Redovni ekonomski izvještaj za Jugoistočnu Evropu

5. juni 2012.

Poverty Reduction and Economic Management Unit Europe and Central Asia Region

i

JUGOISTOĈNA EVROPA: REDOVNI EKONOMSKI IZVJEŠTAJ

5. juni 2012.

ii

SADRŢAJ

SKORAŠNJA EKONOMSKA DEŠAVANJA, IZGLEDI I IZAZOVI PREMA ―ZLATNOM RASTU‖ U JUGOISTOĈNOJ EVROPI

1.

SKORAŠNJA EKONOMSKA DEŠAVANJA, IZGLEDI I IZAZOVI POLITIKA .............. 1
A. GLOBALNO OKRUŢENJE – U NAJBOLJEM SLUĈAJU MJEŠOVITA SLIKA –A U NAJGOREM KATASTROFA ................................................................................................................. 1 B. RAST SEE6—SPOR OPORAVAK ................................................................................................. 5

C. TRGOVINA I DEŠAVANJA NA MEĐUNARODNOM PLANU – POBOLJŠANJE DEVIZNOG RAĈUNA, RELATIVNO ROBUSNE FDI .............................................................................................. 9 D. FISKALNA POLITIKA I JAVNI DUG – RIZIK U PORASTU ................................................... 13

E. MONETARNA POLITIKA I FINANSIJSKI SEKTOR – NASTAVAK OSLOBAĐANJA OD DUGA (DELEVERAGING) .................................................................................................................. 19 F. DEŠAVANJA NA TRŢIŠTU RADA U SEE6 – ZABRINJAVAJUĆI TRENDOVI .................... 26

G. SIROMAŠTVO, NEJEDNAKOST I PERCEPCIJA UĈINKA KRIZE U SEE6 – JOŠ ZABRINJAVAJUĆIH TRENDOVA ..................................................................................................... 34 H. I. IZGLEDI ZA 2012-13 .................................................................................................................... 41 IZAZOVI POLITIKA ..................................................................................................................... 44

2. ZLATNI RAST U JUGOISTOĈNOJ EVROPI: KLJUĈNE IMPLIKACIJE ZA REFORME POLITIKA .................................................................................................................................... 47
A. B. UVOD ............................................................................................................................................. 47 TRGOVINA I FINANSIJE: PRIMARNI POKRETAĈI „KONVERGENCIJE― U SEE6 ............ 49

C. PODUZETNIŠTVO I INOVACIJE: RAST PRODUKTIVNOSTI, ALI OGRANIĈENA ULOGA INOVACIJA ........................................................................................................................................... 54 D. RAD I UPRAVLJANJE: VISOKA NEZAPOSLENOST, STARENJE STANOVNIŠTVA, NATEGNUTI BUDŢETI ....................................................................................................................... 56 E. ZAKLJUĈCI I IMPLIKACIJE NA REFORMU POLITIKA: OD KONVERGENCIJE DO REFORME RADA I UPRAVLJANJA .................................................................................................. 62

iii

....................... 23 Slika 39: Loši krediti (Non-performing loans – NPL) (% ukupnih kredita) .......................................................................................................... 25 Slika 42: Rezerve za kreditne gubitke...................................................... 8 Slika 15: Izvoz (% BDP-a) ........................................ EU10 i EU15 (%) ...................................................... (%) .................. 14 Slika 28: Ostvareni rashodi SEE6......................................................................................................................................................................... kao procent ukupnih bruto kredita ................................................................... prosjek SEE6 (% BDP-a) ........................ 16 Slika 30: Javni dug u SEE6 (procenat BDP-a) ..................................................................... sept....................................................GVA) u zemljama SEE6 (%) .................................................................................. 2008=100) ...................... 19 Slika 32: Petogodišnje CDS marţe za najvaţnije matiĉne banke evropskih banaka (u baziĉnim poenima) .......................................................... 10 Slika 21: Doznake radnika 2008-2011 (% BDP-a) ....... 2 Slika 4: Oporavak realnog BDP-a u zemljama SEE6 (2008 index=100) .......................... (% BDP-a) ........................ROA)........................................................ 2008 – 2011 .......... 23 Slika 38: Nominalni y-o-y rast kredita domaćinstvima do marta 2012 .......................................................... 25 Slika 41: Povrat na kapital u bankarskom sektoru (return on equity -ROE)............................................................... 23 Slika 36: Nominalni y-o-y rast kredita privatnom sektoru do marta 2012..................................... 11 Slika 24: Vanjski dug................................................................................................ 10 Slika 19: Deficit tekućeg raĉuna (CAD) i trgovinski bilans .................................................................................. 10 Slika 20: Deficit tekućeg raĉuna (CAD) po zemljama.......................................................................... 7 Slika 12: Uĉešće u realnoj bruto dodanoj vrijednosti (gross value added. 7 Slika 11: Uĉešće u realnom BDP-u u SEE6 kao regiji (%) ......... 18 Slika 31: Marţa Euribor–OIS (%) ......................................................................................................................... 12 Slika 26: Ukupni javni i privatni vanjski dug (% BDP-a) ........... 24 Slika 40: Povrat na sredstva u bankarskom sektoru (return on assets ...... (% BDP-a) ....................................... 7 Slika 13: Uĉešće u realnoj bruto dodanoj vrijednosti (GVA) u zemljama SEE6 kao regiji (%) .............................................................................. 5 Slika 6: Oporavak potrošnje u zemljama SEE6 (2008 index=100) .. 9 Slika 16: Izvoz i ekonomski rast (%) ............................ 9 Slika 17: Rast uvoza (%)................. 9 Slika 18: Rast izvoza i uvoza ............ 6 Slika 7: Oporavak neto izvoza u zemljama SEE6 (2008 index=100) ....................................................................... 5 Slika 5: Oporavak investicija u zemljama SEE6 (2008 index=100) ........ neto...................................................... US$) ............................. 2 Slika 3:Rast industrijske proizvodnje I uvoza u Evropi ...... 1 Slika 2: Industrijska proizvodnja je 2012 u bitnoj mjeri se oporavlja 2012 .................................................................................. 11 Slika 22: Strana direktna ulaganja (FDI......................................................................................... 20 Slika 34: Ukupni depoziti (vrijednost u Euro............................................. % BDP) Slika 23: FDI po stanovniku (neto....................................................................................................................................................................................... 19 Slika 33: ECB LTRO-i i roĉno finansiranje banaka (u milijardama Eura) . 25 iv ......................................................................................... 23 Slika 37: Nominalni y-o-y rast kredita privatnim kompanijama do marta 2012 ..................... 22 Slika 35: Realni y-o-y rast kredita privatnom sektoru do marta 2012* .................................................................................................................................... 2008-2011 .......................................................Slike Slika 1: Globalna finansijska neizvjesnost... 6 Slika 9: Realni rast BDP-a u SEE6.................. 15 Slika 29: Marţe na suvereni vanjski dug SEE 6 (u bps) .................................................................................................................................................. USD) ........................................... 6 Slika 10: Uĉešće u realnom BDP-u u SEE6 (%)....................................................................................................... 12 Slika 27: Ostvareni prihodi u SEE6. 7 Slika 14: Inflacija u SEE6............................ 12 Slika 25: Ukupno izdane meĊunarodne obveznice u odabranim SEE6 (mln...... 6 Slika 8: Realni rast BDP-a u zemljama SEE6 (%)....................................

......................... Procent BDP -a...... SEE6 i Drţave istoĉnog partnerstva 2009-10 (ili najnovije dostupne) ............................................................... Srbija................................ Crna Gora i BJR Makedonija ...................... 53 Slika 61: Stopa nezaposlenosti kao procent ukupne radne snage (2009 ili najnoviji dostupni podaci) ...................................... 31 Slika 49: Bruto prosjeĉne promjene nominalne plaće (januar 2011 = 100) .......... 56 Slika 62: Neto migracije na 1............................................................... EU11....................... 26 Slika 44: Promjene stope nezaposlenosti od 2008 do 2011 (u procentnim poenima)................. prosjek za period vrijednosti medijane grupe ......................................................................................... 52 Slika 60: Indeks GDP per capita (EU15 Sjever i Kontinental =100)........ ne SA) ......... srednja vrijednost........................................................................................................... 50 Slika 59: Tokovi kapitala....................................................................... 60 Slika 65: Radna snaga u SEE6 će se smanjiti za oko jednu ĉetvrtinu u periodu 2010-50 . Error! Bookmark not defined.................... 50 Slika 58: Izvoz i uvoz roba i usluga u EU15................................................................................................ 29 Slika 47: Stope zaposlenosti u SEE6 (2011) ........................................................................................ 30 Slika 48: Promjene realnog BDP-a i stopa zaposlenosti 2011: godišnji podaci za SEE6 (lijevo i kvartalni podaci za BJR Makedoniju (desno) (u procentima) ..... 35 Slika 51: Krivulje uĉestalosti rasta................................. 60 v .... 42 Slika 56: Maloprodaja (Jan 2010 = 100............................................... 27 Slika 45: Stope nezaposlenosti u SEE6 i EU10 ............. 32 Slika 50: Regionalni trendovi siromaštva 2005-2009 (%) .............. 36 Slika 52: Percepcija uĉinka krize ... 38 Slika 55: Industrijska proizvodnja (3m/3m......................................................... 27 Slika 46: Registrirana nezaposlenost tokom 2011 (januar 2011 = 100) ... bez SA) .................... 42 Slika 57: EXPY za poluproizvode... procent promjene................................................ 2009 .................................Slika 43: Promjene stope nezaposlenosti i rast BDP-a u SEE6.......................................................... i stopa emigracije visoko obrazovane radne snage (2000) ............ 2009...................... Slika 53: Najvaţniji kanali utjecaja Slika 54: Najvaţniji mehanizmi nošenja sa krizom ................................000 stanovnika (2010)...................................... 59 Slika 64: Opći bruto dug vlade (% BDP-a).............. 2000-10 ..... 57 Slika 63: Opći rashodi vlade (% BDP-a).................................................................. 1996–2008 ......... u hiljadama USD............. 1995-2010 ................................................................

................. Tabela 2: FIskalni deficit u SEE6 (procenat BDP-a) .................................... 58 Aneks Aneks 1: Grupiranja zemalja koje je korišteno u ovoj bilješci ........Tabele Tabela 1: Globalni izgledi rasta ............................................................................................................................................................................................................................ u procentima ............ (%) ... 32 Okvir 3: Reforma trţišta rada: priĉa o dvije zemlje (i neke lekcije) ...... 100=izvrsno) ............................................................................................ 14 Tabela 4: Rejting suverenog kredita * ................ Indeks poslovanja (Doing Business Index) (0-100................................................................................................... 13 Tabela 3: Fiskalni odgovori vlada u 2012 .......................................................... 63 vi .............. 41 Tabela 8: Odabrani pokazatelji javnog duga.................... 30 Tabela 6: MeĊunarodno usporedive procjene uĉestalosti siromaštva i ekstremnog siromaštva u SEE6 2005-2010................................ 2011............ Error! Bookmark not defined.......... 45 Tabela 9............................................................................................................................................... 28 Okvir 2: Uloga aktivnih politika trţišta rada (ALMP) u rastu zaposlenosti ............................................................... 55 Okviri Okvir 1: Regionalni trendovi nezaposlenosti u Srbiji ........................ 34 Tabela 7: Izgledi za rast u zemljama SEE6..................................................... 0=loše................................................................. 16 Tabela 5: Stope uĉešća (aktivnosti) 2011..... po spolu........................

Duško Vasiljević i Danijela Vukajlović-Grba. Borko Handjiski. a ĉine ga Ron Hood. Tim je koristio smjernice i savjete Yvonne Tsikata (Direktor. „jugoistoĉna Evropa― se odnosi na šest zemalja zapadnog Balkana (SEE6): Albaniju. Caterina Ruggeri Laderchi. ECAPREM2). Zahvalnost duguje korisnim komentarima i podršci koje su dali Andrew Burns (Menadţer. Evgenij Najdov. BJR Makedoniju i Srbiju. Kenneth Simmler. Crnu Goru. and Juan Zalduendo (2012. Lazar Sestović. DECPG) i Juan Zalduendo (Vodeći ekonomista. U ovom izvještaju. Erjon Luci. Posebnu tematsku bilješku o Zlatnom rastu na zapadnom Balkanu izradili su Abebe Adunga i Aleksandra Iwulska. Martin Raiser. Kaspar Richter. vii . Dilek Aykut.Ovaj izvještaj dva puta godišnje radi tim ekonomista u Odjelu za smanjenje siromaštva i ekonomsko upravljanje Svjetske banke za Evropu i centralnu Aziju (World Bank’s Europe and Central Asia Region’s Poverty Reduction and Economic Management Department . Damir Cosić. ECAVP). Agim Demukaj. Kosovo.ECA PREM). na osnovu nedavno završenog izvješaja Svjetske banke „Zlatni rast― autora Indermit Gill.org). Tim predvodi Ţeljko Bogetić (zbogetic@worldbank. Bosnu i Hercegovinu.). Satu Kahkonen (Menadţer sektora. ECA PREM).

sve u svemu. Loši ekonomski uvjeti u Eurozoni koče ekonomsku aktivnost i prihode vlade u zemljama SEE6. i velikim društvenim pritiscima.REZIME Nakon što su ostvarile rast od 2. Sa visokim nivoom javnog duga i finansijskih pritisaka. ali ove koristi ne dolaze same po sebi. a likvidnost adekvatnom u većini zemalja. rani pokazatelji govore da šest zemalja jugoistočne Evrope (SEE6) prolaze kroz period drastičnog usporavanja i mogu očekivati rast od samo 1. iako visoki. Suočeni sa mnogo umjerenijim izgledima za rast nego prije krize.. Dalje. vlade zemalja SEE6 bi trebale usvojiti mnogo ambicioznije i urgentnije planove strukturalnih reformi u cilju postizanja rasta i zapošljavanja. SEE6 ima historijsku mogućnost da iskoristi evropski „voz konvergencije“ – smanjenje dugoročnog jaza u prihodima po glavi stanovnika sa razvijenim zemljama Evropske unije (EU).0 posto u 2012. nemoguće je previše naglasiti značaj djelovanja nadležnih vlasti u smislu poduzimanja pro-aktivnih mjera kojim se od banaka traži da izgrade amortizere i ojačaju otpornost sektora. viii . a uglavnom se radi o mladima i dugotrajno nezaposlenima.2 posto u 2011. posebno u scenariju šire zaraze uzrokovane krizom u Grčkoj. finansijski sektor u SEE6 ostaje relativno dobro pozicioniran. isti taj „voz konvergencije“ očekuje nove zemlje-kandidate meĎu SEE6. a srednja klasa je postala osjetljiva suočena sa velikim udarima i ispražnjenim finansijskim amortizerima domaćinstva i štednjom. Napredak postignut u smanjenju siromaštva prije krize sada uzima suprotan smjer. Sve zemlje koje su ranije stupile u EU prošle su ovaj snažan proces „sustizanja“. rast je relativno slab i uglavnom „bez radnih mjesta“ tokom novonastalog oporavka 2010-11. one će se materijalizirati odgovarajućim politikama i reformama. se generalno stabiliziraju. većina zemalja u regionu moraju usvojiti programe fiskalne konsolidacije kako bi obrnuli dinamiku duga. U SEE6. Loša vijest je socijalna situacija: zemlje SEE6 imaju najviše stope nezaposlenosti i siromaštva u Evropi. Na nivou od oko [23] posto. prosječna stopa nezaposlenosti u SEE6 je više od dva puta veća od prosjeka u odnosu na zapadnu Evropu. U načelu. Ipak. nivoi NPL-a (kredita koji se ne vraćaju). I pored teške kratkoročne situacije. Dugoročni plan strukturalnih reformi SEE6 koji je neophodan da bi se održala u pogodnu mašina konvergencije mora biti fokusiran na poticanje jačanja trgovine i finansijskih tokova i reformu tržišta rada i javnog sektora. što će se morati nastaviti i tokom srednjoročnog razdoblja kako bi se izbjegli kasniji finansijski problemi. Dobre su vijesti da. iako sa povećanim rizicima i izložen negativnim šokovima.s obzirom na postojane značajnih rizika u Eurozoni vezanih sa krizom u Grčkoj. što ima uništavajući utjecaj na ljudski kapital. kapitalni amortizeri i rezerve se čine solidnima.

Globalna industrijska proizvodnja ostala je na niskom nivou u drugoj polovici 2011. nego su pojaĉala neizvjesnost i strahove od novog velikog globalnog širenja krize. Smanjenje industrijske proizvodnje koncentriran je u zemljama EU. 1.1 koji je projiciran u izdanju iz septembra 2011. 1.200 Italija Čak i ako se kriza u Grčkoj uredno riješi. Najveći rizici za njen nastanak su vezani za nepovoljan ishod krize u Grčkoj. nepostojanje solidnih ekonomskih programa u pogoĎenim zemljama. Zaraza fiskalne krize iz Evrope proširila se i na zemlje u razvoju i na zemlje sa visokim prihodima. IZGLEDI I IZAZOVI POLITIKA GLOBALNO OKRUŢENJE – RASTUĆI RIZICI U EUROZONI A. dešavanja tokom druge polovice godine ne samo da su usporile aktivnost u evropi i na globalnom nivou. Povećana neizvjesnost tokom druge polovice godine dovela je do velikih prodaja na globalnom trţištu kapitala..3 posto za ovu godinu u usporedbi sa rastom od 1. većina razvijenih ekonomija su se u potpunosti oporavile od krize. stvarajući znaĉajne negativne vjetrove za globalni rast. Ovo je u skladu sa Pogledom na svjetsku ekonomiju Svjetske banke (Global Economic Outlook) (oĉekuje se objavljivanje u junu 2012). globalna ekonomija je prošla kroz nova previranja.000 Belgija ekonomija se i dalje mora suočiti sa lošim vjetrovima 800 povećanja cijena nafte. g. dok MMF-ov Pogled na svjetsku ekonomiju (World Economic Outlook) iz aprila 2012. PredviĊanja rasta za 2012 u Eurozoni su generalno revidirana u smislu smanjenja. Eurozona treba odlučan i koordiniran odgovor politika kako bi se taj rizik ograničio. ali neki bi opet mogli porasti početku. globalni obim uvoza roba se smanjio. Kao posljedica toga. svjetski ekonomski rast dodatno Slika 1: Globalna finansijska neizvjesnost usporava ove godine i iako su kratkoročne ekonomske novosti u Eurozoni bile pozitivne na CDS spredovi za zemlje sa najvećim spredovima su olabavili. što bi moglo dovesti do daljeg širenja zaraze. Tokom 2011. I dok upravljanje krizom ostaje u prvom planu razmatranja politika u zemljama visokog prihoda.800 Portugal negativnog utjecaja je nedavno naglo porastao. Ovaj izvještaj usvaja polazni scenarij koji pretpostavlja da će se izbjeći velika kriza Eurozone.600 Irska Postoji velika neizvjesnost oko ishoda krize u Grčkoj 1. SKORAŠNJA EKONOMSKA DEŠAVANJA. Nakon teške 2011.1. a mnoge traže održivi model rasta u novom okruženju. rizik produbljenja previranja i širenja 1. i vanjskih resursa kojima će se oni podržati. smanjenim dotokom kapitala 600 i fiskalna konsolidacija i konsolidacija bankarskog 400 sektora u zemljama visokog prihoda će uzrokovati da 200 0 rast bude relativno slab. 1 .400 Španjolska i njenih implikacija na Evropu i globalne ekonomije. svjetska 1. ukljuĉujući u zemljama u razvoju. u stvari predviĊa smanjenje od -0. mada se očekuje njegovo Jan-10 Jun-10 Nov-10 Apr-11 Sep-11 Feb-12 jačanje u drugoj polovini godine. Sve u svemu.

uglavnom zbog velike potraţnje u zemljama u razvoju. koja procjenjuje spremnost evropskih banaka da kreditiraju jedna drugu u neosiguranom meĊubankarskom poslovanju. Ĉak je i Euro podruĉje. iako je tada uvoz u Euro-podruĉje i dalje opadao. i globalna trţišta su povratila gotovo sve gubitke koje su imali u drugoj polovici 2011. Jedna triliarda LTROa su pomogli u jaĉanju povjerenja u meĊubankarsko trţište što je dovelo do znaĉajnog popuštanja Eurobor-Eonia marţe. u Slika 3:Rast industrijske proizvodnje i uvoza u bitnoj mjeri se oporavlja 2012. poĉela je opet jaĉati u prvom kvartalu 2012-kada je rasla po anualiziranoj stopi od 10.U odgovoru na finansijske pritiske na evropske banke ECB je krajem decembra i krajem februara uvela Operacije dugoroĉnog refinansiranja (long-term refinansing operations – LTRO). Globalna industrijska proizvodnja. Do kraja marta. koje je prije toga prošlo kroz 6 mjeseci opadanja aktivnosti u drugoj polovici 2012. volatilnost burzi (utvrĊena prema VIX indeksu) pala je na najniţi nivo od 2007.1 posto tokom prvog kvartala 2012 (vidi sliku 2). Poboljšanje podataka o industrijskoj proizvodnji su se dijelom odrazili u podacima o BDP-u za Euro podruĉje za prvi kvartal (Slika 3).Tokom prvih ĉetiri mjesec 2012 uvjeti se popravljaju. Potraţnja za uvozom u zemlje u razvoju snaţno je skoĉila u ĉetvrtom kvartalu 2011. Evropi 2 . Ovaj skok potraţnje je pokrenuo porast izvoza i zemalja u razvoju i razvijenih ekonomija. Poboljšani uvjeti na finansijskim trţištima tokom prva ĉetiri mjeseca ove godine odrazili su se (i doprinijeli) preokretu na realnoj strani ekonomije. mada su još uvijek ograniĉavajući. Globalna ekonomska aktivnost je takoĊer ojaĉala u 2012. poĉelo ubrzavati. Do kraja aprila 2012 marţe i stope Credit Default Swapa (CDS) za zemlje visokog prihoda i zemlje u razvoju vratile su se blizu nivoa kojeg su imali 2011. Slika 2: Industrijska proizvodnja je 2012. Opadanje globalne averzije rizika tokom ovih mjeseci dovelo je do oporavka trţišta kapitala. i srednjeg i niskog prihoda. koja je bila jako slaba tokom većeg dijela druge polovice 2011 (dijelom zbog poremećaja isporuka zbog zemljotresa i tsunamija u Japanu. kao i zbog velikih poplava na Tajlandu). Ovaj porast aktivnosti je uglavnom zasnovan i evidentan u svim zemljama – i onim visokog. Trgovinski tokovi takoĊer jaĉaju. i rasla je po anualiziranoj stopi od 20 posto tokom tri mjeseca do kraja marta 2012.

dok je u onim koja imaju sredstva u „sigurnosti― („safe haven assets―) opala. Obnovljena nervoza na trţištu dovela je do velikog skoka cijene rizika na globalnom nivou. U svakom sluĉaju. Ovo odraţava polazni scenario urednog rješavanja neizvjesnosti vezanih za euro podruĉje i izbjegnutog širenja krize na druge ekonomije Eurozone i na globalnu ekonomiju. Došlo je do pogoršanja i drugih finansijskih indikatora. Praktiĉno se valute ekonomija u razvoju su izgubile izmeĊu 3 i 7 posto u odnosu na USD. maja i 23 maja. U drugim zemljama visokog prihoda ovo povećanje je bilo nešto manje naglo. Jedna svijetla taĉka jeste da su. mada u Eurozoni sporim korakom (Tabela 1). posebno u posljednjem kvartalu 2011. mjere napetosti na finansijskom trţištu. Ipak. ukazuju da su zemlje u razvoju znaĉajno pogoĊene. A dobit u ekonomijama sa visokom marţom je pala. prema oĉekivanjima. smanjivanjem rejtinga banaka. direktni utjecaj na rast zemalja u razvoju će biti ograniĉen (dijelom zato što je bilo manje utjecaja krize) ali povećani potresi trţišta. će prema predviĊanjima usporiti tokom 2012. unatoĉ naglom padu kredita banaka i drugih vrsta prekograniĉnog toka sredstava. što je proces koji je intenziviran od druge polovice 2011. unatoĉ tim poboljšanjima. Teški uvjeti u prekograniĉnom bankarskom kreditiranju će. meĊutim. i više od 70 posto za zemlje u regiji Evrope i Centralne Azije. Nagao pad sindiciranog kreditiranja kojeg su povele evropske banke od sredine 2011 i ograniĉenja u finansiranju trgovine. Pod pretpostavkom da se uvjeti u evropskim zemljama visokih prihoda neće znaĉajnije pogoršati. Nedavno su opet skoĉile tenzije na trţištu. i vjerojatno je da će doći do slabljenja dotoka stranih direktnih ulaganja. globalna finansijska trţišta su i dalje nervozna. dok je cijena industrijskih roba. U Eurozoni. Unatoĉ sadašnjem oporavku vrednovanja na trţištu kapitala i tokovima obveznica. potrajati još neko vrijeme. Povećani potresi u Euro zoni u maju su. Od aprila 2012. Obnovljene tenzije će dodati na već postojeće negativne vjetrove . sa postojećom nesigurnošću finansijskih trţišta. meĊunarodni tokovi kapitala ka zemljama u razvoju ostaju nekih 13 procenata ispod nivoa iz 2011. strana direktna ulaganja (foreign direct investments ili FDI) iz evropskih ekonomija sa visokim prihodima ostala snaţna tokom 2011. preokrenuli tok ranijih poboljšanja u sentimentu trţišta. meĊunarodni dotoci kapitala u zemlje u razvoju. pala za 10 odnosno 13 posto. iako sporije nego što je to bilo prije krize dok posustaje usporavanje uzrokovano fiskalnom konsolidacijom. napetosti u euro podruĉju bi mogle eskalirati donoseći sa sobom rizik širenja krize. kao što je nafta i bakar. MeĊu najrazvijenijim zemljama CDS stope se trenutno kreću na nivou od oko 60 posto svoje vršne vrijednosti. smanjen dotok kapitala . i politiĉkom neizvjesnošću u Eurozoni. ĉime je nestala sva korist ostvarena od januara. potaknute fiskalnim propustima. vratio se odreĊeni nivo tenzija dok se investitori opet fokusiraju na izazove sa kojima se suoĉavaju evropske zemlje sa visokom marţom. 3 . Slabi dotok kapitala je dijelom odraz smanjenja dugovanja (deleveraging) bankarskog sektora u Evropi. Stope rasta bi polako trebale porasti u srednjoroĉnom razdoblju. a burze u zemljama u razvoju i u zemljama visokih prihoda izgubile su oko 12 posto u periodu od 1.Ipak. ukljuĉujući FDI. kao što je Credit Default Swap (CDS) su skoĉile blizu vršne vrijednosti koju su imale u jesen 2011. Oporavak bi se trebao nastaviti.fiskalna i bankarska konsolidacija u zemljama visokih prihoda će rezultirati slabijim rastom tokom 2012.

3 -0. rast realnog BDPa (u procentima) Svijet Zemlje visokog dohotka Zemlje u razvoju Memo: Euro zona 2010 4.0 7. 4 .9 5.4 Izvor: Svjetska banka Globalni ekonomski izgledi (Global Economic Prospects). Postignut je odreĊeni napredak u Evropi na frontu politika.6 2012f 2.6 6.3 1. Mnoge su zemlje smanjile izloţenost kratkoroĉnom dugu dijelom i zbog toga što se Euro-zona oslobaĊa duga (deleveraging).5 5. mnoge bi zemlje mogle biti prinuĊene da jako zareţu i u vladinu i u javnu potrošnju ako doĊe do zamrzavanja globalnih finansija. i u manjoj mjeri u Latinskoj Americi.1 3. ali bi pomoglo ublaţiti udar na zemlje-uvoznice nafte. robe ili imaju visok nivo kratkoroĉnog duga ili potreba za srednjoroĉnim finansijama bit će najteţe pogoĊene. turizam.0 1. Januar 2012 i Jun 2012.3 2013f 3. kako u smislu domaćih strukturalnih i fiskalnih politika evropskih ekonomija sa visokom marţom i na nivou institucija Euro –podruĉja. Ipak. i moglo bi doći do naglog pada globalnog BDP-a (vidi Global Economic Prospects. koji je u pripremi). maja 2012.8 2011e 2.0 1.3 6.8 1. U neposrednom periodu. cijene roba bi mogle jako pasti.7 2014f 3. kreatori politika tek trebaju pronaći odgovarajuću kombinaciju strukturalnih i makroekonomskih politika kako bi u potpunosti smanjili tenzije na finansijskim trţištima i generirali rast. napetosti koje proistjeĉu iz politiĉke neizvjesnosti koja postoji u Euro podruĉju će vjerojatno predstavljati najozbiljniji potencijalni rizik za zemlje u razvoju. Rizici po ovaj privremeni oporavak i dalje postoje. Zemlje koje se snaţno oslanjaju na doznake izvana. Ali unatoĉ tome. što bi dovelo do smanjenja prihoda vlade i prihoda izvoznika nafte i metala. posebno u Evropi. niti jedna regija u svijetu ne bi bila pošteĊena. što bi se moglo desiti u sluĉaju teške krize. koje su najviše pogoĊene. 1/ Preliminarne projekcije od 29. procjene osoblja.2 1.Tabela 1: Izgledi globalnog rasta.4 1. Neuredno odvijanje obaveza prema suverenom dugu bi moglo pokrenuti mnogo ubrzaniji proces oslobaĊanja duga banaka u Evropi a ekonomijama u Evropi i Centralnoj Aziji.9 0. U sluĉaju ozbiljne recesije.3 2. U sluĉaju nastanka ozbiljne krize u Eurozoni.

Politiĉki faktori su takoĊer doprinijeli domaćoj ekonomskoj neizvjesnosti i slabom oporavku. i nisu još sve zemlje dostigle nivo aktivnosti koji su imale prije krize (Slika 4). BJR Makedoniju. likvidnost. Vanjska potraţnja je postala opterećenje za rast (-0. Kosovo. prestigle nivo realnog BDP-a iz 2008.B. koje su snaţno pogoĊene globalnom krizom. kao i recesija. Eurostat i kalkulacije osoblja Svjetske banke. vanjska potraţnja (neto izvoz) je izvukla regiju iz recesije 2010. sastav rasta se mijenja. MMF za BiH i KOS za 2011 i kalkulacije osoblja Svjetske banke. Bosna i Hercegovina je prošla kroz razdoblje od 15 mjeseci (oktobar 2010 do januara 2012) bez centralne vlade i bez budţeta. razlikuje od zemlje do zemlje. RAST SEE6 —SPOR OPORAVAK 1 Rast je u zemljama SEE6 bio relativno spor tokom 2011. MeĊutim. Rast u SEE6 u prosjeku je bio 2. Oporavak se. za 2011. 1 2 SEE6 obuhvaćaju: Albaniju. Uvjetno bi se moglo reći da rast nije bio robustan dijelom i zbog slabe investicijske aktivnosti. nakon toga. Bosnu i Hercegovinu. (Slike 89). U 2011.. oporavak se u SEE6 ĉini sporim. ĉak i u odnosu na zemlje EU10 i EU 15. 5 . oporavak investicija je bio spor. sa uĉešćem od 3 procentna poena u rastu. zemlje koje su doţivjele snaţnu recesiju (Bosna i Hercegovina. MeĊutim. koju su usporili kratkoroĉni faktori.9 posto u 2006-8. U stvari. kao i dugoroĉni faktori meĊu kojima je i investicijska klima. što je ugrozilo kreiranje politika. Crna Gora i Srbija) imaju teškoća da se vrate na isti nivo (Slike 4-7). Kao i u drugim regijama. Nova vlada je oformljena u februaru 2012.2 Slika 4: Oporavak realnog BDP-a u zemljama SEE6 (2008 index=100) Slika 5: Oporavak investicija u zemljama SEE6 (2008 index=100) Izvor: Nacionalni uredi za statistiku. osim na Kosovu i odnedavna u BJR Makedoniji.8 procentnih poena) pošto se uvoz oporavio više od izvoza. u manjoj mjeri. Sastav rasta se promijenio u pravcu domaće potraţnje (Slike 10-11). Dalje. odraţavajući oporavak potrošnje i. sa gotovo ravnomjernom podjelom izmeĊu ulaganja i potrošnje. Crnu Goru i Srbiju. domaća potraţnja doţivljava bum. Zemlje koje su uspjele izbjeći recesiju (Albanija i Kosovo) odnosno doţivjele skromno usporavanje rasta (BJR Makedonija) već su 2010. MMF za BiH i KOS Izvor: Nacionalni uredi za statistiku.2 posto u 2010-11. u usporedbi sa 4. investicija. kao što su kredit. kašnjenja u plaćanju.

za 2011. Slika 8: Realni rast BDP-a u zemljama SEE6 (%) Slika 9: Realni rast BDP-a u SEE6. dok je u sektoru graĊevinarstva došlo do zaustavljanja pada u odnosu na 2010.8 posto bruto dodane vrijednosti (gross value added – GVA). zbog slabog oporavka kredita i institucionalnih ograniĉenja u sektoru.Slika 6: Oporavak potrošnje u zemljama SEE6 (2008 index=100) Slika 7: Oporavak neto izvoza u zemljama SEE6 (2008 index=100) Izvor: Nacionalni uredi za statisiku. EU10 i EU15 (%) Izvor: Nacionalni uredi za statistiku. Godine 2011. Eurostat i kalkulacije osoblja Svjetske banke. djelatnost graĊevinarstva je i dalje slaba u Crnoj Gori.6 procentnih poena).9 procentnih poena) i poljoprivreda (0. Svi najvaţniji sektori osim graĊevinarstva dali su pozitivan doprinos rastu 2011 (Slike 1213). Industrija i graĊevinarstvo su najteţe pogoĊene tokom recesije 2009. Ĉini se da je BJR Makedonija izuzetak od ovog modela. MMF za BiH i KOS. MeĊutim. 6 . gdje graĊevinarstvo daje znaĉajan doprinos rastu. gdje graĊevinarstvo biljeţi pad dvije godine zaredom (2009 i 2010) nakon buma na trţištu nekretnina. Izvor: Nacionalni uredi za statistiku i Eurostat. MMF za BiH i KOS za 2011 i kalkulacije osoblja Svjetske banke.2 procentna poena) su dale pozitivan doprinos ukupnom rastu od 1. a usluge (0. industrija se oporavlja po osnovu oporavka izvoza (0. MMF za BiH i KOS Izvor: Nacionalni uredi za statistiku.

MMF za BiH i KOS in 2011 i kalkulacije osoblja Svjetske banke.GVA) u zemljama vrijednosti (GVA) u zemljama SEE6 kao regiji SEE6 (%) (%) Izvor: Nacionalni uredi za statistiku. inflacija raste zbog globalnog rasta cijena hrane i energije. nakon toga je smanjen na 2. objavljuje sektorske podatke o rastu. MMF za BiH i KOS za 2011 i kalkulacije osoblja Svjetske banke. 7 . i sada se postupno smanjuje (Slika 14). MeĊutim. Inflacija je svoj vrhunac dostigla u prvom kvartalu 2011 kad su popustili vanjski pritisci. Slika 12: Uĉešće u realnoj bruto dodanoj Slika 13: Uĉešće u realnoj bruto dodanoj vrijednosti (gross value added. Posebno je Srbija iskusila skok inflacije kada je CPI svoj vrhunac dosegao u aprilu 2011 na nivou od 14. Kolaps domaće potraţnje tokom 2008-2009 doveo je do pada inflacije. Razvoj inflacije odraţava razvoj realne ekonomske aktivnosti. Kosovo ne za 2011 i kalkulacije osoblja Svjetske banke.Slika 10: Uĉešće u realnom BDP-u u SEE6 (%) Slika 11: Uĉešće u realnom BDP-u u SEE6 kao regiji (%) Izvor: Nacionalni uredi za statistiku. Inflacija je svoj vrhunac doţivjela u prvoj polovici 2011. a podaci iz Bosne i Hercegovine za 2011 nisu dostupni. nakon što je rasla od kraja 2009. MMF za BiH i KOS Izvor: Nacionalni uredi za statistiku. Posebno u zemljama SEE6 veliki dio indeksa potrošaĉkih cijena (CPI) otpada na cijene hrane i energije.7 posto godina-na-godinu. MMF za BiH i KOS in 2011 i kalkulacije osoblja Svjetske banke.7% u aprilu 2012. Izvor: Nacionalni uredi za statistiku. od poĉetka posljednjeg kvartala 2009.

(%) Izvor: SEE6 Nacionalni uredi za statistiku. 8 .Slika 14: Inflacija u SEE6.

U 2011. Do trećeg kvartala 2010. Rast izvoza je dostigao vrhunac u prvom kvartalu 2011 na 29. a nakon toga je postao umjereniji na 7% tokom posljednjeg kvartala 2011. Ali dublji razlog za usporavanje izvoza je negativna ekonomska klima u EU.8% izvoza zemalja SEE6. Crnu Goru i Kosovo (gdje je ovaj udio u prosjeku 28. Slika 16: Izvoz i ekonomski rast (%) Slika 17: Rast uvoza (%) Izvor: Centralne banke SEE6 i Eurostat. izvoz iz SEE6 je porastao za 14. koja dovodi do smanjenja potraţnje za uvoznom robom i niţih cijena metala. Napomena: Rast izvoza je oznaĉen stupcima.3 posto u EU10 (Slika 16).7 posto godina za godinu (y-o-y).1 posto u odnosu na 14. TRGOVINA I VANJSKA SITUACIJA – POBOLJŠANJE TEKUĆEG RAĈUNA. rast realnog 9 . a posebno je vaţna za Srbiju. Izvor: Centralne banke SEE6 i Eurostat.3 posto). Nakon robusnog oporavka 2010 i tokom prve polovice 2011. Nakon izuzetno jake zime koja je pogodila većinu od SEE6 zemalja. Na trgovinu unutar regije otpada oko 22. odraţavajući usporavanje potraţnje u Eurozoni i faktore vezane za vrijeme. u januaru 2012 se biljeţi veliki pad rasta izvoza u cijeloj regiji – ponderirani prosjek pada od 6 posto (17 posto ako se iskljuĉe Srbija i Albanija). (Slika 15). Izvor: Centralne banke SEE6 i UNCTAD. izvoz se vratio na nivoe prije krize.C. izvoz iz SEE6 usporava. EU je i dalje glavno izvozno trţište za SEE6 na koje otpada 56% ukupnog izvoza (2011). Zanimljivo je da je samo jedna zemlja – BJR Makedonija – uspjela dovoljno orijentirati svoj izvoz u znaĉajnoj mjeri prema najdinamiĉnijoj velikoj evropskoj ekonomiji – Njemaĉkoj. RELATIVNO ROBUSNA STRANA ULAGANJA Progresivna integracija ekonomija SEE6 u EU Slika 15: Izvoz (% BDP-a) znaĉi da je trgovina sa EU kljuĉni faktor izvoznih rezultata SEE6 i njihovog ukupnog ekonomskog rasta.7 posto) otpada na Italiju i Njemaĉku. od kojeg lavovski dio (28.

Izvor: Centralne banke SEE6 . g. uvoz je dalje porastao u 2011 za 13. godina na godinu) 2009. Doznake tradicionalno predstavljaju amortizer vanjskih šokova u SEE6.5 -10. (% BDP-a) CAD 2008 2009 Trade Balance Slika 20: Deficit tekućeg raĉuna (CAD) po zemljama. a posebno na Kosovu gdje su CAD i trgovinski bilansi snaţno pogoĊeni izgradnjom autoputa ka Albaniji i s tim vezanim uvozom. a rast izvoza se oporavio mnogo brţe. Ipak.3 -8.BDP-a linijama. uĉinak viših cijena nafte i hrane su bili primjetni.5 procentnih poena BDPa. i CAD i trgovinski bilansi su se malo pogoršali u cijeloj regiji (Slika 20). Pošto je (%. koji odrţavaju rast FDI.u 2011 u odnosu na 2008. CAD se u regiji SEE6 popravio – za oko 9. TakoĊer. postoje znaĉajne razlike u sluţbenim brojkama meĊu zemljama.CAD) i trgovinski bilansi su se Slika 18: Rast izvoza i uvoza znaĉajno oporavili nakon krize. Trgovinski bilans se takoĊer popravio za 6.5 procentnih poena BDP-a (Slike 18-19). Tokom 2011. Doznake u Srbiju su 10 .6 posto (Slika 17).0 -30 -40 -19. Slika 19: Deficit tekućeg raĉuna (CAD) i trgovinski bilans . doprinijeli su tome. ali su u zadnje dvije godine doznake nešto smanjene odraţavajući teške uvjete u zemljama Eurozone.7 -50 -60 -29. Deficit tekućeg raĉuna (Current account deficits .8 -21. Sliĉan razvoj dogaĊaja primijećen je i u zemljama EU10. odraţavajući generalnu preorijentaciju na domaću potraţnju. Izvor: Centralne banke SEE6 .2 2008 2009 2010 2011 Izvor: Centralne banke i IMF WEO i kalkulacije osoblja Svjetske banke. posebno u prvoj polovici godine. uvoz opao više od izvoza u svim zemljama. Dinamika uvoza u SEE6 je tokom razdoblja 2009-2011 bila sliĉna dinamici izvoza. kada je došlo do rasta cijene energije. Domaća potraţnja i uvoz poluproizvoda i kapitalnih roba. Nakon naglog pada 2009 i oporavka od 9 posto tokom 2010.4 -26.6 -22. (% BDP-a) MNE KOS ALB SEE6 SRB BiH MKD 0 0 -5 -10 -15 -20 -25 -30 -35 2010 2011 -10 -20 -9.

0 2.5 posto 2009 spale na 6. kao i u Sjedinjenim Drţavama. dok su u drugim zemljama ostale na relativno nepromijenjenom nivou (Slika 21).0 4. i sa 9. Slika 21: Doznake radnika 2008-2011 (% BDP-a) 2008 16.0 14.4 5. Crnu Goru i BJR Makedoniju bi mogle biti podcijenjene.znaĉajno opale. Izvor: Centralne banke SEE6. 11 .0 2.0 8.0 - 2010 1. Procjene za Srbiju.0 6. Regija ima koristi od velike dijaspore radnika u EU zemljama visokih prihoda. FDI––vaţan izvor finansiranja. USD) SEE6 7. neto. Srbija je privukla najveći iznos FDI u regiji – 2. ALB i BiH definiraju doznake sa naknadama za zaposlenike. Slika 22: Strana direktna ulaganja (FDI.200 1. nakon koje slijedi Crna Gora. Strana direktna ulaganja su se više nego udvostruĉila u Srbiji u 2011 – godini koja se ĉini izuzetnom s obzirom na veliku investiciju FIAT-a u tvornicu automobila u Kragujevcu i investiciju belgijskog Delhaise od skoro 1 milijarde Eura. Strane direktne investicije u BJR Makedoniju su takoĊer udvostruĉene kao udio u BDP-u i po glavi stanovnika.0 10. SRB.0 6.0 12.9 posto u 2011.5 5.000 800 600 400 200 869 341 284 285 232 199 77 2008 2009 2010 2011 0 MNE SRB KOS SEE6 ALB MKD BiH Izvor: Centralne banke SEE6.0 4. BJR Makedonija). koja je dobila najveći iznos FDI po stanovniku (Slika 23). % BDP) Slika 23: FDI po stanovniku (neto. investicija i rasta u SEE6 – doţivio je robustan porast od 20 posto tokom 2011 (Slika 22).400 2011 6.0 0.4 milijarde USD 2011.8 4.0 2009 2010 2011 KOS BiH ALB SRB SEE6 MKD MNE Izvor: Centralne banke SEE6 . KOS.0 5.4 1.0 1. kao i finansijski i poljoprivredni sektor (BJR Makedonija) bili su najuspješniji sektori kad se radi o privlaĉenju stranih direktnih ulaganja. Kanadi i Australiji. MKD i CG koriste užu definiciju doznaka. U agregatnom iznosu.0 3. Auto dijelovi u industrijskom sektoru (Srbija.

i Srbija 2011) (Slika 25) ili ukljuĉivanjem na meĊunarodna kreditna trţišta sa IBRD garancijama (Srbija. (Slika 24).0 2009 2010 2011 2012 MNE SRB SEE6 MKD BiH ALB KOS Izvor: Centralne banke and MoFs of SEE6.0 0. IMF. a Kosovo3 najniţi nivo (Slika 26).0 50. Slika 24: Vanjski dug. neke od zemalja SEE6 su iskoristile svoju MMF kvotu i kreditna sredstva (npr.5 procentnih poena BDP-a na 60. prosjek SEE6 (% BDP-a) Slika 25: Ukupno izdane meĊunarodne obveznice u odabranim SEE6 (mln.7 posto u 2011 (nakon vršne vrijednosti od 64.8 51. 3 Za razliku od drugih SEE6 zemalja.3 1000 800 600 400 200 17. Ukupni vanjski dug znaĉajno varira meĊu zemljama SEE6. Crna Gora i Srbija su obje daleko iznad regionalnog prosjeka i imali su najbrţi rast duga. Izvor: Centralne banke i Ministarstva finansija (MF) zemalja SEE6.0 100. Kosovo je i dalje netipiĉna vrijednost (outlier) sa najniţim nivoom duga.0 2011 0 ALB MK MNE SRB Izvor: MF zemalja SEE6. Vanjski dug je smanjen za 3. Osim toga. debt 64. Ovo izravnavanje slijedi nakon znaĉajnog porasta i u omjerima bruto vanjskog duga i vladinog duga prema BDP-u u periodu 2008-2010. ali javni vanjski dug nastavlja trend prema gore. 12 . US$) 1200 60. 2011 i 2012. Srbija. ima nizak vanjski dug. Slika 26: Ukupni javni i privatni vanjski dug (% BDP-a) 2008 150. do marta 2012.3 2010 26. WB.7 External debt 70 60 50 40 30 20 10 0 o/w Gov.9 2009 26. ĉetiri zemlje su ostvarile pristup meĊunarodnim komercijalnim trţištima izdavanjem Euroobveznica (Eurobonds) (BJR Makedonija 2009. gdje Crna Gora i Srbija imaju najviši.2 2008 22. Crna Gora 2010. BJR Makedonija). BJR Makedonija i Bosna i Hercegovina su nešto malo ispod prosjeka za SEE6.1 60. Od juna 2009. što je doprinijelo rastu njihovog duga. BJR Makedonija). Albanija 2010.1 posto BDP-a u 2010). Kosovo ima vrlo ograniĉen pristup meĊunarodnim finansijskim trţištima i kao posljedica toga.Brzo smanjenje duga (deleveraging) privatnog sektora dovelo je do smanjenja ukupnog vanjskog duga u SEE6. iako će se on poĉeti povećavati nakon povlaĉenja stand-by aranţmana MMF-a. iako manjom brzinom nego prije 2011.

dodatno pogoršani zimskim uvjetima. s obzirom da su prihodi opali za 11.9 -3.1 -1.2 -0.2 KOS 0. Ĉini se da je Crna Gora u tom smislu najviše pogoĊena. U isto vrijeme dolazi do porasta prihoda za 5.7 -6. Sliĉni trendovi su zabiljeţeni tokom prva dva mjeseca i u Srbiji. U 2011.3 -3.7 SRB 1. mada su podaci za april već mnogo bolji. FISKALNA POLITIKA I JAVNI DUG – RIZIK U PORASTU Loši ekonomski uvjeti u Eurozoni imali su negativan utjecaj na ekonomsku aktivnost i prihode vlade.8 2.D. U ovom teškom okruţenju.9 -2. pogoršanje uvjeta na formalnom trţištu rada dovelo je do smanjenja prihoda od poreza na osobni prihod i doprinosa za socijalno osiguranje. Kosovo je opet izuzetan po svom niskom nivou javnog duga i deficita koji ostavljaju odreĊeni fiskalni prostor za zadrţavanje visokog nivoa javnih investicija u strateške projekte kao što su regionalni autoputevi.2 -4.6 -2.6 -3.1 -1.8 7.6 0. vlade su se više oslonile na pozajmljivanje od domaćih i stranih IFI (Crna Gora. Slaba ekonomska aktivnost se odrazila na smanjenu naplatu kljuĉnog instrumenta prihoda – prihoda na dodanu vrijednost.3 -3. koji su vaţni u smislu njegove povezanosti sa susjedima. a znaĉajno ispod planiranih iznosa.7 -4. ĉime su se povećali rashodi na automatsku stabilizaciju u zemljama SEE6 i prinudile zemlje SEE6 da izvrše druge prilagodbe fiskalne politike.5 -2. U BJR Makedoniji i Albaniji prihodi su uglavnom bili na ravnomjernom nivou u realnom smislu.0 0.5 2010 -3.6 Ponderira ni prosjek -1.5 13 . većina zemalja SEE6 mora usvojiti programe fiskalne konsolidacije kako bi obrnula dinamiku duga i time izbjegla finansijske probleme u budućnosti (Tabela 2). ĉini se.7 -4.2 -3.0 -4. Ukupni prihodi (u realnim terminima) u ĉetiri zemlje SEE6 još uvijek su ispod nivoa iz 2008. BJR Makedoniji) i dugovanja općina u Crnoj Gori stvaraju dodatne teškoće za privatni sektor u već odranije izazovnom okruţenju. od kojih su najuoĉljivije Albanija.2 -0.0 -0. i dijelom kompenziraju raniji nedostatak. Sliĉni trendovi se nastavljaju tokom prvog kvartala 2012.2 0.0 -5. a Srbija i Crna Gora su tu najviše pogoĊene (Slika 27). u.4 -2. prihodi vlade su znaĉajno pogoĊeni usporavanjem ekonomske aktivnosti.9 posto godina-na-godinu u prvom kvartalu 2012.7 -0. Gomilanje budţetskih dugovanja privatnom sektoru (npr.6 2011 -3.4 1. akciza i carinskih prihoda. Odgovarajući na takvu situaciju. Albanija).5 -0. Crna Gora i Srbija. Većina zemalja je.9 Izvor:Kalkulacije zaposlenih izvršene na osnovu podataka MF.4 -3. Srbija.5 BIH 0.6 -2. pripremila svoje inicijalne budţete za 2012 sa donekle optimistiĉnim pretpostavkama rasta i to je dovelo do znaĉajne nedovoljnosti ostvarenih prihoda.6 -2.8 -3. Osim na Kosovu.5 -5. Albaniji. TakoĊer.9 MKD CG -1.0 6.4 -7.0 -2. Tabela 2: Fiskalni deficiti u SEE6 (procent BDP-a) 2005 2006 2007 2008 ALB -3.8 3.1 2. odnosno u sluĉaju BiH MMF-a.3 2009 -7. Pritisci javnog i finansijskog duga nagomilavaju se u nekoliko zemalja. prihodi su bili manji od budţetskih projekcija vlade u svim zemljama osim na Kosovu. sa rastućim nivoom javnog duga i pritiscima za finansiranje.6 -4.5 -3.

prihodi Redovna revizija sredinom godine Spor rast. meĊutim. Albanija takoĊer signalizira da će revidirati svoj budţet kao odgovor na pogoršano vanjsko okruţenje. prihodi Spor rast. Novi specifiĉni porezi i naknade. ukljuĉujući i smanjenje potrošnje od 4.0 100. dok su prihodi od poreza u stvari smanjeni za 0. prohodi.0 120.0 2008 2009 2010 2011 Izvor: Kalkulacije osoblja Svjetske banke zasnovane na podacima nadleţnih organa.0 BiH KOS MKD MNE SRB 80. * U ovisnosti od vladine odluke 14 . koja je doţivjela najveći pad prihoda i vlada je u aprilu 2012 usvojila revidirani budţet kojim se smanjuju rashodi i uvode mjere prihoda. Ostale zemlje SEE6 tek treba da poduzmu konkretne mjere. Tabela 3: Fiskalni odgovori vlada u 2012 Zemlja Albanija Fiskalni pritisci Spor rast. Mjere koje su vlade poduzimale u odgovor na ovakvu situaciju za sada se koncentriraju na jaĉanje napora naplate i smanjenja potrošnje.4 posto da bi ostala u okvirima originalnog budţetskog deficita. Vlada BJR Makedonije je usvojila dodatni budţet u aprilu koji se zasniva na pretpostavci niţeg rasta i budţetirala prihode. prihodi Pozvane drţavne garancije Spor rast. (Slika 28).0 ALB 2008 = 100 110. prihodi Status prilagodbe Oĉekuje se u julu 2012 Kljuĉne mjere U razmatranju Bosna i Hercegovina Kosovo Nije objavljeno Oĉekuje se sredinom 2012 Nije objavljeno Smanjenje potrošnje i nove mjere prihoda ĉije se usvajanje oĉekuje Smanjenje potrošnje. ovo je uglavnom posljedica jednokratne naplate dividendi. Za sada je izuzetak Crna Gora. kapitalni rashodi i usluge.0 90. Slika 27: Ostvareni prihodi u SEE6. BJR Crna Gora [Usvojila Vlada u aprilu 2012] Parlament usvojio u maju 2012 Oĉekuje se nakon izbora Srbija Izvor: Osoblje Svjetske banke. smanjenje tekuće i kapitalne potrošnje Povećanje poreznih stopa Zamrzavanje plaća i penzija* Makedonija. Neplanirani uvoz elektriĉne energije Spor rast. a ne na povećanje stope poreza (Tabela 3). real 130.6 posto.posto y-o-y na Kosovu. 2008-2011 Government revenues.

Na primjer. postoje izvještaji o kašnjenjima u plaćanju do kojih dolazi u nekoliko SEE6 zemalja. U drugim zemljama. vlada implementira program smanjenja dugovanja u općinama. i to uglavnom kapitalna ulaganja i subvencije. i odnosile su se na smanjenje investicija. mada indirektni i posredni dokazi iz privatnog sektora ukazuju na to da se radi o znaĉajnim iznosima. 5 Potrebe za finansiranjem se definiraju kao nivo deficita i otplata domaćeg i stranog duga. Kao odgovor na ovo.Prilagodbe rashoda iz 2011 su bile širokog obima. meĊutim.0 90.0 110. Iako su do sada zemlje SEE6 uspijevale prenijeti dug. sa strogim uvjetima potrošnje. ali i sve veće oslanjanje na kratkoroĉni dug u nekoliko zemalja. Bruto finansijske potrebe5 u 2012-13 su u SEE6 znaĉajne.5 posto BDP-a na kraju 2011. Osim navedenog. to bi se moglo promijeniti ukoliko doĊe do pogoršanja situacije u 4 Potpunije razmatranje strukture prihoda i potrošnje fiskalnih sektora u SEE6 zemljama navodi se u Okviru 2 u prethodnom SEE RER.0 100. Rashodi su najviše smanjeni u Crnoj Gori. MeĊutim. u Crnoj Gori. Rashodi u Srbiji su bili u skladu sa budţetom. to je prije odraz ograniĉenja kapaciteta implementacije nego finansijskih ograniĉenja. Slika 28: Ostvareni rashodi SEE6. meĊutim. 2008 – 2011 Government expenditures. 15 .0 80. Poĉetkom 2012. BJR Makedonija je takoĊer izvršila korekciju budţetske potrošnje smanjivanjem potrošnje na robe i usluge i kapitalne potrošnje.0 130.0 ALB BiH KOS MKD MNE SRB 2008 2009 2010 2011 Izvor: Osoblje Svjetske banke. ukupni iznos vladinih dugovanja (uglavnom na općinskom nivou) dokumentiran je da iznosi oko 3. vlade su nastavile smanjivati rashode u odgovor na nedovoljnost prihoda da se zadrţi u okviru finansijskih ograniĉenja. Sa izuzetkom Kosova. ukljuĉujući kratkoroĉno dug. ĉini se da je ekonomsko usporavanje razotkrilo postojeće slabosti okvira javnog finansijskog upravljanja. ne postoje pouzdani podaci o budţetskim dugovanjima. real 140. gdje su plaće rasle nešto više nego ostale kategorije potrošnje. Posebno je smanjena potrošnja u Albaniji i Crnoj Gori poĉetkom 2012 u odnosu na 2011. subvencija i drugih tekućih rashoda. Ovo prouzrokuje dodatna ograniĉenja za privatni sektor u ekonomskom okruţenju koje je i tako puno izazova. Rashodi na Kosovu u 2011 su bili 8 posto niţi od budţeta. ukljuĉujući nefunkcionalne sheme povrata (refundiranja) i neadekvatnu kontrolu opredijeljenosti. Ĉini se da ih pokreće nivo deficita. ĉime je u kratkoroĉnom razdoblju oteţano vršenje bilo kakve prilagodbe4.0 2008 = 100 120. ĉini se da je potrošnja u SEE6 snaţno nagnuta prema plaćama i socijalnim naknadama.

znaĉajan iznos kratkoroĉnog duga će zadrţati bruto potrebe za finansiranjem na visokom nivou. Iako su troškovi kreditiranja za zemlje u razvoju (ukljuĉujući SEE6) nešto opali poĉetkom 2012 kao posljedica smanjenja averzije prema riziku6. March 2012.11 Dec-11 Jan-12 Feb-12 Mar-12 Apr-12 Albania Macedonia.10 B+ B+ BB BB BB- Dec-11 B+ B BB BB BB Jan-12 B+ B BB BB BB Feb-12 B+ B BB BB BB Mar-12 B+ B BB BB BB ____________________________________________________________ Izvor: Standard & Poor.000 800 600 400 200 0 Q4.worldbank. Do kraja marta 2012.finansijskom sektoru. ne oĉekuje se da će doći do znaĉajnog smanjenja potreba za finansijskim sredstvima. ipak su ostali na visokom nivou (Slika 29). 6 World Bank. marţe na dug koji su izdale zemlje SEE6 smanjene su izmeĊu 80 i 290 baziĉnih poena u odnosu na kraj 2011. BJR Crna Gora Srbija Q4. Slika 29: Marţe na suvereni vanjski dug SEE 6 (u bps) 1.11 Q2.400 1. Uz relativno male korekcije fiskalnog bilanca koje su predviĊene u SEE6 za 2013. što bi moglo bitno ograniĉiti pristup finansijskim sredstvima. Iako se oĉekuje da će pokriće većeg dijela deficita doći od meĊunarodnih finansijskih organizacija. koji se moţe naći na: http://sitereIzvors.pdf 16 . Kosovo nema suvereni rejting. i dalje su visoke i mogle bi se dodatno povećati suoĉene sa krizom koja se širi iz Grĉke. Tabela 4: Rejting suverenog kredita * _____________________________________________________________________ Rejting (S&P) Albanija Bosna i Hercegovina Makedonija. Weekly Global Economic Brief. i povećati znaĉaj rizika prenošenja (roll-over).org/INTPROSPECTS/ReIzvors/334934-1302024558568/78464531326146297898/DECPGWeekly_032912. FYR Montenegro Serbia Izvor: Osoblje Svjetske banke.200 1. * Na [June 5. kao i komercijalnih i bilateralnih kreditora.11 Q3. krećući se izmeĊu 570 i 880 baziĉnih poena. ali su opet porasli zbog intenziviranja prevrata u Eurozoni.. Development Prospects Groups. Ipak. Vanjski uvjeti finansiranja su teški. 2012].10 Q1.

Albanija i Crna Gora (ukljuĉujući garancije) su najzaduţenije zemlje u SEE6. i dalje zahtijevaju vladin dug. Koliĉina vladinih garancija postao je znaĉajan dio obaveza javnog duga u SEE6 tokom zadnjih godina. Dosegao je nivo od 11. 6. ovaj trend nije odrţiv. Crna Gora i Srbija su takoĊer bile u mogućnosti pozajmiti potrebne iznose. ni ona se ne nalazi u zoni sigurnosti.Domaća trţišta. Srbija i dalje ima solidne depozite u centralnoj banci. Ĉini se da je i BJR Makedonija u sliĉnoj situaciji. BJR Makedonija je bila u stanju prenijeti svoj domaći dug iako interes investitora za dugoroĉno dospijeće fluktuira. S obzirom da je finansijski sektor visoko likvidan u većini zemalja SEE6. javni dug nastavlja rasti u svim zemljama osim na Kosovu (Slika 30). Dugoroĉno. Javni dug Crne Gore. ali po većim cijenama nego godinu dana ranije. Pod pretpostavkom da ne nastupe veliki vanjski šokovi. na primjer.6 posto BDP-a u Crnoj Gori.9 posto BDP-a. dok su potraţivanja prema vlastima povećana. povećan je sa 51 na 56. Vlasti na Kosovu i u Bosni i Hercegovini izdale su svoj prvi kratkoroĉni domaći dug (trezorske zapise ili T-bills) koji su do sada apsorbirale lokalne banke po relativno niskim cijenama. U Crnoj Gori. Albanija. i probleme u koordinaciji politika. iako je tu rizik donekle ublaţen relativno niskim omjerom kredit-depozit u finansijskom sektoru. iako plitka.4 posto BDP-a u Makedoniji. iako sa većim troškovima. Kao posljedica finansijskih deficita i drţavnih garancija u nekim zemljama SEE6. a veliki udio kratkoroĉnog duga predstavlja poseban razlog za zabrinutost.1 posto BDP-a. pojaĉano pozajmljivanje od strane javnog sektora ĉini se da je zadovoljeno na većini lokalnih trţišta. nedavno pozvane drţavne 17 . SEE6 će morati paţljivo pratiti i ograniĉiti korištenje garancija na prudentan nivo pošto bi pozivanje na garancije moglo predstavljati veliki dodatak na postojeće potrebe za finansiranjem. Vlada u Albaniji je već neto duţnik finansijskom sektoru. BJR.4 posto BDP-a. pribliţivši se zakonskoj granici od 60%. U BJR Makedoniji. Uzimajući u obzir troškove javnog duga i njegovu strukturu. Kosovo i dalje ima znaĉajne depozite i neto je kreditor finansijskog sektora. Depoziti u Crnoj Gori su se oporavili isplatom zajma Credit Suisse. ukljuĉujući garancije. Situacija u Bosni i Hercegovini takoĊer iziskuje paţljivo praćenje pošto su depoziti vlade smanjeni. mada postoji odreĊeni rizik ukoliko domaći dug postane neatraktivan za investitore. unatoĉ relativno niskom fiskalnom deficitu.7 posto BDP-a u Srbiji. Na primjer. Javni dug u Bosni i Hercegovini ostao je stabilan na 39.8 posto BDP-a do kraja 2011. Nekoliko je zemalja već doseglo zabrinjavajući nivo duga s obzirom na njihove fiskalne i institucionalne kapacitete i finansijska ograniĉenja. Za razliku od nje. rizik od nesolventnosti vlade u SEE6 je nizak. u odnosu na 42. ove tri zemlje će trebati poduzeti znaĉajne napore da obrnu negativnu dinamiku duga i smanje nivoe duga i s tim povezane slabe taĉke taĉke i to tokom duţeg vremenskog razdoblja. ali s obzirom na njena institucionalna i ograniĉenja pozajmljivanja. posebno ako se odgaĊa fiskalna konsolidacija. ali slabo stanje u Eurozoni i Zapadnom Balkanu bi ipak moglo dovesti do daljih pritisaka. osim što već ima veliki dug. i 4.9 posto godinu dana ranije. Kosovo i BJR Makedonija imaju nivoe duga kojima je mnogo lakše upravljati. Javni dug u Srbiji je dosegao 45. Javni dug Albanije je takoĊer malo porastao na 58. javni dug (zajedno sa garancijama) je povećan za više od 5 procentnih poena BDP-a izmeĊu 2010 i 2011 na oko jedne trećine BDP-a uglavnom zbog isplate 220 miliona EURA MMF-ove Precautionary Liquidity Line (PLL) i 130 miliona komercijalnog zajma kojeg garantira IBRD (koji finansira budţet za 2012).

0 40. Crnu Goru i Srbiju 18 .garancije za zajmove za ĉeliĉanu i tvornicu aluminija izloţile su budţet znaĉajnom dodatnom pritisku.0 MNE ALB 2008 SRB 2009 BiH 2010 2011 MKD KOS Izvor: Osoblje Svjetske banke. Napomena: Ukljuĉujući vladine garancije za BJR Makedoniju.0 30.0 50. Slika 30: Javni dug u SEE6 (procenat BDP-a) 70.0 20.0 10.0 0.0 60.

i 1. Ali to je još uvijek dobro iznad pred-kriznih nivoa. ove marţe ostaju povišene. mada odnedavna opet rastu. MONETARNA POLITIKA I FINANSIJSKI SEKTOR – NASTAVAK SMANJENJA DUGOVA (DELEVERAGING) Iako su tenzije na finansijskim trţištima Euro zone malo popustile.E. CDS marţe za velike matiĉne banke banaka u ECA regiji su opale tokom prvog kvartala 2012 što ukazuje da je rizik od nevraćanja takoĊer opao zahvaljujući LTRO-ima.64 posto krajem februara) (Slika 31).41 posto krajem marta (u odnosu na 0. Uvjeti finansiranja banaka su se poboljšali u prvom kvartalu 2012 zahvaljujući pruţanju ogromne koliĉine likvidnosti od ECB-a (više od triliona Eura) u obliku jeftinih dugoroĉnih zajmova kroz njene dugoroĉne operacije refinansiranja (long-term refinansing operations . Slika 31: Marţa Euribor–OIS (%) Slika 32: Petogodišnje (u baziĉnim poenima) 700 600 500 400 300 EBA's recapitalization plan announcement CDS marţe za najvaţnije matiĉne banke evropskih banaka LTRO1 LTRO2 Unicredit SocGen KBC Intesa Erste Raiffeisen SEB Nordea 200 100 0 19 . trţišni uvjeti su daleko od normalnih.77 posto sa nivoa od 0. što ukazuje na to da se banke još uvijek suoĉavaju sa jazom u finansiranju.LTRO). (Slike 32-33). što je pokazano padom Euribor. Euro meĊu-bankarska ponuĊena stopa (Euro Inter-Bank Offer Rate – EURIBOR) – kojim se mjeri voljnost evropskih banaka da posuĊuju jedna drugoj na neosiguranom meĊu-bankovnom trţištu – nastavlja padati na 0.5 posto poĉetkom decembra 2011. mjeri nespremnost evropskih banaka da kreditiraju jedna drugu) za 22 baziĉnih poena na 0. Dva LTRO koja su pomogla jaĉanju povjerenja u meĊubankovno trţište. ali historijski.OIS (Overnight Indeks Swap) marţom (razlika izmeĊu meĊubankovne ponuĊene stope i prekonoćne indeksirane stope.98 posto na kraju februara.

Ovaj razvoj dogaĊaja pogoduje nastavku oporavka i smanjenju ugroţenosti finansijskog sektora u SEE6. a samo ograniĉen dio dodatne likvidnosti je završio u realnoj privredi. Ali u Evropskom finansijskom sistemu i dalje postoje znaĉajni rizici.Znaĉajnim naporima vlada SEE6 i monetarnih vlasti – i skorijih aktivnostima ECB-a SEE6 su za sada izbjegle neorganizirano smanjenje duga. jer sada LTRO sredstva pokrivaju više od 60 posto duga banaka koji dospijeva 2012. Oĉekuje se da će banke i dalje biti pod trţišnim i regulatornim pritiskom (koji je uvećan zahtjevima EBA od kraja juna) da vodeće banke Eurozone osnaţe kapital i likvidnost. meĊunarodne banke su generalno odrţale izloţenost SEE6 zemljama. unatoĉ pritiscima finansiranja nakon 2008. Banke u SEE6 u generalno dobro kapitalizirane i likvidne. da ojaĉaju svoje bilance stanja i šire reĉeno. Veći dio likvidnosti koja je dana evropskim bankama iskorištena je za profitabilnu trgovinu (carry-trade) (i to sa bankama koje su u mogućnosti da posuĊuju na nivou 1 posto i ulaţu u suverene dionice sa visokim prinosom). da prilagode svoje modele poslovanja odrţivijem novom ekvilibrijumu. Unatoĉ gubitku finansiranja od ne-povezanih meĊunarodnih banaka. ukljuĉujući. Ipak. LTRO-i su smanjili pretisak finansiranja na banke. 20 . i zemlje SEE6. april 2012. Istoĉne i Jugoistoĉne Evrope (CESEE). ukupne vanjske obaveze su porasle u većini bankovnih sistema Centralne. To jest. smatra se da je masivna injekcija ECB-a u decembru 2011 i februaru 2012 izbjegla neorganizirano rješavanje sredstava i naknadno smanjenje kredita u evropskom bankarskom sistemu. moguće je. Slika 33: ECB LTRO-i i roĉno finansiranje banaka (u milijardama Eura) 1 Promjena u drţanju vladinih dionica od strane monetarnih i finansijskih institucija euro podruĉja od kraja novembra 2011 do februara 2012. TakoĊer. iako su smanjile izloţenost ne-povezanim bankama. Izvor: MMF-ov izvještaj o globalnoj finansijskoj stabilnosti. a sistemske slabosti su znaĉajno smanjene u odnosu na period prije krize.

izmeĊu ostalog. ponude savjete o politikama i koordiniraju svoju podršku regiji. roditeljsko finansiranje nije opalo od trećeg kvartala 2011. (ii) napori vlasti u zemljama domaćinima da razviju lokalne izvore finansiranja. koje nemaju ni robusna trţišta kapitala niti uspostavljena sekundarna trţišta za prodaju zajmova. stoga nastoji spojiti domaće i meĊunarodne vlasti sa IFI da potaknu koordinaciju politika u tim zemljama. naime. Regulatorna koordinacija izmeĊu zemalja domaćina i matiĉnih zemalja je od kritiĉnog znaĉaja za krhko ekonomsko okruţenje gdje se domaće vlasti mogu fokusirati prije svega na probleme svoje zemlje. posebno u zemljama SEE6. Evropsku investicijsku banku (EIB). došlo je do malog smanjenja depozita tokom prvog kvartala za regiju u cjelini. Beĉ 2. Gledajući 21 . Evropsku centralnu banku (ECB. Nakon naglog pada depozita na poĉetku prvog vala krize krajem 2008. kao promatraĉa). u kombinaciji sa njihovim malim lokalnim portfeljima u SEE6. Bez obzira na ugovorno dospijeće kredita. Ipak. smanjenje izloţenosti klijentima je teško postići u okruţenju gdje poduzeća trpe posljedice slabih ekonomskih uvjeta. Inicijativa ukljuĉuje Evropsku komisiju (EC). kao što su se neki bojali. Evropski odbor za sistemski rizik (ESRB). Ciljevi Beĉa 2. Tu je u igri moglo biti nekoliko faktora:    strateško opredjeljenje mnogih matiĉnih banaka da ostanu prisutne u regiji CESEE.0 su. ĉini se da bankovni krediti u regiji rastu finansirani iz izvora lokalnih depozita. U svim zemljama osim Crne Gore. (iv) revizija od strane nadzornih koledţa EBA-inih planova rekapitalizacije i njihovog uĉinka na zemlje domaćine. zadrţana profitabilnost poslovanja u ovim zemljama. meĊunarodne finansijske institucije (IFI) i bankarske grupe su u januaru 2012 postigle sporazum o skupu principa u okviru Beĉke inicijative 2. ĉime se smanjuje izloţenost bankarskog sistema meĊunarodnom finansiranju. MeĊunarodno monetarni fond (MMF). zadnjih mjeseci se primjećuje usporavanje oporavka depozita.kada je došlo do naglog zastoja brzog rasta. Grupaciju Svjetske banke (WBG) i domaće organe. nivo depozita je sada iznad vršne vrijednosti od prije krize. Sveukupno. a finansijske institucije koje se meĊusobno natjeĉu ne nastoje znaĉajno povećati svoju izloţenost.0. (iii) efektivna komunikacija izmeĊu vlasti u zemljama domaćina i matiĉnoj zemlji kako bi se izbjeglo zaštitno izdvajanje likvidnosti. Evropsku banku za obnovu i razvoj (EBRD). Evropski duţnosnici. i (v) opredjeljenje IFI-ja da analiziraju rizike. Evropskog regulatora za bankarstvo (European Banking Authority ili EBA).0 da pomognu izbjegavanje neorganiziranog smanjenja duga u zemljama u razvoju u Evropi – regiji koja je najosjetljivija na efekte prestrojavanja velikih banaka. MeĊutim. došlo je do postupnog oporavka. Revitalizacija Beĉke inicijative. i problemi vezani za suţavanje bilanci stanja koje se uglavnom sastoje od zajmova. da se postigne: (i) opredjeljenje domaćih vlasti da se razmotri utjecaj regulatornih mjera u Evropi u nastajanju i da ostvare efektivnu komunikaciju sa zemljama domaćinima. za razliku od perioda prije krize. ukupni nivo depozita u zemljama SEE6 se oporavio na vršne vrijednosti od prije krize (Slika 34). Ako banke ipak odluĉe smanjiti zajmove u svojim knjigama. to će vjerojatno imati veze sa kreditnim gubicima. U Bosni i Hercegovini se nivo depozita upravo vratio na vršni nivo od prije krize.

Rast kreditiranja privrednih društava i domaćinstava odvijao se priliĉno sliĉnim tokovima. je najvjerojatnije vezan za previranja na finansijskim trţištima do kojih je došlo u drugoj polovici 2011.2 posto. (Slike 3738). ali je do mjeseca marta došlo do pada od 6. . rast kredita je ostao pozitivan u većini SEE6 zemalja (osim Crne Gore. Rast godina-na-godinu (y-o-y) kredita poslovnim subjektima bio je 9-10 posto tokom većeg dijela 2011.5% tokom prva tri mjeseca 2012. ali stope rasta su znaĉajno ispod nivoa od prije krize i u skladu sa smanjenom potraţnjom (Slika 35-36).0 posto) i Kosovu (13. koja je prošla kroz najveću ekspanziju i najveći pad kredita 7). Rast kredita je pozitivan u većem dijelu regije. za cijelo podruĉje i za pojedinaĉne zemlje. 2008=100) 160 140 120 100 80 60 40 20 ALB KOS MNE SEE6 total BIH MKD SRB Dec-06 Dec-07 Dec-09 Dec-10 Izvor: Centralne banke SEE6 . Ovaj obrat situacije. Slika 34: Ukupni depoziti (vrijednost u Euro. Najveće stope rasta kredita zabiljeţene su u Albaniji (11. Unatoĉ stresu kojeg su finansijski sistemi iskusili u drugoj polovici 2011. 7 Ukupni rast kredita u Crnoj Gori je deprimiran kao odraz kontrakcije kredita i prenošenja loših kredita na matiĉne banke / faktoring društva u ĉetiri velike banke.6%).. Nominalna stopa rasta godina za godinu (y-o-y) kredita privatnom sektoru do januara 2012 za SEE6 (mjereno kao medijana stopa rasta pojedinaĉnih zemalja) kreće se oko 8 posto tokom prethodne godine. dok je preostalih sedam banaka zabiljeţilo pozitivan rast kredita. sept. u odnosu na rast od gotovo 7% u drugoj polovici 2011. sa odreĊenim usporavanjem u kreditnim društvima tokom februara i marta. mada one nisu ni blizu onih neodrţivih stopa iz perioda prije krize. 22 Dec-11 Dec-05 Dec-08 Jun-06 Jun-08 Jun-09 Jun-10 Jun-11 Jun-07 .ukupne brojke za regiju. depoziti su se smanjili za 2. ali u februaru i martu 2012 nalazi se na nivou od 7 posto.

23 . Izvor: Centralne banke SEE6 .Slika 35: Realni y-o-y rast kredita privatnom sektoru do marta 2012* Slika 36: Nominalni y-o-y rast kredita privatnom sektoru do marta 2012 70 60 60 50 40 30 ALB BIH KOS MKD MNE SRB SEE6 median 50 40 30 20 ALB BIH KOS MKD MNE SRB SEE6 median 20 10 10 0 0 -10 -20 Jan-07 Jul-07 Jan-08 Jul-08 Jan-09 Jul-09 Jan-10 Jul-10 Jan-11 Jul-11 Jan-12 -10 Jan-07 Jul-07 Jan-08 Jul-08 Jan-09 Jul-09 Jan-10 Jul-10 Jan-11 Jul-11 Jan-12 * Podaci za CG nisu dostupni. Izvor: Centralne banke SEE6 . Izvor: Centralne banke SEE6 . Slika 37: Nominalni y-o-y rast kredita privatnim kompanijama do marta 2012 Slika 38: Nominalni y-o-y rast kredita domaćinstvima do marta 2012 70 60 50 40 30 20 70 ALB BIH KOS MKD MNE SRB SEE6 median 60 50 40 30 20 ALB BIH KOS MKD MNE SRB SEE6 median 10 0 -10 -20 -30 Jan-07 Jul-07 Jan-08 Jul-08 Jan-09 Jul-09 Jan-10 Jul-10 Jan-11 Jul-11 Jan-12 10 0 -10 -20 Jan-07 Jul-07 Jan-08 Jul-08 Jan-09 Jul-09 Jan-10 Jul-10 Jan-11 Jul-11 Jan-12 Izvor: Centralne banke SEE6 .

8 posto u BJR Makedoniji. 15.3 posto u Bosni i Hercegovini. i u manjoj mjeri. U Albaniji. dostiţući 20 posto u martu 2012. u prosjeku 14 posto u SEE6 (Slika 39). 16.1 posto u Srbiji).6 posto u Albaniji. dalje. i 19. Slika 39: Loši krediti (Non-performing loans – NPL) (% ukupnih kredita) 30 25 20 ALB BIH KOS MKD MNE SRB SEE6 median 15 10 5 0 2007:Q1 2007:Q4 2008:Q3 2009:Q2 2010:Q1 2010:Q4 2011:Q3 Izvor: Centralne banke SEE6 . 27 posto u Bosni i Hercegovini. Nakon skoka na poĉetku krize. likvidna sredstva prema ukupnim sredstvima iznosila su 38 posto u Srbiji. NPL su i dalje u porastu. Od decembra 2011. NPL su se stabilizirali na povišenoj razini. (Slika 42). sposobnost privlaĉenja novih investitora i. banke u većem dijelu regije su bile profitabilne 2011. naplate kredita. uglavnom kao posljedica prodaje loših kredita faktoring društvima i/ili matiĉnim bankama. ali to je naglo smanjeno u drugoj polovici 2011. godine (Slike 40-41).5 posto u Crnoj Gori. njihovu kapitalizaciju. koje su relativno visoke i rastu i dalje kao posljedica pogoršanja NPL-a. U Srbiji su NPL stabilni na oko 18-19 posto. iako se generalno njihov udio postupno povećava. i neke javne banke. Ovaj kroniĉno visoki nivo NPL-a ugroţava zarade banaka. spremnosti da odobravaju kredite. 24 .NPL-ovi (loši krediti) su i dalje na znaĉajno povišenom nivou. S tim na umu. Generalno stabiliziranje NPL-ova i likvidne i dobro kapitalizirane banke meĊutim ne smiju zamagliti ĉinjenicu da jedan broj manjih i banaka u drţavnom vlasništvu imaju problema. 15. Rezerve za kreditne gubitke. i 22 posto u Crnoj Gori. Javne i nadzorne vlasti trebaju ostati budne i paţljivo pratiti i stalno nanovo procjenjivati rizike i poduzeti pravovremenu akciju na bilo kakav znak slabosti sistema. Generalno. to se uglavnom odnosi na neke male banke u domaćem vlasništvu. Omjeri adekvatnosti kapitala u bankarskom sektoru su i dalje u većini zemalja solidni (u decembru 2011 iznosio je 13. ipak pojedine banke imaju problema u zadrţavanju nivoa adekvatnog kapitala. daju dodatno osiguranje od naglog povlaĉenja bankarskog sistema. Crna Gora ima najviši nivo NPL-ova. NPL su posebno visoki u Srbiji i Albaniji . 31 posto u BJR Makedoniji.

25 .Slika 40: Povrat na sredstva u bankarskom sektoru (return on assets .ROA) 4 3 2 1 Slika 41: Povrat na kapital u bankarskom sektoru (return on equity -ROE) 30 20 10 0 0 -10 -1 -2 -3 -4 -5 2006:Q1 ALB BIH KOS MKD MNE SRB 2007:Q3 2009:Q1 2010:Q3 2012:Q1 -20 -30 -40 -50 2006:Q1 ALB BIH KOS MKD MNE SRB 2007:Q3 2009:Q1 2010:Q3 2012:Q1 Izvor: Centralne banke SEE6 . Slika 42: Rezerve za kreditne gubitke. Izvor: Centralne banke SEE6 . kao procent ukupnih bruto kredita 12 Dec-08 10 Dec-09 Sep-11 Dec-10 Dec-11 Mar-11 Jun-11 8 6 4 2 0 ALB BIH KOS MKD MNE SRB Izvor: Centralne banke SEE6 .

veza rast-nezaposlenost je manje povoljna u SEE6 nego u komparativnim zemljama – a taj trend zabrinjava. Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori su znaĉajno više nego u periodu prije krize. Ove su procjene kombinirane kako bi se izračunala ukupna vrijednost za Srbiju i Crnu Goru za 2008 do 2010.0 2.5 -10. “Jobs in ECA.5 5.955 2 -7. DEŠAVANJA NA TRŢIŠTU RADA U SEE6 – ZABRINJAVAJUĆI TRENDOVI Rast u zemljama SEE6 nije postigao efekte u smislu smanjenja visoke nezaposlenosti.F. Izvori: R. Procjene za Srbiju i Crnu Goru su kombinirane u originalne KILM serije.2 posto. Zapažanja u Albaniji 200-02 su identificirani kao ekstremne vrijednosti (outliers) sa apsolutnom vrijednošću standardiziranog rezidua većeg od 2.5 10. Procjene rasta BDP-a su preuzete iz WDI (2011).0 7. do 2007.12). su uspjele smanjiti nezaposlenost u odreĊenoj mjeri. unatoĉ smanjenja proizvodnje u BJR Makedoniji u 2009 (Slika 44). 2000-10 y = -0. što znaĉi da jedan procent rasta.18). nakon globalne krize. koja je generalno mnogo viša nego u ostatku Evrope i u EU10. To znaĉi da bi sa nepromijenjenim modelom rasta trebalo pet godina snaţnog rasta od prosjeĉnih 5 posto ili više da bi došlo do znaĉajnog pada nezaposlenosti – oko 5 posto ukupno.5 -12. donosi 0. u prosjeku.0 12. Potom je primjenom omjera omjer KILM Procjena na naše kombinirane procjene za 2008 izvršena prognoza za Srbiju i Crnu Goru od 1999 do 2007. Dalje. korištenjem omjer radne snage u Srbiji prema radnoj snazi zajedno u Srbiji i Crnoj Gori 2008. Ovo naglašava kritiĉnost pokretanja robusnog. Jednim dijelom. stope nezaposlenosti u Srbiji. BJR Makedonija i Kosovo.09 (t=-2.5 -3 -8 0. 2000-10 7 Annual %-point change in unemployment rate. Islam and A. oko -0. Stoga su one isključene.2. Procjene stopa nezaposlenosti preuzete su iz MOR-ove KILM baze podataka (preuzeti 4. Disagregirani statistički podaci procjenjivani su korištenjem slijedeće metodologije: procjene nezaposlenosti i radne snage na osnovu ankete radne snage za stanovništvo iznad 15 godina starosti dostupne su iz nacionalnih statističkih ureda. 26 . Dalje.5 -5. ove promjene odraţavaju strukturalne reforme koje su u Crnoj Gori i Kosovu dovele do znaĉajnog smanjenja zaposlenosti u javnom sektoru. Kao posljedica toga. Ista procedura je primijenjena i na procjene nezaposlenosti za Crnu Goru. Slika 43: Promjene stope nezaposlenosti i rast BDP-a u SEE6.0 -2. Procijenjena elastiĉnost nezaposlenosti u odnosu na rast u SEE6 zemljama je bila relativno niska.” prateći dokument za Izvještaj o regionalnom tržištu rada (Regional Labor Market report) koji je u pripremi. ali krećući sa vrlo visokog nivoa.2036x + 0. za razliku od njih. (2012). Potom.0 Annual growth in real GDP (%). stopa nezaposlenosti u SEE6.2 posto smanjenja stope nezaposlenosti (Slika 43). radno-apsorbirajućeg rasta u SEE6 i potrebu za snaţnim politikama stabilizacije i strukturalnim politikama koje potiĉu rast. nastavila je rasti tokom 2011 u nekoliko zemalja SEE6. Standardna greška za koeficijent rasta BDP-a je 0. izračunate su procjene radne snage u Srbiji za 1999. Osjetljivost stope nezaposlenosti na rast je mnogo niža u zemljama SEE6 nego u EU10. 2000-10 Napomene: Broj zapažanja je 52.

pritiske.10 U BJR Makedoniji. ali i do smanjenja broja ekonomski aktivnog stanovništva (za oko 35. Albanija i Kosovo nisu vršile LFS od 2009. 8 LFS podaci za SEE6 su nisu skupljani dovoljno ĉesto u nekoliko SEE6 zemalja. ali je potom porasla na 31.Slika 44: Promjene stope nezaposlenosti od 2008 do 2011 (u procentnim poenima) Izvor: Ankete radne snage (Labor Force Surveys -LFS) nacionalnih ureda za statistiku.8 Na primjer. tako da nije moguće uraditi potpuno aţuriranu analizu trţišta rada koja bi se odnosila na sve zemlje iz regije za 2011. 27 . izmjerena stopa nezaposlenosti bila je stabilna na nivou od 31.000). To odraţava kontinuirani gubitak zaposlenosti u industriji i uslugama u Srbiji. 10 Podaci iz LFS panela omogućuju razlaganje determinanti porasta nezaposlenosti. došlo je i do znaĉajnog porasta nezaposlenih (više od 200.2 posto u prva tri kvartala 2011. stopa nezaposlenosti u Srbiji raste i dalje. ĉetvrtina stanovništva iz te grupe je prešla iz statusa neformalne zaposlenosti na status neaktivnosti izmeĊu aprila 2008 i aprila 2009. Slika 45: Stope nezaposlenosti u SEE6 i EU10 Rast proizvodnje u 2011 nije pratio pad nezaposlenosti u većini zemalja SEE6 – naizgled ukazuje na rast bez novih radnih mjesta (Slika 45). Podaci za Kosovo su iz 2009. doseţući nivo ud 23. Porast neaktivnosti je bio posebno visok na poĉetku finansijske krize i meĊu neformalno zaposlenima. 9 Slike se zasnivaju na definiciji „radno sposobnog stanovništva― starosti od 15 godina nadalje.8 posto u posljednjem kvartalu. IzmeĊu aprila 2008 i aprila 2011. Stope nezaposlenosti u Albaniji zasnivaju se na administrativnim izvorima.79 posto u novembru 2011 – rekord otkad su uvedene ankete radne snage prije petnaest godina (Okvir 1).000). Napomena: Podaci za Kosovo 2010-2011 nisu dostupni. Napomene: Korišteni su podaci iz najnovijih LFS iz 2011. Podaci za Albaniju potjeĉu konkurentne restrukturiranje i porast stope iz administrativnih izvora. neaktivnosti. dijelom Izvor: Ankete radne snage nacionalnih ureda za statistiku.

suprotno nekim percepcijama.3 procenata. ĉini se da je nezaposlenost mladih u tim zemljama još i veća.9 posto u Q4. Više od 80 posto osoba koje traţe posao u BiH i Crnoj Gori.4 procentnih poena više nego u 2010). Nezaposlenost meĊu osobama sa niskim nivoom stručnosti (samo sa osnovnim obrazovanjem ili manje) je i dalje veća nego kod kvalificiranih radnika u BJR Makedoniji i Crnoj Gori. Najnoviji LFS u BiH obavljen je u aprilu 2011.9 posto u novembru 2011. Izvor: Osoblje Svjetske banke. TakoĊer. i više od 70 posto onih u Srbiji posao traţe duţe od godinu dana.Za razliku od nje. urbana nezaposlenost u 2011 (25.4 posto u Q4 2011). stope nezaposlenosti su dosta neravnomjerne u Srbiji. 28 . ali to nije sluĉaj i sa Srbijom. nezaposlenost mladih dostiže alarmantan nivo. nezaposlenost mladih u Srbiji iznosila je 51. podruĉje Beograda je trpjelo posebno negativne posljedice zadnjih mjeseci. iako stopa nezaposlenosti u Crnoj Gori pokazuje veliku sezonsku promjenjivost. od 21. Situacija je vjerojatno sliĉna i u drugim zemljama. Zanimljivo je da je znaĉajno povećanje nezaposlenosti zadnjih par godina je više pogodilo urbana podruĉja nego ruralna. Kao rezultat toga.6 posto u novembru 2011). kad je nezaposlenost povećana za 2 posto od aprila do novembra 2011. i dalje na visokom nivou. Isto tako. što ima uništavajući efekat na ljudski kapital. To. ali je još viša u pojedinim regijama koji bi mogli iziskivati posebnu paţnju vlada kao „vruće taĉke― visoke nezaposlenosti i socijalnih napetosti. nema sumnje da je nezaposlenost. dok se ĉini i da je podruĉje Kragujevca iskusilo smanjenje nezaposlenosti nakon dolaska velike FIAT-ove tvornice.4 posto u Q4 2011). stopa nezaposlenosti meĊu nisko kvalificiranom radnom snagom je vrlo visoka – 37.6 posto (0. a biljeţi i najveći rast tokom 2011 – 9 procenata povećanje godina-na-godinu u Q4.3 odnosno 30. U BJR Makedoniji i Crnoj Gori. nakon koje slijedi Crna Gora (39. U pojedinim zemljama. u Crnoj Gori je došlo do trajnog pada stope nezaposlenosti tokom 2011.8 posto) za osobe koje traţe posao sa srednjom školom. Na primjer. Iako se ovo treba kvalificirati preliminarnom napomenom da je potrebno provjeriti sluţbene podatke o nezaposlenosti u BJR Makedoniji u smislu pokrivenosti i preciznosti. Okvir 1: Regionalni trendovi nezaposlenosti u Srbiji Nezaposlenost je u SEE6 visoka.5 posto) je prestigla tradicionalno visoku ruralnu nezaposlenost (21. nego je ona i rasla tokom 2011 u svim zemljama za koje su dostupni nedavni LFS. Za razliku od njih. Na Kosovu od 2009 nije raĊena LFS. Nezaposlenost mladih (15-24) ne samo da je najveća u odnosu na sve druge dobne skupine. mada se podaci ne mogu dobiti. Biti bez posla duţi vremenski period ima negativne posljedice na vještine i radne sposobnosti ljudi.8 posto). a najniţa u Beogradu (20. BJR Makedonija ima najvišu izmjerenu stopu nezaposlenosti mladih (59. ukljuĉujući nezaposlenost mladih. Praćenje regionalne nezaposlenosti kvalitetnim i aţurnim podacima je vaţno u praćenju dešavanja na lokalnom trţištu rada i formuliranje odgovora politika. gdje zaposlenost doseţe vršnu vrijednost tokom ljetne turistiĉke sezone. a podaci za Albaniju trenutno nisu dostupni korisnicima od iste godine. Iako nisu dostupni novi podaci za BiH i Kosovo. stopa nezaposlenosti u Srbiji je najveća (26. ali Crna Gora zapošljava znaĉajan broj radnika-migranata tokom ljetne turistiĉke sezone.2 posto u Q1 na 18. kada je nezaposlenost iznosila 27.5 posto). koja je najveća ekonomija u SEE6: nezaposlenost je najveća u jugoistoĉnom dijelu zemlja (26. Još jedan problem je to što je veliki procent nezaposlenih u SEE6 iz kategorije dugoročno nezaposlenih.

u principu manje pouzdani od LFS. To bi moglo opisati kao privremeni gubitak uĉešća. Slika 46: Registrirana nezaposlenost tokom 2011 (januar 2011 = 100) 110 105 100 95 90 85 80 BiH Macedonia. aţurirane informacije. a dodatno je smanjena u 2011. koje u velikoj mjeri potvrĊuju već oslikanu sliku trendova nezaposlen osti. U Albaniji (koja objavljuje samo kvartalne podatke) broj registriranih nezaposlenih osoba ostao je konstantan tokom 2011. stopa nezaposlenosti ostaje visoka na oko 20 posto. za Albaniju i Kosovo administrativni podaci su jedini dostupan izvor za praćenje dešavanja na trţištu rada tokom zadnje dvije godine.opet. Ovaj trend implicira trajan gubitak radne snage s obzirom da osobe starije od 50 godina obiĉno imaju teškoća u vraćanju na trţište rada. U Crnoj Gori. što je u skladu sa širom slikom oslikanom gore u tekstu. kada je poĉeo naglo opadati. BJR Makedonija je zabiljeţila najstrmiji pad registriranih nezaposlenih (oko 13 posto y-o-y). i u konaĉnici moţe dovesti do toga da osoba koja traţi posao postane neaktivna. godine. ali sliĉno kao i na Kosovu. Ipak. SEE6 su opterećene i niskom stopom učešća na tržištu rada. Sve zemlje SEE6 prikupljaju neke podatke o trţištu rada iz administrativnih izvora (Slika 46). Prema ovim podacima. 29 . ali to je bilo uglavnom posljedica administrativnih promjena (digitalizacije baze podataka nezaposlenih). godine. Loša strana toga jeste što su ti podaci. U BJR Makedoniji. i ne mogu se usporeĊivati sa regijom s obzirom na razlike u metodologiji i kvalitetu s obzirom na razlike u metodologiji i kvaliteti. FYR Montenegro Serbia Kosovo Albania Izvor: Nacionalni uredi za statistiku. umanjuje njihove izglede da naĊu posao u budućnosti. ono je historijski niţe nego u zemljama EU 10. registrirana nezaposlenost je porasla u Bosni i Hercegovini i Srbiji za oko 2 posto tokom 2011. Podaci iz administrativnog izvora predstavljaju dopunske. Stopa uĉešća (aktivnosti) opala je tokom 2011 u ĉetiri zemlje SEE za koje su dostupni podaci o LFS 2011 (Tabela 5). i ovo je uglavnom bila posljedica promjene regulative. što bi moglo biti relevantno ako se ekonomska aktivnosti zaposlenost povrate. na kategoriju starosti od 25 do 49 godina otpada većina smanjenja uĉešća. s druge strane. Pad u Crnoj Gori i Srbiji je posljedica smanjenja uĉešća starije populacije (50+ u Crnoj Gori i 55+ i Srbiji). Na Kosovu je broj registriranih nezaposlenih bio stabilan do decembra 2011. Osim nezaposlenošću.

35 Stopa zaposlenosti BJR Makedonije se 34 mijenjala tokom cijele 2011. Stopa zaposlenosti je pala Izvor: Anketa radne snage Nacionalnih ureda za statistiku. godine i 33 završila na nivou od 38.3 posto u novembru 2011.3 55.7 47. Sve u svemu. LFS koji je u BiH raĊen u aprilu 2011. razliĉiti pokazatelji trţišta rada u SEE6 potvrĊuju da je ekonomski rast tokom perioda oporavka 2010-2011 bio uglavnom „bez radnih mjesta―.5 posto na kraju 32 Q4 2011 (najniţa stopa u posljednjih šest mjeseci).8 Referentni period 2009 Q4 2009 Q4 Novembar April BiH 44.000.1 41. Iako je BDP povećan izmeĊu dva i tri posto u ĉetiri SEE6 zemlje prema LFS podacima.3 68.3 26.9 procenta (nešto niţa nego u aprilu 2010). BJR Kosovo Crna Gora Srbija 61. U Srbiji. godine.9 Izvor: Ankete radne snage nacionalnih ureda za statistiku.0 55.9 56. 41 stope zaposlenosti nisu primjetno 40 porasle (Slika 47). Jaz izmeĊu spolova u druge ĉetiri zemlje je veći od jaza koji postoji u većini zemalja EU10. u odnosu na posljednji 38 kvartal 2010. Prema raspoloţivim LFS podacima za Slika 47: Stope zaposlenosti u SEE6 (2011) BJR Makedoniju. koja je sliĉna onoj koja postoji u EU zemljama (14 procentnih poena. 39 zaposlenost se smanjila za 3 procentna poena u Q1 2011. kao što je bio cijelo FYR Macedonia Montenegro Serbia vrijeme od poĉetka globalne ekonomske krize 2008-9. u procentima Stopa aktivnosti Albanija Makedonija. da bi se povratila u 37 naredan dva kvartala samo da bi opet pala 36 (ispod 39 posto) u zadnjem kvartalu 2011. a posebno na Kosovu i u Bosni i Hercegovini.2 53.3 Muškarci 73.8 44.7 66. Tabela 5: Stope uĉešća (aktivnosti) u 2011.8 37. U Crnoj Gori. vidi Tabelu 5). iako se ne raspolaţe najnovijim podacima.8 Ţene 51.Rodni dispariteti u stopama uĉešća su i dalje evidentni u svim zemljama SEE6. Crna Gora i Albanija imaju najmanju razliku izmeĊu stopa uĉešća ţena i muškaraca. po spolu. Crnu Goru i Srbiju. broj ljudi koji su izgubili posao je i dalje veći od broja onih koji su našli posao. stope zaposlenosti su 30 .6 32.5 47.4 46. na 35. povećavajući broj izgubljenih radnih mjesta od 2008 na 560. procjenjuje stopu zaposlenosti na 31.

000 radnih mjesta u periodu april do novembar: 24. 11.5 3. uglavnom zbog sezonskih utjecaja. Otvaranje novih radnih mjesta je izgubilo zamah u trećem kvartalu iako je BDP i dalje nastavio biljeţiti rast na y-o-y osnovi. kultura i rekreacija. a pale su u Crnoj Gori (Slika 49).000 radnih mjesta).000 odnosno 2. Samo BJR Makedonija objavljuje kvartalne podatke i za BDP i za zaposlenost (od LFS).smanjene za 0. zaposlenost u uslugama je blago povećana zbog novih 5. Slika 48: Promjene realnog BDP-a i stopa zaposlenosti 2011: godišnji podaci za SEE6 (lijevo i kvartalni podaci za BJR Makedoniju (desno) (u procentima) 3. Ne iznenaĊuje što slabi rezultati trţišta na općem nivou dovode do smanjenja realnih naknada.5 2.5 -1. Došlo je do otvaranja odreĊenog broja radnih mjesta u sektorima obrazovanja i energetike. sektori koji su pretrpjeli najteţe posljedice u smislu zapošljavanja su graĊevinarstvo (gotovo 7.000 u graĊevinarstvu. nominalne plaće su porasle u Srbiji i Bosni i Hercegovini i marginalno u BJR Makedoniji.0 -0. Skok je u decembru bio još viši. moţda odraţavajući promjenu koja je u toku u toj zemlji i koja ekonomiju preusmjerava u pravcu usluga i turizma. u procentima. Ekonomija Srbije je izgubila 57. Tamo je zaposlenost odraţavala rast BDP-a u prvoj polovici 2011.000 u poljoprivredi. 31 . Industrija i poljoprivreda u Crnoj Gori. Mjeseĉna plaća u Srbiji biljeţi najveće povećanje y-o-y u januaru 2012 (7. godine. poljoprivreda (5. trinaesta 11 Promjena stope zaposlenosti koja se raĉuna kao razlika od godine do godine (y-o-y) izmeĊu stopa zaposlenosti. Godine 2011.5 do 11. Albanija i Kosovo ne objavljuju mjeseĉne podatke o plaćama. S druge strane. i usluge veletrgovine i maloprodaje (3.000 u sektoru finansijskih usluga. što ukazuje da je gubitak radnih mjesta bio koncentriran u industriji. gdje je izgubljeno 7. mada je oporavak zapošljavanja bio sporiji.5 posto niţa nego 2010.5 0.5 procentnih poena11 (Slika 48).5 1.0 0. obrazovanje.0 2. dodatni uvid se moţe steći promatranjem uzorka zapošljavanja po sektorima. Srbija je zabiljeţila najveći jaz izmeĊu rasta proizvodnje i zaposlenosti: BDP je porastao za 3 posto 2011. Izvor: Nacionalni uredi za statistiku.000 u veletrgovini i maloprodaji. U BJR Makedoniji.700) – uz napomenu da je pad broja zaposlenih u graĊevinarstvu i poljoprivredi u najvećoj mjeri sezonske naravi.000 radnih mjesta u posljednjem kvartalu 2011.000 radnih mjesta koja su otvorena u trgovini na veliko i preprodaji. ali to je sezonski efekt isplate bonusa (npr. kao i prehrana i ugostiteljstvo biljeţe porast od 2.900).0 -1.0 SRB MKD GDP growth MNE Empoyment change BiH 1 0 -1 Q1 GDP growth Q2 Employment change Q3 3 2 6 5 4 Izvor: Nacionalni uredi za statistiku.3 posto). dok je stopa zaposlenosti bila 1.5 -2. U zemljama koje redovno rade LFS.0 1. poljoprivredi i graĊevinarstvu. 10.000 radnih mjesta svaka. i 9. dok se u uslugama evidentira povećanje zaposlenosti. Nasuprot tome.

Kosovo i Srbija nisu usvojile nikakve izmjene svoje radne legislative. dok je BJR Makedonija utvrdila minimalnu naknadu 2011 (koja je utvrĊena kao 39 posto nacionalne prosjeĉne plaće). iako su neke zemlje tokom zadnje dvije godine uvele odreĊene politike kako bi suzbile rast nezaposlenosti. FYR Montenegro Serbia Izvor: Nacionalni uredi za statistiku Unatoĉ velikoj nezaposlenosti i problema na trţištu rada. plaće su ostale na istom nivou u Srbiji. TakoĊer. Minimalna plaća se primjenjuje na nekoliko sektora. Okvir 2: Uloga aktivnih politika trţišta rada (Active Labor Market Policies -ALMP) u povećanju zaposlenosti U vrijeme ekonomskog pada. BiH. I nešto što je jednako vaţno. Slika 49: Bruto prosjeĉne promjene nominalne plaće (januar 2011 = 100) 130 125 120 115 110 105 100 95 90 BiH Macedonia. Crna Gora je dodala 0. U budućnosti.2 poto doprinosa za Fond Rada (koje plaćaju poslodavci). Nominalni rast u Bosni i Hercegovini iznosio je 4.plaća). investicijske klime i otvaranja radnih mjesta. Albanija. To bi moglo ukljuĉivati proširenje mjera i programa koji su se pokazali efikasnima i uĉinkovitima u okviru ukupnih budţetskih ograniĉenja. sam obim nezaposlenosti i drugi problemi vezani za trţište rada koji su razmatrani gori ukazuju da bi ove zemlje trebale razmotriti agresivnije mjere rješavanja problema nezaposlenosti. meĊutim. i moţda. Pokazatelji koji opisuju investicijsku klimu ukazuju na to da radna regulativa ostaje problematiĉna i element socijalne zaštite (posebno u BiH) i da daju poticaje ljudima da ne traţe aktivno posao. potrošnja na aktivne programe trţišta rada je i dalje mnogo niţa nego u komparativnim zemljama. aktivne politike trţišta rada (active labor market policies -ALMP) imaju potencijal da unaprijede djelovanje trţišta rada tako što će pojaĉati potraţnju ili unaprijediti ponudu radne 32 . dok je prosjek u BJR Makedoniji bio 0.5 posto. zemlje trebaju postići mnogo veći napredak u smanjenju ograniĉenja trţišta rada.4 posto niţi u januaru 2012 (y-o-y). ali sa faznom implementacijom u sektorima tekstila i prerade koţe. eksperimentiranje na osnovu dobrih meĊunarodnih praksi (Okvir 2). posebno nezaposlenosti mladih. Realne plaće su se smanjile u Crnoj Gori. U realnom smislu. Aktivne politike trţišta rada (ALMP) su i dalje nedovoljno razvijene u ovoj regiji. a zabiljeţile blagi porast u Bosni i Hercegovini. nije bilo većih promjena politike zapošljavanja tokom 2011 i u prvom kvartalu 2012.

u Srbiji. ljudima je dopušteno da rade i zadrţe svoj status korisnika socijalne pomoći. Na primjer. obuka unaprjeĊuje kvalitetu ponude radne snage. MeĊutim. Crnoj Gori i Kosovu. Srbija je 2010 na ALMP potrošila samo 0.37 posto za istu godinu. (iii) otpuštanja zaposlenih izvršena u okviru nekog od ovih programa nakon što period vaţenja subvencije istekne. Moderna tehnologija (e-uparivanje i korištenje mobilnih telefona) nudi nove mogućnosti za smanjenje informativne asimetrije i olakšanje uparivanja odgovarajućih zaposlenika i poslodavaca. Mjere poput subvencija na plaću ili javnih radova najĉešće utjeĉu na potraţnju za radnom nagom. Za razliku od njih. i mogu imati neţeljene posljedice.: (i) zamjena subvencioniranih za nesubvencionirane radnike (de facto re-alokacijom radnih mjesta na radnike koji imaju koristi od tih programa.1 posto BDP-a. BJR Makedonija je izdvojila 0. ali neki od njih (npr. Potrebno je izvršiti dodatne procjene uĉinka ALMP u SEE6. Srbija i Kosovo su uvele ALMP poput javnih radova koji su usmjereni na dugoroĉno nezaposlene korisnike pomoći kao zadnjeg utoĉišta. Programi obuke u uĉionici i uz rad su se pokazali ne posebno povoljnim u kratkom roku. i (iv) privlaĉenje najlakše zaposlivih osoba koje traţe posao u program. savjetovanja o poslu i pomoći u traţenju posla. Sve se jaĉi naglasak stavlja na pomaganje ljudima da smanje svoju ovisnost o gotovinskim naknadama i da promoviraju svoju zaposlivost. Programi socijalne pomoći u regiji su dobro usmjereni.4 posto BDP-a u zemljama OECD-a. ALMP mogu varirati od subvencija na plaću do podrške pokretanju posla. Nedavno izvršena evaluacija subvencija za samo-zapošljavanje u Srbiji ukazuje na pozitivan utjecaj na zapošljavanje i plaće. a ne i na druge). MeĊunarodno iskustvo pokazuje da ove intervencije mogu biti skupe. (ii) davanje subvencija poslodavcima koji su zapošljavali radnike ĉak i kada nema tih programa. a Crn Gora 0. posebno u kratkoroĉnom razdoblju (1 godina). ili ĉak uĉinkovite. posebna kategorija naknada za demobilisane borce u BiH) mogla bi implicitno stvoriti prepreke za ukljuĉivanje na trţište rada. ali pokazalo se da je njihov relativni utjecaj pozitivniji nakon dvije godine. dok savjetovanje u zapošljavanju unaprjeĊuje uparivanje potraţnje i ponude.snage – ali one nisu ĉarobni metak. socijalnom skrbi i uslugama zapošljavanja. dok se smatra da su programi pomoći u traţenju posla generalno imali povoljan uĉinak. za razliku od onih kojima je teţe naći posao. MeĊunarodni dokazi ukazuju na to da su neke ALMP djelotvornije od drugih. i ukloniti prepreke aktiviranju koje su implicitne u njihovim sistemima socijalne zaštite. Na primjer. zemlje bi trebale ojaĉati upravljanje ALMP-jevima. SEE6 troši relativno manje na ALMP nego zemlje EU. nisu sve ALMP efikasne. kao npr. Nedavno izvršena meta-analiza djelotvornosti 199 nedavno provedenih ALMP izvuĉenih iz 97 studija provedenih u periodu 1995-2007 pokazuje da su programi subvencioniranog zapošljavanja u javnom sektoru relativno neuĉinkoviti.17 posto BDP-a 2008. a neke troše ĉak 1 posto BDP-a (Austrija i Belgija) Dokazi o uĉinkovitosti ALMP u SEE6 su još uvijek malobrojni. OECD zemlje sa mnogo manje izraţenim problemom nezaposlenosti troše u prosjeku 0. 33 . prekvalifikacije. Srbija takoĊer primjenjuje pilot „sve na jednom mjestu― za pomoć sa gotovinskim naknadama (transferima). javnih radova. Na osnovu njih. BJR Makedonija ima uvjete vezane za rad i usluge posredovanja u zapošljavanju za osobe koje traţe socijalnu pomoć.

7 Crna Gora 3. Procjene zasnovane na nacionalnim metodologijama nude sliĉne trendove.2 Makedonija.0 2.8 2. gdje je potrošnja po glavi izmeĊu PPP USD 2. Ovo ukupno smanjenje uĉestalosti siromaštva u Crnoj Gori i Srbiji se odnosilo na sve grupe siromašnih (npr.4 0. Ekstremno siromaštvo koje se definira kao ţivljenje na manje od 2. 12).8 2. SEE6 zemlje su heterogene u smislu uĉestalosti i trendova siromaštva. U smislu trendova koji se odnose na regiju u cjelini. uĉestalost siromaštva je ubrzano opadala prije 2008.3 14.1 17. SIROMAŠTVO. Nasuprot tomu. izmjerene stope siromaštva u Bosni i Hercegovini su vjerojatno bitno podcijenjene.7 Srbija 28.5 i 5 / dan).7 Izvor: ECAPOV-a baza podataka. Makedoniji nalaze se meĊu sedam najviših u Evropi.3 16.7 87. Podaci iz ove baze su standardizirani.5 Crna Gora 25.7 32.1 36.4 8.9 46. u Albaniji i BJR Makedoniji smanjenje siromaštva pratila je povećana koncentracija broja siromašnih koji ţive u umjerenom siromaštvu.0 Srbija 5. Sliĉno se odnosi i na ekstremno siromaštvo. ECAPOV je baza podataka anketa domaćinstava za sve zemlje Istoĉne Evrope i Centralne Azije. Stopa siromaštva za Bosnu i Hercegovinu je vjerojatno znaĉajno podcijenjena zbog problema sa procjenom PPP za ovu zemlju.4 27.5 USD PPP. BJR 7.5 milion ljudi ţivi u ekstremnom siromaštvu. ne iznenaĊuje što profil siromaštva u SEE6 odraţava zabrinjavajuću sliku i trendove na trţištu rada. NEJEDNAKOST I PERCEPCIJA UĈINKA KRIZE U SEE6 – JOŠ ZABRINJAVAJUĆIH TRENDOVA S obzirom da je posao bilo gdje na svijetu onaj kljuĉ koji vodi iz siromaštva.12 SEE6 imaju veće stope siromaštva i nezaposlenosti nego druge zemlje Istoĉne Evrope i Centralne Azije: meĊunarodno usporedive stope siromaštva na Kosovu.8 42. i one koji ţive u umjerenom siromaštvu.1 Bosna i Hercegovina 11.3 1. siromaštvo se definira kao ţivot sa manje od pet USD dnevno.5 81. Tabela 6: MeĊunarodno usporedive procjene uĉestalosti siromaštva i ekstremnog siromaštva u SEE6 2005-2010. Procjenjuje se da u SEE6 1. a na osnovu postojećih anketa.13 .9 14. Kosovo i Albanija imaju najveću učestalost. BJR 32.1 16.6 9.1 37. 12 Od ukupnog broja stanovnika koji se procjenjuje na gotovo 19 miliona.1 13. a ova osjetljivost na nivo cijena je osnova za oprez pri tumaĉenju ovih ppp rezultata (str.5 20.9 16. potaknuta robusnim ekonomskim rastom i povećanjem prihoda. a gotovo 6 miliona u siromaštvu prema metodologiji ECAPOV. Albaniji.0 Kosovo 85. godine. a Srbija i Crna Gora najniţu (Tabela 6).5 Kosovo 45. a procjene siromaštva se prave u skladu sa ustaljenom metodologijom koja omogućuje usporedbe zemalja. (%) 2005 2006 2007 2008 2009 2010 Ekstremno siromaštvo (US$ 2. nivo cijena PPP u Bosni i Hercegovini su mnogo niţe nego kod susjeda tako da ako koristimo prosjeĉni nivo cijena koje su bitno više nego što se sada procjenjuje.G. TakoĊer.0 2. Kako je navedeno u dokumentu Svjetske banke (2009) Zaštita siromašnih tokom globalne krize: 2009 Aţurirani podaci o siromaštvu u BH.6 20.1 36.0 10.7 Makedonija.5 USD dnevno.4 1.5 / dan) Albanija 18.3 62.4 Siromaštvo (US$ 5 / dan) Albanija 64.1 1.3 Bosna i Hercegovina 1.8 1. 34 .0 13. 13 U Bosni i Hercegovini postoje sumnje u kvalitetu PPP podataka iz 2005. one koji ţive u ekstremnom siromaštvu sa manje od 2.

Dodatnih 4. Gruzija. BJR Makedoniju i Srbiju. gdje više od 40 posto stanovništva ţivi sa US$2. stope ekstremnog siromaštva su se povećale izmeĊu 2008 i 2009. (Slika 50). Ipak. Sliĉni modeli se primjenjuju i na distribuciju umjerenog siromaštva u zemljama SEE6.5/dan) Uĉestalost siromaštva (PPP US$ 2.15 SEE6 se povoljnije usporeĊuju sa Zemljama niskog prihoda u Zajednici neovisnih drţava (LIC-CIS)16. U tri zemlje za koje su na raspolaganju podaci za 2009 (BJR Makedonija. 35 .Globalna finansijska kriza zaustavila je ili preokrenula ovaj napredak: rast nezaposlenosti nakon krize praćen je rastom siromaštva. Stope siromaštva u SEE6 se ne mogu povoljno usporeĊivati sa ostatkom regije Evrope i Centralne Azije. dok je stopa ekstremnog siromaštva 2009 bila ispod 2 posto. Crna Gora i Srbija). ali više nego u zemljama EU10 ili MIC-CIS.5 . što je blizu ukupnim procjenama za regiju Istoĉne Evrope i Centralne Azije. Ovo odraţava kontinuirane probleme na trţištima rada i povećano opterećenje domaćinstava i time potaknute strategije za nošenje sa situacijom. Tadţikistan. uĉestalost siromaštva i dalje raste. Projekcije izraĊene na osnovu podataka iz ranijih godina koriste se za godine gdje podaci ankete nisu dostupni 16 LIC-CIS zemlje su Armenija. Godine 200914 oko 1. Slika 50: Regionalni trendovi siromaštva 2005-2009 (%) Uĉestalost ekstremnog siromaštva (PPP US$ 2. gdje je 2009 ĉetvrtina stanovništva još uvijek ţivjela ispod praga ekstremnog siromaštva..5 miliona ljudi ili 7. Azerbajdţan.5/dan) Izvor: ECAPOV baza podataka. U regiji SEE6 kao cjelini.4 miliona ljudi. ukidanjem štednje. odnosno 23 posto stanovništva u SEE6. na primjer. Kirgistan i Moldavija. Regionalne procjene ECAPOV-a za odreĊenu godinu zasnovane su na stvarnim podacima za neku zemlju kad su ti podaci dostupni. raspoloţivi podaci za BJR 14 15 Ovo je posljednja godina za koje su podaci o siromaštvu dostupni u većini zemalja ECA regije. (npr. ukazuju na to da unatoĉ ekonomskom oporavku. prodajom aktive).5-5/dan. Iako je svih šest zemalja registriralo pozitivan rast realnog BDP-a u 2010. dostupni podaci za Crnu Goru. ţive neposredno iznad praga ekstremnog siromaštva (sa PPP US$ 2. uĉestalost siromaštva je sliĉna ECAPOVim procjenama za Istoĉnu Evropu i Centralnu Aziju. u skladu sa negativnim rastom BDP-a 2009. Opet je usporedba povoljnija u odnosu prema mnogo siromašnijoj regiji LIC-CIS. Mada nepostojanje najnovijih podataka oteţava procjenu preciznog utjecaja nedavne finansijske krize na SEE6 u cjelini. uĉestalost siromaštva u SEE6 je još uvijek znaĉajno veća nego u MIC-CIS i EU10 zemljama.5-5/dan) tokom 2009.8 posto stanovništva u SEE6 ţivjelo je ispod praga ekstremnog siromaštva.

Ovo se pribliţava aproksimaciji istinskog rata potrošnje koje bi domaćinstvo moţda imalo kada nema panel podataka koji prate isto domaćinstvo u vremenu. ne samo na donjem dijelu distribucije kojeg identificira linija siromaštva. rast potrošnje bio je negativan za većinu domaćinstava.17 Gledajući ukupnu raspodjelu blagostanja moţe se steći uvid u to što se dešava.Makedoniju. U periodu od 2009 do 2010 u Srbiji. gdje se primjećuje veći rast na niţem nivou spektruma blagostanja (otprilike donjih 10 posto) i umjereni pad za sve druge. u Crnoj Gori je u vremenu 2009-2010 došlo do obratnog modela rasta potrošnje. Crnu Goru i Srbiju ukazuju da porast siromaštva u SEE6 tokom 2010 i 2011 moţe potaći divergenciju stopa siromaštva u odnosu na zemlje EU10. Srbija. Uĉinak rasta (odnosno krize) na ukupnu distribuciju mogu se analizirati Krivuljama uĉestalosti rasta (Growth Incidence Curves -GIC). Slika 51: Krivulje uĉestalosti rasta. Za razliku od njih.). Sliĉna je slika i u BJR Makedoniji.2010 6 Growth incidence Growth in mean 95% confidence bounds Growth at median 2 Annual growth rate % Annual growth rate % -2 -6 -10 -14 1 10 20 30 40 50 60 70 Expenditure percentiles 80 90 100 -14 -10 -6 -2 2 Mean growth rate Mean growth rate 1 10 20 30 40 50 60 70 Expenditure percentiles 80 90 100 17 GIC se radi na osnovu dvije ankete domaćinstava za koje se rangiraju zapaţanja od najsiromašnijeg do najbogatijeg. Ovo se koristi za razradu varijacija potrošnje u razliĉitim anketama za svaki percentil distribucije (odnosno koliko je porasla potrošnja za najniţi procent. itd. Jednostavno reĉeno. za koje je pad izraţeniji. osim najviših 10 posto distribucije. Crna Gora i BJR Makedonija Serbia 2008-2009 6 Growth incidence Growth in mean 95% confidence bounds Growth at median Serbia 2009 . 36 . siromašni su podnijeli najveći teret nedavne ekonomske krize u odnosu na ostatak društva. koliko za drugi percentil odozdo. BJR Makedoniju i Crnu Goru. ali je obim smanjenja potrošnje i dalje veći na donjem dijelu distribucije. na primjer. U sve ove tri zemlje GIC otkriva da je magnituda smanjenja potrošnje u 2009 u odnosu na 2008 bila najveća na niţem dijelu distribucije blagostanja kad je nastupila kriza. Novonastali ekonomski oporavak nije promijenio ukupnu sliku. Paneli na slici 51 navode GIC za 2008-2009 za Srbiju. Trendovi distribucije prihoda tokom globalne krize su takoĊer bili nepovoljni.

EBRD. Ovo je vaţno jer socijalno i blagostanje domaćinstva inherentno ovisi od subjektivnih i društvenih 0 20 40 60 80 100 procjena šireg ekonomskog i društvenog okruţenja. oko 60 posto odraslih osoba navode da je kriza na njih (% of adults) A great deal A fair amount Just a little Not at all Montenegro Albania Kosovo BiH FYROM Serbia Source: LiTS II. Uĉinak se ĉini Izvor: LITS 2010. 2010. Svjetska banka. koju su zajedno pripremili EBRD i Svjetska banka. Ova „objektivna― slika siromaštva i nejednakosti koja se zasniva na podacima o distribuciji moţe se dopuniti informacijama o Slika 52: Percepcija uĉinka krize percepciji utjecaja krize na regiju i strategijama How much was your HH affected by the crisis? koje su se koristile u odnosu na nju (Slika 52).Montenegro 2008-2009 40 Growth incidence Growth in mean Mean growth rate 95% confidence bounds Growth at median Montenegro 2009-2010 40 Growth incidence Growth in mean Mean growth rate 95% confidence bounds Growth at median 20 Annual growth rate % Annual growth rate % 0 -20 -40 1 10 20 30 40 50 60 70 Expenditure percentiles 80 90 100 -40 -20 0 1 20 10 20 30 40 50 60 70 Expenditure percentiles 80 90 100 FYR Macedonia 2008-2009 20 20 FYR Macedonia 2009-2010 Annual growth rate % Annual growth rate % 0 -20 -40 Growth incidence Growth in mean 95% confidence bounds Growth at median -40 -20 0 Growth incidence Growth in mean 95% confidence bounds Growth at median -60 1 10 20 30 40 50 60 70 Expenditure percentiles 80 90 100 -60 Mean growth rate Mean growth rate 1 10 20 30 40 50 60 70 Expenditure percentiles 80 90 100 Izvor: Osoblje Svjetske banke. Ovakvi podaci su prikupljani u drugim krugu Ankete Ţivota u tranziciji (Life in Transition Survey -LiTS II) u drugoj polovici 2010. imala ili veliki ili priliĉan utjecaj. najvećim u Srbiji. U svih SEE6 zemalja. U svim zemljama udio 37 . gdje 40 posto odraslih ispitanika navodi da je kriza na njih imala veliki utjecaj. a manje od jedne petine odraslog stanovništva smatra da kriza nije imala nikakvog utjecaja na njihovo domaćinstvo. i te procjene mogu opet imati povratni utjecaj na ukupnu ekonomsku i društvenu klimu i ekonomske odluke i izglede dugoroĉnog rasta.

iako je smanjenje plaća/broja sati rada bio na bliskom drugom mjestu. 38 . drugi najĉešći mehanizam prijenosa bio je smanjenje doznaka. Srbiji i BJR Makedoniji. smanjeni dotok doznaka (koje su u toj zemlji posebno visoke) imao je malo prominentniju ulogu. U Bosni i Hercegovini. Srbiji i Crnoj Gori. potrošnju luksuznih roba i nekih izbornih usluga (Slika 54). domaćinstva su smanjila. Oko petine stanovništva u Albaniji i BJR Makedoniji navode da su morali prestati kupovati lijekove ili odloţiti posjete lijeĉniku. phone. U svim zemljama osim Bosne i Hercegovina. odlaganje lijeĉenja ili odlaganje plaćanja komunalija veća je u donjem tercilu potrošnje.stanovništva koji je znaĉajno pogoĊen ili priliĉno pogoĊen bio je sliĉan u svim tercilima potrošnje – uĉinak krize jednako su osjetila siromašna i bogata domaćinstva. Ovo podrţava blisku povezanost izmeĊu trţišta rada i blagostanja u SEE6. MeĊutim. kriza je utjecala na više od potrošnje luksuznih roba – veliki dio stanovništva u svim zemljama (a posebno u Srbiji i BJR Makedoniji) navode smanjenje potrošnje osnovnih ţivotnih namirnica. u Crnoj Gori. Dalje. prvo i prije svega. 60 50 40 30 20 10 0 BiH Montenegro Albania Serbia Kosovo FYROM Source: LiTS II. Slika 52: Najvaţniji kanali utjecaja Slika 53: Najvaţniji mehanizmi nošenja sa krizom Main crisis coping mechanisms (% of adult population) Main crisis impact pathways (% of crisis-affected population ) Reduction in wages or hours Job loss or closed business Reduced flow of remittances Additional work undertaken Reduced consumption of luxury goods Reduced consumption of staple foods Stopped buying medications / postponed doctor visits Reduced vacations 70 60 Reduced consumption of alcohol / cigarettes Delayed utilities payments / cut TV. i gotovo 70 posto stanovništva BJR Makedonije. najvaţniji put prenošenja utjecaja krize na rast siromaštva bio je smanjenje naknada ili radnih sati – što je navelo više od 50 posto stanovništva pogoĊenog krizom. U Albaniji i BJR Makedoniji gubitak posla bio je drugi najĉešće navoĊen put nakon smanjenja plaća/broja radnih sati (Slika 53). Da bi izašli na kraj sa krizom. Na Kosovu. 2010. uĉestalost ovih ekstremnijih strategija nošenja sa krizom kao što je smanjenje potrošnje osnovnih namirnica. 2010. Svjetska banka. telefon ili Internet. EBRD. Izvor: LITS 2010. or internet 70 50 40 30 20 10 0 BiH Kosovo Albania Serbia FYROM Montenegro Source: LiTS II. Ovakvu strategiju nošenja sa krizom navodi gotovo pola stanovništva Bosne i Hercegovine. oko 40 posto stanovništva navodi da su morali odloţiti plaćanje raĉuna za komunalije ili ukinuti TV.

da se poveća korištenje i obuhvat socijalne pomoći na osnovu imovinskog cenzusa. Nedavno izvršena evaluacija mreţe socijalne zaštite u SEE6 dovela je do zakljuĉka da su neke od njih reagirale fleksibilnije od drugih. New York 39 . Mjere socijalne sigurnosti bi trebale imati kljuĉnu ulogu u tim odgovorima.8 procenat BDP-a u odnosu na prosjeĉnu potrošnju od 1. Springer. dok je u isto vrijeme došlo do smanjenja prihoda vlade.7 posto BDP-a u svim zemljama u regiji. ali nedavna teška ekonomska kriza postavlja izazov sposobnostima vlade da zaštiti siromašne i ugroţene. forthcoming in Ruggeri Laderchi and Savastano ―Poverty and Exclusion in the Western Balkans: new directions in poverty and analysis‖. Implementation and Performance‖ The World Bank Washington DC. mada su reforme iz 2008 povećale udio programa koji ne iziskuju imovinski cenzus. ukupna potrošnja na socijalnu pomoć u Bosni i Hercegovini bi se izjednaĉila sa prosjekom u SEE6. Samo BJR Makedonija troši više na naknade po osnovu imovinskog cenzusa nego na kategorijske programe. Boryana and Ramya Sundaram (2011) ―Social Safety Nets in the Western Balkans: Design. potraţnja za naknadama za nezaposlenost i socijalnom pomoći povećala se. zdravstvo i obrazovanje.Otreţnjujući nalazi pokazatelja siromaštva i nejednakosti i anketa LITS bi trebali navesti kreatore politika u zemljama SEE6 da zastanu i zapitaju se: „što se moţe uĉiniti?―18 Percepcija velikog udjela stanovništva koji se mora nositi sa krizom tako što smanjuje potrošnju osnovnih namirnica i izdvajanja za zdravstvo ukazuje na to da zemlje SEE6 imaju teškoća da uspostave efikasne sisteme za odgovor na krizu. Bosna i Hercegovina je uoĉljiv izuzetak: sa 3. Najvaţniji zakljuĉci ove procjene bili su da odrţavanje djelotvorne zaštite sa smanjenim ukupnim sredstvima nakon krize iziskuje znaĉajne reforme: (i) (ii) (iii) da se smanji potrošnja na naknade zasnovane na pravima (bez imovinskog cenzusa).4 do 0.9 posto BDP-a 2010. najveći dio sredstava ide na kategorijske programe. i da se poveća njihova fleksibilnost i responsivnost na krize i udare. Tokom krize i nakon nje. Konkretnije:  Javna potrošnja na socijalnu pomoć u smislu udjela u BDP-u u zemljama SEE6 je na nivou koji je usporediv sa ostatkom Istoĉne Evrope i Centralne Azije (1.33 posto BDP-a usmjerenih na socijalnu pomoć u 2008-2009 i još više – 3. Bosna i Hercegovina je se nalazi meĊu onim zemljama Evrope i Centralne Azije koje najviše troše. Tokom 2000. kategorijske naknade su konzistentno apsorbirale veći dio izdvajanja za socijalnu pomoć u odnosu na naknade koje se odobravaju na osnovu imovinskog cenzusa. da se smanje negativni poticaji za zapošljavanje koji su ugraĊeni u socijalnu pomoć zadnjeg izbora.5 posto BDP-a. Rashodi naknade za demobilizirane borce su.  18 Gotcheva. što je dovelo do pritisaka da se smanji potrošnja na socijalnu zaštitu. razlog za ovakav rezultat – kad bi se one smanjile na regionalni prosjek od 0. kako se ĉini. Potrošnja na socijalnu pomoć je neravnopravna.

5 posto BDP-a) kao i u BJR Makedoniji. Obuhvat je izuzetno nizak ĉak i u zemljama koje imaju višestruke programe socijalne zaštite koji su kreirani da zaštite i da ublaţe višestruke rizike koji su vezani ne samo za siromaštvo. privremenu nezaposlenost zbog brige za novoroĊenĉe. a najviša na Kosovu (više od 0. Potrošnja na socijalnu pomoć zadnjeg izbora je vrlo niska u Srbiji i Bosni i Hercegovini. gdje iznose 75 posto). Potrošnja na socijalnu pomoć zadnjeg izbora je relativno visoka u Crnoj Gori (blizu 0. Generalno. nego i invaliditet. a Crna Gora ima najveću stopu rasta potrošnje na invalidske naknade zadnjih godina. što dovodi do programa manjeg obima sa uskim pokrićem i velikim greškama iskljuĉivanja. ili povećanje broja ovisne djece u obitelji. Velikodušnost ovih naknada znaĉajno varira od jedne zemlje SEE6 do druge.  Prioriteti potrošnje se razlikuju od zemlje do zemlje. gdje Albanija biljeţi najveću potrošnju (0.transferne potrošnje korisniĉkog domaćinstva ova velikodušnost izgleda relativno velika u usporedbi sa shemama socijalne zaštite koji pruţaju sliĉnu zaštitu u ECA.7 posto BDP-a). gdje odraţava veliku uĉestalost siromaštva i koncentraciju potrošnje na manji broj programa naknada. naknade socijalne zaštite nisu jako velikodušne u odnosu na minimalnu plaću – variraju od 7 do 20 posto minimalne plaće (sa izuzetkom Crne Gore. SEE6 više troše na invalidske naknade nego druge zemlje Evrope i Centralne Azije.9 posto BDP-a) u regiji. ali nizak obuhvat (najveća pokrivenost je 40 posto donjeg kvintila za sigurnosnu mreţu Kosova). 40 . Dok kad se mjeri kao dio post. socijalna pomoć ima solidnu preciznost u ciljanju. U isto vrijeme.

H.

IZGLEDI ZA 2012-13

SEE6 ulaze u razdoblje usporenog rasta i teţih prilagodbi. Prosjeĉan rast 2012 u SEE6 se oĉekuje na nivou od 1.1 posto u odnosu na 2.2 posto 2011. S obzirom na oĉekivanja slabog rasta 2012 za Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru i Srbiju, posebno, ove tri zemlje neće doseći nivo pred-kriznog realnog BDP-a do 2013. godine. Ekonomski izgledi eurozone, na koju se SEE6 posebno oslanjaju kad se radi o potraţnji izvoza, doznake i FDI su bolji nego što su bili prije šest mjeseci, ali i dalje postoje znaĉajni rizici. Posebno je potrebno spomenuti da će oporavak SEE6 zaostajati za drugim zemljama u tranziciji i razvoju koje imaju globalne veze koje su manje centrirane na Evropu. Fiskalne prilagodbe će se morati nastaviti pod teţim okolnostima, kao i napori da se sprijeĉi da nivo javnog duga postane neodrţiv. Rast kredita će vjerojatno ostati slab, a finansijski sektor, sve više ovisan od lokalnih depozita kako se nastavlja smanjenje dugova evropskih banaka (deleveraging) morat će se u isto vrijeme baviti povećanim nivoom NPL-ova (loših kredita). Prvi kvartal 2012 bio je posebno teţak za SEE6. Nasuprot globalnom oporavku rasta industrijske proizvodnje, industrijska proizvodnja u ovoj regiji je pogoĊena istovremeno smanjenjem potraţnje u Evropi za uvozom, kao i teškim zimskim uvjetima koji su paralizirali cijelu regiju tokom februara 2012. Dalje, rast globalnih cijena nafte će dodatno usporiti ekonomsku aktivnost, kao što će uĉiniti i smanjenje dugova (deleveraging) bankovnog sektora Evrope – proces koji se intenzivirao nakon kraja 2011. Kako se ekonomski izgledi za 2012 poĉinju pogoršavati, malo je vjerojatno da će u kratkoroĉnom periodu doći do odskoka u zapošljavanju. Sa projiciranim rastom BDP-a od 1.1 posto 2012, izgledi za znaĉajan rast zaposlenosti su mali. Visoko-frekventni podaci o industrijskoj proizvodnji i maloprodaji ukazuju na isti zakljuĉak (Slika 55-56). Spor rast kredita, nedostatak znaĉajnog fiskalnog prostora za investicije koje bi generirale zapošljavanje, kao i slabi izgledi za izvoz ukazuju na dalje pogoršanje uspješnosti trţišta rada. MeĊutim, znaĉajne strane direktne investicije bi mogle dovesti do preokreta na lokalnim trţištima rada, ali s obzirom na slab i neizvjestan izgled Evrope, vjerojatnost da će se ostvariti ovakav scenarij je niska. Uzeti zajedno, ovi trendovi impliciraju da će zemlje SEE6 ostati na dvostrukom kolosijeku rasta tokom 2012. Zemlje koje imaju visok nivo duga i oslanjale su se uglavnom na vanjsku potraţnju za oporavkom (Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Srbija, i u odreĊenoj mjeri, Albanija) će se suoĉiti sa sporim rastom ove godine, dok će BJR Makedonija i Kosovo imati bolji, mada još uvijek niţi rast nego 2011 (Tabela 7). Ovo je u skladu sa daljim smanjenjem tekućeg raĉuna 2012-13, što odraţava dijelom fiskalnu konsolidaciju koja je u toku.
Tabela 7: Izgledi za rast zemalja SEE6
2012 1.6 0.5 4.0 2.0 0.5 0.5 1.0 Realni rast BDP-a (%) 2013 2.5 1.5 4.1 3.2 1.5 3.0 2.6

ALB BIH KOS MKD CG SRB SEE6

41

Slika 54: Industrijska proizvodnja (3m/3m, procent Slika 55: Maloprodaja (Jan 2010 = 100, bez SP) promjene, bez SP)

Izvor: Nacionalni uredi za statistiku i kalkulacije osoblja Svjetske banke.

Izvor: Nacionalni uredi za statistiku i kalkulacije osoblja Svjetske banke.

Izgledi za rast izvoza SEE6 tokom 2012 su i dalje pozitivni, mada na umjerenom nivou od 8 posto, pod pretpostavkom da ne doĊe do daljeg produbljivanja krize Eurozone. Ovo je unatoĉ najnovijem svoĊenja na umjereniji nivo ili ĉak pada y-o-y nakon prvih mjeseci godine, uglavnom zbog teške zime i privremenog utjecaja euro krize. U svakom sluĉaju, oĉekuje se da će rast uvoza biti umjeren na nivou od oko 5 posto tokom 2012. god., ĉime se implicira slabija potraţnja koja je posljedica smanjenog ekonomskog rasta i daljeg suţavanja deficita vanjskog tekućeg raĉuna. Unatoĉ pogoršanom okruţenju za FDI uzrokovanom krizom u Eurozoni, SEE6 ostvaruju koristi od jednog broja novih investicija koje su nedavno najavljene (npr. BJR Makedonija, Srbija). Dugoroĉniji izgledi za FDI su i dalje pozitivni. MeĊutim, postoje evidentne razlike izmeĊu zemalja. Srbija je u januaru 2012 doţivjela znaĉajan odliv kao posljedicu kupovine manjinskog udjela u drţavnom telekomu Grĉke OTE; ali oĉekivanja za 2012 su da će priliv FDI u Greenfield investicije biti sliĉna onom tokom 201. Kosovo oĉekuje da će FDI osjetiti poticaj od prodaje telekoma (PTK) poĉetkom 2013. Jedan primjer kako se FDI mogu koristiti za proširenje lokalne izvozne baze je BJR Makedonija: ulaskom dvije velike kompanije za auto-dijelove 2007. godine, izvoz komponenti za automobilsku industriju postao je vaţan dio izvoza iz te zemlje. Sve zemlje osim Kosova i Albanije imaju relativno visok nivo vanjskog duga, gdje su Crna Gora, i u manjoj mjeri Srbija, zagazili u podruĉje rizika. Iako se dio duga odnosi na sluţbene kreditore, on predstavlja rizik prenošenja ukoliko se pristup trţištu dodatno suzi. Ipak, većina ovog duga dospijeva nakon 2012, a u dosta sluĉajeva 2015 ili kasnije. Kratkoroĉno, vlada Crne Gore bi se mogla suoĉiti sa rizikom da mora platiti ranije garancije koje je dala za kredit od 90 miliona eura za tvornicu aluminija, koje dospijevaju. S obzirom na vanjsko i regionalno okruţenje, budući rast kredita će vjerojatno u najboljem sluĉaju biti umjeren, i pratiti rast lokalnih depozita kao novog dominantnog
42

izvora finansiranja, i moţe biti i gori ukoliko doĊe do pogoršanja krize u Eurozoni. Produţenje perioda oteţanog pristupa kreditima moţe proisteći od povećane averzije matiĉnih banaka da se oslone na finansiranje banaka i ograniĉenja transfera unutar grupe izmeĊu matiĉnih banaka i njihovih supsidijarnih banaka u ECA-i. Sporiji rast kredita ostavlja problem dugoroĉnog finansiranja rasta privatnog sektora. Pojedine manje banke se suoĉavaju sa velikim izazovima, i to bi moglo izvršiti pritisak na već uzak fiskalni prostor. Na primjer, u Srbiji je drţava od dvije male domaće banke zatraţila dokapitalizaciju, a druga domaća banka biljeţi velike gubitke 2011. godine, koji su joj zbrisali kapital i sada je pod privremenom upravom, sa mogućnošću dokapitalizacije od strane drţave. Bez proaktivnog i kooperativnog pristupa, NPL-ovi će vjerojatno ostati na povišenom nivou, što će dodatno usporiti ekonomski oporavak. Stope NPL-a u većini zemalja ove regije su visoke. To utjeĉe na kvalitetu aktive bankarskog sektora, rezultate poslovanja i troškove pozajmljivanja. Lošiji ekonomski izgledi za regiju znaĉe da će zajmoprimci koji ne mogu vraćati kredit i dalje biti u situaciji da se bore za opstanak i da će vrijednost kolaterale ostati na deprimiranom nivou još neko vrijeme. Brzo rješavanje NPL-a nosi obećanje da će se ukloniti vaţan faktor koji usporava ekonomski rat u SEE6 zemljama, ali to će iziskivati proaktivan i kooperativan pristup19. Javne finansije će i dalje biti izloţene pritiscima u cijelom podruĉju SEE6 tokom preostalog dijela 2012 i tokom 2013. Sa izuzetkom Crne Gore, koja namjerava deficit smanjiti na 2.5 posto BDP-a 2012, a dodatno smanjiti u srednjoroĉnom razdoblju, fiskalne prilagodbe koje se trenutno predviĊaju u drugim zemljama SEE6 su skromne. Srbija je planirala ukupnu prilagodbu od 0.6 posto BDP-a tokom dvije godine (iako ovo tek treba da usvoji nova vlada), dok je Albanija zacrtala da riješi deficit od 3 posto BDP-a tokom 2012. BJR Makedonija namjerava zadrţati nepromijenjen deficit od 2.5 posto BDP-a. Kosovo, u skladu sa svojom solidnom fiskalnom pozicijom, povećava deficit kako bi omogućio veća izdvajanja za kapitalne rashode. Projicira se porast deficita u Bosni i Hercegovini tokom 2012, nakon korekcija koje su potrebne da bi se stvorio fiskalni prostor za dolazeće otplate. TakoĊer, pretpostavke koje su u osnovi dijaloga o fiskalnim politikama u većini zemalja SEE6 ukljuĉuju i umjerenu recesiju u Eurozoni poĉetkom 2012, nakon kojega slijedi ubrzan oporavak. U takvom okruţenju, jedan konzervativniji pristup sa bolje razraĊenim mjerama zaštite bi bio pogodniji s obzirom na već ranije u ovom izvještaju opisane ekonomske rizike jer bi oni mogli imati dalji negativni uĉinak na prihode i dostupno finansiranje.

19

Izvor: Beĉka inicijativa koordinacije evropskih banaka: radna grupa o NPL u Centralnoj, Istoĉnoj i Jugoistoĉnoj Evropi) (European Banking Coordination ―Vienna‖ Initiative: Working Group on NPLs in Central, Eastern and Southeastern Europe).

43

samo se od Crne Gore oĉekuje da će uspjeti smanjiti nivo duga u ovom razdoblju. 21 Rashodi za kamate su u prosjeku 1 posto BDP-a u zemljama SEE6. alternativna mjera – javni dug kao procent godišnjih prihoda vlade – je iznad prosjeka EU10 (Tabela 8). U osnovnom scenariju. Iako konkretan nivo duga za svaku specifiĉnu zemlju zavisi od niza varijabli. kao i ―Restoring Debt Sustainability After Crisis: Implications for the Fiscal Mix. gdje su rashodi za kamate 2011 iznosili 3. oĉekuje se njihov dalji rast. nedavni radni papir MMF-a koji su izradili Baldacci. meĊutim. vjerojatno bi prudentan nivo bio bitno niţi20 i vlasti u tim zemljama trebaju razviti kredibilne srednjoroĉne do dugoroĉne fiskalne strategije koje će dovesti do stabilizacije i smanjenja javnog duga. iako je javni dug izraţen kao procent BDP-a još uvijek niţi nego u komparabilnim zemljama EU10. kao i rizik neusklaĊenog dospijeća. Osim toga. Kao rezultat toga. ovo u kritiĉnoj mjeri ovisi od implementacije ambiciozno planiranih fiskalnih prilagodbi. a za zemlje u razvoju. Osim toga. sa tek manjim poboljšanjem oĉekivanim u 2013. što će uĉiniti da SEE ostanu ranjive. Suoĉena sa znaĉajnim fiskalnim pritiscima i visokim nivoom duga i sa postojećim politikama. i sa i dalje znaĉajnim rizicima. Maastichtški kriterij od 60 posto BDP-a koji se obiĉno smatra odrţivim zasnovan je na bitno drugaĉijim pretpostavkama vezanim za ekonomsko okruţenje u odnosu na one sa kojima se suoĉavaju zemlje SEE6. ĉime se daje osnova za valutni rizik. Crna Gori i Srbiji je u proteklim godinama na ne neodrţivoj putanji pa će stoga morati izvršiti mnogo jaĉe korektivne radnje. 44 . vlasti u SEE6 trebaju još jednom razmisliti o tome koji bi se nivo javnog duga mogao smatrati odrţivim. rizici domaćeg duga takoĊer rastu. znaĉajan dio javnog duga u zemljama SEE6 (Albanija. Gupta i Mulas-Grandos:―Getting Debt Under Control. velike promjene teĉaja valute bi mogle imati znaĉajan utjecaj na fiskalnu solventnost. Iako je teĉajni rizik nešto ublaţen relativno visokim nivoom rezerve i generalno solventnom pozicijom prema vani. Još jedan razlog je taj što će fiskalna konsolidacija koja oĉekuje mnoge od ovih zemalja dodatno smanjiti fiskalni prostor. javni dug će i dalje rasti tokom 2012. sa izuzetkom Albanije. Proces prilagodbe će morati uznapredovati u nekim zemljama SEE6 koje trenutno imaju viši nivo javnog duga (Albanija. Osim toga.1 posto BDP-a. sa povećanim oslanjanjem na relativno plitka domaća trţišta. BJR Makedonija i Srbija) denominiran je ili fiksiran za stranu valutu. ukljuĉujući SEE6 – 40 posto BDP-a.‖ Finanse & Development. Jedan razlog zbog kojega je situacija u SEE6 drugaĉija jeste da se ove zemlje sve više udaljavaju od koncesionog pozajmljivanja prema trţišnom finansiranju koje povećava troškove duga i smanjuje rok dospijeća. ne poduzmu li se znaĉajne korektivne mjere. December 2010. i Albanija i Srbija će. će probiti gornju granicu zaduţenosti od 60 posto BDP-a (Albanija) odnosno 45 posto BDP-a koje su utvrĊene njihovom domaćom legislativom. Strogom 20 Sve više jaĉa novi konsenzus da prudentan nivo duga za napredne zemlje ne bi trebao biti veći od 60 posto BDPa. Uvaţavajući rizike vanjskog okruţenja. Sa rastućim nivoom duga.‖ IMF WP/10/232). Javni dug u Albanija. uz istovremeno poboljšanje strukture javnih rashoda prebacivanjem teţišta na kritiĉna ulaganja u infrastrukturu. IZAZOVI POLITIKA Glavni kratkoroĉni izazov politika za SEE6 je fiskalna politika i dug. ovo su široki pokazatelji koji bi mogli posluţiti kao grubo mjerilo (vidi. pitanja pristupa trţištu i strukture duga sa kojima ţive zemlje SEE6 danas. Dalje. Bosna i Hercegovina. Crna Gora i Srbija).I. Ovo se ne moţe dovoljno naglasiti. iako su tekući troškovi servisiranja duga još uvijek podnošljivi21. na primjer.

ali sa povećanjem dugovanja. U takvom okruţenju. trebaju se sagledati još jednom kako bi se osiguralo da se stabilizira nivo javnog duga i da se u odnosu na njega pokrene trend smanjenja. takva prilagodba moţe predstavljati izazov i iziskivati donošenje teških politiĉkih odluka. ukljuĉujući i rizik prenošenja i rizik pristupa trţištu. Kao prvi korak.7 2. Sa izuzetkom Bosne i Hercegovine.6 1.4 Izvor: Procjene osoblja Banke na osnovu podataka koje su dostavila ministarstva finansija i MeĊunarodni monetarni fond Napomena: Kratkoroĉni dug prikazan na bruto osnovi kod raĉunanja potreba za finansiranjem. zemlje SEE6 su do sada uspijevale izbjeći smanjenje kreditnog rejtinga.7 3.0 0.5 10. ukljuĉujući smanjenje fiskalnog deficita i nivoa duga. Tabela 8: Odabrani pokazatelji javnog duga. Albanija.9 24. IFI mogu pomoći tako što će omogućiti finansiranje pod povoljnijim uvjetima dok se ne pokrene ekonomski oporavak i poboljšaju se uvjeti za pristup finansijskim trţištima.5 SRB 116. Kosovo i Srbija su formalno postavile gornje granice vladinog duga kroz fiskalne zakone.0 1. postavlja se pitanje uĉinkovitosti tih fiskalnih pravila i okvira za upravljanje javnim finansijama. blisko pratiti i agresivno raditi na smanjenju nagomilanog duga i tokovima budţetskih i poreznih dugovanja. U isto vrijeme. Dobivanje boljih kreditnih uvjeta će iziskivati primjenu kredibilnih fiskalnih programa za jaĉanje fiskalnih i ekonomskih temelja. Uvaţavajući sve ove fiskalne institucije. Ovim se znaĉajno pojaĉava rizik prenošenja sa kojima se i inaĉe suoĉavaju zemlje SEE6. ukljuĉujući rezervne obaveze. ali i dalje imaju spreadove veće od 500 bps. restrukturiranje rashoda. 2011 Javni dug. i promoviranje reformi sa ciljem unaprjeĊenja konkurentnosti. zemlje SEE6 moraju nastaviti jaĉati svoje okvire upravljanja javnim finansijama (PFM). U suprotnom.8 CG 151. i pod pretpostavkom da neće doći do katastrofiĉnog kolapsa u kratkom roku.2 14. ĉuvara politika koji blisko prati i procjenjuje fiskalna dešavanja i politike. TakoĊer. BJR Makedonija i Crna Gora nametnule su fiskalna ograniĉenja koristeći dokumente nivoa strategija.7 KOS 18.strukturom rashoda u više zemalja SEE6.0 MK 108. Većina zemalja SEE6 su usvojile neki vid formalnih ograniĉenja nivoa javnog duga. a i Crna Gora razmatra zakon kojim će se uvesti gornja granica nivoa duga. Srbija je osim toga uspostavila Fiskalni savjet. % prihoda vlade Potrebe za finansiranjem. Sama prilagodba nije dovoljna: s obzirom na plitka domaća trţišta kapitala. ciljevi prihoda i izvori finansiranja se moraju realno procijeniti i kreirati mjere prihoda i rashoda tako da izravnaju uĉinak okruţenja sporijeg rasta. jaĉi razvoj domaćeg trţišta je potreban kako bi se restrukturirao nagomilani dugoroĉni dug u instrumente sa duţim dospijećem i ublaţio rizik od povećanog oslanjanja na domaće trţište. ĉiji je Moody's rejting malo opao na B3. Dalje u budućnosti.7 8.8 7. mnoge SEE6 će se morati okrenuti pozajmljivanju izvana da bi finansirale svoj deficit i otplatu duga tokom ovog teškog razdoblja. dobro bi bilo da izbliza prate dugovanja privatnog sektora i da blisko suraĊuju sa monetarnim vlastima na jaĉanju finansijske discipline. Dugoroĉno.6 0.1 BIH 84. srednjoroĉne fiskalne strategije. BJR Makedonija planira reviziju javnog duga na ciljnu vrijednost od 30-35 posto BDP-a.3 0. u globalnom okruţenju koje ima averziju prema riziku. SEE6 imaju priliku da ostvare dinamiĉan „zlatni rast― i to će biti vezano za oporavak i 45 . % BDP-a ALB 227. SEE6 će se suoĉiti sa povećanim rizicima. % BDP-a Plaćanje kamata.

46 . Gledajući evropsku budućnost SEE6 – nakon ovog teškog kratkoroĉnog razdoblja – postoje razlozi za optimizam. dugoroĉne stope rasta SEE6 vjerojatno se neće vratiti i odrţati na nivou koji su imale neposredno prije krize. Tu spadaju tvrdoglavo visoke stope nezaposlenosti. ako se izbjegne produţeni utjecaj na investicije koje podrţavaju rast u narednim kvartalima. Ovakve politike – fokusirane na investicijsku klimu. i starenje stanovništva. i ako se snaţna paţnja posveti dugom naslijeĊu potreba za strukturalnim reformama koje su razmatrane u posljednjem SEE RER. I tada.same Evrope. trţište rada. tendenciju emigracije najobrazovanijih ljudi. ako se vlasti budu drţale prudentnih fiskalnih politika i politika javnog duga. Ali oporavak će biti svjetliji i neposredniji izgled. reforme javnog sektora i institucija – bit će jako potrebne da se suoĉi sa upornim izazovima u ovoj regiji. U noti koja slijedi o „Zlatnom rastu― i izgledima za njegovo postizanje u zemljama SEE6. a napredak u smislu smanjenja siromaštva će se obnoviti ako se uredno riješi grĉka kriza. ovaj izvještaj navodi razloge za optimizam i predlaţe politike koje su potrebne da bi osigurale ostvarenje tog potencijala. posebno meĊu mladima.

U pogledu upravljanja. 47 . smanjenje krutosti zapošljavanja i otpuštanja. trgovine i finansija. Kosovo. U njoj se razmatraju kljuĉna ekonomska dešavanja u Evropi iz dugoroĉne perspektive. poduzetništvo i inovacije. posredovanje u zapošljavanju i obuku. poduzetništvo i inovacije. Najvaţnije poruke su slijedeće:  Povećana trgovinska i finansijska integracija posluţili su kao velika „mašina konvergencije― – smanjenje prihodovnog jaza prema razvijenim „jezgrenim― zemljama EU – za zemlje koje su se ranije pridruţile Evropskoj Uniji (EU). ali uloga inovacije i istraţivanja i razvoja u sektoru poduzetništva je i dalje jako ograniĉena (Odjeljak III). Bilješka prilagoĊava kljuĉne poruke i implikacije politika za šest zemalja Jugoistoĉne Evrope (SEE6): Albaniju. U principu. TakoĊer. BJR Makedoniju. Unatoĉ napretku u outputima i produktivnosti koji je postignut od poĉetka 1990-tih. izmeĊu ostalog. što ukazuje na neophodnost reformiranja rada i upravljanja (odjeljak IV). Bosnu i Hercegovinu. rast zaposlenosti u SEE6 i dalje zaostaje. i rad i upravljanje. U pogledu rada. povlaĉi implikacije i lekcije iz zemalja SEE6 u smislu dugoroĉnih reformi razvojnih politika u budućem razvoju. ukljuĉujući postignuti napredak i izazove sa kojima se suoĉava regija SEE6 u pogledu kljuĉnih tematskih podruĉja koje pokriva GGR – konvergenciju prihoda. kojeg je izradio Ured glavnog ekonomiste Svjetske banke za Evropu i Centralnu Aziju – na primjer zemalja SEE6. Za objašnjenje drugih grupa zemalja koje se koriste u ovoj Bilješci vidjeti Aneks I. MeĊutim. ZLATNI RAST U JUGOISTOĈNOJ EVROPI: KLJUĈNE IMPLIKACIJE ZA REFORME POLITIKA22 UVOD A. a poslovno okruţenje je generalno poboljšano. Reiser and Richter 2012). one će se materijalizirati samo ako se usvoje odgovarajuće politike i reforme (vidi odjeljak II dalje u tekstu). a većina zemalja u regiji se danas suoĉava sa visokim nivoom nezaposlenosti i relativno niskim stopama uĉešća. koji analizira evropski ekonomski model u šest tematskih podruĉja: trgovina i finansije. Zemlje SEE6 su osjetile napredak u rastu produktivnosti od poĉetka 1990-ih. Crnu Goru i Srbiju.2. trošak otpuštanja) i aktivne politike trţišta rada koje promoviraju. veliĉina vlade je relativno manja u SEE6. dominantna potrošnja na socijalnu zaštitu). iako postoji dosta sliĉnosti izmeĊu SEE6 i Zapadne Evrope (npr. SEE6 se suoĉavaju sa mogućnošću jedne od najgorih demografskih tranzicija u narednih nekoliko decenija   22 Ova bilješka se zasniva na nedavnom izvještaju Svjetske banke „Zlatni rast― (Gill. rad i upravljanje. isti „voz konvergencije― ĉeka i nove zemlje kandidate za EU koje se nalaze meĊu SEE6. reforme trţišta rada (npr. i dalje su od kritiĉnog znaĉaja za rješavanje izazova dugoroĉne nezaposlenosti i nezaposlenosti mladih. Ali ove koristi nisu automatske. Ova bilješka predstavlja adaptaciju nedavno objavljenog Izvještaja o zlatnom rastu (Golden Growth Report -GGR).

zemlje SEE6 koje ţele iskoristiti potencijal „Zlatnog rasta― suoĉavaju se sa zajedniĉkom politikom da se mašina konvergencije odrţi u pogonu tako što će se pokrenuti povećani trgovinski i finansijski tokovi sa jedne strane.  I na kraju. Ovakav plan je rezimiran u zakljuĉnom odjeljku (Odjeljak V). troškove zdravstvene skrbi i javne finansije.– sa starenjem stanovništva. 48 . a sa druge strane izvršiti reforma rada i upravljanja. i migracijom prema vani – što sve predstavlja veliki problem za socijalnu zaštitu i penzione sisteme. smanjenjem radne snage. Reforma socijalne zaštite i zdravstva bi danas bila od kritiĉnog znaĉaja za zemlje iz ove regije kako bi bile spremnije za demografsku tranziciju i starenje stanovništva sutra.

odnosno 2010. Razlog za to je jasan: stvarno ili ĉak izgledno ĉlanstvo u EU sluţi kao sidro za meĊunarodne investitore (Stojkov i Zalduendo. 23 U drugim regijama ĉini se da kapital ne teĉe „nizbrdo―’. uz relativno nisko uĉešće kapitalnih roba i izvoza modernih usluga. iako se ĉini da je ta veza jaĉa za EU12 nego za SEE6.od razvijenih ka zemljama u razvoju – za razliku od ostatka svijeta. koji donosi posebne koristi u obliku povećanih trgovinskih i finansijskih tokova. Vaţno je reći da ovu mašinu konvergencije uglavnom pokreće trgovina i finansije. . te performanse su manje od EU11. EU15 i Zemalja istoĉnog partnerstva. Ali u izvozu SEE6 još uvijek dominiraju proizvodi koji iziskuju nisku struĉnu spremnu i proizvodi koji iziskuju intenzivno korištenje prirodnih resursa (Kathuria. VIdi: Prasad. sofisticiranost izvoza iz SEE6 za poluproizvode je i dalje niţa nego kod EU11 kao grupe. Ne samo da je udio izvoza iz SEE6 prema EU15 porastao. Iako SEE6 kao regija ima bolje performanse od EU15 Jug. TRGOVINA I FINANSIJE: PRIMARNI POKRETAĈI „KONVERGENCIJE― U SEE6 Zemlje SEE6 postaju integriranije sa Zapadnom Evropom i svijetom.371 u 2000 na US$13. Što je vaţno spomenuti.23 ĉime se daje doprinos rastu manje bogatih ekonomija Evrope. a Albanija i Bosna i Hercegovina su potencijalni kandidati. Raiser i drugi (2012) navode da je smanjenje vaţnosti izvoza u EU15 dijelom vezano za manji rast BDP-a u zemljama EU15. BJR Makedonija i Crna Gora postale su sluţbeni kandidati za prijem u Evropsku Uniju (EU) 2005. kapital u Evropi teĉe „nizbrdo―. Ova bliţa integracija sa Zapadnom Evropom donijela je sa sobom ekonomske koristi. MeĊutim.4 posto BDP-a) i tradicionalne usluge (10. ukljuĉujući jaĉe trgovinske i finansijske veze i konvergenciju prihoda. ĉime se ukazuje da ova regija ima još dobar put pred sobom u smislu iskorištavanja izvoza visoke vrijednosti. Gill. 2011). 49 . godine. nego i sofisticiranost roba koje se izvoze u EU15 je unaprijeĊena u periodu od 2000 do 2008 godine. Postoji snaţna veza izmeĊu strane štednje i ekonomskog rasta u zemljama-kandidatima za EU.5 procenata BDP-a).075 2008. Izvoz u i iz SEE6 je postao sofisticiraniji tokom posljednje decenije: u prosjeku je sofisticiranost izvoza u EU15 kad se radi o poluproizvodima porasla sa US$8. Srbiji je odobren status kandidata u februaru 2012. 2008). and Subramanian (2007) ili Gourinchas and Jeanne (2009). Zemlje SEE6 su znaĉajno povećale svoju vanjsku trgovinu i sofisticiranost te trgovine. Analiza sastava izvoza (Slika 58) ukazuje da su izvozom iz SEE6 u 2009-10 dominirali poluproizvodi (12.B. Rajan. koja je zadnja godina za koju su bili dostupni potpuni podaci za korištenje u ovoj analizi (Slika 57). i potiĉe rast prihoda i konvergencija (prema nivou EU).

u hiljadama USD. 50 . BJR Makedonija je bila najveći izvoznik potrošaĉkih roba (11. Slika 57: Izvoz i uvoz roba i usluga u EU15. Hwang and Rodrik (2007).6 posto BDP-a). na osnovu UN Comtrade. 1996–200824 Exports 16 14 12 10 8 1996 1998 2000 2002 2004 2006 2008 18 16 14 12 10 1996 1998 2000 EU15 EU15 Imports 2002 2004 World 2006 2008 Trade in intermediate goods of: EU11 with EU15 SEE with EU15 World World BGR+ROM with World with Napomena: EU11 ne ukljuĉuje Bugarsku i Rumunjsku pošto su one prikazane odvojeno. MMF. Izvor: Ujedinjene nacije. prosjek SEE6 za potrošaĉke robe. Podaci za uvoz poluproizvoda u Bugarsku nisu dostupni. Bosna i Hercegovina (18. Vidi: Hausmann.Slika 56: EXPY za poluproizvode.6 posto BDP-a) i Srbija (15. Zbog dostupnosti podataka. a u 2003-07 na Albaniju. gdje je PRODY mjera nivoa „sofisticiranosti― svakog izvoznog sektora. medijana za SEE6 u 1996-2002 i 2008 odnosi se na Albaniju i BJR Makedoniju. EU11. Bosnu i Hercegovinu i BJR Makedoniju. MeĊu zemljama SEE 6.8 posto BDP-a) su bile lideri u regiji u smislu izvoza poluproizvoda. Podaci za izvoz i uvoz usluga u Dansku datiraju iz 2004. srednja vrijednost. a Crna Gora je bila najveći izvoznik tradicionalnih usluga 24 EXPY mjeri sofisticiranost izvoza/uvoza tako što vrši procjenu produktivnosti izvozno/uvozne korpe zemlje. poluproizvode i kapitalne robe ne ukljuĉuje Kosovo i Crnu Goru. Izvor: Kalkulacije osoblja Svjetske banke. SEE6 i Drţave istoĉnog partnerstva 2009-10 (ili najnovije dostupne) Napomena: Zbog dostupnosti podataka. EXPY za izvoz odreĊene zemlje se raĉuna kao izvozom ponderirana prosjeĉna vrijednost PRODY za tu zemlju. i WDI.

i krediti privatnom sektoru u Evropi u nastajanju su znaĉajno porasli (Slika 4). sa relativno niskim udjelom modernih usluga. Isto tako. kapitalni tokovi u SEE6 bili su jednaki kao oni prema EU11. i a njihov je nivo posebno nizak u Bosni i Hercegovini (0. lijevi panel). Ovakvi finansijski tokovi su sa svoje strane dodatno proširili obim sredstava koja su na raspolaganju za davanje kredita.1 % BDP) i Drţava istoĉnog partnerstva (3. Kad se radi o finansijama. nakon koje je slijedila Albanija (15. Sastav uvoza bio je sliĉan onome kod EU 15 Jug i Zemljama istoĉnog partnerstva.7% BDP). Crna Gora je imala najveći udio dotoka FDI u odnosu na BDP (17. a najniţi u Albaniji (38 posto) i Kosovu (37 posto). 51 . ĉime se potakao ekonomski rast i prihodovna konvergencija. MeĊu zemljama SEE6.(22 posto BDP-a). Tokom 2010. na 49 posto 2010. U periodu 2001-08. Uvoz kao udio BDP-a ostao je na višem nivou nego u EU15 Jug. godine više od 80 posto ukupne aktive banaka u SEE6 bilo u stranom vlasništvu (Claessens and van Horen. 2012).9 posto BDP-a). većina FDI sredstava je došla u formi finansijskih ulaganja u bankarski sektor. MeĊu ekonomijama SEE6. koji je bio daleko veći nego EU11 (2. Uĉešće stranih banaka varira od 70 posto u BJR Makedoniji do 93 posto u Albaniji i Bosni i Hercegovini.1 posto BDP-a) i Srbija (4 posto) bile su lideri meĊu SEE6 u izvozu modernih usluga. a većinu dotoka predstavljale su FDI (Slika 3). U SEE6.9 posto). rast kredita privatnom sektoru izraţen kao procent BDP-a stagnirao je u periodu 2000-2004.8 posto BDP-a).4% BDP-a). ali je porastao sa 25 posto 2005. Bosna i Hercegovina je bila regionalni lider u uvozu potrošaĉkih roba i poluproizvoda. omjer kredita privatnom sektoru prema BDP-u bio je najviši u Crnoj Gori (67 posto BDP-a). nakon koje je slijedila Albanija (6.8 posto BDP-a).8%). regija je privukla najveći dotok FDI izraţen kao procent BDP-a (6. ali su dodatno porasli u periodu neposredno prije krize (Slika 3. dok je Albanija imala najveći uvoz tradicionalnih usluga. desni panel). Izvoz modernih usluga je bio jako skroman u zemljama u regiji. Rezultat je bio da je 2009. ali na manjem u odnosu na uvoz EU15 Kontinentalne i EU 11. i nije prelazio pet posto BDP-a u 2009-2010. Što se tiĉe izvoza. Ipak. MeĊu zemljama SEE6. tokovi kapitala su podrţavali rast. moderne usluge nisu prešle pet posto BDP-a u zemljama SEE6. BJR Makedonija (4. ali su stvarali i nove rizike. Tokovi kapitala su već bili znaĉajni tokom ranih 2000 (Slika 3. i u uvozu u SEE6 dominirali su poluproizvodi (22. i u Zemljama istoĉnog partnerstva.

Što se tiĉe trgovine. i 21 posto nivoa u EU11. i buma potrošnje. Povećana trgovina i tokovi kapitala su. iako su finansijski dotoci u bankarski sektor bili korisni. prtn. prtn. izmeĊu ostalog. EU11 SEE E. i kretanja u pravcu izvoza sa većom dodanom vrijednosti. CA oznaĉava tekući raĉun. vlasti će trebati paţljivo štititi osjetljive taĉke finansijskog sektora. „LAC― oznaĉava Latinsku Ameriku i Karibe. posluţili kao „motori konvergencije― za SEE6 (Slika 59). godine (sa US$916 1995. Što se tiĉe finansijske integracije. East Asia LAC 2005-2008 FDI Portfolio Other Total Capital Flows CA Balance FX Reserves. ukljuĉujući i potencijalno negativne efekte kredita koji nisu osigurani od rizika u stranoj valuti (unhedged lending). prosjek za period vrijednosti medijane grupe 2001-2004 24 20 16 12 8 4 0 -4 -8 -12 -16 EU15 EU Coh. change Napomena: ―EU coh.‖ se odnosi na zemlje EU kohezije. ukljuĉujući trgovinu kapitalnim robama i modernim uslugama. Ovo će iziskivati. prtn. East Asia LAC EU15 EU Coh. Indeks BDP po glavi stanovnika (EU15 Sjever i Kontinental =100) ukazuje da je konvergencija postojala od 2000. Iako je došlo do konvergencije prihoda u SEE6 (u pravcu nivoa EU15) u posljednjih 15-ak godina. prilike se uglavnom nalaze u povećanju sofisticiranost izvoza. mada je tada konvergencija bila mnogo manja nego u EU 11 (Slika 60). a FX je devizni teĉaj.Slika 58: Tokovi kapitala. Raiser. na US$1933 u 2010) i za 46 posto veći nego u 2000. Izvor: Kalkulacije osoblja Svjetske banke zasnovana na Gill. 52 . BDP po glavi u 2010 se u prosjeku više nego udvostruĉio u odnosu na nivo 1995. prema tome. and others (2012). smirivanje kreditnog rasta i aktivnu primjenu makroprudencijalnih politika. BDP po glavi stanovnika u SEE6 danas je samo 6. Ekonomije u ovoj regiji će trebati jaĉe iskoristiti prilike za trgovinu i finansijske integracije koje nudi Zapadna Evropa i ostatak svijeta kako bi mašina konvergencije ostala upaljena. Procent BDP -a. ―E. balona aktive.‖ se odnosi na Zemlje istoĉnog partnerstva. još je dug put.6 posto nivoa za EU15 Sjever i Kontinental. EU11 SEE E.

Slika 59: Indeks GDP per capita (EU15 Sjever i Kontinental =100). 1995-2010 EU11. SEE6 and Eastern Partnership 25 20 15 10 5 0 EU11 SEE Eastern Partnership Napomena: Podaci se odnose na razliĉite periode za pojedine zemlje: Kosovo (2000-2010) i Crna Gora (1997-2010). 53 . Izvor: Svjetska banka: Indikatori svjetskog razvoja (World Development Indiators -WDI) 2011.

iznoseći 15 posto u odnosu na oko 20 posto u EU 11 i EU 15 Jug. Uloga inovacija u zemljama SEE6. Isto tako. što je predstavljalo skok sa 81. Ali nivo produktivnosti u SEE6 je još uvijek daleko ispod onoga u EU15: godine 2009. sedam puta veći nego u EU15 Sjever. a vlada oko 300 miliona Eura. mjesta koje je zauzimala 2006 (od 155 ekonomija).1). iako je usporedivo sa EU15 Jug. na primjer. Godine 2011.. dok je taj iznos bio samo 6 hiljada u Bosni i Hercegovini. Godine 2012 ova zemlja je zauzimala 22 mjesto po lakoći poslovanja (od 183 ekonomije).5 hiljada konstanti 2005 US$). produktivnost je u SEE6 rasla prosjeĉnom godišnjom stopom od 4. osim u Crnoj Gori (1.6 posto). i iznad 35 u EU15 Sjever. inovacija i rasta. Raiser and others 2012).3 posto. gdje je FIAT uloţio skoro 700 miliona. FIAT i Vlada Srbije osnovali su zajedniĉko poduzeće. dok je Vlada uloţila dio gotovine. na 5 u 2012. poslovno okruţenje u SEE6. broj dana potreban da se sudski provedu ugovori smanjen je sa 706 iz 2004 na 493 2012. osnivanje firme u SEE6 bilo je najteţe od svih evropskih zemalja. PODUZETNIŠTVO I INOVACIJE: RAST PRODUKTIVNOSTI. prilagodba domaće legislative u BJR Makedoniji EU zakonu. meĊutim. 25 posto u Zemljama istoĉnog partnerstva. ukupna produktivnost rada (hiljade konstanti 2005 US$) u EU 15 Kontinental bio je skoro devet puta veći nego u SEE6. gdje samo EU15 Jug ima lošije performanse od SEE6. Prema Svjetskoj banci (2012).9 posto). dok je BJR Makedonija imala najniţi godišnji rast produktivnosti od SEE6 (1. Albanija je imala najveću ukupnu produktivnost rada u 2009 (12.4) ili Kosovu (56. Ovo se takoĊer odraţava u izvozu inovativnih proizvoda. Firme u SEE6 izdvajaju manje na inovacije nego firme u bilo kojem drugom dijelu Evrope. i obavezala se da će izvršiti ulaganja u povezanu infrastrukturu. Godine 2008. nego i za njegovanje produktivnosti. Izdvajanja javnog sektora na istraţivanje i razvoj (R&D) je daleko ispod 1 posto BDP-a u svim zemljama SEE6. kao i za EU 11 (vidi Tabelu 9).7) i Crnoj Gori (70. broj procedura neophodnih za osnivanje firme smanjen je sa 11 u 2004. postoje znaĉajne varijacije meĊu zemljama SEE6: poslovanje u BJR Makedoniji (DB 2011 indeks 76. Institucije u SEE6 se takoĊer ĉine slabima. TakoĊer. MeĊu SEE6.8) je mnogo lakše nego u Bosni i Hercegovini ( 55. pet puta veći nego u EU15 Jug. Isto tako. Ipak. Srbija ej zabiljeţila najveći godišnji rast produktivnosti (8 posto). prenijela neka sredstva sa fabrike automobila Zastava. u odnosu na 53 koliko je postupak trajao 2004. i dvostruko veći od EU11. ipak još zaostaje za EU15 Sjever i Kontinental. udio visoko obrazovane populacije starosne dobi 30-34 godine bio je najniţi u Evropi. koja je druga po veliĉini nakon Zemalja istoĉnog partnerstva (6. FIAT je uloţio gotovinu i opremu. Izgledi integracije u EU su takoĊer doveli do unaprjeĊenja poslovnog okruţenja. Odraţavajući 54 . Rezultat ovog stranog vlasništva je bio veći rast produktivnosti (Gill. TakoĊer. Godine 2012 je trebalo u prosjeku 22 dana u zemljama SEE6 da se osnuje firma.C. Primjer Zastave je dobra ilustracija kako se SEE6 polako sve više integriraju u globalnu ekonomiju. dovela je do znaĉajnog unaprjeĊenja poslovne klime. U periodu 1995-2010. ALI OGRANIĈENA ULOGA INOVACIJA Perspektiva ĉlanstva u EU djeluje kao sidro ne samo za privlaĉenje investicija. Sliĉna unaprjeĊenja poslovne klime zapaţena su i u drugim zemljama SEE6: u Albaniji. oko 30 posto u EU15 Kontinental. postoje i odstupanja unutar pojedinih regija. ostaje na vrlo ograniĉenom nivou.1 posto BDP-a). godine. gdje se Srbija i Albanija nalaze negdje na sredini. Ukupna investicija je blizu 1 milijarde EUR.

63 Pokretanje 94.65 Institucije 80.13 62. 0=loše. na proizvode srednjeg i visokog tehnološkog nivoa iz SEE6 i usluga koje su intenzivne u smislu znanja otpadalo je 17 posto ukupnog izvoza roba 2010. Kao posljedica toga.32 80.22 64.06 procenata BDP-a).34 63.13 60. Tabela 9.95 Poslovanje 90.43 64.28 73.14 79.37 82. što je najniţi udio u Evropi.ovakvu ograniĉenu ulogu inovacija. 55 . Indeks poslovanja (0-100.40 84.15 56.16 74. Napomena: 1/Pogledati Aneks 1 za definicije grupa zemalja.86 73.28 83. 100=izvrsno) Grupe zemalja1/ EU15 Sjever EU15 Kontinental EU15 Jug EU11 SEE6 Istoĉno partnerstvo Ukupno 87. SEE6 dobiva samo marginalne prihode od autorskih prava i licenci iz inozemstva (0.60 70.40 68.52 70.12 81.71 70.28 Izvor: Procjene osoblja zasnovane na Izvještaju o poslovanju (Doing Business) Svjetske banke za 2011.88 73.

Podaci za Bjelorusiju su nedostupni. Izvor: Svjetska banka. TRŢIŠTE RADA I ULOGA VLADE: VISOKA NEZAPOSLENOST. Slika 60: Stopa nezaposlenosti kao procent ukupne radne snage (2009 ili najnoviji dostupni podaci) 50 45 40 35 30 25 20 15 10 5 0 EU15 North EU15 EU15 South Continental EU11 SEE6 Eastern Partnership ALB BIH KSV MKD MNE SRB Napomena: Podaci se odnose na 2009 ili najskoriju dostupnu godinu. SEE6 kao regija je prošla gore od bilo kojeg drugog regiona u Evropi (Slika 61). U Okviru 3 navedeni su primjeri zemalja koje su uspješno poduzele reforme trţišta rada zadnjih godina.D. oni ipak nisu još doveli do otvaranja onoliko radih mjesta koliko zemlje SEE6 trebaju. Visoka nezaposlenost podvlaĉi potrebu da zemlje u regiji ne samo primijene politike koje potiĉu rast. nego da unaprijede fleksibilnost trţišta radne snage i njenu mobilnost kroz reformu. STARENJE STANOVNIŠTVA. jedan od sedam u Srbiji. radnog zakonodavstva kako bi njihove ekonomije postale sposobnije da se natjeĉu. i jedan od deset u Albaniji su ostali nezaposleni. NATEGNUTI BUDŢETI Iako su izgledi ĉlanstva u EU i ekonomske integracije doveli do konvergencije prihoda u SEE6. gotovo polovica radne snage na Kosovu i gotovo jedno od troje u BJR Makedoniji i Crnoj Gori bili su nezaposleni (Slika 7). I zaista. 56 . statistiĉki podaci o nezaposlenosti su vrlo otreţnjujući: u 2009. Situacija sa zapošljavanjem je bila tek marginalno bolja u drugim ekonomijama SEE6: jedan od ĉetiri radnika u Bosni i Hercegovini. izmeĊu ostalog.

Pošto im je teško naći posao. dok EU 15 i EU 11 privlaĉe imigrante. mnogi se odluĉuju na emigraciju. i stopa emigracije visoko obrazovane radne snage (2000) Net migration. dok je Albanija imala najniţi nivo (17. Priroda i sastav te emigracije su takoĊer vaţni: SEE6 je imala najveću stopu emigracije visoko obrazovane radne snage u Evropi.Slika 61: Neto migracije na 1. gotovo dvostruko veću od EU11 i EU15 Jug (Slika 8. U SEE6. Crnu Goru i Srbiju nisu dostupni. lijevi panel). najveću stopu emigracije biljeţi BJR Makedonija. 57 . SEE6 biljeţi negativnu neto migraciju 2010 (Slika 8. Po zemljama.000 stanovnika (2010). gdje je gotovo jedan od tri graĊana sa visokim obrazovanjem otišao iz zemlje. Isto tako. per 1. Izvor: Svjetska banka. jedan od pet graĊana sa visokim obrazovanjem je emigrirao. Za emigraciju. dok se zadrţava na nivou od -4 i 0 ljudi na 1000 stanovnika u ostatku zemalja u regiji.5 posto). Neto emigracija je najviša u Albaniji (-15%).000 population 30 25 20 15 10 5 0 -5 -10 -15 -20 -25 EU15 North EU15 EU15 South Continental EU11 SEE6 Eastern Partnership Emigration rate of tertiary educated (% of total tertiary educated population) 25 20 15 10 5 0 EU15 North EU15 EU15 South Continental EU11 SEE6 Eastern Partnership Napomena: Podaci za neto migraciju sa Kosova nisu dostupni. U stvari. Drţave istoĉnog partnerstva takoĊer biljeţe odlazak migranata iako je stopa mnogo veća nego u SEE6. stopa emigracije visoko obrazovnih Iraca je iskljuĉena iz prosjeka EU15 Sjever. desni panel). Podaci o stopama emigracije visoko obrazovane radne snage za Kosovo.

a ne jednokratnih odluka. u odnosu na 8. i 2008. suoĉavaju sa znaĉajnim izazovima osiguranja veće efikasnosti i učinkovitosti javne potrošnje. EU15 Jug (18. Fleksigurnost. Iako se zemlje sa razliĉitim nivoom prihoda mogu suoĉavati sa drugaĉijim izazovima. U 2009.1 posto.6 procenata). i nivou naknada za nezaposlenost (Rutkowski. Taj se aranţman naziva „fleksigurnost―. praga prihoda koji ne podlijeţe oporezivanju. Ipak. Danska: U Danskoj. bolje ciljanje. Kao posljedica toga. predviĊa se ponovni pad na 5. uglavnom kao vid prelaska na novo radno mjesto. 2011). povećanje fleksibilnosti trţišta rada moţe donijeti sliĉan uspjeh. Scarpetta and others (2005). institucionalne reforme. Fleksigurnost u Danskoj je rezultat postupne evolucije struktura. Godine 1999. za razliku od ponderiranog prosjeka OECD od 23. godine.5.9). dobro funkcionira u Danskoj. izmeĊu ostalog. Prema Indeksu poslovanja Svjetske banke za prakse zapošljavanja i otpuštanja (indeks se kreće od 1 do 7. trošak programa trţišta rada je veliki: Danska je 2008 utrošila 4. propisi trţišta rada su kombinacija fleksibilnosti za poslodavca i prihodovne sigurnosti za radnike. Ĉak i u javnom sektoru poslodavci uţivaju odreĊenu fleksibilnost u utvrĊivanju plaća.9 posto.3 posto u 2000 na 6 posto 2008 (procent ukupnog broja plaćenih zaposlenika. 58 . I na kraju. IzmeĊu 1995. i veću odgovornost za korištenje javnih resursa. MOR. U ovom Okviru razmatraju se iskustva dvije ekonomije na drugaĉijem nivou razvoja: Danska i Estonija. lako je zaposliti i otpustiti radnika: svake godine jedan od pet Danaca bude nezaposlen. Estonija ima jednu od najfleksibilnije radne legislative u Evropi u nastajanju. EU15 Kontinental (19 procenata). gdje je 1=oteţano propisima.5). uĉestalost dugoroĉne nezaposlenosti u Danskoj zadrţavao se na nivou od 9. SEE6 zemlje se. oformljeno je Društveno-ekonomsko vijeće i dana mu je odgovornost za utvrĊivanje minimalne naknade.7 procenata). Kljuĉna komponenta reforme upravljanja u budućnosti je prema tome osiguranje efikasnijeg pruţanja usluga u zdravstvu.. kad se zaposle. ĉini se.5 posto u ostatku EU15. Fleksigurnost je spoj tri elementa.9 posto zbog finansijske krize 2008-09. Statistika Estonija. meĊutim.5 posto BDP-a na aktivne programe rada. znaĉajno je smanjena gustoća sindikata sa 14. I iako je nedavno došlo do blagog rasta nezaposlenosti na 16. smanjena je stopa nezaposlenosti sa 13. Prosjeĉna veliĉina vlade u SEE6 je oko 40 posto BDP-a usporediva je sa Zemljama istoĉnog partnerstva. Izvor: Rutkowski. usvajanjem aktivnih programa trţišta rada. Prvo. Treće.3 procenata BDP-a).8 posto do 2016 (MMF WEO). kad je Estonija implementirala promjene u pregovaranju o plaći 1992. (Slika 9): EU15 Sjever (20. ali manja nego u gotovo bilo kojoj drugoj grupi u Evropi (Slika 63). Drugo. Anketa radne snage). obrazovanju i socijalnoj zaštiti kroz. radnici uţivaju jedan od najvelikodušnijih sistema beneficija u Evropi.Okvir 3: Reforma trţišta rada: Priĉa o dvije zemlje (i neke lekcije) Nije lako uĉiniti trţište rada fleksibilnim. potrošnja na socijalnu zaštitu u prosjeĉnom iznosu od 11 posto nije posebno velika kad se usporedi sa drugim regijama u Evropi. 7= fleksibilnost koju odreĊuje poslodavac). nezaposlenima se daje poticaj da se vrate na rad. Scarpetta and others 2005). Ova fleksibilnost je zapoĉela jako rano nakon tranzicije. godine Estonija je zabiljeţila najveći rezultat od svih zemalja EU11 (4. Sa izuzetkom Srbije (19 posto). omogućujući pri tom vrijedne lekcije za druge zemlje u SEE6. Estonija.. 2010. Funkcionira zato što Danska ima dugu povijest samo-regulacije partnera na trţištu rada. Iwulska (2011). zemlje SEE6 trošile su oko 40 posto svog BDP-a. nezaposlenost je u prosjeku bila 4.5 posto 2008. Sa ovom reformom. EU11 (14. i više od ĉetvrtine je išlo na socijalnu zaštitu. ali dvije zemlje su uspjele postići taj cilj.7 posto 2000 na 5. i postoji od najmanje 1970-tih (Iwulska. i Drţave istoĉnog partnerstva (11.

Izvor: MMF. Prosjeĉan nivo duga kao procent BDP-a je veći nego u Zemljama istoĉnog partnerstva i EU11. MeĊutim.8 posto BDP-a). dok su Bosna i Hercegovina. Većina poreznih prihoda potjeĉe od poreza na robe i usluge. Postoji odreĊeni nivo heterogenosti unutar SEE6 grupe. postoji znaĉajna heterogenost unutar regije SEE6. 59 . ali samo jedan procentni poen dolazi od poreza na dobit poduzeća. 2009 25 Health 20 15 10 5 0 EU15 North EU15 Continental EU15 South EU11 SEE6 Education Social Protection Eastern Partnership Napomena: Podaci za opće rashode vlade na zdravstvo na Kosovu nisu dostupni.5 posto BDP-a) – što je najniţa stopa u Evropi (Tabela 2). Albanija je zabiljeţila najviši bruto vladin dug od oko 60 posto BDP-a. kao i o općim rashodima vlade na obrazovanje u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori. BJR Makedonija je imala najniţi nivo duga. Kao rezultat toga. potrošnja vlade je i u SEE6 bila veća od prihoda. od oko 24 posto BDP-a 2009. dok su porezi na dobit poslovnih subjekata posebno mali (1. OECD. sa uoĉljivim izuzetkom EU15 Sjever (35. što je otprilike na istom nivou kao i u ostatku Evrope. godine. Godine 2009. što je gotovo jednako prosjeku EU15 Kontinental. Kao što je sluĉaj i sa ostatkom Evrope. ova regija je već akumulirala znaĉajan nivo duga (Slika 64). Ovaj region prikuplja oko 22 posto BDP-a u ukupnim poreznim prihodima.Slika 62: Opći rashodi vlade (% BDP-a). gdje Srbija prima najveći ukupni porezni prihod kao procent BDP-a. Crna Gora i Srbija imale nivo bruto duga izmeĊu 36 i 41 posto BDP-a.

2009 25 Health 20 15 10 5 0 EU15 North EU15 Continental EU15 South EU11 SEE6 Education Social Protection Eastern Partnership Napomena: Podaci za opći bruto dug vlade na Kosovu nisu dostupni. Demografske projekcije za SEE6 pokazuju da će doći do smanjenja radne snage za gotovo jednu ĉetvrtinu (25%) u periodu 2010-50. OECD.Slika 63: Opći bruto dug vlade (% BDP-a).S. sa 19.7) i Drţava istoĉnog partnerstva (37.1 posto do 2050. Od zemalja SEE6. uz znaĉajno starenje stanovništva (Slika 65). SEE6 trenutno ima drugi najniţi procent ovisnosti (18 posto) u Evropi (nakon Drţava istoĉnog partnerstva) ali ovo će se više nego udvostruĉiti na 43. Slika 64: Radna snaga u SEE6 će se smanjiti za oko jednu ĉetvrtinu u periodu 2010-50 (projicirana kumulativna promjena radno sposobnog stanovništva. u procentima) 30 20 10 0 -10 -20 -30 -40 2010 SEE North-East Asia Emerging Europe Western Europe North America 2015 2020 2025 2030 2035 2040 2045 2050 Izvor: U. prelazeći stopu zavisnosti EU15 Sjever (41. biro za popis. Izvor: MMF. MeĊunarodna baza podataka.7 u 2010 do 43.8 u 2010). nakon koje slijedi BJR Makedonija (sa 16.7) do 2050. 60 .5 do 2050.1 do 2050). 2010–50. Bosna i Hercegovina će starjeti najvećom brzinom (sa omjerom ovisnosti koji će narasti na 55.

Prema navodima Gill. Penzioni sistemi u SEE6 će vjerojatno biti jako opterećeni kao posljedica starosti stanovništva. EU kandidati otkrivaju najviše potrebe za prilagodbom (3. 61 .9). Ovo je više nego u Zemljama istoĉnog partnerstva (2.0 procenata) i EU 12 (2. kada se primarni bilans cikliĉno korigira.4 posto BDP-a je zahtjev koji treba ispuniti izmeĊu 2010. Troškovi zdravstvene skrbi će takoĊer vjerojatno znaĉajno porasti jer će zemlje morati platiti zdravstvenu skrb za stare osobe. i 2020. MeĊutim.8 procenata). i 2020. u Evropi u nastajanju. iza koje slijede Drţave istoĉnog partnerstva (3. Raiser and others (2012). kada se od manjeg broja radnika oĉekuje da izdrţavaju mnogo veći broj starih osoba. To znaĉi da je potrebno izvršiti znaĉajne fiskalne prilagodbe kako bi se riješilo pitanje tekućeg disbalansa i budućih troškova koji se odnose na starenje stanovništva. i zdravstvene skrbi.Starenje stanovništva će dovesti do povećanja troškova za penzije i zdravstvenu skrb. vršeći dodatni pritisak na javne finansije. ali niţe od EU12 (4.4 procenata) izmeĊu 2010. ukljuĉujući tu reforme penzionog sistema i sistema socijalnih transfera. u zemljama ĉlanicama za Eu prilagodba u primarnom bilansu od 3.9). što odraţava veći omjer ovisnosti.

koje karakterizira znaĉajno starenje populacije. usklaĊivanje radnih mjesta i obuku. i buma potrošnje. prosjeĉna veliĉina vlade u SEE6 je manja od praktiĉno bilo koje druge grupacije u Evropi. troškove zdravstvene skrbi i javne finansije. smirivanje kreditnog rasta i aktivnu primjenu makro-prudencijalnih politika. ali taj rast u globalu nije doveo do otvaranja dovoljnog broja radnih mjesta. itd. od kojeg je većina došla u obliku FDI u sektoru bankarstva. posebno za mlade i obrazovane.ukljuĉujući i potencijalno negativne efekte kredita koji nisu osigurani od rizika u stranoj valuti (unhedged lending). ZAKLJUĈCI I IMPLIKACIJE NA REFORMU POLITIKA: OD KONVERGENCIJE DO REFORME RADA I VLADA Kljuĉne politiĉke implikacije za dugoroĉnu razvojnu politiku u SEE6 u budućnosti su dvostruke: (i) Odrţati u pogonu „motor konvergencije― privlaĉenjem povećanih trgovinskih i finansijskih tokova:  Trgovina: Mada je udio izvoza iz SEE6 u EU 15 porastao. ukljuĉujući trgovinu kapitalnim robama i modernim uslugama – kako bi se mašina konvergencije odrţala u pogonu. Penzioni sistemi u SEE6 će vjerojatno biti teško opterećeni. gdje je većina usluga trgovine koncentrirana na transport. Troškovi zdravstvene skrbi će vjerojatno znaĉajno porasti pošto će zemlje morati finansirati zdravstvenu skrb starih.  Uloge vlada: Na nivou od oko 40 posto BDP-a. Reforme trţišta rada (npr.E. pošto se od manjeg broja radnika oĉekuje da izdrţavaju mnogo veći broj starih osoba. Ovo će iziskivati. postat će od kritiĉnog znaĉaja za suoĉavanje sa izazovima nezaposlenosti. implikacije toga su da će zemlje ove regije trebati paţljivo štititi osjetljive taĉke finansijskog sektora. ĉime se odraţava povećani omjer ovisnosti. balona aktive. To znaĉi da je potrebno izvršiti velike fiskalne prilagodbe kako bi se riješili i tekući disbalansi i budući troškovi koji se odnose na starenje stanovništva. MeĊutim. i to ne samo primjenom politika rasta nego i poduzimanjem reformi trţišta rada sa ciljem povećanja fleksibilnosti i mobilnosti trţišta rada.3 posto u periodu 1995-2010.) i aktivne politike trţišta rada koje promoviraju. graĊevinarstvo i rekreaciju. ukljuĉujući reforme 62 . smanjenje krutosti propisa o zapošljavanju i otpuštanju. troškovi otpuštanja. SEE6 i dalje ostaju najmanje sofisticirane u pogledu trgovine usluga u odnosu ĉak i na EU11.. Ovo dodatno podvlaĉi kritiĉan znaĉaj otvaranja većeg broja radnih mjesta.  Finansije: Iako su SEE6 imale koristi od velikog dotoka kapitala nakon 2001. smanjenje radne snage (za ĉetvrtinu) i migracije prema vani – što sve predstavlja veliki napor na sisteme socijalne zaštite i penzione sisteme. Ovo ukazuje na znaĉaj daljeg iskorištavanja prilika za trgovinu – posebno povećanjem sofisticiranost i izvoza i kretanjem u pravcu izvoza sa većom dodanom vrijednosti. a i sofisticiranost izvoza u EU15 nakon 2000. putovanje. SEE6 su suoĉene sa jednim od najgorih demografskih izgleda za naredne ĉetiri decenije. (ii) Reformirati trţište rada i ulogu vlada sada kako bi se suoĉili sa dugoroĉnim izazovima visoke nezaposlenosti i starenja stanovništva:  Trţište rada: Ekonomije SEE6 su postigle dosta uspjeha u rastu produktivnosti rada od poĉetka 1990-tih. izmeĊu ostalog. gdje je produktivnost rasla prosjeĉnom godišnjom stopom od 4. pa se većina zemalja u regiji danas suoĉava sa visokom nezaposlenošću. izmeĊu ostalog.

UnaprjeĊenje efikasnosti i uĉinkovitosti javne potrošnje bit će od kritiĉnog znaĉaja u rješavanju tih izazova. kao i zdravstvene skrbi. a ove reforme su sa svoje strane od kritiĉnog znaĉaja za vršenje fiskalnih prilagodbi koje su potrebne da bi se javne finansije. Reforma socijalne zaštite i zdravstva danas bit će od kritiĉnog znaĉaja za ove zemlje sutra. Aneks 1: Grupiranje zemalja koje je korišteno u ovoj bilješci EU15 Sjever EU15 Kontinentalne Austrija Belgija Francuska Njemaĉka Luxembourg Nizozemska EU15 Jug Grĉka Italija Portugal Španjolska SEE6 EU11 Zemlje istoĉnog partnerstva Armenija Azerbajdţan Bjelorusija Gruzija Moldavija Ukrajina Danska Finska Irska Švedska Ujedinjeno Kraljevstvo Albanija Bosna i Hercegovina Kosovo BJR Makedonija Crna Gora Srbija Bugarska Hrvatska Ĉeška Rep. Estonija MaĊarska Latvija Litvanija Poljska Rumunjska Slovaĉka Rep. odrţale pod kontrolom. ukljuĉujući javni dug.penzionog sistema i sistema socijalnih transfera. Slovenija 63 .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful