Veleuilite Lavoslav Ruika u Vukovaru Dislocirani struni studij fizioterapije u Pregradi

Analiza normalnog pokreta i normalne posturalne adaptacije

Student: Helena Pleko

Pregrada, prosinac 2011.

Normalni pokret
O Normalni pokret je vjetina steena kroz

uenje, sa svrhom ostvarivanja najuinkovitijeg i najekonominijeg pokreta ili izvravanja postavljenog zadatka koji je specifian za svaku osobu (Edward 2002.) O Nastaje kroz interakciju osobe,zadatka i okoline

Normalni pokret
O Iniciranje i razvoj pokreta rezultati su

interakcije percepcijskog (integracija senzornih informacija) , akcijskog (silazne motorne informacije za miie) i kognitivnog sustava (panja, motivacija) O Znaajke normalnog pokreta: normalan miini tonus, normalna reciprona inervacija (selektivna promjena tonusa), ekvilibrijske reakcije,zatitne i potporne reakcije,senzorika kontrola,normalni automatski obrasci pokreta (toan tajming i redoslijed dijelova pokreta)

Normalni pokret
O Mayston 1999. godine navodi 5 aspekata koji su

meusobno povezani u izvoenju pokreta: 1. Motorni (posturalne i prema cilju usmjerne aktivnosti) 2. Senzorni (selektivna panja CNS-a na odgovarajue stimulacije) 3. Kognitivni (motivacija, planiranje i rjeavanje zadatka) 4. Percepcijski (prostorna i vidna orijentacija) 5. Biomehaniki (biomehaniki aspekti kontrole pokreta)

Vrste normalnog pokreta

O AUTOMATSKI (posturalna kontrola,uroena

vrsta normalnog pokreta,izravnavanje protiv sile tee-sjedenje,ustajanje) O AUTOMATIZIRANI (radnje poput pisanja,vonje auta, ivanja) O VOLJNI (hod po strmom i neravnom terenu)

Osnovni pokreti tijela i segmenata tijela

O fleksija pregibanje O ekstenzija ispruanje O abdukcija odmicanje O addukcija primicanje O unutarnja medijalna rotacija O vanjska lateralna rotacija

Pokreti s obzirom na djelovanje sile tee

O 1. Antigravitacijski

2. Gravitacijski

O 3. Rasteretni

Postura
O Postura je kompozicija segmenata tijela u

vremenu i prostoru. O Postura moe biti statika i dinamika O Statika tijelo i segmenti odravaju se u odreenom poloaju (stajanje, sjedenje, leanje) O Dinamika tijelo i segmenti se pomiu u prostoru (hodanje, tranje)

etiri tipa posture

O A. Normalna O B. Kifo-lordotina O C. Ravna lea O D. Okrugla lea

O Prikaz kraljenice

kod loeg sjednja

O Prikaz kraljenice

kod pravilnog sjedenja

Komprimirani disk

Treba sjediti uspravna trupa

Idealna postura
Maksimalna energetska uteda 2. Maksimalna ugoda 3. Maksimalni uinak 4. Idealan odnos izmeu dijelova tijela sa to manje njihanja
1.

Postura u sagitalnoj ravnini

O Atlanto-occipitalni zglob- anteriorno O Vratna kraljenica posteriorno O Torakalna kraljenica anteriorno O Lumbalna kraljenica posteriorno O Zglob kuka posteriorno O Zglob koljena anteriorno O Noni zglob - anteriorno

Postura u frontalnoj ravnini

O Linija gravitacije dijeli tijelo na dvije

simetrine polovice O Oi, clavicule i ramena su paralelni sa podlogom O Glutealni nabori su jednaki i simetrini, spine iliace su paralelne sa podlogom

Mijenjanje posture
O Postura se mijenja tijekom rasta,

trudnoe, pod utjecajem radnih aktivnosti i u starosti O U trudnoi centar gravitacije pomie se prema gore i nazad to utjee na funkciju miia,zglobova i ravnotee O Poveava se lumbalna lordoza

Utjecaj ivotne dobi

O Starije osobe postavljaju se u vie

flektiranu posturu s poveanjem posteriornog nagiba zdjelice (Ikeda i sur.,1991.) O Imaju smanjenu ekstenziju gornjeg dijela trupa,to rezultira tendencijom gledanja u podlogu O Rizik od pada zbog promjena u posturi znatno je vei (Kerr i sur., 2007.)

Faktori o kojima ovisi postura

O 1. kotani oblici O 2. laksitet ligamentarnih struktura O 3. miino-vezivna vrstoa i elastinost O 4. miini tonus O 5. kut zdjelice (normalni je 30 stupnjeva) O 6. zglobne pozicije (mobilnost i stabilnost) O 7. neuroloki ulaz i izlaz

Pojmovi vezani uz posturu

O Posturalna kontrola O Posturalni set O Posturalna adaptacija

Posturalna kontrola i adaptacija

Posturalna kontrola omoguava poziciju tijela u

prostoru sa ciljem orijentacije i stabilnosti protiv sile tee. Posturalna kontrola : 1. automatska radnja 2. priroena je,ali se sa vremenom unapreuje 3. svaka osoba ima individualnu posturalnu biomapu 4. determiniraju je genotip i fenotip POSTURALNA ADAPTACIJA JEDNA JE OD MANIFESTACIJA POSTURALNE KONTROLE

O Posturalna kontrola nam daje stabilnost u prostoru u svakom

momentu (protiv sile tee)

O Jednako tako daje nam orijentaciju, to jest sliku samoga sebe,

shemu tijela koju imamo, unutarnju reprezentaciju tijela

O Stabilnost je uvjetovana tonusom posturalnih miia (trbuni

m.,mm.multifidi i rotatores,duboki miii vrata,m.soleus, m.tibialis ant., m.levator scapule, m.supraspinatus,m.trapezius gornja vlakna) koji se aktiviraju kao agonisti, antagonisti, sinergisti ili stabilizatori.
O Normalni tonus miia je napetost koju miii trebaju kako bi

tijelo odrali uspravnim protiv sile tee. Zadovoljavajui je ako je dovoljno visok da savladamo silu teu i dovoljno nizak da se moemo pokrenuti. Ovisi o poloaju tijela u prostoru.

Posturalna adaptacija u odnosu na podlogu

O Karakterizirana je: O 1. interakcijom segmenata i podloge (bitna

je kvaliteta kojom neki segment reagira na podlogu u smislu selektivne promjene tonusa) O 2. podloga mora biti prihvaena kroz ekscentrinu kontrakciju

O Kontrola odgovarajue neuromiine

aktivnosti ja povezana sa posturom i funkcionalnim ciljem, te zahtjeva ivani sustav koji e primjereno situaciji prilagoditi posturalni tonus. To je povezano sa utjecajem sile tee i baze oslonca. O Baza oslonca je referentna toka za pokretanje iz jedne pozicije u drugu.

Posturalna adaptacija i gravitacija

O Gravitacija je jedna od najsnanijih i

stalno prisutnih sila u ivotu ovjeka. O Malo se dijete ve vrlo rano upoznaje s njenim djelovanjem dok pokuava nainiti svoje prve korake. O Gravitacija direktno utjea na posturalnu kontrolu.

Posturalni set
O Posturalni set predstavlja zapravo

zaustavljeni pokret O Postura neke osobe moe se procijeniti u mirovanju kao i tijekom kretanja (dinamikim situacijama) O Postoje core posturalni setovi (sredinji) koji su dio funkcionalnih pokreta (leanje u supiniranom i proniranom poloaju, leanje u bonom poloaju, sjedenje, ustajanje iz sjedeeg poloaja i stajanje.

Hvala na panji!