You are on page 1of 138

CRNA KNJIGA

UDRUGA FR ANAK

2012.

IMPRESSUM
Autori: lanovi Udruge Franak Urednitvo: lanovi Udruge Franak Lektura i korektura: lanovi Udruge Franak Grako oblikovanje: Crnonabijelo, Samobor Tisak: Printera d.o.o., Sveta Nedjelja isbn: 978-953-57442-0-7

LANOVI UDRUGE FRANAK

CRNA KNJIGA

Knjigu posveujemo svima onima koji se hrabro nose s tekom i nepravednom ivotnom situacijom u koju su doli podignuvi kredit s valutnom klauzulom u vicarskom franku u bankama u Republici Hrvatskoj. Svjedoanstva koja donosimo u ovoj knjizi prikupljena su u proljee 2012. godine u sklopu istraivanja kreditnih dunika. Sve prie objavljene u ovoj knjizi su istinite, a njihovi autori sami su izabrali kako e ih potpisati. Mnogi su do danas uslijed jednostrano promijenjenih uvjeta otplate kredita ostali bez doma, zdravlja i obitelji te su dovedeni do samog ruba egzistencije. Svjedoanstva koja se nalaze u knjizi prepuna su emocija i nikoga ne mogu ostaviti ravnodunim. Vano je istaknuti kako se osobe pogoene tekim nancijskim udarom radi podivljalog kreditnog zaduenja esto nisu usudile govoriti drugima o problemima s kojima se suoavaju. Jo prije nepunih godinu dana u javnosti su dominirale poruke da su svi dunici s kreditima vezanim uz vicarski franak sami krivi za nastalu situaciju, to je mnoge pogaalo na intimnoj razini izazivajui osjeaj krivnje, srama i nerazumijevanja okoline. elja nam je da ih ova svjedoanstva podsjete da nisu krivi, da nisu jedini i sami te da zasigurno svako malo u ivotu susreu druge kreditne supatnike, a da toga nisu niti svjesni. Statistiki gledano, svaka deseta osoba koju sretnete ivi u obitelji koja je optereena kreditom vezanim uz vicarski franak. Kontinuirana medijska kampanja unatrag godinu i pol dana mnoge je nae sugraane osvijestila kako je neistina da se tu radi o problemu nekolicine lakomislenih ili neukih, ve da su u pitanju golemi propusti dravnih institucija koje su trebale sprijeiti da se takav visokorizini kreditni proizvod uope nae u ponudi. Iznimno je vano uvidjeti razmjere problema i razaznati odgovornost dravnih institucija i banaka, koje su nemilosrdno i u elji za sve veim protom mnoge dovele do ruba egzistencije. Naalost, neki i dalje to odbijaju uvidjeti i priznati, ukljuujui one koji se upravo sada nalaze na odgovornim pozicijama vlasti, koji imaju u svojim rukama mogunost da uine potrebne korake i koji bi morali imati dovoljno hrabrosti suprotstaviti se naopakoj, nehumanoj i brutalnoj logici po kojoj plaanje kamata ima prednost nad ljudskim ivotom.

Udruga Franak

Nama i njima

LANOVI UDRUGE FRANAK

CRNA KNJIGA

10435866
Uplatili smo polog u Prvu stambenu tedionicu i nakon 2 godine podigli kredit koji nije bio dovoljan da stavimo kuu pod krov. Osobna bankarica nagovorila nas je da uzmemo kredit na dui period i uz njega jo jedan kako bismo u potpunosti zavrili kuu. Raspitivali smo se u drugim bankama i sve su traile da otvorim tekui raun kod njih, ali ne mogu dobiti stambeni kredit bez hipoteke na graevinu koju nisam imao. Jedino nam je ZABA prihvatila hipoteku na zemljite na kojem smo planirali graditi kuu. Kad smo prikupili papire, bankarica nam je rekla da nam je prihod premalen da bismo digli kredit u EUR na 15 godina (kako smo planirali) jer sam ja jedini u to vrijeme radio, a supruga je bila na trogodinjem rodiljnom dopustu. Rekla nam je da nam je jedina mogunost da dignemo kredit u CHF jer bi nam rata bila manja gotovo 300 kn i plaa bi bila dovoljna. Ne dvojei i ne razmiljajui, a kamoli kalkulirajui i pekulirajui, pristali smo i podigli 45.000 CHF na 15 godina. Dobili smo malo manje od 210.000 kn, platili smo ve 66 rata i po dananjem teaju duni smo otprilike iznos koji smo dobili, dakle oko 210.000 kn, iako smo do sada otplatili 12.200 CHF glavnice, ne raunajui kamatu. U meuvremenu, otiao sam u mirovinu, primanja su mi se prepolovila, dobili smo jo jedno dijete (ukupno ih je 4), supruga je ostala bez posla (jer je otila na porodiljni dopust)... Trenutno mi za stambene kredite odlazi cijela mirovina.....
Branislav L., 45, otac 4 djece iz Nove Gradike

LANOVI UDRUGE FRANAK

10449954
Zbog podstanarstva i novog ivotnog poetka odluili smo kupiti stan u novogradnji jer za polovni nismo imali uvjete. Banke su masovno poele nuditi i reklamirati povoljne kredite za mlade u vicarcima, i nakon to smo se raspitali, vidjeli smo da emo moda ak i imati uvjete. U to vrijeme smo otvorili obrt i postali nancijski neovisni, a s mjesenim primanjima od preko 10.000 kn, te nakon odbijenih svih trokova za ulaganje u posao jo nam je ostalo za normalnu ratu kredita. Nali smo jo nedovren stan od 67 m 2, jedini slobodan, i ekali dokumentaciju od izvoaa radova koja je bila potrebna banci. To se malo oduljilo pa je za to vrijeme naa matina banka OTP ukinula CHF kredite i ostavila samo one u eurima i kunama, no s obzirom da se u veljai radila porezna prijava za izraunavanje dohotka vie nismo bili u mogunosti poveati dohodak, a izvoa radova je htio prodati stan odmah. Poto je to bila jedina nova zgrada i drugih slobodnih stanova nije bilo, morali smo se obratiti banci koja je nancirala izgradnju RBA. Oni su nam ili na ruku jer su jo uvijek nudili kredit za mlade u vicarcima, tako da su nam tolerirali 200 kn manju kreditnu sposobnost i uvjerili nas kako e sve biti brzo gotovo. Nas u tom trenutku nije previe zanimalo analiziranje strunih inteligentnih reenica iz ugovora (pisanog rjenikom koji ponekad ni oni sami ne razumiju) i dobili smo kredit. Nakon 4 mjeseca kamata se prvi puta poveala s 4,95% na 5,45%, a nakon 6 mjeseci ponovo na 5,95%... i tako polako sve vei teaj... sve vei trokovi ivota, sve skuplja ulaganja u posao, u dvije godine tri elementarne nepogode s preko 200.000 kn tete i gubitaka, sve je odlazilo na kredit, a onda smo jednostavno stali... Muke s otplatom, malo jesmo, malo nismo, stalno su nas zivkali, ali nitko da nam pomogne, traili smo moratorij, ali su nas odbili, molili smo da nas shvate, da nemamo sredstava jer nam propada posao, jer vie nemamo sredstava za ulaganje, nije bilo sluha nego konana odluka, ovrha na sve to postoji... Zbog blokade smo morali zatvoriti obrt jer se vie nije moglo raditi, banka u kojoj su nam poslovni i tekui raun (OTP) nam je poslala opomenu, jer nam je zbog nemogunosti uplate plae ukinut dozvoljeni

CRNA KNJIGA

minus, i sad e nam i oni poslati tubu i ukinuti sve: revolving, ekove, dozvoljeni minus... Uglavnom, uniteni smo, bez rjeenja i bez ikakvih prihoda (jedna studentica i dvoje etrdesetgodinjaka na burzi), a po politici RBA, i na ulici uskoro.
Trolana obitelj iz Metkovia

LANOVI UDRUGE FRANAK

10450098
Kredit smo podigli 2008. god., moja biva ena i ja. Uzeli smo kredit u CHF, s povoljnom kamatom i teajem vicarca od 4,8 (danas je 6,2). Kroz 2-3 godine teaj CHF je porastao i rata kredita podigla se s nekih 2.000 kn na 2.700 kn. U meuvremenu smo se razveli, stan je ostao meni, a s time i kredit. Uz moja prosjena primanja od oko 3.700 kn i ratu od 2.700 kn, te uz alimentaciju za dijete koju moram plaati, ivot je postao... gadan. Da nema fueva i mojih predivnih roditelja koji iz mjeseca u mjesec odvajaju ak i do 2.000 kn od svojih PENZIJA, bio bih primoran prodati stan za sitni... Banka dodue jest spustila kamatu, i to u dva navrata, ali to je bila samo vatrogasna mjera. Tako da sam danas banci duan, od onih poetnih 45.000 eura, 56.000 eura (euri su navedeni samo zbog ilustracije). Mnogo bi mi pomoglo kad bi banka donijela odluku o tome da se kredit otplauje u kunskom iznosu u kakvom je bio i isplaen.
X.T, dunik RBA banke

10

CRNA KNJIGA

10450874
Suprug i ja prvih godina braka ivjeli smo u podstanarskom stanu, u 38 m2, i sanjali o svom krovu nad glavom. Ne prevelikom, nita izvan naih mogunosti. Oboje mladi, sposobni, zavrenih fakulteta, zaposleni, u stalnom radnom odnosu, s relativno dobrim primanjima, odluili smo uzeti kredit i upustiti se u avanturu kupnje vlastitog stana. Pronali smo nekretninu, 52 m2, nita elitno, cjenovno prihvatljivo... I tu poinje agonija... Moj poslodavac isplauje osobni dohodak kod Zagrebake banke d.d. i uvjetuje takav odnos i dalje, ne doputa mi otvaranje tekueg rauna u drugoj banci. Bez statusa klijenta i tekueg rauna, druge banke nemaju, ili imaju izuzetno loe uvjete kreditiranja. Jedina mogunost ostaje Zagrebaka banka, koja nas velikoduno prima, i kreemo u realizaciju kredita. Prema prvim procjenama kreditno smo sposobni, predajemo zahtjev i ekamo odobrenje. To traje nekoliko dana, a u tom periodu iz banke nas zovu svakodnevno. Unato prvim procjenama, sada vie nismo kreditno sposobni za kredit u eurima koji smo traili, ve nam kao jedinu mogunost nude kredit u vicarcima. Naravno, kredit je kao i svi krediti, zatien valutnom klauzulom, i svakako, promjenjivom kamatnom stopom. Zar je netko mogao traiti drugaije uvjete? Nitko koga ja poznajem nije to niti pokuao. To se nudi, uzmi ili ostavi... No kako smo ve predali zahtjev kao ozbiljni interesenti, upozoreni smo kako povlaenjem zahtjeva za kreditom moemo doi u situaciju da nam banka vie ne eli odobriti nikakav kredit. Odluili smo prihvatiti kredit u vicarskim francima. Ugovorena kamatna stopa iznosila je 4,5%, teaj vicarca bio je 4,41, i nije se inilo tako strano. Suprug e biti sudunik, na nekretnini e biti hipoteka, sve se to inilo puno, ali prihvatljivo. Sljedeeg dana iz banke su zvali na hitan sastanak jer je suprug kao sudunik bio optereen namjenskim kreditom za kupnju automobila u iznosu od oko 700 kn, za koji su u banci znali i ranije. S obzirom na to optereenje, odjednom su u banci izrazili stav kako postoji mogunost da nam se stambeni kredit ne odobri. Bili su vrlo uvjerljivi. Nakon pomnog promiljanja, suprug i ja smo donijeli odluku, odvezli gotovo novi auto-

11

LANOVI UDRUGE FRANAK

mobil u auto-kuu gdje smo ga nekoliko mjeseci ranije kupili te se isti dan rijeili dugovanja. Kako suludo, na to su nas natjerali. No, to nije bilo dovoljno. Uslijedila je procjena nekretnine kako bi se utvrdilo je li njezina vrijednost dovoljna kao zalog. Procjenitelji su stigli iz AZ-nekretnina, dakle od strane Zagrebake banke, mi smo to platili i dobili rezultat stan koji elimo kupiti, u novogradnji s jo samo pet stanova, na pristojnoj poziciji, lijepog rasporeda, dvije sobe, kupaonica, dnevni boravak s kuhinjom i blagavaonom sve to vrijedi ispod 1.000 eura po kvadratu, to nije dovoljno kao zalog traenom iznosu! Traili smo jo jednu procjenu, gospoda nisu ni izala na teren, nego su tek onako usput povisila vrijednost nekretnine na 1.100 eura po kvadratu. A iz banke je uslijedio poziv, novi sastanak i objanjenje da smo u problemu, jer nam vrijednost nekretnine nee pokriti hipoteku... I to dalje?! Sada smo na pola puta, platili smo prodavatelju polog za nekretninu, platili smo procjenu, platili smo hrpu svega u banci, vie ni sami nismo znali to... i sada stati?! E, tu su nam iz banke ponudili, vrlo srdano, novo rjeenje! Policu ivotnog osiguranja vinkuliranu u korist banke koja bi bila ugovorena na 20-tak tisua eura, pa bi se time nadomjestilo ono to nedostaje u vrijednosti nekretnine. to smo drugo mogli nego pristati? I tu kree drugi dio ove sulude prie! Kredit je odobren, iz vicarskih franaka preraunat u eure, 80.000 eura za nekretninu i 20.000 eura za policu ivotnog osiguranja. Sve je isplaeno u KUNAMA i na raun prodavatelja, odnosno hipoteke koju je on imao u Erste bank d.d. i na raun Allianz osiguranja za policu. Nitko od nas nije vidio niti jedan vicarski franak. Prva rata kredita u kolovozu 2007. godine iznosila je 3.800 kn, to nije malo, ali je prihvatljivo s obzirom na primanja. U kolovozu 2011., rata kredita dostigla je svoj maksimum, iznosila je 7.200 kn. Potom je neto pala i sada je oko 6.500 kn. Kamatna stopa se mijenja kako se banka sjeti, od 4,5% do najvie 6,8%, najee nas i ne obavijeste, ve se eventualno jave slubenice na alteru jer sam u nedozvoljenom minusu... I to uglavnom stoga to me poznaju. I tko danas pita za kreditnu sposobnost? Gdje je nestalo ono 1/3 plae mora biti dovoljno za

12

CRNA KNJIGA

kredit...? Sve je to suludo, ubijamo se radei vie poslova odjednom ne bi li zaradili dovoljno za kredit. Za sada nam to uspijeva, no koliko dugo, ne znam. Imamo samo jednu elju natjerati banke da nam vrate uvjete kakve smo imali 2007. Na koncu, ini se da su nam prodali neto to nikada nisu ni imali! A sada na tome dobro zarauju. Kakav je njihov rizik poslovanja? Banke na sebe nisu preuzele niti zrnce tog rizika kojeg svatko u poslovanju ima. I sve to im doputa lijepa naa dravica. Znam, mnogi e rei da smo smijeni, da smo si sami krivi, kako smo mogli progutati sve to, zato smo pristali na takve uvjete... Pa oito je da nismo glupi, obrazovani smo i znali smo to radimo. No nismo dizali kredite za skupa putovanja, luksuzne automobile... Samo smo htjeli svoj dom, nita vie. Drugog puta do njega nije bilo.
K.G.

13

LANOVI UDRUGE FRANAK

10451368
Kredit smo uzeli u srpnju 2008. god. u HYPO banci u CHF. Jedino smo u HYPO banci mogli uzeti kredit jer je nositelj kredita zaposlenik u Europapress Holdingu (EPH), i ima RPO ugovor sa svojim poslodavcem. EPH ima ugovor s HYPO bankom da njihovi zaposlenici, koji nisu zaposleni na neodreeno nego imaju RPO ugovor koji se tretira kao samostalna djelatnost, mogu uzimati stambene kredite, ali samo u CHF. Tada je to bilo tako, moda je sada drugaije. U drugim bankama nije uope bilo mogue dobiti bilo kakav stambeni kredit. Ja sam tada imao nenamjenski kredit u eurima u RBA. to se tie mog kredita u RBA, tu nisam imao nikakvih neugodnosti i prole godine sam ga uredno otplatio i zatvorio. Kako su poele nevolje s CHF mi smo ulazili u sve vee dugove i minuse na tekuem raunu i karticama. Naposlijetku smo morali iseliti iz stana i otii kod mojih roditelja, a stan smo iznajmili. Samo da napomenem da nam je poetna rata bila cca 3.300 kn, a sad je 5.200 kn. Za vrijeme najeeg divljanja franka (prije nego su ga vicarci odluili stabilizirati), rata nam je bila 5.900 kn, to je skoro duplo vie nego poetna. Sad stvarno razmiljam o tubi banke da naemo nekav kompromis ili ak ponitenje ugovora.
Davor, HYPO rob iz Zagreba

14

CRNA KNJIGA

10451594
Kada sam se 2006. godine na nagovor osobnog bankara odluila na kredit u CHF, nisam ni sanjala da u doi u situaciju da moram paziti koji jogurt u kupiti. Htjela sam svojoj obitelji, sinovima, dati mogunost boljeg starta u ivot nego sam ga imala ja, i za sebe izgraditi kuicu u kojoj u moi uivati pod stare dane. Sada sam tu gdje jesam, umjesto da razmiljam o mirovini, borim se za svaki radni dan, za svaku kunu, i pomisao da sam duna vie nego prije 5 godina baca me u oaj umjesto da mirno otplaujem svoj kredit, jer bih, da u ovoj dravi sve tima, to i mogla, ali ovako... Djecu sam kolovala, zavrili su fakultete, jedan radi za 3.000 kuna, a drugi radi ve 3 mjeseca bez plae. I sada evo, uivam. Uz svoj kredit jo uvijek im moram pomagati da mogu preivjeti, jer do posla se mora, jesti se mora, reije se platiti moraju. Samo se pitam do kada u to moi, to ako me zdravlje napusti, to onda? Vidite li vi koji to itate izlaz? Ja ne, jer je jedini izlaz vratiti taj kredit ili se vratiti na poetnu ratu, pa onda moda ne bih sanjala teajnu listu i kamatni raun. Vidite li vi izlaz inae iz ove pokvarene, beskrupulozne pljake obezvrijeenog i ojaenog naroda hrvatskog? Ja ne vidim i to je ono to boli.
Marina

15

LANOVI UDRUGE FRANAK

10454457
Godine 2006., nakon dobivanja stalnog zaposlenja, odluio sam se na kupnju nekretnine. Jedina banka koja je osiguravala dovoljno novca za kupnju nekretnine uz podnoljivu mjesenu ratu bila je PBZ. To je bio kredit u CHF s promjenjivom kamatom i drugog, s kojim bih kupio stan, nije bilo. Kao najgori scenarij eventualnog porasta mjesene rate kredita predvidio sam maksimalan rast od 15%, dakle ostavio sam rezervu i to sam ukalkulirao u dugoronu otplatu. Tu 15%-tnu veu ratu kredita bih mogao podnijeti raznim odricanjima i tednjom. Porast rate na kraju prelazi 50%, to trenutno uspijevam podmirivati samo zahvaljujui plai supruge. Stan sam nakon porasta rate poelio prodati i otii u podstanare, no tada sam saznao kako to nije izvedivo jer je cijena nekretnina u meuvremenu pala, a glavnica (preraunato, cca. 90.000 eura) koju sam digao, zbog rasta teaja CHF-a poveala se za 30.000 eura. Kada bih stan uspio prodati za koliko sam ga i kupio (90.000 eura), banci bih, nakon 6 godina otplate, bio duan dodatnih 30.000 eura. No, to nije kraj. Osim to je 6 godina otplate baeno u vjetar (ustvari nije baeno, nego je u vidu bonusa podijeljeno bankarskim managerima), stan ne mogu prodati za njegovu punu cijenu, ve eventualno za 2/3 ili nekakvih 60.000 eura (to je optimistino). Znai kad prodam stan, ostajem banci duan 90.000 (glavnica) + 30.000 (razlika u teaju CHF-a) - 60.000 (prodaja stana) = 60.000 eura. Ali ni tu nije kraj, jer izraun koji sam napravio u eurima, ustvari se odnosi na valutu u CHF-u koja i dalje raste. Suma sumarum: gubim stan, ostajem vjeno duan PBZ banci, bez perspektive da ikad osiguram svojoj obitelji vlastiti dom i jo ulazim u dodatni troak plaanja podstanarstva. Zato elnicima banaka elim od srca da se nau u nekoj od ivotnih situacija koje su stvorili i priutili veini graana RH. Dakle, nikakve kletve, prijetnje i sl., ve samo da ponju ono to su posijali.
ljudsko bie, Hrvatska

16

CRNA KNJIGA

10454822
Vlastitom odlukom sam doselio u Hrvatsku prepun entuzijazma iako je bila ratna 1992. godina, ni trenutka ne sumnjajui u budunost u kojoj u se realizirati privatno i poslovno te ivjeti ivot po vlastitoj mjeri. U skladu s tim zavravam fakultet, paralelno radim, zapoljavam se, dok u jednoj fazi nisam shvatio da sam 16 godina podstanar, da su mi se poeli gaditi tui vlani kreveti, hladni radijatori, krae stvari, curei bojleri, suterenski pogled i slino... Uostalom, nisu li 33 godine ivota zdrave godine u kojima osjetite potrebu za rjeavanjem egzistencijalnih pitanja i planiranjem sigurnije budunosti? Svjestan da od drave ili grada nee biti nikakvih mogunosti podii kredit po povlatenim uvjetima ili mogunosti kupovine stana za mlade kao to sam ja, odnosno, nikakvog suvislog plana za rjeavanje stambenog pitanja, 2007. odluujem podii kredit za stan u Novom Zagrebu, star 40 godina, 40 kvadrata, vrlo jeftin u odnosu na tadanje cijene. U tom trenutku rata kredita je bila ak jeftinija od rate podstanarstva i konano sam dobio priliku zakucati avao gdje elim, spavati u suhom krevetu te realizirati krov nad glavom, san dostojan svakog ovjeka, sudei po Ustavu. Od strane bankara mi je sugeriran kredit u vicarskim francima, s obzirom na to da je bila najpovoljnija kamata i s obzirom na moja primanja. Plan je bio tedjeti i uplaivati povremeno uveane uplate da bih u konanici smanjio glavnicu na razinu koja me ne bi optereivala. U tom planu su me podrali prijatelji koji su se ponudili kao jamci, poznavajui moju dosljednost i ustrajnost u rjeavanju problema, tako da ne moram plaati dodatne novce mjeseno kao osiguranje. Tadanja rata je iznosila treinu mjesenih prihoda, to je bio i preduvjet za podizanje kredita uope. Moj san je dobio temelje... Onda je dola 2008. godina... dalje nastupa povijest. Rata mi ve nekoliko godina uzima 75% mjesenih primanja, ostatak odlazi na reije, ostao sam bez auta starog 15 godina, a samim time i bez povremenih dodatnih izvora prihoda budui da radim specian posao u kojem je mobilnost bitna. Svakodnevica se ovjeku od 34 godine pretvorila u penzionersku, prijatelji/ jamci me snabdijevaju hranom, plaaju izvanredne trokove. Privatni

17

LANOVI UDRUGE FRANAK

ivot se srozao. Ljudi vas izbjegavaju jer vam ne mogu pomoi. Razbolio sam se. Situacija u kojoj ste pred zidom, bez ikakvog izbora i gdje je cilj vaeg postojanja uredno plaanje kredita, dovela me do depresije. Je li mogue da je jedna institucija odobrena od drave, dakle strunost ljudi u bankama, jednako neupitna kao i strunost doktora kod kojeg idete s povjerenjem traei pomo, da vas jedan potpis na koji ste nagovoreni, moe trajno kotati vlatite budunosti? Napominjem da spadam u urbanu generaciju koja nema veze sa selom te ne moze raunati na pomo domaih proizvoda, uostalom nemam nikakve rodbine u Hrvatskoj. Ovo se odnosi na prijatelje penzionere koji uglavnom jo uvijek imaju kontakt sa selom i, uostalom, rijeena stambena pitanja. Zar je mogue da ja koji radim cijenjen graanski posao i imam plau iznad prosjeka, imam manje mogunosti za preivljavanje od susjeda koji primaju socijalnu pomo i ive u gradskom stanu u koji su nasilno uselili? Nepriznati socijalni sluaj... nepriznata nova, socijalno ugroena kategorija mladih, radnih ljudi bez budunosti u Hrvatskoj. Ne oekujem da netko rijei moje probleme ali oekujem da mi se prui bilo kakva mogunost izbora da izaem iz zaaranog kruga. Spreman sam poeti ivjeti ispoetka makar i daleko odavde, spreman sam se odrei stana i sveg uplaenog novca, svega, osim prijatelja koji mi svesrdno pomau, samo da ivim ivot koji e podrazumijevati ipak neto vii smisao od plaanja mjesene rate i nieg drugog.
Nitko Nita, 36, Novi Zagreb

18

CRNA KNJIGA

10459037
U trenutku sklapanja Ugovora o kreditu u SG Splitskoj banci, iznos glavnice bio je 95.000 CHF, inicijalna kamatna stopa bila je 4,30%, a iznos rate kredita bio je 660,10 CHF. Djelatnik banke mi je odredio kod kojeg javnog biljenika moram napraviti solemnizaciju ugovora. Banka je u tri navrata (travanj 2008., veljaa 2009., sijeanj 2010.) podignula kamatnu stopu u ukupnom iznosu od 2,70 postotnih poena te je jednom (veljaa 2011.) spustila za 0,2 postotna poena. Na dananji datum kamatna stopa iznosi 6,80%, a rata kredita iznosi 779,61 CHF, to je u relativnom iznosu poveanje kamatne stope za 58,14%, u odnosu na inicijalnu kamatnu stopu, odnosno poveanje zadnje uplaene rate kredita u CHF za 18,45%, u odnosu na prvu ratu. Rata kredita u SG Splitskoj banci obraunava se po prodajnom teaju. Iznos kamate koji sam trebao platiti po cijelom kreditu prema poetnim uvjetima (17 god.) iznosi 39.562,24 CHF. Iznos kamate koji sam uplatio do sada (55 rata, 4 god. i 7 mj.) iznosi oko 23.800,00 CHF. Razlika izmeu prodajnog i srednjeg teaja za 1 CHF kod prve rate bila je 5 lipa, a razlika izmeu prodajnog i srednjeg teaja za 1 CHF na dananji dan je 15 lipa. Kada se tih deset lipa razlike pomnoi s iznosom rate i preostalim brojem rata dobije se oko 3.000 CHF to je preko 3% od poetnog iznosa glavnice teajne razlike. U kunama mi je glavnica trenutno za oko 60.000,00 kuna vea nego na dan dizanja kredita. Na svoje upite banci dobivao sam ablonske odgovore. Na telefonski kontakt javljala mi se drska slubenica koja je izjavila da je zadovoljena pravna obveza banke da odgovori na dopis, a da moje analize i zahtjev za smanjenjem kamatne stope nije duna prosljeivati relevantnim osobama.
IT strunjak, Zagreb

19

LANOVI UDRUGE FRANAK

10460258
U studenom 2007. godine, poela sam obilaziti banke kako bih podigla 72.000,00 eura, koliko mi je bilo potrebno da kupim svoju prvu nekretninu. RBA je bila jedina banka u kojoj sam mogla dobiti kredit bez sudunika i jamca te mi je krajem prosinca 2007. godine odobren stambeni kredit u iznosu od 120.000,00 CHF. Kredit je odobren u CHF jer nisam zadovoljavala uvjete za druge valute, a i objanjeno mi je da je NAJSIGURNIJE da dignem kredit u CHF-u jer je to najstabilnija valuta i najmanja je kamata. Nakon rastave od supruga zapala sam u nancijske probleme, to zbog obiteljske situacije, to zbog smanjenja plae. U 2010. godini sam iskoristila moratorij na 6 mjeseci, ali i nakon tih 6 mjeseci nancijska situacija nije bila puno bolja. Do 31.05.2011. godine, svaku kunu koju sam imala uplaivala sam na ime kredita dok su se s druge strane gomilali dugovi za reije. Onog trenutka kad sam ostala bez struje i vode prestala sam redovito plaati dospjele anuitete kredita kako bih podmirila dugove za struju i vodu. Od lipnja do danas moje dugovanje za dospjele anuitete je cca. 20.000,00 kn, a od podignutih 525.684,84 kn kredita ja danas banci dugujem 722.798,95 kn glavnice. Stan koji sam platila 72.000,00 eura danas bih moda mogla prodati za 50.000,00 eura, a banci dugujem duplo vie od toga. Obratila sam se banci za pomo, ali oni nude samo moratorij glavnice, to znai da bih i dalje morala plaati kamatu od 3.000,00 kn mjeseno. Trenutno ekam da pokrenu ovrni postupak te da se namire od prodaje stana nakon ega u im dugovati do kraja ivota i vie nego to sam podigla kredita.
budua majka

20

CRNA KNJIGA

10468315
Ratni sam vojni invalid. Umirovljen sam 1996. godine, pa su mi s umirovljenjem obeali i rjeavanje stambenog pitanja, ali do danas jo nita od toga. Morao sam krenuti u banku da se dogovorim o kreditu za adaptaciju kue u kojoj ivimo i kojoj smo vlasnici. Tako sam 2005. godine u lipnju mjesecu dogovorio razgovor s bankarom u Splitskoj banci. Tog dana smo dogovorili iznos kredita u iznosu od 50.000 eura, oko 350.000 kuna, s rokom otplate kredita od 19 godina, jer zbog godina starosti nisam mogao produiti rok otplate. Drugi dan, kad smo moja supruga kao sudunik i ja doli na potpis ugovora i da idemo kod javnog biljenika, bankar u dotinoj banci rekao nam je neka sjednemo da malo popriamo oko kredita. Rekao nam je da sada imaju kredite i u vicarskim francima, a ne samo u eurima, da je franak stabilnija valuta od eura te da su kamate kudikamo manje od kamata u eurima. Pristali smo na te uvjete (a tko i ne bi kada te tako lijepo obrade?!), potpisali ugovore ne itajui sitna slova i otili kod javnog biljenika na potvrdu ugovora.Visina kredita u francima je bila oko 84.000 franaka. Samo da spomenem da sam morao dati duciju na kuu, iako tada nisam niti znao to je to, zatim sam se morao i ivotno osigurati to dodatno plaam 500 kuna mjeseno, te napraviti vinkuliranu policu u korist banke. Sve smo to napravili i krenuli u adaptaciju kue s milju da u, kada dobijem vojni kredit, prebiti ovaj kredit, jer je kamata na vojni bila 2%, a na ovaj 4,70%, dok je sada 7,10%. Taj vojni kredit nisam do dana dananjega jo dobio, pa i dalje otplaujem ovaj kredit u francima. Sve je bilo u redu do 2010. godine kada je banka sama povisila kamate, a i franak je poeo naglo rasti, tako da mi je rata s 2.690 kuna porasla na 3.300 kuna. Otiao sam u banku i traio da mi naprave konverziju kredita u euro, na to su mi oni odgovorili da se to jo ne isplati. Na tome je ostalo a znate kako je dalje ilo. Sada mi je rata 3.860 kuna, a nakon 7 godina otplate kredita u gore navedenom iznosu od 84.000 franaka (350.000 kuna), danas sam jo duan 60.000 franaka ili oko 370.000 kuna, to znai da sam 7 godina otplaivao kredit i bacao novac u vjetar. Da napomenem, kad sam dizao kredit, traio sam da mi ga isplate u francima, a

21

LANOVI UDRUGE FRANAK

oni su mi odgovorili da to nije mogue jer je kod nas plateno sredstvo kuna i da mi kredit zato ne mogu isplatiti u francima, jer da je franak samo valutna klauzula za osiguranje kredita.
Sa tovanjem, Vale Ivan, Virovitica

22

CRNA KNJIGA

10468489
S obzirom na to da sam 2007. godine imala dobar posao, a nisam imala rijeeno stambeno pitanje, odluila sam se za kupnju svoje prve nekretnine. Ugovorila sam kredit kod Zagrebake banke u valuti vicarski franak, uz kamatnu stopu od 5,15%. Nekretnina je tada kotala 80.000 eura. Dala sam depozit od 10.000 eura, tako da sam podigla 70.000 eura u kunama, a zaduila se u CHF. Mjesena rata poveala mi se s 2.800 kn na 4.500 kn, tako da me kredit odveo u totalni bankrot. Sve novce koje sam imala dala sam za otplatu stana. Zaduila sam se gdje god sam mogla, prodala sve to sam imala da bih mogla izvravati svoje obveze prema banci oekujui da e se neto pozitivno dogoditi (Udruga Franak, obeanja Vlade Jadanke Kosor, pritisak medija). U meuvremenu sam ostala i bez posla. Pokuala sam prodati stan, meutim sada za stan mogu dobiti 65.000 eura, a iznos preostalog duga kredita mi je trenutno 95.000 eura, iako sam ga redovito otplaivala 4 godine. Zaista zabrinuta za osnovnu ivotnu egzistenciju pokuala sam se raspitati to mogu uiniti. Jedino to mi je banka ponudila bio je moratorij na kredit od 6 mjeseci, uz naravno njihovu naknadu od 2% iznosa cjelokupnog kredita. Pitam se to nakon moratorija? Zakljuak: vrijednost vicarca enormno je porasla, vrijednost nekretnine jako je pala, ja sam ostala bez posla i, kao lag na kraju, Zagrebaka banka mi je u prosincu 2011. god. poslala obavijest kako mi kamata od sijenja 2012. iznosi 6,2%.Da podvuem: MOJ KREDIT OD 70.000 EURA NAKON 4 GODINE REDOVITE OTPLATE IZNOSI 95.000 EURA . U iekivanju sam to me eka nakon moratorija, s obzirom da ne mogu vie otplaivati kredit ako se i zaposlim, jer je 4.500 kn vie od prosjene plae u mojoj struci. Naime, banka e prodati moj stan za cca. 50.000-60.000 eura, utuit e me za preostali dug, naplatiti 10% od ukupnog kredita, uz naravno sve sudske trokove, to bi znailo da u im opet biti duna oko 60.000 - 70.000 eura. I na kraju, po pozitivnim zakonima RH eka me ropstvo Zagrebakoj banci do kraja mog ivota. Poznato je da je veliki broj graana RH iz istog razloga u situaciji poput moje. Je li mogue da e Vlada RH i dalje dozvoljavati ovaj robovlasniki odnos

23

LANOVI UDRUGE FRANAK

koji su nam nametnule banke i da nas niim nee zatititi? Ovo pismo upuujem predsjedniku Josipoviu, premijeru Milanoviu, ministru nancija Liniu, saborskom zastupniku Lesaru, saborskom zastupniku Ivanu Grubiiu...
E.. iz Rijeke

24

CRNA KNJIGA

10468580
Kada smo dizali kredit za stan, reeno nam je da e nam, poto smo klijenti HYPO ALPE ADRIA banke, kamata biti nia, odnosno 4,5 %, a bankarska savjetnica nudila nam je kredit u francima jer je bio povoljniji i rekla nam je da je to svejedno, jer ako do neega doe bit e to jednako za sve. Nakon samo godinu dana, kamata je podignuta za 2%. Vjerojatno je banka tada zaboravila da smo bili njezini klijenti i prije podizanja kredita. vicarac je divljao i sada imamo ratu duplo veu nego to je bila na poetku. Oduvijek su ljudi dizali kredite i tako kupovali kue i stanove. Gotovo je cijela biva Jugoslavija izgraena pomou kredita. Ljudi su radili i gradili. Mi smo bili spremni, kada smo podizali kredit, na mogunost poveanja rate i raunali smo na to da e kredit porasti, no ovo to se dogodilo je POAST, UNITENJE. Kredit smo dobili u kunama, a banka nam rate obraunava u francima. Zato su banke namjerno plasirale na trite pokvarenu robu? Banke se nisu zaduivale u francima, zakazala je i HNB i drava, a mi smo rtve velike svjetske bankarske prijevare. Banke unitavaju, kako graane, tako i gospodarstva i cijele drave uz puno rtava, i one e na kraju unititi i same sebe.
B.B. iz Osijeka

25

LANOVI UDRUGE FRANAK

10468590
Izgradnju obiteljske kue zapoeo sam jo daleke 1990. godine kao mlad momak od 26 godina. Radio sam u dravnoj slubi i bio pri vrhu liste za stan, a izgradnja kue bila je vie nain da sauvam dio prihoda, nego da rijeim svoje ivotno pitanje. No poetkom Domovinskog rata, ono to je imala biti nadogradnja i alternativa, postala je egzistencijalna potreba. Moja kua je lijepa, kamena, s okunicom, sastoji se od niskog i visokog prizemlja, orijentacije prema moru. U oskudnim ratnim godinama, izvanrednim osobnim odricanjem te uz pomo pokojnoga oca, to u radu, to u novcu, malo po malo sazidali smo kuu, dio po dio, do druge ploe. Znate ono, tri, etiri godine tedite, a onda na 15 dana unajmite majstora, kupite potrebno i zidate. Onda opet tri, etiri godine tedite do idue faze. U meuvremenu je dola obitelj, jedno, pa drugo dijete. U tim godinama tri sam puta mijenjao posao, ostajao na Zavodu za zapoljavanje, jedno vrijeme nismo radili ni ja ni supruga, a prvo dijete nije imalo niti godinu dana. No nikad nismo posustali, klonuli duhom, niti izgubili ivotni optimizam. Konano sam se 1997. god. uspio zaposliti na dobrom radnom mjestu, na kojem sam i danas. Poetkom 2003. krenuo sam u konano ureenje niskog prizemlja. Prodao sam auto, podignuo nenamjenski kredit, neto i utedio i krenuo. Radovi na ureenju niskog prizemlja kotali su me oko 250.000 kn, u to je ukljuena i cijena uvoenja kue u komunalnu infrastrukturu. Uselili smo se i nakon 10 godina podstanarstva konano bili svoji na svomu. Dodue, u tom trenutku zbroj rate nenamjenskog kredita i kartinih zaduenja bio je jednak mojim mjesenim primanjima, ali pred nama nije bio dugi rok. No dola je jesen. Kua bez krova na udaru bure proputala je vlagu. Zamislite tog uasa kad vam u vaoj novoj kui u koju ste toliko uloili i odrekli se bukvalno svega, radi koje ste bez kune u depu, kapa voda na vrh glave, niz zidove se cijedi vlaga, u ormarima vam plijesan prekiva odjeu. Bilo mi je da puknem. Dakle, trebalo je staviti krov. Krov je velika investicija. I tek tada, te 2005. godine, krenuo sam u postupak traenja stambenog kredita, kojim bih dijelom renancirao i zatvorio sve kartice i nenamjenski kredit, a dijelom stavio krov na kuu. Doao sam u banku gdje su mi predloili da uzmem kredit u vicarcima, isto zbog
26

CRNA KNJIGA

njegove stabilnosti. To je bilo punih godinu, dvije, prije nego to su krenule reklamne akcije banaka. Kamata je bila 5,20%. Uzeo sam 129.000 CHF stambenog kredita uz ducijarni prijenos vlasnitva i policu O te osiguranja nekretine. Rata mi je bila 2.800 kn. Divota. Nakon to sam ve dvije, tri godine izdvajao i do 9.000 kn mjeseno za sve rate i raune, to mi je bila nancijska renesansa i ja sam s optimizmom krenuo dalje. Vratio sam sve kredite i dugove, stavio krov, kua je bez greke izdrala prvu kiu (u meuvremenu su bila nevjerojatna nevremena, ali kua je izdrala, nigdje vie ne puta ni najmanju kap vlage). S ostatkom novca krenuo sam u daljnje ureivanje visokog prizemlja. Kanio sam napraviti dva apartmana, uz svoj stan u kui. U meuvremenu, krenula je i akcija ponude kredita u CHF po kamatama od 4,5% i manje. Bilo mi je krivo plaati vee kamate od drugih i tada sam opet kucnuo na vrata banke i zatraio da mi se kamata smanji. U prvom mahu nisu htjeli ni priati sa mnom o tome, ali kad sam rekao da u prijei u drugu banku, vrlo brzo su promijenili plou i zamolili me da opet doem za nekoliko dana. Nakon tjedan dana rekli su mi da bih mogao ostvariti pozitivnu razliku od oko 10.000 CHF i da e mi rata biti za toliko i toliko manja. No ja sam tada rekao: Ne, nego me za tu razliku renancirajte i poveajte iznos zaduenja, tako da dobijem taman onoliko koliko je potrebno da apartmane stavim u funkciju i zavrim itavu investiciju. Renancirali smo kredit na ukupno zaduenje od 155.000 CHF, a rata mi je bila 3.750 kn. To je bilo oko 30% plae. Podnoljivo. Stavio sam i apartmane u funkciju, dobio neto novca od turizma, koji sam prve dvije godine u cjelini uloio u ureenje okunice. Ukupno sam, nakon zatvaranja itave kreditne prie, dodatno uloio oko 130.000 kn u okoli kue i sad sam negdje na pola puta od nekog plana. I onda je malo po malo krenulo. Prvo jedno, pa drugo, tree, i konano etvrto pismo o poveanju kamatnih stopa. Krenuo je i rast teaja. Rata je malo po malo rasla. Vie puta sam zatekao sebe u planovima da izvrim konverziju u eure ili kune, ali uvijek me je zaustavila vea cijena tog novca i injenica da bih tim inom platio vie kuna nego to sam ih dobio, a da bi time sve plaene rate jednostavno bile kao da ih i nisam platio. Pisao sam pisma, molio, kumio, prijetio i
27

LANOVI UDRUGE FRANAK

tamo negdje poetkom prole godine uspio sam iskamiti smanjenje kamata za 0,5% u odnosu na sve druge. Nakon toga dolo je do smanjenja kamate svim korisnicima kredita u CHF za jo 0,5%. Prolog ljeta, kada je teaj iznosio 7,31 kn za CHF, moja je rata bila oko 7.200 kn. Da nisam uspio dobiti makar kakvo takvo smanjenje, bila bi vea od 8.000 kn. Danas kada ovo piem, rata kredita iznosi mi oko 6.300 kn. Kao osoba s lijepim primanjima, ja ve godinama nemam kune u depu, a dan kada primam plau najtuniji mi je dan u mjesecu, kad vidim koliki novci nestaju s mog rauna. I to je najgore, tako e biti jo 17 godina. Dok ne umrem. Objavio sam prodaju kue koju smo otac i ja gradili 22 godine odriui se svega, kamen po kamen. Kredit iji je taoc itava kua, zatvorio je tek oko etvrtine ukupne proizvoake cijene kue. Moja kua je od punog kamena. etvorni metar tog kamena, runo obraenog, u nabavi kota oko 1.000 kuna. Ja takvog kamenja na kui imam uzidanog oko 140 kvadrata. Pa sad raunajte. Zaduio sam se kod banke 705.000 kn. U ovih 7 godina vratio sam oko 330.000 kn. Sada sam duan vie od 850.000 kn. Do kraja otplate, ako se nita ne promijeni, jo u platiti oko 1.400.000 kn. Dakle, za kredit od 705.000 kn, banci u vratiti gotovo 2 milijuna kuna. I to u onoj boljoj varijanti. Tko je tome kriv, osim mene? Ja sam svakako kriv. Kriv sam to 1994. nisam emigrirao u Kanadu kada sam imao priliku. Kriv sam to sam ambiciozan. Kriv sam to nemam naslijeenu nekretninu iz koje mogu pametovati o tome kako su kreditni dunici gramzljivci, i tome slino. I kriv sam to nisam reprogramirao kredit kada je to bio gubitak od oko 50.000 kn. Ali stavite se u moju kou. Tko bi od vas, samo na temelju svoje bojazni, tek tako dao 50.000 kn ako nije spekulant, nego je obian ovjek koji nastoji stvoriti uvjete za ivot obitelji i sebi?! I kriv sam to 2008. tijekom ekspanzije pred krizu nisam prodao kuu. No nisam je gradio da bih je prodavao, nego zato da je imam. Da ostane iza mene, onako kamena i lijepa, i da ostavim trag svoga postojanja iza sebe. Za mnogo toga sam kriv. No jesam li ja jedini i iskljuivi krivac? Ne znam. Rei e pravorijek. U meuvremenu, prodajem kuu. Povoljno. Srdaan pozdrav!
J.P., bivi optimist, Bra 28

CRNA KNJIGA

10469075
Nove zgrade koje su nicale oko mene zaigrale su moju matu. Imati svoju gajbu bio mi je jedan od ivotnih ciljeva. Tek sam diplomirao (2005.) te se odmah zaposlio na relativno sigurnom radnom mjestu s decitom radnog kadra. To je podrazumijevalo solidnu plau za hrvatske uvjete. Nakon sveg tog velikog kolovanja, htio sam zapoeti s normalnim ivotom, da ne budem na grbai starcima. Zapoeo je strogi reim tednje za skupljanje poetnog kapitala, budui da su svi prodavatelji stanova traili velik dio novca u keu jer su tako mogli varati dravu, a mi smo sve to utke odobravali mislei da mi mladi ne moemo promijeniti svijet (Hrvatsku). Od lipnja 2005. do rujna 2006. je trajala prava recesija za moj novanik jer sam 75% prihoda doslovno odvajao sa strane i pravio se da taj novac ne postoji. Skupio sam na taj nain oko 8.000 eura. Sad se lako moe izraunati da mi je plaa bila oko 6.000 kuna, s tim da sam imao besplatni smjetaj za cijelo to vrijeme tednje, to sam i te kako unovio. Ne elim u detalje jer to je najintimiji dio mog ivota, a i samo bi zamarao priu. U rujnu 2006. u Zadru pokreem svoju potragu i u samo tjedan dana pronalazim svoj robovlasniki kutak. Posuujem od svih prijatelja i ire obitelji oko 5.000 eura, i od staraca na poklon za buduu svadbu dobivam oko 15.000 eura, to na hrpi biva oko 28.000 eura s mojom tednjom. To sve predajem prodavatelju stana i potpisujem predugovor, uvjeren u odobravanje kredita od bilo koje banke u mom sluaju, jer nemam dugova ni kredita, radim u dravnoj slubi i imam solidnu plau. Tada se i nije dralo do pravila da iznos anuiteta smije biti samo jedna treina plae. Zavretak zgrade je bio predvien za veljau 2007., tako da sam imao vremena pozabaviti se kreditom mojim buduim. Dogovorena cijena stana bila je 90.000 eura, stambeni prostor oko 45 m2, parkirni prostor, drvarnica 7 m2 te potkrovlje u rohbau izvedbi, u koje naknadno treba uloiti oko 15.000 eura, to mi je bio dobrodoao predah u nanciranju, uvjeren da u ga vrlo brzo srediti (za godinu-dvije od kupovine stana). Dakle, 28.000 eura sam imao, trebalo je podii kredit od 62.000 eura za ostatak cijene stana. Jo sam se odluio i za podizanje 10.000 eura adaptacijskog kredita kako bih mogao uloiti u stan, da se odmah mogu
29

LANOVI UDRUGE FRANAK

useliti po zavretku radova. Sve skupa, 72.000 eura je bio moj cilj. No, nije svaka banka bila oduevljena s tim dodatkom od 10.000 eura, jer nekretnina nije onda zadovoljavala njihov omjer kredita i vrijednosti stana. Plaa nije bila nikakav problem, ona je iznosila oko 6.000 kuna tada i banke bi odobravale anuitet do iznosa 4.000 kuna na tu plau, to mi je danas nevjerojatno uz sav taj rizik koji smo preuzeli na svoja lea (kasnije se drava umijeala u ovu praksu i zatitila mnoge graane od ulaska u duniki ivot, ali prekasno za mene). Tako sam tek u Erste banci uspio dogovoriti takav kredit, ali naravno pod uvjetom da bude u CHF jer je bila manja rata te sam jedino tako mogao uzeti kredit na 25 godina, jer mi je 30 godina bilo zaista previe (a 25 kao nije). I na 20 godina bih uzeo da sam mogao, to mi je danas najvie ao da nisam uspio. Naravno, to nije bilo sve. Morao sam uzeti kredit s ostatkom vrijednosti (to je skuplja opcija, naalost kasnije sam saznao), gdje je u konanici iznos plaene kamate puno vei. Rezultat: iznos stambenog kredita 62.000 eura, iznos adaptacijskog kredita 10.000 eura, ukupno 72.000 eura, vodi se kao jedan kredit, jednokratna naknada 1,5%, kamata naizgled povoljna 4,90%. 60% kredita vraam kroz anuitete, a 40% na kraju otplate, iz Erste ivotnog osiguranja s obiljejem tednje (tednja u EUR). Na tih 40% cijelo vrijeme plaam punu kamatu jer se ne smanjuje glavnica s otplatnim razdobljem te je zato taj kredit puno skuplji nego obini. Pitanje je isto kakav e biti omjer EUR/CHF kada budem zatvarao kredit, jer bi se moglo dogoditi da u (uz zaradu ivotnog osiguranja) imati manjak sredstava, a taj je rizik banka opet prebacila na moja lea. Poetni anuitet je iznosio oko 2.800 kuna plus oko 800 kuna ivotnog osiguranja, ukupno oko 3.600 kuna. Nakon nekoliko mjeseci otiao sam u Privrednu banku da mi naprave ponudu prebacivanja kredita, gdje je anuitet bez ivotnog osiguranja iznosio 500 kuna manje, to je velika razlika na mojih 25 godina robije. Moda rije robija ni ne treba stavljati u navodnike. Otiao sam s tom ponudom u Erste banku kod svog bankara te ga upitao to moram napraviti za zatvaranje kredita kod njegove banke. Isti mi je odgovorio da mi se ne isplati prelaziti u drugu banku jer je velika naknada zatvaranja (oko 2%) kad kre30

CRNA KNJIGA

dit zatvara druga banka (a reeno mi je ranije da nema naknade zatvaranja, ni naknade za vie uplaenih sredstava, to je bila velika prednost kredita za mene koji sam planirao uplaivati uvijek vie novaca) te da moram ponovo plaati solmenizaciju ugovora i sve ostale naknade. Kad sam rekao da sve to znam i da sam stavio na papir da e mi se za 10 mjeseci sve to isplatiti i da u onda ii u sve vei plus, isti je shvatio da sam bio paljiv na satovima matematike u prvom razredu osnovne kole. Rekao je da e probati poduzeti neto sa svojim nadreenima kako bi me nekom mjerom zadrali u svom lihvarskom krilu. I tako bijae, dva tjedna kasnije javljeno mi je smanjenje kamate za 0,5%, to mi je bilo par stotina kuna u depu svaki mjesec. Prihvatio sam objeruke ponudu, no pri realizaciji se poveala kamatna stopa za sve korisnike za isti postotak, tako da sam zapravo uspio izboriti ostanak na svojoj poetnoj poziciji, ali ne zadugo. Kasnije se kamata poveavala jo 2 puta (nisam siguran), pa sam doao na iznos kamate 5,60% (ostali preko 6%), a kad je uslijedio pritisak hrvatske javnosti, smanjili su kamatu u nekoliko navrata na konanu, odnosno dananju, moju 4,70%. Da je barem konana, a znamo da nije. Trenutno je anuitet oko 600 CHF te 115 EUR iznos ivotnog osiguranja (to odlazi na otplatu ostatka vrijednosti kredita na kraju otplatnog razdoblja), dakle mjeseno oko 4.600 kuna odlazi na podmirivanje obveza kredita, oko 1.000 kuna vie nego u poetku otplate istog. Ili 12.000 kuna vie godinje. Da ne spominjem puta jo 20 godina ako se zadre ovakvi uvjeti. Nije ni to preveliki problem za moj budet, koji je na svu sreu napredovao zbog supruge i porasta mojih prihoda, ali boli nepravda da je cijeli rizik prebaen na moja lea. Jesam, potpisao sam kredit. I moji prijatelji su kupovali dionice. Oni su htjeli zaraditi, znali su za rizik. Ja sam htio obitelj i 4 zida za svoju obitelj. Nisam kupovao vilu za odmor. Mislio sam da je rizik mali. Jesam li morao znati sve o bankarskom sektoru da bih podigao kredit za stan? I mnogi ljudi koji rade u naim bankama su se opekli. Ili su nas drava i HNB trebali zatititi zakonima protiv valutne klauzule i protiv dizanja kamata kako se kome hoe? Ne elim nikakve protekcije. Ne elim da se moj kredit plaa iz prorauna. elim pravedan obraun i fer igru.
31

LANOVI UDRUGE FRANAK

elim znati formulu za izraun kamate i varijable koje utjeu na visinu kamatne stope. elim pravedno dijeljenje rizika i ukidanje valutne klauzule. ivim u Hrvatskoj i elim plaati u kunama. elim znati to plaam. Ako to sve nije tako, onda je taj ugovor s bankom nitavan, uvjeren sam u to. Odnosi u ugovoru moraju biti ravnopravni, a to ovdje nikako nisu. to je s medijskom kampanjom koja nam je ispirala mozgove godinama? Mediji imaju veliku mo koje ljudi nisu svjesni. Moe biti inteligentan koliko hoe, ali kad se stvore uvjeti oko tebe, donijet e odluku na osnovu injenica koje ti se stalno usauju u glavu, htio ti to ili ne. Zato je zabranjeno reklamiranje cigareta? Po meni je trebalo zabraniti reklame banaka, jer su one agresivnim pristupom uinile veliku tetu srednjem sloju hrvatskih graana. A da ne spominjemo povijest kapitala, kako i na koji nain je uao u Hrvatsku. Imam puno prijatelja poduzetnika koje banka gui, a ne eli im podrati dobre projekte. Da zakljuim, banke e raditi ono to im zakon dopusti. Ono to im mi dopustimo. Na poetku sam bio duan 120.000 CHF (72.000 EUR, odnosno 540.000 kn). Dug se vodi iskljuivo u CHF, iako ivim u Hrvatskoj i mogu plaati samo kunama u trgovini. Svaki mjesec banci plaam u kunama, a oni to dalje pretvaraju u CHF. Danas, nakon tono 5 godina vraanja kredita, dugujem 111.000 CHF (700.000 kn). U 60 mjeseci do sada, uplatio sam 250.000 kn. Ako ga sad elim zatvoriti, moram stvoriti 700.000 kn (oko 50.000 kn imam u ivotnom osiguranju, za to se umanjuje taj iznos). To me boli. Omjer glavnice i iznosa kamate u mjesenom anuitetu me boli, podloan je iskljuivo odluci banke. Prvo kamata, a onda glavnica. Pogodite, ni to nije regulirano zakonom. Ni kamata zatvaranja kredita nije denirana zakonom. Zapravo, nita nije denirano zakonom. Niti HNB ne reagira na ove nepravde. A samo sam htio kutak za svoju obitelj. Nisam kupovao dionice, nisam htio zaraditi, trgovati. Zato je premalo malih Hrvata, natalitet u padu? Milanoviu, evo ti odgovor: zato to niste i neete zatititi hrvatsku obitelj.
S.D.

32

CRNA KNJIGA

10469762
elim u nekoliko rijei opisati nevieno maltretiranje kojemu sam bio izloen ve prilikom ishoenja dokumentacije za kredit u Zagrebakoj banci. Na primjer, osoba koja je prodavala nekretninu morala je donijeti ponitenu (izbuenu) osobnu iskaznicu na kojoj se vidi da je nekada stanovala na adresi prodavane nekretnine, jer u trenutku prodaje nije imala mjesto prebivanja na toj adresi, kao da je protuzakonito prodavati nekretninu u kojoj ne ivi. Pitam se kako bi je prodala da nije sauvala staru osobnu iskaznicu. Moete li vjerovati da nisu bili zadovoljni priloenom originalnom graevinskom dozvolom, nego sam morao donijeti ovjerenu kopiju. Moram rei i da su me otetili prilikom procjene vrijednosti nekretnine. Uzeo sam njihovu procjeniteljsku kuu u najboljoj namjeri, a oni su mi vrijednost nekretnine procijenili za treinu manje, upravo toliko koliko je bilo potrebno da nemam dovoljno za hipoteku. Usporedba je s procjenom vrijednosti koju je dala porezna uprava. Tada je slijedilo ucjenjivanje, moe i ta hipoteka ako prenesem tekui raun kod njih, na to nisam pristao, ali sam morao dodatno zaloiti jo jednu nekretninu i obje osigurati, naravno kod njih. Nadalje, odobrenje kredita radi se u pravilu zadnjih dana u mjesecu kako ne biste imali vremena u tekuem mjesecu obaviti uknjibu u gruntovnici. U protivnom vam zaraunaju velike interkalarne kamate. Na postupke banke sam se alio upravi banke. Na albu sam dobio licemjeran odgovor, ali nisam puno ni oekivao. Vie sam oekivao od Udruge za zatitu potroaa kojoj sam se takoer alio, ali od njih nije bilo nikakve koristi. Openito, ugovori su takvi da ne moete gotovo nita. Uzmi ili ostavi. Tko im je omoguio da u Hrvatskoj dravi mogu sklapati takve robovlasnike ugovore? ivim za dan kada e ih netko najuriti iz ove drave na Siciliju, kamo i spadaju. U meuvremenu strepim svaki dan promatrajui teaj i pitajui se hou li ikada otplatiti taj kredit.
eljko P., 48 godina iz Osijeka

33

LANOVI UDRUGE FRANAK

10470070
Bili smo podstanari, pa je odluka bila plaati cca 2.500 kn ili nadoplatiti jo 1.000-1.500 kn i otplaivati vlastiti stan. Ponude banaka nisu se mnogo razlikovale, pa smo zbog ljubazne slubenice odabrali PBZ, iji smo klijenti postali podiui kredit. Primanja su nam bila solidna jer smo visokoobrazovani. Kod odluke u odabiru valute odabir je bio izmeu EUR i CHF. Nitko nije nudio ili spominjao kredit u kunama, s time da su 2005. u svim bankama bili izvjeeni akcijski letci za kredite u CHF i to za mlae od 40 godina, pa smo svi vie ili manje marketinki bili navoeni da je odabir CHF ispravna odluka. Ja sam i postavila pitanje oko izbora CHF ili eura i rekli su mi da nema razlike, osim to je trenutno akcija u CHF. Podigli smo stambeni kredit u vrijednosti od 97.000 eura, preraunato u CHF i isplaen u kunama prema tadanjem teaju CHF, koji je iznosio cca 4,47 kn uz promjenjivu kamatnu stopu (mislili smo da se moe mijenjati samo temeljem nekih parametara, a ne voljom i prema odluci same banke, mislili smo da HNB vodi rauna o graanima RH??!!). Nakon 24 mj. (od kolovoza 2007. do sijenja 2008. g.) PBZ je povisio dva-tri puta kamatu, i to na 5,25%, 6,00%, pa na 6,05%, koja se zadrala do kraja 2010. S tim poveanjem kamate PBZ je smanjio otplatu dijela glavnice u korist kamata, pa smo im do sada, u 6,5 godina otplatili na ime uglavnom kamata vie od 55.000 eura, a da nam je glavnica zbog razlike u teaju preraunata u eurima vea nego na dan podizanja kredita. Nekretnine su izgubile na vrijednosti, plae su nam pale, jedino su rata kredita i sam kredit dobili na veliini. U prosincu 2011. dijagnosticiran mi je adenokarcinom debelog crijeva, ijem je nastanku u velikom dijelu pridonio stres prouzroen strahom hoe li moja obitelj zavriti na cesti, a da e pri tome banka koja se danas ne moe naplatiti iz same nekretnine i ubudue sjedati na moju plau, jer je drugo sredstvo osiguranja kredita bjanko mjenica. Zbog visine rate kredita, za operaciju koja je provedena 27.12.2011. koristila sam godinji odmor, a trenutno sam na bolovanju zbog kemoterapije, svjesna da moja idua plaa ne moe pokriti ratu kredita. Staviti moratorij na kredit godinu dana i platiti jo 50.000 kn/god. kamate??? Do kada? Hou li svojoj djeci, a imam ih troje, ostaviti samo dugove? Poteno smo se
34

CRNA KNJIGA

kolovali, radili i nastojali omoguiti pristojan ivot svojoj djeci, a spali smo (zbog kredita) na to da na Boi ispod bora osim par slatkia nije bilo darova, ve samo rauni za medicinske usluge njihove mame jer si nisam mogla priutiti niti dopunsko osiguranje!!!
A.V., Pula, majka troje djece

35

LANOVI UDRUGE FRANAK

10471060
Smatrajui da je nepovoljno plaati podstanarstvo, suprug i ja odluili smo kupiti nekretninu koja nam se, u doba kada su nekretnine bile iznimno skupe, inila vrlo povoljnom. Radi se o kui u nizu od 100 m2 + garaa, u Zapreiu. Dogovorili smo cijenu od 105.000 eura, od ega smo 100.000 nancirali kreditom. Kamatna stopa bila je 3,99%, a uvjet je bila visina moje plae koja je tada prelazila 8.000 kuna, osiguranje kue od poara i ivotno osiguranje u visini 30% od iznosa kreditiranja. Ispunili smo sve uvjete, uselili u kuu nakon mukotrpnih pola godine ishodovanja kredita i potpisivanja ugovora, aneksa ugovora (zbog pogreaka banke u pisanju ugovora itd.). Kuu smo adaptirali novcem koji smo dobili na poklon od roditelja. U kuu smo uloili cca. 30.000 eura s namjetajem. Kako je kriza u zemlji jaala, tako se i moja plaa smanjivala, a na koncu sam ostala bez posla. Kredit se poveavao, a kamatna stopa je rasla uz jedno vrlo, usudit u se rei, bezobrazno objanjenje koje glasi otprilike ovako: nova kamatna stopa nee bitno utjecati na visinu vaeg anuiteta. Meni je u to doba svako poveanje anuiteta bilo bitno, iako se na poetku radilo o nekih 800 kuna. Kredit po uvjetima koji su posljednji bili na snazi nikako ne mogu plaati, pa ak i da jo uvijek primam plau u iznosu kakav je bio 2006., kada sam kredit podizala, a ne mogu ni s dvije plae koje ponekad primamo suprug i ja. S posljednjeg radnog mjesta otila sam na slabije plaen posao, jer mi je plaa kasnila 5 do 6 mjeseci. Dakako, vie nisam niti kreditno sposobna, a za ovaj anuitet ne bih bila kreditno sposobna niti s plaom iz 2006. godine. Danas kredit ne plaam, jer da to inim, ne bih imala za osnovne ivotne potrebe. Naa koarica u trgovini puni se uz popis i kalkulator u jednoj ruci kako ne bismo preli limit. Suprug i ja zajedno imamo primanja, ako oboje radimo, a to nije uvijek sluaj, u iznosu oko 8.000 do 9.000 kuna. Tu je dakako i dijete koje ima svoje potrebe, a jo je i odlian uenik kojeg treba nagraditi, mi se pitamo kako i s ime. Kada bi naa rata kredita za kuu bila do 4.500 kuna, nekako bismo se snalazili, ali ovako, to je znanstvena fantastika. Banka nam je raskinula ugovor o kreditu, no mi jo uvijek ivimo u naoj kui i nadamo se boljem poslu, boljoj kamati, manjem anuitetu i dogovoru s bankom.
G.C. iz Zapreia 36

CRNA KNJIGA

10471570
Otac troje djece podigao stambeni kredit u eurima za izgradnju kue i gledam kako takav kredit u Sloveniji u istoj banci korisnika doe 150 eura mjeseno manje nego mene. Moda e nam biti bolje ulaskom u EU :-)
Josip Opaak, Zagreb

37

LANOVI UDRUGE FRANAK

10471612
U Splitskoj banci sam 2005. god. podigao stambeni kredit u francima, s kamatom od 4,8% i uz rok otplate na 15 god., a iznos kredita je 30.000 CHF. Do danas mi je tri puta dizana kamata bez obrazloenja. Naalost, na moje upite i zahtjev za smanjenjem kamate, banka me ne ljivi ni pola posto. Najgore je od toga svega to mi se ini da ja taj kredit nikad neu otplatiti, jer se nikad ne zna kad franak opet moe podivljati, a ja sam dosad ve trebao otplatiti pola kredita, meutim nisam otplatio niti petinu. Kad idem u banku platiti kredit osjeam se glupo i bespomono.
Sinia Krkovi, otac dvoje djece iz Siska

38

CRNA KNJIGA

10471666
Digao sam kredit u vicarskim francima za osobni automobil u RBA krajem 2006. godine. Prve tri godine sam uredno otplaivao, meutim poeli su problemi 2010/2011. s brutalnim rastom teaja, pa mi je s 2.050 kn rata dola do ak 3.300 kn. Nekako sam uspijevao do kraja 2011., meutim sad vie ne znam otkuda, mada imam jo samo dvije godine otplate. S jedne strane, pohvalio bih RBA na izuzetnom strpljenju u ekanju uplate, tolerirali su ak i 7-8 neplaenih rata. Meutim bilo kakva molba o moratoriju nije odobrena jer sam, kau, neredovito plaao. Pa nisam neredovito plaao jer sam imao novaca! Istekla mi je registracija, pa sam ga htio odjaviti (nastavio bih s otplatom), a na molbu da mi daju knjiicu vozila iz banke koju trebam deponirati u MUPu, su me odbili i rekli da mogu dobiti knjiicu tek kad platim zaostatke. Onda mi je stigla kazna od MUP-a od 700 kuna jer nisam u roku od 15 dana od isteka registracije obavio i tehniki. Prva liga! Osim stvarnog strpljenja oko ekanja na uplatu, RBA mi nije dala nikakav scenarij koji bi mi olakao ivot jo dvije godine, i ne razumijem kako ne mogu doi do neke jednostavne ideje poput moratorija bez kamata i dizanja glavnice, prijevremenog zatvaranja kredita pod nekim super povoljnim uvjetima (beskamatnim), pa da se to razbije na par godina, i sl. Pa ve sam samo na kamatama uplatio 50.000 kuna! Znam da sam u puno manjim problemima nego brojni ljudi koji imaju kue i stanove (strah me i pomisliti), no i dalje sam jednostavno bijesan na banke i njihovo palamuenje o tome kakve smo ugovore potpisali (kao da ne znam!!!). Pa prije 5 godina svijet je bio kompletno drukiji, a sad kad je sve otilo kvragu, fascinira me kako znaju guliti kou i dalje!
Propali privatni poduzetnik iz ZG

39

LANOVI UDRUGE FRANAK

10471696
Stambeni kredit sam digao jer smo kao obitelj htjeli imati svoj stan. U to vrijeme, 2006., kamate su bile relativno povoljne (oko 4,25%). Analizom prihoda i rashoda zakljuili smo da moemo podnijeti ratu koja je tada iznosila oko 1.750 kn jer smo oboje bili zaposleni, ali s ukupnim primanjima oko 7.500 kn. Uli smo u kredit na 30 godina u iznosu od 48.000 EUR, s valutnom klauzulom u CHF. Koliko se sjeam, kamate s valutnom klauzulom u EUR su bile vie za oko 1-1,5% i zbog toga smo se odluili za CHF. U kunama se, naravno, nije mogao dii stambeni kredit. Problemi poinju kada nakon samo godinu dana ili neto manje, banka die kamatu, prvi put za oko 1%, pa nakon nekoliko mjeseci oko 0,5%, da bi na kraju dosegla oko 6,1%, to je poveanje za oko 50%. Ne sjeam se da je banka i u jednom od tih poveanja obrazloila zato die kamatu, a siguran sam da me u jednom sluaju nije niti obavijestila kada se, dodue, radilo o nekom manjem poveanju za oko 0,2%. 3-4 godine nakon dizanja kredita, kada je kamata ve znatno poveana, plaa supruge naglo poinje padati (radi kod privatnika kojem je promet naglo pao), a CHF poinje ludovati. U toj razlici ukupni prihodi nam se smanjuju za oko 3.000 kn, poinjemo peglati kreditne kartice, odugovlaiti u nadi da e se situacija popraviti, ali sve se samo jo vie pogoralo. Zaglavio sam s kreditom zbog duga na Master kartici (oko 500 kn), supruga takoer ima kredit s ratom od 500 kn, rata stambenog je na oko 2.800 kn, nakupili su se dugovi od reija, tako da nam mjeseno ostaje oko 3.500 kn, od ega na reije ide 1.700 kn. Zakljuak: banka die kamatu (nekoliko puta) bez objanjenja, zbog ega mjeseno gubimo izmeu 400 i 600 kn u zadnjih 5 godina, zbog valutne klauzule i velikog skoka CHF mjeseno gubimo dodatnih 500-600 kn, zbog krize i smanjenja plae (a nemogunosti pronalaska drugog posla) ukupni prihodi u kuanstvu su smanjeni za jo dodatnih 2.000 kn.
Mario, 35 godina iz Osijeka

40

CRNA KNJIGA

10471722
Trenutno imamo dva kredita jedan za automobil u kunama i jedan stambeni (kojim smo supruga i ja rjeavali stambeno pitanje) u vicarskim francima. Pa tako imam i dva iskustva s dvije razliite banke. Kada smo dizali stambeni kredit, imali smo neto povoljniju kamatnu stopu od komercijalne zato to supruga radi u tvrtki koja s bankom ima ugovor. Na vicarske franke smo se odluili upravo zbog te nie kamatne stope, iako su nas upozoravali da je to rizino (ne u banci direktno, oni nisu nita rekli, ali kroz medije smo se informirali sami o tome). Sama pria nije vezana uz vicarski franak kao takav, ve uz nain poslovanja banke. Naime, iako je kamatna stopa promjenjiva, nae je iskustvo bilo da banka tu kamatnu stopu mijenja samoinicijativno samo kada njima ide u korist dakle kada je treba poveati. Ali, kada je treba smanjiti, onda to rade iskljuivo na va zahtjev i to vas zadovoljstvo jo dodatno kota. Naime, nakon nekog kraeg vremena od trena kada smo digli kredit, komercijalna kamata je jo pala i bila je nia nego kamatna stopa pod kojom smo mi digli kredit. Mi smo se tada s tim pitanjem obratili banci i tamo su nam rekli da im moramo predati pismeni zahtjev za smanjenjem kamatne stope, to smo mi naravno i uinili. Oni su nam zahtjev odobrili, ali opa, rekli su da sada moramo solemnizirati aneks ugovora kod javnog biljenika i da to moramo platiti u naem sluaju jo nekih 1.800 kn. Dakle, banka die kamatnu stopu bez da vas ita pita, ali kada je treba smanjiti, vi trebate pisati zahtjev i jo to morate dodatno platiti. Druga pria je vezana uz auto kredit. Kada sam dizao taj kredit, navedeni modeli osiguranja kredita bili su ducija na vozilo (oekivano dakle banka je zapravo vlasnik auta dok god ja ne otplatim kredit) te moja izjava/zadunica da mi mogu sjedati na plau direktno u sluaju neplaanja kredita (i to mi je bilo OK i logino). Ali onda sam u ugovoru vidio neto to me totalno razljutilo naime, moj traeni iznos kredita banka je poveala i to za, pazite sad za iznos osiguranja kredita kod osiguravajue kue. Dakle, ja plaam (ne ak jednokratno, ve mi jo na to lupaju i kamatu jer je to u sklopu iznosa kredita koji plaam
41

LANOVI UDRUGE FRANAK

u ratama) osiguranje kredita, tj. ja plaam da banka dobije novac od osiguravajue kue ako prestanem plaati kredit (dakle na neki nain prodaja mog duga banka ga prodaje osiguranju). Nije im bilo dovoljno to mi u sluaju neplaanja mogu uzeti auto, niti to to mi mogu direktno sjedati na plau, ve su odluili meni naplatiti osiguranje kredita od kojeg samo oni imaju korist i jo mi na to zaraunati kamatu. To je posao, zar ne? Sav rizik preuzima samo jedna strana, a sve pogodnosti samo druga strana.
Jo jedan u nizu

42

CRNA KNJIGA

10471724
2008. godine preuzeo sam hipotekarni kredit svoje majke u eurima u ZABI, gdje su mi ponudili opciju u CHF kao vrlo stabilnu te da svi danas uzimaju takvu vrstu kredita u CHF. Iste godine digao sam i stambeni kredit u eurima kako bih rijeio svoje stambeno pitanje. Kako sam imao redovita primanja, plaao sam svoje kredite uredno svaki mjesec. U oujku 2009. izgubio sam posao povlaenjem svog poslodavca s trita Republike Hrvatske, i tu poinje moj problem s bankom. Prvih 6 mjeseci nakon gubitka posla jo sam uredno plaao rate, ali sam nakon toga ipak morao poeti s neplaanjem punih iznosa, to je nakon 3 mjeseca dovelo do pritiska od strane banke. Ni u kojem trenutku nisu gledali kako da olakaju moj trenutni problem likvidnosti, ve samo kako da izmuzu jo poneto od mene. U trenutku kada sam nezaposlen i uz sretnu okolnost da imam zaposlenu sestru s prosjenim primanjima, dali su mi tzv. moratorij, uz obvezu da dignemo dodatni kredit da isplatimo zaostale rate. Trenutno sam jo uvijek bez posla, plaamo 3 kredita, a rate samo rastu. I kad je teaj CHF poeo rasti, nitko iz banke nije ponudio nikakvu opciju da se ta razlika umanji. Uskoro emo morati plaati kompletne rate, a nemamo dovoljno ni za osnovne trokove ivota. S potovanjem,
D.F., nezaposlen tridesetsedmogodinjak sa 17 godina radnog iskustva i minimumom digniteta iz Zagreba

43

LANOVI UDRUGE FRANAK

10471747
U ugovoru o podizanju kredita stoji klauzula da se, ako se kredit zatvara prije vremena, plaa nadoknada od 1%. Meutim, kako sam zatvarala kredit djelomino, kod prve uplate mi je uzeta provizija od 3%. Sluajno sam to primjetila i reagirala. Ali pravnici u banci su mi rekli da je to trenutna stopa i da se ona mora potivati, umjesto one iz ugovora. I laiku je jasno da je to zakonski neodrivo, pa mi je banka tek nakon vie uzastopnih obraanja i mojih prijetnji tubom za prijevaru, jedva vratila tih spornih 2% od iznosa prijevremenog djelominog zatvaranja.
M.M. iz Zagreba

44

CRNA KNJIGA

10471886
Pozdrav! Moj otac je 2003. godine podigao kredit u svrhu boljeg poslovanja i kupnje poslovnog prostora. Obitelj i ja trpimo posljedice tog ina jer smo pristali na to u dobroj namjeri. U meuvremenu smo prodali nekretnine na moru kako bismo opstali jer imamo i jamce naravno, kojima dolaze pisma o naem kanjenju plaanja obaveza. Posao je i ovako i onako srozan do toke razbolijevanja na psihikoj bazi, sudei po mom ocu koji se trenutno bori za ivot u bolnici, ali obitelj je tu, kao i jamci koji su uz nas. Divni su to ljudi koji stvarno trpe nas, izgubljene due, jer smo htjeli raditi i privreivati u naoj Hrvatskoj, kao i svi ostali, ali bojim se da u sve to imam rasprodati i POD HITNO OTII VAN IZ LIJEPE NAE KOJA USKORO NEE NI BITI NAA. P.S. Kredit koji je bio 7.100 kn sada mi je nonalantnih 10.500 kn.
M.. iz Zg

45

LANOVI UDRUGE FRANAK

10472000
Auto kredit koji je u CHF kod Volksbanke je bezobrazluk koji je dozvolila naa drava. Naime, ako radimo za kune, dobijemo kune kao kredit, onda se ne smije dozvoliti bilo kakva klauzula osim kunske. Srea moja to nije bila klauzula u zlatu, dijamantima ili nafti, jer tada bih bio na ulici s cijelom obitelji! Napominjem da sam jedan od sretnika koji jo uvijek imaju posao, uredno podmirujem sve obveze koje me sada kotaju kao da sam kupio novi Mercedes. Nakon 5 godina otplaivanja kredita (prvobitno 90.000 kn u CHF), s ratom od 1.400 do 2.300 kn mjeseno, ostaje mi za otplatiti jo 60.000 kn. Ukupnim izraunom dobiva se da moram otplatiti 172.000 kn, to je po svim kriterijima lihvarska kamata, dakle skoro 55.000 kn vie nego to mi je na dan uzimanja kredita reeno i to je uredno potpisano kod javnog biljenika. Naravno, ponudili su mi prebacivanje auto kredita u kunski nenamjenski, ime bih kredit plaao jo 3 godine due, sveukupno 10 godina! Da sam to znao kada sam kupovao automobil, vjerujte mi da bih hodao pjeke s cijelom svojom obitelji. Sa 172.000 kn u 7 godina mogao sam svaki dan imati taxi pred kuom i ne brinuti se ni o emu. Hvala naoj dragoj robovskoj dravi koja je omoguila bankama bogaenje i iskoritavanje graana bez kojih je ne bi ni bilo.
Z.B., 36 iz Osijeka

46

CRNA KNJIGA

10472244
Prilikom podizanja kredita banka je traila solemnizaciju ugovora o davanju kredita. Iznos solemnizacije je znatan te meni kao duniku ne donosi nikakvu korist, korist od solemnizacije ima iskljuivo banka. Ali ja sam kao dunik primoran snositi trokove solemnizacije ugovora o kreditu. Smatram da bi se sustav trebao regulirati na nain da banka svoju zatitu plaa sama, kao to svaka osoba plaa svoju zatitu. Osim, naravno, ako zakonom nije propisano koji stupanj zatite ugovori moraju imati. Ovo je samo jedan primjer kako banke svjesno stvaraju troak na raun svojih korisnika, a da im zauzvrat ne ponude neku protuuslugu ili nadoknadu.
V.M., Zagreb

47

LANOVI UDRUGE FRANAK

10472550
Dakle, 2006. g. podigla sam kredit u Hypo banci za kupnju osobnog automobila vezan uz valutnu klauzulu u CHF. Auto kakav sam htjela, C3, imala je jedna rma iz Varadina, pa sam ila iz Zagreba u Varadin po auto, a oni su mi rekli da rade s Hypo bankom te da se krediti odobravaju uz valutnu klauzulu u CHF. Kamata je bila 5,25%. Radim u privatnoj rmi, to sada moda ne izgleda bitno, ali je bitno za kasnije. Srednji teaj CHF kod prve rate bio je 4,6250. Ve 2007. g. kamata je podignuta na 5,6%, zatim 2008. na 6,5%, pa u prosincu 2008. na 6,8% te u travnju 2009. na 7,3%. Za to vrijeme teaj CHF je stalno rastao. Kulminaciju je dosegao, mislim u kolovozu 2011. g., kad je teaj iznosio 6,496750, a rata kredita je s 1.332,63 kn otila na 2.050,00, to je cca 50%. U meuvremenu, dakle 2009., kad je poela kriza u svijetu, Europi i Hrvatskoj, poslodavac nam je snizio plae za 20% da pokua sauvati rmu. Mogli smo birati na burzu rada ili posao s 20% niom plaom. Izabrali smo ovo drugo. Bez obzira na sve tekoe, ja sam kredit plaala teko, ali ni jedan mjesec nisam zakasnila. Uglavnom, sada na jesen shvatila sam da e me taj kredit dovesti do bankrota, pa sam nazvala banku i traila savjet. Savjet je bio da dignem novi kredit u valutnoj klauzuli u , to ja nisam htjela jer mi je ostala jo samo 1,5 godina da otplatim ovaj lihvarski kredit. Na kraju sam odluila, prodala auto ispod cijene, posudila razliku novaca i teaj po kojem sam isplatila ostatak kredita, bio je u prosincu 2011. godine 6,090500. Moete si misliti koliko sam platila auto u prethodnih 5,5 godina, a radi se o malom Citrenu C3 (istina, dizelu)... Sad sam bez auta, s dugovima koji e me pratiti jo neko vrijeme... Eto, to je moja pria...
Dubravka F., Zagreb, dipl. oecc.

48

CRNA KNJIGA

10472564
2006. je godina, radim ve oko godinu dana u dravnoj slubi, moja budua zaposlena u trgovini odjee, zajednika primanja = 8.500 kn. Oboje mladi, 22-23 god., odluujemo se na zajedniki ivot. Te godine odlazimo na stan kao podstanari, uskoro dobivamo prinovu i odluimo kako bi bilo pametno na mojoj kui, gdje sam ranije ivio izgraditi kat, tj. uputamo se u stambeni kredit u iznosu od 35.000 eura/tada oko 56.000 CHF. Osiguranje kredita bit e tadanja kua, uz uvjet da je osiguramo kod Grawe osiguranja (oko 55 eura/god). Sve super, kamata prvih godinu dana bila je 4,2%, (kao neka fora za mlade), a kasnije raste na 5,2%, to nam je odgovaralo. Prva rata 1.920 kn, 13. rata s kamatom 5,2% bila je oko 2.200 kn, vie se i ne sjeam uz naa primanja od oko 8.000-9.000 kn ivjeli smo skromno i bili sretni. Aaaaaaali, danas je rata 2.995 kn, u meuvremenu primanja su nam pala za oko 1.500 kn, banka je samovoljno dizala kamate u nekoliko navrata, a kad sam se raspitivao o mogunosti prebacivanja kredita u eure, jo tamo 2009., nabrojali su mi trokova da sam skoro u nesvijest pao. Sada lijepo nas troje ivotarimo u doslovnom smislu te rijei. KATASTROFA!!! Najbolje bi bilo da se zarati pa da ja i familija s vreicom u ruci pobjegnemo u normalne drave!!!
Antikapitalist, 29 godina, Sisak

49

LANOVI UDRUGE FRANAK

10473565
U studenom 2006. pronalazim idealan dom za sebe i planiram kako da ga kupim. Nakon pregovora s bivim vlasnikom, inae prijateljem mojih roditelja, i deniranja cijene, poinjem obilaziti banke u potrazi za kreditom. Obilazim vie banaka (Hypo, Erste, RBA), ali ipak odlazim u svoju dragu banku gdje imam tekui raun i gdje mi je najloginije bilo dii kredit. Kod osobnog bankara su mi ponuene naravno jedine dvije opcije stambenog kredita za mlade, i to u eurima i CHF. Osobna bankarica mi je, dakako, svojim iskustvom predloila jedino logino da uzmem kredit u CHF jer kamata je bila akcijska od svega 4,3%, a u eurima 6,7%. Naravno da sam na njezin nagovor (ipak ena tamo radi i zna) uzeo kredit u CHF koji mi je odobren vrlo brzo (10 dana) i krenula je golgota oko vaenja papira, javnog biljenika (cca 3.000 kn) i ostalih bolesnih nameta raznih ustanova. Ipak ovjek sve to istrpi pa rjeava si stambeno pitanje za cijeli ivot! Rijeeno je i to, isplauje se bivi vlasnik i ja postajem ponosni novi vlasnik. Sljedee godine moja supruga kupuje automobil (Toyota Yaris 1.0 WTi), i u RBA banci kau da moe dobiti kredit za automobil jedino u CHF (zlatno doba franka), na to ona pristaje i potpisuje sama sebi presudu! Meni idue godine kamata malo poraste, pa za 6 mjeseci jo malo, pa je krenulo dizanje franka te dobivam obavijest iz banke da mogu mijenjati kredit iz CHF u kunski po nekim povlatenim tarifama, i ja, ponukan time, odlazim u svoju dragu banku da vidim to dalje. Osobna bankarica koja mi je radila realizaciju kredita je bila odsutna, ali njezina mlada kolegica me je lijepo primila i poeli smo izraivati plan otplate. Nije mi to tako loe izgledalo te sam pristao, ali tu se mlada gospoica nala s konstatacijom da mi to ba i nije pametan potez, jer sad opet moram platiti javnog biljenika za solemnizaciju oko 3.000 kn i da mi taj iznos moe pokriti nekoliko godina teajne razlike koja se u tom trenutku stvorila. Ma naravno da sam je posluao, ipak mudro zbori (e to je bila fatalna greka). Zatim kree opet dizanje kamate na ve, mislim i 6,7%, te streloviti uzlet CHF, i pritisnut svim tim, a i roenjem djeteta, odlazim u banku i molim za moratorij koji sam, naravno, od njih nevoljko dobio (a malo sam morao i veze povlaiti) te sam nakon 9 mjeseci moratorija uletio s nastavkom
50

CRNA KNJIGA

otplate u doba kad je ve probijena granica 1 CHF=6 kn. Kako je to sve raslo i raslo, dobivam ponudu od banke sa 7 koraka olakanja i naravno da sam uzeo sve to se nudilo: i produljenje na 35 godina i kvartalni nain otplate, svjestan da sam im sad duan vie nego ikad i da vjerojatno nikad to neu moi otplatiti i da opet plaam samo kamate (malo, vrlo malo, i glavnice), al kad si s vragom sadio tikve, sad se o glavu razbijaju. Morao sam to uraditi jer je rata mog kredita na 20 godina i s otplatom u startu visoka, a s godinama se sputa (osobni bankar mi je to predloio jer je tako uteda 25.000 kn) te je narasla s poetnih cca 2.700 kn na preko 5.500 kn. Naravno da je i suprugin mali Yaris odjednom postao bar RAV4 po ratama i da je sve to postalo puko preivljavanje uz skupe opomene i ostale bolesne namete naih dragih PBZ i RBA banki, koje nam se smijee s novim reklamama od televizije do Interneta, ali ovu budalu vie prevariti nee. Ukinuo sam sve to su mi nudili, i sms izvjetaje, i slanje izvjetaja potom, konstantno odbijam njihove ponude za Internet bankarstvo. Razne kartice i ostale nebuloze jo plaam samo zato to moram i ovim putem pozdravljam dvije slubenice PBZ poslovnice u Vinkovcima u Dugoj ulici koje su moj ivot uinile jako sadrajnim!
Igor I., Vinkovci

51

LANOVI UDRUGE FRANAK

10475259
2002. god. u RBA smo uzeli kredit za kupnju kue od 80.000 eura i plaali smo jako veliku policu osiguranja. Da bismo se rijeili police, 2005. odluili smo se za POVOLJNI kredit u CHF i digli smo jo novca (+40.000), tada ukupno u protuvrijednosti od 220.000 CHF. Kamata super, rata ista, dodatnim novcem smo sve zavrili, i polica je bila zanemariva svota. 2009. ostala sam bez posla! Rata je bila oko 6.000 kn. Imam preko 50 godina i posao ne mogu dobiti. Suprug ima obrt, koji isto tako slabo stoji. U poetku smo se snalazili s karticama s kojih smo dizali i prebacivali, ak smo ili u Italiju dizati novce s kartica. Sada, nakon pune dvije godine, sve nam je blokirano i duni smo. Bila sam na razgovoru u banci i molila za bilo kakvu pomo dok ne prodamo kuu, ali NITA! TRENUTNO NAM PRIJETE OTKA ZOM UGOVORA . Duni smo tri rate (8.900 x 3), vrijednost kue je vea, ali mi prodajemo da vratimo dugove i da ostanemo na ulici. Nikakav kredit ne mogu dobiti jer sam nezaposlena. O mom psihikom stanju da i ne govorim, a ni suprug nije bolje. Kad bi se kakvim udom dogodilo da se kamate i teaj vrate na ono iz 2005., mi bismo svejedno prodali, jer nas je naa najvea srea i uspjeh (kua) uinila tekim bolesnicima. Tono je 10 god. otkako smo prodali stan i kupili kuu, odricali se svega da je zavrimo i sada smo ostali bez svega (to e biti uskoro), a to je ono to boli najvie.
Ivka, ekonomistica, 52 god., iz Istre

52

CRNA KNJIGA

10475483
Godine 2005., nakon vie godina podstanarstva, mu i ja odluili smo kupiti stan na kredit te rijeiti svoje stambeno pitanje. U gradu u kojem ivimo obili smo sve banke i odluili da je banka u kojoj imamo sad kredit nama najpovoljnija opcija. Tada nije bilo mogunosti dizanja kredita u kunama, euro je jako varirao i CHF se inio kao dobar izbor (banka je nudila ili EUR ili CHF). Kada smo digli kredit rata je iznosila 3.180 kn te nam taj iznos nije predstavljao problem, s obzirom da i mu i ja radimo. Poto je rata neko vrijeme i premaila 4.600 kn, morali smo raditi 2 posla i mu i ja da bismo uredno otplaivali kredit. Do sada smo vika uplatili 30.000 kuna samo na razlici teaja radi poveanja CHF. U PROLJEE SMO ODLUILI PRODATI STAN JER TO VIE NE ELIM RA DITI: ne elim nancirati banku s ekstra zaradom da bih ivjela u kulturnom stanu. Prodaja je u tijeku, a mi emo opet u podstanare ili emo otii u inozemstvo dok jo moemo. SRAMOTA za nau Hrvatsku i za nae banke.
Anonimna, 38 godina iz Istre

53

LANOVI UDRUGE FRANAK

10476683
Kupnja trenutnog stana (2007. god.) je bila vlastiti izbor (nije nas nitko tjerao). Takoer smo razmatrali najam, ali je, uglavnom zbog nerazvijenog trita najma, prevagnula kupnja. Prodali smo prethodnu nekretninu (stan) jer nam je bio neodgovarajui (visoki kat bez lifta, a dolo je prvo dijete). Nismo imali pravo ni na kakav dravni poticaj niti na osloboenje poreza (jer kupnjom prvog stana 2002. godine nisu postojali poticaji, a kupnjom drugog nemamo pravo jer nam nije prvi :-) ). Takoer nisam imao pravo (dok je postojalo) niti na osobni odbitak na plai radi ogranienja odbitka (godina kupnje i visina kamate). Platili smo puni porez dravi na kupnju i prvog i drugog stana (ukupno oko 80.000 kn). Kako smo prije podizali kredit za prvi stan, prodajom smo otplatili kredit i nije nam ostalo za udio u kreditu drugog stana (nego samo za namjetanje), pa smo podigli relativno veliki kredit u CHF 2007. god., koji danas otplaujemo. Prihvatili smo trine uvjete koji su se sad pokazali izrazito nepovoljnima za nas (enormni porast rate). Naravno, kredit u otplaivati do svoje 65. godine (ako je doivim), tj. do predvienog kraja mog radnog vijeka. Po meni, najvea tragedija trenutne situacije (uz porast teaja, ali to smo ipak na neki nain prihvaali kao rizik, naravno ne toliki) je injenica da danas ivimo u stanu koji nam je zapravo tijesan (u meuvremenu je dolo i drugo dijete), koji na tritu vrijedi manje od cijene po kojoj je kupljen (pad cijena nekretnina), ali jo gore, vrijedi ZNAAJNO manje od iznosa (u kunama i eurima) koliki je ostatak glavnice kredita (radi se o cca. 50.000 EUR). U ali prijateljima to opisujem kao sljedei Business Case: Podigao sam kredit od cca. 160.000 EUR (u CHF koje sam vidio samo u svom ugovoru s bankom koja je kupcu isplatila, naravno, kune), koji plaam 4,5 godine, sa sadanjom ratom od oko 9.500 kn (duplo veom od najma sline nekretnine), a banci sam trenutno duan jo 210.000 EUR! Da danas (ja ili banka) prodam stan, mogu dobiti cca 160.000 EUR (ako) i duan sam banci jo oko 50.000 EUR! To se inae u USA zove hostage mortgage (talaki kredit) i onemoguuje bilo kakvu transakciju tom nekretninom dok se teaj CHF ne spusti na cca. 5 kn.
otac dvoje djece iz Zagreba

54

CRNA KNJIGA

10477737
Relativno mladi, elei rijeiti stambeno pitanje, odluili smo se na kupnju prve nekretnine. Izbor je pao na CHF zbog neslubene upute simpatine gospoe u banci i 500 kn manje rate u odnosu na euro (a kamo li u odnosu na kunski kredit). Ako si htio brzo dobiti kredit bez previe pitanja i zastajkivanja, uzeo si u CHF...
Zvonko Juras, 37 godina, Zadar

55

LANOVI UDRUGE FRANAK

10478797
Imao sam 24 godine kada sam 2007., nakon 7 godina podstanarstva (od svoje 18 godine), podigao stambeni kredit za mlade, kako ga je ZABA reklamirala, nakon to sam potpisao ugovor za stalno u jednoj dobrostojeoj tvrtki. Za stan (garsonjera) od 35m2 i parkirno mjesto od 24m 2 odobren mi je kredit od 500.000,00 kn (1.700,00 EUR/m 2) koje u vratiti za 30 god. uz kamatu od 4,5%. Kredit sam dobio s valutnom klauzulom u vicarskim francima jer banka jedino za takav kredit nije traila nikakvo uee, odnosno polog. Kredit u kunama nije bio opcija. Kredit je bio s promjenjivom kamatnom stopom jer mi nijedna banka nije htjela odobriti kredit s ksnom kamatom. Nakon tri mjeseca od isplate kredita, banka mi die kamatu na 5% bez objanjenja. Nakon jo tri mjeseca kamata ide na 5,8%. Periodino se poveavala do 6,3%, kada i teaj franka poinje rasti. Franak jaa te otplata kredita poinje biti nemogua. Banka mi smanjuje kamatu dva puta do dananjih 5,8%. Vie puta sam odlazio u banku da se pokuamo dogovoriti na obostrano zadovoljavajui nain bez suda, meutim nisam naao mjerodavnu osobu (osobni bankar to svakako nije) koja bi htjela razgovarati sa mnom, a koja ima mo promijeniti ugovor. Nakon 4 godine uredne otplate duan sam 720.000,00 kuna. Danas stan nakon procjene ZANE-a ne vrijedi ni 1.200,00 EUR/m2. A ukoliko ne budem u mogunosti plaati kredit, to mi prijeti iz mjeseca u mjesec, ne samo da e mi banka uzeti stan nego u, kad se sve kamate i trokovi uzmu u obzir, jo uvijek biti duan iznos jednak onom koji sam na poetku podigao. U meuvremenu sam se oenio, jo godinu dana da zavrim fakultet koji opet plaam sam, uz pomo ene. Jedino to mi preostaje je traenje posla u vicarskoj ili Njemakoj i borba da otplatim dug, da mi dijete koje je u planu ne bude duno, te da ena i ja ne postanemo beskunici i socijalni sluajevi. Ne oekujem pomo od bilo koje Vlade jer nikom od njih ja nisam u interesu. Jedino to je Vlada napravila do sada je da mi je ukinula povrat poreza od 3.500,00 kn godinje koje sam dobivao na temelju prvokupa nekretnine. Vlado, NEMOJTE mi vie pomagati, molim vas!!! Oekujem pobjedu na sudu jer je sud jedina nada koja nam ostaje.
seoba naroda u vicarsku! 56

CRNA KNJIGA

10478932
U srpnju 2007. digao sam stambeni kredit u Zagrebakoj banci vezan za CHF uz kamatu od 4,5%. Mogao sam birati hoe li kredit biti vezan uz EUR ili CHF. Neto malo bolja kamata bila je na CHF. U ugovoru je pisalo da je kamata promjenjiva prema trinim uvjetima i za mene je to bilo kljuno na to sam nasjeo. Mislio sam da to znai da e banka odreivati kamatu na taj nain da moj kredit bude konkurentan na triu i otprilike da mu cijena kotanja bude tu negdje kao to su i ostali krediti. Oekivao sam da, u sluaju da kredit u CHF postane preskup, taj proizvod nitko ne bi htio kupiti i prema zakonima trita, cijena bi mu morala pasti da bi se i dalje prodavao. Znao sam da u dii kredit u vrijednosti jednog stana i tijekom 20 god. vratiti stan i pol. Znao sam koje su moje mogunosti i to sam prihvatio. Imao sam povjerenja u banku da e, s obzirom da je kamata promjenjiva, raditi korekcije u odnosu na promjene teaja. Mislio sam da u konanici i promjenjiva kamata i valutna klauzula imaju zadatak zadrati vrijednost koju vraam banci priblino konstantnom, bez obzira na mogue pekulacije s teajevima. Naalost, ispostavilo se da je to bio trik. Uskoro je banka prestala nuditi kredite vezane za CHF i trini uvjeti su prestali. Nedugo potom dolo je do ogromne promjene teaja, i na jo veu alost i iznenaenje, a suprotno oekivanju, banka je digla kamatu na 5,3, pa na 5,8, a onda ak i na 6,3%. Korisnici kredita u CHF su izolirani od ostalih, a vrijednost koju danas vraam je 2,35 puta vea od one koju sam digao. To je preko 30% vie od kredita vezanih za druge valute, uz to to je i njima rata jako poveana. Oito je da banka zgre ogromnu dobit od promjene teaja i dizanja kamate, a sve na raun korisnika kredita. Naime, banke daju kredite na temelju uloga graana. Kamate na tu tednju nisu skoro nita rasle. Moj kredit je vezan za CHF, ali novac koji sam ja dobio su bile kune, i u cijeloj toj prii vicarskih franaka nigdje nije ni bilo jer je tednja u HR bankama uglavnom u eurima. Ako i nije bilo dovoljno novca u banci pa se ona zaduila u CHF, ja sam siguran da je banka koja ima nancijske strunjake i dobro ih plaa za prognoze, predvidjela to e se dogoditi s CHF, i u trenutku kad su posumnjali prestali su nuditi kredite u CHF (jo dok je devijacija teaja CHF bila
57

LANOVI UDRUGE FRANAK

prihvatljiva) te su zasigurno konvertirali svoja zaduenja iz CHF ako ih je i bilo. Ako i nisu izvrili konverziju, bilo bi fer da i oni snose dio tereta jer bi oni trebali biti nancijski stunjaci i zatititi svoje klijente, a pogotovo korisnike stambenih kredita. Oekujem od hrvatskog zakonodavstva da ukine valutnu klauzulu s teajem koji je bio na dan kad su prestali trini uvjeti, tj. kad je banka prestala nuditi kredite u CHF, zbog toga jer valutna klauzula vie nije instrument osiguranja vrijednosti nego instrument kojim banka prigrabljuje ogromnu dobit i nancijski unitava svoje klijente.
D.L. iz Zagreba

58

CRNA KNJIGA

10479742
2008. godine podigao sam kredit za automobil u vicarcima koji su bili jedina mogua opcija za kamatu od 5%, koja je prvom prilikom poviena. Prilikom podizanja kredita u Volksbank podrunici Maksimir, kreditni mi je referent rekao da za taj tip kredita nije potrebno pohraniti knjiicu vozila u banci. Mjesec dana po ugovaranju kredita dobio sam prijetee pismo od banke da odmah predam knjiicu vozila ILI... To mi je stvorilo problem prodaje automobila i zatvaranja kredita. Odmah po prvoj krizi podigli su mi kamatu na 8% i kako je vicarac rastao, kredit je porastao s 1000 kn na 1700 kn. Pri prvom zastoju plaanja s moje strane, poslali su mi opomenu od 50 kn. Pri kasnijem zastoju kredita, poslali su mi prijetee pismo i opomenu. Na moju pismenu zamolbu reprograma ili zamrzavanja kredita, u roku nekoliko dana ZABLOKIRALI SU MI RAUN u banci poslavi zadunicu i ovrhu na FINU. U meusobnoj korespondenciji i opomenama slali su u dokumentaciji fotokopirane potpise bez imena i prezimena te funkcije u banci, to je u biti ILEGALAN DOKUMENT. Na telefonske pozive automat nije preusmjeravao pozive na slubu naplate Volksbanka. Kada sam posudbama platio jednu ratu dugovanja, ve mi je druga dola na naplatu pa mi nisu eljeli odblokirati raun dok obje rate ne budu plaene. Nakon to sam platio svo dugovanje i 100 kn FINI, morao sam ekati preko tjedan dana da mi se odblokira raun kako bih odblokirao Master Card kojim plaam namirnice i reije, budui da sam sav novac potroio za isplatu ovrhe. NAPOMINJEM, do svega je dolo zbog kanjenja s jednom ratom za to su mi naplatili 180 kn opomene. Kada sam traio u podrunici Volksbanke u Bjelovaru deblokadu rauna, zaposlenik mi je interno rekao kako ni on ne moe dobiti slubu naplate ve nekoliko dana da nikome ne odgovaraju. Na mail su odgovarale tree osobe, a potom su slali dokumentaciju s fotokopiranim potpisima I TO SU BANKE U HRVATSKOJ! Rade to hoe, gule i izmiljaju opomene, na uljudnu zamolbu kako mi plaa kasni jer su politiari unitili zemlju, u roku par dana zablokirali su mi raun kako ne bih mogao plaati hranu i reije, a na zamolbu o reprogramu, zamrzavanju i sl., IGNORIRALI SU ME. Sada plaam cca 70% veu ratu nego kad sam ugovorio kredit. Ne pada mi na
59

LANOVI UDRUGE FRANAK

pamet ikad vie poslovati s Volksbankom, da imam priliku, odmah bih prodao automobil i izaao iz kredita, to mi takoer zabranjuju.
V.P. inenjer, Bjelovar

60

CRNA KNJIGA

10479964
Podiem stambeni kredit (prva nekretnina) u CHF, gdje mi bankar u banci preporuuje da je to najbolji kredit na tritu te da mogu podii i iznos vei od samog kupoprodajnog ugovora za ureenje nekretnine. Navedena rata mi ne prelazi 1/3 plae, to mi odgovara. Potpisujem ugovor o kreditu uz valutnu klauzulu, sretna da mi je odobren kredit i dan da ga ovjerim i potpiem, kako bih mogla to prije doi do svog posjeda, koji e u stvarnosti tek za 25 godina biti moj. U sluaju da franak pada, korigira se kamata, a kada raste onda je tu valutna klauzula, kako god bilo, banka zarauje. Danas mi rata kredita prelazi 1/3 plae, nekretnina kupljena na kredit sad je u oglasu i nadam se da u je moi prodati i zatvoriti kredit jer trokovi ivota i rata kredita doveli su me do gole egzistencije. Zato sam uzela kredit u CHF? Jer je moja plaa podravala jedino taj kredit, a krediti u kunama nisu bili u opciji, ve samo oni u eurima, koji su takoer imali valutnu klauzulu i veu kamatu.
J.J., slubenica iz Zagreba

61

LANOVI UDRUGE FRANAK

10480051
S obzirom na 2 godine podstanarstva, 2005. godine zajedno sa suprugom krenuo sam u pustolovinu kupnje obiteljskog doma-kue. Kako to ve u veini sluajeva ide, pomou agencija za nekretnine pronali smo na budui stambeni objekt i krenuli u realizaciju kredita u PBZ Zagreb preko tada ve uvelike uvedenih osobnih bankara. Bespotrebno je navoditi gomilu spisa i papira koju je stranka u postupku dizanja kredita morala priloiti, raznorazna pravila i uvjete (kao to su u to vrijeme bili da vam rata kredita ne smije prijei 1/3 osobnih primanja i mnoga ostala, a danas smo svjedoci da visina rate nije bitna samo da se banka mjeseno podmiri), sve to primoralo me na tada popularne kredite u vicarcima, jer su mi za kredit u eurima osobna primanja bila kratka za kojih par stotina kuna. Na moju dananju alost, taj mi je kredit u vicarcima nakon dugog natezanja s prosjekom plae i procjeniteljem nekretnina (osoba koji radi honorarno za banke procjene nekretnine za koju se kredit podie, a koju naravno ne plaa banka ve traitelj kredita, i osoba koja me je u mom sluaju jo dodatno traila da je podmaem) odobren, gdje opet treba napomenuti licemjernost i pljaku prilikom isplate novanih sredstava, jer vam se kredit koji ste digli u CHF rauna u eurima, a isplauje u kunama, pa onda opet da biste prodavatelja isplatili u eurima te novce morate na kraju pretvoriti u eure. Tu sam u startu na prodaj-kupi izgubio 300 EUR, pa sam umjesto 49.000 EUR, unaprijed podigao 49.300 EUR. Rata kredita 2005. godine kretala se od 1650-1700 kuna, dok je dananja rata u rasponu od 2550 do 2700 kuna raunica je jasna. Na kraju navodim jo ovo: nitko me nije prisilo da podignem kredit kakav danas imam, ali on nije podignut za nekakav luksuz ve za osnovnu ivotnu potrebu... Podignut je u potenom poslovnom duhu klijent-banka, bar sa strane prosjenog dunika. Svjestan sam bio kredita za narednih 30 godina, novca koji u isplatiti za kredit i novca, odnosno dobiti, koje e banka dobiti od mojih kamata na kredit. Na sve to sam svjesno pristao i poteno, bez dana zakanjenja, ga otplaivao. Ali ona stvar na koju nisam pristao, a vjerujem i nitko od tisue ljudi
62

CRNA KNJIGA

koji dijele istu sudbinu kao i ja, je to da nisam pristao biti rob narednih 30 godina i ivjeti u robovlasnikom odnosu klijent-banka te strahovati sa svakim dolaskom potara na kuna vrata, a sve poradi ostvarivanja prota banke. Sama rije prot u meni izaziva gaenje dok sluam raznorazna izvjea o koliini prota banaka. S druge je strane SF odvojiti neku koliinu novca za kakvu deviznu ili kunsku tednju graana. Ne, na takvo to sigurno nisam pristao, a vjerujem ni tisue drugih. Nije moja banka, ali mi dan-danas ne izlazi iz glave medijsko bombardiranje graana u to vrijeme reklamama za CHF kredite, kao to je bila za Zagrebaku banku gospodin s tregerima koji se ljulja u konoj stolici i vie ...ma moe, ma moe..... Takoer u napomenuti da imam jo auto kredit, naravno u vicarcima, i to je jedini auto koji imamo u obitelji te je ivotna svakodnevna potreba za odlazak na posao i prijevoz djeteta u vrti i kolu (to je kod mnogih i 2 auta), a ne kako mnogi zlobnici znaju rei luksuz i rasipnitvo. Na kraju ne znam kako e zavriti ova naa pria sa vicarcima, ali sigurno nije poteno da smo sami podnijeli teret krize na svojim leima, dok s druge strane, kako sam ve naveo, gospoda zbrajaju prot.
Dalibor, Karlovac

63

LANOVI UDRUGE FRANAK

10480603
Suprug i ja smo dravni slubenici s redovitim plaama, troje djece, bez djejeg doplatka, bez uteevine, bez naslijeenih nekretnina i pokretnina. Kredite diemo iskljuivo kako bi pokrpali rupe u kunom budetu. Krenulo je od malih, za pokrivanje minusa na tekuem i ne sjeam se da smo koji kredit otplatili do kraja. Uvijek ih prebijamo novim kreditom (iz upljeg u prazno). Stambeni kredit u vicarcima podigli smo 2006. god. Ukupna primanja 10.000,00 kn, suprug dunik, ja sudunik, a iznos kredita 65.000,00 eura. Za kredit u eurima nismo kreditno sposobni jer rata prelazi polovicu suprugovih primanja i imamo previe uzdravanih lanova :-). Ali za kredit u vicarcima smo kreditno sposobni uzmi ili ostavi. Hipoteka obavezna i polica osiguranja kue. Kamatna stopa je krenula od 4,3% , da bi se od 01.08.2011. stabilizirala na 5,25%. Rata kredita je sada 560,99 CHF, a 2006. iznosila je 501,06 CHF. Najvea stopa je bila 6,10% u 2009. god. Ostatak duga na dan 29.02.2012. iznosi 91.434,70 CHF, teaj 6,25, a podigli smo 101.250,00 CHF, teaj 4,61. Tako neto postoji samo na brdovitom Balkanu, da nakon est godina redovitog otplaivanja kredita dugujem banci vie nego to sam od banke posudila. Suprugu nakon rate kredita ostane 693,81 kn za ivot.
D.L. iz Osijeka

64

CRNA KNJIGA

10481300
Podigao sam kredit u CHF 2006. godine. Kad sam podizao kredit i pitao u banci to e se dogoditi u sluaju promjene kamatne stope, gospoa je no odgovorila da se nee dogoditi nita, jer bi sve (ugovore) trebalo mijenjati i da to nitko nee raditi. Uz porast kamatne stope, koja je promijenjena 3 puta unutar 13 mjeseci, te uz porast teaja franka, kredit mi je porastao za oko 90%. Ni jednom me nisu kontaktirali niti pitali za miljenje, niti su mi ponudili ikakvu mogunost dogovora vezano za otplatu kredita. Kad sam 2010. pitao u drugoj banci da li se kredit moe dobiti u CHF, odgovor je bio da takvih kredita nema i da su oni za banku neisplativi. Znai, prije 4 godine je oito takav kredit bio za banku isplativ; podizanje kamatne stope 3 puta unutar 13 mjeseci uz porast teaja, rezultiralo je porastom rate od oko 90%. Sramota. Uz to, drava nam je ukinula pravo da kredite koristimo kao porezne olakice. Jasno da mi je podignuta i naknada za voenje rauna. Da li smo u ravnopravnom poloaju s onima koji su kredit digli u EUR? Oito nismo.
nezadovoljni korisnik

65

LANOVI UDRUGE FRANAK

10481986
Potovani, ovo piem samo iz jednog razloga, a to je da mlau populaciju upoznam s moguim zamkama prilikom podizanja kredita, osobito onog stambenog. Kao i svaka mlada obitelj, supruga i ja smo nakon 6-godinje podstanarske avanture odluili dignuti kredit za svoj stani. Da odmah u startu razjasnim, ne radi se o luksuzu, ve o 58,61 m2 stana u rijekom predgrau, za koji smo podigli hipotekarni kredit na 30 godina. U trenutku podizanja kredita cijena kvadratnog metra na toj lokaciji je bila cca 1350. Prilikom raspitivanja u banci, osobni nam je bankar u PBZ-u istaknuo kako tvrtka u kojoj ja radim ima poseban ugovor s PBZ-om o povoljnijoj kamati i kako se najvie isplati uzeti kredit u vicarskim francima. Sve je bilo bajno i lijepo, kamata (povlatena!) je bila 3,99% , a konaan iznos rate (ukljueno i obavezno ivotno osiguranje) oko 3000 kn. I onda, nakon nekoliko mjeseci poinje horor! Stie prva obavijest o poveanju kamate, pa nakon tri mjeseca opet poveanje kamate, sve do 6,5%, to je ratu od 724 franaka podiglo na ratu od 968 franaka. Sve je to pratio i rast teaja franka te je rata skoila od cca 3000 kn do vrtoglavih 5600 kn, koliko je bila do sada najvia plaena rata. Prije 6 mjeseci banka je u dva navrata smanjivala kamatu sa 6,5 na 6,25 te konano na 6% i sada rata iznosi blizu 5300 kn. Banka je ponudila i 12 mjera za ublaavanje rasta teaja u 2011. godini, ali kako smo bili u zaostatku s jednom ratom (supruga je bila na porodiljnom, a moja plaa je jedva pokrivala ratu kredita), nismo mogli koristiti niti jednu ponuenu opciju. Eto, i za kraj da ne duljim, ne znam kako dalje, supruga i ja se rastajemo, sve se sruilo. Da ne bude zabune, nije kredit tomu krivac, ali mogu s odgovornou rei da je u velikoj mjeri utjecao na to, a izlaza sa stanom i kreditom ne vidim.
B. iz Rijeke

66

CRNA KNJIGA

10484540
2007. godine suprug i ja morali smo podii kredit da bismo zavrili radove na zapoetoj kui. Nismo se htjeli previe zaduivati pa smo odluili podii kredit u vicarcima, u protuvrijednosti od 25.000 eura. Prije podizanja kredita raspitivali smo se u kojoj bi valuti bilo najbolje podii kredit. Veina osobnih bankara nije poznavala ekonomsku situaciju. Sjeam se kao da je bilo juer, na teletekstu HRT-a proitala sam izjavu nekog iz HNB-a da ne preporuuje podizanje kredita u vicarcima (kasnije sam saznala da je to bio g. Rohatinski). Nakon toga sam ponovno pitala osobnu bankaricu to misli o tome, na to mi je odgovorila da su to gluposti. Naalost nisu bile... Pri sklapanju ugovora odluili smo se za otplatu kredita na rate, i to na 10 godina, to je znailo da nam je prva rata u sijenju 2007. god. iznosila 1930 kn te da je trebala s vremenom postepeno padati. Meutim danas, nakon 5 godina, naa rata iznosi, ovisno o teaju, od 2600 pa sve do 2900 kn. Po izraunu iz 2007. god. naa dananja rata je trebala iznosti oko 1500 kn. Koja tragedija... mi, graani ove zemlje... nemam rijei...
majka troje djece iz Daruvara

67

LANOVI UDRUGE FRANAK

10489450
Stambeni kredit na 29 godina, podigao sam u rujnu 2007. godine u ZABI, kada je teaj franka bio 4,4 kune, odnono omjer eura i franka je bio 1,65:1 u korist eura. Podigao sam 100.000 eura stambenog kredita u francima (165.000 franaka). Uz to, prodao sam vlastiti manji stan za 55.000 eura i za 155.000 eura kupio novi, vei stan, sadanji u kojem ivim. Rata kredita 2007. godine bila mi je oko 3.700 kuna, to je otprilike odgovaralo plai moje supruge, a mislio sam da emo od moje plae plaati reije i moi ivjeti... ali sam se grdno zeznuo... Sad mi je rata kredita 5.900 kuna, odnosno za 2.200 kuna vea nego prva rata, supruga je u meuvremenu teko oboljela i na dugotrajnom je bolovanju te prima naknadu umjesto plae, a to je najgore, do sada sam otplatio oko 55 rata kredita i ZABI prema mojoj procjeni vratio oko 35.000 eura, a moj dug, kad bih imao novca da ga vratim, na dananji dan je 130.000 eura, odnosno za 30.000 eura vii nego to sam digao 2007. godine. To je rezultat teaja franka koji je sada 6,25, to je puno vie od 4,4 kada sam 2007. digao kredit. Najveu ratu sam platio u kolovozu 2011. kada je teaj bio, mislim 7,14 i tada sam platio 6.200 kuna kredita, odnosno tono 2.500 kn vie od prve rate (to je plaa jedne trgovkinje). Iskreno, bojim se da mi se to sa zdravljem ne dogodi, jer me sve ovo psihiki i ziki iscrpljuje. Ja bih sada rado prodao svoj stan i iao u manji, ali vrijednost moga stana, koji je 2007. godine kotao 155.000 eura, sada je manja nego to sam jo duan banci (duan sam 130.000 eura, pa ak i da banci predam svoj stan, oni bi me jo gonili za razliku novaca). Znam da moja pria nije jedina, mislim da ima jo jako puno slinih pria, ali ovo to se dogodilo korisnicima stambenih kredita u francima nije normalno, a pogotovo to da nikome u dravi nije stalo da se pomogne toj kategoriji korisnika. Banke na nama uzimaju ekstraprot, to znam jer sam jedno vrijeme i sam radio u bankarskoj industriji, pa mi nije jasno kako se iste ne mogu prisiliti da spuste kamatnu stopu na 4%, jer opet bi zaradile budui da na depozit u vicarskim francima plaaju oko 1-1,5%.
Bruno

68

CRNA KNJIGA

10489617
Najbolji poetak prianja ovoga, jo ivog iskustva, bilo bi razmiljanje, vie teza za razgovor, da je poanta ivota sretna izgradnja obitelji, ivljenje ispunjenog toplog ivota i sagledavanje uspomena na isti, jednog dana kada ne bude u mogunosti graditi nove uspomene. Tom milju vodiljom smo supruga i ja, puni entuzijazma i energije, jedan proljetni dan, topao i sunan, poeli razgovarati, uz poglede malog sinia Lovre, o kupovini svoga gnijezda koje bi nam bilo baza za ivot. S obzirom na to da nismo imali uteevinu, na razgovor se morao voditi oko visine mjesenog izdavanja za stambeni kredit. S veselim oima smo doli do zakljuka da bi nam mjeseni izdatak za stambeni kredit, a da ne ugrozimo egzistenciju obitelji, mogao biti oko 3.000,00 kn. S navedenom vrijednou kao mjesenim izdatkom obilazili smo banke i sagledavali mogunosti podizanja stambenog kredita u cilju osiguravanja toploga gnijezda. Naa odluka je na kraju bila Privredna banka Zagreb, stambeni kredit u CHF po kamatnoj stopi od 4,20% s mjesenim anuitetom od cca 3.100,00 HRK na 30 godina. Kad sad pogledam, tu je zavrilo proljee i ljeto, a poinje jesen i zima. Sva srea, toplina, lijep proljetni dan, topao i sunan, brzo postaje mokar od kapi kie koja poinje padati nakon to banka poinje dizati kamate na svoju ruku s 4,15 na 5,20, pa na 5,95, pa na 5,60, pa na 5,05%, ili to ve, a grad samo zaledi kada vicarski franak s 4,4 lijepim rastom doe na 6,25. Odjednom na dogovoreni mjeseni izdatak nije 3.100, nego 4.100, pa 5.200, i sada 4.800,00 HRK. Ne znam kakav u ispasti i ustvari nije me ni briga, ali ovo to se dozvolilo bankama te to su iste napravile ljudima, je sramota. Svaki dan se zamisli, zar je mogue da obitelj s jednim djetetom osmogodinjakom i dvoje visokoobrazovanih ljudi sebi ne moe priutiti neto vie od istog preivljavanja i ivota. Nadam se da nisam izgubio onu toplinu i veselje od poetka mog navoda, ali ista je sigurno dobrano poljuljana teinom i uvjetima ivota koji nas okruuje. Pa zar cijeli teret bankovnog poslovanja mora biti na nama, dok iste sigurno nisu platile razliku naeg zaduivanja u CHF da bi opravdale poveanje kamata i slino? Opet, ljudi ti govore: Ej, kada ete na drugo dijete?, a sada recite vi meni kako, na koji nain osigurati egzistenciju kada
69

LANOVI UDRUGE FRANAK

ti supruga poe na porodiljni dopust, ako prije toga ne dobije otkaz. Znam to govorim jer smo jednu godinu bili na samo jednoj plai, kada se pokazalo da primanja samo jednog lana obitelji nisu dostatna za normalan ivot. U ovom lanku nisam elio biti egzaktan i iznositi tone brojke jer ih, da budem iskren, ni sam ne elim vidjeti zbog srama, srama koji sam priutio sebi, a time i svojoj obitelji. Hrabrim se injenicom da nisam mogao bolje, ni na drugi nain, kupiti nae gnijezdo.
Optimist

70

CRNA KNJIGA

10490304
2006. godine zarunica (tada 25 g.) i ja (tada 29 g.) odluili smo se za zajedniki ivot. Budui da nismo imali nekakvu naslijeenu nekretninu, odluili smo se za kupnju stana od 62 m2 (zajedno s loggiama) na kredit. Odluili smo se za kredit u PBZ-u u CHF, jer je taj bio najpovoljniji. U drugim bankama mogao se dobiti uz veu kamatnu stopu, u kunama ili u EUR. Na pojedine stavke u ugovoru nije se moglo utjecati, niti nas je netko upozorio da bi moglo doi do divljanja CHF. Tadanja primanja su nam bila 9.000 kn neto. U meuvremenu (od 2006. do 2012.), moja ivotna druica ostala je bez posla, a ja bez solidne plae. Plaa je svake godine postajala sve manja. ak sam 2 mjeseca bio na birou za zapoljavanje. Oboje imamo VS te elimo raditi i zaraditi, meutim to je u RH nemogue. Osjeamo se ponienima i gurnutima na marginu drutva kao da smo neki nesposobnjakovii i lijenine. Od 4.620 kn neto primanja, za kredit dajemo 3.365 kn, a za reije 800-1200 kn. Za hranu nam ostaje 100-200 kn (ovisno kolika je rata grijanja), i da nema roditelja (od njih etvero, troje su umirovljenici) bili bismo gladni. Odjeu ne kupujemo, ne izlazimo na kavu, ne idemo na koncerte, ne radimo na prinovi. Tuno, ali istinito. I to je Hrvatska, moja domovina!
I.Z., ing.

71

LANOVI UDRUGE FRANAK

10491610
Ugovorila sam stambeni kredit s ostatkom vrijednosti 80:20 s rokom otplate 23 godine u Erste banci, poslovnica Sveti Duh s djelatnicom banke Ivanom eovi, koja je tada bila zaduena za stambene kredite za graanstvo, posebno za kupce stanova tvrtke Nivogradnja. Gospoa eovi sugerirala mi je kredit uz ostatak vrijednosti jer je mene zanimao kredit koji se moe prebijati bez naknade banci. Tada smo suprug, koji je sudunik, i ja imali neto nia primanja, pa je i s te strane kredit bio povoljniji. Prebacila sam tekui raun iz Zagrebake banke u Erste banku kako bih imala povoljniju kamatnu stopu. Ga. eovi me je na kraju pitala u kojoj valuti elim kredit. Bila sam zateena jer sam oekivala kune i eure, meutim u ponudi su bili i vicarci s najniom kamatnom stopom. Zbunjeno sam rekla da ne znam i pitala u emu je razlika. Ovo Vam je nia kamatna stopa, kae Ivana eovi. Na moj upit izraunala je da bi mi rata bila 350,00 kn nia. Niti rijei od ge. eovi nije bilo o rizinosti CHF-a i i stupnju rizika. Njezin cilj bio je samo da ona to prije ugovori kredit, a niti malo se nije potrudila da meni laiku ponudi neke informacije o rizinosti valuta, koje bi, prema mom miljenju, ona trebala znati i informirati klijenta, a tek nakon toga bi klijent trebao odluiti eli li riskirati ili ne. Moje miljenje je da graani ne moraju imati znanje o kretanju valuta u raznim gospodarskim okolnostima, ali djelatnici banke bi morali biti educirani. Sigurna sam da se u mom sluaju radilo o nemaru i brzopletosti gospoe eovi koja mi nije ukazala na rizinost CHF-a, a isto tako i mutnoj politici banaka da naivne graane-klijente, u tim stresnim okolnostima kupnje stana i rjeavanja takvog egzistencijalnog pitanja, njihovi djelatnici navuku na vicarce ne dajui im informacije o rizinosti te valute. Kredit sam ugovarala u veljai 2007. godine i sigurna sam da su elni ljudi banaka ve tada imali neke informacije i mogli predvidjeti recesiju, za razliku od obinih graana. Osjeam se prevareno.
Maja J.J., 42 godine iz Zagreba

72

CRNA KNJIGA

10492178
Imam dva stambena kredita u CHF koja sam podigla 2006. godine u Volksbanci kada je teaj iznosio 4,53, a kamata 4,89%, u ukupnom iznosu od cca CHF 175.000. Kamatnu stopu su podigli odmah nakon godinu dana na 6%. Prije koja 2-3 mjeseca dobila sam obavijest da su mi smanjili kamatnu stopu za 0,2% to smatram sramotnim, s obzirom na to da je kredit poprilian i da se redovno otplauje putem administrativne zabrane. Zamolila sam za vee smanjenje, ali su mi objasnili da je to mogue samo ako prebacim primanja kod njih. Ukazala sam im na injenicu da sam djelatnik druge banke i da ne mogu prebaciti primanja, to je rezultiralo samo sa NEMA ONDA NITA!. Prilikom podizanja kredita morala je jedna rata ostati na raunu za plaanje kredita kao rezerva. Rata se uplauje do 5-og u mjesecu, a dospijea su 10-og i 22-og u mjesecu. Kako do dospijea rate na raunu ostaju kune, teaj raste i uplata nije dostatna, troe se sredstva iz rezerve. Prole godine sam dobila opomenu na 200 kuna duga, da bi mi nedugo zatim poslali OVRHU poslodavcu, ali ne na iznos dospjelog duga, ve i na iznos NEDOSPJELOG, tj. iznosa REZERVNE RATE. Upozorila sam ih na injenicu da ne mogu u ovrhu staviti nedospjelu obvezu te, poto se radi o nepotivanju toke ugovora o rezervi za to me mogu tuiti, nemaju pravo na ovrhu iste. Nita nije pomoglo, neljubazan djelatnik reklamacija se pravio kao da ne razumije o emu se radi, a moj poslodavac je u meuvremenu uplatio preko 4000 kuna (200 kn duga + rezerva). Drugi gaf je bio kad sam vidjela izvod i ustanovila da na raun za plaanje kredita, dakle raun koji je sastavni i neophodni dio kredita, naplauju trokove za voenje rauna 14 kuna MJESENO. Neuven bezobrazluk, jer taj raun nije moj izbor, ve neophodnost. Trei gaf je bio kad nisam platila 2 rate police osiguranja za te kredite i VOLKSBANK mi je poslala OPOMENU zbog neplaenih premija od 65 KUNA, koje e, kako kau, ustegnuti iz uplate za ratu kredita??? Neuveno. Ne bih ba rekla da to smiju ili...?
N.N., Zagreb

73

LANOVI UDRUGE FRANAK

10495281
Davne 1993. god. preselio sam s ocem i maehom u novu obiteljsku kuu na selu, sve je to bilo OK. 1997. upisujem prekvalikaciju, tj. dokolovanje, jer nisam imao zavrenu srednju kolu i te godine umire mi otac. 2002. god. sam se oenio prvi puta (a nadam se i posljednji) za enu koja je imala dvije keri i tu poinje moja golgota... Maeha (sada je pokojna) i biva ena nikako se nisu mogle trpjeti, i kad sam se ja sa svojom, ajmo rei novom obitelji povukao u svoje odaje, nisam imao ni tanjur ni licu ni vilicu, a ni no... Tada sam digao hipotekarni kredit u PBZ i sredio sam sve, od pribora za jelo do novog namjetaja, kupio sam i neki manji traktor jer sam imao i neto malo zemlje, ali bio sam i zaduen na sve strane. 2005. odluio sam uvesti centralno grijanje u kuu pa sam otiao u Erste banku gdje su imali najpovoljinije uvjete (kredit je bio iz minusa u plus). Na SVA USTA su mi nudili kredit u CHF po tome to je kamata bila nia nego da sam uzimao u eurima nitko ni jednom rijeju nije spomenuo da bi CHF mogao toliko divljaki rasti, a sada sam ja kriv to sam ga uzeo u CHF, jer mogao sam birati. Iznos kredita je bio oko 33.000 CHF = 147.000 kn (rata 338 CHF), napominjem 2005. god. Do sada mi je ostalo za otplatu jo 17.500 CHF = 110.000 kn, ili za 7 godina ja sam vratio tek 30.000 kuna... Na legalan nain sam OPLJAKA N, kao i svi drugi korisnici kredita u CHF. 2007. dolo je do rastave braka, ode sve, i zemlja i traktor i auto (Mercedes 190, 93 godite). 2008. bio sam prisiljen kupiti drugi auto (novi) jer za polovni nisam imao novaca, a na posao moram putovati (tada sam do radnog mjesta putovao i do 60 km). Auto mi nije luksuz, ve potreba. Od kada je CHF poeo divljati, kad sve poplaam (kredite, reije), meni za ivot ostaje oko 700 kn. A dokle tako??????
.K., iz okolice Osijeka

74

CRNA KNJIGA

10496837
Sve je krenulo 2006. kad smo suprug i ja odluili ui u kupnju stana jer nam je prvo dijete krenulo u kolu i bilo je vrijeme da se pomaknemo. Do tada smo bili podstanari i imali smo kredit za auto, pa kad smo zbrojili ta dva iznosa, uinilo nam se da emo moi pokrivati ratu kredita. Podigli smo kredit od 79.000 eura na 30 god. u Hypo banci, otplatili kredit za auto i puni nade krenuli dalje jer smo dobili kredit koji se tada reklamirao kao povoljan kredit za mlade obitelji. Suprug, inae ratni vojni invalid na listi za stambeno zbrinjavanje od 1996., radi i dalje. Nikome nije platio i kupio si mirovinu, niti je uspio doi na red za povoljnije kredite koje drava navodno nudi HRVI i braniteljima. Htjeli smo sami jer nismo bili u mogunosti ivjeti kod roditelja. 2008. dobila sam otkaz i sve je polo nizbrdo. Poeli smo borbu i tada su mi u banci savjetovali da uplaujem koliko mogu, da ne treba nita posebno raditi, a ujedno su sjeli na plau suprugu jer je on sudunik u kreditu. 2010. sudskim putem uspijevam vratiti posao i novce za dio zaostalih plaa te odlazim u banku neto uplatiti, ali ve se nagomilalo duga i nemam za sve. Sjednu i meni na plau i uzimaju na dvije strane, a mi ivimo s dvoje djece od 1000 kn i 153 kn suprugove invalidnine. Nude mi reprogram da zatvorim dugovanje meutim to odbiju jer nisam kreditno sposobna. Nale su se tu i druge ovrhe jer nije ostajalo za plaanje reija. U kolovozu 2011. raskinuli su nam kredit i sada je cijeli iznos dospio na naplatu. Jo nam uvijek nude reprogram, na koji se ja ne usudim pristati. Ali to mi je bolje? Reprogram, ako ga uope odobre ili prodaja stana? A mi, ne znam kamo... jer ostat e ovrha i dalje, a nemamo kamo nego opet u podstanare. Svaki dan se pitam zato smo ulazili u kupnju stana... Podstanarstvo mi se inilo kao bacanje novca u vjetar, a sad mi se ovo ini kao kriva ivotna odluka. A tako smo bili sretni kad smo uselili i nisu nas vie gledali kao graane nieg reda koji spavaju na tuim krevetima... Nadam se vaim savjetima, podrci i snazi da ovo sa svojom obitelji proivim na to laki nain...
A.M., Velika Gorica

75

LANOVI UDRUGE FRANAK

10497144
Moj kredit se odnosi na prvu nekretninu kupljenu dijelom gotovinom, a dijelom kreditom od 70.000 CHF (40.000) kod Hypo banke. Nekretnina je mala i tada je bila najjeftinija na tritu, 60.000. Zbog kombinacije godine-plaa-30 godina podstanarstva, TAJ i TAKAV kredit u TOJ banci bio je jedino rjeenje za moju obitelj. Prve rate (2007.g.) iznosile su oko 1.800 kn, dananja je oko 3.200 kn. U pet godina otplatio sam oko 8.000 CHF. Mislim nije loe, ide to. ALI: prije pet godina bio sam duan oko 315.000 kuna. Danas dugujem oko 390.000 kuna. Kako sad stvari stoje ni trepnuo ne bih, prestao bih plaati kredit i uz au ampanjca doekao bankine ovrhovoditelje. I crvenu manu bih stavio na kljueve. I vjeni dobrodolice na vrata. Pa ponovno u podstanare. U pedesetetvrtoj. Ali, opet ali: banka ima svog dunika i sudunika i jamca i policu osiguranja vinkuliranu u njenu korist (4 instrumenta osiguranja!). Ja imam plau od 4.500 kuna, nezaposlenu enu, dva studenta, kredit i jamca (rod nam je i volimo je, ne zato to je jamac, nego zato to je volimo). A banka ko banka, nee kuu. Hoe pare. Ili od mene ili od jamca, jameve djece, unuka, praunuka... Kreditno nasilje, taj vulgarni, perverzni, beutni grabe, ja i obitelj nekako i podnosimo (cijena tog podnoenja obraunata je u naim zdravstvenim kartonima), ali na jamca ne dam, prije bih crknuo. Da prodam kuu, nee biti ni za kredit. Rate sam dosad uredno plaao, a svako kanjenje plae i opomena (a bude ih poesto) doe 50 kn po duniku, suduniku i jamcu, ukupno 150 kn. I za kraj, rado bih se potpisao punim imenom i prezimenom, no bankar koji brine o naem kreditu kae da ga je sram to radi tu gdje radi. ao bi mi bilo da momak izgubi posao.
R.V. iz Pule

76

CRNA KNJIGA

10497778
2006. godine podigla sam stambeni kredit da zavrim do kraja manju obiteljsku kuu. Napravila sam izraun i tadanja rata od oko 2.000 kuna bila je podnoljiva. Sada je to postalo nepodnoljivo jer sam i sve te godine sama kolovala ker u Zagrebu. Posla je sve manje i sve tee uspijevam navui novce i za osnovne ivotne potrebe. Da vam ne priam o tome kako sam postala pravi strunjak za stezanje remena na svim frontama. Ali sada sam dola do posljednje rupice.
M.F., samohrana majka studentice

77

LANOVI UDRUGE FRANAK

10503003
Nakon 2 god. podstanarstva, supruga i ja odluili smo se na kupnju stana. Nakon mnogih pogledanih starih stanova (a vjerujte mi, bilo je doslovce svakakvih), odluili smo se za kupnju novogradnje. Kad smo nali stan koji je bio prikladan za nas i naa primanja, otili smo u Zagrebaku banku i dobili kredit u CHF. Naravno, prije dobivenog kredita morali smo staviti hipoteke na dva stana (ovim putem zahvaljujem se mojim roditeljima koji su dozvolili da stavimo hipoteku na njihov stan), s obzirom da smo dizali puni iznos kredita od 141.386,70 CHF. No tu su ve poeli problemi. U dogovoru s djelatnicom banke uzeli smo poek od 1 god. te da bismo izbjegli plaanje interkalarne kamate u iznosu od jedne rate kredita, morao sam donijeti svu potrebnu dokumentaciju do 16h zadnji dan u mjesecu. Kako sam u to vrijeme radio u Jastrebarskom, moete si zamisliti koliko sam trebao vremena da to sve obavim. No svu dokumentaciju sam donio u zakazano vrijeme, ali mi djelatnica banke kae da u morati platiti i interkalarnu kamatu jer banka to ne moe napraviti poslije 14h!? Naravno da sam poeo vikati i odmah su se svi okupili oko mene kako bi rijeili problem koji su oni sami stvorili. Kada smo konano rijeili taj problem (nisam platio kamatu), mislio sam da e sve biti u redu. Nakon dvije godine ponovno smo uzeli poek na 1 god. (supruga je ostala trudna), jer ne bismo mogli otplaivati ratu. U banci nam naravno nisu niti jednom rijeju rekli da na poek plaamo kamate, pa im hvala i na tome. Tada nam je rata iznosila 3200 kn. U meuvremenu mijenjam posao, smanjila mi se plaa i poinje divljanje franka. Banka niti u jednom trenutku ne pita da li smo u mogunosti otplaivati kredit. Najvea rata iznosila je 6200 kn, to je skoro 100% vei iznos nego u poetku. Ja sam samo jedan u nizu s omom oko vrata koji ne vidi izlaz iz ove nae tmurne svakodnevice i nastojim dostojno i uzdignuta ela ivjeti ovaj ivot. P.S. Ovo je kraa verzija.
D.P. iz Zagreba

78

CRNA KNJIGA

10544696
Suprug i ja podigli smo stambeni kredit 2007. godine u RBA iskljuivo zato jer smo to hitno morali. Nismo vie mogli ivjeti s roditeljima u jednoj sobi. S obzirom na tadanji raspon cijena po kvadratu, jedino to smo mogli dobiti uz naa primanja je starija gradnja i stan od 48 m2. Imali smo tada sina od 5 god. i novoroenu bebu te nikakvog kapitala. Suprug je kao klijent RBA mogao najveu cifru dobiti u CHF i to bez jamaca, samo na svoju plau i uz hipoteku 1:1 te ivotno osiguranje. Ni za jednu drugu valutu nismo bili kreditno sposobni, ba udno. I tako je poeo na pakao. Danas, kad su nam plae smanjene, djeca malo narasla i kriza je, rata nam je skoila za 1300 kuna i ivotno osiguranje povisilo je premiju. Iz mjeseca u mjesec krpamo kraj s krajem, borimo se s reijama, duni smo na sve strane, a da ne priam da nam to nije jedini kredit. Valjalo je podizati jo kredita u nadi da emo rijeiti neke dospjele obveze i ovrhe, a samo si jo vie steemo omu oko vrata. Nervozni smo, jadni i elimo samo pravdu da vraamo kredit koji smo tada digli i u tom iznosu, a ne da smo danas duni jo vie nego 2007. godine, i s mogunou prebacivanja kredita u kune. Nismo mi digli kredit u vicarcu jer smo kalkulirali ili iz obijesti, nego zato to nam je bio ponuen kao najpovoljniji za nas, a i hitno smo trebali rijeiti stambeno pitanje, to i nije ba neko rjeenje za etverolanu obitelj u 48 m2 s mukim i enskim djetetom. Ova nam udruga prua bar neku nadu da e se neto pokrenuti i rijeiti, jer banke su ve dovoljno zaradile na razlici teaja i guljenju nas, obinih malih ljudi, bez obzira na to to iznose u javnosti. to nas sada ne pitaju koliko nam ostaje od plae za ivot kad podmirimo njihove enormne rate? Uostalom, vjerujemo da se znalo unaprijed za ovakav scenarij i da je to sve unaprijed osmiljeno da bi se ljudi iscjedili, a drugi se obogatili. Iskreno se nadam da e im to sve uskoro doi na naplatu.
Davor, Tanja, David i Rebeka Vidakovi

79

LANOVI UDRUGE FRANAK

10548313
2004. podigao sam stambeni, a 2006. nenamjenski kredit u CHF, u Splitskoj banci. Oba kredita se otplauju administrativnom zabranom. Problemi nastaju nakon rasta CHF, jer se rate abnormalno poveavaju. U vie navrata su mi dodatno optereivali primanja, tako da mi danas od primanja ostaje itavih 304 kune za ivot. Rate se i danas uredno skidaju s primanja, ali se nagomilao dug zbog rasta CHF-a, koji se, ne mojom krivicom, popeo na 1.500 CHF. Traio sam pomo, ali nisam naiao na razumijevanje nego na jednu vrstu ucjene. Ponuen mi je reprogam na dui vremenski rok, koji nisam prihvatio zato to ne elim ostaviti dug svojoj djeci. 2013. mi izlazi nenamjenski kredit i ponudio sam im da mi ovaj nastali dug rasporede u nekoliko anuiteta, meutim 25.01.2012. sam pismenim putem dobio otkaz za stambeni kredit te ujedno nalog da im u roku od osam dana uplatim kompletan iznos stambenog kredita ili me u protivnom alju na sud! Zanimljivo je da sam na moju pismenu reakciju 08.02.2012. telefonski pozvan da nekako posudim 1.500 CHF i uplatim razliku kako bih izbjegao sud i dotatne trokove koji se meni pridodaju. Pa sad neka mi netko kae da to nije ovlatena zelenaka udruga koja tjera ljude na totalno ludilo!!!
90% HRVI

80

CRNA KNJIGA

10570385
Godine 2005. inilo mi se da je najbolji nain stambenog zbrinjavanja podizanje kredita. Imala sam stalan posao i solidna primanja. Najam stana u to vrijeme nije se mnogo razlikovao od rate stambenog kredita. Tijekom 2005. prikupila sam potrebnu dokumentaciju te sam u RBA, koja je tada meni nudila najbolje uvjete, realizirala kredit 1.2.2006. godine, s rokom otplate od 30 godina ili cijeli ivot. Ukupno sam dobila 386.000,00 kn ili 82.000,00 CHF ili 50.000,00 eura. Dakle, radi se o relativno malom stambenom kreditu. Kamata je bila 4,95%, valutna klauzula CHF. Rata je iznosila oko 2.000 kn, obavezna polica osiguranja ivota oko 300,00 kn mjeseno i nekretnine od 265,00 kn godinje, to je bilo sasvim prihvatljivo. No, to je trajalo prvih godinu dana, nakon ega su trokovi poeli lagano rasti zbog poveanja kamate, koja je narasla preko 6% i indeksacije police osiguranja ivota. Tada je troak jo uvijek bio podnoljiv. Zatim je dolo do promjene teaja tzv. najstabilnije valute i divljanja rata. Najbolja je sljedea spoznaja da ste nakon 6 godina tekog ali ipak redovitog uplaivanja anuiteta, banci dali vie od 200.000,00 kn, dakle vie od polovice iznosa koji ste od banke dobili (tu su naravno uraunate i kamate), a da vam je nakon toga glavnica narasla na 485.000,00 kn, dakle za gotovo 100.000,00 kn (!) i da je pred vama jo 24 godine otplate. Rata se, zajedno s obaveznim osiguranjem ivota, popela na oko 4.000 kn. I dalje imam stalan i solidno plaen posao, ali je moj rad potpuno obezvrijeen, jer gotovo 70% teko zaraenog novca moram dati banci radi neke ktivne promjene ekonomskih odnosa. Radi se o pljakanju svih onih graana koji svojim radom pokuavaju stvoriti uvjete za dostojan ivot, svoj i svoje djece. Jer vano je istaknuti da za ostvarivanje kredita morate biti kreditno sposobni, dakle morate raditi i primati plau. A na zakonodavac dopustio je ili se pobrinuo (!) za to da gotovo sve to zaradite morate odmah dati samo zato da imate krov nad glavom. Hrvatski sabor koji donosi hrvatske zakone jedini je odgovoran za krajnje osiromaivanje hrvatskih graana. Oni e u svojoj obrani sve gore navedeno preraunati u vicarce (osim naravno plae) i rei da je sve u redu. Ali injenica je da radimo za kune, da nije dolo do znaajnih promjena u cijenama
81

LANOVI UDRUGE FRANAK

nekretnina i ostalih proizvoda, da plae nisu znaajnije rasle. Donoenjem Zakona o valutnoj klauzuli Sabor je obezvrijedio vlastitu valutu i rad vlastitih dravljana, a time i njihovo dostojanstvo zagarantirano Ustavom.
T. M. iz Rijeke, 39.g., majka, jedina s primanjima u obitelji

82

CRNA KNJIGA

10587863
2002. odluili smo kupiti vlastitu kuu i osnovati obitelj. Podigli smo stambeni kredit u eurima na 30 godina. Budui da je kua bila nedovrena i da smo tada ve imali dvoje male djece, 2007. godine odluili smo podii vei stambeni kredit od kojeg bismo barem djelomino adaptirali i dovrili kuu. U Zagrebakoj banci nudili su kredite u vicarskim francima po akcijskoj kamati. Bili smo upozoreni da to moe biti rizino, ali i da je vicarski franak ve godinama stabilan. Slijepo i naivno vjerujui Zagrebakoj banci da nam ne bi nudila nita stvarno rizino i tetno, uz injenicu da je od kredita u eurima rata vicarca bila 1.500 kn jeftinija, odluili smo se za kredit u vicarcima. Ve nakon mjesec dana rata je narasla s 4.000 kn na 4.500 kn zbog poveanja promjenjive kamate. Zbog stalnog poveanja teaja i uveanja kamate u listopadu 2010. zatraili smo moratorij. Moratorij je odobren na 6 mjeseci uz uveanje glavnice za 24.000 kn. Glavnica nam je bila uveana na iznos glavnice iz 2007. kada smo ugovorili kredit u vicarcima, kao da nismo nita otplatili u protekle 3 godine. Nakon isteka prvih 6 mjeseci omogueno nam je produljenje moratorija na jo 6 mjeseci, ali ovaj put bez naknade. U veljai 2011. odluili smo prodati kuu. Zbog glavnice koja je s 95.000 eura narasla na 130.000 eura, cijenu nismo mogli prilagoditi loim vremenima za prodaju kue. U rujnu 2011. bili smo prisiljeni produljiti rok otplate kredita za jo 9 godina, jer je rata kredita postala vea od moje plae. Od poetnih 4.000 kn, mjesena rata je bila 6.600 kn. Kuu prodajemo ve godinu dana i ivimo vrlo skromno od 1. do 1. u mjesecu. Ako uspijemo prodati kuu, idemo u podstanare. Sve dok su zakoni na strani banaka, kojima omoguuju promjenjivu kamatu na tetu i uz rizik korisnika kredita, neemo zasigurno vie dizati kredite. Sigurnije je biti podstanar.
M.K. iz Svete Nedelje

83

LANOVI UDRUGE FRANAK

10595386
Kada smo supruga i ja odluili podii stambeni kredit kako bismo rijeili stambeno pitanje, bili smo oboje zaposleni s ukupnim mjesenim prihodima od oko 12.500,00 kn. Plau smo primali preko PBZ-a, pa je bilo logino da se njima obratimo i za kredit. Moram priznati da smo kredit rijeili u vrlo kratkom roku i bez veih potekoa. Kredit smo uzeli u vicarskim francima jer nam je to predloio referent koji radi u banci, pa smo supruga i ja smatrali da je to dobra odluka. Kredit je realiziran u kunama i stan je plaen u kunama. Tadanja rata iznosila je oko 4.650,00 kn, to nam je bilo sasvim prihvatljivo jer smo podstanarstvo plaali 1.700,00 kn, a od naih mjesenih primanja ostajalo nam je sasvim dovoljno (kad bismo platili kredit) za ostale ivotne potrebe. To je bila naa raunica koja je bila na dui period i koju smo tada bez veih problema mogli i odravati, tj. rate smo servisirali bez problema. Meutim 2009. god.nastaju prvi problemi i rata polako raste, tada malenih 100-ak kuna uz nekakvu promjenu kamate koja meni nije bila jasna. Nakon toga, 2010. god. moja supruga dobiva nezakoniti otkaz. Ubrzo i ja ostajem bez posla i nai problemi postaju sve vei. Rata iz mjeseca u mjesec vrtoglavo raste i sada je oko 7.100 kn. Pokuali smo nekoliko puta u banci dogovoriti nekakav poek ili bilo to, ali to je uvijek bila nemogua misija, premda su mediji u suradnji s bankama tumaili neto sasvim drugo (banke e nam izai u susret, ali od toga nije bilo nita, niti e ita biti). Sada smo u vrlo tekoj situaciji i bez pomoi mojih i eninih roditelja ne bismo mogli plaati rate, premda i sada imamo duga, ali nekako se ipak u zadnji as izvuemo. Banka nam jo oteava i poveava ratu jer meni i eni svakome posebno svakih nekoliko dana alje opomene pred ovrhu koje jo dodatno naplauje po 50 kuna, ali vam prije toga poalju i obavijest o dugu, i onda i to naplate 15 kn. Tako nam mjeseno nabiju jo 300-ak nepotrebnih kuna troka. Znai, od banaka nema nikakve pomoi ili barem pokuaja pomoi. Oni jednostavno nemaju osjeaja za ljude, a da vam ne priam o telefonskim pozivima iz banke svakih nekoliko dana u stilu kad ete platiti, a kad platimo, onda ne zovu da zahvale. Jo me zanima, kada

84

CRNA KNJIGA

ja ne bih bio duan banci, da li bih ja njima mogao slati, recimo svakih sedam dana, obavijest kako im nita nisam duan i to naplatiti 50 kn?
Ivan T., 41 godina iz Trogira, nezaposlen, otac dvoje djece, supruga nezaposlena

85

LANOVI UDRUGE FRANAK

10596195
Ja sam kao razvedena majka s dvoje djece i lijenica u bolnici optimistino podigla kredit gotovo na doivotni rok, ali s ratom koja mi se inila podnoljivom. Sada gotovo cijela moja ua i ira obitelj osjea nepodnoljivi strah i tjeskobu zbog ogromne rastue rate kredita. Osim to je vicarac enormno porastao, banka je digla jo i kamatnu stopu. To je prestrano za sve nas koji smo u ovoj situaciji gdje znamo da nas se pljaka, a mi tu ne moemo nita. NEMONI SMO.
T.B., Split

86

CRNA KNJIGA

10597877
Kao samohrana majka sam sebi i sinu htjela rijeiti stambeno pitanje. U stalnom sam radnom odnosu, visokoobrazovana, s dobrim mjesenim primanjima i, budui da sam razvodom ostala bez iega, to mi je nekako bio prioritet. Tada su cijene kvadrata bile zaista visoke i ja sam uz pomo roditelja uplatila 30% cijene stana, a za ostatak sam podigla kredit u Zagrebakoj banci. Tu su mi, kao, bili najpovoljniji uvjeti to se naravno kasnije sve obije o glavu, jer svaku povoljniju kunu itekako naplate. Najprije treba prebaciti primanja u njihovu banku i ugovoriti trajni nalog (15-og u mjesecu uope nemam kontrolu koliko e mi skinuti s plae), onda paket dinamina lepeza = 60,00 kuna mjeseno, i sl. Uredno (jo uvijek) plaam kredit koji je hipotekarni i svako malo dobivam obavijest o promjeni kamatne stope i novi plan otplate kredita iako me osobna bankarica uvjeravala da je to najstabilnija valuta. Sve tee podnosim taj teret. Posudila sam 85.000 eura u CHF na 25 godina i rata kredita mi dosee 6000 kuna.
A.M., lijenica, specijalist dermatolog

87

LANOVI UDRUGE FRANAK

10598617
Jedan sam od SRETNIKA koji je putem kredita kupio stan iz programa poticajne stanogradnje u Splitu, naselje Brodarica. Kredit mi je odobren od strane Splitske banke kao nositelja sunanciranja navedenog stambenog naselja te mi je od strane iste banke kod potpisivanja ugovora o kreditu sugerirano da prvi dio kredita (156 rata) uzmem u CHF, a drugi u eurima. Kredit je isplaen po srednjem deviznom teaju Hrvatske narodne banke, a otplata istog kredita mi se obraunava po prodajnom teaju. Iz ovoga je vidljivo da sam kod isplate kredita zakinut za nemali iznos koji ini razlika izmeu prodajnog i srednjeg deviznog teaja. Budui da je prosjena razlika izmeu prodajnog i srednjeg teaja oko 1%, proizlazi da moja zatiena kamatna stopa nije vie 4,99% nego 6%, to u konanici predstavlja uveanje kamatne stope za cca 20%. Dana 23. rujna 2011. godine Slobodna Dalmacija je objavila oitovanje veine banaka o obraunu rata kredita, gdje je vidljivo da veina banaka obraunava rate po srednjem teaju Hrvatske narodne banke. Splitska banka koristi prodajni teaj za devize kod isplate i otplate stambenih kredita, ali da se iznimno kod stambenih kredita iz programa poticajne stambene izgradnje u suradnji s APN-om (POS) krediti isplauju i otplauju po srednjem teaju. Iz gore navedenog je vidljivo da to ne odgovara istini jer je kredit isplaen po srednjem, a ne po prodajnom teaju to bi bilo sukladno Zakonu o obveznim odnosima.
Brodarica, Split

88

CRNA KNJIGA

10608041
Prije 12 godina doao sam u Zagreb iz malog mjesta na moru s nadom u bolji ivot sa sadanjom suprugom. Poslije 8 godina u Zagrebu te nakon mnogobrojnih selidbi kao podstanara, napokon nam se ukazala prilika podii kredit za vlastiti stan. Na putu nam je bilo drugo dijete i to je izgledalo savreno. Poeo sam obilaziti banke i ubrzo shvatio da se svaka banka slui nekom vrstom svojih trikova kako bi pridobila stranke. Npr. akcijska kamata za prvih 6 mjeseci otplate, a ostalih 29,5 godina plaate kamatu veu nego u drugim bankama. Nakon mjesec dana obilaenja pomislio sam da sam toliko nauio o kreditima da bih se bez problema mogao zaposliti u nekoj banci kao referent za kredite. I dok mi je u gotovo svim bankama manjkalo nekakvih uvjeta za kredit, u Zagrebakoj banci je sve izgledalo savreno. Ne treba mi ni jamac ni sudunik, dovoljna mi je moja plaa i 24.000 koje sam dobio od roditelja. Nali smo prelijepi stan za koji sam dao kaparu od 5.000 . Nakon toga u banci je situacija ve bila malo drugaija, odnosno mogao sam podii kredit samo u CHF, budui da mi je za kredit u nedostajao prosjek od oko 200,00 kn na plai. Nisam to elio, ali to sam mogao napraviti? Dao sam kaparu i nisam htio ostati bez tih novaca. Znao sam da e CHF jaati, ali da e mi rata s tadanjih 3.500 kn narasti na gotovo 5.100 kn, nisam slutio ni u najgoroj nonoj mori. Dola je i kriza, cijene stanova su poele padati, kao i plaa koja je u vrijeme podizanja kredita iznosila 6.000 kn, a sada je 5.000 kn. Nekoliko puta su od banke dolazili novi izrauni otplate kredita, naravno s veim kamatama. Pa uz sve cijene, od goriva, hrane i svih ostalih stvari koje su poskupjele od tada, ivot je postao neizdriv. Iskreno se nadam da e se neto promijeniti nabolje. Ako ne, onda ena, dvoje malodobne djece, moja majka i ja idemo na ulicu. Lijep pozdrav svima.
Duko ogo, otac dvoje djece iz Zagreba

89

LANOVI UDRUGE FRANAK

10619255
Imam 43 godine, visokoobrazovana, jedno dijete. Nakon razvoda imala sam izbor: podstanarstvo ili kupiti stan. Kako sam dotada uglavnom podstanarila, elei mir i stabilnost djetetu i sebi, odluih se za kupnju jednosobnog stana (sin ima svoju sobu, ja spavam u dnevnom boravku) od 44 m2 po cijeni od 66.000 eura, pri emu sam 13.000 dala u gotovini (koju mi je dala majka jer je prodala svoj stan), dok sam za ostatak uzela kredit u Hypo banci jer je prodavatelj/graditelj stana imao ugovor s njima. U banci su me uvjeravali da mi je bolje uzeti kredit vezan uz vicarski franak jer je franak STABILAN, a s eurom kazae tko zna to e biti. Franak je tada, 2005. godine, bio 4,73 kune. I tako sam sada u situaciji da sam od poetnog preraunatog iznosa kredita od 53.000 eura plaajui oko 400 eura mjeseno ve gotovo 7 godina, duna jo oko 61.000 eura. Mjesena rata mi je u poetku bila 36% od plae, a prole je godine dola do 66%. Tada sam produila rok otplate s 30 na 37 godina, tako da mi sada iznosi 52% plae. Za golo preivljavanje mjeseno mi naalost mora pomagati majka umirovljenica koja radi i dalje (uva djecu), vjerovatno jo ovu godinu, a to u nakon toga ne znam. PS. Kao zanimljivost: banka mi je 2006. godine poslala obavijest o kretanju teaja CHF i EUR (pri emu su napisali da im je elja u redovnim intervalima obavjetavati me o tome), u kojoj se vidi da nije bilo znaajnijih oscilacija tih valuta u odnosu na kunu tada; franak je iao od 4,59 do 4,77 kuna. Nikada poslije nisam dobila takvu obavijest.
I.. iz Zadra

90

CRNA KNJIGA

10624607
Potovani, mislim da je moja pria veinski primjer sretnika koji su podigli kredit u vicarcima. Kredit sam podigao 2005. godine (ena je sudunik) za stan od 67m2. Stan nije bio novogradnja. Poto nisam imao nita za uee, morao sam se zaduiti za cjelokupni iznos (147.700 CHF) na 30 godina. Drugu mogunost zaduivanja nisam mogao birati zbog kreditne (ne)sposobnosti. Problem je nastao kada su plae poele padati (radim kod privatnika), a krediti nekontrolirano rasti. Doao sam do faze kad mi nakon otplate kredita ostaje izmeu 500 do 1200 kn mjeseno. Smatram da je legalan prihod banke kamata koja u ovom trenutku iznosi 5,25%, a ne razlika u teaju koja iznosi 55% zarade (kamatari su djeja igra u usporedbi s bankarskom zaradom). Pitam se koja je institucija legalna? Banka mi nije nudila nikakvu novu alternativu koja bi bila povoljnija, pa sam se raspitivao u nancijskim institucijama koje rade za sve banke kako da si olakam trenutno stanje otplate. Problem je bio u tome to nakon 6 godina urednog otplaivanja imam veu vrijednost kredita nego u trenutku podizanja, jer bilo kakvo zatvaranje i prebacivanje u novu valutu znai i puno veu glavnicu, tj. pri dizanju kredita vrijednost je bila cca 95.000 eura, a danas je 110.700 eura. Upomo!!!
Davor B., ing. prometa, 37 godina, otac jednog djeteta

91

LANOVI UDRUGE FRANAK

10636929
2007. odluili smo podii kredit jer nam je bilo dosta podstanarstva, a djeca su rasla i trebala su svoj prostor. Iako skeptina prema dugovima, ipak sam se odluila razmotriti mogunosti, i s povjerenjem otila u Zagrebaku banku jer mi je nekako bila najblia (ustvari ne znam ni sama zato, sad kad se sjetim). Gospoa koja me primila bila je jako ljubazna, toliko da sam skoro sebe prekorila zbog prijanje odbojnosti prema kreditima i bankama. U jednom trenutku sve je izgledalo mogue, moja primanja su pokrivala ratu kredita, ona sva pozitivna ohrabruje me i dalje i dalje, ni jednom rijeju ne spomenuvi mogue scenarije koji su bili u ugovoru toliko sitno napisani da ih nisam ni proitala, jer vjerovala sam gospoi osobnoj bankarici, to je njezin posao, ona ga dobro radi i govori mi kako e biti (sve e biti ko beba tako je tada rekla, jo mi odzvanjaju njezine rijei). U to vrijeme stanovi su bili na vrhuncu s cijenama, to nismo znali jer nai analitiari umjesto da informiraju javnost o stvarnim kretanjima i o onome to nas oekuje, i politiari umjesto da reagiraju da se sprijei kunocid, oni zamajavaju narod i prodaju maglu. O tome kako me je gospoa osobna bankarica nagovorila na valutu u CHF neu govoriti to je na kraju moj izbor, no tako raditi posao stvarno nikad ne bih mogla. Postoje ljudski pristupi, postoji ovjek, a ne samo njezino radno mjesto i njezino osobno napredovanje, jer sve je to povezano. Oni su smiljeno sve ovo izreirali, a mi smo kolateralne budale koje e mogue ostati bez stanova, a u drugom koraku vidjet emo i to pie u sitnim navodima gdje emo i poslije toga mogue biti opet duni jer je franak narastao, stanovi su pali, a razliku emo opet plaati mi obini, naivni, blesavi i nesretni ljudi koji su u ovom procesu pljakanja od strane banaka, napredovanja njihovih slubenika i snalaenja naih politiara za svoju fotelju, osvijestili rjeenje da svoju djecu poto-poto isprate u neku ljudskiju zemlju
Dada F., Zagreb

92

CRNA KNJIGA

10653364
Poetkom 2005. godine trebao mi je kredit za izgradnju kue. U tom periodu bila sam na porodiljnom dopustu te sam porodiljnu naknadu dobivala preko Hrvatske potanske banke na tednu knjiicu. Prije odlaska na porodiljni bila sam korisnik tekueg rauna u PBZ-u. Inae sam diplomirani inenjer i zaraujem mjeseno od 6-8 tisua kuna, u to vrijeme imala sam 28 godina. Kod odluke za kredit najprije sam se raspitala kod moje tadanje banke (PBZ-a), meutim oni su mi rekli da mi, dok na njihov raun ne sjednu moje tri plae, ne mogu odobriti kredit bez obzira to sam od svog poslodavca dobila potvrdu da sam stalno zaposlena i da u se ponovno vratiti na posao. Sljedee to sam uinila bilo je da sam se poela raspitivati i kod drugih banaka. Dolazim u tadanju Slavonsku banku, a sadanju HYPO banku, i oni mi kau da im to to sam na porodiljnom nije vano. Njima samo treba od poslodavca potvrda da sam stalno zaposlena i da im donesem zadnja tri izvoda od svoje plae. Nudili su mi i kredit u eurima i kredit u francima, s velikim naglaskom da mi je u francima povoljniji. Ja sam se tada odluila za kredit u francima pod sljedeim uvjetima: kredit je hipotekarni (zalog je stara roditeljska kua koja je tada bila procijenjena na 600.000 kuna), promjenjiva kamatna stopa, moram biti njihov korisnik tekueg rauna sve dok imam kod njih kredit, jer ako prestanem biti korisnik njihovog tekueg rauna podii e mi kamatu za 2% , moram biti korisnik VISA elektron kartice za sve vrijeme dok traje kredit i moram svake godine kod Croatia osiguranja plaati osiguranje hipoteke. I tako sam ja 1.7.2005. godine podigla kredit u iznosu od 70.000 CHF na rok otplate od 20 godina s kamatom od 4,90%. Tadanja vrijednost tih 70.000 CHF je bila 330.000 kuna (samo za usporedbu, danas veljaa 2012. godine, ja sam jo duna 340.000 kuna glavnice na taj kredit). Prva moja rata u kunama bila je 2.150,00 kn. Nakon dvije godine ja dolazim ponovno u banku i traim jo jedan kredit. Banka mi na konto iste hipoteke odobri kredit na 10 godina u iznosu od 23.000 CHF. 1.6.2007. poinjem otplaivati taj kredit s kamatom od 4,40% (rata u kunama je bila 1.050,00 kuna). I ja to tako uredno plaam, a onda 1.12.2007. u moj potanski sandui dolaze novi otplatni planovi gdje kamatna stopa ide na 5,40%.
93

LANOVI UDRUGE FRANAK

Zatim 1.1.2009. opet novi otplatni planovi gdje kamata ide na 6,00%, a onda 1.6.2009. novi otplatni planovi, gdje moje kamate idu na 6,75%, pa je tako rata za prvi kredit skoila za 2.500,00 kn, a za drugi kredit za 1.270,00 kuna. (Tada jo uvijek nisu bile velike razlike u teaju). SADA ONO NAJZANIMLJIVIJE! U svibnju 2010. godine u razgovoru na ulici s jednom svojom kolegicom ja saznajem da se HYPO banka ZABUNILA i da kamata na stambene kredite kod njih ne smije biti vea od 6,20%, ali ako osobno ne doem u banku i ne kaem da sam dola potpisati SUGLASNOST ZA SNIENJE KAMATE oni mi nee sniziti kamatu. Nakon tog naeg razgovora odlazim u banku kod svog osobnog bankara i saznajem da je to IVA ISTINA. 1.6.2010. godine banka mi sniava kamatu na 6,20%, a od 1.12.2010. godine banka mi sama alje nove otplatne planove za snienje kamate na 5,95%. To je kamata koju imam i danas. U meuvremenu dolazi do velikih teajnih razlika, tako da mi je danas rata na prvi kredit oko 3.000,00 kn, a na drugi 1.500,00 kn, to je poveanje od 40% na oba kredita. S potovanjem, vaa lanica Udruge Franak!
Ivana K. iz Donjeg Miholjca

94

CRNA KNJIGA

10653449
Stambeni kredit u iznosu 121.680 CHF podigla sam 2007. godine u PBZ-u, da bih nakon godina podstanarstva napokon rijeila stambeno pitanje. Roditelji su dali hipoteku na obiteljsku kuu jer moja primanja nisu bila dovoljna za osiguranje kredita. 2007. godine rata je bila 2.700,00 kuna. Sada je oko 4.200,00 kuna, a bila je i 4.500 kuna. Prole godine nisam radila pet mjeseci pa su mi roditelji isplaivali kredit da nam banka ovrhom ne oduzme obiteljsku kuu. Sada sam ponovo zaposlena, ali sve tee podmirujem kredit.
Ana Jurii

95

LANOVI UDRUGE FRANAK

10753916
Suprug i ja imali smo mali stan u vlasnitvu. eljeli smo neto bolje napraviti za svoju obitelj te smo prodali stan, digli stambeni kredit u Hypo banci u CHF 134.000,00 na 30 godina, s time da je suprug radio u privatnoj tvrtki, a ja u dravnoj te smo imali normalna primanja za vraanje kredita. U meuvremenu, suprugu je posao opao i 2008. godine poinju problemi, da bi poetkom 2010. godine suprug ostao bez posla, ime poinju problemi s otplatom kredita. Radio je u tvrtkama s malim plaama, koje su mu i dan-danas dune, ja kao sudunik radim u dravnoj rmi, ali ni tu nisu primanja velika. 2010. godine pristali smo na moratorij jer nismo mogli otplaivati kredit, a i dan-danas smo u problemima. Dolo je do ovrhe, meni su plau blokirali i neto malo otplaujemo, no nedovoljno. Banka nas svaki mjesec naziva i pita za namirenje duga. Stan se prodaje od 2008. godine. Veliina stana je 120 m2. Teko se prodaje, ak smo se i psihiki razboljeli. Tu i tamo neto radimo kako bismo preivjeli. Imamo dvoje djece, jednog studenta i jednog srednjokolca. Oni tu i tamo rade za svoje potrebe. Znamo da nismo jedini u takvoj situaciji, ali ovo treba izdrati, i psihiki i ziki. Rata nam je skoila s 2.900 kuna na 5.100 kuna, ovisno o kamatama i teaju. Nadam se da nam moete vi kao Udruga nekako pomoi. U stvari, spremni smo krenuti od nule, samo da ima posla i da moemo stvarati.
Ksenija i ino iz Vikova

96

CRNA KNJIGA

10768894
Zbog proirenja stambenog prostora odluili smo podii stambeni kredit. Najpovoljnijom nam se inila Privredna banka, a osobna bankarica nam je preporuila kredit u francima kao najpovoljniji na tritu. Objasnila nam je da moe doi do poveanja valute do 18%. Podiui kredit raunali smo na treinu plae i eventualni porast valute. Prvih 6 mjeseci nam je rata bila 3.890,00 kn, da bi nakon toga uslijedilo prvo podizanje kamata. Iza toga su tri puta dizane kamate po 0,5%. A onda divljanje teaja franka, tako da nam je rata otplate uveana za dramatinih 50%. Do sada smo se snalazili, pomagali su nam roditelji, meutim ni to nije vie mogue. Banke nisu u redu prema nama klijentima, trebale su nam napraviti konverziju u eure na dan dizanja kredita. Vi kao Udruga Franak ste nam posljednja nada
Ljubica ori, umirovljenica iz Zagreba

97

LANOVI UDRUGE FRANAK

10788438
2006. godine odluili smo se preseliti iz Bjelovara u Istru te kupiti vlastiti stan. Suprugova rma je u to vrijeme bila u blokadi pa on nije bio kreditno sposoban, tako da smo birali banku u kojoj bi kredit bio odobren samo na temelju moje plae i hipoteke na stan. Prije svega, eljeli smo izbjei jamce, tako da nam je takav kredit odobrila Hypo banka u Sesvetama. Podigli smo 79.000 CHF, to je odgovaralo otprilike cifri od 48.000 eura. Prva rata po akcijskoj kamatnoj stopi (kredit za mlade), bila je 1700 kn, plus ivotno osiguranje od 5800 kn godinje, to je u usporedbi s kreditom u eurima bilo prihvatljivo, odnosno u okviru naih mogunosti. Sve smo plaali uredno i bili zadovoljni, a u meuvremenu smo podigli kredit i za renoviranje stana, to sa dvije relativno dobre plae od po 5000 kn svaki, nije bio nikakav problem. Naalost, nevolje su poele 2010. godine, kako s kreditom, tako i s naim brakom. Sada sam rastavljena, stan je ostao meni poto uzdravam dvoje malodobne djece, a imam kredita oko 4000 kn na mjesec, dok mi je plaa jo uvijek ostala ista, pa vi prosudite. Najalosnije je da sam duna puno vie nego to sam dobila, pa pretvaranje u eure ili kune ne dolazi u obzir. Za sada sam iskoristila mogunost moratorija na 6 mj. te poslala zamolbu za jo 6, koja je jo u procesu. Stan pokuavam prodati i kupiti manji, no tu je kriza pa to vjerojatno nee biti mogue. Ostaje mi opcija stavljanja podstanara i preseljenja mami s 35 god. i dvoje djece, to je daleko od idealnog. Ili nada da e se desiti neko udo (s kojom jo uvijek ivim), jer nada umire posljednja, zar ne?
V.R., Labin

98

CRNA KNJIGA

10802987
Pokuat u ukratko opisati nau priu o hipotekarnom kreditu u CHF-u. Suprug i ja bili smo jamci po tri kredita i kako su se nositelji kredita ogluili na svoje obveze plaanja, (jedan je nestao netragom, a drugi nas je prestao poznavati), moj suprug i ja smo odmah bili uhvaeni u mreu banaka. S obzirom na to da nismo imali izlaza (jer prijetnje lihvara su nita prema onome to ine banke s jamcima), mi smo ta tri kredita objedinili u hipotekarni kredit i, naravno, stan u kojem ivimo stavili pod hipoteku. Kad smo pitali djelatnicu u PBZ-u u Krapini moemo li dobiti kredit u eurima, ona je rekla u francima ili nita. S obzirom na to da smo bili u bezizlaznoj situaciji, naravno da smo pristali. Bilo je to 23. lipnja 2006. godine. Kredit je iznosio 42.000,00 CHF. U meuvremenu sam otila u mirovinu. Imala sam 58 godina i 35 godina radnog staa, a suprug je ve bio u mirovini. Svi znaju to se dogodilo s francima i naa rata je porasla za 1.000,00 kn. Ne elim biti melodramatina, ali na ivot je pretvoren u nonu moru i bezizlazje. Prije tri mjeseca smo stoga produili rok otplate na jo pet godina i tako preivljavamo. U meuvremenu, jedan nositelj kredita se pojavio, ali ne pada mu napamet da pomogne.
Umirovljenica iz Velikog Trgovia

99

LANOVI UDRUGE FRANAK

10828452
Kredit smo dizali kao mladi brani par s dobrim primanjima, zaposleni u dravnim slubama. Ipak, po visini primanja nismo zadovoljavali uvjete za stambeni kradit bez jamaca u eurima, ve samo u vicarskim francima, i to u jednoj banci, PBZ-u. Prema svim tada potpisanim kolektivnim ugovorima, nae plae su sljedeih godina trebale rasti, pa je i to bio dodatni poticaj da se odluimo za kredit koji bi iznosio do 25% primanja naeg kuanstva. I tako smo dignuli kredit u vicarcima na 30 godina uz hipoteku, bez jamaca, sa super povoljnim kamatama za mlade. Samo je prva rata kredita iznosila svotu koja je bila oekivana, nadalje je svaka bila sve vea... Banka je usporedo s porastom teaja, podizala i kamate, tako da je prva rata iz 2006. godine sada gotovo 65% via. A tada su i plae dravnih slubenika nekoliko puta smanjivane, tako da su sada oko 15% nie nego 2006., umjesto, kako je bilo planirano kolektivnim ugovorom, oko 15% vie nego onda. Uz to se poveao i broj ukuana. A poveali su se i trokovi stanovanja, reija i openito, ivota. Stan prodati ne moemo jer je trite prezasieno praznim stanovima, a sve da ga sada i prodamo, ak i po vioj cijeni od one koja je bila 2006. godine, nakon 6 godina otplaivanja kredita, da bismo pokrili cijeli kredit, trebali bismo platiti jo dodatnih 20.000 - 30.000 EUR! Znai, u 6 godina otplaivanja i ivotarenja, sada smo duni jo 25% vie nego je uope ukupan iznos dignutog kredita!!! I eto nas tu gdje jesmo.... Visoko obrazovani, sa solidnim primanjima, umjesto da uivamo u svome stanu kao mala mlada obitelj, trenutano pokuavamo skrpati kraj s krajem radei dodatne poslove nou, vikendom, i kako znamo i umijemo. Napominjem da je stan prosjean, u malom gradu (odselili smo se iz Zagreba upravo da bismo kupili jeftiniji stan, jer u Zagrebu tada nismo mogli kupiti niti garsonjeru!), znai nikakav luksuz, obian stan dostatan za normalan ivot etverolane obitelji... Toliko o poticanju mladih, o posebnim ponudama poticajnih kredita samo za mlade, o natalitetu, brizi drave za svoje graane, bankarskom potenju...
Mlada obitelj bez perspektive i vjere u ovu dravu

100

CRNA KNJIGA

10831009
ena i ja podstanari. Dijete na putu. Traimo stan. Obilaze se banke. Ja imam viu plau, pa se odluujemo da na mene glasi kredit, a ena neka bude jamac, ako je potrebno. Naemo odgovarajui stan i odlazimo u banku po kredit. ZABA. Slubenica izbacuje mogunosti. Svodi se na biranje izmeu vicaraca i eura. U vicarcima ne treba jamac, pa nam slubenica sugerira da bi to bilo u naem sluaju zgodnije. Na upit o moguim rizicima, odgovor je bio da se moe uvijek prebaciti u eure. Nakon par rata kamate rastu, a nakon godine dana plaa pada za 20%, pa se vicarci diu i sada si ena i ja ne moemo priutiti ni cipele, a rauni se ne plaaju redovito. Trokovi hrane su svedeni na minimum.
Otac dvoje djece iz Zagreba

101

LANOVI UDRUGE FRANAK

10839763
Za dovrenje obiteljske kue bio nam je neophodan stambeni kredit i bez predhodnih detaljnih provjera svih banaka, a po preporuci prijatelja, obratili smo se djelatnicima Zagrebake banke, poslovnica ibenik, sa zahtjevom da nam je potrebno 60.000 eura kako bismo zaokruili priu zvanu projekt dovrenja (napokon) naeg stanita. Preljubazno osoblje nas je sa strau uputilo da MORAMO uzeti kredit u vicarskim francima! Samo i iskljuivo u francima, jer je to pravi i jedini put, najbolji. Samo franci i franci, jer upravo su oni najpovoljniji za klijente. Poslije ovako eksplicitih uvjeravanja osobnog bankara, pristala sam da mi se ipak ugovori kredit u francima o kojima nisam znala ama ba nita. Inae, bankarski sustav mi je nepoznato podruje i kako ne povjerovati u najbolje pobude, informacije i sugestije profesionalaca iz bankarskog sustava. Upravo ova glupost i naivnost moju je obitelj stajala kmetskog poloaja u koji sam upala zahvaljujui bankarskim strunjacima. Vrhunac cinizma sam doivjela kad je franak poeo ludovati i kad sam direktora podrunice (kojeg osobno poznajem I.B.) upitala za savjet kako izii iz kmetskog poloaja glede mjesenih rata vezano za stambeni kredit, on mi je odgovorio da sam upravo zbog vlastite pohlepe za jeftinijim kreditima sebe dovela tu gdje jesam!!! Jo sam pod dojmom ove eklatantne bezobratine bankarskog osoblja, ali to je na alost samo moj problem... Predragi kmetovi banaka, sanjam dan kad e se podii tuba protiv ove legalne pljake malog ovjeka. Srdano!
Anita kugor Kodoman

102

CRNA KNJIGA

10849786
Kredit sam podigla 2005. godine kako bih rijeila stambeno pitanje. Izabrala sam PBZ jer su u to vrijeme snizili kamatu i inili mi se povoljniji nego drugi. Iako sam se prije podizanja kredita nastojala to bolje raspitati o svim uvjetima, svaki put kad bih dola bilo bi neto novo, a kompletnu sliku o svemu sam dobila tek kad je sve bilo gotovo. Nitko mi nije ponudio izbor roka otplate, ve su stavili na maksimalnih 25 godina, nitko mi nije spomenuo mogunost podizanja kredita u eurima. Nisam mislila da u nakon 6,5 godina otplate biti duna 70.000 kn vie nego to sam podigla. Zatraila sam u banci mogunost da kredit otplaujem uplatom franaka, to mi je odbijeno kao neisplativo jer bi banka te franke prebacila u kune pa kune opet u franke.
K. R., Osijek, 37 god.

103

LANOVI UDRUGE FRANAK

10854942
Bilo je to ne tako davne 2007., bili smo puni entuzijazma i spremni da stvorimo svoj krov nad glavom... Moj tadanji deko, danas mu, i ja odluili smo kupiti stan u malom mjestacu u Istri, za tada prihvatljivih (u protuvrijednosti) 53.000 EUR. Naravno, digli smo ga u vicarcima jer su moja i njegova plaa samo to dozvoljavale, htjeli smo unutar te svote i mali dio nenamjenskog kredita pa se sve nekako dobro posloilo i krenuli smo u realizaciju. Te 2007. god., kamata mislim da je bila 4,50%, a poetna rata 2.000 kn. Savreno. Ostajalo je na mojoj plai dovoljno za ivot, raune, sve nae potrebe... U meuvremenu smo dobili dijete, dola je kriza, plaa je poela padati, a kamate rasti. Mjesena svota za kredit je u ovih 5 godina narasla tono za 1.300 kn, tako da danas imam ratu koja premauje 3.300 kn, a u doba divljanja vicarca dolazila je i do 4.000 kn. ta da kaem... Sva srea da moja plaa jo uvijek podnosi tu svotu, ali ostaje nam sve manje za ivotne potrebe i ostale raune. A najalosnije je to to smo u startu uzeli tu svotu kako bi nam ostalo dovoljno za normalan ivot... ali danas to vie nije dovoljno. Rauni se plaaju kako stignemo jer gotovo sve ode na stambeni kredit. Bojim se to e biti ako mi plaa jednog dana ne bude dovoljna za kredit, a neu stan moi prodati! to ako vicarac opet pone divljati? A banka u kojoj smo dignuli kredit (Hypo banka), naravno nema nikakva rjeenja, dapae, ima toliko loe djelatnike da mi je muka uope ui u banku zbog njih. Par sam puta odlazila po informacije i pitanja, ali nita pametnija nisam izala. U nadi da e biti bolje, zbog svih nas... Pozdravljam vas...
J.M., Pula

104

CRNA KNJIGA

10894587
Htjela bih samo napisati nekoliko reenica. Kredit koji sam digla 2007. vie je nego lihvarski. OTP banka je smiljeno, manjim kamatnim stopama privlaila klijente, a onda bi ih ve nakon mjesec, dva, postepeno poveavala. Krajem 2010. ostala sam bez posla, bez prava na novanu naknadu, ali i bez prava na socijalnu pomo jer, naravno, posjedujem kuu. Poetkom 2011. odluila sam prodati kuu kako bih se rijeila kredita, ali to je nemogua misija jer trite nekretnina je mrtvo. Povremeno uspijem dobiti poneki honorarni posao, ali to je samo za preivljavanje. U lipnju mjesecu FINA mi je blokirala raun zbog duga u OTP banci, a kako sam honorarac, s rauna uzmu i zadnju lipu. Nakon viemjesenog dopisivanja s bankom, jedino to sam uspjela (ako se to tako moe nazvati), jest dogovoriti reprogram kredita, i to na sljedei nain: da dosadanji dug otplatim u tih godinu dana koliko je kredit u tzv. mirovanju, a u tom mirovanju svaki mjesec podmirujem SAMO kamate koje iznose otprilike oko 400 . Zamislite kakav je ivot kada ostanete bez redovitog primanja, s hipotekarnim kreditom koji vie ne moete otplaivati, bez mogunosti da u skorije vrijeme prodate kuu, najee bez ikakvih sredstava za ivot. Recite mi tko je dozvolio da ovjek u ovoj dravi ostane bez ikakvih ljudskih prava, dok institucije oko nas mogu raditi to hoe dok vam ne isisaju i zadnju kap krvi. Htjela bih jo samo napomenuti da sam podigla kredit od 70.000 , a s poveanjem kamata sada banci moram vratiti 160.000 .
Sa tovanjem, E.F.

105

LANOVI UDRUGE FRANAK

10916805
2005. godina, kredit za mlade, ZABA, u dvije razliite poslovnice dobio sam razliite informacije, da bi se ispostavilo nakon to sam zakapario stan, da ne mogu kredit dii u EUR ve iskljuivo u CHF, jer nisam kreditno sposoban unato plai u dravnoj slubi. Nakon to mi je odobren kredit, traili su me jo i jamca i sudunika, plus depozit od 10% te ivotno osiguranje i hipoteku na nekretninu. Danas mi je jasno da je to ista pljaka. Prva rata mi je bila 1950 kn, da bi postepeno, u roku dvije godine, skoila na 3500 kn. Trenutno sam u moratoriju koji istie 1.7. i renanciranju od strane banke, s produenim rokom trajanja kredita i veom glavnicom. Glavnica mi je sveukupno skoila s 350.000 kn (50.000 EUR) na 520.000 kn.
D.M., profesor

106

CRNA KNJIGA

10959756
Htjela sam vlastiti stan i pokuavala, s obzirom na to da sam stalno zaposlena i s redovnim primanjima, u raznim bankama podii kredit. Nisam odbijena jedino u Volksbanci, ali pod uvjetom da kredit bude u CHF. Ni u kojoj drugoj valuti moja sredstva nisu bila dostatna. Imala sam plau od 5000 kn bez ikakvih obustava na njoj. Dobila sam kredit na rok od 30 godina, koji sam hitno morala potpisati (kako je naknadno utvreno), dan prije sklapanja ugovora s Vladom o 1/3 plae. Sada, nekoliko godina kasnije, rata kredita porasla je na 3000 kn i bojim se da neu jo dugo ovako izdrati. Najvei problem je u injenici da bih, ukoliko bih kojim sluajem mogla zatvoriti kredit, za otplatu ovog trenutka morala platiti gotovo tri puta vie nego to sam dobila, zbog razlike u teaju. Razmiljam dati otkaz, predati stan banci i otii u inozemstvo trbuhom za kruhom. Jer molila sam ih za moratorij, za smanjenje rate, za razumijevanje. Bezuspjeno.
R.M., 35 god

107

LANOVI UDRUGE FRANAK

11023528
Stambeni kredit smo podigli 2007. god. Suprug nositelj kredita, ja sudunik. Podigli smo 105.000 . Naravno, kredit je u CHF, ali lake mi je govoriti u eurima. Rata je s poetnih 4.200 narasla na 7.000 kn. U meuvremenu sam zavrila na burzi, suprug je s 1.1.2012. POSLAN u mirovinu. Jo uvijek koristimo dozvoljeni minus koji trebamo nadoknaditi do kraja lipnja. Otkuda, ne znam. ivot nam se pretvorio u pakao. Jedemo samo ono to je najpovoljnije, nita ne kupujemo, kolujemo srednjokolca. Nema za deparac, a i ne trai NITA. Izuzetno je dobar uenik. Hvala Bogu. Stan smo kupili jer smo eljeli djeci (imamo i starije dijete koje je u braku i ono je na burzi, i unuka) priutiti da ive kao ljudi. Stalno smo u minusu, i to podebljem. Snalazimo se svakako. Svaku kunu uvamo za otplatu kredita. A jedemo ono to MORA MO. Do sada smo otplatili PREKO 360.000 kn, a kredit je s poetnih 105.000 (kredit je u CHF) NAKON SEDAM GODINA OTPLATE narastao na 142.000 . Hej, platili smo preko 50.000 i jo dugujemo vie za 37.000 ! Podatak je toan, bila sam u RBA banci prije 2 dana. Predali smo zahtjev s 1.3.2012. za reprogram kredita na 1 god. nadajui se da e se neto dogoditi s naom dravom, propisima, odlukama i potenjem. A da li ga uope ima? Dravu nije briga, banke jo manje, a LJUDE nitko i ne slua. Jo nam samo preostaje trik oko vrata. Ali ako to uinimo, tko e brinuti o djeci i tko e otplatiti kredit? Znai plivaj dalje dok si iv. Kredit je do 2032. god. Htjeli smo dobro, a uinili smo zlo svojoj djeci, a i sebi. Oni vie nemaju djetinjstvo, mladost, mi nismo roditelji kakvi bismo trebali biti. Moe li i ostati normalan poslije svih ovih napisanih rijei? U RBA su nas savjetovali da podignemo kredit u CHF jer je to najpovoljnije, najbolje, vicarac je valuta koja je najstabilnija. Tada nisu davali kredite u kunama. Zbog godina ivota smo podigli kredit u RBA. Jedino su oni tada davali kredite na dui rok. Ostali do 65 god. maksimum. Suprug je dobro zaraivao, ja sam imala SIGURAN i stabilan posao u privatnoj tvrtki. Nakon toga se sve uruilo. Ja sam zavrila na burzi, supruga su poslali u mirovinu. Mlad je i moe raditi, ali posla nema niti za one koji su zavrili juer, a kamoli za one s 50 god. to dalje? ivjeti, tj. ivotariti, vjerovati u bolje sutra i kemijati svaki mjesec
108

CRNA KNJIGA

kako namaknuti za ratu. Dospijee plaanja kod RBA je zadnji dan u mjesecu. Mi plaamo 10-og u narednom. To je krajnji rok uplate, jer od 11-og dana RBA alje opomene i to naplauje. Nisam vie normalna. Jo nas zdravlje pomalo slui. ivci su nam na kraju. Niti suprug niti ja ne spavamo, no je duga, preduga. Znate kako je to kada legnete u pono, a probudite se u 1 ili ranije. I nikako da svane! A samo smo htjeli dobro sebi i djeci. Znali smo da kredit treba plaati, znali smo da je nepovoljan, da e nam puno uzeti za kamatu. Bili smo spremni na to. Ali da emo otplatiti 50.000 nakon 7 godina i da e kredit narasti jo za 37.000 , da li je to itko normalan mogao oekivati i planirati? Zar to nije lopovluk? Nai su roditelji dizali kredite, uredno ih otplaivali i uspijevali nekako ivjeti. A nai unuci i praunuci se NIKA DA nee izvui iz ovoga ropstva. I nitko, ba NITKO u ovoj naoj dravi ne eli to rjeavati. Neka nam vrate poetne postavke kredita. Neka ostane dug kakav je bio na poetku otplate i podnijeli bismo i podizanje (naravno puno puta tijekom ovih 7 god. neopravdanog dizanja kamata), ali izraun u CHF, e to je BEZOBRA ZLUK banaka i sprega s dravom. Kako to drugaije objasniti? Pomozite nam da kao udruga podignemo glave iznad vode i ne zavrimo svi na omi, u duevnoj bolnici ili rasturenih i unitenih ivota (mada ni sada nismo daleko od toga) te unitenih brakova. Stalno se svaamo i prepiremo u kui, suprug i ja. To nam ne pomae, truje nam ivot. Vezani smo jedan na drugog, ak se ne moemo niti rastati (ako do toga ikada i doe). Jer kako otii od partnera, i ako vam nije dobro. to e on s kreditom? Da se netko od nas dvoje ubije, to bi onaj drugi s kreditom? to bi djeca s kreditom? Otkuda bi ga plaali? to bi nai unuci s naim kreditom i eljom da imaju svi krov nad glavom? MOLIM VAS UINITE NETO za nas potene, koji smo samo htjeli dobro. Nismo eljeli nita ni od koga. Htjeli smo rijeiti stambeni problem. A stvorili smo za sebe i sve oko sebe PAKAO. Uinite neto za nas male, potene ljude koje su banke zarobile u sprezi s nancijskom majom i politiarima. A kada smo mi dizali kredite, NITKO nas nije upozorio, a naroito ne iz HNB-a guverner Rohatinski, da je to preopasno i prerizino. O emu on to pria i kome? Zar bi odrastao
109

LANOVI UDRUGE FRANAK

ovjek sam sebi unitio ivot da je netko stao, rekao na TV-u i u novinama NEMOJTE LJUDI DIZATI KREDITE? Pogotovo ne u vremenima koja se oekuju. Ma svata! Nitko pri zdravoj pameti to ne bi uradio. I zato gospodo politiari, bankari i ostali, ne pravite vie budale od nas. Nemojte se bogatiti na leima nae djece, unuka, praunuka. Osigurali ste sebi debele plae, bonuse i tko zna to sve jo. Kako moete uope spavati znajui to ste uinili tolikim obiteljima u RH? Ima Boga! Jednom e sve doi na naplatu. Jedino se jo uzdam u Njega. to mi drugo preostaje? Vaa mi je Udruga svjetlo u tami i daje mi nadu da ipak ima budunosti i za moju obitelj. Psihiki i nancijski unitena mama iz jedne hrvatske obitelji.
mama, glavni krivac za obiteljsku agoniju

110

CRNA KNJIGA

11110983
U prosincu 2006. podigao sam stambeni kredit kod PBZ. Kako sam radio vani, imao sam dobra primanja, ali nisam imao jamce i nisam bio komintent banke te mi je po preporuci agencije za prodaju nekretnina preko koje sam kupio stan sreen kredit u PBZ banci. Kredit je bio u CHF, u protuvrijednosti od 90.000 EUR, i to na 15 god. s kamatom od 4,65%, i rata je iznosila cca 1.200 CHF ili po tadanjem teaju oko 5.500 kn. Nakon godine dana zbog bolesti, a kasnije i smrti roditelja, po odobrenju rme, dobio sam neplaeno. Nakon nekoliko mjeseci uslijedio je otkaz pa sam se zaposlio u Hrvatskoj, a plaa mi je bila u visini rate kredita. Nakon toga sam otvorio vlastiti obrt. Plaao sam kredit etiri godine dok teaj CHF nije premaio moja primanja te sam u dogovoru s bankom prekinuo (uvjetovano) ivotno osiguranje i nastavio plaati kredit. Uskoro je CHF toliko skoio, da nakon 4 i pol godine nisam bio u mogunosti u cijelosti plaati ratu te sam uplaivao manji iznos, koliko sam mogao. Sve sam prodao, od motornog vozila pa do namjetaja (spavam na podu u vrei za spavanje), ali nisam mogao pokriti dospjele rate. U banci nisu bili za suradnju, tj. odgovoreno mi je da ako elim mijenjati uvjete (produenje roka i sl.) moram prekinuti sadanji ugovor i predati zahtjev za novi, koji banka ne mora odobriti! U meuvremenu mi je banka blokirala sve raune i prijeti ovrhom ako MOMENTALNO ne uplatim cijeli iznos duga. Kako je recesija zahvatila i mene kao obrtnika, posao mi je propao i hranim se od majine mirovine. U banci su me izvijestili da e mi ovrhom stan biti oduzet i prodan na drabi i to po trenutnoj vrijednosti koja je 30% manja od vrijednosti stana koja je procijenjena na dan sklapanja ugovora te da po zakonu imaju pravo stan prodati za 50% od te umanjene vrijednosti. Zanima me kako kredit koji sam dobio u visini 90.000 EUR, od kojeg sam otplatio 55.000 EUR, u ovom trenutku moe jo iznositi preko 100.000 EUR? Kako je mogue da stan koji je kompletno adaptiran ne vrijedi vie od poetne vrijednosti, ve (prema objanjenju banke) vrijedi, po sadanjoj situaciji kad su cijene nekretnina nie za 30%, cca 70.000 EUR, odnosno ako se proda po najnioj cijeni od 50%, 35.000 EUR te u jo biti duan banci 65.000 EUR? Kako zatvaram obrt i nemam nita u vlasnitvu te
111

LANOVI UDRUGE FRANAK

se prijavljujem na Zavod za zapoljavanje, od ega banka misli uzeti novce, kad su me ve ogolili do kosti? Imam 53 god. i ne znam tko e me zaposliti. Pisao sam Predsjedniku RH, Josipoviu, koji me uputio na Milanovia. Pisao sam i Milanoviu, Liniu, Rohatinskom, da mi objasne zato Vlada nije stala na kraj otimaini koju provode banke i sustavno osiromauju graane, no nitko mi nije odgovorio. Ne znam kako u preivjeti niti to mi je raditi, ali znam da sam kao hrvatski branitelj nekad bio ponosan, a sad se sramim domovine u kojoj Ustavom zagarantirano pravo na rad i slobodan ivot ne mogu ostvariti i elim otii to dalje, a hrvatsko dravljanstvo vratiti.
V. V., ing. iz Rijeke

112

CRNA KNJIGA

11128839
Uzela sam stambene kredite u Zagrebakoj banci na 30 god., i to: 2005 god. 35.783,00 CHF koji je tada koji je iznosio 23.000 EUR i 2006 god. 63.576,00 CHF u iznosu od 40.000 EUR. U zalog sam dala stan koji je trebao biti garancija za otplatu kredita. Poetna rata bila je ukupno 2.330,00 kn, a sada iznosi 3.370,00 kn. Moja mjesena primanja ostala su ista, a kada sam bila na porodiljnom, zatraila sam mirovanje kredita, ali mi je bankarica rekla da se to ne isplati. Uope nisam bila obavijetena o besplatnoj konverziji koja se radila 2008. Kada sam 2009. god. zatraila konverziju, gospoa mi je objasnila da se to ne isplati budui da bih imala nekoliko tisua eura vee dugovanje u odnosu na sadanji kredit i ratu u EUR. Kredite s valutnom klauzulom u CHF SU SVAKI DAN REKLAMIRA LI, AK MI JE I BANKA RICA savjetovala da ih uzmem, a sada mi govori da sam znala ono to potpisujem. ivana sam jer svaki mjesec moram izdvajati 900-1000 kn vie za istu ratu kredita. 1000 kn bih komotno mogla potroiti na dijete kojemu ne mogu sve priutiti, a i ivotni trokovi su porasli. Napominjem da mi u banci nisu ni na koji nain izali u susret. Ovo je postala moja nona mora. Svakodnevno pratim kretanje CHF i gledam kad e teaj malo pasti da mi bude lake, meutim to se ne deava. Banke su znale da e takvi krediti biti protabilni za njih, a nas graane odvesti u siromatvo. A i drava po tom pitanju nije nita uinila. Oajna sam.
Ekonomistica iz Umaga

113

LANOVI UDRUGE FRANAK

11137517
U oujku 2007. god. u RBA sam podigao stambeni dugoroni kredit za adaptaciju obiteljske kue u iznosu od 30.000 , a za njega sam se odluio zbog puno manje i povoljnije kamate u CHF nego u . Zdrav razum mi je govorio da je povoljnija manja kamata! Nakon svih turbulencija s iznosima kamata, rata i visine teaja, u studenom 2011. god. sam kod kue izraunao da sam za taj period dao u ratama vie od 10.000 . Otiao sam u banku i zamolio djelatnicu da mi hipotetski izrauna da s tadanjim danom elim zatvoriti, tj. otplatiti cijeli kredit, koliki bi bio iznos. Napominjem da mi je rekla da u tom iznosu nee biti uraunate kamate za iduih 20 godina jer vraam cijeli iznos odjednom, pa ne mogu platiti kamate za period kada novac neu koristiti. To mi je izgledalo poteno i u redu. Tada mi je izraunala da samo glavnice trebam vratiti (CHF preraunato u ) u iznosu od 37.000 !!! Ostao sam zapanjen!!! Zamolio sam je da ponovo izrauna i da je sigurno pogrijeila jer sam, kada se zbroje sve rate u HRK dao vie od 75.000 HRK, tj. 10.000 , i nikako nije mogue da se glavnica POVEALA za jo 7.000 , umjesto da se smanji!!! Pa to je 1/3 dobivenog kredita!!! Tada mi je objasnila da je vrijednost CHF u vrijeme podizanja kredita bila oko 4,5 HRK, a sada je 6,5 HRK! Jo uvijek u oku zavapio sam da na taj nain nikada neu moi otplatiti taj kredit!! Tada mi je tiho rekla da zna kako mi je jer su i neki od kolega i kolegica iz banke takoer uzeli taj kredit i imaju iste probleme. Kada smo od dobivenog iznosa kredita u CHF oduzeli iznos rata u CHF, iznos je manji, ali ostatak iznosa glavnice u CHF je tako velik u HRK, da kada se pretvori u , dobije se 37.000 !!! U ivotu nisam imao takav kredit i zelenatvo je preblag izraz za sve ovo!
M.H. iz Koprivnice

114

CRNA KNJIGA

11163759
2007. godine raspitao sam se malo o uvjetima na tritu i u to su vrijeme Hypo banka i Zaba imale najpovoljnije kredite. Po uvjetima su bile praktiki jednake, osim to je Zaba imala akciju kredita bez trokova obrade za mlade do 40 god., pa sam se zato odluio za nju. Prvo sam se informirao telefonski da vidim koliki kredit mogu dobiti. Preko telefona sam dobio informaciju da mogu podii 100.000 eura bez jamaca. U to vrijeme moja primanja su bila 5.400,00 kn. Doao sam na alter ZABA-e (Papandopulova 26 u Splitu), gdje me doekala kovrava plavua (S.M.) koja me pitala par pitanja vezano uz primanja, koliki kredit mislim uzeti... Dolazio sam vie puta i svaki put kad bih doao s dodatnim papirom koji bi mi kao trebao osigurati bolje uvjete, naao bih se u goroj situaciji. Moja kreditna sposobnost se poela smanjivati. to se tie izbora valute, ovako su mi prezentirali stvar: Imate kredit u euru, kamata 5,5%, ali za njega niste kreditno sposobni, ostaje vam kuna s 4,0% ksno dvije godine, a nakon toga kako bude ne preporuamo i vicarac s 4,5% kao najbolja opcija. Nisu mi pojasnili razliku izmeu rata i anuiteta, zbog ega danas plaam samo kamatu. Uglavnom, dobio sam hipotekarni kredit na 30 godina s jamcem, sudunikom, osiguranjem stana, ivotnim osiguranjem u Allianz osiguranju od 3.600 eura (koje nisam mogao napraviti kod prijatelja, inae zaposlenika u Allianzu). Morao sam se ulaniti u HROK jer mi inae nisu htjeli odobriti kredit. Stan me u trenutku podizanja kredita kotao 109.000 eura + 3.600 eura za Allianz. Da ga u ovom trenu idem zatvoriti, kotao bi me 150.000 eura. Nakon 5 mjeseci od realizacije istog podigli su kamatu s 4,5 na 5,15%, nakon 5 mjeseci opet na 5,8%, nakon 16 mjeseci na 6,3%, a nekoliko mjeseci prije toga ostao sam bez posla. 2009. god. klijentima ZABE bilo je omogueno 2 puta snienje kamate, na to ja nisam ostvario pravo godinu dana jer nisam imao primanja preko iste banke bio sam nezaposlen. Takoer napominjem da me nisu obavijestili o podizanju kamate, za to sam kasnije (nakon intervencije) dobio i ispriku. Rata kredita za kolovoz 2011. godine iznosila je vrtoglavih 7.200 kn. U trenutku uzimanja kredita nisu mi htjeli odobriti kredit u eurima, da bi nakon par mjeseci kamata na vicarac dola blizu one koju su davali
115

LANOVI UDRUGE FRANAK

za kredite u eurima. U to vrijeme nisam imao pojma da u potpisati ugovor s VRAGOM ili, kako volim kazati, OZAKONJENIM LIHVAROM. Jednoga dana kako-tako rijeit u se ovog tereta oko vrata (nancijskog ropstva) i nikada vie neu uzeti kredit, a pogotovo ne u ZAGREBAKOJ BANCI. Vode je lihvari, ljudi na alteru su potpuno needucirani i, u veini sluajeva, jako bezobrazni. U prvom kvartalu 2009. godine ZABA se hvali s 340.000.000,00 kn neto dobiti, dok za 2011. ostvaruju 1 milijardu 316 milijuna kuna neto dobiti. Recite mi molim vas, tko tu koga....? Bruno Bohaek iz HUB-a kuka kako se bankama ne isplati plasiranje kredita i da ih daju ispod trinih uvjeta. Paralelno s tim, za 2009. godinu Franji Lukoviu je isplaen bonus od 2.000.000 kn. Ba me zanima to e dobiti u ovoj godini? Neka si gospodin sagradi vilu na Pantovaku na tuoj nevolji. Moja jedina elja je bila osigurati svojoj obitelji krov nad glavom, nita ekstra, ni po kakvim ekstra uvjetima. Stan od 62 m2 ve 5 godina uredno plaam i nisam ga u stanju urediti jer za to nemam novca. U trenu kupnje m2 me kotao 1760 eura, a da ga sada zatvorim, kotao bi me 2.419 eura, znai 659 eura vie. Nemam dalje to za rei, mogu samo plakati, a takav po prirodi nisam. Nadam se da emo uspjeti u kolektivnoj tubi protiv banaka. Ne elim nita, ve samo da se kredit vrati u stanje u kojem je bio u trenutku podizanja.
J.B. iz Splita

116

CRNA KNJIGA

11168497
Zovem se Samir i odluio sam vam ispriati svoju priu u vezi stambenog kredita u vicarcima. ivio sam u centru grada (Lapad-Dubrovnik) u podrumskom stanu (gansonjera) od 23 m 2, ja, ena, sin i moji roditelji. 2007. god. odluili smo prodati garsonjeru jer nam je postalo tijesno za peterolanu obitelj. Dugo smo traili stan koji bi nam odgovarao te smo ga konano nali u upi dubrovakoj za 120.000 eura. Od prodaje gansonjere dao sam kaparu, tako da mi je trebalo jo 100.000 eura. Na poetku mi je rata bila podnoljiva, vraanje bez problema, rata mi je bila 881 CHF, tj. nekih 3.900 kuna. Moja je plaa bila dobra tako da mi je ostajalo za ivot, ena mi je bila nezaposlena. Agonija nevraanja kredita je poela prije godinu i pol, kad mi je puknula ahilova tetiva pa sam zavrio na bolovanju 5 mjeseci. I tada je rata poela skakati, ali moja su primanja uspijevala pokriti ratu. Dug se nagomilao dok sam bio na bolovanju, ali im sam se vratio na posao, uspio sam nekako vratiti dug. Zadnjih 7-8 mjeseci poeo je pravi pakao, plaa mi se smanjila za 50%, a rata je bila sve vea i vea. Nisam vie bio u mogunosti vraati kredit jer mi je za svaku ratu nedostajalo 2.500 kuna. Prije 3 mjeseca blokirali su mi raun, a malo iza toga poslali su mi ovrhu na FINU za stan. Otvorio sam zatieni raun jer sam morao, nije se moglo ivjeti, otac mi je umro 2009. god., a mati je tada otila keri u Sarajevo. Neto veoma vano vam nisam napisao, a to je da sam bio u OTP banci da pokuam nekako sanirati ratu, produiti godine otplate. Jedna njihova djelatnica koja radi na kreditima mi je rekla: Vrati dug, il ti stan ide na bubanj, dok su mi neki, kao to je bila eca, koju naravno dobro znam, rekli da mi se ne isplati produivati godine. Vie nisam pametan, ne znam to me oekuje, dug mi se popeo skoro na 37.000 kuna, rate dolaze, a dug se gomila. Nemam novaca za taj dug i bojim se da e mi stan otii na bubanj. P.S. Sad mi je rata 1.026,47 CHF, tj. nekih 6.450 kuna.
Samir iz Dubrovnika

117

LANOVI UDRUGE FRANAK

11422816
Kada sam dizao kredit, u ZABI su mi radili problem jer je stan bio bez uporabne dozvole (u poslovnici na Trgu rtava faizma susjedi u istoj novogradnji su u poslovnici u Prekom kredit dobili bez problema kasnije su mi to objanjavali strogoom pravnika u pojedinoj poslovnici). Raspitivao sam se u emu da dignem, eurima ili vicarcima, i svi zaposlenici banke s kojima sam kontaktirao su samo okvirno rekli da je u vicarcima sigurnije i kolika e mi biti poetna rata toliko e biti sljedeih 17 godina, dvjesto kuna gore-dolje maksimalne razlike. Meutim, kad sam se trebao odluiti, sami su rekli da kredit moram uzeti u vicarcima zbog sigurnosti. Digao sam 57.000 eura na 17 godina. Poetna rata je bila 2.750, sada je oko 4.200 kn. Morao sam uzeti i sudunika, iako je vrijednost nekretnine procijenjena vie od vrijednosti kredita te mi je reeno da u sudunika moi maknuti kada bude sreena uporabna dozvola, no kad je to bilo sreeno u banci su se pravili mutavi i rekli da se to ne moe uiniti.
Hrvoje Merdan, otac jednog djeteta iz Zagreba

118

CRNA KNJIGA

11595749
Prije tri godine u Volksbanci sam uzela stambeni kredit za kupnju manje kue kako bih kao samohrana majka rijeila svoje stambeno pitanje. Kredit je bio u vicarskim francima po toploj preporuci tadanje ece poslovnice i osobnog bankara, moda dobronamjerno, a moda zastupajui interese svoje banke, nikada neu znati. Odobren mi je kredit u vrijednosti od 75.000 EUR, uz kamatnu stopu od 4,99%, na rok od 30 godina kako bi mi rata bila to manja. Rata mi je prije tri godine iznosila 2.800 kn, to je bilo podnoljivo, meutim kako je divljao vicarac, tako je divljala moja rata, i danas 4.4.2012. iznosi neto malo vie od 4.000 kn. Bio mi je potreban i sudunik jer im je to bio uvjet odobravanja kredita, i pored mog ivotnog osiguranja i hipoteke na kuu oni su se osigurali, a ja danas odvajam vie od svoje zarade za ratu kredita. Najvea tragedija je to sam ja u par navrata pokuala kad sam vidjela kamo vicarac ide, svoj kredit prebaciti u eure, ali eca je bila uvijek zauzeta i odgaala to prebacivanje s izlikom kao ne isplati mi se, dok se ona prebacivala u drugu, naravno konkurentsku banku, neu navesti koju, ali blago banci u koju ona doe. Smatram da smo prevareni i obmanuti, a drava za koju svi radimo u tome nas nije uspjela, niti se trudi, zatititi. Pitam se to raditi... kako ivjeti... kako dalje...
A.A., ekonomist

119

LANOVI UDRUGE FRANAK

11608329
Ve nekoliko godina radim izvan drave. Iz razloga to mi je plaa u stranoj valuti (tj. viestruko premauje prosjenu hrvatsku plau), uope sam uspjela dobiti stambeni kredit. Mama mi je jamac, jedina banka koja ju je htjela uzeti za jamca na 20 godina je bila ZABA (zato to je tada imala 14 godina do penzije). Bilo mi je logino uzeti kredit u eurima jer sam zaraivala u eurima, no ljubazna djelatnica ZABE mi je objasnila da je bolje u vicarcima jer je kamata manja i da je istina da se oekuje rast vicarca na realnu vrijednost, ali da to nee biti porast preko 10-15% (tada je to bilo 4,51 kn). Kredit je bio na 140.000 eura (u vicarcima), kamatna stopa 4,5%, mjesena rata 6.950 kn. Ubrzo kamatna stopa raste usporedo sa vicarcem, da bi mi rata sad iznosila 9.350kn!!! Na viestruke upite u banci ime opravdavaju rast kamatne stope ne dobivam nikakav odgovor. Ili nikakav pismeni, nego samo od slubenice: To vam je tako, takvo je stanje na tritu... Na tritu ega? Nafte, zlata, novca, krumpira? Banka se ve zatitila valutnom klauzulom da ne izgubi na vicarcima, ali nije nikad i nikako mogla objasniti porast kamatne stope, pogotovo u vrijeme kad su kamate u svijetu na posudbu novca najnie... Treba se povesti za dravama koje su stale u obranu svojih graana (Maarska, pa ak i Srbija).
Iva Kreditko

120

CRNA KNJIGA

11612304
Kako kamatari Zagrebaka banka Godine 1998. u Zagrebakoj banci podigla sam stambeni kredit u njemakim markama (DEM) kako bih kupila stan. Dio je plaen gotovinom, a ostatak kreditom u iznosu od 132.000 DEM (66.000 EUR). Kredit je ugovoren na 15 godina s polugodinjim anuitetima, a poetna kamata je iznosila 10%. Instrumenti osiguranja bili su hipoteka na nekretnini te izjava o zapljeni 1/3 primanja. Naalost, ubrzo je suprug ostao bez posla te nismo bili u mogunosti otplaivati anuitete kredita. Godine 2001. banka je aktivirala administrativnu zabranu na 1/3 mojih primanja te mi blokirala tekui raun i na taj nain plijenila ostatak primanja koja su mi na njega sjedala (osim plae tu su bili i regresi, boinice, darovi za djecu, jubilarne nagrade od 15.000 i 20.000 kuna). Kako je u to vrijeme moja plaa iznosila preko 5.000 kuna (to je pokrivalo mjeseni anuitet), smatrala sam da se kredit podmiruje i da se dug smanjuje. Svo to vrijeme iz Zagrebake banke nije stiglo niti jedno-jedino pismo, jedna-jedina obavijest, nita. U meuvremenu mi je plaa narasla na preko 7.000 kuna i sav je iznos banka uredno plijenila. Godine 2009. banka je odjednom, iz nepoznatog razloga, odblokirala moj raun i dalje se nastavila provoditi samo administrativna zabrana na 1/3 primanja. No, uslijedio je ok - s Opinskog graanskog suda u Zagrebu primam rjeenje o ovrsi na nekretnini. Temeljem tog rjeenja saznajem da je Zagrebaka banka (bez ikakve obavijesti) otkazala moj kredit 2001. godine i da je cijeli iznos dospio na naplatu. Nakon poetnog oka odlazim u Sektor naplate rizinih potraivanja maloprodaje Zagrebake banke kako bih saznala to se dogaa i koliko je stanje duga. Tamo je uslijedio novi ok - unato injenici da je svo vrijeme kredit bio plaan, dug ne da nije smanjen, nego je narastao na 145.000 EUR! Od tog iznosa glavnica iznosi mizernih 7.000 EUR, a sve ostalo, skoro 130.000 EUR zatezne su kamate. Predloeno mi je sljedee - gotovinska uplata 70.000 EUR, a ostatak duga e biti otpisan ili reprogram 90.000 EUR, a ostatak e biti otpisan. Vrlo mudro (a zapravo krajnje podmuklo i bezobrazno) reeno mi je da ne ulaem albu na Rjeenje o ovrsi, s
121

LANOVI UDRUGE FRANAK

obzirom na to da mi izlaze u susret i otpisuju polovicu (imaginarnog!) duga. Kako sam bila u stanju oka i nevjerice, i vjerovala da su dobronamjerni, nisam uloila albu i Rjeenje je postalo pravomono. Naalost, od dogovora na kraju nije bilo nita. Naime, budui da sam na crnoj listi nisam mogla dobiti novi kredit, a nisam niti imala 70.000 EUR gotovine. Roditelji su mi poklonili 18.000 EUR to sam uplatila Zagrebakoj banci na ime duga i tu je sve stalo. Nakon toga podnijela sam albu na Rjeenje o ovrsi nakon proteka albenog roka, ali mi je ista odbaena. alila sam se na tu odluku i trenutno o tome odluuje upanijski sud. U meuvremenu sam zatraila pomo odvjetnika koji je uvidom u sve dokumente koje sam imala rekao da sam ja ovdje oteena strana, ali da ne moemo nita poduzeti bez tonog izrauna stanja duga sudskog vjetaka. I tu poinju nove muke. Kako ja sve ove godine iz banke nisam dobivala nikakve izvatke, obavijesti i sl., nisam imala konkretne podatke i dokaze. Ja osobno, odvjetnik i sudska vjetakinja koju sam angairala slali smo zahtjeve banci da mi ustupi podatke o stanju duga, kamatnim stopama i izvrenim uplatama, no oni su sve nae zahtjeve uredno izignorirali. Pisala sam HANFI, alila se HNB-u, no niti to nije poluilo uspjeh. Na kraju, dobila sam tek dopis iz Zagrebake banke da traene podatke pribavim putem suda. Na tome je sve stalo. Moje ruke su vezane i ne mogu nita uiniti jer mi banka (oito namjerno) ne eli ustupiti traene podatke, a bez njih ne mogu nita poduzeti pred sudom. Prolo ljeto sudski je vjetak napravio procjenu nekretnine (procijenjena je na 135.000 EUR) i sada nam je ostalo samo ekati kada e nam sa suda stii obavijest o datumu drabe. Zagrebaka banka doslovno je unitila mom suprugu i meni najbolje godine ivota, a mojoj djeci oduzela djetinjstvo. Na kraju cijele prie, stanje je ovakvo: od banke sam dobila 66.000 EUR, a danas sam joj duna preko 130.000 EUR (od toga je glavnica svega 7.000 EUR), unato injenici da sam joj u ovih 11 godina uplatila preko 95.000 EUR. Uz to, sad emo ostati i bez stana, a kako iznos dobiven prodajom nee podmiriti sve zatezne kamate banke, bit u do smrti osuena raditi za Zagrebaku banku. Moram li rei da ista i dalje svaki mjesec uredno dobiva 2.300 kuna
122

CRNA KNJIGA

putem administrativne zabrane. Ukoliko to nije lihvarenje, ja zaista ne znam to je...


M. M. iz Zagreba

123

LANOVI UDRUGE FRANAK

11702317
Stambeni kredit 2007. god. (10 godina sam bio podstanar sa suprugom i dvoje djece), 90.000 CHF na 25 godina otplate koji su mi isplaeni u kunama. Prva rata mi je bila 2.185,00 kn, trenutna je 3.420,00 kn, a prole mi je godine bila ak 3.900,00 kn. Ukupna primanja su nam 6.100,00 kn. Platim kredit i reije. Nema vie. Kupili smo iz potrebe 65 m2, a sada dokle? Ne traimo milost nego pravo na potenu otplatu kredita, a ne deranje obitelji do besvijesti!
Franko, 39 godina iz Splita

124

CRNA KNJIGA

11746356
tovani, ovako izgleda naa pria. Supruga i ja smo ivjeli u podstanarima. Plaali smo mjeseni najam 1.500 kn i najmodavac odlui poveati nam najamninu na 2.000 kn. I padne nam na pamet ideja zato ne bismo kupili svoj stan. Kako sam bio prijavljen na minimalnu plau, vrata svih banaka su nam praktiki bila zatvorena. Ali onda smo uli u PBZ i na nae veliko oduevljenje, ponude nam kredit u vicarcima. Kredit od 79.000 EUR preraunat u vicarce, cca 130.000 CHF. Poetna rata 2600 kn uz ove uvjete: supruga nositelj kredita, ja kao sudunik, plus dvije hipoteke (na stan koji kupujemo te na puniin stan). Svake godine plaamo jo dvostruko osiguranje stana protiv poara. Reeno nam je kako hipoteku s puniinog stana moemo skinuti nakon 2-3 godine, kada nam se vrijednost kredita smanji za toliki iznos, naravno uz novu procjenu stana, novu ovjeru kredita kod javnog biljenika... (troak cca 5.000 kn). Kako nismo bili u nancijskoj mogunosti platiti te trokove za skinuti hipoteku, odluili smo plaati jo koju godinu osiguranje i tog stana jer nam je to troak od cca 500 kn. Meutim, porastom teaja CHF i rastom kamata, rata nam je narasla na 4500 kn. Kako je vrag odnio alu, u strahu da nemogunou plaanja izgubimo obje nekretnine, dolazimo u banku skinuti hipoteku, ali iz banke smo dobili ovakav odgovor. Glavnica kredita od 130.000 CHF, prema tadanjem teaju 79.000 EUR, sad je, prema dananjem teaju, 111.000 EUR te nam obje hipoteke jedva pokrivaju vrijednost glavnice i sad to ne moemo uiniti. Trenutna situacija je za poluditi. Kupio sam stan za 84.000 EUR, za koji bih, ako bih ga i uspio prodati za 100.000 EUR, jo uvijek bio duan banci 11.000 EUR. A mojih 248.400 kn, cca 33.120 EUR uplaenih za 6 godina otilo je u vjetar. Moram napomenuti jo jednu stavku iz PBZ oglaavanja. Naime, kad mi je supruga bila na porodiljnom, proitali smo na njihovim stranicama da se kredit moe zamrznuti na godinu dana, tj. staviti u tzv. moratorij bez ikakvih naknada, odnosno samo prolongirati plaanje za 1 godinu. Kada smo doli kod njih, to je ovako izgledalo: moete staviti kredit u moratorij uz sljedee uvjete: 1. ne plaamo rate tu godinu, ali sljedee rate do otplate kredita se poveavaju za 10 CHF mjeseno, tada 50 kn, danas 60 i koju kn;
125

LANOVI UDRUGE FRANAK

2. moemo uzeti novi kredit, otii kod javnog biljenika, opet ovjeriti dokumente, procjenu stana i sl. (troak od cca 5.000 kn). Zanima me da li je ikoga u hrvatskoj dravi briga za stanje jedne prosjene hrvatske obitelji s dvoje visokoobrazovanih ljudi te malim djetetom. Ima li kraja ovakvom izrabljivanju?
I.R. iz Splita

126

CRNA KNJIGA

11746904
Prije 6 godina sam podigao stambeni kredit u CHF. Tada mi je rata bila 5600 kn, a danas je ak 9.300 kn 66% vie! U isto vrijeme, zbog stanja u ekonomiji, moja se plaa smanjila s 8.300 kn na 3.000 kn. Dakle, za kredit bih trebao isplatiti vie od 3 svoje plae! Supruga i ja smo morali iznajmiti stan. Dakle, vie ne ivimo u njemu, a svejedno bih trebao nadoplaivati svoju jednu i pol plau. Sada ivimo u njezinom stanu. Sad kad iznajmljujemo stan, sve trokove kredita bismo nekako mogli pokriti iz naih plaa (ona isto ima plau 3.000 kn), ali ne bi nam ostalo gotovo nita za reije i hranu. O novoj robi vie niti ne mislimo. Mi bismo im jednostavno prepustili stan, premda ga plaamo ve 6 godina i opremili smo ga na poetku za vie od 120.000 kuna, ali stan moje supruge je hipoteka na ovaj kredit i iz banke su jasno naglasili da e ovrha u sluaju neplaanja prvo ii na moju plau, potom na hipoteku, a tek onda na stan u kreditu. Za mene je to strana injenica, budui da su stan u hipoteci stekli roditelji moje supruge godinama napornog rada, jo dok nisam suprugu uope poznavao i ne mogu zamisliti da im iv izaem na oi ukoliko nam ga oduzmu. Prodaja stana u kreditu nije rjeenje, jer smo ga kupili za 170.000 , a danas, nakon 6 godina otplate, zbog teaja franka nam preostaje otplatiti ak 240.000 . Osim toga, zbog recesije danas ne bismo mogli za njega dobiti niti poetnih 170.000 . I naravno, vie ne bismo dobivali novac od njegovog najma, pa bismo se doveli u jo goru poziciju. U ovako oajnoj situaciji sam se obratio banci za pomo u prosincu 2010. godine. Izloio sam im cijeli sluaj prije no to sam propustio platiti u cjelini i jednu jedinu ratu. Nisu mi nudili nikakvo rjeenje tijekom 4 mjeseca, a mi vie nismo mogli plaati jer smo se ve do tada zaduili. U tom razdoblju iekivanja bilo kakvog rjeenja, moja je supruga, koja je jedva uspjela zatrudnjeti u 40-oj godini od silnog stresa u bolnici POBACILA nae dijete. Do dandanas ne uspijeva ponovo zatrudnjeti, iako silno elimo imati djecu. Javili su mi se tek nakon 4 mjeseca, s rjeenjem da sljedeih 12 mjeseci plaam 6.000 kn umjesto pune rate kredita koja je ve tada bila gotovo 9.000 kn, pa e dalje vidjeti. To nam je bio privremeni spas. No, prije mjesec dana sam pozvan u banku povodom isteka navedenog roka.
127

LANOVI UDRUGE FRANAK

Nadao sam se daljnjem produenju jer se situacija s mojom plaom i s teajem franka nije poboljala. tovie, teaj je postao jo gori. Umjesto toga su mi rekli da sam se ve toliko zaduio (plaajui samo dogovorenih 6000 kn umjesto punog iznosa rate) da moraju reprogramirati kredit, a jedino drugo rjeenje je ovrha. No s takvim novim kreditom rata bi mi bila tek neto manja (8300 kn), a rok sa sadanjih preostalih 24, produen na ak 50 godina! I to je jedina opcija koju su mi ponudili! Predlagao sam razne druge kombinacije. ak sam im rekao da bih pristao i na to, samo neka mi vrate kamatnu stopu na onu koja je bila u vrijeme podizanja kredita, pa bih plaao 7000 kn. Gospoa s kojom sam priao mi se ini OK, ali stalno je ponavljala da su takve odluke, na alost, izvan njene moi. A s ljudima koji imaju mo odluke me ne mogu direktno povezati. Rekla je da e vidjeti to moe postii, ali da se ne nadam puno. Od tada je prolo vie od mjesec dana i opet prolazimo kroz grozni period iekivanja. Jedan kredit koji sam u poetku mogao s lakoom pokrivati gotovo ga ne osjeajui u trokovima ivota, pretvorio nam je cijeli ivot u nonu moru bez kraja i s vrlo malo nade. Vaa tuba nam je jedina stvarna nada koju u ovom trenutku vidimo.
K.S. iz Zagreba

128

CRNA KNJIGA

11847679
Dakle, mi smo bili mladi brani par, podstanari, jer nemamo bogate roditelje koji bi nam kupili neto ili imali prostora da se k njima doselimo. Mislili smo da je bolje odvajati novce za neto svoje nego plaati podstanarstvo, ali grdno smo se prevarili. Naime, ja trudna i bez stalnog zaposlenja, a suprug s plaom daleko ispod prosjeka, nismo mogli birati ni valutu ni bilo to drugo, a eljeli smo da se dijete rodi u svojoj kui i da jednog dana ima neto svoje. Cijela obitelj nas je nagovarala, govorili su da e nam pomagati. I tako smo digli stambeni kredit, kredit za adptaciju stare kue i imali smo karticu kojom smo platili sav graevinski materijal, a to je sve poelo dolaziti na naplatu. Ali dolo je vrijeme kad nitko nema ni za sebe dovoljno, pa tako od pomoi nita. Kredit je rastao, minusi po raunima takoer (jer nismo imali ni za reije), pa nam je banka opet ponudila kredit za renanciranje da se rijeimo minusa i kartice, i mi smo budale, opet pritisnuti dugovima sa svih strana, na to pristali. U meuvremenu je suprug ostao bez posla, ja sam ostala drugi puta trudna, i onda smo traili moratorij. Dobili smo ga, ali opet uz nepovoljne uvjete na koje smo morali pristati jer nismo imali izbora, ili to ili da ostanemo bez krova nad glavom. to da vam kaem, moja majka, umirovljenica nas hrani inae ne bismo imali djeci to dati jesti.
majka dvoje djece

129

LANOVI UDRUGE FRANAK

12001233
2009. godine odluio sam kupiti automobil. Napominjem da sam tada imao 34 godine i da mi je to bila prva kupnja bilo kakvog prijevoznog motornog sredstva jer sam smatrao da je automobil luksuz. No na privatnom planu se dosta toga promijenilo i automobil mi je postao potreba. Budui da nisam vjerovao prekupcima na raznoraznim sajmovima rabljenih vozila, a budui da je i kupnja takvog vozila predstavljala rizik, odluio sam se za kupnju novog automobila. Nakon obilaska auto kua i nakon vietjednog razgledavanja, odluio sam se za kupnju automobila. Ovdje bih stavio napomenu da mi je svaka auto kua nudila iskljuivo kredit u vicarskim francima uz plivajue kamatne stope te ksnu kamatnu stopu za prvu godinu otplate kredita. Solemnizaciju sam izvrio isti dan kad sam od auto kue dobio ugovore (uz napomenu voditeljice prodaje da bi bilo dobro da isti dan ovjerim ugovore) te sam tek kod javnog biljenika uspio proitati ugovor. Budui da nisam studirao pravo i ekonomiju, u ugovoru nisam niti mogao nai neto sporno. Plivajua kamata i valutna klauzula za mene su tada bile normalne stvari, jer mi je bilo potpuno normalno da radi usluge koju meni ini banka mora neto i zaraditi te se u sluaju devalvacije kune ili opadanja teaja zatititi. Prva stvar koje se dogodila pri otplati kredita je poveanje kamate za jedan postotni poen odmah nakon isteka prve godine kredita dok je po ugovoru trajala ksna kamata. Trite nije pokazivalo nikakav pomak u negativnom smjeru to bi opravdalo banku da podigne kamatnu stopu. Na kraju, kad se sve zbroji, zamjeram i bankama i onima koji su trebali omoguiti da se takve stvari ne deavaju Vladi. U kredit nisam ulazio da bih opljakao i prevario banku, ve da ga poteno otplatim te sam vjerovao da e i banke sa svoje strane na poten nain odraditi svoj posao, prvenstveno zato jer sam vjerovao da nisu mogue ovakve stvari koje se deavaju te da sam zatien zakonom od ovakve vrste lihvarenja. Oito da sam se prevario. Jedini koji su izgubili u ovom sluaju su banke i Vlada. Kredit vie nikada neu dii, kartice vie nikada neu koristiti, a ako postoji nain, ishodit u da mi plaa sjeda na ruke. Za kraj bih istaknuo da smo mi, mali ljudi, temelj, odnosno korijen i deblo stabla, a da Vlada i bankari nisu ak ni grane, ve na130

CRNA KNJIGA

metnici koji sjede u kolijevkama na granama i hrane se naim radom. No moraju znati jednu stvar: kad grana pukne, kolijevka e pasti... Kao to je padala do sada i kao to e pasti i ubudue... a ljudima bih rekao da samo ako se ujedinimo moemo slomiti tu granu.
Berislav Miji, Zagreb

131

LANOVI UDRUGE FRANAK

12116470
Prevareni od banke kao i svi, supruga i ja smo se morali odluiti samo za CHF. Takoer su nam uvjetovali da se moramo vjenati kako bi nam odobrili kredit, uz suprugu kao sudunika. Bilo je to malo udno, budui da je u ono vrijeme bila nezaposlena, ali za Hypo banku to nije igralu ulogu. Nain na koji su nas nagovarali na CHF je u startu bio sumnjiv, no s obzirom na to da su nam rekli da za euro nemamo kreditnu sposobnost, nije bilo drugog izlaza. Zapoeli smo s radovima na kui i trebalo je sve to platiti. Rata nam je bila 6.300 kn mjeseno, a sada je nekih 10.500 kn. Prolo je ljeto skoila na 12.000, kada je CHF bio 7 kn. Napravili smo ve tri moratorija i digli jo dva kredita po 5.000 eura jer su nam se skupile rate, pa da ne izgubimo kuu. Morali smo!!! Razbolio sam se i nisam mogao raditi... depresija... Ne znam koliko e me jo kotati ta kua?! Ponekad pomislim da bi bilo bolje da mi je oduzmu... bio bih ponovno slobodan, bio bih ponovno ovjek!
M. i D. D., Umag

132

CRNA KNJIGA

12145882
S Volksbank d.d. sam potpisao 2007. godine ugovor o kreditu na 7 godina za koji sam mislio da ga redovno otplaujem jer ga plaam obustavom s plae. Nakon skoro 5 godina mi javljaju da postoji dugovanje od 2300 kn koje podmirujem, ali smatram da je ono nastalo uslijed propusta unutar banke. Naime, dug se stvorio jer banka mome poslodavcu nije 5 godina poslala obavijest da je duan plaati naknadu za voenje rauna i jer nisu poslali poslodavcu jednu obavijest o poveanju anuiteta koju ja nisam zaprimio, a banka tvrdi da ju je poslala meni i da je u njoj pisalo da sam ja duan obavijestiti svog poslodavca. Vjerojatno bi puno izgubili da su dopise slali na sigurniji nain ili direktno poslodavcu jer su 3 puta poveavali redovnu kamatnu stopu (s poetnih 5,2% na trenutnih 7,4% u CHF). Naravno da su na to jo naplatili zatezne kamate i slino. Nakon ovih dogaaja Volksbank je poslao puno dopisa mome poslodavcu kojima javlja da korisnicima njihovih kredita mora obustavljati i dotinu naknadu za voenje rauna, to govori o priznanju propusta i da je banka do tada masovno zaraivala na pojavi umjetno stvaranog dugovanja. Poslije dugih i beskorisnih, usmenih i pismenih polemika s njima, poslao sam upit Direkciji za zatitu potroaa (HNB), ali oni u ovome ne vide puno toga spornoga.
Kruno iz Zagreba

133

LANOVI UDRUGE FRANAK

12159885
2005. godine spadali smo, naa mlada obitelj, u okvire mladih te nam je bio ponuen kredit za mlade u Zagrebakoj banci (112.000 CHF po kamati od 4,5%). Kredit je bio prezentiran kao vrlo povoljan; niska kamata, relativno niska rata, ostale pogodnosti prilikom opremanja stana... No, kako ivot uvijek pie neke drame, prije 3 godine naa se obiteljska zajednica nala u problemima te je sve rezultiralo rastavom braka. Tada je jo rata kredita bila podnoljiva pa sam je mogla otplaivati, bivi suprug je bio, i jo uvijek jest, iznimno razuman i voljan pomoi, i nije bilo nikakvih problema. No, kako znamo, rate su poele skakati, franak je rastao, kamata je rasla, i polako, mjesec za mjesecom, godinu po godinu, dolo je do toga da moja prosjena plaa nije bila u stanju pokriti mjesene trokove. Poela je opaka tednja, odricanja... a tada i planiranje to dalje. Izbora nema puno stan treba prodati. Dok se stan prodaje, otila sam u banku zatraiti odgodu plaanja kredita i dobila je na godinu dana uz poveanje glavnice od 2%. Tako je poetna rata 2005. godine bila 587,18 CHF, a sada je 634,04 CHF. Da stvar bude jo zanimljivija, ove godine ostala sam bez posla kao tehnoloki viak. 1.8. ove godine rate kredita poinju ponovno dolaziti na naplatu... Stan jo nisam uspjela prodati moda i zbog toga jer moram drati odreenu cijenu stana kako bih prodajom imala dovoljno za otplatu kredita! Zaarani krug. Pisala sam banci i predloila neka preuzmu pravno vlasnitvo nad mojim stanom i neka mi ga iznajmljuju, tako e barem neto naplatiti, s obzirom da bi rata najma bila upola manja od rate kredita. Odgovora naravno nema, pa taman i da su mi otpisali: ne budite smijeni gospoo! to u ja tono napraviti 1.8. ove godine jo ne znam sve nade polaem u to da u stan ipak prodati.
S.C., nezaposlena, samohrani roditelj

134

CRNA KNJIGA

135

CIP zapis dostupan u raunalnome katalogu Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu pod brojem 825644. ISBN: 978-953-57442-0-7

You might also like