i voska, a samo ulje sastoji se od 75% oleina, 4-125 linoeina, 7-12% palmitina, 2-45 stearina, potom miristicina, vitamina A i E, skvalona i ksantofila.

Narodna medicina smatra da maslinovo ulje poja~ava vid, spre~ava opadanje kose, ~ak i sjedine, te dobro djeluje kod opekotina. Kod napada u predjelu jetre treba uzimati djevi~ansko ulje, ka{iku-dvije s malo limuna, i bolovi }e uminuti, a postoji velika vjerovatno}a da }e se izbaciti i ne{to pijeska ili kamen~i}a. (Valnet)

@U^, BRONHIJE, @ELUDAC...
Tri do ~etiri dana ako se redovno uzimaju po dvije supene ka{ike ulja prije spavanja, istjerat }e `u~ni kamenac. (Tucakov) Za istu svrhu Gostu{ki preporu~uje: U 200 g maslinova ulja dodati 0,5 g mentola, te jedno `umance. Oko 150 g ove smjese treba popiti u vi{e navrata za 4-5 sati. Protiv katara, bronhija, promuklosti i angine treba uzimati nekoliko kapi na kocki {e}era, tri puta na dan, prije jela. (Gursky) Maslinovo ulje ja~a organizam, sni`ava visoku temperaturu, umiruje gr~eve `eluca, sni`ava visok krvni tlak (uzima se ~etiri puta na dan, a nakon njega popije crna kafa - protiv lo{eg zadaha, {to se posti`e i per{unom). Dobiveno hladnim cije|enjem maslinovo ulje, kao {to rekosmo, sa~uvalo je sve svoje korisne elemente. Tako i vitamine A, E, C i F, kao i fermente zbog kojih se lahko vari. Nema mu ravnog u lije~enju bolesti jetre, kamenca u `u~i i crijevnih bolesti. A kako je bogato vitaminom F (koji regenerira epiderm) izvrsno je za masa`u ko`e i sun~anje. (Zarai)

BEZ HEMIJE
Za drogu se prikupljaju list, plod i iscije|eno ulje. Od posebnog je (prehrambenog i ljekovitog) interesa maslinovo ulje, kojeg ima vi{e vrsta. Daleko je najkvalitetnije hladno cije|eno, dobiveno iz nepotpuno zrelih plodova maslinki, podvrgnutih blagom cije|enju bez pucanja ko{pica. Naziva se ~esto i djevi~anko ulje, jer mu se ne dodaju nikakve primjese, pogotovu ne one hemijske. Osim kao sredstvo za kuhanje (rje|e, jer je veoma skupo) i kao dodatak salatama i sli~no, maslinovo ulje je veoma efikasan lijek. Ima sedativna, holagogena i laksantna svojstva, te je poznato kao efikasno sredstvo protiv `u~nog kamenca, nefriti~kih kolika, zatvora... Dobro je kod nekih otrova (nadra`ljivci), kao i sun~evih opekotina (njime se ma`e prije odlaska na pla`u).

Poznato je kako maslinke (i ulje) djeluju korisno kod onih koji planiraju izlazak u kafanu ili na zabavu gdje }e se piti alkohol. U tom slu~aju treba uzeti maslinke ili malo ulja prije po~etka zabave (pijenja alkohola). Ina~e, uz dobru mezu u takvim slu~ajevima, na tanjuru se obavezno trebaju {epuriti i maslinke...

Maslinke na zabavi

38 Nedjelja
ZDRAVA HRANA

16. decembar/prosinac 2012.

Italijans

Najgori i najbolji doru~ak
Postoji jo{ ne{to gore od masne hrane ujutro preskakanje doru~ka. Ne samo da oni koji preska~u jutarnji obrok (ili ga zamjenjuju {oljom kafe) imaju manje energije, gore raspolo`enje i slabije pam}enje od onih koji doru~kuju ve} se i suo~avaju sa ozbiljnim zdravstvenim rizicima
Da li je za dobro zdravlje i odr`avanje vitke linije gori mastan sendvi~ za doru~ak ili preskakanje jutarnjeg obroka? Zdrav doru~ak podrazumijeva sasvim ne{to tre}e. tijelu dnevnu dozu vlakana, koja pobolj{avaju varenje i smanjuju nivo masti u tijelu, {to doprinosi du`em `ivotu, zdravijem srcu i gubitku te`ine. Jaja su neko vrijeme bila na lo{em glasu, ali sada se smatraju vrijednom namirnicom. Zahvaljuju}i proteinima du`e vas dr`e sitim i poma`u da konzumirate manje kalorija tokom dana. Ujedno ih je jednostavno pripremiti i relativno su jeftina. Nezasi}ene masno}e, bjelan~evine, kao i nizak nivo {e}era u puteru od kikirikija odr`a}e stabilne nivoe {e }e ra u krvi. Nama`ite ga na tost ili dodajte ka{i~icu-dvije u `itarice.

[pageti bolonjeze
Sastojci: 400 g {pageta, 400 g mljevenog june}eg mesa, 120 g crnog luka, 120 g narendane mrkve, 80 g narendanog celera, 2 dl mlijeka, 1 dl crnog vina, 400 g paradajz-pelata, maslinovo ulje, so, biber, ruzmarin, bosiljak i origano. Priprema: Na vrelom maslinovom ulju propr`ite sjeckani luk, celer i mrkvu pa dodajte mljeveno meso i dinstajte dok te-

~nost koju meso pusti ne ispari. Dodajte mlijeko i kada proklju~a sipajte vino, promije{ajte i dodajte paradajz-pelat. Posolite, pobiberite, dodajte sjeckani ruzmarin, bosiljak i origano i kr~kajte na slaboj temperaturi. Za to vrijeme u klju~aloj slanoj vodi skuhajte 400 g tjestenine, sljede}i uputstvo na pakovanju. Servirajte ukra{eno listi}ima svje`eg per{una i posuto parmezanom.

Bobo-njoke

MASNI DORU^AK
U jednoj studiji, istra`iva~i su `eljeli da vide kako mastan doru~ak uti~e na kardiovaskularni sistem 20 zdravih ljudi koji su imali 23 godine. U~esnici u studiji su jedan dan jeli standardni sendvi~ sa {unkom, jajima i sirom (koji je imao 50 g masti i 900 kalorija), a drugi dan nisu jeli ni{ta za doru~ak. Oni koji su jeli masne sendvi~e dva sata poslije doru~ka imali su slabiji krvni tok, jer krvni sudovi nisu mogli dovoljno da se pro{ire i donesu kiseonik do srca.

BOGATE BOROVNICE
Borovnice su bogate vlaknima i nemaju puno {e}era poput ostalih plodova. Borovnice posebno poma`u u topljenju masno}a. Studija je pokazala da borovnice mogu da smanje rast masnih }elija za ~ak 73 posto. Zamijenite p{eni~ni hljeb ra`enim. Studija objavljena u Nutrition Journalu pokazala je da su ljudi koji su jeli ra`eni hljeb bili du`e siti od onih koji su jeli druge vrste hljeba iste kalorijske vrijednosti. Grejpfrut se pokazao izuzetno efikasnim kod mr{avljenja i topljenja masnih naslaga. Ipak, budite oprezni ako pijete lijekove jer grejp mo`e da ote`a posao enzimima koji razgra|uju lijekove, pa tako mo`e uticati na njihovu efikasnost. Zato se prije drasti~nijeg uvo|enja grejpa u va{ jelovnik posavjetujte sa ljekarom. Gr~ki jogurt postao je jako popularan i to s razlogom, pun je proteina, ima relativno malo {e}era i velik je izvor probiotika. Izaberite nezasla|enu verziju jogurta, dodajte malo meda, ubacite borovnice ili orahe i dobi}ete savr{en doru~ak.

PRESKAKANJE DORU^KA
Postoji jo{ ne{to gore od masne hrane ujutro - preskakanje doru~ka. Ne samo da oni koji preska~u jutarnji obrok (ili ga zamjenjuju {oljom kafe) imaju manje energije, gore raspolo`enje i slabije pam}enje od onih koji doru~kuju ve} se i suo~avaju sa ozbiljnim zdravstvenim rizicima. Prije svega, imaju ~ak 450 procenata vi{e {anse da postanu gojazni, i 21 procent vi{e {ansi da dobiju dijabetes tipa dva.

Sastojci: 1 kg bijelog krompira, 0,5 kg mekog bra{na, 2 `umanca, 2 ka{i~ice soli, ka{i~ica bibera, 2 ka{ike struganog parmezana. Za sos: 150 g mrkve isje~ene na {tapi}e, 200 g brokula, 200 g pile}eg bijelog mesa isje~enog na kockice, ~e{anj bijelog luka, 3 dl neutralne pavlake, maslinovo ulje, so i biber. Priprema: Krompir skuhajte u ljusci, ocijedite, ogulite, ispasirajte, dodajte bra{no, `umanca, so, biber i parmezan i mijesite da dobijete kompaktno, ali ne suvi{e meko tijesto. Odvajajte komade tijesta i oblikujte trake, debljine prsta. Sijecite ih na komadi}e du`ine 1 cm i kuhajte u klju~aloj slanoj vodi dok ne isplivaju na povr{inu. Kuhane njoke vadite {upljom ka{ikom i preru~ite u posudu za serviranje. Na vrelom maslinovom ulju zajedno izdinstajte mrkvu i pile}e bijelo meso. Posolite, pobiberite, dodajte sjeckani bijeli luk, promije{ajte, prelijte sa neutralnom pavla-

kom i mije{ajte da se sos malo zgusne. U gotov sos dodajte brokule koje ste prethodno kratko obarili u klju~aloj, slanoj vodi. Sos sipajte preko njoka, promije{ajte i slu`ite.

NAJBOLJI DORU^AK
Najbolji doru~ak bi uklju~ivao nemasne proteine i vlakna, naprimjer obrano mlijeko ili jogurt sa smanjenim procentom masno}a i integralne `itarice. Jedna studija je dovela u vezu integralne `itarice za doru~ak i smanjenje hormona stresa kortizola u tijelu, koji uti~e i na sakupljanje sala na stomaku. Svega 85 g integralnih `itarica obezbje|uje

Sastojci: 3 patlid`ana, 100 g parmezana, 200 g mozzarelle, 2 dl umaka od paradajza, bra{no, 2 ~e{nja bijelog luka, svje`i bosiljak, maslinovo ulje, so, biber, bra{no. Priprema: Patlid`ane izrezati na kri{ke, posoliti ih, te ostaviti ih 2 sata da puste {to vi{e vode, ina~e }e biti jako gorke. Potom ih posu{iti kuhinjskim papirom, staviti u bra{no i popr`iti u tavi na malo maslinovog ulja te odlo`iti na kuhinjski papir da se mast ocijedi. Na maslinovom ulju popr`iti bijeli luk, dodati umak od paradajza, so, biber, bosiljak i jednu ka{iku bra{na. Kuhati 10-ak minuta. U vatrostalnu posudu slagati redoslijedom: patlid`ani - mozzarela umak od paradajza dok ne utro{ite sve sastojke. Staviti u pe}nicu na 180 stepeni 20-ak minuta, dodati parmezan i vratiti u pe}nicu jo{ 510 minuta da se zape~e.

Sicilijanska parmigiana

16. decembar/prosinac 2012.

Nedjelja U RESTORANU

39

ska kuhinja
Pasta vegetarijana
Sastojci: 400 g tjestenine, ve}a tikvica, 150 g {ampinjona, 150 g kupusa, ve}a crvena paprika, 60 g o~i{}enih maslina, ~e{anj bijelog luka, 400 g paradajz-pelata, pola veze per{una i 2 ka{ike struganog parmezana. Priprema: Na vrelom maslinovom ulju izdinstajte sitno sjeckano povr}e. Posolite, pobiberite, dodajte sjeckani bijeli luk i na koluti}e isje~ene masline, promije{ajte, dodajte paradajz-pelat i kuhajte 5 minuta. Tjesteninu skuhajte u klju~aloj slanoj vodi, ocijedite, prelijte pripremljenim sosom, promije{ajte, pospite sjeckanim per{unom i struganim parmezanom i odmah slu`ite.

Druga ku}a za sve generacije
Ovaj prepoznatljivi family place, mjesto porodi~nog okupljanja u Sarajevu je jedan od koncepata jedinstvenih na na{im prostorima • Bosanska, italijanska, francuska, ali i kineska kuhinja • Novogodi{nji do~ek i za najmla|e goste
Merima BABI]

But u foliji

Sastojci: 1,2 kg janje}eg buta, 2 glavice mladoga luka, 2 zrela paradajza, borovice (smr~ini plodovi), 200 g mrkve, maslinovo ulje Priprema: O~istite luk i paradajz. Posolite i pobiberite dobro nauljeni but, pa ga stavite na aluminijsku foliju, a po njemu poslo`ite koluti}e luka, borovice i paradajza. Uvijte but u foliju zajedno s mrkvom. Pecite 2 sata na umjerenoj temperaturi (170 - 180 stepeni). Iznesite na sto, otvorite foliju i poslu`ite.

Sarajevski restoran Druga ku}a, u Kolodvorskoj ulici 9-13, mjesto je gdje u dobroj hrani i prijatnom ambijentu mo`e u`ivati svaki ~lan porodice. Ovaj prepoznatljivi family place, mjesto porodi~nog okupljanja, pru`a priliku da uz specijalitete bosanske, ali i drugih evropskih, pa i kineske kuhinje, gosti osjete ugodne trenutke, najmla|i proslave ro|endan, stariji da popiju kaficu ili drugi napitak pritom da se djeca mogu zabavljati u igraonici, {to je jedan od koncepata koji se ne nalazi ~esto u na{oj zemlji.

KAFE-SLASTI^ARNA I IGRAONICA
Stoga su i vlasnici ovog ekskluzivnog restorana, preduze}e Druga ku}a d.o.o, ve} godinu i dva mjeseca od kada je otvoren, nastojali prilagoditi restoran potrebama porodi~nih ljudi, cijenama kao i kvalitetom svoje bogate kuhinje. Uz restoranski dio, u drugom dijelu nalazi se kafe-slasti~arna, gdje se tako|er mogu koristiti usluge restorana, tu je i igraonica, mali market, gdje se mogu kupiti dnevne novine, osvje`avaju}i napici, razne grickalice i dje~ije igra~ke. Restoran je pristupa~an za sve generacije, stoga i ne ~udi da je tokom cijele godine pun gostiju, a i predstoje}ih prazni~nih dana bi}e mjesto gdje }e se mo}i u`ivati u tradicionalnoj bosanskoj kuhinji, pizzi iz kru{nih pe}i, svim jelima, izuzev ribe. Cijene su u ovom restoranu prilago|ene potrebama tr`i{ta i ekonomskoj situaciji gra|ana i dosta su pristupa~ne. Glavni kuhar Nedim Muratovi} kazuje kako je restoran Druga ku}a specifi~an po specijalitetima bosanske kuhinje, jer ovu hranu ~esto poru~uju gosti koji do|u ovdje na ru~ak tokom pauze na poslu, a tokom dana u ponudi je redovni meni u kojem nude jela iz cijelog svijeta. “Imamo bosansku, italijansku kuhi-

nju, malo francuske, razne bruskete, zatim bifteke, razne vrste pripreme teletine i piletine, tako|er imamo kineska jela, {to nam jako dobro ide. U ponudi imamo i lososa sa kozicama iz kru{ne pe}i, {to je specijalitet ku}e, kao i lososa u {pinatu zape~en sa mozzarelom i parmezanom. Tako|er, imamo kola~a, ve}inom su kremasti, imamo torte, u raznim oblicima, sa raznim figuricama, za ro|endane. Potom, imamo specifi~ne kola~e od roga~a i datule, sufle od ~okolade. Od italijanskih kola~a tu je panakota, nokle od jogurta sa {umskim vo}em, mus od ~okolade” ka`e Muratovi}, te nagla{ava , kako je specijalitet ku}e kola~ od roga~a i kola~ od datule.

Zelene {pagete sa sosom pesto rikolese
Sastojci: 400 g kuhanih {pageta, 100 g rikole, 50 g pinjola, 100 g parmezana, 150 g ov~ijeg sira, 1 dl maslinovog ulja, 1 manji ~e{anj bijelog luka, biber. Priprema: Rikolu operite i prosu{ite. Sve sastojke osim maslinovog ulja stavite u mikser. Kad se dobro smiksalo, lagano dodajite maslinovo ulje te kad se sve dobro pove`e i pretvori u umak, za~inite kuhane {pagete. Ukrasite sa malo bosiljka, kojim pinjolom i po vrhu naribajte malo krupnije ov~iji sir.

Restoran Druga ku}a i za predstoje}e novogodi{nje praznike organizuje tradicionalni do~ek, goste }e zabavljati bend, dok }e i za najmla|e biti uprili~ena zabava uz podjelu paketi}a sa ma|ioni~arem i klovnovima.

NOVOGODI[NJI DO^EK
U sklopu dje~ijeg programa tako }e podjela paketi}a sa Djeda Mrazom biti uprili~ena 23. decembra u 14 i 29. decembra u 13 sati, dok }e zabava sa ma|ioni~arem biti u srijedu, 26. decembra ove godine sa po~etkom u 18 sati, a cijena ulaznice bi}e 15 KM.

Foto: D. TORCHE

40 Nedjelja

16. decembar/prosinac 2012.

16. decembar/prosinac 2012.

Nedjelja

41

42

OGLASI

nedjelja, 16. decembar/prosinac 2012.

OSLOBO\ENJE

OSLOBO\ENJE nedjelja, 16. decembar/prosinac 2012.

KORAK NAPRIJED
Smart telefoni popularniji od laptopa
Smart telefoni su daleko va`niji mladih ljudima na teritoriji SAD-a i tri druge dr`ave u pore|enju sa laptop, desktop ili tablet-ra~unarima, pokazali su rezultati istra`ivanja koje je provedeno u osamnaest zemalja i kojim je obuhva}eno 1.800 ispitanika od 18 do 30 godina. Laptop vi{e vole pripadnici generacije Y, ali je to mali procenat, {to je pokazalo online istra`ivanje sprovedeno me|u studentima i stalno zaposlenim ljudima starosti izme|u 18 i 30 godina i koje je izvr{ila kompanija Cisco. Istra`ivanja su pokazala da su smart telefoni pripadnicima Y generacije veoma va`ni, te da prvo {to urade ~im se probude, jeste da pregledaju smart telefon.

43

Crysis 3 maksimum trenutne generacije
Crysis 3 }e biti jedan od tehni~ki najkompetentnijih naslova ikada izdatih kada je rije~ o trenutnoj generaciji konzola. Ovo je tvrdnja izvr{nog direktora kompanije Crytek Cevata Yerlija koji navodi da ova sci-fi puca~ina koristi gotovo svaki djeli} obradne snage koju nude postoje}e platforme. On ka`e da kada se ova igra igra, ni jedan jedini procenat snage konzole ne preostaje. Nijedna igra ne}e izgledati tehni~ki bolje od Crysis 3 na konzolama. Yerli je iskoristio priliku da nahvali igru u odnosu na konkurenciju, pa je rekao da Gears of War ili Halo fran{ize ne mogu da budu konkurentne onome {to Crysis 3 nudi na konzolama trenutne generacije.

Diablo III verzija za konzole
O mogu}nosti da se Diablo III igra kompanije Blizzard pojavi na konzolama se govorilo ~etiri i po prethodne godine. Sada, je me|utim, glavni rukovodilac kompanije za kreativni razvoj Rob Prado dodao malo ulja na vatru navev{i da je build za konzole ove igre razvijen i funkcionalan i da su ga in`enjeri kompanije isprobali. Prema njegovim rije~ima, igra izgleda veoma zanimljivo. Prado navodi da se nada da bi to mogao da bude zvani~ni projekat kompanije, ali Blizzard jo{ nije zvani~no saop{tio da ova kompanija uop{te ima namjeru da predstavi verziju Diablo III igre za konzole. Jay Wilson, glavni dizajner za Diablo III rekao je da kompanija ispituje opcije za konzole.

Surface najpopularniji Windows ure|aj
Microsoft Surface RT tablet-ra~unar i dalje je najpopularniji Windows 8/RT ure|aj, pokazuju statisti~ki podaci. Microsoft tablet je najpopularniji ure|aj, ali je procenat njegove upotrebe me|u Windows 8/RT ure|ajima pao je gotovo za polovinu u pore|enju sa pro{lim mjesecom, navodi AdDuplex. Rangiranje je bazirano na podacima koji su sakupljeni od 71 aktivne Windows 8/RT aplikacije preko AdDuplex mre`e po~etkom decembra. Ovi podaci ne govore ni{ta o trendu cjelokupne upotrebe Windows 8/RT, ve} samo prikazuju relativnu upotrebu odre|enih ure|aja, navodi se u zvani~nom saop{tenju.

BlackBerry 10L
Fotografije tankog, sjajnog, futuristi~kog BlackBerryja 10 L serije pojavile su se na jednom vijetnamskom sajtu i najavljuju da }e Apple u njegovom izgledu vjerovatno na}i povoda za tu`bu. Fotografije ukazuju da je Research In Motion (RIM) kona~no odustao od kompletne tastature, koja je bila za{titni znak brenda, u korist touchscreen ure|aja. Iako po svemu sude}i neodoljivo podse}a na iPhone, novi BlackBerry ima jednu bitnu razliku - nema Home dugme na prednjoj strani. O~ekuje se da }e softver omogu}avati korisnicima da mijenjaju aplikacije. Na slikama se vidi da ure|aj ima ulaz ne samo za micro-USBkonektor, nego i micro-HDMI kabl, koji bi trebalo da omogu}i povezivanje na eksterne displeje visoke rezolucije. [u{ka se da }e RIM osposobiti L seriju za iznajmljivanje filmo-

Neodoljiva sli~nost sa iPhoneom

va, uslugu koju ve} nude Apple i Google na njihovim operativnim sistemima. Izlazak BlackBerry 10 L serije,

najvjerovatnije u januaru, trebalo bi da bude prelomna ta~ka u poslovanju RIM. Pro{log mjeseca jedan analiti~ar upozorio je

investitore da povuku u~e{}e u toj kanadskoj firmi predvi|aju}i da }e BlackBerry 10 OS biti “mrtvoro|en” .

Kompanija je ve} najavila izlazak naredne generacije smartfona za 30. januar sljede}e godine.

Vice City 10th Anniversary Edition

Superbrzi voz juri 500 KILOMETARA NA SAT
Kompanija Central Railway iz Japana planira proizvodnju superbrzog voza koji }e, prema sada{njim informacijama, razvijati brzinu do 500 kilometara na sat. Voz }e se kretati preko magnetnog polja i nau~nici iz Japana vjeruju da }e uveliko smanjiti dosada{nje vrijeme putovanja izme|u gradova u toj zemlji. U 16 vagona, koliko je planirano da voz ima, trebalo bi stati oko 1.000 putnika. Vo`nja }e biti mnogo ugodnija, a buke skoro i da ne}e biti. Voz bi svoju prvu vo`nju trebao imati tek 2027. a prvi putnici }e se voziti od Tokija do Nagoje. Do 2045. godine, Japanci namjeravaju investirati vi{e od sto milijardi dolara u ovaj na~in prevoza putnika i robe.

GTA dostupna za iOS
Igra Grand Theft Auto: Vice City 10th Anniversary Edition je sada dostupna za ure|aje sa operativnim sistemom iOS. Nova igra sti`e nakon pro{logodi{nje Grand Theft Auto 3 i sadr`avat }e misije iz originalne igre. Poput svog prethodnika, nova igra uklju~uje i nove kontrole prilago|ene “pametnim” mobitelima i tablet kompjuterima te mnoge druge nove mogu}nosti. Pro{le godine je kompanija Rockstar saop}ila da je veoma mogu}e pojavljivanje na tr`i{tu igara Grand Theft Auto: Vice City i Grand Theft Auto: San Andreas prilago|enih mobilnim ure|ajima. Sada kada je Vice City dostupan, San Andreas bi mogao sti}i sljede}e godine. Grand Theft Auto: Vice City je prvi put predstavljen 2002. godine. To je bila kompilacija Grand Theft Auta 3 i okru`enja u duhu sedamdesetih. Posljednju verziju igre je mogu}e preuzeti sa iTunesa po cijeni od 4,99 dolara.

44

OGLASI

nedjelja, 16. decembar/prosinac 2012.

OSLOBO\ENJE

OSLOBO\ENJE nedjelja, 16. decembar/prosinac 2012.
DR. FADIL ADEMOVI]: USTA[KI POKRET I USTA[KA VLAST U NDH (24)

FELJTON
NA DANA[NJI DAN
Vo|a engleskih parlamentarista u gra|anskom ratu protiv monarhista Oliver Kromvel progla{en do`ivotnim lordom protektorom Engleske, [kotske i Irske.

45

Jedan narod jedan vo|a
Pri~a o vremenu usta{tva i njegove kratkovjeke dr`ave u kojoj se moralo usta{ki misliti, usta{ki govoriti i usta{ki raditi; jednom rije~ju, ~itav `ivot u NDH morao je biti usta{ki
“Jedan narod, jedna dr`ava - jedan Poglavnik” Uz narod i dr`a. vu kasnije }e biti dometnut jo{ i “jedan pokret” To je jedan od . postulata usta{ke ideologije. Na njegovu primjenu sva {tampa je tro{ila svoju funkciju od 1941. do 1945. godine. Ovo se i u naslovima susre}e na njenim stranicama. Ona `estoko napada komuniste, “koji su kvarili na{u omladinu radni~ku i |a~ku” Po njoj je . “komunizam grozna zabluda i on je mogao uspievati samo u vrieme srbskog re`ima. U na{oj }e dr`avi radnik dobiti sve {to ga pripada, pa }e ve} samim tim nestati komunizma. Mi moramo biti vjerni Poglavniku, koji je do sada uviek svoju politiku vodio s uspjehom, pa }e tako i nadalje. Ako je Poglavnik znao stvoriti Nezavisnu Dr`avu Hrvatsku, on }e je znati i urediti” Zato je isticana misao . jednoga naroda, jednoga pokreta, jedne dr`ave, jednoga poglavnika. Zato svi pozdravi “pripadaju Njemu, jedino je Njegovo pravo da mu se kli~e i plje{}e” . Kao vo|a hrvatskoga naroda, dr`ave i usta{koga pokreta poglavnik dr. Ante Paveli} progla{en je vrhovnim i nepogre{ivim autoritetom. U okru`nici povjerenika za novinstvo pri Predsjedni{tvu vlade, koju je potpisao poglavni pobo~nik Mijo Puk, u dnevnim uputama uredni{tvima novina i krugovalnih postaja, na skoro svakodnevnim konferencijama za novinare taj vo|a je bio u prvome planu: znalo se {ta }e raditi i kakve je odluke donio, kada }e javno govoriti i kako to popratiti, koje vrijeme njegove misli poja{njavati u kolumnama i komentarima, na kojem mjestu (naravno i na prvim udarnim stranicama) obznanjivati njegove pojave u javnosti. U dnevnim uputama je i nalog o (ne)objavljivanju fotografija pojedinaca, osim poglavnikovih. [tampa je pred njim metanisala. Po njoj je on tvorac ukupnoga napretka i procvata hrvatske dr`ave, njenoga gospodarstva i kulture. Nema podru~ja dru{tvenoga `ivota na kojem se nije ispoljila “njegova genijalna misao” i prakti~na djelatnost. “ iz gornjeg prikaza, ...ali kojim smo poku{ali samo u bliedim crtama prikazati ogromnu djelatnost Poglavnika, koja nam je u ovim sudbonosnim vremenima dala na{eg di~nog vo|u i u~itelja... Uza sve tegobe i patnje kojima je izvrgnut ~ovje~anski rod u ovome gigantskom hrvanju svjetskih velesila, hrvatski narod mo`e biti miran i spokojan, mo`e se pouzdano povjeriti vodstvu svog Poglavnika, koji }e ga svojom dokazanom sposobno{}u i vjerom u bolju budu}nost, te uz pomo} velikih osovinskih saveznika, provesti kroz sada{nje najte`e doba odkako postoji ljudski rod i dovesti do kona~nog smirenja, blagostanja, procvata, napredka i vi{e ljubavi...” (Spomen obljetnica NDH, 1944). govorima, izjavama i po velikom broju politi~kih ~lanaka, koje je objavljivao u Hrvatskom Pravu i ostalim prava{kim listovima. “Poglavnikovi govori i ~lanci od prije 1928. i od te godine daju ve} tada jasnu sliku solidnog i dobrog politi~ara i iznad svega vrstnog publiciste, ~ovjeka, koji umije snagom pisane rie~i, svojim stilom i uvjerljivo{}u dokaza osvajati i predobivati. Svi Poglavnikovi ~lanci iz toga vremena su jezgroviti, s jasnim stilom, tako da ih svako mo`e razumjeti, i za njih se mo`e - gledaju}i ih iz dana{njih perspektiva - mirne du{e re}i, da su oni u tada{njem hrvatskom politi~kom `ivotu zna~ili vrlo mnogo. Poglavnik }e po stilu i vriednosti svojih ~lanaka u kasnijem svom publicisti~kom radu dosti}i i presti}i i samog dra Milana [uflaja, koji je izdao svojih poznatih dvanaest eseja u maloj neuglednoj knji`ici... Snaga [uflajevih eseja, njegove poviestne i nezaboravne rie~i o hrvatskom grani~arstvu, o ulozi hrvatskog nacionalizma na granici dvaju svietova, snaga njegovog stila, bujica zanosa i borbenosti, ostat }e dugo u du{ama mnogih Hrvata koji su ~itali te [uflajeve eseje. Svi Poglavnikovi ~lanci i govori su obra~un sa Srbijom, oni su borbeni i puni prietnja prema neprijatelju, tako da su izazivali kod svih udivljenje i zanimanje. Ono {to je dr. Ante Paveli} Beogradu rekao i poru~io nije se nitko do njega usudio re}i, njegove rie~i su prava poruka potla~enog hrvatskog naroda nametljivim kalemegdanskim vlastodr{cima...”

1653. 1773.

Nezadovoljna visokim uvoznim carinama i britanskom kolonijalnom vla{}u, grupa ameri~kih kolonista, maskirana u Indijance, pobacala je u bostonskoj luci u more sanduke ~aja s jednog britanskog broda. Taj doga|aj, kasnije nazvan bostonska ~ajanka, nagovijestio je ameri~ki rat za nezavisnost zapo~et 1775.

Raspu}in

1916.

Ubijen ruski monah i pustolov Grigorij Raspu}in, koji je, kao tobo`nji vidovnjak i ~udotvorac uspio da se nametne za osobu od povjerenja posljednjem ruskom caru U velikom po`aru koji je zahvatio NjuNikoli II i njegovoj jork uni{teno je 600 gra|evina. `eni carici AleksanBuri su se, tokom velike seobe, bje`e}i dri. Ubila ga je grupa od britanske kolonijalne vlasti, sukobili oficira da bi spasili sa plemenom Zulu i u bici na Krvavoj rijeci ubili 3.000 ugled monarhije.
Ro|ena engleska knji`evnica D`ejn Ostin, ~ije je djelo po~etkom 20. vijeka svrstano me|u pisce velike tradicije. Smatra se naj~itanijim romanopiscem me|u autorima koji su stvarali prije viktorijanskog perioda (“Razbor i osje}anje”, “Gordost i predrasuda”, “Mensfildski park”, “Ema”, “Nortagentska opatija”, “Nagovaranje”).

1775.

1835. 1838. 1859. 1885.

pripadnika tog ju`noafri~kog plemena.

Umro njema~ki filolog Vilhelm Grim, koji je sa bratom Jakobom sakupio i objavio ~uvene pri~e i bajke za djecu. S bratom je radio i na istra`ivanju njema~kog jezika, folklora i kulture, a sam se bavio izu~avanjem spomenika starog njema~kog jezika. U Sarajevu po~eo da izlazi srpski knji- Artur Klark `evni list Bosanska vila, koji je bio veoma cijenjen u bosanskim knji`evnim krugovima. Pokrenut kao ~asopis koji }e se baviti srpskom kulturRo|en engleski nom ba{tinom, vremenom je prerastao u ugledni list pisac Artur ^arls u kojem su sara|ivali istaknuti pisci svih nacionalnosKlark, populariti, kao i knji`evnici izvan bosanskohercegova~kog kruzator astronautiga. Do 1887. ga je ure|ivao Nikola [umonja, a potom ke i autor ~uvenih do zabrane 15. juna 1914. Nikola Ka{ikovi}.

Sve ovisi o poglavniku
Novinstvo pod usta{kim re`imom opstoji blagodare}i poglavniku. Publicistika isto tako. U Usta{kom godi{njaku (Zagreb, 1943) Jure Prpi} je u tekstu “Poglavnik i usta{ka publicistika” istakao tri obilje`ja novinarstva u NDH: da se 1941. “u tu|ini vrlo malo znalo o Hrvatskoj” da su “najve}i i naj, kulturniji narodi imali o Hrvatskoj slabe i gotovo nikakve podatke” da , “nisu znali gdje je Hrvatska” niti , “tko su Hrvati” osim, eventualno, , da su “poluplemenski privjesak” kao i Srbi. Prpi} zatim dodaje: “Usta{ka publicistika u okviru usta{ke promid`be bila je najborbenija publicisti~ka sila koju je ikada u svojoj slu`bi imala hrvatska politika. Onda kad nismo imali nikakvih zakonitih mogu}nosti, onda kad smo bili progonjeni sa svih strana... izjasnila se usta{ka publicistika, najvi{e pak preko Poglavnikovih ~lanaka, jasno i glasno, za novi poredak u Europi.” Prpi} pi{e da se “usta{ka borba nije vodila samo ubojitim oru`jem. Ona se vodila i mo}nim duhovnim oru`jem, promi~bom, koja je u hrvatskoj oslobodila~koj borbi izvr{ila veliku zada}u i igrala poviestnu ulogu. Snaga pisane rie~i ve} je prije osnutka usta{ke organizacije, jo{ u drugoj polovini 1928, najavljivala osnutak sna`ne usta{ke promi~be. Usta{ka publicistika se ve} tada opa`ala i Poglavnik je tu imao najve}eg udjela. Poglavnik je i u tome radu, po svojoj sposobnosti, i po svojoj stru~nosti bio veliki ~ovjek” . Prpi} svjedo~i da je Paveli} ve} 1928. poznat po mnogim svojim

1917.

U jednom od najte`ih zemljotresa u svijetu, u kineskoj provinciji Gansu poginulo je oko 180.000 ljudi.

1920. 1921.

Umro francuski kompozitor Kamij Sen Sans, klavirski virtuoz i dirigent, jedan od osniva~a dru{tva za njegovanje i unapre|enje francuske muzike (Societe Nationale de Musique). Njegov ogromni opus obuhvata muzi~ka djela svih vrsta me|u kojima su najpoznatije opera “Samson i Dalila” i kompozicija za kamerni sastav “Karneval `ivotinja”. Nijemci u Drugom svjetskom ratu probili u Ardenima savezni~ke linije odbrane, iznenadiv{i ameri~ke snage i po~eli kontraofanzivu na zapadnom frontu. U borbama okon~anim njema~kim porazom, saveznici su izgubili 77.000 vojnika, a Nijemci 130.000.

nau~nofantasti~nih romana, me|u kojima su najpoznatiji “2001: odiseja u svemiru” “3001: , kona~na odiseja” , “Kraj djetinjstva” .

1944. 1944.
1966. 1971.

Ahmed Sukarno

Obra~un s komunizmom
I u tu|ini se “uvelike razmahala njegova publicisti~ka djelatnost. On neprestano pi{e. Pi{e razprave o pro{losti hrvatskoga naroda, i o njegovoj borbi za samostalnu dr`avu, iznosi te`ko stanje u kome `ivi Hrvatska, upu}uje stranu javnost o prilikama u Jugoslaviji i time vr{i veliku promi~benu djelatnost... U studiji “Politi~ki polo`aj” (odlikuje se liepim stilom i na du{ak se ~ita) on je predvidio doga|aje u Beogradu i ba{ onakav razvoj prilika kakav se zbio u Srbiji. Napisao je Poglavnik i knjigu “Strahote zabluda” u kojoj vrlo uspje{no , obra~unava s komunizmom i prikazuje zlo~ina~ki rad bolj{evizma u Rusiji i svietu. Napisao je i roman “Liepa Plavka” iz usta{ke borbe, pa roman iz `ivota bogomila, rasprave iz hrvatske poviesti o Bosni, pa o hrvatskom jeziku i mnogim ostalim va`nim problemima” .
(Sutra: Hrvati muslimanske vjere)

U avionskoj nesre}i iznad Laman{a poginuo ameri~ki d`ez-muzi~ar Glen

1949.
Vo|a borbe za nezavisnost Ahmed Sukarno izabran za prvog predsjednika Indonezije poslije sticanja nezavisnosti zemlje od Holandije.

Miler.

Savjet bezbjednosti UN-a je na prijedlog Velike Britanije jednoglasno izglasao ekonomske sankcije protiv re`ima bijele manjine u Rodeziji. Pakistanske trupe predale se indijskoj vojsci i Oslobodila~koj armiji Isto~nog Bengala. Time je okon~an indijsko-pakistanski sukob i sa~uvana nezavisnost novostvorene dr`ave Banglade{ koja je proklamovana u martu 1971.

1993. 1995. 2003.

[est zemalja ~lanica Evropske unije (Velika Britanija, Njema~ka, Francuska, Italija, Holandija i Danska), uprkos protivljenju Gr~ke, priznalo je Biv{u Jugoslovensku Republiku Makedoniju.

Havana

Usta{tvo je bilo dio fa{isti~koga svijeta. Taj svijet je pogazio sva temeljna na~ela liberalne demokratije: od ljudske li~nosti, preko njenih osnovnih prava, do prava na `ivot. Nije priznavao ni jednakost i jednakopravnost ljudi i naroda. Usta{tvo je sa cjelokupnom svojom politikom i propagandom razaralo afirmaciju slobode ~ovjeka kao dru{tvenoga temelja svega postoje}eg. Krvave tragove njegovih u~inaka, a naro~ito primjene njegovih na~ela kao ustavne osnove usta{koga pokreta u dru{tvenoj praksi, povijest je izjedna~ila sa najokrutnijim zlo~inima u ljudskome rodu.

Savjet bezbjednosti UN-a dao je snagama NATO-a ovla{}enje da preuzmu nadle`nost nad mirovnim operacijama u BiH. Time je okon~ana misija UNPROFOR-a i stvoreni pravni uslovi da NATO po~ne misiju nadgledanja sprovo|enja mira u BiH (IFOR). [vajcarski parlament prihvatio rezoluciju kojom se ubijanje Jermena u Otomanskom carstvu tokom Prvog svjetskog rata izjedna~ava sa genocidom.

2001.
Prvi ameri~ki brod od 1962, kada su SAD uvele embargo protiv Kube, stigao u luku u Havani, nose}i oko 500 tona smrznute hrane.

46

SPORT

nedjelja, 16. decembar/prosinac 2012.

OSLOBO\ENJE

FK SARAJEVO OSTAO BEZ PREDSJEDNIKA I TRI ^LANA UPRAVNOG ODBORA

^etiri osobe ne mogu

SAME VODITI KLUB
Amir Rizvanovi}, Edis Kusturica, Irfan Red`epagi} i Maid Deli} povukli se s obzirom na to da nisu u mogu}nosti normalno obavljati funkcije koje su imali u klubu O svemu obavijestili predsjednika skup{tine
^ini se kako turbulentna vremena nikako da pro|u u FK Sarajevo, nakon {to je ju~er dobar dio uprave bh. premijerliga{a podnio ostavke. U pismenoj ostavci na funkcije predsjednika i ~lanova Upravnog odbora FK Sarajevo, koju potpisuju Amir Rizvanovi}, Edis Kusturica, Irfan Red`epagi} i Maid Deli}, a koju su dostavili predsjedniku Skup{tine dr. Adnanu Had`imuratovi}u, izme|u ostalog se navodi i sljede}e: dlogu, a predlaga~a smo razumjeli da mogu}e postoje i neki ljudi koji bi na tom osnovu unijeli nov~ana sredstva u Klub, isti podr`avamo jer mo`e pomo}i rekonstrukciji UO FKS za koju ocjenjujemo da je u ovom momentu nu`na. U tom smislu, molim da primite k znanju na{e ostavke kao kona~ne, uz izra`enu spremnost, ukoliko se formira UO FKS na predlo`enim principima, da i mi participiramo u tom procesu koji obavezuje na aktivan pristup. Ovom Klubu nije potrebno virtualno ~lanstvo u UO radi popunjavanja pojedina~nih CV.

Obavljanje funkcija
“Razloga ima vi{e, a glavni i su{tinski sastoje se u nemogu}nosti legitimnog i normalnog obavljanja navedenih funkcija te dono{enja legalnih odluka. Gotovo dvije godine, zbog nezainteresovanosti i neaktivnosti pojedinih njegovih ~lanova, UO FKS radi u reduciranom kapacitetu i na entuzijazmu ~etiri ~lana UO FKS, uz podr{ku generalnog direktora i nekoliko zaposlenika administracije Kluba. Taj rad karakterisalo je odlu~ivanje na granici kvoruma, dok na zadnje dvije sjednice UO FKS (10. i 11. decembra 2012.) nije bilo kvoruma, {to samo po sebi ukazuje na stanje svijesti spram odgovornosti nekih ~lanova UO FKS. Konkretan entuzijazam, rad i odricanja ~etiri ~lana UO FKS nisu dovoljni da bi Klub mogao uspje{no funkcionisati niti ti ~lanovi mogu vi{e nositi taj teret, istovremeno izlo`eni svakodnevnim unutra{njim

Zahvala na saradnji
Klub ostavljam/o u zna~ajno boljem stanju i atmosferi nego kada sam/smo ga preuzeo/li, sa nadom da }e uspje{no biti okon~an projekat “Statut” ~ija realizacija garantuje svijetlu budu}nost. Vama li~no zahvaljujem/o na nadasve korektnoj saradnji, a na{em FK Sarajevo `elim/o da pod novim rukovodstvom i ozra~jem osvoji {ampionsku titulu u sezoni 2012/2013. Posebno zahvaljujem/o na saradnji, korektnom i profesionalnom radu, generalnom direktoru FK Sarajevo Dini Selimovi}u i anga`ovanim zaposlenicima administracije Kluba” stoji u os, tavci koja je pored predsjedniku Skup{tine dostavljena i generalnom direktoru kluba.

Amir Rizvanovi} nije vi{e predsjednik FK Sarajevo

osporavanjima, prigovorima, pritiscima, optu`bama, spletkama, ~ak i pri`eljkivanju poraza Kluba. Na zadnjoj sjednici UO FKS, s obzirom na to da se projekat investiranja kroz institucionalno uno{enje kapitala na osnovu novog Statuta ne realizuje u o~ekivanom i `eljenom kapacitetu, od strane nekih ~lanova UO dat je i prijedlog da UO treba formirati na bazi pla}anja nov~anih sredstava za ~lanstvo u UO FKS i ekipiranju 11 do 15 ljudi koji su spremni kao sponzorstvo unijeti/obezbijediti po tom osnovu sred-

RAZLOZI OSTAVKE Razloga ima vi{e, a glavni i su{tinski sastoje se u nemogu}nosti legitimnog i normalnog obavljanja navedenih funkcija te dono{enja legalnih odluka. Gotovo dvije godine, zbog nezainteresovanosti i neaktivnosti pojedinih njegovih ~lanova, UO FKS radi u reduciranom kapacitetu
stva u Klub svake godine u iznosu od 30 do 50.000 KM, uz mi{ljenje da to treba uraditi hitno jer je upitan legitiman rad ovog UO FKS u reduciranom sastavu, te da bi ovo pitanje trebalo rije{iti na vanrednoj sjednici Skup{tine Kluba. Kako se radi o legitimnom prije-

Francuski magazin Le 10 Sport saznaje

Al`irci hvale na{eg Vahida Halilhod`i}a
Reprezentacija Bosne i Hercegovine nedavno je u prijateljskoj utakmici savladala Al`ir golom Muamera Svrake, ali to nije zasmetalo da izabranici Vahida Halilhod`i}a promijene mi{ljenje o na{em stru~njaku. Khaled Lemmouchia, prvotimac Africaina, o Mostarcu ima samo rije~i hvale. Vaha je na klupu Al`ira sjeo na ljeto 2011. godine. Uprkos tome {to ih nije odveo na Afri~ki kup nacija 2012, igra~i su zadovoljni njegovim radom. “Pojavio se u pravo vrijeme, kada je al`irska reprezentacija bila na najni`oj ta~ki. Sve se po~elo raspadati poslije SP 2010, a on je morao donijeti neke te{ke odluke i odre}i se starijih igra~a” izja, vio je Lemmouchia za slu`benu stranicu FIFA: “Odli~no radimo u proteklih 14 mjeseci. Imamo mladu, iskrenu grupu igra~a koji `ele napredovati. Trener nam uspje{no prenosi poruke, a svi su prihvatili njegove metode, koje nas ~ine boljima. Napravili smo veliki korak naprijed. Halilhod`i} je strog i zahtjevan, {to nam savr{eno odgovara, a svima je promijenio mentalni sklop. Sada svi znaju da }e dobiti onoliko koliko ulo`e” . Al`ir je u me|uvremenu izborio plasman na predstoje}i Afri~ki kup nacija, a u grupi }e odmjeriti snage s Obalom Slonova~e, Tunisom i Togom.

Mourinho od ljeta Pojavio se u pravo vrijeme preuzima PSG?!
Kako tvrdi francuski magazin Le 10 Sport, Jorge Mendes, agent Josea Mourinha, nedavno se sastao s vlasnikom PSG-a {eikom Tamimom bin Hamadom al Thanijem. Pregovarali su o Mourinhovom prelasku u PSG na kraju sezone. Llist tvrdi da su razgovori bili veoma pozitivni, jer se {eik nedavno tajno sastao i sa samim Mourinhom. Francuski list otkriva i da Mourinho nije bio prvi izbor katarskih milijardera, koji tra`e zamjenu za Carla Ancelottija, koji ne uspijeva dominirati u Francuskoj, usprkos stotinama potro{enih miliona na poja~anja. Al-Thaniju je prvi pick bio Pep Guardiola, Mourinho drugi, a Arsene Wenger tre}i izbor. Ali nakon {to je {eik Al-Thani razgovarao sa svom

Tajni susreti Josea Mourinha s vlasnicima pariskog kluba

Vahina strogo}a odgovara njegovim izabranicima

trojicom, kao glavni se kandidat isplivao je Mourinho. Jose Mourinho ima s Realom ugovor do 2016, ali puno bitnije od toga je da u Primeri ima 11 bodova zaostatka za Barcelonom.

“Ovaj Al`ir }e pokazati koliko vrijedi. Halilhod`i} ne pri~a mnogo, ali kada ne{to ka`e, ka`e direktno i to mi se svi|a. Kada nas kritikuje, vrlo je jasan i poku{ava nam oja~ati ponos. @elimo oti}i do kraja i znam da mo`emo” optimista je Lemmo, uchia.
S. [.

OSLOBO\ENJE nedjelja, 16. decembar/prosinac 2012.

SPORT

47

PREMIERSHIP Prva ovosezonska pobjeda QPR-a

Manchesteri sigurni, kiks Liverpoola
D`eko je na St. James Parku u igru u{ao u 72. minuti Junak Aston Ville je Christian Benteke, koji je na Anfieldu postigao dva i namjestio jedan pogodak
Vode}i dvojac engleskog {ampionata, gradski man~esterski rivali United i City, ubilje`ili su pobjede u 17. kolu, koje su definitivno obilje`ili fudbaleri QPR-a. Ju~er su protiv Fulhama ubilje`ili prvu ovosezonsku pobjedu, a put do trijumfa trasirao im je dvostruki strijelac Adel Taarabt. Poraz gostiju ubla`io je Mladen Petri} u 88. minuti, ali to nije bilo dovoljno da se ugrozi zaslu`eni trijumf doma}ih. United je pred doma}im navija~ima sa 3:1 savladao Sunderland. Robin van Persie na~eo je mre`u gostiju u 16, a tri minute kasnije prednost je udvostru~io Tom Cleverley. Wayne Rooney je u 59. minuti pogodio za 3:0, a po~asni pogodak za goste djelo je Campbella u fini{u utakmice. City je gostovao na St. James Parku gdje je golovima Aguera, Garcije i Yaya Tourea stigao do va`nog trijumfa protiv Newcastlea. Na{ Edin D`eko u igru je u{ao u 72. minuti. Tokom utakmice dogodio se i jedan incident u kojem je u~estvovao Aleksandar Kolarov i jedan navija~ koji je navodno dr`ao zastavu Albanije, te je srbijanski internacionalac do{ao sa njim u sukob, nakon {to ga je Roberto Mancini zamijenio. Najprijatnije iznena|enje priredili su igra~i Aston Ville koji su na NJEMA^KA
Bundesliga 17. kolo
BOD UTA POB NER POR D:P-G

ENGLESKA
Premiership 17. kolo
BOD UTA POB NER POR D:P-G

Aguero posti`e vode}i pogodak za gra|ane protiv Newcastlea

Reuters

Anfeildu ponizili Liverpool ubilje`iv{i pobjedu rezultatom 3:1. Junak ovog trijumfa definitivno je Christian Benteke. Belgijanac je postigao dva i namjestio jedan pogodak, dok je poraz ubla`io Stiven

Gerrard tri minute prije kraja. Asmir Begovi}, na{ ~uvar mre`e na golu Stokea, morao se zadovoljiti bodom u duelu protiv Evertona. Begovi} nije imao mnogo posla, zaustavio je sve poku{aje pro-

tivni~kih igra~a, ali ga je u 36. minuti matirao njegov saigra~ Ryan Shawcross. Norvich je te{ko, ali zaslu`eno slavio protiv Wigana i tako se probio u gornji dio tabele.
S. [.

1. Manchester Utd17 14 0 3 43:24 42 2. Manchester City17 10 6 1 33:15 36 3. Chelsea 16 8 5 3 28:17 29 4. Ever ton 17 6 9 2 28:21 27 5. Tottenham 16 8 2 6 29:25 26 6. WBA 16 8 2 6 24:21 26 7. Norwich 17 6 7 4 19:25 25 8. Arsenal 16 6 6 4 26:16 24 9. Stoke 17 5 9 3 15:13 24 10. Swansea 16 6 5 5 26:21 23 11. West Ham 16 6 4 6 21:20 22 12. Liverpool 17 5 7 5 23:23 22 13. Fulham 17 5 5 7 28:29 20 14. Aston Villa 17 4 6 7 15:24 18 15. Newcastle 17 4 5 8 19:26 17 16. Sunderland 17 3 7 7 18:24 16 17. Southampton 16 4 3 9 22:32 15 18. Wigan 17 4 3 10 18:32 15 19. QPR 17 1 7 9 15:30 10 20. Reading 16 1 6 9 19:31 9 Rezultati Newcastle - Manchester City 1:3 (Demba Ba 51 - Aguero 10, Garcia 39, Y. Toure 78) Liverpool - Aston Villa 1:3 (Gerrard 87 - Benteke 29, 51, Weimann 40) Manchester United - Sunderland 3:1 (van Persie 16, Cleverley 19, Rooney 59 Campbell 72) Norwich - Wigan 2:1 (Pilkington 15, Hoolahan 64 - Maloney 51) QPR - Fulham 2:1 (Taarabt 52, 68 - Petri} 88) Stoke - Ever ton 1:1 (Jones 52 - Shawcross 36ag) nedjelja Tottenham - Swansea (14.30) WBA - West Ham (17) ponedjeljak Reading - Arsenal (21)

BUNDESLIGA Stuttgart pora`en kod Mainza

1. Bayern 2. Bayer 3. Frankfurt 4. Borussia D. 5. Freiburg 6. Mainz 7. Schalke 8. Borussia M. 9. Stuttgart 10. Hamburg 11. Hannover 12. Werder 13. Dusseldorf 14. Nurnberg 15. Wolfsburg 16. Hof fenheim 17. Augsburg 18. Fur th Bayer - HSV

17 13 17 10 17 9 16 7 17 7 17 8 17 7 17 6 17 7 17 7 17 7 16 6 17 5 16 5 17 5 16 3 17 1 17 1

3 1 44:7 3 4 33:22 3 5 33:27 6 3 32:19 5 5 24:18 2 7 24:21 4 6 27:25 7 4 25:26 4 6 21:28 3 7 18:21 2 8 32:31 3 7 27:28 6 6 20:22 4 7 16:21 4 8 17:27 3 10 22:38 6 10 12:29 6 10 11:28

42 33 30 27 26 26 25 25 25 24 23 21 21 19 19 12 9 9 3:0 3:1 2:1 1:1 0:2 1:1 1:3

Apotekari deklasirali Hamburg
Wolfsburg je ugostio Eintracht i osmim prvenstvenim porazom nastavio svoju vrlo lo{u doma}u formu Hannover do`ivio ~etvrti poraz u posljednjih pet utakmica
Nema {ale sa Bayerom iz Leverkusena! Apotekari su na zatvaranju jesenjeg dijela sezone u Bundesligi na doma}em terenu deklasirali Hamburg rezultatom 3:0 i tako se u~vrstili na drugom mjestu njema~kog prvenstva, iza neprikosnovenog Bayerna iz Minhena. Doma}e je u prednost doveo Stephan Kiessling golom u 27. minuti, da bi samo deset minuta kasnije Andreas Schürrle pogodio za 2:0. Kiessling je postigao svoj drugi gol u 67. minuti, nakon katastrofalne gre{ke odbrane Hamburga. Wolfsburg je ugostio Eintracht iz Frankfurta i osmim prvenstvenim porazom nastavio svoju vrlo lo{u doma}u formu. Mo`e se re}i da je utakmica bila rije{ena ve} nakon 18 minuta. Sjajni Alex Meier pretekao je na{eg Vedada Ibi{evi}a na prvom mjestu liste strijelaca pogodiv{i za Eintracht u 12. minuti susreta. Pet minuta kasnije Josue je dobio crveni karton, pa je Wolfsburg ostao sa deset igra~a na terenu, a ve} u narednoj minuti gosti su iskoristili igra~a vi{e, pa je Inui pogodio za kona~nih 2:0. Stuttgart je pora`en kod Mainza sa 3:1, a Ibi{evi} se ovog kola, ipak, nije uspio upisati u listu strijelaca. Odigrao je svih 90 minuta, te je zaradio javnu opomenu u 57. minuti. Gosti su poveli u 48. minuti golom glavom Harnika iz vrlo te{ke pozicije, a Müller je u 55. minuti izjedna~io udarcem nakon povratne lopte Pospecha, da bi 16 minuta kasnije pravovremeno utr~ao iza le|a Stuttgar-

Rezultati (Kiessling 26, 66, Schurrle 36) Mainz - Stuttgart (Muller 55, 71, Soto - Harnik 48) For tuna - Hannover (Schahin 39, Ilso 83 - Diouf 69) Fur th - Augsburg (Sobiech 69 - Molders 9) Wolfsburg - Eintracht (Meier 12, Inui 18) Bayern - Borussia M. (Shaqiri 59 - Marx 21pen) Schalke - Freiburg (Far fan 29 - Rosenthal 26, 62, Schmid 32) Nedjelja Hof fenheim - Borussia D. Werder - Nurnberg

Andreas Schürrle postigao drugi gol za Bayer
Reuters

tove odbrane i prebacio golmana Ulreicha za 2:1. Pobjedu Mainza potvrdio je Soto u drugoj minuti sudijske nadoknade, kada je s vrha peterca od pre~ke pogodio mre`u gostiju. Vrlo va`nu pobjedu, kojom se dodatno udaljila od zone ispadanja, ostvarila je Fortuna iz Düsseldorfa protiv Hannovera, koji je do`ivio ~etvrti poraz u posljednjih pet utakmica. U posljednjem susretu subotnjeg programa 17. kola Freiburg je u gostima na AufSchalke Are-

ni savladao doma}ine sa 3:1 i potvrdio lo{u formu igra~a Schalkea u posljednje vrijeme. Iako su doma}ini poveli golom Jeffersona Farfana, do kraja prvog poluvremena uslijedio je preokret. Prvo je u 26. minuti izjedna~io Rosenthal, a samo {est minuta kasnije gosti su poveli golom Schmida. Iako je Schalke u nastavku dominirao, u 62. minuti gosti su preko Rosenthala postigli i tre}i gol. Za Freiburg nije nastupio bh. reprezentativac Mensur Mujd`a. A. MEHANOVI]

48

SPORT

nedjelja, 16. decembar/prosinac 2012.

OSLOBO\ENJE

CHELSEA I CORINTHIANS DANAS (11.30) IGRAJU FINALE KLUPSKOG SP

Plavci spa{avaju sezonu,
Brazilci se uzdaju u navija~e
Ovo je prilika koja se ne smije ispustiti i da}emo sve od sebe da pobijedimo, poru~io je Ivanovi}, defanzivac evropskog prvaka
Ime novog svjetskog klupskog prvaka saznat }emo danas, a za presti`nu titulu u Japanu }e se boriti evropski prvak Chelsea i {ampion Ju`ne Amerike Corinthians. Brazilci su u polufinalu savladali Al Ahly (1:0), dok su plavci imali jo{ lak{i posao, s obzirom na to da su protiv meksi~kog Montereya slavili sa 3:1. Blaga prednost je na strani Chelsea, ali istovremeno i pritisak, jer izabranici trenera Rafaela Beniteza `ele trofej kako bi se donekle opravdali kod navija~a zbog eliminacije u grupnoj fazi Lige prvaka. Priznao je to i Juan Mata, veznjak engleskog tima. “Zadovoljan sam nakon pobjede protiv Meksikanaca, ali sada tek slijedi pravi ispit. Nama je ovo jako va`an turnir, jer `elimo osvojiti trofej, a u finalu }emo dati sve od sebe da tako i bude” rekao je , Mata, dodav{i: “Da bi slavili protiv Corinthiansa, samopouzdanje mora biti na visokoj razini, jer rije~ je o jeImamo {ansu da ispi{emo nove lijepe stranice klupske istorije, a to je dovoljno veliki izazov za sve nas. Ovo je prilika koja se ne smije ispustiti i da}emo sve od sebe da pobijedimo” poru~io je , Ivanovi}. Brazilski tim u Japanu }e imati veliku podr{ku navija~a. Upravo je to karta na koju igraju fudbaleri Corinthiansa. “Protiv Al-Ahlya smo bili dobri u prvom poluvremenu, ali smo pali u nastavku. Protiv Chelsea moramo biti na istom nivou svih 90 minuta `elimo li ostvariti pobjedu” rekao je Paulo Andre, defan, zivac brazilskog tima, dodav{i: “Imat }emo veliku podr{ku s tribina i vjerujem da }e nam navija~i pomo}i da savladamo protivnika kojem prepu{tamo ulogu favorita” . Finalna utakmica igra se od 11.30 po na{em vremenu, dok }e Al Ahly i Monterrey susret za tre}e mjesto odigrati tri sata ranije.
S. [.

Mata je bio strijelac za Chelsea u polufinalu

dnom od najboljih klubova u Ju`noj Americi. Bit }e to prava ‘fudbalska zabava’ i nadam se da }emo mi slaviti u njoj” dodao je ,

[panac. Sli~nog mi{ljenja je i Branislav Ivanovi}, pouzdani defanzivac evropskog prvaka.

“Ovo je klju~na utakmica za na{u generaciju. Znamo kako moramo da odigramo i sigurno nas ~eka veoma te`ak zadatak.

Tradicionalna anketa World Soccer

Vicente del Bosque

Lionel Messi

Najbolji su Messi

i Del Bosque
Kao {to se moglo i o~ekivati, magazin World Soccer najboljima u 2012. godini je proglasio Lionela Messija za najboljeg nogometa{a, a Vicentea del Bosque, {panskog selektora, za najuspje{nijeg trenera svijeta. U ovom izboru glasali su novinari, treneri, nogometni radnici i biv{i igra~i, a Messi je uvjerljivo pobijedio s 47 posto glasova, ubjedljivo ispred Cristiana Ronalda (19) i Andresa Inieste (9 posto). Messi, koji ove godine lovi sve mogu}e rekorde, tre}i put dobio je nagradu World Soccera (ranije 2009. i 2011) i sada se izjedna~io s “pravim” brazilskim Ronaldom, , koji je jedini do sada tri puta progla{en pobjednikom. Vicente del Bosque, selektor {panske reprezentacije, koja je izabrana za tim godine, progla{en je trenerom godine, nakon {to je ovog ljeta s furijom odbranio evropski naslov. Del Bosqueova [panija je prva reprezentacija kojoj je to uspjelo. Da bi sve bilo u {panskom tonu, u World Soccerovoj ekipi godine, ve}inu mjesta dr`e igra~i Reala i Barcelone: Casillas (Real) - Lahm (Bayern), Ramos (Real), Kompany (Manchester City), Alba (Barcelona/Valencia) - Iniesta (Barcelona), Pirlo (Juventus), Xavi (Barcelona) - Ronaldo (Real), Messi (Barcelona) i Falcao (Atletico).

Svjetska fudbalska federacija (FIFA) potvrdila je da }e stadion Lu`niki u Moskvi biti doma}in finalnog me~a Svjetskog prvenstva 2018. godine. Na stadionu ~iji je kapacitet 90.000 mjesta bit }e odigrana i polufinalna utakmica, nakon odobrenja Izvr{nog komiteta FIFA. Stadion u St. Petersburgu ugostit }e drugi polufinalni me~. Moskva, St. Petersburg, Kazan i So~i odobreni su kao gradovi doma}ini Kupa konfederacija, ko-

Finale SP 2018. na Lu`nikiju

ji }e tako|er biti odr`an u Rusiji. Teren stadiona Lu`niki pokriven je umjetnom travom zbog o{trih ruskih zima, mada je finalni me~ Lige prvaka 2008. na tom stadionu igran na prirodnoj travi. Jedanaest ruskih gradova bit }e doma}ini utakmica SP, a u Moskvi }e biti u upotrebi dva stadiona. Ostali gradovi su St. Petersburg, Kaliningrad, Ni`ni Novgorod, Kazan, Samara, Volgograd, Rostov, So~i, Saransk i Jekaterinburg.

Ronaldo smr{ao 20 kilograma
Medida Certa zove se popularni realisti~ki {ou na brazilskoj televiziji koji promovira kulturu sportskog `ivota i zdrave prehrane. Glavna zvijezda ovogodi{njeg izdanja je Ronaldo Luis Nazario de Lima koji se bori za pobjedu. Slavni igra~ u{ao je u {ou sa 118 kilograma, a u nekoliko proteklih sedmica njegova trajanja uspio je smr{ati 20 kilograma. Pod nadzorom nutricionista i kondicionog trenera, koji u~estvuju u {ouu, obim struka nekada najbolji fudbaler svijeta smanjio je sa 107 na 94 centimetra, dok je postotak masnog tkiva reducirao s 25,5 na 18 posto. Gledaoci emisije poznate u~esnike zabavnog televizijskog programa gledaju kako igraju fudbal, tenis, ska~u na trampolinu, ple{u gangam-stilom te paze na ishranu. Doru~kovanje je obavezan dnevni ritual. Ronaldo je uspjeh postigao premda je propustio nekoliko dana treninga zbog viroze.

OSLOBO\ENJE nedjelja, 16. decembar/prosinac 2012.

SPORT

49

@RTVU. A: LAKERSI NAPOKON PRONA[LI NB

FIBA Europe bira najbolje pojedince

Mark i Pau Gasol u konkurenciji za najboljeg seniorskog ko{arka{a

Oklahoma upisala me|u nominiranim desetu pobjedu zaredom
Reuters

Bez bh. predstavnika
Evropska ko{arka{ka federacija (FIBA Europe) objavila je kandidate za najbolje pojedince u godini na izmaku. Kod seniorskih ko{arka{a u konkurenciji su Andrej Kirilenko (Rusija), Danilo Gallinari (Italija), Goran Dragi~ (Slovenija), Mark Gasol ([panija), Marcin Gortat (Poljska), Omer A{ik (Turska), Pau Gasol ([panija), Tony Parker (Francuska), Vassilis Spanoulis (Gr~ka) i Nikola Pekovi} (Crna Gora). U kategoriji najboljih mladih ko{arka{a ~ak petorica od deset igra~a dolaze iz ABA lige, a jedan je u [paniju oti{ao ljetos. Rije~ je o Mariju Hezonji, a na listi je i njegov saigra~ Alex Abrines. Dvojica dolaze iz Partizana, a to su Latvijac Davis Bertans i Francuz Leo Westermann. Nikola Ivanovi} dolazi

Brooklyn bez Teletovi}a nakon dva produ`etka slomio otpor Detroita • Dallas prvi put poslije februara 1999. godine ostao bez uba~aja za tri poena. Niz od 1.108 utakmica s najmanje jednom tricom bio je najdu`i aktivni u ligi
Ko{arka{i Oklahoma Citya do{li su do desete uzastopne pobjede u NBA ligi. U svojoj su Chesapeake Energy Areni savladali Sacramento sa 113:103. Najdu`a je to pobjedni~ka serija ekipe jo{ od 1996. godine kada su, tada jo{ kao Seattle SuperSonicsi, nanizali 11 trijumfa. Kevin Durant je ponovno bio prvo ime Thundera s 31 ko{em, a dobro su ga pratili Serge Ibaka s 18 poena i 11 skokova, te Kevin Martin s tako|er s 18 ko{eva. Los Angeles Lakersi napokon su prona{li `rtvu. Niz od ~etiri poraza prekinuli su pobjedom u glavnom gradu, savladav{i Wizardse sa 102:96. Lakersi su sada na omjeru 10-14, dok su Wizardsi s 3-17 najlo{ija ekipa lige. Bryant je utakmicu zaklju~io s 30 ko {e va, a naj v e }u je po mo} ovom prilikom imao u ~ovjeku s klupe Jodieu Meeksu koji je dodao 24 poena. Brooklynu su trebala dva produ`etka da slomi otpor Detroita (107:105). Pobijedili su Netsi nakon {to su najprije prosuli 17 ko{eva prednosti, a potom proma{ili prvih {est {uteva u drugom produ`etku. Joe Johnson s 28 i Gerald Wallace s 25 ko{eva bili su najistaknutiji pojedinci kod doma}ih koji su sada na omjeru 139, a na parketu nije bilo bh. reprezentativca Mirze Teletovi}a. Houston je pred svojim navija~ima sa 101:89 bio bolji od Bostona. James Harden je postigao 21 ko{ za Rocketse, a jo{ je raspolo`eniji s klupe bio Greg Smith koji je uz {ut iz igre 8-9 ubacio 20. Rajon Rondo je kod gostiju skupio 15 ko{eva i 13 asistencija, ali i sedam izgubljenih lopti. Golden State je izgubio u Orlandu s 99:85, ~ime je prekinuo niz od pet pobjeda, dok je seriju od {est poraza zaustavio Toronto koji je u svom Air Canada Cen treu na di grao Dal las sa 95:74. Dallas je trice ga|ao 0-13 i prvi put nakon februara 1999. godine ostao bez uba~aja za tri poena. Niz od 1.108 utakmica s najmanje jednom tricom bio je najdu`i aktivni u NBA ligi. NBA liga, petak: Phoenix Utah 99:84, Indiana - Philadelphia 95:85, Orlando - Golden State 99:85, Toronto - Dallas 95:74, Washington - Los Angeles Lakers 96:102, Brooklyn - Detroit 107:105, produ`eci, Cleveland - Milwaukee 86:90, Houston Boston 101:89, New Orleans Minnesota 102:113, Oklahoma City - Sacramento 113:103, Denver - Memphis Grizzlies 99:94.

iz Budu}nosti, a Klemen Prepeli~ iz Olimpije. Na listi je, naravno, i Cibonin Dario [ari}. Osim njih, listu ~ine Litvanac Jonas Valan~iunas, ~lan Toronto Raptorsa, Sergey Karasev iz Triumpha i Srbijanac Nikola Jankovi} iz Spiroua. Kod ko{arka{ica nominirane su: Sandra Mandir (Hrvatska), Anastasija Veramejenka (Bjelorusija), Ann Wauters (Belgija), Becky Hammon (Rusija), Celine Dumerc (Francuska), Eva Vite~kova (^e{ka), Frida Eldebrink ([vedska), Isabelle Yacoubou (Francuska), Iva Perovanovi} (Crna Gora) i Nevriye Yilmaz (Turska). Glasanje traje do 31. januara, a pobjednici }e biti objavljeni sredinom februara idu}e godine.
A. M.

Planini} uskoro u Maccabiju?
Darko Planini} trenutno je najbolji igra~ aktuelnog bh. ko{arka{kog prvaka [irokog Wwin. Vode}i je na MVP listi regionalne lige, te najbolji strijelac iste pa i nije ~udo da se iz dana u dan javlja sve vi{e klubova koji su zainteresirani za njegove usluge. Ranije smo pisali da se izraelski prvak Maccabi zainteresirao za ovog mladog centra, a nedavno je i u`ivo u dvorani na Pecari pratio Planini}a jedan od izaslanika Maccabija. No, nakon sve boljih i boljih igara Maccabi ne `eli vi{e ~ekati i planiraju Planini}a dovesti u svoje redove ~im prije. Prego-

Poznate grupe Top 16 Eurolige

\edovi} protiv ~etiri
biv{a evropska prvaka
Poslije zavr{etka prvog dijela takmi~enja u petak nave~er, automatizmom su odre|ene grupe Top 16 Eurolige. Sistem takmi~enja je takav da je 16 sudionika drugog kruga smje{teno u dvije grupe s po osam ekipa. Top 16 zapo~et }e u posljednjim danima 2012, prvo kolo na rasporedu je 27. i 28. decembra, a zavr{it }e 5. aprila idu}e godine. Tako smo u grupi E dobili ~etiri biv{a evropska prvaka, ali i njema~ki derbi. @rijeb je odlu~io da u istoj grupi gledamo Bamberg i Albu na{eg Nihada \edovi}a. Bi}e zanimljivo vidjeti koliko mogu i Anadolu Efes, te Unicaja Malaga sa evropskim velikanima, Real Madridom, @algirisom, CSKA Moskvom i Panathinaikosom. Grupa F djeluje mnogo ujedna~enije od grupe E i sve ekipe imaju svoju {ansu da dohvate ~etvrtfinale. @rijeb je ovoj grupi dodijelio istanbulski derbi Fenerbahcea i Besiktasa. Aktuelni evropski prvak Olympiacos snage }e odmjeriti sa biv{im prvacima Barcelonom i Maccabijem. Za prolaz dalje iz grupe F jo{ }e se boriti Khim-

vori su u zavr{noj fazi i jedini problem je na~in isplate od{tete i datum prelaska jer na Pecari `ele Planini}a zadr`ati do kraja sezone, dok Ponos Izraela ne `eli vi{e ~ekati.

Bremer napustio

Fenerbahce
Biv{i reprezentativac na{e dr`ave JR Bremer nije se dugo zadr`ao u Istanbulu, te je preki nuo saa dnju sa Fe ner ba hceom. Bremer je u Fener stigao ovog ljeta, ali se biv{i student nije uspio nametnuti treneru Simoneu Pianigianiju. Ovaj ko{arka{ je u Fenerbahce do{ao iz Armani Milana, gdje je bilje`io odli~ne partije u Euroligi pro{le sezone, a njegov povratak u grad mode nije isklju~en. On bi u Italiji mogao zamijeniti Roka

Nihad \edovi} }e imati te`ak zadatak sa svojom Albom

ki, Montepaschi i Caja Laboral. Poslije 14 kola Top 16 dalje }e pro}i po ~etiri kluba iz svake grupe, koje potom ~eka ~etvrtfinale, s ~etiri para koji }e igrati serije na tri dobivene utakmice. ^etiri pobjednika tih ogleda pro}i }e na Final Four, koji se igra od 10. do 12. maja sljede}e godine u Londonu.
A. M.

Stip~evi}a. Sa Milanom je stigao do finala doigravanja Serie A, ali je pora`en od Montepaschija. Tokom ljeta imao je ponudu ovog italijanskog kluba za nastavak saradnje, ali ju je odlu~io odbiti i do}i u Fener.

50

SPORT
Uspomene sa atletske staze: Islam \ugum

nedjelja, 16. decembar/prosinac 2012.

OSLOBO\ENJE

Sastanak UO GSBiH

Tinji} selektorica ritmi~ke gimnastike
Na sastanku Upravnog odbora Gimnasti~kog saveza Bosne i Hercegovine, koji je odr`an u ~etvrtak, 13. decembra u Doboju, trenerica KRSG Sloboda Svitlana Tinji} imenovana je za selektoricu reprezentacije BiH u ritmi~koj gimnastici. Svitlana Tinji} ima titulu majstora sporta ex SSSR-a u ritmi~koj gimnastici i zavr{en fakultet za tjelesni odgoj i sport. Nosilac je mnogih trofeja i priznanja u ritmi~koj gimnastici. “Hvala svim ~lanovima UO GSBiH koji su me izabrali za selektora Bosne i Hercegovine. Ovo priznanje godi, ali i obavezuje da jo{ vi{e radim i doprinosim popularizaciji gimnasti~kog sporta u BiH” kazala je , Tinji}.

NIKO NE ^UJE poruku Ban Ki-moona
Generalni sekretar UN-a Ban Ki-moon je u Sarajevu izrazio je `elju da na prigodan na~in pove`e olimpijsko Sarajevo i London, simboli~nu dionicu istr~ao je na Olimpijskom stadionu na Ko{evu, a pratio ga je \ugum
Prijatne uspomene ostaju u trajnom sje}anju na protekla vremena i ~ine neizostavni dio istorije svakog sportiste. Sve medalje, pehari, diplome i plakete, poslije protoka izvjesnog vremena, predstavljaju samo simbole i podstrek za prisje}anje na doga|aje i ljude povodom kojih su ta priznanja dodijeljena i aktere tih doga|aja. Simboli se mogu zagubiti, nestati ili uni{titi, ali uspomene su vje~ne, jer ~ine bitan sadr`aj i najve}u vrijednost sportske ili bilo koje druge karijere. [to je vi{e uspomena, karijera je bogatija i vrednija i na taj na~in ~ini obilje`je nekog vremena i odre|ene sredine.

Svitlana Tinji}

Ban Ki-moon i Islam \ugum na atletskoj stazi Olimpijskog stadiona Ko{evo

Predstavnici OSBiH u Travniku

Pratnja generalnom sekretaru
Islam \ugum je dugi niz godina prepoznatljivo ime bh. sporta, nosilac je velikog broja pobjeda i priznanja, od kojih svako za sebe predstavlja poseban do`ivljaj i budi lijepe uspomene na vrijeme kada je bio aktivan takmi~ar. Ipak, kao najve}e priznanje i najdra`u uspomenu nosi iz doba kada je ve} okon~ao takmi~arsku karijeru i uveliko se bavio trenerskim pozivom. Doga|aj o kome je rije~ desio se u Sarajevu dva dana prije po~etka Olimpijskih igara ove godine u Londonu. Tih dana, kada je olimpijska euforija zahvatila ~i ta vu pla ne tu, pri sje }ao se Islam \ugum svoga nastupa na Olimpijskim igrama u Atlanti 1996, kada mu je ukazana velika ~ast da nosi zastavu BiH na ceremoniji otvaranja. U Atlanti je na atletskoj stazi bio zajedno sa tada{njim ameri~kim predsjednikom Bilom Klintonom, kada je predsjednik SAD-a bio u posjeti svojim sportistima. Naime, neposredno prije po~etka ovogodi{njih Olimpijskih igara, u posjetu Sarajevu do{ao je generalni sekretar UN-a Ban Ki-moon i izrazio je `elju da na prigodan na~in izrazi podr{ku bosanskohercegova~kom i sarajevskom sportu, te pove`e olimpijsko Sarajevo sa Igrama u Lon-

PITANJE I ODGOVOR Iskreno sam bio zabrinut {ta bi bio moj odgovor da je generalni sekretar pitao o uslovima rada na{ih atleti~ara, ali bih znao kazati da me upita neko od na{ih funkcionera. Me|utim, oni ne pitaju...
donu, ~ijem je otvaranju prisustvovao dva dana poslije. Kimoon je simboli~nu dionicu istr~ao na Olimpijskom stadionu na Ko{evu, nose}i olimpijsku baklju, a ~ast da ga prati na stazi pripala je Islamu \ugumu, koji govori da mu je to jedna od najljep{ih uspomena iz sporta. “Smatram da to nije priznanje samo meni kao pojedincu, nego da je to podr{ka bh. atletici i sportu uop{te” ka`e Islam. , Islam \ugum trener, koji, prema njegovim rije~ima, zaista imaju potencijal koji pru`a mogu}nost za veoma vrijedne rezultate, samo su uslovi rada limitiraju}i faktor razvoja ovih potencijala. “@elja mi je da se uskoro steknu uslovi da sada{nja mlada generacija atleti~ara ostvari vrhunske rezultate koji }e privla~iti gledaoce, novinare i svjetsku pa`nju, a da ovaj doga|aj ostane u istoriji na{eg sporta kao po~etak boljih vremena za atletiku u na{oj sredini. Bilo bi dobro da je na stazi u pratnji generalnog sekretara UN-a bio i neko od velikog broja dr`avnih funkcionera, u ~ijoj je nadle`nosti sport, kako bi se neposredno uvjerio u stanje i uslove u kojima se odvija atletski `ivot olimpijskog Sarajeva. Iskreno sam bio zabrinut {ta bi bio moj odgovor da je generalni sekretar pitao o uslovima rada na{ih atleti~ara, ali bih znao kazati da me upita neko od na{ih funkcionera. Me|utim, oni ne pitaju, jer mo`da misle da su i oni, kao i generalni sekretar UN-a, u na{em sportu - samo posjetioci” - isti~e Islam.
I. U[TOVI]

Uru~enje donacije OSBiH u Travniku

Odbojka{ke lopte za {kole
Predstavnici Odbojka{kog saveza BiH u petak su u Travniku, u koordinaciji sa Sportskim savezom SBK-a, donirali opremu za {kole u Srednjebosanskom kantonu. Radi se o 120 odbojka{kih lopti, vrijednosti oko 6.500 KM, a donacija je dio projekta Male olimpijske igre u BiH koji provodi OSBiH. Cilj projekta je popularizacija ovog sporta me|u mladima, a iz OSBiH su naglasili da se nadaju kako }e i u SBK-u uskoro po~eti sa me|u{kolskim odbojka{kim takmi~enjima. Obojka{ki savez BiH je u pro{loj godini donirao opremu u Republici Srpskoj, a ove godine u Federaciji BiH, koja je dobijena na osnovu aplikacije i projekta za FIVB razvojni fond pod nazivom Male olimpijske igre u Bosni i Hercegovini.
ENI news

Funkcioneri ne pitaju
Sliku sa Olimpijskog stadiona u Sarajevu prenijele su sve svjetske agencije, ~ime se skrenula pa`nja svijeta na ~injenicu da je Sarajevo olimpijski i grad sporta. “Volio bih” ka`e dalje Islam, , “da su ovu poruku na odgovaraju}i na~in shvatili i prihvatili i nadle`ni za razvoj sporta u gradu i dr`avi, te vi{e pa`nje posvetili uslovima u kojima rade sportisti, a naro~ito atleti~ari, od kojih se o~ekuje da ostvare plasman na velika me|unarodna takmi~enja, pa i plasman na Olimpijske igre.” Na ovom istom stadionu treniraju i ~lanovi AK Bosna, ~iji je

SPORTSKI VREMEPLOV: D`evad [e}erbegovi}, nekada{nji fudbaler

Hora, hora, [e}eru
INTERVJU: Velemajstor Ivan Sokolov

I dalje se osje}am Sarajlijom

OSLOBO\ENJE nedjelja, 16. decembar/prosinac 2012.

OGLASI

51

POSLJEDNJI POZDRAVI, SJE]ANJA I SMRTOVNICE
za objavljivanje u dnevnim novinama Oslobo|enje mogu se predati u poslovnicama BH Po{ta {irom Bosne i Hercegovine

I U NAJTE@IM TRENUCIMA S VAMA - VA[E OSLOBO\ENJE
Naziv po{te Biha} Biha} Cazin Velika Kladu{a Adresa Radno vrijeme pon-pet. subota nedjelja 07-19 07,30-15,30 09-19 08-16,30 07-19 07,30-15,30 07-19 07,30-15,30 07-19 07,30-15,30 07-16 07-14 07-19 07,30-15,30 07-16 07-14 07-20 07-20 08-15 08-15 08-15 08-15 08-18 08-18 08-20 08-18 08-18 08-18 08-18 08-18 07-20 08-16 07-20 08-16 08-16 08-15 07-20 08-15 08-15 07-20 07-20 08-15 07-20 09-20 Naziv po{te Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Ilid`a Had`i}i Vogo{}a Ilija{ Travnik Novi Travnik Bugojno Gornji Vakuf Fojnica Donji Vakuf Tuzla Tuzla Adresa Put `ivota bb Grbavi~ka 1 Behd`eta Muteveli}a bb D`emala Bijedi}a 37 Safet bega Ba{agi}a bb Zelene beretke 15 Trg solidarnosti 37 Safeta Had`i}a 107 Trg ZAVNOBIH-a 17 Bul. branilaca Dobrinje bb Rustempa{ina 13 Had`eli 116 Jo{ani~ka 32 29. februara 4 Prnjavor 11 Trg Zlatnih ljiljana bb Nugle II Javi} bb Doktora Raljevi}a bb Ul. 14. Septembra Aleja bosanskih vladara 29 Musala 2 Radno vrijeme pon-pet. subota nedjelja 07-20 07-20 09-16 09-16 08-16 08-16 08-16 09-16 08-15 08-16 07-20 07-20 07-20 08-15 08-18 08-15 08-19 08-15 08-19 08-15 08-16 08-18 07-20 08-15 09-16 08-15 07-20 07-20 07-20 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 07-15 08-15 Naziv po{te Tuzla Tuzla Tuzla Kalesija @ivinice Kladanj Banovi}i Lukavac Gra~anica Srebrenik Grada~ac Zenica Zenica Zenica Zavidovi}i Kakanj Maglaj Te{anj Visoko Vare{ Olovo Breza Br~ko Adresa A. Herljevi}a 10 Rudarska 37 Bosne Srebrne bb Oslobodilaca bb Mar{ala Tita bb Patriotske lige 1 Banovi}i Borisa Kidri}a bb M. Vehbi ef. [emsekadi}a Kulina bana bb H. kapetana Grada{~evi}a 23 Masarikova 46 Kralja Tvrtka I br. 2 Lond`a 83 Patriotske lige bb Zgo{}anska 44 S. Omerovi}a 8 Trg Alije Izetbegovi}a ^ar{ijska 75 Put mira 15 H. kapetana Grada{~evi}a bb Hasana Kjafije 6 Bulevar mira bb Radno vrijeme pon-pet. subota nedjelja 08-16 08-15 08-15 08-15 08-16 08-15 08-16 08-15 07-17 08-15 08-16 08-15 08-16 08-15 07-17 08-15 07-17 08-15 07-17 07-17 07-20 07-20 08-20 07:30-19 07:30-19 07:30-19 07:30-19 07:30-19 08-16 08-16 07:30-16 08-17 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 -

Bosanska 3 Bosanskih Kraljeva Trg zlatnih ljiljana Ibrahima Mr`ljaka bb Bosanska Krupa Trg oslobo|enja 1 Bosanski Bosanska 115 Petrovac Sanski Most Banjalu~ka 2 Klju~ Kulina bana 11 Gora`de Ferida Dizdarevi}a 3 Ustikolina Ustikolina Pra~a Trg Kemala Hrve bb Mostar Tekija bb Mostar Bra}e Feji}a bb Mostar Mar{ala Tita 51a (Sj. logor) Konjic Mar{ala Tita bb Jablanica Pere Bili}a 24 Sarajevo Obala Kulina bana 8 Sarajevo Mar{ala Tita 12 Sarajevo ^emalu{a bb Sarajevo Patriotske lige 40 Sarajevo Livanjska 1 Sarajevo Vi{njik 40 Sarajevo Zmaja od Bosne 88

52

MALI OGLASI
NEKRETNINE
IZDAJEM sprat ku}e u Donjm Vele{i}ima sve zasebno voda, struja, plin i ulaz tek renoviran namje{ten komplet cjena 200KM. Tel.061/305-132.k IZDAJEM dom odmora i oporavka u prirodi u Ledi}ima, 8 le`aja, kamin sala, dnevni boravak, kuhinja, sanitarije. Mob. 061/131-726.k IZDAJEM gara`u u centru grada. Mob. 061/908-587.k IZDAJEM trosoban namje{ten stan, kod okretaljke Jezero. Tel. 442-998, 061/525-795.k CENTAR, izdajem ~etvorosoban renoviran namje{ten stan 80m2, zaposlenim. Mob. 061/350-448.k IZDAJEM namje{tenu garsonjeru za jednu osobu, Donji Vele{i}i, poseban ulaz, centralno grijanje. Mob. 061/530-045.k IZDAJEM dvosoban namje{ten stan na Alipa{ino B faza, 300KM. Tel. 061/842-989.k IZDAJEM jednosoban namje{ten stan, studentima ili zaposlenoj `eni, Aerodromsko naselje. Tel. 033/656-327.k IZDAJEM smje{taj za studentice ili uposlene `ene, 150 i 200KM, uklju~eni re`ijski tro{kovi. Mob. 061/130348.k JEDNOKREVETNA soba za `ensku osobu, cijena 200KM, pla}ene re`ije, upotreba kuhinje. Mob. 061/130348.k IZDAJEM dvokrevetnu sobu studenticama ili uposlene `ene, cijena 150KM, uklju~ene re`ije. Mob. 061/130-348.k IZDAJEM dvosoban namje{ten stan na ^obaniji, cijena 300KM + re`ija. Mob. 061/209-334.k IZDAJEM gara`u u Papagajci. Mob. 061/140-442.k IZNAJMLJUJEM namje{ten stan u centru strancu ili zaposlenom br.paru. Tel: 062/169-663.k IZDAJEM gara`u, povoljno, Bulevar M. Selimovi}a 43. Tel. 654-204.k ZIDANA gara`a sa kanalom, iza Poljoprivrednog fakulteta, na Grbavici. Mob. 061/227-801.k IZDAJEM dvosoban namje{ten stan, cen. gr. P. Ribar, Hrasno. Tel. 544-863, 061/809-336.k IZDAJEM dvosoban namje{ten stan, Centar. Mob. 061/654-738.k SOBA studenticama, I god. studia, kod Holiday Inna, prekoputa kampusa. Tel. 00387/62-279-428, 00387/33-214595.k POSLOVNI prostor zgrada Lorisa, 70m2, I sprat, 700KM, pos. prostor u Hrasnom, D`amijska, 250m2, V sprat, sve novo luksuzno. Tel. 066/999-944.k IZDAJEM luksuzno opremljen apartman 120m2, lokacija 300 m od OHRa, priklju~ak interneta, kablovska i mjesto za parking. Apartman se izdaje isklju~ivo strancima. Mob. 061/405622.k

nedjelja, 16. decembar/prosinac 2012.

OSLOBO\ENJE

PRODAJA
PRODAJEM ku}u s poslovnim prostorom, Brigi}i-Banovi}i. Tel: 061/ 193648.sms PRODAJEM garsonjere na Stupu, novogradnja, Tibra Pacific, cijena povoljna. Mob. 061/245-976.sms PRODAJEM dvosoban stan, ^. Vila1, 67,5m2+dva balkona, dva mokra ~vora. Mob. 065/233-671.k STAN u centru Vogo{}e, 113m2, cijena 1050KM/m2, petosoban, dvoeta`ni. Tel. 061/733-956.k STAN u Sarajevu, ~etverosoban (94m2+42m2), sa dva wc i terasom. Tel. 061/733-956.k EKSTRA povoljno - ku}a i 1,5 dunum zemlje u Bla`uju, papiri uredni, cijena 65.000 KM. Mob. 061/913-140.k PRODAJEM stan 135m2, pos. prost. 22m2, D`id`ikovac-^ekalu{a. Mob. 061/150-126.k PRODAJEM trosoban stan 80m2, Ilid`a kod Pejtona. Mob. 061/101-950.k KU]A Kova~i}i, 100m2, 287m2 oku}nice, 110.000 KM. Mob. 062/619-361.k KU]A Aneks, A. Hod`i}a, 240m2 stam. prostora, 300m2 oku}nice, 65.000 KM. Mob. 062/619-361.k PRODAJEM stan, Rajlovac, F. Kluza, 56m2, 18m2 gara`a, 90.000 KM, P. Ribar 52m2, prizemlje, potrebna adaptacija, 95.000 KM. Mob. 062/959129.k KO[EVSKO B. A. Hangija, 77m2, renoviran, 2 sprat, 208.000. Mob. 063/732-410.k STARI Grad, ~adord`ina, 1 sprat, adaptiran, 57m2, 88.000 KM. Mob. 065/819-136.k SOCIJALNO, Lo`ioni~ka, 16 sprat, 71m2, 120.000 KM. Mob. 063/034355.k HRASNO, dvosoban stan 53m2, 3 sprat, nvogradnja, 65.000 KM. Mob. 061/702-881.k STAN u centru 64m2, 1 sprat. Mob. 061/209-930.k PRODAJEM dvoiposoban stna 69m2, renoviran, 5 sprat, alipa{ino, S. Fra{te, povoljno. Tel. 442-998, 061/525-795.k GRBAVICA, troiposoban stan 85m2, renoviran, sa gara`om. Tel. 617-742, 061/649-797.k BA[^AR[IJA, prodajem ku}u. Mob. 061/199-845, 665-966.k PRODAJEM dulum zemlje (ima mogu}nosti: voda, gas, struja, kanalizacija, telefon), mogu}nost i u parcelama po 500 m2. Ugorsko, (iznad d`amije), Vogo{}a. Tel. 063/692-101.k PRODAJEM manji stan u Centru, pored BBJ. Mob. 063/009-964.k PRODAJEM stan, Malta, Envera [ehovi}a, 60 m2, dvije sobe, zajedno kuhinja + dnevni boravak, balkon, centralno grijanje, 1 sprat, ju`na strana. Tel. 061/183-425.k

PRODAJEM ku}u sa oku}nicom Hladivode Stari grad. Tel. 061/534319.k PRODAJEM dvospratnu ku}u u naselju Sokolje. Tel. 062/868-328.k PRODAJEM ku}u u Starom gradu Mihrivode od 150m sa velikm gara`om i ba{tom. Tel. 061/262-336.k KU]A u Had`i}ima sa oku}nicom cijena po dogovoru useljiva Tel. 420-319 i 521-187.k CENTAR titova 4,5 atraktivan stan od 146m2 pogodan za ugodan `ivot i poslovne aktivnosti. Tel. 061/893-105.k PRODAJEM stan na Alipa{inom polju, A faza, 39m2. Mob. 061/905051.k STAN u ^ekalu{i od 70m2+terasa na III spratu. Tel. 061/370-207.k STAN na Ciglanama od 33m2+balkon i na Vi{njiku od 40m2 prvom spratu. Tel. 061/370-207.k STAN u strogom centru ul. ^umurija od 55m2 sa balkonom na II spratu renoviran. Tel. 061/370-207.k STAN u Centru ul. Josipa Vanca{a, od 50m2 na III spratu, renoviran. Tel. 061/370-207.k STAN na bjelavama Derebent. ul. od 50m2 +balkn na I spratu. Tel. 061/370-207.k PRODAJEM dvoiposoban stan 74m2, II sprat, kod doma armije. tel. 445-370. poslije 15 sati.k TOPAL Osman Pa{e 66m2 1. sprat, kancelarijski prostor. 700KM. MARIJIN Dvor, K. Tvrtka, dva stana, 96m2, 1 sprat, 2.200 KM/m2 i 128m2, 1 sprat, 2.000 KM/m2. Mob. 062/383-064.k DOBRINJA 5, Trg G. Prato, 7 sprat, 77m2, 105.000 KM. Mob. 062/383064.k PRODAJEM jednosoban stan na Grbavici I, 40m2. Mob. 061/098-582.k PRODAJEM dvosoban stan, C faza Alipa{ino polje, ul. Bosanska br. 1, 59m2 po 1.200KM/m2. Mob. 062/215030 ili 061/235-257. ^ENGI] V. ul. F. Be~irbegovi}a, 56m2, 5 sprat, 1.800 KM/m2. Mob. 062/383-064.k PRODAJEM stan 52m2, na Alipa{inom polju, mo`e i zamjena za Banja luku. Tel. 542-668.k PRODAJEM ~etvorosoban stan 116m2, I sprat, eta`no grijanje, na Ba{~ar{iji, pogodan za kan. poslovanje. Tel. 445-371 poslije 15 sati.k PRODAJEM dvoiposoban stan 74m2, II sprat, kod Doma armije. Tel. 445371 poslije 15 sati.k PRODAJEM trosoban stan 70m2, Hrasno, Aleja lipa, I sprat, centralno grijanje. Tel. 445-371 poslije 15 sati.k DALMATINSKA, strogi centar, stan 121m2, visoko prizemlje. Mogu}a i stambeno poslovna kombinacija. Tel. 033/221-533.k

ALIPA[INO P, S. Fra{te 67m2, 5 sprat, 1.400 KM/m2. Mob. 062/383064.k KU]A stamb. poslovnog karaktera, oku}nice 422m2, povoljno, Ilija{. Mob. 061/552-547.k CENTAR, stan 75m2, 2 kat, povoljno. Mob. 061/299-911.k CENTAR, ^obanija, 96m2, 16 kat, povoljno. Mob. 063/157-832.k ^ENGI] V. ul. F. Be}irbega, 60m2. Mob. 061/299-911.k BREKA, stanovi 105m2, 79m2, 49m2. Mob. 062/758-330.k CIGLANE 79m2, H. Kulenovi}a. Mob. 061/299-911.k KU]A, Stari Grad, 150m2, gara`a, ba{ta, ul. Srebreni~ka, Kova~i. Mob. 063/157-832.k ^ENGI] V. F. Be~irbegovi}a, 60m2, 5 sprat, potpuno adaptiran, 1.950 KM/m2. Mob. 062/383-064.k PRODAJEM se stan Ilid`a- Pejton 61m2 cijena povoljna. Tel. 061/284875.k STAMBENO poslovni prostor dim. 12x8 parking 422m2 novogradnja Ilid`a. Mob:061/552-542.k VI[E gra|. placeva na podru~ju grada od 500m2 Tel. 061/299.-911.k POVOLJNO prodajem zemlju 1/1 na Borijama sa lijepim pogledom na Sarajevo. Tel. 057/265-029.k CENTAR, M. Kantard`i}a, 27m2, 4 sprat, 63.000 KM. Mob. 062/383064.k POLJINE, zemlja 8+2 duluma, pogodna za gradnju, povoljno. Mob. 066/669-696.k DOBRINJA V, Trg grada Prato, jednoiposoban, 7 kat, renoviran, 60.000 KM. Mob. 061/526-243.k KO[EVSKO Brdo 49m2, Bra}e Begi}, dvosoban, VP, cen. gr. 1.800 KM/m2. Mob. 061/150-519.k GRBAVICA I, 37m2, kod ambulante, jednosoban, 1 kat, balkon, 74.000 KM. Mob. 066/340-748.k HRASNO, D`amijska, 54m2, dvosoban, 2 balkona, X kat, 2 lifta, 1.700 M2/m2. Tel. 711-666.k GRBAVICA I, (neboder Kapu}ino), trosoban, renoviran, 3 kat, 2.100 KM/m2. Mob. 061/899-209.k DVOSOBAN stan 54m2, 3 sprat, adaptiran, D`. Bijedi}a, ^. Vila. Mob. 063/595-406.k PRODAJEM-izdajem caffe slasti~arnu u Boljakovu, 70m2, sa kompletnim inventarom. Mob. 061/136-705.k PRODAJEM lukcuznu ku}u 240m2, kod OHR-aili mijenjam za stan uz doplatu. Mob. 061/136-705.k PRODAJEM stan novi, jeftino, 60m2, 2 balkona. Tel. 066/843-158.k DOBRINJA I, jednoiposoban sre|en stan, sa o~uvanim stvarima, 1.600 KM/m2. Mob. 062/325-987.k

PRODAJEM stan 72m2, M.].]ati}a 18/III. Tel. 458-700, 061/906-641.k MUSE ]. ]ati}a, 57m2+terasa, trosoban, useljiv. Mob. 061/214-852.k CIGLANE, H. Red`i}a/A. Hume, odli~an trosoban stan, 79m2, 2 terase 25m2, 2 ostave, povoljno. Mob. 061/214-856.k PRODAJEM stan 67m2, u najstro`ijem centru grada. Mob. 062/119-403.k MALE[I]I donji, dva duluma zemlje pod vo}em, mo`e i gradnja, voda, struja, put, povoljna. Mob. 061/217-897.k PRODAJEM ku}u hitno, prizemlje+sprat+potkrovlje+ba{ta 350m2, urbanisti~ka+gra|evinska dozvola, voda, struja, 29.000 eura. Abdurahmana Muharemije br. 76, naselje Bare.k PRODAJEM vikend ku}u sa oku}nicom oko 1800m2 gara`om, potokom priklju~cima. Tel. 543-043.k PRODAJEM stan 85m2, Kralja Tvrtka, I sprat. Tel. 063/025-896.k CIGLANE, A. Hangija 33m2, ve}i balkon, 4 kat. Mob. 061/148-810.k FERHADIJA 77m2, balkon, trosoban. Mob. 061/148-810.k BREKA, J. Najtharta 69m2, dvoiposobani H. Su{i}a 105m2, 2 eta`e, ~etverosoban, 2 balkona. Mob. 063/555858.k ^EKALU[A 74m2, trosoban, balon, 3 sprat. Mob. 063/555-858.k ^ENGI] Vila, zgrada Tvina, 90m2, troiposoban, 150.000 KM. Mob. 063/555-858.k CENTAR, Buka, 2 kat, 64m2, ju`na stana. Mob. 061/148-810.k PRODAJEM trosoban stan sa 2 balkona, ekstra lokacija, pogodan za sve namjene. Tel. 070/203-976.k STARI Grad, ^ekalu{a, 55m2, generalno renoviran+balkon, izuzetna lokacija. Mob. 061/148-810.k ASIMA Ferhatovi}a, 78m2, 2 eta`ni, kao nov. Mob. 061/484-505.k MOJMILO 74m2, trosoban, 1 kat, balkon. Mob. 061/484-505.k KRALJA T. 96m2, 110m2, 120, cijena do 2.500 KM/m2. Mob. 061/484505.k TITOVA 80m2, 3 kat i 120m2, 4 kat, lift, 2.200 KM/m2. Mob. 061/148-810.k PRODAJEM stan 66m2, veoma povoljno, Ul. Avde Jabu~ice, mo`e i zamjena za Trebinje, bez posrednika. Tel. 033/810-572, 061/438-855.k PRODAJEM dvosoban stan 53m2 sa centralnm grijanjem, Otoka, Grada~a~ka. Tel. 061/319-540.k PIONIRSKA dolina, novogradnja, 69m2+parking, trosoban. Tel. 033/222508.k PRODAJEM stan 85m2 Kralja Tvrtka I sprat. Tel. 062/232-378.k TRI dunuma zemlji{ta na Poljinama za ku}u na najatraktivnoj lokaciji. Tel: 061/141-548.k

ZAMJENA
MIJENJAM trosoban stan, Centar, I sprat, u Banjoj Luci, za sli~an u Sarajevu. Mob. 062/425-886. 1767 SARAJEVO-Zagreb, stan u centru Sarajeva, za trosoban u centru Zagreba, na potezu tramvaja. Tel. 00387/62279-428, 00387/33-214-595.k

POTRA@NJA
POTREBAN dvosoban namje{ten stan, u Hrasnici, sa grijanjem, internet konekcijom i kablovskom, na period od 3-4 mjeseca. Tel. 033/225-431, 033/209-955.k AGENCIJI potrebni stanovi za izdavanje i prodaju, lijenti poznati.Tel. 061/360-084.k AGENCIJI potrebno vi{e stanova u zgradi za iznajmljivanje. Tel. 061/437732 i 061/214-306.k POTREBNO vi{e stanova za prodaju i izdavanje u kantonu Sarajevo. Tel: 062/200-777, 033/203-127.k POTREBNO vi{e praznih i namje{tenih stanova i ku}a za iznajmljivanje.Tel: 061/214-306 i 061/437-732.k

PONUDA
IZDAJEM dvosoban lijepo namje{ten stan na Mejta{u, blizu Katedrale, stambena zgrada, centralno grijanje, adsl. i telefon, mjese~na kirija 500 KM+re`ije. Kontakt: 033/211-101. 000 IZDAJEM jednosoban namje{ten stan kod Op{tine Stari grad,stan je namje{ten,kablovska, internet, zbog kre~enja i osvje`enja stana,stan je useljiv od 10. 1. 2013,a mozda i prije,al se stan mo`e pogledati, kirija 250KM+plus re`ije, na du`i period, obavezan ugovor o zakupu stana. Tel: 061/132-277.sms IZDAJEM namje{ten jednosoban stan, na Vi{njiku, 300 KM plus re`ije. Mob. 061/528-538.sms IZDAJEM sobu zaposlenom mu{karcu, grijanje, kablovska, kod socjalnog. tel. 033/659-895 ili 062/619-677.k IZDAJEM posolovni prostor na Aneksu. Mob. 061/508-404.k

CIJENA POVOLJNA
Za sve informacije

(120 m2 + GALERIJA GRATIS i 60 m2 + GALERIJA GRATIS)

LIJEPO URE\EN IZDAJE SE PP U SHOPING CENTRU

061 77 83 67

OSLOBO\ENJE nedjelja, 16. decembar/prosinac 2012.
NEKRETNINE PRODAJA
BJELAVE, kod bolnice Ko{evo, prodajem jednosoban stan 33m2, 2.200KM/m2. Tel. 060/312-1318.k PRODAJEM zemlji{te u ^elebi}ima kod Konjica. Tel. 036/730-105.k VRLO povoljno prodajem zemlje 960m2 na Palama 800 m iznad Simpa. Mob: 061/571-129.k PRODAJEM ~etverosoban stan, Kvadrant, ^. Vila i troiposoban stan kod Merkatora, ul. Lo`ioni~ka, N. Sarajevo. Tel. 033/677-582, 064/4345-441.k PRODAJEM ili mijenjam ~etverosoban stan u centru, ul. M.M. Ba{eskije br. 3, kod Vje~ne vatre, za jednosoban uz doplatu, centar. Mob. 061/252-663.k PRODAJEM stan 52m2, Alip.polje, namje{en, 5 sprat, u odli~nom stanju, Trg nezavisnosti broj 6, cjena prihvatljiva po dogovoru. Mob. 063/322-310 Me|ugorje.k PRODAJEM garsonjeru u [vrakinom, 29m2, cijena 60.000 KM. Mob. 062/870-389.k PRODAJEM vikendicu u Vlakovu, novogradnja, 130m2, oku}nice 1.000m2, 70.000 KM. Mob. 061/170254.k PRODAJEM ku}u kod OHR-a, iznad Vrbanje mosta, dvoeta`na 120m2+100m2, vi{enamjenskog prostora, uredni papiri, cijena povoljna, hitno. Mob. 062/337-925.k VRATNIK, ispod kasarne Jajce, ku}a 70m2, dvije eta`e sa 345m2 placa, povoljno, hitno. Mob. 065/061-966.k PRODAJEM stan 60,80 kvadrata u Mostaru, naselje Zalik, useljen 2006 g. papiri 1/1, cijena 95.000 KM. Telefon 061/780-567, fele ef¡yahoo.com STAN, centar, 40m2 i 47m2, Grbavica, 52m2, 1.800KM/m2. Mob. 061/865011.k DOBRINJA III, S. Neze~i}a, 1 sprat, 68m2, 1.600 KM/m2, Dobrinja III, Trg Sarajev. olimp. 33m2, 1.800 KM/m2. Mob. 062/383-064.k STANOVI prodaja: Marijin Dvor u Kralja Tvrtka, 96m2, I sprat, eta`no grijanje struja/plin, pogodan i za poslovni prostor. 061/183-211.k PRODAJEM vikendicu 70m2 u Glavati~evu-centar, prizemlje, dvije gara`e, terasa, oku}nica. Mob. 061/146147.k STARI Grad, Dugi Sokak, trosoban stan 81m2, 200.000 KM. Tel. 066/024042.k POVOLJNO prodajem stan 54m2, Hrasnica. Mob. 062/229-677.k PRODAJEM ku}u na Jablani~kom jezeru. Tel:061/875-291.k PRODAJEM gra|. zemlji{te kod d`amije, na Plandi{tu-Ilid`a, 1.260m2, 59.000 KM. Mob. 061/170-254.k PRODAJEM vi{e ku}a u Kantonu u Sarajevu razli~itih lokacija i kvadratura.Tel:061/415-786.k PRODAJEM ku}u u @ivogo{}u, Makarska rivijera, prvi red od mora 5m, 185m2, 2 eta`e, 4 sobe sa terasama i kupatilima. Tel. 033/445-612.k PRODAJEM adaptiran dvosoban stan, 56m2, Dobrinja III. Mob. 061/132-488.k PRODAJEM stan u velikoj aleji, 75m2, 105.000 KM, 60m2 podrum (vila), vl. 1/1. Mob. 061/170-254.k DVOSOBAN stan 5m2, 3 sprat, ^. Vila, D`. Bijedi}a. Mob. 063/959-406.k PRODAJEM stan, Breka, H. Su{i}a, prizemlje, 48m2+80m2 ba{ta, 137.000 KM. Mob. 061/143-076.k PRODAJEM povoljno dvosoban konforan stan 59m2 Geteova. Tel: 066/864478.k

MALI OGLASI
PRODAJEM {iva}e ma{ine Bagat, Pfaff i Bernina, nova u koferu, garancija 2 godine, dovozim li~no i 2. plinske grijalice. Mob. 061/145-504.k PRODAJEM rakiju prepe~enicu jabukova~a i {ljivovica 45%garantovan kvalitet. Tel. 061/893-105.k PRODAJEM za brijanje patrone Mach 3 i fusion Gilite povoljno. Tel. 061/323-906.k PRODAJEM braunove mre`ice za brijanje. Tel: 0617323-906.k PRODAJEM panel radijator Elind, [vedska plo~a, 1500kw. Mob. 061/223-393.k PRODAJEM vrata harmonika. Mob. 061/199-845, 665-966.k KUPUJEM stare devizne {tednje i dionice po povoljnoj cijeni. Tel.065/869608.k KUPUJEM papire saobra}ajnu od kamp prikolice ili sli~nu rashodovanu Tel. 061/224 -104.k KUPUJEM sve vrste dionica akcija i obveznica sa Sarajevske i Banjalu~ke berze. Tel. 061/188-488.k KUPUJEM stare njema~ke marke i austrijske {ilinge. Tel. 061/323-906.k KUPUJEM vez sa srmom, suhozlatice, ~avrme, zidne satove austrougarske, demirlije, pe{kune, }ilime pirotske i sarajevske }ilimare. Mob. 061/159-507.k AGENCIJA kupuje ili izdaje stanove, uz proviziju 3/%, isplata odmah. Mob. 061/170-254.k KUPUJEM nekretnine u Sarajevu ili posreduje uz 3% proviziju pri prodaji. Tel. 654-793.k KUPUJEM japanska i ostala rashodovana i havarisana vozila. Mob. 063/459-893.k KUPUJEM mjenja~ konbija T2. Tel: 061/367-103.k KUPUJEM staru deviznu {tednju Jugo i Privrednu banku, isplata odmah. Mob. 066/723-731.k INSTRUIRAM |ake i studente iz matematike i fizike, na Ilid`i, ~as 9 KM. Tel. 621-976.k ^ISTIM i odr`avam urednim va{ stambeno-poslovni prostor, brzo, predantno, po{teno. Mob. 062/760-012.k VODOINSTALATER vr{i sve vrste opravki, monta`a, stare i nove sanitarije, ~i{}enje kanala. Mob. 061/779969.k ^ISTIM stanove ili poslovne prostore, 3 KM po satu. Mob. 062/525-268.k PROFESORICA engleskog sa velikim iskustvom u prevo|enju daje instrukcije. Mob. 062/119-403. ELEKTRI^AR-vodoinstalater, radimo nove i popravljamo stare instalacije eko plastika, sanitarija, servis bojlera, itd. Tel. 061/132-149.k MOLERSKO farbarske usluge kvalitetno i povoljno. Tel: 061/323-906.k ^UVALA bi i opslu`ivala staro iznemogo lice. Tel. 062/569-444.k ELEKTRO servis viklovanje rotora, statora za bu{ilice, brusilice, ru~ni alat, aparati za varenje, uz garanciju. Tel. 213-040. 066/889-246.k DAJEM instrukcije iz matematike, za sve {kole i fakultete. Mob. 061/534231.k MAJSTOR povoljno opravlja stari i montira novi namje{taj, kuhinje, radi selidbe. Mob. 061/202-840.k RADIMO cen. grijanje, plinske instalacije, mijenjamo konvektore gusanim radijatorima, materijal obezbije|en. Mob. 061/922-476.k OZBILJNA gospo|a ~isti stanove, ku}e, poslovne prostore. Tel. 440747.k i 065/327-328.k PROFESOR engleskog daje instrukcije, cijena 1 ~as/10 KM, radim prevode. Mob: 061/654-941.k UGRADNJA, prodaja, remont alnasera, alternatora, motora brisa~a i motora ventilatora. Mob. 061/365-193.k VR[IMO usluge prevoza svih vrsta roba, kao i selidbe iz Evrope i BiH, kombi kamion. Tel. 232-162, 061/266764, 061/108-779.k ^ISTIMO i odr`ava stanove, ku}e, pos. prostore. Tel. 440-747, 065/327328.k ODSTRANJIVANJE fleke na plafonima i zidovima, vr{im farbanje. Tel. 440-747, 065/327-328.k ZA nekoliko maraka pomo} na dan (odlazak do po{te, tr`nog centra, idt.) Tel. 440-747, 065/327-328.k KVALITETNO ru~no vodeno pranje }ilima i itisona. Dolazak na adresu po }ilime i itisone je besplatan. Tel 033/221-945.k ^UVALA bih dijete, imam preporuku. Mob. 062/657-144.k ^ISTIMO stanove, ku}e i poslovne prostore. Mob. 062/304-018. BLINDIRANA vrata, kovane ograde, giteri, rosfraj, inoks, radimo kvalitetno i pouzdano. Tel. 061/221-668.k TV VIDEO servis, Porodice Ribar 65, Hrasno, popravka svih vrsta TV aparata, dolazak na ku}nu adresu, original daljinski za sve TV aparate. Tel. 650-867, 061/188-410.k RADIM sve zidarske poslove, kre~enje, malterisanje, radim kamen, zvati na. Tel: 061/549-803.k USPJE[NO uni{tavam buba{vabe, garancija tri godine. Mob. 061/605437.k TELEFONIKO servis, popravlja stare, nove obi~ne i be`i~ne telefone, izrada instalacija. Mob. 061/141-676.k RADIM zidarske, molerske radove i ostalo.Tel:061/382-219.k KLIMATIZIRANIM kombijem i autom vr{im prevoz putnika, na svim destinacijama. Mob: 062/214-690.k KOMBI prevoz razne robe, selidbe, povoljn ispomo} radne snage. Tel. 061/513-948.k

53

NAMJE[TAJ
STARINSKO ogledalo u kombinaciji mramor-mesing, starinsku spava}u sobu, vitrinu. Mob. 061/916-737.k PRODAJEM dje~iji kreveti} na rasklapanje, 40 KM. Tel. 061/716-070.k PRODAJEM 2 ormara stara 6 mjeseci, novi. Tel. 033/665-091.k

INSTRUKCIJE iz matematike, dolazak na adresu. Tel. 061/536-973.k MOLERSKE usluge nudimo gletovanje, moleraj, tepte stolarja. Tel:061/219-768 i 033/456-979.k PREVOZ stvari, namje{taja i ostalog, ve}im kombijem sa radnom snagom. Mob. 061/227-189.k MOLER moluje stanove: jednosoban oko 100 KM, dvosoban oko 150 KM, trosoban oko 250 KM. Mob. 062/073760, 630-332. U^ENICIMA, srednjo{kolcima instrukcije iz matematike fizike, mehanike, ma{inskih elemenata. Tel. 033/625-196.k PRU@AM ra~unovodstvene usluge po sistemu agenciskog vo|enja knjiga, kako za preduzetnike, tako i za pravna lica. Posjedujem kompletnu opremu sa kvalitetnim licenciram finansijskim programom za pru`anje navedenih usluga. Tel:061/201-685.k INSTRUKCIJE iz matematike osnovcima i srednjo{kolcima. Sarajevo. Tel. 062/672-858.k BRUSIM, lakiram, postavljam parkete, podove, bezpra{insko ma{inom uz garanciju. Tel. 033/510-228, 061/359-500.k MONTER centralnog grijanja radi instalacije za centralno grijanje. Tel: 061/552-556.k RADIM centralno-eta`no grijanje, plinske instalacije i mijenjam konvektore, veoma povoljno. Mob. 061/522476, 600-514.k KERAMI^AR, zvati na tel: 061/460606.k VODOINSTALATER sa 30 god iskustva vr{i opravku instalacija, monta`u sanitarni ure|aja i pro~epljuje odvode. Tel. 033/535-659, 062/139-034.k STAKLOREZA^KA radnja “Edo” uramljumemo slike, ogledala vr{imo sve staklarske poslove. Tel. 033/221-902 i 061/130-034.k OZBILJAN, odgovoran mu{karac, pazio bi starije oboljele osobe ili pomagao u ku}nim poslovima, Centar, N. Sarajevo. Tel. 208-175.k TAPETAR dekorater presvla~i i popravlja namje{taj u radionici ili kod vas uz garanciju. Tel. 061/156-728 i 061/926-560.k PRI^AJTE engleski obuka i vje`be govornog engleskog u svim prilikama. Tel. 061/519-089.k OBAVLJAM poslove zidarske, kre~enje, malterisanje i ostalo po potrebi. Tel: 061/382-219.k POMA@EMO pri lije~enju raznih bolesti: nesanica, nervoza, glavobolja, reuma, i{ijas, struna, depresija, sterilitet, veoma uspje{no. Tel. 062/723-575.k PREVOZ putnika u Neum na jednodnevni izlet, za samo 24.95KM po osobi. Putuj te sigurno i jeftino u luksuznom T5 Kombiu.Tel: +38762606611.k IZNAJMLJUJEM stolice i stolove za razne namjene, cijena do 20 kom - 1,5 KM, a 20 stolica i vi{e - 1KM po komadu, (ku}na dostava). Mob. 061/563-292.k BRAVAR i varilac, profesionalna izrada i monta`a svih vrsta bravarskih radova. Mob. 061/141-659.k

VOZILA
PRODAJEM Ford Fiestu 1,3 benzin, 2005. god. pre{la 67.000 km, tek registrovana, cijena 7.500 KM. Mob. 061/171-897.k PRODAJEM Opel kadet, 88. god. nije registrovan. Tel. 214-090.k PRODAJEM [kodu feliciju, proiz. 98. cijena 2.600 KM. Mob. 061/502-340.k PRODAJEM Opel corsa 1,2 benzin 1998. god. Tel. 061/375-168.k PRODAJEM povoljno Opel Astru 1,7 dizel, 93. Mob. 061/439-637.k PRODAJEM Alfu 146, Tvin Spurk, 2000 godina, nije registrovana, cijena 5.000 KM. Mob. 061/201-200.k

PRODAJEM 100% efikasno sredstvo za trajno uni{tenje `ohara i `utih mrava u va{em stambenom ili poslovnom prostoru. Mob. 061/243-891.k KNJIGU “Fo~a, `rtva genocida xx vijeka”, od poznatog vojnog histori~ara i brigadira, povoljna cijena. Tel. 660-431.k PRODAJEM `enke belgijskog orija{a, veterinarski tretirane. Tel. 064 4257291.k PRODAJEM skije sa komplet opremom i snoubord. Mob. 061/809- 763.k PRODAJEM 200 kom cigle, cijena fiksno 100KM. Tel. 062/315-540.k PRODAJEM neispravan foto-aparat Samsung, ne mo`e se zatvoriti poklopac, cijena po dogovoru. Mob. 061/653-627.k PRODAJA drva i uglja. Tel: 061/247186 i 061/785-535.k

USLUGE
ALU `aluzine 20KM/m2 trakaste zavjese 20KM/m2.Alu i PVC roletne, tende, planene roletne, cijena sa ugradnjom. Tel. 033/211-484, 033/767-995, 061/131-447.k “VITALIS” ku}na njega i lije~enje starih i bolesnih osoba, kupanje, hranjenje, infuzije, injekcije, mijenjanje katetera, laboratorij, pregled ljekara (internist). Mob. 061/172-948.k SANITETSKI prevoz nepokretnih i te{ko pokretnih osoba, uz pratnju. Mob:061/482-882.k “DOM VITALIS” smje{taj za starije i nemo}en osobe. Mob. 061/172-948.k MAXIVITA, ku}na njega i ~uvanje starih i bolesnih-lica, davanje injekcija, infuzija, inzulina, itd. Mob. 061/319-604.k “KIRBY” - Dubinsko usisavanje, pranje i ispiranje svih vrsta tepiha, resa, namje{taja, auta, pranje portala. Itisoni 1m/1,5 KM. Generalno ~i{}enje od 5 KM - 1 h. Firma “GLANZ”. Tel. 061/350-688.k RADIM zidarske, poslove malterisanje, kre~enje, keramiku, laminat, zvati na Tel: 062/693-066.k NAJPOVOLJNIJE u gradu iznajmljujem stolice za razne namjene, cijena do 20 kom - 1,5KM, a 20 stolica i vi{e - 1KM po komadu, (ku}na dostava). Mob. 061/224-704 i 061/367097.k KOMBIJEM ve}im povoljno vr{im prevoz kabastog otpada, selidbe i {ute. Mob. 061/268-847.k VR[IMO usluge prevoza svih vrsta roba kao i selidbe iz Europe i BiH, kombi kamion. Tel. 033/232-162 i 061/266-764 i 061/108-779.k PREKUCAVAM sve vrste materijala, brzo, kvalitetno, povoljno, kompjuterska obrada. Tel. 061/533-326.k BRAVARSKI radovi, dolazim na adresu, ugradnja i popravka brava, gara`nih vrata i blindiranih. Mob. 061/233-078.k OBAVLJAM sve vrste poslova, kre~enje, malterisanje, zidanje itd.Tel. 061/382-219.k INSTRUKCIJE, matematika za {kole i fakultete, dolazak na adrese. Mob. 062/391-715.k INSTRUKCIJE iz engleskog i bosanskog za djecu i odrasle, prevodi. Mob. 065/572-966.k ISCJELJENJE duhovnim putem pomo}u u~enja Brune Groninga, medicinski dokazivo. Mob. 062/256-376.k

OSTALO
PLINSKU pe} 7,5 kw, za dimnjak, ma|arska proizvodnja, kao nova, povoljno. Mob. 061/488-559.k PRODAJEM plinsku pe} Emina i plinski {poret i {poret na drva. Tel. 062/480-365.k PRODAJEM plinsku fasadnu pe}. Tel. 061/515-235.k PRODAJEM bukova iscjepana drva 75KM/1m. Tel. 061/691-621.Edin.k PRODAJEM plinsku u odli~nom stanju pe} mo`e na zid i u dimnjak cijena 150 KM. Tel:061/553-633.k PRODAJEM stilski stol komoda za tv nova i }ilim. Adresa Romana Petrovi}a 8 Sarajevo.k PRODAJEM komplete po{tanskih maraka 1993 - 2011. godina u albumima BiH 1000 KM i HB 400KM. Mob. 061/194-220.k ZBOG zatvaranja salona, vr{im raspodaju vjen~anica, povoljno. Mob. 061/106-540.k PRODAJEM stajsko gnojivo. Mob: 061/515-235.k PRODAJEM sadnice lipe visine 2 do 4m i raznog drugog drve~a. Tel. 066/092-978.k PLINSKA grijalica na plin, boca, elek. kerami~ka grijalica. Mob. 061/916-737.k PRODAJEM plinsku grijalicu bez boce. Mob. 061/202-840.k PRODAJEM “Kurs” engleskog jezika sa CD plejerom, 250 KM. Tel. 810-190.k PRODAJEM nova invalidska kolica, cjena po dogovoru. Mob: 061/199-328, od 8-13 sati. k PRODAJEM komplet po{tanskih maraka 1993-2011. u albumima.BiH 1000KM i HB 400KM. Mob:061/194220.k PRINT ma{ina Rodin Solvent 6184 A, {irina {tampe 180 cm. Tel. 553-865, 061/895-017.k PRODAJEM 16 knjiga Ivo Andri} Nobelova, 300 KM. Tel. 532-497.k PLINSKI kombi bojler Valiant, 24 kw, fasadni za cen. grijanje, povoljno. Mob. 061/546-018, 033/210-534.k PRODAJEM ambala`u sarajevske pivare, povoljno. Tel. 061/745-586 Ilid`a.k PRODAJEM bojler 50 l. kori{ten 3 mjeseca jeftino. Tel. 061/909-320.k

PRODAJEM uvezane revije Bosna, Globus, nacional.Tel:524-973.k PRODAJEM stomatolo{ki RTG aparat Kgenus Gotzen 2007, ispravan. Tel: 061/789-290.k PRODAJEM rakiju jabukova~u 50 stepeni na veliko 12 KM ~ista. Tel. 061/249-631.k PRODAJEM dva albuma zna~ki. Tel. 062/326-072.k

ZAPOSLENJE
TEHN. ekonom sa perfektnim njemackim jezikom i sa iskustvom potra`uje novo radno mjesto. Mob. 062/049-630.sms RADIO bih kao no~ni ~uvar. Mob. 061/537-555.k POTREBNI saradnici u [vedskoj katalo{koj prodaji (uslovi odli~ni). Mob. 062/940-550.k RESTORANU Op{tina S. Grad potrebna kuharica. Tel. 061/173-835.k POTREBNA `ena, sa odli~nim poznavanjem francuskog jezika, za ku}ne poslove (smje{taj obezbje|en) u jednom gradi}u na Azurnoj obali. Po `elji, mogu}e zaposlenje na nekom drugom mjestu - pola radnog vremena. Samo ozbiljne ponude. Kontakt: kevinalvin@sfr.fr POTREBNE radnice za rad za ro{tiljem u }evabd`inici u Zenici, mo`e i bez iskustva. Tel. 062/225-466, od 8-16 sati.k POTREBNI saradnici iz cijele BiH, za prodaju kozmetike, zarada minimalno 30%+kreditiranje+stimulacija. Tel/fax: 070/235-236, 061/225-424.k POTREBNO vi{e komercijalista, spoljnih saradnika u svim gradovima BiH za rad u magazinu Expert. Tel. 033/717-061.k ISKUSAN radnik tra`i zaposlenje na marketingu u administraciji trgovina sa znanjem jezika ra~unara. Tel: 066/999-012.k

BRA^NE PONUDE
Tra`im da mi se javi djevojka, udovica ili raspu{tenica starosti od 35 do 70 godina. Tel. 449-902.k

KUPOVINA
AKO imate zlato, kupujem u bilo kojem obliku, lomljeno, ispravno, dukate {orvane, srebro, cijene do 80KM, fine gold, dolazak na adresu, isplata odmah! Mob. 061/430-784.sms

IZGUBJENO - NA\ENO
ISPAO mi je nov~anik iz d`epa, od Drvenije do Skenderije mosta. Molim po{tenog nalaza~a da mi javi na te. 062/007-253, 033/651-522, uz solidnu nagradu.k

54

SJE]ANJA I SMRTOVNICE
POSLJEDNJI POZDRAV

nedjelja, 16. decembar/prosinac 2012.

OSLOBO\ENJE

POSLJEDNJI POZDRAV NA[EM JARANU

TU@NO I NAJTU@NIJE SJE]ANJE

na{em dugogodi{njem prijatelju, dobrom, plemenitom ~ovjeku i drugu

na moje najdra`e i najmilije dragu majku

SANIN D@ANI]
MAJDA (SELIMA) DOBRUNA Bio si i osta}e{ sa nama zauvijek!
16. 12. 2000 - 16. 12. 2012.

sestru

MIJI MI]I KRAJINI
S po{tovanjem, Vinko Pari}, Boro La`eti}, Mirko Bla`evi} i Kre{imir Filipovi}
1771

Alija, Tarik, Jesenko, Popo, Sanja, Aida, Sandra
030

[esnaestog decembra 2012. navr{ava se jedanaest godina od smrti na{e drage

SJE]ANJE

[esnaestog decembra 1995. godine nasilno je prestalo da kuca plemenito srce moga sina

17. 11. 2002 - 17. 11. 2012.

MERHIMA MUJAGI]

i brata

SLOBODANA BOBE BARI[I]A

EMINE IMAMOVI], ro|. KITOVNICA

BO@O PRPI]
16. 12. 2005 16. 12. 2012.

Dragi sine, godine prolaze, bol i tuga ostaje. Osta}e{ u na{im srcima zauvijek. O`alo{}eni: otac Petar, brat @eljko sa porodicom
1705

S ljubavlju i po{tovanjem uvijek u na{im mislima i srcima. O`alo{}eni: suprug Ibrahim, k}erka Amira i zet D`evad
1736

3. 10. 2005 - 3. 10. 2012.

MUSTAFA MUJAGI]

Ljilja
1743

Nek vam dragi Allah podari lijepi d`ennet i vje~ni rahmet onako kako ste i zaslu`ili. Va{ vje~no i neutje{no o`alo{}eni sin i brat Mujagi} Muhamed

1777

POSLJEDNJI POZDRAV

TU@NO SJE]ANJE

SJE]ANJE

mome dragom ocu

na na{eg dragog sina i brata

[esnaestog decembra 2012. navr{ava se 39. godina od preseljenja na ahiret na{e drage majke i nene

NAZIFA DIZDAR, ro|. KAPI]
iz Mostara 16. 12. 1973 - 16. 12. 2012.

GORDANA CICKA FETAHAGI]A

S najljep{im uspomenama ~uvamo te u na{im srcima. Neka ti dragi Allah d`.{. podari d`ennet i vje~ni rahmet tvojoj plemenitoj du{i. Porodica Dizdar
88108

MUSLIJA [AHOVI]
1940 - 2012.

2002 - 2012.

Dok smo `ivi, tvoj lik i ljubav }e zauvijek `ivjeti u nama. Mama Rina i sestra Leila s porodicom
1778

POSLJEDNJI POZDRAV

U na{im srcima i lijepim uspomenama ostat }e{ zauvijek.
IN MEMORIAM

Iznenada nas je napustio na{ dragi i po{tovani prijatelj

Tvoja k}erka Adila sa porodicom
111

OSLOBO\ENJE
OGLASNA SLU@BA
Zelenih beretki 14 Tel. 205-938

NENAD NENO PAPO
Kom{ije i prijatelji iz Ul. Kulovi}a
1746

MI]O KRAJINA
Iskreno sau~e{}e porodici. Njegovi Rade i Damir
1782

OSLOBO\ENJE nedjelja, 16. decembar/prosinac 2012.
[esnaestog decembra 2012. godine navr{ava se 40 tu`nih dana od smrti na{eg dragog prijatelja i kuma
SJE]ANJE

SJE]ANJA I SMRTOVNICE
SJE]ANJE

55

[esnaestog decembra 2012. godine navr{ava se 6 dugih i tu`nih mjeseci otkako vi{e nije s nama na{ dragi suprug, otac, svekar, dedo

NENADA PAPE

VEJSIL (ISMETA) HAD@IMEHMEDAGI]

NURI - D@IHAN (SALEM) KEZMAN NURD@O
16. 12. 2006 - 16. 12. 2012.

Od Trebi} Branislava, Aleksandra, Neboj{e i Slobodana
1765

S ljubavlju i po{tovanjem, porodica
71166

Od na{eg posljednjeg susreta `ivot je ispleo {est godina dug vijenac, a tvoj dragi lik i dalje jednako grije i obasjava na{a srca. Vje~no te vole,

SJE]ANJE

U nedjelju, 16. decembra 2012. godine, navr{ava se sedam dana otkako je na{ dragi suprug i otac preselio na ahiret

tvoji: Fadil, D`enana, Rebeka i Inga
88104

RE[AD (KASIMA) NIZAMI]
19. 3. 1944 - 7. 12. 2012.

SJE]ANJE

na

Dragi Re{o, sve si nas zadu`io svojom dobrotom, iskreno{}u i plemenito{}u. Do zadnjeg trenutka si bio jak, dostojanstveno se borio sa bole{}u i tako nam svima ostavio primjer kako `ivjeti uprkos `ivotnim te{ko}ama. Uvijek }e{ ostati u na{im srcima i na{im mislima, i nikad te ne}emo zaboraviti. Neka ti dragi Allah d`.{. podari lijepi d`ennet. Vje~no Tvoji, Fahra i Faris. Tevhid - sedmina }e se prou~iti u nedjelju, 16. decembra 2012. godine, u 13 sati u ku}i `alosti, na adresi Trg ZAVNOBiH-a 33/VIII. 1869

prof. KOSOVKA (BOGDANA) [KARICA

Pro{le su tri godine otkako si nas napustila. [esnaestog decembra 2012. navr{ava se 20 tu`nih godina od pogibije na{eg

Navr{ava se 6 tu`nih mjeseci od kada nas je napustio na{ voljeni
Zauvijek }e{ ostati u na{im srcima i mislima. Beskrajno nam nedostaje{. O`alo{}eni: suprug Milan, k}erke Branka Radoj~i} i Borjanka Ma|ura sa obitelji
1681

POSLJEDNJI POZDRAV

po{tovanom

SLOBODANA BARI[I]A

BAJRO (SULEJMANA) GOLI]
Vrijeme prolazi, a dani bez Tebe vi{e nisu isti. Nedostaje{ nam. Nedostaje{ kao pravi prijatelj. Nedostaje snaga iskrene i ljudske rije~i podr{ke. Utjehe kada je te{ko. Nedostaje{, kao oslonac i ~ovjek na koga smo uvijek mogli ra~unati, pouzdati se. Zato je svaki naredni dan, tvojim preranim odlaskom, prazniji, nepotpuniji i te`i. Hvala na svemu {to si nam bio i {to si nam dao. @ivi{ u na{im mislima. Tevhid }e se prou~iti 16. decembra 2012. godine u 12.30 sati u d`amiji ^ekalu{a. Neka ti Allah d`.{. podari vje~ni rahmet i sve d`ennetske ljepote. S ljubavlju i po{tovanjem, Tvoji: Nafila Sanja, Mirela, Narsid i Aneta
1863

dr. ISMETU LON^AREVI]U

S ljubavlju i po{tovanjem, korisnici Gerontolo{kog centra Ned`ari}i - objekat A, III sprat: Osman, Fatma, Nada, Muhamed, Mensija, Kadrija, Nezira, Ivan, Memnuna, Alija, Razija, Muris, [efket, Hajro, D`evad, Kemo, Reuf, Saida, Pero, [erif, Salko, Jovanka i Bla`enka
1868

Uvijek te se rado sje}aju: tetka Marija, Igor i Nina
1744

SJE]ANJE

OSLOBO\ENJE
AGENCIJA ZA EKONOMSKU PROPAGANDU I MARKETING
D`emala Bijedi}a 185 Tel/fax: 472-899 i 472-901

dipl. ing. ma{instva

ABDULAH ARSLANAGI]
16. 12. 1998 - 16. 12. 2012.

Supruga Bisera, k}erke Selena i Nadina sa porodicama
1672

56

SJE]ANJA I SMRTOVNICE
SJE]ANJE

nedjelja, 16. decembar/prosinac 2012.

OSLOBO\ENJE

Sa velikom tugom i boli obavje{tavamo rodbinu i prijatelje da je na{a draga

...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis) Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

SAJDA HUJDUROVI], ro|. MULAAHMETOVI]
iz Bijeljine

JASMINA JASNA (MEHMEDA) HUREM, ro|. TABU^IJA
preselila na ahiret u petak, 14. decembra 2012, u 57. godini. D`enaza }e se obaviti u ponedjeljak, 17. decembra 2012. godine, u 13 sati na gradskom mezarju Vlakovo. O`alo{}eni: majka Sevda, suprug Rifet, sinovi Jasmin i Rijad, brat Hamdija, snahe Ema, Alma i Elvedina, unu~ad Edvin, Vedad i Amina, brati} Mirza, brati~na Mirela, tetka Bedrija, jetrva [ehzija sa porodicom, zaove [uhra, Zemka i Fatima sa porodicama, daid`i}i i teti}i sa porodicama, te porodice Hurem, Tabu~ija, Simi}, D`uho, Katovi}, Mujagi}, D`afi}, Hasanovi}, Balta, Ahmetovi}, Jela~i}, Bali}, Ba{i}, ^engi}, @iga, Kasapovi}, Brdari}, Pa{i}, Fo~i}, Demir, Kamenica, \ip, Kunto, kao i ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana u ku}i merhume u 13 sati, Ul. Skendera Kulenovi}a 18, Vogo{}a. RAHMETULLAHI ALEJHA RAHMETEN VASIAH
000

preselila na ahiret 14. decembra 2012. u 22 sata u 90. godini.

DERVI[ (HAMZE) MLA^O
16. 12. 1983 - 16. 12. 2012.

Ispra}aj }e se obaviti ispred Komemorativnog centra u Tuzli u nedjelju, 16. decembra 2012. godine (3. safer 1434. h.g.) u 11.30 sati. D`enaza }e se klanjati ispred D`indi} d`amije, a ukop na mezarju Bukov~i}i. RAHMETULLAHI ALEJHA RAHMETEN VASIAH O`alo{}eni: suprug Meho, k}erka Edina, zetovi Jahia i Malik, snahe Jasminka i Arijana, unu~ad Ermin, Sami, \ani, Rialda, Sanja i praunuka Ajlin, sestra Hedija i brat Sakib sa porodicama, djever Idriz, zaova Fahrija i jetrva Halida sa porodicama, Azemina i Marina, te porodice Hujdurovi}, Mulaahmetovi}, Alabaj~i, Izi}, Hajri}, Dervi{evi}, Selimovi}, [aba~ki}, Kli{turi}, Hati}, Mlinari}, Dautovi}, Ljubovi}, Tuzlakovi}, Muhi}, Omerovi}, Jahi}, Lipni~evi}, Demirovi}, Haseta, Efendi}, Sara~evi}, Hand`i}, Bi{~evi}, [e~i}, Tahirovi}, Herenda i ostala mnogobrojna rodbina, kom{ije i prijatelji
030

S po{tovanjem, porodica
020

...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis) Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis) Sa dubokim bolom i velikom tugom obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

]AMILA (AVDE) HRUSTEMOVI], ro|. BERBEROVI]
preselila na ahiret u subotu, 15. decembra 2012, u 78. godini. D`enaza }e se obaviti u ponedjeljak, 17. decembra 2012. godine, u 13 sati na mezarju ^emernica - Pra~a. O`alo{}eni: sin Hurem, snaha Sabina, unu~ad Adisa, Azira, Irma, Amira i Amina, brat Adem sa porodicom, sestra Ai{a sa porodicom, zaova Fatima, jetrva Fatima, snahe Saima i Adila, zetovi Salem, Mu{an, Ismet, Senad, Ahmed i Elvis, brati}i Fuad i Rusmir sa porodicama, brati~ne Azra i Amra sa porodicama, sestri~na Selma, zaovi}i, zaovi~ne, djeveri}i i djeveri~ne sa porodicama, te porodice Hrustemovi}, Berberovi}, Turkovi}, Mili}, Sinanovi}, Imamovi}, Rizvanovi}, Gabr, Pjano, Haskovi}, Ljutovi}, Softi}, Briga, ^emernica, Ligata, Ibi{evi}, Ad`em, Hujdur, \ozo, Pezo, Lutvi}, Kari}, Ivan~i}, Muhovi}, Kuljuh, Salihovi}, kao i ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana u ku}i merhume u 13 sati, Ul. Ru|era Bo{kovi}a do 74, Pafali}i. Prevoz do mezarja i nazad obezbije|en ispred hotela Grand - Vele{i}i, sa polaskom u 11 sati, sa usputnim zaustavljanjem kod Vije}nice. RAHMETULLAHI ALEJHA RAHMETEN VASIAH
000

ZLATKA (BE[IRA) GRANULO, ro|. PA^ARIZ
preselila na ahiret u ~etvrtak, 13. decembra 2012, u 90. godini. D`enaza }e se klanjati u ponedjeljak, 17. decembra 2012. godine, u 14 sati (poslije ikindija-namaza) ispred d`amije u Hrasnici, a ukopat }e se na mezarju Kova~i - Hrasnica. Tevhid }e se prou~iti istog dana odmah poslije d`enaze u d`amiji Hrasnica. RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH! O`alo{}eni: sinovi Ahmet, Jusuf, Emin i Huso, k}eri Emina i Pa{ana, snahe Alija i Suada, zet Ramiz, unuci Samir, Adis, Damir, Amir, Armin i Ensar sa porodicama, unuke Zlatka, Amira, D`ana, D`enita, Sabrina i Amira sa porodicama, nevjeste Hurija i D`ehvija, brati}i i brati~ne, sestri}i i sestri~ne, jetrva Zlatka, djeca djevera Salko Granulo, Mustafa i k}eri Naza i Fata sa porodicama, te porodice Granulo, Pa~ariz, Bistrivoda, Deli}, Trnka, Vili}, Haseta, Mahovi}, Sokolhod`i}, Mutap~i}, Kapo, Suljagi}, Kulovi}, Karkelja, Bozalija, Salman, kao i ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije
000

...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis) Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

MAHMUT (AHME) ]ATO
preselio na ahiret u petak, 14. decembra 2012, u 72. godini. D`enaza }e se obaviti u ponedjeljak, 17. decembra 2012. godine, u 13 sati na gradskom mezarju Vlakovo. O`alo{}eni: supruga Munevera, sinovi Ramiz i [aban, snahe Suvada i Amira, unu~ad Jasmin, Mahir, Dalida i Esnaf, bra}a Nezir i Osman, sestra Pemba, {urjaci Kasim i Salhudin, svastike Hajrija i Selveta, te porodice ]ato, [utrovi}, Mari}, Pecikoza, Grabovica, Hajdarevi}, Raoni}, Hurem, D`aferovi}, Mutap~i}, Mehanovi}, Sofovi}, Kla~ar, Fejzi}, Kurti}, Omerovi}, Muratovi}, kao i ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana u ku}i rahmetlije u 13 sati, Ul. Adnana @uni}a 38, Brije{}e. Prevoz do Vlakova i nazad obezbije|en sa BP Imzit - Bu~a Potok sa polaskom u 12 sati, sa zaustavljanjem na usputnim autobuskim stajali{tima: Boljakov Potok, Brije{}e i Stup. RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH
000

[esnaestog decembra navr{ava se deset tu`nih godina otkako nije sa nama na{ dragi tata

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu i prijatelje da je na{a draga

IN MEMORIAM

JAGODA TURKU[I]

GORDAN CICKO FETAHAGI]
2002 - 2012.

preselila na ahiret 14. decembra 2012. u 61. godini, u Torontu - Kanada. D`enaza }e biti klanjana u Torontu - Kanada. O`alo{}eni: k}erka Lejla, majka Mubera, bra}a Emir i Amir, porodice Turku{i}, Balducci, Bajraktarevi}, Ganibegovi}, Bosni}, Had`iosmanovi}, Dervi{evi}, Ajanovi}, [iljak, D`elep~i}, Tupara, Mahmut~ehaji}, @drnja, Kadri}, Duri}, Arnaut, te ostala rodbina, prijatelji i kom{ije
1781

DU[AN LABUS
16. 12. 2006 16. 12. 2012.

Ponosni {to smo bili dio tvog `ivota, zauvijek te nosimo u na{im srcima. Vole te tvoji: Branka, Maja, Benjamin i Mido
1778

S ljubavlju i po{tovanjem, supruga Jela, k}erka Nada, zet Ante i unu~ad
215

OSLOBO\ENJE nedjelja, 16. decembar/prosinac 2012.
Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

SJE]ANJA I SMRTOVNICE
Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi
...za ovaj terenutak - pripremajte se - (hadis)

57

had`i FADILA-hanuma (HUSNIJE) ^ELHASI], ro|. HRUSTANOVI]
preselila na ahiret u petak, 14. decembra 2012, u 86. godini. D`enaza }e se obaviti u ponedjeljak, 17. decembra 2012. godine, u 14.30 sati na bakijskom mezarju Faleti}i 2. O`alo{}eni: sin Ismet, k}erke Memnuna i Sanida, unuka Lejla, unuci Enver i Edin, praunu~ad Ajla, Ahmed, Amila, Amina, Melika, Mirza i Asja, zet Nermin, sestri}, sestri~ne, prijateljica Hajra Kemura, porodice ^elhasi}, Barut, Ledenko, Mujezinovi}, Limo, Zubi}, Fener, Gazibara, Vila, Vrbi}, Hasanbegovi}, Bilalovi}, \onlagi}, Huji}, Ke~o, Budimlija, Pubovi}, Pa{i}, [anti}, Ali}, Muminovi} i ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 14.30 sati u d`amiji Potok. Ku}a `alosti: Ul. Prijepolj~eva br. 2.
000

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

D@EVAD (D@EMAILA) VALJEV^I]
preselio na ahiret u petak, 14. decembra 2012, u 48. godini. D`enaza }e se obaviti u ponedjeljak, 17. decembra 2012. godine, u 13 sati na gradskom groblju Vlakovo. Prevoz obezbije|en ispred prodavnice Drvoprometa u Vele{i}ima (Ul. Muhameda ef. Pand`e) sa polaskom u 12.15 sati, do groblja i nazad. O`alo{}eni: otac D`email, majka Zumra, sestra Azra, brati} Kenan, snaha D`emila, amid`e Jusuf, Halid i Rifet, daid`e Mujo, Rizvo, Alija i Lato, tetke Hajra, Zehra, Muniba i Hanka, te porodice Valjev~i}, Dardagan, Hasovi}, Kosovac, Suba{i}, kao i ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 13 sati u ku}i `alosti u Ulici Muhameda efendije Pand`e br. 111.
000

MUSTAFA (RASIMA) AVDIBEGOVI]

preselio na ahiret u petak, 14. decembra 2012, u 77. godini. D`enaza }e se obaviti u nedjelju, 16. decembra 2012. godine, u 13 sati na mezarju [ahbegovi}i - Sokolac. O`alo{}eni: sin Mehmed, k}erke Sija i Fatima, snahe Nurija i Aida, zetovi Sakib i Adem, unu~ad Mirza, Adis, Rasim, Haris, Nirka, Mirzet, Mirela i Melisa, sestre Fatima i Mel}a sa porodicama, te porodice Avdibegovi}, Bahtanovi}, Be}ar, Selimovi}, Bulbul, Memi{evi}, Fazli}, Kadri}, Hasanovi}, Hajdarevi}, kao i ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana poslije klanjanja d`enaza-namaza u d`amiji [ahbegovi}i. Prevoz do mezarja i nazad obezbije|en ispred kapije KJKP Zrak - Bu~a Potok sa polaskom u 11.15 sati, sa zaustavljanjem kod Vije}nice. RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH
000

...za ovaj tenutak - pripremajte se - (hadis) Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis)

...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis) Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

D@EMILA ([A]IRA) BORA^I], ro|. HASKOVI]
preselila na ahiret u petak, 14. decembra 2012, u 79. godini. D`enaza }e se obaviti u ponedjeljak, 17. decembra 2012. godine, u 13 sati na gradskom mezarju Vlakovo. O`alo{}eni: sin Ferid, k}erke [evala, Sabina i Jasmina, zetovi Abdurahman, Enver, Ensar i Muamer, unu~ad Adelhaida, Mirzela, Emir i Armela, praunu~ad Lamija i Asija, te porodice Bora~i}, Haskovi}, Vrp~i}, [ljivo, Kadri}, Beganovi}, \u|o, Omanovi}, Hasanbegovi}, Kova~, Polovina, Kr{o, ^engi}, Hod`i}, Borovina, kao i ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana poslije podne-namaza (12.30 sati) u d`amiji Istiqlal na Otoci. RAHMETULLAHI ALEJHA RAHMETEN VASIAH
000

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

RASIM (LATIFA) RAMOVI]

AHMED (VEJSILA) TIRI]

preselio na ahiret u subotu, 15. decembra 2012, u 71. godini. D`enaza }e se obaviti u ponedjeljak, 17. decembra 2012. godine, u 13 sati na gradskom mezarju Vlakovo. O`alo{}eni: supruga Mila Mujesira, sin Mirsad, k}erke Mirsada i Senada, unu~ad Senad, Sedin, Mustafa, Haris i Ismir, snaha Biba, zet Nusret, sestre [emsa i Munira sa porodicama, {urjaci Hamdo i Mujo sa porodicama, svastike Raza, Razija i Hanifa sa porodicama, te porodice Ramovi}, Crnac, Isakovi}, Karga, Maslan, [abanovi}, Vatre{, Karasalihovi}, Piljevi}, kao i ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana poslije podne-namaza (12.30 sati) u d`amiji Bojnik. RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH
000

preselio na ahiret u petak, 14. decembra 2012, u 74. godini. D`enaza }e se obaviti u nedjelju, 16. decembra 2012. godine, u 14.30 sati na mezarju Bradi}i - Vogo{}a. O`alo{}eni: supruga Zehra, k}erka Indira, sin Muamer, zet Rifet, snaha D`enana, unu~ad Elvis, Adnan, Ajla i Ajan, brat Ramiz, sestre Hava, Umija i Hanka, sestri}i, sestri~ne, brati}i, brati~ne, svastike i bad`e, te porodice Tiri}, [abanovi}, Dervi{evi}, Begi}, Nahi}, Pezo, Rami}, Cama, Had`imuratovi}, Bukari}, Mujezinovi}, ^ori}, Halilovi}, Be}irevi}, Omerovi}, Konjo, kao i ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana u ku}i rahmetlije u 14.30 sati, G. Jo{anica III/26. RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH
000

...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis) Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

IZET (ISMETA) SELIMOVI]

Sa velikom tugom i bolom u srcu obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis) Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

preselio na ahiret 10. decembra 2012. u Belgiji u 53. godini. D`enaza }e se obaviti u ponedjeljak, 17. decembra 2012. godine, u 13 sati na gradskom mezarju Vlakovo. O`alo{}eni: k}erke Anesa i Enisa, majka Esma, babo Ismet, brat Senaid, snaha Izeta, brati~na Zerina, brati} Nud`eim, amid`e D`emal i Sado sa porodicama, tetke Mevla i D`emila sa porodicama, te porodice Selimovi}, ]ori}, Muslim, ]atovi}, ^orbo, [abovi}, D`anko, Tafro, Varaji}, Ba{i}, Sari}, Krnd`ija, Mirojevi}, [kalji}, Alihod`i}, Kapo, Suba{i}, Vukas, Durmi{evi}, Mrav, Kolubara, ^engi}, Glu{ac, Divjan, Karovi}, \uli}, Osmankovi}, Kolenda, [ubo, Alispahi}, Mo}evi}, kao i ostala rodbina, kom{ije i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana u ku}i rahmetlije u 13 sati, Ul. tuzlanska do br. 19, Bu~a Potok. RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH
000

JOZO ([IME) POGAR^I]
1927 - 2012.

EDHEM (IBRE) OKA^I]
ekshumacija, 1940 - 1992.

preminuo 12. decembra 2012. u 86. godini. Sahrana dragog nam pokojnika obavit }e se u nedjelju, 16. decembra 2012. godine, na rimokatoli~kom groblju u Podlugovima. Misa zadu{nica obavit }e se u kapeli na groblju u 12 sati. Ukop po zavr{etku mise. PO^IVAJ U MIRU BO@IJEM! O`alo{}eni: supruga Cecilija, k}erka Olga, sin Zlatko, unu~ad Sanda, Andrijana, Bojan i Dra`en, zet Zoran, nevjesta Biljana, sestre Marica, Fina, Kata i Bernarda, kao i ostala tuguju}a rodbina, prijatelji i kom{ije.
71380

preselio na ahiret kao {ehid 1992. u Srebrenici u 52. godini. D`enaza }e se obaviti u ponedjeljak, 17. decembra 2012. godine, u 13 sati na gradskom mezarju Vlakovo. O`alo{}ena porodica RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH
000

58

PREDAH

nedjelja, 16. decembar/prosinac 2012.

OSLOBO\ENJE

HOROSKOP DANAS
OVAN
Odli~no }ete se snalaziti u svim vrstama intelektualnih poslova. Sura|ujete li s inozemstvom, na pomolu je potpisivanje novog ugovora koji }e vam pomo}i u pobolj{anju materijalnih prilika. Osobe suprotnog spola }e na razne na~ine poku{avati osvojiti va{u pa`nju, {to }e rezultirati zanimljivim novim poznanstvom. Iskoristite nalet energije za sportske aktivnosti. Zahvaljuju}i dobroj koncentraciji, snalazit }ete se u rje{avanju papirologije i administrativnih zadataka. Ne}ete pogrije{iti ni ako prionete na rje{avanje zaostataka. Bit }ete vrlo senzualni i pohotni. Ako ste u vezi, partneru ne}ete davati mira dok vam ne posveti svoju punu pa`nju. Nespretni ste i skloni padovima. Nemojte se upu{tati u potencijalno opasne aktivnosti. Ne nasjedajte na ljubaznost osobe koja vas poku{ava nagovoriti na suradnju. Posavjetujte se s iskusnijim kolegama prije nego {to se na i{ta obve`ete. Premda }e u va{oj vezi biti problema, nemojte odmah pomi{ljati na najgore. Va{ je partner u osobnoj krizi, stoga mu dajte vremena da sam sa sobom ra{~isti neke stvari. Poku{ajte se opustiti {etnjom ili meditacijom. Premda }ete ostvarivati dobre rezultate, ne}ete biti zadovoljni postignutim. Smatrat }ete da mo`ete biti jo{ bolji. Upustit }ete se u flert sa suradnikom. Privla~nost izme|u vas bit }e toliko sna`na da nijedno ne}e razmi{ljati o mogu}im negativnim posljedicama. Planirate li zapo~eti dijetu, nemojte vi{e ~ekati ni trenutka. Podr{ka planeta obe}ava uspjeh. [arm i popularnost otvaraju vam nove mogu}nosti. Ljubazan pristup osigurat }e vam priliku za dodatni posao ili razgovor za novo radno mjesto. Pred vama je dan obilje`en skladnim odnosima s okolinom i novim poznanstvima. Slobodni, pravi je trenutak da stupite u akciju. Osje}at }ete se dobro i u`ivati u aktivnom na~inu `ivota. Ako niste zadovoljni situacijom na poslu, nemojte napraviti ne{to nepromi{ljeno. Strpite se koji dan i pri~ekajte da se odnosi sa suradnicima malo pobolj{aju. Frustracije }ete iskaljivati na ~lanove porodice, koje }ete bez posebnog razloga optu`ivati za razne stvari iz pro{losti koje su odavno trebale biti zaboravljene. Jaka glavobolja neke }e Djevice primorati da dan provedu u domu. Isticat }ete se elokventno{}u i komunikativnim vje{tinama. Spretno biranim rije~ima izbje}i }ete neugodne situacije, ali i ste}i pokoje poznanstvo s ljudima na va`noj poziciji. Prijateljskim pona{anjem ste}i }ete simpatije okoline. Pri|ite osobi koja vam se ve} neko vrijeme svi|a i pozovite je na kafu. Stalno }ete biti u pokretu, {to }e se povoljno odraziti na va{e zdravlje. Naklonost kolega omogu}it }e vam da lak{e obavljate svoja zadu`enja. Ukoliko je va{ posao vezan uz bankarstvo i investicije, obradovat }e vas pozitivne vijesti. Posvetite vi{e vremena voljenoj osobi. Zajedni~ki izlazak ili odlazak u kino pomo}i }e vam da ponovno uspostavite bliskost i shvatite koliko vam je lijepo kad ste zajedno. U dobroj ste formi. Ostvarivat }ete uspjeh u svim podru~jima. Pravi je trenutak da se osamostalite ili zapo~nete realizaciju planova koji su ve} neko vrijeme na ~ekanju. Skupit }ete hrabrost i otkriti voljenoj osobi sve {to vam vas mu~i. Iskreni razgovor razrije{it }e mnoge probleme i va{em odnosu dati novu, dublju dimenziju. Pozitivan duh pomo}i }e vam da se oduprete zdravstvenim tegobama. Unato~ trudu, ne}ete biti pohvaljeni. Manje talentirani suradnici bit }e prodorniji i glasniji, pa zbog njih ne}ete uspjeti do}i do izra`aja. Neki }e se odnosi na}i na ku{nji zbog tre}e osobe. Razmislite isplati li se riskirati stabilnu i kvalitetnu vezu zbog malo uzbu|enja sa strane. Ne}ete imati ve}ih problema, a jedinu neugodnost predstavljat }e vam povremene promjene raspolo`enja. Poznanik bi vam mogao predlo`iti udru`ivanje. Nemojte brzati s odlukom ukoliko niste sigurni da }e vam suradnja biti financijski isplativa. Posvetite vi{e vremena voljenoj osobi. Otvoreni razgovor rije{it }e sve probleme i navesti vas da se okrenete ka planiranju zajedni~ke budu}nosti. Umorni ste, stoga izbjegavajte suvi{e naporne fizi~ke aktivnosti. Nastojat }ete {to bolje obaviti svoj posao, ne zbog pohvale, koliko zbog `elje da budete korisni. Pred bli`nje }ete postavljati prevelike zahtjeve, {to }e kod njih izazivati otpor. Samci }e svakom potencijalnom udvara~u uspjeti prona}i manu, {to }e biti znak da mo`da niste spremni za vezu. Zbog pada imuniteta i sklonosti virusima, izbjegavajte nepotreban boravak na hladno}i.
21. 3. - 20. 4.

BIK

21. 4. - 22. 5.

BLIZANCI

23. 5. - 22. 6.

RAK

23. 6. - 22. 7.

LAV

23. 7. - 22. 8.

DJEVICA

23. 8. - 22. 9.

VAGA

23. 9. - 22. 10.

[KORPIJA

OSLOBO\ENJE
Nezavisni BH dnevnik Web site: www.oslobodjenje.ba e-mail: redaction@oslobodjenje.ba GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA: Vildana SELIMBEGOVI] PREDSJEDNIK NADZORNOG ODBORA: Sadat BEGI] DIREKTOR: Ned`ad [ADI] UREDNI[TVO: Mirza ISLAMOVI], Branko MAJSTOROVI], Jelena MILANOVI], Daniel OMERAGI], Jakub SALKI], Mirela SEKULI], Lejla SOFRAD@IJA i Josip VRI^KO PRODAJA: Fax: 465-727, Tel: 276-967, 455-558 e-mail: prodaja@oslobodjenje.ba MARKETING: Meliha Hod`i} Fax: 472-901 Tel: 472-899, 468-161, 276-968, 276-988 e-mail: marketing@oslobodjenje.ba ID broj: 4200492600001 ADRESA: D`emala Bijedi}a 185, Sarajevo Po{tanski pregradak 686 TELEFONI: Centrala: 276-900, 467-723 Redakcija: Desk i no}ni urednik: 276902, fax: 468-090, modem: 468-018; Uprava 234-718, fax: 461-007;

23. 10. - 22. 11.

STRIJELAC

23. 11. - 22. 12.

JARAC

23. 12. - 21. 1.

VODOLIJA

22. 1. - 19. 2.

RIBE

20. 2. - 20. 3.

RJE[ENJE: majevica, atakamit, rub, tajo, kaldrma, o, ara, ns, etna, rinitis, va, gizdavost, armana, germa, noa, ovnak, an, |akon, atol, k, e, akutno, isa, laka, aorist, iritans, stil, sm, ora, otoci, tis, skok, pas, ajani, pecati, kafu, varadin.

Unutra{njopoliti~ka rubrika: 276-903, Spoljnopoliti~ka rubrika: 276 937, Sarajevska hronika: 276-901, fax: 468-054, Kultura: 276-906, Sportska rubrika 276-908, Prilozi: 468-142 OGLASNA SLU@BA: Tel/fax: 205-938 e-mail: oglasnosg@oslobodjenje.ba VAKUFSKA BANKA DD Sarajevo, transakcijski ra~un broj: 1602000000317116, UNICREDIT BANK DD, transakcijski ra~un broj: 3383202250044019, SPARKASSE BANK DD Sarajevo, transakcijski ra~un broj: 1990490005630121, POSTBANK BH DD Sarajevo, transakcijski ra~un broj: 1872000000045887, KOMERCIJALNA BANKA AD Banja Luka, filijala Sarajevo, transakcijski ra~un broj: 5715000000017279 Kompjuterska obrada: RC “Oslobo|enje” Zorica Pand`i}, {ef DTP-a [tampa: Unioninvestplastika dd, Semizovac bb

nim vijencem, a 1976. godine dodijeljena mu je Nagrada ZAVNOBiH-a. Oslobo|enje je 1989. godine progla{eno za najbolji dnevni list u tada{njoj Jugoslaviji. U ratnoj 1992. godini Oslobo|enje je u Velikoj Britaniji progla{eno za list godine u svijetu. Oslobo|enje je od 1992. dobilo Nagradu slobode (u Skandinaviji), nagradu "za izuzetnu odanost istini i slobodi" Oskar Romero (Teksas), nagradu "za odr`avanje u `ivotu tradicije nezavisnosti, objektivnosti i hrabrosti u izvje{tavanju pod najte`im uslovima" agencije Inter Press i Service, nagradu "za zajedni~ki rad novinara razli~itih nacionalnosti u slu`bi slobode i mira" fondacije Alfons Komin (Barselona), nagradu "za borbu protiv ksenofobije" Kluba evropskih rektora, nagradu za ljudska prava "Saharov" Evropskog parlamenta, "Me|unarodnu nagradu za slobodu {tampe" Udru`enja turskih novinara, Medalju ~asti Fakulteta za novinarstvo Univerziteta Mizuri (SAD), Nagradu Asocijacije IPRA, "Zlatno pero slobode" Me|unarodnog udru`enja novina (FIEJ), Nagradu “Premio Giornalistico Paolo Borsellino” koju listovima koji se bore za istinu dodjeljuje Slobodno sveu~ili{te “Maria ss Assuanta” u saradnji sa Asocijacijom “Paolo Borsellino” sa sjedi{tem u Rimu i “Zlatni trofej za kvalitetu” (SAD).

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini Oslobo|enje je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH www.vzs.ba Za sve eventualne primjedbe na pisanje Prvi broj Oslobo|enja {tampan je 30. avgusta lista, obratite se VZ[ u BiH 1943. u Donjoj Trnovi, Oslobo|enje je 1963. e-mail: info@vzs.ba, godine Ukazom predsjednika Tita odlikotel: +387 33 272 270 vano Ordenom bratstva i jedinstva sa zlat- tel/fax: +387 33 272 271

Danas umjereno obla~no, ponegdje sa ki{om, vi{e padavina na jugu zemlje. Vjetar slab do umjeren, jugozapadni, tokom dana u slabljenju. Minimalna temperatura od 2 do 6, maksimalna dnevna od 6 do 12° C. Sutra obla~no, poslije podne sa ki{om na jugu i zapadu zemlje, krajem dana i u ostalim predjelima, ponegdje sa susnje`icom i snijegom. U utorak obla~no sa susnje`icom i snijegom, na jugu sa ki{om. U srijedu i ~etvrtak na jugu zemlje prete`no sun~ano i suho, na sjeveru obla~no sa slabim snijegom. U Sarajevu prije podne umjereno obla~no, popodne obla~no i suho. Puha}e slab, jugozapadni vjetar. Minimalna temperatura 4, maksimalna dnevna 7° C.

Danas }e u ve}em dijelu Evrope biti obla~no i vjetrovito sa ki{om, na istoku i sjeveroistoku Evrope, u oblasti Baltika, Alpa i Skandinavskog poluostrva sa snijegom. Pljuskova sa grmljavinom bi}e na jugu Balkanskog poluostrva. Olujnih vjetrova bi}e na Atlantiku, Baltiku i u oblasti Crnog mora. Najhladnije }e biti na istoku Evrope sa temperaturom oko -15, najtoplije na Mediteranu sa temperaturom od 12 do 18° C. Na Balkanu promjenljivo obla~no sa ki{om, u oblasti Jadrana i na jugu Balkana i sa pljuskovima sa grmljavinom. Tokom dana u zapadnim i centralnim predjelima kratkotrajno razvedravanje. Na istoku ponegdje snijeg. Maksimalna temperatura od 2 do 10, u oblasti Jadrana i na jugu Balkana do 15° C.

60

KULTURNI VODI^
PET LEGENDI 3D
animirana avantura, re`ija: Peter Ramsey, glasovi: Hugh Jackman, Alec Baldwin, Isla Fisher... po~etak u 11.50 i 13.55 sati. malih sredina te je upravo zbog toga, s posebnim veseljem pripremao izlo`bu vi{ezna~nog naziva - Moja Liza - u varijanti za Sarajevsku publiku. Izlo`ba je za sve posjete otvorena do 20. decembar.

nedjelja, 16. decembar/prosinac 2012.

OSLOBO\ENJE

SARAJEVO

Muzej Jevreja otvoren je za posjete svakim radnim danom od 10 do 16 sati, subotom ne radi, dok je nedjeljom otvoren od 10 do 13 sati.

Ismeta Mujezinovi}a, stalna postavka Legata “Haim James Pinto“. Galerija je otvorena radnim danima od 8 do 15 sati.

METTING POINT
AN\EOSKI DIO
drama, komedija re`ija: Ken Loach, uloge: Gary Maitland, John Henshaw, Paul Brannigan... po~etak u 20 sati.

ATELJE ZEC

ZENICA

CENTAR ZA KULTURU
Retrospektivna izlo`ba slika i bareljefa Kemala Kebe, umjetnika koji je u Javuz sultan Selimovom mesd`idu, kod Starog mosta, imao atelje od 1987. do 1992. godine, u kojem je bila stalna prodajna izlo`ba njegovih radova.

KINA
CINEMA CITY
HOBIT: NEO^EKIVANO PUTOVANJE 3D
fantazijski spektakl, re`ija: Peter Jackson, uloge: Martin Freeman, Ian McKellen, Richard Armitage... po~etak u 12, 13.30, 15.25, 16.50, 18.45, 20.10 i 22.05 sati.

KINA
Izlo`ba slika i grafika iz ciklusa “Ku}a od kamena”. Galerija je otvorena od ponedjeljka do petka od 10 do 18, subotom od 10 do 14 sati ili uz najavu na telefon 061/338-186.

BANJA LUKA

KRITERION
KRALJEVSTVO IZLAZE]EG MJESECA
komedija, re`ija: Wes Anderson, uloge: Jared Gilman, Kara Hayward, Bruce Willis... po~etak u 20.20 sati.

MULTIPLEX EKRAN
HOBIT: NEO^EKIVANO PUTOVANJE 3D
fantazijski spektakl, re`ija: Peter Jackson, uloge: Martin Freeman, Ian McKellen, Richard Armitage... po~etak u 11, 14.15, 17.30 i 20.30 sati.

110795
Stalna postavka eksponata ~iji je cilj o~uvati sje}anje na tragediju u Srebrenici i 8.372 osobe koje su tragi~no stradale u genocidu. Galerija se nalazi u ul. Fra Grge Marti}a 2/III. Otvorena radnim danima od 10 do 18, a subotom od 10 do 16 sati, najave na telefon 033/953-170.

KINA
MULTIPLEKS PALAS
HOBIT: NEO^EKIVANO PUTOVANJE 3D
fantazijski spektakl, re`ija: Peter Jackson, uloge: Martin Freeman, Ian McKellen, Richard Armitage... po~etak u 13, 16.15, 19.30 i 22.45 sati.

SKYFALL

POZORI[TA
SARTR
ODKAMENA PRI^A
autor: Ljubica Ostoji}, re`ija: Dubravka Zrn~i}-Kulenovi}, igraju: Sonja Goronja, Adnan Kreso, Jasminka Po`ek-Bo`uta po~etak u 18 sati.

ZEMLJA
re`ija: Alastair Fothergill i Mark Linfield, po~etak u 10, 12, 15 i 17 sati.

GABRIJEL
Stalna postavka izlo`be “Pozori{ni plakat Kamernog teatra 55”. Otvorena svakim radnim danom od 10 do 18 sati.

SMRT ^OVJEKA NA BALKANU
komedija, re`ija: Miroslav Mom~ilovi}, uloge: Emir Had`ihafizbegovi}, Radoslav Milenkovi}, Nata{a Ninkovi}... po~etak u 16.30, 18.15 i 20 sati.

triler, re`ija: Sam Mendes, uloge: Daniel Craig, Javier Bardem, Naomie Harris... po~etak u 17.30 i 20.25 sati.

MLADI
KAPETAN D@ON PIPLFOKS
autor: Nenad Veli~kovi}, re`ija: Ka}a Dori}, igraju: Admir Glamo~ak, Drago Buka, Mario Drma}, Damir Kustura, Mirza Dervi{i}, Adnan Goro, Nermin Tuli}, Mirza Tanovi}, Ismir Fazli}, Suada Ahmeta{evi}, Narda Nik{i}, Alma Merunka po~etak u 11 sati.

ALU

DEDA MRAZ JE PAO NA ZEMLJU
komedija, porodi~ni re`ija: Oliver Dieckmann, uloge: Alexander Scheer, Noah Kraus, Mercedes Jadea Diaz... po~etak u 12, 14, 16 i 18 sati.

SKYFALL
triler, re`ija: Sam Mendes, uloge: Daniel Craig, Javier Bardem, Naomie Harris... po~etak u 19 i 21.30 sati.

UBIJ IH NJE@NO
akcioni triler, re`ija: Andrew Dominik, uloge: Brad Pitt, Ray Liotta, Richard Jenkins... po~etak u 20 sati.

UBIJ IH NJE@NO
akcioni triler, re`ija: Andrew Dominik, uloge: Brad Pitt, Ray Liotta, Richard Jenkins... po~etak u 20 i 22 sata.

PET LEGENDI 3D
U okviru obilje`avanja “Univerzitetskih decembarskih dana” i 63. godi{njice postojanja i rada Univerziteta u Sarajevu otvarena je izlo`ba umjetni~kih radova studenata Akademije likovnih umjetnosti. Izlo`ba je za sve posjete otvorena do 31. decembra. animirana avantura, re`ija: Peter Ramsey, glasovi: Hugh Jackman, Alec Baldwin, Isla Fisher... po~etak u 9 sati.

SAVR[EN PLAN
romanti~na komedija, re`ija: Pascal Chaumeil, uloge: Diane Kruger, Dany Boon, Alice Pol... po~etak u 17.50 sati.

GALERIJE
CENTAR GRBAVICA
Izlo`ba studenata Akademije Likovnih Umjetnosti, svoje radove }e izlo`iti studenti tre}e i ~etvrte godine na Nastavni~kom odsjeku i odsjeku Slikarstvo: Alen Bogilovi}, Aldin Muratovi}, Merima Dervi{begovi}, Anel Lepi}, Bakir Terzimehi}, D`ejlana Karaman i Lamija Halilagi}. Izlo`ba je za sve posjeta otvorena do 20. decembra.

SAVR[EN PLAN
romanti~na komedija, re`ija: Pascal Chaumeil, uloge: Diane Kruger, Dany Boon, Alice Pol... po~etak u 20.15 sati.

DELFIN: PRI^A O SANJARU
animirana avantura, re`ija: Eduardo Schuldt, glasovi: Robbie Daymond, Debra L. Repashy, Michael Ferreri... po~etak u 12.30 i 14.30 sati.

MAK
Izlo`ba “Ivo Andri} u diplomatiji” koju organizuje arhiv Jugoslavije, arhiv BiH i Arhivisti~ko udru`enje BiH. Za sve posjete izlo`ba je otvorena do 19. decembra, a mo`e se pogledati svaki dan osim nedjelje od 10 do 19 sati.

SMRT ^OVJEKA NA BALKANU
komedija, re`ija: Miroslav Mom~ilovi}, uloge: Emir Had`ihafizbegovi}, Radoslav Milenkovi}, Nata{a Ninkovi}... po~etak u 16 sati.

SONJA I BIK
komedija, re`ija: Vlatka Vorkapi}, uloge: Judita Frankovi}, Goran Bogdan... po~etak u 17.15 sati.

POZORI[TA
BOSANSKO NARODNO
PUT DO ^AROLIJE
autor: Vladimir \or|evi}, re`ija: Miroljub Mijatovi}, igraju: Miroljub Mijatovi}, An|ela Ili} po~etak u 11 sati.

ASTERIX I OBELIX U BRITANIJI 3D
avanturisti~ka komedija, re`ija: Laurent Tirard, uloge: Gérard Depardieu, Edouard Baer, Guillaume Gallienne... po~etak u 15.40 i 18 sati.

ARS AEVI ART DEPO
Stalna postavka Kolekcije Ars Aevi/Muzeja savremene umjetnosti Sarajevo, najzna~ajnije kolekcije internacionalne savremene umjetnosti u regionu Jugoisto~noj Evrope, i projekata budu}eg Muzeja arhitekte Renza Piana. Galerija se nalazi u Centar Skenderija, u ul. Terezije bb. Galerija je otvorena od 10 do 22 sata.

MUZEJI
OLIMPIJSKI
Stalna postavka “Organizacija XIV Zimskih olimpijskih igara“. Otvorena za posjete od ponedjeljka do petka, od 9 do 15 sati.

SMRT ^OVEKA NA BALKANU
komedija, drama re`ija: Miroslav Mom~ilovi}, uloge: Emir Had`ihafizbegovi}, Radoslav Milenkovi}, Nata{a Ninkovi}... po~etak u 22.15 sati.

HISTORIJSKI
Muzej je otvoren za posjete radnim danima od 9 do 16, a vikendom od 9 do 13 sati.

MUZEJI
GRADA ZENICE
Na raspolaganju posjetiocima su stalne postavke, etnolo{ka, arheolo{ka i historijska. U tvr|avi Vranduk postavljena je stalna historijska zbirka o ranom srednjem vijeku u Bosni. Muzej je otvoren za posjetioce radnim danima od 9 do 17 sati, a subotom po dogovoru (tokom ljeta). Tvr|ava Vranduk otvorena je za posjetioce tokom cijele sedmice, od 9 do 17 sati.

SUMRAK SAGA: PRASKOZORJE 2

SUMRAK SAGA: PRASKOZORJE 2
fantazija, avantura re`ija: Bill Condon, uloge: Kristen Stewart, Robert Pattinson, Taylor Lautner... po~etak u 20.20 sati.

RAIFFEISEN GALERIJA

BO[NJA^KI
Otvoren za posjete od ponedjeljka do petka od 8 do 16 sati. Obilasci uklju~uju Gazi Husrev-begov hamam, postavku umjetni~kih djela U fokusu kolekcije, galerije Mersad Berber i Ismet Rizvi}, te biblioteku. Posjete u pratnji vodi~a od ponedjeljka do petka od 12.30 do 16 sati. Grupne posjete najaviti na 033/279-800 ili info@bosnjackiinstitut.ba.

ARGO

TUZLA

triler, re`ija: Ben Affleck, uloge: Ben Affleck, Bryan Cranston, John Goodman... po~etak u 22.10 sati.

Izlo`bu radova Igora Zergola, koji je pro{le godine diplomirao na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu, na Nastavni~kom odsjeku. Galerija se nalazi u zgradi Centrale Banke, u ul. Zmaja od Bosne bb, otvorena je radnim danom od 8 do 16 sati.

ART-KU]A SEVDAHA
Otvorena je za sve posjetioce svakim danom osim ponedjeljka od 10 do 18 sati. Stalna postavka “Organizacija XIV Zimskih olimpijskih igara“. Otvorena za posjete od ponedjeljka do petka, od 9 do 15 sati.

fantazija, avantura re`ija: Bill Condon, uloge: Kristen Stewart, Robert Pattinson, Taylor Lautner... po~etak u 12.30 i 18 sati.

PET LEGENDI 3D
animirana avantura, re`ija: Peter Ramsey, glasovi: Hugh Jackman, Alec Baldwin, Isla Fisher... po~etak u 11.45 i 13.45 sati.

HOTEL TRANSILVANIJA 3D
animirana avantura, re`ija: Genndy Tartakovsky, glasovi: Adam Sandler, Kevin James, Andy Samberg... po~etak u 11.30 sati.

BLACKBOX
Izlo`ba “Moja Liza u Sarajevu” autora Marka [aravanja. On donosi strastvene boje, emocije i energiju s toploga juga, koji je njegov sada{nji dom. U svom pjesni~kom izri~aju, Marko se ~esto kriti~ki osvr}e na subjektivnost i konzervativnost

SARAJEVO
Brusa bezistan, Svrzina ku}a, Muzej 18781918, Muzej “Alije Izetbegovi}a“ i Despi}a ku}a otvoreni su svakim radnim danom od deset do 16 sati, subotom od deset do 15 sati, dok su nedjeljom ovi objekti zatvoreni za posjete.

GALERIJE
ME\UNARODNA GALERIJA PORTRETA
Stalna postavka crte`a, skica, akvarela

Repertoare i program de{avanja u va{oj kulturnoj ustanovi mo`ete slati na mail: jelena.milanovic@ oslobodjenje.ba ili na broj faxa 033/ 468-054.

OSLOBO\ENJE nedjelja, 16. decembar/prosinac 2012.
SP OR T

TV PROGRAM

61

Alta Badia: Veleslalom (m)
1. utrka 2. utrka
09.25 BHT1 12.25 BHT1
SVJETSKI KUP U ALPSKOM SKIJANJU

SP

OR T

Danova prava ljubav
Dan in Real Life, 2007.

22.40 TV1/MRE@A

ROMANTI^NA KOMEDIJA
Re`ija: Peter Hedges Uloge: Steve Carell, Juliette Binoche, Dane Cook, Alison Pill, Brittany Robertson, Marlene Lawston

Courcheval: Veleslalom (`)
1. utrka 2. utrka
10.25 BHT1 13.25 BHT1
SVJETSKI KUP U ALPSKOM SKIJANJU

Dan Burns pisac je i kolumnist, poznat po odmjerenim i moralnim savjetima o raznim problemima obiteljskog `ivota i odnosa roditelja i djece. Pro{le su ~etiri godine otkad je Dan izgubio `enu, ljubav svoga `ivota, i od tada `ivi samo za tri k}eri. Jednog vikenda on kre}e s njima u posjetu djedu Poppyu i baki Nani. To je tradicionalno godi{nje okupljanje cijele obitelji, ispunjeno igrama, smijehom i izletima. U lokalnoj knji`ari Dan upozna Marie i oni provedu jutro uz kafu i dugi razgovor. Dan se zaljubi na prvi pogled, no dozna da Marie ima momka...

SP

Srce zemlje
OR T
23.00 BHT 1
The Hart Of The Earth, 2007.

FIL

M

Revolucija
20.04 HRT2
Revolution, 1985.

FIL

M

DRAMA
Re`ija: Antonio Cuadri Uloge: Catalina Sandino Moreno, Joaquim de Almeida, Sienna Guillory

DRAMA
Re`ija: Hugh Hudson Uloge: Al Pacino, Nastassja Kinski, Donald Sutherland, Sid Owen, Dexter Fletcher, Joan Plowright

Radnja filma smje{tena je u 1888. godinu, u [paniji, u okolini Huelve, kod rudnika Riotinto. Tenzije izme|u lokalnog stanovni{tva i britanskih uposlenika rastu. Paralelno se odvija i epska saga o ljubavi i prijateljstvu dvije `ene koje se upli}u u prve ekolo{ke proteste u historiji.

Finale
16.55 BHT1
RUKOMET (@): EP SRBIJA 2012.

Knjiga o d`ungli
23.00 OBN
The Jungle Book, 1994.

FIL

M

Godine 1776. ameri~ki kolonisti pobune se protiv britanske vlasti, na {to Britanci odgovore `estokom represijom. Newyor{ki traper Tom Dobb protiv svoje volje uvu~en je sukob, a njegov maloljetni sin Ned pridru`i se pobunjenicima. Mlada aristokratkinja Daisy McConnahay tako|er je sr~ana pobornica ameri~ke nezavisnosti i razo~arana je svojim roditeljima koji sura|uju s obje strane u sukobu. Daisy se zbli`i s Tomom i obavijesti ga da je okrutni britanski nadnarednik Peasy zarobio Neda. Tom spa{ava sina iz britanskog logora i pridru`i se ustanicima...

Titanik: Krv i ~elik
13.35 FTV

SE

AVANTURA

RI

JE

Re`ija: Stephen Sommers Uloge: Jason Scott Lee, Cary Elwes, Sam Neill, Lena Headey

Zmajev udarac
15.40 FTV
Dragon Strike, 1982.

FIL

M

Mowglija koji je ostao sam u d`ungli nakon {to mu je oca napao i ubio tigar odgaja obitelj vukova. Odrastaju}i sa mladuncima vuka duboko u d`unglama Indije, Mowgli izrasta u dje~aka spremnog da se uhvati u ko{tac sa svim opasnostima koje vrebaju u d`ungli.Njegov svijet ispunjen je brojnim lijepim trenucima koje dijeli sa ostalim `ivotinjama. Ipak, iz tame ga od samog po~etka vreba i njegov smrtni neprijatelj - Shere Khan, krvolo~ni tigar ubojica. Me|utim, jednog dana Mowglijev svijet iz korjena }e se promjeniti...

AJCUHA
Re`ija: Jackie Chan Uloge: Jackie Chan, Wai-Man Chan, Paul Chang, Fung Feng, Kang-Yeh Cheng, Hark-On Fung, Kang Ho

Medeni mesec
Pravo ime dr. Marka Muira je Marcus Malone i on je sin Seana Malonea, belfaskog katolika, radnika na dokovima. Sean je stari pijanac kojeg je slomio te`ak `ivot. Jedino ~ime se ima ponositi je njegov sin Mark. Sean je stoga zabrinut da bi Mark mogao izgubiti posao na brodogradili{tu ~ija je uprava protestantska ako bi se otkrio njegov pravi identitet. Me|utim, Mark je pa`ljiv i oprezan. Upravo iz tog razloga dolazi u sukob sa dizajnerom broda, Thomasom Andrewsom, zbog `eljeza koje se koristi pri izgradnji broda. U me|uvremenu, dru{tvene tenzije eskaliraju. Prominentna figura laburisti~kog pokreta, Jim Larkin, organizuje radnike Belfasta. Dok Kitty Carlton zavodi Marka, Sofia se sve vi{e uklju~uje u borbu za slobodu, zbog ~ega odbija da se uda za o~evog {egrta, Andrea Vallea.
20.55 RTRS
Medeni mesec, 2009.

FIL

Mladi Dragon `ivi bezbri`nim `ivotom i interesuju ga samo djevojke i borila~ke vje{tine. No, to }e se sve promijeniti nakon bezuspje{ne misije poku{aja slanja ljubavne poruke zmajem svojoj voljenoj. Zmaja odnese vjetar, a hvataju}i ga, Dragon se na|e me|u grupom lopova koji planiraju kra|u kineskih artefakata.

M

Svi ostali
22.10 HRT2
Alle Anderen, 2009.

FIL

M

DRAMA
Re`ija: Goran Paskaljevi} Uloge: Neboj{a Milovanovi}, Jelena Trkulja, Jozef Shiroko, Mirela Naska, Lazar Ristovski

DRAMA
Re`ija: Maren Ade Uloge: Birgit Minichmayr, Lars Eidinger, Hans-Jochen Wagner, Nicole Marischka, Paula Hartmann

Pratimo dva mlada para koji `ele da napuste svako svoju zemlju i potra`e bolji `ivot u zapadnoj Evropi. Kada mladi albanski par posle mnogo peripetija stigne u italijansku luku Bari, nastaju nepredvidivi problemi. Ne{to sli~no se doga|a i sa srpskim parom kada stigne na ma|arsku granicu. Iako nemaju nikakve veze s ubistvom dvojice italijanskih vojnika KFOR-a na Kosovu, i jedan i drugi par bi}e zaustavljeni na granici i osumnji~eni usljed izvjesnih nesre}nih okolnosti...

Tokom ljetnih praznika na Sardiniji mladi njema~ki par, Chris i Gitti, provodi naoko prekrasne trenutke i lijepo se zabavlja. No nisu ba{ na~isto {to uistinu o~ekuju od veze. Sve to iza|e na vidjelo kad se zbli`e s drugim parom koji tu ljetuje. Naime, Sana i Hans, kojega Chris poznaje iz studentskih dana, uspje{ni su mladi ljudi, ona ~eka dijete i izgleda da imaju jasno raspodijeljene uloge u vezi. Tako ure|ena veza imponira Chrisu, koji shvati da i on to `eli...

62
BHT

TV PROGRAM
FTV
06.55 Ramska svadba, dok. program 07.30 Advent na Usori, dok. program 08.00 Vijesti Program za djecu 08.05 Mali spasioci 08.20 Dje~iji festival Turska 08.50 Lutkokaz 09.15 Pocoyo 09.25 Barbie: Barbie i 12 rasplesanih princeza 10.55 Mia i ja 11.25 Sedmica, magazin iz kulture 12.00 Dnevnik 1 12.15 Zelena panorama, program za agrar 12.45 Asi, serija, 104. ep. 13.35 Titanic: Krv i ~elik, serija, 2. epizoda

nedjelja, 16. decembar/prosinac 2012.

OSLOBO\ENJE

06.30 Sjaj Pariza, serija, 69/80 (r) 06.55 Veliki ekran, filmski magazin (r) 07.30 FIFA World Cup Brasil 2014, magazin 08.00 Vijesti Program za djecu 08.15 [kola filma, obrazovna serija, 23/26 08.40 Gombijev zeleni otok, animirana serija 08.55 Matematika, obrazovna serija 09.10 Istinite pri~e, animirana serija, 10/10 09.25 Alta Badia: Svjetski kup u alpskom skijanju: Veleslalom (m), 1. utrka, prijenos 10.25 Courcheval: Svjetski kup u alpskom skijanju: Veleslalom (`), 1. utrka, prijenos 11.25 Duhovni mostovi, emisija o religiji 12.10 Vijesti 12.25 Alta Badia: Svjetski kup u alpskom skijanju: Veleslalom (m), 2. utrka, prijenos 13.25 Courcheval: Svjetski kup u alpskom skijanju: Veleslalom (`), 2. utrka, prijenos 14.30 TV Liberty 15.00 Vijesti 15.15 Izazovi poljoprivrede 15.45 Putevi zdravlja, magazin 16.15 Smanji gas!, emisija o saobra}aju 16.55 Rukomet (`): EP Srbija 2012, finale, prijenos 19.00 Dnevnik Sport Vrijeme 19.35 Sjaj Pariza, serija, 70/80 20.00 Pogre{an ~ovjek, serija, 2/4 21.00 Crta, politi~ki magazin 22.00 Vijesti 22.15 BHT sport 22.30 Crna ovca, magazin 23.00 Srce zemlje, {pansko-britanski igrani film

RTRS
06.00 Strasti, serija (r) 08.00 Vijesti 08.10 Pregled nedjelje za osobe sa o{te}enim sluhom Mala TV 08.30 Bio jednom jedan `ivot, crtana serija 09.20 Viva pinjata, crtana serija 09.45 Mi{i}i iz kupinjaka, crtana serija 10.10 Ljetne ljubavi, serija (r) 11.00 Kvizolog, kviz za djecu 12.00 Dnevnik 1 12.15 Snop, emisija za poljoprivrednike 13.00 Zapis o selu, dok. program 13.30 Vez, emisija etno muzike

TV1
06.10 Tali~ni Tom, serija, 4/13 07.00 Najava programa 07.05 Tali~ni Tom, igrana serija, 5/13 08.00 Promo 08.05 Put za Avonlea, igrana serija, 71. ep. (r) 09.00 Promo 09.05 Put za Avonlea, igrana serija, 72. ep. (r) 10.00 Promo 10.05 Put za Avonlea, igrana serija, 73. ep. (r) 11.00 Okusi kultura, serijal o hrani, ep. 1 11.30 Zakuhajmo zajedno, kulinarski show

HAYAT
06.00 06.45 07.30 08.00 08.25 08.35 08.40 08.35 08.45 08.55 09.00 09.10 09.20 09.30 09.45 10.00 10.26 Bandini, 218. ep. (r) Tiha oluja, 15. ep. (r) Moj dom Svi na selo (r) Moji d`epni ljubimci, crtani film, 16. ep. Najljep{e `eljice Moji d`epni ljubimci, crtani film, 17. ep. Najljep{e `eljice Moji d`epni ljubimci, crtani film, 18. ep. Najljep{e `eljice Virus attack, crtani film Najljep{e `eljice Virus attack, crtani film Najljep{e `eljice Garfield, crtani film Pokemoni, crtani film Gormiti, crtani film

PINK
07.30 Sun|er Bob Kockalone film, ameri~ki animirani film
ANIMIRANA AVANTURA Re`ija: Alan Smart, Derek Drymon, Paul Tibbitt

OBN
06.10 Atomic Betty, crtani film 06.50 Inspector Gadget Saves Chrtsmas, crtani film 07.15 Susie mali plavi auto, crtani film 07.25 Ma~ak Felix, bog Neptun, crtani film 07.30 Ma~ak Felix i pla{ljivi kralj, crtani film 07.40 Umaraju}i lav, crtani film 07.45 U zemlji snova, crtani film 08.00 Christopher the Christmas Tree, crtani film 08.20 Scraff A Christams Tale, crtani film 09.30 In Magazin, showbiz magazin

Spu`vaBob Skockani `ivi u ananasu na dnu mora, u gradu po imenu Bikini Dolina. Tamo nije nimalo usamljen: dru{tvo mu pravi ljubimac Slavko, pu` koji se glasa poput ma~ke... Prvi susjed mu je lignja Kalamarko, perfekcionist, koji `ivi u moaiju i s kojim se ne sla`e ba{ najbolje. Drugi mu je susjed ujedno pravi prijatelj i zove se Patrik, morska je zvijezda i `ivi pod stijenom. Tu je jo{ i vjeverica Luna - njegov partner u karateu s kojom izvodi razne vratolomije.

Mali spasioci
09.15
14.35 Istina o hrani: Kako biti zdrav, dokumentarni program, 1. dio 15.30 Vijesti 15.40 Zmajev udarac, hongko{ki igrani film 17.20 Mu}ke, humoristi~ka serija, 28. epizoda 18.15 Budva na pjenu od mora, igrana serija, 20. epizoda (r) 19.20 Pingu, crtana serija 19.30 Dnevnik 2 20.10 Lud, zbunjen, normalan, igrana serija 20.50 Asi, serija, 105. ep. 21.40 Potera za Sre}(k)om, srbijanski igrani film 23.20 Dnevnik 3 23.35 Titanic: Krv i ~elik, igrana serija, 2. epizoda (r) 00.30 Mu}ke, humoristi~ka serija, 28. epizoda (r) 01.20 Dnevnik 2 (r) 01.50 Pregled programa za ponedjeljak

Kvizolog
11.00
14.00 Rije~ vjere, religijski program 14.30 Stupovi duhovnosti, dok. program 15.10 Gastronomad, zaher torta 15.25 Od zlata jabuka, putopis 16.00 Budva na pjenu od mora, serija (r) 17.00 Vijesti 17.10 7 u 1, otvoreni program 18.35 Na{ biznis 19.30 Dnevnik 2 Sport 20.10 Odgovor. No 1 20.55 Filmovi Gorana Paskaljevi}a: Medeni mesec 22.40 Dnevnik 3 23.00 Sport 23.10 Po~etnici, serija 00.00 Medeni mesec, film (r) 01.35 Od zlata jabuka, putopis (r) 02.05 Dnevnik 2 (r) 02.30 Odgovor. No 1 (r) 03.05 Zapis o selu, dok. program (r)
SE RI JA

Kako vrijeme prolazi
13.05
12.00 Kapital, biznis magazin 12.30 Euroleague magazin 13.00 Promo 13.05 Kako vrijeme prolazi, igrana serija, 63. ep. (r) 15.00 Promo 15.05 Bliznakinje, igrana serija, 8. ep. (r) 16.00 Red Weekly, showbiz magazin 17.00 Vijesti u 17 17.15 Mo} Bodidarminog ogrta~a, igrani film 19.00 Dnevnik TV1 20.00 Bliznakinje, igrana serija, 9. ep. 21.00 Kako vrijeme prolazi, igrana serija, 64. ep. 22.40 Danova prava ljubav, igrani film 00.20 Otok smrti, igrana serija, 4/13 01.00 Dnevnik TV1 (r) 02.00 Hvala {to pu{ite, igrani film 03.30 No}ni program

Moj dom
07.30
10.51 ZMBT 5, nominacije 12.59 Strongman Champions League, sport. program, 4. ep. 13.57 Biometeorolo{ka prognoza 13.58 Stanje na putevima 14.00 Bandini, 214, 215, 216, 217, 218. ep (r) 17.58 Vremenska prognoza 18.00 Glam Blam 19.00 Vijesti u 7 19.28 Vremenska prognoza 19.29 Biometeorolo{ka prognoza 19.30 Sport 19.37 Stanje na putevima 19.49 Jingl ZMBT 19.55 Bandini, 219. ep. 19.53 Jingl ZMBT 20.59 Krv nije voda, serijski program, 61. ep. 22.00 Skriveni plan, film 23.57 Sport centar 00.00 ZMBT televoting 00.06 Glam Blam 00.49 Muzi~ki program 01.00 Astro Num Caffe Reprizni program 03.00 Vijesti u 7

Pink target
12.15
09.15 Gold Express, muzi~ka emisija 11.00 BiH, ho}e ili ne}e, u NATO?!, informativna emisija (r) 12.15 Pink target, talk show 13.15 Sla`i ako smije{, kviz 14.30 Zvezde Granda, muzi~kotakmi~arski show (r) 17.00 Dobar kom{ija, zabavna emisija 18.30 Info top, centralne vijesti 19.00 Vremenska prognoza 19.05 Preljubnici, reality emsija (r) 20.00 Trenutak istine, kviz 21.30 Kursad`ije, humoristi~ki serijal 22.30 Sekula i njegove `ene, film iz regije 00.00 Vip Room, muzi~kozabavni show 01.00 [opingholi~arke, reality emisija (r)

Telering
13.00
10.15 Odba~ena, serija 12.00 Lonci i poklopci, kulinarski show 13.00 Telering, talk show 14.00 Reflex, talk show (r) 15.00 Sulejman Veli~anstveni, serija (r) 16.10 Red Carpet, zabavna emisija (r) 17.30 Dejana: Priznajem, prevario sam te!, talk show 18.50 OBN Info 19.10 OBN Sport 19.15 In Magazin 20.00 Odba~ena, serija 21.20 Pravda za sve, ameri~ka serija 23.00 Knjiga o d`ungli, igrani film 00.30 Odba~ena, serija 01.40 Pravda za sve, serija 02.20 OBN Info (r) 02.40 OBN Sport (r) 02.45 In Magazin, showbiz magazin (r) 03.00 Liga prvaka, snimka utakmice 05.10 ^uvari planete, dok. program

Dobar komi{ija
17.00 PINK
U nedjelju na{i doma}ini u studiju Vladan Ostoji} i Aleksandra Kova~evi} prirediti }e izuzetno zanimljive minute.Tema ovotjedne emisije je reality show, za{to se ljudi odlu~uju na ulazak u tako ne{to, da li je novac jedini i glavni motiv, kako izgleda `ivot nakon show-a? Gosti u studiju biti }e biv{i u~esnici regionalnih realiti {oua,a moramo istaknuti da }e jedan od njih biti i Adnan Babaji}, pobjednik “Operacije trijumf”.

TV SA

07.00 Strasti, (r) 07.50 Strasti, (r) 09.00 Jednom davno 09.30 Sirene 10.00 Ime moje {kole, (r) 11.00 Kike tike ta~ke, u`ivo 12.00 Legenda o Bruce Lee ju (r) 13.00 Vijesti TVSA 13.05 Darovi prirode 13.35 TVSA ribolov 14.05 Devet kraljica, film (r) 16.00 Vijesti TVSA 16.05 Ljetne ljubavi 16.30 Ljetne ljubavi 16.55 Jednom davno (r) 17.25 Sirene (r) 18.15 Sarajevu s ljubavlju 18.30 Dnevnik TVSA 19.00 Kike tike ta~ke (r) 20.00 Art ku}a: Ve~e sevdaha 21.05 Sarajevo art 21.35 Sinovljeva soba, film 23.15 Top lista 23.35 Autoshop magazin (r) 00.05 Dnevnik TVSA (r) 00.35 Odjava programa

TV TK

07.00 Vijesti 07.05 Budilica probudilica 07.10 Dje~iji program 08.45 Meteor 09.00 Put kroz Liliput, dje~iji program 09.35 Djeca nas u~e 10.00 Na selu na sijelu 10.45 Vrata tajni, serija 11.30 Moj dom 12.00 Vijesti 12.05 Opstanak 13.05 Kako vrijeme prolazi, serija 15.00 Auto Show 15.30 U susret Bo`i}u 16.00 Dnevnik 1 16.20 Nedjeljni kola` 17.45 Auto Show, magazin 18.00 Svjetla pozornice 18.45 Crtani film 19.00 Dnevnik 2 19.30 Top shop 20.00 Bliznakinje, serija 21.00 Kako vrijeme prolazi, serija 22.40 Danova prava ljubav, film

MRE@A

13.05 Kako vrijeme prolazi, igrana serija, 63. ep. (r) 15.05 Bliznakinje, igrana serija, ep. 8 (r) 20.00 Bliznakinje, igrana serija, ep. 9 21.00 Kako vrijeme prolazi, igrana serija, 64. ep. 22.40 Danova prava ljubav, igrani film 00.20 Otok smrti, igrana serije, 4/13

TV MOSTAR

13.05 Kako vrijeme prolazi, igrana serija, 63. ep. (r) 15.05 Bliznakinje, igrana serija, ep. 8 (r) 20.00 Bliznakinje, igrana serija, ep. 9 21.00 Kako vrijeme prolazi, igrana serija, 64. ep. 22.40 Danova prava ljubav, igrani film 00.20 Otok smrti, igrana serije, 4/13

TV ZENICA

08.05 Veliki dani stolje}a, dok. program, 09.05 Kradljivci snova, animirani film 10.30 Odlika{i (r) 11.00 Bonaventura, 12.00 Drezdenovi dosijei, serija 13.05 Igrana serija 15.00 Igrana serija 16.00 Selu u pohode, repriza 17.00 O tome se govori (r) 18.00 Autoshop 19.00 Istina, humanitarne akcije 20.00 Igrana serija, mre`a 21.00 Igrana serija Obavje{tenja 22.40 Igrani film

TV KAKANJ

08.00 Sevdah i vrijeme 08.30 Te{anjska hronika 09.00 Vjerski program 09.10 Program TV Sahar 10.00 Sveznadar 10.30 BH RITAM 12.00 Vijesti TV Sahar 12.30 Ja sam tvoja sudbina, serija 14.30 Princeza [eherzada 15.00 Pad leta 29, serija 15.30 Sportski program 17.00 Sveznadar 17.30 Jedromanija 18.00 Majstori kuhinje 18.30 Pad leta 29, serija 19.00 Denis napast 19.30 Dnevnik FTV 20.00 INFO IC 21.00 Ka pomr~ini, Aurum filmsko ve~e 23.00 Vijesti TV Sahar 23.30 Sportski program

TV VOGO[]A

08.00 Sa sevdahom u srcu 08.30 Ritam regije Srebrenica (r) 09.00 I.R.I.B. (r) 09.30 Svjetlo istine, vjerski program 10.15 Religija u slu`bi `ivota 11.00 Sabur 12.00 Pri~e iz vrti}a 13.00 Sportski program 15.00 TV ordinacija 16.00 TV Zehra 17.00 Ritam regije Srebrenica (r) 17.15 Poljoprivreda i ekologija 17.40 Sa sevdahom u srcu 18.00 Sedam dana u Vogo{}i 18.30 SMS Music 19.30 I.R.I.B. 20.00 Divlja ostrva 20.30 Te{anjska hronika 21.00 Hronika USK 22.00 Ko{arka: K.K. Vogo{}a - K.K. Borac 23.30 Poljoprivreda i ekologija 00.00 Posljednja osveta, film (r)

TV USK

08.00 Divlja planeta 08.30 Najbolje godine (r) 09.25 Na{a snaga, emisija o OS BiH 10.00 Vijesti 10.05 Hronika kraji{kih gradova (r) 10.40 Auto shop magazin (r) 11.15 Eko kviz 12.00 Vijesti 12.10 Kraji{ka zemlja 12.40 Pet godina Balkana 13.05 Kako vrijeme prolazi, serija (r) 15.00 Vijesti 15.05 Otok smrti, serija 16.00 Za svaku bolest trava raste 16.30 Nedjeljom zajedno 18.15 @ivjeti zdravo, emisija o zdravlju 18.40 Bajke iz cijelog svijeta 19.00 Dnevnik 1 19.30 Muzi~ki program 20.00 Bliznakinje, serija Kako vrijeme prolazi, serija 2. ep. 22.35 Vijesti 22.40 Igrani film 00.30 Otok smrti, serija

TV SLON

13.00 Pregled programa 13.02 Op~injeni, igrana serija (Repriza 344, 345) 14.45 Pitajte, tra`imo odgovore 15.20 Putopisi, dokumentarni program (r) 16.00 [e}ernica, revijalni program (r) 18.03 Vremenska prognoza 18.15 I{~ekivanje u vjeri, vjerski program 18.50 Radost nam sti`e, vjerski program 19.20 Ko zna, zna, zabavno obrazovni program 20.00 Kviz Extra 20.30 Heroji ulice, dok. program 21.05 SMS centrala, muzi~ki program 22.05 TOP 7, muzi~ki program 23.00 Slon extra Info 23.29 Pregled programa za sutra

TV BN

08.00 Zvuci zavi~aja 09.00 Sa Kraji{nicima po Krajini 09.30 Ni{ta li~no (r) 10.30 Selo 11.00 JV komerc: Cvr~ak na sat 12.00 Zvuci zavi~aja 13.00 BN music 14.00 Bez maske 14.30 Balkanske prevare (r) 15.00 Ni{ta li~no 16.00 Dnevnik 1 16.20 Nedeljno popodne 19.30 Dnevnik 2 20.05 Balkanske prevare 20.45 Kenjac, igrani film 22.45 O~evi i djeca, igrani film 00.30 Satelitski program

TV ATV

08.00 Jutarnji program 09.55 Vijesti 10.00 Pokemoni 10.30 Gormiti 11.00 Ben Ten, Ultimate Alien 11.20 Ben Ten, Ultimate Alien 12.00 Mali lovci na blago, film 14.00 Bandini, serija 15.00 Bandini, serija 16.00 Bandini, serija 17.00 Bandini, serija 18.00 Dolina sunca, serija 19.00 ATV vijesti 19.55 Bandini, serija 21.00 Krv nije voda, serija 22.00 Skriveni plan 18+, film 00.00 No}ni program

OSLOBO\ENJE nedjelja, 16. decembar/prosinac 2012.
HRT1
06.25 Duhovni izazovi, me|ureligijski magazin (r) 06.55 Tema dana (r) 07.14 TV kalendar 07.30 Zlatna kinoteka: Pobuna na brodu Caine, ameri~ki film 09.31 TV kalendar (r) 09.50 Vijesti 09.58 Vrijeme danas 09.59 HAK - Promet info 10.00 ni DA ni NE: Vjeronauk u {kolama 10.55 Istrage gospo|ice Fisher, serija 11.50 Ve~eras + najava 12.00 Dnevnik 12.15 Sport 12.17 Vrijeme 12.29 Plodovi zemlje 13.23 Split: More 14.00 Nedjeljom u dva 15.07 Mir i dobro 15.41 Pogled iz visine: Azija i Australija, dokumentarna serija 16.38 TV kalendar (r) 16.50 Navrh jezika: Buka (r) 17.00 Vijesti 17.09 Vrijeme sutra 17.10 HAK - Promet info 17.14 Vrtlarica 17.48 Volim Hrvatsku, show program 19.10 Tema dana 19.30 Dnevnik 19.57 Sport 20.04 Vrijeme 20.08 Loto 6/45 20.14 Sve u 7!, kviz 21.09 Stipe u gostima 5, humoristi~na serija 21.46 Nedjeljom ujutro, subotom nave~er humoristi~na serija 22.19 Damin gambit, talk show 23.05 Dnevnik 3 23.25 Vijesti iz kulture 23.33 Sport 23.36 Vrijeme sutra 23.47 Nedjeljom u dva (r) 00.52 Istrage gospo|ice Fisher, serija (r) 01.45 Mary Higgins Clark: @ivo sje}anje, ameri~ki film 03.15 Prizma, multinacionalni magazin (r) 04.00 Dnevnik 3 (r) 04.20 Vijesti iz kulture (r)

TV PROGRAM
AL-JAZEERA B.
08.00 AlJazeera Business 08.30 Kontekst, (r) 09.00 Moj `ivot - Ostati u Berlinu, (r) 10.00 Kontekst, (r) 10.30 AlJazeera Business 11.00 Kontekst, (r) 11.30 AlJazeera Business 12.00 AJE program 14.00 [irom svijeta, Povratak, (r) 15.00 Kontekst, (r) 15.30 Sitno jato, krupan ulov, (r) 16.00 Vijesti, info. program 17.00 AlJazeera Business. 17.30 Kontekst, talk-show (r) 18.00 Vijesti, info. program 19.05 Sitno jato, krupan ulov, dok. program (r) 19.30 Uzbekistan, dok. program 20.00 Vijesti 21.00 Vijesti 21.30 AlJazeera Svijet - 35 22.00 Vijesti 23.05 AlJazeera Svijet 23.30 Druga strana Srbije, dok. program 00.00 Moj `ivot - Ostati u Berlinu, dok. program 01.00 AlJazeera Svijet 01.30 Razglednice iz Centralne Azije - Uzbekistan, dok. program

63
K SH OW

HRT2
06.25 Normalan `ivot, emisija o obitelji (r) 07.02 Moomini, crtana serija 07.25 Gradi} Wakkaville, crtana serija (r) 07.49 Pri~am ti o Bo`i}u, crtana serija 07.55 Luciano Batini} recital 09.25 Alta Badia: Svjetski skija{ki kup veleslalom, prijenos 1. vo`nje 10.17 [ala nije na liniji 310, dokumentarni film 10.43 Skica za portret 10.50 Biblija 11.00 Vukovar: Misa, prijenos 12.03 Fotografija u Hrvatskoj 12.25 Alta Badia: Svjetski skija{ki kup veleslalom, prijenos 2. vo`nje 13.24 Babybonus 13.54 Pri~am ti o Bo`i}u, crtana serija (r) 14.07 Ples sa zvijezdama (r) 16.00 Olimp - sportska emisija 16.50 Novi Sad: Rukomet, EP - finale, 1. poluvrijeme 17.37 Sportski program (r) 17.45 Novi Sad: Rukomet, EP - finale, 2. poluvrijeme 18.40 Istanbul: Plivanje, SP u kratkim bazenima, prijenos 20.04 Revolucija, britanskoameri~ki film 22.10 Ciklus festivalskih pobjednika: Svi ostali, njema~ki film 00.12 HR Demo Club ‘12., snimka koncerta 01.23 No}ni glazbeni program: Glazbeni spotovi 04.24 No}ni glazbeni program: Gara`a Jinx (r) 04.51 No}ni glazbeni program: Rekonstrukcija Bolesna bra}a (r)

NOVA
06.40 Gormiti, crtana serija 07.05 TV Izlog 07.25 Pokemoni, crtana serija 07.50 Beyblade metal, crtana serija 08.15 Lego Ninjago, crtana serija 08.45 Winx Club, crtana serija (r) 09.15 Bratzillas, crtana serija 09.20 Bratz, crtana serija 09.45 Speed Racer, crtana serija (r) 10.10 Power Rangers Samurai, serija 10.35 Larin izbor, serija (r) 13.40 Chisum, igrani film 15.55 Hitna 94, serija 17.00 Vijesti Nove TV 17.10 Hitna 94, serija 19.15 Dnevnik Nove TV 20.05 Lud, zbunjen, normalan, serija 2 21.20 Masterchef, reality show 23.00 Red Carpet, showbiz magazin 00.00 Brisa~, igrani film (r) 02.05 Svijet Diane Arbus, igrani film 04.10 @ene s Dedinja, serija (r) 05.00 Red Carpet, showbiz magazin (r) 05.50 Dnevnik Nove TV (r)

RTS
10.00 Vijesti 10.05 @ikina {arenica 11.00 Znanje imanje 12.00 Srpske sportske legende 12.25 Moj ljubimac, zabavni program 13.00 Dnevnik 13.25 Vrijeme 13.30 Balkanskom ulicom 14.10 Vrijeme je za bebe 14.50 Gastronomad 15.05 Vijesti 15.15 Sat 16.00 Vijesti 16.03 Jagodi}i, serija (r) 16.55 Zadnja ku}a, Srbija 3, dok. program 17.00 Vijesti 17.25 [ljivik, muzi~ki program 18.27 Sasvim prirodno 19.00 Slagalica, kviz 19.17 Vrijeme 19.30 Dnevnik 20.05 Jagodi}i, serija 21.00 Novi tabloid, zabavni program 22.00 Vijesti 22.05 Zajedno, doma}i film 23.40 Dnevnik 23.55 D`ez face: Pera Joe

RTCG
08.00 Vijesti 08.05 Kad pro{etam Crnom Gorom 10.00 Vijesti 10.05 Agrosaznanje 11.00 Vijesti 11.05 Mostovi 11.30 Sportski program (r) 12.30 Sportska subota (r) 13.00 Putevi zivota 13.30 NVO sektor 14.00 Vijesti 14.05 Pazarni dan 15.05 Sat tv: dijaspora vijesti i blic binis 15.30 Dnevnik 1 15.45 Muzika 16.00 Likovna umjetnost Crne Gore 17.00 Budva na pjenu od mora, serija (r) 17.55 Dokumentarni program 18.20 Muzika 18.40 Obrazovni program 19.10 Sat TV 19.30 Dnevnik 2 20.05 Okvir 21.05 Sat TV 21.35 Sat TV 22.00 Dnevnik 3 22.30 Crnogorska knji`evnost 23.00 Putevi `ivota 23.30 Mostovi 00.00 Agrosaznanje

Dejana
17.30 OBN

TA L

Koliko ~esto slu{ate o prevarama i preljubima u vezi? Ko vara - `ene ili mu{karci? Za{to se varaju? Je li varanje postalo savremeni lifestyle? Trebalo bi da ljubav zna~i - po{tujete se, volite se, ne varate se. [ta se ta~no dogodi kad se ova jedna~ina totalno poremeti? O tome govore na{i gosti.

Sjaj Pariza
19.35 BHT

SE

RI

JA

Policija tra`i Aude zbog ubistva Toma. Philippe saznaje od Juliena da Aude ve} du`e vrijeme pije jake lijekove i da je, najvjerovatnije, brata ubila u trenutku rastrojstva. Hermione odlazi iz grada, to je jedini na~in da vrati samopouzdanje...

EUROSPORT
09.00 Plivanje, SP u kratkim bazenima Turska, u`ivo 10.30 Alpsko skijanje, SK Courchevel, Francuska, u`ivo 11.15 Ski-skokovi, SK Engelberg, [vajcarska 11.45 Sanke, SK Sigulda, Letonija, u`ivo 12.45 Biatlon, SK Pokljuka, Slovenija, u`ivo 13.45 Ski-skokovi, SK Engelberg, [vajcarska 15.30 Nordijsko kombinovano skijanje, SK Ramsau, Austrija, u`ivo 16.15 Biatlon, SK Pokljuka, Slovenija 17.00 Snuker, Ravenscraig, [kotska, u`ivo 19.00 Cross-country skijanje, SK Canmore, Kanada, u`ivo 19.45 Ski-skokovi, SK Engelberg, [vajcarska 20.15 Cross-country skijanje, SK Canmore, Kanada 21.45 Konji~ki sport 22.00 Snuker, Ravenscraig, [kotska, finale 23.45 Plivanje, SP u kratkim bazenima Turska 00.45 Ski-skokovi, SK Engelberg, [vajcarska

EUROSPORT 2
05.00 Fudbal, Bundesliga 06.00 Snuker, Ravenscraig, [kotska 06.45 Rukomet, EHF Euro 2012 07.00 Ekstremni sportovi 08.30 Freestyle skijanje 09.30 Alpsko skijanje, SK, Alta Badia, Italija, u`ivo 10.30 Snuker, Ravenscraig, [kotska, u`ivo 12.30 Alpsko skijanje, SK, Alta Badia, Italija, u`ivo 13.30 Alpsko skijanje, SK, Val d'Isere, Francuska, u`ivo 14.30 Sanke, SK, Sigulda, Letonija 15.00 Biatlon, SK, Pokljuka, Slovenija, u`ivo 15.30 Fudbal, Bundesliga, u`ivo 19.30 Fudbal, Bundesliga, pregled 20.30 Biatlon, SK, Pokljuka, Slovenija 21.00 Ekstremni sportovi 00.00 Rukomet, EHF Euro 2012 00.15 Cross-country skijanje, SK, Canmore, Kanada 01.00 Snuker, Ravenscraig, [kotska

SPORT KLUB
06.15 [panska liga: Mallorca - Athletic Bilbao 09.30 Pregled Euroelague 10.30 Premier League: Liverpool - Aston Villa 12.00 Ko{arka VTB liga: Astana - Kalev, direktno 13.55 SK Studio, direktno 14.30 Premier League: Tottenham Swansea, direktno 16.30 NBA Live 17.00 [panska liga: Valencia - Rayo Vallecano, direktno 19.00 [panska liga: Real Madrid - Espanyol, direktno 21.15 Portugalska liga: Pacos Ferreira Guimaraes, direktno 23.15 Sportski Vremeplov 23.20 Premier League Golovi 23.55 NBA: Philadelphia LA Lakers, direktno 02.30 Premier League: WBA - West Ham 04.15 Premier League Magazin 04.45 Premier League Golovi 05.15 Pregled Euroleague

ARENASPORT 1
09.00 Fudbal Aba: Crvena Zvezda Radni~ki 11.00 Motosport Mundial: Magazin 12.15 Ko{arka Endesa: Caja Laboral Bilbao prenos 15.00 Fudbal Italija: Chievo - Roma prenos 17.00 Ko{arka Aba: Szolnoki Olaj Partizan prenos 19.00 Ko{arka Endesa: Blusens Monbús Real Madrid prenos 21.00 Box: Ali - Fraizer 22.25 NFL: Pittsburgh Dallas prenos 02.20 NFL: San Francisco New England prenos

ARENASPORT 2
06.00 Ko{arka Aba Liga: Budu}nost Crvena Zvezda 08.00 Odbojka Cev Liga [ampiona mu{karci: Budvanska Rivijera Jihostroj 10.00 Box: Sherman Williams - Robert Helenius 12.00 Ameri~ki Fudbal NFL: Houston - New England 14.30 Olympic Series: Episode 29 15.30 Motosport Mundial: Magazin 16.00 Ameri~ki Fudbal NFL: Game Day 16.30 Ko{arka Aba liga: Highlights 17.00 Ko{arka Aba liga: Split - Zadar 19.00 Ameri~ki Fudbal Ncaa: New Mexico Bowl 22.30 Kotv Magazin 23.00 Box: Big Fights 00.00 Ameri~ki Fudbal NFL: New Orleans - Ny Giants 02.00 Ko{arka Ncaa: Michigan - West Virginia

DISCOVERY

07.15 Grad motora 08.10 Razotkrivanje mitova 09.05 U djeli}u sekunde 09.55 Vrhunsko graditeljstvo 10.50 Ameri~ke drvosje~e 11.40 Prljavi poslovi 12.35 Kraljevi aukcija, 2 epizode 13.30 Tragom aukcija 14.25 Trgovci 15.20 Let iznad Aljaske 16.15 Radionica za prave mu{karce sa D`ejmsom Mejom17.10 Pre`ivljavanje 19.00 Kako se pravi?, 2 epizode 20.00 Put oko svijeta sa 80 prevoznih sredstava 21.00 @eljeli ste da znate 22.00 Policajci na zadatku 23.00 ^udovi{ta iz rijeke 00.00 ^udo da sam `iv

N. GEOGRAPHIC

06.05 Svjetski vodi~ za ljubitelje hrane, 2 ep. 07.00 Megagra|evine 07.55 Predznaci Apokalipse 08.50 Pripreme za sudnji dan 09.45 Gra|evinska zona 10.05 Sekunde do katastrofe 10.40 Generali u ratu 11.35 Nisam znao da, 2 ep. 12.35 Sekunde do katastrofe, 2 ep. 14.20 Ameri~ki cigani 15.15 Pripreme za sudnji dan, 3 ep. 18.00 Ra|anje Evrope 19.00 Podzemlje Maja 20.00 Pripreme za sudnji dan 21.00 Smak svijeta na deset na~ina 22.00 Pripreme za sudnji dan 23.00 Avionske nesre}e

Blusens Monbús Real Madrid
19.00

VIASAT HISTORY

08.00 Misterije olupina na dnu okeana 09.00 Rim nije izgra|en za jedan dan 10.00 Drevni svjetovi 13.00 Dnevnik skulptura 14.00 Upoznajte Rimljane 17.00 Lovci na mitove 18.00 Londonska bolnica 20.00 U tijelu Henrija osmog 21.00 Hrvatski vladari 22.00 Su|enje nacistima u Nirnbergu 23.00 Misterije olupina na dnu okeana 00.00 Tajm tim godina X 01.00 Keltsko naslije|e 02.00 Dnevnik Ane Frank 04.00 Su|enje nacistima u Nirnbergu 05.00 Snimanje rata 06.00 Povratak korijenima: Lekcije iz Kamenog doba

ANIMAL PLANET

08.10 Planeta beba 09.05 Dik i Dom u svijetu `ivotinja 09.30 Psi, jedna rasa, jedna pri~a 10.00 D`ef Korvin 10.25 Upoznajte divljinu 10.55 Velika trka u savani 11.50 @ivotinjski vodi~ za pre`ivljavanje 13.40 [amvari 14.35 Spasila~ka ekipa veterinara 15.30 Preslatki ljubimci! 16.25 Paklene ma~ke 17.20 Spasilac iz divljine 18.15 Slu`ba za Spa{avanje aligatora 19.10 Lavovi sa krokodilske reke 20.05 Najve}i i najopasniji 21.00 [amvari 21.55 Netaknuta ostrva 22.50 Pre`ivio sam 23.45 Policija za `ivotinje

UNIVERSAL

06.00 Superajkula, igrani film 08.00 Megaajkula protiv Krokosaurusa, igrani film 10.00 Vidovnjak 14.00 Monk 19.00 Panduri novajlije 20.00 Havaji 5-0 21.00 Plave krvi 22.00 Kraljevski bolesnici 23.00 Panduri novajlije 00.00 Paklene ulice, igrani film 02.00 Bitka za Los An|eles, igrani film 04.00 Panduri novajlije 05.10 ^injenice i la`i: Dosijei o paranormalnom

TV1000

06.00 Bu|enja, igrani film 08.00 Svjetla velegrada, igrani film 10.00 Stela, igrani film 12.00 Avanture Prisile, kraljice pustinje, igrani film 14.00 Kadilak men, igrani film 16.00 Kapoti, igrani film 18.00 Sav taj d`ez, igrani film 20.00 Udar, igrani film 22.00 Drumska kafana, igrani film 00.00 Napaljene doma}ice, igrani film 01.15 Privatni ~asovi, igrani film 02.15 Seksi Azija, igrani film

FOX LIFE

08.00 Da, draga 09.30 [apat duhova 11.10 Seks i grad 14.00 Projekat modna pista, realitju 2006. 15.00 Seks i grad 15.30 Seks i grad 16.00 [tiklama do vrha 17.00 Biv{i 17.30 Biv{i 18.00 Uvod u anatomiju 19.00 Uvod u anatomiju 20.00 Tijelo je dokaz 21.00 D`ordan 22.00 Sudije za stil 22.30 Sudije za stil 23.00 Paranormalna iskustva poznatih li~nosti 00.05 Rokerka Rita 00.30 Rokerka Rita 01.05 Houp i Fejt 01.35 Da, draga 02.00 Da, draga 02.30 Da, draga

FOX CRIME

07.20 Red i zakon 08.15 Red i zakon 09.05 Red i zakon 10.00 Pisac i detektiv 12 10.50 Pisac i detektiv 12 12.40 Novi stari slu~ajevi 13.40 Novi stari slu~ajevi 14.35 ^etiri `ene i sahrana 15.35 ^etiri `ene i sahrana 16.30 Pri~e iz podzemlja 17.35 Trinaesti apostol 18.45 Inspektor Montalbano 20.55 Pariski forenzi~ari 22.00 Bostonski advokati 22.55 Dekster 00.00 Rimski forenzi~ari 01.05 ^etiri `ene i sahrana 02.05 ^etiri `ene i sahrana 02.55 Jedinica 03.45 Jedinica 04.30 Jedinica 05.15 Pariski forenzi~ari

HBO

06.00 Pravi ~elik, film 08.05 Gdje gay nije okej, film 09.00 Njihova liga, film 11.05 Maj~ina ostav{tina, film 12.30 Martovske ide, film 14.10 Thor, film 16.05 Gnomeo i Julija, film 17.30 Hollywood: Na snimanju IX, ep. 51, serija 17.55 Pravi ~elik, film 20.05 Ta luda ljubav, film 22.00 @idovska veza, film 23.30 Slobodna zona, film 01.20 127 sati, film 02.55 Debeljko, film 04.30 Dragocjenost `ivota, film

CINESTAR

09.00 Ljubav na Nilu, igrani film 11.00 Mjesec i zvijezde, igrani film 13.00 Van Wilder 2, igrani film 15.00 Huligani, igrani film 17.15 Prljavi ples, igrani film 19.15 Ni~ija budala, igrani film 21.30 Po`uda, igrani film 23.45 Kraljica Margot, igrani film 02.30 Above & Beyond, igrani film

FK Sarajevo ostao bez predsjednika i tri ~lana Upravnog odbora

^etiri osobe ne mogu same voditi klub
46. strana

OSLOBO\ENJE
SARAJEVSKO IZDANJE
nedjelja, 16. decembar/prosinac 2012.

SVJETSKI KUP SKIJA[A Nemogu}i uslovi u Val Gardeni

Rezultati spusta
1. Steven Nyman (SAD) 1:28.82 2. Rok Perko (Slo) +0.19 3. Erik Guay (Kan) +0.24 4. Kjetil Jansrud (Nor) +0.40 5. Aksel Lund Svindal (Nor) +0.45

Ukupni redoslijed
Steven Nyman najbolje iskoristio promjenjive uslove na stazi

Reuters

1. Aksel Lund Svindal (Nor) 585 2. Ted Ligety (SAD) 408 3. Marcel Hirscher (Aut) 380 4. Kjetil Jansrud (Nor) 311 5. Manfred Mölgg (Ita) 224

Nyman priredio senzaciju u spustu
Ameri~ki skija{ najbolje je iskoristio te{ke i promjenjive uslove na stazi, nastale zbog novog snijega i slabe vidljivosti, te sa startnim brojem 39 slavio po drugi put u karijeri
Senzacionalni pobjednik tre}eg spusta Svjetskog kupa u skijanju, odr`anog u subotu u vrlo lo{im uslovima u italijanskom zimskom centru Val Gardena, ameri~ki je skija{ Steven Nyman. On je najbolje iskoristio te{ke uslove na stazi zbog velike koli~ine novog snijega. Zbog velikih padavina i slabe vidljivosti, organizatori su najprije odgodili trku, a zatim su namjeravali odr`ati dvije vo`nje skra}enog spusta. Potom su prebacili trku na 14 sati, s planom da se ipak odr`i jedna vo`nja, ali sa znatno ni`im startom. Kona~no je trka i krenula u 14.10, ali uvjeti nisu bili isti za sve skija{e, budu}i da se magla spu{tala i dizala, a ni snijeg nije padao sve vrijeme istom ja~inom. O tome najbolje govori podatak da je pobijedio Nyman sa startnim brojem 39, a drugi je bio Slovenac Rok Perko s brojem 35. U trenucima kada su oni bili na stazi, uslovi su se popravili, {to je ovaj dvojac iskoristio. Nyman je do cilja stigao u vremenu 1:28.82, Perko je zaostao 19, a tre}eplasirani Kana|anin Erik Guay 25 stotinki. Nymanu (30) je ovo druga pobjeda u karijeri, a prvu je, zanimljivo, tako|er ostvario u Val Gardeni prije {est godina. Bez postolja su na koncu ostali Norve`ani Kjetil Jansrud i Aksel Lund Svindal, koji su osvojili ~etvrto, odnosno peto mjesto. Svindalu je, me|utim, i to bilo dovoljno da dodatno pove}a prednost u ukupnom poretku Svjetskog kupa.
Slovenac Rok Perko iznenadio i sebe plasmanom na drugo mjesto

Norve{ka i Crna Gora u borbi za zlato
Zlatnu medalju na Evropskom prvenstvu za rukometa{ice osvojit }e ili Nor ve{ka ili Crna Gora, koja je u drugom polufinalnom susretu savladala doma}u selekciju Srbije sa 27:26. U me~u koji je obilovao preokretima, oscilacijama u igri obje reprezentacije, pobijedila je za nijansu pribranija. Najefikasnija kod Srbije bila je Biljana Filipovi} sa sedam, dok je Crnu Goru predvodila Milena Kne`evi} sa osam golova. U prvom polufinalnom susretu Nor ve`anke su uvjerljivo slavile nad reprezentacijom Ma|arske (30:19). A. M.

Fernando Alonso voza~ godine
Sebastian Vettel je tre}i put uzastopno osvojio titulu, ali su {efovi timova Formule 1 proglasili Fernanda Alonsa za najboljeg voza~a u 2012. godini. Osam od jedanaest {efova proglasilo je Alonsa najboljim tako {to mu je dalo po 25 bodova. Na kraju je [panaac skupio 71 bod vi{e od Vet tela, dok je na tre}em mjestu zavr{io Lewis Hamilton.

POSLJEDNJE VIJESTI
U TRAMVAJU ZBODEN DJE^AK - R. K. (16) zboden je sino} u tramvaju, nakon ~ega je iza{ao na tramvajskom stajali{tu u sarajevskom naselju Malta i napad prijavio policiji u Novom Sarajevu. Povrije|eni mladi} je prevezen u KUM gdje su mu ljekari konstatovali ubodnu ranu na desnoj nadlaktici. Nakon ukazane pomo}i, pu{ten je ku}i. Nedugo nakon toga, u policiju je, u pratnji roditelja, do{ao je i napada~. (D. P.) HILLARY CLINTON SE OPORAVLJA - Dr`avna tajnica SAD-a Hillary Clinton oporavlja se nakon potresa mozga, rekao je ju~er glasnovogornik State Departmenta. Ona je do`ivjela potres mozga nakon {to se onesvijestila i pala, saop}eno je iz State Departmenta. PRONA\ENA ^ETIRI OBEZGLAVLJENA TIJELA - Obezglavljena tijela ~etiri osobe prona|ena su u gradu Harkovu u Ukrajini, saop{tila je policija. Rije~ je o sudiji, njegovoj supruzi i sinu, kao i djevojci sina. RASPORE\IVANJE "PATRIOTA" UVOD U SVJETSKI RAT - Na~elnik general{taba iranske vojske general Hasan Firouzabadi upozorio je ju~er NATO da }e raspore|ivanje protivraketnih baterija "patriot" na turskoj granici sa Sirijom zna~iti postavljanje pozornice za svjetski rat.

Uo~i koncerta Ace Lukasa

Liga 12: Slavlje Bosne u Trebinju
Ko{arka{i Bosne su zahvaljuju}i veoma dobroj igru Dine Had`i}a, koji je postigao 19 poena uz 10 skokova i devet asistencija, savladali Leotar u Trebinju sa 94:82. U ostalim susretima 9. kola postignuti su sljede}i rezultati: Vogo{}a - Borac 80:69, Kakanj - radnik 93:85, Mladost Ser vitium 71:67 i Varda HE - ^apljina 86:78. Danas od 19 sati u derbiju za~elja igraju Posu{je i Zrinjski. Na tabeli vode Mladost i ^apljina sa po 16 osvojenih bodova, a slijede ih Bosna i Radnik sa po 15. 77. KOLO

Ba~en suzavac ispred Zetre
Na jednom od ulaza u Olimpijsku dvoranu Zetra sino} uo~i koncerta srbijanskog turbofolk pjeva~a Ace Lukasa ba~en suzavac. Kako je portalu Klix.ba potvr|eno u MUP-u Kantona Sarajevo, suzavac je ba~en pred po~etak koncerta. Od o~evidaca saznajemo da je bacanje suzavca izazvalo paniku me|u posjetiteljima, koji su po~eli bje`ati uplakanih o~iju. kako portal Klix saznaje grupa od 10 ljudi, o~igledno nezadovoljna nastupom srbijanskog folkera, vrije|ala posjetitelje koji su ulazili u Zetru i psovala im. Koncert je usprkos ovom incidentu odr`an.

Foto: S. GUBELI]

12 26 28 39 40 45
JOKER 1 JOKER 2

0 8

2 6

6 2

8 6

9 3

5 2

Reuters

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful