Ekumenizam represije i polifoni revolti

Venita Popovi

Svi vide kako danas znanstvenici i u njihovu slijedu lijenici, ininjeri, financijeri etc. glupo misle, sude i djeluju u politici, umjetnosti, religiji i opim problemima ivota i svijetanjihovo je barbarstvo neposredno razlog demoraliziranja Evrope. Jose Ortega y Gasset, Pobuna masa

d Geneze naovamo, malo {ta moe od religiozne bajkovitosti za odrasle, uglavnom infantilne, a mjestimice i debilne, izdrati na tasu istine i vjerodostojnosti. A kad se stvari dobronamjerno premjeste na tas korisnosti, po Voltaireu u ime razuma dakako, u svoj svojoj grotesknosti ukazuje se oduvijek prisutan njen dosluh s politikom. A ko je po izgonu iz Raja izvukao deblji kraj zasigurno nije pitanje za milion dolara, nego prije za toliko {amara ukoliko se nedvojbeno ne odgovori: ena. ak i onda kad je, ne ba{ tako esto kao {to se misli, znanost kao jedina, frojdovski reeno, s onu stranu okova iluzije, bila na njenoj strani. Gotovo svi protesti i opomene, igosanja i raskrinkavanja upereni protiv morbidnih i sociopatskih postulata, s jo{ sablanjivijim1 pragmatinim posljedicama, okonavali su poput stra{ila na neplodnu tlu ili buno prolazili kao pucnji u magli.
1

Predmet medijske galame pa zatim uti{ani sluaj brazilske djevojice koju je silovao ouh pa je bila prisiljena abortirati, jer joj je ivot bio ugroen, a tamo{nji je nadbiskup, mrtav-hladan, ekskomunicirao iz Crkve kao gre{nicu, zorno nudi nalije perverzne vjerske dogmatike, tim otrovnije jer su se za njim povela i sva cinina braa, ogrnuta zvanjem i zaklonjena iza autoriteta Boga i to u tzv. sekularnom svijetu prakticirajueg katolianstva. O fundamentalistikim gadarijama usmjerenim protiv ena u totalitarnim teokratijama da se i ne pria. Naprosto, krvoloni i bijesni, domini cani pu{teni su s lanca, jer bi ih u suprotnom i sam Bog uspavao za sve postupke obavljene u Njegovo ime. 169

^asopis za dru{tvenu fenomenologiju i kulturnu dijalogiku

Stoga kao i u vrijeme kad je izreena, vrijedi i dan danas dijagnoza Simone de Beauvoir o faloalkemiarskom preobraaju biologije u, u pravilu zlehudu, sudbinu. Religioznim fanatizmom kao alibijem i upori{tem, militantno{u i arogancijom nadahnuti manijaci diljem svijeta, svejedno da li obrezana uda, srca ili duha, striktno ili povremeno, po potrebi ili po hiru, dre zatoenu enu u isku{enju, isku{avanu i kao vjenu isku{avateljku koja ugroava predstavu koju mu{karac o sebi stvara, s trijumfalnim falusom, no{enim kao amajlija bia (M. Onfray, Ateolo{ki traktat). Zavidnica, eto {to je, ni{ta drugo, pala je pakosna ontoteolo{ka presuda, na tom visuljku, frulici u koju diplaju po monoteistikim mizoginim partiturama falocentrine predrasude, opako aktuelne. Zato nije vi{e ni retoriko pitanje da li vidjeti u mrnji i preziru, podozrenju i potcjenjivanju prema enama isto to, ni izbliza pobrojano, prema inteligenciji. Posrijedi je neuvena i neoprostiva, naalost nepresu{na, mizantropija proistekla, slijedimo Onfraya, iz seksualizacije krivice, stubokom pro/voene, od strane monoteistikih religija koje podnose tek funkcijom obogaljene ene: majke i supruge. A najprepredenija i istodobno najoajnija znaajka i posljedica tih radikalnom agresivno{u proetih tradicija i ideologija lei u tomu {to su se same ene vrbovale i involvirale u dou{nike kampanje diskriminiranja i manipuliranja. Lukav{tinama mitomanije vini, slavljenjem majinstva i supruni{tva, shizofreno patrijarhalni autoritarni reimi iznuuju, osvajaju i zadobijaju doivotne koncesije na svijet enskog. No znakovi truljenja i dokrajenosti monoteistikih podvala neoekivano se i{itavaju iz onoga ega se njihovi redovi i institucije boje, {ta ih traumatizira, mada ti javni skandali vi{e zasmijavaju, nego {to navje{taju ozbiljnije dru{tvene promjene i pojedinana otrijenjenja. Ali, gle uda, a to je, naposljetku, ipak vano, te bizarno humoreskne reakcije nisu potaknute znanstvenim {okantnim nalazima ili art-provokacijama. Ako se u monom, histerino bdijuem katolicizmu, uz asistenciju rigidnog zakona o blasfemiji, tv-izjava izvjesne Dode Elektrode, inae poljske inaice huljievske estradne Dolls House, kako vi{e vjeruje u dinosaure nego u biblijske prie, jer su listom, njenim rijeima, te umotvorine plodovi nacvrcanih i napu{enih sveenika, doivljava kao ogromna prijetnja temeljima vjere, obiteljskih vrijednosti, reda i mira, kako to ve ide u optunikom paketu, e, pa onda odista ima nade! Ali kakve i pod kojim uvjetima? U Benjaminovom smislu kako nam je nada i data upravo zbog onih bez nje.
170

Zenike sveske

Dotad, ne lip{i magare! Jer su na pitanjima i tretmanima ene i enskog kao rijetko gdje religija i politika izvanredno usugla{ene. ak se da govoriti o svojevrsnim juvelirima demagogije. ensku psihu, po{to je paljivo odijeljena od tijela, odnosno famozne putenosti, na koju je reparirana potom svedena, ukra{avaju zamamnim svojstvima kao ogrlicama - omama oko vrata: prevrtljivost, pouda, plitkost, pakost, neumjerenost, sujeta, povr{nost, lakomost2 I eto zgotovljenih vje{ala, no ne za mu{karca, nego upravo za avolju igraku- enu koju jadne sudbine i logino prateih ponienja spa{ava upravo njen tutor-koncesionar, uskaui izmeu i velikodu{no opsluujui njene seksualne i ine iz njih proizi{le nenasitosti, naravno ukoliko prirodne bludnice igraju po strogo zadanim pravilima. Dakle, u ambijentima gdje vlada paroksizam obiaja, gdje se kukavno nepravedno naslijee ne pretresa i ne potresa, religija eni, po inerciji besprizorne bipolarnosti svijeta, mu{karca isporuuje kao zaobilaznicu nesree i preicu do sree, obitelji nedvojebeno, u njegovanim kultovima i matricama majinstva i supruni{tva. Sve izvan tih mea za enu ista i su{ta je pustolovina, poduzeta na vlastiti rizik, nerijetko s lo{im ishodom. Gdje god joj je to dopu{teno ili izvodljivo, politika bez kolebanja prevodi i presauje taj inkrimirani status ene u vokabular i praksu, markuzeovski kazano, represivne tolerancije. Uope uzev, politika ne samo na na{im prostorima, iskazuje pravo majstorstvo u opkoljavanju i poni{tavanju rodno/polnog identiteta u korist drugih, na hijerarhijskoj vrijednosnoj ljestvici znatno otealijih identitetnih razlika, vjerskih, rasnih, nacionalnih, socijalnih, etnikih Niko ne porie da te razlike postoje, ali brisanje zajednikog imenitelja ene i enskog ak i na pitanjima od ivotnog interesa u kojima neke druge determinante ne bi smjele odnijeti prevagu, moe biti i te kako opasno. Kroz projicirajue snopove toga biti Srpkinja, katolkinja, muslimanka, mulatkinja, dobrostojea Evropljanka Njenih Periferija, vje{to se krijumare, ponaje{e nedotaknute, patrijarhalne matrice. Na Nancy-evo kucanje pitanjem Who comes after the subject? iz istoimena djela oito niko oekivan i prieljkivan se ne pojavljuje, tako da razueno, homogenizirano i, u nas napose, balkanski povampireno,
2

Neoliberalni konzumeristiki edeni ine istu stvar preobraajui tu naoko socijalnu rodno-polnu zamr{enost u prosta{tvo robne rutiniranosti. Tamo stigmatizirana tjelesnost ovdje je prometnuta u preimustvo i kao takvoj, tri{no prezahvalnoj, podilazi joj se sa svih strana. 171

^asopis za dru{tvenu fenomenologiju i kulturnu dijalogiku

esencijalistiko {ta {arolikih zajednica slavi pobjedu prije no {to se borba za neponovljivost i jedinstvenost onog ko ene unutar i na margini istih tih kolektiviteta mogla i rasplamsati. S druge pak strane, uzmemo li da je cininom dosjetkom Derrida ocrtao agonalni proces nestajanja subjekta u globaliziranom poretku tvrdnjom kako mu{karac i ena nisu subjekti, ve efekti, onda, na obzorju neuzdrmane moi, bjelodano razabiremo kako planetarno prvi efekat proizvodi vrlo realnu iluziju u koju se utapa ovaj drugi. Otud joj na isto izlazi, venula u branoj krletki trovana metafizikim obeanjima, ili dotrajavala u atrakciji mistine robe na koju se lijepi posesivnost. Scenaristika raznovrsnost maskulinih idelogema gdje je ona vjena epizoda kree se od horror-sapunica do melodrama. Vi{e no plastino simptomatino mrani savez religije i politike izbija u prvi plan na primjeru ruskih pankerica Pussy Riot koje su se drznule taknuti dvoglavog orla autoritarnog i reakcionarnog kojeg morbidno idilino personificiraju Putin i patrijarh Kiril. Punk molitva Bogorodici nije usli{ena i nijednog od dvojice mogula nije otjerala s politike scene, ali je zato lanice benda smjestila iza re{etaka. Odigralo se sve onako kako Mihail Ryklin, filozof i suprug tragino preminule Anne Alchuk, potencira razliku izmeu negda{njeg totalitarnog i suvremenog autoritarnog sistema: prvi reim suzbija sve dok drugi eliminira takoer sve ono {to markira kao prijetnju. Nepodno{ljivom lakoom supostojanja pretapaju se svastika, kri i petokraka, ba{ kako je neuvijeno naslovljena Ryklinova knjiga, i to kao insignije-jemci nehumanih sistema, nipo{to ekskluzivno ruskog, te ako se Staljin jo{ nije vratio, veli mislilac, treba priekati jo{ koju godinu i vaskrsenje sigurno sljedi. Takoer i na primjeru turske aktivistice Baak ahin Duman za kojom je izdana Interpolova crvena tjeralica i koja je, ni kriva ni duna, odleala u hrvatskom zatvoru vi{e od dva mjeseca strepei i gorko vaui lojalnost jedne drave, ovdje Hrvatske, univerzalnim humanistikim i civilizacijskim vrijednostima spram istaknutih ideologiziranih dobrosusjedskih meudravnih komplota, u ovom sluaju Turske, iji sraunato rastegljivi antiteroristiki zakoni progone svaku primisao, a nekmoli in drugaijeg i razliitog i ija je upravo brza i, oito iznimno, dua ruka nepravde naposljetku sustigla Duman

172

Zenike sveske

u Zagrebu3. Ponovno na svjetskoj sceni, kao nebrojeno puta u post/povijesti, stradaju i izgaraju individualne slobode i prava, treba li uope dometati ena napose, u srazu s monstruoznim kodeksima lupe{kih drava - reima kivnih, revnih i spremnih, vi{e no ikad, da uliarsko-huliganskom retorikom i represivno-propagandnim instrumentima, koje su nakon 11. rujna 2001. u opticaj pustile SAD, provedu u djelo opskurne manipulativne ciljeve za totalnim nadziranjem i niim ogranienim maltretiranjima vlastitih, pa samim time i bilo ijih graana. Isto lice moe jedanput biti slijepo za uas, a drugi as konsternirano njime. Emina, hanuma turskog premijera Erdogana e tako, nakon posjete izbjeglikom kampu biti s pravom zgranuta situacijom muslimanskih rtava u Mianmaru i zavapie pravdu u ime njih, no kod kue njen senzibilitet za rtve zakazuje ako su one kurdske. Posrijedi je ista inercija slelektivne solidarnosti za vrijeme balkanske tragedije po pravoslavnoj identitetnoj liniji u Rusiji za martire srpske sabrae, garnirana pokojim incidentnim cininim evropskim sljepilom a la Pinter ili Handke. U ne{to blaoj varijaciji angaman francuskog mislioca Finkielkrauta na hrvatskoj strani ko{tae ga nadimka Finkielcroat. No daleko vi{e od poznatih persona pla{i i zabrinjava ono {to iek u knjizi O nasilju krsti kao pseudohitnost odgovora obinih graana na javne apele. Naime, sitnim kampanjskim demonstriranjima potpore rtvama cinino se upokojuje neista savjest, a da uzroci tragedija nisu niti naeti. I nije to ures jedino soja kozmopolitskih intelektualnih snobova, tih, da potegnemo hinjeno
3

Sreom hrvatska javnost pokazala se doraslom skandalu hap{enja i neumornom kampanjom za njeno oslobaanje omoguila joj da dobije politiki azil. Ujedno tokom te, sreom neduge, borbe jo{ jedanput se izdiferencirala javna intelektualna scena u Hrvatskoj i iznova skrenula pozornost na nezavidan status i tretman progonjenih pojedinaca. Takoer u interview-u koji je Baak ahin Duman ekskluzivno tokom boravka u Remetincu dala H alteru vrlo odgovorno progovorila je o limitima i zabludama svog sazrijevanja kao politike aktivistice kao i neljudskim uvjetima politikih zatvorenika u Turskoj i torturama kojima su izloene naroito ene. Trenutno ih u turskim kazamatima trune vie od 10.000, od ega je deset procenata djece i stotinjak novinar/a/ki, i gdje nimalo nisu rijetka ubistva i silovanja. Progovorila je kao sunitska Turkinja koja je nadrapala zbog demonstracija protiv bezobzirnih zakonskih akata tobo antiteroristikih, a zapravo o krajnje udovi{nom odnosu spram boraca za prava Kurda, alevita i Armena iji sam pomen imena predstavlja javnu sablazan i priziva izolaciju i najbrutalnije represivne mjere. Meutim, samo {to se dokopala slobode jedna, uhap{ena je druga turska aktivistica u Dubrovniku Vicdan zerdem i bude li izruena eka je robija od {est godina za na vlas isti teroristiki in: ispoljavanje graanske slobode mi{ljenja i djelovanja. 173

^asopis za dru{tvenu fenomenologiju i kulturnu dijalogiku

namr{tenog Ciorana, prostitutki bez klijenata, nego odlika jednog mno{tva svih dobrostojeih protuva koje, u dobrim namjerama, epkajui po tuim ranama, zaboravljaju vlastitu egzistencijalnu mizeriju. ak se i lanac Starbucks kafeterija dosjetio reklamnog trika izraslog na pseudoinicijativama, poentira iek: popije li se kava kod njih izravno se ukalkuliranim prilogom u cijenu pomau unesreena djeca Gvatemale. U tu cijenu ulazi i dvostruki osjeaj moralnog bijesa kako ga krsti iek u pomenutom djelu. Kako god da se sadrajno trampila i pazarila kultura s vladajuim ideologijama nepobitno stoji Paieva prosudba iz Moi nepokornosti, intelektualac i biopolitika kako je velika pria o odvojenosti Crkve od Drave odavna ve puki nevjerodostojni liberalni mit. Izuzmu li se uobiajene patrijarhalne tapije na ensko tijelo i du{u njihovo prepredeno otuivanje da se razaznati i na etikim pitanjima koja na dnevni red dotura i dostavlja znanost i koja se netom potom povlai u kvazineutralnost iza koje se pomaljaju glave razdrijemalih osjeanja politiki osvije{tena graanina i ivahna vjernika, gotovih da ih ponovno osvoje i zaposjednu. Jedno od njih, meu najneuralginijim, jeste pitanje umjetno potpomognute oplodnje.4 A uz bok su mu, rangirana po traumatinosti koju izazivaju, pitanja pobaaja i kontracepcije i na kojima se takoer de{ifrira dru{tveno posredovano diskriminirajue upisivanje na tjelo i psihu ena.5 Zato bi se dalo kazati da kao pritoke dominantno maskuline sfere, ak i u sekularnim dravnim zajednicama, slove i religija i politika, ali i znanost i da najvjerojatnije umjetnost jedino ne pripada tom slivu. Ali njen utjecaj ne see dalje od onog anegdotskog kojeg se prisjea Ana Ahmatova
4

Ovisno o politikom nalogu, po uvidu u demografske turbulencije, monoteistiki mandarini, bioetiki nabru{eni globalnim zatupljivanjem, diljem svijeta as u tome vide petljavinu u boju milost i dar, prvorazredno gre{no pourivanje Boga ili, jo{ gore, uvredljivo i neoprostivo odmjenjivanje boje intervencije, meutim, mogu iskazati i vrlo neobinu popustljivost kao Srpska pravoslavna crkva, koja, po rijeima jedne beogradske prijateljice, njeguje radikalno liberalan stav: Srbi, mnoite se, svejedno kako, samo se mnoite, pa makar i sam avao, ppp (ovo je onomatopeja razgonjenja neastivog), asistirao zaeu. Sve u svemu ena tu ne predstavlja vi{e od nunog zla i taman posla da se jo{ {to god zapitkuje oko toga ili uvaava njeno zanovijetanje.
5

Papa Benedikt XVI tek po{to je SIDA uzela svoj katastrofini danak u afrikim zemljama odluio se da kletvom vi{e ne perforira upotrebu kondoma, mada su i dalje na snazi pre/poruke enciklike Evangelium vitae pape Ivana Pavla II gdje su abortus i kontraceptivna pomagala oznaena kao grijesi ravni smrtnima, {to znai izostao je zdravorazumski blagoslov. Isti odnos prema tome njeguju protestanti. ene se zasad mogu komotno kreposno pouzdati u samokontrolu svojih partnera, pa ako je seks planiran za subotu uveer i ne pada ni u kakav korizmeni post, coitus interruptus valja nastupiti u radni etvrtak koji prethodi tom blaeno odabranom prorijeenom vikendu sladostra{a. 174

Zenike sveske

u memoarima. Naime, dok je ekala u redu ispred zatvorskih kapija na vijesti o uhap{enom sinu jedna od ena sline sudbine upitala je bi li mogla uhvatiti i opisati tu pomahnitalu neovjenost. Kad je uzvratila da bi, primjetila je kako nesretnici preko lica zatitralo i preletjelo ne{to nalik smje{ku. Te{ko da se i u suvremenim kretanjima moe odgonetnuti vrijednosno drugaije znaenje, terapeutski doseg i smisao umjetnosti, pa bilo ono zaokupljeno i bavilo se najskandaloznijim temama i otkrivalo naj{okantnije rodnopolne odnose.

175