You are on page 1of 35

www.sajt.com.

hr

VRSTE DJEJE KNJIEVNOSTI rodovi, vrste i anrovi jednaki kao i u knjievnosti za odrasle, samo to su drukije raspodijeljeni;

GLAVNE VRSTE DJEJE KNJIEVNOSTI dijelimo u dvije skupine: 1. (PRAVA DJEJA KNJIEVNOST) - slikovnica - djeja poezija - pria - djeji roman (ili roman o djetinjstvu) 2. (GRANINE VRSTE) - basne - roman o ivotinjama - pustolovni roman - povijesni roman - znanstvena fantastika - putopisi - biografska djela Prva skupina zadovoljava sva tri kriterija kojima se odreuje djeja knjievnost: pisane su za djecu, junaci su djeca, ivotinje ili neto njima blisko, od nakladnika ili knjiara deklarirane su kao djeje. (npr. egrt Hlapi iliBijeli onjak) SLIKOVNICA prva djeja knjiga (od prve godine ivota do 2. razreda osnovne kole; dva koda komunikacije: likovno i jezino predstavljanje stvarnosti; slikovnica trai i suradnju dvaju umjetnika, slikara i pisca ona nastaje kao scenarij po kojem e obojica umjetnika skladno suraivati; Jan Komensky 1657. godine izdaje Orbis pictus;

Slike govore jezikom koji ne treba prevoditi, pa slikovnice vrlo lako prelaze granice i postaju svojina sve djece svijeta. BITNE ODREDNICE SLIKOVNICE: - kratkoa - raznolika tematika - po namjeni: umjetnika ili pouna (Umjetnika slikovnica tei doivljaju svijeta, uspostavljanju unutarnjeg odnosa izmeu itatelja gledatelja svijeta) slikovnica je u novije doba postala trina roba, pa vrlo esto upada u klopku likovnog i literarnoga kia;

www.sajt.com.hr

hrvatska je slikovnica doivjela procvat 60-ih i 70-ih godina 20. st. (slikovnica Zagreb-filma; istaknuta serija o profesoru Baltazaru);

- u novije se doba razvija tzv. problemska slikovnica (nema tabu tema, dijete je sredinji lik u shvaanju odgoja najvei je autoritet slobodan i nesputan razvoj malenih.

DJEJA POEZIJA razvila se iz usmene djeje knjievnosti; malenice (termin Milana Crnkovia);

OSNOVNE KARAKTERISTIKE DJEJE POEZIJE: - kratke - vezane za svakodnevni djeji ivot (uspavljivanje, svi oblici igre, upoznavanje okoline i prirode, djeje potrebe i elje i sl.) - funkcionalne - istodobno uzbuuju vie osjetila - esto nonsensne - vie se slua nego ita MOTIVI poezije uvjetovani su djejim ivotnim ambijentom; Motivi u djejoj poeziji na prvi pogled djeluju monotono?! () Djeja poezija mora pratiti razvitak djeteta i njegovo, uvijek slino mada novo otkrivanje svijeta, a to je otkrivanje, uz male varijacije, svagda jednako: od najblieg obiteljskog kruga preko blie prirode do iroke prirode i drutva. Stoga se u djejoj poeziji, koja prati psihiki razvitak djeteta, naziru grupe motiva koje se smjenjuju prema djejoj dobi i, donekle, prema vremenu u kojem dijete ivi. - dijete kao motiv (u svakoj slici, prii ili pjesmi dijete vidi sebe), i njegov osobni svijet (obitelj, igrake, kuni ljubimci, obrasci ponaanja) - otkrivanje prirode vaan opseg i kvaliteta doivljaja; iznimno vana osjetilnost (senzornost) djeje poezije; djeja je pjesma uvijek u funkciji (uspavljuje, prati dodire, stvara ritam, prati zvukove ivih bia, sudjeluje u igri i stvara igru);

- IGRA bit djeje poezije: - HUMOR javlja se gdje god tematika doputa (npr. zgode i nezgode ivotinja, mali uenici pred velikom kolskom zadaom, djeaci koji se ne vole prati, i sl.) - humoristina nonsensna poezija (kalamburska, besmislena, irealna); (Edward Lear: Book of Nonsense, 1846.) - vie lirska nego epska; - dramski elementi dobrodoli; - nije pouna; - nije laka; CILJ djeje poezije je da probudi u djetetu proces koji uspostavlja aktivan odnos djeteta prema svijetu to ga okruuje, da rasprostre pred njim slike koje ga privlae i ustalasa

www.sajt.com.hr

ritmove u koje se ukljuuje, da mu omogui identifikaciju i sve mogue veze izmeu sebe i drugih. Nije tema djeje poezije dijete nego cijeli svijet i proces u kojem ga dijete prihvaa, prodire u nj, osvaja i usvaja. - poetak hrvatske djeje poezije s Ivanom Filipoviem i njegovim Malim tobolcem iz 1850. godine; - razlika tzv. stare i nove djeje poezije po Ivi Zalaru: Dok je djeje pjesnitvo 19. stoljea, pa preteito i 20., bilo bilo optereeno moraliziranjem i dogmatinom pedagogijom, pretvarajui se esto u dosadne rimovane pouke, suvremeno je djeje pjesnitvo slobodno u idejama, slikama i leksiku, igrivo, matovito i nesputano. Staro se pridrava vrsto odreenih kanona i ritmikih kalupa, a novo lomi metrike sheme i ustaljene oblike te mu nije vaan ni broj strofa, ni broj stihova u strofi, ni broj slogova u stihu, a katkada, u svojoj razigranosti, kri gramatika pravila i norme, to se prije nije moglo ni zamisliti. Starija djeja poezija ostaje nekako konzervativno-kolski hladna prema djejem ivovanju, a moderna je upravo inspirirana totalitetom djejega bia, pa se i pretvara u artistiku poetsku igru, stvorenu prema djejem osjeanju i spoznaji svijeta. DJEJA PRIA - glavna i najobuhvatnija vrsta djeje knjievnosti; - fantastino i arobno bitna odrednica prie; - pitanje stvarnosti (odstupanje od tzv. pojavne stvarnosti) (Unutarnja ili prava stvarnost ne mora biti istovjetna s pojavnom stvarnou, pa odatle i proizlazi i najdivnije paradoksalno udo prie, da ona, naime, bjeei od pojavne stvarnosti, i skrivljujui je i nadomjeujui je izmiljenom stvarnou bolje tumai pravu stvarnost nego njezin takozvani realistiki prikaz;) - pripovijetka je za razliku od prie blia pravoj stvarnosti; - dijete prihvaa arobno i udesno zbog skuenosti svojih obzora, odnosno neznanja o svijetu primitivnost/infantilnost; Po postanku pria se dijeli na: a) narodnu b) umjetniku - narodna potjee iz usmene knjievne batine; - umjetnika se razvila iz narodne prve umjetnike prie zapravo su prepriane/umjetniki doraene narodne prie sve dok se nije apsolutno oslobodila od nje; KLASIFIKACIJA PRIE (PODVRSTE): a) pria u irem smislu b) bajka (snano istaknuta udesnost - korijeni udesnosti u mitologiji) c) pripovijetka (tematika iz realnog ivota) d) fantastina pria (udesnost kao plod umjetnikove mate) BAJKA a) narodna b) umjetnika

www.sajt.com.hr

NARODNA BAJKA najvanija za razvoj umjetnike prie; bajka prema glagolu bajati, odnosno arati rijeima;

ODREDNICE NARODNE BAJKE: - odreena i lako prepoznatljiva struktura; - stvarno i udesno supostoje neomoguujui se meusobno; - dogaaji se niu bez opisivanja; - likovi nisu detaljno opisani; - dinamiki opisi prirode u funkciji su radnje; - udesno je mitolokog podrijetla; - specifian moral; - neodreeni prostor i vrijeme, - razlika izmeu mita i bajke (Bettelhaim) 4 TEORIJE O POSTANKU I IRENJU BAJKI: 1. mitoloka teorija (braa Grimm) 2. migracijska teorija (Theodor Benefy, zaetnik teorije, dri da je podrijetlo svih bajki u budistikoj Indiji, neki drugi smatraju na istonom Sredozemlju) 3. kontaktna (Maksim Gorki, Aleksandar Veselovski) 4. antropoloka (Englez E. Taylor) svaki narod u slinim uvjetima ivota i na slinom stupnju razvitka stvarao sline prie; NAJVANIJI TIPOVI MOTIVA: 1. natprirodni protivnici (ljudoderi, vjetice, vampiri, zmajevi) 2. natprirodni pomagai (ovjeuljci, vile, ivotinje, duhovi) 3. arolije i uda (arobnjaci, aroban jezik, ovjeuljak pali) 4. ljubavni i brani odnosi (natprirodna ena, oslobaanje zaarane ene ili mua, i sl.) 5. razliiti podvizi i traganja; 6. vjernost; 7. dobri i zli roaci (nevjerna mati, podmetnuta nevjesta, prognana ena, uspjesi najmlaeg sina) 8. vie sile 9. tri svijeta (nebo, zemlja i podzemlje) 10. realistike teme (pamet - domiljatost, zagonetke, mudri savjeti, podvale, lopovi) - prijelazni oblik knjievna narodna bajka (Perrault ili Grimm); dok god umjetnika pria sadri makar i u manjem obimu i donekle preoblikovane bitnije elemente narodne bajke ona pripada podvrsti koju zovemo umjetnikom bajkom. UMJETNIKE BAJKE (uvaju vezu s narodnom bajkom) prijelazni tip iz narodne bajke u fantastinu, Perrault i Grimm - FANTASTINA PRIA (phantasy) od H. C. Andersena i L. Carolla; - udesno nastaje tako da se unutarnja stvarnost (sanje, elje, podsvjesne spoznaje, strahovi, potisnuti doivljaji) prikazuju kao pojavna stvarnost; - kljuni trenutak pomak u irealno koji se izvodi posebnim postupkom (san, nesvijest, bolest, igra); - u fantastinoj prii junaci su najee djeca; -

www.sajt.com.hr

bajka je ograniena i podlona shemama, dok su mogunosti fantastine prie (neograniene) iroke;

PRIE U IREM SMISLU JO SE DIJELE PO: a) tipu udesnog (mitoloka, alegorijska, hiperbolina, fantastina, nadrealistika); b) efektu, namjeni, podtekstu (simbolika, filozofska, aljiva, pouna, moralistika, angairana, basna); c) odnos prema tradiciji (klasina, starinska, moderna); d) elementu igre (nonsensna alegorija i logika); e) junacima u odnosu na djecu (Domai I. B. Maurani) f) junacima uope (vilinska, pria o patuljcima, divovima, vjeticama, herojima, prijetvorima, svecima, antropomorfno prikazanim ivotinjama, biljkama i stvarima, itd.) g) zavretku (tri vrste zavretka): sretan, tuan ili kako zakljuujemo U narodnoj bajci to ne vrijedi jednako za druge vrste kao to su mit, predaja, legenda sretan zavretak je pravilo, dok je u umjetnikoj preporuka od strane recipijenata, tj. djece koja sretni zavretak bez sumnje ukljuuju u svoj horizont oekivanja. - gotovo svi izvrsni tekstovi sadre u jedinstvenim omjerima razliite osobine iz ovih podjela;

ANROVSKI ASPEKTI DJEJEG ROMANA DJEJI ROMAN (roman o djetinjstvu) - djeja realistika knjievnost (opozicija prema prii) - (djeji) roman o djetinjstvu - pojavljuje se u II. 19. stoljea (L. Alcott, M. Twain, J. H. Spyri) - procvat na kraju 19. i po. 20. stoljea (F. Molnar, E. Kastner, A. Lindgren) - djeca ga najradije itaju kao 10-godinjaci (I. B. Maurani, J. Truhelka, M. Lovrak, I. Kuan) odrednice djejeg romana: junaci su djeca (djeaci ee nego djevojice), ponekad i skupina (lik voe) prikazuju se prizori iz stvarnoga ivota u stvarnim uvjetima i okolnostima u starijem djejem romanu junaci su najee bili siroad, naputena i siromana djeca u novijem djejem romanu junaci su obina djeca spretan, slobodan, dosjetljiv, smion i dopadljiv lan obine djeje skupine; odnos djece i odraslih; junaci se iskazuju svojim sposobnostima, znanjem, organizacijskim sposobnostima, mudrou u rjeavanju odreenog pothvata; pothvat napetost radnje; uobiajeno je djeji roman kratak; stil i izraz jednostavan; sretni zavreci;

www.sajt.com.hr

ROMAN O IVOTINJAMA ivotinjski se svijet prikazuje onakav kakav jest, potujui prirodne ivotinjske zakone; ivotinje (u pravilu) nemaju ljudske osobine; mjera mate : znanstvenom prikazu ivotinjskog svijeta: dobra fabula, napetost i ivi likovi i s druge strane autentina niim nepovrijeena podloga stvarnog ivota. problem ivotinjskog jezika; PUSTOLOVNI ROMAN pustolovina izvan okvira svakodnevnog ivota; jednostavna shema pustolovnog romana (nadjunak mora izvriti neki izniman zadatak); prema prirodi pothvata postoji vie podvrsta pustolovnog romana: robinzonade, romani o moreplovcima, gusarski roman, roman o traenju zakopanog blaga, o Divljem zapadu, detektivski roman, povijesni roman, znanstvenofantastini roman i sl. ZNANSTVENOFANTASTINI ROMAN temeljen na mati i hipotetinim znanstvenim mogunostima; otac znanstvenofantastinog romana Jules Verne, a u knjienost ga uvodi Mary Shelly s Frankensteinom (1818.); meu zaetnicima ovoga anra spominje se jo i E. A. Poe;

POVIJESNI ROMAN povijesni roman namijenjen djeci najee ima pustolovnu (avanturistiku) podlogu; 18. st. Walter Scott; 19. st. Alexandre Dumas; romani o nacionalnoj povijesti i nacionalnim junacima (M. J. Zagorka); primjer povijesnog romana tipa Twainovog Kraljevia i prosjaka; slinosti i razlike povijesnog i znanstvenofantastinog romana;

PREGLED SVJETSKE DJEJE KNJIEVNOSTI umjetnika knjievnost posebno namijenjena djeci poinje se javljati krajem 17. stoljea; i ranije je postojala djeja knjievnost u usmenim oblicima tipa bajke, legende, mita, ala, saga, pripovijetke, anegdote, nonsensne pjesme i sl; viteke prie (prie o putovanjima, moreplovcima); biblijski tekstovi (prie o starozavjetnim junacima, novozavjetne parabole), apokrifna knjievnost, svetake legende;

www.sajt.com.hr

u u razvijenim europskim zemljama u 17. st. tiskaju se jeftine jedno ili dvoarane knjiice za puk koje sadre folklor, biblijske prie, pouke, a posebice viteke prie (romance); u Engleskoj ih susreemo pod nazivom chapbooks, u Francuskoj Biblioteque bleu (plavi tisak), u Njemakoj kao Volksbcher (puke knjige); ozraje prosvjetiteljstva, briga puritanaca, ali i nagli razvoj tiska uvjetuju nastanak knjievnosti namijenjene djeci; u poetku dominira pouna i moralistika knjievnost; knjievnost namijenjena djeci razvijenija u sjevernim europskim zemljama, o emu je i Paul Hazard u knjizi Knjige, djeca i odrasli zapisao: Priznat u Jugu, bez diskusije, sve prednosti, osim jedne: u djejoj knjievnosti Sjever je jai, i to u velikoj mjeri. (Engleska, Njemaka, Danska, Francuska, SAD)

17. stoljee razdoblje prvih poetaka; prve knjige namijenjene djeci plod su realnosti u nauavanju kranskih istina i kranskog ivota puritanci u Engleskoj i Americi;

John Cotton (1584.-1652.), engleski protestantski sveenik i profesor; - preselio se u Boston u SAD-u i tamo objavio knjigu Spiritual Milk for Boston Babies (Boston, 1641.- 1645., London 1646.); - kratki katekizam (64 pitanja), dakle sadri vjerske pouke u stihu; - prva u nizu nepregledne povorke knjiga namijenjenih djejem vjerskom pouavanju; Jan Amos Komensky (1592. 1670.), pastor roen u Moravskoj, otkuda je kao protestantski pastor protjeran, pa je ivio i pouavao u sjevernim europskim zemljama (Poljskoj, vedskoj, Engleskoj, Ugarskoj); - pedagoki reformator koji je tvrdio da pouavanje mora kretati od osjetilnih zapanja svijeta; - njegovo latinsko djelo Orbis sensualium pictus (1658.) zapravo vie nalikuje slikovnom rjeniku negoli slikovnici u dananjem smislu rijei; - drao je slikama univerzalnim jezikom, pa je uz pomo svoje knjige pouavao i nepismene; Jean de La Fontaine (1621. 1695.) - stvara svoj tip basne u stihu s kratkom i jasnom poukom; - priica je ivahna i postavljena kao mali dramulet suprotstavljenih karaktera; - godine 1668. objavljuje knjigu s prvih 125 basana; - engleski prevoditelj James Michie u eng. izdanju 1979. godine pie: Teko bi se mogao nai basnopisac, ili skuplja basana ili prireiva basana, iz davnih vremena ili vie ili manje moderan, Talijan ili Francuz, koga La Fontaine nije opljakao. - polemika J. J. Rousseaua; - La Fontaineove su basne dugi niz vremena predstavljale jedina umjetniki vrijedna djela; Preko Le Fontainea prelilo je blistavo francusko stoljee rafinirane klasicistike knjievnosti neto od svoje ljepote i u djeju knjievnost. John Bunyan (1628. 1688.) - Hodoasnikovo putovanje (1678., 1684.)

www.sajt.com.hr

nakon razuzdana ivota iznenada poto se oenio postaje puritanac i propovjednik; teoloki traktati zaodjenuti u simpatinu i zanimljivu viteku priu (romancu); glavni lik Kranin (Christian) svladava razliite prepreke i putove kako bi stigao u nebeski Jeruzalem; likovi (divovi, udovita, ali i pomonici) utjelovljenje su poroka i kreposti (Vjerni, Pouzdani, Tvrdokorni, Beskimenjak, Lora Dobromrzi, svjedoci Jal i Spletkar, i sl.) zanimljiva i toponimija Vaar tatine, Grad propasti, Dolina smrtne sjene, Nebeski grad i sl.) snaan utjecaj na daljnji razvoj djeje knjievnosti, a posebice romana npr. L. Alcott Male ene ili Defoeov Robinson Crusoe;

Charles Perrault (1628. 1703.) - vijek Luja Velikoga; - kritizirao suvremenu francusku klasicistiku knjievnost; - u jednom asopisu 1696. godine objavljuje priu Usnula ljepotica; - godinu dana kasnije pod pseudonimom svoga sina objavljuje zbirku bajki Prie moje majke Guske, ili povijesti i prie iz pradavnih vremena s poukama (Usnula ljepotica, Crvenkapica, Plavobradi, Maak u izmama, Vile, Pepeljuga, Kraljevi uperak i Pali); - odrie se visoke klasicistike boiloovske poetike i uvodi u knjievnost parfimiranu narodnu priu; - uzor umjetnosti umjesto u antici pronalazi u folkloru; - smanjuje udesnost; - u priu unosi opise, izgled, obiaje suvremena doba; - s ukusom kvari narodnu priu; - narodnom prototipu prie blie su Crvenkapica, Plavobradi, Maak u izmama; - u Pepeljuzi, Paliu, Usnuloj ljepotici ima vie galantnosti, svjetskog kolorita i knjievne politure; umetak: 100 lica prie str. 40. Turgenjev o Perraultu: Perraultove bajke zasluuju poetno mjesto u djejem itanju. One su vesele, zanimljive, prirodne, nisu optereene ni suvinim moralom, ni autorskom pretenzijom; u njima se jo uti dah narodne poezije iz koje su neko izrasle, u njima se ba moe vidjeti ona smjesa nepojmljivo-udesnog i svakodnevno-obinog, uzvienog i zabavnog, koja karakterizira suvremeno stvaranje na podruju bajke. Madame Leprince de Beaumont (1711. 1780.) Ljepotica i zvijer (1757.)

18. stoljee - pod utjecajem Bunyana razvija se tzv. moral tale, moralna pria ili pripovijetka; - poetak umjetnike djeje poezije; - poetak avanturistikog romana;

www.sajt.com.hr

Poetak umjetnike djeje poezije vee se uz dvije knjige zbirku Boanske i udoredne pjesme za djecu (1715.) Isaaca Wattsa i zbirku Pjesme majke Guske koju je sastavio i vjerojatno izdao John Newberry 1781. godine. Po D. Teak: Knjiga Pjesme majke Guske sadri neke od najpoznatijih usmenih djejih pjesama i pjesnikih tekstova namijenjenih djeci, ali i iz ritmiki ive, sveoosjetilne i esto nonsensne poezije koju su odrasli stoljeima njegovali u dodiru s djecom. Daniel Defoe (?1660. 1731.) - Robinson Crusoe (1719.) - D. nemiran duh, u sukobu sa zakonom, protestantski propovjednik; - raznolike tematske preokupacije (ekonomija, povijest otkria, povijest pisma, vunarska industrija, put na Mjesec, ivot ulinih razbojnika, ivotopisi istaknutih linosti, vjerske rasprave, politiki pamfleti); - Himna sramotnom stupu; (pamflet) - nakon izlaska iz zatvora bio je i pijun; - roman Robinson Crusoe ima tri dijela prvi i drugi dio su objavljeni 1719., a trei 1720. godine; danas itatelji percipiraju prvi i pomalo preraeni drugi dio Robinsona odnosno dio koji bi se mogao nazvati Robinson na pustom otoku; - objavio jo cijeli niz romana, a najpoznatiji su mu naslovi Kapetan Singleton, Memoari jednog kavalira, Pukovnik Jack, Lady Roxana; - roman Robinson Crusoe prvotno je namijenjen odraslima, ali je njegov prvi dio postao djeja svojina; - zaokret od fantastine proze prema koliko-toliko stvarnom ivotu; - radnja se zasniva na toboe vjernom dokumentu, a pripovjeda je sam glavni lik koji je na pustom otoku proveo gotovo trideset godina, odnosno dvadeset i sedam godina, dva mjeseca i devetnaest dana; - mogui poticaj pria o mornaru Alexandru Selkriku koji je na pustom otoku u Tihom oceanu proveo neto vie od etiri godine; - kompleksan i slojevit lik Robinsona: nemiran duh i moreplovac; punim pluima die samo u nemiru i izazovu; - kompleksan lik str. 165; ratar, stoar, proizvoa predmeta; - uporan: izrada amca vidi str. 164 - ulomak iz dnevnika str. 168. - ovjek svoga vremena srednji graanski stale; (postavlja se kao vlasnik otoka); kolonizator, odnos prema civilizaciji; ipak neto irokogrudnijih vidika od njegovih tipinih istokrvnih Engleza; - odbijanje konformizma str. 170 - epizoda s ljudoderima str. 171 - osamljenost; - religioznost; (moda utjecaj Johna Bunyana) - odnos prema prirodi racionalan i gospodarski; - odnos prema vremenu vrijeme kao kategorija polako nestaje s njegovih obzora; Robinson je na pustom otoku pobijedio vrijeme. - Petko pojavljuje se na samom kraju romana; opis Petka na str. 180. - Robinson kao uitelj i misionar; - prototip avanturistikog romana; (kasnije je prisutan gotovo u svakom avanturistikom tekstu djeje knjievnosti) - realistinost i avanturistinost; - poplava robinzonada;

www.sajt.com.hr

19. stoljee veliko stoljee djeje knjievnosti; u svim se vrstama javljaju prava umjetnika djela; Paul Hazard - odrasli su prestali ugnjetavati djecu; poinje se razvijati i u svim drugim europskim zemljama (Danska, vedska, Rusija, eka, Italija, Maarska, pa i Hrvatska) Clemens Brentano i Achim von Armin izdaju zbirku s vie od sedamsto njemakih narodnih pjesama posveenih djeaku pod naslovom Djeakov udesni rog (1806. 1808.). BRAA GRIMM Jacob Grimm (1785. 1863.) i Wilhelm Grimm (1786. 1859.) Prie za djecu i dom (1812.) Njemake predaje (1816. 1818.) Jacob Grimm imao kontakt s J. Kopitarom i V. S. Kradiem; ukupno su skupili, obradili i izdali oko 200 pria; po Milanu Crknoviu Grimmove se prie mogu podijeliti u 4 skupine, time da se prva skupina (bajke) ve grana u pet podskupina, to bi izgledalo priblino ovako: Prie u kojima prevladavaju fantastini elementi (bajke) a) najpoznatije djeje bajke u Grimmovoj verziji (Vuk i sedam kozlia, Ivica i Marica, Pepeljuga, Crvenkapica, Trnoruica, Snjeguljica) b) bajke s motivom pretvrobe ovjeka u ivotinju i obratno (Snjeguljica i ruica, arobno zelje, ablji kralj, Sedam gavrana, Bijela i crna zarunica) c) bajke o nagraenoj vjernosti i ustrajnosti i o nagradi za dobra djela i pomo blinjemu (Vjerni Johan, Gospoa Hole, Jednooka, Dvooka o Trooka, Zvjezdani taliri, Dvanaest lovaca, Dva putnika) d) bajke o patuljcima i slinim biima (Tri patuljka u umi, Cvilidreta) e) ostale bajke (Zlatna guska, Vrijeme ivota, est pomagaa) Prie u kojima prevladavaju realistiki, esto groteskni, a katkada i nonsensni elementi (O mudrom krojau, Tri lijenine, Tri prelje, Djed i unue, Tri brata, Lijeni Hinko, Dobra trgovina, Mudra seljaka djevojka) Prie u kojima su glavni likovi ivotinje (Lisica i maka, Vuk i lisica, Stari sultan) Prie s religioznim motivima (legende) (Marijino dijete, Siromani i bogati). nisu mijenjali sadraj ve ga samo stilski dotjerivali; nema moraliziranja ni ikakve tendencioznosti; prti bogatstvo mate i ari iivljavanja u prianju; obino su vedre i vesela, iz njih probija narodno iskustvo i mudrost, ponekad lagani zapuh ironije i gorine (Crnkoviev primjer iz Vuka i sedam kozlia s mlinarom); donekle oiene od pretjeranih grubosti; izvanredan jezik i stil s finim lirizmom i jedva primjetnom ironijom;

I.

II. III. IV. -

Aleksandar Sergejevi Pukin (1799. 1837.) - u posljednjim godinama ivota napisao je nekoliko bajki u stihu; - ljubav prema narodnom stvaralatvu poprimio od dadilje Arine Rodionove;

10

www.sajt.com.hr

Bajka o caru Saltanu; (motiv tri sestre najmlaa se udaje za cara; starije sestre odlikuje snana ljubomora i zlo, ujedinjuju se sa zlom svekrvom i ele ubiti novoroenog carevia i majku; motiv labudice koju kraljevi spaava, ona mu ispunjava elje da doe do oca i na kraju postaje ena;) prepjevana osmercima; Bajka o ribaru i ribici; (zlatna ribica koja ispunjava elje; nezasitna i ohola starica;) kontrast Andersenovoj bajci to tatica radi uvijek je pravo duh Pukinova pjesnitva i romantizma gradacija u opisu mora prije nego li starac postavi pitanje zlatnoj ribici; D. Cesari ju prepjevao u desetercu, pa zadobiva laganu narodnu intonaciju; Bajka o mrtvoj carevni i o sedmorici junaka (Pukinova verzija Snjeguljice, patuljci zamijenjeni pravim junacima, kraljevi Elizej spaava carevnu) plastini opisi i do savrenstva izbruen stil (opis carice pred ogledalom, str. 56) retardacija raspleta motiv sunca, mjeseca i vjetra koji kraljeviu pomau pronai skrivenu i uspavanu carevnu; Bajka o zlatnom pijetliu; (pria o nezasitnom i oholom caru koji ne ispunjava obeanje najvjernijem sluzi) Pukin se osveuje svom caru za doivljena ponienja, pa je zavrava stihovima: Bajka la i jest i nije - / Pouka se u njoj krije. sve druge bajke zavrava stihovima Tu sam bio, jeo pio, / Brke sam namoio. preuzeto iz narodnog prianja da bi se poveala vjerodostojnost prie;

Hans Christian Andersen (1805. 1875.) Boena Nmcov (1820. 1862.) - eka knjievnica; na podruju ekog i slovakoga govornog podruja skupljala narodne prie i bajke; - najvanija zbirka Narodne bajke i prie (1846. 1847.) i roman Bakica (1855.) - primjer prie umska vila siromana i posluna djevojica Betuka u umi gdje svakim danom izvode koze na pau, susree umsku vilu s kojom po cijela poslijepodneva plee; umska joj vila pomae zgotoviti posao pree vune i na kraju prie je obdaruje zlatnicima. - motiv plesa u plesu Betuka potpuno izraava sebe, u njemu se ostvaruje; - osnovni susret prie izmeu realnog i fantastinog moe se doivjeti i kao susret izmeu ivotne nunosti i nadegzistencijalnih sklonosti; - umska vila prepoznaje Betukinu duhovnost i zato je nagrauje; - umska vila prevedena je na hrvatski jezik ve 1865. godine i objavljena najprije u asopisu Bosiljak, a potom u Smilju; - roman Bakica mogu se pronai crte svih baka koje svojom prisutnou i beskrajnim razumijevanjem ispunjaju svako djetinjstvo; - lik bakice ujedno je i slika nekadanjeg seoskog ambijenta, suivljenosti ovjekova ivota s prirodom; - Z. Nejedly dri da Bakica pripada meu najkrasniju ostavtinu eke knjievnosti 19. st; Lav Nikolajevi Tolstoj (1828. 1910.) - piui za djecu u Jasnoj Poljani teme i motive je crpio iz narodne knjievnosti; - svoje kratke prie, pripovijetke i basne objavio je u knjizi Knjiice Jasnoj Poljani (1873.) njegove poznatije priice, istinske umjetnike minijature pouke, namijenjene djeci su Stari djed i unui, Slijepac i mlijeko, Kotica, Sremza, Mae, Dva prijatelja;

11

www.sajt.com.hr

Heinrich Hoffmann (1809. 1894.) - objavljuje 1845. godine knjigu Lustige Geschichten und drollige Bilder (Vesele zgode i aljive slike), u 3. izdanju preuzima naslov Der Struwwelpeter (Janko Raupanko); - najveim djelom govori o neposlunoj i zloestoj djeci i njihovim horor kaznama; U 19. st. stvarao je i cijeli niz knjievnika koji svoja djela nisu prvotno namijenili djeci: Walter Scott (1771. 1832.) - otvara anr avanturistikog povijesnog romana; - samo jedno svoje djelo izravno namjenjuje djeci Djedove prie (1827. 1830.), a u kojima prikazuje francusku i kotsku povijest; - najpoznatiji i meu djecom najomiljeniji roman Ivanhoe (1819.) James Fenimore Cooper (1789. 1851.) - zvali su ga amerikim Scottom; - uvodi tematiku Divljeg zapada i lik Indijanca kao plemenitog divljaka; - Posljednji Mohikanac njegov najpoznatiji roman; Charles Dickens (1812. 1870.) - izriito za djecu napisao je samo dva djela Djeja povijest Engleske (1851. 1853.) i Blagdanska romanca (1868.) - pet romana iz ciklusa Boine knjige, a najpopularnija su Boina pria i Cvrak na ognjitu; - ipak, najpoznatiji je po svojim romanima Oliver Twist (1838.), David Copperfiled (1850.) i Velika oekivanja (1861.); ova djela najee itaju starija djeca, premda ih je D. namijenio odraslima; - uvodi lik siroeta, i temu nesretnog i tekog djetinjstva to u neto kasnijim djelima djeje knjievnosti (iz razdoblja realizma) gotovo postaje pravilo; Harriet Beecher Stowe (1811. 1896.) - amerika spisateljica, autorica romana ia Tomina koliba (1852.) u kojem opisuje nesretnu sudbinu jedne robovske crnake obitelji; - najdirljivija slika rasprodaje jedne obitelji majku rasprodaju zajedno s njezinih sedmero djece, svakog razliitom gospodaru; Robert Michael Ballantyne (1825. 1894.) - Koraljni otok (1858.); - tipina robinzonada s djeacima kao glavnim junacima; Jules Verne (1828. 1905.) - nazivaju ga ocem znanstvene fantastike; - najpoznatiji romani Put na Mjesec (1865.), Djeca kapetana Granta (1868.), Dvadeset tisua milja pod morem (1870.), Put oko svijeta u osamdeset dana (1873.), Tajanstveni otok (1874. -1875.), Carev glasnik (1876.), Petnaestogodinji kapetan (1878.); - Nijedan uitelj nije nadmaio Julesa Vernea u temeljnom pedagokom umijeu uenju putem zabave - smiono predvidio velik broj epohalnih suvremenih otkria;

12

www.sajt.com.hr

- bila mu je namijenjena pravnika karijera; - oduevaljavao se geografijom (kao 11-godinjak pokuao pobjei u Indiju); - kasnije nije bio sam pisac Verne, ve i kapetan Verne; - itao V. Hugoa, A. Dumasa Oca, a oboavao je i E. A. Poea; - vjeto iznijansirana karakterizacija likova; (U svakom romanu glavno je lice hladnokrvan, ambiciozan, pomalo tajanstven ovjek, kojega prati sangvinian, brbljav, dobroudno smuen ili uen antipod, a zajedno se sukobljuju s razliitim zlikovcima. M.C.) - dobro promiljena kompozicija bujna i napeta radnja, egzotina geografska zapaanja, opasnosti,napetost traje do samoga kraja djela, koje najee zavrava sretno; - veza s Hrvatskom (Pazin, kapetan Paul Bos s Hvara, gl. lik Dunavskog peljara prolazi kroz Ilok i Vukovar, spominje R. Bokovia, N. Teslu, P. Nakia); - radnja Mathiasa Sandorfa dogaa se u Pazinu (na hrvatski preveden tek 1988.); - Jules Verne klub u Pazinu (kuriozitet); UMJETNIKA FANTASTIKA Edward Lear (1812. 1888.) - Knjiga besmisla zbirka nonsensnih pjesama (London, 1846.) - Pjesnika forma limericka kratka pjesma od pet stihova, s rimom aabba; - svoju poeziju zasniva na nursery rhymes, a zahvaljujui narodnoj poeziji za djecu, njegova umjetnika poezija postaje igrivija, liena ukoenosti i stalne pouke; - pretea Lewisa Carrolla; Lewis Carroll (1832. 1898.) - umjetnik L. Carroll i znanstvenik, matematiar Charles Lutwidge Dodgson; - anegdota s kraljicom Viktorijom; - sretno djetinjstvo (11 brae i sestara, otac sveenik anglikanske crkve); - studirao na Oxfordu gdje je i ostao kao predava, profesor matematike; - svestrani umjetnik (umjetniki fotograf) - pripadnik viktorijanskoga doba; - najpoznatije prie: Alica u Zemlji udesa (1865.), Alica kroz ogledalo (1872.), - posthumno mu 1898. godine izlazi knjiga poezije; - znanstvena djela (matematika, logika); - prijateljstvo s djecom dekana Liddell, meu njima je bila i Alica; - fantastina pria / bajka; fantasy - pomakom u irealno oslobaa se unutranja stvarnost (izokrenuta stvarnost) Sve je kao to jest, a da to i nije te glavni lik zbog toga u sebi osjea znatne promjene KOMPOZICIJA Alice ine 12 poglavlja, time da je svako poglavlje zaseban A. doivljaj (njezini se doivljakji projiciraju kao slike sna koje izranjaju jedna iz druge, a opet svaka slika predstavlja zaokruenu, zasebnu cjelinu; - zaboravljeni jezik (Fromm), jezik nesvjesnog i sna, poznat kao takav cijelom ovjeanstvu; - A. san plod umjetnike imaginacije; - Alica sadri parodije na stihove tada popularnih engleskih djejih pjesnika; L. Carroll o interpretacijama Alice: Nisam mislio nita osim nonsensa! Ali rijei znae vie od onoga to, koristei ih, njima izraavamo; tako bi i sadraj knjige trebao znaiti prilino vie od onoga to je autor mislio dok je knjigu pisao.

13

www.sajt.com.hr

slika i razgovor A kakva mi je to knjiga bez slika ili razgovora? C. se opredjeljuje za sliku, razgovor, igru; Alica svijet sna doivljava kao slike, a dijalog se namee kao dominantna pripovjedna tehnika djela; - uvodona pjesma poziv na igru, ali i na povratak u djetinjstvo; - pria s obiljejima djejeg svijeta; a) djeje iskustvo osobnosti s blagom natruhom tatine (usporeivanje s Adom ili Mabel) b) djeje iskustvo kolskog znanja (uenje radi uenja) c) spontano i bezazleno uspostavljanje kontakta d) oduevljeno pripovijedanje o poznatom - pomak iz svijeta stvarnosti u svijet udesa pad u san (str. 15) - A. si postavlja dva temeljna pitanja kamo idem? i tko sam ja? - unutranje i vanjske promjene (rast i smanjivanje, nagle promjene raspoloenja) -dimenzija vremena blie svevremenskoj vjenosti; - Alica, mi i udno drutvo iz lokve suza poglavlje o evoluciji; svi su nagraeni; - najava sudskog procesa; Mi dugog repa / prie (tail : tale) - Bijeli Zec - Gusjenica (str. 55-56) - lakaji riba i aba - susret s Vojvotkinjom svijet se okree bre, kada ljudi ive u ljubavi, a ona se ne unose u tue ivote; - nonsensni razgovori - makina igra (Cerigradska maka, Maka Koja Je Pojela Kanarinca) - luda ajanka (trojica ludih) vidi u 100 lica prie; - konano u najljepem vrtu; - crvene i bijele rue; - lik kraljica odrubite glavu - str. 88. - kriket lopte (ivi jeevi), mlatovi (plamenci) i lukovi (savijeni vojnici); - Alica i maka zagonetka njezina pojavljivanja i nestajanja A. zahvaljujui zagonetki, lakomislenoj reenici Ona je Vojvotkinjina, pa najbolje da nju pitamo, Vojvotkinju izvlai iz tamnice gdje je ekala pogubljenje; - olienje runog Vojvotkinja i Grifon - Grifon i Laljiva /Lana kornjaa zadirkuje kolstvo viktorijanskog vremena; - Alica u sudnici; - Alisino svjedoenje; - bunt protiv Kraljiine Prvo kaznu, pa onda presudu; - cijeli se snop igraih karata tada na nju okomljuje, ali svojim izrastanjem koje noemo oditati u kljuu i duhovne i tjelesne premoi nad tim kreaturama, A. ih lako odbija; - Alica u snu ovjeanstva; CARROLL UTEMELJEUJE FANTASTINU PRIU (FANTASY): - definicija po E. Nesbitt: prvi zahtjev fantastine prie mora biti uvjerljivostUnutar nevjerodostojnosti mora se nalaziti vjerodostojnost, unutar iracionalnosti racionalnost, unutar sna zbiljnost. Stoga, da bi uope bila prihvatljiva fantastina pria mora biti plod visokog reda imaginacije, slobodna a ipak pod kontrolom prirode svijeta to ga sama stvara. Njezine su vrijednosti u imaginaciji, u suosjeanju i razumijevanju, u viziji i vjeri, u stimuliranju i inspiraciji.

14

www.sajt.com.hr

Druga uroena karakteristika fantastine prie je originalnost () fantastina pria mora biti emocionalno uvjerljiva, mora biti iskrena; da bi bila iskrena, mora biti izraz individualnoga duha i temperamenta Na tom tragu koji je u knjievnosti zacrtao L. Carroll nastao je i jedan od najpoznatijih Toskanaca na svijetu Pinokio! Carlo Collodi (1826. 1890.) - talijanski knjievnik i novinar, pravim imenom Carlo Lorenzini; - preveo Perraultove bajke na talijanski jezik; - 1883. godine objavljuje Pinocchijeve pustolovine povijest jednog lutka; - fantastina pria; - glavni lik postaje po ustaljenom principu oivljavanja stvari (slinih primjera ima u narodnim bajkama, premda u ovom sluaju Collodijev motiv nije mitski); - lutak s karakterom pravog djeaka ima vie mana nego vrlina; - P. je istinski djeak koji u sebi nosi sve mane i vrline svih djeaka svijeta; - pratei Pinocchijeve bezbrojne peripetije na sceni se jo pojavljuje raznoliko drutvo Vila (bajkoviti motiv), antropomorfno prikazanim ivotinjama (Cvrak, Maak i Lisica, Gavra, Sova), ali i sa zbiljskim svijetom (otac Geppetto, vlasnik kazalita, sudac, andari); - P. je sav sastavljen od kontrasta! - Pinocchijeve pustolovine su igra vedre mate, zbilje i alegorije; - P. posjeduje elemente moderne prie; - slobodna igra u kojoj se od fantastike i stvarnosti gradi uvjerljiva nadstvarnost; - u njemu se otvara vedra panorama djejeg svijeta; - Paul Hazard str. 129. - ulomci iz djela; Louise May Alcott (1832. 1888.) - 1868. godine objavljuje roman Male ene; - nastavak romana pod naslovom Dobre supruge objavljuje 1869. godine; - jedan od prvih modela djejeg romana; - pisanjem rjeava sve obiteljske financijske probleme; - U Malim enama zapravo opisuje vlastito djetinjstvo i odrastanje; - glavne junakinje romana Amy, Jo, Beth i Meg iz obitelji March zapravo su njezine sestre May, Elizabeth, Anna i ona sama - Louise; - roman se dogaa u razdoblju od godine dana (od Boia do Boia) i opisuje svakodnevni ivot prepun djevojakih peripetija; - svako od poglavlja najee je posveeno jednoj od sestara kao protogonistici radnje; - otvara podvrstu obiteljskoga romana; - No, iako sestre March ive u drukijim prilikama nego to su dananje, iako se esto vladaju kao da su dvije-tri godine mlae (na poetku romana najmlaa, Emmy, ima dvanaest godina, a najstarija, Meg, sedamnaest), ipak iz tih likova zrai istinski duh mladosti, sanjarenja, velikih planova, silne sposobnosti za oduevljenje, za rad, za portvovnost, za sreu, za ponos, za ljubav, za razumijevanje, unato sitnim pogrekama, manama, peckanjima, svaama, naglim provalama temperamenta i sl. Taj osebujni duh mladosti ima ovdje etiri izvrsno izraena lika, javlja se u etiri varijante koje ine cjelinu: lijepa Meg koja esto plaa porez svojoj tatini, nemirna

15

www.sajt.com.hr

Jo, sin obitelji, u kojoj je spisateljica opisala sebe; tiha, portvovna, tankoutna, stidljiva i dobra Bet i praktina Emmy. M.C. Mark Twain Johanne Heusser Spyri Edmond De Amicis (1864. 1908.) - 1886. godine objavljuje roman Srce; - povijest jedne kolske godine koju je napisao uenik treeg razreda neke talijanske kole; - nema prave fabule; - pripovijetke umetnute kao dnevniki zapisi; - izrazita dimenzija didaktinosti; Robert Louis Stevenson (1850. 1894.) - britansko-ameriki pisac 1883. godine objavljuje djeji avanturistiki roman Otok s blagom; - roman s djeakom kao glavnim junakom; - pria o gusarima i potrazi za blagom; - vrhunsko djelo avanturistikoga anra i remek-djelo djeje knjievnosti; Karl May (1842. 1912.) - njemaki pisac kvantiteta njegova djela obrnuto proporcionalna kvaliteti; - ukupno je objavio 65 romana; - najee pie o Divljem zapadu i Indijancima, ali i o drugim egzotinim krajevima; - najpoznatija djela: Winnetou (1892.), Old Surehand, Blago u Srebrnom jezeru, Oporuka Inka; - Privlaio je itatelje slobodom matanja, putovanjem po egzotinim krajevima, velianjem Indijanaca (nadovezujui se na Coopera), sposobnou i dentlmenskim ponaanjem glavnih junaka i napetou radnje. Rudyard Kipling (1865. 1936.) Istinite prie, 1902. Knjiga o dungli, 1894.- 1895. Hrabri kapetani, 1897. proputovao gotovo cijelu Zemaljsku kuglu; zagovornik kolonijalizma i britanskog imperijalizma; 1907. godine dobio Nobelovu nagradu; najvrjednijim djelom dri se njegova Knjiga o dungli, a ona se sastoji od zasebnih pripovjedaka: Moglijeva braa, Kaain lov, Tigre! Tigre!, Bijeli tuljan (Kotik), RikiTiki-Tavi (Darzi, Nag, Nagina), Tumaj, gospodar slonova, Kvikvern. Karakteristike Kiplingova djela: Mo ovjeka nad prirodom (jaeg i pametnijeg nad divljim); Glorifikacija sustava, reda i zakona dungle; snano opisane scene u dungli, plastini opisi ivotinja; ismijava moral stada (ljudski opor izbacuje Moglija); lik bijelog tuljana Kotika; lik mungosa Riki-Tiki-Tavija; Kiplingove su ivotinje oslikane poprilino antropomorfno;

16

www.sajt.com.hr

Teks Knjige o dungli doivljavamo istovremeno i kao realistiku prozu i kao poeziju;

Ernest Thompson Seton (1860. 1946.) - roen u Velikoj Britaniji, a u dobi od est godina seli u Kanadu; - zoolog po struci u njegovoj se osobnosti ujedinila znanstvena i umjetnika priroda; - jedna od najpoznatijih knjiga Divlje ivotinje kako sam ih upoznao, 1898., te prie poput Medvjedia Donija ili romana Vinipeki vuk; Oscar Wilde (1854. 1900.) - irski knjievnik, vei dio ivota proveo u Londonu, pa se ujedno dri i pripadnikom engleske knjievnosti; - autor romana Slika Doriana Graya, drama Saloma; - dvije zbirke pria za djecu: Sretni kraljevi i druge prie (1888.) i Kua mogranja (1891.); - prisutni Andersenovi elementi i motivi; - pjesniki dotjeran stil; - plod visokog knjievnog artizma; - namijenjenost djeci?! - Sretni kraljevi; - Slavuj i rua; - Sebini div; U pismu jednom svom prijatelju Wilde je 1888. naglasio da su njegove pripovijesti studije u prozi koje su zbog romantinog sadraja napisane u obliku bajki namijenjenih dijelom djeci, a dijelom onima koji su sauvali djetinju sposobnost uenja i radosti i jednostavnost pronali u profinjenoj neobinosti. Luko Paljetak o Sretnom kraljeviu: Sretni kraljevi otkriva sve najznaajnije odlike njegova ivota i stila, raskoan izbor rijei, zanosan ritam reenice, udnju za dalekim i egzotinim krajevima, lirinost i sjetu, suosjeajnost i zajedljivost, efekt i afekt, razbaruenost i savreno poznavanje knjievnog posla i knjievnosti, suvremene i klasine, u emu se jo od studentskih dana isticao.

20. stoljee u prvoj godini 20. stoljea 1900. objavljena je zasigurno jedna od najpoznatijih amerikih knjiga za djecu arobnjak iz Oza Franka Lymana Bauma (1856. 1919.); autor je podrijetlom iz bogate naftake obitelji; tijekom ivota isprobao vie zanimanja ili buissnesa (prva mu je knjiga bila o uzgoju pilia); prva knjiga za djecu izlazi 1897. prie nastale na temelju nursery ryhmes etiri risa; arobnjaka iz Oza anrovski odreujemo kao fantastinu priu; djevojica Dorothy (siroe bez roditelja, ivi sa strinom Em i stricom Henryem) prisilno je premjetena u irealan/fantastian svijet, u zemlju Oz;

17

www.sajt.com.hr

ciklon odnosi nju zajedno s kuom i psiem Totom u novu, nepoznatu zemlju gdje susree vrlo neobine, i nadasve originalne likove Strailo, Limenog Drvosjeu i Plaljivog Lava; svi zajedno se upuuju kod arobnjaka Oza kako bi im ispunio elje Strailo trai pamet, Limeni srce, Lav hrabrost, a Dorothy eli da je vrati kui u Kansas; no pred sam kraj prie razotkrivaju da je Oz zapravo laan arobnjak; vjetica Glinda pomae Dorothy da se vrati u Kansas; uvod u kojem Baum istie zato se odluio na pisanje arobnjaka iz Oza; str. 155 upozoriti na tipine elemente bajke, ali i Baumovu originalnost; kasnije vie nastavaka o arobnjaku iz Oza; poznata ekranizacija s Judy Garland iz 1939. godine;

Beatrix Helen Potter (1866. 1943.) - Pria o Zeki Peteru (Pria o Petru Zecimiru) izlazi 1901. godine; - nakon to je izdala prvu knjigu, pisala je jo pria o ivotinjama naminjenih maloj djeci: Kroja iz Gloucstera, Pria o vjeverici Nutkin, Pria o Benjaminu Bunnyu, Pria o dvama zloestim mievima; - zec Peter doista je i postojao; - prie je pisala u obliku ilustriranih pisama djeci svoje odgojiteljice; - neke znaajke pria B. H. Potter (likovi su male antropomorfizirane ivotinje, nisu idealne, liene su sentimentalnosti, ali nose blagu pouku, jednostavne su, nemaju ni bogatu radnju, ni velike zaplete); - djeci su u prvom redu bliske svojom toplinom; - B. H. Potter istaknuta zatitarka prirode; Jack London (1876. 1916.) - teko djetinjstvo i mladost; - bavio se razliitim poslovima na svom surovom putu za preivljavanje to je kasnije iskoristio u svojim djelima; - normalno je poeo ivjeti tek kada je poeo pisati i zaraivati od pisanja; - slavu je postigao djelom Zov divljine (1903.), dok meu poznatija i omiljenija djela spada i njegov tri godine kasnije objavljeni Bijeli onjak (1906.); - napisao je vie od 40 romana, no uz gore spomenute, vrijedi spomenuti autobiografski roman Martin Eden, i roman Gvozdena peta u kojem najavljuje skoranju socijalistiku revoluciju (kao socijalist boravio po amerikim zatvorima); - mogli bismo govoriti o londonovskom nainu pripovijedanja koje je po Crnkoviu napeto, muko, snano i tipinim londonovskim likovima (i ljudima i psima) koji su borbeni, silni, nagli, uvijek u sukobu, fiziki izdrljivi; - ivotinje, u ovom sluaju pse, London ne prikazuje antropomorfno on prikazuje njihove nagone, karakterne osobine, odnos prema ljudima, ali kroz uobiajenu ivotinjsku komunikaciju lajanje, reanje, mahanje repom, nervozni tektanje, pogledom, zavijanjem i sl. - Zov divljine jedno od najlirskijih Londonovih djela s predivnim opisima prirode, i snanom priom o psu Bucku koji od pripitomljenog i civiliziranog psa s amerikog Juga, iz dvorita San Francisca dospijeva na hladan sjever meu surove kopae zlata; - surovost ivota na sjeveru u njemu budi iskonske (vuje) nagone i na samom kraju djela on postaje dijelom vujega opora, odnosno i njegov voa; - poglavlja: U divljinu, Zakon toljage i zuba (str. 33 udaljuje se od civilizacije gubitkom pitanja morala, str. 34 u njemu se poee javljati nagoni, naao je sebe u prirodi); Golema prazvijer, Kome pripada vodstvo, Strahote teglenja i putovanja (Hal

18

www.sajt.com.hr

i Charles), Od ljubavi prema ovjeku (John Thornton zov divljine str. 90, 91), Zov se javlja (susret i prijateljstvo s vukom, str. 110, na kraju postaje voa opora); Selma Lagerlf (1858. 1940.) - vedska spisateljica za djecu i Nobelovka; - poznata po fantastinoj prii udnovato putovanje Nilsa Holgerssona s divljim guskama (1906. 1907.) i Legendama o Kristu (1904.); - odmak od tipinog (srednjovjekovnog) anra legende; - usmeni kontekst legendi; - Sveta no, Carevo vienje, Zdenac mudraca, Djearac iz Betlehema, Bijeg u Egipat, U hramu, U Nazaretu, Rubac svete Veronike, Crvenda, Gospod Bog i sveti Petar, Sveti plamen; - U L. priama Isus se pribliuje, stapa i poistovjeuje s malim ustreptalim djejim srcima; - obiljeja legendi S. L. po S. Hranjecu: 1. Autorica se okvirno dri teme koja je najavljena naslovom; u obradi odstupa od svetopisamskog uzorka stvarajui nove fabulativne meuodnose; 2. Isus je djeak poput drugih, no u svakoj prii potvruje svoje udesne moi; svi drugi likovi nakon susreta doivljavaju preobraenje; 3. slikoviti opisi kojima se posvjedouje puko, usmenoknjievno nasljee; Ferenc Molnar (1878. 1952.) - maarski knjievnik; - proslavio se djejim romanom Junaci Pavlove ulice (1907.); - u romanu gotovo da nema odraslih, ali ni djevojica; - skuenost djejih prostora za igru u gradu; - glavni lik Nemeek najmanji od svih djeaka, uz psa Hektora jedini vojnik na grundu; - djeca se igraju rata u predveerje Prvog svjetskog rata; - igra djeaka iz Pavlove ulice otkriva crte stvarnoga ivota; - socijalna dimenzija romana; - tragian svretak; - likovi Nemeek, voa Boka, voa Crvenih koulja Feri-A, braa Pastor, izdajica Gereb, i drugi; Henryk Sienkiewicz (1846. 1916.) - Quo vadis (1896.) - Kroz pustinju i prainu (1911.); - Djeak Stasio (Poljak) i Nella (Engleskinja), crnac Kalio; - radnja se dogaa u Sudanu; - jo jedan Nobelovac i djeji pisac; Edgar Rice Burroghs (1875. 1950.) - Tarzan of the Apes (1914.) - Tarzan odgojen meu majmunima; - lik Jane koja ga vraa u ljudsku zajednicu; - B. je pisao vesterne i znanstveno-fantastinu literaturu; Felix Salten (1869. 1947.) - austrijski knjievnik, pravim imenom Sigmund Salzmann;

19

www.sajt.com.hr

Bambi (1923.); Uz Bambija napisao je vie djela o ivotinjskom svijetu (Bambijeva djeca, Zeii, Mladost vjeverice Peri, itd.) - neposredan, svje, istinski doivljaj prirode; - cijela je knjiga zapravo Bambijevo kolovanje, ali ivotno; - ozbiljna pria o lijepim i grubim stranama ivota, pria u kojoj ivot gledamo kakav jest, s okrvavljenim snijegom, hajkama, zamkama i prolaznou mladosti, a da ipak ljepota ivota prti na svim stranicama; - uz Bambija se javlja cijeli niz likova majka, Gobo i Falina, teta Enka, Nela, Rono, Karus, Stari knez, uk, vjeverica, itd. John Glasworthy o Bambiju str. 161-162. Pamela Lyndon Travers (1906. 1996.) - Mary Poppins (1934.) Hugh Lofting (1886. 1947.) - Pripovijest o doktoru Dolittleu (1920.) - britanski knjievnik, po majci irskoga podrijetla, po zanimanju arhitekt; - jo kao djeak u roditeljskom domu imao mali zooloki vrt; - sudjelovao u Prvom svjetskom ratu gdje se uz ljudsku bijedu susreo i s neshvatljivom okrutnou prema ivotinjama to ga potie da pie o malom i dobroudnom dr. Dolittleu koji ne samo da lijei ivotinje, ve razumije i njihov jedinstveni jezik; - isprva su prie o dr. Dolittleu bila ilustrirana pisma koja je Lofting s bojita slao svojoj djeci kako bi ih razveselio, kasnije, na nagovor supruge, pisma objedinjuje u knjizi; - Loftingovo djelo anrovski odreujemo kao fantastinu priu pomak u irealno ostvaren je ivotinjskim jezikom; - lik dr. D. susreemo u engleskom gradiu Puddleby-on-the-Marsh najprije je bio doktor za ljude, a potom za ivotinje; - papiga Polinezija otkriva mu ivotinjski jezik; str. 13-14 - putuje u Afriku izlijeiti majmune od neke strane zarazne bolesti; - u znak zahvalnosti dobiva neobinu dvoglavu (plod fantastike) ivotinju GurnimePovuciga; - na povratku iz Afrike spaava djeaka i njegova ujaka od gusara; - sretan povratak kui; - dr. D. krase sve pozitivne osobine dobar, mudar, nesebian, optimistian, osjeajan ali i suosjeajan; - zanimljivi likovi ivotinja papiga Polinezija, majmun i-i, pas ip, dvoglava Gurnime-Povuciga, sova Tu-Tum svinja Gic-Gic; - opreka Kiplingu ovjek je ovdje prilagoen ivotinjama, bez obzira to i Lofting ivotinjama pristupa antropomorfno (gradi svoju idealiziranu viziju boljeg i pravednijeg svijeta H.S.M., jer ivotinje osjeaju, rade, trpe, raduju se, strahuju i boluju, i konano, odlaze u mirovinu isto kao i ljudi;) - Kipling se izruguje majmunima jer nemaju zakona, dok e Loftingovim bolesnim majmunima sluiti cijela dunga s lavom kao kraljem na elu; str. 42-44; - osuuje kolonijalizam; - simpatian i pomalo groteskan lik crnoga kraljevia Bumpa koji ita Trnoruicu i uivljuje se u njezina princa; - napeta pustolovna fabula; - Lofting iznad svega alje duboko humanu poruku; - zakljuak dr. H. Salopek Mihanovi:

20

www.sajt.com.hr

nakon prve knjige o dr. Dolittleu Lofting je napisao jo desetak nastavaka s dobroudnim doktorom kao glavnim junakom Putovanja dr. D, Pota dr. D, Cirkus dr. D, Karavana dr. D, Dr. D. na Mjesecu, Knjiga o Gic-Gicu, Dr. D. kralj Indijanaca, itd.

Karel apek (1890. 1938.) - eki knjievnik; - zbirka Devet bajki; - najpoznatija i djeci najprimjerenija Potarska bajka; - potar Kolbaba, potari-patuljci, ofer Frantiek i Marenka; - humor, osebujan stil, divni dijalozi, punoa i svjeina detalja, uz elemente narodne bajke originalnost prisutna u suvremenosti kao mjestu odvijanja radnje; - Kolbaba cijelu godinu i jedan dan nosi neadresirano ljubavno pismo (patuljci su ga nauili kako se klasificiraju pisma po vrijednosti); - Marenka na kraju (sretnom) ipak potaru mora platiti dvije krune potarine; - Crnkovi zamjeuje neke zajednike crte (na stilskoj razini) sa umom Striborovom I. B. Maurani; Alan Alexander Milne (1882. 1956.) - britanski pisac i dramatiar; - ostao poznat kao djeji pisac: Kad smo bili sasvim mali (1924.), Sad imamo est godina (1927.), Medo Winnie zvani Pooh (1926.) i Kua na Poohovu uglu (1928.); - M. prislukivao igru svoga sina s oivljenim igrakama, koje je ak odnosio i na izlet u umu, i uza zain svoje mate stvorio svijet Winnie Pooha; - Medo Winnie zvani Pooh; - 10 poglavlja, pria se dogaa unutar godine dana (od proljea do proljea); - Medo Winnie, Zeko, Prai, magarac Njar (Tugomil), Sova, mama Klo i sin Kan, itd. Erich Kstner (1899. 1974.) - njemaki knjievnik; - htio je postati uitelj, no studira germanistiku i romanistiku, a neto kasnije postie doktorat iz filozofije; - pisao je za odrasle, premda je, kako kae Gustav Krklec, njegov djeji roman Emil i detektivi doivio velik uspjeh ne samo u Njemakoj, ve i u itavom svijetu; - za djecu je jo napisao niz romana, od kojih su mu najpoznatiji Emil i tri blizanca, Letei razred, Tonek i Tokica, Blizanke, Konferencija ivotinja (na orvelovskom tragu); - roman Emil i detektivi izlazi 1929. godine i otada se moe govoriti o kestnerovskom tipu djejega romana; - Krklec e za ovaj roman rei da je vedar, prpoan, optimistan, zanimljiv, human, i svaka od ovih navedenih karakteristika doista i stoji; - K. unosi lik stvarnoga djeaka Emila iz provincije koji poprilino skromno ivi sam s majkom; E. je istinski djeak, krase ga osobine dobrote, odgovornosti, privrenosti, ali on ni u emu nije utogljen (nacrtat e brkove na spomeniku, ne eli nositi novo odijelo, rado i otvoreno sklapa prijateljstva, ali bi se rado odazvao i boksanju); - Emil je nadasve hrabar i odvaan, zanima ga sve to zanima prave djeake elektrini tramvaj, nove marke automobila i sl. - radnja ukratko;

21

www.sajt.com.hr

Emil Gustav (djeak s trubom) Profesor Dinstag (najmanji slinost s Molnarovim Nemeekom) Poni Hithen (jedina djevojica, ali jedina posjeduje bicikl); epizoda sa snom (San u kojem se mnogo juri) mogui nagovjetaj/priprema za daljnji tijek radnje; zanimljiva pojava samog lika autora (u tramvaju kupuje Emilu kartu kasnije se pojavljuje u ulozi novinara Kstnera koji pie veliku reportau o Emilu i njegovoj druini koja je uhvatila velikoga lopova; zanimljiv odnos djece i odraslih K. je uvijek na strani djece (oni su pametniji, odvaniji, odnosno ravnopravni ivotni suigrai); kompozicija romana u prvom poglavlju Pripovijetka jo i ne poinje K. odaje kako je poeo pisati roman za djecu s radnjom smjetenom na otok u Junom moru (jo jedna robinzonska trakavica), no nemogavi otkriti koliko kit ima nogu nastupa kriza pisanja u razgovoru s konobarom i sam priznaje da djeca vole i da ih zanimaju prave, realne, ivotne stvari i tako se sjetio djeaka Emila i njegovih zgoda (str. 67) K. doista ne uljepava ivot u svojim romanima u njima primjerice ima iznimno brinih roditelja, ali i onih koji ne samo da nemaju vremena nego ni ne mare za svoju djecu; u romanu Blizanke e problematizirati odnos djece razvedenih roditelja a time i prepolovljenog blizanakog para djevojica; kestnervoski stil jednostavne i kratke reenice, svakodnevni neusiljen govor obitelj i djejih kvadri, a sve obojeno finim i uvijek pozitivno usmjerenim humorom;

Astrid Lindgren (1907. 2002.) - vedska knjievnica za djecu; - najpoznatije djelo Pipi Duga arapa (1945.); - Pipi je osvojila sva srca djece svijeta; - fantastina pria a pomak u irealno ini sam lik Pipi; - Pipi je najneobinija djevojica na svijetu; str. 9; OPIS: str. 10. - sama ivi u kui Pipinovcu, postajestvarotraitelj, upada tuu s huliganima, igra se lovice s policajcima, odlazi u kolu na jedan dan (str. 30), nadmudruje lopove, svoj gradskoj djeci kupuje slatkie i igrake, susret s ocem uroenikim kraljem, s Tomijem i Anikom odlazi na Gula-Gula otok, i na kraju s Tomijem i Anikom pije pilule protiv odrastanja (koje tako neodoljivo podsjeaju na zrna graka); - neopisivo voli izmiljati (lagati), ali prije svega je uvijek borac za pravdu, a iza svih njezinih nestaluka krije se dubokoosjeajna djevojica; Pipi Duga arapa je lik koji na poseban nain odraava i dijete i ovjeka u djetetu, i svijet djetinjstva i svijet odraslih, i sukob izmeu elja i stvarnosti, a prije svega djetetovu elju za afirmacijom, za priznanjem, za svojim vlastitim mjestom u svijetu, u emu se zapravo ogleda najpotpuniji i najistinskiji ovjek u djetetu. (M. Crnkovi) - Lindgren je jo napisala i nekoliko nastvaka s Pipi kao glavnom junakinjom Pipi ide na brod (1946.), Pipi na Junom moru (1948.), a meu poznatije joj romane pripada jo i djelo Razmo u skitnji; Marcel Aym (1902. 1967.) - francuski knjievnik; - Pria make na grani (1949.); Druge prie make na grani (1950.); - fantastine prie s okusom basne;

22

www.sajt.com.hr

Elwyn Brooks White (1899. 1985.) - ameriki novinar i humorist; - Charlottina pauina (Paukova mrea), 1952. Michael Ende (1929. 1995.) - njemaki knjievnik; - Jim Gumb i strojovoa Lukas, 1960; - Mom, 1973. - Pria bez kraja, 1979. Scott O'Dell (1898. 1989.) - ameriki knjievnik; pie povijesne romane; - Otok plavih dupina, 1960. - Caru carevo, 1966. Isaac Bashevis Singer (1904.) - pisao na jidiu; - nobelovac; - Koza Zlatka i druge prie (1966.) Christine Nstlinger (1936.) - austrijska knjievnica; - Konrad, ili dijete iz limenke, 1975. - Olfi meu enama, 1977. - Mu za mamu, 1972. Jostein Gaarder (1952.) - norveki knjievnik; - Tajna igraih karata, 1990. - Sofijin svijet, 1991. - Hej! Ima li ovdje koga?, 1996. Anne Fine (1947.) - britanska knjievnica; - Tulipina igra, 1996. - Runi snovi, 2000. - Moja mama pankerica, 1988.

PREGLED HRVATSKE DJEJE KNJIEVNOSTI POECI HRVATSKE DJEJE KNJIEVNOSTI Antun Kanili Obilato mliko duhovno (1754.) djeji katekizam; (100 godina nakon Cottona); A. Vrani - prevodi Campova Robinsona Mlaissi Robinzon (1796.);

23

www.sajt.com.hr

A. M. Relkovi prevodi Ezopove basne Esopove fabule za slavonsku u skulu hodeu dicu (1804.) slabo itane knjige koje nisu doivjela novih izdanja; Ivan Filipovi 1845. pokree Zabavnu itaonicu u kojoj je izalo 17 knjiica raznih europskih prijevoda (vjerojatno vie puka nego djeja literatura); silni prijevodi Christopha Schmida (1768. 1854.) i Franza Hoffmanna (1809. 1894.), ali i silna itanost; najpopularniji autori meu hrvatskom djecom i mladei u 19. stoljeu: Tako moralistika pripovijetka postaje temelj na kojem e se razvijati hrvatska djeja knjievnost, a njemaki utjecaj dominantan. uzima se da hrvatska djeja knjievnost formalno poinje s Ivanom Filipoviem i njegovom raznorodnom knjiicom Mali tobolac raznog cvetja za dobru i pomnjivu mlade (1850.)

PERIODIZACIJA - od poetaka do 1913. (od Malog tobolca do Hlapia) Filipovievo doba; - od 1913. do 1933. (od Hlapia do Drube Pere Kvrice) doba I. B. M. - od 1933. do 1956. (od Pere Kvrice do Prepelice) Lovrakovo doba; - od 1956. i dalje; (od Prepelice dalje); - Vitezovo doba; IVAN FILIPOVI (1823. 1895.) - Mali tobolac (1850.) sastoji se od etiri dijela: I. razne pjesme II. mudra izreenja (u stihu) III. male pripovijetke IV. domorodne misli (djeci namijenio dva lanka Neto o raznih jezicih uobe i O raznih vjerozakonih); - drugi i trei dio Tobolca su prijevodi i prerade, dok su pjesme izvorno Filipovieve i po toj se injenici dri da hrvatska djeja knjievnost poinje poezijom; - no I. Filipovi osim to je napisao prve hrvatske djeje pjesme oivio je itavu kulturnu djelatnost i uope oivio djeju knjievnost, pa je tako: - uveo preradu tuih tekstova i prevodio sa stranih jezika; - prihvatio i popularizirao Christopha Schmida; - uveo Franza Hoffmanna; - ureivao prvi hrvatski djeji asopis Bosiljak; - okupljao suradnike za asopis i nagovarao ih na pisanje; - promicao djeju knjievnost u kolama; - osnovao Hrvatsko pedagoki knjievni zbor i unutar njega Knjinicu za mlade; - uvodi biografije; - izdao je knjigu basana; - pokuao pisati pripovijetke i prie; - pisao kritike djeje knjievnosti; - vei dio F. pjesama izrazito didaktian, npr. Dobra odluka, Harnost, Posao, Proti lijenosti, Milosre,

24

www.sajt.com.hr

- oigledan nesklad izmeu ritma i sadraja rijei utrpane u ritmiku shemu poskoice moraju davati ozbiljnu pouku primjerice iz pjesme Potlam nauka Ali od nas udaljimo, / Ciku, buku, zlobu svaku, / Pametno se poigrajmo; / Bog ne trpi djecu opaku. - pjesma Mladoj naravi simbolika djetinjstva u proljeu, doivljaj ljepote prirode i njezina sklada; - pjesma Maca i mi najraireniji motiv svih vremena u dj. knjievnosti; F. pokree i ureuje Bosiljak (1864. 1868.); - program lista str. 136.

- vrlo brzo se uz Bosiljak javlja jo jedan asopis za djecu Smilje (1873. 1945.); u duhu F. nauka; - prvi urednik Vjenceslav Zaboj Marik, a nakon njega Tomislav Ivkanec punih 38 godina; (G. Vitez 1951. godine pokree djeji asopis koji nastavlja Smilje, i naziva ga Radost. 70-ih gdina K uz Modru lastu pokree Smib (Smilje + Bosiljak); - od poetka donosi poeziju, priu, pripovijetku, basnu, igrokaze, populrano pedagoko tivo, metodike obrade, zabavne stranice; - ve u 4. broju I. god. donosi Andersenovu priu Krasuljak; Ljudevit Tomi pokree Brljan (1873. 1903.) uz prekid od 13 godina; nakon T. smrti ureuje ga njegova snaha Marija Tomi Im; Brljan je gotovo cijeli posveen pripovijetci, i ima vie prijevoda iz stranih knjievnosti;

- od sva tri asopisa Bosiljak je bio najmanje primjeren djejem uzrastu; - knjievni dometi podjednaki u sva tri asopisa, i gotovo isti suradnici; - urednici Brljana Ljudevit Tomi i Marija T. Im takoer suraivali i u Smilju, bez obzira na antagonizam izmeu ta dva asopisa; IZVAN STRUJE zanimljivo mjesto AUGUSTA ENOE povjestice djeja knjievnost?! Postolar i vrag (1863.) Kugina kua (1869.) Kameni svatovi

FRANJO . KUHA - skuplja malenice (sanatalice) nursery rhymes u zbirku Pjevanka (1885.): Sto djejih popievaka za jedno grlo s napjevi i tekstom za puke kole i zabavita; - u svoje zbirke narodnih pjesama malenice su jo uvrstili Fran Kurelac i Matko Laginja; - prate svaki trenutak djejeg ivota (tepalice, uspavanke, bajalice, brojalice, nabrajalice, molitvice, rugalice, pjesme za igru, pjesme za kolo, cupkalice, oponaalice, jezikolomilice) - bliske nonsensu (Shodno djejoj prirodi, u njima rijei razvijaju sliku, ostvaruju zvuk, povezane su s dodirom, pokretom, ritmom, tjelesnim outima boli i ugode.) - obino su kratka stiha (6-erac, 7-erac, 8-erac) i jednostavna rima (aa);

25

www.sajt.com.hr

KNJIEVNOST PRVOG RAZDOBLJA POEZIJA - crta razvoja hrvatske djeje poezije: filipovievsko-varjaievska poezija Krunoslav Kuten Grigor Vitez Zvonimir Balog; - malo zasebnih zbirki, pjesme razasute u asopisima Smilje, Bosiljak i Brljan; 3 skupine pjesnika: 1. tzv. nedjeljni pjesnici uitelji, katehete, uenici i studenti, tu i tamo bi napisali pokoju pjesmu vjerujui da je to njihova drutvena, patriotska dunost; - ujedno i najvea skupina; 2. pjesnici koji su knjievni ugled postigli izvan djeje knjievnosti; nisu se uspjeli pribliiti djejoj prirodi koliko je to bilo potrebno; - unosili su duh i izraz tzv. velike poezije uz dodatak pouke; (H. Badali, Jelica Belovi-Bernadzikowski, D. Borani, M. Cihlar, . Deeli, A. Haler, V. Novak, P. Preradovi, A. enoa, S. irola, I. Trnski, A. Truhelka) 3. pjesnici koji su sebe doivljavali djejim stvaraocima i u tom su duhu i pisali i ivjeli: Ljudevit Varjai, Jakov Majnari, August Harambai, Josip Milakovi, Rikarad Katalini Jeretov (Barba Rike), Krunoslav Kuten. LJUDEVIT VARJAI (1852. 1926.) - Mladice, razline pjesme za mlade (1874.) - za ivota objavio esnaest knjiga za mlade; - sustvaratelj filipovievska tradicije! - pie domoljubno i pouno; (str. 163) - njegova poezija pjevna i bitno deklamatorska, velik broj njegovih pjesama uglazbljen (I. Zajc ih je uglazbio stotinjak); - Hej, veselo mili druzi; - nije podlegao Zmajevu utjecaju, iako se u zbirci Milovanke (1896.) pribliio djejem svijetu; (Mira i maca, Mala velja, Mala pralja, Kua i majica) - u pjesmi Prsti pribliio se malenicama, i stilski je savreno ostvario; AUGUST HARAMBAI (1869. 1911.) - iskazivao se domoljubnim temama (iskaz iskrenih doivljaja); - zasluge A. Harambaia vidiljive iz nekrologa u Nastavnom vjesniku (str. 166) - najhrvatskiji zmajevac; - objavio tri knjige namijenjene djeci Mali raj (1891.), Smilje i kovilje (1890.), Zlatna knjiga (1890.) slikovnica koju je objavio zajedno s J. J. Zmajem; - osim Zmajeva utjecaja osjea se i filipovievsko-varjaievska tradicija; - ipak najbolja i najljepa njegova ostvarenja isto su njegova ista, a rezultat su njegova istinskog osjeanja bliskosti prema djetetu (Tri junaka, Junak, Prostodunost, Dan i no, Kukuc) JOSIP MILAKOVI (1861. 1921.) - u svoje vrijeme najplodniji, najpoznatiji i najcjenjeniji djeji pjesnik; - izdaje antologiju hrvatske i srpske djeje poezije Naa pjesma, antologija hrvatskoj mladei (Donja tuzla, 1903. Zagreb, 1905.) - prva zbirka Boinica (1883.) filipovievsko-varjaievska tradicija; - motivi su velike teme ili djeji ivot s poukom;

26

www.sajt.com.hr

u zbirci Mali svijet (1885.) osjea se Zmajev utjecaj; poznatije su mu jo zbirke evine pjesme (1914.), Mali estitari (1916.), Djedine pjesme (Sarajevo, 1919.); nakon pjesnikog susreta s Kutenovom poezijom i sam postaje neposredniji, blii djeci, oslukuje onomatopeje, nonsens Svi ti elementi pokazuju raznolikost umjesto jednolinosti, bliskost djejoj igri umjesto pouke, lirsku razigranost umjesto epsko(ne)lirske sheme, vlastitost umjesto imitacije. (Pauk? to je?-, Doba, Macan Mato, Sve u svoje doba, Vrapci, Oroz i koke, udni lovci, Pali i njegov hrut, Kraljev malj)

KRUNOSLAV KUTEN (1855. 1894.) - najzanimljivija pjesnika pojava u Smilju; - pisao pjesme za djecu izvan okvira svoga vremena, izvan shema, polazei jedino od druenja s djecom, i od narodne djeje poezije; - pretea Grigora Viteza; - bez obzira na nepravdu i zaborav, od suvremenika ga jedina cijeni Jelica BeloviBernadzikowski; - Mali ratar str. 177; - Gozba domae peradi str. 180; - Kuten je pjesnik trenutka, pjesnik djeteta u ivotnoj svakidanjici, pjesnik stvarnog djeteta i djejih dometa i interesa, pjesnik priproste radosti ivota (). - Kia str. 185. - Buha str. 192. - domovina prisutna u djejem ambijentu doma, dvorita, u roditeljskoj ljubavi; - prisutan duh kranskog udorea i toplina blagdana; - najee pie u osmercima, nie dvostihe bez posebne podjele na strofe; - izrazita prirodnost rime, ona je funkcionalna, nije tek prazan ukras; - izbjegava didaktinost; - On se utopio u djetinjstvu, izjednaio se s djecom i pjeva s djecom, misli s djecom, raduje se s djecom kao da je i sam dijete. RIKARD KATALINI JERETOV (1869. 1954.) BARBA RIKE - prepoznatljivost pjesama patriotske, prigodne, jednostavne; - odhrvao se Zmajevu utjecaju, a varajaievsku tradiciju ublaio bliskou s djecom; - ureujui i suraujui u asopisu Mladi Istranini (kasnije Mladi Hrvat) susree se i s poezijom Vladimira Nazora; - uz pjesme objavljuje i krae prozne tekstove namijenjene djeci (lirske sliice, kratke pripovijetke iz ivota, sliice s poukom nalik basnama); - uz dvije slikovnice, objavio tek jednu knjigu za djecu Vesela mlade (1897.);

PRIA NARODNA PRIA - hrvatska djeja knjievnost ne slijedi ustaljene etape u razvoju prie nai se umjetnici nisu usudili krenuti u poduhvat pretvorbe vlastite narodne prie u umjetniku, ve su prie preuzimali od drugih naroda; - vie cijenili udorednu pripovijetku nego narodnu priu;

27

www.sajt.com.hr

- prie se vie objavljuju u Smilju nego Bosiljku; - preplitanje narodne prie sa stranom umjetnikom priom Bosiljak uvodi B. Nemcovu, a Smilje ve u prvom goditu H. C. Andersena; - cijenile su se slavenske i istone prie vie od zapadnih, ali su se zapadne potkradale; - snaan utjecaj Andersenove Djevojice sa ibicama; Ivan Devi (1857. 1908.) - liki uitelj; - Pria o Boaj-gradu, Pria o zauzeu Buni-grada, Postanak samostana Ermnja; Jure (uro) Turi (1861. 1944.) - zbirka Prie (1909.) - po odreenju Turieva je pria tolstojevsko-narodna, i u neto manjoj mjeri andersenovska; - Prerano u proljee, Pastrva, Kralj sa srcem od kamena, Pelina srea, Sreoperka; PEDAGOKI ROMANI - Davorin Trstenjak - Savka i Stanko (1882.), U radu je spas (1885.) - Josip Klobuar Uitelj u Jabukovcu (1883.) - Ivan Tomai Tugomil Jorgovani (1895.) - Vjekoslav Koevi Sretni kova (1895.) Antun Truhelka Ljudevit Tomi (urednik Brljana) Tomislav Ivkanec (50-ak godina ureivao Smilje) Milka Pogai Stjepan irola Marija Tomi-Im Jelica Belovi-Bernadzikowski (istaknuta kritiarka djeje knjievnosti)

DRUGO RAZDOBLJE Ivana Brli-Maurani (Ogulin, 1874. Zagreb, 1938.) - uloga obitelji Maurani i Brli u knjievnom i umjetnikom izrastanju IBM; poznanstvo s Franjom Markoviem; svoja najbolja djela napisala je izmeu 38. i 42. godine ivota;

DJELA: Valjani i nevaljani, 1902. (pripovijetke, pjesmice i prie za djeake) kola i praznici, 1905. (male pripovijetke i pjesme iz djejeg svijeta) Slike, 1912. (pjesme) udnovate zgode egrta Hlapia, 1913. (roman) Prie iz davnine, 1916. (bajke) Knjiga omladini, 1923. (crtice)

28

www.sajt.com.hr

Djeja itanka o zdravlju, 1927. (stihovi) Mir u dui, 1930. (predavanje na Dan mira) Iz arhiva obitelji Brli u Brodu na Savi (1934.-35.) Jaa Dalmatin, potkralj Guderata,1937. (povijesni roman) Srce od licitara, 1938. (kompilacija prve dvije knjige) Basne i bajke, 1943. Iz korespodencije Andrije Torkvata Brlia, 1948.
-

zato je zovemo hrvatskim Andersenom? najznanjnija djela udnovate zgode egrta Hlapia i Prie iz davnine; u sjeni njezinih najsjajnijih ostvarenja ostao je povijesno-pustolovni roman Jaa Dalmatin, potkralj Guderata; suanj u Carigradu u kui trgovca (sanja o Indiji); meu bedemima Saraja neobian susret s djevojicom Mirjam; prodaja Jae preko starog Jusufa postaje Ahmedov drug na putu za Indiju; Mahmud Begr mitski kralj i vladar bogata Guderata; M. B. oslobaa Jau, ovaj postaje slobodan ovjek i svojim se sposobnostima i domiljatou sve vie uspinje na drutvenom rangu, sve dok ne postane ravan samom vladaru postaje Melek Az; borba s Portugalcima za Jain grad Diu (Jaa je grad obzidao poput Dubrovnika); u meuvremenu se Jaa oenio s Mirjam (pomalo nategnuta i fatalistika pria); uloga hrvatske narodne pjesme u prii (njome je Jaa oparao Mahmud Begra); Ivana Brli Maurani zavrava priu o Jai Dalmatinu: Narodni pjeva neka udesi svoje gusle javorove. Neka u vijenac deseteraca savije ivot i djelo Jae Dalmatina koji je u Indiji, u zemlji dalekoj iznio primjer vitetva, snage i pravinosti naega naroda. Svjetska povjesnica spominje Jau Dalmatina u uskoj vezi sa najboljim ljudima njegova vremena. Neka ga i naa narodna pjesma pozove na junako zborovanje sa naim prvim junacima, s Markom Kraljeviem, sa Zrinoviem banom i sa svijetlim likovima naih vitezova.

na kraju knjige pridodana iscrpna objanjenja, povijesni izvori, itd. Sanja Lovreni: U potrazi za Ivanom, 2007.

JAGODA TRUHELKA - u djeju knjievnost uvodi anr realistike pripovijetke; -

opis djece i djetinjstva na autobiografskom temelju; rane pripovijetke Tugomila (1894.), Naa djeca (1896.);

29

www.sajt.com.hr

dva izdanja najpoznatije knjige Zlatni danci, prvo izdanje izlazi 1918.; Bogorodiine trenje; Dani domaeg ognjita; Crni i bijeli dani; Pipo i Pipa; Boja ovica; Zlatko; (uvodi temu nestabilne obitelji, rastavljenih roditelja);

Zlatni danci pripadaju tipu obiteljskog romana koji je u svjetsku knjievnost uvela M. L. Alcott;

- svako je poglavlje zasebna pripovijest, a u svakom od njih po jedno je dijete glavni nositelj radnje; - kada se govori o Truhelkinom romanu vano se osvrnuti na: - temu djetinjstva u djejoj knjievnosti; - Osijek kao pozornicu zbivanja; - realistinost u pristupu i galeriji likova (posebice djeji likovi); - dom i pothvati djece; - mjera didaktinosti (didaktinost nije nametljiva, kod Truhelke je sve prirodno, ivotno prije svega); radnja se zbiva u Osijeku 60-ih i 70-ih godina 19. stoljea; sjajan osjeaj za karakterizaciju likova; Labudova ulica poetak prie; likovi Anica, iro i Drago; Anica najkompleksniji lik (utjelovljenje same autorice); iro neumorni istraiva; Drago najmlai brat, dijete nad djetetom; otac uitelj, majka, baka, Kristina, kuma; iznimna snaga stila pripovijedanja;

TREE LOVRAKOVO DOBA: MEURATNO I RATNO RAZDOBLJE Mato Lovrak (1899. 1974.) objavljuje svoja dva najbolja i najpoznatija romana 1933. godine Druba Pere Kvrice i Djeca Velikog Sela (Vlak u snijegu od 1946.); socijalni realizam u djejoj knjievnosti;

30

www.sajt.com.hr

Lovrak je bio uitelj, osim knjievnih tekstova pisao je i strune pedagoke lanke (Wilde i jesen, nastava kao cjelodnevni boravak); - svaki njegov roman ima naglaenu pedagoku crtu pa se otuda vjerojatno javlja stereotipan i gotovo neuvjerljiv lik uitelja prosvjetitelja; - Lovrakov realistiki djeji roman potisnuo je fantastiku u hrvatskoj djejoj knjievnosti; - opa mjesta Lovrakova stvaralatva za djecu: razred, skupina djece, kolektiv, zadruga, uitelj kao nevidljiv redatelj, djeji voe, iskakanje seoske djece u prvi plan (est sukob sela i grada); - odraz svjetske krize u knjievnosti (sukob siromanih i bogatih, snana Lovrakova socijalna angairanost); - Neprijatelj br. 1 prvi Lovrakov gradski roman; (Zvonko, Olio, mali Bosanci, milostivin pas Cveba); - prvi put se u L. romanu pojavljuje topos toploga doma; - pie i etiri kraa romana Doka Bedakovi, Francek Drugi Hrabri, Slatki potok, Devetorica hrabrih; - dodir seoskih i gradskih djeaka; - izdvojeno mjesto u cijelom Lovrakovu opusu pripada pripovijetki Anka Brazilijanka (tema siroeta, Anka mijenja okorjelog u alkoholizam i grubost radnika Brazilijanca, radnja se dogaa ispred ciglane); Zato je Lovrak nositelj novog razdoblja u razvitku hrvatske djeje knjievnosti? M. Crnkovi i D. Teak stavljajui njegovo djelo u knjievni kontekst istiu: Prije svega prekida dominaciju prie i fantastike. U dvadesetim je godinama utjecaj Nazorovih i Brlikinih pria, kao i svjetskih pria, daleko vei nego utjecaj Hlapia, koji uostalom nije prekinuo vezu s priom, i Truhelkina realistikog opisivanja vlastitog djetinjstva koje se zapravo ostvaruje tek u tim godinama. Lovrak se odluuje za djeji roman otprilike onakav kakav je poznat od Twaina i Molnara, a upravo ga je uspjeno inagurirao Kastner. - prekida i s tipom djejeg autobiografskog romana (nakon dosta snanog Truhelkinog utjecaja), premda se u njegovim djelima zapaa autobiografski sloj (autobiografski roman Slamnati krovovi); - snani, ali i vani, likovi djeaka kao voa njegovi su djeaci najee i nositelji neke utopistike socijalistike ideje stalni borci za pravdu i napredak meu ljudima; Znaajka Lovrakovih djeaka s kvricom jest u tome da prelaze granice djejeg interesa pa ak i djejih mogunosti. Njihova igra katkad nije igra nego rjeavanje socijalnih krupnih pitanja, njihova stremljenja nadilaze djeake elje za dokazivanjem, oni na neki nain ne pripadaju sveopem carstvu djetinjstva nego predstavljaju predratno pokoljenje mladih ljudi koji e se angairati u ratu i drugim sukobima. (M.C.) - specifian jezik i stil (kratke reenice, pripovijedanje u prezentu); - razliita kritika stajalita o Lovrakovu stvaralatvu; Zlata Kolari-Kiur (1894. 1990.) - u djejoj se knjievnosti afirmirala u 30-im godinama, a pie i stvara sve do 70-ih kada 1972. godine objavljuje svoje najvrjednije djelo Moja zlatna dolina; - pisala je u svim anrovima i vrstama djeje knjievnosti; - ostala stvarati na tragu predlovrakovske tradicije, u prozi nasljeduje Truhelku; Ivo Kozaranin (1911. 1941.)

31

www.sajt.com.hr

Mate Meri Miloradi (1850. 1928.) Dragutin Tadijanovi (1905. 2007.) Ivan Goran Kovai (1913. 1941.) Josip Pavii (1895. 1969.)

ETVRTO DOBA VITEZOVO I KUANOVO DOBA - djejom se knjievnou konano prestaju baviti uitelji i pedagozi, ona postaje dio stvaralaog opusa istinskih knjievnih umjetnika; Milivoj Matoec (1929. 1982.) - u knjievnosti se javlja 1957. godine romanom Tragom brodskom dnevnika; - objavio je itav niz djejih romana iako su mu najpoznatija i ponajbolja dva Tiki trai neznanca (1961.) i Strah u Ulici lipa (1968.); - Zajedno s Kuanom zaeo je suvremen djeji roman, osloboen parolake prolaznosti ali i naglaene lovrakovske tendencioznosti. (S. H.) - bavio se i dramaturgijom stvaranje napetih zapleta, vjeto voenje radnje prema kulminaciji, prirodan i uvjerljiv zavretak, epizodnost; (filmski jezik) - u njegovu opusu prepoznaje se preplitanje avanturistikog romana, fanastine prie i realistikog romana; - u svim ga djelima odlikuje pustolovnost i napeta fabula; - Tiki trai neznanca po Zalaru stilski najujednaenije, kompozicijski najzaokruenije i sadrajno najizvornije; - M. stvara tip djejeg detektivskog romana (djejeg krimia); - sukob u kui br- 15 Tiki i mlai brat Caco, dva para blizanaca Bjeloglavih (Prvi, Drugi, Trei, etvrti) i njihov mlai brat Dako; - neznanac: invalidan djeak iz susjedstva koji promatra njihovu igru na dvoritu i u nju se mijea nazivajui Tikija telefonom; - Matoec uvod roman lika: lik Tikija (Zalar, str. 61); - stvarni ivot djeaka i djeje igre; - zapaen roman Suvian u svemiru (1961.); - Strah u Ulici lipa (1968.) - slikovit lik Mungosa Nevade Odlino psiholoki iznijansiran lik, lik koji se lako ne zaboravlja. (I. Z.); - M. N. suvremeni Don Quijote; - likovi djece Cvrkutalo, Praporac, Veslonoac, apica i Latica; - traganje za ljubavlju i prijateljstvom (B. G.) O svakom ovjeku ovisi hoe li stei prijateljstvo i naklonost drugih ljudi. (M. M.) - priprema za djeju prozu u trapericama; - mijenja se status drube u odnosu na Lovraka; - status odraslih smetala; - izniman stil primjeren djeci; - afirmira grad i gradsku djecu;

32

www.sajt.com.hr

Darija Kramberger o Matoevu stvaralatvu uope: Matoec zna spretno pripovijedati, radnju dobro zaplitati i pojedine niti tako ispreplesti da su itaoci uhvaeni u njihovu mreu i zaborave na svijet oko sebe.

Ivan Kuan (1933.) - zavrio Likovnu akademiju; - jo kao devetogodinjak napisao roman: Otkad znam za sebe pisao sam i crtao. Kad mi je bilo devet godina napisao sam prvi svoj roman. Zvao se ivot dvojice djeaka u Ljavljoj guduri. Nisam jo znao da se ne kae ljavlja. Bio je to znaimljiv roman, namijenjen odraslima. Pisao sam ga na pisaem stroju, ilustrirao ga nalivperom i prodavao u svescima svojim najboljim prijateljima iz susjedstva. - Ivo Zalar jo 1978. obznanjuje: pojava njegova prva romana oznaava poetak nove etape u razvitku hrvatskog djejeg romansijerstva. - Uzbuna na Zelenom Vrhu (1956.), Koko i duhovi (1958.), Domaa zadaa (1960.), Zagonetni djeak (1963.), Lae, Melita (1965.), Koko u Parizu (1972.), Strani kauboj (1982.), Ljubav ili smrt (1987.), Koko u Kninu (1996.); - Kuan zna djeci zaviriti pod kou; - stvorio roman detekcije; - prepozntaljiv kuanovski djeji roman; Hrvoje Hitrec (1943.) - humor! - petoknjije o Smogovcima (1974. 1996.), Eko Eko (1978.); - Smogovci (1976.), Smogovci i strani Bongo (1987.), Zbogom, Smogovci (1989.), Smogovci i bie iz svemira (1992.), Smogovci u ratu (1996.); - Obitelj Vragecovih; - smogovski serijal djeja proza u trapericama; - kontinuitet suvremene kulture; - odnos mladi : stari; - infantilizam u pripovijedanju; Zvonimir Milec (1938.) - Zagrepanac! - Zviduk s Bukovca (1975.); (Giza, Truli, Bimbo, Kanta, Rolo); - djeaka klapa; - zbivanja jedne kolske godine petog razreda; - zviduk! poetak i kraj romana; (Zalar str. 85) - takoer depedagogizirao svoju prozu; - napeta radnja; - djeca vjeruju autoru; Mladen Kuec (1938.) - Plavi kaputi (1974.) GRIGOR VITEZ (1911. 1966.) - poeo je pisati i objavljivati za djecu 1951. godine u asopisu Radost; - objavio nekoliko zbiraka djeje poezije: Vesele zamke (1955.) (slikovnica sa zagonetkama) Prepelica (1956.) Sto vukova (1957.)

33

www.sajt.com.hr

Kad bi drvee hodalo (1959.) Iza brda plava (izbor, 1961.) Hvatajte lopova (1964.) Gdje prie rastu (1965.) a) b) c) d) e) 1. 2. 3. 4. 5. objavljeno je i nekoliko slikovnica s njegovim stihovima; izdvojen pjesniki put V. se odmah na poetku pokazao kao gotova pjesnika individualnost; bogatstvo motiva Vitezove poezije; Milan Crnkovi po motivima Vitezove pjesme kategorizira kao: pjesme u kojima prevladava igra rijeima pjesme ispunjene vedrinom i humorom temeljenom na nonsensu pjesme u kojima je iznesen doivljaj prirode pjesme o djeci prigodne pjesme prema Vitezovu eseju Djetinjstvo i poezija objavljenom 1960. u asopisu Umjetnost i dijete S. Hranjec izdvaja teinice njegove poezije: Priroda to je poezija. Nesputano djetinjstvo u rodnom kraju. Narodni stvaralac zaigrano dijete. U knjievnom pristupu djetetu jednostavnost. Estetsko bez etikog nema smisla a ni obratno. za V. pjesnitvo bilo je presudno dvoje intimno pjesnikovo sjeanje na djetinjstvo i stalna zaokupljenost ljepotom prirode; vaan utjecaj usmene pjesme i prie (kao djeak je i zapisivao usmene pjesme i prie svoje majke); o utjecaju usmene knjievnosti na njegov pjesniki opus Crnkovi je zapisao: Pjesnik koji posjeduje u stihu lak, okretan i obijestan ritam slavonskoga kola i poskonica, koji je upio u sebe bockavu i duhovitu dosjetku rimovanog dvostiha kojim se pjevai natpjevavaju u slavonskom kolu, pjesnik koji voli graditi konstrukciju pjesme radi zavrne iznenaujue poente, eto takav pjesnik je bio sposoban da iznalazi vedre kalambure, smijene suprotnosti, zanimljive neobinosti. est seoski ambijent djeteta;

Jezik i stil Vitezova pjesnitva: - funkcionalnost i prirodnost rime (nonsensna igra!) - onomatopojenost; - rimovani dvostih u etvercu ili osmercu; - izbor iz antologije; - Vitez o djetinjstvu (str. 152) Pjesnici Vitezove generacije: - Boro Pavlovi - Stanislav Femini - Stjepan Jakevac - Mladen Kuec - Ratko Zvrko

34

www.sajt.com.hr

35

You might also like