You are on page 1of 21

10/17/2012

1
2. AUDITORNE VJEŽBE
TRAJNOST KONSTRUKCIJA 2
Neki dokazi trajnosti pri projektiranju nove
konstrukcije:
1. PRIMJER MOSTA
2. PRIMJER KROVNOG NOSAČA
3. PRORAČUN PUKOTINA PREMA EN 1992
1.PRORAČUNSKI PRIMJER MOSTA
Primjer mosta na autocesti, preko duboke i suhe doline
A. Razredi izloženosti konstrukcije
B. Razred i sastav betona i zaštitni sloj
C. Provjera pukotina (primjer za poprečni smjer)
MOST NA AUTOCESTI,
PREKO DUBOKE I SUHE DOLINE
S1
S2
U1
U2
2,5 %
2,5 %
o
s
m
o
s
t
a
MOST NA AUTOCESTI,
PREKO DUBOKE I SUHE DOLINE
10/17/2012
2
ODREĐIVANJE RAZREDA IZLOŽENOSTI KONSTRUKCIJE
 TEMELJI: XC2, XD1
 Za betonske površine izložene dugotrajnom dodiru s
vodom kao što su temelji bira se razred XC2.
 Dijelovi temelja vire izvan tla pa su izloženi djelovanju
klorida iz zraka, koji je umjereno vlažan, pa valja razmotriti i
razred XD1.
 S obzirom da se temeljenje obavlja na stijeni te nema
prisustva kemijski agresivnog djelovanja iz tla razredi
izloženosti XA se ni ne razmatraju.
Oznaka
razreda
Opis okoliša Primjer
Max
v/c
Min cement
[kg/m
3
]
Razred
čvrstoće
1 Nema rizika korozije. Većina praktične primjene betona u zatvorenim prostorima.
X0
Nearmirani beton ili beton u koji nije
ugrađen metal: svi uvjeti izloženosti
izuzev ciklusa smrzavanje
/odmrzavanje, abrazije ili kemijskog
djelovanja
Armirani beton ili beton u koji je
ugrađen metal: vrlo suh okoliš
Beton u tlu bez izloženosti smrzavanju.
Beton unutar građevine s vrlo niskom vlažnosti
zraka.
- - C12/15
2 Korozija uzrokovana karbonatizacijom (H
2
O, CO
2
).
Većina praktične primjene betona u vanjskim uvjetima, uz ograničenje u slučaju izloženosti konstrukcije ili njenog dijela djelovanju soli. Utjecaji koji potiču
koroziju armature.
XC1 Suh ili stalno vlažan
Beton unutar građevina s niskom vlagom zraka.
Beton stalno u vodi.
0,65 260 C20/25
XC2 Vlažan, rjeđe suh
Betonske površine izložene dugotrajnom dodiru s
vodom. Mnogi temelji.
0,60 280 C25/30
XC3 Umjereno vlažan
Beton unutar građevina s umjerenom ili visokom
vlažnosti zraka. Vanjski beton zaštićen od kiše.
0,55 280 C30/37
XC4 Naizmjenično vlažan i suh
Betonske površine u dodiru s vodom, koje nisu u
XC2. Vanjski elementi izloženi kiši.
0,50 300 C30/37
3 Korozija uzrokovana kloridima koji nisu iz mora (H
2
O, Cl).
Beton konstrukcija u kontinentalnim krajevima koje su izložene djelovanju soli.
XD1 Umjereno vlažan Betonske površine izložena kloridima iz zraka. 0,55 300 C30/37
XD2 Vlažan, rjeđe suh
Bazeni, beton izložen industrijskim vodama koje
sadrže kloride.
0,55 300 C30/37
XD3 Naizmjenično vlažan i suh
Dijelovi mostova izloženi prskanju s kloridima,
kolnici, parkirališta, međukatne konstrukcije javnih
garaža.
0,45 320 C35/45
ODREĐIVANJE RAZREDA IZLOŽENOSTI KONSTRUKCIJE
ODREĐIVANJE RAZREDA IZLOŽENOSTI KONSTRUKCIJE
 STUPOVI - unutrašnje plohe stupova: XC3, XD1
- vanjske plohe stupova: XC4, XD1, XF2
 Beton u unutrašnjosti šupljeg stupa svrstavamo u umjereno
vlažan okoliš razreda XC3.
 Iako je unutrašnjost stupa zaštićena od djelovanja klorida iz
zraka ipak postoji mogućnost da male količine klorida
dospiju do betona u unutrašnjosti (pukotine, revizijski
otvori), kao i na vanjskoj plohi stupa gdje je djelovanje
klorida mnogo snažnije jer je vanjska ploha izravno izložena
pa se bira razred XD1.
Oznaka
razreda
Opis okoliša Primjer
Max
v/c
Min cement
[kg/m
3
]
Razred
čvrstoće
1 Nema rizika korozije. Većina praktične primjene betona u zatvorenim prostorima.
X0
Nearmirani beton ili beton u koji nije
ugrađen metal: svi uvjeti izloženosti
izuzev ciklusa smrzavanje
/odmrzavanje, abrazije ili kemijskog
djelovanja
Armirani beton ili beton u koji je
ugrađen metal: vrlo suh okoliš
Beton u tlu bez izloženosti smrzavanju.
Beton unutar građevine s vrlo niskom vlažnosti
zraka.
- - C12/15
2 Korozija uzrokovana karbonatizacijom (H
2
O, CO
2
).
Većina praktične primjene betona u vanjskim uvjetima, uz ograničenje u slučaju izloženosti konstrukcije ili njenog dijela djelovanju soli. Utjecaji koji potiču
koroziju armature.
XC1 Suh ili stalno vlažan
Beton unutar građevina s niskom vlagom zraka.
Beton stalno u vodi.
0,65 260 C20/25
XC2 Vlažan, rjeđe suh
Betonske površine izložene dugotrajnom dodiru s
vodom. Mnogi temelji.
0,60 280 C25/30
XC3 Umjereno vlažan
Beton unutar građevina s umjerenom ili visokom
vlažnosti zraka. Vanjski beton zaštićen od kiše.
0,55 280 C30/37
XC4 Naizmjenično vlažan i suh
Betonske površine u dodiru s vodom, koje nisu u
XC2. Vanjski elementi izloženi kiši.
0,50 300 C30/37
3 Korozija uzrokovana kloridima koji nisu iz mora (H
2
O, Cl).
Beton konstrukcija u kontinentalnim krajevima koje su izložene djelovanju soli.
XD1 Umjereno vlažan Betonske površine izložena kloridima iz zraka. 0,55 300 C30/37
XD2 Vlažan, rjeđe suh
Bazeni, beton izložen industrijskim vodama koje
sadrže kloride.
0,55 300 C30/37
XD3 Naizmjenično vlažan i suh
Dijelovi mostova izloženi prskanju s kloridima,
kolnici, parkirališta, međukatne konstrukcije javnih
garaža.
0,45 320 C35/45
ODREĐIVANJE RAZREDA IZLOŽENOSTI KONSTRUKCIJE
10/17/2012
3
ODREĐIVANJE RAZREDA IZLOŽENOSTI KONSTRUKCIJE
 STUPOVI - unutrašnje plohe stupova: XC3, XD1
- vanjske plohe stupova: XC4, XD1, XF2
 Iako je unutrašnjost stupa zaštićena od djelovanja klorida iz
zraka ipak postoji mogućnost da male količine klorida
dospiju do betona u unutrašnjosti (pukotine, revizijski
otvori), kao i na vanjskoj plohi stupa gdje je djelovanje
klorida mnogo snažnije jer je vanjska ploha izravno izložena
pa se bira razred XD1.
 Stupovi imaju dijelove u tlu za koje bi se kao i kod
razmatranja temelja mogao odabrati razred XC2, no kako
su vanjske plohe stupova izložene kiši kao mjerodavan
razred odabiremo XC4.
 Vanjske vertikalne plohe stupova izložene su smrzavanju i
solima za odmrzavanje iz zraka pa zahtijevaju razmatranje
razreda XF2.
Oznaka
razreda
Opis okoliša Primjer
Max
v/c
Min cement
[kg/m
3
]
Razred
čvrstoće
1 Nema rizika korozije. Većina praktične primjene betona u zatvorenim prostorima.
X0
Nearmirani beton ili beton u koji nije
ugrađen metal: svi uvjeti izloženosti
izuzev ciklusa smrzavanje
/odmrzavanje, abrazije ili kemijskog
djelovanja
Armirani beton ili beton u koji je
ugrađen metal: vrlo suh okoliš
Beton u tlu bez izloženosti smrzavanju.
Beton unutar građevine s vrlo niskom vlažnosti
zraka.
- - C12/15
2 Korozija uzrokovana karbonatizacijom (H
2
O, CO
2
).
Većina praktične primjene betona u vanjskim uvjetima, uz ograničenje u slučaju izloženosti konstrukcije ili njenog dijela djelovanju soli. Utjecaji koji potiču
koroziju armature.
XC1 Suh ili stalno vlažan
Beton unutar građevina s niskom vlagom zraka.
Beton stalno u vodi.
0,65 260 C20/25
XC2 Vlažan, rjeđe suh
Betonske površine izložene dugotrajnom dodiru s
vodom. Mnogi temelji.
0,60 280 C25/30
XC3 Umjereno vlažan
Beton unutar građevina s umjerenom ili visokom
vlažnosti zraka. Vanjski beton zaštićen od kiše.
0,55 280 C30/37
XC4 Naizmjenično vlažan i suh
Betonske površine u dodiru s vodom, koje nisu u
XC2. Vanjski elementi izloženi kiši.
0,50 300 C30/37
3 Korozija uzrokovana kloridima koji nisu iz mora (H
2
O, Cl).
Beton konstrukcija u kontinentalnim krajevima koje su izložene djelovanju soli.
XD1 Umjereno vlažan Betonske površine izložena kloridima iz zraka. 0,55 300 C30/37
XD2 Vlažan, rjeđe suh
Bazeni, beton izložen industrijskim vodama koje
sadrže kloride.
0,55 300 C30/37
XD3 Naizmjenično vlažan i suh
Dijelovi mostova izloženi prskanju s kloridima,
kolnici, parkirališta, međukatne konstrukcije javnih
garaža.
0,45 320 C35/45
ODREĐIVANJE RAZREDA IZLOŽENOSTI KONSTRUKCIJE
ODREĐIVANJE RAZREDA IZLOŽENOSTI KONSTRUKCIJE
Oznaka
razreda
Opis okoliša Primjer
Max
v/c
Min cement
[kg/m
3
]
Razred
čvrstoće
4 Korozija uzrokovana kloridima iz morske vode (H
2
O, Cl).
Betonske konstrukcije u morskom okolišu.
XS1
Izloženost solima iz zraka, ali ne u
izravnom dodiru s morskom vodom
Konstrukcije blizu mora ili na obali. 0,50 300 C30/37
XS2 Stalna uronjenost Dijelovi konstrukcije u moru. 0,45 320 C35/45
XS3
Područje plime i oseke i područje
valova i zapljuskivanja
Dijelovi konstrukcije u moru. 0,45 340 C35/45
5 Djelovanje smrzavanja i odmrzavanja sa soli za odmrzavanje ili bez nje. Oštećenja betona.
XF1
Umjerena zasićenost vodom bez
soli za odmrzavanje
Vertikalne površine betona izložene kiši i smrzavanju. 0,55 300 C30/37
XF2
Umjerena zasićenost vodom sa
solima za odmrzavanje
Vertikalne površine betona cestovnih konstrukcija
izložene smrzavanju i solima za odmrzavanje iz zraka.
0,55 300 C25/30
XF3
Visoka zasićenost vodom bez soli
za odmrzavanje
Horizontalne površine betona izložene kiši i
smrzavanju.
0,50 320 C30/37
XF4
Visoka zasićenost vodom sa solima
za odmrzavanje
Kolnici i mostovske kolničke ploče izložene solima za
odmrzavanje. Površine betona izložene prskanju
vodom koja sadrži soli za odmrzavanje i smrzavanju.
Područja vlaženja morem izložena smrzavanju.
0,45 340 C30/37
6 Kemijsko djelovanje iz prirodnog tla i podzemne vode.
Dana je razredba kemijski agresivnog okoliša ovisno o vrijednosti pojedinih kemijskih karakteristika (sadržaj SO
4
2-
, CO
2
, NH
4
+
, Mg
2+
, pH, kiselost). Ako se
radi o djelovanjima izvan te razredbe, drugim agresivnim kemikalijama, velikoj brzini vode u kombinaciji sa određenim kemikalijama, može biti potrebna
posebna studija za utvrđivanje odgovarajuće izloženosti.
XA1 Lagano kemijski agresivan okoliš Prirodno tlo ili podzemna voda 0,55 300 C30/37
XA2 Umjereno kemijski agresivan okoliš Prirodno tlo ili podzemna voda 0,50 320 C30/37
XA3 Vrlo kemijski agresivan okoliš Prirodno tlo ili podzemna voda 0,45 360 C35/45
ODREĐIVANJE RAZREDA IZLOŽENOSTI KONSTRUKCIJE
 UPORNJACI: XC4, XD1, XF2
 Upornjaci imaju dijelove u tlu za koje bi se kao i kod
razmatranja temelja mogao odabrati razred XC2. Međutim,
kako upornjaci imaju i vanjske plohe izložene kiši, a cijelo
tijelo upornjaka se izvodi od istog betona, ovdje odmah
odabiremo razred XC4 kao mjerodavan među XC razredima.
 Veći dio upornjaka je izvan tla izložen djelovanju klorida iz
zraka, umjereno vlažnog, stoga treba razmotriti razred XD1.
 Vertikalne plohe upornjaka u pogledu djelovanja
smrzavanja i odmrzavanja sa soli za odmrzavanje iz
umjereno zasićenog zraka zahtijevaju razmatranje razreda
XF2.
10/17/2012
4
Oznaka
razreda
Opis okoliša Primjer
Max
v/c
Min cement
[kg/m
3
]
Razred
čvrstoće
1 Nema rizika korozije. Većina praktične primjene betona u zatvorenim prostorima.
X0
Nearmirani beton ili beton u koji nije
ugrađen metal: svi uvjeti izloženosti
izuzev ciklusa smrzavanje
/odmrzavanje, abrazije ili kemijskog
djelovanja
Armirani beton ili beton u koji je
ugrađen metal: vrlo suh okoliš
Beton u tlu bez izloženosti smrzavanju.
Beton unutar građevine s vrlo niskom vlažnosti
zraka.
- - C12/15
2 Korozija uzrokovana karbonatizacijom (H
2
O, CO
2
).
Većina praktične primjene betona u vanjskim uvjetima, uz ograničenje u slučaju izloženosti konstrukcije ili njenog dijela djelovanju soli. Utjecaji koji potiču
koroziju armature.
XC1 Suh ili stalno vlažan
Beton unutar građevina s niskom vlagom zraka.
Beton stalno u vodi.
0,65 260 C20/25
XC2 Vlažan, rjeđe suh
Betonske površine izložene dugotrajnom dodiru s
vodom. Mnogi temelji.
0,60 280 C25/30
XC3 Umjereno vlažan
Beton unutar građevina s umjerenom ili visokom
vlažnosti zraka. Vanjski beton zaštićen od kiše.
0,55 280 C30/37
XC4 Naizmjenično vlažan i suh
Betonske površine u dodiru s vodom, koje nisu u
XC2. Vanjski elementi izloženi kiši.
0,50 300 C30/37
3 Korozija uzrokovana kloridima koji nisu iz mora (H
2
O, Cl).
Beton konstrukcija u kontinentalnim krajevima koje su izložene djelovanju soli.
XD1 Umjereno vlažan Betonske površine izložena kloridima iz zraka. 0,55 300 C30/37
XD2 Vlažan, rjeđe suh
Bazeni, beton izložen industrijskim vodama koje
sadrže kloride.
0,55 300 C30/37
XD3 Naizmjenično vlažan i suh
Dijelovi mostova izloženi prskanju s kloridima,
kolnici, parkirališta, međukatne konstrukcije javnih
garaža.
0,45 320 C35/45
ODREĐIVANJE RAZREDA IZLOŽENOSTI KONSTRUKCIJE
ODREĐIVANJE RAZREDA IZLOŽENOSTI KONSTRUKCIJE
Oznaka
razreda
Opis okoliša Primjer
Max
v/c
Min cement
[kg/m
3
]
Razred
čvrstoće
4 Korozija uzrokovana kloridima iz morske vode (H
2
O, Cl).
Betonske konstrukcije u morskom okolišu.
XS1
Izloženost solima iz zraka, ali ne u
izravnom dodiru s morskom vodom
Konstrukcije blizu mora ili na obali. 0,50 300 C30/37
XS2 Stalna uronjenost Dijelovi konstrukcije u moru. 0,45 320 C35/45
XS3
Područje plime i oseke i područje
valova i zapljuskivanja
Dijelovi konstrukcije u moru. 0,45 340 C35/45
5 Djelovanje smrzavanja i odmrzavanja sa soli za odmrzavanje ili bez nje. Oštećenja betona.
XF1
Umjerena zasićenost vodom bez
soli za odmrzavanje
Vertikalne površine betona izložene kiši i smrzavanju. 0,55 300 C30/37
XF2
Umjerena zasićenost vodom sa
solima za odmrzavanje
Vertikalne površine betona cestovnih konstrukcija
izložene smrzavanju i solima za odmrzavanje iz zraka.
0,55 300 C25/30
XF3
Visoka zasićenost vodom bez soli
za odmrzavanje
Horizontalne površine betona izložene kiši i
smrzavanju.
0,50 320 C30/37
XF4
Visoka zasićenost vodom sa solima
za odmrzavanje
Kolnici i mostovske kolničke ploče izložene solima za
odmrzavanje. Površine betona izložene prskanju
vodom koja sadrži soli za odmrzavanje i smrzavanju.
Područja vlaženja morem izložena smrzavanju.
0,45 340 C30/37
6 Kemijsko djelovanje iz prirodnog tla i podzemne vode.
Dana je razredba kemijski agresivnog okoliša ovisno o vrijednosti pojedinih kemijskih karakteristika (sadržaj SO
4
2-
, CO
2
, NH
4
+
, Mg
2+
, pH, kiselost). Ako se
radi o djelovanjima izvan te razredbe, drugim agresivnim kemikalijama, velikoj brzini vode u kombinaciji sa određenim kemikalijama, može biti potrebna
posebna studija za utvrđivanje odgovarajuće izloženosti.
XA1 Lagano kemijski agresivan okoliš Prirodno tlo ili podzemna voda 0,55 300 C30/37
XA2 Umjereno kemijski agresivan okoliš Prirodno tlo ili podzemna voda 0,50 320 C30/37
XA3 Vrlo kemijski agresivan okoliš Prirodno tlo ili podzemna voda 0,45 360 C35/45
ODREĐIVANJE RAZREDA IZLOŽENOSTI KONSTRUKCIJE
 Rasponski sklop
− kolnička ploča sandučastog nosača: XC4, XD3, XF4
− bočne strane sanduka i donja ploha konzola:XC4, XD3, XF2
− donja ploča sandučastog nosača: XC3, XD1, XF2
− unutrašnje plohe sandučastog nosača: XC3, XD1
 Kolniča ploča sandučastog nosača, bočne strane sanduka
kao i donje plohe konzola izloženi su kiši pa se svrstavaju u
razred XC4.
 Donja ploha sandučastog nosača je donekle zaštićena od
kiše pa se zajedno s unutrašnjim plohama sanduka
svrstava u razred XC3.
Oznaka
razreda
Opis okoliša Primjer
Max
v/c
Min cement
[kg/m
3
]
Razred
čvrstoće
1 Nema rizika korozije. Većina praktične primjene betona u zatvorenim prostorima.
X0
Nearmirani beton ili beton u koji nije
ugrađen metal: svi uvjeti izloženosti
izuzev ciklusa smrzavanje
/odmrzavanje, abrazije ili kemijskog
djelovanja
Armirani beton ili beton u koji je
ugrađen metal: vrlo suh okoliš
Beton u tlu bez izloženosti smrzavanju.
Beton unutar građevine s vrlo niskom vlažnosti
zraka.
- - C12/15
2 Korozija uzrokovana karbonatizacijom (H
2
O, CO
2
).
Većina praktične primjene betona u vanjskim uvjetima, uz ograničenje u slučaju izloženosti konstrukcije ili njenog dijela djelovanju soli. Utjecaji koji potiču
koroziju armature.
XC1 Suh ili stalno vlažan
Beton unutar građevina s niskom vlagom zraka.
Beton stalno u vodi.
0,65 260 C20/25
XC2 Vlažan, rjeđe suh
Betonske površine izložene dugotrajnom dodiru s
vodom. Mnogi temelji.
0,60 280 C25/30
XC3 Umjereno vlažan
Beton unutar građevina s umjerenom ili visokom
vlažnosti zraka. Vanjski beton zaštićen od kiše.
0,55 280 C30/37
XC4 Naizmjenično vlažan i suh
Betonske površine u dodiru s vodom, koje nisu u
XC2. Vanjski elementi izloženi kiši.
0,50 300 C30/37
3 Korozija uzrokovana kloridima koji nisu iz mora (H
2
O, Cl).
Beton konstrukcija u kontinentalnim krajevima koje su izložene djelovanju soli.
XD1 Umjereno vlažan Betonske površine izložena kloridima iz zraka. 0,55 300 C30/37
XD2 Vlažan, rjeđe suh
Bazeni, beton izložen industrijskim vodama koje
sadrže kloride.
0,55 300 C30/37
XD3 Naizmjenično vlažan i suh
Dijelovi mostova izloženi prskanju s kloridima,
kolnici, parkirališta, međukatne konstrukcije javnih
garaža.
0,45 320 C35/45
ODREĐIVANJE RAZREDA IZLOŽENOSTI KONSTRUKCIJE
10/17/2012
5
ODREĐIVANJE RAZREDA IZLOŽENOSTI KONSTRUKCIJE
 Rasponski sklop
− kolnička ploča sandučastog nosača: XC4, XD3, XF4
− bočne strane sanduka i donja ploha konzola:XC4, XD3, XF2
− donja ploča sandučastog nosača: XC3, XD1, XF2
− unutrašnje plohe sandučastog nosača: XC3, XD1
 Kolnička ploča je izložena izravnom prskanju kloridima
prilikom kojeg se stvara oblak do 6 m iznad kolnika koji
djeluje na bočne strane sanduka i donje plohe konzola pa
se svrstavaju u razred XD3.
 Na donju ploču kao i na unutrašnjost sanduka djeluju
kloridi iz umjereno zasićenog zraka pa se svrstavaju u
razred XD1
Oznaka
razreda
Opis okoliša Primjer
Max
v/c
Min cement
[kg/m
3
]
Razred
čvrstoće
1 Nema rizika korozije. Većina praktične primjene betona u zatvorenim prostorima.
X0
Nearmirani beton ili beton u koji nije
ugrađen metal: svi uvjeti izloženosti
izuzev ciklusa smrzavanje
/odmrzavanje, abrazije ili kemijskog
djelovanja
Armirani beton ili beton u koji je
ugrađen metal: vrlo suh okoliš
Beton u tlu bez izloženosti smrzavanju.
Beton unutar građevine s vrlo niskom vlažnosti
zraka.
- - C12/15
2 Korozija uzrokovana karbonatizacijom (H
2
O, CO
2
).
Većina praktične primjene betona u vanjskim uvjetima, uz ograničenje u slučaju izloženosti konstrukcije ili njenog dijela djelovanju soli. Utjecaji koji potiču
koroziju armature.
XC1 Suh ili stalno vlažan
Beton unutar građevina s niskom vlagom zraka.
Beton stalno u vodi.
0,65 260 C20/25
XC2 Vlažan, rjeđe suh
Betonske površine izložene dugotrajnom dodiru s
vodom. Mnogi temelji.
0,60 280 C25/30
XC3 Umjereno vlažan
Beton unutar građevina s umjerenom ili visokom
vlažnosti zraka. Vanjski beton zaštićen od kiše.
0,55 280 C30/37
XC4 Naizmjenično vlažan i suh
Betonske površine u dodiru s vodom, koje nisu u
XC2. Vanjski elementi izloženi kiši.
0,50 300 C30/37
3 Korozija uzrokovana kloridima koji nisu iz mora (H
2
O, Cl).
Beton konstrukcija u kontinentalnim krajevima koje su izložene djelovanju soli.
XD1 Umjereno vlažan Betonske površine izložena kloridima iz zraka. 0,55 300 C30/37
XD2 Vlažan, rjeđe suh
Bazeni, beton izložen industrijskim vodama koje
sadrže kloride.
0,55 300 C30/37
XD3 Naizmjenično vlažan i suh
Dijelovi mostova izloženi prskanju s kloridima,
kolnici, parkirališta, međukatne konstrukcije javnih
garaža.
0,45 320 C35/45
ODREĐIVANJE RAZREDA IZLOŽENOSTI KONSTRUKCIJE
ODREĐIVANJE RAZREDA IZLOŽENOSTI KONSTRUKCIJE
 Rasponski sklop
− kolnička ploča sandučastog nosača: XC4, XD3, XF4
− bočne strane sanduka i donja ploha konzola:XC4, XD3, XF2
− donja ploča sandučastog nosača: XC3, XD1,
− unutrašnje plohe sandučastog nosača: XC3, XD1
 Gotovo sve plohe sanduka su izložene smrzavanju i solima
za odmrzavanje osim unutrašnjosti.
 Mjerodavna je kolnička ploča koja je izložena smrzavanju i
prskanju vodom visoke zasićenosti sa solima za
odmrzavanje pa se svrstava u razred XF4.
ODREĐIVANJE RAZREDA IZLOŽENOSTI KONSTRUKCIJE
Oznaka
razreda
Opis okoliša Primjer
Max
v/c
Min cement
[kg/m
3
]
Razred
čvrstoće
4 Korozija uzrokovana kloridima iz morske vode (H
2
O, Cl).
Betonske konstrukcije u morskom okolišu.
XS1
Izloženost solima iz zraka, ali ne u
izravnom dodiru s morskom vodom
Konstrukcije blizu mora ili na obali. 0,50 300 C30/37
XS2 Stalna uronjenost Dijelovi konstrukcije u moru. 0,45 320 C35/45
XS3
Područje plime i oseke i područje
valova i zapljuskivanja
Dijelovi konstrukcije u moru. 0,45 340 C35/45
5 Djelovanje smrzavanja i odmrzavanja sa soli za odmrzavanje ili bez nje. Oštećenja betona.
XF1
Umjerena zasićenost vodom bez
soli za odmrzavanje
Vertikalne površine betona izložene kiši i smrzavanju. 0,55 300 C30/37
XF2
Umjerena zasićenost vodom sa
solima za odmrzavanje
Vertikalne površine betona cestovnih konstrukcija
izložene smrzavanju i solima za odmrzavanje iz zraka.
0,55 300 C25/30
XF3
Visoka zasićenost vodom bez soli
za odmrzavanje
Horizontalne površine betona izložene kiši i
smrzavanju.
0,50 320 C30/37
XF4
Visoka zasićenost vodom sa solima
za odmrzavanje
Kolnici i mostovske kolničke ploče izložene solima za
odmrzavanje. Površine betona izložene prskanju
vodom koja sadrži soli za odmrzavanje i smrzavanju.
Područja vlaženja morem izložena smrzavanju.
0,45 340 C30/37
6 Kemijsko djelovanje iz prirodnog tla i podzemne vode.
Dana je razredba kemijski agresivnog okoliša ovisno o vrijednosti pojedinih kemijskih karakteristika (sadržaj SO
4
2-
, CO
2
, NH
4
+
, Mg
2+
, pH, kiselost). Ako se
radi o djelovanjima izvan te razredbe, drugim agresivnim kemikalijama, velikoj brzini vode u kombinaciji sa određenim kemikalijama, može biti potrebna
posebna studija za utvrđivanje odgovarajuće izloženosti.
XA1 Lagano kemijski agresivan okoliš Prirodno tlo ili podzemna voda 0,55 300 C30/37
XA2 Umjereno kemijski agresivan okoliš Prirodno tlo ili podzemna voda 0,50 320 C30/37
XA3 Vrlo kemijski agresivan okoliš Prirodno tlo ili podzemna voda 0,45 360 C35/45
10/17/2012
6
ODREĐIVANJE RAZREDA IZLOŽENOSTI KONSTRUKCIJE
 LEŽAJNI KVADERI: XC3, XD1, XF2
 Ležajni kvaderi su kao i donja ploča sanduka zaštićeni od
kiše pa se svrstavaju u razred izloženosti XC3.
 Izloženi su umjerenom djelovanju klorida iz zraka pa treba
razmotriti razred XD1,
 a također su izloženi umjerenom djelovanju soli za
odmrzavanje iz zraka stoga treba razmotriti razred XF2.
Oznaka
razreda
Opis okoliša Primjer
Max
v/c
Min cement
[kg/m
3
]
Razred
čvrstoće
1 Nema rizika korozije. Većina praktične primjene betona u zatvorenim prostorima.
X0
Nearmirani beton ili beton u koji nije
ugrađen metal: svi uvjeti izloženosti
izuzev ciklusa smrzavanje
/odmrzavanje, abrazije ili kemijskog
djelovanja
Armirani beton ili beton u koji je
ugrađen metal: vrlo suh okoliš
Beton u tlu bez izloženosti smrzavanju.
Beton unutar građevine s vrlo niskom vlažnosti
zraka.
- - C12/15
2 Korozija uzrokovana karbonatizacijom (H
2
O, CO
2
).
Većina praktične primjene betona u vanjskim uvjetima, uz ograničenje u slučaju izloženosti konstrukcije ili njenog dijela djelovanju soli. Utjecaji koji potiču
koroziju armature.
XC1 Suh ili stalno vlažan
Beton unutar građevina s niskom vlagom zraka.
Beton stalno u vodi.
0,65 260 C20/25
XC2 Vlažan, rjeđe suh
Betonske površine izložene dugotrajnom dodiru s
vodom. Mnogi temelji.
0,60 280 C25/30
XC3 Umjereno vlažan
Beton unutar građevina s umjerenom ili visokom
vlažnosti zraka. Vanjski beton zaštićen od kiše.
0,55 280 C30/37
XC4 Naizmjenično vlažan i suh
Betonske površine u dodiru s vodom, koje nisu u
XC2. Vanjski elementi izloženi kiši.
0,50 300 C30/37
3 Korozija uzrokovana kloridima koji nisu iz mora (H
2
O, Cl).
Beton konstrukcija u kontinentalnim krajevima koje su izložene djelovanju soli.
XD1 Umjereno vlažan Betonske površine izložena kloridima iz zraka. 0,55 300 C30/37
XD2 Vlažan, rjeđe suh
Bazeni, beton izložen industrijskim vodama koje
sadrže kloride.
0,55 300 C30/37
XD3 Naizmjenično vlažan i suh
Dijelovi mostova izloženi prskanju s kloridima,
kolnici, parkirališta, međukatne konstrukcije javnih
garaža.
0,45 320 C35/45
ODREĐIVANJE RAZREDA IZLOŽENOSTI KONSTRUKCIJE
ODREĐIVANJE RAZREDA IZLOŽENOSTI KONSTRUKCIJE
Oznaka
razreda
Opis okoliša Primjer
Max
v/c
Min cement
[kg/m
3
]
Razred
čvrstoće
4 Korozija uzrokovana kloridima iz morske vode (H
2
O, Cl).
Betonske konstrukcije u morskom okolišu.
XS1
Izloženost solima iz zraka, ali ne u
izravnom dodiru s morskom vodom
Konstrukcije blizu mora ili na obali. 0,50 300 C30/37
XS2 Stalna uronjenost Dijelovi konstrukcije u moru. 0,45 320 C35/45
XS3
Područje plime i oseke i područje
valova i zapljuskivanja
Dijelovi konstrukcije u moru. 0,45 340 C35/45
5 Djelovanje smrzavanja i odmrzavanja sa soli za odmrzavanje ili bez nje. Oštećenja betona.
XF1
Umjerena zasićenost vodom bez
soli za odmrzavanje
Vertikalne površine betona izložene kiši i smrzavanju. 0,55 300 C30/37
XF2
Umjerena zasićenost vodom sa
solima za odmrzavanje
Vertikalne površine betona cestovnih konstrukcija
izložene smrzavanju i solima za odmrzavanje iz zraka.
0,55 300 C25/30
XF3
Visoka zasićenost vodom bez soli
za odmrzavanje
Horizontalne površine betona izložene kiši i
smrzavanju.
0,50 320 C30/37
XF4
Visoka zasićenost vodom sa solima
za odmrzavanje
Kolnici i mostovske kolničke ploče izložene solima za
odmrzavanje. Površine betona izložene prskanju
vodom koja sadrži soli za odmrzavanje i smrzavanju.
Područja vlaženja morem izložena smrzavanju.
0,45 340 C30/37
6 Kemijsko djelovanje iz prirodnog tla i podzemne vode.
Dana je razredba kemijski agresivnog okoliša ovisno o vrijednosti pojedinih kemijskih karakteristika (sadržaj SO
4
2-
, CO
2
, NH
4
+
, Mg
2+
, pH, kiselost). Ako se
radi o djelovanjima izvan te razredbe, drugim agresivnim kemikalijama, velikoj brzini vode u kombinaciji sa određenim kemikalijama, može biti potrebna
posebna studija za utvrđivanje odgovarajuće izloženosti.
XA1 Lagano kemijski agresivan okoliš Prirodno tlo ili podzemna voda 0,55 300 C30/37
XA2 Umjereno kemijski agresivan okoliš Prirodno tlo ili podzemna voda 0,50 320 C30/37
XA3 Vrlo kemijski agresivan okoliš Prirodno tlo ili podzemna voda 0,45 360 C35/45
ODREĐIVANJE RAZREDA IZLOŽENOSTI KONSTRUKCIJE
 OGRADA TIPA NEW JERSEY: XC4, XD3, XF4
 Ograda tipa New Jersey je izložena svim najnepovoljnijim
utjecajima kao i kolnička ploča, tj.
 kiši,
 prskanju kloridima,
 odmrzavanju
 te solima za odmrzavanje iz zraka.
10/17/2012
7
Oznaka
razreda
Opis okoliša Primjer
Max
v/c
Min cement
[kg/m
3
]
Razred
čvrstoće
1 Nema rizika korozije. Većina praktične primjene betona u zatvorenim prostorima.
X0
Nearmirani beton ili beton u koji nije
ugrađen metal: svi uvjeti izloženosti
izuzev ciklusa smrzavanje
/odmrzavanje, abrazije ili kemijskog
djelovanja
Armirani beton ili beton u koji je
ugrađen metal: vrlo suh okoliš
Beton u tlu bez izloženosti smrzavanju.
Beton unutar građevine s vrlo niskom vlažnosti
zraka.
- - C12/15
2 Korozija uzrokovana karbonatizacijom (H
2
O, CO
2
).
Većina praktične primjene betona u vanjskim uvjetima, uz ograničenje u slučaju izloženosti konstrukcije ili njenog dijela djelovanju soli. Utjecaji koji potiču
koroziju armature.
XC1 Suh ili stalno vlažan
Beton unutar građevina s niskom vlagom zraka.
Beton stalno u vodi.
0,65 260 C20/25
XC2 Vlažan, rjeđe suh
Betonske površine izložene dugotrajnom dodiru s
vodom. Mnogi temelji.
0,60 280 C25/30
XC3 Umjereno vlažan
Beton unutar građevina s umjerenom ili visokom
vlažnosti zraka. Vanjski beton zaštićen od kiše.
0,55 280 C30/37
XC4 Naizmjenično vlažan i suh
Betonske površine u dodiru s vodom, koje nisu u
XC2. Vanjski elementi izloženi kiši.
0,50 300 C30/37
3 Korozija uzrokovana kloridima koji nisu iz mora (H
2
O, Cl).
Beton konstrukcija u kontinentalnim krajevima koje su izložene djelovanju soli.
XD1 Umjereno vlažan Betonske površine izložena kloridima iz zraka. 0,55 300 C30/37
XD2 Vlažan, rjeđe suh
Bazeni, beton izložen industrijskim vodama koje
sadrže kloride.
0,55 300 C30/37
XD3 Naizmjenično vlažan i suh
Dijelovi mostova izloženi prskanju s kloridima,
kolnici, parkirališta, međukatne konstrukcije javnih
garaža.
0,45 320 C35/45
ODREĐIVANJE RAZREDA IZLOŽENOSTI KONSTRUKCIJE
ODREĐIVANJE RAZREDA IZLOŽENOSTI KONSTRUKCIJE
Oznaka
razreda
Opis okoliša Primjer
Max
v/c
Min cement
[kg/m
3
]
Razred
čvrstoće
4 Korozija uzrokovana kloridima iz morske vode (H
2
O, Cl).
Betonske konstrukcije u morskom okolišu.
XS1
Izloženost solima iz zraka, ali ne u
izravnom dodiru s morskom vodom
Konstrukcije blizu mora ili na obali. 0,50 300 C30/37
XS2 Stalna uronjenost Dijelovi konstrukcije u moru. 0,45 320 C35/45
XS3
Područje plime i oseke i područje
valova i zapljuskivanja
Dijelovi konstrukcije u moru. 0,45 340 C35/45
5 Djelovanje smrzavanja i odmrzavanja sa soli za odmrzavanje ili bez nje. Oštećenja betona.
XF1
Umjerena zasićenost vodom bez
soli za odmrzavanje
Vertikalne površine betona izložene kiši i smrzavanju. 0,55 300 C30/37
XF2
Umjerena zasićenost vodom sa
solima za odmrzavanje
Vertikalne površine betona cestovnih konstrukcija
izložene smrzavanju i solima za odmrzavanje iz zraka.
0,55 300 C25/30
XF3
Visoka zasićenost vodom bez soli
za odmrzavanje
Horizontalne površine betona izložene kiši i
smrzavanju.
0,50 320 C30/37
XF4
Visoka zasićenost vodom sa solima
za odmrzavanje
Kolnici i mostovske kolničke ploče izložene solima za
odmrzavanje. Površine betona izložene prskanju
vodom koja sadrži soli za odmrzavanje i smrzavanju.
Područja vlaženja morem izložena smrzavanju.
0,45 340 C30/37
6 Kemijsko djelovanje iz prirodnog tla i podzemne vode.
Dana je razredba kemijski agresivnog okoliša ovisno o vrijednosti pojedinih kemijskih karakteristika (sadržaj SO
4
2-
, CO
2
, NH
4
+
, Mg
2+
, pH, kiselost). Ako se
radi o djelovanjima izvan te razredbe, drugim agresivnim kemikalijama, velikoj brzini vode u kombinaciji sa određenim kemikalijama, može biti potrebna
posebna studija za utvrđivanje odgovarajuće izloženosti.
XA1 Lagano kemijski agresivan okoliš Prirodno tlo ili podzemna voda 0,55 300 C30/37
XA2 Umjereno kemijski agresivan okoliš Prirodno tlo ili podzemna voda 0,50 320 C30/37
XA3 Vrlo kemijski agresivan okoliš Prirodno tlo ili podzemna voda 0,45 360 C35/45
ODREĐIVANJE RAZREDA IZLOŽENOSTI KONSTRUKCIJE
 PRIJELAZNA PLOČA: XC2, XD1
 Prijelazna ploča je kao i temelji izložena dugotrajnom dodiru
s vodom pa se svrstava u razred XC2.
 Također je izložena i umjerenom djelovanju klorida iz zraka
stoga treba razmotriti razred XD1.
Oznaka
razreda
Opis okoliša Primjer
Max
v/c
Min cement
[kg/m
3
]
Razred
čvrstoće
1 Nema rizika korozije. Većina praktične primjene betona u zatvorenim prostorima.
X0
Nearmirani beton ili beton u koji nije
ugrađen metal: svi uvjeti izloženosti
izuzev ciklusa smrzavanje
/odmrzavanje, abrazije ili kemijskog
djelovanja
Armirani beton ili beton u koji je
ugrađen metal: vrlo suh okoliš
Beton u tlu bez izloženosti smrzavanju.
Beton unutar građevine s vrlo niskom vlažnosti
zraka.
- - C12/15
2 Korozija uzrokovana karbonatizacijom (H
2
O, CO
2
).
Većina praktične primjene betona u vanjskim uvjetima, uz ograničenje u slučaju izloženosti konstrukcije ili njenog dijela djelovanju soli. Utjecaji koji potiču
koroziju armature.
XC1 Suh ili stalno vlažan
Beton unutar građevina s niskom vlagom zraka.
Beton stalno u vodi.
0,65 260 C20/25
XC2 Vlažan, rjeđe suh
Betonske površine izložene dugotrajnom dodiru s
vodom. Mnogi temelji.
0,60 280 C25/30
XC3 Umjereno vlažan
Beton unutar građevina s umjerenom ili visokom
vlažnosti zraka. Vanjski beton zaštićen od kiše.
0,55 280 C30/37
XC4 Naizmjenično vlažan i suh
Betonske površine u dodiru s vodom, koje nisu u
XC2. Vanjski elementi izloženi kiši.
0,50 300 C30/37
3 Korozija uzrokovana kloridima koji nisu iz mora (H
2
O, Cl).
Beton konstrukcija u kontinentalnim krajevima koje su izložene djelovanju soli.
XD1 Umjereno vlažan Betonske površine izložena kloridima iz zraka. 0,55 300 C30/37
XD2 Vlažan, rjeđe suh
Bazeni, beton izložen industrijskim vodama koje
sadrže kloride.
0,55 300 C30/37
XD3 Naizmjenično vlažan i suh
Dijelovi mostova izloženi prskanju s kloridima,
kolnici, parkirališta, međukatne konstrukcije javnih
garaža.
0,45 320 C35/45
ODREĐIVANJE RAZREDA IZLOŽENOSTI KONSTRUKCIJE
10/17/2012
8
ODREĐIVANJE RAZREDA IZLOŽENOSTI KONSTRUKCIJE
ODREĐIVANJE
RAZREDA I
SASTAVA
BETONA
I ZAŠTITNOG
SLOJA
 TEMELJI
o
s
m
o
s
t
a
Stup S1
o
s
m
o
s
t
a
ODREĐIVANJE
RAZREDA I
SASTAVA
BETONA
I ZAŠTITNOG
SLOJA
 STUPOVI
 Vanjske plohe
Stup S1
o
s
m
o
s
t
a
ODREĐIVANJE
RAZREDA I
SASTAVA
BETONA
I ZAŠTITNOG
SLOJA
 STUPOVI
 Unutrašnje plohe
10/17/2012
9
ODREĐIVANJE
RAZREDA I
SASTAVA
BETONA
I ZAŠTITNOG
SLOJA
 UPORNJACI
ODREĐIVANJE
RAZREDA I
SASTAVA
BETONA
I ZAŠTITNOG
SLOJA
 RASPONSKI
SKLOP
 Kolnička ploča
2,5 % 2,5 %
2,5 % 2,5 %
ODREĐIVANJE
RAZREDA I
SASTAVA
BETONA
I ZAŠTITNOG
SLOJA
 RASPONSKI
SKLOP
 Bočne strane
sanduka i donja
ploha konzola
2,5 % 2,5 %
ODREĐIVANJE
RAZREDA I
SASTAVA
BETONA
I ZAŠTITNOG
SLOJA
 RASPONSKI
SKLOP
 Donja ploča
sanduka
10/17/2012
10
2,5 % 2,5 %
ODREĐIVANJE
RAZREDA I
SASTAVA
BETONA
I ZAŠTITNOG
SLOJA
 RASPONSKI
SKLOP
 Unutrašnje plohe
sanduka
ODREĐIVANJE
RAZREDA I
SASTAVA
BETONA
I ZAŠTITNOG
SLOJA
 LEŽAJNI KVADRI
ODREĐIVANJE
RAZREDA I
SASTAVA
BETONA
I ZAŠTITNOG
SLOJA
 NEW JERSEY
ODREĐIVANJE
RAZREDA I
SASTAVA
BETONA
I ZAŠTITNOG
SLOJA
 PRIJELAZNA
PLOČA
10/17/2012
11
1. ODABIR
 Dobivene veličine zaštitnih slojeva nekih dijelova konstrukcije su iznimno
velike i bilo bi teško ili gotovo nemoguće, konstrukciju izvesti s takvim c.
 Stoga projektant može predvidjeti npr. veći razred tlačne čvrstoće betona i/ili
posvećivanje posebne pozornosti kontroli kvalitete pri izvedbi određenog
dijela konstrukcije.
Konstrukcijski element
Razredi
djelovanja
okoliša
Minimalna
količina
cementa [kg/m
3
]
Maksimalni v/c
faktor
Razred tlačne
čvrstoće betona
Debljina
zaštitnog sloja
armaturnog
čelika [mm]
Debljina
zaštitnog sloja
natega [mm]
Podložni beton XC2, XD1 - - C12/15 - -
Temelji XC2, XD1 300 0,55 C30/37 55 -
Stupovi XC4, XD1, XF2 300 0,50 C35/45 55 -
Upornjaci XC4, XD1, XF2 300 0,50 C30/37 55 -
Rasponski sklop XC4, XD3, XF4 340 0,45 C40/50 65 75
Ležajni kvaderi XC3, XD1, XF2 300 0,55 C45/55 50 -
Ograda tipa New Jersey XC4, XD3, XF4 340 0,45 C40/50 65 -
Prijelazna ploča XC2, XD1 300 0,55 C30/37 50 -
KONAČNI ODABIR
 Dobivene veličine zaštitnih slojeva nekih dijelova konstrukcije su iznimno
velike i bilo bi teško ili gotovo nemoguće, konstrukciju izvesti s takvim c.
 Stoga projektant može predvidjeti npr. veći razred tlačne čvrstoće betona i/ili
posvećivanje posebne pozornosti kontroli kvalitete pri izvedbi određenog
dijela konstrukcije.
Konstrukcijski element
Razredi
djelovanja
okoliša
Minimalna
količina
cementa [kg/m
3
]
Maksimalni v/c
faktor
Razred tlačne
čvrstoće betona
Debljina
zaštitnog sloja
armaturnog
čelika [mm]
Debljina
zaštitnog sloja
natega [mm]
Podložni beton XC2, XD1 - - C12/15 - -
Temelji XC2, XD1 300 0,55 C30/37 55 -
Stupovi XC4, XD1, XF2 300 0,50 C35/45 55 -
Upornjaci XC4, XD1, XF2 300 0,50 C30/37 55 -
Rasponski sklop XC4, XD3, XF4 340 0,45 C45/55 55 65
Ležajni kvaderi XC3, XD1, XF2 300 0,55 C45/55 50 -
Ograda tipa New Jersey XC4, XD3, XF4 340 0,45 C45/55 55 -
Prijelazna ploča XC2, XD1 300 0,55 C30/37 50 -
ODREĐIVANJE
RAZREDA I
SASTAVA
BETONA
I ZAŠTITNOG
SLOJA
 RASPONSKI
SKLOP
 Kolnička ploča
2,5 % 2,5 %
1. ODABIR
ODREĐIVANJE
RAZREDA I
SASTAVA
BETONA
I ZAŠTITNOG
SLOJA
 RASPONSKI
SKLOP
 Kolnička ploča
2,5 % 2,5 %
KONAČNI ODABIR
10/17/2012
12
ODREĐIVANJE
RAZREDA I
SASTAVA
BETONA
I ZAŠTITNOG
SLOJA
 NEW JERSEY
1. ODABIR
ODREĐIVANJE
RAZREDA I
SASTAVA
BETONA
I ZAŠTITNOG
SLOJA
 NEW JERSEY
KONAČNI ODABIR
DIMENZIONIRANJE SANDUKA U POPREČNOM SMJERU UZ
ZADOVOLJAVANJE UVJETA OGRANIČENJA ŠIRINE PUKOTINA
 Proračun u poprečnom smjeru proveden je na štapnom modelu sanduka širine
jedan metar, posebno za presjek u polju, a posebno za presjek nad ležajem.
 Nenapeta armatura određena je uzimajući u obzir GSN
→ za stalnu ili prolaznu proračunsku situaciju
 te za GSU preko širine pukotina
→ za učestalu (frequent) kombinaciju djelovanja
 Ovim proračunom je kroz uzimanje u obzir graničnog stanja pukotina određena
potencijalna potreba za dodatnom količinom armature za ograničavanje širine
pukotina.
( ) ( )
(
¸
(

¸

· · + · + · =
¿ ¿
>1
i k, i 0, Q k,1 Q j k, j G, d d
" " " "
i j
Q Q G S S ¢ ¸ ¸ ¸
( ) ( )
(
¸
(

¸

· + · + =
¿ ¿
>1
i k, i 2, k,1 1 1 j k, d d
" " " "
i j
Q Q G S S ¢ ¢
DIMENZIONIRANJE SANDUKA U POPREČNOM SMJERU UZ
ZADOVOLJAVANJE UVJETA OGRANIČENJA ŠIRINE PUKOTINA
 Proračunom na pločastom modelu
gornje ploče sanduka uzima se u
obzir rasprostiranje koncentriranih
sila.
 Na temelju odnosa reznih sila iz
proračuna na pločastom i
proračuna na štapnom modelu
dobivamo koeficijent radukcije za
koncentrirane sile od prometnog
opterećenja kojim se na štapnom
modelu uzima u obzir njihovo
rasprostiranje (0,55).
1
2
2
.9
-3
1
.8
1
0
1
.1
-8
.8
9
2
.5
8 1
.1
5
224.9
-
2
2
4
. 9 -
2
2
4
. 0
224.0
1
2
3
. 8
-91.6
-
8
7
.8
-
8
4
.7
-
8
3
.0
-
8
0
.9
7
4
. 6
5
9
.6
-
5
2
. 4
-36.6
-
6
. 6
0
Pločasti model,
presjek u sredini ploče
Štapni model,
presjek nad ležajem
10/17/2012
13
DIMENZIONIRANJE SANDUKA U POPREČNOM SMJERU UZ
ZADOVOLJAVANJE UVJETA OGRANIČENJA ŠIRINE PUKOTINA
 Različiti položaji prometnog opterećenja
M 1 : 175
X Y
Z
1
2
0
.
0
9.00 9.00
All loads, Loadcase 1 promet 1
, (1 cm 3D = unit) Free single
load (force) in global Z
(Unit=100.0 kN ), Free
single load (force) in global Z
2.00 4.00 6.00 8.00 10.00 m
0.00
-2.00
M 1 : 208
X Y
Z
1
2
0
.
0
9.00
2.50
All loads, Loadcase 2 promet 2
, (1 cm 3D = unit) Free single
load (force) in global Z
(Unit=100.0 kN ), Free
single load (force) in global Z
4.00 6.00 8.00 10.00 12.00 m
0.00
-2.00
M 1 : 175
X Y
Z
1
2
0
.
0
1
2
0
.
0
9.00 9.00
2.50 2.50
All loads, Loadcase 3 promet 3
, (1 cm 3D = unit) Free single
load (force) in global Z
(Unit=100.0 kN ), Free
single load (force) in global Z
2.00 4.00 6.00 8.00 10.00 m
0.00
-2.00
M 1 : 208
X Y
Z
1
2
0
.
0
1
2
0
.
0
8
0
.
0
9.00
2.50 2.50
All loads, Loadcase 4 promet 4
, (1 cm 3D = unit) Free single
load (force) in global Z
(Unit=100.0 kN ), Free
single load (force) in global Z
4.00 6.00 8.00 10.00 12.00 m
0.00
-2.0
0
M 1 : 175
X Y
Z
1
2
0
.
0
1
2
0
.
0
8
0
.
0
9.00 9.00
2.50 2.50
All loads, Loadcase 5 promet 5
, (1 cm 3D = unit) Free single
load (force) in global Z
(Unit=100.0 kN ), Free
single load (force) in global Z
2.00 4.00 6.00 8.00 10.00 m
0.00
-2.0
0
M 1 : 175
X Y
Z
1
2
0
.
0
1
2
0
.
0
8
0
.
0
9.00 9.00
2.50 2.50
All loads, Loadcase 6 promet 6
, (1 cm 3D = unit) Free single
load (force) in global Z
(Unit=100.0 kN ), Free
single load (force) in global Z
2.00 4.00 6.00 8.00 10.00 m
0.00
-2.0
0
M 1 : 175
1
2
0
.
0
1
2
0
.
0
8
0
.
0
9.00 9.00
2.50 2.50
All loads, Loadcase 7 promet 7
2.00 4.00 6.00 8.00 10.00 m
0.00
-2.00
M 1 : 175
1
2
0
.
0
1
2
0
.
0
8
0
.
0
9.00 9.00
2.50 2.50 2.50
All loads, Loadcase 8 promet 8
2.00 4.00 6.00 8.00 10.00 m
0.00
-2.00
M 1 : 175
1
2
0
.
0
1
2
0
.
0
8
0
.
0
9.00 9.00
2.50 2.50 2.50
All loads, Loadcase 9 promet 9
2.00 4.00 6.00 8.00 10.00 m
0.00
-2.00
DIMENZIONIRANJE SANDUKA U POPREČNOM SMJERU UZ
ZADOVOLJAVANJE UVJETA OGRANIČENJA ŠIRINE PUKOTINA
 Modul za kontrolu pukotina
.....
DIMENZIONIRANJE SANDUKA U POPREČNOM SMJERU UZ
ZADOVOLJAVANJE UVJETA OGRANIČENJA ŠIRINE PUKOTINA
 Proračunata armatura: poprečni presjek nad ležajem
1
4
. 3
1
3
.8
1
3
.8
4
. 9
8 4
. 9
4
4
.5
7
4
.5
6
3
.5
9
3
.5
6
1
.6
4 1
. 6
0
1
.2
7
1
.1
8
1
.0
0
0 0
.9
8
0
1
9
. 1
1
9
.0 1
5
.1
1
3
.8
1
3
.8
7
.0
4 6
. 9
7
4
. 9
7 4
. 9
4
3
.8
5
3
.6
1
3
. 2
7
3
. 2
6
2
. 7
7
1
.1
7
1
.0
0
0
7.79
7
.7
9
7
.7
9
6
.6
6
6
.6
2
5
. 1
5
3
.0
3 3
.0
2 2
. 6
5 2
.5
8
0.281 0.211
1
9
.7
1
0
.9 8
. 5
0 8
. 4
4
6
. 7
8 6
. 7
6
6
.2
3
6
.0
0
5
.8
4
4
. 8
7
4
. 6
7
2.80
0.903
0.882
(glavna armatura ULS),
Lay 1
(glavna armatura ULS),
Lay 2
(glavna armatura SLS),
Lay 1
(glavna armatura SLS),
Lay 2
DIMENZIONIRANJE SANDUKA U POPREČNOM SMJERU UZ
ZADOVOLJAVANJE UVJETA OGRANIČENJA ŠIRINE PUKOTINA
 Proračunata armatura: poprečni presjek u sredini polja
13.8
13.8
1
2
.3
6.90 6.90
3
. 9
4 3
.7
9
2
. 3
4 2
. 3
3
1
.7
4
1
.6
9 1
. 6
1
1
.6
1
0
.7
0
8
0
.3
9
8
1
9
. 1
1
9
.0
13.8
13.8
7.97 6.90
6
. 8
5 6
. 7
9
4
.5
1 4
. 4
7
4
.2
8
3
.8
7
3
. 2
7
3
. 2
6
1
. 7
9
1
.5
9
1
.1
9
5
. 7
8
4
.0
0
3
. 9
9
3
. 6
7 3
.6
4
3
.6
2
0
.8
0
7
0
.5
7
4
1
9
.7
1
4
.1
8
. 3
2 8
. 2
7
7
.2
6
6
.9
7
6
. 3
6 6
.3
2
6
. 2
3
4
.8
7
4
.2
9
4
. 0
2
3
. 4
1
1.02
0.987
(glavna armatura ULS),
Lay 1 (glavna armatura ULS),
Lay 2
(glavna armatura SLS),
Lay 1
(glavna armatura SLS),
Lay 2
10/17/2012
14
DIMENZIONIRANJE SANDUKA U POPREČNOM SMJERU UZ
ZADOVOLJAVANJE UVJETA OGRANIČENJA ŠIRINE PUKOTINA
 Odabrana armatura na temelju proračuna računalom
Kolnička ploča gore | 20 / 15 cm 20,9 cm
2
Kolnička ploča dolje | 20 / 15 cm 20,9 cm
2
Donja ploča gore | 14 / 15 cm 10,3 cm
2
Donja ploča dolje | 14 / 15 cm 10,3 cm
2
Hrbat vanjska strana | 20 / 15 cm 20,9 cm
2
Hrbat unutarnja strana | 20 / 15 cm 20,9 cm
2
RUČNE PROVJERE MINIMALNE ARMATURE POTREBNE ZA
OGRANIČENJA ŠIRINE PUKOTINA
s
ct eff ct c
s
A f k k
A
o
· · ·
=
.
min ,
M 1 : 78
X
Y
Z
-2
4
3
.5
-1
9
1
.9
-1
1
2
.2
-1
0
1
. 9
-9
9
.6
-9
8
.1
-9
5
.5
- 9
4
.6
-9
4
. 5
-9
4
. 2
92.4 92.4 92.4 92.4 92.1
-9
0
.5
Normal force of beam, Loadcase 8 8, 1 cm 3D = 200.0 kN (Min=-243.5) (Max=92.4)
0.00 2.00 4.00 6.00 8.00 10.00 12.00 m
2.00
0.00
RUČNE PROVJERE MINIMALNE ARMATURE POTREBNE ZA
OGRANIČENJA ŠIRINE PUKOTINA
 Gornja ploča sanduka u presjeku iznad hrpta
M 1 : 78
X
Y
Z
-2
2
6
.8
-2
1
1
.1
-1
1
2
.3
- 1
1
1
.8
-1
0
0
.3
-9
9
.7
- 9
9
.0
- 9
8
. 1
- 9
7
. 6
- 9
6
.4
95.2 95.2 95.2 95.2 94.9
Normal force of beam, Loadcase 9 9, 1 cm 3D = 200.0 kN (Min=-226.8) (Max=95.2)
0.00 2.00 4.00 6.00 8.00 10.00 12.00 m
2.00
0.00
RUČNE PROVJERE MINIMALNE ARMATURE POTREBNE ZA
OGRANIČENJA ŠIRINE PUKOTINA
 Gornja ploča sanduka u sredini presjeka
10/17/2012
15
-2
2
6
.6
-2
1
1
.3
-8
4
.2
-7
3
. 8
-7
2
.2
- 7
0
. 7
- 6
9
. 9
6
7
. 0
6
7
. 0 67.0
6
7
. 0
5.00
0.00
 Donja ploča sanduka u sredini presjeka nad ležajem
RUČNE PROVJERE MINIMALNE ARMATURE POTREBNE ZA
OGRANIČENJA ŠIRINE PUKOTINA
DIMENZIONIRANJE SANDUKA U POPREČNOM SMJERU UZ
ZADOVOLJAVANJE UVJETA OGRANIČENJA ŠIRINE PUKOTINA
 Odabrana armatura na temelju proračuna računalom i ručne provjere
Kolnička ploča gore | 20 / 15 cm 20,9 cm
2
Kolnička ploča dolje | 20 / 15 cm 20,9 cm
2
Donja ploča gore | 14 / 15 cm ► | 20 / 15 cm 10,3 cm
2
►20,9 cm
2
Donja ploča dolje | 14 / 15 cm ► | 20 / 15 cm 10,3 cm
2
►20,9 cm
2
Hrbat vanjska strana | 20 / 15 cm 20,9 cm
2
Hrbat unutarnja strana | 20 / 15 cm 20,9 cm
2
2. PRORAČUNSKI PRIMJER
KROVNOG NOSAČA
Prednapeti krovni nosač industrijske hale
A. Najmanja potrebna armatura za ograničenje širine
pukotina
B. Ograničenje širine pukotina za statički potrebnu
armaturu
PREDNAPETI KROVNI NOSAČ INDUSTRIJSKE HALE
10/17/2012
16
NAJMANJA POTREBNA ARMATURA
ZA OGRANIČENJE ŠIRINE PUKOTINA
NAJMANJA POTREBNA ARMATURA
ZA OGRANIČENJE ŠIRINE PUKOTINA
NAJMANJA POTREBNA ARMATURA
ZA OGRANIČENJE ŠIRINE PUKOTINA
NAJMANJA POTREBNA ARMATURA
ZA OGRANIČENJE ŠIRINE PUKOTINA
Naprezanja
|MPa| W
k
=0,4 mm W
k
=0,3 mm W
k
=0,2 mm
160 40 32 25
200 32 25 16
240 20 16 12
280 16 12 8
320 12 10 6
360 10 8 5
400 8 6 4
450 6 5 -
10/17/2012
17
OGRANIČENJE ŠIRINA PUKOTINA ZA STATIČKI
POTREBNU ARMATURU
Slajd 64
Slajd 64
Statička visina presjeka uzimajući u obzir i napetu i nenapetu
armaturu
Donji red: 2|25+1|20 = 12,96 cm
2
Gornji red: 2|20 = 6,28 cm
2
A
p
=15cm
2
15,0 15,0
OGRANIČENJE ŠIRINA PUKOTINA ZA STATIČKI
POTREBNU ARMATURU
Slajd 64
Slajd 64
Statička visina presjeka uzimajući u obzir i napetu i nenapetu
armaturu
Donji red: 2|25+1|20 = 12,96 cm
2
Gornji red: 2|20 = 6,28 cm
2
A
p
=15cm
2
15,0 15,0
0,83 15,0
145991 146,0
U rijetkoj kombinaciji vodeće promjenljivo (snijeg) ide s koeficijentom
kombinacije 1,0, a u čestoj s 0,2 ►naprezanje za čestu kombinaciju biti
će još manje, pa ako zadovoljava za rijetku, zadovoljit će i za čestu komb.
146,0
Min. dopušteni profil je 32, a kako imamo 25 znači da je uvjet zadovoljen.
OGRANIČENJE ŠIRINA PUKOTINA ZA STATIČKI
POTREBNU ARMATURU
Osim donjeg ruba nakon svih gubitaka sile prednapinjanja
(najveći vlak na donjem rubu presjeka) valja provjeriti i gornji
rub presjeka u trenutku t=0 prije vremenskih gubitaka.
gornjem gore
3. PRORAČUN PUKOTINA
PREMA EN 1992
1. Preporučene granične vrijednosti širine pukotina
2. Minimalna armatura
3. Kontrola pukotina bez proračuna širine pukotina
4. Proračun širina pukotina
10/17/2012
18
PREPORUČENE GRANIČNE VRIJEDNOSTI
ŠIRINE PUKOTINA
Razred
izloženosti
Armiranobetonske konstrukcije i
prednapete konstrukcije s mortom
neinjektiranim kabelima (slobodni)
Prednapete konstrukcije s mortom
injektiranim kabelima (spregnute natege)
Nazovistalna kombinacija djelovanja Česta kombinacija djelovanja
X0
0,4 mm 0,2 mm
XC1
XC2
0,3 mm
0,2 mm + kontrola
rastlačenja pri
nazovistalnoj
kombinaciji djelovanja
kabel minimalno
25 mm unutar
betona u tlaku
XC3
XC4
XD1
kontrola rastlačenja
XD2
XD3 zahtijevaju se posebne mjere zaštite
XS1
0,3 mm
kontrola
rastlačenja
kabel minimalno
25 mm unutar
betona u tlaku
XS2
XS2
 Količina se može procjeniti na temelju ravnoteže između vlačne sile u betonu
neposredno prije raspucavanja i vlačne sile u armaturi pri popuštanju ili nižem
naprezanju ukoliko je potrebno ograničiti širinu pukotina.
 A
s,min
minimalna površina armaturnog čelika u vlačnoj zoni
 A
ct
površina betona u vlačnoj zoni (dio koji je u vlaku neposredno
prije pojave prve pukotine)
 o
s
apsolutna vrijednost maksimalnog naprezanja dozvoljenog u armaturi
neposredno nakon raspucavanja (može se uzeti f
yk
). Niža vrijednost bit
će potrebna kako bi se zadovoljila granična širina pukotina s obzirom na
maksimalni profil ili razmak šipki.
 f
ct,eff
srednja vrijednost vlačne čvrstoće betona djelotvorna u trenutku kada se
očekuje pojava prve pukotine, = f
ctm
ili niže f
ctm
(t) ako se raspucavanje
očekuje prije 28 dana
 k = 1,0 za hrptove visine h ≤ 300 mm ili pojasnice širine b < 300 mm
= 0,65 za hrptove visine h > 800 mm ili pojasnice širine b > 800 mm
 k
c
koeficijent kojim se uzima u obzir raspodijela naprezanja u presjeku
neposredno prije raspucavanja i promjena kraka sila
MINIMALNA ARMATURA
 k
c
koeficijent kojim se uzima u obzir raspodijela naprezanja u presjeku
neposredno prije raspucavanja i promjena kraka sila
 Za čisti vlak = 1,0
 Za savijanje sa ili bez uzdužne sile:
 Pravokutni presjeci i hrptovi sandučastih ili T presjeka
 Pojasnice sandučastih ili T presjeka
– o
c
naprezanje betona u razmatranom području N
Ed
/(bh)
– N
Ed
uzdužna sila pri GSU na dio poprečnog presjeka koji se razmatra (tlačna
sila je pozitivna). Određuje se s karakterističnom vrijednošću
prednapinjanja i uzdužnim silama u odgovarajućim kombinacijama.
– h* = h za h < 1,0 m
= 1,0 m za h > 1,0 m
– k
1
koeficijent koji uzima u obzir učinke uzdužne sile na razdiobu naprezanja
= 1,5 ako je N
Ed
tlačna sila
= 2h*/3h ako je N
ed
vlačna sila
– F
cr
apsolutna vrijednost vlačne sile u pojasnici naposredno prije rapucavanja
od M
cr
proračunatog s f
ct,eff
MINIMALNA ARMATURA
 Za spregnute kabele u vlačnoj zoni može se pretpostaviti da sudjeluju u
kontroli pukotina u okviru udaljenosti ≤ 150 mm od središta kabela. Ovo se
uzima u obzir dodavanjem na lijevu stranu izraza:
 A
p
’ površina prethodno ili naknadno prednapetih kabela u području A
c,eff
 A
c,eff
djelotvorna površina betona u vlaku koja okružuje armaturu ili
prednapete kabele debljine h
c,ef
(sljedeći slajd)
 h
c,ef
manja vrijednost od 2,5(h-d); (h-x)/3; h/2
 ç
1
omjer prilagodbe čvrstoće prianjanja, uzimajući u obzir različite
promjere prednapetog i armaturnog čelika
 ç omjer čvrstoće prianjanja prednapetog i armaturnog čelika (slajd iza sljed.)
 Ao
p
promjena naprezanja u prednapetom kabelu od stanja kada je
naprezanje u betonu = 0 na istoj razini.
MINIMALNA ARMATURA
10/17/2012
19
A
c,eff
djelotvorna površina betona u vlaku
Razina težišta kabela
Djelotvorna vlačna površina A
c,eff
GREDA
Djelotvorna vlačna površina A
c,eff
PLOČA
Djelotvorna vlačna površina za
gornje područje A
ct,eff
VLAČNI
ELEMENT
Djelotvorna vlačna površina za
donje područje A
cb,eff
MINIMALNA ARMATURA
ç omjer čvrstoće prianjanja prednapetog i armaturnog čelika
 Nije potrebna minimalna armatura u PB kada je
 pod karakterističnom kombinacijom djelovanja i
 uz karakterističnu vrijednost sile prednapinjanja
 beton u tlaku ili je vlačno naprezanja ispod o
ct,p
= f
ct,eff
Glatke šipke i žice
Užad
Rebraste šipke
Zarezane žice
Čelik za prednapinjanje
Prethodno
napinjanje
Spregnuti kabeli, naknadno napinjanje
Nije
primjenljivo
Između navedenih razreda betona interpolacija
MINIMALNA ARMATURA
 ... BEZ PRORAČUNA ŠIRINE PUKOTINE:
 za odgovarajuću razinu naprezanja u čeliku daju se granične
vrijednosti
 promjera i
 razmaka šipki armature.
 Tablice su napravljene na temelju vrijednosti:
 c=25mm; f
ct,eff
= 2,9MPa; h
cr
=0,5; (h-d)=0,1h; k
1
=0,8; k
2
=0,5; k
c
=0,4; k=1,0; k
t
=0,4 i k’=1,0
 Maksimalni promjer šipki se modificira sa:
 pri savijanju (kada je bar dio presjeka u tlaku):
 pri vlaku:
 | prilagođeni maksimalni promjer
 h ukupna visina presjeka
 h
cr
visina vlačne zone neposredno prije raspucavanja uz karakterističnu
vrijednost prednapinjanja i uzdužnu silu pod prividno-stalnom komb.
 d djelotvorna debljina do središta vanjske linije armature
KONTROLA PUKOTINA
Maksimalni promjeri šipki armature |
s
*(mm)
Naprezanja
|MPa| W
k
=0,4 mm W
k
=0,3 mm W
k
=0,2 mm
160 40 32 25
200 32 25 16
240 20 16 12
280 16 12 8
320 12 10 6
360 10 8 5
400 8 6 4
450 6 5 -
10/17/2012
20
Maksimalni razmak šipki (mm)
Naprezanja
|MPa| W
k
=0,4 mm W
k
=0,3 mm W
k
=0,2 mm
160 300 300 200
200 300 250 150
240 250 200 100
280 200 150 50
320 150 100 -
360 100 50 -
 Kod prethodno prednapetog betona, gdje se kontrola pukotina osigurava
kabelima koji su u direktnoj vezi s betonom – u tablicama se za naprezanje
koristi (ukupno naprezanje – prednaprezanje).
 Za naknadno prednapinjanje, gdje se kontrola pukotina osigurava uglavnom
nenapetom armaturom, može se u tablicama naprezanje u ovoj armaturi
proračunati uzimanjem u obzir utjecaja sile prednapinjanja.
 ... BEZ PRORAČUNA ŠIRINE PUKOTINE:
 Kod greda visine > 1000 mm,
 kada je glavna armatura skoncentrirana u malom području
visine,
 valja osigurati dodatnu armaturu kojm će se sprečavati
pukotine na bočnim stranama grede.
 Ova armatura raspodjeljuje se jednoliko od razine vlačne armature
do neutralne osi.
 Proračunava se prema izrazu za minimalnu armaturu uz
k=0,5 i o
s
= f
yk.
 Razmak i veličina profila određuju se uz pretpostavku čistog vlaka i
naprezanja u iznosu pola vrijednosti onoga za koji se računa
glavna vlačna armatura
KONTROLA PUKOTINA
PRORAČUN ŠIRINE PUKOTINA
( )
cm sm max r, k
c c ÷ = s w
Širina
pukotina
maksimalni razmak pukotina,
ovisi o rasporedu armature
razlika deformacija
čelika i betona
 o
s
naprezanje u vlačnoj armaturi uz pretpostavku raspucalog
presjeka. Za prethodno napete elemente može se uzeti o
s
►A o
p
=
razlika naprezanja u kabelima od stanja kad je deformacija
betona c
c
na istoj razini =0
 µ
p,eff
= za A
p
’; A
c,eff
; ç
1
vidi slajd prije
 o
e
odnos modula elastičnosti E
s
/E
cm
 k
t
faktor ovisan o trajanju opterećenja
= 0,6 za kratkotrajno opterećenje
= 0,4 za dugotrajno opterećenje
Razlika deformacija čelika i betona: c
sm
- c
cm
10/17/2012
21
Neutralna os
Vlačna površina betona
Stvarna širina pukotine
Razmak pukotina
prema izrazu (1)
Razmak pukotina
prema izrazu (2)
 U području širine ≤ 5(c+|/2)
od osi šipke armature
maksimalni razmak pukotina
može se odrediti izrazom:
 | promjer šipke.
Za n
1
šipki promjera |
1
i
n
2
šipki promjera |
2
uzima se:
 k
1
koeficijent koji uzima u obzir svojstva prionljivosti šipki
 = 0,8 za visoku prionljivost; = 1,6 za šipke s ravnom površinom ili prednapete
kabele
 k
2
koeficijent koji uzima u obzir raspodijelu deformacija
 = 0,5 za savijanje; = 1,0 za čisti vlak; = (c
1
+ c
2
)/ 2c
1
za ekscentrični vlak ili lokalno
područje, c
1
je veća, a c
2
manja vlačna deformacija na krajevima promatranog
presjeka, za raspucali presjek
 k
3
= 3,4; k
4
= 0,425
Maksimalni razmak pukotina: s
r,max
1
 Kada je razmak šipki > 5(c+|/2)
ili kada nema armature
u vlačnoj zoni, razmak pukotina
se uzma sa:
 Kada je kut između osi glavnih naprezanja i smjera pružanja armature (kod
elemenata armiranih u dva okomita smjera) >15
o
, razmak pukotina se može
odrediti:
 θ kut između armature u y smjeru i smjera glavnog vlačnog
naprezanja
 s
r,max,y
; s
r,max,z
razmaci pukotina u y odnosno z smjeru prema izrazu 1 ili 2.
Neutralna os
Vlačna površina betona
Stvarna širina pukotine
Razmak pukotina
prema izrazu (1)
Razmak pukotina
prema izrazu (2)
2
Maksimalni razmak pukotina: s
r,max