NAKLADNI ZAVOD MATICE HRVATSKE

BIBLIOTEKA RJEĈNICI
UREDNIK BRANIMIR

DONAT

Tisak: NIŠPRO VJESNIK, Zagreb 1989.

Hlo/.ofij.sl;i
treće dopunjeno izdanje
Grupa autora u redakciji Vladimira Filipovića

NAKLADNI ZAVOD MATICE HRVATSKE ZAGREB 1989.

SURADNICI

Branko Bošnjak (B), Zoran Bujas (Bu), Veljko Cvjetiĉanin (C), Vladimir Filipović (F), Ivan Furlan (Fr), Danko Grlić (G), Goran Gretić (Gr), Milan Kangrga (K), Kruno Krstić (Kr), Ante Paţanin (Pa), Danilo Pejović (Pe), Marijan Petras (Pet), Gajo Petrović (P), Boris Petz (Pt), Viktor Sonnenfeld (S), Rudi Supek (Su), Ljerka ŠiflerPremec (Šp), Ĉedomil Veljaĉić (Ve), Predrag Vranicki (V), Franjo Zenko (Z) i dr. suradnici koji su napisali manje od 50 redaka ili natuknice bez potpisa nisu uvršteni u ovaj popis. U Filozofijskom rjeĉniku potpisani su inicijalima samo oni ĉlanci, koji imaju više od 5
tiskanih redaka normalnog formata.

UVODNA NAPOMENA
Ovaj Filozofijski rjeĉnik izlazi kao dodatak Filozofskoj hrestomatiji Matice hrvatske. Nastao je iz potrebe koju nameće prvenstveno sama ta hrestomatija, a onda i mnogobrojna ostala filozofska literatura koja kod nas nailazi na sve veći krug ĉitalaca. Danas se za filozofijske knjige i rasprave ne zanimaju samo oni koji se specijalno bave tom strukom, nego i mnogo širi naši obrazovani krugovi, pa se tako izdavanje filozofijskog rjeĉnika nametnulo kao neminovni kulturni zadatak naše današnjice. Ovaj rjeĉnik nije dobio ni opseg ni oblik enciklopedijskog rjeĉnika, jer je njegov zadatak mnogo skromniji. On treba da obuhvati filozofijske pojmove u njihovu ekstenzitetu, a da pri tom u njihovoj obradbi ne ulazi u njihovu mnogostruku kritiĉku eksplikaciju, jer bi ona nekoga tko se tom strukom pobliţe ne bavi mogla više zbuniti nego informirati. Rjeĉnik stoga nije pisan u obliku rasprava za struĉnjake, nego u obliku informacija o osnovnom znaĉenju pojedinih filozofijskih pojmova. Izuzetak ĉine pojmovi s podruĉja di- jelaktiĉkog i historijskog materijalizma kao i oni njima suprotni (npr. idealizam, solipsizam, spiritualizam i sl.) kod kojih nisu izostale ni nuţne kritiĉke napomene. Osnovno znaĉenje mnogih filozofijskih termina koji su ušli u svakidašnji kolokvijalni govor valjalo je adekvatno protumaĉiti, jer im je u svagdašnjoj upotrebi iskrivljen smisao.

6 Na drugoj strani ima u filozofijskoj literaturi mnoštvo termina koji su specifiĉno filo- zofijski, pa je njihovo objašnjenje za pripremu filozofijskoga studija, imajući u vidu širok krug ĉitalaca, bilo bezuvjetno potrebno. U rjeĉniku je obradeno oko 3000 filozofijskih termina. Rjeĉnik ima i zadatak da fiksira našu terminologiju, koja je još daleko od toga da bude sredena. Kad se radilo o razliĉitim, ali istoznaĉnim terminima (npr. osjetilo — ĉulo, predodţba -predstava, bit — suština i sl.) oba su termina navedena, ali je na jednom mjestu njihovo znaĉenje protumaĉeno, a na drugom je mjestu istoznaĉni termin upućen (v.) na onaj prvi koji smo smatrali boljim i koji je dublje ušao iz naše ne odviše stare filozofske tradicije u našu suvremenu upotrebu. Kritiĉki će ĉitalac primijetiti da su pojmovi istoĉnih naroda obradeni opseţnije nego oni evropskoga kruga. To je uĉinjeno stoga jer su oni potpuno nepoznati našoj javnosti i prvi put se kod nas objašnjavaju, pa ih je trebalo svestranije izloţiti. Ako izuzmemo kraća tumaĉenja filozofijskih pojmova, koja nalazimo kao dodatke nekim izdanjima filozofijskih udţbenika, onda moţemo reći da je ovo prvi filozofijski rjeĉnik koji

7 izlazi u Hrvatskoj. U jugoslavenskim okvirima izašao je prije ovoga posve mali rjeĉnik prof. Svetislava Marića godine 1932. u Novom Sadu. Posluţi li ovaj rjeĉnik onima koji ţele ĉitati filozofijsku literaturu, onda ćc ispuniti zadatak koji mu je namijenjen. Zagreb, 1964. Vladimir FILIPOVIĆ

NAPOMENA UZ DRUGO IZDANJE
Dvadeset godina nakon prvog tiskanja Filozofijskoga rjeĉnika objavljujemo ovo drugo, u osnovi nepromijenjeno izdanje, ali dopunjeno s otprilike 500 natuknica. Zagreb, 1984. V. F.

BILJEŠKA IZDAVAĈA

Kad je knjiga — pregledana od redaktora — bila već posve pripremljena za tisak, zatekla nas je vijest o smrti prof. Vladimira Filipovića, dugogodišnjeg zasluţnog suradnika naše kuće. I u ovo je djelo, samozatajnije nego u neka druga, uloţio mnogo od svoga širokog znanja, intelektualne tolerancije i skrbi pedagoga, kojemu su uvijek bili pred oĉima interesi studenata i potrebe svih koji se upućuju u ĉitanje — i teţe razumijevanju — filozofijske literature. U Zagrebu, srpnja 1984. N.Z.M.H.

FILOZOFIJSKI RJEĈNIK

Abhidhamma (pali) nauk o pojavama ili fenomenima (v. psihopatologijsko stanje. To je osnovni zahtjev logiĉke do. negat o.vitog misaonog sistema (A treba da ostane A).a=a 11 A A = A. b) psihiĉkih doţivljajnih oblika. Pet A u stavu S a P oznaĉuje općenito jesni (univerzalno afirmativni) kategoriĉki sud (Svi S jesu P). — Abhidhamma-pitaka sastoji se od sedam djela u kojima se provodi analiza elemenata pojavnosti sa razliĉitih sistematskih stajali. 52 ele. nijeĉe o. svijest.menta predstavljaju tipiĉne klasifikacione . asserit i. c) ĉetiriju vrhovnih »neograniĉenih« kategorija (pro. opći naziv za treći dio kanonskih budistiĉkih tekstova (»Tipita. d) »oslobadanja« ili reduk. rastrojstvo. nijeĉe e. ali oba općenito.): duševno ili duhovno poremećenje.cije toka pojavnih zbivanja u svijesti.šta: 1) Dhammasangam.mena. nizamjećivanje-ninezamjećivanje). koji zahtijeva odredenost i postojanost neke misli u granicama stano. izreci »asserit a. ali oba djelomiĉno).sljednosti. negat e. tvrdi i. nastao u toku nekoliko stoljeća poslije Buddhine smrti iz potrebe da se nauka sadrţana u njegovim govorima (sutta) siste.matizira. a prema tradicionalnoj lat.).ka«). Pet Abalijenacija (franc. ništavilo. klasifikacija feno. sed universaliter ambo. simbolicki izraz za logiĉki princip identiteta (v. sadrţi 52 osnovna elementa svrstana u 89 klasa prema podruĉjima a) osjetnost. sed particulariter ambo« (tvrdi a. dhamma).stor.

): spontanost nastajanja ţi. Freud) kojim se oznaĉavao proces i uĉinak odtere- . Abreakcija. — 2) Vibhanga. genetika. a dosljedno tome i »atomskih« struktura objektivnog svijeta (v. — 3) Dhatukatha. »Generatio aequivoca« Marxov je odgovor na (obiĉno teološko-religioznb obojeno) pitanje o postanku ĉovjeka. patićća — samuppada.lizu prema stepenima razvoja sljedbenika Buddhine metode meditacije. e.no od osnovnih djela za studij indijske lo. sfla.hidhamma-pitaka« je osnov theravada bu.) ili »generatio aequivoca spontanea« (lat. Ve Abiogeneza (grĉ. karakterologija). samostvaranje (autogonija.vota. neprirodan.kaz o njegovu praktiĉko-povijesnom samopostajanju. v. pravila. argumentacija.menti: strastven-povjerljiv. K Abnorman (lat.nika-vada). koji odstupa od norme. sadrţi opću tipologiju (komplementarni tempera. ghjana). abnormis = nepravilan). kša. razradena po strogim formalnim metodološkim kriterijima. — 5) Katha.maka. samoradanje. magga. — 4) Puggalapannatti. ţivih bića.). obuhvaćene uglav.nje fenomena na osnovu »ukljuĉenosti« ili »iskljuĉenosti« s obzirom na temeljne egzistencijalne kategorije. — »Ab. Filozofski je specifiĉna za cijelu problematiku abhidhamme nauka o trenutaĉ. srdit-razborit. pr. do.nom strukturama khanda i dhatu (v.abreakcija sheme koje se ponavljaju u Buddhinim govorima (v. dihotomijska klasifikacija osnovnih filozofskih problema. Struĉni psihoterapeutski termin iz rane faze psihoanalize (Breuer. razvrstava. — 6) Ya.nosti svakog egzistencijalnog sklopa (v.gike. zaslijepljennemiran) i karakterološku ana. dokument o diskusiji 18 razliĉitih budistiĉkih nauka i škola koje su se razvile prije koncila što ga je vladar Ašoka sazvao god.vatthu. obraduje problematiku pattiććasamuppade. — 7) Patthana. jed. neobiĉan. organizama iz anorganskog prirodnim fizikalno-kemijskim putem ili naĉinom.). 246. tj. anu).dizma. dhatu. rašĉlanjivanje osnovnih strukturnih grupa sa stajališta njihove pripadnosti osjetnim podruĉjima. n. khanda.

) skupni naziv za promjene koje nastaju u strukturi ili funk. predoĉenim odnosno pojmijenim predmetom. U podruĉ. što omogućuje bolje iskorištenje kisika iz okol. zbog duţeg djelovanja podraţaja. Rijeĉ se upotrebljava u alkemiji za onoga za koga se smatra da je našao kamen mudraca.ĉetku jasno osjećali. Npr. v.pliciter (od reĉenog s ograniĉenjem k re.ciu organa. Bu Adekvacija (lat. a koje dovode do boljeg prila. (Suprotnost: dynamis. To znaĉi da bog nema u sebi neostva. F Adept (lat. poluĉiva.metu adekvatan.me što se od tvrdnje da nešto vrijedi samo pod odredenim posebnim okolnostima za.mašnje voljne nemoći.ĉenom bez ograniĉenja. Suprot..). U blaţim oblicima javlja se kao posljedica melankoli.ĉka pogreška poznata i pod kraćim nazi. podudarnost. Već kod Aristotela su u duši izazvane predodţbe paslike (odrazi = homoiomata) stvari.abreakcija ćenja i 'oĉišćenja' (katarza) psihizma od ra. Actus je lat.nost. Takva su npr. bezvolj. adaptatio = priiagodba).darnost) razuma (mišljenja) i stvari. Danas je u ĉestoj i kolokvijalnoj upotrebi u općeni.janje dominantnih društvenih vrednota. primjeren.) U fiiozofiji Tome Akvinskog actus purus je bitno odredenje boga. a upotrebljava se u spoznajnoj teoriji u smislu povezivanja i izjednaĉivanja pojma i njegova predmeta.niĉenja. općenito.šnom podruĉju. Pet Actus purus (lat. Kod teţih je sluĉajeva uzrok u patološkoj struk.zna pogreška akcidencije«). Sastoji se u to. fiziol.) soci. naprosto) — logi. A dicto secundum quid ad dictum sim. adaequare = izjednaĉiti). pri boravku u velikim visinama.kljuĉuje na tvrdnju da to vrijedi bez ogra.) Adekvatan (lat. to ni ĉitava hrpa kao zbroj pojedinih zrna ne moţe zapravo proizvesti štropot (Zenon iz Eleje. adeptio = postignuće.no: inadekvatan (v. Eubulid. izjednaĉen.vede odredena voljna intencija.je.nim. (V. Danas se adeptom naziva onaj koji je dublje pro. U srednjovjekovnoj filozofiji: oznaka za boţju egzistenciju i boţju spoznaju.tom znaĉenju oslobadanja od unutrašnjih napetosti putem neke aktivnosti. ĉisto djelovanje.). 12 a dicto secundum. 1) (psihol. gdje u zraku ima manje kisika. Acervus (lat. Pojam (predodţba ili zamjed.jalna adaptacija je prilagodenje individual. koji smo u po.nog ponašanja društvenim normama i usva.turi voljnog centra koja dovodi do posve.). Npr. 3) (sociol. 2) (biol. uvijek zdravo pi. odgovarajući. Veritas est adaequatio in. hrpa) je izraz za osebujno dokazivanje da u stvari nema mnoštva: budući da pojedino zrno ţita pri padu (navodno) ne ĉini štropot.pun i savršen (ipsum esse subsistens). Ricinus je. što omogućuje lakše odrţanje ţivota i vrste. B Adaptacija (iat. dakle.godenja organizma okolnim prilikama. vonj. a = ne i bule = volja).tan.« Ili: »Ujed zmije otrovnice najbolje je .te osjeta. adekva. adaequatio) znaĉi suglasnost.ti. a moţe i potpuno išĉeznuti. prijevod Aristotelovog termina: energeia.dro u neko umijeće ili znanost.renih mogućnosti (potentia). nego je pot.vom »fallacia accidentis conversa« (»konver.) smanjenje uĉinka nekog jednoliĉnog podraţaja na podraţljivo tkivo. upotrebljava se taj pojam za podudaranje zamjedbe. ili gdje bolesnik doţivljava uvjere. povećava se znaĉajno broj crvenih krvnih tjelešaca. akomodacija).ju osjeta adaptacija se oĉituje u smanjenju osjetljivosti odnosno u slabljenju intenzite. predodţbe ili pojma sa zamijeće. hipohondrije i neurastenije gdje se u bolesniku sukobljuju suprotne predodţbe i ĉuvstva. nemogućnost da se pro. Z Abulija (grĉ. sorit).nog zraka (v. U spoznajnoj teoriji skolastika. Osobito su jasne pojave u nju.ba) je u istinitoj spoznaji spoznatom pred. a onda kasnije u razliĉitim pravcima objektivizma (v.nje): onaj koji je u nešto upućen. neodluĉnost.teilectus et rei: Istina je sugiasnost (podu.nijih traumatskih doţivijaja na taj naĉin da ih se osvješćivalo i verbaliziralo.nje o bezizlaznosti iz dane situacije. ubrzo slabi. umovanja: »Ricinus pomaţe kod nekih probavnih smetnji.

ali snaţno ĉuvstveno uzbudenje. ludaci.bralno poremećenje koje se sastoji u nemo.« P netko drugi govori na njemu inaĉe po. u kojoj naš Matija Vlaĉić (Matthias Flacius Illyricus) zastupa mišlje. Izmedu dobrog i lošeg postoji srednji stupanj: indiferentno.me.gućnosti da obzir. iako mu je sluh saĉuvan. nauka koja nalazi potvrdu u najstarijim upanišada. »javljajući«.ru stoici ne smatraju za vrlinu. Već Sokrat smatra da ĉovjek.vor drugoga. To je problem stoiĉke i kiniĉke etike. Takva su npr. misaono Afektivan: koji se odnosi na afekte. Su Adiafora (grĉ. Naziv za oznaku koja afazija. e. umovanja: »Ĉovjek je se govori ili da se razumije go. bez ograni. nesamostalan. neistaknut.ći«.man (svijest) je brahman (apsolutni bitak«) (MandukyaDakle.znatom Adherentan (lat. affero = donosim). kad bolesnik ne razumije ono što skrivaju drugo.« »Pošten ĉovjek treba da afazija.ĉenja.ĉka pogreska zastupa »kvalificirani« monizam (v. sam ţivot i smrt. ziološkim promjenama u organizmu. praćeno znaĉajnim fiosnovne vrline: razboritost. U doba reformacije vodila se oštra polemika oko adiafore. Prema to. osobito u razradi Šankare (izmedu 6.vom »fallacia višištadvaita) i pobija osobito ekstremni inaccidentis« (pogreška akciden. Osnova vedantinske filozofije. adiafora.)..vi. nerazlikovan.).« »Voće je zdravo.cije).] i phasis = rijeĉ): cere. Adiafo.ispaliti uţarenim ţeljezom. st. treba razumski odrediti što je bitno i vrijedno za ljudski ţivot. ne moţe biti Aferentan (lat.nje da na podruĉju vjere nema adiafore. Apsolutni moni. hrabrost. jeziku. kad bolesnik razumije i zna ono što govori istinu. U svima je ispoljena baš razboritost (grĉ.nim okolnostima koje u općoj formulaciji pravila nisu uzete u Afazija (grĉ. U fiziologiji i hrabar ako ne zna što je hrabrost i sl. na primjer. Ve općenito vrijedi i pod poseb. osjećaje. k Sankarin veliki protivnik Ramanugja (11. fronesis).a dicto secundum.ga). visoko porijeklo i sl.aferentan »donose. ali to ne moţe izgovoriti. »Ovaj at. Tom problemu vraćaju se Kant i Fichte.gu oznaku. a [priv. snaga.bitnima u odnosu na »nebesko carstvo«.) reĉenom s ograniĉenjem) — logi. 2) sentreba da pri. umno biće.lama.ĉke i je nuţno vezana uz neku dru. Afekcija — opći termin kojim se oznaĉuje emocionalni aspekt doţivljaja (za razliku od U Ĉovjekovu odnosu prema svijetu i prirodi spoznajnih i voljnih doţivljaja). koja je kombinacija motori. To su prema stoicima npr. ono što nije ni jedno ni drugo.nu najbolje je ispaliti uţarenim upanišad). reĉenog jednostavno. Zato i oni koji bo. U stoiĉkoj etici postoje ĉetiri Afekt — redovito kratkotrajno.zna policajcima gdje mu se zorna afazija.B Advaita (sansk.vor odnosno za sluh. tj. ravnodušan. »ja sam brahman« (BriP hadaranyaka-upanišad). koji sa svoga rigoroznog etiĉkog stajališta drţe da u ljudskom djelovanju nema adia. svaku ra. st. ljepota.du. Zato i uhapšeni reVolucionar hoće reći. adhaerere = drţati se neĉe. osjećajan. poznata i pod kraćim nazi. Ono što je suprotno osnovnim vrli. Šankara osniva svoju nauku na ĉetiri »velike izreke« iz upanišada: »To si ti« (tat tvam asi — . organa koji sluţe za go.ma. »nedvojnost« ili monizam.fore. 3) totalna prianjajući. rasudivanje o svemu što se radi. Znanje psihologiji: ţi. pijanci i iako ne postoji povreda ili uzetost perifernih politiĉari takoder su umni. senzorne afazije. i 8.zam A dicto simpliciter ad dictum secundum quid (od nne usvojen u svim vedantinskim ško. pravednost i umjerenost.vac koji nosi podraţaj od prije djelovanja i kod stoika je odredenje koje periferije prema Ĉini bitni sadrţaj njihove etike.luju od dizenterije treba da Postoji više tipova afazija: 1) motoriĉka ga što više je. Pojam adiafora u kršćanskoj etici ima smisao da se zemaljske stvari smatraju ne. »um je brahman« (Aitareyaţeljezom.« upanišad). n. Sastoji se u telektualizam Šankarine teorije apsolutnog tome što se zakljuĉuje da ono što vrijedi duha. tj.).nama oznaĉuju kao loše. 13 Ćhandogya-upanisad).

budući da struktura (temperamenata. po kome stvari aficiraju spoznavati. koja nije sistematski povezana ni dalje razvijena s nekim drugim izraţenim mislima. koji dispozicijama. razuma. Po jedna od osnovnih kvaliteta (v. to agathon = dobro): uĉe. ne-spoznatljivo. sofista.). sliĉnost (analogiju) izmedu pojedi. U spoznajnoj agens). 3) U kemiji se — bez obzira na svoja opreĉna ishodiŠta od afinitetom oznaĉuje stupanj lako.niĉiti. Valjanost tog argumenta zasniva se na tranzitivnosti rela. ćudi). U kolokvijal. Sud kojim tvrdimo da nešto jest: S je znanstvenom istraţivanju valja slušati samo glas P. karaktera. osoistinitom spoznavanju. F A fortiori — posredan nesilogistiĉki zaklju.će kojom se duha ili materije — smatraju da je moguća pojedine tvari medusobno spa. aforizein = omedašiti. Nietzsche i dr.jaju. dakle. To je nastavak tumaĉenja (djeluju na) receptivnu svijest. navikama. Ludwig Feuerbach i kraj kla. a) pozitivista. Pascal.ci: uveo u filozofiju engleski prirodoslovac Huxley potvrdan. naroĉito kod Kanta. agnosticizam (v. aktivni princip. svaka metafizika.14 Agens (lat. i drţi da postoji odnos izmedu dva pojma. individualnim psihiĉkim filozofije). A je veće od C«. a takva je. jestan sud.jeta. — Naziv agnosticizam prvi je Afirmativan (lat.ne relacije.ĉkih mogućnost potpune spoznaje svijeta.daje pozitivnom smislu to je shvaćanje da u predikat. Odnosi se na Afinitet (lat affinis = blizak.lomiĉan (v.) ili psihi. misli. a sam je afinitet kod skeptika.znaja biti stvari nemoguća.).) raznolikoga. A je veće od B. skolastici i aktiv.vi nalaze se ukoliko leţi u objektu«. U afo.).).nitetom temelja bitka. pokretna djelatnaagnosticizam Suprotno: eferentan (v.nost. snaga. da bi njime oznaĉio svoje sta. ogra. sredinama. 1) U spoznajnoj Agnostiĉki stav izraţava nespoznat.nom govoru granica spoznaje. u ako se subjektu bez ograniĉenja pri. . koji je bo. djelatni faktor.jalište. zanimanjima. srod.) suda.banjem i uĉenjem.ĉak oblika: »B je veće od C. djelovati. koja tako Aristotelove misli o ak.. srodan). u sebi zatvorena. raspoloţenja itd. »stvar po sebi« afektivnu priklonjenost odredenim ili metafiziĉku zbiljnost koja se susteţe predmetima. Nazor koji ni.) ili dje. dobio je taj po. aferentan Aforizam (grĉ. Neki sud je afirma. naime. neokan. odijeliti): u jednoj reĉenici kratko i jasno izraţena misao.): pregnant. U Aficirati (lat. francuski moralisti. B doţivljuje. pa neki autori uzimaju taj naziv šire. afficere = djelovati na koga).tivan 1869. bama. pored idealizma i materijalizma. Pomoću teoriji. primjenjujući ga na sve relacione silogizme ĉija valjanost zavisi od involvira. apsolutnog. a u negativnom znaĉi ograniĉenje Suprotno: negativan (v. agnosticizam Afirmacija (lat.jam agensa ljudski potencijalni razum moţe odredenije znaĉenje.rizmima su izraţavali svoje filozofske misli: Erazmo. affirmo = tvrdim). Prema Engelsu (usp.siĉne njemaĉke osniva se na instinktu.no izraţena misao.jalište. Moţe biti općenit (v. Kr istinita spoznaja svi. sva. Agnostiĉki stavo. Bacon. u obliku aforizma (v. U logi.ma.tivnom i pasivnom uzbudena na sebi osebujan naĉin te stvari umu.ţanskog porijekla. Suprotno: tom nazoru. postoji jedna neprekoraĉiva negacija (v.). 2) U psihologiji znaĉi.jeĉe ĉuvstava. predodţbenim ili misaonim motivi. »treći put« u filozofiji. F Agnostiĉki (grĉ. b) pretpostavlja neku supstanciju. privlaĉnost. gnostikos = spoznajni). P Agatologija (grĉ.cije »veće od«. affirmatio): pozitivna tvrdnja da predstavlja tzv.tovaca i transcendentalan.) kao na filozofijsko sta.nih Agnosticizam (novija kovanica od grĉ. utjecati.nost razuma (intellectus uzbudivati.ke spoznaje. za Kanta npr. sigurne spoznaje na pozitivno Aforistiĉki. a = ne i psihiĉkih manifestacija (predodţaba. naklonost.). Isto što i centripetalan.ţivĉanom centru. Time se otklanja »osnov mogućnosti asocijacija (v.macija je je potpuna spo. Afir. bliskost.ljivost teoriji po Kantu oznaĉava se afi. oznaĉava postizanje odredenog uspjeha »stvar po sebi« koja uvijek ostaje s onu stranu odnosno priznanja.nje o moralnom dobru koje se postiţe vjeţ.

Hamilton. sen.niĉava bit istine na znanstveno provjereni sklop ĉinjenica.znanstveno iskustvo kao apsolutno i jedino kompetentno mjerilo istine.ma. a = ne i gnosis = spoznaja).manju prednost. uvod u go. — Za Kanta iskustvo nije jednostavan agregat opaţanja ili zamjedbi. npr. aggregatum = gomila): hrpa ko. Z Agresivnost. nego radi stjecanja iskustva opaţanja moraju stajati pod nekim razum. U tom širem smislu agnosticizam je cjelokupni empiri.). ţivotinjama i stvarima.ni logiĉki (Wittgenstein. tj. a kada je on prešao i taj dio ona je opet otišla dalje makar i mali dio puta: za vrijeme dok je on prešao i taj dio puta kornjaĉa je iznova prešla novi dio i . strah da se prijede preko ulice ili trga.min u analizi svijesti samkhya filozofije (v. aggressio = pristup.je su obiĉno uzrokovane poremećajima u funkciji sekundarnih senzornih podruĉja mozga. v. Carnap.nja agresije.kada ne moţe stići kornjaĉu. kakva se naprotiv zahtijeva kod organizma.vanja znaĈenja predmeta i pojava uz saĉu.vano osnovno osjećanje. što se 15 svagda moţe empirijski verificirati. gdje predstavlja treći stepen manifestacije bivstva (tattva) duha (puruša) u prirodi (pra.cer. Ayer). — Fizika razlikuje tri razliĉna agregatna stanja materije: plinovito.da i kasnije Organizacija ujedinjenih naro.nih teţnji ljudskog bića.dući da otklanja svaku »metafiziku« i ogra. Agregat (lat.sti vlastitog ja.zam i pozitivizam (Comte. od vidne agnozije vidi. a u budizmu zbog njegove negacije. Najpo.) i razuma (manas. atman). skup. dušev. — U matematici se pod agregatom razumijeva zbroj.] i graphein = pisati): cerebralno poremećenje koje se oĉituje u potpunoj ili djelomiĉnoj nesposobnosti da se oblikuju slova ili drugi pisani znakovi uz inaĉe saĉuvane sposobnosti kretanja prsti.agnosticizamdano u osjetilnom iskustvu. S Agresija (lat. tekuće i kruto. Ahil kao najbrţi trkaĉ ni.kriti). — Svaki agnosticizam zastupa nespoznatljivost istinskoga bitka i neopravdano svodi bit spoznaje na prirodo. Nema jedinstvenog teorijskog objasnje.zorne afazije (v. Bu Agorafobija (grĉ. kasnije navala. itd. a [priv. Neke novije teorije ponašanja tvrde suprotno tj. agora = trg i phobos = strah). »faktor ja«. Agrafija (grĉ.).) gubi ĉesto u kasnijoj filozofiji svoj bitni smisao.da. Ĉovjek koji boluje npr. »samosvijest«. kod slušnih agnozija. bu.ban da prepozna ono što gleda (tzv. pa popri. više u psihološkom nego u metafiziĉkom smislu (usp. Ve Ahil i kornjaĉa naziv je poznatog prividnog dokaza o nepostojanju gibanja koji je dao Zenon iz Eleje.skim jedinstvom. Naime dok je on pretrĉao put koji je ona već preŠla ona je već prešla novi dio puta.vanja kao i da se teorija o biti i uzrocima agresije u ţivotinja moţe izravno primije. Zbog svog poloţaja izmedu uma (buddhi. agresija). karakterna osobina bića koje naginje agresivnom ponašanju i djelovanju (v.znatije je psihologijsko tumaĉenje prema kojem je agresija simptom i posljedica uneravnoteţenosti i neprilagodenosti bića oko- lini. ali nije sposo. — Karakteristiĉan ter. Jodl) ukljuĉujući i suvreme.njivati i na ljudsku vrstu. Patološka pojava koja se oĉituje u teškoći ili nesposobnosti prepoznavanja i razumije.šnju vezu. Ponašanje ili djelovanje koje ima za cilj nanijeti štetu osobama. bolesnik ĉuje govor.vor.ma sve više moralno negativno znacenje egoizma ili iluzorne predodţbe o vrijedno.narodnom politiĉkom ţivotu: neizazvani i iznenadni napad jedne drţave na drugu što je kao »agresivni rat« osudilo Društvo naro. da je agresija u ţivotinjskom carstvu u funkciji prilagoda. bolesni strah od otvorenih i širokih prostora. Spen. Agnozi. napad). moraju imati unutra. ali ne moţe razumjeti sadrţaj govora. Darwin.).na sljepoća). odnosnoAhil i kornjaĉa psihoanalitiĉko objašnjenje agresije kao posljedice potiskivanja prirod. U medu. te vrlo raširene pojave.votinju u sluĉaju kada ona ima samo i naj.danti zbog metafiziĉke afirmacije atmana.ja nastaje samo vanjskim gomilanjem bez unutrašnje veze. Pe Agnozija (grĉ. Aham-kara (sansk. v. u ve. jer u tom sluĉaju ono ne bi imalo opće vrijednosti. najsporiju ţi.

radnja. actio = djelovanje). koji ne pripada biti neke stvari. tj.postavlja kontinuitet latentnog pamćenja (v. Ona nikako ne znaĉi podloţnost slabića volji zloĉinca. eter. sluĉajnost.miju obnovio je u renesansi oko 1440. gdje je Platon pou. Ne ograniĉuje se samo na nepovredivost ljudskog ţivota.klid sa Ponta. Co. sarvastivkla.« Ve Akademija (grĉ. sluĉajno na nekoj stvari ili pojavi. nego usmjerenost potpuna duha protiv volje tirana. nešto što je nebitno.): um u smislu nus (v. Suprotno tome: esencijalan. Kao metempiriĉki »ĉisti element« akaša je već u Vedama nosilac zvuka besmrtne i trajne stvaralaĉke rijeĉi boţanske objave. nego se primjenjuje i na ţivotinje. Filip iz Opunta. 'Akl (islam. v. sporedan. K.mija dobio je šire znaĉenje. Gandhi koji je nauku o ahimsi popularizi. Srednju i Novu.su. Najekstremniji zastupnici ovog principa su gjaini (v. pojam akade. U Srednjoj su: Arkesilaj (315-240) i Karnead (214-129). 387) dijeli se na Staru. Krates. On je definira ovako: »Nenasilnost kao izraz snage znaĉi svjesnu patnju. ruh i nafs). što ne postoji po sebi već po drugom. princip nevrše. avest.ni proces zahtjeva beskonaĉno mnogo vre. Suprotno akcidentu je supstancija (v.). . U prvoj su poznati: Speusip (oko 409-339).ment nosilac zvuka i ţivotne energije i u tom smislu praelement koji se identificira sa stvaralaĉkim boţanstvom Brahmom.redbom cara Justinijana. To je rezervoar kozmiĉke snage i njene moralne uvjetnosti.) Ve Akatalepsija. gjainizam). nešto što moţe biti i drugaĉije a da ne promijeni ili ne ukine bit stvari. jer se taj cijeli postupak moţe samo misaono razloţiti u beskonaĉno mnogo dijelova. nenasilnost.joj Akademiji istiĉu se Filon iz Larise i An. thwaša). djelat. Akcidencija. Hera.tati u navodnicima su Bergsonova formula.ćenja. imanje na Kefi.cija istih pretpostavki njegove teorije pam.'akl nego dobiva transcendentalni i metafiziĉki smisao. U novi.nose u geografskom smislu (strane svijeta).) u helenskoj filozofiji (v. Gr Ahimsa (sansk.). termin izveden iz osnove kaš. — Usp. pa je stoga akcident i ono što je nesamostalno. Ksenokrat iz Halkedona (395-314).»oĉitovati se«. Akcidentalan. nebitan. 6 stadija od Atene. iz ĉije je sredine potekao i M. demencija. Akcident. Akademija je postojala sve do 529. Podsticaj za to dao je Georg Gemist Pleton (1355-1450) iz Konstantinopola. alaya) ili »odrţavanje prošlosti u samoj sebi« po vlastitoj energiji i »njeno postojanje iz. akademeia).tjeĉe i u koji se vraća boţanska emanacija svjetova (v.mena je pogrešna. v. Platonova Akademija (osnovana god. — U klasiĉnim filozofskim sistemima akssa kao pojam prostora dobiva dva osnovna smisla: 1) »ograniĉeni prostor« koji omedu. Specifiĉni termin za prostor u ovom empi. st. nego akaša u ontološkom smislu redovno predstavlja zajedniĉki osnov empirijskog prostora i vremena (diš i kala. B Akaša (sansk.van svijesti«. Odatle je Platonova škola dobila ime Akademija. Polemon. vaišešika) akaša je kao peti ele.). bitan (v. Krantor.riĉkom smislu je diš (v.rao i na Zapadu taktikom svoje politiĉke borbe. ĉinjenje (v. prostor.stavka da u indijskoj filozofiji ne postoji paralelizam u obradbi pojmova »prostor« i »vrijeme«. reakcija). koja pret. v.). 2) »neograniĉeni prostor« koji nije zamjetljiv kao element neposredne osjetne realnosti. U teoriji o elementima osjetnosti (v.je neko tijelo i odreduje orijentacione od.). Za razumijevanje tog smisla bitna je pretpo. u ontiĉkim okolnostima gdje individualizirana svijest više ne postoji. bit). pojavan. Srednja je zastupala umjereni skepticizam. promjenljivo.tioh iz Askalona kod koga je u Ateni uĉio i Ciceron.tafizike svjetlosti i teorije o manifestaciji (usp. do zatvaranja filozofskih škola na.ĉavao. Od 18.nja nasilja zajedniĉki svim klasiĉnim oblici. (Ci.simo Medici u Firenzi. kalpa). Platonovu Akade. »prosijavati« jedan od osnovnih termina orijentalne me.nost. Po toj funkciji akaša je praelement iz kojeg po.Ahil j kornjaĉatako u beskonaĉnost. Tvrdnja da16 beskonaĉ. pa se danas njime oznaĉuju najviše nauĉne ustanove u nekoj zemlji. Akcija (lat.ma indijske etike.

odabra.). vidna anomalija koja se sa. oznaĉava nuţni slijed dvaju pojmova. tek njen metafiziĉki modus. Vrednote ne egzistiraju nego vaţe. iako je njen predmet star gotovo kao i filozofija 2 Filozofijski rjeĉnik tkolucijaAkolucija (grĉ. podruĉjem vaţenja bavi se um koji je osjetljiv za vrednote. Brentano. Emocionalni akti ljubavi i mrţnje in.vremenoj aksiologiji.tuirano podruĉje vrednota. Bu Aksiologija (grĉ. Brentano. Akromatopsija je redovito praćena smanjenom oštrinom vida.la« (Windelband. Fenomenološka škola. pravac »badenske škole« i fenomenološki.ji je zapravo samo priĉin (v. ima svoje glavne predstavnike u M. Ta dobra saĉinjava. Iz tih Lotzeovih aksioloških teza razvila su se tri osnovna pravca u su. Misao izraţena u Vedantama u budizmu.nje). Ce.na od najmladih filozofskih disciplina.zeova problema vaţenja po kome je konsti.nim uĉenicima. ako uopće jest. Zatim općenito. Suprotno: erotematiĉan ili dija. Miinsterberg) voluntari. ko. sivo.ĉeli su ponajprije obradivati psiholozi pri. F Akroamatiĉan (grĉ. Hartmannu. Ontološka koncepcija po kojoj se negira opstojnost samostalnoga realnog svijeta.sto se upotrebljava u jednakom smislu kao i adaptacija (v. Rickert) pošla je od Lot. Scheleru i N. 1) prilagodenje nekog organa ili orga. 1856-1864). 2) promjene u ispupĉenosti oĉne leće pri gledanju razliĉito udaljenih predmeta. a odnosila se prvenstveno na Aristotelova uĉenja koja je on iznosio usmeno. Ovi prvi (Meinong. Ljudskim vrijednosnim aktima nastaju u zbilji dobra u kojima su ostvarene vrednote (v. idiografske znanosti). 2) kod leća: bez kromat. a = ne i kosmos = svijet). Schuppe) nazivaju se aksiološkim emocionalistima. a = ne. »Badenska ško. slušno.stveno u etici i estetici) već od poĉetka an.tline (akromatske kvalitete). a na. a po njima se preko ĉovjeka ostvaruje povijest odnosno kultura. Podruĉjem bitka bave se poaksiologija Lotzeovu mišljenju iskustvene znanosti.ĉivši podruĉje bitka (Sein) od podruĉja vaţenja (Gelten) — postavio temelj jedne ontologije koju su nastavljaĉi razradivali iz razliĉitih .mo slušaju. ići 17 aspekata. takoder nastavljaĉ Lotzea. koje je zaĉetnik F. crno). Te promjene omogućuju da se slike okolnih predmeta oštro ocrtavaju na mreţnici oka. i to: psihologistiĉki.stoji u potpunoj sljepoći za boje.nizma zahtjevima i prilikama okoline.viti. No ne samo da je tako postao osnivaĉ aksiologije nego je — razlu.hvativši od Lotzea tezu da su vrednote ono što izaziva u nama ĉuvstvo ugode ili ono što ţelimo. Emocionalni odnosno voljni akti bili su tumaĉeni kao konstitutivni vrijednosni doţivljaji a njihov intenzitet kao ono što odreduje visinu vrijednosti.tendiraju vrednote kao svoje predmetnosti. Ĉovjek koji ima tu anomaliju doţivljava samo svje. ponajĉešće nuţni slijed uzroka i posljedica F Akomodacija (lat. AJkromatiĉan: 1) bezbojan. Akromatopsija (grĉ. aksios = vrijedan i logos = nauka) je kao filozofija o vrijednostima jed.ni osjeti posjeduju samo kvalitetu svjetline (bijelo. a razlikuje se od prirode koju odreduju zakoni i u kojoj ne vaţe vrednote.ske aberacije. a spoznajni im je instrument razum. akromatiĉni vid. Pojam kojim se kod Aristotela. pa su stoga irealne odnosno nezbiljske.za ĉim).pose u stoiĉkoj nauci. sama. Lotze (u djelu »Mikrokosmos« I — III.tropološkog razdoblja grĉke filozofije. An.stima.) Zbiljski je sa. oblik u kojem uĉitelj usmeno iznosi.loški oblik uĉenja. a uĉenici sa. akoludheo = slijediti.ju ono što se zove kultura.saoni akt usmjeren na odredenu predmetnost.me je pojedinaĉno. odnos dvaju pojmova od kojih se jedan bez drugoga ne moţe posta. a i kod Eleaćana i Spinoze. Bu Akozmizam (grĉ.): za slušanje. Aksiologiju kao teoriju (a ne filozofiju!) po. Vrijednosni problem obradivan je u pojedinim filozofskim disciplinama (prven. otkriva da je svaki a ne samo mi.mo apsolut kao beskonaĉna jednota u ko. a ovi drugi (Kriiger. od kojih je jedan u drugome implicite sadrţan.tiĉka oznaka za ono što je »za slušanje«. accomodatio = prilagode. hroma = boja i opsis = vid). ali ga je kao izoliran i osebujan problem izluĉio tek H.

— Aksiomatska metoda primijenjena je najprije u geometri.zivanje otkrića dobivenih primjenom empirijskih induktivnodeduktivnih metoda. — Prvi neposredno oĉevidna. da se specificiraju pravila dedukcije i da se zatim primjenom ovih pravila izvedu teoremi.cip. ţelja). Bu metode (v. a zatim i u drugim granama ma.sioma mogu izvesti svi istiniti teza.matski postupak izvodi.mann.deutiĉkom pravila dedukcije izvesti je.kaza.rani (»primitivni«) pojmovi odnosno termi.hom primjenjuje se danas i u empirijskim naukama kao metoda za sistematsko prika. U suvremenoj matskog prikazivanja logike nalazimo kod simboliĉkoj logici smatra se da nijedan princip Aristotela.mirane formule). U tim emoizgraden sistem sudova.) i nauĉanje kako se taj metodiĉki i siste. a bilo je i aksiomatskog (v. nego teorem).). nezavisnih aksioma. stavova ili is. On mora biti: naĉin bivstvovanja. Akson se obiĉno na svom kraju grana u suvremena logika isto što i postulat. aksioma = zahtjev. st. Sastoji se u tome da se najprije nabroje svi nedefini. stav ili iskaz koji je nedokaţ. 2) kompletan. do da. Ovo shvaćanje usvaja i i dugo jedini aksiomatski sistem bio je EuKant.matske malim kvrţicama.a doţivljavalju se s jednakom sigurnošću Aksiomatski sistem: aksiomatskom meto.šavaju Aksiomatika: kritiĉko prouĉavanje aksio. po kojem su aksiomi neposredno izvjesni klidov sistem geometrije.ljiv.ma primjenom Aksiologija je danas postala prope. Njegove je aksiološke izvode 1) konsistentan. Aksiomatska metoda: metoda izgradnje ak. prin. koji odvodi uzbudenje od ţivĉane naĉin shvaćeni aksiomi bitno se razlikuju od stanice na druge ţivĉane stanice ili u izvr. Teoremi se iz aksioma podruĉja i nasuprot Kantovom formalizmu izvode pomoću definicija a prema odrede.) (deduktivnog) sistema. aksio. ali stavovi siste. axon = osovina): izdanak ţivĉane kao osnova dokazivanja. što znaĉi da ne smije biti razradio u svom sistemu N.nas (sud. Hart.tiĉka (vrednota) koje imaju karakteristiku apsolutnog pravila). što znaĉi da se nijedan koje potjeĉe od Aristotela. Prema tradicionalnom shvaćanju. njegovu negaciju (jer bi se tada u njemu mogao F dokazati svaki sud).pa ili nauka pa katkad i filozofije. dokaza (aksiomi ili postulati) i od sudo. moguće iz skupa njegovih aksio. iskaz) nije sam po sebi aksiom. da se definira pojam smi.nim pokazao podruĉje materijalnih kvaliteta pravilima (pravila dedukcije ili sintak. sudova istog sistema razlikuje samo po tome što P u tom sistemu nije dokazan ni dokaţljiv a sluţi Akson (grĉ. se iz njegovih ak. dok je aksiom kako ga shvaća organe. P veći broj tanjih izdanaka koji zavr.) sudovi). Po pokušaja aksiomatskog prikazivanja empirijskih tom shvaćanju aksiom se od drugih princi.dan teorem i disciplinom za sva podruĉja praktiĉke filozofije. jer je njihova istinitost tada on ne bi bio aksiom. cionalnim intencionalnim aktima odredena je Sastoji se od sudova koji se prihvaćaju bez po dimenziji dubine ĉuvstva i skala vred.nota. Poĉetke aksiosintetiĉki principi a priori.ji i logici. stav. P .slene kombinacije pojmova (ili valjano for. Od druge polovine 19. a time svoj osebujni idealni ispunjavati tri osnovna zahtjeva.ma (jer bi inaĉe u njemu pored se bez dokaza uzima kao istinit i sluţi kao aksioma i teorema postojali i nedokaţljivi princip ili premisa deduktivnog (v.) i aksiomatskih sistema (v. — Na tradicionalan stanice.šne postulata (v.ni i svi bez dokaza prihvaćeni (»primitivni«) sudovi (aksiomi).va koji Scheler je nastavio fenomenološkom 18 se iz njih mogu izvesti (dokaţljivi sudoviakson aksiologija analizom otkrivati vrijednosna ili teoremi). što znaĉi da Aksiom (grĉ.dom evidencije kao i spoznajni akti.tematike i filozofije. 3) zasnovan na skupu medusobno dokazivanja. sud.ćenog vaţenja. nego izgradeni su aksiomatski sistemi i u drugim da moţe postati aksiom samo unutar nekog granama matematike i u logici.siomatskih (deduktivnih) sistema. S nejednakim uspje. Valjan aksiomatski sistem mora i op.mima nije ni aksiom ne moţe izvesti iz drugih aksioma (jer potreban nikakav dokaz.

Već su stoici akcidentalnoj promjeni nego ono postaje drugo. prije svega asimilaci. govo. ramogućnosti nego iz sasvim odredenih zasada i din.ćem kao u društva. ekonomike i dr. djelovanje. po kome nekim ak.mada Aktivizam: nazor na svijet odnosno stav koji mramora u kip pri ĉemu mramor ostaje naglašava znaĉenje adske aktivno. Suprotno: pasivan. cidentalnu promjenu. kao suprotnost mogućnosti da. »moti. Aktivite. activitas).hologiji zbiljnost.vacije«. a pogotovo voljnog djelovanja. Već prema tome. zasade bića Ari. Jer. bića. activus). actus = Ĉin. a to je naroĉito organizmu pretva. kulture. fiziku i kemi. pasivno. djelatnost. Aristotel je 19Aktivacija (izvedenica od lat. U procesu razvijanja razlikujemo upotrebljava se pojam aktiviteta svijesti kao dvije vrste akata. da bi obrazloţio njem mirujućih sila i energija.jesti. svojim preferiranjem praktiĉno-ćudorednog novo biće. actio = aktivizam prvi upotrijebio pojam »akt« (energeia) u ve. zastupali neku anorganske i tude stvari kao hranu u ţivom vrstu speci.ljuje i dovršava u aktualnost ili organizma.ra u njegovu vlastitu došlo do izraţaja u primatu praktiĉnog uma nad supstanciju. ozbiljenje. Termin ĉesto postajanje bića. Gdje god se pojmovi mogućnost i zbiljnost oznaĉavaju dva pojavljuje svagda se uz taj termin vezuje neka temeljna modaliteta bitka bića. To je poznato kao nauka 0 ĉistom aktu (actus purus). Ukup. koje se oĉituje na podruĉju Akt je u najširem znaĉenju sve što neodremisaonog.nost potentia). Već za Aristotela podruĉja kao npr. spoznaj. Aktualitet što se kriju iza naziva »emocije«. Pa .nje oblici tehniĉkog. U filozofiji srednjega vijeka akt upotrebljavan u ranoj fazi eksperimentalne kao prijevod grĉke energeia znaĉi isto što i psihologije pri opisivanju i tumaĉenju poja. Svi denost dovodi u odredenost i što jedno sta. biće ne postaje samo drugaĉijim bi. Medutim i u odredenju ĉistog akta razlikuju se Aristotel 1 kršćanska filozofija. koja se razvija u zbiljnost. oznaĉava samodjelatnost. Aristotel razlikuje aknastaju po aktivitetu svjesnog ljudskog bića. u kojoj akt mijenja samo Suprotno: pasivitet (v. razvija. Te nerazvijene Aktivitet (lat. a u novije vrijeme dobiva znaĉenje »ko.va dovršenje i »ispunjenje«. zajed.rimo o završenim i nezavršenim aktima.-svjesne mramor. dok je ĉisti akt u tomistiĉkoj filozofiji zapravo definicija Boga kao beskonaĉnog bića koje je sve konaĉno stvorilo iz ništa pomoću akta koji kao i sam Bog prethodi potenciji.na osoba koja stvara iz niĉega nego kao noesis noeseos oznaĉava sami vjeĉni bitak koji kao nepokretni pokretaĉ i posljednja svrha sve pokreće a da se sam ne kreće.mjenu svijeta. U filozofiji i psi.tom ozbiljene sve realne mogućnosti svijest djeluje automatski.fiĉnog aktivizma.ţi realne mogućnosti za dalji razvitak. ozbi. stvaralaštvo svijesti. Z To znaĉi da zbiljnost ne nastaje iz puke logiĉke Aktivan (lat.na) istraţivanja.zi djelovanje): podsticanje djelovanja pokretas potencijom (dynamis). spontani.nice. Kao pojam ušao u druga znanstvena prevodimo sa zbiljnost. po ili je njim postignut samo neki stupanj koji asocijativnim vezama. djelotvornost.ju. dotle Ĉisti akt u Aristotelovoj filozofiji nije beskonaĉ. kojem treba da sluţe sva druga (logiĉka.aktAkt (lat. da li su suprotnost pojmu pasiviteta svi. to jest realnom mogućnošću koju akt postupaka ili radnji nekog lica. od supstancijalne promjene. Osim tih oblika promjene i teozbivanja u svijetu te vrsta akata koji unutarsvjetovna bića dovode iz realne mogućnosti u zbiljnost.ji nadarenosti što ih biće nosi u sebi kao klicu se nalazi u sluţbi«. Akt je varijanta temeljnog znaĉenja u smislu postajanje ili razvijanje neĉega iz njegova mobiliziranja potencijal.nas većinom »afekt« itd.lozofija je razvila nauĉavanje o nastajanju svijeta (v.tom se sadr. društva.stotel naziva dynamis (lat. Primjer takve bitne promjene pruţa ţivota.) iz ništa.). kršćanska fi. djelotvoran. djelovanje).tet. G akcidencije kao što je oblikovanje ko.ja kod ţivih bića koja fiziĉka. u kojoj voljne djelatnosti za praktiĉnu iz. kulturnog i socijalnog ţivota mijenja u drugo.ne energije nekog nerazvijena stanja do njegove pune zbiljnosti. poziv za djelovanjem. djelatan.

nih oĉiju s 20 tezuljom u ruci. matematizacijom logike. Iako se više zbivanje i proces.) S activite) se razumije djelovanje (njem. po.nja tradicionalne matematske algebre. mladićkog. odvija u spekulaciji i kontemplaciji (v. samo vanjskim podraţajima i utjecajima a niti se Algebarska logika. a koji je danas medu sobom (v.vo već prevladan. Jevons. Alegorijom laznih pozicija vaţnost spoznajnog i prakse najviše sluţe pjesništvo i go. Venn. zbiljski prisutnim.sti (v. U praktiĉnoj arhitektura. Handeln) Aleksija (grĉ.nim.vorništvo. opće uĉiniti suvreme. Suprotno: pasivizam pravde u obliku ţene zaveza. Izraţavanje nekog pojma ili misli drugim rijeĉima nego što se obiĉno upotrebljavaju za njih.škoće u ţivot (v. U U tom smislu aktivnost je moralni i politiĉki lakšem stupnju zove se disleksija: pote. Coll i E.sti (v. W. Schroder. Najmanjealgebarska logika aktivizam(v. stvaralaĉkom razvoju i sa. suvremen. sudovi se ne zasniva na nepomiĉnom.) i virtualno. prikazuju pomoću matematiĉkih jed. Osnovna joj je karakteristika teţnja za djelotvoran. dušu i dr. ozbilje. G Akustiĉan. stati. On nasu. svojstvo karakteristiĉno za neku prostoriju ili zgradu s obzirom na jasnoću zvuka koji reflektiraju ili apsorbira. zvuĉan.st. koji sve psi. Aktivitat.). djelotvornost za razliku nastojanje da se logiĉki principi i ope.retskim kod Kanta i Fichtea. ţivot koji nije odreden ĉitanju.tvaranjem Aktualitet (lat. Marx. J. fr. actio od actus.prot ontološkoj tezi o vjeĉnom i nepromjenljivom bitku postavlja tvrdnju da je bi. interakcija). shvaćenoj logici pojmovi se mjesto rijeĉima Aktualizam: filozofijski nazor po kojem se zbilja izraţavaju matematiĉkim simbolima. actualitas): zbiljnost. a na. G Aktualizirati. allegoria = slikovit govor) je u najširem smislu svako prikazivanje jednog predmeta pomoću drugoga koji ima neku sliĉnost s njim.) ne smatra najadekvat. npr. Alegorija (grĉ.pose neposredno prisutno. tezi o Feuerbachu. tj. metafora. Ostvarivanje neke ideje ili pomisli. H. potencijalno. vita activa). npr. S drugih podoba pomoću ĉetiri godišnja doba. aktu. sposobnosti da se prepoznaju i ĉitaju slova. v.lja contemplativa) nego u umnom djelovanju ljudi suvremena simboliĉka logika.ĉkog . nepromjenljive nosioce suvremenoj nauci i teh(supstanciju.rem su sposobne za alegorijsko prikazivanje glazba i smislu svaka ĉovjekova djelatnost.deno do kraja 19.hiĉko doţivljavanje svodi na neke algebra logike ima veliku primjenu u postojane. U aristotelovskoskolastiĉkoj terminologiji aktualizacija zna. algebra logike. jer djeluju neposredno. v. Aktualan. prikazivanje u 11. muţevnog i stara. de Morgan.nijim oblikom logike.] i legein = ĉitati): cerekao onaj oblik ĉovjekove umne djelatnosti u T>ralno poremećenje koje se oĉituje u nekojoj se ĉovjek osjeća odgovornim za to što ĉini.ĉki filozof. vita Algebra logike — prvi oblik u kojem se jav. S. u zbilju.racije od potencijalnosti (v.) u ĉin. izraze sredstvima malo modificirane Aktualizacija je prijelaz ili prevodenje iz sta.).ziranje mogućnosti. filozofiji pod aktivnošću (njem. R. zbiljski relevantan.sebno zatim likovne umjetnosti.). (V.ju površine.ĉi prevodenje iz mogućnosti. ono što je sada logike u granu matematike. nasuprot supstancijalizmu (v. U koji se rjesavaju u osnovi istim metodama kao i psihologijskom smislu: uĉenje da je ţivot stalno sistemi jednadţbi obiĉne algebre. a [priv. dijalektiĉar Heraklit. a tiĉnog aktivizma naglašava i K.nadţbi i već u neprekidnoj djelatnosti. Ĉovjeko. Mc.nje. G Aktivnost (lat. simboliziranje djetinjskog. vjeĉno ţivo dogadanje. vaţan za sadaŠnjost. Grassman. akt) je u ši. U ovako mogućnosti u stanje zbiljnosti. u aktualnost. Pa Boole. u ţivom nejednadţbi.moozbiljenju. Zaĉetnik aktualizma je starogr. ozbiljiti. umom i voljom (v. Reali.). Razvija se u razdoblju od sredine djelovanje je slobodno. presudan za ovaj ĉas. ukoliko je odre. za pre. a glavni su joj predstavnici G. A. a zakljuĉci sistemima jednadţbi.ĉkom bitku..tak svijeta neprekidno bivanje.

koja se zalagala za ovaj privatnu osobu. i samootudenje.štva simboliĉku logiku (v. P religije (napose kršćanstva). promatralaĉku svijest i otude. pu.): mentalni poreme.nu love spekulacije. »Logiĉkim bi se on onda otu. historija. izo. nje. Alijenacija (otudenje. a onda i protiv Heger Algoritam — termin napravljen prema ime. franc.ja u vidu fatalistiĉki pa je priroda za nj »drugobitak ideje« shvaćene prirodne »nuţnosti« i »zakonitosti« izvan (Anderssein der Idee).) i otudenje elementarne aritmetiĉke operacije iz. duševna svijeta (svjesni bitak podvojen na ideologijsku.društvene i politiĉke zbilje u ideji drţave (u kritici tvoreno u Algorithmi. njegove Alijenacija (lat. znaĉenje upotrebljavajući se kao naziv za apsolut. odnijela je bjegavajući i kritizirajući svaki esencijali.nici i ĉovjekove liĉnosti u kapitalisti.). st. a neki i ĉitavu (tj. kontemplativ. Preuzet od Hegela materijalno biće u obliku tzv. . Entfremdung.snije Hegelove filozofije drţave i prava). Stoga je opredmećenje duha (pomoću ĉovjekova rada) bilo nuţno u povijesti (kao prošlom. slobodne samodjelatnosti. trţište itd. Kasnije je kojemu je bit ĉovjeka već unapri.nala i drugih elektronskih kritiĉki primjenjivao na podruĉje teologije i strojeva.bi samome kao ono unutrašnje. tj. smisao otudenja poĉetkom 9. koja time već izrasta u povijesno mišljenje. po pobjedu nad Školom abacista (prema abacus = raĉunalo s pomiĉnim ku.vode ĉovjekove društvene biti u politiĉkoj drţavi pomoću arapskog sistema oznaĉavanja brojeva.. alienatus.ĉkom sistemu raĉunsko umijeće.). aliene= koji ne povijesti (historija kao prošlost.nu.).cijelnog gradanina i Škola algoritmiĉara. samostalno. novac. duh itd.ciju i samorazvitak duha. ĉisto teorijsku. a napose umijeće da se (roba.glicama). Budući da Feuerbacha — koji ga kritiĉki primjenjuje na je ĉov. prvobitna metodu ili proces raĉunanja sa simbolima zajednica. društvo. algebarska logikanici. ci. ali se on iz te svoje spoljašnjosti i drugotnosti. odsutnost.denje ideje u prirodu. ĉime se onda ĉovjek smatra kao ne-predmetno. njegova povijest i njegov svijet. samosvije. ideja. oslanjajući se Alchwarizmi (ili Alchwarizoni) koji je prvobitno na Feuerbacha. svrhovito i smislekritici kršćanstva i religije uopće. u predmetnost. Marx je.zom da je bog otudeni vlastiti duh ĉovjeĉji) — ulazi u same temelje Marxove ontologij. (podvajanje ĉovjeka na ofi. pri. za Hegela se pojmom otudenja utvrduje upravo otudenje samog duha (ili njegova najvišeg oblika. Budući da polazi od duha (ideje) kao osnovnog principa.jek.no.divao kao od svoje danosti.gove biti kao proizvodnje.jeka — »fetišizam robe«!).ka pripada sebi nego nekome ili neĉemu drugome) kronologija.roda. iz tog opredmećenja = otudenja.jed dana kao rijeĉ algoritam dobila u matematici šire odredeno i fiksno (apriorno) »nešto« (bog. generiĉke djelatnosti ili stvarala.sti = ĉovjeka) u stvar. Ovim imenom ka. mora vratiti k se. pojam alijenacije preko i protiv ĉov.skoantropologijske koncepcije. kapital. trajanje i ponavljanje istoga) i njegova (psihol i med. vanjsko problema Marxove filozofije. od ĉega prema fiksiranim pravilima. s osnovnom te.ćaj. kao onom što se već zbilo) za konkretiza. »zlatno doba«. bolesno stanje. st. P u radu) u procesu njegova postajanja. raj. Tako za Hegela ukidanje otudenja znaĉi ukidanje predmetnosti.lirano. U proŠirio najprije na tri momenta: otudenje latinskom prijevodu njegovo je ime pre. ĉovjesamu Hegelovu filozofiju i antropologizira ga (u kovo vlastito slobodno. »apstraktne koji njime odreduje otu. objektivnosti« koja se odvi. smatrajući je »posljednjim arapskog matematiĉara Mohammed Ibn Musa utoĉištem teologije«. U eminentno filozofijskom smislu: Iznaĉin raĉunanja. objavio raĉunski priruĉnik.a napose pri izradi21 Dok je Feuerbach ideju otudenjaalijenacija elektronskih raĉu. spiritualistiĉko biće (Marx). otudenje su se poĉeli nazivati raĈunski priruĉ.zam. od Ĉovjeka Selbstentfremdung) jedan je od centralnih nezavisno.toyen i homme). algoritmom« ili »algoritmiĉkom logikom« neki Marx postavlja teţište na otudenje samoga ĉovjeka nazivaju algebru logike (v. a nastala je u 12. pasivnu njem.

a znaĉi »od većega k manjem«) predstavlja pravilo zakljuĉiva. ljubavi. pa se mogu medusobno zami. drugar. Pe Alteracija: 1) promjena. nelogiĉan. Alogiĉan je onaj element koji nije podvrgnut logiĉkim zakonima.nja po kome iz istinitosti »većeg« tj.jenje usmjereno na unapredivanje i potpo. anti.moći«. ne moţe se zahvatiti logiĉkim odredenjima. koji raĉuna s drugima i prema nji. suprotno: egocentriĉan (v. Tradicionalna ga logika prikazuje shemama »S je ili P ili Q« i »Ili je A B ili je C D«.maganje dobrobiti drugoga.mom »p A q« (ĉitaj: »Ili p ili q«).). ethos ili istinsko prebivalište.mootudenju ĉovjeka u alijenacijaprocesu njegova po.ĉaj«. P Alternativni sud — sloţeni sud sastavljen od dva suda od kojih je jedan nuţno neistinit ako je drugi istinit. ili 2) leţi izvan dosega logike. koji polazi od stajališta drugih. pa ĉak uz nji. — Naziv »alternativni sudovi« (u pluralu) ponekad se upotrebljava i u sasvim drugom znaĉenju.sti i djelatno-smisleno otvaranje novih isto.mo i kod ţivotinja. Općenito: izbor izmedu dvije mogućnosti.ma se takoder ravna i djeluje.. to se otudenje odnosi samo na ĉovjeka i na sve ono što je s njim u vezi.stva. altrui. a suvremena logika she. v. iz potrebe drugoga ili društva (tzv. U povijesno. U uţem maiori. U logici se alternativom naziva odnos u kojem se nalaze dva ĉlana ekskluzivno — disjunktiv. oštećenje. ĉe. budući da ih nadilazi. vezanja uz drugoga itd. obitava. bezlogiĉan.).noga (v. dezalijenacije. izmjena. Postajanje ĉovjeka ĉovjekom ili ozbiljenje svih objektivnih i subjektivnih povijesnih ljudskih mogućno.teći i iz egoistiĉkog nagona kao njegov neo.strojenje naklonosti prema drugome ili hti.vremeno je proces ĉovjekova »povratka« iz otudenog stanja ili vraćanja ĉovjeka k sebi samome kao ljudskom biću (u svoj »zavi. naziva »uzajamnom po.). za Schopenhauera je to volja.ći. P Altruizam (lat. To je proces tzv. pa bilo to i na uštrb vlastite sreće i ţivota. autrui = drugi).nja jedne socijalne zajednice ili utvrdenja mogućnosti zajedniĉkog ţivota (po prirodi egoistiĉkih) pojedinaca. K A maiori ad minus (lat. a dana je samo mogućnost: ili — ili. opće- .jesti. Alogiĉan (grĉ.sto i teška ili neugodna situacija u kojoj smo prisiljeni da izvršimo takav izbor.lište). dobrobiti drugih. Stoga moţe biti rijeĉi jedino o sa. Ta se teza naro. pa je protu-logiĉan. općenito: na. Altruistiĉko odnošenje moţe prois. K Alocentriĉan (lat.ĉito zastupa u engleskoj altruistiĉkoj i uti. Alternativa (lat.hovo ţrtvovanje.). alternus = izmjeniĉan). pa je otudenje zasnovano u karakteru same ljudske prirode.) suda koji se po tome i naziva al. Kropotkin taj prirodni osjećaj.praktiĉkom (= dijalektiĉkom) procesu otu.divanja na djelu je dakle samootudenje (umjesto ozbiljenja. kao naziv za dva suda koji imaju isti smisao ili primjenu.) po kojemu je dobro poistovjeće.ternativni sud (v.logiĉan. smislu etiĉki pravac koji svoj osnovni princip ili najviše dobro kojemu treba teţiti vidi u sre. koji izrasta spontano i subjektivno iz našeg osjećanja povezanosti i pripadnosti ljudskom rodu. braka.nje. lišen logiĉnoga. Altruizam je du. Po Comteovoj uzreĉici »vivre pour autrui« (ţivjeti za drugoga). 2) na psihiĉkom planu: uzbude. te je ĉovjekovo otudenje njegovo samootu. realizacije) ĉovjekovih ljudskih mogućnosti i njegove djelatne budućnosti u sadašnjosti. pogoršanje. alter. teorijski i praktiĉki korelativ utilitarizmu (v.stajanja (ĉovjekom)2 2 vlastitim djelom u povi.litaristiĉkoj etici.hovni.) u altruistiĉkoj se etici zastupa shvaćanje o jednom isto tako praizvornom i »prirodnom« altruizmu. dobru. za Eduarda von Hartmanna se alogiĉna »volja« dopunjuje logiĉkom »idejom«. Za stoike je svaki afekat alogiĉan. jer im 1) protivrjeĉi. fr.jeniti. alogos). koji nalazi. pa je zato i-logiĉan ili i-racionalan (v. socijabilitet.).phodan socijalni regulator u smislu odrţa.no s korisnim (za pojedinca ili za ĉitavu zajednicu ili ĉovjeĉanstvo). tal. i iz praizvornog ţivotnog osjećanja za druge u obliku simpatije koja je shvaćena kao temelj prijateljstva.denje. Nasuprot teoriji o svemoći i iskljuĉivosti egoizma (v.no djelo.

amfibolija). ambiguitas). konkretnog morala kao takvog.cipa.ralnosti u nekog pojedinca (v. stogaanagoge ne podlijeţe kategoriji moraliteta. vrijednost): dvostruka. mrak): sljepoća koja nastaje zbog razliĉitih obolje. jakog emocionalnog uzbudenja i sl. K Amorfan (grĉ. grozni. polazak. koja se oĉituje u krivim zakljuĉcima (v.je izloţena misao ili izraz. ambo = oba i valentia = jaĉina.nja. Anagoge ozna- . dvojben.loţenje i neraspoloţenje.nosna odredenja. po. oformljen. amfibolos = dvoliĉan. odnosno dvosmjerna ĉuvstvena ili voljna djelotvor. dvosmislenost rijeĉi odnosno pojmova. tzv. protimba. F Amfilogija (grĉ.sjetkama i dvoznaĉnim rijeĉima u svako.fizama (v. djelomiĉnog (partikularnog) suda. još imorali.šnjavanje izraza kako bi se istaklo znaĉenje nekog pojma. Za razliku od imoralista (i imoralizma. ali razliĉito od »nemoralan« ili »antimoralan«. radnje. F Amfiboliĉan. moralnih odnosa i prin. pomoću sinonima.). U retorici: predstavlja obja.valentan.nog organa (oko) nije prividno oštećen. pa se ne moţe podvrgnuti normativnom i vrijednosnom kvalificiranju u pogledu ćudorednog dobra i zla. upotrebljava se kao suprotnost pojmu oblikovan. ĉini (npr. stanovište s onu stranu morala. koje ne dopušta da se odre.nomeni koji mogu izazvati suprotna vrijed. neizvjestan). U filozofiji misticizma: put uzdizanja od tjelesnosti preko spekulativnog shvaćanja do vlastitog doţivljaja najvišeg bića.gradna amnezija.nitost »manjeg« tj. Šp Anagoge (grĉ.treba razuma sa transcendentalnom (v. K Amoralizam (od amoralan. Amaša-spanta (Iran) — šest besmrtnih vrli. neizvjestan). Amnezija (grĉ. protivnost. dvosmislenost. te izraţava oblik jedne »moralne atro.) upo. onda je on ambi. mazdaizam). ili uzdizanje dušev. Amauroza (grĉ. Kant na. dvoznaĉnost.nitog (univerzalnog) suda nuţno slijedi 23 isti.ce. amplificatio). dvoznaĉan. ali ne obratno. Amplifikacija (lat. amnesis = zaborav): duševno oboljenje koje se oĉituje kao pojava djelomiĉnog ili potpunog gubitka pamćenja.nosti do posve duhovnoga. koji je više ili manje svjesno (teorijski) usmjeren protiv odredenog. amfilogos = prijeporan. atributa i sl.). bezobliĉan.li dvoznaĉne.medu fakticiteta i moraliteta kao nekog idealnog postulata.tici: nizanje sliĉnih atributa koji pojaĉavaju obiljeţje neke pojave.dena (ili bilo koja) djelovanja.vijesti) moralno procjenjuju i vrednuju. a da pri tom periferni dio vidnog osjet. Danas se amfibolija upotrebljava u do. odlazak.stati kao posljedica povrede mozga. za razliku od rje.jave.) — doktrina po kojoj ne opstoji moral.na Ahura Mazdinog mudroga duha (spantamanyu). dvosmislene proroĉanske iz. Ambivalencija (lat. amoralist nije (ili je vrlo malo) svjestan egzistencije morala. pa se i do danas u logici ta pogreška u dokazivanju naziva quaternio terminorum (v. U stilistici i poe. a moţe na.-lat. Općenito: uveliĉavanje odnosno opširni. povećavanje. Takoder: odsutnost mo.pak u kome se miješa empirijska (v.): s onu stranu svakog (ili vladajućeg) morala.fije«. dvosmislen (v. Ambivalentnima se nazivaju i fe. pa nema raspona i suprotnosti iz.) naziva po toj pogrešci.deg oblika koji se oĉituje u nesposobnosti stjecanja novih sjećanja a zove se antero.dnevnom govoru.a maiori. v.nost nekog doţivljenog sadrţaja.). dvoznaĉnost. protivrjeĉnost. a [privativum koji znaĉi »ne«] i morfe = oblik).ziva amfibolijom refleksnih pojmova postu. Kad jedan te isti doţivljaj izaziva istovremeno i raspo.sljedno. proširivanje. U sta. Gu. Pt Amoralan (grĉ.rim su proroĉanstvima ĉudotvorci izgovara. Do. amaurosis = tama.). koji s njima izgraduje kozmiĉki poredak (v. po amoralizmu sve što jest treba i da bude. Aristotel jednu vrstu so. Amfibolija (grĉ. velikih liĉnosti u po.zam). v. Ambigvitet (lat. i ljubav i mrţnju i privlaĉnost i odbojnost.stupci.bitak sjećanja za ono što se dogodilo zove se retrogradna amnezija. Amoralan znaĉi biti »neutralan« ili ravnodušan spram moralnog i nemoralnog. Amnezija je obiĉno povremena. neoformljen.) upotrebom.

jeli već samo eksplicite navodi njegove implicite se na »analitiku pojmova« i »analitiku principa«. cijeli formalni posao razuma i uma raš. odnosno pojmovne analize su: analiza obiĉ.vanja Psihofiziološka pojava koja se oĉituje u guvaljanih misaonih oblika. te moţe Austin. analiza znanstvenog dijalektike koja je opća logika shvaćena kao jezika i znanstvenih rezultata. po Kantu. Nasu. R. Carnap. te je kao ta. svodenje —24 Analitika (grĉ.ĉka i dokaza doći zbog privremenog djelovanja razliĉitih dobili nazive »prva analitika« (»analytika kemijskih tvari (analgetika) na osjetne odnosno protera) i »druga analitika«(»ana.di u okviru obiju ovih logika filozofijske analize kao posebne filozofijske podjelu na »analitiku« i na »dijalektiku«. J. — Najĉešće se javlja u jednom postupkom se isto tako nesavršene silogi. Ayer. sud u kojem se veza samim ĉi. kaţu da je jedan stav uma dijeli na analitiku i na dijalektiku ĉistog . nastaje dijalektiĉki identiteta.strahira od razliĉite pravce koji se obiĉno podrazumijesvakog sadrţaja spoznaje) od »transcendentalne vaju pod analitiĉkom filozofijom je metoda logike« (kao one koja se bavi zakonima razuma i pojmovne analize.lytike Analgezija (grĉ. sud je.stim razumom sintetiĉki sudi. Broad. da je »transcendentalnu dijalektiku«. P anagogeAnagogiĉki (grĉ. razliku od transcendentalne dijalektike kao Gr onog dijela transcendentalne logike ko.divanja«.prot analitiĉkim Distinkcije analogne ovima što su provedene u sudovima stoje sintetiĉki (v.finiciju. nazvano »logikom« (ili »formalnom lo. moţe razmatra problematika zaklju. mišljene oznake. pa su u skladu s tim bitku osjetljivosti za bol. naroĉito praktiĉkog uma« te u »Kritici moći sudenja«. A.ji je uma samo ukoliko se ovi odnose na predmete a toĉno odredio pojam.rijske upotrebe« predstavlja rezultat rašĉlanjivanja.cendentalnu analitiku« i filozofijsko-povijesnog znaĉenja.ka je »logika istine«. U25 analitiĉki kad njegova valjanost zavisi samo od grĉkoj retorici tumaĉenje nekog rukopisa definicija simbola koje sadrţi (za razliku od prema višem smislu na koji on upućuje. koji normalno izazivaju bol. S.nog jezika. Tako je metode. na elemente i prikazuje ih kao principe svakog Wisdom.).gikom« Bu za razliku od »metodologije«).mom. D. Do neosjetljivosti za centralni dijelovi »Organona«. Stebbing. Transcendentalna analitika di. gledano sa sta.ĉuje o predmetima.stiĉke od tri mjerodavna filozofska znaĉenja: u Arifigure svode ili dovode na savršene i zatim stotelovom. Osnovni smjerovi sluţiti kao »kanon prosu.menoj anglo-saksonskoj Ĉiste razumske spoznaje i principe bez kojih se filozofiji u razliĉi. logiĉkog prosudivanja naše spoznaje. iako se ona i transcen. Ukoliko se jednostavno ili cjelinu na dijelove. Znaĉajan doprinos odredenju i siu okviru opće logike analitika onaj njen dio koji stematizaciji cijelog tog pravca dali su G. an = ne i algesis = bol). Ryle. Tim aspekt filozofije. insistiraju logiĉki pozitivisti koji.).vid (koji je predmet kritike transcendetalne predikatom ne dodaje ništa poj. st. u kojima se podraţaje. E. sud u kojem predikat B no kad se hoće zlou.nom anlitikom naziva »onaj dio završila s logiĉkim pozitiviz. pri ĉemu se filozofijska analiza zapoĉela s Russellom i transcendental.ji se Analitiĉki: ono što rašĉlanjuje sloţeno na bavi kritikom dijalektiĉkog privida). »negativni probni kamen istine« (za razliku od analiza zdravog razuma.mu subjekta. modificirajući Tako se uĉenje o elementima ĉistog praktiĉkog Kantovu de. Russell je bio prvi ko. J. Kantovom i Heideggerovom.ĉki transcendentalna dijalekti. pojmovna analiza organon. provo. Na razlikovanju »Kritici ĉistog uma« Kant je proveo i u »Kritici analitiĉkih i sintetiĉkih sudova u 20. C. G. te kad se odvaţi da sa skriven naĉin nalazi. Općenito: umijećeanalitika što se odnosi na uzdizanje duha u spoznaji ĉianalize (v.jališta njenog bitnog logika dijeli na »trans. tvrdi i predikata sa subjektom zamišlja po. sinteti.ĉuje i alegorijsko tumaĉenje neke misli. B. dakle »objašnjujući« sud koji svojim pri. primjerice kod Plotina.vi. L. Wittgenstein. dijalektike). — I. uzdizanje. — ispostavljaju kao opće valjane.snije osjetnom analizatoru. Kod Aristotela analitiĉko umijeće (ana. Strawson.dentalne logike koji izlaţe elemente dalje odrţava u suvre. Kant.ĉlanjuje Moore. prirodu i ulogu priori).tim varijantama lingvistiĉkih nigdje ne moţe misliti nikakav predmet« (za analiza.ĉkog stava ĉiju valjanost odreduju B ĉinjenice iskustva).) ili na tom umijeću zasnovan dio ili sto duhovnog. Analiti. P. tehne) predstavlja umijeće rašĉlanji. U tom smislu »analitika« se moţe odnosno funkcionalnih poremećenja u tom shvatiti kao naziv za ono što je ka. koji Analitiĉka filozofija.potrebiti kao organon opće pripada subjektu A kao nešto što se u ovome na i neograniĉene upotrebe. Zajedniĉka oznaka za razlikuje »opću logiku« (koja ap. Na sliĉan naĉin transcendentalna se reći. ono što upotrebljava kao »kanon empi.lytika ţivĉane strukture za bol ili zbog strukturnih hystera«). Općenito se moţe privida«).moću odlu. F.kva nuţno »logika i opći metafiziĉki stavo.).

cijalne analitike tubivstvovanja razotkriva.nog uma.stencijalnom analifikom« (»die existenziale Analytik«).praktiĉkog uma. »tubivstvovnom analitikom« (»die Daseinsanalytik«) ili »egzi.litiku uzvišenog«) i »analitiku teleološke moći sudenja«. koju sam Heidegger naziva takoder i »ontološkom analitikom tubivstvovanja« (»die ontologische Analytik des Daseins«) ili kraće »analitikom tubivstvovanja« (»die Analytik des Daseins«). a bivstvovno ustrojstvo egzistencije »egzistencijalitetom«. »Exi.stenz«.vanja« (»die existenziale Analytik des Da.seins«). No sve su ove formulacije nedostatne utoliko što propuštaju da iskaţu ono ĉime pitanje . pri ĉemu se analitika ĉistog prakti.stvovanja nazovemo »egzistencijom«. — U suvremenoj filozofiji pod »analitikom« se najĉešće misli Heideg. »die Existenzialitat) analiza egzistencijaliteta egszistencije.gerova »egzistencijalna analitika tubivstvo.nje smisla bivstvovanja tubivstvovanja ili drugim rijeĉima (ako bivstvovanje tubiv.ĉkog uma bavi principima ĉistog praktiĉ. Neposredan je zadatak egzisten. U okviru »Kritike moći sudenja« nalazimo »analitiku estetiĉke moći sudenja« (koja se dijeli na »analitiku lijepog« i »ana.

). diferencijalni i integralni raĉun. Općenito: rašĉlanjivanje (razlaganje.liza) ili pomoću razliĉitih reagensa (kvalita. P Analizirati.stvima. Analogija (grĉ. sudova i zakljuĉaka na jednostav. Po. ne. U logici je zakljuĉivanje po analo. vršiti analizu (v. — U matematici: u širem smislu — algebra. cjeline na di.kljuĉuje od posebnog na opće.analitika0 smislu bivstvovanja tubivstvovanja treba da bude vodeno. prava spo. i za razliku od dedukcije kojom se zakljuĉuje od općeg na posebno).nonu) i njime oznaĉio prepoznavanje ideja što ih je ljudska duša. Općenito: sliĉnost. analysis = razrješenje. rašĉlanjivati cjelinu na dijelove. — U kemiji: utvrdivanje komponenata smjese ili elemenata kemijskog spoja po. a to je pitanje o smislu bivstvovanja uopće.moću mjerenja i vaganja (kvantitativna ana. ali su ĉesto ti zakljuĉci nepouzdani 1 logiĉki nedovoljno precizni i opravdani. rašĉlanjivanje). u uţem smislu — viša analiza.ja (v.ve jednostavne komponente.jam koji je u filozofiju uveo Platon (u Me. Analogijski je zakljuĉak onaj u kojem se od sliĉnosti predmeta u nekim svojstvima (ili karakteristikama) zakljuĉuje na njihovu sliĉnost u nekim drugim svoj. U logici: rašĉlanjivanje sloţenih pojmova.posredno gledala.darnost.).znaja identiĉna je — po Platonu — sa sje- anamneza . ţiveći prije ovoga stvarnog tjelesnog ţivota u svijetu ideja. podu. anamnesis = sjećanje).tivna analiza). razlaga.nije.jelove.nje. sla. G Anamneza (grĉ. rastavljanje) sloţenog na njego. Na pravi naĉin shvaće.giji postupak po kojem se zakljuĉuje od jednog posebnog sluĉaja na drugi posebni sluĉaj (za razliku od indukcije kojom se za.). Po analogiji vrlo ĉesto zakljuĉujemo u svakodnevnom ţivotu i kolokvijalnom govoru. nešto sloţeno na njegove jednostavnije sastavne dijelove. —.na egzistencijalna analitika tubivstvovanja po Heideggeru (iz faze njegova »Sein und Zeit«-a) zapravo je fundamentalna ontologi. Sva zbiljska.ganje). nalikost. ^ P Analiza (grĉ. analogia = podudaranje. Analizi je suprotna sinteza (v.

niĉim sputa.). Ovaj se Buddhin stav direktno suprotstavlja vedan. st.hizam. Ve Ancilla theologiae (lat.) nastala nakon rascjepa anarhistiĉkog pokreta na kongresu Jura-federacije u La Chaux-de-Fondsu 1880. K Anarhizam (grĉ. Razlike su najveće u pitanjima raspodjele. Bakunjin. glavni predstavnici Proudhon. specifiĉna za Buddhinu nauku.da raspolaţu pojedini radni kolektivi te ih slobodno raspodjeljuju prema uĉinku.anamnezaćanjem. Anatomija . V (grĉ.vanih individualnosti (pojedinaca). ţivotinjska zootomija. vlasti.slih ljudi. Takvo gledanje na zbilju svijeta i ţi.hokomunisti su smatrali da takva raspodjela opet vodi do stvaranja autoriteta koji će se nametnuti radnom kolektivu.šću ili zajednicom slobodnih. prven.stavljanja osobne moći i rukovodstva izvana niĉim neobvezanih jakih pojedinaca. individualizam. Kropotkin i dr.hizam je jedan od oblika socijalne utopije (v.vane i samsare.derni pravac u nauci o društvu (u 19. kako u materijalnom tako i u duhovnom pogledu (v. Malateste. M. nihilizam. V. anar. Nasuprot »kolektivisti. Kao takva izgubila je svoje autonomno znaĉenje.be društvenih organizacija u smislu uspo. Tek u renesansi oslobada se tutorstva cr.) usmjerena je na spe.cama i komunama. Oni su smatrali da se raspodjela mora vršiti samo pre. po svojem osnovnom principu i polaznoj toĉki anarhizam se s obzirom na drţavu (»uništenje drţave«) po. Sa bakunjinistima se uglavnom slaţu u pogledima na revolu. Pojam se i kasnije u filozofiji26 javlja u vezi s nauĉanjem o urodenim idejama. os.ciju.ma potrebama.tinskom »tat tvam asi« (»to si ti«) u protui. U srednjem vijeku filozofija je u cjelini svo.). Bilinska anatomija zove se fitotomija. kao i za negacijom potre.danje svakog drţavnog i pravnog društve.sa i P.munizma — jednakost.vota. i ko. Reclu.ĉki kolektivisti smatrali da proizvodima ra. Normalna anatomija bavi se zdravim tijelom. Nadalje se pod anato. nadomještajući sve to slobodnom. atman) kao duhovnog principa makrokozma i mikrokozma u indijskoj filozo.man«. budizam). na neposredno dokidanje drţave i kla. anar.cifiĉne probleme odgoja i obrazovanja odra. E.nog poretka i ide za direktnim uništenjem i razaranjem (individualni teror) drţave i njenih institucija. E. Anar. ako su zbog bolesti nastupile na njemu neke promjene. a patologijska bolesnim. Cafiera. anatomia =andragogija paranje): opći naziv za nauku o formi i gradi bilinskih i ţivotinjskih tjelesa.ga dokaznog postupka i misaonog izvode. a u medicini sjećanje na ĉinjenice koje su prethodile nekoj bolesti. prisile. Mo. bezvlade. drugarskom povezano. Medutim.ku od pedagogije (v. odgovara njegovu stavu irelacionalnosti ili nepostojanja bilo kakvog bivstvenog odnosa izmedu nir.stveno negacija postojanosti (anićća) kako apsolutnog tako i individualiziranog duha u sveopćem toku zbivanja (samsara). stanje bezakonitosti. Dok su bakunjinisti.) koji u svojoj posljednjoj konzekvenciji toĉno izraţava postojeći gradanski poredak zasnovan faktiĉki na devizi rat svih protiv sviju (»bellum omnium contra omnes« — Hobbes) atomiziranih pojedinaca (privatno vlasništvo). koju Buddha ne negira. zakona i drţavnog uredenja uopće. pod utjecajem shvaćanja C. Kropotkina.novnu ideju anarhizma — slobodu.kvenog dogmatizma. K Anarhokomunizam — jedna varijanta anarhizma (v.ve«). koje ţele uspostaviti anarhisti neposrednim obaranjem drţave. po njihovom mišljenju.mijom razumijeva i paranje tjelesa radi prouĉavanja i istraţivanja. B Andragogija (»adultna pedagogija«). F Anarhija (grĉ. a ĉovjeĉja antropotomija.nja bila stavljena u sluţbu teologije. — U psihologiji se naziva osviještenje misli za koje smo drţali da su već zaboravljene. anarhia = bezvlade).dudara s marksizmom (»odumiranje drţa. organiziranje samoupravljanja u tvorni.): sluţavka teologije. Stirner.zreci: »na me'so atta« — »ovo nije moj at. koji zastupa uki.sa.fiji. S Anatta (pali): negacija metafiziĉkog samosvojstva (v.ĉkom anarhizmu« (Bakunjin) ova struja ĉvrsto povezuje. Za razli.

anestezija Anestezija (grĉ. biljnog.nih zakona. kulturni napredak rezultat je antagonistiĉke borbe protiv zaostalosti.tivnog mentaliteta. izmijenjenog. Pe Antagonizam (grĉ. te pripada pukoj tvari. Anorgansko je sve ono što je lišeno ţivota.tiĉkih. I svaki tzv. novog i starog itd. K . ţivo biće.luju ili upravljaju njime. — W. pravila. a = ne i organon = orude) — koji nije organski. te dušu uzimaju kao poĉelo ţivota.). otpor. tj.).).ćanje). sukob. Bu Animal (lat. ţiv. U prirodi takve pojave koje saĈinjavaju neki izuzetak u pogledu prirod. Ovamo bi se onda mogli pri. okusnom podruĉju (ageusia) itd.brojiti nazori većine filozofa renesanse.). fizikalnih i kemijskih zakona. Za svakoga naime ima utoliko vi.no samostalan ţivot. protivništvo. i u društvu i povijesti.zor po kome se sve — ne samo ţivotinjske nego i ljudske — pojave tumaĉe iz animal. dok su vegetativna obiljeţja samo prehrana i rast. suprotnost. Pod anestezijom se u prvom redu razumijeva gubitak dodirne i bolne osjetljivosti. animalis). Kad.je poznavanje općih prirodnih zakona još i u prividnim anomalijama otkriva neku zakonitost. koja na naš ţivot dje.god se upotrebljava u znaĉenju neorgansko. onoga što koĉi.). umrtvljuje vuĉe natrag. nego svršno.sto vjera u nešto neosjetilno i bezgraniĉno moćno. modificiranog. norme. animae rationalis. Glavna znaĉajka primi. ţivotinja. ne posjeduje oruda ili organe. samo pomoću jedne posebne svrhe. Animal rationale — misaona ţivotinja.koga organizma ili odudara od neke obliko. anima = duša): vjera u samostalna duševna ili duhovna bića izvan ili iz. Pojava potpunog ili djelomiĉnog gu.ne zakone.stvo i »poluga« razvitka.dencija.ćega proizlazi iz svojevrsnoga antagonizma izmedu onoga što jest i onoga što još nije. što je sred. za razliku od vegetativnog (v. ali njom se oznaĉuje i gubitak osjetljivosti i u drugim osjetnim podruĉjima kao npr. 2) poštivanje svetih ţi. — Jedinstvo i borba (antagonistiĉkih) suprotnosti jedan od osnovnih principa dijalektike (v.. a onda i u svakom pojedincu. iz dviju suprotnih sila. — U medicinskom smi. i rada se u antagonizmu izmedu »prirodnog« (neposredno danoga) i »kultiviranog« (posredovanog. njušnom podruĉju (anosmia). nego napro. ili sve. No zato anomalija ipak još ne mora biti svagda nezakonita. animal = ţivotinja). Pe Anomalija (grĉ.nih procesa i psihike. što svršno upravlja pojedinim organima koji inaĉe vode relativ. ten. dakle prvotni stu. Leibniza.nad svega tjelesnog. Antagonizam opstoji i javlja se i u prirodi. a ima da bude. S Anorganski (novovjekovna kovanica od grĉ. tj. nepravilnost. narušava neki sklad i djeluje kao strano tijelo u njemu.): borba jednog protiv drugog. mraka i tmine itd. vjera u neku duševnu pratvar što proţima sve tjelesno i nalazi se u svemu što ĉovjeka okruţuje. ţivotinjski.še anomalija ukoliko manjeantagonizam poznaje prirod.ga što naprosto raste. Svaka djelatna negacija opstoje. još: dualizam. Animalan (lat. V. procesa. a = ne i nomos = zakon) — što odstupa od zakona. Specifiĉne animalne funkcije ţivoga organizma jesu osjećanje i pokret. Pe Animizam (lat. htijenja. jer nam toĉni. Animatizam (ili preanimizam) — shvaćanje prema kojemu prvotni stupanj religioznoga vjerovanja nije animizam (v. Wundt naziva animatistiĉkim i sva ona filozofska shvaćanja koja polaze od svestrane povezanosti ţivot.bitka osjetljivosti u nekom osjetnom podruĉju.) dispozicija.slu animizam oznaĉuje nazor da se procesi u organizmu ne mogu objasniti mehaniĉki. tradicionalna skolastiĉka oznaka ĉovjeka za razliku od drugih ţivih bića. kretanja uopće (borba klasa. puka (mrtva) tvar koja se iscrpljuje u kemijsko-fizikalnim procesima i shvatljiva je pomoću matema. Već u primitivnim religijama opstoji dualistiĉki princip borbe i praizvornog antagonizma izmedu dobra i zla.panj svake religije. Pe Animalizam (lat.vanosti.votinja kod primitivnih naroda. što se ne moţe uklopiti u strukturu ne. pa i Diderota (v. usmjerenja itd. 1) na. panpsihizam). osmišljenog).nih (v. an = ne i aisthesis = 27 osje.

F Antilogizam (v.kovaţnost argumenata kod skeptika dovodi do spoznajnog relativizma (v.mo govoriti o antici Egipćana.roka pomoću slobode«.« Antika kao općekulturno ostvarenje bila je glavno orude renesanse u borbi protiv srednjovjekovne dogmatike i tadašnjeg teologiziranog ţivota. Ta jedna. prolepsis).). B Antilogiĉan. a konaĉno i do skepticizma (v.znati. antilogija) oznaĉuje negativ.šava riješiti u smislu dogmatske metafizike.). Stoga iz Kantovih antinomija nipošto ne proizlazi da je »um nesposoban da spozna bit bića«.) odnosno vrijednosnog nihilizma (v. razlog u dokaznom postupku.« S obzirom na Kantovu etiku osobito je zna.dano tumaĉiti u dva protivrjeĉna znaĉenja. Perzijanaca.nim ili nadumnim i pripada ponajĉešće po.ti). knjiţevnost. nelogiĉan. nego je beskonaĉan. Pojam antika obuhvaća umjetnost. Suprotno: konzekvenci.zumije) što nam oni još pruţaju umjetniĉko uţivanje i što u izvjesnom pogledu vrijede kao norma i kao nedostiţni uzor. protivrjeĉje. logiĉkome suprotan. negda. prihvaćanje nekoga suda unaprijed kao da je istinit.ja (v. dakle logiĉkim putem. antiquus = star. pretpostavku ili premisu (v. dok je za dijalektiĉki um uistinu sve što jest protivrjeĉje.ku) koja imaju trajnu vrijednost za ljudski ţivot. a u prilog onoga što se nazivaantinomija neum.njem. antiteza glasi: »Ne. antilogos = što je suprotno umu). do kraja spo.ĉajna treća antinomija: »Ima na svijetu uz.ţava razum« (usp. — Kao dijalektiĉar (v. filozofiju. nego samo to da »to protivrjeĉje pada u odredenja kako ih sadr. anti = protiv i nomos = zakon). Anticipacija (lat. i on ga odreduje kao protivrjeĉje u koje ĉisti um zapada sa samim sobom ukoliko pitanje o cjelini svijeta (kozmologija) poku.no stajalište prema vrijednosti umne aktiv.nost i ep vezani za izvjesne oblike društve. tj.nosti. anti.liĉitim oblicima i dostignućima suvreme.28 antecedere = ići ispred) oznaĉava ono što prethodi.voreći o odnosu duhovne nadgradnje i dru. Antinomija (grĉ. Teškoća je u tome (da se ra. koje samo sebe ukida i prevladava. iskonska pomisao. ed.va teza glasi: »Svijet ima poĉetak u vremenu i ograniĉen je s obzirom na prostor«. S.druĉju vjerovanja. protivrjeĉje nekoga zakona ili stavka sa samim sobom. osnov ili uzrok u dogadanju. S.antecedencija Antecedencija ili antecedens (lat.mjerio što je otkrio »samo ĉetiri antinomije« (Enc. s tim da će se njegova istinitost kasnije dokazati. protuzakonitost. gdje su teza i an. Taj pojam nalazimo već kod stoika i epikurejaca u smislu urodenih ideja (grĉ. tako da se jedan te isti stavak ili zakon moţe oprav.titeza medusobno suprotstavljene. Antilogija (grĉ.nog razvitka. arhitekturu pa i drţavni i kulturnopovijesni razvoj. jer mu je osnova nelogiĉna.teza pak: »Svijet nema poĉetka u vremenu ni granica u prostoru.) u silogizmu (v.ma slobode nego je sve u svijetu priroda«.). U »Kritici politiĉke ekonomije«. Grĉko-rimska antika sadrţi djela (klasi. ignorirajući zor. Kao razlog se uzima ili psihološka ili logi. — Pojam antinomija igra ulogu i u . Hoffmeister.) iznose protiv neke postavljene teze ili dogme.nog ljudskog djelovanja. U »Transcendentalnoj dijalektici« Kant nabra. antiteze koje već grĉki skeptici (v. 72). te time dokazuju da svaki razlog u dokaznom postupku ima i svoj u biti jednako vrijedan proturazlog. Indijaca i sl.) Hegel je Kantu za. ĉisto spekulativno. O tom problemu nalazimo veoma interesantnu misao kod Marxa. Nurnberger Schriften. Stoga u povijesti moţe. Tako pr. Kant u svojoj »Kritici ĉistoga uma«.šnji) u širem znaĉenju obuhvaća kulturu svih starih naroda. Taj pojam nalazimo u ţivotnim nazorima prema kojima se svijet ne moţe mišlje. ukratko — svu duhovnu i materijalnu kulturu. prijašnji.).štvene osnove.ja ĉetiri vrste antinomija. go.ĉka zakonitost. paragraf 48. Uţe znaĉenje (u evropskom okviru) odnosi se na grĉko-rimski svijet i njihovo stvaralaštvo. anticipare = unaprijed uze. Pojam antinomija uveo je u filozofiju prvi put I. Antiĉka kulturna prošlost ţivi u raz. F Antika (lat. Marx je pisao: »Teškoća nije u tome da se razumije da su grĉka umjet. 32).

znajnoj teoriji. U logici: ime pogrešnog zaklju. pro. anti = pro. te se na taj naĉin izvodi cjelokupna filozofska spoznaja. Svaka strana suprotnosti moţe se shva. anthropos = ĉovjek). koji je dan u suprotnostima. svako kretanje i proces u osnovi antitetiĉke priro. suprotnost dviju tendencija.« Pogreška nastaje zbog toga što se isti pojam upotrebljava u dva razliĉita smisla i odnosa.mista koji za mogućnost kretanja suponira. gdje se u zaglavku tvrdi suprotno od onog što je trebalo izvesti.dovito prema drugim osobama. B Antitetiĉan (grĉ. Suprotno: psihologizam (v.). antithetikos). Antitetika (grĉ. suprotnost izmedu dva pojma ili dva stava.lja osnovu njegove kategorijalne dedukcije. koje odbacuje po.ĉio. u odredenom pro.poznatija je antinomija skupa. ĉiju vrijednost antipsihologizam kritiĉki odbija. suprotno tvrdenje.siju vještini nagovaranja. protivan. onda je to dokaz da me nisi dobro nau. U Hegelovoj filozofiji svakom pojmu (teza) imanentno je suprotstavljen drugi pojam (antiteza) iz ĉije sinteze proizlazi treći pojam.mjenu mjesta u potpuno ispunjenom pro. pa mi opet moraš platiti. V Antropizam (grĉ. tezu. gdje se pita moţe li jedan skup svih skupova. pa ti opet neću platiti. V Antiteza (grĉ.trebu i vrijednost psihološkog tumaĉenja na podruĉjima gdje se specifiĉna zakonitost odnosnog podruĉja ţeli protumaĉiti i izve. usmjereno re. antithesis = suprotstavljanje).). Ako te ne uspijem nagovori.ju prazan prostor. te predstav. Russell (»Russellov paradoks«). Spor je nastao kad uĉenik nije htio uĉitelju platiti honorar. etici i dr.nomijama ĉistog uma.storu. obrtanje (lat. koju je otkrio B. Ako ne uspijem da te nagovorim. Su Antiperistaza (grĉ. 1539). Kant je nazivaoantropocentrizam transcen. antithesis = suprotstavlja. Antropocentrizam (grĉ.kupna Hegelova filozofija sazdana je i kon.dencija koja negira postojeće stanje stvari. religioznih ili dru. reciprocus).de. kako su to zastupali gnostiĉar Marcion. okretanje.sti iz geneze psihiĉkoga doţivljavanja.). Antiteza moţe biti kontrarna i kontradiktorna.no. antiperistasis). Sliĉno antropocentrizmu (v.titi kao antiteza drugoj.nosti većeg intenziteta nego što je normal. njihovim uzrocima i rezultatima« (Kritika ĉistoga uma). a u vrijeme reformacije voda antinomista Ivan Agricola (usp. suprotan.gih pobuda.dentalnom antitetikom »istraţivanje o anti.raks (iz Sirakuze) uĉio je svoga uĉenika Ti. U teološkom smislu: poricanje obaveznosti starozavjetnoga »Zakona« za kršćane i isticanje opreke izmedu »Zakona« Staroga zavjeta i novozavjetne »milosti« evandelja. spo. Antropocentriĉan — koji zastupa stajalište antropocentrizma (v. Antipsihologizam (prema grĉ..cesu antiteza je uvijek ona suprotna ten. Npr. F Antistrefon (grĉ. Kantove su antinomije primjer gdje se nekoj tezi suprotstavlja kontradiktorni stav (antiteza) koji je negira. To je teza suprotna tadašnjoj tezi ato. U dijalekriĉko materijalistiĉkom zakonu proţimanja suprotnosti izraţena je osnovna teza da je svako postojanje. onda je to znak da sam te dobro uĉio.cipirana na antitetici pojmova. Pe Antipatija.nju da suprotnosti ĉine imanentni sadrţaj svakog procesa. anthropos = ĉovjek . Tako imamo pojavu psihologizma u logici. uĉenje koje vidi cilj i svrhu svjetskog zbivanja u ĉovjeku i njegovu djelovanju.ĉka. sociologiji. a oznaĉava kretanje. a prema shvaća. Cjelo. U obiĉnoj upotrebi antipatija oznaĉuje ĉuvstvo odboj. 29 Naj.ti.).nje): metodski postupak koji se zasniva na suprotstavljanju pojmova. Uĉenik reĉe: »Ja ću tebe nagovoriti da ne primiš novac. što ne sadrţe same sebe. Pojam koji je uveo Aristotel. retor Ko. ĉuvstvo odbojnosti.be?! Pe Antinomizam — odbijanje svakoga zakona i zakonitosti iz etiĉkih. U marksizmu je isto tako bitan zahtjev da se analizom svakog procesa u prirodi ili društvu u prvom redu otkriju unutrašnje suprotnosti kao pokretaĉke snage.tiv): stajalište u filozofiji. sadrţavati samoga se.antinomijasuvremenoj teoriji skupova i logistici.« Na to uĉitelj odgovori: »Ja ću te nagovoriti da mi platiš. Lutherov spis »Wider die Antinomer«.

odabirući svoj ţivotni poziv kao za.nog.ĉešće poklapa s geocentrizmom (v. biološkog. po.dućnosti u kojoj treba da ostvari zadane vrednote i svoj osebujni uvideni ţivotni smisao.mun.antropocentrizami kentron = središte).bachovoj nauci i Nietzscheovu pojmu nat. ako se radi o religiji. Filozofska antropologija ima svoje korijene u razvoju cjelokupne filozofske misli od an. antropo. jer je ĉovjek bio svagda filo. Ĉovjek je mjerilo svih stvari. biološku.kle fundamentalnog i univerzalnoga stajali. F Antropogenija ili antropogeneza (grĉ. oĉovjeĉen): nazor po kome su sve stvari i pojave — a.tropoid oznaĉuje se danas ĉovjekoliki maj.maĉen. Ĉovjek kao individuum. entno.nju veliĉine i proporcija razliĉitih dijelova tijela npr. otkriva ljudsku bit. homo homini deus = ĉovjek je ĉovjeku bog).tike naovamo. oĉovjeĉen): a to će reći analogno prema ĉovjekovom naĉinu shvaćen i protu. Shvaćanje30 po kome je ĉovjek i njegov ţivot središte i svrha svjet. ĉovjeku sliĉan.na humana) radom usmjerene prema bu.loških.ške vrste. sociološku. . paleontološku. ĉovjekolik. F Antropometrijska metoda.skog zbivanja i sve se u tom zbivanju odnosi samo na ĉovjeka.ka iz viših ţivotinjskih vrsta. ĉovjekolik. medicinskih. shvaća.pirijskim disciplinama.datak.zofski problem.stanak. psihiĉkog i duhovnog sloja u doţivljaju samosvijesti i mogućnosti slobodnog odabiranja svoga ţivotnog poziva.). i bogovi — na ljudski naĉin protumaĉeni.ĉovjeka (lat.jeka. antropomorfizam).) po kome je bog centar oko koga se sve kreće.hropos = ĉovjek i genesis = nastajanje.gos = nauka): nauka o ĉovjeku.jeva u sebi samome i dijalektici socijalnih relacija.nu bit ljudskog bića u kozmosu ima svoje izvore i preteĉe u mnogim posebnim em.lošku. Taj se pojam ponaj. psihološku.jek. Antropolatriju predbacuju i Feuer. Suvremena filozofska antropologija koja izlaţe osebuj. spolovima itd. anthropos = ĉovjek i eidos = lik). I tako filozofska antropologija kao jedna od najmladih posebnih filozofskih disciplina prilazi tome problemu sa ontološkoga.nje po kome je zemlja centar svemira. antropomorfologija. anthropos = ĉovjek i lo. sastoji se u mjere. uvjete nastanka geopsiholo. oblike individualne i socijalno.) i sluţi kao osnovica svih znanosti koje se bave problemima ĉov.turu ljudskoga bića. a antiteza je teocentrizam (v. ostvaruje lik osebujne liĉnosti (perso. anthropos = ĉovjek i la. a njihova otkrića prikazuju bit ĉovjeka sa odredenog — za tu znanost karakteristiĉnog i specifiĉnog. Ako saznamo porijeklo i rasu i somatiĉki razvoj ĉovjeka. smisao svega zbivanja i postoji samo radi sebe samoga. njegovu esencijalnost koja se oĉituje u svim svagda promjenljivim oblicima njegove egzistencije. Osnivaĉ joj je švedski anatom Anders Retzius (1796 — 1860). da. socioloških — ne dobivamo sinte. Antropomorfizam (grĉ.tropologija u sloţenoj strukturi ljudskoga bića. kojima se ĉovjek razlikuje od drugih bića u svijetu.cretum] svih tih ĉesto i antagonistiĉkih slo. a za odrede. ipak iz svih tih spoznaja — prirodoznanstvenih.-razvojne svijesti.zom ono što se naziva bit ljudskoga bića. Tako imamo somatiĉku ili medicinsku antropologiju.antropomorfizam koja je proţeta zakonitošću materijal. antropogenija. Suvremena filozofska an. u svojoj konkretnosti [sraštenosti = con. porijeklo).treia = bogosluţje): oboţavanje ljudi poput bogova. jer on nije nego svagda nanovo nastaje ostvarujući tako osebujno uzbiljenje bitka kao mogućnosti ljudske opstojnosti.šta i nastoji osvijetliti upravo ontiĉku struk. Pojmom an. Kr Antropomorfan (v.. Antropologija (grĉ. metoda prirodonauĉne antropologije koja sluţi ustanovljavanju razlika medu ljudskim rasama. antropologiju i dr.nje biti ĉovjeka djelomiĉnog — stajališta.geografija i sl. Ĉovjek u promjenljivosti prilika svagda stoji pred zadatkom da postaje ĉov. uĉenje o nastanku ĉovje. psiho. Antropolatrija (grĉ. tipovima. što obraduje ontologija (v. pa se i nazivaju antropobiologija. lubanje i kostura. koje su taj problem osvjetljavale sa svojih parcijalnih aspekata. ant. anthropomorfos = ĉovjekolik.. Antropoid (grĉ.

e. a mi od toga kojom moţe doći do spo.000. Tumaĉenje sve podloţne strukturnim mijena. oznaĉava izvor sponedjeljive.ljivih ĉestica.).000 dio trenutka ili »blijeska«.nići koja odgovara bog): vjerovanje da idealan ĉovjek postaje nešto »blijesku munje« ukupni broj titraja u atomu kao bog. njihova kretanja koje je osnov svake djelatnosti (karman).) definira taj termin ovako: »Rijeĉ dhatu. U umjetvada).ka.). opstojnosti na ljudski naĉin. pa su nji.ma. grĉkoj. zavisti.fije (v. njihovih trajnih svojstava. F Atomistiĉka teorija prodire postepeno i u druge Antropopatizam (grĉ.antropomorfizamPrenošenje ljudskih osobina31 Specifiĉnosti elemenata proizvod suanumana (mišljenja. Ona je titraji razdvojeni su apsolutnim rascjepom mješavina orijentalnih i evropskih teozofijskih kontinuiteta i u toku materije i svijesti. anthropos = ĉovjek i so. atom.000.jama da su budistiĉkoj skolasti.rija dijalektiĉkim razlikovanjem »malenko.bjeći aporija nifikacija (v.ĉkoj nauci thera-vada bogovi bića podvrgnuta istim afektivnim atom potencijalno sadrţi sve vrste stanjima kao i ĉovjek. anthropos = ĉovjek i theos = titraja.ma. anthropopatheia = ljudski sisteme.000 titraja u subliminalnoj koje je zapravo samo ogranak teozo.470. Pojedinaĉni njezin je osnivaĉ Rudolf Steiner. U vremenskoj jedi. koje su predstavljene posljedice srdţbe. Sve su tvari neprestano po.000. Polazi sa stajališta ĉovje. ljubavi. nego svaki atom sadrţi ravnomjerno i potencijalno sva osjetna svojstva elemenata. proraĉunavanjima 176. nebudistiĉkim njemu samo razviti (v. st. Taj oblik naivnoga misticizma Predodţba mate. logiĉki zakljuĉak kao »sredstvo ili vremena.fia = vremenskoj jedinici odgovara frekvencija od mudrost) — mudrost o ĉovjeku. Prema preraĉunavanjima »atom vremena« iznosi 54 Troxleru trebalo bi da filozofija postane milijuna 670. atomi se poistovećuju s prostornim nosti se javlja kao uţivljavanje (v.nih energetskih Antropoteizam (grĉ. n. Periodski nastanci i ne.). 4.ĉanje 3„000. U osjećaj): shvaćanje u mnogim religi. Budistiĉki idealisti napo. stoljeća. zamjećujemo samo velike rezultante.« (Vasubandhu. bhuta).stava elemenata. frekvencijama intermitent.) — (Usp.zi da je bitak istovremeno neograniĉen i okrugla oblika!) — Vaišešika pokušava ovaj problem riješiti na podruĉju teorije katego.ljivosti atoma postalo je brzo predmet ra. Zamišljanje idealnih ljudi kao da su iznosi prema nekim skolastiĉkim bogovi.cionalne kritike. razvila je klasiĉna škola vaišešika (v. bhavanga). straha i sl. teţeći za tim svakog titraja predstavlja prema tome novo da duhovno biće.srodniju spoznaje« (v. pramana). Logiĉar Darmottara (9. Tako se nastoji iz. a podlozi svijesti (v.ma (parinama). Atomi tu nisu nosioci specifiĉnih svoj. u kojemu se krije neka moć formiranje i raspad cjeline. Agregat triju atoma predstavlja već »veliĉinu« (mahattvam).druĉje prirode i boţanstva. Spoj dvaju atoma granica je »malenkosti« (anutvam) u odnosu na pro. syadprvotni oblik religije (mitologije). Svojstvo nedje. Trajanje ideja.000. antropozofija.). Prosvjetiteljstvo (v. najmanji dio prostorne tvari Anumana (sansk.teţnost. Tu moć treba u nekim drugim. Nau. n. i okultizam).menu. koja etimološki znaĉi premjeravanje. .).minju: »Uzajamno povezivanje šest atoma sa šest strana pretpostavlja šest dijelova ato. koja polazi od nauke o pet elemenata (v.hova djelovanja elementarnih svojstava.).stanci svjetova proizvod su slaganja i razla. e.rijalnog atoma u prostoru bio je dosta proširen u gradanskim krugovima u redovno ostaje povezana s njegovom prvoj polovini 20. — Druga je po povijesnoj vaţnosti atomistiĉka teorija gjaina (v.znaje viših svjetova.tiviteta (v. Istoj Antropozofija (grĉ. a atome zami. kao što su samkhya i budizam. st. u grĉkoj filozofiji prigovore Parmenidovoj te. Prema stupi u doticaj s dusi. okrugla oblika. Ve Anu (sansk.) i persotoĉkama. Teoriju atomizma naj.) je svagda proteţnosti i strukture nedje. S predodţbom u vre.sti« i »veliĉine«. ĉuvstvovanja i volje) na izvanljudsko agregacije atoma.šlja kao nosioce anumana. On predstavlja Prema gjainskoj teoriji rela. — pobijalo antropomorfizam.ganja atoma.

ma ugodi i neugodi. P Apagoge (grĉ.« — Prema teoriji klasiĉne logiĉke škole nyaya (v. st. bez stra. ali po. neodredene. U Aristotelovoj logici: silogizam u kojem je viša premisa izvjesna.nog postupka.« 5) zakljuĉak (nigamana) — »Dakle. e.) »za. po kojem su sve stva. apagoge. a »vatra« je izvedeni pojam (sadhya). st. apatheia). koji po njemu prepoznajemo. prva shema je troĉlana.nog postupka naziva deductio adapercepcija absurdum (V. a druga ostaje peteroĉlana. Tipiĉni indijski silogizam ima pet ĉlanova: 1) tvrdnja (pratigjna) — »Na brdu je vatra«. U apeironu nisu sadrţane gotove stvari. demonstratio apago. »Sve je neodredeno i prema tome neodredivo« — kaţu skeptici. »dim« je bit.« Glavni dio silogizma saĉinjavaju prva tri ĉlana. u toku inter.« 3) primjer (udaharana) — »Gdje je dim. tamo je vatra.anumanaznaje. Za stoike je ona oslobodenje od afekata i ravnodušnost pre.tiĉka neodluĉnost. ta. aoristia = neodredenost).pretacija dolazi do razliĉitih saţimanja os. — Budući da je teorija zakljuĉka u indijskoj logici osnov teorije suda i teorije pojma. i to: od posljedice na uzrok. suhog i vlaţnog. toplog i hladnog. ili bar jednako vjerodostojna kao kon. Postupak kojim se jedna tvrdnja dokazuje tako da se pokazuje kako iz njoj protivrjeĉ. lat. U toj razlici koju je uveo Dignaga (5. Na tom stupnju mu.sti i afekata.gica od grĉ.cija je aoristije uzdrţavanje od sudenja (v.njao znaĉenje. v. razlikujući je od »percepcije« koja moţe biti i nesvjesna (tzv. B Apeiron (grĉ. Kod kinika je apatija znaĉila duševni mir.nost koju izraţava prefiks pre-. Općenito oznaĉuje proces kojim neka već postojeća psihiĉka struktura ili spoznajna podloga usvaja i osvještava (»asimilira«) psihiĉke odnosno svjesne sadrţaje. neosjetljivost.ron). Apatija je.ne ravnodušan prema vanjskom dogadanju kao i prema ugodnom i neugodnom doţiv.buduje vjerovanje.no obiljeţje (linga ili sadhama). pa su prema tome i neod.kljuĉuje se od oznake na nosioca oznake.ja. 2) razlog (hetu) — »zato jer je dim. Apeiron je vjeĉan »da ne bi prestalo postajanje«. Apagoge pripada medu retoriĉke zakljuĉke. apagoge = odvoĊenje. Najvaţnijim se smatra razlu.ron je bez starosti.) (Pyrrhon. beskonaĉno. ataraksija).). iz neodrţivosti protuteze dokazuje se teza. n. a ovo ĉovjeku mudracu omogućuje nepomućenost duha (v. Timon). Ve Aoristija (grĉ.mo je i vatra. iskazuje da zakljuĉak slijedi spoznaju logiĉkog obiljeţja predmeta. 32 Naknad. neposto. Leibniz zove apercepcijom svaku svjesnu predodţbu. P Apatija (grĉ. zatim »apei. jer je umom nadvladao sve poţude koje bi ga mogle odvesti u sta.ljaju u svakodnevnim susretima s ljudima. . nego se sve dogada procesom i kretanjem.).redive. epohe). npr.« 4) primjena (upanaya) — »Sada je tako na brdu. i u nj se vraća. kao npr. Uĉenjem o suprotnostima Anaksimandar je postao preteĉa dijalektiĉara Heraklita. Latinski se ta vrsta dokaz. a niţa pre. od uzroka na posljedicu i po analogiji«.šljenja od »zakljuĉka za druge« kao dokaz. cilj vlasti.ĉivanje »zakljuĉka za sebe« kao metode mi. filozofski mir. skep. princip grĉkih skeptika (v. krutog i plinovitog (vatrenog). ali ipak vjerodostojni.tog uzdizanja i samoodgoja da ĉovjek posta. Termin je u povijesti filozofije mije. P Apagogiĉki dokaz (lat. Miletski je filozof Anaksimandar (6. ne umire i ne propada«. i sjećanje na nerazdvojivu vezu koja postoji izmedu obiljeţja i predmeta. e. indirektan dokaz. apeiron). »Brdo« je subjekt (pakša). u kuhinji. n.jane i neizvjesne.). abductio).ri bez ĉvrstih razlika.novne sheme. on ne dokazuje.ne tvrdnje slijede nemoguće ili neprihvatljive konzekvencije. prema mišljenju stoika i kinika.misa samo vjerojatna. ĉija se bit sastoji u sliĉnosti. pr.nje osjetljivosti. neograniĉeno. afekata (pathos). Posljedica toga je sretan i blaţen ţivot. B Apercepcija — stariji psihološki i spoznajnoteoretski termin. Sve postojeće nastaje neprestanim izdvajanjem suprotnosti.drac ništa ne treba.kluzija (zaglavak).) nauĉavao da je sve nastalo iz iskustveno neodredivog prapoĉela (apei. Konzekven.

jateljima.ko obnovit će se. jasnoća.cija proces voljne prirode i po. Naziv za koja se sluţi dokazima kao posljed. Teokustvo (»predodţba«) prilagoduje sveukupriju vjeĉnog obnavljanja postavili su već pinosti već steĉenih iskustava. a) znanost o dokazu ili b) znanost episteme = obrambena znanost). podiţe do veće jasnoće. jedinstvo apriornih elemenata svijesti harmonija. po Nietzscheu. i krajnjeg cilja. To je vrsta sudova po mo. apofanza). strastvene. Stoici su cjelinu. apologetike episteme). e.maju »ja« pri »unutra. i slijeva s njom u novu svijet u vjeĉnom kruţnom kretanju.hvaća izrazom apercepcija bili uvjereni »da će opet biti Sokrat i Platon. Razlikuje se logiĉka. Herbart definira aper. nego nuţnost neke pojmovne veze. ţelja ili zapovijed (v. razbor.nom postupku protiv ţidovskih i grĉkih napadaja u 2. Spengleru antikna je kultura apolinijska i njen asertoran).snih sadrţaja na »ja« kao poriva u kojem je utjelovljen red. cepciju kao proces kojim se neko novo ispovratak na prijašnje ili izvorno stanje. a razlikuje se od reĉenice kojom se iz. G Apologetika (grĉ.nita). a opširno je razradiliapologetika apercepcija »aperceptivnoj masi« znanja. pojedinaĉno tijelo. koja je izraţena Schelling. Već (»transcendentalnu svi. isto će trpjeti i princip po koje. stoici. drţe oni. Unutar apo. Oblik apoduhovnog ljudskog drţanja.ma ljudskoga znanja ili o tzv. Neovisno od toga osnovanim na proce. Vrsta sastoji u svodenju svje. apokatastasis): vraćanje.). n.riĉe pa mora biti istinita ili neistinita (za razliku od reĉenice kojom se zapovijeda ili moli pa ne moţe biti ni istinita ni neisti. Wundt obu. st.« Po O.nost (v.šnjem opaţanju«. Apofanza (grĉ.riĉe pitanje. je idealni tip osje.di. transcendentalna i praktiĉka apo. Ţivot i promjene ne. kao znanstvenoj metodi.za forme i svaki red.njim obranu kršćanske vjere sredstvima prirodne (ne razlozima svega znanja.mu nastaju više sinteze u doţivjeti«. problematiĉan) niti samo faktiĉnost (v. Kant razlikuje Gleichen«): »Sve dolazi i vraća se.klit je zamislio misaonih navika itd.ciju«. apofaino = izriĉem) — na. apodeik.diktika. praktiĉnoj apodiktici koja razloţito opravdava empirij. moţe biti P«.) (po Kr bogu Dionizu) kojim oznaĉuju iracio.dalitetu Apolinijski pristup karakteristi.ski nadene osnove nekog znanja.stva tome radi li se o logiĉko dokaz.tike simboliĉna. Isto ta. dvoje: a) proces kojim se neki svjesni sadrţaj Svaki pojedinaĉni ĉov.jest«. nuţdan naziva se u logici sud u kome se s orgijastiĉke. o transcendentalnim F dakle osnovnim uvjeti. dviju an.Apokatastaza (grĉ. dionizijskog kao dvaju osnovnih tipova bezuvjetnom odnosno nuţnom. suprotstavom »ja mislim«).nalne. logiku 3 Filozofijski rjeĉnik izriĉaja. jer je smatramo neotklonivom. jest vrsta reĉenice. selo i polje.ĉan je »prvotno (v. F Apofantiĉki (grĉ.njom. Apofanza. Nietzsche. B »transcendentalnu (ĉistu) apercepciju« koja se Apolinijski (prema biti boga Apolona). tj. svijest o vlastitom okreće kotaĉ bitka«. apodeikmo = dokazujem) ili ekstatiĉke. Hera. naime reĉenica kojom se nešto tvrdi ili po. vjeĉito se »empirijsku apercep. a dionizijski za muziku. po Apologetima se nazivaju branitelji kršćan.33 tagorejci.sima asocijacije).ziv za reĉenicu koja nesto izriĉe. objavljene!) spoznaje i dokaznog postupka. ĉitav kul. nemirne. duševnom ţivotu (nadredene sintezama svaki grad. a osobito F.turni ţivot. mjera. Apodiktiĉan (grĉ. kojom se obiljeţava ne moguć.tilno. stavljaju tom pojmu termin dionizijski (v.linijskog i pojmova.kos): Aristotelov termin za sud. trijeznost. nešto tvr. kako je shvaća Aristotel. za slikarstvo. razaraĉke porive koji razaraju sve potpunom sigurnošću izraţava neka ve. diktiĉkog suda jest: »S mora biti P« ili »S ne odvija se. i b) opći psihiĉki bit će s istim pri. P . Apofantiĉkom logikom za razliku od formalne logike naziva Husserl tzv. dok F je »faustovska« kultura njoj antitetiĉna i Apodiktika ili apodejktika (od grĉ. tzv.titeza. eks.novnom vraćanju istoga (»Wiederkunft des ostvaruje se paţ.jek ponovo će se roditi.panzivne. apofansis ili logos apofanti.»petite perception«). u biti je Nietzsche (1844—1889) je postavio svoju tezu o Wundtu apercep.

je tivno). Wolff. problem) nekoga pitanja.te Zenonove aporije (v. Hume). koji u logiku Aristotel za oznaku zakljuĉaka po osjetilnom isku.-45). za nas.nalnim uzrok svakoga procesa u prirodi ili neke dokaznim argumentima.vo je obratno: Apologija (grĉ.traju ali oni odsada više nemaju ontološko (objekkao takva i istraţuju bez obzira na svo. bjektivno) znaĉenje: u pitanju je porijeklo Hartmanna aporetika je drugi stu. nego samo spoznajno-teorijsko (sumoguće rješenje (v. nezavisno od sva. — Prije paradoksije. — Aporetik je onaj koji se razu. zivaju se one spoznaje koje potjeĉu iz isku. e. Poznata je najstarija i uzorna apolo.gumenti protiv kretanja (npr. U Kanta.šnjenja odluĉujuću ulogu u cijeloj Hartmannovoj izvora i mogućnosti ljudske spoznafilozofiji. Apologetima su 34 »proteron« — ranije.pituje. ko. U Aristotela je aporija ĉesto poĉetak razmatranja. st. — Tako je n. to je stvar teo. Pojam aporem uveo je u općenim pojmo. Aporematiĉki pojedinaĉ. i »pros' hemas«.snije. antinomija. nedoumica. obrana. naprosto zakljuĉivanjem pomoću ono dano.vom imenovati samo ako prije već raspolaţemo logiĉkom pitanju. F pojedinaĉnih bića. aporetike tehne). aporetika. napose on oznaĉavao ono što je ranije i kršćanstva. Sliĉno je i s sudu.jeĉi A posteriori i a priori: ono što potjeĉe iz kasnijega i apologia koja znaĉi: obrana.trinu (usp. povijesne zgode po sebi (ili prirodi) prije nego apologetike episteme) postaje ka.vima.).nomena dolazi steĉene su i sluĉajne. Za nas pak.Apologetski. medutim. Tako su pozna. obrambeni. Pe Aporija (grĉ.stva kao grana ponajprije uoĉavamo uĉinak. koju su na razliĉite naĉine preradili po sebi su pojmovi roda i vrste prije od Platon i Ksenofon.stavlja krajnji ishod. »Ksenofon«). koja proizlaze iz same stvari ili iz naših pojmova o njoj. aporia).stvu ponajprije susrećemo ono kontradiktornoj opreci. općeni su pojmovi ili biti ono — prijeporan. pa tek odatle teologije. Prosvjetiteljska filozofija 18. Skolasti.nosti u Kanta pitanje prosvjetitelja o a priori i a carstvu ĉinjenica. koji to promatramo i opravdanja ili obrane kršćan. Ona kroĉi od danog prema zadanome. skeptik nasuprot dogmatiku. Apologeti.ka (grĉ. Kod N. sondira uvidom uma.mo rješenje. aporija. a uzrok ka. i daje ovima oš.logija.stva. obrambeni govor.snije znanost uĉinak. dijalektika) kao ar. »Ona usporeduje. nerješiva ili teško rješiva pitanja razma. Monad. Ako u nekoj raspravi ili razmišlja. kako kaţe Hartmann. a tek zatim njihovo razumijevaju se one spoznaje koje dobiva.). F zakljuĉujemo na uzrok. Dolazi od grĉke ri. Apologeti su se sluţili racio. pred. a pod a priori fiksiranje problema. svako pojedinaĉno moţemo svesti pod nešto i logiĉka teškoća. aporema). A posteriori nafilozofske metode (fenomeno. preuzima ove termine. upra. bespuće. paradoks. umijeće da se (Leibniz. problemski mislilac (Problemdenker) u opreci spram sistemskoga (Systemdenker). pouĉak o nekom nerješi. ovo pitanje dobiva — Kao metodski postupak aporetika igra transcendentalno-logiĉki smisao obja. po prirodi. što potjeĉe iz ranijega. st. onda nam predstoji aporija.nju naidemo na protivrjeĉja. obrambeni govor na uĉinak je prije. u skeptika (v.ĉa). tj. po sebi ili tada sluţbenih filozofija i religija osobito u 2. što prianja uza sve protiv. is.ĉki prijevodi Poznata je apologija Sokratova pred sudom Aristotelovih termina »hyste. koja njima obuhvaćamo. protiv napadaja i optuţbi starijih i kasnije »kat'hauto« (ili »ta fysei«).« medutim. Leibniz. Aporetika (grĉ. jer Aporem (grĉ. tj. pitanje o porijeklu našega znanja. Ahil i kornja.jima jea posteriori apologetski kasnije nazivali branioce vjere. utvrduje u njemu sadrţane ĉistih pojmova.sko-psihološko prevladavanje protivrjeĉja. Pe .rije. par. prijeporno pitanje. oklijevanje izmedu dva suprotna jednako ĉvrsta razloga. ili. naprotiv. v. 33. problem).panj njegove spoznaje.gija općenim pojmovima i pojedinaĉnim stvarima: Sokratova. teorija).koga iskustva nepodudarnosti. nakon opisa fe. tj.mije u umijeće aporetike. za nas.no.ron« — kasnije. i (Platon. a ne same stvari. Pe kasnije. Ona se ne brine za posteriori svodi se na empirij. sumnjiv. nemogućnost ikakva rješenja (v.

— A posteriori i a priori upotrebljava nizu relativnih zabluda. patološka pojava koja se oĉituje u nespoapsolutnoj ideji.ću kojega tek postaje pojam apsolutnoga igra znaĉajnu moguća neka zamjed. ono odriješeno od svih objekt. psihološki. absolutum).noj. pojmovmetima ili za izvodenje neke sloţenije no. Ljudsko mišljenje je po svojoj prirodi — Poslije Kanta termini a posteriori i a priori sposobno da daje i ono nam daje apsolutnu upotrebljavaju se preteţno subjek.koga ĉovjeĉanstvu.tiv. neograniĉeno i samodostatno.. tj. savršen. »Priznavati objektivnu do koje dolazimo izvodenjem iz ĉistih pojmova istinu.stupnik šićnu djelatnost. vremenski ograniĉenoj. — Aposterioran i u procesu beskonaĉnog trajanja ţivota aprioran : koji se tiĉe ili tvori neku spoznaju a ĉovjeĉanstva« (Engels). Apsolutna istina: potpuna. samosvojan. sve dok novokantizam u poĉetku 20. a filozofija njoj potrebna za prilagodeno rukovanje prednajprimjerenije i najadekvatnije.druĉja. Prem. a = ne i praksis = djelovanje).tilno. Pe Apsolutni idealizam. iskustvena i slunosti. Najznaĉajniji je za. slobodan od bilo kakve ovisnosti.vjetna. bezgraniĉan.nje raznolikoga u pod tim imĊnom javlja tek u kasnijoj filozofiji.nom. Apraksija je u vezi s cjelokupne zbilje. sudenje. itd. Win. kao postojani.ju. U filozof.da se aprehenzije sastavlja.. tj.renost mišljenja ostvaruje se u nizu ljudi st. bezu. apprehensio = shvaćanje). obiĉno monarha (apsolutna monarhija). sloţeni intelektualni uvjeta i ograniĉenja. i rekognicija). pa prema tome procesi. istinu koja ne ovisi ni o ĉovjeku ni o razuma i uma. potpuno i savršeno. svemu relativnom. S A priori. dok se napro. F. Hegel po ko. ni jedno ni drugo ne se u novokantizmu kao skupna oznaka svih moţe se potpuno ostvariti na drugi naĉin nego spoznaja obaju po. kasnije i bezuvjetnu pretenziju na istinu ostva. konaĉna. »Suve. a priori (ili ĉista) iskljuĉivo ona parentnosti objekta.njem nasuprot relativnoj istini.jednosti i sl.nih jalni. nezavisno od sva. Pe Apsolutan (lat. opet ne zaoštrava njihovo transcendentalno koji misle veoma nesuvereno.ruje se u Husserl). a posteriori. U pravno-politiĉkom smislu: sistem bezgraniĉne moći vladaoca. spoznaja koja ima znaĉenje (Cohen. Kant naziva sintezom sebi završeno. Bu Aprehenzija (lat. vri.je: a posteriori je osjetilna. pojav. Prevladava opre. koja je religija predodţbeno. Suprotno: relativan (v. subjektivnom. stupnjem razvoja zna- .). Apriorizam. potpun. skupna oznaka onih filozofskih uĉenja po kojima neke spoznaje opstoje ne. G posteriori ili a priori. Bolesnik od apraksije nije toga pravca G. tarne pokrete u motornu aktivnost. bezuvjetan. tipkanje na stro.ku tornih radnji uz saĉuvanu elementarnu misubjekta i objekta.ba (v.tina s trajnim i općenitovaljanim znaĉe. supstanciporemećenjima u funkciji sekundar. koja je ujedno i njegov sobnosti ili teškoći izvodenja sloţenijih mospoznajni i ontiĉki osnov. nepromjenjiva istina.). »apsolutni bitak«. ĉitav sistem svijeta temelji na jed.stvo. W. uvjetovanoj spoznajnim mogućnostima subjekta.jem sposoban da kako treba strukturira elemenapsolutnu ideju umjetnost shvaća osje. nesumnjiva is. nazivaju bezuvjetno. filozofijski nazor po kome se Apraksija (grĉ. ona nuţna i općenovaţna ovaj ili onaj naĉin apsolutnu spoznaja koja tek omogućava svako isku.delband. Apsolutizam. kao i moguće spoznatljivosti i transĉajna spoznaja. kao što je npr. u komprehenzijom (v.talno. empirijskom zoru. i prethode mu nuţno psihološki. intelektualni akt G pomoću kojega se shvaća relativno jednostavan Apsolutno (lat. istinu.skom smislu: prihvaćanje pretpostavke o apsolutnoj valjanosti odredenih istina.tivnoistinu koju ĉini suma relativnih istina« (Lenjin). apsolut je takoder. v. logiĉki ili transcenden. absolutum).zavisno o svakom iskustvu. kao metafiziĉki osnov oblaĉenje. U idealistiĉkim sistemima toga smjera predmetne radnje kao npr. znaĉi priznavati na apsolutno 35 a posteriori iskustva. pomo. namatanje. ĉesto suprotstavljen motornih podruĉja mozga.

dovnika. i takav bitak pripada samo tj.vost u vrijeme lova. Ponekad se apstinencija odnosi samo na neke vrste uţitaka (meso odredenih ţivotinja. Aristo. kao što je Parmenidov bi. abstrahere = odvući).ma ili obiĉajima. potaknuto religioznim ili eti. naprosto ab-solutno.vu apsolutnom kao pukoj apstraktnoj jed. sama-sebe (ens a se). seksualna uzdrţlji.konaĉnost bitka sluĉajno.nje općenitog ili ĉisti Ja koji sam sebe pro. tj. vaţno.sebi i odapstinen. sporedno.duje kao priroda i u povijesti sebi vraća kao duh te najzad zaokruţuje u sveprisutno je. alkoholna pića). Schellingo. nešto uţe: je u metafiziku uveo Nikola Kuzan. te na taj naĉin ne. postoji spontana aspolutno shvaća kao bitak pri-samome.ĉkim motivima. Fichte odreduje ono apsolutno kao subjekt predodţaba k pojmu ili od ma.ulogu već u antiĉkom mišljenju kao samorazdoblja. refleksiju u sebi kao drugotnosti.spoznatljivo i pristupaĉno samo praktiĉ. subjekt ili samobivanje« (Fenomenologija duha. gra. vaţno. znaĉi oznaku neĉega što se promatra po sebi.).ski kako bi ostaviti po strani ono nebitno. ritualnih . bitno.litet i proces koji u sebi zadrţavamo opće. Suprot.dene osobe i društvene slojeve prvoga i jedinog. ostaviti nešto logije (v. ili je obavezna dostatnost (autarheia) onoga sveprisutnoga. razliku. Uz apsti. Kr odredbe imanentnog bitka i transcendentnog Apstrahirati (lat.tiv prvi po strani. kao sporedno. prirode i apstrahira nešto od neĉega drugoga (v. pojedinaĉno u nizu predodţaba a takvo ono je nedosjetno. a sveobuhvatni tota. Predgovor). Pojam apsolutnoga kao supstan. Za Kanta pojam apsolutnog ponajprije Još uţe: ostavljati po strani ono nebitno. takoder: rezultat te radnje. P predmetnost.dinstvo svega onostranog i ovostranog. od-riješeno i time makar ranije se najĉešće upotrebljavao za kri. (celibat re.tu transcendentan. abstinentia).). da je tek na koncu ono što uistinu jest. prevladavaosobnome Bogu koji je svije. najopbitka Boţjeg valja razumjeti samo u smislu anaćenitije: odvojiti nešto od neĉega. pića. seksualnih odnosa i sl. uzdrţavanje od seksualnih odnosa s rodacima. nego karakteriziranje pretjerane upotrebe kao ne-ab-solutno ono bivajući drugo ostaje ono samo. Hegel suprotstavlja svoj pojam apsolutnog kao cjeline i konkrekcije: »0 apsolutnome valja reći da je zapravo re. nju »tjelesnoga« kao izvora grešnosti. S tog je naroĉito pojam (v. ili je ograniĉena na odredeno vrijeme i prilike (post u odredene dane.viditeta i sl. zadrţavati ono bitno i opće.gim vrhuncu novovjekovne metafizike rijeĉima: radnja kojom izostavljamo subjektivnosti.tak. Dru. samo za odre. Tako shvaćeno apsolutno samo se sebi otu.ku kao svijetu imanentan prvi pokretaĉ.).telovo najbićevnije biće u svojemu pripadnicima vlastitog ili tudeg plemena itd. zadrţavajući ono bitno. ono apsolutno se poima kao pojedinaĉno.ducira i u svojoj pojma k općenitijem. dakle prela. Stoga sve umilostiviti »više sile«.). sluĉajno. Tasadrţava ne samo identitet sa samim sobom nego i koder: ono što nastaje kao rezultat te rad. njime oznaĉio beskrajnost i bes. a podok sva bića u svijetu kao od njega stvorena imaju nekad dobiva smisao ţrtve kojom se ţele svoj bitak po drugome (ens ab alio). nebitno. sluţi moralnom usavršavanju.no: determinirati djelatnosti postavlja cjelo. nuţno. radnja ili djelatnost kojom se iskonsko jedinstvo subjekta i objekta. Boţjeg. prisebit.nja. Pe Apstinencija (lat. a za Schel. spoznaji transcendentno. suzdrţavanje od tjelesnih uţitaka: jela. a u tome se upravo sastoji njegova priroda da bude ono zbiljsko. apstraktan).tiĉko negativno upućeno na nešto drugo od sebe.nje. sporedno.nom stvarati pojam. ne obratiti paţnju na nešto. U apso.zultat. nuţno.lutnom idealizmu Hegela kao strahirati). P stajališta apsolutno baš po tome apsolutno što nije Apstrakcionizam.apstrakcionizam apsolutnoPlatonova ideja dobra s onu stranu po-36 javnoga svijeta pa i samih bitnosti i maloljetnima.nenciju koja je nametnuta pravnim U kršćanskom mišljenju srednjega vijeka ono se uredba. apduha.kupnu zbiljnost ili (v.ziti od niza umu.nakosti sa sobom. termin bez ĉvrstog znaĉe.linga ono apsolutno je Apstrakcija.cija koja moţe imati asketski karakter.

pojedini pojam najĉešće upotrebljava u umjetniĉkoj kri. on mora Apsurd (lat. P arete.sle da su neki pojmovi više mogućnosti. U logici su apsurdni sudo. obzi. F. i obratno. apstra.to: najprije znati što je pra. skriven.likovati apstraktne i konkretne zastupa teoriju o opstojanju takve apsolutne pojmove najĉešće pod apstraktnim pojmom slobode volje.apstrakcija u znanosti ili u filozofiji.vi ili Ukratko — bez zna.) moţemo raz.ne. koji se sastoji u upotrebi morale bi svakome biti same po sebi razumljive. onaj koji se sluţi ĉak što više. na što se utvrdujemo nevaljanost odredenog suda na taj oslanja sigurnost dokazanog po. Dakle.dodţbe«. absurdus = besmislen).nog« radi se o dvije unutar govorne veliĉi. Kod tog principa proizvoljnosti dolazi do posrednog odnosa znaka i njime oznaĉenog van-govornog predmeta.njen). krepost ili od poj. protivrje. To je moţe oĉigledno predoĉiti (za razliku od pojma o etiĉki pojam koji oznaĉuje ispunjavanje svrhe. skupa bitnih i nebitnih ozna. abstrusus = sakriven. onaj koji je nastao oznaĉeni pojam. ukazujemo na nesmisao.nizam (v. G naroĉito u vezi s pojmom. onaj koji nije di ne upućuju na po njima konkretan (v. Kod te »proizvoljnosti« govornih znakova.ka od apstraktni. Camusa apsurd je centralna kategorija ĉitave filozofije. i stvari . dok determinizam (v. npr. B Aretologija (grĉ. b) pojam o svojstvu (za razliku Arete (grĉ. vrsnoća. a) općenit pojam (za razliku od mogućnost negira. besmislen. P glasogovorni oblici po svojoj priro-argument 37 apstrakcionizam Apstraktan.šljenja. Da bi ĉovjek bio pravedan.). c) pojam o neĉem što se ne vrlina. odnos izmedu dva dijela govora — »signifiant« i »signifie«. absurdus = zlozvuĉan). a pogo.kladan. logiĉkim izvodenjem.stupka. Takoder. K individual. same »akustiĉke predodţbe« apstrakcijama. Sokratov pojmovi oni koji stoje u nesuvislim. Kod A. Isto tako ne besmisao. naĉin što u njemu. koje su takve da se sva. dok drugi mi. protivsmislen. apstrakcija.nim pojedinaĉnim govorno odredenim. Apstruzan (lat. zaklo. dokazni razlog. »pojom«. neĉem oĉigledno predoĉljivom). dokazivao da nema pozitiv. mišljenju. Termin se upotrebljava. tj. Kada to ne bi bilo tako morali apstrahiranjem (v. kod »onog oznaĉujućeg« i »onog oznaĉe. Tako neki smatraju da su svi pojmovi bodna odluka. Sokrat je istraţivanjem pojmova u etici nejasan. zamršen. de Saussure oznaĉava tim terminom općenito prirodu govornih znakova. u više srodnih Arbitrium liberum (lat.ma o stvari). Arbitraran. prikladnost. Danas se oznaĉene -pojmom.ritom moţe biti hrabar ako ne zna što je hrabrost. etiĉki intelektuali.nja nema etike. Indetermi. »akustiĉke pre. a ĉovjeka da skup bitnih oznaka (za razliku od pojma kao djeluje umno i pravedno. Reductio ad Argument (lat.zam zasnovan je na protuslovnim sklopovima. taman.tici i nikako nije nuţno oznaĉen odredenim estetici kao sinonim za apstraktnu umjetnost. Oni koji misle da njih naĉelno moţe htjeti.nog djelovanja bez zbrkan. virtus). lat.). slobodna volja.ĉan. nes. d) pojam kao Npr. ono što se suprotstavlja razbo. npr. U svijetu apsurda ljudske egzistencije ĉovjek je »stranac koji ni sam sebe ne prepoznaje«. dobrota. oznake samo nebitne iznimke.tovo izmedu tog ozvuĉenja. bi pojmovi u razliĉitim jezicima sliĉno zvuĉati.): grĉko uĉenje o kreposti ili vrlini.vanje ili U tome pogledu su primjerice onomatopejske apstraktna diskusija. arete konja jest da bude brz. protivnim eleuvjerenju da teorija ima apsolutnu moć.hirati).) tu misle. sloboda izbora izmedu dviju ili apstraktni. a neki konkretni. ĉestitost. sloznaĉenja.vednost. arete. proizvoljan.). nerazumljiv. argumentum). glasogovornim oblicima. G Apsurdan (lat. apstraktan pojam. znanja. općeni. naime o »ozvuĉenju« i s njime poveza.nog). ono absurdum: indirektni dokazni postupak kojim na ĉemu poĉiva sigurnost dokaza (v. B mentarnim logiĉkim principima. apstraktno umo.ka). koji se protivi naĉelima logiĉkog mi. v.rom da je iskljuĉena unutrašnja povezanost izmedu oznaĉenog oblika i pojma. samovoljan.

Asimilacija (lat. koji Ĉinjenica ili reagiranja na nove situacije u stvara i odrţava rav. a kasnije u svim ranije doţivljenim situacijama. apsolutna dokazuje.dalitet). To izricanje ne typus« — svijet praslika. npr.tvaranje koji su uveli alkemisti. »kre.šem jeziku ojtiih bezuvjetno »najboljih«. Cijela anti. hranjive tvari u tekuće ili ĉvrste dijelove tijela.turnih Aristokracija (grĉ. 3) (fiziol.nih postupaka. a zatim razraden glasovima pod utjecajem dru.manja novih prirodni a u isti mah i duhovni princip. Ĉe.) promjene u uveden kod Platona (Drţava). na subjektiv. asebeia = bezboţnost): negira. dokazivanje. Kant je nasljedno plem. svijet ideja prema predstavlja nuţnost nego samo faktiĈnost veze ĉemu je sve u svijetu nastalo. samosvojnost. Općem ljudskom shvaćanju primjeren Tako se odreduje osnov. 5) (sociol.ĉkom mišljenju pojam aristokracije ili plemstva trajno je povezan s potvrdivanjem kreposti (virtus). arhaios = zaĉetnik) je termin protoplazmu biljke. 6) (fonet. stoljeća povijest aristokracije. ni od ĉega ovisno. navoditi nešto kao razlog za 38Aseitet (lat.ţenu tvrdnju. djelotvorni ţivotni princip orga. obrazloţe. F proces prilagodivanja stranih kul.ĉko-evropska povijest u mediteransko. logici sud u kome se nešto — prihva. ljude. 4) filozofiji. jer se osniva abalijenacija (v.).nje boţjeg bića. u kome meha.noteţu u organizmima. Oblik mu je: S jest P ili S archetypus« — stvaralaĉki boţanski um koji sve nije P (v. »Intellectus subjekta i predikata. osnivanje racionalistiĉke etike.): vladavina najboljih. a na osnovu temeljno nove slike društva i svijeta. Suprotno: znanstvenih dokaz.vim dijelovima.gih.zivati. arhaios = star i typos = oblik).-evropskom kulturnom krugu bila je do 18. F praslike u sebi nosi i ništa ne prima izvana. Po. i ta se društva do modernih revolucija moglo interpretira.posnih« i pretvaranje zvuĉnih konsonana»vještih« u naglašenoj suprotnosti spram monarhije i demokracije. susjednih kod Aristotela u Politici kao oblik vladavine glasova u rijeĉima. Argumentirati znaĉi doka.terija u Arheus (lat. Argumentum opstojeće.nu.Argumentacija (lat. skladu s ranije usvojenim ĉinje. koji ima manju vri.nicama ili nalazi već u sjeme.ćajući ili praslika. »Mundus archenegirajući — jednostavno izriĉe. Asebija je pretpostavka za dokaznog postupka.) pre. od grĉ. opravdanje. odnosno plemstvu pripada uz nasljede i rodenje uvijek ĉudoredno-moralne osobine plemenitog. U anti. assero = tvrdim) — naziva se u Arhetip (grĉ. poasimilacija sebi postoji). praoblik. volje kod Schopenhauera. 2) preslikava stvarnost. von Hartmanna.vanja.stvo oznaĉio kao »misaonu stvar bez svakog realiteta« obzirom da unaprijed posjeduje poloţaj koji je tek trebalo zasluţiti. 1) »Intellectus ectypus« — intelekt koji je upućen akt ili proces da se nešto uĉini sliĉnim ili samo na iskustvo. a se est = od sebe jest.ti Aristotelovim pojmom societas civilis. argumentatio).sto naĉin dokazivanja u skolastici. jer u sebi nosi uzrok svoga postanka i naĉin razumljiv za onoga kome se nešto princip svoga djelo. apsolutna samostalnost i ad hominem (lat.) organizmima i njiho. F (bot.jam elemenata nekoj kulturi. pauzor. svojstvo bića da postoji samo po Dokazni postupak kojim se nešto dokazuje na sebi. Prosvijećenost je radikalno stavila u pitanje plemstvo kao takvo u svojoj kritici societas civilis. izvoĊenje Asebija (grĉ. F Asertoran (lat. On smatra da se arheus kao ţivotni (psihol.) akt ili proces pri.na karakteristika boga naĉin dokazivanja.nim razlozima onoga kome se F nešto doka. Time je formulirano »pitanje plemstva«. samo po sebi odre.nim). mo. assimilare = uĉiniti sliĉ. odnosno na naĉin razumljiv za sve samostalnost i neovisnost. u na. Gr . a oznaĉuje pokretni.niĉki dovede u sklad s nekim drugim pojavama.nje. argumentacijatj.) usvajanje hranjivih ma.jednost od objektivnih nesvjesnoga kod E. U tom smislu asimilacija je sinonim za Naroĉito je taj pojam razraden u Paracelzusovoj anabolizam ili konstruktivni metabolizam.): dokaz prema ĉovjeku.zuje.nizama.

u svojoj osamljenosti odriĉući se svih. A.) podruĉja koja su sudjelovala u prvot. prostornom ili vremenskom sklopu (asocijacija koji su još opterećeni i ograniĉavani klasnim. p. odsustvu konkretnih Asocijaciona psihologija — smjer u staroj (racionalnoj) doţivljaja. aktivnog ili reaktivnog kompleksa). birokratskim itd. kategorija asocijativnih Askeza (grĉ. Ovaj termin i konBrown »sekundarne«. smislene suvislosti. 1) u sociologiji: pridruţivanje u ne.nje asocijacija zapoĉeo je u drugoj polovini 19. najprije tjelesna. po kon.ta: vrabac. odgovora. F. pridruuĉenja itd.ĉkim.nom doţivljaju. drţava. koja omogu. izazovu.ĉkoj nastoji objasniti udruţivadispoziciji (v. uţita. zahtjevu da ĉovjek ima što manje potreba Nastojao se utvrditi odnos razliĉitih tipova (kinici. ţivanje).ku Kr zajednicu.nom razdoblju ali one povezuju i misaone sadrţaje. po kojima bi asocijativne cept upotrebljavaju Marx i Engels kao i drugi ve. vrapca. Tim nizma kao besklasnog društva (v. B asocijaciji. samou»primarnim zakonima asocijacije« dodao je Th. vjeţba.brojna ispitivanja u razliĉitim smjerovima. zdruţivanje. A. a zatim naĉin ţivljenja fi. strukturama. koji sve pojave psi. stoici). medusobno sliĉni (asocijacija po sliĉnosti) ili s. Asocijativne socijalistiĉke revolucije i podrazumije.asimilacijata u bezvuĉne ispred bezvuĉnih39 zadanu rijeĉ javljaju kod razliĉitih ispitanika iste asocijativne rijeĉi-odgovori (»konformnost konsonana. Galton. intenzitetu (»ţivosti«). motoriku svoga ţivota — slobodno i prema svojim itd. Neke pravilnosti u asociranju predodţbi interesima i potrebama uskladuju svoje odnose. askesis). koji je bio doţivljen kao ĉlan nekog doţiv.ţaja i predodţbi.no je u kategorijom odgovora normira.nih da jedni doţivljaji pobude. p.hiĉkog ţivota doţivljavaoca: njegovoj momentanoj psihi.ljajnog sklopa (prostorne ili vremenske su.odgovora kod potpunoj umjerenosti u skladu s prirodom. Ĉinjenice asocijacije pokušale su se svesti na jedin. Eksperimentalno ispitiva. Otada su vršena mnogo.nih) asocijacija.cept društva u kojem je dokinuto politiĉko i elementima psihiĉkog ţivota. s. odnosno u njih prijedu. ispitanika.pravnih procesa u socijalizmu. V njegovoj recentnosti. Tako je upravljaju svojom društvenom zajednicom i ustanovljeno da najĉešće slijede jedan za razvijaju je. teoretiĉari socijalizma. pravljanje. npr.tigvitetu). teţi k obnavljanju ĉitavoga tog sklopa kao prirodne okoline (»polja«. treba da bude rezultat drugim sadrţaji koji su nekada bili doţivljeni u razvoja samou. st.). assotiatio = spajanje. Istraţivala se Ĉestoća kojom se kao odgovor na neku . 2) u psihologiji: povezanost medu pojedinim Asocijacija slobodnih proizvodaĉa — kon. je jedan od osnovnih ci.no uzbudenje pri reproduktivnom procesu »rezonira« uzbudenjem ostalih kortikalnih (v. je društveno-ekonomski kontekst komuopreĉni (asocijacija po kontrastu). zatim o psihiĉkoj konstituciji (v.stvenu pravilnost reintegracije [(Hamilton) »nadopunjanja zapoĉetih cjelina«]: obnov.datosti. — a to su svi ljudi u odrede. U kršćanskoj religiji askeza je asociranja prema normal. Takvo objašnjenje asocijacije slaţe se s fiziolo. mjerilo se vrijeme koje protjeĈe od ţivot atleta.lozofa u rijeĉi-podraţaja do rijeĉi. »slobodnih« i »vezanih« (tj.nim i patološkim smatrana za vrlinu koju postiţu najodaniji psihiĉkim tipovima ili psihiĉkim stanjima vjernici. organskom stanju i ustaljenim ţivotnim navikama. socijaliziranje. primijećene su još u antici (Aristotel).ka.ljeva druge.ćuje ekonomsko otudenje radniĉke klase i rad.) psihologiji. A. ispitivala uloga asocijacije u procesu Asocijacija (lat.škom pretpostavkom da parcijalno kortikal. klasa).va već veze primjećuju se najĉešće medu samim takve društvene odnose u kojima proizvodaĉi predodţbama ili izmedu opa. odredenom Naĉelo takvog shvaćanja izraţe. »pozadine«) u kojoj moţe imati svoju punu doţivljajnu vrijednost. s. zatim sadrţaji koji su politi. Fr asocijacije«). p.ze ovisile: o trajanju prvotnog doţivljaja. »obnove« ljudi. traţili su se sinestezijski elementi u pogotovu tjelesnih.ljen (reproduciran) pojedinaĉni doţivljaj. asocijaeiona psihologija ĉestoći ponavljanja.

Njime se ne oznaĉava samo nevjerni ili ateist. Prema Epikuru cilj konstitucionoj nauci Kretschmera. nedosta. uzdrţava od izricanja bilo kojeg suda (epohe). »A kad su se uzdrţali. Po vjerovanju nauĉnim psiholozima s kraja 19. U nju Asocijacionizam.da u ĉasu njegova psihiĉkog ţivota obja. u uţem smislu: pripadnik jedne od ortodoksnih (v. st.). skepticima postiţe se samo onda kad se ĉovjek netjelesno biće.ca. S empiristiĉkim (v. Th. Pored dualisti. Mach. Herbert.rovali npr. Gassendi. I Crkva je bila protiv ţivot razvija i odvija udruţivanjem nekih nje. kao nekom srećom vrijeme i misao. koji se od. ima i trijalistiĉko koje uzima da po. Hume. pretpostavkama: J.ka za je blaţenog ţivota tjeĉovjeka slabašne tjelesne grade koja ujedno uvjetuje odredene psihiĉke dispozi. ataraksia): stanje bez strasti.na.). B.ĉitim 40 i perispiritom i fluidom. a = ne i soma — tijelo). Ono se sastoji iz izvanredno fine. izišao je na glas zbog svojih nja i spoznavanja nemaju svoj izvor u konproroĉanstava Nostradamus. zvjezdolik. Astralno tijelo nazivaju ataraksija asocijaciona psihologijavezi s razli.sne asocijacionistiĉki (T. Prema stoicima asomatiĉni su samo prazni.) otkrilo je naivnomistiĉki karak. U staro doba znanost o zvijezdama uopće.) svojstva.skim Astrologija (grĉ. D. kasnije onaj njezin dio koji se bavi toboţnjim Pristley. Empirik-Pir. ozna.njem (asocijacijom. post. S redovito asociranih uz one osjetne elemen. v. rodenja. slab). utjecajem zvijezda na sudbinu cijelih naroda.te Ataraksija (grĉ. Astrologija je veoma stara. Njome su se Ebbinghaus.paju vreme. Taj smjer zastu. astrologa udes svakog ĉovjeka odreden je st. Kod azijskih naroda još ljaj estetskog uţitka oţivljavanjem ĉuvstava je i danas na glasu. Ve Astralan (lat. aster = zvijezda i logos = nauka).tius. duševni mir. Th. a filozofska teorija prema kojoj se sav duševni Aristotel je bio protiv nje. Astralno je tijelo po.srednik izmedu duše i tijela. jer zbog svoje izvanredne finoće ima i materijalna i spiri.) spoznajnoteorij. E. asthenos = nemoćan. Estetski asocijacionizam tumaĉi doţivastrološkoga vjerovanja. Spinoza.tualna (v. Astenija — opća oznaka za slabost. nego i pripadnik neorto.) izvjesnog broja eletijelo kao apsolutno heterogeni mogu djelovati mentarnih doţivljaja: osjetnih kvaliteta i jedno na drugo. bavili već Egip.na bio jedan od glavnih problema manje ili više izriĉito i u metafizi.) škola koje priznaju autoritet objavljenog nauka Veda (v. J. I.cije. Helve.ĉkog vjerovanja da se ĉovjek sastoji od duše i tijela. Locke. afirmator. D. Hob.cija da se viši oblici konstelacijom (v. Kaldejci i Medijci. Općenito: psihološko — su vje. dobiva ona sve jacije (v.) zvijez. Lamettrie. Hartley. — Opreĉni termin je na. pod obiĉnim okolnostima nevidljive materije.kov stituciji ljudskog duha. koji su sadrţani u estetskom objektu. javlja se ĉesto tenden. Prema empiristiĉkoj teoriji logiviše pristaša i medu kršćanskim narodi. Od 13. nego su se razvila sistem i na njemu osnovano prosvjeti. st.ma. i poĉetka 20.ke. ali su joj pojedini visoki crkveni dostojanelementarnih doţivljaja po zakonima asocistvenici bili skloni. U (S.doksnih vjerskih uĉenja kao što su budizam i gjainizam (v. onaj koji tvrdi da »jest« (asti) ili da postoji transcendentni (v.ćani. pitagorovci i Platon. U filozofiji poslije Aristotela Kr ataraksija je ideal mudrih ljudi. negator. Th. I medu novijim filozofima i naroĉito na udes pojedina.stika. P. Ziehen. a Berkeley. Prema Asomatiĉan (grĉ.) bitak boţanstva ili svijeta.tak ili gubitak snage.).) misle da su time riješili problem kako duša i . J. Astika (sansk.stoji još i astralno tijelo. Asomatiĉna je duša ili duh. astralis = zvjezdan). daršana). a u čkog asocijacionizma logiĉka naĉela mišlje16.teljstvo asocijativnim zbrajanjem iskustvenih poda(v.ter taka. K. 12). Tek Koperni. Okultisti (v.nosi na zvijezde. smanjenje ţivotne »energije«. što je još od Descartesova ĉuvstva ugode i neugode. pridruţila im se nepomućenost kao sjena tijelu« Asteniĉki (grĉ. J.bes. Imala Kr je pristaša i medu ozbiljnim uĉenjacima. Ribot).

premda bi se moţda »teorijski« sloţili da on (ili neko »više biće«) opstoji. bezboţnost. taj je skladan. ipseitas. Athanatizam (grĉ. »transcendentalni subjekt«.mitivni ateizam (kod nekih plemena i na. od grĉ. Kao takav ateizam po svojim posljed. — »Duh« ili »duša« odgovara ĉesto smislu at.).zam naziva samo »teorijski«. jer pravi ili pozitivni hu. — Termin »svijest« najbolje odgovara sistemu vedante (v. kod organizama. što to rješenje traţi i nalazi iskljuĉivo unutar teorijske (= kontemplativne. u odnosu prema kojemu je tok pojavnog bitka prividan. i napo. nekih karakteristika koje su imali daleki preci. 2) (psihol.su je pretpostavka za ataraksiju. pa se i ne brinu za to.). njem. deizam (v. nedivljenje. duševno stanje mira i sreće.njim konzekvencijama ni u kom svojem obliku nije (a on bi to htio da bude) rješenje religioznog fenomena upravo zato.java. nauĉanje o besmrtnosti duše. kritiĉki. U svojoj (prosvjetiteljskoj i ĉesto društveno — politiĉki progresivnoj) gorljivosti i iskljuĉivosti (dakle svojevrsnom dogmatizmu) ateizam je samo drugi pol.). tko je umjeren.kon teorijski ateizam (bilo dogmatski ili kritiĉki).kama otudenog svijeta. Razborit je dakle blaţen. anatta). Opstoji naivni ili pri. zatim tzv. koje nastaje kao posljedica toga što se ĉovjek niĉemu ne ĉudi i ne divi. koji i inaĉe ima bitno spoznajnu funkciju. ne uzbuduje se. politeizam (v. ali ga zato ipak u spoznajnom smi. — Bu. tko se ne ţalosti. Ovaj posljednji svjesno.dan. tko je skla. Uz nju je poveza.titet individualne ili parcijalne svijesti sa apsolutnom ili sveobuhvatnom (paramat.na i athanatologija. gdje uĉenje o atmanu izraţava panteistiĉki iden. apatija).) primitivni oblici ponašanja kod viših organizama za koje je karakteristiĉno sloţenije ponašanje.ni« humanizam. 1) (biol. das Selbst). Kod stoika je ataraksija ideal mudraca koji to stanje ostvaruje kad se uzdigao iznad svih afekata (v. Znanje o kozmo. radikalno i argumentirano nastoji pokazati i dokazati (obarajući teologijske dokaze za egzistenciju boga) i samu nemogućnost bo. tj. Stoga je za Epi. monoteizam (v.) po.man). franc. athanas'ia = besmrtnost): vjera u besmrtnost duše. pa je ĉovjek potpuno osloboden svakog religioznog straha.dući da budizam negira postojanost. kod ĉovjeka pojava repa). ekstrem religioznosti ili njezin osebujni oblik. tko se ne uzbuduje.): neĉudenje.slu ne identificira s empiriĉkim ja (aham). prema evropskim analogijama u razliĉitim sistemima. koja je opet identiĉna s postojanošću cjelovitog bitka (brahman).ataraksţja 41 atman njegove kritike i negacije u ĉistoj teoriji. atheos = bez bo.) i panteizam (v. B Atavizam (lat. (grĉ.).).mana u nyaya — vaišešika nauci (v. od Athanasija vjeĉitost. Stoik Zenon smatra da to stanje postiţu samo mudraci.ga): poricanje opstojanja boga (ili bogova). »Tko je razborit. Prevodi se kao »svijest«.tet i metafiziĉku supstancijalnost atmana (v.manizam ima da pozitivno poĉinje od sebe sama. i umjeren je. ne ţalosti se. a razboritost je dovoljna za blaţen ţivot« (Seneka. 2). Atman (sansk. neprolaznost. pismo 85.dentalni ^subjekt«.). moţe se tu atman. još »negativni« ili (bogom i teorijom o njemu) »posredova.roda koji uopće nemaju pojma boga). K lesno zdravlje i ataraksija. racionalistiĉke) sfere ne pitajući se za zbiljske povijesno — društvene i ljudski — smislene korijene i porijeklo religije kao nuţne ljudske potrebe i popratne pojave u okviru i na pretpostav.): nominativ zamjenice »sebe« (lat. identi.ţje egzistencije. a kojih nemaju neposredni preci tih organizama (npr. Athaumasija (grĉ. samosvojstvo. nego njegovo praktiĉko i povijesno prevladavanje.). Zato Marx npr. Suprotno: teizam (v. the Self. engl. le Soi. besmrtnost. »duh« ili »duša«.kura ateizam uvjet za ataraksiju. a ne od boga. Pojam svijesti ili duha u metafiziĉkom ili spoznajnom smislu nije u indijskoj filozofiji bivstveno nikad shvaćen . shvatiti kao »transcen. Fr Ateizam (novolat. atavus = predak). bezboštvo. Spoznajući prirodu vidimo da nigdje nema mjesta za bogove. Marksizam stoga u svojoj biti nije ateizam. blaţen je. praktiĉni ateizam u onih ljudi koji ţive i djeluju kao da boga nema. atei.

Suprotno: repulzija. Demokrit.ner). rata osiguravali gradanski po. U atmanDemokrit.maĉki socijaldemokrati nedjeljivost. Po cijalne procese sliĉni su većini njemaĉkih njihovoj su teoriji atomi vjeĉni. spektakularno za široki krug ljudi.stancije (v. Epikur. nepromjenljivo. K.ljen). Leukip i nacional. 1930—1932) spadaju u nuţnosti kretanja postoji i objektivna najpoznatije teorijske radove sluĉajnost. osnovno svojstvo sup. koje su discipline i danas.tela. i burţoazije.na pojavnosti atributa. krepost ili vrlina primjerena idealu pravog Atrakcija (lat. oznaĉujući njime osnovne 42 filozofiji su bili pod jakim utjecajemautarkija najsitnije sastavne dijelove (koji se ne daju dalje neokantovstva i Macha.no krepost dovoljna je za ozbiljenje ljud. lišenost potreba. a medusobno se razliku. zadrţale taj naziv. za razliku od moda kao promjenljivih naĉi. Bauer. U narodnom gospodarstvu ozna. neovisnost o svakom disertaciji: »Razlika izme.ma Financijski kapital (1910). 1907) te M. atrahere = privlaĉiti). interesantno. poseb. nuţno svojstvo neke stvari. Tu razliku izmedu Demokrita i austromarksizma. pa ĉak i du.): osnovna jelove.rode« (1841). samodovoljnost. i M. Epikur je tuma. B stoika (u produţetku na Sokratovo uĉenje. atomon = nedjeljivo). attributum = pridijeljen. te F je antagonizam izmedu njemaĉkih i austrijskih Atomizam ili atomistika — uĉenje koje tvrdi da socijalde.). a u Atomiziranje — razdvajanje na najmanje disuprotnosti spram hedonizma. Bauerova studija o (Leukip.).na. Hilferdingov (atoma). dodije.škoviću su privlaĉenje i odbijanje izvorna svojstva ĉestica materije. v. Po Bo.du Demokritove i uţitku i vanjskim stvarima uopće.nim intencijama kemiĉaria Boyla i Daltona ušao u kemiju. naĉin opstojnosti supstancije. Pojam koji su u austrijske socijaldemokracije (B.ĉio da u općoj historije I.ĉuje se U prirodnim znanostima atrak.nom pitanju (Pitanje nacionaliteta i Demokrit smatrali su da atomi djeluju na socijal. . Adlerova osnovu nuţnih.cijalizma i mirnog onda i u fiziku. Po svojim socijal. filozofiju uveli već grĉki filozofi Leu.toliko egocentriĉno da bi se mogao prevesti Austromarksizam — struja u radniĉkom pokretu izrazom »ja« (aham).nika i Epikurove filozofije pri. te su tvrdili djela o historijskom materijalizmu i drţavi da vlada apsolutni determi.) preko svj. Prema toj etiĉkoj nauci sama nimanje. veliĉini i poretku. Lukrecije). koja omogu.nost.no.nik materijalističkog shvacanja Nasuprot tome. Ve II Internacionale ĉiji su zastupnici bili vode Atom (grĉ.ćuje medusobno privlaĉenje ĉestica.cija je sila pojmom autarkija stanje u kome suprotna repulziji. To je osnov antiĉkog atomiz. paţnju. mudraca koji (treba da) ţivi u smislu U kolokvijalnom govoru pojam kojim se posvemašnjeg samosavladavanja i oznaĉava nešto što naroĉito privlaĉi zasamodostatnosti.stica olakšao pobjedu fašizma. Hilferding. F.demokracija. prirodnih zako.kip i Adler. za razliku od sluĉajnih svojstava. R. ne. kao filozofijski pojam već od Aristo. ozna. Kao i nje. U biti zastupnici evoluneuništivi. koja uvjetuju sve dogadaje. na atome (v. — U novom vijeku te su u revolucionarnoj situaciji na svršetku I taj je filozofski pojam o pra. V Epikura u tumaĉenju atoma obradio je Marx Autarkija (grĉ. protivnici su ruske revolucije i boljševizma. F Auditivni tip: osoba koja brţe usvaja i bolje pamti podatke do kojih dolazi posredstvom sluha.ske sreće.me.nastali i socijaldemokrata. koje se moţe pomišljati i neovisno od stvari sa.).še.ju samo po tivnog i parlamentarnog puta u osvajanju vlasti obliku.tvari (v. što je neoĉekivano. (Udzbe. obnovitelja grĉkoga materijalizma.ĉava bitno.redak i vlast Gassendija.). II. Ren.nizam (v. Kod Descartesa i Spinoze oznaĉava bit.mokrata i komunista u mnogome se materija sastoji iz najmanjih ĉe. G Atribut (lat. uĉešća u odluĉivanju. u demokratske oblike iako su mu oduzele osnovnu oznaku: socijalizma. privlaĉ. a zastupnici su drţavnog so. kod ki. samodostatkao filozofski problem u svojoj doktorskoj nost. u gledanjima na sodijeliti) svega postojećega. kao prijelaza preko drţavnih mjera i radniĉkog atomistika i teorija atoma.

ĉkom smislu predstavlja ljudsku vrlinu. što znaĉi: Upoznaj samoga sebe. a ne iz vanjskih pobu. više ili manje stereotipno. podmiruje sve svoje ţivotne potrebe. K Autonoman: koji se odnosi na autonomiju (v.).).bara.). Autonomija (grĉ. autos = sam): jedna vrsta duševnoga oboljenja koje se oĉituje u odvraćanju od izvanjskog svijeta zatvaranjem u sebe samoga. samo moralne. Ĉovjek koji je bilo ĉitavo svoje obrazovanje. K Autentiĉan. U etiĉkom smislu: onaj koji sam sebi nalazi norme. kršćanstvo itd. zbog ĉestog obnavljanja. transcendentalne) etiĉke koncepcije i svake druge (empirijske zasnovane. Jedna vrsta traumatiĉnoga (v.): nehotimiĉno odvijanje odredenih psihiĉkih procesa.bro i konaĉni cilj kojemu treba teţiti.): što se dogada. Suprotno: heteronoman (v. polusvjesno ili podsvjesno. da bi njime oznaĉio bitnu razliku izmedu svoje (kritiĉke. Automatizmi mogu biti naslijeđeni. hedonizam [v. bezgraniĉna vlast. Bu Automatski (grĉ. samouprava).]. bez uvoza i43 izvoza. samospoznaja. autos = sam i didasko = uĉim).tokracija u politiĉkom smislu oznaĉava ap.]. Autogen (prema grĉ. Autokracija (od grĉ.). dogmatske). bez sudjelo. samotvoran. suverenost. ili stečeni. Au. Nasuprot tzv.solutizam. tekst). Autogonija (grĉ. izvoran. Kant nalazi »moralni zakon u nama«. a ipak svrhovito djelovanje (npr.) stanja kod šizofrenije (v. Na ulazu u Delfe bilo je napisano »Gnodhi seauton«. kad se osnivaju na nasljedem odredenim ţivĉanim putevima. abiogeneza). Automatske kretnje — relativno sloţeni pokreti koji se izvode bez svjesne kontrole. autos = sam i gnosis = spoznaja).). samoradanje. Autodeterminizam — nauĉavanje da se ljudsko djelovanje upravlja motivima koji proizlaze iz strukture same liĉnosti i njene vrijednosne svijesti. Autognozija (grĉ.ţan. v. Taj se pojam uzima u politiĉkom i etiĉkom smislu.). samouk.vanja najviših ţivĉanih struktura. nauke ili moralke. kako je to kad se neka u poĉetku voljna djelatnost. B Automatizam (grĉ.) ili generatio aequivoca (lat. bilo stanovitu struĉnu izobrazbu stekao uglavnom samoobrazovanjem bez odgovarajuće uobiĉajene sistematske nastave.da. Politiĉki znaĉi samostalnost ili nezavisnost jedne zemlje. samoupravan. nego za samu njegovu formu koja. automatske kretnje ili djelovanje pod hipnozom). Autonomija po Kantu utvrduje sposobnost uma da bude praktiĉki zakonodavan i da odreduje volju tako da se ona podvrgava svom ćudorednom principu. Kr Autizam (grĉ.autarkijanarodna zajednica sama. samovladanje. proistjecanje iz vlastitih zakona (suprotno: heteronomija. principe svoga djelovanja.kvo već moralno okvalificirano) najviše do. izvodi dalje kao sama od sebe. a po Leibnizu je duša jedan duhovni automat (monada) koji sva svoja stanja i moći razvija iz sebe. naroda ili drţave u donošenju svojih odluka i zakona te djelovanju po njima u društvenom. samozakonodavstvo. samozakonodavan. U tehnici: djelovanje bez neposrednog Ijudskog upravljanja. društvene zajednice. samostvaranje (v. zbiva ili kreće samo od sebe pomoću svojih vlastitih unutrašnjih snaga (stroj). To je bilo opće pravilo helenske ţivotne prakse. U etiku pojam autonomija uvodi Kant.). sama . ekonomskom i politiĉkom ţivotu (= integritet. Samosvladavanje u eti. pravi. autos = sam i krateo = vladam). koji zaista jest onaj i onakav kakvim se smatra ili potjeĉe od onoga kome se pripisuje (autentiĉan primjeran.). Autodidakt (grĉ. i u koju Kant svrstava sve dotadašnje moralne i etiĉke pravce (eudaimonizam [v. istinski. Poautonomija Descartesu i Spinozi ţivotinje su neduševni automati. koja pita za unaprijed dano (i kao ta. heteronomnoj etici do. a za koji on nalazi da je i općevaljan i nu. neovisno o svakom voljnom sadrţaju. Autokrat = samovladar. izvoran. utilitarizam [vJ. samodjelatan. utvrduje se autonomija moralnog ĉina. Autonomna etika više ne pita za sadrţaj htijenja. nepatvoren. sud.

cendentalnog (v.jna). — Metafiziĉki K problem neznanja ili neadekvatnosti spoznaje u Autoskopija: 1) zamišljanje vlastitog lika. a autosuge. Poznavanje »iz au.man. ako ţeli da emipirijske spoznaje. razloţitog maya.du s formulacije trans. iako nije spoznato neke bolesti moţe prouz.). ona moţe biti i je$ti kao umnoj volji nameće kao imperativ.gjuna (v. koja dolazi od nekog drugog (tzv. samosvršnost. svijeta koji nam iluzija o parcijalnosti bitka duhovne snage. kritiĉkog stava. kojemu (ili ĉemu) se drugi poko. sugestija).topsije« heterotelija suprotstavlja se znanju steĉenom na osnovu (V.vati na jednoj Avidya (sansk. autos = sam. — Uvidajući iracioda imaju roditelji. nauĉni i opće. nego na općeno druĉjima nauka o zaslijepljenosti (moha) i o pri.avidya autonomijavegetativni ţivĉani sustav. ab = od i vertere = okrenuti): Autoritativan: koji se nameće snagom auto. prag. ĉin. Odnosi se prvenstveno na dostojnost. K indijskog iracionalizma.renja ali je samo po sebi nespoznatljivo. originalnu i osobito Nagar. zakonskoj ili neznanje. osnov pozitivne metafizike spo. Autopsija (grĉ. snage uvjerenja. a s druge strane. Fr K Autotelija (grĉ. Autonomni ţivĉani sustav.goga uĉini o sebi — Iz sliĉnih pretpo. uvjerljivo.) subjekta podsvjesnim ţeljama i potrebama (Schilder). Polazeći od srodne vlastitog tijela zbivaju se u skla.ravaju. nego naprotiv da od svakog pojedinca relativizmu (v. zakon. Razli. Kr Averzija (lat. korisna i štetna (v. izvršiti): (»self«) nuţda mišljenja i predmet moralnog pojava samouvjeravanja. autos = sam i telos = svrha).kuje se od uvje. takvi sadrţaji izbjegavaju. atman). utjecaj što ga relativnost racionalne spoznaje.no pomoću omogućen je na osnovu vjerodostojnosti. koji traţi pokoravanje ili povodenje (ĉesto bez ĉinima. osnov uĉenja o neadekvatnosti (v. izre. Etika se npr. Ukratko.sti.kulturni napredak neznanja redovno moguće jedi.znaja prividnog poštovanja. prin. npr. otpora.) ima ili vrši na drugoga na osnovu vedanti se avidyom naziva spo.postavci.stavka bude autonomna (V. dostojanstvo.renja .) ovisnim.hvatljivim naĉelima.man). zajedniĉka svim Autoritet (lat auctoritas). osvjedoĉenja. podvrgavanje neke 44 radnje. Moj je stav. vjerosistemima.nost. ishodišna pretpo. — U argumenta. Bu Bhattacha. znanja u višem intuitivnom i iracionalnom ugleda i jamstva autoriteta. gnostiĉkom smislu (v. 2) najuţoj je vezi s problemom metafiziĉke patološka pojava projekcije izmijenjene sli.gućnosti. nego kao institucija. nameće kao nadgradnju nad istinskim nasiljem i prijetnjom. ugled. Autoritet se ne stjeĉe silom. s jedne strane. Autoritet se ne smije i ne moţe stavu o avidyi odgovara na drugim ţivotnim ponikada os. madhyamika) teoriju samosvjesnu liĉ.nja. situacijama) uz izrazitu teţnju da se priziva. vode naroda. indijska filozofija tra. neke akcije vlastitoj svrsi. koji je apsolutni duh (v. v. djelo. jamstvo. niti je relativistiĉkom teorijom suda (v.ma. kod Kanta.jitelji i nalnu prirodu avidye. je dokonĉanje moralni. Autosugestija da bolujemo od mislivo.stija ozdravljenja moţe neophodno samo predmet moralnog uvje. upadhi — brah. gjainizmu se uĉenje o avidyi interpretira jer on nije nikad sam sebi svrha. istine (v.) religijsko-crkvenoj) pret. — U misao itd.ţi i nastavnici. — Ipak.cip. Redovno ne netko (ili nešto.danje): vlastitom cilju. autos = sam i opsis = gle.).ĉe samo iz sveobuhvatnim bitkom.vremeni indijski filozof K.po sebi moţe biti i jest princip koji se svi-45 olakšati lijeĉenje. uzor.znaje. pali: Avigjgja). stvaraoci i svi oni koji svojim djelom odgovarajuće putove »oslobodenja« (mokša) ili ili ĉinom ukazuju na nove puteve razvitka i »utonuĉa« (nirvana) sredstvima »realizacije« otvaraju nove ljudske mo. neposrednog potvrdivanja na djelu. što pripada samom filozofije ovako: »Kant smatra da je naše 'Ja' subjektu i lat. odredba.. — Spoznajnoteorijskom takvih liĉnosti. Izmjene u predodţbi svijesti (at.).stavki o dijalektiĉkom (v. Ukratko. umnog uvida.ke o opstojnosti spo. a od društva zajednicu ništavila (v. syad —vada).noj. sadhana). Autoritet treba stencijalnog prianjanja. da je 'Ja' nezaheterosugestija). odredenim sadrţajima (osobama.rokovati funkcionalne nego je samo predmet uvjerenja — ali ne smetnje. Suprotno: orijentacije. šunyata). sugestije. sluţi opravdanju agnostiĉkih stavova.ka.riteta neugodno ĉuvstvo ili odbojni stav prema (v. Autoteliĉan — sam svojom neposredan (vlastiti) uvid kao vrelo spoznajne usebnom svrhom odreden. nego proistje. suggerere = podre.ryya formulira ishodišni problem Autosugestija (grĉ.diti.nivati na samovolji. predmeti. usmjeren na to da dru. metafiziĉko takvoj autoritativnoj (drţav. su. C.znajnog subjekta kao nosioca vlastitom tijelu u okolini. Stoga je nezamisliv ţivotnoj ţedi (tanha) kao korijenu egziodgoj bez istinskog autoriteta. propis. odgo.) spoznaje izvodi u budizmu (individuuma) uĉini samostalnu. tudih obavještenja. ne moţe zasno. bez pitanja).

. Kontem. Isto tako nije neminovno da se moral.na svijest razvija u takvu vrstu kontempla. Time se zapravo nanovo otvara ĉitavo spoznajnoteorijsko pitanje o smislu mi.— treba pretpostaviti mogućnost da ga spoznajemo bez mišljenja. a ne samo od moral...nog.« Ve .cije.šljenja i znanja..placija jastva kao istine moţe polaziti i od drugih oblika svijesti.

indriya.avidyaAyatana (sansk. termin za šest »unutrašnjih« i šest »vanjskih« podruĉja. miris i razum (manas). i pali). Ve ayatana . — Usp. ra. okus.zuma je dharma (v. osnova ili relata osjetnosti. dhatu. Predmetno podruĉje. njuh. — Ova je teorija osjetnosti osobito razradena u Buddhinoj nauci.) u smislu psihiĉki objekt (manodhatu). Unutrašnjih ima šest sposobnosti (indriva) osjetnog zamjećivanja: vid. a vanjski su objektivna podruĉja podraţaja ili utisaka (phassa). sluh.

tremnog behaviorizma J.barbara 47 B Barbara — prvi naĉin (modus) prve silogisti. jer smatra da je duševni ţivot. Psihologijska škola koja nastoji izgraditi psihologiju gotovo iskljuĉi. Đaza (grĉ. Naroĉito znaĉenje ima termin baza u materijalistiĉkom shvaćanju povijesti.mu je »ekonomska baza« (v. Ideja besmrtnosti javlja se već u primitivnih naroda i pleme. prema koje. Zaĉetnik je eks. osnova.stor i vrijeme kojima.vaoca. Njegova struktura redovno se uzima kao klasiĉni primjer kategoriĉkog (v. Tako su beskonaĉni pro. Watson. F Besmrtnost (lat. kad zamislimo konac odmah taj konac i prekoraĉujemo. zakljuĉak).) silogizma. zaglavak S a P (v.na. i tako u beskraj. temelj. behavior = ponašanje. Premise su mu M a P.vo na opaţanju i mjerenju objektivnog po. što se ne moţe do kraja domisliti. podloga.našanja ţivih bića u razliĉitim okolnim pri. S a M.likama. Ekstremni behaviorizam odbacuje potpuno podatke do kojih se moţe doći samoopaţanjem. immortalitas) — općenito: neprolaznost ili vjeĉnost jednog ţivog bića. kako se on oĉituje u svijesti doţivlja. Behavior psihologija (engl. naroĉito u . a u kasnijim religijama. potpuno subjektivan i prema tome znanstveno nedohvatljiv. što nema granica.ĉke (v. a naroĉito ljudske duše.) i njen razvoj osnova povijesnoga kretanja i razvoja.) figure. basis). Bu Beskonaĉno ili bezgraniĉno je ono što nema svršetka. B. vladanje). jer ih ne moţemo izmjeriti ni bilo kako brojĉano odrediti.

B Bespretpostavnost znanstvenoga mišljenja je postulat kritiĉke svijesti da svoje istraţi. Apsolutna bespretpostavnost je neostvarljiv idealan zahtjev.no.caja neĉega izvana.de kritiĉnosti i samostalnosti znanstvenoga mišljenja.). Besmrtnost je u Kanta takoder svojevrsna onostrana garan. O pojmu bezuvjetnog osobito su mnogo raspravljale filozofije religije (npr.kustva i svih pojava«.ju »sva bića svoj osnov u bezuvjetnom.vanje i spoznavanje uĉini neovisnim od sva. Fichteu ima.stiĉke teorije o svijesti. To je zahtjev da se znanstveno istraţivanje oslobodi svih dogmatskih supozicija i bilo kakvih praktiĉkih motiva. koji sadrţi osnovne pretpostavke indijske racionalne psihologi.va. Kant utvrduje da se besmrtnost duše ne moţe dokazati. apsolutnom«. što nije ograniĉeno nikakvim uvjetima. Bezuvjetno. pretpostavkama. postaje jedan od temeljnih principa i nauka vjere.kakav vanjski poticaj (duh ili bog) u njenu djelovanju i kretanju. kasnije Tillich i dr. materija u sebi sadrţi svu uzroĉnost i nije joj potreban ni. Augustin. — 1) Nominalni smisao: »struja« (sota) u kojoj je uvjetovano ili »uĉlanjeno« . mnijenja i vanznanstvenih ciljeva.cija i satisfakcija moralnog djelovanja. ali se zato kao ideja moţe i mora postulirati i postaje (pored boga i slobode) jedan od po.stulata praktiĉkog uma. Toma.je uopće. tj. beskonaĉan. Teza o besmrtnosti duše danas je posve neodrţi.ke pretpostavke koja leţi izvan samoga tog znanstvenoga mišljenja i njegovih metoda. Za Kanta je bezuvjetno ono što »nas nuţno nagoni da izidemo izvan granica is. F Bezgraniĉan. K Bespotrebnost je ontiĉki pojam kojim se oznaĉava djelovanje i nastajanje iz vlastite razloţnosti i uzroĉnosti (causa sui). što se zbiva apsolutno slobodno i nije niĉim predodrede. Npr. v. H.bhavanga-sota kršćanstvu. Taj postulat znaĉi otklanjanje svih kritiĉki neispitanih i znanstveno neopravdanih pretpostavki. bez utje. G Bhavanga-sota (pali): središnji pojam budi. Po J. ţelja. Takvo stajalište predstavlja osnovni zahtjev slobo.

Termin je u tom smislu razraden najprije u ranoj komentarskoj knjiţevnosti abhid. Prema klasiĉnom komentaru Budhaghose. ili u kojem Bergsonov »ţivotni tok« (flux du vecu) obuhvaća pretpostavke njegove torije o »ţivotnom elanu« i o kruţ.nom socijalnom psihologijom. dok spavamo bez sanja. Teorijom o bhavanga-soti razjašnjavaju se fenomeni pamćenja. dhyana) da odrţi »ĉvrstoću sklopa« (samadhi.nom procesu pamćenja u objektivnosti vre. v. istinu o snu! Kad se kaţe za ĉovjeka da spava. E.).rije o bhavanga-soti polaze i psihološke pretpostavke meditacione tehnike.nja i tu zapeo na nekritiĉkoj pretpostavci da je psihologija uopće subjektivna i liĉna stvar«. da »postoji preporadanje. vigjnanavada. »Nauĉi od mene. v. von Hartmann.bhava. neposredno se pozivajući na indij.tićća-samuppada) i uranjanja individualne svijesti. do neurotiĉkog sta.ske i kineske tekstove. u bhavanga-sotu uranja i svijest ili pamćenje o iskustvima prijašnjih ţivota. on je tada sjedinjen s bitkom. Ušao je u sebe (svam apito). — 3).zam heraklitovskim dokazima zakljuĉuje da svijest u preporadanju po »psihiĉkom na.karana«. U donekle razliĉitoj ter. koja je uopće pokretna snaga ţivotne »struje«. interpretira istu misao ovako: »Ap- (anga) ţivotno »bivanje« (bhava). a i u drugo vrijeme. U svojim komentarima budisti. — 5) Od teo. Ta mu je toĉka bitno razliĉita od svijesti o »Ja« kao »centru gravitacije«. jer su u tom kruţnom toku »od iskona pohranjeni svi utisci i iskustva.). nego individuum u njego. 8). gdje Udda. G. von Hartmann i C. koji nalazi nenadmašivi izvor svoje teorije o nesvjesnome u indijskoj »Panćadašapra. pa se predodţba o konti. da nosilac tog preporadanja nije ni išta ni ništa.dodţbe« (Nyanatiloka). igra rijeĉi).nov »doţivljajni tok« srodniji ovakvim pretpostavkama nego Freudov statiĉki pojam podsvijesti.).jest. ali u snu i na javi propuštaju kroz Vrata razuma' (mano-dvara) odredene slike i pre. On proistjeĉe iz posebnog intere. gdje su »arhetipi dominante nesvjesnoga«.bhavanga-sota 48 bhavanga-sota nalazi svoj udio. a osobito za duboki san.ĉkom samosvijesti« u smislu atmana (v.) karmana (v. šunyata). Jung ustanovljuje tako. G.alnim posjedom.svjesnoga u indijskoj filozofiji stariji je od budizma. koja prekida kontinuitet bhavan. dragi. Jedan od najljepših i najstarijih tekstova te vrste nalazimo u »Ćhandogya-upanišadi« (VI.sti (karman).voj »riznici« (alaya) .nuitetu toka svijesti i nesvijesti odnosi pr. Tu usredotoĉenost meditativne (v..) ili nepopustljivo jedin.zervoar nije statiĉan ni ograniĉen individu.mom (v. koji u neposrednom smislu ostaju zatvoreni za površinsku svi. Stanje nesvjesnosti je primarnije i ĉešće.hamme (v. koja ga vodi do središnjeg smisla nauke o bhavanga-soti u vezi s determiniz.der da je »zapadni racionalistiĉki duh sa psihoanalizom stigao.minološkoj formulaciji isti je princip ostao bitan i za mahayanu (v. — 4) Polazeći od analogije s moder.mena.sti« bhavanga-sota je »uvjet izranjanja« (pa. Zbog toga što nesvjesni re. alaya.venstveno na nauku o preporadanju (punar.sljedu« niti ostaje ista niti biva razliĉita.« — E.postavke o »kolektivnoj nesvjesnosti«.ga-sote. — 6) Problem ne..sa teorije o meditaciji za letargiĉna stanja. budi. pa prema tome ne moţe ni objekt racionalne psihlogije biti duša u smislu ontološkog identiteta. Suvremeni azijski autori primijetili su takoder da je Bergso. Jung. pa se zato kaţe da spava (svapti.).ĉkih tekstova C. »Dok god se ne pojavi neka druga svjesnost. — Kao univerzalni »tok nesvjesno.« Izranjanje iz njene jednoliĉnosti uvjetovano je moralnom snagom djelatno. nesvjesnost se poput toka rijeke javlja uvijek ponovo i na isti naĉin bezbroj puta. ali ne onaj tko se preporada«.).lama theravada (v.stvo svijesti na kritiĉkom razmedu izmedu svjesnog i nesvjesnog zbivanja. Svrha je meditacije (v.) svijesti (ćittass'ekaggata) naziva Jung u komentaru kineskog teksta o »Zlatnom cvijetu« »virtualnom ta.taketi rijeĉima. prelazi na daljnju pretpostavku o »psihiĉkom nasljedu«. 2) Skraćeni prijevod »ţivotni proces« podrazumijeva univerzalni tok »nesvjesnoga« u smislu u kojem su taj pojam u evropsku filozofiju unijeli.laka Aruni poĉinje pouku svom sinu Šve. Jung s pret. pa je kao takav svojstven ško. pa sadrţi razvojni tok njenih pojava.

). odr. biologi. Haeckel). Posebno se biologizam pojavljuje u spoznajonoj teoriji.ĉka pojava nuţno ima i svoju psihiĉku komponentu.trum = središte). Ekstremno stajalište: biocentrizam.tra. Svako biće kao biće. Po biogenetskom zakonu ontogeneza (v. dok s druge strane »jest« (bivstvuje) samo po to. više-manje jednostrano svede na biološke pojave i zakonitosti. nomos = zakon): nauĉavanje o dva zakona. E. ţivot ĉovjeka objašnjava biološkom i društvenom zakonitošću.diti na biološku stvarnost. koji priznaje ljudski ţivot i njegove vrednote za istaknuto mjerilo smisla i vrijednosti prirodnog zbivanja i ra.ci.) (F. Ve Bhuta (sansk. Pet Biometrija (grĉ.biopsihizam Miil..sti (v. broj) ili realno. kojom se objašnjava stanovita slo. a ne manje 1 u »naivnom« predontološkom razumijevanju svijeta. osobito fiziĉki. sociologiji. Kod Hertwiga i Verworna: organska 4 Filozofijski rjeĉniksubmikroskopska elementarna supstancija iz koje nastaje ţivot.mu i psihologizmu) da se problematika fi.).ţena pojava u stvarnosti. lat. bilj. premda je ona na neki naĉin prisutna u svakoj filozofiji. Ve Bhedabheda (sansk. na. ono što je nastalo.ĉkih pojava. cen.nog bića. mora biti odredeno nešto (ili je ništa). atman).konitostima koje vrijede u podruĉju bioti. Biogeneza. Ţivot (u biolo.me što sudjeluje u bitku (v. medutim.zama i matematsko-statistiĉkom obradom dobivenih podataka. etici. brahman) i apsolutne svije. va.).konitosti.hiĉke i socijalne pojave mogu objasniti za. odnosno o dvostrukoj za. biogen). razvoj ţivota (v. što ukazuje na razliku bića i bitka. — ostaje dakle samo puki faktum da nešto jest ili bivstvuje. povijesna zgoda. esteti.ţavanja i unapredenja postaje tako glavni tumaĉ i mjerilo u izgradnji nazora na svijet i ţivot. te rješava na osnovu metoda i rezultata biologije. pojam ili broj. a to »nešto« moţe biti što mu drago. bios = ţivot i genesis = posta. realnost i njeni elementi. što postoji.la kratko ponavljanje filogeneze (v.zam ide predaleko ispuštajući iz vida spe. umjetniĉko djelo. dhatu. Pet Biogen (grĉ. — Usp.škom smislu) s tendencijom razvitka. Supstanci. Biće (grĉ. psihologiji. »rascjep-nerascjep«. ma što ono bilo: kamen ili kuća. Pe Binomizam (lat.ne kvalitativne osobitosti psihiĉkih procesa i društvenih pojava. Biopsihizam (grĉ. zrak i redovno eter). bis = dvaput i grĉ.cifiĉnosti ĉovjeka kao društvenog i kultur. bios = ţivot i psyche = duša): filozofsko shvaćanje da svaka bioti. Za biće kao biće sasvim je irelevantno na koji naĉin bivstvuje.jalno jedinstvo svijeta (ontološki monizam) moguće je jedino kad je jedna supstanca svijeta nematerijalna i nesvjesna«.zvitka. koji se obiĉno nazivaju maha-bhuta (veliki ili grubi elementi: zemlja. . ĉovjek. sve ono 0 ĉemu se moţe izreći da na neki naĉin »jest«. kao i pojedinih njenih disciplina. bios = ţivot i lat. dvije vrste zakonitosti. Tako se npr. to što jest. Biogenetski zakon — princip po kome se tumaĉi da razvoj pojedinca prolazi kroz sve glavne faze evolucije vrste kojoj pripada.ćevnost (ili jestost) ili prisustvo po bitku. višištadvaita. to on. ens). pedagogici i dr. nastanak ţivota. stroj ili naprava.) bi bi. Uza sve uvaţavanje biološke stvarnosti i znaĉajnih rezultata biološke nauke. ĉuvstvo. biće.lutnog bitka (v. Po tome se pojam empiriĉkog Ja razlikuje od atma. panteistiĉke filozofije i njene pretpostavke izraţene u upanišadama o identitetu apso. voda.ler.bhavanga-sotasolutno nesvjesno je ono identiĉno49 treće iznad i iza materije i svijesti.nak). ima svoju bi. bios = ţivot i metrin = mjeriti): znanstvena disciplina koja se bavi mjerenjem struktura i funkcija ţivih organi. Ta teorija zanemaruje specifiĉ.ziv za problem subjektivno-objektivnog rascjepa u spoznaji sa stajališta indijske. Pet Biocentriĉan (grĉ. — Usp.na i u izvodu pod 5. aksiologiji. da li samo idealno (kao npr. koja se obiĉno previda. itd. koje se ne mogu bez ostatka svo.. Biomorfizam — teorija po kojoj se sve psi..lozofije.ka ili ţivotinja. kao i pojedinih kulturnih funkcija. Biologizam: nastojanje (analogno fizikaliz.

V »ne. a nebitak ni. po.je«). to ti en einai. bit je ono istinsko i zbilj. a ne da nije (Parmenid: »Jest socijaliz.den i »besadrţajan«. velika je opasnost u razvoju biće uopće »jest«. Egzistencijalizam ovaj odnos obrće i polazeći smatra. da u ĉko — socijalne sfere i u socijalizmu koja odnosu na Ništa (v. da nešto jest. krateo = vladam): upravljaĉki a5). Nasuprot biću. VII. ali je kao biće uvijek deformacija i anuliranja socijali. ukratko ma što. Oštru kritiku drţavne birokracije dao izraz »to ti en einai« — što bijaše biti.jući da borba radniĉke klase teţi za od primata egzistencije nad esencijom prevla. Birokratizam je naĉin prema uobiĉajenim pravilima logike nuţno upravljanja ojaĉane i osamostaljene politiznaĉilo da on istodobno nije da nije.Biozofija (grĉ.hvatan a moţe da slijedi svoje parcijalne staleške intime bi već spao na to da bude terese nasuprot stvarnih interesa radniĉke klase i radnih ljudi.) ne bi bio obu. . birokracija moţe poprimiti i mnoge znaĉajke medutim. pa tako i birokracije kao nosioca Bitak (grĉ. temelj njezine odredenosti. a u sluţbi je dominantne horizontu prošlosti.sko što se ne mij^nja i ostaje nepromjen. osebujnost neĉega i stalni izvor njegovih bitnih svojstava. Birokratizam nije samo svodenje upravljanja i meduljudskih odnosa na hladne kancelarijske i formalistiĉke odnose.davanjem drţave. tj. administrativni aparat vlasti i diskusija filozofijom biti ili biozofijauprave.ziranja i radniĉke prebiva u njemu.menih filozofskih sloj drţave. ono općenito i nuţno što nadilazi sve pojedinaĉno. Aristotel.fije. uĉenje o ţiomogućuje da nešto postoji (interna votu. lat. Tada bićevnost i ĉini ga vid.go nego da politiĉke sfere. bit obiljeţava što je nešto (quidditas). drţavne i naime bitak. jer to bi upravljaĉkog sloja. nego ni da uopće »jest«. possibilitas) i njegov se po.) neĉega.stiĉkih odredeno i posredovano. kao osamostaljene dospijeva do obrnute meta.ţeg ĉinovništva do vrha drţavne ska tradicija od Platona do Hegela. nego prvenstveno izraz odredenih društvenih odnosa u kojima je uloga radnog ĉovjeka u upravljanju glavnim tokovima društvenog razvoja svedena uglavnom na formalnost. budući da uprave. bureau = ured. U klasnom društvu birokracija je pomoću kategorijalnog para essentia. 4.existentia društveni sloj koji je suprotstavljen narodu i bitak sagledava jednostrano u vremenskom odvojen od njega.ća.ljivo.riod nasljeduje mnoge birokratske Za razliku od bića (v). bitak je naprosto neograniĉen. što poka. lat. posebne klase i dovesti do drastiĉnih u beskraj. esse): supstantivirani intog aparata vlasti.-fizike. Birokracija.me što jest. njegovu unutrašnju jezgru po kojoj to nešto opstoji. essentia) ili suština — ono što tvori postojanu prirodu neke stvari. Met.ljivim. središnji pojam filozo. 1030 celarija i grĉ. premda nema zasebnoga opstanka izvan pojedinaĉnih bi. a svoje vlastite birokracije. nego naprosto izraz joŠ uvijek politiĉkog društva i jake prisustvo bića u cjelini. bitak u ontologiji ne ustanove i slojeve. kao još manje tek bit (v. a nije imun i od stvaranja oznaĉuje više nikakvo biće ili odredeno nešto. koje uvijek mora biti ovo ili ono itd. Birokratizam — naĉin upravljanja i odluĉineodre. što bitak samoupravnog organi.što«.daruje mu njegovu klase i ostalih društvenih sfera.zuje i Aristotelov klase. einai. hijerarhijski strukturiran od50 esencijalizmom oznaĉuje se sva filozof-bitak najni. Strogo resima radnih ljudi nego u prvom redu ima uzevši. pe.ma ako te politiĉke. ništa dru. ţivotna mudrost. Za razliku od opstanka (v. U odnosu na promjenljiva stanja neke stvari.). Socijalizam kao prelazni finitiv glagola »biti«. i kao lišenost vanja koji ne vodi raĉuna o stvarnim intesvakoga odredenja on »je« zapravo Ništa.U sklopu suvre. staljinizam). kandefinicijom (usp. V Bit (grĉ. existentia). Pe klasne sile. o bitku se stoga ne samo ne moţe reći u vidu interese birokracije kao društvenog što on jest. je Marx kao i većina drugih socijalista. Biće dakle moţe birokratske sfere jaĉaju na raĉun biti biće samo po to.jam izraţava Birokracija (franc. biro. — U logiĉkom znaĉenju bit je prvo unutrašnje poĉelo koje . ograniĉeno i sadrţajno tekovina (v. ousia.

barun i kmet.bodni Ĉovjek i rob. koji istiĉe kako . cehovski majstor i omogućuje sva. ĉas skrivenu. sve drugo. gubit. Osjet bola nazivahu bitak)!? Svaki se logiĉki sud.tak. mora se dakle prethodno već klasnih borbi. Teoriju o klasnoj borbi svega definiranja. dakle. budući da ga taj bitni element tek kon. pripada temeljnom uvjetu neke stvari ili pojma. i to zato što je 1) svako obiljeţje djegove dijalektike i shva. definicija rodnih pojmova prema pravilu: definitio i njegovi su momenti nasta. 2) nije moguća ni bivanje se odreduje kao jedinstvo Bitka i Ništa. Pe Bivanje (grĉ.kom moţe samo pomoću toga »jest«. sluţi nastaje zbog podraţaja posebnih receptora koji kopulom »jest«.sni borbu. i kao Logos (Hera.stituira i od njega je neodvojiv. što iziskuje da se iznova pita o bitku. 2) (moralna) bol je više ili da je to »jest« već nekako poznato. »nije«. a još »Historija svakoga da. analogia entis).ćeno kao sudenje upućeno na prethodno razumijevanje jedinstvo suprotnosti.sliti. onda je svaka logiĉka bivanje (Werden) je podjednako glavno definicija bitka nemoguća.senschaft der Logik. upra. koje upravo tek voljene osobe. jer utemeljuje svaku onto. Kao temeljno poĉelo Heraklitova mišljenja (panta rei) ĉesto se suprotstavlja »ukoĉe.) neĉega.raklitovaborba klasa na biće.) bitka i bića. Ako. a Heidegger na tome gradi jednu od fundamentalnih distinkcija svoga mišljenja — ontološku diferenciju (v. Bu treba da budu definirano! Ali kako to da se njime Borba klasa. osnovna pokretaĉka snaga cjeneprestano zbiljski definira sve i sva. Pe Bitan: onaj koji se odnosi na bit (v. Ed. npr.ko ugnjetaĉ i ugnjeteni stajali upućuje na jedno pred-onto-logiĉko iskustvo su jedan pre. kako bi tim »predikativnim« se nalaze u koţi (površinska bol) ili u bitkom oznaĉio neko je..logiku.lozofije. Tako nastaje manje trajan doţivljaj neugode izazvan nesvo. Marx.mjena kao takva.67). Definicija unutarnjim organima i potkoţnom tkivu pak pretpostavlja viši rodni pojam.sti logike« kopule »jest« odn.. je ovi nemaju dalje višega roda. Slo. odredenog k1asnog društva kao i razrješenje tih logiĉki nedohvatljiv pojam. ukrat. dakle i logike uopće? Štoviše. kako Grci neugodom razliĉitog intenziteta.prekidnu.nus proximum et differentiam Pe specificam. mora se prvobitnu zajednicu — Engels) jest historija svagda kazati »jest«.ku sintezu S i P u sudenju i tako pomoćnik.dinstvo S i P. Na taj naĉin i ontologiĉki krug dobiva svoje razrješenje: najviša općenitost bitka nije vi.nifestu« pisao Marx: ti«. bit.den51 nijedan stavak He. — Odatle Hegel moţe reći da je »ĉisti bitak i ĉisto Ništa jedno te isto« (Wis.nje — mijena u najopćenitijem smislu. shvaćaju što znaĉi »bisuprotnasti.dilo. ĉas otvorenu jeka kao raskrivanje bića iz bitka u povije. koju je metafizika »zaboravila«. obraćanje neĉega u drugo. Ona daje uvid u kako to onda u svakidašnjem ţivotu ipak svi osnovne suprotnosti i tenden. Za Hegela. gignesthai. i tako bio sve.cije kretanja nekako ra. svestrano je razradio K. Lasson. premda nikada nisu ni ĉuli za logiku. fit per ge. I.jevrstan »onto-logiĉki krug«: definirati se kom nezgodom ili nesrećom. neodredljiv.bitaknešto što nije . Još je u »Ma.ma drugom u stalnoj suprotnosti. u ovom sluĉaju (dubinska bol).ko da mišljenja nije ispustio iz svoje fi. što Marx naziva »praksom«.našnjeg društva (izuzev manje za ontologiju? — Da bi se su. 1) specifiĉan osjet koji je redovito praćen roda budući da je sama pri-roda (fysis.S. v. patricij i nekako razumjeti bi. pro. svijet. kad ono lokupnog povijesnog perioda zasnovanog na samo ostaje nedefinirano i oĉito leţi izvan dosega klasnoj eksploataciji.klit) sam prestupa svaku bićevnost bića što jest i vidokrug govora logike o njemu.nom« i nepromjenljivom bitku elejaca. naime. istodobno »ništi« kao Ništa.tera (v. kamoli tek neĉega takvog što je 3) više od svakoga Bol.še rodnoopsegovnog nego analognog karak. fieri) ili postaja. bez ĉega se nešto ne moţe ni zami.vo zato što kao raz-log ne moţe više biti obrazloţena. lat.janje i nestajanje.zumiju taj najopćenitiji. a Bivstvo. U »Znano. Ovo razumijevanje tek plebejac. bitka što prethodi svakoj logici i pogada bit ĉovvodili ne. bitak bivstvuje ta.

kao što je sam pisao thera-vada (v. nematerijalno. Poĉetkom naše samo pri. um.mana« (id. ispravan upanišad. intelektualni princip višeg stupnja nego manas (v.stvom medu mahayana filozofima najpoznatiji duha (atman.nje o samom sebi«. nazva. u koje. Tim je rijeĉima izraţen naĉin ţivota.) drugi stupanj manifestacije bivstva (tattva) i najvi.. st. takoder i u psihološkom smislu. sjevernih Škola razvija proizvod. »1) da je postojanje klasa školi koji ostaje vjeran iz.). izraţen u upanišadamadhuamika škole (v. 3) da je ta diktatura filozofije mahayana. Isti ispravna meditativna sabranost.dizmu. sarvasti-vada) razvija se kao opći smjer time što je pokazao.stinski sistem. — Ovaj neu. Marx je bitno pridonio prvih (v. Ve Buddhi (sansk. Prva dva ĉlana panteistiĉki smisao ima i iz.nja. puno.kozmosa.dantinske idealistiĉke diktaturi proletarijata.mu nema niĉega.dogyaispravan govor. 2) da klasna borba nuţno vodi pod utjecajima ve. — Usporedi: »tat tvam asi« i satćit-ananda. Definira se i kao »zna. osobito u juţnoj. koju su burţoaski historiĉari 52 i idealistiĉke škole u bu. 6).ka. mudrost.).znajne svijesti.vezanosti Buddhinog uĉenja za Brahman (sansk. izvan svoga vlastitog du. otkada se broje godine budistiĉke rile. po tome što nije vezan za osjetna podruĉja is.). ĉiji su sebi.ma niĉega. Za filozofsku osnovno svojstvo neutralnost prema susistematizaciju thera-vkia nauke bio je bjektivnoobjektivnom rascjepu spoznajne najvaţniji Buddhag. smrtni i daljnja tri na etiĉku disciplinu (sila).ru. Odbudizam izloţili i prije Marxa. nepokolebljivo. n. cejlonskoj Weydemeye. nezahvatljivo osjetst. iz o bolu (dukkha). ispravne namjere.borbu koja se uvijek završavala revoluci. Glavni su atributi brahmana: vjeĉno.stavlja da je pojavni lik prividan: »Brahman napušta onoga tko vidi brahman izvan at.tralni princip brahmana treba razlikovati od stvaralaĉkog boţanstva Brahma u indijskoj kozmologiji. jer se pretpo. e. 5). do prestanka bola.hosa (5. Svaki oblik »ĉetiri ple.). ispravna paţ. Drugi osnovni ma..): sveobuhvatni bitak. 1).jelaz k ukidanju svih klasa i ere mahayana po.reka: »Postoje dva odnose se na spoznajnu discipli.. V kulturne eks. neograniĉeno istaknuti predstavnici Asanga i Vasubhandu (4. ispravna djelatnost.« (1852).dhina izvorna nauka polazi od nom i razumskom spoznajom.dharte onarnim preobraţajem cijelog društva ili Gautame iz plemena Sakya.). osjetni i posljednja tri na disciplinu meditatranscendentni« (Briha. Još prije poĉetka Objašnjenju problema klasa i klasne naše ere spominju se glavne realistiĉke borba klasaborbe.« ere) i njegovih sljedbeni. 5. e.budizam. identitet makrokozmosa i mikro.gaćara ili vigjnana-vada postojano. nepokolebljivo blagostanje« (Ćhan. e.menite istine« (ćattari-ariyasaććani): parcijalne egzistencije s njim je identiĉan. o nastanku bola. prostorom i vremenom.. postojeće samo po (v. n.).staje glavno sredstvo indijske besklasnom društvu. nepostojani i postojani. osnivaĉ dijalektiĉke dantinskog panteizma. — »Patnja je sve što je razliĉito od tog brahmana« (id. III. izvan kojega nema niĉega — to sveobuhvatno brahman je atman« (id. — U sistemu samkhya (v.panzije u Aziji i osnov kulturnopovijesne zajednice azijskih naroda. st. dok se od drugih. 9). ispravan napor. »Brahman ispred kojega ne. dok je svijesti i identitet s apsolutnim samosvoj.nje. Osmoroĉlani put saĉisvojstva eleatskog bitka!) »taj će uţivati puno i njavaju: ispravni nazori. II.daranya-upanišad. koje su se bo(623. III. — Bud.nu (panna).nog Buddha zajedniĉkom propašću klasa. v.). 19). Tko shvati bola i o osmoroĉlanom putu (magga) koji vodi »punoću« i nepokolebljivost« brahmana (usp. 12. ontološki osnov veNagargjuna (2. ĉije je indijski ka. n. idealizam spo. iza kojega nema niĉega. lika brahmana — tjelesni i bestjelesni.).vornoj Buddhinoj vezano samo s odredenim historijskim fazama nauci. 3. tj. Ve . o prestanku njega potjeĉe i u nj se vraća.Budizam — uĉenje indijskog mudraca Sid. II.).hovnog bitka.kustvenog mišljenja. do 543.ši izraz duha (puruša) u prirodi (prakriti). mahayana smjer je yo. zahvaljujući ne. a besmrtni.

utisci. oblikova.luĉiti na Icoju će stranu prije poći.cije. sansk. nepostojanost svih egzistencijalnih pojava — bol ili nezadovoljstvo kao njihova neminovna posljedica — nepostojanje samosvoj. bivanje.tu i ţivotu već od najranijih vremena defi. Pod jednakim okolnostima (aequilibrium indifferentiae) volja bi vjerojatno ostala neodluĉna. a posebno pre. ali se ne »reinkar. ni ni-bitak-ni-nebitak«. pokretna snaga kozmiĉkog zbivanja i prin. B .). da su duša i tijelo isto.budizamcije (samaihi). Ono bi se moglo odrediti u duhu evropske filozofske terminolo. — Medu Buddhinim filozofskim tezama karakteristiĉno je njegovo odbijanje da zauzme stav prema »dţungli metafiziĉkih teza«. Uslijed jednakosti motiva magarac se ne moţe od.jom svijesti (v. Buridan je dokazivao da ljudska volja djeluje na osnovu motiva. starost i smrt). ni da su raz. prianjanje uz ţivot. ostvarenje (sankhara) i svijest (vinnana). koje je takoder prevladano na ranijem stupnju meditativne redukcije kategorijalne svijesti (v.tiććasamuppada) što ga je Buddha izrazio kao lanac od 12 karika (neznanje. ni da nije vje. — Od ostalih kanonskih formula. ali ne kao apsolutno ništavilo.cija Buddhine nauke vrijedno je spomenuti klasifikaciju psihiĉkih svojstava u pet osnovnih dijelova (khandha): oblik (rijpa).niraju« po identitetu duše ili individualno. ime i lik [subjektivnoobjektivni rascjepl. Zbog te je specifiĉ. osjet (vedana).nje. koji stoji izmedu dva potpuno jednaka kupa sijena.« Ve Buridanov magarac — primjer ironije na Buridanovu tezu o slobodi volje.cip individuacije u vezi su s metafiziĉkim neznanjem (avigjgja) o osnovama egzisten. ni nebitak.ma). Buridanovog magarca.su prema fenomenalnom svijetu.sti.gjhana).gije kao transcendens irrelationalis u odno. gjhana) na toĉku ništice (ćit. da je svijet konaĉan. koji Buddha negira. atman) kao trajnog nosioca duševne individualnosti. sadašnje i buduće ţivote bića koja se preporadaju kao »na. šest podruĉja osjetnosti. arupa. ni da je beskona. rodenje. a prava spoznaja otvara put oslobode.nosti budizam nazvan »religija bez duše«. ni bitak-i-nebitak. Kao rektor Pariskog sveuĉilišta (1327-Buridanov magarac 1328) javno je branio teze nominalizma (v. nirvana) je stanje koje Buddha definira kao »ni bitak. sviiest. Ovaj niz uzroka povezuje prošle.stva (v.sljednici djela« snagom moralne retribucije kao općeg zakona djelatnosti (karman) i svakog zbivanja u svijetu.niraju i s tri osnovna pojma po kojima se bitno istiĉe medu ostalim indijskim filozofskim uĉenjima: anićća — dukkha — anatta. kojih su formacije trenutaĉne pojave povezane zakonom uvjetnog nastanka (pa.tivnoj i u objektivnoj prirodi jest vjeĉni tok (samsara) infinitezimalnih faktora (dham. predodţba (sanna). Zbivanje u subjek.nja koje se postiţe meditativnom redukci.ĉan. ţed za ţivotom. te nuţno mora uginuti od gladi. Odatle su Buridanovi skolastiĉki protivnici izmislili tzv.ma aporijama spekulativnog uma: »Nisam se izrazio da je svijet vjeĉan. »Utrnuće« (nibbana. — Kao i u drugim indijskim sistemima.ĉan. Buridanus Johannes (umro oko 1360) bio je Ockamov uĉenik i nastavljaĉ. sansk. osjećaji.tass'ekaggata). — Buddhino uĉenje o53 svije.liĉiti.

causa libera (slobodni uzrok) causa occasionalis (prigod.ne strukture. soma.) F Celarent: ime za drugi modus (v. uzrok i uzroĉnost.lis (formalni uzrok). causa sufficiens (dovoljni razlog) i dr. causa essendi et fiendi (osnov bitka i uzrok bivanja).vijesnom razvoju filozofske misli dobio je ovaj pojam mnoštvo atributa i po njima va. uzrok.causa 5 c Causa (lat.sa općeno negativna.kazuju neovisnost boţje egzistencije.no i causa prima (prvi uzrok).). causa vera (istinit uzrok). causa materialis (materijalni uzrok) i causa forma. u kome je gornja premi. Centrifugalni ţivci su oni ţivci koji odvode ţivĉane impulse iz ţivĉanih centara na periferiju. Već od Aristotelove podjele potjeĉu: causa efficiens (djelotvorni uzrok) i causa finalis (svršni uzrok). Sinonim: eferentni ili motorni ţiv.rijacije znaĉenja kao npr.ni ţivci. proizvoljni uzrok). causa cognoscendi (spoznajni osnov). donja premisa općeno afirmativna (v. po kome do.).) prve silogistiĉke figure (v. v. osnov. Skolastici uvode pojam causa sui (uzrok samoga sebe).ci.na u centralni ţivĉani sustav i u više ţivĉa. Centripetalni ţivci su oni ţivci koji dovode ţivĉane impulse iz razliĉitih osjetnih orga.tiĉni ţivĉani sustav. (V. a zaglavak opet općeno negativan. U po. Sinonim: aferentni ili senzor.). koji je ujed. causa ficta (izmišljeni. .ni uzrok). Cerebro — spinalni ţivĉani sustav.

Pojam koji poput pojma kulture (v. Logi. kiklos = krug i thimia = ĉuvstvovanje). P Circulus vitiosus (lat.pretka tehnike) potpadaju i organizacioni oblici drţave.šan krug u definiciji (v.5 civilizacija Ciklotiman — sklon promjeni raspoloţenja.gu.ma potištenosti. pa se njime oznaĉuju sva sredstva tehnike u prevladavanju prirode. da se P dokazuje pomoću Q. razigranosti i veselja do tuge.moću prvog. ciklotimija). kinizam. u psihijatriji blaţi tip maniĉno — depresivne psihoze u kojoj se sta. ili kad se A definira pomoću B. v.ne su crte toga karaktera otvorenost jedno.): pogrešan krug. Npr. kao antiteza pojmu prirode.stavnost i društvenost.kazuje pomoću Q. a i drugih podruĉja kulture.rala. uzbuĊen i tih (v. v. a B pomoću A. Pod taj pojam onda uz oruda i oruţja (rezultati na. Kr Ciklotimija (grĉ. Kr Cinizam. Glav. 2. a C pomoću A. obuhvaća sve ono što je ĉovjek u svom svjesnom stvaralaštvu ostvario novo nad prirodom u nastojanju da stvori lakše i vrednije oblike ţivota. a R po.ĉka pogreška u definiciji ili dokazu. a ovaj po. Pogre.moću P.): krug u dokazi. Circulus in probando (lat. npr. naizmjence veseo i tuţan. ĉuvstveni je ţivot ci.) ima i šire i uţe znaĉenje.klotimika razvijen. Q pomoću R. rasploţenja se mijenjaju od ţivahosti. U širem smislu. circulus in probando. a to će reći da se teza koja se dokazuje upotrebljava kao argument pri dokazivanju argumenta pomoću kojeg se direktno ili in.) nastaje kad se jedan pojam definira pomoću drugog. ili da se P do.direktno dokazuje. ugladen). U uţem smislu pojam civilizacije suprotstavlja se pojmu kulture.nja vesele uzbudenosti izmjenjuju sa 'stanji. 1.vanju.logiji (»Korperbau und Charakter«) oznaka za karakter svojstven pikniĉkom tipu. pa ĉak i naĉela i praksa mo. a Q pomoću P. Za pogrešan krug u dokazu. B pomoću C. P Civilizacija (lat. kad se A definira pomoću B. u Kretschmerovoj tipo. a . sentimentalnosti i depresije. Logiĉka pogreška koja se sastoji u tome da se dokazni postupak kreće u kru. civilis = gradanski.

novica sve ljudske spoznaje istine.). Driesch). kojom gra. sila. F Cjelina (grĉ.) cjelovitosti pruţa organizam.nosa dijelova sadrţi i takve zakone koji se ne mogu izvesti ni iz kakvih odnosa poje. Ganzheitspsychologie). zajedniĉki smisao. Kasnija filo. Civilizacija je svakako preduvjet i pomagalo kulture. horme (kretanje. jedinstvo suprotnosti (npr.lastiĉkih dogmi i »nepovredivih istina«. B Common sense (engl.hove unutarnje vrednote. Škotska škola smatra da je common sense prirodena os. lat.). te stoga ovaj pojam igra vaţnu .ske pozicije. ali moţe biti i njena depravacija. u sve valja sumnja.ve povezanosti kojoj pripadaju. Pe Cjelovitosna psihologija (njem. tumaĉiti se odvojeno i razumjeti izolirano kao takvi koji imaju i zaseban op.re (v. Va. sensus communis. dakle je.vanja po prirodi (kata fysin) u skolastici se uz to i svi izvanjski oblici ljudskog stvaralaštva. jednog i mnoštva). Teoretsko — metodološko stanovište u psihologiji po kojemu se psihiĉki procesi i cjelokupni psihiĉki ţivot moraju promatrati kao »cjeline«. Medu pravce cjelovitosne psihologije mogu se ubrojiti psiholo. Time se suprotnosti poništavaju i prestaju djelovati. agregatu.ti) koja je primarno usmjerena protiv sko.radeno je prema lat.danski ĉovjek modernog vremena ulazi u osvajanje i prisvajanje (proizvodenje i kon. tj.na koja se naziva civilizacijom.skim procesima gleda samo zbroj (sumaci. ţudnja) kako su stoici imenovali kreta. smisao zajednice.zofijska tradicija vraćala se izvornijem zna. jedinstvenom u svojoj speci.lja. Oslanjajući se na Aristotelov pojam djelo.ture i njezina rastvaranja. tj.bu ĉiji se dijelovi mogu razumjeti samo kao integralni ĉlanovi jedne sintetiĉke nedjelji. samo su izvanjšti. Pre.civilizaciji 56 conatus ulogu u suvremenoj biologiji (H.ta. a to je onda kad tekovine kulture postaju sredstva ţivota ili kad se tekovine tehnike uzdignu do svrhe ţivota. = mislim. totum) oznaĉuje tvor. nego ih u svojem vaţenju bitno nadilaze. kojih pojedini dijelovi mogu uzajamno mijenjati mjesta. Ova polazna toĉka Descartesove filozofije predstavlja izlazište tzv. kao organizira.lja naglasiti kako je ono »cogito« mišljeno već kao stanovište samosvijesti. što znaĉi zdravi ljudski razum. Taj termin u tom smislu i znaĉenju prvi je oblikovao Ni. ergo sum (lat. Osnovno naĉelo Descartesove filozof. Sva kulturna dobra i njihovo poznavanje. predodţaba. izjednaĉavanje svega suprotnog u bogu.na jedinstva u kojima i po kojima pojedini — analitiĉki izdvojivi — »psihiĉki elemen.kola Kuzanski (1401 — 1464). i jedan od temeljnih stavova i centralnih pro. nasuprot sumi.ma drugome dijelu i cjelini nalazi u osebuj.sam).giji. mnoštvu ili skupu. dao je Giordano Bruno (1548.ju) ili jednostavnu povezbu (asocijaciju) elementarnih psihiĉkih ĉinjenica (npr. po kome je coincidentia oppositorum proizlaţenje i vraćanje suprotnosti u boga. K Coincidentia oppositorum (lat.fiĉnosti.ti« dobivaju svoje pravo znaĉenje. osjeta. Panteistiĉko tumaĉenje. vo. zdrav ljudski razum. Kao termin ušao u filozofiju Ciceronovim prijevodom grĉ. holon. konaĉnog i beskonaĉnog. do 1600). kako ga je sam formulirao. psihologiji i sociolo. kompleksna i strukturna psihologija. nedjeljivo medusobno povezanih na taj naĉin da se svaki dio pre. Egzemplaran sluĉaj struktu.struiranje) svog vlastita svijeta. budući da ona osim posebnih zakonitosti uzajamnih od. Takvo gledanje protivno je psihologijskom ato. pa i izvanjska strana kulturnog ţivo. ĉuvstava).nje duše prema predoĉenom predmetu što je spoznat kao njoj primjeren.blema kasnije zapadnoevropske filozofije. metodiĉke skepse (de omnis dubitandum.stanak. Pe Cogito.gija oblika (geštaltizam).dinih dijelova. Kr Cjelovitost — struktura koja poĉiva na odno. Svako pomicanje odnosa dijelova u cjelovitosti dovodi do gubitka biti struk. nagon.mizmu i asocijacionizmu koji u psihologij. poticanje.ĉenju tog termina u smislu iskonske moći nagonskog i spontanog djelovanja uopće što je osnovna karakteristika i kriterij ţivog. ako se ne doţivljavaju i ne proţivljavaju nji.su cjeline i dijelova. Conatus (lat = pokušaj).nom odnosu.

sutan gotovo u svim varijantama voluntariz.) (lat. partikularnost i negativnost ukoliko postoje ma u kojoj premisi. nego vjerujem da bih spoznao. Mada ne i po imenu taj pojam je po svom sadrţaju pri.): propadanje.stojnosti a ne i izravno su —uzroĉnost u djelovanju bića. vo. ut intelli.). concursus = stjeca.conatusrazlikuje naravno djelovanje (conatus . jer je nemoguće. Posreduje izmedu vanjskih nadraţaja .stavcic-sistem istovrsnih urodenih sposobnosti svih ljudi (odatle tzv. dok Leibnitz u svom di.57 natu. teţnju prema djelovanju«. tj. da bih spoznao. u djelu Proslogion: »Neque enim quaero in. Prema umjerenoj varijanti kasne skolastike c. ţeljezno drvo). i njime se oznaĉava dogadaj po kojem neka stvar prestaje biti ono što jest. znaĉi volju (hic co. kojim se tumaĉi djelovanje stvorenih bića kao »dru. Bog ne samo da podaruje opstojnost (egzistenciju) nego u djelovanju bića i su —djeluje (Toma Akvinski). Pet Concursus [divinus] (lat.zom i Leibnitzom obnavlja se prvotno zna. uvjet bez ko. ovaj naĉin zasniva na pretpo. Ta je izreka nastala kao sinteza iz Tertulijanova (160-222) dokazivanja sadr. Pojam uveden sa skolastikom.): što iz neĉega slijedi. S okazionalistima.ţaja kršćanskog vjerovanja.ja svojstva. Postavio ga je već Augustin kao osnovni zahtjev u istraţivanju teoloških dogmi.« B Credo ut intelligam (lat. stanoviti neophodan uvjet neĉega. Wundt i dr. to je toĉno.). Z Conclusio sequitur partem debiliorem (lat. tj.telligere. K Consequens (lat. potpuno vjerujemo u to. odnosno kad se pojmu pripisuje oznaka koja mu protivrjeĉi (npr.«) B C-sistem — specifiĉan termin filozofije R.va sa Spinozom kod kojega. upotrijeblje.): protivrjeĉnost u pridatku. Kod stoika se npr.ralis) prema djelovanju na poticaj milosti (Suarez).): zaglavak slijedi slabiji dio. sin boţji je umro. jer je to sramota. Credo quia absurdum (lat.natus. Spino.nje. okrugli kvadrat.dima). Z Conditio sine qua non (lat.ma novijeg vremena (Schopenhauer. ideja boga). ako se radi sa.jega neki odredeni dogadaj nikako ne moţe nastati. zaglavak (v.gam. cum ad solam mentem refertur. ut credam.nja u srednjem vijeku. U dogadanju se tim pojmom oznaĉava posljedi. Oznaĉava mjesto gdje završavaju centripetalni i poĉinju centrifugalni ţiv.ca.« (»Ne traţim spoznaju da bih vjerovao. opći pojmovi ili predodţbe zajedniĉke svim lju. Consensus gentium (ili consensus omnium) (lat. Klasiĉno znaĉenje termin zadobi.no kao dokaz istinitosti ili općevaţnosti (i nuţnosti) nekog vjerovanja ili ideje iz nji. a u silogizmu (v. ftora.roka sudjeluju u proizvodenju nekog uĉin. v.d.hove opće raširenosti (npr. notiones communes. Termin se upotrebljava u filozofiji kao prijevod grĉ.gih uzroka« (causae secundae) na taj naĉin što »prvi uzrok« (causa prima).luntas appellatur).ţanske uzroĉnosti u svijetu. tj. P Corruption (skol.): podudaranje gledišta ili shvaćanja svih ili mnogih (razliĉitih) naroda. Pravilo po kome u kategoriĉkom silogizmu zaglavak poprima od prethodnih dviju premisa slabi. od kojega zavise sve ljudske reakcije na svijet. Hartmann. Contradictio in adjecto (lat.ka. u dokazivanju (v. sed credo.mo o djelovanju duše. Contingens. odnosno ta se stvar više ne moţe oznaĉiti tim istim imenom.jelo) u kojem kaţe: »Sin boţji je raspet. To je metodološki princip mišlje. I sahranjen uskrsnuo je. Avenariusa.ĉenje pojma u smislu integralne i pune bo.). Samu formulaciju dao je Anselmo iz Canterburyja (1033-1109). protivrjeĉnost koja nastaje kad se imenici pridaje atribut koji je s njom nespojiv.) tvrdnja. Shvaćajući prirodu kao kretanje Vico naziva neodredenu snagu tog prirodnog kretanja conatus. E. ne stidimo se toga.namistiĉkom poimanju zbilje smatra da »djelatna sila« (vis activa) ukljuĉuje »conatus.tia). jer je to apsurdno.ci. znaĉi samo odrţavanje u op.) završni sud. To se odnosi na njegov spis »De carne Christi« (Isusovo ti. a kad se odnosi i na dušu i na tijelo onda znaĉi teţnju (appetitus) koja je sama ĉovjekova bit (ipsa hominis essen. kontingentan.): vjerujem. sraz) općenito znaĉi da dva ili više uz.): vjerujem jer je besmisleno. nasuprot genesis.

P . prehranom).c-sistem 58 c-sistem (R) i šadrţaja naših iskaza (E). to jest. Promjene su funkcija materija koje organizam prima u u centralnom sistemu ili f(R) ili f(S). sebe (disanjem.

one su ili funkcija vanjskih nadraţaja ili .

odnosno sve.) a poie. ĉini se da je politiĉka. pred. kao ideja vodilja ljudskih akcija to je misao o jedinstvu i istovrijed- C Ĉeţnja. pa prema tome i njihov uzajamni odnos valja razumjeti povijesno kao svagda iznova zadani sistematski pro.). teorija).ga što je naprosto zamišljeno. Javlja se u više srodnih znaĉenja.met je velikog spora izmedu empirista. Ĉitanje misli. 1025 b 25).ko od navedenih podruĉja i dalje raĉva te dopunjuje novim disciplinama.tiĉke i poietiĉke (tvorbene ili proizvodne) (Met. Pitanje mogu li se ĉinjenicama doista pripisati svojstva koja smo nabrojili. b) ono što je aktualno (za razliku od samo mogućeg).met ili podatak. Tako npr.punama odrţala do danas. d) ono što jest tako kako jest. zatim izmedu prakse i tehnike.ma danas svakako valja pridodati filozofiju prava (v.ma).kalno utvrdio Aristotel već na samu poĉet. ra. No najviši oblik ĉinidbe i djelatna ţivota jest takav koji je posvećen najvišoj stvari. svrsishodan postupak kojim se smjera na unaprijed postavljeni cilj i u skladu s njime izabiru odgovarajuća sredstva za njegovo postizanje. radnja ili djelovanje. ekonomiku i politiku (v.gon) u svakom pogledu podudaraju. bez obzira na to spoznajemo li mi to (nasuprot onom što ovisi o aktu spoznaje). zatim: 1140 a).liku od tvorbe (v.). e) ono što je vrijednosno neutralno (nasuprot onom što je dobro ili loše). a to je misaono promatranje.blem. društvena i tehniĉka revolucija dvadesetog stoljeća njihove stare granice snaţno uzdrmala. njegovo puno prisustvo. v. Budući da je prvenstveno upućena na buduće ili na samo moguće. telepatija.ni i predodţbeni oblik. intenzivna i trajna tendencija u kojoj su nagonski porivi dobili preteţno ĉuvstve. lat. ^ Ĉovjecanstvo — skup svih ljudi koji uopće ţive na zemlji.). tako da se njezino kontemplativno obiljeţje nalazi u sukobu s neodredenom potrebom koja ne dovodi do akcije. pa napose znaĉi: a) ono što je zbiljsko (za razliku od fiktivnog). Ta se razdioba usprkos mnogim izmjenama i do. praktiĉnim disciplina.cionalista i drugih spoznajnih teoretiĉara. actio). Su Ĉin (grĉ.tiĉke sadrţavaju umjetnost . kako se to u naše doba oĉituje u radu (v. Pe Ĉinidba (grĉ. U pogledu pak tradicionalne opreke teorije i prakse. motridba ili theoria (v. zbiljnost. lat.nici (v.fiziku ili teologiku). f) ono što je objektivan korelat suda (nasuprot predmetu kao objektivnom korelatu poj. U ontološkom smislu oznaĉuje djelatnost ili djelotvornost bića.vršio i razdiobu znanosti na teorijske. fiziku i prvu filozofiju (meta.ĉeţnja 59 ĉovjeĉanstvo i tehniku.) gdje svrha djelatnosti nije u djelovanju nego u djelu izvan njega. Budući da takva djelatnost ima svoju svrhu u sebi. Tu je odluĉujuću razliku prvi radi. actus). kako je to prvi odredio Aristotel. nasuprot pukoj mogućnosti (v. za raz. i dok teorijske obuhvaćaju matematiku. praktiĉke se dijele na etiku (v. die Tatsache. s time što se sva. U kolokvijalnoj upotrebi upućuje na realni svijet za razliku od idealnoga. iskustveno utvrdeni ili utvrdljivi objektivno postojeći odnos medu predmetima. c) ono što jest ali ne mora biti (nasuprot onome što je nuţno). mnogi je smatraju vrlo pogodnim ĉuvstvom za filo. energeia. pred. Pe Ĉinjenica (njem. praxis.) i socijalnu filozofiju. Polazeći od spomenute razlike poloţaja svrhe u djelatnosti Aristotel je iz. uzimajući u obzir novovjekovni rascjep biti politike i njezinu razdvojenost na gradan. prak.zofsko i umjetniĉko stvaranje.sko društvo i drţavu. djelovanje (energeia) se i djelo (er. najviše je samodjelatan i samodostatan te pruţa najveće blaţenstvo i uţitak. engl.) i teh. fact).ku Nikomahove etike (1094 a.

pod utjecajem J. osjetilnost. F Ĉovještvo. punijem ili manje punom ostvarenju vrijednosno postavljenog ideala. ugo.biva pojedinac ĉovjek svoju vrijednost i svoje ljudsko dostojanstvo u zajednici u ko. Najpoznatije teorije koje po. razvio se u 18. Ĉulnost. prosvjeti.ma.kušavaju protumaĉiti postanak ĉuvstva jesu JamesLangeova i Cannon-Bardova teorija. humanitas).ka. Zbog velike raz.ĉovjeĉanstvonosti svih ljudi. filantropia). ali oboje ovisi o funkciji hipotalamusa. ali je svagda kao ideal sadrţavao sve vrijedne osobine po kojima se ĉovjek kao ĉovjek u ţivotu oblikovao i time razlikovao od svih drugih ţivih bića. funk. U smislu tog ideala. Prema James-Langeovoj teoriji ĉuvstvo je zapravo posljedica organskih promjena do kojih dolazi u povodu percepcije odredene situacije. svih rasa i naroda u 60 svim vremenima i na svim dijelovima svijeta. Prema Cannon-Bardovoj teoriji ĉuvstveni doţivljaji i tjelesne promjene ne ovise jedni o drugima.njao i obogaćivao. Tako u povodu ĉuvstva dolazi do promjena u disanju. Ĉuvstvo — psihiĉki proces koji odraţava subjektivni odnos ĉovjeka prema objektivnim zbivanjima u njegovoj okolini. kao ugoda ili neugoda. Zajednica pak treba da se brine za stvaranje uvjeta u kojima se moţe razvijati i ostvariti ĉovjeĉnost. te tako sluţi kao osnovica nazorima od grĉkog stoicizma do suvremenoga kozmopolitskog socijalizma. a kao posljedica toga ĉuvstva razvijaju se akcije kojima se pomaţe ljudima u nevolja.lektualnim doţivljajima s kojima se stapaju u nove doţivljajne cjeline. F Ĉovjecnost (lat. ĉovjeĉnost.. a oĉituje se u višem ili niţem. Najĉešće se ĉuvstva dijele prema tome koja od dvije os. v.goj djece i intenzivno narodno prosvjećiva. ĉuvstvo koje se oĉituje u suosjećanju s drugim ljudima.nja toga ideala odgojem i obrazovanjem do.teljski pokret koji je nastojao uz dobar od.tuje se u dvije osnovne kvalitete: ugodi ili neugodi. st. F Ĉovjekoljublje (grĉ. Pojam suprotan ĉovjekoljublju ili filantropiji je mizantropija (v. a na psihiĉkom planu oĉi. pulsu. Ĉulo.nje razviti kod ljudi smisao za skladan ţivot s prirodom. osjetilo. Prema stupnju ostvare. ali mu te osobine nisu bile urodene nego kao ţivotni zadaci pred njega postavljene. Ĉuvstva se malokad javljaju u svom elementarnom obliku. Predstavnici toga pokreta nazivali su se fi. J.lantropima. koje ukljuĉuje mnogobrojne promjene na organskom i psihiĉkom planu.novne ĉuvstvene kvalitete prevladava.ciji ţlijezda itd. v.). već su najĉešće povezana s inte. Pojam koji se u toku kulturne povijesti ĉovjeĉanstva mije. koji će ih uĉiniti sretnima.nolikosti tihĉuvstvo intelektualnih podloga teško je provesti klasifikaciju ĉuvstava. Sti . v. Rousseaua.joj ţivi.da ili neugoda. Ĉovjeĉnost ili ĉovještvo oznaĉava bit ĉovje. To je kompleksno stanje organizma.

.

2.jesti izraţavaju uvijek prvenstveno termini manas. ćud.). mrka. v).). Racionalni proces mišljenja i misaone svi. narav. ĉuvstveni i voljno-aktivni ele. a do. senzualnost.ma odnosi se na srce kao sjedište i organ ĉuvstvenog i intuitivnog ţivota ili duha. plemenita. od grĉ. ethos).na) i sinonim za koncentraciju duha (sa.. ĉesto i moralnost. Znaĉi duševno stanje u kojemu su razliĉiti.. blaţena. Kr Ćud — narodni naziv za općeni. ali ćudi nikada«). sklonost tjelesnim uţi.vladavanje apstraktnog prava i subjektivne moralnosti na najvišem stupnju objektiv. prijeka. primjerenije taj pojam u Hegela prevoditi s obiĉajnost (na ĉemu sadrţajno i on sam insistira.) polazi od trihotomije ćitta..cima. etiĉnost.nog duha. ćetasika psihiĉka stanja (klasificirana u 52 vrste). pojedincu svojstven naĉin ponašanja. stvarajući od. najširi pojam svijesti. ukidanje i pre. Ve Ćucenje je danas već priliĉno zastario izraz kojim se ĉesto prevodio njemaĉki termin Gemiith. zajedniĉki naziv za sve osjetilne (ćutilima posredovane) doţivljaje. prokleta). koji jest po ćudorednosti (v. sittlich): koji se odnosi na ćudorednost. a u Širem smislu znaĉi i moralan (v. a rOpa tjelesne oblike. rijeĉ izvedena iz korijena ćit-. Po znaĉenju je rijeĉ ćud uglavnom sinonim temperamenta (v.nekle i karaktera (v. Ponekad joj se pridaju i etiĉke ka. obiĉaj. nedovoljno diferencirani. Drţava je »realizacija ćudoredne ideje«. plašljiva. odn. ţestoka.tivno-povijesno razrješenje. ć Ćitta (sansk. gjha. obiĉno istiĉu neki afekt ili opću dinamiku reakcija (vesela. Ćud se smatra prirodenom i postojanom (»Vuk dlaku mijenja. kojima se ćud precizira. blaga.hammi (v. die Sittlichkeit. U starijim tumaĉenji.ĉki. Zato je po njegovu bitnom smislu.menti psihiĉkog ţivota sliveni u jedinstve. središnji je element meditacije (v. v. Kasnije sve više poprima znaĉenje »misao«.rakteristike . od Sitte = obiĉaj. srdita. vigjnana (pali vinnana. — Ćittass'e.redenu »psihiĉku atmosferu«. Ćudoredni je osjećaj po Kantu osjećanje ovisnosti osobne volje o općoj volji. nagla. opaţati. gdje ćitta oznaĉava svijest. U Hegela je ćudorednost objek. osjetni.nost. shvaćati.). — U b^dizmu klasifikacija fenomena u abhid. Atributi. mirna.-ćetasika-rupa. skrenuti paţnju na. prevladavanje osjetnih motiva nad racionalnima u duševnom ţivotu.no nastrojenje.mklhi.kaggata. Ćudorednost (njem. v. predodţbeni. K Ćutilnost.citta 61 ćutilo (dobra. 1. gradanskom društvu i drţavi. moral). usredotoĉenost duha u jednoj to. a u razlici spram Kantova pojma moraliteta. u obitelji. posebno emocionalno-aktivnog reagiranja. opaka. § 33 Fil. v. Ćutilo. prava!). tj. i pali). zla. Kr Ćudoredan (njem. divlja).). obitavnost. raspoloţenje. što se odnosi na djelovanja i radnje koje se smatraju »dobrim«. osjetilo.

glas boţanstva.ka vremena i trajanja gubi. skolastiĉki filozofi razlikuju unutar dahriye i one filozofe koji doduše priznaju postoja.ku od prolaznosti vremena (zaman).nje boga ali pod utjecajem iranskog dualiz.) nauk u islamskoj filozofiji prema kojem proces svjetskog zbivanja nema poĉetka ni kraja u vremenu. iz pretpostavke o kaotiĉnom kretanju atoma u prostoru. U moderno se doba klasificiraju pod dahriyu i predstavnici darvinistiĉkog evolucionizma. a dahriya se izjednaĉuje s općim pojmom materijalizma — maddiya. tj. Zbog suprotnosti s biblijskim naukom o stvaranju svijeta i njegovoj propasti. U tom se smislu u platonistiĉkoj filozofiji ova dva termina razraduju kao dijalektiĉka suprotnost. ono što je pohranjeno u nutrini vremena i što u sebi sadrţi neprekidno trajanje« (ta'rifat).). — Korijen dahr oznaĉava trajnost za razli. — Sadrţajno ta »trajnost« odgovara platonskim idejama kao »vjeĉnim stvarima«. Polazeći od atomizma kao nearistotelovske karakteristike ove nauke. Kao problem daimonion nalazimo kod Sokrata kao naziv za unutrašnji glas koji se javlja u ĉov- } i . ortodoksna škola (v. Prema Avicenni dahr je »neprolazni trenutak u kojem se rasprostire prisutnost boţja. Ve Daimonion (grĉ.ma nastanak svijeta tumaĉe nezavisno. — U popularnoj terminologiji i u djelima protivnika ova se istanĉana razli. mutakallimun) napada nauk dahriya kao atomistiĉki materijalizam i naturalizam grĉkog porijekla.dahrtya 6 i D I Dahriya (islam) — eternalistiĉki (v.

Darvinizam je imao jak utjecaj na razvitak drugih znanosti (npr. Darii — naĉin (modus) prve silogistiĉke figu. koja je posljedica borbe za odrţavanje vrste. 1766 . Sokrat je tvrdio da ga pri svakom postupku daimonion opominje da li da nešto uĉini ili ne. Daltonu.zuje na porijeklo ĉovjeka iz vrste ĉovjeko.ka psiholoških struktura duha — disciplina praktiĉnog uma kao teorija meditativne koncentracije. Zajedniĉko im je da se smatraju tradicionalnim disciplinama brahmanske uĉenosti i predstavljaju grupu nauka astika ili »afirmatora« autoriteta Veda.cionalizmu. javlja se kod oko 5% mu. formalna analiza ved. tj.vaišešika. To su: nyaya. analiti.skih tekstova u jeziĉnom i ritualnom smislu — izvod metafiziĉke nauke Veda.likih majmuna. gledište. a to će reći jaĉih. nazor. Naziva se tako po svom zaĉetniku Darwinu. Daimonion kao iracio.ĉkog mišljenja — nauka o atomskoj struk. so- . — U toku skolastiĉkog razvoja ovih disciplina dolazi medu njima do bitnih razmimoilaţe.nalni moment protivrjeĉi dosljednom ra.5% ţena.3 darvinizam jeku (savjest). nasljedivanje izvjesnih steĉenih oznaka i c) selekciju boljih.turi pojavnog svijeta: samkhyayoga. Naziv za šest skolastiĉkih sistema indijske filozofije. Daršana (sansk. B Daltonizam (po J. (purva-) mimamsa i vedanta (ili uttara-mimamsa). Radeći na empirijskom materijalu Darwin je postavio ove osnovne teze svoje teorije: a) varijabilitet. b) hereditet. S i M.1844): najĉešći oblik djelomiĉne sljepoće za boje (crvenu i zelenu). a to će reći sluĉajnu promjenljivost u razvoju ţivih bi. Darvinizam naroĉito uka.ća.re s premisama M a P.škaraca i 0. Ve Darvinizam — prirodoznanstvena teorija o porijeklu i razvoju ţivotinjskih vrsta ukljuĉujući i ĉovjeka.nja i rasprava o principijelnim stavovima. nauka o formalnoj strukturi logi. te zaglavkom S i P.stvene vedske nauke.). Dijele se na tri uzajamno uţe povezana para disciplina koje u osnovi izraţavaju razliĉite vidove jedin.

Deduktivan dokaz: dokaz u kojem se slu.nih sposobnosti. Odrasli debili posjeduju mentalnu dob od 8-12 godina.ševno zaostao. — Mnogi logiĉari smatraju da neke od navednih »vr. izvodenje. ostenzivna (po.na pomoću najbliţeg višeg rodnog pojma i vrsne razlike). nego mu mora biti . deduktivan dokaz (v.nje općeg iz posebnog) i analogija (v.bom u sudu ili u nizu sudova.tivna (propisujuća). — Logiĉari na razliĉite naĉi. genetiĉka.ĉki postupak kojim se odreduje odnosno utvrduje sadrţaj nekog pojma. pobedast.ĉak (v.sreću ova razlikovanja: realna definicija — ona kojom se rasvjetljava bit stvari.kazivanje predmeta.). P Deduktivan: koji pripada dedukciji ili ima oblik dedukcije.ĉešće se navode ova pravila: 1) Opseg definiensa ne smije biti ni širi ni uţi nego opseg definienduma.). historijska (povijesna) ili leksiĉka (rjeĉniĉka) definicija — ona ko. Zato glavno pravilo za definiciju glasi: Definitio fiat per genus proximum et differentiam specificam (Definicija treba da bude izvede. verbalna defincija — ona koja je izraţena samo rijeĉima. deskriptivna (opisna). deducere = odvoditi. definitio = odredenje).smisao ili nezapaţena protivrjeĉnost tako da se pokaţe neodrţivost u sudu sadrţane teze. Od tako shvaćene de.denje posebnog iz posebnog). Deductio ad absurdum (lat. nominalna definicija — ona kojom se objašnjava znaĉenje rijeĉi.jom se utvrduje sadrţaj s kojim se neki po.ciji moţemo razlikovati deduktivan zaklju.kazna) definicija — ona koja ukljuĉuje i po. Debilan (lat. P Definicija (lat.nosno manje općenitog) suda iz općeg (od. ĉovjek sniţenih intelektual. eksplicitna definicija — ona kojom se izriĉito navodi sadrţaj poj.ne dijele definicije na vrste. implicitna definicija — ona kojom se sadrţaj pojam razjašnjava njegovom upotre. Logi.me se u nekom sudu otkriva sakriveni be. Da bi bila valjana definicija mora zadovoljiti odredene zahtje.reduje 64 definicija definiens. prema tradicionalnom shvaćanju dokaz ĉiji su argumenti općenitiji od teze. Naj.) i deduktivnu metodu (v. Govoreći o deduk.darvinizam ciologije) i napose na razvitak moderne prirodoznanstvene slike svijeta i ţivota. debilis = nejak. izvodi. Prema tradicionalnom logi. odnosno znaĉenje ili znaĉenja u kojima se neka rijeĉ faktiĉno upotrebljava.nosno općenitijeg).na definicija — ona kojom se jedna rijeĉ zamjenjuje drugom. Vrsta dokaznog postupka po ko.nom shvaćanju dokaz ĉija teza nuţno prois. a pojmove pomoću kojih se od.ma tradicionalnom shvaćanju — zakljuĉak u kojem su premise općenitije od zaglavka (v.tualna definicija — ona kojom se odreduje sadrţaj pojma. pri ĉemu se upotrebljava dedukcija (v. pri ko.F Dedukcija (lat.na) ili stipulativna (pogodbena) definicija — ona kojom se odreduje s kojim sadrţajem treba misliti neki pojam. F Debil — osoba koja je u manjoj mjeri intelektualno defektna.ti).) (izvode.ţimo deduktivnim zakljuĉkom.): dovodenje do besmisla. ostenzivna.dova iz kojih se izvodi. preskrip.). du. U sastav definiensa ulaze najbliţi viši rodni pojam (genus proximum) i vrsna razlika (differentia specifica). Deduktivan zaključak: pre. odnosno imaju kvocijent inteligencije od 51-70. Najĉešće se su.jam faktiĉno misli. verbal. prema suvreme.ma.dukcije razlikuju se: indukcija (v. koncep. nemoćan). legislativna (zakonodav. implicitna) uopće nisu vrste definicija nego pomoćni postupci kojima se sluţimo kad definicija nije moguća.ţeći se deduktivnim zakljuĉcima i dokazima.ve koji se formiraju u obliku pravila.jem sud koji se izvodi nuţno slijedi iz su.) (izvo. odnosno u kojem znaĉenju treba upotrebljavati neku rijeĉ. Deduktivna metoda: metoda kojom nastojimo otkriti istinu slu.tjeĉe iz argumenata.noj logici dedukcija se ĉešće odreduje kao izvodenje sudova jednog iz drugog. U suvreme. Općenito se tako oznaĉava i neka svrhovita namjera koja se pretjerivanjem dovodi do svoje suprotnosti. Pojam ĉiji se sadrţaj definicijom odreduje nazivamo defi. u suvremenom shvaćanju — zakljuĉak u kojem zaglavak nuţno slijedi iz premisa. poznatijom.).ĉkom shvaćanju: izvodenje posebnog (od.niendum.sta definicije« (npr.

(biol) pojava progresivnog za. bili su Definicija pozitivnog pojma ne smije biti za svoje doba »slobodni mislioci«.i jednak.finicija treba postigao to najviše sta. decadence = opadanje). Gautier) i subjektivnom po. B negativna.likovanja porast proizvodnje. U misticizmu ima da sadrţi samo bitne (ne i ne. ljudski. jer definirati pomoću pojma koji je sam definiran se sve dogada po zakonima priro. K Deifikacija (lat. Za tu vrstu umjetni. Pristalice uz pomoć onog prVog. Na umjetniĉkom i upućujemo samo na one oznake pojma po knjiţevnom podruĉju taj se termin prikojima se on razlikuje od nekog srodnog pojma. zaostajanja ili de. Herbert od Cherburyja. Rim. Rousseau je interpretira kao popratnu razliĉitim pomoćnim postupcima definicije pojavu civilizacije koja je prirod. definicija se ne smije kretati u krugu. Uz takozvane »ostenzivne«.redujući oblicima privrede organizira i razvija daljnji njihov medusobni rang. nazadak. ĉovjek-sredstvo) u svim oblicima postvarivanja i fetišiziranja njegova svijeta ekstremni je oblik dehuma.gradacije. oneĉovje. deus = bog). Ch. ne moţemo definirati u skladu s propadanja.na). 3) (med. ĉovjek-radnik.) promjene u karakteristiĉna je deviza tkivima ili organima.je se oĉituju u pogoršavanju njihove funk.nju i Pojam koji ţelimo definirati ne smijemo djelovanju nema sa svijetom nikakve veze.ji. izjednaĉenje s bogom. Ako ţelimo bar djelomiĉno dovode do propasti postojećih dobrih obiĉaja i razjasniti takav pojam. medu dekadenciju odredenih društvenih i ekotakve pomoćne postupke ubrajaju se opis ili nomskih formacija rezultatom nemoći vladeskripcija i razlikovanje ili distinkcija. Kod dajuće klase da u postojećim konzervativ. navedenim pravilima. socijalno-politiĉke teorije smatraju »genetiĉke« i »implicitne« definicije.ostajanja. Voltaire.baud.cije i u smanjenoj vitalnosti organizma. iscrpljenja ili rasula. da bi se mogao . 6) Definicija mora biti jasna. a naroĉito najopćeniti. 2) pjesnika (Ch. moramo pribjeći vrlina. deificatio). ali u daljnjem postoja. definicijaoznake pojma.bitne) ĉesto i ateizma. humanus = ĉovjeĉ. a u drugom dekadencije defektne politiĉke institucije koje vrsnu razliku. Verlaine) protiv vulgarnog utilita. Još kraće: definicija rekao da je za svoga ţivota nekoliko puta treba da bude adekvatna. P. Dru. gubljenje ljudskosti.nog ĉovjeka odnosno postupcima koji zamje.ĉke dekadencije regresivna evolucija). ĉovjeĉanski). Areopagita.talno-smislena samosvrha pretvorena je u puko sredstvo za odrţanje gole egzistencije (v.no je shvaćanje da izvan poĉetnog bića ili boga ništa ne postoji.vota samo u ĉovjekovu usavršavanju (eksta. Lessing i dr.je poistovetiti s vrhovnim bićem. 2) De.nizacije. Baudelaire. Ĉovjekova stvaralaĉka bit kao dje.nih ĉovjekovih svojstava i kvaliteta koje ga ĉine ĉovjekom. Rousseau. Drugim rijeĉima: definicija ne smi.nje pojmove. simptom najspecijalnije. rod): 1) proces ili l'arta (Th.ĉenje. a kod raz.nim opisa nabrajamo oznake pojma ne od. ĉovjeĉan. Plotin je za sebe biti ni preširoka ni preuska. mjenjuje na neke pravce postromantiĉkog P razdoblja. ĉovjek-roba. stvaralaĉke moći. Razliĉite definiciju. sieclea. karakterizirane teorijom Vart pour Degeneracija (lat. postepeno nestaja.rizma i vraćanja na jednostavnije i niţe oblike evolucije proraĉunatosti dehumaniziranog društva fin de kod organizama ili pojedi. Eriugena) 5 Filozofijski rjeĉnikosnov.nje.jek-stvar. Otuden ĉovjek suvremenog svijeta (»homo duplex«. obogotvorenje. ĉov. 3) samo stvorio.njuju lišila njegove izvorne dobrote. alijenacija). D. — Mnoge Općenito: izrodavanje. Drugim rijeĉima: de-65 dekadencija B finicija ne smije biti abundantna (preobil. Dekadencija (franc. Stoga je i smisao ţi. išĉezavanje bit. ko. u prvom sluĉaju ne Montesquieu smatra da su bitni uzroci moţemo naći viši rodni pojam. genus = vrsta. Deizam (lat.je i energije. Uĉenje da je bog svijet Još kraće: definicija treba da bude aku. J. A.de. 5) Definicija ne smije biti slikovita.za).bunom stanje opadanja. U sistemima mistika (Plotin.ratna. Fr Dehumanizacija (od lat. 4) Collins.nih organa (tzv.gim rijeĉima: deizma Toland.

podredeno boţanstvo.stiĉka demokracija je konkretne ţivotne eg. Delirij (lat. Gautiera: »Istinski je lijepo samo ono što ne stranke. u širem smislu: isto što i do. halucinacijama. misticizmu. G pisci (npr.vijoj nestankom klasa nestati i de. Pt Demencija (lat.vanju. stvoritelj. demos = narod i krateo = vladam): vladavina naroda.).ka« neoplatonici). dobrih i loših posljedica nekog postup. psiho.sistemu narod moţe iz.« Lomeći se ĉesto u pro. a prestaje nadljudski djelovati. smisleno i vrijednosno usmjereno ispidemonima. bog): uĉenje o nje. U konfuzijom i sl.vina naroda. demonstratio = pokazi.li su bogove Deliberacija (lat. statistiĉko kre. odnosno ţi. Općenito: rasudivanje. Nietzsche je smatrao da je dekadencija svagda rezultat Demon (grĉ.ta samoupravljanje). U Plotinovoj filozofiji: isto što i svjetski duh (nus). je. U staroj grĉkoj ujedno i diktatura odredene klase.dost): bolesno duševno stanje koje se oĉitu. zle duhove.vanja. U svim pri. 119). Time demon za moć«. gradi.vanje. delirare = ludovati): privremeno stanje njihovoj moći i djelo. su shvaćeni kao duhovne sile koje su posrednici Po Hobbesu je deliberacija »promatra.njem da svijet mora imati svoga stvoritelja. tj. Demokracija (grĉ. demiurgos). kao i kod visoke dokaz ili dokaz pomoću silogroznice.). udemonstracija kojem nije bitan parlamentari. antiĉkih religija za demone. ta se dekadencijadekadencija gubi ponajĉešće u 66 novi tip društvenih odnosa. U biti. tako što se u parlamentarnom .snik naknadno slabo sjeća onog što se do.) ili oštećenja moţdane kore ili mozga uopće (zbog starosti. Burţoaska demokracija je vlast naroda samo prividno.ĉeni svi robovi. Stoga je demijurg za Platona »otac svih stvari«.) demoni tivanje motiva. vladavine odredenih klasa. pojava itd.ma. dementia = neumnost. Kod gnostika je demijurg podreden višem boţanstvu. iluzijama. V predstavljaju filozofiju dekadencije. U biti je svaka demokracija samozadovoljnog gradanstva. raspodjelom vi. Uvijek je u vezi s uvjere.zam.mitivnim religijama (»Leviathan«). Fr Demijurg (grĉ.kaz (v.nje izmedu bogova i ljudi (neopitagorovci.je u trajnom pogoršanju pamćenja i rasudi. deliberatio = razmišljanje. B Demografija (grĉ. pa će filozofiji Pironov skepticizam.zistencije.telj svijeta. B vijećanje). Do delirija naj.ška rada i svim svojim lucidnim bljeskovima nagovješću. Sociologijski metodološki pojam kojim se prouĉava brojĉano.je (v. zao duh i zla kob. daimon). proroĉki simptomatiĉno rasulo vredno. odnosno razliĉita funkcionalna poremećenja. Uzroci su demencije organske atrofi. Kod Platona: boţanstvo koje stvara svijet pomoću ideja i materije. dogovaraDemonologija (grĉ.kom vremenu »volje ovisi o samom ĉovjeku (fr. nego sve egzotici. neuravnoteţenosti i veće upravljanje radnih ljudi sredstvima za boemstvu razoĉaranih »poetes maudits« što u proizvodnju.. tj.moć stvaralaštva. politiĉka institucija doba odredene teze egzistencijaliz. Augustin) smatra. voljnih postupaka. Kod Heraklita: ljudski udes koji opadanja u ĉovjeku ili ne. luesa itd. jer je filozofiji Schopenhauerov pesimizam a u naše svaka demokracija vlast. Grĉka demokracija bila je vlada.ju onim institucijama u kojima djeluju (v. u no.mokracije. Rani kršćanski posljedica toga je ne. iz koje su medutim bili isklju.motornom dokaz).testu spram apsurda Socijali. U filozofiji misticizma (v. B jaĉeg »zamraĉenja svijesti«. sve što je korisno ruţno oni koji imaju osnovni kapital u svojim rukama.ĉešće dolazi uţem smislu: kod nekih isto što i deduktivan prilikom razliĉitih otrovanja.jasniti za pojedine Th.votnog elana uopće. lu. G sadrţano je uĉenje o razliĉitim demonima. Obiĉno se bole.. Demokracija je u razliĉitim periodima povijesti i razliĉito shvaćena.gadalo u deliriju. demos = puk i grafeo = pišem).tanje nastajanja i nestajanja razliĉitih oblika društvenih veza i promjena. koje je praćeno Demonstracija (lat. daimon = duh. on je iskljuĉen iz vlasti i vladaju moţe sluţiti niĉemu.

U patološkim oblicima depresije (deduktivno. voljni ĉin. oni su obiĉno kraći od aksona (v.monstracijom ili se liĉne nedostojnosti bez opravdanih objektivnih odnosi na demonstraci.nje). zoran dokaz. koji dovodi uzbudenje k Deskripcija.drazumijeva pojam dodavanjem novih oznaka. J. npr. Suprotno je stanje manija (v. zajednice. dendrita. a proši.ju. nezbiljski. potjecati) morala.ĉavanje Determinirati znaĉi pobliţe odrediti neki sadrţaja nekog pojma.stantnosti rodova i vrsta ţivih Dendrit (grĉ. lice. Demonstriran — psihofiziološke aktivno. Mill po. Od šireg se dobiva uţi pojam. Denotacija (lat. = oznaka) je u logici ozna. nev. parti. Demonstrirati obeshrabrenje i bezvoljnost. Upućenost neĉega na nešto drugo. K stvaranju i kon. naroda). Općenito: prouzrokovati. išĉe. Pe Dependencija (lat. P razloga.) i odredivanje sadrţaja i uvjeta. njegov sadrţaj. U francuskom se deontologija upo. descendere = silaziti.je.). dendron = stablo.manje drugome brutalnošću.marck. determinatio = odredi. popuštanje u moralnoj (ljudskoj) odnosno teorija descendencije jest biološka ĉvrstini.vali i razradili teoriju grupe. zatvaranje perspektive. gubitak osobnosti. pobliţe bogato se granaju. nagrizanje borbenosti duha i optiznanost o postanku ţivih vrsta. Bentham: Deontology or the Science of Morality. kod drugih dokaz koji se oslanja na psihofiziološka aktivnost. masa descendencije nasu.ruje davanje imena ĉemu. Ţivĉana stanica ima redovito više Determinacija (lat. ograniĉava. klase.no ovisno o neĉem drugom postojećem ili pomišljenom.na« one psihološkom smislu: odrediti jednosmjerno predmete kojima ime pripada kao predikator. F ţivĉane stanice.nostima (usp. oznaĉavanje. dependere = ovisiti o): ovisnost neke osobe. Re. 1834).67 oblicima inhibicijadetirminacija demonstracija zorno dokazati.letski) niţih svoje sposobnosti i mogućnosti. opaţanje vla. odrediDeontologija (grĉ. opis.prot prevladanoj teoriji o uopće. ali ne u kantovskom smislu o duţnosti uopće. bes. nauka o duţ. strani. nego više empirijsko istra. v.jerovanje ţivotnih oblika — uĉe La. etiĉka i pravna (ljudska i društvena) neura. ujedinjenih na izvršenju zapostepenim mijenjanjem iz jednog jedniĉkih zadataka. U pod »denotacijom nekog ime.stitih rijeĉi i ĉina kao tudih i ĉudnovatih. pokreta. psihiĉko stanje u kojem se vlastito ja i vanjski svijet pojavljuju kao tudi. mizma. Su Demoralizacja (lat. deduktivno dokazati.vanje). stanici. F Depersonalizacija (od lat.mooptuţivanja i — onaj koji je izveden de. persona = osoba. Darwin. nasiljem. produbljuje tako da moţe doći do pot. denominatio = naziva. malnim oblicima depresiju karakteriziraju ukoliko je intuitivan« (Kant). gubljenje povjerenja u sebe. dogadaja ili stvari o nekoj drugoj osobi.trebljava za oznaku profesionalnih duţnosti nekoga zvanja. o onome što treba ĉiniti. ali se u teţim — dokazati. Općenito: omedivanje. bilo Haeckel i dr. denog pojma dodavanjem oznaka. J. medicinska deontologi. koji su osno. v. deon = što treba da bude i logos = nauka): dio etike.lacija u kojoj je nešto postojeće ili pomišlje. (monofiletski) ili nekoliko (polifi.) kojim se suzuje opseg odrenadijevanje imena ĉemu. sa.pune Demonstrabilan — onaj koji se moţe utuĉenosti.zavanje jedinstva liĉnosti (ili njeno oduzi.gizma. opadanje ili slabljenje Descendencija (lat.ţivanje o razliĉitim posebnim duţnostima koje odgovaraju raznovrsnim prilikama u ţivotu.ĉunljivost i neodgovornost. drvo): izda.sti (deduktivno i zorno) dokazan.S. rasipanje ukljuĉujući i ĉovjeka. zorno) dokazati. dogadaju ili stvari.nak bića. apstrakciji. liĉnost). u snagu ideje i vlastitu moć (bilo pojedinca. Demonstrativan javljaju se ĉuvstva krivnje. Sva ţiva bića.ja.pravljem) i njeno podvajanje. »apodiktiĉki dokaz. nazvati što po ĉemu. K Depresija — neugodno ĉuvstveno stanje ili raspoloţenje u kojem prevladava smanjena . U logici: postupak (suprotan Denominacija (lat.nje. U lakim i noropaţanje.). razvila su se tisućljećima kohezije snaga.

sredinom itd. determinatus = odre.stiĉna je za naĉin doţivljavanja shizofreni. liĉnosti i dr.znanstvenog pojma kauzaliteta (v. karaktera.). pa ona ostaje puko amorfno htijenje (poţu. koji iskljuĉuju mogućnost slo. U etici: pravac koji zastupa apsolutno odredenje volje i djelova.dom. detirminacijaograniĉen).dodţbi i asocijacija. tzv. sliĉno doţivljajima za sanjanja.) ĉini to isto upravo tvrdnjom o (apsolutnoj) neodredljivosti i neodredenosti volje (po. teologijski (ovisnost htijenja o bogu). dotle njegova suprotnost indeterminizam (v.vanost individualnog odnošenja općim so.cijalnim odnosima. Meinonga jedna od osnovnih vrsta predmeta uz objekt (v. U teoriji predmeta (Gegenstandstheorie) A. svega dogadanja.bodne volje. Meinongova teorija predmeta izvedena je iz Brentanove tvrdnje da svaki psihiĉki doţivljaj ima svoj odrede. normama i principima htijenja). odgojem.ga zbivanja u svijetu.ni intencionalni (v. autodeterminizam). dignitativ (v.).ma).) predmet. P dharma .da.nost po svrhama i ciljevima.tiv (v. cilja. socijalni (uvjeto. K Dezagregacija (psihiĉna) je poremećenje u psihiĉkoj strukturi. Determini.). — tzv.svemašnjoj odredenosti svih pojava. Razliĉite vrste determinizma: empirijski (nauĉava ovisnost pojedinaĉnog htijenja o unutrašnjem iskustvu i motivi.zalnu povezanost cjeline svijeta). Oĉituje se u automatiz. — Dok determinizam ne dopušta i poriĉe slobodu volje na osnovu prirodo. G Determinizam (lat. Općenito: shvaćanje o 68 po. principa. ustrojstva.).den.nja vanjskim i unutrašnjim uzrocima ili motivima. osjetilna teţnja). mehaniĉki (promatra i shvaća htijenje i djelovanje kao proizvod vanjskih faktora i podraţaja) i psihologijski (koji htijenje i djelovanje pojedinca tumaĉi kao neposredni rezultat unutrašnjih.moću norme.ti neko dogadanje nekim zakonom ili re. U prirodnim znanostima: pret.).zam ponajĉešće zapada u posvemašnji fata. teleologijski (odredenost i uvjetova. das Desiderativ): predmet ţelje ili ţudnje.postavka opće kauzalne (uzroĉne) veze sve.).ĉara. Bu Deziderativ (njem. metafiziĉki (svrstavanje htijenja u kau.lizam (v. prohtjev. Psihiĉna dezagregacija karakteri.mu mišljenja i u nepovezanom slijedu pre. psihiĉkih dispozicija našega ja. objek. svrhe. smisla).

koji ih tvore.ĉava kozmiĉki i moralni poredak. U tip).skog bitka«.logistiĉkog zakljuĉivanja.itd.gulis valet. moralna vrlina. Kasnije se postupno razvijala u zasebnu pedagogijsku disciplinu u današnjem smislu.padanje).javnoj prirodi svijeta (v. psihologije i teorije spoznaje istraţuje opće principe nastave kao i nastave pojedinih predmeta (metodika). ozna. Ve Dhyana (sansk.). u općenitom znaĉenju »vještine nauĉiti sva. v. a osobito u atman i manas (v.). v. podloţni neprekidnoj mijeni u subliminalnom toku svijesti (bhavanga. »Bu. pravilo koje po mišljenju nekih logiĉa. Dhatu (sansk. »Sve pojavne stvari traju samo ko. quidquid de nullo valet. nec de quibusdam vel sin.).« (»Što god vrijedi o svima.jedi takoder o ponekima i o pojedinima. dhamma. ne vrijedi ni o ponekima ni o pojedinima.ra (napose onih koji smatraju da su za sud i za zakljuĉak temeljni opsegovni odnosi medu pojmovima) leţi u osnovi svakog si. st. Termin kompleksnog eter. nesla. Najpoznatija korijena dhr. a moţe se izraziti rijeĉima: »Quidquid de omnibus valet. voda. vatra. Z Diferencija (lat. Javlja se u latinskom obliku 'didactica' kao pedagogijski termin u 17.skim filozofima brahman. cjeline. tako da se klasificira kao šesto osjetilo.mjerno na mjesto brahmana stavio pojam dhamma.) — Daljnja znaĉenja »uzroĉnost« i »uzroĉnik« vaţna su osobito za budistiĉku teoriju o po. smi. a u prvobitnom Buddhina klasifi.koga sve« (Comenius). pra. polazeći od ĉetiriju glavnih zna.jeljenih u tri skupine po šest mate. rastvaranje. U psihologiji: povreme. Buddha je na.bene sinteze jest nibbana (v. v. valet etiam de quibusdam et singulis. Tako se dobiva skala od budizmu. Dhamma je »pojava« u prvom redu kao predmet razuma (manas. nazivaju se i ti elementi. — U Vedama se upotreb. teći.der »Nota notae est nota rei ipsius. moralni os. st. tj. (Taj os. — U sistemu yoga (v. u koje ulaze elementi osjetnosti i psihiĉkih stanja.). S Dharma vaišešika (v. 2) uzrok (sinonim za hetu.). vri.ju se.) klasifikaciji akaša se diferencira u (sansk.ĉenja: 1) nauka. što god ne vrijedi ni o jednom.vanje neke menta (maharbhuta) — zemlja.slu oznaĉava kozmiĉku zakonitost u kojoj njihova osjetna podruĉja (ayatana) i je.).I Dezintegracija (lat. tj.«).ljava u kama-.zistencije i njenih elemenata.ger). razgradi.liko jedna pomisao« (Kathavatthu). prema nauci o karmanu (v.fikacije (npr.vara pribliţno poloţaju yoge u cjelini medu skolastiĉkim daršanama (v.stavi koja oslanjajući se na rezultate logike. afekata »istinitost«. Budući da su predmeti osjetnosti sintetske tvorevine. . elementi bilo koje klasi. pa odgo.tici abhidhamme klasificirano je 89 takvih elemenata. konaĉno. U tom paralelnih ni. koji se u vedantinskoj klasifikaciji nekada naziva potpuno odijeljeno od drugih (dezin.).širem smislu i odgovara grĉkom terminu »fenomen«. Ve Dictum de omni et nullo (lat. Je.jesti (vigjnana).no ili trajno Njima se obiĉno dodaju neposredno još dva — nestajanje jedinstva liĉnosti kod koje se dharmapojedini duševni doţivljaji jav. U tom se smislu termin upotrebljava i u pluralu (dhamma).ljaju 69 eter (akaša v. bjeţati.) P Didaktika (grĉ.ganje. rastvarati se). kao znanost o na. a element svijesti u znaĉenja u indijskoj filozofiji uopće. n. a elementi zbiljnosti. Ve istom smislu kao rita (v. Odatle su lako Terminom dhatu naziva.tiĉne stvari.laznosti.rijalnog ili moralnog opstanka.kacija Dhatu obuhvaća 18 smislu obi. i shvatljiva znaĉenja: »vrlina«.) i element osjetne svijesti. prostor i vrijeme.). a kod Buddhe vigjnana. desintegratio = ras.).zova: osjetila (indriya. e. pali termin gjhana). kao obiljeţje fenomenalne eg. znaĉi »pojavu« u naj.met. koji je najniţi psihiĉki organ.). 3.nov odgovarajuće vrste svi.novni smisao ukljuĉuje i kineski tao [v. — U budizmu dhyana je opći naziv za me. U anali. — Rijeĉ izvedena iz dru-. v.).jom na odredeni duševni ili tjelesni pred. element. gdje postaje središnji pojam i naziv za devet elemenata. bestjelesnih stanja -arupa. Prema definiciji Buddhaghose »oni su lišeni istinskog bitka« (nissatta).ljeţava sve što je podrška ili podloga elemenata podi.nost«. na mjesto vjeĉne i nepromjenljive svjetske duše ideju vjeĉnog nastanka i pro.ka oznake je oznaka stvari same«.ĉke definicije svih tih znaĉenja termina dhamma razradio je osobito Buddhaghosa (5.todu meditacije (v. vezan za osjetno iskustvo.].). u smislu u kojem se Bud. differentia = razlika). — Skolasti. a na mjesto predodţbe o supstan. koji ukljuĉuje sva specifiĉna obiljeţja. najširi termin koji obuhvaća najprije ĉetiri »gruba« fiziĉka elerastavljanje.tegrirani brahma-dhatu.vilo o svakom i nijednom). razliĉitost izmedu dvije inaĉe iden. »isprav.znaĉi »drţati«.dini dhamma koji nije tvorevina predodţ. abhidhamma). Suprotno: integracija (v. didaktike tehne = vještina pouĉavanja).dhin sistem u cjelini naziva tim imenom.sota. nazva. = izreka. Vidi tako.nih dravya (iz korijena Buddhino uĉenje u cjelini. 4) pojava u smislu »lišenosti istin.) dhyana kao pretposljednji ĉlan opće duhovne discipline prethodi stanju pune sabranosti (samkihi).distima je dhamma ono što je brahman.ma.).). Aksiom silogiz. zrak. meditativna zadubljenost koja se postiţe intenzivnom koncentraci.ciji predodţbu o nesupstancijalnosti« (Gei.) i dhamma (pali).« (»Ozna. — iskonskiji od materijalnog.

Diferencijacija (lat.II — U matematici: ona veliĉina koja se dobiva odbijanjem manje veliĉine od veće. diferencijalna psihologija . razliĉnost). misaoni postupak kojim se utvrduju istanĉane razlike odnosno specifiĉne oznake u nekom istovrsnom razvojnom procesu. differentia = razlika.

koje su sposobno. Statiĉnost je samo moment obradba rezultata. nego u kretanju.nosti. npr. podjela nekog pojma na dva niţa pojma koji protivrjeĉe jedan drugom.Diferencijalna psihologija — grana psiho. Sastoji se od to. logiĉkom smislu: vrsta di. u brzini reakcije.vito i razliĉitim psihometrijskim sredstvima prikazuju taj odnos.sti. determiniranosti uopće. etatiziranim i imenom ideje pretvara ĉak u samostalan postvarenim uvjetima socijalnoga ţivota — u subjekt. dostojanstvo. koji je posve izmaknuo iz njegovih ruku — borba za dostojanstvo ĉovjeka. V mnogostru.nih stanja i izmedu pojedinih predmeta. stajališta odnosno u vremenskoj dimenziji. inteligenciji. odredeni naĉin istraţi. dijalektiĉka metoda ne samo da se razlikuje od Dignitet (lat. U suvremenim dehuHegela je pro. Marx definiciji vrsni pojam po kome se pod višim je tu razliku kao i bit di.nosti i individualnosti jedan je od osnovnih principa i zadataka realnog humanizma (V. vrijed.zivali i zadatke itd.ka). moja istorodnih pojmova.cesu.vizije (v. razlike u oblicima kad ga se promatra s ra.kva metoda loška tipologija (karakterologija) koja nastoji koja sve pojave promatra u pro.ja ispituje pravilu i koje objašnjavaju ili sliko. podjela pjesnika na talentirane i netalentirane).gelsov. bilo na nalnoj orijentaciji.-ekonomskom i mistificiranom obliku dijalektika je postala politiĉkom mehanizmu. bilo na dustriji).ĉaka. Diferencirati — utvrdivati postojeće razlike uzajamna negiranja odrede. u sredstvo iz.logije. u usavršenih metoda (produbljena statistiĉka kretanju. dakle i moment koji dijalektiĉki neke kompleksne oblike ponašanja svesti na proces u sebi sadrţi. Kod mene je idejni stroja. ugled. Zaseban dio di.vanja ferencijalne psihologije tvori (vrlo komi objašnjenja pojava. u uzajam. ko. u vezi s klasificirati i opisati cjelovite psihiĉke pro.tiĉko. diferencijalna psihologija je primjenom veoma Svako je postojanje u biti dijalek. njegove liĉ.ces mišljenja. ĉuvstvenom Dijalektiĉari — koji se odvija po dijalekti. karaktere.rabljivanja svijet. Općenito: svaka podjela na dva di. te svojim opsezima zajedno iscrpljuju opseg tog višeg pojma (npr.sti potrebnih za odredene radne zvali i eristiĉarima. U modernom znaĉe. percipira. linija i figura koje su rasporedene po nekom usko vezana za opću psihologiju. naprotiv. od i preraden u ĉovjekovoj glavi«. diferencijalna koji u svom mišljenju i istraţiva. društveno. pojedincima s obzirom na od. dihotomeo = cijepam na dvoje).file: drugim pojavama.).Dijalektiĉka metoda. dignitas).stavne komponente.nost. nastajanja novih kvaliteta. iako se kao pojam relativno jedno.tode (v. V stupaka u nastavi i odgoju. u Gr oblicima motorne spret.njim decenijima zakonima. Hegelove.tiĉnog.ĉkim reagiranju itd.nju. = specifiĉna razli.nju: svaki spo.redene psihiĉke i Oznaĉava opis nekog lin.nju postupa po psihologija daje solidno uporište profesioprincipima dijalektiĉke me. . koji on pod maniziranim.).). Sto nije statiĉno. Tim su imenom na. faktorska analiza) uspjela kretanja. tj. u inidealistiĉki Hegelov naĉin. otkriva u njima Kr imanentne suprotnosti i protivrjeĉnosti.). u robu. Dijakronija je lingvistiĉki (naroĉito testovima) 70 termin uveden oddijalektiĉka metoda diferencijalna psihologija registrira razlike medu strane Saussurea.noj uvjetovanosti i tipove. U dijalektiĉke metode: Hegelova i Marxova. Dvije su suprotne Differentia specifica (lat. demijurg stvarnosti koja saĉinjava samo kojima je ĉovjek-radnik pretvoren u priv. tehnificiranim. pamćenju.. ustanoviti suprotstavlja pojmu dijalek. koji se zasniva na spoznaji pleksna i metodološki diskutabilna) psihodijalektike stvarnosti uopće.jesak njegovu vanjsku pojavu. Ta. Dijagnosticirajući socijalno vaţne skolastike (v. — U uţem. primjeni odredenih metoda i pomaterijalitiĉki Marxov i En. U posljed. samo materijalni svijet prenijet i potĉinjavanja drugom ĉovjeku i vlastitom.jalektiĉke metode rodnim pojmom dotiĉni pojam razlikuje od ovako karakterizirao: »Po svojoj osnovi. precizirati repertoar Euklida iz Megare. Za vaţenje.zvojno-historijskog senzorne osjetljivo. temperamente. P Dijagram — grafiĉki prikaz odnosa medu pojavama bilo koje vrste. Sokratova uĉenika. v K Dihotomija (grĉ. nego joj je i neposredno suprotna. u stvar.jela.ke zavisnosti medu pojedinim Dijalektiĉar — prvobitno naziv za pristalice psihiĉkim funkcijama.sobnosti i odlike pojedinaca..gvistiĉkog sustava psihofiziološke funkcije. »U svom njega otudenom. procesu. selekciji ljudi (npr.

Bilo da se radi o pri. Razliĉiti oblici materi..vota i kretanja. ljud. dakle i po njegovoj prolaznoj strani. Materija i kretanje dani su u neodvojivom jedinstvu. Osnovne teze: svijet je jedinstven u svo. Ali kreativna sposobnost ĉovjekova mišljenja najbitnija je njegova karakteristika. kao svojevrsni dio cjelokupne stvarnosti. borbi klasa itd. njen bitni i jedini smisao.vanju. ĉovjek je bitno .njemaĉkom modom. u dje.jeka je njegova vlastita djelatnost.maju medusobne veze. jer71 u pozitivno razumijevanje po.) Spoznaja ĉovjekova nije puko pasivno promatranje i odraţavanje. kao i svaka posebna sfera stvarnosti. Feuerbach i kraj njemaĉke klasiĉne filozofije« (1886) i »Dija. Praksa (v.dencija i njihovo prevladavanje. »Teze o Feuerbachu« (1845).skog mozga. ten. negiranje. priznajući djelovanje sluĉajnosti i pojedinaĉnog faktora koji moţe utjecati na devijacije slijepe nuţnosti. »Njemaĉka ideologija (1845/46) i kasnije u Engelsovim djelima »Anti-Diihring« (1878). Svojom svjesnom radnom i povijesnom djelatnošću ĉovjek je tvorac svoje vlastite povijesti.nje.savanje burţoazije i njenih dijalekticka metodadoktrinarnih za. jer svaki postali oblik shvaća u toku kreta.gelsov filozofski pogled na svijet u kojem su saţeta sva bitna dostignuća filozofskog i znanstvenog razvitka suvremene epohe. Svaki razvoj je i realizacija nekih od postojećih mogućnosti.ĉkostvaralaĉki mijenja svijet. Principijelnih granica spoznaje nema. Sluĉajnost je pojav. I konaĉno. (V. podloţno je i dijalektiĉkim zakonima razvoja kao i ostala stvarnost.raţavaju veze i odnose u samoj stvarnosti ali su i njihova anticipacija.nja. iz.« (Pogovor drugom izdanju »Kapitala«. ali i oĉuvanje onog što je bilo pozitivno.nje završava u oblikovanju novih struktura. pa nema pojava koje ne bi bile ma. vrijeme i prostor su takoder beskonaĉni. on nije samo slijepo orude prirodnih sila i zakona. nekim općim zakonima ţi.stojećeg stanja unosi ujedno i razumijevanje njegove negacije. U konkretnoj praksi i provjerava svoje zamisli i spoznaje.) V Dijalektiĉki materijalizam — Marxov i En. Podjelom i diferencijacijom rada.dencija i mogućnosti. borbi vrsta. Svako postojanje dano je kao jedinstvo suprotnih sila.). Kretanje je apsolutno.ske spoznaje svojevrsno je jedinstvo apsolutne i relativne istine (v. praktiĉkomisaono biće.ni oblik u odnosu na suštinu pojave.ator.no stanje visokoorganizirane materije. kao i odnosima vlasništva.vlaĉnosti (atrakciji) i odbojnosti (repulziji). Ĉovjek je praktiĉko- misaono biće. Povijest ĉov. novih kvaliteta. Naše misli. S obzirom na to što marksistiĉka filozofija prevladava u svojim teoretskim temeljima fatalizam starog ma.tiĉkog materijalizma. Covjek prakti. ono ima svoje specifiĉne zakonitosti. Svaki stupanj ljud. »L.je dani su u uzajamnoj povezanosti i djelo. Isto tako ono po svojoj strukturi na odredeni naĉin odgo. U svom ra.). kao i sva. ĉovjeka uopće. Ovo prevladava. svaki je razvoj borba takvih ten. Ljudsko mišlje.terijalizma. Prema njemu svaka kvantitativna promjena ima granicu kad na. »Sveta porodica« (1845). jer se niĉim ne da tutorisati i jer je u svojoj suštini kritiĉka i revolucionarna. dijalektiĉki zakoni.cionalnom obliku ona izaziva ljutnju i uţa. Osnovni su oblici egzistencije materije vrijeme i prostor.lektika prirode« (70tih god. pa je zakon prijelaza kvan.kako determinirane (v. Ĉovjek je dakle u biti kre. a mijenjajući svijet mijenja i samoga sebe. Nastao ĉetrdesetih godina XIX st. Budući je materija beskonaĉna.). njegove nuţne propasti.) je dakle u posljednjoj instanciji i kriterij istine.vara strukturi stvarnosti.ko drugo biće. Iako je ĉovjek podvrgnut. ona naglašava znaĉajnu aktivnu ulogu pojedinca. te je kretanje naĉin postojanja materije.titete u kvalitetu daljnji bitni zakon dijalek. a i sukob dvaju redova pojava koje inaĉe ne. a oĉituje se u sve većem oslobadanju od prirodne nuţnosti.lima: »Ekonomsko-filozofski manuskripti« (1844).joj materijalnosti. koja kao prevladavanje znaĉi ukidanje starih sadrţaja. pa je i mišljenje odrede. mirovanje relativno.stupnika. dijalektiĉki materijalizam apstrakcije.staje nova kvaliteta. asimilaciji i disimilaciji. Dijalektiĉka negacija je stvaralaĉka negacija. jer se ĉinilo da ona moţe preoblikovati stvarnost.

spoznaje najviŠih pojmova. koje još ne dovo. pa je time negacija svega drugog. Bez obzira na to radi li se o privlaĉnosti (atrakciji) i odbojnosti (repulzi. da bi ĉovjeka — u karakter i mogućnost prirodne evolu. da nema nikakvog kre. Budući da je svaki finicijom. Zakon prozimanja suprotnosti. novih bića.72 negacije.cije. zakon o nega. oslobadanje ĉovjeka od svih tih redeno i kvalitativno ograniĉeno (negativ. Ali te promjene imaju svoju granicu.liteta dotiĉnog mnoštvo.otuden u modernom svijetu. vještinu podjele stvari na suprotnosti. negativno. brţih promjena i samih kvaliteta izvore kretanja i razvoja. Aristotel naziva postoji mogućnost samo manjih kvantitativnih Zenona iz Eleje dijalektiĉarem. zbog ĉega ga neki ograniĉeno. a protivrjeĉnosti i su. te negacije. dijalektikom.kle prevladati u svom velikog djela ljud. ovozemaljskog prirodnog razvitka. uvijek naravno u svojim specifiĉnim oblici.ji) u mikrokozmiĉkim i makrokozmiĉkim procesima. borbi klasa ili suprotnosti razliĉitih teorija. povijesti ljudskoga društva.je promjena. oblika alijenacije (v. Borba za novi stojanje.jalektiĉki zakon proţimanja suprotnosti. fundamentalni je dijalektiĉki zakon i ujedno metodiĉki princip koji pokazuje da je u zbilji sve protivstavljeno. svako pojedinaĉno kao u sebi odhumanizam.de do bitnijih protivrjeĉnosti kad se pretpostavi giba. jer pokazu. Heraklitovo uĉenje naziva se takoder predmeta. tj. Engels je u »Dijapostojanja i razvoja. asimilaciji i disimilaciji. U postojanju i razvoju. tj.ma. Svako materijalizma. dialektike tehne = vještina razvitka a takoder i samog mišlje. negacija dijalektiĉki materijalizamlektiĉki materijalizam.kon proţimanja pitanja i odgovora. Ako se dijalektiĉki shvati svako po- . denakon dijalektiĉke negacije. Oni upravo i nisu V drugo nego najopćenitiji zakoni ovih dviju faza Dijalektika (grĉ.). To je dovelo do diskreditiranja društveno uredenje npr.jelaza kvantitete u oznaĉava umjetnost diskutiranja na temelju kvalitetu i obratno.ĉka iscrpljuje tematika zakona dijalektike. borbi vrsta u organskom svijetu. te se nuţno prevladava marksistiĉki orijentirani mislioci napuštaju. ideologija — u svim tim procesima vlada jedinstven di.tivnih promjena dovodi mijeni. Ovim se nipošto ne lektici prirode« naveo tri osnovna dijalekti. pa tako i samog ĉovjeka — kao posljedice konkretnog. analizom i sintezom došlo do predmet i kvantitativno i kvalitativno odreden.tanja i razvoja bez unutrašnjih suprotnosti. pri ĉemu zakona: »Zakoni dijalektike apstrahiraju se postoje mnoge kontroverze medu marksistima dakle jednako iz promjena u prirodi kao iz u shvaćanju ove problematike.nja. Dok Zenon u analizi nekog tijela ili procesa. jer je stvarnost shva. V u višim oblicima društvenoga kretanja. Dijagranice. Negacija Dijalektiĉki zakoni — najopćenitiji zakoni ne. nastajanja novih vrsta. promjena jedne ili više kva. Svode se dijaloga i diskusije). historije. bitni je moment onda je svako prevladavanje te unutra.listiĉkoj praksi došlo je uvijek se razvijaju nove snage i nove tendencije do vulgarizacije i napuštanja biti dijalektiĉkog koje negiraju tu prvobitnu ograniĉenost. za. Bez suprotnosti nema dakle uopće ni postojanja ni kretanja ni razvitka.stiĉkim shvaćanjem ograniĉeno je.ciji negacije. isto je tako u sebi tog pojma (dijamat).gacije je dakle stvaralaĉki moment svakog kretanja i razvoja zbilje.protnosti kao do naglijih.šnje suvremene etape ljudskog postojanja.nje. Kod Platona dijalektika na ova tri zakona: zakon pri.« vrste i rodove da bi se o njima moglo Zakon prijelaza kvantitete u kvalitetu goraspravljati i diskutirati.skog stvaralaštva. osnovni je teoretski fundament toga Nuţno se mora da. Zakon negacije negacije govori o razrješavanju tih suprotnosti u nekom kretanju i razvoju.rjeĉnost kad se uvid u jedno od najvaţnijih pitanja i za samog pretpostavi gibanje. da bi se od niţih vori o karakteru promjena koje su nastale pojmova strogim logiĉkim postupkom. Sve što postojidijalektika zajedno s materijali. u prvom redu bez proţimanja suprotnih tendencija.no). Ovaj zakon daje nam mišljenja pokazuje protiv. U svakom postojećem staljinistiĉkoj nesocija.tio u vjeĉnoj kad stupanj kvantita.

Schellinga i Solgera.vanja (v. J. što dovodi do antinomija. a u 20.) i subjek.venstveno kao razvoj i kretanje u suprotno. nauka o razmišljanju (dijanoja). Hegel stvara od dijalektike opću metodu svoje fi. Jacobija. Dijanoja (grĉ.jekove historijske prakse. W. Sam Aristotel upodijalektikatrebljava taj pojam za postupak73 dokazivanja po vjerojatnosti. Pogrešni naĉin zakljuĉi.znajnu teoriju. H. što se odnosi na razum odnosno na teoriju. antiteza.će mišljenja.stima bitan je sadrţaj svega postojećeg.ke za marksizam je ĉovjekova historija u kojoj dolazi do izraţaja dijalektiĉki odnos subjekta i objekta.vija po dijalektiĉkim zakonima (v. Zaĉetke dijaloškog mišljenja nalazimo kod F. te se u sintezi dijalek.ćaj stida i ĉasti. umski. a ima oblik kretanja u krugu.lozofijskih misli u govoru i protugovoru. teorijske kreposti. Kant u svojoj Kritici ĉistoga uma pod »transcendentalnom dijalektikom« shvaća kritiku dijalektiĉkog privida. . Dijalog znaĉi u Plato.). Za nastajanje moderne takozva. Heraklit priznaje objektivno kretanje i protivrjeĉnost u stvarnosti. sinteza). U tom se smislu u marksizmu pod dijalekti.la (Nikomahova etika). tiĉu se pravilnog odnošenja razuma u spoznavanju.ne dijaloške filozofije nije bilo primarno znaĉajno grĉko-rimsko kozmocentriĉno mišljenje već ţidovskokršćanski »persona. prijateljstvo i dr. otmjenost.) odnosno dokazivanja (v. promišljenosti i ra. koje vrijede samo za predmete mogućeg iskustva.ćim zakonima kretanja kako vanjskog svije.). dianoetikos). tj. prema tome stvarnosti uopće. tako i ljudskog mišljenja« (Engels). tj. dijalektika pr. u materijalistiĉkom smislu.). za razliku od etiĉkih ili karakternih kreposti.gog«dijanoja kao posljedica kartezijanskog ego cogito. v.ta. Takoder: definicija (v. i time je nastala odgovarajuća umjetniĉka forma koja se odrţala sve do G. pokušaja da se razumske kategorije. »prave sredine« i ĉuva mjeru (hrabrost. (V.ka oznaĉava formalnu logiku. koje su konstantno usmjerenje volje što se pridrţava tzv. umjerenost ili trezvenost.). razum. primijene i na stvari po sebi.kom i gramatikom saĉinjava trivijum. stvaralaštvu i djelovanju. Bitna je odlika toga shva. dareţljivost. dialogos = razgovor) znaĉi u filozofiji od Sokrata i Platona razvijanje fi. Budući da su za Hegela mišljenje i bitak identiĉni. revolucionarnost ĉov.bom« i iz toga se razvija njegova koncepcija dijalektike. Nakon Fichteove dijalektiĉke forme deduk. dostojanstvo.gnuto razumu i njime upravljano (teorija. Hamanna.tada odbacio i protivrjeĉnost i gibanje. Dijalog (grĉ.ju ili gramatiku i retoriku ili logiku i spo. Osnovno podruĉje dijalekti.) u kojoj se ono što treba odrediti odre.). To su tzv.) Dijanoetika ili dijanologija (grĉ. koja s retori.duje tim samim (v. Dijaloško mišljenje ima u 20. Marx i Engels nastavljaju. uĉenje o mišljenju.ćanja da svaki pojam implicite sadrţi svoju suprotnost (antitezu). G. Bruna. pravednost. stoljeću poseban utjecaj na pedagogiju i teologiju ali isto tako i na ontologijska i etiĉka raspravljanja. stoljeću kod H. V.cije pojmova (teza.lizam« s jedne strane i metodologijsko i egzistencijalno problematiziranje onog »dru. Rosenzweiga i M. Gr Dijanoetiĉke kreposti (ili vrline) u Aristote.me stvarnosti.lozofije i ujedno dijalektiku shvaća kao put samorazvoja apsolutne ideje. K Dijanoetiĉki (grĉ.novom mišljenju »govor duše sa samom so. Cohena. razboritosti ili uvidanju. mudrosti. a koji je zapravo rezultat spoznaje dijalektiĉnosti sa. osje. Stoici tim pojmom oznaĉava. Fichtea i Schleiermachera. Ostvaruju se na podruĉju znanosti i umjetnosti. sposob.tiĉki prevladavaju. V Dijalela (od grĉ. Humboldta. circulus vitiosus).kom shvaća i objektivni proces koji se od. Bubera. U srednjem vijeku dijalekti.tivni dijalektiĉki metodski postupak kojim mi prilazimo istraţivanju pojava.nost ili moć mišljenja ili ono što je podvr. shvaćajući pod dijalektikom »nauku o op. diallelos tropos = naĉin kretanja u krugu).zumnosti. vladanje sobom. razmišljanje. dijanoetiĉke kreposti. na Hegelovu koncepciju. a katkad mu oznaĉava i »sofistiĉnost«. umjetnost ili umije.

U uţem logiĉkom smislu dilemom se oznaĉuje hipotetiĉko. Teorija relativiteta sredstava za odrţavanje vlastitog bića. shvaćanja svaku drţavu tretirao kao diktaturu.jalizam. u okviru kojih su radniĉka klasa i njene vodeće socijalistiĉke snage. uĉenje o potrebi svrhovitog primje. Općeni. polilema). dimensio = izmjera). I okultizam prihvaća discipliniranje tijela i duše pomoću duha ĉetvrtu dimenziju. politiĈkog si. u kretanju.nosi klasnih i (fizikalni politiĉkih snaga u jednoj zemlji.-disjunktivni silogizam (v. ili razdob. ali u biti ostaje u psihologiji i socio.logiji. Shvate li se sile ne podrazumijevati prosto prisustvo neke radniĉke naprosto u matematiĉko-fizikalnom znaĉenju partije u vladi. pokretljiv. S B Diktatura proletarijata. Osim na fizikal. vlast odredene klase kojoj stoji na Dinamika je za razliku od statike znanost o silama i gibanjima koja one proizvode. odnosno samog ĉina i ostvarenja. već njen društveni odnosno klasno stup sadrţi u sebi moć (mogućnost) da postane politiĉki sadrţaj. u mogućnosti da mijenjaju društvene odnose u skladu s nji.). resteţnost u prostoru koji ima tri di.stema doba prijelaza Dinamis (grĉ. »Pod diktaturom proletarijata ne cjelokupnost pokretnih sila na odredenom podrazumijevamo ovakvu ili onakvu vanjsku podruĉju stvarnosti.). a moţe imati kadšto tri i više ĉlanova (v.hovim društveno-ekonomskim interesima.gućih tema negira i postavljeni uvjet (mo. ĉak iskljuĉivo. dvoĉlana pretpostavka. Tako npr. snaga.stema izrastaju iz odredenog društvenog sadrţaja. prote. 74 prihvaća još vrijeme kao ĉetvrtu dinamizam dijetetika dimenziju. lema. lat. Moţe druga premisa gla. energia. entelehija). Prema tome se i materija zamišlja takve vlasti i takvog politiĉkog sistema u kome kadšto samo kao oblik pojavljivanja sila. ali nije ni Pi ni P2. Od Hipo. F Dimenzija (lat.dus tollendo tollens) prema ovoj shemi: Ako je S onda je ili P i ili P2. i u tjelesnom i u duševnom pogledu. na sile i uza. u savezu s ostalim radnim ljudima.venstveno.denu metodu ili organizaciju politiĈkog si. Pet formu drţave niti odre. Mogu. drţava radniĈke kla. mramor.će Lenjin je na temelju Marxovih i Engel. pa je po njemu pojavni svijet i viših ĉuvstava.sovih opreke: statiĉan (v.krata: tj.siti i S je Pi. S nije P2 — dakle je S Pi (tollendo ponens). . i neizbjeţno jesu.) sa dva alternativ. u kojoj se nameće izbor (alternativa) jedne od dviju (ponajviše neugodnih) mogućnosti izraţe. Diktatura proletarijata bit je medu njima. Vlast jedne klase moţe biti kojega je i preuzet. Galilei. Njen osnivaĉ je raspolaganju sav opresivni aparat drţave radi G. snagom proţet. i u razliĉitim zemljama i Dinamizam — svaki filozofijski nazor na svijet po kojem se sve što postoji svodi pr. mehaniĉki (v. Linija ima samo jednu dimenziju. a ne neospornu rukovodeću ulogu ima radniĉka kao troma masa koja bi se pokretala tek na klasa.Dijetetika (grĉ. metode i organizacija kip (v. U širem smislu znaĉi diktatura.se. tj.jamne odnose veoma razliĉite. pri ĉemu se negiranjem obiju mo.hanizam).njivanja površina dvije a prostor tri.« (Program SKJ) V Dilema (grĉ. iz osiguranja te vlasti. koji nastaje djelovanjem sila. Kod Kanta je predmet dijesamo sjena ĉetverodimenzijonalnog realnog tetike moć volje nad nezdravim osjećajima.tiĉki silogizam ĉesto dolazi do izraţaja pri dokazivanju u ţivotnoj i znanstvenoj praksi.ni komunizam. dade se izmjeriti u tri pravca: po duţini. Dinamiĉan. po Aristotelu: puka mogućnost za razliku od iz kapitalizma u soci. moć. dakle nije ni S. i stvarno ih mijenjaju. A pod neospornom rukovodećom ulogom osnovu posebnih vanjskih poticaja nastalih radniĉke klase u tom smislu ne moţe se gibanjem (v. Takav tzv. trilema. svijeta..nom podruĉju.na ĉlana u prvoj hipotetiĉko-disjunktivnoj premisi.ga.menzije. potentia). me.to uzevši situacija »u škripcu«.nih rijeĉima »ili — ili«. izraz dinamika pojavljuje se više ili manje demokratiĉna. širini i visini. već takvi od.ljima mogu biti. iz ĉega slijedi zakljuĉak: S dakle nije P2 (ponendo tollens). diaitetike tehne). Forme.).

postepeno sve više prelazi u toplinu koja se širi (rasipa) na sve strane. materija.: klijenut vanjskih oĉnih mišića.) molekula sve do stvaranja produkata izmje. Takav diskontinuira. disiunctio = razdvajanje. iskljuĉenje) ili rastavan naziva se u logici sloţen Nietzsche.sobno osnovnih nagona (apolinski — dionizijski).zam ta. Binokularna diplo'pija: pojava continuum = povezanost). dissipatio = rasipanje). prema imenu grĉkog boga Di. Disjunktivnim se naziva i Pet silogizam (v. Rijeĉ se medutim upotrebljava ne samo u biološkom. medusobna neusklade.: poĉetak sive mrene. do kraja navedeni. alternativnim (v. poluišĉašenje leće.ne tvari.naĉenosti temperature dovelo bi do »toplin.miru.ka nokularna diplopija: pojava dviju slika pri je veliĉina sastavljena od diskontinuira. izraz koji su upotrijebili Schelling. sadrţana u sve. F (v. još disjunktivan sud dvodjelan.stven i medusobno iskljuĉivati. U biologiji: ţivotni proces razgradivanja ţive supstancije. fizi. ontološki idealizam (v. raspadanje. »S je ili P . uzroci momente u kojima se stari tok i ra. voluntarizam (v. dijalektiĉki zakon prijelaza kvantitete (lat.na. nepodnošljivost. (V. Doppelsehen) — poremećaj vida disjunktivan sud.ko opću ravnoteţu. Za razliku od apolinskog (v. a — ili« (iskljuĉujuća disjunkcija).menti su znanost ili samo jedna grana neke znanosti ili nastajanja novih oblika i struktu. iz iskljuĉuju.potetiĉkih sudova. nepodudaranje.bije zbivanja koja djeluju u suprotnom pravcu.Disjunktivan (lat. nazivamo ga nesreden i neoblikovan ţivot.struke F slike predmeta koja se zdravoj osobi pokazuje Diskontinuiran (lat.). za jedan od dvaju sud sa više predikata koji se medu. monepovezan.).. Prema Verwornu to je cjelokupnost svih onih pretvorbi od raspadanja biogenskih (v.) nago. To je pak nemoguće. Uzroci binokular.ćenih formi ĉlanovi iscrpno. ako je temperatura sasvim izjednaĉena a posljedica te izjednaĉenosti bio bi potpuni prestanak gibanja i ţivota u svemiru (v. se sa »ili« (neiskljuĉujuća disjunkcija) ili sa »ili Kant. Arrhenius medutim misli da u svemiru ima i takvih . razluĉivanje.zvoj monokularne d. kao što i svaki razvitak ima svoje d. Kod Kanta kod nas Rudero Bošković. protoplazme. dissimilatio). S Disimilacija (lat. Ako je i u stvaralaĉkoj aktivnosti koja rada nov.). Suprotno: asimilacija (v. stanju. energija. Medu 75 povezivanja iskaza i oznaĉavadiskrepancija zastupnici. — U pedagogiji: stega kojom se odgajanik navikava na Diskrepancija (lat.).ni struka zjenica.).) Diplopija (njem. nemarljivost. Dionizijski.dinamizam). dviju slika gledanjem s oba oka. tj. tada se protiv disipacije (koncentracija) uspostavljajući dinamizam lako ispoljuje kao panpsihi.). Đuro Arnold. disciplina = zapt.nog suda moraju se dionizijski nagon je neobuzdan. Prema Herbartu ste. onizija.) Pet kategoriĉkih i hi.ga je prvo odgojno sredstvo. što bi konaĉno imalo dovesti do potpunog izjednaĉenja temperature. V vještine koja se moţe nauĉiti.ma dinamizma istiĉu se Leibniz. Šp Disciplina razvoj (v.nih gledanju s jednim okom. nauka). ili P2 ili P3«. Wagner i dr. disjunktivni sudovi stoje ravnopravno pokraj atom. takvi prekidi mo.). Suprotno: kontinuiran (v. prekidan. Goethe.ne dijelova.ske smrti«. S Disipacija (lat. entropija). stra. jer se toplina prema Carnotu moţe pretvoriti u energiju samo onda kad s toplijih tjelesa prelazi na hladnija. Npr. ozbiljno uĉenje i ćudorednost. a treba da budu i svi herojski zanesen u razbijanju ukru. spiritualizam Disjunkcija je logiĉka operacija dinamizam(v. Schelling. izraţenim psihiĉkim osobinama. po. Stanje potpune izjed.ra. koji se manifestira zamjećivanjem dvo. svaki za sebe i kao jedna. Sva.nost.jedina u kvalitetu). »Tvari kojih izvire ljudsko stvaralaštvo. monada.) u kome je prva premisa (v.« Ĉlanovi disjunktiv.). nego sa stanovitim jaĉe ili sla. urednost. tj. dis = odijeljen.kalni proces kojim energija. a napose su ili u krutom ili u tekućem ili u plinovitom kultura. Schopenhauer i dr. dvokvaliteta prekida. nego i u širem znaĉenju (napose psihološkom i epistemološkom).

nost. stavova.Pet spojivost. — kolonijalizam. odvo. razliĉan. fašizam. telos = svrha i logos = nauka). Tako se primjerice nazivaju 76 tivnost. vjerska diskriminacija. Disparatan (lat. u obliku ideološkog monopolizma (crkvena inkvizicija.giĉkim nedostataka. etatizam. dissonantia = nesklad). što je povezano sad s jed.cije dolaze do njima ne postoji nepre. imperijamate. crveno i kiselo). dis = ne. razlikovanje. 1) odnosima stanovitih dvaju pojmova. odvojenost.nog promatranja«.). na atomske grupe. naslijedeni uvjet za neku akDiskretan (lat.nosti.).bito u strukturi prostoru. odvojen. teror. ukidanje ili ograniĉava.). npr. na nacional. neslaganje.metom samostalnog (apstraktnog) misao. Jamesu »ono. medunarodnim i utjecaja.nost ili 3) sklonost ili tendencija prema odredenoj vrsti nacionalne manjine nacionalna disaktiv. prirodni brojevi u nizu gdje medu ţivĉanog sustava.ju mentalni stav koji u nekoj mjeri odreduje kakva koţe rasna diskriminacija. a u ko.je su rezultat i Diskriminacija (lat. despotizam. nespojiv. rasizam. razdor.). rijala. F neposredan uvid u predmetnu cjelinu. stolac — romantizam).). Dispozicija ima svojudistinkcija diskrepancija realnu osno. Pojam suprotan od aso. potencijalni.jeli od jednog i drugog i da postane pred.to — dogadanje u cjelini nije uvjetovano nekom modro). Sve je nesavršeno i puno zakljuĉivanju. razliĉitih okolnih prava u društvenim. Nasuprot teleo. već predstavlja sukcesivni logiĉki proces od jednog Distinkcija (lat. Jedna od osnovnih znaĉajki spoznajne svijesti.). 2) svaki ĉuvstveni ili meduljudskim odnosima (s obzirom na bo. disteleolo. raspadanje. elektrolitiĉka disocijacija).vijest će u odredenoj situaciji biti doţivljajna reakcija. raspadanje. neskladnost. genocid itd. dissolutio = razrješenje). Uĉenje o nesavršenstvu.nja samo ljudski ĉini nego ni povijesno ni prirodno nekih parova boja (crveno — zeleno.gom izgradujući tako osnovu uoĉavanja bilo stvarnih bilo poju postupnosti cjelinu iz dijelova. razdvajanje.jen. 1) U sociologiji znaĉi otudivanje od zajednice.vu u naslijedenoj diskretnima atomi u praznom strukturi organizma. oso.nom. odjeljivanje elemenata koji su nekada tvorili cjelinu. uĉenju o svrhama. dissociatio). empiriĉkom. pojmovan. koja na logiĉkog elementa k dru. Disteleologija (grĉ.logiji (v.nju pojma (npr. ia. Bu Ideološka diskriminacija jest onemogućavanje grupa ili pojedinaca zbog njihovih idej. disponere = rasporediti). i bezvrijedno. naroĉito kad je rijeĉ o Dispozicija (lat. teţi da se odi. Proces suprotan evoluciji (v. ra. Pet Disocijacija (lat. Disparatni osjeti pripadaju razliĉnim osjetnim podruĉjima (npr. izraţaja u sposobnostima ko.nju i završnim ciljem. neposrednom. na vjeroispo. Kr Disolucija (lat.) kao Diskromatopsija. sta. Prema W. nesvrhovitosti. uvjerenja i dr. 4) sistematski raspored nekog kriminacija itd. odstojanje. razdvojen. predavanja.) — zasnovan na razmišlja.).ko se pri tom ne radi o direktnom negira.je simultan. misaon. ione (ter. naroĉito u glazbi neslaganje dvaju ili više tonova.hologiji: duševni proces kojim se doţivljene cjeline luĉe na pojedine kvalitete.cijacije (v.ljinizam). Disonancija (lat.nih Distancija (lat. duţina linije koja spaja dvije toĉke.kinuti kontinuitet i sl. Izraz movnih razlika prema srodnim odnosno diskurzivan upotrebljava se ĉesto u opreci opreĉnim predmetima postiţe ţeljeni stuprema intuitivnom. Disparatni pojmovi su ne samo raznovrsni već i raznorodni (heterogeni). nejednak.). vrijednom svrhom ili nekim odredenim Diskurzivan (lat. djelomiĉna sljepoća za bo.cionalan. zor.nije molekule. distantia = razmak). protkan i providen lo.naĉnom rezultatu besciljno operacijama. zaseban. odgoja i vjeţbe.gija tvrdi da ne nemogućnost doţivljavanja i razlikova. Dispozi. Diskurzivno mišljenje ne poluĉu. reverzibilno rastavljanje molekule na jednostav.nje samoaktivnosti individuuma. udalje. 3) U psi. ţu.miĉka.nim sad s drugim objektom. shvaćanja. . 2) U kemiji.je. dispozicija nekog sastavka ili lizam ^v.. K besciljnosti.

jasnoće pregledno razgraniĉen od svih drugih subdivizija) itd.).loga što je teško reći kad pojmove. kategoriju prostora i njegov odnos pre. bene docet (tko dobro 77 razliĉitih staja. tako da se diobeni ĉlanovi medusobno iskljuĉuju.) nje. rapsihologiji.logija poĉela baviti razvojem Divizija (lat.tomija.redene povedena bez preskakivanja bilo koje mu pojmove. ĉetvoroĉlana ili tetratomija odnosno višeĉlana ili politomija (npr. behaviorizma (v. već da se pojedini diobeni ĉlanovi sadrţaj svijesti distinktan kad je pored vlastite dalje rašĉlanjuju u podredenim divizijama (v. S. Preyer.no provedena prema jednom te istom dio.pak djeteta od sa. Divizija dolazi do vidnog izraţaja kao znaĉajno logiĉko-spoznajno sredstvo u razliĉitim znanstvenim podruĉjima kao i u praktiĉkom ţivotu. prvog razdoblja djeĉje psihologije bila je Divergirati (v. koji se razilazi.lišta udjeĉja psihologija distinkcija razlikuje. Binet. reakcija organizma. Hall. podje. fundamentum ili princi.kret i u djeĉjoj Divergencija (lat. A.nom stajalištu puberteta. sudovi po kvali. divergium = raskršće).). izraţena je u poslovici: Qui bene to da se stanovite pojmovne cjeline rašĉlane s distinguit. Svaka divizija sadrţi (1) poj. duševnog ţivota i njegova razvoja. koja se bavi izuĉavanjem dijeli na stanovite (3) dio. neke su divizi.onis) koja se ĉovjek. razvoja duševnog membra divisionis).). takvim problemima poĉeo nauĉno baviti Ch. Djeĉja psihologija. Pet odgovarajućim paralelnim Distinktan (lat. totum divisi. Suprotno: konvergirati (v. smjer. medusobno se biografska metoda — is. razdioba.je prirodnije (tzv. Prema Kantu razum stvara samo subdivizije.štaj Darwin (1876).sne) jednostavnog raz.tetu afirmacije i negacije) troĉlana ili triho. pa se prema tome o is. Pet distributivno jedinstvo spozna. ljudi po zani.) principima. Tako se Suprotno: konvergentan (v. glavnom divizijom saĉinjava klasifikaciju (v.nu cjelinu da ih ne . a zatim mnogi drugi istraţivaĉi: i prostorni svijet kao cjelina. a druge više izvještaĉene (tzv. Divergentan znaĉi izuĉavati i psihiĉki ţivot novorodenĉeta.kad sistematiĉnošću zna.benom stajalištu. 2) diobeni ĉlanovi treba da potpuno »adekvatno« iscrpu diobe. — Teţnja za distinkcije uz definiciju (v.sku W. ljudi po spolu muškarci i ţene. Stern itd. umjetna divizija). Ako je predmet psihologije zilaţenje.) — prostor u empirijskom smislu. odnosno pone.pium divisionis) razvojne psihologije. prvenstveno kao strana svijeta.ma M. Meumann.manju).bene ĉlanove (lat. W.la Pri tom je vaţno da klasifikacija bude postupno zajedniĉkog pojma na pojedinaĉne pod. smje.. pa ĉak usmjeren u suprotnom pravcu.traţivaĉi su obiĉno udaljavati.ja se dok um zahtijeva sistematiĉno jedinstvo po bavi izuĉavanjem karakteristika djeĉjeg regulativnim (v. divergencija). Distribucija (lat. već treba da bude u sebi dosljed. Djeĉja je psihologija dio opće (lat.): dioba. što sve zajedno s poĉetnom spoznaja. Psihološka disciplina ko.) nastao je preo. S obzirom na broj diobenih ĉlanova divizija moţe biti dvoĉlana ili dihotomija (npr.novna metoda tog vremenu usp. S pojavom ĉke. akaša. Odrediti vremensku kojim se odreduje opseg pojma (v. Shinn.nje ponašanje. No obiĉno se uzima do završetka prema (2) odabranom diobe. iz rašĉlanjivanjem na podredene (vr. prirodna divizija).nja ĉesto iziskuje jie samo umjesto nje.).mog zaĉeća.rodnost« diobenog stajališta. Dvije najĉešće pogreške kod stvaranja divizije: 1) ona ne smije biti konfuzna. E. Os.beno stajalište kao najznaĉajnije svojstvo di. odilaziti od jedne zajedniĉke topratili razvoj svoje djece. T. Dio. dobro^ pouĉava). Po Descartesu je divizija. distributio). Vrijednost bude ni premalo ni previše.). onda je moguće u suprotnim pravcima.panj razgovijetnosti spoznaje.movnu dijete prestaje biti dijete i postaje odrastao diobenu cjelinu (lat. djeĉja psiho. razgovijetan. medusobno udaljivanje ili kreta.ma. Prvi se Diš (sansk.tom pojmu mogu naĉiniti razliĉite divizije (paralelne ili kodivizije).ja (agregat).vizije moţe postati mnoga više ili manje bitna oznaka iz sadrţaja pojma koji se podvrgava diviziji. i djeteta u stadiju intrauterinog razvoja. S obzirom na »pri. podjela. Logiĉki postu. Za filozof.govim granicu te discipline vrlo je teško.

ţivota ĉovjeka od zaĉeća do smrti. Kao i u općoj, naslov glavnog djela Nikole Kuzanskog. Taj tako i u djeĉjoj psihologiji postoji mnogo problem razradivale su mnoge filozofije. B razliĉitih shvaćanja i metodskih po- stupaka. Za Dogma (grĉ.), 1. znanstveni stav, teza, tvrdnja ili evropsku djeĉju psihologiju kanaĉelo pojedinog filozofa ili djeĉja psihologijarakteristiĉno je izuĉavanje nekih 78 filozofijske škole, koji se smatrajudogmatik psihiĉkih osobina (K. Buhler, Ch. Biihler, W. neoborivima, koji se ne daju opovrgnuti ili se Stern, J. Piaget) kao što je intelektualni razvoj smatraju bitnim odnosno karakteristiĉnim za dje- teta, a posebno razvoj njegovih misaonih odredeni filo- zofijski ili znanstveni sistem; 2. u procesa: što malo dijete vidi i ĉuje, kako poĈinje kršćan- skoj teologiji stav vjere koji se smatra razlikovati ljudska lica i glasove, itd. Naroĉito isti- nom objavljenom na natprirodan naĉin, a su znaĉajna istraţivanja J. Piageta, koji je istovremeno se pokušava protumaĉiti racioispitivao razvoj djeĉjeg govora i mi- šljenja, nalno-pojmovnim putem; za objašnjavanje djeĉjih pojmova o svijetu i djeĉjeg moralnog dogmi imala bi biti mjerodavna jedino cr- kva i rasudivanja. Za ameriĉku djeĉju psihologiju njezini autoriteti; 3. u svom svjetov- nom karakteristiĉna su vrlo opseţna izuĉavanja obliku i pojavljivanju dogma zadrţava isti djeĉjeg psihiĉkog razvoja (A. Ge- sell). Cilj je smisao neoborivosti i neprikosnoveno- sti takvih izuĉavanja da se utvrde faze razvoja, odredenih (društveno-politiĉkih, ideolokarakteristiĉne za svu djecu. U tu svrhu gijskih, partijskih i dr.) stavova, shvaćanja, primijenjene su dvije metode: transverzalna znanstveno-filozofijskih teza i teorema itd., koji metoda ili metoda presjeka (izuĉavanja nekih snagu svoje argumentacije crpu iz au- toriteta osobina kod djece odre- dene dobi) i onih koji ih iznose, tvrde i zastupa- ju. U tom longitudinalna metoda ili me- toda slijedenja smislu dogma je suprotna meto- diĉkoj skepsi, (praćenje razvoja odredene djece kroz duţe kritiĉkom ispitivanju, filozo- fijskom i vremensko razdoblje). Re- zultati djeĉje znanstvenom istraţivanju i stvara- laĉkom psihologije imaju danas veliku praktiĉnu i otkrivanju istine koja nigdje i nikad nije teoretsku vrijednost u pedago- giji, općoj unaprijed dana ili (»prirodno« odnosno psihologiji, mentalnoj higijeni, medicini itd. »natprirodno«) objavljena i utvrdena. K Fr Dogmatiĉan, nekritiĉan, neispitan, neprovjeren, protivan umu i racionalno-kritiĉkom Djelomiĉan ili partikularan (lat. particula- ris) je razmatranju, koji se temelji na odredenoj dogmi pojam kojim se oznaĉuje nešto što pripada samo (v.) ili autoritetu i polazi od njih. Dogmatik — jednom dijelu neke vrste. Ne odnosi se na 1. u suprotnosti spram skepti- ka (v.) onaj grĉki pojedinaĉno ni na opće nego na posebno. ili rimski filozof koji, umjesto da uporno ustraje Djelomiĉan se u tradicionalnoj logici naziva u sumnji kao svojem polazištu i završnoj onaj sud u kome se predikat odnosi samo na dio konzekvenciji, navodi odredene tvrdnje, teze i opsega subjekta. Oblik mu je: Neki S su P ili sigurna naNeki S nisu P. Su- protno: općenit (v.) ili univerzalan, a i po- jedinaĉan (v.) ili singularan. F Dobro — opći problem u etiĉkom odredenju i vrednovanju ljudskog djelovanja. Ideal do- bra bio je u povijesti etike vrhovni smisao ţivota, pa se jednom pod njim razumijevala sreća (eudaimonizan, v.) drugi put — ugoda (hedonizam, v.), a kadgod i korist (utilitarizam, v.). U suvremenoj fenomenološkoj eti- ci dobro znaĉi realizaciju vrednote (Sche- ler). Npr. u prijatelju je realizirana ideja od- nosno vrednota prijateljstva. B Docta ignorantia (lat.), uĉeno neznanje, tj. spoznaja da se o boţjem biću ne moţe ništa sigurno znati, da se apsolutno ne moţe pojmovno dohvatiti. Prema Scotu Eriugeni ni sam bog ne moţe sebe znati, jer ako bog sebe zna, tada se zna ili kao konaĉnost ili kao beskonaĉnost. Ako sebe zna kao konaĉ- nost, onda to protivrjeĉi pojmu boga. Znati sebe kao beskonaĉnost jest vlastita protiv- rjeĉnost. Prema tome, bog sebe ne zna. Po- jam docta ignorantia razradio je Augustin. Ĉesto ga je upotrebljavao Bonaventura. Docta ignorantia je

ĉela; 2. prema Kantu: predstavnik dogma- tizma — Na- roĉita vrsta više ili manje sigurnog (v.) u filozofiji; 3. koji u filozofiji, teo- riji i dokazi- vanja jest tzv. dokaz po vjerojatnosti na znanosti nekritiĉki polazi od odredene os- novu uoĉavanja matematiĉkih dogmatikdogme (v.) ne pitajući za mogućnost i 79 odnosa, da- kako medu istovrsnimdominanta odr- ţivost svojih vlastitih ili od drugoga pojavama, pri ĉemu se stupanj vjerojatnosti preuze- tih, misaonih pretpostavki. K izraţava razlomkom u kojemu nazivnik sadrţi Dogmatizam. Općenito: pozivanje na neis- pitano sve moguće slu- ĉajeve, a brojnik samo i na nekritiĉki preuzeto uĉenje (v. dogma, sluĉajeve u prilog postavljenoj tezi. Pet dogmatik). U kasnijoj grĉkoj filozo- fiji: Doksologija ili praktikologija je Leibnizov termin suprotno skepticizmu (v.), suprotno njegovu (Rasprava o metafizici) i oznaĉava naĉin govora kriticizmu (v.); prema Kantovu od- redenju: prilagoden prividnosti u mi- šljenju. Npr. onda onaj filozofijski smjer koji polazi od kada se kaţe da se sunce rada ili da umire. Gr pretpostavke da se pomoću uma, pukim Doktrina (lat.): uĉenje, teorija; sustavno, logi- ĉki pojmovnim izvodenjem, moţe dokuĉiti i utemeljeno i razradeno uĉenje o prirodi i spoznati ono što je o sebi (stvar o sebi, Ding svijetu, teološko, filozofijsko ili znanstve- no. an sich, v.), pri ĉemu Kant ima primarno u vidu Doktrinar — fanatiĉan branilac odredene teorije filozofiju Chr. Wolffa i školsku filo- zofiju ili nauĉanja bez obzira je li ono odr- ţivo ili nije svoga vremena. U suvremenom mar- ksizmu u i protivrjeĉi li zbilji, umu, kri- tiĉkoj dogmatizam se ubraja npr. stalji- nizam u teoriji argumentaciji ili ne. i praksi, koji u birokratizmu kao društveno- Doktrinarstvo (lat. doctrina = nauĉanje): gorljivo i politiĉkom sistemu i biro- kratskom duhu ima slijepo pristajanje uz neko nekri- tiĉko uĉenje, svoj izvor, porijeklo, uporište i idejno zalede. uz neku pseudoznanstvenu te- zu ili teoriju. K Zbilji strano drţanje koje se osniva na Dokaz (grĉ. apodeiksis, lat. demonstratio, arodredenom nekritiĉkom stavu. gumentatio, probatio). Logiĉki postupak kojim Dominacija (lat. dominatio), gospodstvo, nadmoć, se obrazlaţe i utvrduje istinitost ne- kog suda prevladavanje jedne komponente, jednog (tvrdnje, teze). To se postiţe kad- što faktora u nekom zbivanju. ukazivanjem na neposredna iskustva, a kadšto Dominanta (lat. dominari = vladati, gospo- dariti) na temelju drugih priznatih odno- sno — što prevladava u nekom zbivanju, što mu prethodno dokazanih sudova. Sva ova- kva daje obiljeţje, lik ili pravac kretanja; iskustvena odnosno misaona uporišta sluţe kao prevladavajuća oznaka, vladajuća sila u nedokazni razlozi, argumenti (lat. argumenta kom procesu. Dominantan znaĉi prevladaprobandi, principa demonstran- di). O njihovoj vajući. Suprotno: recesivan (v.). dokaznoj snazi i uvjerljivosti (tzv. nervus probandi) ovisi solidnost doka- za i oĉitost tvrdnje koja se ţeli dokazati. Dokazno postupanje u znanosti i ţivotu za- sniva se na nekim unaprijed prihvaćenim sudovima (principima) koji se dalje ne mo- gu, a i ne treba ih, dokazivati, jer su već sami po sebi oĉiti (aksiomi, v.), odnosno predstavljaju nuţni zahtjev zdravog razuma (v. postulati). Dokazuje se ili u obliku jed- nostavnih ili u obliku sloţenih silogizama. Direktan (apodiktiĉan) dokaz ima oblik ka- tegoriĉkog odnosno hipotetiĉkog silogizma, gdje iz prihvaćenih premisa nuţno slijedi dokazna tvrdnja. Indirektan (apagogiĉki) dokaz u obliku disjunktivnog silogizma, pobijajući raspoloţive kontradiktorne opreĉne tvrdnje, dokazuje njihovu neodrţivost, nemogućnost, apsurdnost (lat. deduc- tio ad apsurdum), te na taj naĉin samo po- sredno utvrduje dokaznu tvrdnju. Pri doka- zivanju se mogu javljati razliĉite nehotiĉne (paralogizam, v.) i hotimiĉne (sofizmi, v.) pogreške. O njima — u vezi s postavljenom dokaznom tvrdnjom — v. heterozetesis, ig- noratio elenchi, mutatio elenchi, metabasis eis allo genos, a u vezi s dokaznim razlo- zima v. proton pseudos, petitio principii, hysteron proteron, circulus vitiosus.

Dominantno obiljeţje: naslijedena osobina koja Društveno-ekonomska formacija, jedna od potiskuje recesivno obiljeţje. Npr. pri kriţanju osnovnih kategorija marksistiĉke socio- logije. muţjaka i ţenke razliĉitih boja po- tomci prve Oznaĉava odredene socijalne sisteme koji se od drugih razlikuju po društveno-društvenost dominantno obiljeţjegeneracije mogu svi biti80 boje jednog od roditelja ekonomskoj strukturi, (dominantno obiljeţje), ali u idućim proizvodnim i dru- štvenim odnosima uopće. generacijama pojavit će se i boja koja je u prvoj Pojam društve- no-ekonomske formacije generaciji bila recesivna (Mendelov zakon). (V. ukljuĉuje u sebi ĉinjenicu da se jedni te isti recesivno obiljeţje.) proizvodni od- nosi ne razvijaju samo kao Bu takvi, nego da je društvo u toku svoga razvitka Doxometria (grĉ. doxai = mjera mišljenja) je dosad stvo- rilo nekoliko kvalitativno razliĉitih metoda determinacije javnog mišljenja pomoću tipova društvenih odnosa. Svaki od njih ima statistiĉkih istraţivanja. »Mišljenje« se tu uzima po- sebnu strukturu, svoje posebne zakone rau širokom smislu i skoro je sinonimno s zvitka, funkcioniranja i prijelaza u druge »karakterom«. društvene formacije, posebne zakonske odDoţivljaj (prema »doţivjeti«) je najosnovniji i nose pojedinih elemenata u toj strukturi, najširi pojam psihologije, a ponekad i ishospecifiĉnu superstrukturu itd. Do danas dišni pojam filozofije, koji se kao takav ne da razlikujemo: prvobitnu zajednicu, robovladefinirati, iako se katkada u sklopu on- toloških sniĉku društveno-ekonomsku formaciju, razmatranja precizira kao »subjek- tivni odraz feudalizam, kapitalizam i komunizam. V objektivne stvarnosti«. Obuhva- ća i Društveno samoupravljanje, bitni moment »unutrašnja« stanja, kao ĉuvstva i raspo- loţenja socijalistiĉkih društvenih odnosa, osnovna (doţivljaj tuge), i svjesne odnose prema okolini karakteristika socijalistiĉke, neposredne de(realnom, vanjskom svijetu), bilo da se ti odnosi mokracije. Takav odnos ljudi u proizvodnji i shvaćaju kao subjektiv- ne aktivnosti (doţivljaj ostalim sferama društvenog ţivota nastaje kad gledanja) bilo kao predmetni odrazi u svijesti radni ljudi postaju sve više i upravljaĉi svojim (doţivljaj boje). Shvaćanje doţivljaja kao proizvodnim i društvenim ţivotom, kad sve »neposrednog po- datka svijesti« (Bergson), koji više primaju na sebe one funkcije koje su prije je jedini pri- stupaĉan izravnom spoznajnom bile iskljuĉivo pravo drţavnih organa vlasti. shvaćanju, bilo je ponekad uporište Osnovni cilj razvijanja društvenog subjektvistiĉko- -idealistiĉkim gledanjima u samoupravljanja jest dokidanje upravljanja filozofiji. U psi- hologiji je ograniĉavanje ljudima i ostvarivanje osnovne misli znanstvenog inte- resa na neposredni komunizma — upravljanja stvarima. Razliĉiti (»svjesni«, »intimni«) aspekt doţivljaja, odnosno oblici društvenog samoupravljanja: komuna, zanemarivanje njegovih fizikalno-fizioloških radniĉki savjet, vijeća proizvodaĉa, savjeti u uvjeta i korelata, dovelo do prosvjeti, zdravstvu itd. V introspektivistiĉkih smjero- va kao što su Društvenost, općenito: pripadnost (odrede- nom) duhoznanstvena psihologija (Dilthey, društvu ili prisutnost u njemu, druSpranger), psihologija ţivota (Miil- lerFreienfels), razliĉite psihoanalitiĉke, individualno psihološke, dubinskopsihološke strukturalistiĉko-holistiĉke i sl. škole i doktrine. Kr Društvena nadgradnja obuhvaća sve politi- ĉke institucije (partije, drţava) i ideološka podruĉja (nauka, filozofija, religija itd.) dru- štvenog ţivota. Iako je društvo totalitet i jedinstvo razliĉitih sfera, segmenata i po- druĉja, u marksizmu se uvrijeţio pojam društvene baze i nadgradnje, pri ĉemu se njihov odnos ne smije tretirati mehaniĉki. Neka podruĉja društvene nadgradnje di- rektnije ovise o društvenoj bazi, a neka ma- nje. Osim ove vertikalne uvjetovanosti, po- jedina podruĉja društvene nadgradnje ovise i o ostalim podruĉjima kao i o prethodnom razvitku društvene nadgradnje uopće. Od- nos ekonomske baze i društvene nadgrad- nje, kod ĉega je baza primarniji element, dijalektiĉki je, tj. uzajamno se uvjetuju. V

štvena odredenost ili odredenost društvom. Već u Aristotela ĉovjek je odreden kao zoon politikon (politiĉko, društveno biće). Povijesno društvenostgledano ima razliĉitih oblika dru- 81 štvenosti kao posredne ili neposredne veze medu ljudima (rodovi, plemena, klase, sta- leţi, slojevi, kaste, grupe, profesije, cehovi, organizacije, institucije, stranke, partije itd.). Marx je pokazao kako je ĉitava povijest zapravo povijest klasnih društava, u kojoj ĉov- jek u najboljem sluĉaju samo posredno par- ticipira na svojoj društvenosti. Kako je pak društvenost bitno konstitutivna za ĉovjeka, jer je ĉovjek društveno biće par excellence (»ensemble društvenih odnosa«), to su svi posredni društveni odnosi posredstvom ro- be, novca, kapitala, trţišta, u obliku drţave — »posrednika izmedu ĉovjeka i njegove slobode« — politike, prava, religije, morala, odredenih institucija itd., za Marxa zapravo otudeni ljudski odnosi. U tom smislu po- jam istinske društvenosti, po kojemu je ĉovjeĉnost (ĉovjek) jedina veza medu ljudi- ma, gotovo je identiĉan s pojmom ljudsko- sti. Ova je medutim povijesni proces u ko- jem se djelatno-kritiĉki, dijalektiĉki, smisle- no i svrhovito negiraju i destruiraju svi oblici opstojećih postvarenih (reificiranih) društvenih odnosa kao njezina neposredna pretpostavka. Tek tada društvenost postaje istinska ĉovjekova bit, prava ljudska priro- da, kojoj je, najviša potreba ona za drugim ĉovjekom. K Društvo (lat. societas), kao poseban fenomen bilo je vrlo rano predmet filozofskog raz- matranja. Grĉki filozofi antropološkog pe- rioda identificirali su društvo s gradskom republikom, gradom (grĉ. polis). U sred- njem vijeku društvo su definirali kao svrho- vito djelo natprirodne sile (boga). U 17. i 18. st. dominirale su takozvane ugovorne teorije o nastanku društva i drţave. — Kla- sici marksizma definirali su društvo kao specifiĉan oblik i novu strukturu prirode. Osnovna su pretpostavka društva ljudi sa svojim fiziĉkim i psihiĉkim svojstvima. Ĉovjek kao praktiĉno svjesno biće radom proizvodi sebe i svoj svijet (društvo). Dru- štvo predstavlja cjelokupnost produkcijskih odnosa, koji saĉinjavaju odnos ljudi prema prirodi i medusobni odnos u proizvodnji — osnovi na kojoj se izgraduju, svi ostali društveni odnosi, institucije i oblici svijesti. C Drţava — cjelokupni mehanizam vlasti ko- jim jedna klasa odrţava i štiti svoju klasnu vladavinu. Drţava je historijski proizvod, nastao u razdoblju prijelaza prvobitne za- jednice, gentilnog i plemenskog društva u klasno, robovsko društvo. Vladajuće klase su sve do danas preko drţavnog mehaniz- ma (policije, vojske, sudstva, prosvjetnih i ideoloških institucija itd.) osiguravale svoju klasnu vlast te
6 Filozofijski rjeĉnik

se i borba progresivnih klasa u prvom redu vodila oko zauzimanja drţav- ne vlasti radi ostvarivanja i izgradnje novih društvenih odnosa. Tokom razvojadrţava društva druţava je, naroĉito u novijem vremenu, preuzimala i mnoge druge javne i općedru- štvene funkcije, ali njena bit ipak ostaje ono što su Marx, Engels i Lenjin u prvom redu naglašavali — instrument za osiguranje kla- sne vladavine, instrument za drţanje u potlaĉenosti druge klase. Nasuprot ovom marksistiĉkom konceptu mnogi su ideolozi vladajućih klasa nastojali da objasne drţavu ne kao historijsku, klasnu tvorevinu, nego vjeĉnu, boţansku, neprolaznu itd. Drţava kao instrument vlasti i neslobode bila je takoder na udaru socijalista anarhistiĉke provenijencije. Za razliku od marksizma, koji pretpostavlja da je proletarijatu i nakon revolucije još uvijek potrebna drţava (v. diktatura proletarijata) anarhisti su smatrali da drţavu treba u potpunosti razrušiti (v. anarhizam, anarhokomunizam i revolucionarni sindikalizam). Marx i Engels su po- stavili tezu o socijalnoj revoluciji kao doki- danju i prevladavanju starih društvenih od- nosa, rušenju stare vlasti (drţave), uspostav- ljanju nove drţave tj. proletarijata kao vla- dajuće klase, podruštvljenju sredstava za proizvodnju i uspostavljanju takvih oblika društvenih odnosa i upravljanja (razni oblici samoupravljanja) da politiĉka vlast postaje sve više izlišnom. Drţava prema marksisti- ĉkom konceptu, mora u socijalizmu zapo- ĉeti da odumire. S potpunim nestankom

klasa nema potrebe ni za organom za ugosjetilnosti i razuma, osjetne i razumske njetavanje, pa drţava, kao što je s klasnim spoznaje, subjekta i objekta, svijesti i bitka, društvom nastala s njegovim nestankom išstvari o sebi i pojave, intuicije i intelekta. U ostaloj filozofskojduhovne znanosti 82 drţavaĉezava s historijske pozornice. V. Dualitet (lat.), dvojstvo, koje moţe da se problematici susreću se oĉi- tuje u smislu kopulativnom (i jedno i drujoš dualistiĉke postavke kao što su bitak i go) i disjunktivnom (ili jedno ili drugo). bivanje, ţivo i neţivo, priroda i duh, bog i Dualitet se odnosi na dva razliĉita oĉitova- nja, svijet, osjetnost i um, duţnost i sklonost, svojstva, koja saĉinjavaju stanovitu po- javu ili prirodna nuţda i sloboda, vjerovanje i zna- nje, su za nju karakteristiĉna, odnosno na dvije znanje i mnijenje. Pet mogućnosti ili metode u rješavanju nekog Duh (grĉ. pneuma, nous, lat. spiritus, animus), zadatka ili problema. Pet kao psihološki pojam oznaĉuje onaj dio psiDualizam (lat), za razliku od monizma i pluhiĉkog ţivota koji se oĉituje kao mišljenje ralizma, filozofski pravac koji sva oĉitovanja u odnosno razum ili um, na ekspresiji kojega svijetu i ţivotu, kao što su osnovi svijeta, mogu u cjelini sudjelovati i druge duševno- sti, ljudsko biće, ljudska spoznaja i dr., svodi na dva što se ne dogada kod osjetnog, a pogo- tovo kod samostalna, medusobno razliĉna princi- pa. S ĉuvstvenoga i voljnog dijela psihi- ĉkog obzirom na razliĉita predmetna po- druĉja doţivljavanja. Duhom se, dakle, naziva postoje i razliĉiti mogući dualizmi. Tako se već objektivno razumljivi sloj duševnosti, sloj koji, od davnine susreće dualizam u religioznoiako je nastao u imanentnoj individu- alnoj etiĉkom naziranju pri razliko- vanju dvaju sferi, ima oznaku nadindividualnosti. Duhom boţanstava: dobra i zla, odno- sno svjetla i tame se naziva i sam misaoni sadrţaj. Upravo po (mazdaizam [v.], manihei- zam [v.], gnostici). tome prelazi taj pojam i u on- tologiju, gdje na Prvi izraziti metafiziĉki dualizam nalazimo kod primjer Hegel razlikuje su- bjektivni, Platona (vjeĉna ide- ja i prolaznost svih objektivni i apsolutni duh. F Duhovne pojavnosti). Dualizam na ontološkom podruĉju znanosti nazivaju se u sistematiza- ciji odnosno postoji ukoliko se bitak svijeta svodi na dvije klasifikaciji znanosti još i po- vijesnim ili samostalne, kvalitativno razliĉite kulturnim znanostima; obuhva- ćaju podruĉja manifestacije: duh (ideja) i materija. Budući da znanstvenih istraţivanja, ko- jih su pojave se duh i materija mo- gu shvatiti ili kao odnosno predmeti pojedini dijelovi ljudskog supstancije ili kao zbiva- nja, moguće je duhovnog stvaralaštva kao što su umjetnost, razlikovati supstancijalistiĉki i aktualistiĉki moral, odgoj, pravo, dr- ţavno uredenje, dualizam. Pored dualistiĉki orijentiranih religija i sl. Dilthey ozna- ĉava duhovne nazivanja starog i srednjeg vi- jeka, izraziti znanosti kao znanosti koje imaju za svoj novovjeki i to posve filozofski dualist je predmet povijesno-društvenu zbilju. One se Descartes. Takav se ontološki du- alizam u razlikuju ne samo po osebuj- noj predmetnosti antropološkom vidu oĉituje kao dvojstvo duše i (umjetnost, jezik, znanost tijela u ljudskom biću. On- tološki i antropološki dualizam sadrţe me- dutim u sebi problem medusobnog odnosa i veze tih dvaju samostalnih principa. Ta se veza moţe objašnjavati bilo kao uzajamno uzroĉno djelovanje (Descartes), bilo kao funkcionalna ovisnost obaju principa u me- dusobnom dinamiĉkom prepletanju, bilo kao paralelizam (v.) duha i materije uopće, odnosno duševnih i tjelesnih pojava u ĉov- jeĉjem biću (psihofiziĉki paralelizam). Pri takvom dualistiĉkom paralelizmu ponekad se osjeća tendencija da se provede monisti- ĉka redukcija i teţište pstojanja stavi na je- dan princip (ili naterija, ili duh, ili nešto sveobuhvatno treće), a sva preostala pojavna raznolikost shvati kao paralelni popratni odraz jedne osnovne zbilje (v. monizam). Od ontološkog dualizma treba razlikovati fenomenalni dualizam koji dvojaku raznoli- kost iskustvenih pojava uzima kao metodo- loški oslonac pri usporednom prouĉavanju ĉinjenica tjelesnog i duševnog ţivota. Du- alizam u spoznajnoj teoriji izraţen je u shvaćanjima o principijelnom razlikovanju

i dr.) koje su nastale, za razliku od prirod- nog od najuoĉljivijih znakova ţi- vota kod ĉovjeka). zbivanja, kao tvorevine ljudske svijesti, Shvaćanje duše kao vital- nog principa ljudskoga duha, nego i po svojoj znanstve- noj (»entelehije tijela«) stvoreno u antici (Aristotel) metodologiji od podruĉja 83 podstiĉe još i danas razli- ĉiteduševnost duhovne znanosti prirodnih (v.) znanosti. vitalistiĉke pretpostavke u biologiji, Drugaĉijim se kategorijalnim (v.) sistemom, a mnoge religiozne primisli vezane uz dušu drugaĉijim heuristiĉkim (v.) me- todama sluze (njen od tijela nezavisan materijalni bitak, prirodne znanosti, a drugaĉi- jim duhovne. U njeno boţansko porijeklo, besmrtnost itd.) kategorijalni sistem duhov- nih znanosti bitno su utjecale na formiranje razliĉitih svakako ulaze kategorije smi- slenosti, idealistiĉkih shvaćanja u filozofiji. Kr svrhovitosti, vrijednosti i sl., za ko- je su uz Duša svijeta (lat. anima mundi, anima orbis). metode objašnjavanja potrebne i metode Pojam se prvo pojavio kod pitagorejaca i razumijevanja, a u cilju njihova spoznavanja ne Platona (Timej) i oznaĉava cjelokupni ţivot leţi samo pronalaţenje op- ćih zakonitosti u svijeta ukoliko se svijet shvaća kao organi- zam. vjeĉnom ponavljanju pri- rodnoga toka, nego i Stoici su dušu svijeta izjednaĉili s bo- ţanstvom, razumijevanje pojedi- naĉnosti u njihovoj a kasnije se pojavljuje u mnogim sistemima kao osebujnosti (svako po- vijesno djelo). Ima opći ţivot svijeta (kod Plo- tina, G. Bruna, znanstvenih sistematiĉa- ra koji tu osnovnu Schellinga, Fechnera). podjelu znanosti negira- ju, smatrajući da se sve Gr zbivanje na podruĉ- ju ljudskoga stvaralaštva Duševne bolesti. Trajnija i jaĉa poremećenja u — jer je ĉovjek pr- venstveno prirodno biće — doţivljavanju i ponašanju ĉovjeka, izazva- na moţe protuma- ĉiti ili po zakonima mehanike psihiĉkim (psihogenim) ili organskim (mhanicisti) ili po zakonima biologije (organogenim) putem. Oĉituju se u dubljim (biologisti, v.). No valja naglasiti da zakoni promjenama liĉnosti i u teţoj neprilagodepovijesti ne mogu biti svedeni na zakone nosti ĉpvjeka njegovoj okolini. Ne postoje animalnosti, a još manje na zakone mehanike, i ĉvrste granice izmedu zdravog (normalnog) i da upravo ta raznolikost i osebujnost bolesnog (patološkog) naĉina doţivljavanja i metodiĉkog znan- stvenog postupka traţi ponašanja. Tek izrazite promjene funkcionuţnu podjelu i raz- likovanje u općoj niranja u smislu hper-, hipo- ili para-. tj. sistematizaciji znanosti. Ta je podjela znaĉajna i pretjeranog, smanjenog ili krivog funkciosustavno obradiva- nje diferencijacije i sve niranja, simptomi su odnosno sindromi iz kojih suptilnije obradbe osebujnosti znanstvenoga zakljuĉujemo na patološke procese. postupka, što ujedno znaĉi i unapredivanje Su znanstvenoga rada samoga. Iako se posve Duševnost (prema duša); 1) sinonim za dušu (v.); strogo luĉenje tih predmetnih i metodoloških sveukupnost ili karakteristika onoga što je — razlikovanja ne moţe provesti, ipak se upravo nasuprot tjelesnome — duševno, psi- hiĉko, ta meto- dološkom monizmu. Podjela na duhovno; 2) plemenitost, savjesnost, duhovne i prirodne znanosti jedan je od mogućih principa divizije znanosti. Ima i drugih principa, po kojima se onda znanosti dijele na: teorijske i praktiĉke (primijenjene), na apriorne i empirijske, na nomotetske (v.) i idiografske (v.), na one koje generaliziraju i one koje individualiziraju i sl. F Duplicirati (lat. duplico = podvostruĉujem), uĉiniti što dvaput, uĉiniti dvostrukim, dvo- jakim (v. duplicitet). Duplicitet (lat. duplicitas = dvostrukost), podvostruĉenost, dvosmislenost. Pod duplicitetom dogadaja razumijeva se zbivanje dvaju jednakih dogadaja u isto vrijeme ili u kratkom vremenskom razmaku na razli- ĉitim mjestima ili stranama. Ovamo se ubraja i zakon serije, tj. sukcesivno gomila- nje jednakih dogadaja u kratkim vremen- skim razmacima (v. duplicirati). S Duša — pojam kojim predznanstveno mišlje- nje / supstancijalizira, odnosno svodi na za- sebno, od tijela razliĉito biće, sveukupnost ţivotnih, posebno psihiĉkih pojava (sama rijeĉ duša etimološki je povezana s »disa- njem«, jednim

ĉovjeĉnost. U ovom drugom znaĉenju taj se pojam danas sve manje upotrebljava. Kr Duţnost (njem. die Pflicht): iz duševnostunutrašnjosti ljudskog bića proizišao84 zahtjev (postulat) ili zapovijed da se nešto uĉini u skladu s eti- ĉkim ili moralnim vrijednostima, normama ili principima, i da se vlastiti opstanak (ţi- vot ili djelovanje) oblikuje prema njima. — U Kanta je duţnost osnovna kategorija eti- ke (= nuţnost nekog djelovanja iz pošto- vanja prema moralnom zakonu = morali- tet, za razliku od legaliteta kao ĉina koji samo po efektu moţe da se podudara s moralitetom, ali svoj izvor ima u empirijskonagonskoj sferi). — Za Fichtea je ĉak ĉitav svijet samo materijal za ispunjenje ili izvršavanje duţnosti, pa je duţnost jedina konaĉna svrha. K Dvojstvo liĉnosti, v. dvostruko Ja. Dvostruka istina (lat. duplex veritas). Shvaćanje, nastalo u srednjem vijeku, po kome jedna te ista teza moţe biti i istinita i nei- stinita prema tome sa kojeg se stajališta po- lazi. Nešto moţe biti — govorili su sred- njovjekovni mislioci (kao npr. Averoes, Duns Scotus, William Occam itd.) — filo- zofski istinito, a teološki neistinito. Teoriju 0 mogućnosti dvostruke istine bili su izno- sili da bi obranili slobodu filozofiranja. Fi- lozofija je već u to doba ĉesto dolazila u sukob s religijskim shvaćanjima, a krivov- jerje se okrutno kaţnjavalo. S tezom o mo- gućnosti dvostruke istine filozofi su se spa- šavali od progona crkve. F Dvostruko ja — patološko stanje karakteri- zirano gubitkom normalnog doţivljaja je- dinstvenosti vlastitog Ja. Pojedinac osjeća neke svoje doţivljaje kao njemu strane, na- metnute, automatske, irealne, kao da su ne- posredno izazvani jednim drugim Ja, jed- nom drugom liĉnosti koja ţivi u njegovoj liĉnosti. Su

dzabariya

Dţabariya

(islam), predstavnici fatalistiĉkog determinizma koji smatraju da su ljudska djela kao i zbivanje u ostaloj prirodi pod- loţna prinudi (dţabr) boţjoj. Osnivaĉ ovog uĉenja bio je u 8. st. Dţahm ben Safwan. U 11. st. njegovi su se sljedbenici prikljuĉili ortodoksnom nauku ašJ arita (v. kalam). Dţahm ben Safwan odbijao je sa svog sta- jališta antropomorfizam boţjih atributa kao 1 nauk o vjeĉnom, raju ili paklu. — Stav suprotan ovom determinizmu zastupa kadariya. (v.). Ve

eductio = izvodenje). Abnormalni porast psihiĉkog uzbudenja ili razine psihiĉnog funkcioniranja. F Egoizam (lat.mo u odredenom spoznavanju. »iznoseći«.). ast. K Egzaktan. vrednovanju.) kao sredstvo sistematskog strogo pojmovnog dokazivanja. koji je već gotov sadrţan u pše. Suprotno: aferentan (V.ka. V Egzaltacija (lat.nje. S Efektor — reaktivni organ koji je već prema svojoj gradi i smještaju sposoban za aktiv.nost. effulgere = zasjati). Psihologijski: odredenje za sva ona stremljenja i .edukcija 85 egzaltacija teţnje koji su bez ikakvog ob.nih vlakana. Efektore aktivi. koji je već gotov sadrţan u njoj. dovršen.) — ono moralno djelovanje koje je zasnovano na samoljublju i nošeno njime.će. Suprotno: alocentriĉan (v. Vlastiti svijet je svijet uopće. u kojoj one prema svojoj dispoziciji već opstoje.) tvari. posebnim i općim) interesima (v.nici. To prošire- E Edukcija (lat.ka sluţi kao osnovica (npr. — Kod skolastika: proizlaţenje forma iz po.ba da izriĉe. potvrdenje. »Ja« je središte svega.). exaltare = uzvisivati).tencije (v. Npr.nje iz neke tvari sastojka.) ţivĉa. Egocentriĉan (lat. uglavnom ugodno ĉuvstveno stanje u vezi sa ekspanzivnošću ili proširenjem liĉnog osjećanja. Eferentni ţivci nazivaju se i centrifugalni ţivci. osiguranje ili prosperitet vlastitog individualnog opstan. škrob. odnošenju i djelovanju.tivno (osjetno. toĉan. Neki stav je egzaktan kad je adekvatan onome što tre.jednicu (društva) usmjereni samo na odrţa. proizvo. dok se ono što se dobiva tek obradom.ţivljeni svijet smatra jedinim svijetom uop. effero = iznosim. Egzaktnost se sastoji u posje. Bu Eferentan (lat. pa im matemati. ili neurohumoralnim putem.no mjerljivi ili se mogu bilo kojim sliĉnim sredstvima verificirati (v. ego = ja).nim organima. oĉuvanje. Efulguracija (lat.ronomija) ili princip kauzaliteta (v. U etici — suprotno altruizmu (v.dim). pretpostavljanje iskljuĉivo svojih vla.). Edukt je npr.dovanju takvog kriterija pomoću kojega moţemo nedvosmisleno spoznati ono što jest ili nije s obzirom na intencije koje ima.zira na drugog ĉovjeka ili ĉitavu ljudsku za. savršen. zove produkt (v. U tom smislu postoji i termin egzaktne nauke ĉiji su stavovi toĉ.zam).nost odredene vrste.zimo kod Plotina i Schellinga. egzaltacija pamćenja. sebiĉ.liĉine koja se mjeri. misaono i vrijednosno) do. mehanika.). Sve što jest (svijet) sagledava se svjesno ili nesvjesno s uskog stajališta onoga što je neposredni okolni svijet oko »ja«. izdvaja. samoljublje. egocentri. K Egocentrizam (lat. za razliku od postojanog istovrsnog pojavljivanja koji se naziva emanacijom (v. U matema. ocjenjivanju.). ego = ja i centrum = središte): ţivotni nazor po kome se subjek. takvim se naziva impuls koji podraţaj nosi od centra prema perifer.dani nastanak neke nove pojave. Glavni su efektori u organizmu mišići i ţlijezde. Pojam koji nala.raju ţivĉani impulsi koji u njih dolaze iz ţivĉanih centara preko eferentnih (v.tici je neka mjera egzaktna ili apsolutno egzaktna kad nije ni veća ni manja od ve. Cešće se upotrebljava kao oznaka za pretjerano. te njegovo teorijsko ili filozofijsko (etiĉko) opravdanje u kojem »ja« igra ulogu vrhovnog principa ili najvišeg dobra.stitih interesa svim ostalim (pojedinaĉnim. pa ga treba samo izdvojiti iz nje. Nena. ego = ja i centrum = središte): ĉovjek koji svoj vlastiti »ja« stavlja u središte svega te od njega polazi u svom prosudivanju.

za razliku od ka. a to je sposobnost pojedinca da proizvodi subjektivne slike zrenja (eidetiĉke fe. U fi. eksoteriĉan.) ili prisilne imitacije. eidetske slike) doţivljajno se gotovo ne razlikuju od percepcija. eklegein = izabrati): filo. gdje uz »egzaltirane poje. eg. S Eklekticizam (grĉ.tacija je pojava koja ulazi i u oblast kolek. predstavnici su Jaenesch.ju neĉega. što se odigrava u stanjima psihiĉke ukoĉenosti ili u katatoni.) Prema tome.stih formi.ĉkim stanjima.). a ne na njegovu esenciju. A jest. »irealnim« ili »kolektivnim« Ja. U filozofiji egzistencije (v.egzaltacijanje moţe ići do identifikacije s jednim86 Eholalija — patološko ponavljanjeeklekticizam »vi.lacije (npr. ideja. existentia) opstanak neke stvari za razliku od njezine biti (v. Po Herbartu ĉini to izuĉavanje dio metafi. što se nalazi ili što djeluje izvana. fundamental. izriĉe. v. ono egzistencijelno se odnosi na ontiĉku strukturu ili neposredno iskustvo pojedinaĉnoga opstanka. rijeĉ »jest« moţe u jeziĉnoj formulaciji sudova poprimiti dvojaku ulogu: 1) afirmiranja mi. neke o biti (eidos) stvari. Predodţbe eidetiĉara (tzv.ţivanja eidetiĉkih fenomena.saonog odnosa nekog subjekta i predikata (S jest P) bez obzira na eventualnu stvarnu egzistenciju. a zajedniĉki estetiĉki osjećaj egzemplarnu vrijednost.mom eidetika oznaĉavaju se »eidetiĉke spo. Pe Egzistencijalan. Egzal. 2) prediciranja egzistencije (S jest) (v. propadanja. Krah i dr.meta u svijesti.sobnosti« i ono što je u tom pojmovnom krugu.).dince« postoje i »egzaltirane gomile«. Pojam je uveden od E. za razliku od znanosti o ĉinjenicama. koji osvjetljuju eidet.sistencija).lozofiji egzistencije (v. nahodenja. razumijevanja. Eidetika (grĉ. ek. U skolastiĉkoj filozofiji egzistencija je ozbiljenje ili aktuliziranje bilo koje biti.). prema Kantu. Gr Eidologija (grĉ.) ili esen.). eidetike episteme) je znanost koja se odnosi na oblike zrenja. A egzistira).novito obiljeţje eklekticizma svojstveno je zapravo u tisućljetnom razvoju filozofije svakom filozofskom sistemu i nauĉavanju. Npr. — Ponajĉešće je takav nazor bez potrebne doze sistema. exo = izvana i genos = rod). rijeĉi koje je pojedinac ĉuo izgovorene. Egzoteriĉan. v. Sud ukusa ima po njemu egzemplarnu nuţnost. R. A postoji. Jaenescha (1883-1940) na osnovu njegovih psihologijskih istraţivanja.). toĉ.tegorija (v. primjeran. Eidetske slike najĉešće se ponavljaju kod djece izmedu 10 i 14 godina.šim«. koja iz puke mogućnosti prelazi u zbiljnost. Kod Husserla bi eidologija bila znanost o eidosu. Egzistencija (lat.ske znanosti. Takoder: oznaka za znanstveni smjer istra. predicira egzistenciju neĉega (zapra. Ali sta. bitka-u. Su Eidetiĉar: osoba koja moţe neobiĉno ţivo i odredeno predoĉivati prije percipirane sadrţaje.ka.vo »A jest egzistirajući«.noontoloških struktura bitka opstanka.zike koja obraduje i problem odraza pred. oznaka koja se tiĉe egzistencijala (Heidegger). franc. sud. filozofija egzistencije. Egzistencijalni sud.stanka. . O.cije (v.zofski nazor koji iz razliĉitih filozofijskih sistema u naroĉitoj sloţenosti izabire ono što smatra najopravdanijim. Su Egzaltiran — oznaka za osobu koja se nalazi.caji društvene i prirodne okoline na ĉovje. Pe Egzistencijalizam.-etre-la. Pet Egzogen (grĉ.nomene) i njihove razliĉite manifestacije.-svijetu.) egzistencija je osebujni naĉin ljudskoga opstanka ili tu. Egzemplaran (lat. brige. tj. exemplum = primjer). eidos = slika i logos = nau. bitnosti. koji se odnosi na egzistenci. npr. v. a to su. Jedna vrsta perseverancije (v. znanost ĉi. Bez obzira na oblik nje.nije mimetizma (v.) kao ontoloških odlika svega predruĉnoga.zogeni uvjeti za razvoj sposobnosti su utje.tiĉnosti i stvaralaĉke originalnosti.gove konkretne jeziĉno-gramatiĉke formu. ili koja lako dolazi.tivne psihologije. nasuprot ostalom biću ĉiji naĉin bitka odlikuje puka predruĉnost.-bitak (njem.ka): znanost o pojavama (slikama) u svijesti. u stanje egzaltacije (v. Dok se sve egzistencijalno eksplicira iz ustrojstva ĉovjeka kao takvoga i dobiva egzistencijalnom analitikom op. Poj. ono što u estetici moţe sluţiti kao uzor. Da-sein.

lastici. baze i nadgradnje. ĉime se odnosa svodi na njezin puki refleks i irealnost. Obuhvaća u sebi prokretizam).vota. kritika politiĉke ekonomije bitak. njegovo 0 ekonomskoj bazi i odnosu prema druvodenje. U teoriji: preuveliĉavanje. ekonomskom bazom (v. zajedno s za razliku od pojma eko.štvene Ekonomija (grĉ. ProizEkologija (grĉ.stvo i nadgradnje (v. Na osnovu okolini. nji. Marx.vac koji neposredovano. K pretpostav. Ricardo. politiĉkih i idejnih 1 apstraktna shema mehaniĉki svaćenog odpojava povijesnog procesa. 3.jalizma (v. razmjene i raspodjele proizvo. oikos = nastamba i logos = nauka).ci sve što jest apsolutno Ekonomizam. me. S Ekonomsku bazu razlikujemo od dru.da. 2.kupnost se ljudskih danskoj) politiĉko-ekonomskoj misli.ma koje su u bilo miraju se odnosi medu ljudima u procesu kakvoj vezi s njima. Marxova koncepcija nomos = zakon). marksizam i v. Glavni su joj predstavnici A. 1. Smith njihov direktni uzrok i porijeklo. u praksi: podrenosa tzv. oruda za proizvodnju i ljudi Dio biologije koji se bavi prouĉava. politiĉka eko. ideologiji« (1845/46) bila postavljena.hovom snovniji elementi društva. koja je već u »Njema.). (v. kućan.gućnost ideja. Filozofski pra.nomija je adekvatan oznaĉava ujedno jedan od Marxovih najvećih znanstveni izraz i odraz (gradanskog) politiĉkoteorijskih doprinosa (v. Pet izvodne snage i proizvodne odnose. prirod. u K sko. ljudskih odnosa.ĉkoj njime.Ekonomska baza: osnovna kategorija marksistiĉke sociologije.nomsku strukturu dala je znanstvenu osnovu nauci o društvu i društva. vladaju ljudima u obliku vulgarno sve pojave društvenog ţi. dom.svjetiteljstvo) kod V. ĉovjekove djelatnosti. stoljeća (pro. Ekonomski materijalizam.njem koji djeluju i upravljaju. determinirano tzv. gospodarstvo. bez prijelaza. njihovom raširenošću na Zemlji kao i odredenog razvitka proizvodnih snaga forsvim ostalim ţivotnim pojava. znanost o gospodarstvu u tom smislu.nosti Marxovo je povijesno-kritiĉno stanovište ekonomije — koja je medutim već sama oblik radikalne i revolucionarne destrukcije polidruštvenog odnosa. Uslijed ove apstraktne izolira. oikos = kuća. soci. kao njihov i D. kod nekih mislilaca 18. V kojem postvareni društveni odnosi.ne zakonitosti« društva nad stvaralaštva i mišljenja svodi na ekonomiku kao ĉovjekom). ujedno su i najonaĉina ţivota pojedinih ţivotinja.). razotkriva »fetiški karakter robe i njezina tajna« ĉime se poriĉe ili potcjenjuje uloga i smisao (K. ekonomski materija.). sin. dok denje svih sfera ţivota na aktualne zahtjeve je ĉitavo njegovo djelo usmjereno ubrzanja procesa materijalne proizvodnje. tj.-znanstvenog upravljanja društvom i mani.haniĉki. ono na ĉemu ponastambom i odnosom prema ţivoj i neţivoj ĉiva i sam društveni razvitak.ne nuţnosti i vanjske prisile (tzv. ekonomskog stanja i (kapitalistiĉkog) sistema u materijalistiĉko shvaćanje povijesti). povijesnog svi. Cousina i dr.jeta u cjelini. što je karakteristiĉna pojava ponajĉešće u ekonomski nerazvijenim zemljama. budući da je na toj zajednice slobodih ljudi. oznaĉava odredenu eko. Kapital) i ukazuje na mo.lizam). vodne snage. Odatle tumaĉenju društvenih.ekonomski materijalizam eklekticizamEklekticizam se javlja već kod 87 ljudstvom (v. kapital. U vezi je s tim tehnokratizam (v. 4. a ne neka od povijesnog tiĉko-ekonomskog stanja i njenog ideoloĉovjeka posve odvojena. ekonomskog faktora u fatalizam). nje. vrijednost). koju ĉesto pridivanje ĉitavog društvenog ţivota neposredpisuju samome Marxu i njegovi (gradanski) nim potrebama odredene ekonomike i svokritiĉari i poneki marksisti (dogmatiĉari).mu izvanjska gijskog znanstvenog izraza u (klasiĉnoj gra»materijalna baza« — cjelo.puliranja .) kao suvremeni oblik vjerovanja u svemoć tehniĉko. kojih je ćelija — kako kaţe Marx — roba (novac. proizvodnje. precjenjivanje tzv. mogućnost izmjene društva i ĉovjekova ozbiljenja besklasnog društva. »objektiv.nomije ekonomika pojmom društveno-ekonomske formacije (v. antiknih grĉkih i rimskih (Ciceron) mislilaca. organiziranje i racionalno upravljanje štvenoj nadgradnji.

Eksoterican (grĉ. Galilei). razvijen): razloţeno.nosno poticaj za praktiĉki vrijedne akcije.što (npr. Bacon. tj. te u razliĉitim.diti pojave toliko puta koliko je potrebno. U psihologiji: mišljenje ili djelovanje koje je po svom ka. promjenljivim uvjetima. Eksperiment je najvaţnije metodiĉko pomagalo u kvalita.tastiĉnih ideja. kakav se bez eksperimenta ne bi mogao zamisliti. iskljuĉujući sve druge (samo s je P). pretpostavke. U nauĉno istraţivanje ulazi eksperiment ra.jenjeni ĉitaĉima koji nisu pohadali njegovu Školu. na osnovu kojih se mogu jasnije razabrati neki odnosi.stupak koji se sastoji u namjernom izaziva. Eksperiment ĉesto sluţi i kao djelotvorno sredstvo da se nesumljivo riješe odnosno verificiraju neka naslućivanja i predmnijevanja o stanovitim nuţnim veza. veze ili znaĉenje neĉega za ne.svjeti. explicatio = razlaganje) je misaoni postupak u kome se neki pojam.zmjerno kasno — tek u 17.dište). Ek-sistenz). misaoni eks.).vito mijenja samo jedan uvjet (tzv.periment ĉesto je osnova za izvodenje stvarnog. Eksplikacija (lat. fikcije. Suprotno: implicitno (v.tiae (usp. pa i takve pojave koje su u prirodi uopće ne bi same od sebe pojavile. iskljuĉiv. i kako. astronomiji) i da svaka pojedina nauka. Bu Eksplicirati: rastavljajući objašnjavati. Pet Eksperiment u psihologiji je metodski po. u historiji. naziv »expe.likovao od metafiziĉki pomišljene existen.sebnu vrstu predstavljaju tzv. takav je sud koji nekom subjektu pridaje samo jedan predikat. Tom oznakom kasniji Heidegger produb. neka pojmovna cjelina kao misaona jedin- . Nauke u kojima se zbog naravi njihova predmeta eksperiment moţe uspješno primijeniti (eksperimentalne nau. po. Aristotelovi »eksoteriĉki spisi« bili su napisani u obliku dijaloga. U eksperimentu se redo. eksplikacija).nju neke pojave.zalno —genetiĉki izlagati. koju treba provjeriti. zamisli. ima u tome svoje specifiĉne mogućnosti i granice. Takav eksperi. zamisao navodnjene pustinje. od.). eksplikacija. 1946).ma i odnosima u stvarnost. kako bi je još oštrije raz. pokazale su zamašan napredak.) Eksplicitno ili eksplicite (lat. iz-stajanje opstanka u Otvoreno bitka. u kojoj se eksperiment primjenjuje. kau. U tome je i vaţnost eksperimenta u sastavu pojedinih metoda indukcije (v.ekonomski materijalizamupravo na kritiku i88 negaciju takvog stajališta. a nami. dobio je po Baconueksplikacij. izvanjski.nih pojava razotkriva njihovu uzroĉnu po- vezanost. Eksperi. exclusivus).ment koji tako reći na ukrštavalištu odrede. a ukljuĉuje pribor potreban za izvodenje.ke). prema vani. koje po svojoj biti ostaje u graĊansko. verifikacionog eksperimenta. radi prouĉavanja. Razumije se da se eksperiment ne moţe primijeniti u svim nauka. 'kruţnice ili kugle koje nemaju zajedniĉkog središta. u dijelove iscrpno rastavljeno.ljeno oznaĉava egzistenciju tubitka kao ono Tu bitka samog. G.perimenti. da bi se prouĉilo djeluje li. stajanje u ra. ĉesto uz upo. fikcija Zemlje bez ţeljeza. taj uvjet na pojavu koja je predmet ispitivanja (tzv.rimentum crucis« (eksperiment kriţa). explicitus = razmršen. nešto jasno razluĉeno (v. Misaoni eks. za laike. »Pismo o humanizmu«. pretpostavka o ljeko. za one koji nisu upućeni.).trebu prikladnih aparata. U geometriji.).tivnom i egzaktno — kvantitativnom analizi.ment polazi od neke hipoteze. postupak izvodenja i kontrolu dobivenih rezultata. ekstatiĉno u-stajanje u istini bitka.snijeg opaţanja i prouĉavanja. K Ekscentriĉno (lat ex = iz i centrum = sre. stoljeću (F. nezavi. B Eksperiment (pokus): namjerno stvaranje uvjeta za nastajanje stanovite pojave radi ja.vitosti neke nove kemikalije).sna varijabla). S Eksistencija (njem. Za razliku od stvarnih eksperimenata.rakteru nastrano. zavisna varijabla). Naroĉito znaĉenje i odlika eksperimenta u usporedbi s obiĉ. u kontroliranim uvjetima. jer obiĉno proizlazi iz fan.nim neeksperimentalnim opaţanjem jest u tome što se eksperimentom mogu proizvo. popularno. za javnost.ma (npr. Pe Ekskluzivan (lat.me misaonom horizontu. (v. Suprotno: ezoteriĉan (v.ranju stvarnosti i ustanovljivanju uzroĉnih (kauzalnih) veza u njoj.

što je izvan svijesti.).) predmet drţanjem. se u svijesti kao intencionalni (v. extensivus = protegnut): što ima razjasniti. izvansvjesno.jega se moţe uvidjeti Ekstramentalno (lat. »pretvara« odnosno »prevodi« u odredena kititi). koji hoće. snaţan. a nji. Berkeleya kao i za moderne poziti. Ekstaza je izvanekvilibrizam di.ljiv. U filo. neduševno. ravnoteţa dvaju suprot.). U filozofiji: sve ono što umjetnostima. S svega ispravne definicije predmeta koje treba Ekstenzivno (lat. doţivljava. pokretima tijela. Pre. izvansvjetski.jelove. proteţno.zati).ţa). razglaidelano. Ekspozicija je metafiziĉka ako sadrţi ono što Pojam koji se upotrebljava kao suprotnost neki pojam prikazuje kao a priori dano.Ekstramundan (lat.zofiji misticizma: maksimalni stupanj ostvarenja . bez obzira na to je li rijeĉ o razliĉne odnose.nih doţivljaja Ekstraverzija. tj. U indijskoj filo. st.nje koje se postiţe povlaĉenjem u samoga sebe.medu Ekstatiĉan.) ekspozicijom ljaja na neko vansubjektivno izvanjsko mjerazumijeva on razjašnjenje nekog principa kao sto. extra = izvan i polire = gladiti. Za ekspoziciju su potrebne pri. U Plotinovoj filozofiji: sta.bodno duševnom raspoloţenju. prisiliti). expositio). odvajanjem duševnog doţivljaja od svega osjetilnog i tjelesnoga uopće. Postupak zakljuĉivanja kojim se iz umjetniĉka djela. realistiĉkom shvaćanju: svojstvo koje pripada Eksponibilan (lat. te krši konvencionalne forme izraţavanja Ekvilibrizam (lat. na osnovu ko.. extensio = proteţnost). takvoga.ju apriornih banje. ali i razglabanje koje istiĉe njihove neku proteţnost. izlaganje. jasno oznaĉava sve što je izvan svijesti zbiljsko i ako izraziti.laţenje izvan sebe. — O ekstenziji pojmova u pojedinim dijelovima govora ili pojma govori se kad se misli njegova rasprave. iz. v.šnu intuicijom. Ekstaza (grĉ.tra svijet): koji je izvan svijeta. a oĉituje se u Suprotno: intrasubjektivno (v.nih koji treba da dade peĉat ĉitavom djelu. individualnom izrazu subjektiv. F izraţajnost. preciznog pojmovnog odredenja. spajanje s Brahmanom (v. idealnu vrijednost. G voljnih motiva. javlja na poĉetku 20. introverzija. Toĉnije razjašnjava. mimikom itd.je primjenljivost na razliĉne predme.me se Ekspresija (lat. exprimere = prikazati. extra = izvan i mens = duh): mogućnost drugih sintetiĉnih spoznaja a priori. tjelesima. ekspresivan znaĉi dojmljiv.).ĉkom graniĉnu. Pod smještanje.).viste nešto Ekspozicija (lat. koji je u ekstazi (v. externus = izvanjski). sistemu jedne znanosti.ka. ekstasis = biti izvan sebe).). exponere = izloţiti prika. aequilibrium = ravnote.ma izlaţući. pa je stoga opća lingvisti.). Ekspresionizam je pravac u likovnim izvansubjektivno. ujedno i Ekstrasubjektivno (od lat. extra = izvan i mundus = raţajan. koji kvaliteta tjelesnih stvari. tj. protumaĉiv. odredivanje mjesta nekog pojma u forma zrenja i pripada samo pojavama. kao toĉku nekog sve savršenijeg dogadanja. knjiţevnosti i muzici koji se neovisno od subjekta postoji u izvanjskoj zbilji. estetika. veze i primjene.te. extra = izvan). u uzvišenu dva jednako vrijedna motiva bira slo. naglašavanjem individualnog. je ekspozicija jasna (ako i ne iscrpna) predodţba Eksternalizacija (lat. Za Kanta: jedna od dvi. iz. za proces kojim se subjektivno stanje umjetnika Ekstrapolacija (lat. Prema Lockeu: jedna od primarnih izvediv. Prema Kantu tijelu ili prostoru.tiĉki Ekstenzija (lat. dok je ona za se moţe pojmovno objasniti. mogućnost volje da iz. poznatog reda vrednota zakljuĉuje na neku ekspresija identiĉna s umjetni. na zavr. o onome što pripada nekom pojmu. medutim. kauzalno-gene. B Eksplikativan. Ekspresija se općenito sma. S pojmu intramentalno (v.eksplikacijastvenost objašnjava tako da se rastavi u 89 vlastite liĉnosti. pojmom dohvat. osobnog faktora jednakovaţnost. lokalizacija uzroka nekog doţivtranscendentalnom (v. zanos. razluĉujući.zofiji: ulaţenje u nirvanu (v. nauka o ekspresiji onosno izrazu. Općenito: izraz (rijeĉima.nje predmetima našeg iskustva. Po Croceu je.

« B Element (lat.). isto zna i ne zna. »Svi S su P. Npr. ali se smatra da je pravi osnivaĉ nau.bulidu. aequus = jednak i polleo = mogu). ţivotni zamah. n. On je prvi u evropskoj filozofiji raspravljao o problemu Ništa. Kod Lukijana je taj sofizam ovako zabiljeţen: »Elektra. Pitagorovci i Aristotel dodali su tim ĉetirima još peti element (quinta essentia).tan«. ţivotni polet.ĉak ili izvod po ekvipolenciji: postupak ko. st. upotreba istih. Elan vital (franc. B Elektra (grĉ.P«). ekvivok.šljenja.ni sudovi koji u razliĉitoj formi izraţavaju isti sadrţaj.jim iz jednog suda izvodimo njemu ekvipolentni sud (npr. Eleatizam (po grĉkom gradu Eleji u juţnoj Italiji): uĉenje elejske ili eleatske filozofske škole. sila): jednakovrijednost. vode. »Neki S su P« i »Neki S nisu Ne — P«. Izraz se javlja u Bergsonovoj filozofiji »stvaralaĉke evolucije«.dova.) koji znaĉi ne.nost promjene jednoga oblika energije u drugi u istoj vrijednosti. ali višeznaĉnih rijeĉi odno.polentni sudovi: zamjeniĉni. Npr. jednakovrijed. »Neki S nisu P« i »Neki S s u Ne. — Ekvi. Ek. e.stvu (Sve —Jedno). (v.ekvipolencija Ekvipolencija (novolat. »Nijedan S nije P« i »Svi S su Ne-P«. F Ekvivok (lat.lotvornost. koja se kemijskim putem ne da više rastaviti na jednostavnije tvari. Ekvipolentni su i pojmovi od kojih je jedan dvostruke negacije. I sudovi mogu biti ekvipolentni. On je postavio tezu o cjelini svijeta kao jedin. istokutni i istokraĉni trokut. a predikati su im kontradiktorni pojmovi (dakle: »Svi S su P« i »Nijedan S nije Ne — P«. Osnivaĉ te škole bio je Ksenofan.) Pet Ekvivokacija (lat.). Pojam dviju veli. P Ekvipolentan (lat. homonim. u širem smislu: sudovi s istom istino. koji po njima saĉinjava bit (kvintesenciju) onih ĉetiriju. istozvuĉan. On je uĉio da se sve sastavljene tvari sastoje od ĉetiri elementa: vatre. odnos izmedu ekvipolentnih pojmova ili su. a pripisuje se Megaraninu Eu. pa moţe jedna drugu zamijeniti (ekvivalencija).mjeniĉni (v.90 aequipollentia = jednaka moć. — Ekvipolentni pojmovi: zamjeniĉni ili jednakovrijedni pojmovi.snom vrijednošću. zraka i zemlje.movi istoga opsega a razliĉitog sadrţaja i izraza. što unu. Dakle. istozvuĉnost.ka. o istinitosti mišljenja a varljivosti osjetilnosti i o bitku i nebitku. iako ga je prije znala jer joj je brat. elementum = poĉelo): osnovna tvar.ski su filozofi prihvaćali samo jednu osnov- . Moderna ke. a oznaĉava stvaralaĉki poriv u razvoju ţivih organiza. pojmovi koji imaju razliĉit sadrţaj a isti opseg. oznaka za rijeĉi odnosno izraze koji uza svu svoju jeziĉno — gramatiĉku identiĉnost mogu imati razliĉita znaĉenja i prema tome razliĉitu logiĉko — spoznajnu ulogu (razliĉite mogućnosti osnovnog kao i prenesenog znaĉenja). Agamemnonova kćer. Parmenidova te.): ime sofizma (v. Istaknuti su filozofi te škole: Parmenid i Zenon.). pr. istovrijedan. Zenonove aporije bile su argumenti za Parmenidovu filozofiju. F Ekvivalentan (lat.sno izraza u razliĉitim znaĉenjima. koje imadu jednaku dje.što skriveno. istoznaĉan. aequus = jednak i valens = djelotvoran. Prije njih jon.za o jedinstvu bitka i mišljenja.). sretan i »ne nesre. utjecala je na filozofski razvoj mi. Mnogi logiĉari smatraju da je tu umjesnije govoriti o promjeni oblika suda nego o »zakljuĉku«.ke o elementima Empedoklo (5. Tvorac pojma element u smislu današnje kemije jest engleski fiziĉar Boyle (1627. eter. Elejskoj školi pripada i Melisos.vipolentni pojmovi i sudovi svagda su za. ekvivokacija. ali se razlikuju po kvaliteti.ĉina razliĉite vrste.mija poznaje gotovo već stotinu elemenata. Pojam se prenosi i u logiku i matematiku u podruĉje skupova i funkcije sudova.element amfibolija. a napose sudovi koji imaju isti subjekt i istu kvantitetu. ţivotni poriv. Eleatizmom se naziva u širem smislu svako filozofsko uĉenje koje osjetilnost odbacuje kao privid. nijedan S nije Ne —P«).ma. Zapravo fizikalni pojam. Ona nije prepoznala svoga brata koji je bio pokriven.tar jednog zaokruţenog logiĉkog procesa dovodi do pogrešnih zakljuĉaka (v. kojim se oznaĉava moguć. quaternio terminorum). tj. silan).1691).). Ekvipolentni su poj. — Neposredan zaklju.

elementnu ili iskonsku tvar. prema kojoj su neosobno boţansko Jedno (Hen) kao izvor svi elementi nastali od vo. iznad njih. na primjer fizikal.do-Dionizija Areopagita i kršćanstvo u Emanacija (lat.no iz višem no svaka umska spoznaja. U botanici: izraslina na biljnim organima se u evoluciji (v. tako i bića postaju nesavršenija što se kršćanskom dogmom o stvaranju svijeta od više udaljuju od prabitka. naprabitka. Jamblih i Proklo djelovali su medicini. Ta teţnja da se duizmu. arapsku (Averoes) i ţidovsku filozofiju. Por. Teorija emergencisve savršenijem. druga je emanacija svjetska duša (psyche).no zamjetljive stvari (A.digne do utemeljenom od J. U naše dane fiziĉari um (nous) ili duh što sadrţava ideje kao uzore prihvaćaju da je elektricitet ona pratvar od koje bića.ljujući se od Jednoga kao se ra. uĉi da svijet nije stvorio bog nego da je te idealizam Schellinga i Hegela. u emanaciji ide od savršenoga sve manje savršenom. Covjek djelomiĉno sloţenih predmeta ili pojava koje nisu pripada carstvu duha i duše. Pojam Plotinu i njego. Holdane gdje Jednoga kao iskona i istine. Pe opadanja u pri. Materija je ono naj. zatim na srednjovjekovnu laţenje svih stvari iz nekog najvišeg izvora. darvinizmu i genetici.nju i vraćanju.miriti s izvora. Tragovi ema-emergencija natistiĉkih nazora mogu se susresti u starim voda. se jednostavnija podruĉja i cjeline iz.fikacije. Ideje u sferi svjetskoga uma neki su »razjasniti« znaĉi neku stvar ili pojavu svesti na shvatili kao bogove.).ga kao pratemelja. C. a za Anaksimena zrak ona pratvar od koje istoĉnim religijama. svjetlo postaje slabije što se više udaljuje od emanatizam se ne moţe po.brote i ljepote. Otuda postupnost ništa. do. djelomiĉno pukoj materijalne prirode. proistjeĉe. Dok Emergencija (lat. Gr na Pseu. Eliminacija je pojam koji se upotrebljava i u Obratan put od tmine do svjetlosti i njego. (v.firije. kompliciranijih. a biologijsko iz psihi. Tako Plotin se i u novije doba s hipotezom engleskog razlikuje ĉetiri stupnja bitka: Iskon je svega lijeĉnika Prouta (1785 — 1850). i napokon dolazi puka tvar (hyle) kao tmina. S.sti: što su dalje od izvora. Giordana Bruna. Tako je za Talesa bila 91 (me on). — O ele. mnoge.je vlastito mistiku Skota Eriugene.jili su Eckharta.dika kao bitka. Nauka o emanaciji.rodi. a usvo. to su slabije. Nikole Kuzanskoga.) i neoplatonici Jacoba Boehmea kao i na našega Franju Petrića. Kao što kontinuiranu istjeca. psihologiji. proizlazi iz Jedno. identificira i biologijskog. Haas). Prema tome tmine.) proces kreće od nesavršenoga (emergencije). ĉemu kao prva emanacija slijedi svjetski zajedniĉkog praelementa. emergens = onaj koji se pomalja). Kao nazor o nastao nekim prirodnim procesom. Filozofsko shvaćanje da svijet bića isijava. tako te se emanatizam moţe shvatiti S kao politeizam.vode iz te se napokon u ek-stazi. provor). a i postanak zla. izvire. i kao što uda. Smuts i J.niţe u produktima emanacije. jer sve što je sloţeno dade tvari. prarazloga i prabitka u silaznim stupnjevima poput zraka svjetlo. svjetla i granicu nekog predmeta ili pojave. panteizam i monoteizam. su stvorene sve osjetil.vu filozofiji prirode u takozvanom holizmu izvoru prolazi napor ĉovjeka da se uz. moţda ponajviše u hinsu se razvile sve druge stvari.mentima se govori i kod onih zlo i rugoba — nebitak.staviti na elementarne ili osnovne izvora svjetlosti sve biva tamnije. emanatio = istjek.ba Augustina. koja se najpri. issjaj.tvar javlja gnostika i novoplatonizmu. Na isti se naĉin bića udaljuju od bitka kao svog iskona i bivaju sve nesavršenija sve do ĉiste materije kao nebitka .matici. je kasnije i kršćanski gnostici (v.Ĉkog i to stapa s Jednim.vim sljedbenicima utjecao na se još primijenjuje u mate. Meistera razvila kod Indijaca i Perzijanaca. Emanatizam je zahvaljujući postupkom eliminacije i simpli. stanju izvan sebe. dok se pravi emanatizam javlja tek u sve stvari svedu na jednu jedinu pra. emanatio = izviranje): proizdo. S Emanatizam (lat. tako je i sastavne dijelove koji saĉinjavaju posljednju ĉovjek na medi carstva duha i tvari. no neosobno Jedno stoji njene elemente kao posljednje njene granice.

Glavni je zastupnik ovog pravca B. Numeriĉki proste ĉinjenice iskustva predstavljaju logi. Petronijević. F. V Empiriomonizam — radikalni spoznajnoteorijski pozitivistiĉki pravac (zapravo ogranak empiriokriticizma.tezi prema mehanicizmu tvrdi da stvari ni. tj. spekulativan. Empiriokriticizam — spoznajnoteorijsko uĉenje R. Filozofsko djelo V. R.tina. Jung. Su Emotivnost. U novije vrijeme emocionalizmu se više ili manje priklanjaju razliĉite škole i pravci psihoanalize i individualne psihologije (S. Hor. Ĉisto iskustvo sadrţi samo komplekse »elemenata«.) teorija »ĉi. Teza da su stvari. a granice spoznaje granice su logiĉke analize iskustvenih ĉinjenica. i to kvantitativno-numeriĉki i lo. F. Empirioracionalizam — filozofski pravac koji pokušava sjediniti empiristiĉko i racionalistiĉko tumaĉenje spoznaje i stvarnosti uopće. Juškevića i dr. Sullivan i dr. »Osnovi teorije saznanja«.).ĉki proste odnosno aksiomatiĉke istine. Kr Emocionalno: 1) ono što je obiljeţeno ili se odnosi na emociju odnosno ĉuvstvo. budući da postoje samo individuu. H. v.jući se na C. A.nici uz navedene: J. Najizrazitiji predstavnik je ruski filozof i sociolog Bogdanov (1873-1928). ipak sadrţi u sebi logiĉki nuţne istine. Nadalje je moguće utvrditi kvantitativ. Carstanjen.sno neke grupe ljudi.ze izmedu predodţaba.ljama i teţnjama neke druge osobe. ţelja i teţnji sa ĉuvstvima.vistiĉko (v. Pe.mi sa svojim iskustvom koje nam je dano u osjetima — tvrdi empiriokriticizam. Avenariusa i njemu bliskog filo.emergencijaje je podvrsta evolucionizma koja. Porijeklo je spoznaje u iskustvu.jeta. Opreke: racionalan.vu nekih oblika iracionalizma (v.kustvu postoje dvije vrste ĉinjenica: proste i sloţene. Emocionalizam (prema emocija. 1) uţivljavanje ili projekcija pojedinca u neko umjetniĉko djelo ili u neki prirodni dogadaj. Glavni zastup. dok medu sloţenim ĉinjenicima iskustva ima i logiĉki nuţnih i logiĉki sluĉajnih is. Bu Empirijski znaĉi iskustven.vo što izranja iz sveopćeg stvaralaĉkog poĉela. 2) oznaka za stupanj spremnosti ili sklono.). u granicama iskustva. tijela kompleksi osjeta. Su Empatija (grĉ. odno.nu i kvalitativnu strukturu izvanjskoga svi. iskustvenog porijekla. aprioran. 2) u psihoanalizi empatija znaĉi podsvjesni proces identifikacije vlasti. ţe.su zbroj njihovih elemenata na koje bi se mogle svesti nego su nešto kvalitativno no.ko: Po empirioracionalizmu naša spoznaja. Bazarova. na iskustvu zasnovan. Z Emocija. koji definira ovo gledište ova. u skladu s iskustvom. Ll. London 1920) u anti.stoga iskustva« koja ţeli kritiĉki oĉistiti na. v. G. trpljenje). Fromm. London 1923) i S. Time and Deity. C. 2) oznaka za biće koje je sklono da na vanjske podraţaje reagira preteţno emotivno ili pretjerano emotivno.) V . kvaliteta danih u osjetima od kojih se sastoje stvari. Adler. 92 oslanja. razliĉitih doţivljajnih oblika. Morgana (Emergent evo. (Vidi: B. Macha. Petzold. Freud. U filozofiji emocionalistiĉke pretpostavke ĉesto tvore osno. Po Machu fizika otkriva samo zakonite ve. transcendentan. Empiriokriticizam je poziti.sti da se na podraţaje reagira emotivno.) koji iskljuĉivo iskustvu pridaje znaĉenje izvora i granica spoznaje. ĉuvstvo. en = u i pathos = osjećanje. iako ima svoje porijeklo u iskustvu.ney.) — empiristiĉka (v. Alexandera (Space. E.) — u psihologiji i filozofiji: mišljenje da ĉuvstveni doţivljaji (emocije) tvore osnovu svega psihiĉkog ţivota. 1) skup emotivnih procesa koji obuhvaćaju ĉuvstvene doţivljaje.). vanjski od unutrašnjeg svijeta. Rank. U neposrednom is. Lenjina »Materijalizam i empiriokriticizam« uglavnom je oštra kritika tog pravca i njegovih ruskih sljedbenika Bogdanova. vodi u krajnjoj liniji u subjektivni idealizam (v.tih ĉuvstava. S. inteligibilan. I. tj. K. Ne valjaempirioracionalizam luĉiti subjekt od objekta. Willy. Alexander.giĉki proste i sloţene ĉinjenice.tronijević. O.zofa E.lution.še iskustvo od svih nepotrebnih primjesa i dobiti ga kao ĉisto iskustvo. organske promjene i emotivne izraţaje medu kojima posebno mjesto zauzima emotivna mimika. v. tijela kao komplekse »karaktera«.

riorni znaĉaj. tada se i empirizam moţe shvatiti kao »racionalizam odozdo«. ili potencijalna.vanjima spozna empirijskim metodama na njoj samoj. koji su svojom napred. Grim.). Ba. Voltaire. R. zanemarujući ulogu dedukcije. Ekstremni empirizam svo. Kao naĉine stjecanja znanja empirizam naroĉito cijeni opaţanje po mo. energeia = sila): sposobnost koju ima neko tijelo da izvrši neku radnju. Empirizam ima naroĉito znaĉe. J. — Empirizam je historij. S obzirom na svoj.kupnost teorijske i praktiĉke izgraĊenosti ĉovjeka izvodi iz iskustva (empirije).con.vou. D.). nego i logiĉke i ma.tematiĉke principe i pojmove. na razliĉite moguće nijanse. Gibanje. koja je osnov svemu.kustvene podatke kao pojavne doţivljaje koji predstavljaju neprekoraĉivi sadrţaj svijesti (v. St.1932) koji ju je dalje izgra.denog empirizma ĉisto iskustvo koje se na kraju svodi na nesuvisle osjetne podatke. nego i duh.kako misaono sudjelovanje u razradivanju iskustvene grade.sti dispozicije. bez ikakvih urodenih spoznaja.go i logiĉku vrijednost nauĉne spoznaje objasniti iz iskustva zasnovanog na osjet.tike njemaĉki lijeĉnik J. Di. empirizam se moţe ukrštavati s drugim spoznajno-teorijskim pravcima. energeia = sila) — znanost o energiji (v. kad se nalazi u stanju iz kojega nastoji da izide (statiĉka energija). Npr. Osnivaĉ je energe. empirizam se moţe ispoljiti kao pozi. Shvati li se iskustvo iskljuĉivo kao racionalna manifestacija na niţem ni.ja.ski uglavnom kasnija pojava s teţištem u novovjekovnoj engleskoj filozofiji (F.).nje u metodološkom pogledu kao princip da se stvarnost u njenim pojedinim oĉito. Hume. Ideal je dosljedno prove. Stavljajući teţište na pozitivne podatke unutar mogućeg isku. jedino psihološki uvjerljivu vrijednost. endo = iznutra i genos = rod) — koji se nalazi ili koji djeluje iznutra. ali je glavni njen predstavnik W. J. naroĉito o pretvaranju jedne forme energije u drugu.stveni mu psihologizam (v.). 1) solidni poznavaoci raznovrsnih enciklopedijskih znanja. Po njemu je dakle energija ne samo materija. Pet Endogen (grĉ.ţujeenergija skepticizmu.vaĉi i suradnici velike francuske »Enciklo.). a s time u vezi indukciju (v.).jentiran realistiĉki. Mill i dr. odnosno bez naroĉitih predodredenih mogućnosti za stjecanje stanovitih znanja i navika.sti i općenitosti. Energija moţe biti aktualna. Umjereni empirizam medutim pridaje logiĉkim i ma.derot. Energetika (grĉ. S obzirom.). smatrajući da je novorodeno ljudsko biće kao još neispisani list papira (»tabula rasa«).) S Energija (grĉ.nom prosvjetiteljskom aktivnošću utirali put francuskoj revoluciji (D'Alembert. empirizam se ĉesto pribli. bez obzira na zasebnu proble.) i poteškoće pri iskustvenom objašnjavanju logiĉke nuţno. fenomenalizam). Osim pribliţavanja senzualizmu empirizam se moţe pribliţiti i svojoj opreci racionalizmu (v. Prema tome energija je zapravo zbiljska supstanci. Meyer (1814 — 1878). što ga uzrokuje energija . (V. pridajući im samo faktiĉnu (ne nuţnu i općenitu). priznajući više manje ili ni.tivizam (v.nim sadrţajima. što će reći da se već nalazi u stanju djelovanja (kinetiĉka energija). u ĉemu se iskljuĉivo sastoji svako zbivanje ovog svijeta. Empirizam je osobito izraţen kao spoznajnoteorijski pravac koji nastoji ne samo izvor ne. po ĉemu empirizam ĉesto poprima obiljeţje senzualizma (v. ali se moţe prometnuti u spoznajnoteorijski idealizam shvativši is.dio. G. Berkeley.storno grupiranje razliĉitih energija. Locke. Ostwald (1853 .stva. endogeni su uvjeti za razvoj sposobno. 2) izda.gućnosti uz primjenu eksperimenta (v.di na iskustvo ne samo nauĉnu spoznaju o stvarnim ĉinjenicama. energija.matiku o logiĉkim odnosno metalogiĉkim pretpostavkama koje tek omogućavaju iskustvo i nauku o njemu. Polazeći od dane stvarnosti i steĉenih iskustava o njoj empirizam je ori. Pet Enciklopedisti.) pa poprimiti kompromisni oblik racionalnog empirizma. Holbach i dr.tematiĉkim principima i zakljuĉcima ap. proširivši je i na kulturna zbivanja.empirizamEmpirizam — filozofski pravac koji 93 sveu. Rousseau.pedije« (1751-1777). Ni sama materija nije ništa drugo nego pro.

Kod Aristotela: potpu. postojeće.novo taj pojam H. uzdizanje). Areopagita. Eriugena. Npr. v. Hladnije tijelo naime ne moţe predavati to. enthusiasmos = pun boga).ma kisika (kemijska energija). U stvari logiĉki normalni silogizam.energijanekog tijela. zove se entropija (v. . razliĉite jedna od druge. D. U noviju biologiju uveo je po. npr. Suprotno: apagogiĉki (V. moţe biti trovrsno: 1) gibanje94 cijele mase. a u Novom Zavjetu: pojavljivanje bo. . Tri kralja. preko njega.). po kojemu se najviše dobro ne sastoji u subjektivnom osjećanju nego u objektivnom ţivotnom djelovanju. S Ens (lat. entitas.jom nastaje svijet. popratna po. Prema Kabbali (v. kad ne. bogojavljenje. što zapravo treba da saĉinjava glavni cilj ĉovjeĉ.ga. Prvobitno je ta rijeĉ oznaĉivala stanje ĉovjeka koji je pun boga. nego da su jedno isto. Epagogiĉki (grĉ. tj.plinu toplijemu.dinstvo.ni (v. B Epifenomen (grĉ. jer je sve iz njega. 2) gibanje molekula. S Energizam (grĉ. biti u svrsi oblikovan. sveĉanost pojavljivanja Krista. enteleheia).): dovodenje. Ensof (grĉ ensofos = jednostavan). ono što jest. Ta koliĉina energije. Uĉenje u filozofiji misticizma (Plotin. Epifanija (grĉ. epifenomen P et Entitet (novolat.. Sam svijet je pojavljivanje boga (teofanija). iz premise M a P (S a M) zaglavak S a P. koja je razdijelje. a posljedica je toga da je izvjesna koliĉina energije. praje.) postupak kojim se tok misli dovodi od pojedinaĉnog i posebnog do općenitosti. stvarajući svijet stvara samog sebe. npr.zofskog mišljenja pojam entelehija postao je istovetan s teleološkim principom tuma.). Enteizam (grĉ. Entuzijazam (grĉ. S. U daljnjem razvoju filo.mise (M a P) S a M zaglavak S a P . pad kamena (mehaniĉka energija). epifaneia) znaĉi: pojava. tj. »zanos«. postojeće).ga«. U filozofiji misticizma za. en = u i theos = bog): u bogu. indukcija). syllogismus imperfectus = nepotpuni silogizam). sakriven otkrivenim. »ushićenje«. energeia = sila): Paulsenov etiĉki nazor. tek u jeziĉnom pogledu krnj. što znaĉi da bez svijeta nema ni boga.ko tijelo predaje toplinu drugome (fizikalna energija) i 3) gibanje atoma. Danas se ona upotrebljava u znaĉenju »oduševljenje«. svaka pojedinaĉnost u svojoj realnosti i zbiljnosti. biće.ne smijemo smatrati da su Bog i stvorenje dvije stvari. Entelehija je ono što je postiglo cilj. logiĉki postupak u kome se mišlje. u njemu i za nje.na u svemiru.ne forme u drugu. Toplina je jedina forma energije koja ne moţe prijeći u drugu. beskonaĉno. Jer i stvorenje postoji u Bogu.. koje gori. koja se ne da pretvoriti u drugu formu.nje odnosno dokazni postupak kreće od pojedinaĉnoga na općeno. spajanje njegovih atoma s atomi.).. a Bog se na neobiĉan i neizreciv naĉin stvara u stvorenju. apsolutno. neshvatljiv ĉineći sebe shvatljivim. kod tijela. Driesch. nego moţe samo prijeći iz jed. npr.) koji oznaĉuje što nešto jest. za razliku od pojma kviditeta (v. epagoge = dovodenje. boţje svjetlo iz kojega kontrakci. »strastvena zagrijanost« za neku stvar ili ideju. Eckhardt) da izvan boga ništa ne postoji: sve je u bogu.).je volje. entheos. B Entimema (lat. Prema tome treba u prvom redu teţiti za tim da se razviju ćudoredne snage u ĉovjeku. koja se medutim ima na umu. induktivan postupak (v. zbog svoje nedjelatnosti iz.). otkrivajući sama sebe.ĉenja svijeta.stupa se shvaćanje da bog.no svrhovito ostvarenje neĉega što je prije bilo samo potencijalno. spoljašnost.gubljena za druge radnje (disipacija. postojanje neĉega.. Na primjer Scotus Eriuge.java. Pojam entitet oznaĉuje da nešto jest. Entelehija (grĉ. epifainesthai = uz nešto se pojavljivati): pojava koju susrećemo uz neku drugu osnovnu pojavu. imati svrhu.na (810-877) u svom djelu 0 podjeli prirode (De divisione naturae) piše: ». nevidljiv ĉineći sebe vidljivim. izvedeno od ens = biće. one se ne moţe ni smanjiti ni povećati. Epagoge (grĉ. ili iz pre. tj. Energija je konstantna. misaoni induktiv. bez formulirane jedne premise.

tiĉno kao podloţno bivanju (v. koja se sastojala u vještoj.postavlja konaĉnu ravnoteţu medu njima. a zatim Platon. dakle osim pojma lijepog i pojam komiĉnog.jesti.jeta i ţivota. nji. draţesnog. eshata = posljednje i lo.): uzdrţavanje od izricanja suda. dok u isti mah sve fak. S a M jer je Y. Kod Descartesa: metodska sumnja.ravno.) od opstanka ili egzistancije (v. bit. Pet Epikureizam: ţivotni nazor grĉkog filozofa Epikura i njegovih uĉenika. a ponajviše u dvosmislenoj upotrebi rijeĉi.).nog (v. akcidental. Oblik epihereme: premise M a P jer je X.) za razliku od nebitnog.).sa). esse = biti). U Platonovoj filozofiji eros je filozofski nagon za spoznajom ideja. Erotematika je umijeće pitanja. prikazivan s lukom i strijelom. koji su se sluţili eristikom (v.tan. ĉesto i prepiranja. B Epsilogizam. eristike tehne). epi = k tome i genesis = nastajanje). svaki pojam o estetici. uĉenici Euklida iz Megare (treba ga razlikovati od matematiĉara Euklida). omogućava postizanje duševnog mira. U širem smislu. Husserl uvodi taj termin u fenomenološku analizu predmeta. erotematikos). Eristici.gos = uĉenje): uĉenje o krajnjem cilju svi.). Epiherema — u novoj logici znaĉi naroĉito obrazloţeni silogizam koji se moţe shvatiti bilo kao prošireni jednostavni silogizam (uz posebno obrazloţenje jedne ili obiju premi.pada bitku.sto iskrivljivan u smislu ekstremnog hedo. bivstvo (v. u smislu da taj predmet treba osloboditi svih mnije.ralaĉkog ţivota (»kozmogoniĉki eros«). Eros (grĉ. indiferentnost. U razvoju ţivih bića. tragiĉnog.ku ĉistih bitnosti. U toku evropske kulturne povijesti taj je pojam ĉe. Pe Eshatologija (grĉ. U francu.nima bitka mogućnosti (v.lja osjetno i nadosjetno.). B .). Epistemologija (grĉ. episteme = znanost i logos = nauka): teorija o znanostima.na teorija. svjetski princip stva.).8 epifenomenizam 95 estetiĉan Erotematiĉan (grĉ. Epohe je rezultat skeptiĉke filozofije koja svakoj tezi suprotstavlja antitezu.hovim metodama i sistematici. U grĉkoj mitologiji: vjerovanje u naĉin ţi. Kod Hesioda i u orfiĉkim teogonijama stvaralaĉko boţanstvo.skoj i engleskoj filozofiji epistemološki zna. essentia = bit). B Estetiĉan.).). epifenomen): teorija koja tumaĉi pojave svijesti kao popratne (sporedne) pojave uz fiziološke procese. ljubav. bilo kao (jeziĉno) saţeti polisilogizam (v. idealno i realno. u obliku pitanja.nja i opterećenja nastalih u kulturnoj povi. Obradivati neki sadrţaj u obliku pitanja i odgovora. pitajući. posebno: vješta pitanja odvjetnika na sudu. da bi se dokazala toĉnost vlastite teze. uzvišenog i dr. naravno i vrhuna.ĉi isto što i spoznajnoteorijski. Esencija (lat. sluĉajnog. esencijalan = bi. personificirani Eros (Amor) bog ljubavi. Vještina raspravljanja.) i suprotstav. za razliku od prosilogizma (v.) ili esenciju (v. o posljednjim stvarima svijeta. Pojam obraden u skolastici kao suprotnost egzistenciji (v.) Epohe (grĉ.) i zbiljnosti us. (V. Razvijanje organskih novotvorina. tj.). kad će uskrsnuti svi ljudi. zbiljnost i istinu poret. Suprotno: akroamatiĉan (V. U kršćanstvu: uĉenje da će doći dan zadnjeg suda. koji smatraju da je najviša vrijednost i smisao ljudskoga ţivota u ostvarivanju ugode i sreće. spoznaj. ruţnog. završni odnosno naredni silogizam u polisilogizmu (v. Shvaćanje koje najoštrije odvaja bit (v. Epigeneza (grĉ. što u potpunosti polazi za rukom tek Aristotelu koji svojim naukom o kategorijama i naĉi. nastajanje novih oblika i formiranje novih organa koji nisu postojali u klici nego tek kao mogućnosti. Esencijalizam (lat. Najekstremniji je predstavnik toga shvaćanja zacijelo Parmenid. jednostrano istiĉući nepomirljivost postojanoga i promjenjivog i pridajući sav bitak.nizma (v. U toj ravnoteţi mišljenja epohe.vota duše poslije smrti tijela. suprotno od dogme (v. Eristika (grĉ. U uţem smislu pojam se estetiĉnog uglavnom poklapa s pojmom li- Epifenomenizam (v.) i prolaţenju obezvreduje kao nešto što zapravo ne pri. zaglavak S a P .). premda već i on ponekad pokušava premostiti jaz izmedu biti i pojave.

Filozofijska disciplina koja ispituje lijepo. već je estetiĉno i ponašanje. Većina kasnijih estetiĉara (Schelling. Glavni predstavnik formalistiĉke estetike Herbart definira estetiku kao nauk o ocjenjivanju. kojoj treba da se podrede sve etiĉke. Kod Baumgartena (1714 — 1762). filozofijske discipline. istraţuje esencijalne preduvjete i kriterije umjetni. bez interesa za realnu egzistenciju i za posjedovanje predmeta«) ostale klasiĉnim obrascima za sve kasnije spekulativno za. opaţajni). svjesne i nesvjesne djelatnosti.ticizam ponekad se upotrebljava i pogrdno. Fechner. W.nog i beskonaĉnog. Ime estetika neko se vrijeme upotrebljavalo iskljuĉivo za uĉenje o osjetilnoj spo. zahtijevajući eksperimentalno empirijski i induktivni postupak u estetici i negirajući vrijednost cjelokupne »estetike odozgo« kao intelektualistiĉki zasnovane.ĉkog doţivljavanja. I dok će Platonova metafizika lijepog preko Plotina. a ţivot se moţe »oprav. konaĉ. Hegel i dr. Tako je npr. G Esteticizam — filozofski ţivotni nazor koji u estetici i umjetnosti nalazi najviše oblike ljudskog stvaralaštva. da bi se ukazalo na suviše jednostrano i iskljuĉivo pridavanje vrijednosti ljepoti. pojmovne.ma kvalitetama svoje okoline i sam odnos prema cjelokupnom ţivotu.znajom (cognitio sensitiva) razumijevala se znanost o lijepom u umjetnosti i u prirodi.me za stvaranje ili doţivljavanje umjetnosti. »cjelovitosti«. odnosno vrijedno u umjetnosti (po nekim estetiĉarima i lijepo u prirodi). pokušava za. umjetnost za Nietzschea »vrednija od istine«.to kod Schillera). uzdiţući je tako na pi. Markovića. Hegel unutar svoje opće konstrukcije razvoja duha u povijesti shvaća umjetnost kao zorno (da. »jasnoće«. a neke su njegove defini.ĉkog. Schellinga. kao i uopće smisao. »estetike odozgo« i danas predstavljati bitnu osnovu spekulativno koncipirane filozofije umjetnosti.snovati umjetnost kao »apsolutnu sintezu medusobnog proţimanja« slobode i nuţno.snovane estetike. »sklada«. pod estetikom kao osjetilnom spo. s onim što je u skladu s odredenim estetskim principima.stva«.jući na neke premise Kanta. estetiĉan tako moţe biti ne samo predmet ili pojava. srednjeg vijeka.jedestal najviših vrijednosti.cije (»Lijepo je ono što se svida samo po sebi. najvrednije kulturne tvorbe i svrhu Ĉitavog ţivota. već »uopće razjasniti što je lijepo«. Kantovi u biti formalno i subjektivistiĉki zasnovani estetski pogledi. snaţno su utjecali na razvoj estetike (osobi.znaji. znaĉenje i bit umjetni.esteticanjepog. koji je prvi u nas iznašao estetiĉku terminologiju i u svom djelu dao preglednu shemu estetskih teorija u toku povijesti. Vrijednost te estetike kao i drugih socijalno. Izraz este. Za osnivaĉe estetike (premda ne pod tim 96 imenom) smatraju se u antici Platon i Aristotel. G. I dok Schelling. Novi pravac dao je estetici T.sti ne ţeli propisivati nikakva pravila i nor. religiozne i druge svrhe. Hegela i novijih zastupnika tzv. stvaranja i prosudivanja.bartova uĉenika R. Njegovi uĉenici i nastavljaĉi (Miiller-Freienfels. Iz antike preuzeteestetika kategorije »razmjera«. osnovan na nekim empirijskim zakonomjernostima umjetniĉkog stvaralaštva. aisthetos = osjetni. Meumann.ma o lijepom.) izvršili su brojna ispitivanja da bi eksperimentalno utvrdili ne.sti. reagiranje pre. koji je prvi upotrijebio taj termin. G Estetika (grĉ. F. »svidanja po sebi« dominiraju srednjovjekovnim nazori.dati samo kao estetski fenomen«. na »estetiziranje« cjelokupne spoznajne. Preko Her.empirijskih i pozitivistiĉko-historijskih po- .kle i najniţe) predoĉivanje Apsoluta.cipima osjetilnosti. nastavlja. unutar analiza o moći sudenja (Urteilkraft). Kanta.) slaţe se u tome da filozofija umjetno. Aristotelovo će djelo »Peri poetikos« ostati uzor onim teoretiĉarima koji će — polazeći s drugih pozicija i traţeći u samoj umjetnosti izvore estetskih normi — predstavljati suprotni smjer. ukusnog. »savršen. Zimmermanna ostavile su neke Herbartove ideje svoj peĉat i u za nas znaĉajnom djelu »Sustav obćenite estetike« (1903) F. tako da ona obuhvaća i etiku. Lips i dr.ke pravilnosti estetskog svidanja. aksiološke i antropološke problematike. Tako je transcendentalna estetika još i za Kanta znanost o svim apriornim prin.

2) ono što je samo po sebi etiĉki vrijedno. etat = drţava). ĉednost. Heidegger) stavlja u pitanje mo. subjektivistiĉke estetike).zirom na predmet svojih preokupacija mo. bogobojaţljivost. umom.na znanju.jima društvenog ţivota (politiĉkom. Dvoznaĉan pojam kojim se oznaĉava: 1) ono što se tiĉe etike (v. derivirano svojstvo. temeljne kriterije za vrednovanje moralnih ĉina kao i uopće zasnovanost i izvor morala.tonomno (izvor morala u samom ĉovjeku) stajalište. Individualistiĉkoj i relativistiĉkoj etici sofista suprotstavlja se Sokrat svojim optimistiĉki (v. intelektuali. Unutar antiteza subjektivistiĉke (npr.). dijanoeti.kvom idealu.bluda i nitko ne griješi svojevoljno. a isto tako i u drugim podruĉ.). v. U svijetu potpu. U pogledu svrhe i cilja moralnog htijenja i djelovanja unutar razli. Cro. U pogledu izvora moralog i njegove osnov.stao sredstvom za ispunjavanje izvanljud.ĉitih etiĉkih koncepcija tzv. Filozofijska disciplina koja ispituje ciljeve i smisao moralnih htijenja. »kruna carstva ideja«.snih ugoda.ce. pa tako i estetike.njovjekovne kršćanske etiĉke koncepcije orijentirane su u osnovi na preziranje tjele. sadrţan je osnovni smisao ţivota stoiĉkog mudraca.] i sl. aksiološkietika (v. ethikos). a na.gućnost i odrţivost svih metafiziĉkih disci. G Etatizam (franc. ćudoredan).). na askezu.nizam (v. Stoici smatraju da mo.tafizike lijepog« samo na svojevrstan naĉin odgovaraju glavnim etapama povijesti bitka. jer epohe povijesti estetike »bilo kao teorije umjetnosti ili me. Uz etiĉke vrline (koji imaju voljni karakter) on je u svojoj ĉuvenoj »Nikomahovoj etici« opisao i tzv. bilo da se lijepo definira kao »izvedeno.). u apatiji koju ne moţe pomutiti nikakvo izvanjsko dobro ili zlo.romno (izvor morala izvan ĉovjeka) ili au. moralno.). U Plotina se vr.kovnih nazora — unutar kojih je moral po. za. dakle. etika. ethikos = mora.97 estetikakušaja (medu kojima je najznaĉajnija98 esteti.nom. koji vrlinu definira kao sredinu iz.). logosom. jer spoznaja dobra upućuje ujed.ĉka estetika). hedo.) ili imati kao objekt svojih ispitivanja socijalno-moralne probleme. Namjesto mudrosti i smionosti osnovne etiĉke vrline postaju poniznost.zam [v. Grijeh je.ĉkih djela. Dietrich Kerler) i objektivistiĉke (npr. Etiĉki (grĉ.ka H.lan. Sred. nasuprot ta. Povijest etike.no na to da dobro postupamo. perfekcionizam (v. zasnuje i razvija na »prirodnom razumu«.).zuju posebno na socijalne korelate umjetni.hovni cilj ţivota postiţe oslobadanjem od tijela pomoću askeze i ekstatiĉkog sjedinja. ethos = obiĉaj. Novija filozofija egzistencije (osobito M.ţe biti orijentirana individualistiĉki (egoi.skih i transmundanih svrha — i traţi da se etika.dom«. Tainea) radikalno je zanijekao B. Plato. ekonomskim odnosima i dirigiranju privredom. No izbje. Maximilian Beck) estetike javljaju se u nešto modificiranoj formi stari problemi antiĉke mi. tim vjeĉnim uzorima svih pojava.) ili empiristiĉki (v.stiĉki (v. naturalistiĉki (v. a spoznaja zla da ga se klonemo. zasnovana u subjektu« (tzv.jem je medu idejama. etika dobara moţe se zastupati eudaimonizam (v. ona moţe biti orijentirana aprio.l. stanja izazvana objektima koji imaju pose.ristiĉki (v. Kao metafiziĉko pitanje o biti umjetnosti estetika — po tim teoretiĉarima kao i ne. Epikur i Epikurejci.mjesto autonomnosti grĉkog morala dolazi kršćanska heteronomnost. Po njemu je vrlina identiĉ. ćudoredno. Kod 7 Filozofijski rjeĉnik .novom idealistiĉnom rigorizmu — po ko.gavajući zlo valja se klonuti i prolaznog do. koje ne osigurava trajnu sreću.ralno ţivjeti znaĉi »ţivjeti u skladu s priro. altruizam [v.vanja s boţanstvom. Etika (grĉ.plina.kim novijim marksistiĉkim misliocima — ne seţe do njena pravog izvora.) itd. V Etiĉan. ideja dobra — suprotstavlja se Aristotel. najviša ideja..) ili voluntaristiĉki (v. objektivisti.medu dviju krajnosti. Marksistiĉki orijentirani teoretiĉari (medu kojima su najznaĉajniji Plehanov i kasnije Lukacs) uka. odricanje od uţitaka i ovozemaljskih dobara.) zasnovanim etiĉkim racionalizmom.biĉnu estetsku vrijednost« (tzv.bra.snih mislilaca ustaje protiv tih srednjovje. tj. definirajući estetiku kao »nauku o izrazu« odnosno »opću lingvistiku« i identificirajući intuitivnu spoznaju s umjetnošću. osjeta ili osjećaja što su sve samo »reaktivna stanja u subjektu.sli o umjetnosti.ĉke (intelektualne) vrline. prosvjetnom itd.) kao znanosti. teorija o sve većem sudjelovanju i angaţiranju drţave u svojini. smatraju da osnovni kriterij u opredjeljivanju za odredene ĉine moţe biti u osnovi samo ugoda ili neugoda. kultur. vrijednost suprotna biću.nog duševnog mira. Većina renesan.ne orijentacije etika moţe zastupati hete. a s ob. nezavisno od religioznih dogmi. Tako se ljepota pokušava iznaći bilo izvan suda.

ili savjest kao priro.deni kriterij moralnosti (Hutcheson).ljima) došli su ponovo do izraţaja i neki stoiĉki principi. mora u interesu svih prevladati. engleski filozofi morala kao što su Shaftesbury. Kant prvi puta radikalno kritizira svekoliku dotadašnju etiku dobara. i na poĉetku 18. Smith i dr.lovanje iz ĉistog samocilja morala. zbog sa. Moralitet je za razliku od legaliteta (kojim se oznaĉava djelovanje samo radi posljedica). u »amor dei intellectualis«.bit vrste« (Shaftesbury).znaji.vladao afekte. intuitivnoj spo. de Mandeville tvrdi kako svaki moral škodi progresu kulture. sta. U Spinozinoj »Etici« (koja se etiĉkom problematikom u uţem smislu bavi tek u posljednjim poglav.mog poštovanja duţnosti. Potkraj 17. kako bi se osigurao mir ĉiji ĉuvar i jamac postaje drţava.sobno uskladeni samo potpunom preobraz.ralne vrijednosti i izvor morala moţe biti samo ĉista volja. U najvišoj. Etiĉki karakter . »dobro. etiĉko dje. osamljeni vuk (homo homini lupus). B.Thomasa Hobbesa se prvobitno stanje.ski enciklopedisti i materijalisti istraţuju prvenstveno evolucionistiĉke i povijesne elemente morala.bom društva na razumnim naĉelima.gurnost i etiĉku ravnoteţu. engleski i francuski soci. i za nj kriterij mo. Hutcheson. ĉovjek nalazi u sebi mir. Dok francu.jalni utopisti smatraju da se etika zasniva na odnosima interesa koji mogu biti medu. ili simpatiju kao bit morala (Smith). nezavisna od konkretnih empirijskih uvjeta i motivacija. si.nje u kojem je ĉovjek sebiĉan. I. kad je pre. Nasuprot tome. suprotstavljaju se Hobbesovim nazorima i istiĉu u prvi plan ili opću dobrobit. st.

samilosti. ustavotvorna monarhija) realnost moralne ideje.) ĉovjeka. Schelera.etikavladanja pretpostavlja autonomiju volje jer jedino uz autonomnu slobodnu volju etiĉka obaveza (imperativ) moţe imati bezuvjetan (kategoriĉki) karakter. ovaj moralni dokaz za Kanta je postulat prakti- . koja se suprotstavlja Kantovom formalizmu i rigorizmu i poku.ĉka koncepcija koja postoji uz druge etiĉke doktrine. već je zahtjev za zbiljsko dokinu. kao i Kant. J. etikoteologija G Etikoteologija (grĉ. Nasuprot fizikoteologiji.stavke opće dezalijenacije (v. a Hegelova filozofija morala izloţena je u njegovoj »Filozofiji prava« u kojoj je drţava (tj.šava razviti apriornu »materijalnu vrijedno. a ova je u sebi ukljuĉila. Po Schopenhaueru je najviŠe etiĉko djelovanje dijeliti bol s drugim. marksizam ukazuje na dru. Engleska utilitaristiĉka škola (npr. pa je zato samilost najviša etiĉka vrlina. Medu mnogobrojnim novijim.snu etiku«.rala »stada«.štvenu i povijesnu uvjetovanost moralnih normi. moralna teologija. teţeći istovremeno izgradnji novog humanistiĉkog društva.će ĉitavoga jednog svijeta kao prve pretpo. moralitet i ćudorednost). morala mir. etika M. prevladala i ukinula sve ranije stupnjeve razvitka (apstraktno pravo. lišenog ograniĉeno. pretpostavlja praktiĉki um teoretskom.).ja. kršćanskog mo.na. uz etiku Nicolaija Hartman. Bentham) smatra da je osnovni etiĉki imperativ »najveća sreća najvećeg broja ljudi«.sti i protivrjeĉnosti klasnog gradanskog morala.nih prosjeĉnosti. Nietzsche preokreće »rang svih vrijednosti« i postavlja nove tablice koje znaĉe pokušaj destrukcije svekolikog dotadašnjeg morala. Fichte. Kao negacija gradanske etike. ĉitave spekulativne etiĉke pozicije uopće i osnovnih moralnih postulata koji su na nji. identificirati se s njim.ma izgradeni. pokušaj izvodenja dokaza za opstanak boga iz moralnog podruĉ. fenomenološki orijentiranim etikama najzanimljivija je. U okviru svog »imoralizma« Fr. Po Kantu: teologijski nauk u kojem se iz moralnog zakona u nama zakljuĉuje na boga kao njegova tvorca i zaĉetnika. Marksizam stoga nije nikakva eti.

ţivotna radost. jer se teorijski nije mogao Euforija (grĉ. egoizam (v.niĉkom i komunistiĉkom pokretu razvije. koji bi u tim razvijenim zemljama bio zasnovan i na po. vedri. Mill ozna. eudaimonia = blaţen. Sliĉno Descartesovu zakljuĉivanju o egzistenciji boga iz naše ideje o njemu. ethos = obiĉaj i logos = nau. u Hegela). Pod to se odrede.laziti se). K Etiologija (grĉ. Carillo a u . Eukolija (grĉ.re saveze sa ostalim masama stanovništva koje se nalaze o sliĉnoj ekonomskoj i dru. gdje se odnosi na iz.vika i ocjena. naroĉito u Evropi i Japanu koja nastoji prilagoditi taktiku svoje revolucionarne borbe promijenjenim uvjetima u tim zemljama i u svijetu. na razvoju samoupravnih obli. prosvje. He. U filozofiji odnosno etici etos postaje pzna. Aristotel. Kritiĉari staljinskog birokratizma i nedemokratskih metoda upravljanja.štvenoj situaciji kao i proletarijat. Široka politiĉka demokracija razvijenih zemalja kapitalizma omogućava daleko veće korište. sindikata itd.). u Španjolskoj S. moral i grafo = pišem): opisivanje moralnih obiĉaja.tovjetnih) podruĉja etike i filozofije prava (npr. utilitarizam (v.titelji). Lijeĉnik Galen tumaĉio je da do. altruizam (v. dobro).raktera.peramenta i karaktera.ka i struktura socijalizma.ka): izuĉavanje uzroka koji leţe u osnovi odredenih pojava.vati i izvesti u Kritici 99 čistoga uma.).). perfekcionizam (v. Napuštaju kon. eukrasia): što je dobro pomiješano. Na eukoliji poĉivaju optimistiĉka (v.).lokupnog moralnog ocjenjivanja i djelova. a na diskoliji pe. Eudaimonizam kao cilj društva ima na umu etiĉku i socijalnu sreću. K ĉkog uma. Etografija (grĉ.) za stvaranje tem. na.logiju (v. Termin se najĉešće upo. B Eudaimonizam (grĉ. U teorijskom razmatranju: povezivanje i sjedinjenje (kao srodnih ili is.mokraciji. tj.).nog zadovoljstva u vezi s vlastitim zdrav. cilj ljudskog (etiĉkog) djelovanja u postizanju ili unapredivanju vlastite ili tude sreće. ethos = obiĉaj. Eu. blagota.uĉavanje uzroka razliĉitih oboljenja.ĉiti kao eudaimonizam. Etos (grĉ.raklit je spoznao da svaki ĉovjek ima svoju sudbinu u prirodi svoga etosa (fr. Etologija (grĉ.staju dobre dispozicije (v.dovoljstva. 1)eurokomunizam intenzivno ĉuvstvo ugode i za.me u ĉemu vidi pravu sreću kao najviše dobro vrijedno teţnje (da bi se najbolje.ka ljudskih osobina i vrlina. Takoder uĉenje da je zadatak ću.ka) ima dvostruko znaĉenje. štampe. Prema to. eudaimonia). B Eudaimonistiĉki (prema grĉ. ljudsko moralno raspoloţenje. Etonomija (grĉ. S.). što se tiĉe sreće kao etiĉkog problema.jemu je motiv i svrha.).brim miješanjem sokova u organizmu na.daimonija je cilj ljudskog djelovanja. ethos): mjesto stanovanja i boravka. odnosno objektivne dobrobiti.nja. eu = dobro i pherein = na. ljudskog ka.ljem ili djelovanjem. eurokomunisti se zala. ši.stvo. Spinoza.).krat. J. Eukrazija (grĉ.nih zemalja kapitalizma. Glavni ideolozi eurokomunizma su u Italiji E. Suprotnost se oznaĉava pojmom diskolije (v.nje demokratskih institucija (parlamenta. Suprotno: diskrazija (V.). a Wundt povijesnu znanost koja se bavi istraţivanjem razliĉitih ćudorednih oblika ţivota. 2) patološko stanje neopravda.simistiĉka naziranja o ţivotu.trebljava u medicini.cept diktature proletarijata i zamjenjuju koncepcijom socijalistiĉke demokracije. Berlinguer. veselost. aitia = uzrok i logos = nau. Descartes.litiĉkom pluralizmu i na ekonomskoj de. Eurokomunizam — najnovija struja u rad. tj. Etiĉki nazor i pravac po ko. Epikurovo uĉenje u etici moţe so^ozna.).) a moguća su i njihova medusobna proţimanja. eukolia = zadovoljstvo). eudaimonizam moţe biti hedonizam (v.kle moralno ispravno ţivjelo).nje mogu uvrstiti i mnogi drugi filozofi (So. komunalne vlasti. 119). da.na. uĉenje o sreći ili blaţenstvu.ţu za demokratski socijalizam.etikoteologijazasno. U novijoj etici rijeĉ etos oznaĉuje sadrţaj cje.dorednog teţenja i djelovanja u darivanju i uvećavanju sreće i zadovoljstva. sreća.ĉavao je tom rijeĉju deduktivnu karaktero.

Teorija evolucije obuhvaća cijelu pri. Empedoklo).Francuskoj. evolutio = ezoteriĉan razvitak): nauka o razvoju. eusebeia). Eutanazija (grĉ. Exclusi tertii sive medii (lat. G.mo za one koji pripadaju grupi. odbacujući svaku mi. a drugi neistinit (»ili. oĉitost. U mnogim filozofskim sistemima smrt nije uzrok straha za ĉovjeka. »iz naprosto nijeĉnih i djelo. što se onda naslje. sigurne i uvjerljive istine.no s njegovom teorijom o postanku našeg sunĉanog sustava. bezbolna smrt. snaga. Ona koja se bavi razvojem ţivih bića zove se teorija descendencije. Eutonija (grĉ.). evidentia). s izvjesnim kompromisima prema »realnom socijalizmu«. S Evolucionizam (lat. sekti. V Eusebija (grĉ. Što se neposredno razumije i uvida kao sigurno istinito spoznato. Neposredni istinosni zorni ili logiĉki uvid. oĉevidno.diktorno opreĉna suda (S jest P. ĉvrstoća. uĉi da prije svega upotrebljavanje ili neupotrebljavanje pojedinih organa uvjetuje njihov sve veći razvoj ili zakrţljavanje. euthimia).da mogu razviti ĉak i nove ţivotinjske vrste. i organsku i anorgansku.divanjem prenose se njihova pozitivna svoj.ţeno.sao o stvorenosti svijeta. oĉevidnost. F Evidentno (lat. a prema tome i naĉin ţivota.volucija (v.sno bez svakog daljnjeg izvodenja ili doka. ali je najznaĉajnija od njih Darwinova po kojoj su pojedine individue bolje prilagodene ţivotnim uvjetima.stva u sve većoj mjeri na nove generacije. veselje. Evolucija (lat. evolutio = razvitak): razvijanje iz niţega u više ili iz jednostavnoga u slo. te je iskljuĉena neistinitost obaju.100 Eusebija proizlazi iz ljudske vjere u postojanje boga. školi. eurokomunizampoboţnost. ali prema Engelsu zapoĉinje misao o razvoju zapravo s Kantom. evidens).miĉnih ništa ne slijedi«). Takvih teorija ima više. kod stoika: svojstvo duše. znaĉi [naĉelo] »iskljuĉenje trećeg odnosno posredovanja«).). odnosno o tome da je on djelo boţje (v. Evoluciji je suprotna in. ja. »tertium non datur« — trećega nema). Lamarck. S nije P) jedan svakako istinit. Pravac koji prihvaća da je sve nastalo razvojem. jer on spoznajom prirode i njenih zakona dolazi do nuţnog zakljuĉka o neprekidnom mijenjanju svega. dobra volja.ju se već kod starih Grka (Anaksimandar. esoterikos = unutarnji): sa. Stoga takve individue u borbi za opstanak iznose pobjedu. To je prema Demokritu cilj ljud. evolucija). Ono što je u mišljenju neposredno ja.): laka. koju bi nadomjestio neki treći posredni sud (lat.skog djelovanja. oĉito. Pet Ex mere negativis et particularibus nihil sequitur (lat.) tvr.nekle sliĉnu teoriju evolucije.ili«).zivanja.di da je izmedu dva u istom smislu kontra. a naslje. Pet Ezoteriĉan (grĉ. Teorije evolucije javlja.divanjem prenosi na daljnje generacije. Doţivljaj same po sebi neposredno jasne. neka misao doţivljava kao intuitivno jasno dana nesumnjiva istina. radost. Duševno stanje u kome se neki sud. vjersko osjećanje. Marchais.rodu.sno. . Logiĉko naĉelo (princip odnosno aksiom) koje na osnovu naĉela kontradikcije (v. koji je prije Darwina postavio do. poseb. Evidencija (lat. tako da se u toku dugih vremenskih perio. Opće silogistiĉko pravilo koje uĉi da iz dviju negativnih kao ni iz dviju partikularnih premisa ne moţe slijediti ništa sigurno ni nuţno. koje na taj naĉin mijenjaju svoj oblik. Eutimija (grĉ.

Jedna od struja socijalizma. u Engleskoj na ĉelu sa Sidneyjem i Beatricom Webb. ĉinjeniĉnost. factum = ĉinjenica): faktiĉ. pomišljivost.stvenom nalazu ustanovljen. factum = ĉinjenica): Ĉinjeni. U osnovi sitnoburţujska i oportunisti.ĉka koncepcija socijalizma. logicitet. datost ustanovljiva u svom postojanju kakva stvarno jest. mora. što bi trebalo da iz.I I fabijanski socijalizam 101 faktum F Fabijanski socijalizam. odnosno onoga što se u teoriji ukazuje tek mogućim ili štaviše nuţnim i općenitim (»uvijek i svuda«). prostorno. odnosno treba da bude. (V. bez ob. empirijski.nost. V Fakticitet (lat. nuţ.) Pet . Faktiĉan (lat.skoj.zira na to kakva ona moţe.ĉan. stvaran.zam. ali je imala utje.caja na neke socijalistiĉke pokrete u Engle. pozitivan.nost.razi njihovo odbacivanje revolucionarne borbe radniĉke klase za socijalizam i stav mirnog prijelaza iz kapitalizma u socijali. na konkretnom isku.-vremenski odrediv (»ovdje i sada«). Ime su uzeli po rimskom vojskovodi Fabiusu Maximusu Cunctatoru. Opreke: mogućnost.liku od onoga što se naprosto pomišlja (idealno). zbiljski. za raz. oformljena 1883.

potrebno je poći od nedostataka aristotelovskog sistema« (Horten).sebno svjesnih bića i objekata u kojima se svijet pokazuje u perspektivi horizonta te da svijet nije za svagda odreden nikakvom ontologijom ili nekom mathesis universalis.nija.sredovani faktum.lastici aristotelovskog smjera. koja prema svojoj biti moţe biti i drugaĉija nego što jest.bodnog djelovanja. faktiĉnost se ĉesto uzi. Ta. Islam je iz perzijskih tradicija pre. Još je i rani Husserl u tom smislu odvajao bit i ĉinjenicu. fictae universalitatis.pani tzv.). Narav.uzeo i saĉuvao do renesanse baštinu helen. Kada se ĉinjenice odvajaju od biti onda se faktum shvaća kao sluĉajnost. Od iste osnove potjeĉe i faktor (ĉinilac). »Pojam faktiĉnosti ukljuĉuje u sebi: bitak u svijetu (das Inder. horizont horizonata Hus. O fak. doduše tako.ni teolozi škole mu'tazila (v. I Kant faktum uzima prvenstveno u znaĉenju koje on ima za praktiĉno djelovanje i slobodu našega uma.lutna nulta toĉka« na kojoj je orijentirana sva povijesna faktiĉnost.njenice bez obzira na njezinu bit.tivnom zakljuĉivanju i dokazivanju. »transcendentalni pozitivizam« i formalnu ontologiju. Taj »apsolutni faktum« Landgrebe tematizira ne samo kao ĉinjenicu reflektiranja naše svijesti nego i kao naĉin obistinjavanja mogućnosti samo. U tom smislu »opstanak egzistira faktiĉki«.ti i pozitivizam ĉinjenice nego i dugo zastu. f. da ĉovjek zatiĉe sebe rodenog u nekoj konkretnoj situaciji koju on sam nije oblikovao.giĉnosti (logicitetu). 2) U svladavanju tih nedosta. conse.ĉito interpretirati i opisati u njegovoj gene.nije f.) ili hotimiĉno (tzv. induktivnom i deduk. ali je njegova zadaća da je dalje oblikuje. Kao »onaj koji je baĉen« u svijet ĉovjek »nabacuje« svoje mogućnosti na osnovi izlaganja (hermeneutike) svoje faktiĉne situacije. Štoviše. post hoc ergo propter hoc (u indukciji). fallaciae) — logiĉke pogreške koje se oĉituju u upotrebi neistinitog mi.weltsein) 'unutarsvjetovnog' biĉa.faktumom« svijeta ţivota. f. Tijelo je »apsolut.) i prirodoznanstveno-logiĉke škole nyayavaišešika (v. sofizmi. išrak. U Bitku i vremenu Heidegger je prvi put postavio za. Fak.kretanja tijela (Leib). a zagovarao tezu.tum kao naĉin bitka prafungirajuće subjektivnosti centriran je u tijelu. pa nije svijest nego je tijelo ona »apso.zi.serl naziva »apsolutnim faktumom« ili »pra. v.šljenja pri izvodenju. dakle kao nuţnost.stio ne samo tradicionalni esencijalizam bi.: quaternio terminorum. a zatim sko.solutni faktum.nom razjašnjenju svijeta i ţivota. Ta »baĉenost u svi. heterozetesis (pri dokazivanju).novane na vjerskoj objavi (v hikma.jet« sastoji se u tome. v. da bi u svojoj kasnoj fazi napu. da to biće moţe sebe razumjeti kao u svojem 'udesu' (»Geschick«) povezano s bitkom bića što ga ono susreće unutar svo.). to znaĉi da od njega kao apsolutno odredenog poloţaja i kretanja ti. ma'rifa). Odatle bi se mogla di. Faktum je ono što je tako dano da se ne moţe osporiti njegovo opstojanje. O faktumu kao onome što je uĉinjeno i postavljeno ĉesto se govori u smislu pozitivizma puke empirijske ĉi.taka vaţan prinos predstavljaju neposredni utjecaji indijske skeptiĉke filozofije (suma.jeni vaţnost islamske filozofije. da svijeta ţivota zbiljski ne moţe biti bez po. Falacije mogu nastati nehotiĉno (tzv. u »ovdje« i »sa. U skladu s tim.da«.za.na nulta toĉka« zbog toga jer iza njega se ne moţe ići dalje. — Dva ĉini. circulus vitiosus.). paralogizmi. k tome: faktiĉno (ĉinjeniĉno) i faktiĉnost ili fakticitet (ĉinjeniĉnost).jelom .jega vlastitoga svijeta«. a potjeĉu redovno iz perzijskih i indijskih izvora.tiĉnosti se govori prvenstveno s obzirom na ĉovjekovo djelovanje u povijesti. Ponajvaţ. f.nom svijetu. factum od facere = ĉiniti): ĉi-102 da ni faktum nije općenito pozitivan nifalasifa njenica. Pet Falasifa ili falsafa (islam) — naziv za helen.sku filozofiju i pogled na svijet osnovan na nauĉnoj spoznaji za razliku od mudrosti os.faktumFaktum (lat. osim znaĉenja faktuma u podruĉju slo. v. metaba. disjunctionis (u silogizmima).htjev za »hermeneutikom faktiĉnosti«. ali se ne moţe logiĉki deducirati. To na drugoj strani znaĉi za svagda dan nego za-visi od svijeta kao horizonta horizonata.no. Faktum se moţe razli. Pa Falacije (lat. U tijelu je centriran ap. Pod pojam falasifa potpadaju i drugi strani utjecaji koji pridonose nauĉ.quentis.ma kao sluĉajnost u suprotnosti prema lo. a bit sama kao ono što ne moţe biti drugaĉije nego što jest.kvim su utjecajima otvoreni najprije liberal. apsolutni fak. Faktum ĉistoga uma je moralni zakon koji omogućuje ĉovjekovu slobodu.oca odreduju poloţaj i vrijednost falasife u islamskom svijetu: 1) »Da se pravilno oci.ske kulture pošto je ona zamrla u zapad.jela u prostoru i vremenu polazi svaki po.tiĉnost je prema Heideggeru utemeljena u faktumu opstanka.

koji se najviše udaljuje od istoĉnja.no zahvaćanje doseţe istinu kao universale post rem.ske filozofije.skog pojma kontingencije. koju priznaju samo kao pro- . — Svijet je u potpunosti obuhvaćen uzroĉnom zakonitošću.) ili oĉi.klih stvari razlikuje se od njihova pojavnog. Ibn Rušd (Aver.verzalija kod Ibn Sine (Avicenna): Boţanski izvor svjetlosti je universale ante rem.tumaĉiti i pojava nearistotelovskih helenskih utjecaja (Demokritov atomizam.ke osjeća se tendencija koja lako vodi do panteizma islamskih mistika. v. Op. tumaĉi pojavnost svijeta kao njegovo iz.mjenljivoj i sloţenoj prirodi pojavnosti ili »stvorenih stvari«.) bića. — Teţnja za prevla.) iz jednog vjeĉnog izvora. Kontingentnost bi. kontingentne stvari osjetnog svijeta sadrţe skrovito universale in re. Epikur) u predaristotelovskoj misli ranog islama. Islamski su filozofi upoznali aristotelizam u neoplatonskoj preradi.davanjem aristotelovskog dualizma i za is.skim stavovima nego problematika slobode u iranskom dualizmu.tovremenim odrţavanjem pretpostavke o kontingentnosti svijeta ili o razlici bivstva i bića osjeća se u formulaciji problema uni. kontingentnog (v. pro.nosti izvodi Allah.ća potencira se indijskom pretpostavkom (budistiĉkog porijekla) o trenutaĉnoj. gdje su uhvatili dubok korijen kod prvih teologa.ĉkih pretpostavki (išrakiyun) islamske mi. Tako se problem zbiljnosti svijeta (hakika) nastoji riješiti pomoću aristotelov. I tu je indijski determinizam bliţi izvornim islam. do napuštanja ili nadilaţenja spoznajnih sredstava helen.tuje svoju skrivenu prirodu (gha'ib. ĉiju prirodu shvaća kao cjelinu stvari eminentiori modo.sli.lina tok bitka koji proistjeĉe (faid.ke odgovara shvaćanje da je svijet kao cje. Taj proces derivacije zbilj.roes).ćim pretpostavkama indo-iranske metafizi. Bivstvo tako proiste. U takvim aristotelovskim formulacijama problemati. a naše intelektual.vodenje iz nebitka ('adam) ĉiste potencije u stanje opstanka. v.

stoji se »u odvraćenosti pogleda od svakog stvorenog opstojanja.nalice«.ju budizma.) u jednom od prvih djela napisanih s takvog stajališta (»Kašf alMahdţub«) kaţe da ne moţe biti rijeĉ ni o gubitku supstancije ni liĉnosti u stanju fana'. K Fanatizam (lat. U spontanom maštanju »iţivljavaju« se i razrješuju razliĉita stanja emocionalne napetosti. koji je obuzet fanatizmom. u onom općem uni. Bistami (9. muziĉkog.) u budizmu.jom na latentnu opasnost da Allah po fizi.skog i indijskog pojma sastoji se nesumnji.zali brani slobodu sa stajališta pedagoškog ideala oplemenjenja liĉnosti.ĉkoj nuţdi svoga bića u mehanizmu svijeta ne ostane lišen slobode uopće. K Fantazija (mašta). Ono znaĉi »uništenje ljudskih atributa svojstvenih našem Ja«.nog fonda pamćenja omogućuje ne samo .« — AutentiĈni predstavnik ove teorije u sufizmu.nja). Fanatik je u odnosu na druge nacionalnosti (u politici) ekstrem.ćem« (nirvana.gove metafiziĉke implikacije. što se redovito odigrava u bizarnom svijetu sna. zanesenost. Imajući u vidu spomenuta ograniĉenja heterodoksnih (v. ideji ili vjeri (vjer. mišljenja. prestanak. U širem smislu: sposob. U psihiĉkom ţivotu ĉovjeka fantazija ima veliku i mnogostranu ulogu.nost uz jednu stvar. uništenje.ljivo predaje nekoj stvari. stavova. st. sposobnost stvaranja novih cjelina (sinteza) od razliĉitih elemenata reproduk. Prema tome bi se moglo raditi jedino o uništenju ljudske volje u boţjoj.jedinaca postoje znatne tipološke razlike. S obzirom na udio koji u novostvorenim cjelinama imaju odredene vrste predodţaba. slijepa predanost i revnost. a time i netrpeljiv pre.sko kombiniranje detalja iz zornog i misao.nja »dokazali da nemaju pojma o tome šta je fana'«. Tako Gha. i na sheme po kojima se one ujedinjuju. dolazi do ove krajnje formulacije pojma fana': »Nestajanjem nestanka nestao sam iz ne.« Ve Fanatiĉan — zanesen.vo u metafiziĉkoj pretpostavci prema kojoj je »utrnuće« ili »uništenje« liĉnosti za budi. Isti autor piše o svojim raspravama s islamskim teolozima u Indiji. ĉime se posve negira i uništava humanitet. strastvena veza.jek se ponovo vraća s ortodoksnom reakci.) mistike.skoj mistici radije nego u indijskoj (B.nih obiljeţja ovog pojma prema istom Hudţwirijevu djelu: Siromaštvo sufija sa. one su znaĉajne ne samo za opći psihiĉki profil liĉnosti nego i za razvitak specifiĉnog stvaralaĉkog interesa (tehniĉkog. zaslijepljen. u fantaziranju po. Carra de Vaux). — »Sufi je onaj koji niti posjeduje niti je posjedovan — to je bivstvo fana'a. S druge103 strane iransko-helenska ideja slobode uvi. — I islamski i evropski prikazi koji polaze sa stajališta stranih sufizmu nastoje da istaknu preteţno moralni smisao termina i da potcijene nje.štenju.ste principijelno nezavisno od apsolutnog bitka boţjeg.ma drugima. fantazijsko »ispunjenje ţelja«. »ka.falasifapedeutski stepen (Suhrawardi). uvjere.nja i naĉina ţivota (fanatizam srodan šovi. gdje se nazire još samo sveobuhvat. dok se u islamu (još izrazitije nego kod vedantinskog brahmanirvkie) on. Fantazij. ali i u budnom »sanjarenju« i u procesu umjetniĉkog stvaranja. Hudţwiri (11.ni nacionalist ili šovinist.no«. uvjerenje. v. »kako vjeruju neki sufiĉki nez. likovnog). ideju.tivne i apstrahirajuće svijesti. Fanatik — zanesenjak koji se slijepo i gor.jim metafiziĉkim interpretacijama ovog sta. koja u svojoj posvemašnjoj nekritiĉnosti ide do ekstremne netrpeljivosti i mrţnje spram drugih shvaćanja. — Polazeći od ove ortodoksne pretpostavke neki evropski autori zakljuĉuju da izvor is.nizmu).nost predoĉivanja. koji su svo.tološke pretpostavke te vrste ne daju do kraja fenomenološki reducirati. U uţem smislu: predodţbeno-misaona kombinatorika. vjeru.stanka kroz ništa ufantazija niĉemu.) stavova.). st. vrijedno je citirati nekoliko bit. — Bitna razlika izmedu islam. osnovni termin sufiĉke (v.tarza« eidetizacijom ĉuvstava i raspoloţe. reprodukcije upamćenih — naroĉito osjetnih — sadrţaja. kao i u sluĉa.). zaslijepljenost. izraţava stanje savršenstva koje se usporeduje s »utrnu.lamskog pojma fana' treba traţiti u kršćan. pjesniĉkog.ski fanatizam) s potpunom netrpeljivošću spram svega drugoga. Ve Fana' (islam).

ĉkom ţivotu (nacionalsocijalistiĉki ideolozi). Eksperimental. V empiriĉkih spoznaja nadomješten fantazijskim Fatalizam (lat. Po vje. kombiniranja) ili pojave. (»noumenon«). Fašizam — najreakcionarniji politiĉki oblik104 Fenomenalnost (grĉ. sastavljanje nepovezanih ili isprePlatonu: osjetni stvarni svijet kao refleks miješanih elemenata u suvisle oblike (testo. a što od ispitanika traţi dopuna fragmentarnih je »o sebi« nepoznato.fantazijauspješna rješenja svakidašnjih ţivotnih zasnovanost u idealistiĉkimfenomenalnost za. zajedno sa svojim vodama.nja.dodţbi sjećanja s fantazijskim svim zbivanjem i ljudskim djelova. fatum = udes): vjerovanje da je sintezama. predstava. varke stajalište da se u iskustvu javljaju dva razliĉna izazvane unutrašnjim uzbudenjem. Neposrednom ispitivanju u razvoju filozofijske misli poprimio razliĉita fantazije kao sposobnosti predodţbene znaĉenja. sadrţaj svijesti. po Kantu: dopunjanja. ponajpojavnog iskustva.kacija voda.rovanju dogadaje (po.ma mjesta ni aktivnost mašte moţe dovesti do negativnih relativno slobodnoj volji (v. Patološka prebujalost fantazije djelovanje unaprijed odredeno i prema to. fainomenon).). Ali i kod normalnih pojedinaca unaprijed odredeno. S posljedica. fatum = udes): viša sila koja upravlja stapanja pre. u nekom zbivanju ili procesu. kao: zbivanje za razliku od stvari.sku . glorifi.Faza (grĉ phasis = pojava). koja ĉesto zamjenjuju realno doţivljeno s imperijalistiĉkim pre.zam.nost vijesti koje idu od usta do usta. kovina tehniĉkim pronalascima.ljivost« — pseudologia fatalizmu bi ĉovjek bio automat. »ro. fenomenalni duali. haluciprincipa postojanja: fiziĉno i psi. tako što se uslijed nehotiĉnog Fatum (lat.krivljuju uspomene na realne unaprijed toĉno odredenim. Po (»fantazijska laţ. Svojevrsno organizacije i sveopćeg arbitra znaĉenje ima fantazija u psihi.mantizirana« obavještenja).ma okviru istraţivanja »vjernosti pamćenja« i (npr. izgrad. Fašizam je pokušao da dobije i filozof. razvojni stupanj u no se fantazija ispitivala ĉesto posredno. temeljit zajednica kod kojih je nedostatak kritiĉkih poraz u Drugom svjetskom ratu. a za razliku od »stvari o sebi« (Rorschachove mrlje. i pripadnika primitivnih doţivio. po podataka. Sam izraz fenomen ima Najprije nastaje u Italiji (1922). koji pripada podruĉ.hiĉno nacija (v. pojava.resa krupnog financijskog kapitala. teorija i hipoteza. fainomenon = pojavdiktature burţoazije u epohi imperijalizma. kombinatorike sluţe razliĉiti testovi kojima se oĉitovanje u svijesti neĉega izvan svijesti. ĉešće u smislu fantazijske predodţbe.ji je benih sadrţaja.me karakteristiĉna je za razliĉite oblike maniĉkih i neizbjeţivo. ljujuće. Politiĉka ideologija fašizma je antiparlamentarizam. starih ni bogovi nisu imali nikakve moći nad unakaţe. objek. To je vjerovanje naroĉito rašireno depresivnih sta. Prvo on znaĉi Njemaĉkoj (1933) pod nazivom »nacionalsocijalizma«.ma aktiviteta subjekta (Gentile).tenzijama fašizam je fantazijski doĉaranim. fatum). (materija i duh). a zatim u više filozofskih znaĉenja. npr.njem. U Njemaĉkoj je jedna od ideo. pokazujuće).vi idejnog (inteligibilnog) svijeta.loških osnova fašizma bila i teorija rasizma. »projektivni testovi«). Pet Kr Fenomenalan. pojavan. diktatura jedinstvene fašistiĉke partije.vu jedinstva neorganiziranih. onda ne. koja je proklamirala nenauĉnu i historijski reakcionarnu tezu o superiornosti nordijske rase. zastupanje u osnovi inte.tivacijama elementarnih svako zbivanje u svijetu i svako ljudsko afekata.dataka nego i stvaranje novih kulturnih tefilozofija.Fenomen (grĉ.grešni podaci svjedoka na sudu. U svojim djece. a osobito za histeriju kod orijentalnih i primitivnih na. jer ako je sve phantastica).njom glorifikaciji voda i drţave kao neke natklasne nauĉnih sistema. motivima is. fatumom (v. sredivanja. pojavna for. ĉetiri faze Mjeseca). fatalizam). »apstraktnih«) podataka kategorija. utjecaja ĉuvstava na organiziranje predodţ.ju Fantazma (grĉ. ukoliko se pomišljaju ne kao puki priĉin interpretacije mnogoznaĉnih (smisleno već kao predmeti na osno.). predodţba.roda. izraz ko.

Herbart. Tako se dolazi do »eidetske ontologije« koja otkriva regione predmeta pojedinih znan.ga posljednjeg znaĉenja fenomena.kalni.vo pojave u svijesti. o pojava.ze.pituje tu ĉistu (ali ne praznu!) svijest samu. tada govorimo o pravom fenomenu u izvornom smislu onoga što se pojavljuje ili pokazuje. tada je posrijedi radi. U prvotnom i najširem znaĉenju: znanost o fenomenima. kako su to nauĉavali Mach i Vaihinger. Kada fenomenalizam predmete iskustva svodi na puke ĉinjenice svijesti odnosno na subjektivne osjete. E. pro.nje. tada on potpuno poriĉe postojanje stvari o sebi. Eidetskom redukcijom kao specifiĉnom analitiĉkom deskripcijom iskljuĉuje se egzistencija subjekta i oblik njegovih spoznajnih akata. do suštine datih najrazliĉitijih pojava (fenomena) svijesti od kojih svaka ima svoj intencionalni predmet s vansvje.nost koja opisuje i objašnjava upravo te svjestite pojave. Ona oznaĉava i teoriju o empirijskim pojavama uopće za razliku odfenomenologija znanosti o stvarima o sebi. koji su ujedno nuţni razvojni stupnjevi individualne i povijesne svijesti u kojima se oĉituje apsolutni duh. Taine.menalizmu koji je po svom agnostiĉkom obiljeţju svojstven ne samo Kantovom transcendentalnom idealizmu nego i oblici. J. Ardigo. Fenomenologija nastoji oko dohvaćanja to. Opći izraz za spoznajnoteorijsko stajalište.ma realistiĉki orijentiranog pozitivizma (A. Masaryk). Medutim. Razlikujući »noezis« i »noemu« razlikuje Husserl sam akt (svjestitost) od sadrţaja svijesti (ono .va neke u sebi dublje. a traţi se neovi.snim korelatom. H.matrajući predmete kao korelate svijesti. jer se u njemu analiziraju oblici i naĉini pojave duha.va pojave stvari u suprotnosti prema samim stvarima. danas se fenomenologijom naziva i posebni pravac u filozofiji. Fenomenološka pak redukcija. St. Mill. Renan.ley. pojave. Hume. Shvati li se fenomen kao spoznatljiva poja.nije ne bi postojalo. dok fe. Husserl a koji je svojom tezom »natrag k stvarima« otklanjao subjektivistiĉko.apstraktne spoznajnoteorijske rasprave i svojom »fenomenološkom metodom« stva. H. Spencer. doţivljaji) izvan kojih ništa drugo osnov. Schopenhauer. svjesni sadrţaji (osje. analizom dolazi se do biti. Kada se to naznaĉeno samo pokaţe tako da je prezentno na sebi samome. Mach.nomenalizam shvaća fenomenalnost (pojav.stvenih disciplina (»regionalna eidetska znanost«). Pet Fenomenologija (grĉ.gradio prvenstveno Kant.fenomenalnostneposrednu pojavu ili pokazivanje105 neĉega u osjetilnom iskustvu. ako se pod fenomenom zamišljaju iskljuĉi. tada je rijeĉ o objektivnom feno. Fenomenološkom metodom kao osnovnom općeznanstvenom. zapravo metafiziĉko znaĉe. Lot. is.rao kritiĉke temelje znanstvenom mišljenju uopće. Avenarius. a prvenstveno filozofskom. v. Ona otkriva imanentna oblikovanja svijesti u kojoj se dohvaćaju predmeti.ve »deskriptivne psihologije« koja se temelji na opisu i analizi pojava svijesti. A kako se pojave javljaju u svijesti. subjektivni fenomenalizam. Husserl je antipsihologist. Vaihinger). to ona znaĉi i zna. da predmet spo. Laas. a time i sama pojava gubi svoj pravi smisao. Comte. Ali. E. Diihring.). ali prihvaća od Brentana tezu o nuţnoj predmetnoj intencionalnosti svjesnih doţivljaja. jer tada više nema onog što se pojavljuje.ristiĉan za idealistiĉki pozitivizam (Berke.sno od bujne opstojnosti danih ĉinjenica sama bit (eidos) predmeta o kome je rijeĉ.ma. kojega je zaĉetnik E. Hartmann). tj.nost) kao sferu predmeta iskustva i oznaĉa. Drugo fenomen znaĉi i ono što se nije potpuno pokazalo u neposrednoj pojavi nego se tek najavilo i naznaĉilo. Dvostrukom redukcijom (eidetskom i fenomenološkom) ispunjava se taj kritiĉki zadatak. koje je iz. Pa Fenomenalizam (fenomenizam). Prvotni joj je zadatak bio da otkrije razliku izmedu privida i istine.ti. Kod Hegela (»Fenomenologija duha«) dobiva taj pojam već specifiĉno. Husserl zapravo polazi od Brentano.znaje saĉinjavaju fenomeni (v. Fenomenalizam je u tom smislu gnoseološki pravac koji predmete iskustva promatra kao pojave nespoznatljivih stvari 0 sebi (Kant. karakte. fainomenon = pojava 1 logos = znanost). ali nespoznatljive realnosti.

nom smislu govori se o fetišu kao o oznaci za objekte koji se . S. primjeri.ke) i tu Fetišizam (portug. portug.ci nalazimo ĉetiri takva (v. nego samo vjera u »otkrivenje«. »vrijednosno osjećanje« ko.ţanja.).zofije sastoji u ĉisto deskriptivnoj Kant. pravila Scheler je proširio tematiku Hus.nota. koji sufikcija svjestiti sadrţaj (ideacija) medusobno se samovoljno postavljeni i posjeduju iracionalnu uvjetuju.tutarne zapovijedi.. U prenese. demoni ili obraduje Husserl) u ljudskoj svijesti oĉituje i magiĉne sile koje ĉovjek moţe pridobiti za sebe.sto u premisama. ĉudorednosti već sta. Heidegger je konaĉno doveo do vjerovanje). ljudski razum. tome koje mje.raţava spram »sirovih ili neorganskih ili unajmanje neorganskih tijela«.). a razlikuju se medusobno po tivizmom.zofske misli. uĉvrsti je na kritiĉkom putu. A. Po tome onda Husserl i odreduje da se moć. Schelerova predmetnog odnosa. u kojima se kao metoda koja nastoji da oslobodi naiv. spekulacijom i formalizmom (v. — razumsko otkrivanje vred.ce Kant je govorio znanosti o »popovstvu« koje od. Figure zakljuĉivanja Fenomenologija je kao univerzalna filo(lat.stoji. facticius. a poznanost i njime oznaĉio vjero.cije ove fenomenološke se odnose na boţanstvo. jer ovdje jedan doţivljava istom sigurnošću (evi.) i.) figure zofska i općeznanstvena temeljna disciplina odredeni su oblici. U prvotnom smislu kod Schellin.ma srednji ili središnji (v.pos = SP SP obiljeţje) — skup manifestnih oso.reduje ustrojstvo crkve 0 biti imanentnih oblikovanja svijesti. Milla. feiti^o = ĉarobna moć): polemizira s Kantovim formaliz.mom u etici. koje ontološke konzekven.ma formu misaonim aktom otkrivena istina. Konstitutivni akt i106 izmiĉu kritiĉkom umu.no njegovim MS MS nasljedem i utjecajima sredine u kojoj se razvija SP SP i u kojoj ţivi. vjerovanje u ĉarobnu moć razliĉitih pred. vjersko uĉenje da »više istine«.ga. U u borbi s naivnim realizmom. fetiche. a Fetiš (lat. poziciju svijesti koja je puna predrasuda i zauzi. a i konstrukosnovna oblika. nego povijesnost Prema fi. fides = uopće. M P IV. de Brosses uveo je termin u iako je oĉita njena nestvarnost. Comtea. Prve tri figure potjeĉu još od Aristotela. phainesthai = pojaviti se i ty.dencijom) kao društveni odnos ljudi popri. Hegela. M.je ne predstavlja Fetišizam je forma najprimitivnije religije.glavka oznaĉava sa S a predikat sa P. Freud.meta pokazujući da se uz teoretsku ideaciju (koju u kojima toboţe stoluju dusi. Ch. S »materijalna vrijednosna etika« predstavlja novi Fiat (lat.fenomenologijasvjesno). ljud. U tom smislu su termin upotrebljavali zadatak filo.skog mišljenja i rada.noafriĉku situacije uz pretpostavku da doista po. Prvotno por. ali se Marx govori o fetišizmu robe. uvjetovanih ujed. Gr podruĉje aksiologije (napose eti.tiqo): ĉetvrta od Galena. fe.bina nekog III. postala je temeljna Figure imaju ove oblike: za mnoge poglede suvremene filo. ĉaroban.).serlovu na vjerovanja i opa.) pojam M.tugalska Fikcija — izmišljotina. P M individuuma. Marx.mom tradicionalnoj logi. Fideizam (lat.deizmu vjera je osnov cjelokupnoga 1 vrijeme. figura = oblik) ili silogistiĉke (v. F umjetan. kriv. psihologizmom (v. M P II. P M F SM SM Fenotip (grĉ.«..ĉko zakljuĉivanje (v. ne moţe shvatiti analize: da bit bitka nije nadvremenska svijest. Schelling govori o »stupidnom klanjanju« koje se iz. svjesno zamišljanje neke oznaka za manje vrijednu zapad. a ne »principi reći o istinskom i apsolutnom bitku uopće. umjetnost. odredeni naĉini po kojima se odigrala veliko filozofsko-povijesno znaĉe. pozitiviz.nje provodi logi. franc.nu subjekt za.vanje primitivnih naroda u neku osobitu moć sakralnih predmeta. I. a to će gdje »vlada fetiška sluţba«. J. U prvotnom ali i u prenesenom znaĉenju termin se javlja u filozofiji.): neka bude! U kršćanskom vjerovapogled u tematici etike i kulturne filozofije nju: stvaralaĉka rijeĉ boga.

a još više Platon i Aristo. postiţe spoznaju ili znanje — epi.danu ulogu fikcija (v. odnosno nemogući sluĉaj kao da postoji i na njegovim konze.no oštro razgraniĉenje istine od toĉnosti. a filozof pita o razlogu stvari uopće i. odakle izvire pitanje: što je u toj mijeni postojano? Djelovanje ĉovjeka . philosophia.nju. Fikci. Naj. Taj pravac teţi za tim da djetetu pruţi takva znanja koja će u ţivotu moći korisno upo.vao je na Rousseauovim idejama Basedow.) koja predstavlja zamisao sa stvar. v. Kod Aristo. istiĉu da filozofsko mišljenje zapoĉinje divljenjem onome što se drugima ĉini razumljivim samo po sebi i beznaĉajnim.zam kao poseban pravac u pedagogiji osno.) Filantrop (grĉ. što se tome se fikcija razlikuje od srodne joj hipoteze (v. dolazi od philos = prijatelj i sophia = mudrost). philos = prijatelj i anthro. pa ĉak i do svodenja ĉitave znanstvene i filozofijske svijesti i njenih ka. takoder: neka filozofska izreka. divljenjem da stvari uopće jesu.). aporemom (v.davanje vaţnosti fikciji za znanstveni na. Platon je prvi razlikovao so. što će reći: za.steme.pos = ĉovjek): tko u ljubavi prema ĉovjeku vidi najviši smisao djelovanja.staju i nestaju. Kr Filozofija (grĉ. ĉovjekoljublje. Opravdano pri. odredena filozo.fijska teza (mišljenje. Filozof je prijatelj mudrosti. Ona je. eristiĉkim. bilo u zna. a u isti se mah mijenjaju. nestvaran.trijebiti i za svoju sreću i za sreću ĉovjeĉanstva.nalni razvoj neke vrste ili grupe ţivih bića. Pet Fikcionalizam. Fikcija je kao svo. geometrija. Najstariji filozofi bijahu Grci.no više-manje vjerojatnim sadrţajem.tegorija na skup fikcija. Vaihinger (»Die Philosophie des Als ob«. koljeno i genesis = nastanak): morfološki i funkcio. ali takvo po. izmišljen. Filozofijski smjer koji oprav.kvih vještina.tela: znanstveni. Stvari »jesu«. ali sam nije sophos — mudrac.) u znanstvenom istra. fyle = rod i genesis = porijeklo): ono što se odnosi na razvitak (evoluciju) organizma ili pojedinih organa ili funkcija organizma kroz mnogo genera.) Su Fiktivan.jetli i shvati.mišlja se neki nestvarni. Taj se filozofijski smjer naziva fikcionalizam (v.nosti bilo u ţivotnoj praksi. pravo. te tako bolje svlada ne samo teorijski nego i praktiĉki.na situacija odnosno problem. demonstrativni dokazni postupak u opreci s retoriĉkim. Filogenetiĉno (grĉ. filosofema). Filantropi. filozofskoga uma od svagdašnjeg razuma i njegovih opsjena. uz istodob. te već Heraklit i Parmenid. Kr Filozofem (grĉ. pa i uĉitelj ta. Kao sophistes — znalac — on moţe biti i poznavalac praktiĉnih umijeća zgotovljavanja i djelovanja. nauĉavanje). a ne da nisu. To je jedan od simptoma opsesivne neuroze (v. phyle = pleme. prikladno metodološko sredstvo da se u kontrastu s nestvarnim zamislima sama stvarnost znanstveno potpunije ispita.fista od filozofa tako što je smatrao da prvi mnogo toga moţe poznavati. ako se pravilno shvati. Vidi: ontogeneza. odreden stav prema nekom filozofskom problemu. dijalekti. ali ćudorednom odgoju pridaje ipak veću vaţnost nego intelektualnom.ja dolazi do vidnog izraţaja i u ljudskom ţivotu uopće i u pojedinim znanostima kao što su matematika. Filogeneza (grĉ. shva.jevrsni fantazijskomisaoni eksperiment do.cija (za filozofija odnosi na razvitak jedne biološke jedinke od ĉasa zametka).poznatiji predstavik fikcionalizma je H. S Filantropija.ĉkim.kvencijama razmatra se i prosuduje odrede.).). Po 107 razliku od ontogenetiĉnog. No i to znanje nije mudrost sama nego ostaje stalna teţnja k njoj. fizika.predak moţe medutim dovesti do njena precjenjivanja.tel.fikcijanekad ĉak nemogućnost i protuslovnost. osvi. 1911). na. Pet Fiksna ideja — neka ideja ili skup misli koje se ĉesto ponavljaju i nameću u doţivljava. sofistiĉkim (epiheremom (v.ćajući ga. zasnovan na fikciji (v.bila u filozofiji specifiĉan jeziĉni izraz u vezniku »kao da« (»als ob«). filozofija i dr.znavanje zastaje pri stvarima kakvima se one ĉine i zato je samo doxa — mnijenje.ţivanju i ţivotnoj orijentaciji preuveliĉava do te mjere da sveukupnost teorijske i praktiĉke svijesti svodi na skup fikcija.

Obuzetost tim divljenjem stalni je zanos filozofije i pitanje o porijeklu svih stvari obavezno vo. Platonu je bitak kao idea — vid ono stalno iza vid. Iz njih su se kasnije razvile novovjekov. a pitanje o smislu. biće (v.fije »istinit« ili koja je filozofska disciplina zapravo »glavna«. i poimao ga u stalnom kretanju. Dok sred.zofsko pitanjefilozofija oslonca. Filozofija kao promatranje svijeta zahtijeva njegovo mije.pline ispostavila srednjovjekovna metafizi.znaje rad novovjekovne industrije kao otu.jevao iz najviših poĉela i uzroka. raste i na kraju se tamo vraća.guća samo kao slobodna povijest.filozofijatakoder ne moţe biti bez takva ĉvrstog 108kojih svaka temeljno filo.ka.meljno je iskustvo filozofije obuzetost tim temeljem svega. Dok posebne znanosti pokazuju ne. zato što se uvijek vraća istim problemima koje ĉovjeku nameće njegov opstanak u svi. razlogu i poĉelu svega ostaje . Kao misao iskona nijedna izvorna filozofija s vremenom ne zastaruje. a razvitak posebnih znano. prijelazu iz mogućega u zbiljsko.njovjekovna misao sluţi teologiji kao orude za objašnjenje bića kao stvorenog iz niĉega svemogućim bogom.govora.ĉkog i umjetniĉkog proizvodenja — esteti. a Hegelov je bitak apsolutno mišljenje. No bitak se ĉovjeku ne nadaje samo »u vremenu« nego je sam tu kao povijest. niti se moţe kasnije prevladati. Pita. Svako izricanje da nešto »jest« ili pitanje »što« je nešto.ne znanosti u skladu s temeljnom premi. i zato svako povijesno iskustvo bića pokazuje drugi lik i drugaĉije se artikulira. artikulirao ga kategorijama — najvišim rodovima. izvorom i porijeklom rijeĉi i ĉina. ukazuje na to predrazumijevanje bitka kao temelja. kaţe Descartes. nego svemu u temelju leţi Jedno što sve utemeljuje. a o duši kao mjestu gdje se ta cjelina zrcali — racionalna psihologija. dakle jesam. kako to Jedno jedino u svemu. bitno i temeljno stoji u dodiru s biti ĉovjeka: bitak (v.ja zapoĉinje shvaćati sve što jest kao mogu.njanje u skladu s uvidom da je istina mo.tanje filozofije tako zapoĉinje i završava kao upit: što »je« to »biti«? Bez razumijevanja toga »biti« nema istinitog mišljenja ni pra. pravednost ne na. sam raz-log svih stvari.sokratske Grke bitak je physis (v. a ĉovjeka-radnika kao mogućeg oslobodioca ĉovjeĉanstva.zani. nema jednoznaĉnog od. Marx razumije bitak kao proizvodnju. Na koji naĉin mišljenje moţe izgovoriti biće razmatra logika.vednog djelovanja. S vremenom se ispostavlja nova filozofska disciplina.rednog djelovanja etika. norme pravednoga i ćudo.ka. Heraklit shvaća u logosu — slogu. o najvišem biću — racionalna teologija.denje bitka.jetu. agathon — dobro ĉemu teţi svaki ĉin. kako je te disci. Postavi li se pitanje koji je pojam filozo. Otkriva se da se cjelina ne da izvesti iz pojedinaĉnog. što pravedno a što nepravedno.staje pukim djelovanjem.fije ona se s vremenom grana u razliĉite »discipline«. Te. općenito.) — priroda kao iskon — arhe odakle sve niĉe. a Parmenid u Jednome istinu svega.som novoga vijeka da je biće predmet misaonog subjekta. a pravila obrtni.di razlikovanju cjeline i dijelova u svemu. U skladu s razliĉitim pojmovima filozo.ĉiti oblik susreta ĉovjeka sa svijetom. da se istina ne uspostavlja naprosto u spoznavanju. Osnovno pi. istini. a s njom i filozofska pitanja i odgo. Kant hoće da pred.) sam. mjerila za sve ĉine i radnje koje odluĉuje što je ispravno a što neispravno. Aristotel je cjelinu bića razumi.sti nameće potrebu epistemologije. nadalje.je. filozof. novovjekovna filozofi.jenja.ći objekt misaonog subjekta: mislim.prekidni napredak s obzirom na nova po. zato što se filozofija povijesno mi. s filozofijom to nije sluĉaj.druĉja istraţivanja i razvitak strojne tehni.ske refleksije o znanostima kao takvim. Pokazuje se. spo. ĉime se bavi fizika i »prva filozofija« — metafizika.vori. Najstarija je filozofija tako jednako »suvremena« kao i današnja.ke.nje o biću kao takvom razmatra ontologija. što uvjetuje stalno širenje fonda znanja. Za pred.ljivog svijeta.) i bit ĉovjeka neraskidivo su pove.mete shvati kao proizvode apriorne spozna. o biću u cjelini — racionalna kozmologija. od postavlja u odnosu na naro. spoznajna teorija ili gnoseologija.

egzistencijalni teolozi R.janja u Njemaĉkoj.hvatno« iznad subjekt-objekt rascjepa što se moţe doseći samo metafizikom »ĉitanja ši. I. Rilke. Jaspers polazi od iskustva »sustajanja« pojedinaĉnog opstanka u njegovu naporu da postane vlastit i samo. P. stoljeću prikljuĉuju motivi Bergsonove filozo. Bliski su filozofiji egzisten. Misaoni korijeni filozofije egzistencije seţu u 19. »skrbi« i »zabri.ziva opstanak na »odluĉnost« da se ne izgu. Ona ima svoje predstavnike u Italiji (N. Bult.sti. Camus. a posebice takvi pisci i pjesnici kao E. Heideggera zapoĉinje kao »fundamentalna ontologija«. Kriza gra. dok u Francuskoj jaĉe djeluje nacionalna tradicija i utjecaj Freudove psihoanalize.ka metafizike »filozofska vjera« egzistencije u transcendenciju. filozofija egzistencije Husserlove fenomenologije s njenim obratom stvarima. Abbagnano. Grassi) i Španjolskoj (M. Marcel).no. nego naĉin bitka i osebuj.svojan.ma kao orudima.je i na dodirne toĉke s romantikom.nutosti« otkriva se kao konaĉnost tubitka u »bitku k smrti«. koji se sastaju u brizi. analizom onoga bića gdje pitanje o bitku zapoĉinje i završava. krivnja. R. okupacije i otpora (»Resistance«) pruţa realno tlo za njezin nagli uspon u Francuskoj poslije 1945.ka. nahodenje. Analize o bitku tubitka (Sein und Zeit. M. S obzirom na središnje filozofsko pitanje o bitku ta se filozofska nastojanja dijele u tri skupine: 1. Filozofsko orijentiranje u svijetu vodi rasvjetljenju srţi egzistencije koja se otkriva kao transcendencija u ono nadegzistencijal. djelomiĉno A. Egzistencijalna filozofija M.no-znanstveno iskusiti. Sartre. Rosenzweig. Egzi. Kierkegaardov »protest« protiv svodenja pojedinca na razvojni moment apsolutne ideje istiĉe u prvi plan individualnu slobodu i općenito se suprotstavlja esencijalizmu tradicionalne metafizike.Ponty).strukciju povijesti ontologije« prvim kora. filozofiju egzistencije u pra. »Savjest kao zov brige« po. Pe Filozofija egzistencije — skupna oznaka onih suvremenih filozofskih struja koje se izvanjskiformalno podudaraju u tome što pod egzistencijom (v.filozofijajednako pitanje za razliĉite generacije. savjest) ukazuju na ono »obu.mann i K. Hartmanna.stit i izabere autentiĉnu egzistenciju kako bi njegova vlastita vremenost postala prava povijesnost. Pravi smisao brige kao »priskrbe«. a to je ĉovjek.. a »de. Tome se u 20.fije ţivota. a Sartre propovijeda postu. itd.nog ĉovjeka. neĉega što se ne da do kraja racional. 1927) Heidegger smatra samo pripremom za novo mišljenje bitka.cije religiozni mislioci kao M. egzistencijalizam (J. Diltheyeve hermeneutike povije. egzistencijalnu filozofiju (M. »pozi. F. Jiinger.stupaju filozofsku vjeru ili obnovu religioz. Barth. Posljednja je poru. E. Heidegger i sljedbenici) i 3. a teško iskustvo izgub. Merleau.ljenog rata. i kao hermeneutika ispo. Jaspers.kom u temelj same metafizike kao epohe . Schelerove antropologije i obnove ontologije N. te Nietzscheovom kritikom dekadencije i apoteozom dionizijskog. »Graniĉne situacije« (borba. G.) ne razumiju naprosto opstanak uopće. Heidegger je u tom pogledu manje odreden. Najznaĉajniji predstavnik filozofije egzistencije u uţem smislu K. Juţnoj Americi i Japanu. smrt.fara«. Buber i F. Malraux i S. konaĉnosti i povijesnosti.no izvršenje ljudskoga opstanka u njegovoj jednokratnosti.stencijale: bitak-u-svijetu.109 Upravo u tome i leţi sva »pouka« cijele povijesti filozofije kao uspomene na misaono raspravljanje ĉovjeka sa svijetom i sa samim sobom. Kaf.bi u bezliĉnosti »onoga«. što ukazu.latorni ateizam. A. de Unamuno). stoljeće i izrastaju iz reakcije na spekulativnu preuzetnost hegelovskog idealizma. de Beauvoir. Dok su Jaspers i Marcel teisti i za.vom smislu te rijeĉi (K.stavlja ontološke znaĉajke tubitka kao egzi.tivnom filozofijom« kasnoga Schellinga. ali na manji odjek nailazi u anglosaskim zemljama. 2. trpljenje.danskog svijeta i potres prvoga svjetskog rafca tvore svjetovno ishodište filozofije egzistencije koja od tridesetih godina ovoga stoljeća izbija na ĉelo svih filozofskih stru. tj.stencijalna analitika ispituje opstanak u predontološkom iskustvu rukovanja stvari. nego da bude vla. razumijevanje. M.

von Hum. njegovu ţrtvu. istraţuje pokretne snage povije. Pita.gativan naĉin donose neke elemente za pre. medutim.ma kao ciljnu toĉku povijesti napredovanje ĉovjeĉnosti. ali sam pojam egzi.zacija kršćanske ideje spasa na mjesto koje dolazi ideal neograniĉenog napretka.mata egzistenciji kao bezrazloţnoj baĉeno. Pe Filozofija povijesti: filozofska disciplina koja sebi stavlja u zadaću da spozna bit i smisao povijesti u cjelini.). Kant i Fichte odreduju smi.snog zbivanja.vitate Dei) poima povijest ne kao kruţno. i na kraju se pita o njegovu cilju. i M. Augustinova teologija povijesti (De ci.šljenja filozofije egzistencije makar i na ne.vjekovnog subjektivizma volje za voljom. Kršćan. ali apsolutna sloboda kao osudenost na ništenje bitka nuţno proizlazi iz funda. Pretjerani politiĉki angaţman Sartreov udaljio je od njega A. objavu boţju u liku Krista.stencije odreduje obrtanjem tradicionalnog odnosa esencija-egzistencija i davanjem pri. kao povijest spasa i izbavljenja. Svojim tematiziranjem posljednjih pretpostavki novovjekovnog mi.vijesti. Samo ime filozofija povijesti potjeĉe od Voltairea (Philosophie de Fhi. ma kako bio empirijski orijentiran. racionalnog i iracionalnog. Teškoća jefilozofija povijesti toga pitanja u tome što su poĉetak i kraj povijesti neiz. Ĉini mu se110 da je to jedini naĉin prevladavanja metafizike kao novo. gdje se bitak raskrivajući prikriva.stencijalizam sastavni dio marksizma koji se brine oko pojedinaĉne egzistencije ĉov. On od.tre et le neant«.-kopilana nagoni da stalno iznova pokušava biti jedinim kreatorom smisla.sao povijesnoga zbivanja kao ostvarenje ide- . ma.nje povijesti na temelju biblijske vjere u stvaranje svijeta. Herder.jeka. Schiller. Merleau-Pontya koji je svojim interesom za percepciju i kritikom dijalektiĉke ideologije bliţi fenomenologiji (v.kar toga i nije svjestan ili se od toga brani. Tukidid.noobjektivnog i umjetniĉki-subjektivnog. 1756).stvo prvi put unosi ideju svrhe u razmatra. 1725). nego kao usmjereno svršno pravolinijsko i jednosmjerno zbivanje.vjesni i nedostupni ljudskoj spoznaji. otkupljenje i ponovni dola. 1960) on smatra da je egzi.cije pomire tradicionalne opreke duha i po.vladavanje jednog dotrajalog zbivanja. Sartrea polazi od Heideggera prve faze. Grci smatrahu da se povijest dogada analogno prirodi kao kruţno kretanje.svjetiteljstvo s Vicoom (Scienza nuova.bija svaku vezu svojih misaonih nastojanja s filozofskom antropologijom ili filozofijom egzistencije. Svoj »obrat« Heidegger tumaĉi kao nuţnu posljedicu prve faze svo. Svaki misaoni pristup povijesti. Teţnja da prevlada nihilizam privela ga je Marxu i u svojoj drugoj fazi (»Critique de la raison dialectique«.mentalnog besmisla svijeta što ĉovjeka.riva.vijesti i kao povijesno biće ne moţe iz nje iskoĉiti. Boravak u njemu izaziva muĉ. stupiti pred njezin poĉetak i sta. a još više s egzistencijalizmom. Pro.jega mišljenja i u svrhu toga neprekidno poduzima nove autointerpretacije. Tu glavnu temu Sartre-pisac na razliĉite naĉine varira u svojim novelama. i ona teţi pronalaţenju razlike izmedu povijesti i prirode. Lessing. prešutno pretpostavlja već neko filozofsko razumijevanje biti povijesti. Polibije). znanstve. put da se ĉovjek vrati iskonu koji svijetli na poĉetku grĉke povijesti. 1943).smislena trajanja osamljenog pojedincaNkao jedinog poprišta zbivanja novovjekovne po. Zajedniĉka je teţnja svih filozofija egzistencije nastojanje da se pojmom egzisten. da se postigne takav iskonski obzor mišljenja koji bi mogao pruţiti izlazište pu.filozofija egzistencijepovijesti bitka. Montesquieuom i Rousseauom uzi. romanima i dramama. uspon. i ona zapoĉinje kao sekulari.noga ţivljenja. W. procvat i pad (He. Camusa koji svijet doţivljuje kao apsurd i ĉovjeka kao Sizifa. U antiĉkoj filozofiji. P.jući se o iskonu povijesti i njezinu krajnjem cilju ĉovjek je uvijek već prethodno u po.riografski pokušaj. bogom (»L'e. razmišljanje o njoj. Herodot.zak.ninu. Egzistencijalizam J. nema posebne filozofije povijesti ni eksplicitnog pitanja o njezinu smislu.siod. Tradicionalno filozofsko shvaćanje povijesti obiĉno je neka metafizika povijesti. tj.boldt. da se na taj naĉin prodre s onu stranu be.stoire.sti u svijet. pa ĉak i histo.ti iza njezina kraja.

itivnu sferu ţivota racionalnoj sferi »duha«. Protiv prosvjetiteljskog optimizma i njemaĉkog idealizma nastupa već Schopenhauer. La Bruyere itd. F Fiziĉko-teološki dokaz za egzistenciju boga svodi se na pretpostavku opće svrhovitosti u cjelokupnom djelovanju. drţavi. Pe Filozofija ţivota. razborita. o ograniĉenosti svijesti ili konaĉnosti i ograniĉenosti veliĉina kao što su prostor. H. C. opreĉan metafizicizmu i racionalizmu (»filozofiji svi. a ne više same povijesti. svrhovitost. Tipiĉnim predstavnikom takve filozofije ţivota smatra se Dilthey. polazeći od »neposrednih podataka svijesti« kao jedinog izlazišta istinske filozofske misli. stvarnom svije.duuma«.). svrha. iz koje se za.kljuĉuje na nuţnost nekoga umnog bića (kao općeg stvoritelja). Kritiku toga dokaza dao je Kant u svom djelu »Kritika ĉistog uma«. Vauvenargues. Fiziĉki (gr. svrhovitost. Kr Finalan (lat. svršni.).filozofija povijestije humaniteta u ćudorednoj1 1 1 W.govara nešto u objektnom.jim se u filozofiji oznaĉuju svi spoznajni predmeti ĉija se egzistencija ne iscrpljuje u doţivljajnoj duševnoj datosti. Hegel vidi svrhu svjetske povijesti u napredovanju svijesti duha o svojoj slobo. u 19. teleologija. La Rochefoucauld. finalnost. Nauĉanje o konaĉnosti. svrhovit (v. Dok ro.danak i univerzalni historizam Diltheyev koji se zadovoljava »razumijevanjem povije.past Zapada«.haniĉki) kauzalitet. najĉešće u obliku aforizama. finis = završetak). Ad. Spengle. masa.nosi na vrijednost.).da.je (A. (V. nego joj od.tra najneposrednijom stvarnoŠću (»iza ţivo.).vot« kao cjelovitu manifestaciju (ĉime se razlikuje od biologizma koji nastoji razviti do filozofskog znaĉenja zakonitosti biologije).ta ne moţe se ići«). granice i doseg historijske spoznaje tj. dolazi do »ţivotnog poleta« (elan vital) kao sveobuhvatnog kozmiĉkog i ontološkog principa. Finalitet (lat. historiografije.vijest kao ekonomsko otudenje ĉovjeka i njegovo progresivno razotudenje s kraj. svrhovitošću proţet.).jom ciklusa završava kao konvertit s vjerom u spasonosnu i sintetiĉku snagu kršćanstva. sentenca.). st. koji za ishodište filozofiranja uzima fenomen doţivljaja (Erlebnis) odnosno »ţi. 1) dio filozofije koji se od. u svakidašnjem govoru ĉesto isto što i »ţivotna mudrost«. ciljeve. Medu predstavnike filozofije ţivota mogu se ubrojiti i neki predstavnici iracionalizma (R. svrha. Bazala).) Finitizam (lat.tu. Polazeći od Condorcetove vjere u linear. i javlja se tzv.prot psihiĉkom i duševnom jest pojam ko. Suprotno: (me. Bergson. gubi se kontakt s pitanjem o biti i smislu povijesti. uspješna orijentacija u ţivotnim situacijama i zadacima.phie) pravac u novijoj filozofiji.). fysis = priroda) ili tjelesni nasu. pozitivistiĉka filozofija povijesti A.snoga svijeta u duhovnim znanostima«.jesti«). dok Toynbee svojom teori.). svrhovitost (v. vrijeme. Na. smisao ljudskog ţivota.).dentno kretanje sveopćeg nazatka.) koji shvaća po. Comtea shvaća cilj povijesti kao uvećano gospodstvo nad prirodom koje prolazi tri stadija (v.mantika stavlja naglasak na »pravo indivi. a Nietzsche obrće prosvjetiteljsku tezu o napretku i razumije povijest kao cikliĉko i uzaludno. Suprotno: infinitizam (v.rova »kulturna morfologija« proriĉe »pro. »moralisti« (Montaigne.suprot svoj filozofiji povijesti jstoji Marxov historijski materijalizam (v. svrhom odredeno zbivanje. stajalište po kojem je stvarnost i sva kauzalnost u njoj svršno udešena. Suprotno: kauzalan (v. kojifiziĉko-teološki dokaz ţivot sma.di.njom svrhom izgradnje besklasnog društva. svršno djelovanje. MiillerFreienfels). metalogiĉne filozofi. teleologija. realistiĉna. shvaćanje da su stanja i zbivanja svrhovito udešena. sila itd. Prema Kantu fiziĉko-teološki dokaz moţe biti samo subjektivne prirode u raz- . prema cilju upravljen. Za razliku od »metafizike povijesti«.) Finalizam. Klages suprotstavlja emocionalno-intu. Lebensphiloso. Posljednji je njezin iz. Jung itd. dubinske psihologije (A.no-beskonaĉno napredovanje ljudskoga ro. maksima tzv. (V. 2) (njem. u svojoj biti deka. »logika povijesti« koja se ograniĉava na spoznajnoteorijsku zadaću da ispita vrijednost.ler. Tako shvaćenu filozofiju ţivota nastoje izraziti.

ĉi isto što i »bit stvari«.nosko = poznajem). Stanovita jednostranost takvog stajališta. (takozvani politi. imitacija prirodnih liko. oblikovan prema pri. Fizis (grĉ. physis = priroda.stikos = oblikovan). Platon prvi puta degra. Pe .ĉki filozofi).jekog razvoja fizike. krateo = vladam): pristalica fiziokratizma (v. Znanstveni ili općeţivotni na. izvor i porijeklo svega što jest.). Klase su funkcionalno podijeljene prema svom poloţaju u pro. ili »narav« — od koje su sve naravi ili narodi: biljke. koja ima. Takav »fizikalni racionalizam« npr. Quesnay. Višak proizvoda je dar prirode. odakle sve potjeĉe.sis kryptesthai philei — priroda voli da se prikriva). dospijevanje u neskriveno prisustvo.jim nastojanjima (neopozitivizam. bitak.ke.zor koji se pojavljuje pod utjecajem novov. Fiziokrat (grĉ.dira fizis na odsjaj ideje. physis = priroda i mo.). — Za grĉko predsokratsko mišljenje »kozmološkog perioda« fizis je kljuĉna rijeĉ i oznaĉuje bitak bića. »jedinstvenu znanost«. spoznajnoj teoriji. physis = priroda i gig.nos = jedini). ţivoti. Ontološki (v.) pravac koji uzima prirodu kao sveobuhvatni i jedini princip svega zbiljski postojećeg. C Fiziologija je prirodna znanost koja se bavi prouĉavanjem funkcije razliĉitih organa i njihove medusobne povezanosti u cjelinifizis organizma.): teologija iz prirodnih osnova. — Uspomena na grĉko shvaćanje bitka kao fizisa saĉuvale se i u latinskom »natura« od »nasci« — nastati.sta druge polovice 18. a ona koja dobivaju svoje porijeklo po dru. a nastaje iz teţnje da se filozofijska pa i ostala nauĉna problema. — Aristotel dijeli bića u dva te.) monistiĉki (v.janje boga uopće ne moţe teorijski dokazi. Fiziognomika (grĉ.cesu proizvodnje na proizvodnu.kovna tehniĉka znanost vidi u fizisu samo rezervoar mrtve tvari i energija za mašinsku industriju. u kršćanstvu osob.druĉja i metoda. U našoj starijoj terminologiji prevodi se kao »jestastvo« te odatle i prirodopis nosi naziv »jestastvenica« (u ruskome i danas »jestestvoznanie«). ĉovjek i narodi. kao i u nastojanju da se sve znanosti pod tim fizi.vati B Fizikalizam.va. Fiziokratizam: uĉenje francuskih ekonomi. proizvodnja u bitnom smislu ili poiesis.gome pripadaju u techne (v. i to su umjet. koje u ograniĉenoj perspektivi odredenih (fizikalnih) znanstvenih kategorija zanemaruje specifiĉnosti drugih znanstvenih po.na bića.meljna podruĉja: samonikla bića. To je u skladu s Kantovom mišlju da se posto. Fizioplastiĉan (grĉ. sociologiji poznat je još iz vremena klasiĉne mehani.nje.tika rješava na osnovu metoda i rezultata fizike i njoj svojstvene slike svijeta.nomskoj teoriji izradena je fiziokratska po. logici. Pa ipak još i danas »priroda« zna. Poljoprivredni rad je jedini proizvodan rad. iz ĉega se zakljuĉuje na postoja. Fiziomonizam (grĉ.jedno djeluje na stvaranje viška proizvoda. koji se prvenstveno nadaje kao nicanje. neoreali. Pet Fizikoteologija (grĉ.nje boga.djela društva na klase. pripadaju fizisu. Razvija se u antitezi prema mer. etici. zato što se odvija neposredno u prirodi i priroda s njim za. roditi se kao i u slavenskom »priroda« — ono što rada i rodi. izvodenje na svijetlo skrivenoga (Heraklit: phy. Fizikoteologija je nerazloţna pretpostavka.roda je jedini izvor bogatstva i 2) postoji proizvodni i sterilni rad. narav.fiziĉko-teološki dokazmišljanju o svrhovitosti. physis = priroda i pla. Polazi od dva naĉela: 1) pri. st. u psihologiji.). — Na eko. Osnivaĉ i glavni teoretiĉar F.ju svoje porijeklo u sebi. osjeća se i u nekim novi. Javlja se najĉešće u naĉinu primitivne umjetnosti. a novovje.kantilizmu (v.ni Bog stvara prirodu iz niĉega. physis. od phyein = rasti) priroda.rodnim oblicima. Neznanstveni pokušaj da se odrede psihiĉke osobine i sposobnosti ljudi na osnovu oblika i strukture njihova lica.kalnim vidom poveţu u tzv. Mišljenje da se sve u prirodi dogada svrhovito. rast i ţivot. sterilnu i klasu zemljovlasnika.zam) da se kao »besmisleno« odbaci sve ono što se ne moţe ustanoviti i verificirati objektivnim fizikalnim metodama. ali1 1 2 nema nikakvu mogućnost da postane objektivna teza.

razloţenog straha od izvjesnih predmeta ili situacija. u suprotnosti virtuel.jevrsni naĉin eksponiranja jednog sadrţaja. mate. V Formalan (lat. U odnosu na forme mišlje. U kolokvijalnom govoru oznaĉuje sve ono što je apstraktno i ţivotu strano.ţaj iz promatranja ili interpretacije. Vrsta sinestezije (v.).nost. U starom i skolastiĉkom smislu ono što egzistira formalno jest ono što egzistira aktuelno.mo na ispitivanje formi jest formalna logika (v. i obratno. npr. prema Hipokratu jedan od tjelesnih sokova (sluz).fobija = strah od karcinoma itd. oblicima mišljenja. etici. fone = glas). a nagla. Formalizam nijeĉe materijalnu istinu u znanostima i smatra da se ona zasniva samo na konvencijama (v. temperament flegmatiĉni). V Formalistiĉan: koji zastupa formalizam (v.) u interpretiranju znanosti i kulturno-filozofskih fenomena uopće. Kr Forma (lat.likujemo sadrţaj i forme mišljenja (sudovi.sku praksu.noj ili idealnoj egzistenciji.ku od amorfne (v. Formalizam nalazimo u logici. morfe). koji se tiĉe same forme apstrahirane od nekog sadrţaja. Već prema predmetu ili situaciji. strukturu. dovodi do flegmatiĉnog temperamenta (v.nih predmetnosti forma je svagda redni je.vor. Forenziĉna psihologija. Pt. kancero. odmjerivanja kazne i njenog izdrţavanja (kaznenopravne institucije).nja. Forma je kod Aristotela dakle aktivni princip.) Materijalistiĉki gledano forma je nedje. zoofobija = strah od ţivoti.i mlako reagira (v.terija . smisao i vrijed. oformljene predmete.na uz kaznenopravnu. Kant razlikuje materiju spoznaje i forme (koje su apriorne) osjetilnosti i 8 Filozofijski rjeĉnikrazuma kojima se oblikuje ma.ĉkim. o estetskoj. U tom se smislu kaţe formalna izjava. postoje razliĉite vrste fo. I kod zornih i kod pojmov.jećem i spoznavanju.dinstveni princip koji povezuje. izgovaranje. koji ideje kao suštinu stvari shvaća kao »ĉiste forme« koje postoje izvan promjenljive zbi. koja izaziva strah. klaustrofobija = strah od skuĉenog prostora.sova slušnim organima (u fiziološkom i akustiĉkom smislu). ulice). istraţiteljsku i sud. formalna logika. Tako razlikujemo vanjski oblik predmeta i njegov unutrašnji oblik. umjetni.lje. Jednostrano nagla. Kod pomišljenih predmeta forma predstavlja pojmom stvoreno cjelovito je.) grade nalazimo u stvar. Isto tako forma nije u principu nešto suštinski heterogeno od samog sadrţaja. Prouĉava psihologijske aspekte svjedoĉenja. tj.ci. V Formalizam: svaki stav koji iskljuĉuje sadr. ĉin predavanja i primanja gla.dinstvo oznaka. Bolesna duševna pojava koja se oĉituje u doţivljajima neob.: agorafobija = strah od praznog prostora (trgovi. Odgovara na pitanje »kako« za razliku od pitanja »što«.meti.šava samo formu (oblik).plina (grana primijenjene psihologije) veza. naĉin na koji su dani razliĉiti zorni pred. Za razli. Formalistiĉka logika ne samo Flegma.bija. Tako je forma umjetniĉkog djela jedan od bitnih elemenata umjetniĉkog djela. forma. svo. go. socijalnoj itd. nego ih je shvatio kao jedinstvo dano u samorazvoju duha. grĉ. oblik. Govorimo i o formama.na u ĉovjeka.nja. tvorba govornoga glasa govornih orga. U antici nasuprot Platonu. Psihologijska disci. v.). Fobija je ĉesto jedan od simptoma neuroze. formi. a ne implicitno. koji drţi samo do formi umjetniĉkog djela. esteti. niktofobija = strah od mraka. Fonacija (grĉ.nosti i mišljenju oblikovane. vodenja istrage.rija pasivni princip stvari. fone = glas). Aristotel ih prenosi u same stvari te postaju principi. osjećanja.šavanje forme kao jedino bitnoga u posto. formalis): koji pripada samoj formi.ljiva od sadrţaja. suštine stvari. ne uzimajući u obzir sadrţaj. koji taj sadrţaj i ĉini posebnim. Fobija (grĉ. sociologiji. Hegel nije dijelio materiju i forme. I u mišljenju raz. zakljuĉci itd. ponašanja itd.flegma L13 formalizam spoznaje.zvan neadekvatnim (v. ono što je izreĉeno izriĉito.) Flegmatiĉan ĉovjek: koji se teško ĉuvstveno uzbuduje i koji sporo . Fonizam (grĉ. Ako prevladava u organizmu. Veoma je pogrešno ta.koder formu svoditi samo na nešto vanjsko. eidos. tanatofobija = strah od smrti.) Logika koja se ograniĉava sa. fobos = strah).) podraţajem svjetla i boja. tj. osjet zvuka iza.

Medutim kako funda.ĉetka usmjereno na nedjeljiva filozofska disciplina (kako se to pitanje o smislu biv. des Seienden). Ontologija i fenomeno. phren = um. ne. Tako i mišljenje bivstvo. no Fundament (lat. usporedujući ih sa zorovima i Heidegger ga naziva izrazom »tubivstvovanje« predodţbama od kojih su apstrahirani. Bu se bavi pitanjem o smi. Zaĉetnik frenologije je F.menologija je po Frenologija (grĉ.zira na shvaća. mišljenja za apriorne i Zeit«.daje dio je »univerzalne fenomenološke ontologije«. pamet i lo. fora=kretanje i nomos = zakon). taj se kod njega bavile smislom bivstvovanja svih posebnih oblika sastoji u zorovima i predodţba. nego kao takvo pitanje o smislu ljudskog sadrţaja. jer je ontologija moguća samo se kreće. Ona je specifiĉnim dijelovima moz. pogrešno bi je bilo shvatiti kao neku »opću Općenito: osnov na kojemu se što temelji. Stoga je put ka razumijevanju smisla bivstvovanja uopće vaţno. harmoni.nalnim distinkcijama moglo bi se Husserlovoj fenomenologiji.logija ne ĉistu koliĉinu bez obzira na kakvoću onoga što mogu se odvojiti. Os.mentalna ontologija kao dio »univerzalne lubanjskih kostiju. koji promatra kretanje kao stvarima!«).logija saĉinjava dio mehanike. a i nauka o kre.je disciplinu. Neznanstveno nauĉanje po kome se »fenomenologija« tako karakteriziraju jedinstvenu razvoj duševnih moći ĉovjeka mo.giji pojedine fenomenološke ontologije« nije jedina onsu duševne moći ĉovjeka oštro lokalizirane u tologija. gdje se provodi uĉiniti da je »fundamentalna ontologija« svojevrsna sinteza dviju tradicionalnih filozofskih razlika izmedu formalne i regionalnih ontologija).še nikakvog bivstvovanja«.titi fundamenta. odnosno u njegovom glavnom djelu »Sein und nego smatra same forme.rovoj kojih razum apstrakcijom stva. »Fun.nja smisla bivstvovanja ponavlja. mišlje. a koncepciji (kako je izloţena u »Sein und Zeit«-u) oni saĉinjavaju elemente mi. Heideggera. Izrazi »ontologija« i nauka).ciplina«.zvijenosti tih koje zajedno s njom ĉine »uni. kao fenomenologija. S fundamentalna ontologija Fundamentalna ontologija — općenito: te. što se moţe odrediti iz fenomenološku ontologiju«. naĉin tretiranja (die zakonitost kretanja. U (»Da.hauer neumomo vodi preko razumijeva.talna ontologija odbacuje i osnovnu pretpostavku ontologija« najĉešće se upotrebljava u onom tradicionalne ontologije (da je moguće zasebno smislu što ga je dobio u misli M.mo s pothvata. na ontologiju« ko.nje mora zastraniti. ga potraţiti u »egzistencijalnoj analitici tujer pojmovi nemaju vi. koju medutim ne treba shva.meljna114 ontologija.ra pojmove.gos = svom sadrţaju ontologija. J. Prema frenolo.vanja uopće dok bi se posebne ontologije mora imati svoj fundament. Mišljenju koje se kreće se dijeli na više ontologija (kao npr. a feno.ga i njihova ontologija »iz koje tek mogu proizići sve ostale« razvijenost ovisi o stupnju ra. — U ske antropologije. bez ob.logija nije bivstvovanja koje je otpo.tanju koja Behandlungsart) ovog pitanja je fenomeno. pa su samo još prazne ljuske bez kao »filozofsku antropologiju« ni kao »ontologiju ĉovjeka«.stavljalo). Termin sugerira da onto.stvovanja uopće i vodi ka tradicionalno u pravilu pretpo. U estetici formalizam pri.slu bivstvovanja uopće. Prema Kantu je to dio (ĉija je bit izraţena maksimom: »k samim prirodnih znanosti.verzalnu mozgovnih podruĈja.sein«. a kontroliramo. nego razumijevanju tog pitanja. fundamentum = temelj). tradicionalne ontologije i filozofodredena ontologija temelj svih ostalih.stvovanja uopće) i . Po Heidegge. na osnovu izboĉina i udubina njegovih Funda.novno je pitanje filozofije po ovom obzirom na formu ĉiste volje. vaţnost samo formi umjetniĉkog djela i što nije naziv za neku posebnu filozofsku naglašava samo forme simetrije.stvujućeg koje smo mi sami.skopija).ve neprestano onog izuzetnog biv. Fundamentalnu ontologiju treba stoprotivnom sluĉaju.damentalna grade lubanje. u u tradicio. Gall ontologija« fundamentalna je prije svega zato što (sinonim: kranio. pri ĉemu je jedna115 »dis.tologija u ovom smislu nezavisno dane. raspravljanje o smislu biv. da svoje pojmo.ma pomoću ili regija bivstvujućeg.formalizamda negira vaţnost sadrţaja mišljenja. kako to Schopen.ja se bavi samo pitanjem o smislu kojemu se moţe dalje graditi.šljenja.mentalna suvremenoj filozofiji termin »fundamen.ćeg (die Frage nach dem Sinn von Sein Foronomija (grĉ.ţe odrediti filozofiju po »predmetu« i »naĈinu tretiranja«. ali je po rangu iznad svih ostalih. a metoda. U etici razmatra problem morala sa.go za bit i cjelinu filozofskog itd. Fundamentalna on.nju pitanje o smislu bivstvovanja svrhu i cilj djelovanja. V bivstvuju.

koliko je ovo intendirano nadilaţenje tradicionalne ontologije i filozofske antropologije neĉim principijelno drukĉijim u potpunosti uspjelo. jedinstveno istraţivanje.damentalne ontologije: probiti se preko analitike tubivstvovanja do smisla bivstvovanja uopće.tanja o smislu bivstvovanja uopće. Otvoreno je pi. P .gih znaĉajnih filozofskih rasprava. do pitanja o smi. koje ima za temu ontološki-ontiĉki izraţeno bivstvujuće (tubivstvovanje).damentalna ontologija nije sinteza tih tradicionalnih filozofskih disciplina.cepciju. Isto tako pitanje o smislu bivstvovanja uopće koje je ovdje otpoĉetka neodvojivo od pitanja o smislu bivstvovanja tubivstvovanja bitno je razliĉito od tradicionalnog ontološkog pitanja. nego jedno bitno novo. koju Heidegger nije naprosto odba. Ostajući pri tezi o jedinstvu pitanja o Ĉovjeku i pi.osnovnu pretpostavku tradicionalne filozofske antropologije (da se pitanje o smislu ĉovjekovog bivstvovanja moţe raspraviti u okviru neke »posebne« filozofske discipline) moţe se reći da fun. naravno. Osnovna je ideja sadrţana u Heideggerovoj koncepciji fun. sam je Heidegger kasnije pokušao da jedinstvo ta dva pitanja odredi još dublje i neposrednije. to pitanje o ĉovjeku kako se tu shvaća nije antropološko. kasnije je napustio taj naziv. ali ujedno dopire do kardinalnog problema. Budući da je egzistencijalna analitika tubivstvovanja po ovoj koncepciji otpoĉetka usmjerena na pitanje o smislu bivstvovanja uopće (i nuţno vodi njemu).tanje.slu bivstvovanja uopće. a u uvjerenju da se njegov misaoni pothvat razlikuje od tradicionalne ontologije radikalnije nego što to iskazuje naziv »fundamentalna ontologija«.cio i koja je do danas ostala ishodište mno. Ali termin je ostao kao naziv za kon.

) proces ili aktivnost nekog organa ili organizma. funkcija mozga. u 20. a ono fundirano edukt (v.fundamentalna ontologijaFundiran (lat. Funkcionalno biće unutar nekog sistema je odredeno re. Pa funkcionalizam .rijabilne veliĉine od vrijednosti jedne ili vi. Npr.juće predodţbe.). psihol.ma socijalnog djelovanja. 3) (mat. Ta. 1) (biol. Deweya prema kojima je svijest sa ao instrument za obradu zbiljnosti.. Bu Funkcionalizam.me. 2) općenito aktiv. Tako se govori o biološkom. Jemesa i instrumenta'izmu J. Ziehen (1862 — 1950) razlikuje fundirane i fundira. U matematici funkcija oznaĉava odnos zavisnosti dviju promjenjivih veliĉi. Taj se izraz javlja već kod Meistera Eckharda (12601327). fungi = vršiti. N. od funkcija i fungirati (lat. Parsons. u teoriji uzajam.laciono (v. psihološkom. stoljeće naroĉito u pragmatizmu W. Općenito se pod funkcionalizmom misli nauĉavanje prema kojemu stanovita bića nisu supstancialnosti jer svoj bitak nemaju u sebi nego u drugo. Funkcionalizam danas ima svojih predstavnika posebno u teorija.) ovisnost vrijednosti neke va. Luhmann).ma Meinongu (1853 — 1920) fundiraju se predmeti višeg reda (»superiora«) pomoću predmeta niţeg reda (»inferiora«). koji ima dobar temelj. relacija).na (varijabla) za koje je karakteristiĉno da promjena jedne veliĉine ima za posljedicu promjenu druge veliĉine.kvo shvaćanje pojavilo se tek na prijelazu iz 19. ima više znaĉenja. Ono što fundira zove se »fundalno«.nost. sociološkom funkcionalizmu pri ĉemu se misli na specifiĉnu djelatnost ili funkciju pojedinog organa ili ĉina (akta) koji je u sluţbi nekog organizma ili cjeline općenito.nog djelovanja institucija i teoriji sistema (T. obavljati). S Funkcija. Pre. fiziološkom. Ona su samo funkcije drugih bića.še drugih varijabilnih veliĉina. fundo = osnivam). osnovan. funkcija mišića.

izboĉina): nakupine ţivĉanih stanica koje se nalaze izvan centralnog ţivĉanog sustava (mozga i leĊne moţdine). Po nekima epoha od 30 godina predstavlja jednu generaciju.nim ganglijama i nakupine ţivĉanih stanica koje se nalaze u srednjem mozgu. genea = rod i nomos = zakon): znanost koja se bavi skupom svih pojava civilizacije i kulture u vezi s odrţa. ganglion = izraslina. nešto općenito. logiĉki postupak zakljuĉivanja indukcijom (v. Generalizacija. organizama. »ĉovjek je smrtan« prema univerzalnom sudu »svi ljudi su smrtni«). zakon. Tu teoriju zastupa- .nih sluĉajeva na općenitu spoznaju.dokle uĉi o nastajanju iz zemlje ponajprije biljaka. generalis): što se odnosi na rod.ganglije 1 G Ganglije (grĉ. uopćavanje. generalni je sud. Pet Generatio aequivoca ili spontanea (lat.): nastajanje ţivih bića. Generalno (lat. općenit sud s obiljeţjem nuţne veze subjekta s odrede. opreka: specijalno od. pravilo. Već Empe.nim predikatom (npr. Neki autori nazivaju bazal.ganskoga po anorganskim zakonima.) od pojedinaĉ. po prirodnim (fizikalno-kemijskim) silama bez nekih zasebnih ţivotnih klica. Geneonomija (grĉ. Generalizacija je naroĉito svojstvena metodologiji prirodnih znanosti.nosno individualno. za razliku od univerzalnog suda. Generacija (lat.njem i razvojem ljudske vrste. a onda ţivotinja. svega or. generatio = radanje): rod jedne epohe koju u izvjesnom pogledu karakteriziraju pribliţno jednake potrebe i teţnje.

Fr Genijalnost — oznaka za izvanredne dušev. a vrsta (spe.ne sposobnosti koje omogućuju neobiĉno visok ljudski stvaralaĉki uspjeh.voljavajući se tek opisivanjem i izlaganjem same datosti. genetiĉka metoda istraţuje. Suprotno od to. rodni pojam. koji uzima da je za nasta. Genotip: skup naslijedenih osobina nekog individuuma. ima relativnu ulogu: isti pojam moţe biti rod u odnosu na niţe (podredene) pojmove.).no na polju nauke i umjetnosti. Genij (lat.nak i razvitak.ve. ali se katkada.nog tehniĉkog znaĉenja. razvitak. Pod genetiĉkim znanostima Baldwin razumijeva znanosti o ţivotu i duhu. Pet Genetika (grĉ. Termin nema specijal.škom. ţivota (biogeneza). generique): što pripada ro. psihologiji. Genus (lat. znanost o postan.ţaja definiranog pojma. za razliku od agenetiĉkih ili mehaniĉkih znanosti. a u novije vrijeme i Schopenhauer i Haeckel. Genetiĉki aspekt oĉituje se u nauĉnoj svijesti uopće (primjerice u biolo. Genetiĉka definicija prikazuje postanak sadr.) iznad 150. duševnog ţivota (psihogeneza).du. znanstvenih).riji smatra se genetiĉka metoda psiholo. . opreka: specifiĉno. Genetiĉki: što se odnosi i obazire na posta.nuta inteligencija i natprosjeĉna sposobnost za veći broj razliĉitih aktivnosti (umjetni. i to ne sasvim opravdano.giji.ku i razvitku.nak organskoga ţivota nuţdan svojevrstan vlastiti stvaralaĉki akt.17 genus ju i stoici i Lukrecije.ga kolacionizam. definicija). postanak.ĉkih. Geneza (grĉ.cies) u odnosu na više (nadredene) pojmo. genesis). rod. Za razliku od transcendentalne metode u spoznajnoj teo. F Generiĉki (franc. genetikos).lent kvocijenta inteligencije (v.nih sposobnosti. npr. kod koje je naroĉito istak. prvenstve. definira kao ekviva. koje se sluţe genetiĉkim kategorijama. prikazuje i tumaĉi neku pojavu s obzirom na uvjete i faktore njenog razvoja ne zado. povijesti). genus proximum: najbliţi nadredeni rodni pojam (v. genius): osoba izvanrednih dušev.

ga ili prirode«). Organizacija gildi proizvodaĉa i po. pa je postavio svoj heliocen. Ve Gha'ib (islam).litiku.non (v. »ideja« tako da je ono pojavno u podruĉju . prvi pokretaĉ) koji pokreće sa. Gerontologija (grĉ. odnosno ukoliko je budućnost zbiljska sadašnjost a sadašnjost je ozbiljenje. kvantiteta i promje. izbor rukovodilaca vrše sami radnici.trum = središte) jest sustav Ptolomejev po kojemu je naša Zemlja središte svemira. motus) je filozofijski prvi put tematizirano kod Parmenida i Heraklita kao razmišljanje o biću i nebiću.nito biće.ma gibanja kao prijelaza od bića k nebiću i od nebića k biću. Iniciran radovima S.na mjesta.gućnosti nekog bića u pravcu zbiljnosti.trošaĉa ide od baze (tvomice) do kongresa gildi. U osnovi ovog socijalistiĉkog koncepta je samoupravljanje radniĉke klase organizira. Nastavljajući Platonova razmišljanja Aristo.tom objašnjenju da se bitak iskazuje u mnogim znaĉenjima Aristotel u skladu sa svojim kategorijama oznaĉava slijedeće na. Heidegger pokušao destrukciju Aristotelovog. Ova Aristotelova odredenja gibanja osta.je. Bolestima. dakako u razliĉitim modifikacijama. u teološkom smislu predmet nadnarav.skim granama.nja cjeline ukoliko se doseţe budućnost onog sadašnjeg kao mogućnost.šte svemira. Grĉki naziv za indijske filozofe. ge = Zemlja i lat. Primjereno pozna. ili što um neposredno ne spozna. tj. U tom odredenju gibanje je izvršenje postoja.ĉine kretanja: kvaliteta. ili ono što ostaje skriveno u bogu (usp. istrajanje nekog gibanja kroz mnoga stanja njegovog gibanja.tel ustvrduje da je gibanje oznaka trajnog u promjenjivom i promjene u trajnom. kretanje).goecentriĉan 118 gild-socijalizam nastajanja i gibanja. »goli mudraci«.triĉki (v. termin se javlja u smislu noume.ne u gildama. Gild-socijalisti su antietatistiĉki na.mo teţnjom bića k njemu samom. U kuranu: ono što osjetila ne zapaţaju. Danas se razvija zbog sve većeg broja starih ljudi u popula.) ili transcendentni (v. ali ne odbacuju niti drţavu niti po.de.matske i meteorološke prilike i promjene djeluju na doţivljavanje i ponašanje ljudi i ţivotinja. kinesis. kad se poĉinju pojavljivati u Evropi (v. Pod pretpostavkom temeljnih principa moguć. nespoznatljive atribute Spinozina »bo. Gr Gild — socijalizam. jednom i mnoštvu. dok je bitak nepromjenjiv i identiĉan sa samim sobom. sarmanes).nje koje pretpostavlja ideju nepokretnog pokretaĈa (v. D. Colea. Gimnosofisti i njihov nauk postaju popularni u helenistiĉkom i aleksandrijskom razdoblju grĉko-rimske filozofije. a s obzirom na financi- Geocentriĉan (grĉ.ciji. H. geron. kao i odnosa bitka spram nebitka i obratno.strojeni. ge = Zemlja): grana psihologije koja prouĉava kako razliĉite kli. Razraden pojam gibanja dao je Platon razradivši su. Hobsona i G. a oslanjaju se na tradeunione. a kasnije smatra da je samo gibanje ideja koja u sebe ukljuĉuje i neidentiĉnost. cen. a s druge strane kao odrţanje. Ve Gibanje (grĉ. Taj je nazor vladao u starom i srednjem vijeku. Kod Averroesa u kritici Avicenne. Gilde suraduju i medusobno.ne objave. Bit tijela je njihovo vreme. ne okreće se Sunce oko Zemlje nego Zemlja oko Sunca. karakteristiĉnim za stare lju.) sustav po kojemu je Sunce sredi. gerontos = starac i logos = nauka): nauka o razliĉitim tjelesnim i duševnim pojavama koje su u vezi sa starosti i starenjem. tj. gen. kao i tvornice sa tvomicama. bavi se gerijatrija.protnost tjelesnih pojava kao takvih nas.nosti (dinamis) i ozbiljenja (energea) gibanje je odredeno kao izvršenje ozbiljenja mo. a i za neke druge istoĉne mudrace-askete medu kojima se spominju osobito etiopski. Savršeno gibanje je kruţno giba. za cijelu povijest filozofije ukljuĉujući Hegela (v. tradicionalnog pojma gibanja. S Geopsihologija (grĉ.la su odredujuća.pram njihovog bitka.) bitak stvari za razliku od fenomena (šahid). i time podloţnost promjenama i gibanju. Tek je M. G. i time je dat okvir proble. Odbacio ga je tek Nikola Kopernik. Pt Gimnosofisti. lat. jer se po njemu neke nebeske pojave nikako nisu dale razjasniti. koje su velika udruţenja za upravljanje i rukovodenje raznim industrij. Socijalistiĉki pokret u Engleskoj poĉetkom ovog stoljeća.

osobito budistiĉki praćen zadovoljstvom i srećom. dhyana). istina. prema meditacije. Psihiĉke gildi i pod kontrolom gildi. a uĉenje se mijenjalo. te ostaje ravnodušan. stanju infini. istina.teljima« snab. Tu tjelesno doţivljava onu Damascije (6.stima formulira ovako: moţe-biti«. Ţivio je u 6 st. pa se ubrajaju u skupinu oznaĉava se redovno prvi od ovih reduktivnih nastika(v. stupanj meditacije koji nastaje iz odvojenosti. a »moţda i jest i nije«. bitak itd. Reduktivni niz stanja ili »oblika« (rupa) švetamba. goli reduktivni niz sadrţajnih ili ka.ti«.du prozrijevanja.nje je syad-vada ili »uĉenje o na mnogim mje.fiziĉki monadizam. taj ţivi sretno'. U meduvremenu je stiĉke meditacije.dimo da Tako dostiţe i zadrţava treći stu. koji se smatra osnovnim. koji se od. Mahavirino uĉenje dobilo je svoj kanonski Ve oblik tek u prvim stoljećima naše ere u jeziku Gjhana (pali. usredotoĉenost duha u jed. Psihiĉki atomi te Gjainizam. st. »moţda se ne moţe ukljuĉuje razmišljanje i prozrijevanje. Najkarakteristiĉnije gjainsko nizova. bitak itd. Oni postoje svuda. pa tako dostiţe i zadrţava drugi stupanj U novoplatonizmu kasnije aleksandrijske meditacije. a kvizitima.noj predici.taputre zato orto. osobito redukciji stanja i sadrţaja svijesti na toĉku u teoretskim stavovima. v.). — Gjaini kao i budisti negiraju podruĉja ari^a-gjhana. odvojio od se osni. — Zatim.ra (obuĉeni u bijelu odjeću) i subjektivne svijesti naziva se rupa. a ne moţe se voljstvo i sreću. n. odbacivši sreću i patnju. — Zatim. teorija o relativnosti spoznaje. stare ere.ciranja: »moţda jest«.doksnom gjainu zabranjeno ne samo Varddhamane. tj. Ovaj pokret monade kao i fi.panj postoji mišljenje. a nastaje iz sabranosti.rati«. isto je stanovište zastu.hovnu monadu.skim Tko je ravnodušan i paţljiv. pod utjecajem orijentalnih ideja. koja »Uĉenik. polazeći od mesreću koju su oplemenjeni oznaĉili rijeĉi.va predicirati«. Od Buddhine nauke principa ahimse ili nenasilnosti. u indijskoj filozofiji uĉenja gjine ili vrste zovu se nigoda. Dvije su glavne sekte. poĉijim su se nosiocima isticali.). pa se i regjainizam se razlikuje na moralnom podruĉju lativizam sykl-vţkle moţe tumaĉiti kao oblik po ekstremnim oblici.djeven cjediljkom za vodu.-gjhana. — U uĉenik dostiţe i zadrţava ĉetvrti stunovijoj komparativnoj filozofiji zapaţena je idealna srodnost syad-vade s Vaihingerovim stavom »Als-ob«. velom kroz koji diše i sliĉnim resvijeta pojavnosti. toĉki. podruĉju. pa je »pobjednika«. »moţda nije«.ralnog kauzaliteta tumaĉi se . Gjainska etika odlikuje se prema propovijedao je u isto vrijeme i u istom kraju tome ekstremnom asketskom primjenom kao i Gautama Buddha. — Zatim i gjainistiĉki gimnosofisti (v. Mjesto da tvr. a digambara (obuĉeni u nebesku odjeću.ma asketizma. Mahavire ili »velikog junaka« ubijati ţiva bića svjesno. e. koju pije puta koji vodi k asketskom oslobo. sansk. a sastoji se u postepenoj nastalo više sekti. »nešto kao« mišljenje.ziĉki atomi mogu postojati u završava poĉetkom dvadesetih godina. »moţda jest.denju iz samo kuhanu. nazvano po nadimku Na. anu). Damasciju moţemo tvrditi jedino da postoji pošto su išĉezla prijašnja veselja i ţalosti. nego treba da bude medu Tirthankarama ili »utemelji. — Gjaini. uĉenik doţivlja. me. gdje nema razmišljanja ni škole.gild-socijalizamranje poslovanja industrijsko119 hipotezom o karmiĉkim atomima kojigjhana bankarstvo mora biti integralni dio organizacije »obljepljuju« du.) na iranskom napušta zadovoljstvo.vojio od strasti. Samim izrazom gjhana autoritet Veda.tezimalnih komprimiranih V energija goleme potencije.zam se inaĉe istiĉe svojom atomistiĉkom teorijom (v. dostiţe i zadrţava prvi predi. Teorija karmana ili mo. koja se proširuje u meta.va na ovih sedam principa logiĉkog onoga što je nevaljano. »moţda nije i ne moţe se razmišljanja i prozrijevanja. duhovnog nenasilja i tolerancije. »moţda i jest i nije i ne moţe se radost u sebi. advaita-monizmom (v. odvrativši se od predicirati«.). ništice.tegorijalnih asketi). zadopredicira. metoda budinazvanom gjainski prakrit..pao paţljiv i sabran. Njega Buddha filozofsko uĉe.ma: tafiziĉkih pretpostavki identiĉnih s indij.

uvidanje.cije sistematski svoje uzore. Karpokrat i drugi.ćanje u subliminalni tok svijesti (bhavanga.nje naziva nibbana (sansk.nji. spo. gnome = umna spoznaja.) da se ĉovjek moţe spasiti samo ako boga spozna. Marcion. potpuno120 proĉišćen svjesnom ravnodušnošću. teţnja da se sve dokaţe napose u pogledu duhovnog. Naj. Gnomiĉko izraţava. Basilid.ma!« — »Mrtvoga smatraj sretnim!«).. — Nakon toga slijedi zahva. boţanskog svijeta. Kr Gnomiĉki (grĉ.talnih religija i mitova. Hilon iz Sparte (»Pokoravaj se zakoni. pripadnici kršćanske sekte koja je htjela teološke dog. — Re. opći naziv za najstarije predstavnike grĉke etiĉke filozofije (»sedam mudraca«) koji su svoje misli izricali u obliku sentencija. gnosis = znanje). Velik utjecaj imali su u Siriji i Mezopotamiji. mudra izreka): izreĉen u obliku sentencije (poslovice). od kojih je posljed. ili zadrzavanje na pragu svijesti »ra. gnosis = spoznaja igovor logos = rijeĉ. Gnosis (grĉ.gjhanapanj meditacije.).« — Po. spoznaja.stiti: Simon Magus. Prema tome predstavlja suprotnost vjerovanju u crkvene autoritete i dogme. isto što i spoznajna teorija (V. gnome = umna spoznaja.ju!«). Protiv gnostika istupili su crkveni apologeti (branioci) koji su zahtije. B Gnostici (grĉ. B . koja predstavljaju stupnjeve arupagjhana. Ve Gjiva (sansk. Me.što je tako reducirao misaone i ĉuvstvene stavove i postigao usredotoĉenost duha i ravnodušnost.vali vjerovanje bez ikakvog znanja.znajne svijesti i ništavila. Gnostici su u kršćanstvo unijeli mnogo sadrţaja iz orijen. mudra izreka).istaknutiji apologet bio je Justin pogubljen u Rimu oko god. znat ćeš i zapovijedati«).me misaono istraţivati.minalnog »toka svijesti« ili »doţivljajnog to. ţivo biće. ţivot. nirvkia). nauka). Tales iz Mileta (»Upoznaj sam sebe!« — »Radije nek ti zavide nego da te saţaljeva. — Osobito u gjai. Gnoseologija (grĉ.). prema grĉ.duktivno i intuitivno prodiranje do subli. koje se kao trajno sta. ĉetvrti stupanj »ni zamjećivanja ni ne. 166. B Gnosticizam (grĉ.suprot tome formuliraju svoj stav u izreci: »Tam gjivam tam šariram« (»duša je isto što i tijelo«). Jungova teorija podsvijesti traţi u indijskim i kineskim metodama medita. gnosis = znanje): uĉenje gnostika (v.di uvida u zadubljenost«. — Materijalisti na.nje karakteristiĉno je za ĉitavu kinesku fi.du gnomike ubrajaju se obiĉno: Solon iz Atene (»Ni u ĉemu ne pretjeruj!« — »Ako si nauĉio slušati.zamjećivanja«. Appelles. Periander iz Korinta (»Zanos moţe sve« — »Uţici su prolazni.don. Bias iz Priene (»Ljudi su većinom zli« — »Poĉetak otkriva ĉovjeka«). Kerint.). uvidanje.gjhana). uĉenik prozrijeva i reducira ĉista kategorijalna podruĉja prostora. Pitak s Lesbosa (»Uoĉi pravi ĉas!« — »Ni bogovi se ne bore protiv onoga što mora biti«). znanje.nizmu (v. gnomici). Ve Gnomici (gnomiĉari. U problemima teologije gnosis se odnosi na spoznaju dogmi i »objavljene istine«. individualna duša kao nosilac ţivota.lozofiju i za stariji period grĉke filozofije (v. Poznatiji su gno. ĉasno ime je besmrtno«). Kleobul iz Linda (»Najbolje je drţati mjeru« — »Rado slušaj i ne govori mnogo!«).ka« opisali su u evropskoj filozofiji Husserl i Bergson. bez sreće i patnje.) gjrva je duševna monada kojoj se pripisuje besmrtnost. Ker. — Krajnja je svrha meditativne zadubljenosti »utrnuće« fenomenalne svijesti.

U odnosu pak prema . naĉin bitka zajednice i njezin uvjet i rezul. Svijet naime nije »pred. von Humboldt.dinstveni sklop govor izvomo povezuje svi.meneutike (v. što moţda najbolje ilustrira primjer klasiĉnoga grĉko.) i njezina prva tema. Javljajući se na fonološkoj razini kao artikulacija glasova i na leksiĉkoj razini kao artikulacija rijeĉi govor tek na razini rijeka ili rečenice nešto govori i u njemu progovara smisao. nego susret s drugim. Utoliko on nije samo više ili manje toĉno predoĉivanje bića nego istinski dodir sa samim bitkom. izrazi smisao i znaĉenja koja se sa. Za. tako da je empirijsko mnoštvo raznovrsnih jezika za Humboldta prirodan izraz različitih svjetogleda (Wel. nego je govor mogući odgovor na njegov iskonski smisao i nagovor. Tako već sam fenomen govora na svim razinama ot.ći ih razumije njihovu bit u cjelini bića.dvojiti. i kao što nema govora bez mišljenja.ma. i tako slaţući i razlaţu.govor 121 govor zbiljnosti govor nije tek njezina predodţba.nje pak pruţa mogućnost da se isti pojam na razliĉitim jezicima izreĉe drugaĉijim ri.je. on je isto tako spoznajna intencija od zamjedbe do pojma kadar da bitne sklopo.stavlja zajedno s njom unutar jednoga svi. njegovih mogućnosti i nemogućno. znakova.ga i latinskog.ve izluĉi od nebitnih.kriva cjelovitost koja jednako pokazuje svo. Tek u govornom izrazu misaoni duh rašĉlanjuje osjetne stvari i sabire ih u cjelinu svjetskoga sklopa. nipošto samo proizvod.tuciji njihova bitka.met« govora. Govor (grĉ.jest.hvaljujući tom ontološkom temelju govor je u svom poretku suvislost kao izraz i rijek. kako istiĉe W.sao izrazi na razliĉite naĉine.lini što je duh otvara. slika. pa govor pokazujući uvijek i ukazu. Ako je on izraz trenutnog ĉuvstvenog raspoloţe. i u njemu duh tek biva svjestan sebe i svo. kao sabor ili zbor on je slaganje i razlaganje. pamti i utvrduje njihov poredak u vremenu i prostoru.je rješenje: oni se izvorno zbivaju ujedno. nego izvorna pre. nego se uspo. Jedinstveno pojmovno znaĉe. U svom iskonskom obliku govor nije neka predodţba ili reprezentacija neĉega već otkritoga i poznatog. Premda u na. tako se u govoru sjedinjuje priroda i duh u jednome svijetu kao smislenoj cje. rijeĉima.škog medusloja predodţaba koje bi duhu po sebi toboţe predstavljale neki svijet stva. lingua.jih odnosa prema stvarima i drugim ljudi. casa. maison. nego proizvodenje (Erzeugung) smisla povijesnoga svijeta i na taj naĉin samo jedan bitan vid ili aspekt ĉovjeĉje slobode i povijesnosti. odraz ili paslika.jeĉima (house. tako nema ni mišljenja bez govora.mo razumom i duhom mogu razumjeti kao govor gesta. i time što nešto otkriva drugo prikriva.sti. sposobnost ĉovjeka da osjetno zamjetljivim likovima — gestama. i u tome leţi mogućnost njegova prostornog i vremenskog. logos. nego je govor sam artikulirani bitak bića u povijesnom svijetu. rijeĉi.nja. pojedinom jeziku ipak nešto bolje polazi za rukom no drugom. Izmedu govora i svijeta nema niĉega »trećeg« poput nekog psiholo. nego djelatnost (energeia).ĉelu svaki jezik moţe izreći sve. Poĉevši od nagonske i porivne sfere u ĉovjeku govor obiljeţava sva tjelesna oĉitovanja i nalazi svoje središte u duši i duhu kao moći razumijevanja (v.jek već i konkretan poseban jezik (langue) ovoga ili onog naroda. horizontalnog i vertikalnog diferenciranja koje se opet zbiva na nekoliko razina. a s više ili manje uspjeha moţe se i prevoditi s jednoga jezika na drugi. a ovaj mu za uzvrat pruţa biće u svojoj biti i istini. pa se nikad potpuno ne moţe prevesti ili nadomjestiti drugim jezikom. nije završeno djelo (ergon). Imajući u vidu taj bitan poloţaj govora u ţivotu i njegovu istovjetnost s biti ĉovjeka nastala je i znamenita Aristotelova odredba ĉovjeka kao bića koje ima um i govor u jed. glossa. lat.tansichten).ju duhovnost i tjelesnost kao nerazdvojivo lice i naliĉje istoga. stvari i druge s nama u jednu cjelinu. Staro pitanje o odnosu govora i mišljenja i prvenstvu medu njima takoder nalazi svo. sermo).ri za sebe. On nije ništa gotovo niti mirujuće.da i pojmovni govor.tat.nom potezu (zoon logon ehon).zentacija prisutnog. Naime svaki je govor (franc. Svaki je poseban jezik nikad dovršen i otvoren naĉin oĉitovanja smisla jednoga povijesnog svijeta. No govor nije samo opća sposobnost razumijevanja i poseban jezik. Kao je. Kao što se ĉovjek u govoru susreće sa stvarima i drugima.jeta — rijeĉ je o jednoj zajedničkoj konsti. slikama.) smisla i znaĉenja. znacima. Zato i pri svakom susretu sa stvarima oslovlj^vajući ih govor svaku stvar moţe uklopiti na svoje bitno mjesto ili odatle iz. langage) uvi. pa prema tome svag. pa je stoga prvenstveno hermeneutički fenomen — iskon same her. kuća) i ista mi.

ta-jeziku nastala je i meta-fizika kao temelj i poĉelo znanstvenog dokazivanja. on se javlja kao refleksija o sebi. Ponajprije postavlja se problem bitnog podrijetla govora. Najveću izvornost i vlastitost svaki govor.denje i prerasta u odvajanje logike kao oru. tako se u isti mah ostvaruje i kao pojedi.na (onomata) kao znakova (semeia).ljeţili svojom neponovljivom rijeĉju. No ako je um prisutan kao jedan te isti a govor se javlja kao razliĉiti jezik.dinjuje sintaktiku. komunikacije itd. društvenih klasa.zam koji posve moderno kulminira već u Leibnizovoj ideji jednoga umjetnoga apso. a zatim pluraliteta jezika. Carnapa i Ch. tako drugi naĉini govorenja omogućuju poetiku i retoriku. i zato je moguć i nespo.nako prisutni uspostavljajući ljudsku zajed.lutno preciznog govora znakova poznatog pod imenom characteristica universalis. jezik i ri.razumak medu sugovornicima u svakoj ko. ili na drugi naĉin u tzv. pri ĉemu se dakle otkriva da su mišljenje i govor kao razumijevanje jed. Svakako da se ona smanjuje time što svako znaĉenje u konkretnoj situ. zani.nicama zajedniĉkog obzora razumijevanja. ona u isti mah znaĉi (raz)um i govor. i zahvaljujući takvu me. U spo. ili kako bi se to mo.vorenje pokoljenja. filozofiji obiĉnoga raz-govor i spo-razumijevanje u gra. filo.minalizam i novovjekovni instrumentali. on je i svoj vlastiti meta-jezik.aciji kontekstom faktiĉki ukazuje na smjer i domašaj sporazumijevanja.da (organona) ispravna mišljenja i uvjeta postizanja istine u govoru koji nešto tvrdi kao izrijek i nijek. nego je i govor o samome sebi. Svakovrsni pozitivizam slijedi tu tendenciju kako to pokazuje primjer Wittgensteina. Kao što se govor svagda zbiva kao jezik.kom kao općom teorijom znakova koja uje. go. no budući da je govor kao raz.tanje o ispravnosti imena sada se premašuje pitanjem o istini izrijeka ili iskaza što se sastoji u ispravnu povezivanju imenice (onoma) i glagola (rhema).dernije reklo. pa već Heraklit smatra da je on svima zajedniĉki (xynos logos). kako to Platon izvodi u Kratilu.sništvo. Na svakoj razini svoga oĉitovanja kao zbor.njem o njegovu vremenskom postanku kako to zamišljaju razne psihološke teorije imitacije.naĉna zgoda. Samo zahvaljujući tome mogla je nastati i filozofija kao meta-fizika.govor svagda konkretan. Nezamjenjivu i nenadomjestivu ulogu pri tom igra materinski jezik prenoseći predaju kulture naroda i velikih pojedinaca koji su ga za svagda obogatili svojim izrazom i obi.manja. pri ĉemu stanovitu ulogu igra i jezik barbara.zika. a pi. Redukcija govora na orude mi.san razgovor duše sa samom sobom« (263 d).zofsko pitanje o govoru udara drugim pu. Dok se u naše doba pitanje o biti i bitnom podrijetlu govora ĉesto zamjenjuje empirijskim pita. nego je rijek uvijek odreden i vertikal. diskurs znanosti i filozofije.govor 122 govor glasi logos.nicu.soki. jezik i rijek. govor se svodi na znak i oznaĉavanje i pita se samo kako su ta imena nastala: prirodno (physei) ili dogovorom (thesei). onda se ĉini da je u pitanju samo razliĉitost ime. I taj se rijek opet ne javlja samo kao apstrakt.rima znaĉenja. ĉime govor spada na orude misli.nje pa se ne moţe izbjeći dvoznaĉnost ni višeznaĉnost.munikacionoj zajednici.. Morrisa te završava semioti. Kao što se iz logike kasnije razvila gramatika. pojedine rijeĉi s vremenom ĉesto gube svoje izvorno znaĉe. U Aristotela to se povezivanje subjekta i predikata zove su. Nema idealnog sporazumijevanja. govor nikada nije samo govor o neĉemu što se i o ĉemu se govori. ekspresije.nom diferencijacijom pa se dogada kao vi.na individuacija govora uopće i posebna je.tom. filozofija govora i govorna znanost ili lingvistika. rijek ili govorna riječ (parole) što faktiĉki odgovara konkretnoj situaciji. knjiţevni i puĉki govor ili dijalekt.jek postiţe onda kada više ne sluţi nikakvu korisnu obavještenju nego se vraća samome sebi te najĉišće iskonski progovori kao pje.šljenja omogućila je i srednjovjekovni no. U Sofistu pak produbljuje se jaz izmedu mišljenja i govora tezom da je mišljenje moguće i odvojeno kao »bezgla. i to prvi put već u grĉkom mišljenju i is.razumijevanju zacijelo je pak od presudne vaţnosti da istim znaĉenjima odgovaraju i iste rijeĉi. da bi svoje rješenje opreke našao u idejama kao vjeĉnim uzo.kustvu svijeta: taj svijet naime okruţuju oni koji ne govore grĉki ili barbari! Ako pak jedna od temeljnih grĉkih rijeĉi . semantiku i pragmatiku.

krivnja.ljava kao antinomiju (v.ću prikljuĉuje fenomenologija Husserla i MerleauPontyja i novija hermeneutika (v. pojam koji je u filozofiju uveo K. a razliĉitost jezika izraz specifičnih svjetogledd (tlber die Verschiedenheit des menschlichen Sprachbaues.. stanje potpune ĉistoće i do. Ukoliko pak u doba planetarne tehnike govoru sve više prijeti opasnost da izgubi svoju bit kao proraĉun i informacija. Tu situaciju on doţiv.stiĉke kritike ideologije. neplanski i na osebu. Takve su graniĉ. Tome se u dvadesetom stolje.ristika rukopisa radi utvrdivanja tko je autor potpisa ili pisma.sti. koja je neĉim neugodnim zateĉena. kao neuspjeh koji neoĉekivano izaziva posebni. dio opće semiologije. Graniĉni pojam.ba da teţi od savladavanja stanja tamas do konaĉnog postizanja stanja sattva.coeura. svagda pojedinaĉno.jan naĉin usmjeravaju. Takav je kod Kanta na primjer pojam »stva. on postaje i znaĉajnom temom marksi. guna se nazivaju tri osnovna modaliteta pojavnosti: najniţi je tamas.) od Diltheya do Heideggera. U moralno-filozofskom smislu razvoj duha u srodnim yoga metodama tre. preinaĉeni oblik njegove opstojnosti.govorjezika (philosophy of ordinary language). a sam taj pojam nije sadrţajno. a kasnije i vedanta. a najviši sattva.). maglovito stanje vitalnih pobuda. ideologizacije i podjarmljiva.ne situacije na primjer: trpnja. a njime oznaĉava ţivotni poloţaj u kome se ĉovjek sudbinski našao pred nekom neotklonivom teškom situacijom svoje op. da spadne na puko sredstvo manipulacije.cesa bilo kao grafiĉkog produkta. nego tek intendira na ne. U123 skladu s time postupa i strukturalna lingvistika od Saussurea do Chomskog gubeći iz vida da govor nije samo jezik kao znakovni sustav. »tama« ili inercija. Ona više nije samo nauka o tuma. a još manje tek puka metodika duhovnih znano. a ne samo re-produciranja goto.). 1836).ba. U spoznajnoj teoriji (napo. transcendentan). nego filozofski pristup govoru kao »kući bitka« i prafenomenu ĉovjeĉjeg opstanka — razumijevanju bitka i svojih mogućnosti u povijesnom svijetu. 2) neznanstveni pokušaj upoznavanja liĉnosti na osnovu karakteri.ce naše spoznajne moći (v. 1) disciplina koja se bavi prouĉavanjem rukopisa bilo kao grafiĉkog pro.).te fiziĉke i psihiĉke prirode (prakriti). bor.kom odluĉnom ĉasu javljaju i ljudsku akci. »struna« ili »potka«.ĉenju povijesnih spomenika i tekstova. — Škola vaišešika polazi od tablice 24 kvalite.što neodredivo.ma u tezi da je govor energeia. smrt i sl. što leţi s onu stranu grani. Pe Grafologija. Gadamera i Ri.brote bića. svoga ţića.se kod Kanta): pojam kojim se odreduju granice nekog podruĉja ljudske spoznaje.ri o sebi« ili pojamguna »noumenona« (v. pa je stoga i sam sistem moguć samo kao zgoda a struktura kao akt istoga zbivanja. Ve . za njim je ragjas.na intencija i rijek govor se i jezik svagda odvija i kao dijalog. a još manje proraĉunljivi broj iskaza. — U školi samkhya.nja. kao što smatra ge. Sudska grafologija sastoji se u prouĉavanju karakte. koje se kao neminovne u ne. kao odrede.stika rukopisa.nerativna gramatika. F Graniĉna situacija (njem. Polazeći od tih premisa razvila se i filozofija govora kao samostalna disciplina u sklopu poredbene govorne znanosti Humboldta crpeći svoju inspiraciju i iz filozofije njemaĉkoga klasiĉnog idealizma što se saţi.vih shema.izvodenja. Grenzsituation). Jaspers. Naprotiv. kategorija kvalitete u indijskoj filozofiji prirode.ju.stojnosti. F Guna (sansk. nije pozitivno nikako odreden. jednokratna zgoda pro.

heksis) oznaĉuje stalno stanje. Haos (grĉ. svijet je brojĉana harmonija. Haluci. spoljašnost. U srednjovjekovnoj filozofiji. prazan prostor. sklad dijelova. individual. . za koje je princip filo. drţanje. najĉešće kao popratna pojava psihotiĉnih stanja. koji nije izazvan odgovarajućim objektivnim vanjskim podraţajima. Općenito: ukupnost tjelesnih i psihiĉkih osobina. B Haptiĉki.koj napetosti razliĉitih suprotnosti i sila. stanje tijela ili duše.na oznaka po kojoj se razlikuju pojedina bića. a taj je po. kojim se oznaĉuje princip i osnov individualiteta. Za Heraklita se harmonija svijeta sastoji u ne. Staro kozmogonijsko uĉenje traţilo je u haosu poĉetak svega kasnijeg sadrţaja. Kod Aristotela habitus (grĉ. Za pitagorovce (v.). taktilni (haptiĉki prostor = podruĉje dohvaćanja).ĉetak shvaćen kao nesklad i neoblikova. djelovanje. kakvoća. harmonia = sklad).) U kolokvijal.) pobuduje osjećaj neugode.). kod Tome Akvinskog: podloga (sposobnost) neĉega. dodirni.dalitetima. bezdan. v. B Haecceitas (novolat. svojstvo.zofije broj. koji pobuduje osjećaj ugode. Harmonija (grĉ.nacija se moţe javiti u svim osjetnim mo. Termin u fiozofiji Dunsa Scota. princip individuacije. drţanje tijela. Halucinacija: doţivljaj s obiljeţjima osjetne percepcije. (Suprotnost: kozmos. haec = ova).nom govoru danas rijeĉ haos znaĉi nered. dok disharmonija (v.habitus 12 H Habitus (lat.nost.).

priznajući udio razuma u posti. heautu i gnosis): samospoznaja. Heautonomija (grĉ. Razliĉite modifikacije hedonizma usmjeravaju ga u obliku eudai. koji ne stoje u kauzalnoj vezi nego se njihova djelovanja odvijaju samo paralelno. So. u Njemaĉkoj i van nje. Prema vremenu. uţitak). Teorijski i etiĉki problem grĉkog nazora na svijet i ţivot. Do krajnje pesimistiĉke konzekvencije doveo je hedonizam Hegezija koji pravu i potpu.monizma.nu bezbolnost nalazi u smrti. uĉenje da sebe moţemo sami spo. Pet Hegelizam: filozofski pravac koji polazi od osnovnih principa Hegelove filozofije.). zastupnik hedonizma (v.votna vrijednost . Osnivaĉ hedonizma je grĉki filozof Aristip Kirenjanin. Hedonistiĉki: što se odnosi na hedonizam (v. kao što je to bog unaprijed odredio. ugoda. etiĉko stajalište po kojemu je mo. hedone = naslada.zanju prave ugode. No najpoznatiji su predstavnici hegelizma »hegelova desnica« (»konzervativ- . cilj i mjerilo etiĉkog djelovanja.lesna i momentana nego duševna i trajna.znati.fist Protagora postavio je tezu da su svi za. a to moţe postići samo mudrac. S Heautognozija (grĉ.tivni hedonizam smatra da se ţivotna ugoda sastoji u samoj odsutnosti neugode.koni (nomoi) ljudsko djelo. samostalno davanje zakona. stoljeća (Helvetius. koja neće biti samo tje. Hedonizam (grĉ.gelovce«. Hedonist. te da je ĉovjek mjera svega. Ima mnogo škola i pravaca. heautu = sebe i nomos = zakon). te predstavlja motiv. Tzv.ma (v. kad su se te škole javljale dijele se njihovi predstavnici u »starohegelovce« i »novohe. Ta krepost predstavlja sposobnost uţivanja. koji se tako nazivaju. Heautologija (grĉ. Lamettrie). Hedonistiĉka naziranja javljaju se i u novom vijeku naro.).ĉito kod francuskih materijalista 18. nega. To je u stvari ekstremni senzualistiĉki oblik eudaimoniz.!5 hegelizam Prema Leibnizu opstoji prestabilirana (v.) harmonija izmedu duše i tijela.mentani pozitivni tjelesni uţitak najviša ţi.). heautu = sebe i logos = uĉenje).

drugaĉijeg vjerovanja.nje da se u svijetu sve kreće (panta rei) na osnovu postojanja stalnih. Hermeneutika (grĉ. B .nizma.na je Senekina izreka: »Ducunt volentem fata. Taj pojam u grĉkoj filozofiji oznaĉuje jedinstvo i tota. hegemonija jedne klase. Glagol »heraklitizirati« (he. hereditas = nasljedstvo): što je determinirano genotipom organizma. Marx i Engels. he. Cjelina (hen = jed. B Heterodoksan (grĉ. B Henoteizam (grĉ. Ta je misao najprije oblikovana kod Heraklita.). raznorodan.mom (v. Heterogen (grĉ. odstupanje od nekog uĉenja. Karakteristiĉ. heteros = drugi i doksa = mnijenje. skupom svih naslijedenih osnova orga. K Heimarmene (grĉ. Nadalje hereza znaĉi slobodno izabrano uĉenje uz koje tko pristaje.). Jedno i sve oznaĉuju sintezu predmetnih sadrţaja. (V. nastajanje iz neĉega što nije istovrsno. krivovjerski. a vuĉe one koji to neće). koji postoje u svojim vlastitim raz. Heretiĉki (grĉ. helios = sunce i lat. dokazivanja.ma. interpretiranja. a oznaĉava proces u Hegemonija (grĉ. Heterofinalno (grĉ. a oznaĉuje i filozofijsku školu ili sektu. heteros = drugi i gonia = nastajanje).geni pojmovi pripadaju razliĉitim rodovi. v. rukovodstvo nad ĉime. hen = jedan i theos = bog). tj. Opreka: homogen (v). kozmosa. Za Heideggera je feno. Heretik: krivovjernik.Kopernikov sustav po kojemu je danas izvan svake sumnje da je Sunce središte našeg planetarnog sustava.). biološko nasljede pojedinca.ga. Skup tjelesnih i psihiĉkih osobina koje potomci nasljeduju od svojih roditelja i svojih preda. te su medusobno razliĉni. Heraklitizam.hegelizam 126 heterogonija ci«) i radikalna »hegelova ljevica« (»naprednjaci«). geocentriĉan. finis = završetak). oboţavanje jednog vrhovnog boga.gaĉije nego što je predvideno ciljem postav.retiĉan. od bogova sudeno (moira).nosi na herezu (v. hegemonija proletarijata nakon izvršene politiĉke revolucije jest dik. mišljenje). koji pripada drugom rodu.). Hrizip je objašnjavao da je heimarmene logos kozmosa. niţih boţanstava.) Hen kai pan (grĉ. a stoiĉar Zenon je pod tim pojmom pomišljao moć kretanja materije. U rimskom stoicizmu: fa. objektivnih su. hairesis = izbor). od raznolikih (nejednakih) elemenata sloţen.red kojeg postoji i mnoŠtvo drugih.rakleitizein) upotrijebio je Aristotel (Met. kad se nešto završi dru. naroĉito u katoliĈkoj crkvi odstupanje od neke dogme. gene = podrijetlo).šnjenja smisla bitka. po. Naslijedene osobine odredene su faktorima koji se nalaze u zametnim stanicama. Oznaĉuje mišlje. grupe.). Najznaĉajniji predstavnici ljevice su Feuerbach. Hereditet. prevladavanje.zofiji hen kai pan je istovjetan s panteiz. centrum = središte). F Hereditarno (lat.): jedno i sve. Henoteizam je suprotnost monoteizmu (v. nad drugim (npr. naĉin na koji interpretator iznosi svoje misli u vezi s odredenim problemom. disparatni (v. U stoiĉkoj filozofiji: zakonomjerna prirodna nuţnost. Pojam za dijalektiĉko shvaćanje svijeta i ţivota. nolentem trahunt« (»Sudbina vodi one koji to hoće.menologija postojanja (Dasein) hermeneuti.). U novijoj filo. 10).). vještina tumaĉenja.tum kome je sve podredeno. Hetero.likama. 1010 a 12) kao sinonim za uĉenje o stalnoj promjenljivosti svega što postoji. krivovjerstvo.ka u prvotnom znaĉenju rijeĉi kojom se oznaĉuje tumaĉenje (Sein und Zeit). drugovjeran. staleţa itd. drugaĉijeg mišlje. prevlast jednoga nad drugim. hairesis = izbor): što se od. heteros = drugi.).nja.litet svijeta.ljenim na poĉetku djelovanja. hermeneutike tehne).protnosti. Suprotno: ortodoksan (v. heteros = drugi i lat. pojam izveden od imena grĉkog filozofa Heraklita.tatura proletarijata. i sve iz jednoga (fr. koji kaţe da jedno nastaje iz sve. Pet Heterogonija (gr. B Heliocentriĉan (grĉ. U novijoj filozofiji metoda izlaganja i obja. »Heterogonija svrha« je pojam koji je izloţio W Wundt.no) je beskonaĉno mnoštvo pojedinaĉnog. usud. Hereza (grĉ.

tj. B Heterologija.riran po principima logiĉkog mišljenja (osobito u spoznajnoj teoriji Rickerta). ali se ne mogu reducirati na isti princip. heteronomna etika (najvišeg dobra) za razliku od (Kantove) autonomne etike duţnosti.) razlikuje materijalni uz. zakonodavstvo koje proizlazi iz nekog ili neĉeg drugog. prilagodivanje u prirodi). za razliku od »antiteze« (v. mutatio elenchi. u dokaziva. mi. a ne iz sebe sama. izraz je nekih novokantovaca za nešto što se ne izvodi iz mišljenja. Pet Heteronoman. odn. hipoteze. podredivanje tudim svrhama (npr. — Indijski sofisti nazivaju se haituka. Pet kome krajnja svrha nije identiĉna s onom koja je bila zamišljena na poĉetku.ne. lat. ars inveniendi = vještina iznalaţenja). v.heterogonija 127 hic et nunc Heterozetesis. a ne nešto što se njome ima postići.noratio elenchi). suprotno: samozakonodavstvo (autonomija. 2) pogreška u dokazivanju. gdje je sam um zakonodavan. heteros = drugi i nomos = zakon). K Heterotelija (grĉ. — Vaišešika (v. koju prema Hegelovoj dijalektici mišljenje proizvodi i pred-meće (»predmet«) kao svo.ske filozofije razlikuju razliĉite specifiĉno.nih i općenitih odredenja (npr. ili dobra je volja. heteros = drugi i telos = svrha).stiĉki »heterologijski princip«. za razliku od sistematskog iz. uzroĉnika ili ĉinioca (karana) od uzroĉne osnove ili povoda (nimitta). paććaya. Su. pronalazaĉi (fiktivnih) uzroka i opravdanja za proizvoljne teze. heterologijski princip: shvaća. (V. dok su 23 oblika prema njemu u odnosu medolnosti.).šljenje i njegov predmet. pratyaya) ili dovoljnog raz. što se odnosi na pronalaţenje i otkrivanje novih ĉinjenica i spoznaja. Ve Heuristiĉki. Medu 24 vrste razloţnosti hetu posta. ovdje i sada.protno: autotelija (v. tj. heuristi. Heteronomija (grĉ. (V.nje da se unutar spoznajnog procesa zajed. koji nije struktu. fikcije).nja rezultata neke znanosti. heterolo.rok.nju neĉega drugog mjesto onoga što treba dokazati (v.nog. matematiĉke istine) koja vrijede »uvi. Ta se razlika istiĉe osobito u vezi s problemom inherencije (v.miju. heuristiĉki principi su smjernice koje sluţe pronalaţenju novih vidika pri istraţivanju i objašnjavanju (v. druga svrha. F Heteroteza. Uzrok je inherentan (sa.ron = drugo i telos = svrha).novremenska odredenost nekog konkret.je.gaHic et nunc (lat.mvayi-karana) kad je dio prouzroĉene cjeli.je tudim ciljevima. odredenje neke individualne opstojnosti za razliku od nuţ. Kad smisao nekoga djelovanja leţi izvan toga > djelovanja samog. Narav spoznaje ne svodi se prema tome na monistiĉko porijeklo.je bitni kauzalni antecedens. tj. prirodni za.sti. Sušta prostor. prikazuje putove i naĉine postiza. suprotno od autotelije (v.) Pet . 1) višeţnaĉno pitanje s mogućnošću razliĉitih odgovora (sofistiĉke upitne zamke). »Jedno i drugo« uvijek pripadaju zajedno.loga.koni. Pet Heuristika (grĉ. Heteronomija predstavlja pokoravanje volje nekom zakonu koji potjeĉe iz jedne i druge volje.log u teoriji zakljuĉka (v.laganja.jam hetu kao najvaţnija vrsta rodnog pojma paććaya (sansk. heurisko = nalazim. a ne nešto izvan njega. koji se odnosi na heterono.ju opreku.). već na duali. znanost o metodiĉkom pronalaţenju i otkriću novo. metabaza.): uzrok u teoriji kauzaliteta i raz.). Heteroteleologija ili heterotelija (grĉ. npr. Pet Hetu (sansk.sobno stranog porijekla: mišljenje i nešto mišljenju strano (logiĉno i alogiĉno).) naziva se i hetu-vada zbog stava prema problemu kauzalne inherenci. Hegel je u tom smislu govorio o »lukavstvu uma« u svjetskoj povijesti. — U budistiĉkoj logici definira se po. faktiĉnog stanja stvari.) — Budistiĉka realistiĉka škola sarvasti-vada (v. koja se sastoji u skretanju od osnovne teme i obilasku prijepome toĉke.). već se u nj upleće kao misaono netaknuti strani princip.ĉki postupak.no pojavljuju dva razliĉita elementa medu. U poj. hete. anumana).gija. ig.) znaĉi podvrgavanje neke akci. stranim svrhama.mu uzroka pojedine škole i razdoblja indij.jek i svuda« (»semper et ubique«).).

gnostiĉke i istoĉne mistike naziva se hikmat al-išrak (v. sama materija (npr. filozofskim i politiĉkim smjerovima. amor. koji. hilias = tisuća). hierarhia).teriji« kao principu prostorno-vremenskog odredenja tijela.fan. opći naziv za indijsku religiju i mitologiju u kasnijem.ra u indijsku univerzalnu misiju. Prema mišljenju Charcota. materijalizam. Hilozoizam (grĉ. hyper = iznad i algesis = bol). pa i u prošlosti.ti. koji u doba kolonijalizma i pod utjecajem zapadne civi.zofije.ma tvar. nadnaravno. hipnoza bi bila patološko (v. V.noj misiji indijske kulture za duhovnu ob.renja boţanskoga carstva trajat će to raz. S Hikma (islam). »Hinduizam je kao vjera neodreden. ĉesto medusobno su. Ve Hilemorfizam (neoskolas.ma je svima do danas ostala zajedniĉka vje. Njega je gotovo hipnoza nemoguće definirati i uopće reći je li religija ili ne. Spoznaja u smislu neoplatonske. mnogostran. koje je izazvano sugestijom. stoljeća kao oznaka su-djelovanja oba Aristotelova principa u cilju stvaranja jednog zatvorenog nazora na svijet. F Hilizam (grĉ. hyle = grada. Tales je mislio da magnet ima dušu jer privlaĉi ţe. tvaran. hyle = tvar i zoe = ţivot). u kuranu se odnosi na objavljen nauk. Hijerarhija znaĉi na kraju poredak bića ili vrednota.mini hikma i falasifa postaju istoznaĉni. Gr Hilijazam (grĉ. iz tvari nastao. hyle = tvar i genos = roden). ali s vremenom ter. što fizika ne moţe protumaĉi.gos vrste. Hilemorfizam je novoskolastiĉka kovanica s konca 19.zitivistiĉkim tradicijama evropske kulture. helenske filozofije — falasifa (v. tvar). sveobuhvatan. Hilozoizam je naivan oblik tumaĉenja kretanja.doblje sreće ĉovjeĉanstva tisuću godina.še sugestivno utjecati. nazor po kome je bit odnosno supstancija svijeta sa. crkveno uredenje. Hilogeneza: nastanak materije. I neohinduizam se razvija u raznim vjerskim. znaĉajno povećana osjetljivost u bilo kojem osjetnom podruĉju.). pa se zbog toga moţe i kretati. Njime se oznaĉuje i ideja vjeĉnoga mira i sreće ljudi. gospodstvo svećenstva (zapravo svetaca) ili Crkve.na. od najviših do najniţih. stanje sliĉno snu.) sta- . — Neohinduizam je pokret indijskih intelektualaca. Nehru.)Hilogen (grĉ.ljezo. — Hijerarhiju vrednota postavio je Scheler suprotstavljajući Kantovoj formalnoj etici svoj nauk o materijalnim vrednotama koje imaju i svoj vrijednosni poredak.lizacije polazi od pretpostavke o univerzal.sno pacijenata tako da se na njih moţe lak. Hipnotizam. i principa »bitnih formi« koje podaruju tjelesnim supstancijama lo. ţidovskohelenistiĉka vjera u ostvarenje mira i blagostanja na zemlji u vremenu od tisuću godi. Od završetka svjetske povijesti do ostva. Taj izraz upotrijebio je Kant oznaĉujući njime konstantni napredak ljudskog roda. U svom sadašnjem obliku. išrak) za razliku od svjetovne. Kasnije se proširuje na pojam unutrašnje duševne kulture uopće. mudrost. po kojem se supstancije tjelesnih. natprirodno. on obuhvaća mnoga vjerovanja i obiĉaje. Hiperfiziĉno. Hipnoza (grĉ. U hipnozi je povećana sugestibilnost ispitanika odno..hijerarhija 128 Hijerarhija (grĉ. znaĉajno povećana osjetljivost za bol (sinonim: hiperalgija).protne ili ĉak proturjeĉne. od hyle = tvar. osobito srednjovjekovnom stadiju razvitka višnuitskih i šivaitskih kultova na osnovu eposa i purana.novu suvremenog svijeta. u obiĉnom smislu rijeĉi. Smatra da moţe dati bolju filozofsku podlogu nego što se danas nalazi bilo u kršćanskim bilo u po. Npr. Ve Hiperalgezija (grĉ. »Otkriće Indije«). i morphe = oblik) je oznaka za uĉenje koje se zasniva na principima Aristotelove filo. B Hinduizam. Otuda se u proširenom znaĉenju govori i o politiĉkoj hijerarhiji itd. vlast svećenstva. hypnos = san).« (Dţ. Grĉki filozofi prirode (hilozoisti) uzimali su kao praprincip svega u svijetu oţivljenu materiju. disciplina koja se bavi prouĉavanjem hipnoze i razliĉitih pojava s njom u vezi. uĉenje da je materija oţivljena. Hiperestezija. materijalnih stvari zasnivaju na »prvoj ma.

koji vrijedi samo uz neki uvjet. u supstancijalnost.postazirani rodovski pojmovi.ševno oboljenje koje se osniva na ţivĉanom poremećaju. hypotyposis = odslikava. Pet Hipotipoza (grĉ. u starijoj hrvatskoj terminologiji: zasebak. koja se u daljnjem istraţivanju na osnovu novih opaţanja i eksperimentiranja dovoljrio utvrdila (verificirala). u nešto što ne postoji materijalno. U logici se hipotetiĉ. Bilo bi medutim neumjesno teţiti za suviše brojnim i bespotrebnim hipotezama. na primjer poj. Histerija (grĉ. U dinamici ljudske svijesti hipoteza medutim. naprotiv. Ponekad se hipoteza ispoljava u smislu postulata (v. lokalnim bolovima i ostalim simptomi- 9 Filozofijski rjeĉnik znanstvene spoznaje hipoteze imaju u prin. Kao manje-više tek vjerojatna zamisao. ipak se izrazom »radna« hipoteza posebno oznaĉava hipoteza koja se ograniĉuje samo za reguliranje i olakšavanje znanstvenog ra. uzroke i zakone odredenih sku. pa od njihove prikladnostihisterija uz ostale rezultate znanstvenog nastojanja ovi. tj. lat. stvaralaĉki pokušaj koji se ne moţe bez ostatka svesti na logiĉke operacije.nje).nju za suvislošću i jedinstvom znanstvene spoznaje. Hipoteza u korelaciji hipoteza-teza znaĉi pogodbeni dio hipotetiĉkog suda. Pravo shvaćena nauĉna hipoteza ima svoje opravdanje ako je zamišljena u skladu sa svima iskustvenim ĉinjenicama i ostalim spoznajama. gubitku apetita.ter bilo fikcije bilo dogme. pre.stalom moguće i obratno. gubitku pamćenja. u anesteziji (v. a oĉituje se u ĉuvstvenoj razdraţljivosti i velikom broju drugih simpto. sa.).no ili predlogiĉno.da.).ĉke osnove. su. licemjerstvo. a to je ono što nije ušlo ili nije sposobno da ude u logiĉku sferu. prema129 mišlje. suppositum = podloga.). hipnoza je uĉinak sugestije (v. B Hipotetiĉan (v.ristiĉka. Ponekad se o is. hipoteza nosi u sebi tendenciju za sve intenzivnijim provjerava.potetiĉnim ako je bar gornja premisa hipo. podmet (subjekt) supstancija.ma koje bi znanstveni pogled više zasjenji. ako moţe dati objašnjenja za što šire podruĉje ĉinjenica.). Takva hipoteza. Hipoteza (grĉ.doĉivanje neke misli. Hipokrizija (grĉ. kao npr.gestija). Hipostaza (grĉ. iako su još neprovjerena i nesigurna. osnova). Hipostazirati znaĉi pretvoriti u sa. tj.pina pojava i tako zadovolje opravdanu teţ. pretpostavljen. paralizi.). one su poticaji i provodiĉi za plodonosno znanstveno istraţiva.ni. koje je danas općenito usvojeno. Iako je svakoj hipotezi svojstvena heuristiĉka uloga pri znanstvenoistraţivaĉkom radu. Hipologiĉno (grĉ.tom problemu moţe pojaviti više razliĉitih . kao što je uo.saoni eksperiment. za proizvoljnim i zamršenim konstrukcija.mostalnost.cipu veliku vaţnost. postaje teorija (v. muĉni. i po tome je njihova uloga izrazito heu. U tome je smisao Newtonovih rijeĉi: hypotheses non fingo (hipoteze ne izmišljam). a silogizam (v.nju Bernheima.stancija.vale nego osvjetljavale.mostojnica (samostojnik). halucinacijama (v. Svaka hipoteza je neke vrste mi. podlogiĉ. Bu Hipokeimenon (grĉ. a bez namjere da uz to posluţi kao tu. biće samostojno. ako je sama u sebi što jednostavnija ne iziskujući neke pomoćne hipoteze i ako je plodono. sklonosti autosugestiji (v. karakterna osobina ljudi koji se pretvaraju.ma. moţe poprimiti karak. zamisao stanovitih znanstvenih postavki i rješenja koja. u osnovi. hypokrisis = pretvaranje). zorno prikazivanje nekog pojma. bit. hystera = maternica).) se naziva hi.). 1) du.maĉenje stvarnosti. Za napredak hipoteza. ono što ostaje ispod.hipnozanje sliĉno histeriji. hipoteza). Bez stvaranja hipoteza nezamisliv je i bio bi nemoguć znanstveni napredak uopće.njem (verifikacijom) i po tome se razlikuje od fikcije (v. uvjetovan. pojedinaĉna sup.si koja će se u danoj situaciji smatrati za vjerojatniju i prihvatljiviju.tetiĉan sud. uz neku pretpostavku. hypostasis. imaju svrhu da premoste praznine u iskustvu i da ukaţu na vjerojatno zajedni.nje. hypothesis).). Platonove ideje su hi.move o predmetima. pa je prema tome svaka ujedno radna hipoteza. pretpostavka.sna.nim naziva sud u kome se predikat pridaje subjektu uz neki odredeni uvjet (Ako je A onda je i B). hypo = ispod).

razvoj ljudskog bi. B. tkiva i sl. na podruĉje medicine primje.snik130 potpuno odredene. Pe Holizam (grĉ. homogenes). Troeltsch).sustvu po kojoj se sve sastoji od najmanjih dijelova publike. 1) smjer filozofskoga mišljenja koji u spoznaja i istina samo ljudska. Nohl. finis povijesnih proiz.kalnih znanosti ne pristaje biološkom istra. Pt tropogenija. i sl.). jer bi u protivnom sluĉaju bila izgubljena moguć. Weizsacker. pokladna histerija i sl. postaje agresi. svrha istim ciljevima pod. koja se ne sastoji od diskontinuiranog mnostva fakata nego predstavlja kontinuirani niz smislenoga zbivanja. a time i povijesti. Susamo s obzirom na osebujni poloţaj njihova naprotno: heterogen (v. mišljenje i njegovi rezul. Do napada dolazi redovito u pri. jednosmislen.reden. jednako djeljive ĉestice tjelesne simptome. iszgode. istorodan. Diirken. potrebama.nje svega znanja i ni valjanosti izvan ĉovjeko. smjer u biologiji. ljudskoga opstanka. Homogen (grĉ. izvedeno od humanizam.van Anaksagora posta. jednak i lat.ţje bitka i na ljudskim iskustvima. u sebi jednak. Glavni predstavnik hominizma je F.rivanja onih fizikalno-kemijskih procesa na kojima se osnivaju ţivotne pojave. Prema ho. a suprotstavljaju se i mehanicizmu.tranje prirode i duha kao Homofinalan (grĉ. Grĉki filozof se valja po podu. oĉovjeĉenje.stiĉko Hominizam (lat.ţivanju.njuje ga V.šim situacije.ziva se danas holizmom svaka .hologija lika).voda i iskljuĉivih rezultata = cilj). ♦ istosvršan.they. to holon = cjelina. Tim svo.ĉelu da svako biološko istraţivanje treba da ima u vidu organsko jedinstvo ţivoga bića. historizam 2. istodjelnice. Smuts. zasnovan na na. i tako uopće biti nešto »povijesno«. C. S. materijali.snovana povijesnosti nalazi odluĉujuće obilje. Kod svakog potpunu relativnost spram nekoga vremena.lizmu upravo »cjelina« vrši funkciju usmje. Po Kantu je princip stanka. a sam bolesnik pri tom uglavnom nije koji u sebi sadrţe dio svega. S. koji ima historijskoga procesa. Haldane.tati uvedu u nazor o C. Schiller. 2) u obiĉ. Spranger. Prema jednom shvaćanju kod higestaltizam. kvalitativnohomogen histerijapoprimiti dramatiĉne oblike: bole.nom govoru hemeomerije potje.hovu jedinstva upotrebe razuma.). Naziv opasan za okolinu. viĉe.ĉe od Aristotela. filozofiranja treba prema Kantu jednego upravo obratno: samo zato što su nadţivjele svoje vrijeme nastanka one mogu djelovati i na kasnija razdoblja. Historicizam. Hominacija.vio je svoju ideju kozmosa. Sve su vrste podredene jednoj najvišoj storizma valja istaći da povijesnost duhov.va ţivota i djelovanja na taj naĉin da se historijsko aktivnosti. koje kao »cjelina« predstavlja više nego nje. »biologija cjeline«).govi dijelovi (organi. zastupaju ga J. za. pragma. još nipošto ne dokazuje nji.jim stavom holisti nastoje da se odvoje od vitalizma (jer ne priznaju posebne »vitalne sile«). Meyer-Abich. 2) proma. Pet svijetu i filozofiju (Dil.zili u Homeomerije (grĉ. shvaća svijet kao povijest i interesima i ciljevima.). Histeriĉni napadi mogu materije. humanism. tako da se povijesne istu svrhu. ĉini i vrijednosti ţivota uopće ne tumaĉe tovrstan. Kr sterije su se motivativni konflikti preobra.tendencija da se znanstveno istraţivanje ma koji su nalik na simptome organskih usmjeruje na »cjelinu« (strukturalizam. te nema nikakva osnova zahtijeva temeljno historizira. oboljenja.tizmu shvaćanje historije. nego se njihov smisao i stvarni sadr. v. A.nost svake tradicije.). motivima. U širem smislu na. srodan filozofijski pravac po kojemu je sva Historizam. Historijski materijalizam — v.ća iz ţivotinjskih stanja (filogenetiĉka anvjerska. homo = ĉovjek). v.matiĉnog tvorbi npr. — Nasuprot ovome shvaćanju hivrstama.ţaj bez ostatka svode na funkciju odredene homogeniteta princip istovrsnosti pod vi. psi.nih prema regulativnom principu siste. istoga porijekla. engl. B histerija znaĉi takoder i svako masovno izbijanje simptoma intenzivnih ĉuvstava: ratna. tj. homos = isti. jer drţe da deterministiĉko tumaĉenje fizi. Zaĉetnik je holizma J.

praktiĉki potvrditi na prirodom (lat. homogenHobbes (1588-1679) na temelju svoga131 (ĉuvstvima »sprem. kratica za relativisti. tradicionalna je psihologija prevladava samo razumskim uvidanjem da smatrala htijenje zasebnom kategorijom takvo stanje dovodi do uništenja sviju.štveno stanje ĉovjeka: »rat svih protiv mogućoj (budućoj) akciji dopunjena uz. koji imaju vi.nog) Homologan (grĉ. Pojam hu.ma. Ti procesi. ono što ĉovjeka ĉini ĉovjekom za raz. (V.nos — pozitivan .rilo svih stvari«. Budući da je zamisao o vlastitoj S aktivnosti redovito proţeta specifiĉnim Homo homini lupus (lat. convenientia po Ciceronu djelu.rijeklo i vrijednim ciljevima po kojima pojedinac. Za K razliku od homologije ana. ĉovještvo. Naziv je uveo Linne. da je izvomo odnosno osnovno bivše akcije. razu. Kr sviju. naziv ţa one psihiĉke procese koje karakterizira svjeSna usmjere. krila kod ptica i kukaca. tehniĉki ĉovjek (homo faber) ili što drugo. Pet Homo-mensura (lat. aktivnošću. ĉovjekova djelovanja s njegovom umnom proizvesti. doţivljajima emocionalnog karaktera teza koju je postavio engleski filozof Th.). postaje liĉnost i vrijedan ĉlan su se razvojem prilagodili na razliĉite funkcije društvene zajednice (v.nosti«. dok je s druge strane zamisao o dru. organe koji imaju bude humano biće. skladnost.). (npr.giji: etiĉkom smislu kao ideal ili apstraktni postulat podudaranje razliĉitih organizama s obzirom na (moralizam. nego Homologija (grĉ.jek doţivljaja (uz spoznavanje i ĉuvstvo). odlu. antropologija. ih on sam (povijesno. »stvo.riorne prirode.ka). izbor.). ta se teza suprotstavlja odredenju po kome bi ĉovjek bio u biti radni. izboriti. odbijanje. (V.logija je podudaranje organizama s obzirom na jednake funkcionalne (fiziološke) osobi. podudaranje.je za akciju.). a on se svršnim primislima. v.dicionalne evropske antropološke teze koja tvrdi da je ĉovjek u svojoj biti razumno odnosno umno biće. nisu homologija. ĉovjekovu bit nisu njemu pri. odgovarajući. ali egoist koji se definiralo kao ĉovjeku svojstvena sposobnost razumski uvidajući mogućnost svoje propasti da se na osnovu mo.šljivo i opasno stanje prevladava se razumskim. poodredenja. 2) u biolo. Svojstva i sposobnosti što saĉinjavaju dudaran.rodno dana.tiva uz svjesno zauzimanje traţi upravo iz egoistiĉkih motiva pomirenje stava opredjelju.manitet ĉesto je shvaćen u odnosno aequalitas po Seneki).mom obdaren ĉovjek.roĉnim sviju« (»bellum omnium contra omnes«).): ĉovjek je ĉovjeku vuk. razuman ĉovjek. tj. smisleno) mora suglasje. svode se predodţbeno i misaono na od. grada).še oblika (pristajanje. Homo sapiens (lat. bez obzira na to vrše li istu funkciju ili individuum. Htijenje je po prirodi nemilosrdni egoist. Danas se znaĉenje toga pojma proširilo u smislu tra.liku od F njegova posve prirodnog (animal. 1) u stoiĉkoj filozofiji: podudaranje kao smisao i vrednote uvidjeti. Prirodno nepodno. biće harmoniĉki ispunjeno jednake morfološke osobine (po.ĉku tezu sofista Protagore: »ĉovjek je mje.ili negativan — izmedu zamisli o nekoj mogućoj nako zadovoljiti princip homogeniteta (isakciji i zamisli o njenom ostvarenju vlastitom tovrsnosti) kao i princip specifikacije (v. prosvjetiteljskim (v.kova. slobodno.ne morfoloski razliĉitih organa (analogni organi npr. Ĉov. po kojemu ĉovjek tek treba da homologne organe. joŠ humanizam). s istim odnosima.nost prema akciji.). dakle Humanitet ili humanost (lat. ĉovjeĉnost. humanitas). krila kod ptica i ruke kod ĉovjeka).) putem.riti«.) karakteristike njegove ap. škrge kod riba i pluća kod viših kraljeţnjaka.) F Htijenje (prema htjeti). Teza dobiva razliĉit smisao prema tome shvati li se ĉovjek individualno ili generiĉki. koji je u stupnjevanju organskoga ţivota upravo ovom diferencijalnom razlikom od ţivotinja odredio ljudsku vrstu. ljudskost. istoimen. »liĉnehumanitet angaţiranosti«)i preplavljena prirodoznanstveno orijentiranog evokacijama psihiĉkih stanja doţivljenih uz empiriz.). istosmislen. bit ĉovje.

Ivan Ĉesmiĉki. prirodi i umjetnosti. Bogo.šić itd.vati na uvaţavanju ljudske prirode kao spe. bilo time što ga podreduje nekim nadljudskim naĉe. I u našim krajevima humanizam je imao niz znaĉajnih predstavnika (Nikola Modruški.šljenja (nasuprot autoritetu crkvene dog.).redena ljudskoj prirodi i njenim osnovnim potrebama. to su samo odnosi stvari i ĉovjeka. Takav stav formu. Juraj Dragišić. to su samo elementi ĉov. Prvi poĉeci huma.cijom ĉovjeka — iskljuĉujući pri tom ono što ĉovjek samom sebi otuduje. 1. Ilija i Ludovik Crijević.jeka i za ĉovjeĉji svijet. prkos naroĉito prema bogovima. a ono što mi zovemo stvarima.skog« elementa na svim kulturnim podruĉ. pozitivan stav prema vrednotama ovozemnog ţivota. Juraj Šišgorić.leru »sav je mentalni ţivot orijentiran pre.vanja ĉovjeka ide za vrijednosnom afirma.lirao je već Protagora poznatom izrekom da je »ĉovjek mjera svih stvari«. Za tu je epohu karakteristiĉno budenje ţivog interesa za klasiĉnu grĉko-rimsku starinu. obijest. humanizamst. pravnih i etiĉkih shvaćanja s kršćanskima. a132 dijelom s njom koincidira. bilo time što ga izobliĉuje nekim pod-ljudskim postupcima iskorišta. Marko Marulić. teţnja za svestranim razvijanjem »ljud. Hysteron — proteron (grĉ.jima (nasuprot srednjovjekovnoj opsesiji »boţanskim« motivima).): »kasnije« — »ranije«. slijevanje antiĉkih (»poganskih«) filozofskih. logiĉka pogreška koja nastaje kad se još nedokazanom tvrdnjom (tezom) do. S. peti.nizma javljaju se u Italiji (Dante. neme. Prema Le Dantecu »ono što ĉovjek spoznaje. borba za slobodu mi. zla upotreba snage.tio principii). A kako naši ciljevi mogu biti samo ciljevi onakvog bića kakvo mi jesmo. b) spoznajnoteorijski stav prema kojemu sva. C. Fran Trankvil Andreis. Jakov Bunić.sis).cifiĉne vrijednosti u svakom ĉovjeku pojedincu.) koja dijelom prethodi renesansi. Pet hysteron-proteron .ka spoznaja moţe vrijediti iskljuĉivo za ĉov.Humanizam. »Humanizam je svjesno razradeni antropocentrizam koji. Petrarca). 2.« Kr Hybris (grĉ.vanja« (Entretiens d'ete de Pontigny). Schil. Damjan Bene. Antun i Faust Vranĉić.me).kazuju odnosno potkrepljuju razlozi za nju umjesto obratno.lima i silama. ali se on doskora proširuje na sve evropske zemlje. Budući da na taj naĉin dokazni razlozi nisu još dovoljno oĉiti. u filozofiji: a) etiĉki stav prema kojemu svi društveni odnosi moraju poĉi. rijeĉ je o nedostatku dokaznog uporišta (v.jeĉjeg opisivanja svijeta«. polazeći od pozna.ma nekim ciljevima. Po F. oholost.).vi na to odgovaraju osvetom (grĉ. oĉito je da je svaka spoznaja pod. kalturnohistorijska epoha (14-16.

vremene otudene gradanske civilizacije.) kao ideja. formalistiĉke i.rima. st. novolat.ni pojam fenomenologije (v. Istinski su i zbiljski ideali oni koji se neposredno ostvaruju i potvrduju u sadašnjosti i kojima je nošeno svako kon.sti. idealis). stvari i dr.)'kao najvi. misao vodilja. smisao. djelovanja.). elite (Carlyle. dohvaća se štastvo (v. Suprotno: materijalistiĉko shvaćanje historije (v. zastupali su i mnogi neokantovci (Windelband. Ako je takav ideal sa.je osnovu toga kretanja nalazi u razliĉitim idejnim. suprotstavljajući time zakonito pri. opstanka.kert). pa su im zato ostale neobjašnjive ne samo neke od bitnih kategorija historije nego i kretanje suvremenog svijeta. F Ideal (grĉ. tada je to samo (nedje. nego samo iznad iskustva kao platonska ideja — uzor. nijedna od njih nije uspjela otkriti bitne osnove toga kretanja. Kant). tj.rodno kretanje historijskom. K Idealan (lat.noga. 2) u etiĉko-praktiĉkom smislu. U 19.ta. pa prema tome o kontingentnosti historijskog kretanja. Ideacija (grĉ. Idealisti u shvaćanju historije bili su u . savršen. idea). htijenja. pristalica subjektiv. Iako su mnoge idealistiĉke koncepcije historije spoznale neke od faktora koji dje.). koja pokazuje ne ka. cilj. uzoran. kapitalizma. Teorije o djelovanju prominentnih liĉnosti. što je dobilo svoj radikalni oblik u teoriji viših rasa (Gobineau.ha. regulativ ţivo. 2) nasuprot realnome. eidos.ja apsolutne ideje u obliku objektivnog du.panj ideala. Idealistiĉka koncepcija do. i u sociologiji i u filozofiji historije. To je osnov.ji nasuprot realistu ne uzima zbiljnost ka. pri ĉemu je i historija samo moment razvo.kretno djelovanje.kratskog etatizma. gledanje biti.) zbiljskih likova i tvorevina duhovnog i materijalnog svijeta. i 20.luju u historijskom kretanju. Chamberlain i poslije njemaĉki fašizam).). Upravo zato nijedna od njih nije mogla postati i teoretska osnova za praktiĉku promjenu su. samo predo. razvijale su se nasuprot marksizmu razliĉite idealistiĉke koncepcije.sti. dokuĉio.latna i nezbiljska) »loša ili tamna beskonaĉ. Naziva se i »ideirajuća apstrakcija«.I 133 idealistiĉko shvaćanje historije krajnjoj konsekvenciji i francuski materijalisti 18. svrha. spiritualnim ili psihološkim fakto. uzor. Lapouge. 1) primjeren ideji ili idealu. bez opstanka izvan svije. potpun.šeg cilja (ili dobra) kojemu treba teţiti da bi se dostigao. Pe Idealist. naravno.kva jest nego teţi njenom uzdizanju na stu. duhovnoga ili imaterijalnog.. norma. Pe Idealistiĉko shvaćanje historije: svako tu. nezbiljski u smislu nestvarnoga.maĉenje historije i historijskog kretanja ko.nost« (Hegel). teološke koje još egzistiraju u neotomizmu i drugim crkvenim filozofijama. Ric. drţavnog kapitalizma i biro. pristalica idealizma: 1) u ontološkognoseološkom smislu. objektivnoga ili apsolutnog idealizma (v. U idealistiĉke interpretacije historije moţemo ubrojiti i razliĉite psihologistiĉke sociologije (v). i 3) koji ne opstoji empirijski — realno.bila je kod Hegela najsistematskiji oblik. onaj ko. Tako su nastale koncepcije o ulozi velikih liĉno.ko jest. nego kako bi trebalo biti.mo apstraktni postulat. svojstva. V i I u sastavu S i P oznaĉuje djelomiĉno-jesni (partikularno-afirmativni) kategoriĉki sud (Neki S jesu P) (v. Ideja ili predodţba maksimalnog savršenstva ili potpunosti nekog predmeta u svojoj vrsti (liĉnosti. Ideacijom se neovisno o indukciji dohvaća esencija (v. Pareto). stanja. ozbiljio (»progres u beskonaĉnost«. idealis).). A. ĉije se dokuĉivanje odgada u vjeĉnost.ĉen ili zamišljen. st. koji su taj razvoj svodili na razvoj ideja.

matematske. ideja kao ideal u apso. kako to zastupa srednjovjekovni realizam.ĉke. nego je iza nje i nad njom (metaphysis). njegov oblik. koji imaju predmetni opstanak za mišljenje i vaţe vanvremenski. Znanstvene idealizacijske tvorbe nisu iskonske.ces bivanja poima kao 'idealiziranje'.zacijom usavršava. Kad namjesto »Jed.litetu i savršenstvu. ono vidljivo u videnome.ziranje«: za Descartesa ideje su misli ĉovje- . Idealne tvorbe objektivne znanosti omogućene su. onda ide. (po)vijedati. »Ideja« izvomo znaĉi lik ili izgled vide. logi. eidos).dujući ideje kao misli što zraĉe iz »Jedno. matematsko-prirodo. — cau. ĉin kojim se neka stvar. U Husserla pak znaĉi proizvodenje idealnih pratvorbi kroz koje zapadno-evropsko znanstveno mišljenje vidi svijet našeg iskustva kao ukupnost o sebi odredenih i postojećih bića. vjeĉne bitnosti.stavljenosti zbilje i ideje nego se sam pro. stanje ili osoba prikazuje kao savršenstvo i samim tim postavlja kao uzor ili ideal (v.dividualnog ljudskog organizma koji je »u sebi stalni proces idealizacije. — Ovo »subjektiviranje« pojma ideje. koji nasuprot materijalizmu. Filozofski nazor prema kojemu je cjelokupna zbiljnost samo izraz ideje kao jedinoga pravog bitka. Jasnije je to izraţeno u Hegelovom tumaĉenju in. a materiju sekundarnom.jetu jesu po tome što njih »nasljeduju« i »sudjeluju« u njima.sae exemplares. — Izraz idealizam dolazi od pojma »ideje«. feno.ĉela u sama bića. doţivljava u novom vijeku daljnje »humani. ali u odnosu spram videnja. zna. Tako se taj pojam u Hegela javlja u problematici odnosa zbilje i ideje ne kao 'negativni odnos' u suprot. — Platonizam je tako prototip svakoga idealizma.ti. a vidljiva bića u svi.ljivog zadanog nam svijeta.noga. U ćudorednom ţivotu kao i u pedagogiji idealizacija ima veliko znaĉenje pri aktiviranju volje za moralno samoizgradivanje. uteme.skoga korijena »vid«.ljene i motivirane izvornijom idealizacijom neposrednog ţivotnog svijeta (Lebenwelt) koja se sekundarnom znanstvenom ideali.je kao »arhetipovi« (Augustin) bivaju misli boţje i slike u boţjem duhu na ĉiju je pri.vi bića. 2) idealni bitak idealnih predmeta (v. Ova nezavisnost prostora i vremena od empirijsko-psihološkoga su.znanstvene) idealne tvorbe.bjekta pruţa jamstvo za njihov »empirijski realitet« u individualnom spoznajnom aktu.lutnom idealizmu (Hegel).ra i vremena kao proizvoda i nerazdvojnih dijelova transcendentalnoga subjekta ili nadindividualne svijesti uopće.idealitetIdealitet: 1) idealni bitak predmeta samo134 u svijesti spoznajnoga subjekta. prvobitne (primordijalne) jer pola.liku stvoren svijet (Toma Akvinski). organizira i rašĉlanjuje u kompleksne i naroĉito specifiĉne (npr.noga« stupa kršćanski osobni Bog.menologija. i u njegovu se razumijevanju svagda oĉituje bit i domet neke idealistiĉke pozicije.ga«. U filozofiji ima specifiĉno znaĉenje.stao sudbonosan za evropsko mišljenje. onostranog duha. duh smatra prvobitnim. ono što zapravo jest i nije više priroda (physis).je opstanak svijeta bića i njegovu spoznaju.) sebi ili drugima. Plotin ga povećava odre. što već u Platona lebdi izmedu lika samoga bića. na ĉemu se temelji nuţnost i općenito vaţenje iskustvenoga sklopa. Za Engelsa je to »drugi veliki tabor« uidealizam fi.dere« i slavensko »vidjeti«. teorija predmeta) kao što su matematiĉke i logiĉke tvorbe i vrijednosti. Pe Idealizacija (od novolat. Pojam »ideje« vuĉe svoje porijeklo od indoevrop. Tako Kant nauĉava »transcendentalni idealitet« prosto. dok Platon tome pojmu prvi puta daje znaĉenje metafiziĉkoga tvornog poĉela (idea. Z Idealizam. i dok Aristotel ovaj jaz izmedu pravoga i prividnoga svijeta pokušava smanjiti premještanjem ovih po. koji je u toku povijesti po. 3) bitak u svom tota. što sobom omoguću. jedino zbiljsko za spoznaju (idea = res). u kojem se upravo objavljuje ţiva duša«. pa se samo zrenjem ideja i »sjećanjem« na njih pojedina bića mogu i prepoznati. latinsko »vi. idealis). i shvaća ga kao »bitkujuće biće« (ontos on).lozofiji (»Ludwig Feuerbach i kraj klasiĉne njemaĉke filozofije«).ze od predznanstvenih oĉitosti samorazum. od kojega potjeĉe i staroindijsko shvaćanje Veda.Ideje su nepromjenljivi praliko.

koji zbiljnost poznaje samo u obliku materijalnog objekta i njegova odraza u svijesti.nik.tinski ozbiljuje. forma.idealizam ka koje on neposredno zna. a ne osjetno. izgled. Prenijeto s osjetil.ĉene su kao stvaralaĉki uzori u boţjem mi. kod koje. platonizam i njemaĉki ideali. Platon nigdje nije dao definiciju ideje. ne. temeljni pojam poredbene sociolo.ĉko-praktiĉki idealizam nauĉava da svi ljud. pre.: vidje-ti)].ri. što je imalo za posljedicu da je njezinu subjektivno-djelatnu stranu razvio ideali.jeĉ ideja izvodi se iz: vid (isto u lat. — Poka. Pe Ideelan. idealno tipiĉni rad.lovom sistemu ideja je apsolut koji se dija. da trojako znaĉenje pojma ideje kao objektivne zbiljnosti. grad. dok Schelling u identitetu idealnoga i realnoga u apsolutnome kao je. filozofija ne nalazi svoje pomirenje sa zbiljnošću u ideji (Hegel).gije (M. ideja duše. idealan 2)Ideja [grĉ. — Nasuprot »kontemplativnom« materija. U Hege. koji nije reelan ili realan (v.ko tvrdi pozitivizam. boga). djelatnosti i misli (npr. Demokrit govori o ideji atoma.dinstvu duha i prirode nalazi istinu idealiz.ga je ideja demijurg stvarnosti. Pe Idealtip.zam.dava oba tipa »teorije« svojim shvaćanjem zbiljnosti kao prevratne »prakse« povije. ali apriorne. vid-e-o. Samo su duhovno vidljive. Pe Idealrealizam. osjeta. Nasuprot Hegelu. u hrv. U Kantovoj filozofiji ideje su nuţni pojmovi ĉistog uma. oblici i norme mišljenja i spoznavanja imaju svoj temelj u zbiljnosti i u njoj su ukorijenjeni.zuje se. za Hegela je ideja »ţivi pojam« i »apsolutno jedinstvo pojma i objektivnosti«. U njemaĉkom idealizmu opet dolazi do jedne metafizike ideja: za Schellinga one su »duše stvari«. već prema tome koliko se individualno pribliţuju ili odstupaju od pretpostavljenih idealnotipiĉnih struktura. svijeta. što Kant rješava »sintetiĉki« kompromisno: one su ograniĉene na ljud. Marx kaţe da je za njega idejni svijet samo materijalni svijet prenijet i preraden u ljudskoj glavi. odnosno: idea i ei.vani idealizam ili takav realizam koji uzima u obzir i idealne tvorbe. Sve što jest samo je sjena ideje.idealizmom.dos = lik. U Platonovoj filozofiji ideje su nepromjenljivi uzori stva.zam.nost odredi kao »idejni agregat« osjetilnih danosti.šljenju. filozofski nazor koji smatra: 1) da je idealno u isti mah i realno. i 3) realno zasno. kako su to zamišljali Kant i novokantizam. idein = vidjeti. ili srp. 2) spoznajnoteorijski ili subjektivni. subjektivne danosti i uzora u smislu ideala pruţa mo.go se u revolucionarnoj izmjeni svijeta is. ili racionalizam ako se zbiljnost shvati kao »idejna tvorba« koju konstituira razum ili mišljenje svojom ap. Sadrţaj ideja ne moţe nikada biti dan u iskustvu (npr.gustinovoj filozofiji Platonove ideje tuma. — Fichte svoju nauku naziva idealrealizmom i real.gućnost za tri tipa idealizma: 1) ontološki ili objektivni (odn.nog na misaono podruĉje. spoljašnjost. ali ipak sluţi kao regulativni princip u praktiĉnom stvaralaštvu.paju Platon. Idealtipovi sluţe kao modeli kojima se mjere i opisuju konkretne dru. Teze o Feuerbachu) prevla. Kao teorija otudenog svijeta. Weber). za Lockea 135 oznake svakoga sadrţaja svijesti. »kompleks osjeta« (Mach) ka. kojim se oznaĉuju idealno pojaĉana i do ideala uzdignuta zajedniĉka obiljeţja tipiĉno srodnih društvenih tvorbi.ski ĉini treba da su usmjereni prema jednom idealu. itd. a ne prema materijalnoj koristi. U Au.lektiĉki razvija.ma i realizma i naziva taj nazorideja idealrealiz. ideja oznaĉuje misaoni uzor ili paradigmu. i vaţe kao jedini bitak.snoga svijeta.dene (racionalizam) ili steĉene iskustvom (empirizam).sko iskustvo.dodţaba i pojmova. Po Aristotelu ideje su identiĉne s poj. ali svijet u kome su izraţeni ciljevi ljudskih djelatnosti. što znaĉi: oblik ili forma atoma. dakle.). apsolutni) kakav zastu. 2) da idealni principi.štvene pojave. koji moţe biti ĉisti empirizam ako se zbilj. odn. i naposljetku 3) eti.riornom sintezom. oliĉenog u idealu. Na taj naĉin iskrsava pitanje odakle one potjeĉu — jesu li priro. Korijenski ri.movima koji izraţavaju općenitost. Npr.lizmu.mom. Marx (usp. B . lice.

nja. a u novije se vrijeme pripisuje i nekim fi. moral. nasuprot mnogolikosti misaonih i predodţbenih akata i procesa koji se odnose na Ideologija (grĉ. biti medusobno manje ili više sliĉne ali se nipravo. Ona tre. biti identiĉne. Identiĉno je ono što se ni u kojem Fuller. idem = isti i facere = ĉiniti).tuacija. svojstvo jednako sa. duh i priroda..ga i Pejorativni smisao dobiva po. zatim u renesansi. fiziĉkog i psihiĉkog. u naĉin prevladava dualistiĉka opreka izmedu prenesenom smislu prepoznati. ideal. subjekt i objekt. v. naĉelo logiĉkog mišljenja.njima bića u mijenjanju njihovih stanja i u toku zasniva ĉitava naša spoznaja. identiĉne (v. mogu iznalaţenju praktiĉkih pravila za odgoj.move ili bitka i mišljenja. Identitetna filozofija moţe se javljati ne samo u Identifikacija (lat. Wodbridge.bina druge joj paralelizam (v. Identiĉni su oni Tracy (Les elements d'ideologie) i grupa pojmovi koji imaju isti sadrţaj i opseg. pa sto. istovjetan.teriju i duh. karakternih oso. nauka o idejama. Pa ĉak ni Napoleonu. objektivno i subjektivno. odnos po kojem je neko biće.) po pogledu.nje. U psihoana. Na taj se poistovjetiti. identiĉnog bitka. uvjeta i si. apsolutno znaĉe. dva su pola.sti u Identiĉnost. te ih svodi na jedan Identificirati (lat. politiĉko djelo.nida.loge (svoje kritiĉare) jedna te ista stvar ne moţe ostati trajno sa nazvao »zanesenjaĉkim politiĉkim idealistima«. kome su sve moguće pojavne suprotno. predodţbama (franc. sobom identiĉna (v. duha.likuje od neĉeg drugog ili se u Identitetna filozofija (identitetna teorija) najmanju ruku ne razlikuje u relevantnom predstavlja oblik filozofskog monizma (v.ba sluţiti njihova razvoja.difikaciji — ukoliko se pronalaţenja samoga sebe. jednoznaĉan. materijalistiĉkoj mo. dvije pojavnosti (dva atributa. Postulat ţivotu stranim teo. identiteta moţe tako vrijediti u potpunosti samo u podruĉju misaonosti. tzv. kako ju je zastupao i razradio F. nuţ. podjednako realne pojave jedne neutralne Kao znanstveni pojam uĉvrstio se u psihologiji apsolutne zbilje).mom sebi. identitet).lozofima identiĉan . na ĉijim se odnosima i spaja. identitet. Taj se termin upotrebljava i za mnoge monistiĉke filozofije (od Spinoze do Hegela) koje ma. Schelling. ma (Alesander.vanje i dr. koji je ideo. panpsihiĉko odnosno Identitet ili identiĉnost (lat. znaĉenja. drţavu. Moore. istovjetnost.lizi jednoj od pojavnih opreka prida bar donekle oznaĉava proces preuzimanja naĉina ponašanja. nego i u idealistiĉkoj odnosno liĉnosti i znaĉi proces sazrijeva. Parme. apsolutni osnov svijeta. a sebe ideo. objekta i subjekta. istovjetnost pomišljenog. potpuna Pet suglasnost.nost i slobodu smatraju samo prividnim su. st. stavova.). poj. Javlja se već kod isto). engleskog i ameriĉkog neorealiz136 ideologija potpuno jednak. Realno: istovjetnost stvari ili idees). ustanoviti identiĉnost (v.gistiĉko obiljeţje.lozima.stvenost koje. Z ima izrazito panteistiĉko. a u novom pojava. idea = ideja i logos = nau.ga i potjeĉe naziv identitetna filozofija. senzacijama. »indiferencije«) jedne te iste u sebi istovjetne zbilje.no i realno. utvrdivanje identiĉ.ka). — kad ne mogu bez ostatka poklapati. vijeku naroĉito kod Spinoze i Schellinga od Fenomenološki i logiĉki: jedin. identitas od idem = (pan)lo. W.Identiĉan (v. nazvali ideologijom. dvije strane.). S obzirom na svojstveni motiva.). realistiĉkom obliku (obje opreke kao poistovjećivanje.ke o jedinstvena cjelina u raznolikosti psihiĉkih osjetima. G pogledu ne raz. Dvije stvari. dijalektika). istoznaĉan.nosti.jam ideologija po ne mogu biti apsolutno identiĉne.cirati. idem = isti i facere = ĉiniti).retiĉarima. Tako su je nazvali Destutt de isti (realni ili idealni) predmet. mišljenje i bitak.) identitetna filozofija kadšto osobe s kojom se ţeli identifi.protnostima jedinstvenog. Psihologijski: kad svijest ostaje u sebi ista kao Ideologija ima ovdje znaĉenje nau. realnog i idealnog. prirode i predmete promatrati kao jedne te iste. koji su svoju filozofiju identiteta — v. sveobuhvatni.ton i dr. Po filozofiji identiteta. medutim. Stav filozofa potkraj 18.

stanje pojaĉane osjetljivosti organizma (alergije) na neke predraţaje i agense.ĉke partije. lijekove. 2. a ĉesto nisu sposobni ni da nauĉe govoriti. nego opće (gene. kri.. osoba koja je u najvećoj mjeri mentalno defektna.jenih. odnosno posjeduje kvocijent inteligencije do 25. Ideologija je zapravo otudenje ĉovjeka (njegove istinske stvaralaĉke biti) na podruĉju njegove svijesti i spoznaje. v. v.no) materijalno biće s jedne strane i na isto tako od tog bića izoliranu (i upravo zato posve zavisnu) ideologijsku svijest u obliku teorije ili kontemplacije. 3) politiĉka dok.sno ili nesvjesno idealiziranje ili prikrivanje vlastitih interesa (klase.nja upravo ono pojedinaĉno i osebujno. koje se javlja podvajanjem svjesnog bitka na osamostaljeno.sne odredenosti i ograniĉenosti njihovih realnih nosilaca. bez uĉešća naše volje. Po Jamesu radnja koja je postala au. .kov opstanak. Su. du.njem otudenja i ozbiljenjem istinskog.. strahom. Ideoplastiĉan (grĉ. njegovi društve. za razliku od nomotetskog (v. 4) svje. moralna osoba.daju. idiografski). fetišiţi.). dijalektiĉkopraktiĉke. Tako se ĉovjek nalazi pod vlašću svojih vlastitih (od njega odvo. Odrasli idiot moţe postići mentalnu dob do 3 godine. upravljanje prema idealnom cilju. 6) smatranje ideja pokretaĉima historijskog razvitka. u kojem pojedinac — bez uoĉljivog razloga — ne podnosi odredene motive.latnosti i samosvrhe): on je tada pravno lice. religiozno biće. Oĉituje se u bolesnim promjenama koţe i sluznice.ni i ljudski odnosi.). osobe.hovni ţivot jedne epohe. neistmka. 2) tzv.nog humanizma (v. sloja. Pravi smisao dobiva ideologija u Marxa u vezi s pojmom otudenja (alijenacija. grupe.idiot znaĉenja rijeĉi ideologija: 1) cjelokupni misaoni.). 1. Ideologij.snog dogadanja. ĉisti prakti. svjesnostvaralaĉke biti.ralne) zakonitosti toga zbivanja. svrha). mo. u prenesenom smislu: trajno ili prolazno stanje specifiĉne psihiĉke osjetljivosti.tomatska. Idiografija (v. u kihavici.ji je njegovo djelo. drţavljanin. teoretiĉar. politiĉar. sredine itd. dezorijentira. oznaĉava postupak kojim se opisuje svojevrsni.dodţbe izaziva besvjesno.) po. Dok prirodne znanosti nemaju interesa da uoĉe pojedine dogadaje. Prema Verwornu (1863 — 1921) ideoplastiĉna je umjetnost koja prikazuje ideje ili koja stoji pod utjecajem ideja.protno: fizioplastiĉan. otudenih) sila. laţna. F Idiosinkrazija. jednom dani povijesni dogadaj. izolirano (i tako obesmisleno. idea = misao i lat.jam koji oznaĉava naĉin opisivanja povije. a u biti radnik. Kr Idiot. laţna. situacije. K Ideomotoriĉna (grĉ. njegov ţivot. fetišizirana svijest i spoznaja (»kao u krivom ogledalu« ili cameri obscuri) koja proizlazi iz društveno-historijske. filozof. metodološki po.stupka kojim se sluţe prirodne znanosti. idios = svojevrstan i grafein = pisati). pojam koji su u metodo. real. izopaĉena.va. gubitkom orijentacije i sl. U tom smislu nije ideologijska (kriva. 5) tzv. Idiografski (novogrĉ. razliĉita jela. snaga. Idioti su redovno nesposobni za bilo kakav organizirani posao. njegov svijet. supstance biljnog i ţivotinjskog porijekla i sl. politi.ski oblici ţivota razrješavaju se samo ukida. zanimanja. idea = misao i plasso = oblikujem).ĉar (tehniĉar) itd. bronhijalnoj astmi itd. kla.ideologija U marksizmu se javlja nekoliko137 Ideotelija (grĉ. koje njime vla.logiju znanosti uveli novokantovci (W. te na njih reagira snaţnim uzbudenjima: bijesom. Ideologij.rana) samo svijest i spoznaja nego i ĉovje. pokreta i dr.tum = kretanje) radnja koja izvjesne pre. a on se javlja u ideologijskim oblicima (koji oznaĉuju otudenje njegove društveno.povijesne. Windelband).trina (u smislu »ideološkopolitiĉki«. odredenje nekoga toka dogadaja prema svrhovitosti. idea = ideja i telos = cilj..ski je konstituiran njegov (svjesni) bitak ko. povijesne znanosti imaju kao predmet svoga opisiva. proizvodenja kao samodje. duhovna nadgradnja nad društvenoekonomskom osnovom jednog sistema.

zakljuĉivanje po neosnovanoj analogiji.njujućih predodţbi koje ometaju spoznaju. pa se sredstvo iiluzionizam svrha samo trenutno poklapaju da bi se opet razdvojili poput svake loše beskonaĉnosti. (V.nost. te premda se odvija u realnom prostoru ona svojim naĉinom bit. najteţi stupanj intelektualne radi zadovoljenja nove potrebe itd. Idoli pe. K Iluzije. spada na rad ili tehniku. F.) ili rada (v.ćine (jer nema dovoljno svjetlosti) su indi. iluzije nastaju ispuštanjem.za po kojoj bi postojeće ograniĉenosti u spoznaji prirode ostale nepromijenjene i u budućnosti. samovolja i iluzija.) i tvorbe (v. pogrešne interpretacije objektivno da. Ignoratio elenchi (lat.nim zakonskim. ĉim se igra zapo. koji nije u skladu s postojećim (pozitiv. lat. To je Schillera navelo da jedinstvo tvarnog i oblikovnog nagona ĉovjeka razu. slavi i sveĉanosti gdje poprima simboliĉko znaĉenje.no pukom legalitetu (v. pri. Idoli teatra su zablude iz razliĉitih teo. No to zacijelo ne znaĉi da je igra isto što i puka igrarija. ili u ta. idola fori (idoli trga) i idola theatri (idoli teatra). Izraz potjeĉe od Du Bois. Na perceptivnom planu to je subjektivno iskrivljavanje neposredno danih objektivnih podataka. Ilegalno stoga mo.). suprotno od legalan (v. Igra. dodavanjem ili zamjenjivanjem nekih elemenata u originalnom sadrţaju.-Reymonda (1872). Kod pamćenja. do kojeg dolazi zbog odredene konfiguracije podraţaja ili stava oĉekivanja. Razum se oslobada idola ako se drţi iskustva. B Ignorabimus (lat. ljepotu i ćudorednost proglašava . Igra.bode.vidualne ograniĉenosti koje ĉovjek u sebi podrţava. heterozetesis) koja se pojavljuje ne.) F Iluzionizam (lat. illusio = varka. tlapnja. za razliku od ĉinidbe (v.kvim djelatnostima i podruĉjima koje su tome najbliţe. ni.rodi (npr.risti.nosti u njezinu totalitetu (Briefe iiber die dsthetische Erziehung des Menschen). slobodna djelatnost duha i tijela bez ko. laţnih.). tom uzreĉicom oznaĉuje se agnostiĉko-skeptiĉka te.nim malformacijama mozga. idolum).hotice.ka radi zadovoljenja neke potrebe mora biti ponovljen Idiotizam. zamjena pojmova i sl. ona gubi bitni znaĉaj igre i poprima strukturu svrsishodne djelatnosti. za razliku od mutatio elenchi (v.je ni ĉisti privid.korda ili prihoda.ţe biti moralno. uzrokovan naslijedenim138 ili steĉe. nezakonit.vanje pravila igre.nih ili prethodno doţivljenih podataka. nadalje. pogreška u dokaziva. npr. rasterećenje od svih svrha i raz. Idol (grĉ.bibriga. Kod Demokrita su idoli sliĉice koje izlaze iz predmeta i ulaze u ljudska osjetila. Stoga. Idoli trga su predrasude koje se oblikuju iz zajedniĉkih nekritiĉkih shvaća.).fektnosti.) kao svrsishodnih djelatnosti.dijeva radi bilo kakve odredene svrhe. Idoli plemena leţe u samoj ljudskoj pri. od kojih se upravo ima razlikovati. Odatle se ĉini da je igra najprisutnija u blagdanu.ĉin). »igra valova«). U etici: suprot.rija i uĉenja koja su laţna a pojavljuju se kao autoritativna. sportsko natjecanje samo radi postizanja re. igra je kao takva već s onu stranu odnosa sredstva i svrhe u sebi samodostatna i utoliko istinski beskonaĉna kao pomirenje nuţnosti i slo.nja. sjena. Dok smišljeni niz svrsishodnih radnih postupa. idola specus (idoli pećine). društvenim i politiĉkim) poretkom ili je protiv njega. utvara. Iz te perspektive ona otvara pravu zbiljnost i vlastitost ĉovjeĉjeg opstanka s onu stranu rada. Imajući u vidu upravo odsutnost svake svrhe. Pe Ilegalan (lat. u beskraj. nazor koji u mnogolikim filozofskim varijantama i ĉesto na razliĉitim osnovama svu istinu. kao što je primjerice umjet.idiotizamde.).mije kao nagon igre (Spieltrieb) koji teţi ljepoti kao najvišem oĉitovanju ideje čovječ.).). ĉesto se taj pojam prenosi i na ponašanje ţivotinja pa i neţivu prirodu (npr. cilja i svrhe. Bacon u svom djelu »Novum Organon« razlikuje ĉetiri vrste idola. tj.). eidolon. ona ima vlastitu zbiljnost koja zahtijeva i igraĉku ozbiljnost te pošti. Kao igra ona ima vlastita pravila koja je odreduju u njezinu odvijanju i time omeduju od svake ne-igre. nećemo znati. To su: idola tribus (idoli plemena). slika.ka seţe i u imaginarni prostor mašte.nju (v. obma. osjetne varke.

ţan. Materija je tek jedan naĉin po- . varijanta ilu. Imaterijalizam. amoralizam).lizma.ginacija.bjekta. koji nema zbiljskog osnova.ĉkim i pozitivistiĉkim shvaćanjima.nici filozofije imanencije su Schuppe.de da je materija vrednote subjektivnim iluzijama. osniva na osjetilnim utiscima i koja stoga nije Odbacivanje moţe imati smisao amoralnosti ili adekvatna. metafiziĉka koncepcija koja se suprotstavlja materijalizmu (v. shvaćanju (Giordano Bruno. imaginatio = mašta. nove etiĉke pozicije Imaginaran (lat.139 javljivanja u duhovnoj zbilji. Izraziti predstav.sti.) reforma. — U mate.ma.) svijesti. a praktiĉki iluzionizam prirodonauĉenjaci. Prema tome nema objekta bez su. Po Kantu je spo.jom se formom sistem s obzirom na njegove vla. .zam.stite postavlja kao ćudoredna za.matici: aller Werte«).). stanovitog podruĉja.tan (v.).zionizma je i fikcionalizam (v. Po panteisti. šljanje). osoba ĉija se intelektualna defekt. netvaran. Klasiĉni oblik imoralizma jest npr.iluzionizampukim iluzijama. Svestranu analizu i ocjenu imperijatj.). imanentan. norme trebanja (»treba da«). Nietzscheovo etiĉko stajalište (»Umwertung koji je samo izmišljen. moralizam (v. Imaginacija (lat. (V.). G posjeduju mentalnu dob izmedu 3 i 7 godina. Zie.). Imoralizam ostaje svagda u veliĉine koje zapravo ne opstoje. Imanentna filozofija (filozofija imanencije). tj. Imperijalizam. Odrasli imbecili . dan kao sadrţaj spoznajne svijesti. Pet Imaterijalan. koji tvr. a lako dovodi do solipsizma (v.imperijalizam obmanom. Spinoza) bog je snalaţljivosti. samo na uobrazilji. Jedna tek pojavna forma nevid. moć zamišljanja. etiĉki smjer ili moralno stajalište šljanje.nosno Imperativ (lat.ljivih prirodnih sila. a u os. pa nije njezina negacija nego negativnih brojeva.niva uopće. »Radi uvijek tako da moţeš htjeti da maksima Pet tvoga djelovanja postane opći zakon« (Kant). bezuvjetni i svo.va se suprotstavlja.no se mogućeg iskustva (v. Ima.nost nalazi izmedu debila i idiota. kategorija.) i negira opstojnost materije kao samostalne zbiljske supstancije.je granice ţeliš ovo. (V.znaja imperativ. pantei. Drugi je neposredno Imanentna kritika prosuduje ne.povijed (zakon): pretpostavke i unutrašnju dosljednost. koji je u neĉemu sadr. Stvari o sebi bez spoznajnog subjek. Po transcendentan (v.) S tablica vrijedno. propisi razbo. sud). ćudoredni) postoji izvan njega.. tj. a moţe biti i ravnodušan spram imaginacijom najniţi stupanj spoznaje koja se njega i svakog morala (v. onda moraš uĉiniti ono. zamiodnosno kvocijent inteligencije izmedu 26 i 50. postojeći moral ili mu prazni prostor imaginacija. apstraktnozasnivanja novog moralnog nazora (etike) i pojmovne spoznaje moţemo doći samo pomoću etiĉkih principa. korijeni iz okviru etike. Prvi nalaţe pod nekim uvjetom: ako imanentna iskustvu. prividom. ima. nalaganja. Imoralizam je svojevrsni u neĉemu (v. imago = slika). kao suprotnost materijalnom znaĉi duhovan. jer do adekvatne. normi.).ki misaoni zakonodavni. zapovjedna for. Opreka: transientan (lat. biti imanentan. monopolistiĉki stadij kapita. izmiImoralizam (lat.ĉkom Kantu: 1) hipotetički (imp. biti sadrţan stanja i morala. ĉini radi neĉega drugoga.ta su nezamislive (monizam svijesti). ne i 2) kategorički (moralni. Za Leibniza je koje odbacuje vladajući.sti«. izraz zapovijedi. tj. »novih uma. npr. imaginaran. transiens) od. Spinoza nazi. Imanentan (lat.nentna filozofija kao spoznajnoteorijsko stajalište prepliće se sa stanovitim idealisti.) i F solipsizam Imbecil. spretno. imanentna filozofija).hen i drugi. naziv K za ontološko i spoznajnoteorijsko nauĉavanje po kojem je svaki bitak imanen. fikcija. ne prekoraĉu. Teorijski iluzionizam smatra osjetni Imaterijalizam zastupaju i neki svijet priĉinom. predodţba. slikovito predoĉivanje. umješnosti. immanens) koji ostaje unutar K. jed.novu je kritika vladajućeg Imanencija (novolat. netjelesan. koji se os.ritosti) imanentan svijetu (causa immanens).

Imperijalizam je kapitalizam na onom stadiju razvitka kad je gospodstvo monopola i financijskog kapitala dobilo istaknuto znaĉe. tj. ukoliko je istinit sud p. Opreka: in abstracto (v. »sijeva«. »grmi« — »grmljavina jest«). Pet Imponderabilije (lat. U prenesenom smislu: nevaţne.). beznaĉajne stvari. na bazi toga »financijskog kapitala«.stencijalni sud (npr. Pet Implicite (lat.). In concreto (lat. jer je razlog sam. zamjedba koja djeluje na ĉuvstvo.roĉito obraden problem u matematiĉkoj odnosno algebarskoj logici (v. uzbudenje). Impresionizam.finit). kao što je to po starom shva.ne najkrupnijih kapitalistiĉkih drţava. kategorije. Bilo je pokušaja u logici da se impersonalni sud protumaĉi kao egzi. logistika).ćanju bila materijalna bazaindemonstrabilan topline. gramatiĉki tzv. neizvjestan.). U logici: sudovi neodredene kvantite. samo za sebe. F Impuls. Prema Lenji. Imperijalizam u jednostrano-politiĉkom smislu oznaĉava svaku agresivnu i osvajaĉku politiku i praksu. nedokazljiv. magnetizma. — U umjetnosti se impresionizmom naziva pra. a Lenjin u djelu »Imperijalizam kao najviši stadij kapitalizma«. U filozofiji: idealistiĉkopozitivistiĉki spoznajno-teorijski pravac ko. tj. nejasan. 2) stapanje bankovnog ka. onda je. stvarno. imponderabilia = neizmjerljive stvari). mišljenjem izolirano. »sni. malen. To se kaţe za neki niz.pitala s industrijskim i stvaranje. Ako sud p implicira sud q.nje.). Suprotno: adekvatan (v. Opreka: in concreto (v. u stvarnosti. elektri.vac koji zadatak umjetniĉkog stvaranja vidi u realizaciji neposrednih objektnih utisaka. Inadekvatan (lat. što nema teţine.garhije. p —► q. sitnice.). tj. u vezi s pojedinaĉnim ĉinjenicama. Do impulzivne akcije dolazi bez prethodnog razmišljanja i odluĉivanja. neizjednaĉen. neprimjeren. koji dijele svijet i 5) zavr. ukljuĉeno u poimanje neĉega bez izriĉitog ukazivanja na dotiĉna svojstva. takva »isprepletenost« dvaju sudova da istinitost jednoga ukljuĉuje u se. 2) impuls ţivĉani (v. Opreka: explicite. svjetla. aksiome svake . etatizam). In abstracto (lat. Indemonstrabilan (lat. financijske oli.). pojaĉana militarizacija i stvaranje multinacionalnih kompanija. a izvozom kapitala poĉeta je podjela svijeta od strane medunarodnih trustova i završena podjela ĉitavog teritorija zemlje od strane najkrupnijih kapitalistiĉkih zemalja«.jeţi«).citeta.nopole koji igraju odluĉujuću ulogu u pri. besu.). neposredno doţivljeni utisak.te. Implikacija (lat.vrednom ţivotu.luĉne transcendentne (v. neodreden. osjet.ji smatra da su samo osjetni utisci realni i ne suponira nikakve druge za spoznaju od.ljenu situaciju koja poprima obiljeţje logi. intenzivan i redovito kratkotrajan poticaj na neku aktivnost. za razliku od izvoza robe. nerazloţeno. neodgovarajući. Na.šena je teritorijalna podjela zemlje od stra. 1) jer se ne moţe prikazati zorno. što se ne da izmjeriti.).). rodne pojmove. V Impersonalni sud. ili se 3) apsolutno ne da diskurzivno izvesti. a zapravo sud normalne logiĉke strukture kao misaono reagiranje na doţiv. potkrijepiti doka. »grmi«. 4) stvaraju se medunarodni monopolistiĉki savezi kapitalista. obrazloţiti. u općenitosti.kosti. koji se ne da demonstrirati.nu definicija imperijalizma trebalo bi da sadrţi ovih pet obiljeţja: »1) koncentracija proizvodnje i kapitala koja je došla do tako visokog stupnja razvitka da je stvorila mo. dobiva naroĉito vaţno znaĉenje.imperijalizamlizma dao je Hilferding u djelu140 »Financijski kapital«. 2) toliko je zomo oĉigledan te mu nije potre.) predmete.ĉkog subjekta. isprepleteno.ban nikakav dokaz.bjektna reĉenica (npr. 3) izvoz kapitala. za koji se ne zna je li konaĉan (finit) ili beskonaĉan (in.). primarni svjesni sadrţaj. odijeljeno od stvamih ĉinjenica i bez obzira na njih. 1) nagli.zom. Indefinitan (lat.bi odnosno uvjetuje istinitost drugoga. istinit i sud q. Suvremenu etapu imperijalizma karakteriziraju jaĉanje burţujske drţave (v. To se moţe reći za bitak (v.). S Impresija.

a javlja Indeterminizam (lat. vrijednosti ili samo individualno. koji sluţe kao temelj svake naroĉit. dokaz) indirektna metoda u psi.teresima.ske neodreden). lišenost razlike. 2) pojedinaĉne osebujnosti spram općega. svrhu. odluĉnu religioznu ĉuvstvenu veza. razvitka i progresa). indeterminatus = se s poĉecima novovjekovne evrop. odlukama nije determiniran (v. individualis).zam (u zbilji postoji neke odrede. »svejednost«. 4) historijski indivi.hologiji (v. 2) logiĉki individuali.).dualizam neutralnosti) u odnosu na eti.jedinaĉna bića. st.stvo]). politiĉku i ulogu tzv. nihilizam (v.zam (v. nego znaĉenje. naglašavanje vri. nezainteresiran. uposebniĉenje. Indiferentizam najviši cilj. shvaćanje modeme kvantne fizike.ĉan. On je ono primarno i iz. unapredenje i razvitak indi. K Individualan (lat. pripada pojedincu (individualne protivrjeĉja. prema kojoj ĉovjek (ili bog) u svojim [humanizam i renesansa. 5) so. da generalnoga. razlog egzistencije pojedinaĉnih bića (poje.vanja. Princip individua. ĉije je socijalnu angaţiranost i uopće spram odredenih djelovanje jedini pokretaĉ histo.dušnost. Suprotnost. (nauĉava stvaralaĉku. opće potrebe i interesi. razloga.nost potpuno spontano odluĉuje nezavisno od bilo individualnoga. stvari) ili posebnosti. prosvjetitelj. dogadaje.nost. in. u anarhizam (v. neke elementame ĉestice.ciologijski lišenosti bi. ulogu.).). stanja.). Razlikujemo 1) jednoga na raĉun drugoga u odnosu na nešto ontologijski individualizam (koji zastupa odredeno. stanje zbivanja.riji. deterministajalište koje primarno ili iskljuĉivo naglašava zam) nikakvim motivima ni uzrocima.) koji pojedinca i prelaţenje u posebno. 3) osebujan. prema kojoj se u isti mah ne Općenost je sastavljena odnosno konstruirana moţe odrediti brzina i veliĉina odnosno poloţaj od pojedinaĉnoga.).ra. društvo i sklonosti. omogućuje. društvu i drţavi nego podlijeţu Heisenbergovoj relaciji nadreden. 2) kojiindividualizam mišljenja uopće: stavak istovjetnosti.ĉke vrednote. demonstracije. a naroĉito kakvih unutrašnjih ili izvanjskih fakto.viduuma kao tudih djelo. razliĉit od svih ostalih (npr. koji uvjetuje.duume ili pojedinaĉna bića i stvari (npr.dualan rad). nedostatak imaju podrediti drţava. velikih liĉnosti u histo. Individuacija (lat. potrebama. ili ĉovjeĉanstva u poje. nazora itd. vaţnost pojedinca. posredan indirektan dokaz se pretvara u egoi.).vorno. indivi. nezainteresiranost za v. ili ĉuvstveno nevezivanje i realnost mnoštva individuu. stavova. neobiĉan (individualno ponašanje).cije (principium individuationis) jest osnov. originalnu. Pe Individualizam (lat. njesupstancije svijeta u pojedinaĉne stvari. a društvo i drţavu kao sredstvo koje mu skepsa.. iskljuĉenja trećega i dostatna karakteristike. stajalište ravnodušnosti (ili potpune individuuma).nosti volje. kod Spinoze u moduse. iz općega (bitka. 1) pojedina. po. indemonstrabilanvrste .rijskih stvari. neupravan. neangaţiranje za bilo što.).) i (v. epo. indivi. koji postoji samosvojno kao zasebna nedjeljiva jedinica. antitezu predstavlja psihologija). interatomni procesi nisu kauzalno odrede.ni. (V. Stoga se in. ili razvijene indi. koji (vlastito ja pojedinca kao samosvrha.vidualnosti kao ravnodušan. neodredenosti.ne stvari. pretpostavljanja tzv. vrijednost i vaţ. 1) teorija o apsolutnoj slobodi filozofije [Descartes].jednosti (lat.tremu individualizam Indirektan. ravno.lo kakvog stava u vrednovanju individualizam (koji tretira indi.) K ima sluţiti).ma = pluralizam. pravima. opće). u politici kolektivizam (v. u kojem se gubi poje. Pe Indiferencija (lat.).dinaca.dine narode i ljude i dr. zahtjevima.he. U svom eks. ĉini individuume i objašnjava mnoštvo i razliĉnost (u Aristotela je princip individuacije materija).i principe logiĉkoga141 individualno biće). 3) etiĉki individualizam Indiferentan (lat.teresa. predmeta. ne saĉinjava i ne sadrţi u sebi razlike. a ne ĉak za znanosti. nerazliĉ. nagnuća..vidualnosti.dinaĉno. K univerzalno. razvitku nerazlikovanost. dogadaja. biti) u njegovu liĉnost apsolutno podvrgava kolektivu. znanosti. Pojedinac je zajednici. izraz potjeĉe iz 18. pojedinca uopće. nerazliĉit. znanosti i umjet. zajedni.ca.nost. nerazlikovan.

) razvijaju u pojedincu ĉuvstva i komplekse »manje vrijednosti« (Mindenvertigkeitsgefiihle). Pt Individualnost (lat. govim interesima i neposrednim podiţući u pojedincu ĉuvstva individuum samosvijesti i prilago^ujući ga njegovoj so. Duns Scot). u isto vrijeme ona se razvila u po. ţivotinjskom) kolektivu.) u prirodnom. Dijeljenjem ono gubi ne .mišljeni organsko-funkcionalni nedostaci.kret s vlastitim institutima. prilagodbom pojedinih funkcija. polazeći od prirodene psihiĉke strukture (Anlage). hipohondrija itd.ĉke (»analitiĉke«) psihologije kojoj je zaĉet. koji ĉesto rade na lukrativnoj osnovi.nosi liĉnosti. Toma Akvinski). sukobi s oko.line odnosno općenitosti pred posebnim i pojedinaĉnim. prosjeĉnog. bogatijih. zaseban.hologije.no-vremenskom odredenošću bića. ali i negativno (neuroze. Prema skolastici individualnost poĉiva na »principu individuacije«. ĉovjeka i njegovih djela.nom.nik austrijski lijeĉnik Alfred Adler (1870 . Teţnja za kom. a katkad »naroĉiti oblik ovo« (forma haecceitatis. Unatoĉ pojedinim ispravnim opaţanjima. »kompenziraju«.. naroĉit oblik (sklop svoj. svjesnijih i brojnijih posebnosti. uĉenje o duţnostima svakog individuuma u odnosu na njega samoga.cijalnoj okolini.nje da se defektne strane i nepovoljni od.1937).ma.dodţba je individualni doţivljaj.). ne i dividere = dijeliti).ţenjima itd. individualnosti (v.vog bića.). individualis = nedjeljiv).teleološka: ţivot je svrhovit proces koji. K Individualna etika.pravo apstrakcija izvedena iz ĉinjenice da postoje pojedina (medusobno neidentiĉna) bića.individualizampotreba. nediferenciranom. nedjeljiv. Individualna psihologija (njem. karakter) kojim se netko ili nešto odvaja od općega. prelaţenje ili pretvaranje u pojedinaĉno i njegovo naglašavanje u suprotno. povlaĉenje u sebe.linom itd. nerazdruţiv.nosti (Machtstreben. umjetniĉkom. socijalnom radu). varijanta introspektivisti. oznaka kojom se karakterizira neko biće kao pojedinac. oblikovanje i stvaranje sve raznovrsnijih. 2a. iako ne ka. pre.rakterizira pojedinca.te liĉnosti nazivaju individualnostima. Opća je koncepcija psihiĉkog ţivo.dualna psihologija je bila priliĉno proširen pomodni. 2) ose.tak je individualnog psihologa da lijeĉi psi.sti spram generalizacije (v. individualis = pojedina.sposobnosti ostvaruje jedan individualni ţivotni plan teţeći k zadovoljenju ĉovjeku svojstvene teţnje za moći i socijalnoj vaţ. apstraktnom. udru.nim svojstvima (materia signata.). 1) »svojstvo« po kojemu je nešto ili netko pojedinaĉno biće (individuum).preke na koje ta teţnja nailazi (realni i za. za taj princip uzima se.penzacijom razvija pojedinĉevu »ţivotnu strategiju« (Leitlinie) koja se moţe odraziti pozitivno (intenzivno odavanje znanstvenom. a moţe znaĉiti i ono Što pripada nekom pojedincu (npr. stvaralaĉkom i duhovnom razvitku ţi. disident psihoanalitiĉke škole S.ĉan). a ujedno i uporno nastoja. katkad materija obiljeţena osjet. za. Geltungsstreben). Zada. a dijagnoze i terapeutske metode individualpsihologa ĉesto su smjesa fantastike i neznanstvenosti. Schopenhauer identificira individualnost s prostor.fnom. K Individualiziranje (novolat. etika pojedinca. U tom se smislu katkada originalne i istaknu. manija veliĉine. Kr Individualno.na etika (v. društve.bujnost. salonski surogat znanstvene psi.hiĉke anomalije nastale iz ĉuvstva manje vrijednosti. općeniti suprotni142 pogled predstavlja univeraalizam koji naglašava prvenstvo cje. osobito u oĉima društvene okoline. osebujnosti. Individualpsychologie). pojedinaĉno biće.stava. Suprotno tome: koĉenje individualnosti u razvitku i njezino gubljenje u »jedinstvenom« (amor. prkos.ta u individualnoj psihologiji organiĉko.kupnost ljudske psihe. suprotno: socijal. U toku posljednjih nekoliko decenija indivi. štampom. nedjeljivo. in = protiv. Freuda. uĉenje o moralnom djelovanju kojega su principi izvedeni iz autonomne svijesti pojedinca. obiĉnoga. podreden poloţaj u društvu. jer predodţbe imaju svi ljudi). Kr Individuum (lat. individualna psihologija predstavlja jednostrano gledanje na cjelo.

sta vremenska sukcesija medu odredenim pojavama ne shvati pogrešno kao uzroĉno. je S. a ne siguran zakljuĉak za sve sluĉajeve. je P. bilo uspješnim ustanovljavanjem nuţne veze izmedu S i P. Zbog toga se induktivno istraţiva. uzroĉnoposljediĉna zakonitost (kauzalitet). Pri analiziranju stvamo.: instantia negativa).: post hoc.khya i vaišešika. Indriya (sansk.). Nuţna je pretpostavka indukcije da stvar.143 imao znaĉaj registriranja zbrojainduktivan u ĉe. ako je to mogu.). Mill i dr. Od renesanse naovamo primjenjuje se taj pojam specijalno na ĉovjeka kao samostal. Bacon. ravnodušnost.će a po stanovitim metodama (po J.kacijom. i M2 i M3. naziv za osjetne sposobnosti. F Indolencija (lat. J. makar na osnovu razmjerno malobrojnih iskustava.dena. zakljuĉak nepotpune indukcije imao bi znaĉaj nuţne i općenite spoznaje. u iskustvu upoznati sluĈajevi zapravo izraz općenito valjane zakonitosti.zivaju se i moralne moći i sposobnosti koje se stiĉu asketskom vjeţbom duha. što je ĉesto u iskustvu nemoguće. već da.. Pojmom individuuma ni.lu metoda suglasja. kojima se dodaje jedna ili više spoznajnih sposobnosti ili »unutrašnjih«.njem (lat..mjena i ostataka).je priznata je naroĉito u novovjekom engle. Pet Induktivan. jer nije iskljuĉeno protu. dobiva odrede. Induktivno dobiveni za. Oblik induktivnog zakljuĉka jest: M .ter hoc). nego i svoju opstojnost. tupost.jamnost. moć. S. Logiĉki postupak zakljuĉivanja od pojedinaĉnih iskustava na općenite spozna. tek kad je nosilac vrijednih osobina. koji ima svojstva indolencije. da se makar i ĉe. ergo prop.sti i njenom induktivnom istraţivanju treba medutim paziti da se sluĉajna povezanost nekih ĉinjenica ne shvati kao nuţna uza. psihiĉkih or.nost kao predmet spoznavanja nije nesre.skom empirizmu (F.) — Terminom indriya na. u obliku indukcije. u njoj po. jer proširuje znanje o stvarnosti od partikulamih do generalnih (v. pet djelatnih sposobnosti. dakle na osnovu nepotpu.: per enumerationem simplicem). Si.stvenih doţivljaja ostvaruje svoju zasebno strukturiranu pojedinaĉnost koja se razliku. makar i vrlo velikog ali ipak ograniĉenog broja pojedinaĉnih sluĉajeva (nepotpuna in.nje-više vjerojatan. odn.mu je njegova bit.je odredena i kvaliteta ĉovjeka koji. Ve Indukcija.guran zakljuĉak mogao bi se postići bilo iscrpnim navodenjem doista svih pojedi. nedjeljivoj datosti.naĉnih sluĉajeva (potpuna indukcija). naprotiv.gana. kaotiĉna.). o tome pobliţe kod sam. sluţeći se induktivnim zakljuĉcima. zakljuĉak: Svi S jesu P. I dok bi zakljuĉak potpune indukcije svih ĉinjenica i uvjerljivost konstatacije faktiĉnog stanja stvari.posljediĉna veza (lat. Po tome je indukcija jedan od osnovnih postupaka u znanstvenom istraţivanju. koji se zasniva na indukciji.nje kao »liĉnost« (v. indolentia = neosjetljivost za boli).. koje se dijele na: pet osjetnih organa. i M2 i M3. Medutim..stoji stanovita pravilnost. Svaka od tih sposobnosti u vezi je s nekim boţanstvom. jednoobraznost.) sudova. indukcija moţe pruţiti samo ma. jednostavnim nabraja. me. Oĉituje se kao induktivni zakljuĉak i kao nauĉno-empirijski postupak koji. Indolentan.ditacijom.no i samosvojno biće.individuumsamo svoju osebujnost i jedinstvenost. i iz toga pogrešno izvedu preuranjene generalizacije (lat.noj sloţenosti duševnih dispozicija i isku.kljuĉci dalje se utvrduju deduktivnom pri. u osebuj.je od svih ostalih. planetom i fiziĉkim elementom. Stoga upravo takva nepotpuna indukcija ima pravu logiĉku i spoznajnu vrijednost.je. a napose u prirodnim znanostima. (V. sposobnost. . i da su prema tome pojedinaĉni.mjenom na nove još nepoznate sluĉajeve i njihovom naknadnom iskustvenom verifi.dukcija). koje upravo u svojoj pojedinaĉnoj. M. nehatnost. Mil.slovno iskustvo (lat. S. a ponekad moţda samo jednog jedinog iskustva.ne indukcije.nje provodi na osnovu kritiĉkog opaţanja uz primjenu eksperimenta. Ideal indukcije jest doći ne samo do općih nego ujedno do nesumnjivo sigurnih spoznaja. razlike. nemamost. dovodi do ustanovljavanja općih zakonitosti.: »fallaciae fictae universalitatis«) odnosno. Ta uloga indukci. popratnih pro.

uputiti). Hemmung). Inherencija je odnos akcidencije (v. infantilizam.znaje.stali uslijed sve kompliciranijih naprava tehniĉkog prenošenja obavijesti obraduju se u teoriji informacije kao zasebnoj znanstve. po sadrţaju ontologijsko znaĉenje: obliko. nesamostalno. veza izmedu ţivĉanih vlakana i osjetnog. nedorastao.no. Javlja se i u znaĉenju oblikovanja uma od inicijacija strane sunaravog. akcidencija (v. pri ĉemu se misli kako na sam proces tako i na rezultat. infans = koji ne moţe govoriti.). povezanost svojstva s ne. U obićnom govoru: obavijest. a istovremeno nestvarno. Odnos svojstava i njihova nosioca.) sa supstanci. diferencijalni i inte. tajne kultove. socijalne i kultume odnose u društvu. »prirodni utjecaj«.jom. Taj ter.kom stvari. Inervacija.inegzistencijaopstojnost Inegzistencija (lat.). uvesti u misterije) preuzele su znanost o religiji i etnologiji i proširile mu znaĉenje tako da se njime obuhvaćaju svi rituali uvodenja i ceremoni. calcul infinitesimal = infinitezimalni raĉun). konaturalnog mu predmeta spo.).je prilikom uvodenja omladine. onaj koji mijenjajući se teţi nuli kao granici. Inercija (lat. potiskujući surove na.). K Informacija (lat.nih orijentacija i sl. Tendencija svakog tijela da ostane u stanju mirovanja ili gibanja. inhaereo = visim na ili u ĉemu).stencija (v. Npr.lovanje steĉenih dobrih navika i aktivno. oblik zaostalosti u razvoju odrasle osobe. st. nepokretnost.. (V.vanje materije formom. F Inherentan (lat.nih sadrţaja u svijesti ili ţivo pobudene aso. netoĉ.).cijacije narušavaju redovito odvijanje men.) prema supstanciji (v. strast) spreĉavaju ili usporavaju normalni tok asocijacija. drţati se neĉega). Suprotno: finitizam (v. informatio = oblikovanje. myesis od gl.matio znaĉi oblikovanje svijesti od strane fiziĈke strukture mozga. podatak o neĉemu. prekidanje takvih veza. Akvinski) za oznaĉivanje uzajamnog djelo. uvodenje u misterije. Biti u neĉem ili na neĉem drugom.gone i neumjerene ţelje. pojam kojim se oznaĉava da je nešto samo u svijesti. mišićnog ili ţljezdanog tkiva. situacijama primjereno reagiranje i sl.ţivljavanja. ko. inhibitio = zabrana. obiĉno u pubertetnoj dobi.min antiknog kultnog jezika (grĉ. inertia = tromost). omogućuju etiĉke. bijes. nedjelatnost.dvojivo od ĉega. v. myeo = posvetiti.noj disciplini. Kr Inicijacija (lat. nauĉanje o beskonaĉnosti. o neograniĉenosti svijeta odnosno veliĉina kao što su prostor. Suprotno: subzi. malo dijete)..no ili potpuno ometanje (potiskivanje. perseveracija odrede. Tako npr. i 18. dovode do amnezija. zatim isto u 17.gralni raĉun. dok ga neki vanjski uzrok ne izbaci iz tog stanja. Suprotno: denervacija. sila i dr. zakone i tajne .ĉenje) jednog psihiĉkog procesa drugim. zapreka. u kojemu se nalazi. predodţba). initiare = posvetiti. što se oĉituje u percepciji.talnih operacija. U toj se disciplini pojam informacije odreduje već prema aspektu s ko. Tako u skolastici ima etimologijsko. U filozofiji ima specifiĉna znaĉenja.).jeg se fenomen informacije prouĉava (tehniĉkom. beskonaĉno malen. v. a da mu ne odgovara ništa u realnoj zbilji. koji se oĉituje u naĉinu do. neraz. infor.: infinitezimalni. snaţne emocije (strah.no malim i beskonaĉno velikim veliĉinama. u nešto ukljuĉeno postojanje. Problemi na. inexistentia = 144 u neĉemu). ponašanja ili tjelesnog ustrojstva koje je karakteristiĉno za dijete. Infantilan (lat. (Descartes). njem. izvještaj.vanja tijela na dušu i duše na tijelo.) Infantilizam. kod Descartesa npr. Infinitezimalan (prema franc. vrijeme. Z Inherencija (lat. U psihologiji: djelomiĉ. termin iz srednjovjekovne skolastike (T. Leibniz (samo idealan utjecaj) i okazionalisti (boţja intervencija pri svakom aktu. takoder onaj koji se bavi beskonaĉ. logiĉko-semantiĉkom i drugim aspektima). u obiĉaje. Pozitivno je inhibitomo dje. Kasnije. Influxus physicus (lat. To je nešto pomišlje. nerazdvojno povezan s ĉime. inhaerere = visjeti o neĉem. infinitus = beskonaĉan). djetinjast.voljnih stavova koji. Inhibicija (lat. Protivnici tog shvaćanja: Spinoza (paralelizam. P Infinitizam (lat.

okultne znanosti ka.voju. Inkongruentan. Inkonzekvencija. itd. kri. posebno na politiĉkom.šanje je npr.ko bi se postigla ezoteriĉka mudrost. Već u vjerovanju starih Grka igrala je inspiracija znaĉajnu ulogu. nepostojan. što se ne moţe s neĉim drugim mjeriti zajedniĉkim mjerilom. Instinkt nije steĉen. — Nadahnuće koje iznenada zasvijetli. (v. nepodnošljiv. nedosljednost. nedosljedan.tiĉki reagiralo (F. uprava. bilo u smislu napredovanja od razloga na poslje. kojim se udovoljava nekoj nagonskoj potrebi.vost.). (regr^ssus in infinitum). Inkompatibilan. enciklopedisti). u široj i ĉešćoj upotrebi od II svjetskog rata a znaĉi prvenstveno novotarije na tehniĉkom i tehnologijsko-privrednom podruĉju. nespojivost. koje ĉovjeka ĉini sposobnim za više spo. Inkompatibilnost. nespojiv s neĉim drugim. po. neu.ti). npr.ne oblike ponašanja institucije funkcional. bilo u smislu nazadovanja od posljetka na razlog. gradnja gnijezda kod ptica. Suzdrţanost filozofije prema tom pojmu kao eventualnom regulativnom principu djelovanja neki tumaĉe ĉinjenicom da je te. Pet Inkluzija (lat. naĉin kako pĉela signalizira drugim pĉelama smjer u kojem se nalazi pelud. Inkonzekventan. Bacon.no. nego nju dovode razliĉita podsvjesna zbivanja. Opreka: konzekvencija. Suvremena nauĉna psihologija tumaĉi da je zabluda mišljenje da inspira. uklju. inclusio = ukljuĉenje).ćivanja u tajne nauke. nepodudar. poduzeće. besustavnost.sporedivo.).jedinca u njegovu psihosocijalnom raz. utemelji.zini sakramenti).nost. Institucije imaju svoj funkcionalni (v. Opreka: kongruentan. (progressus in infinitum). Z In infinitum (lat. obitelj. nagon). školstvo. opreĉni po. inspiratio = udisanje) u teo. dok u uţem smislu znaĉi ustanove pomoću kojih se organizira i odrţava neko društvo (sudstvo. pobr. Inkomenzurabilno. teopnestija).kanost. nesjedinjiv. od uzroka na uĉinak itd.dak.ĉenost ĉega u neĉemu drugome. Pri tome se uz racionalne postupke komuniciranja vezuje ideja »nadnaravnog prosvijećenja« kao i primanje u tajne saveze ili dru.go je specifiĉan za vrstu.logiji prosvjetljenje duha milošću boţjom. nepovezanost. U prenese. Inovacija (lat. u beskonaĉnost. Inkoherencija (lat. sveĉanosti). incohaerentia = nepovezanost). Opreka: konzekventan. Time što pruţaju traj. naroĉito u mantici (v.jam koherenciji (v. regulira i stabilizira na dugu stazu (npr. seoba nekih ptica i riba.) i misterijama (v. U psihologiji: slabljenje ili razrješavanje asocijacije ideja koje pripadaju zajed.ško izraditi 10 Filozofijski rjeĉnikfilozofijske kriterije inovacije. u širem smislu znaĉi sve oblike u kojima se ljudski zajedniĉki ţivot ustanovljuje.). a time što repre. nesustavan. ne.nost. instingare = podsticati). instituere = staviti. brak. nesukladan.štva.znaje i porive volje (grĉ. nesjedinji. innovare = obnoviti). Z 145 institucija Inspiracija (lat. nepostoja. sloţeni slijed reakcija. Inkongruencija. Opreka: kongruencija.zentiraju zbiljski zajedniĉki ţivot one su oblici ţivota i djelovanja svagda konkretnog povijesnog ljudstva.cija dolazi bez svake pripreme. u logici: misaoni proces pri zakljuĉivanju odnosno dokazivanju produţen u beskonaĉnost. gradnja paukove mreţe ili pĉelinjeg saća. politiĉka zajednica. Inkoherentan (lat. nesukladnost. prosvjetljujući um umjetnikov ili mislioĉev. Pt Institucija (lat. Sociologija i psihologija proširuju mu znaĉenje te danas oznaĉava rituale vezane uz promjenu društvenog statusa i uloge po.no oslobadaju snage pojedinca za savladava.prezentativni smisao.inicijacija ţivota plemenskih zajednica. vlasništvo i novac ali i crkva i nje. Instinktivno pona. Općenito: nesklad.). nepodudaran. konkretizira.sljedice u razlogu. Institucije u uţem smi- . U filozo.nje zajedniĉkih zadataka. funkcionalizam) i svoj re. od uĉinka na uzrok itd.nom znaĉenju »posvećivanje« u smislu upu.fiji se prema pojmu inovacije kao svijesnom proizvodenju i uvodenju novotarija na bilo kom podruĉju. S Instinkt (lat.

viti zuma« i »uma« rezultat je jedne stare dualioblik socijalne integracije« kao. cjelovitost. Nasuprot tome deinnazvati »integralnom« za razliku od po.zam. institucije prelaze u institucionalizam.jam integracije u smislu prijelaza nekog di. povezivanje razliĉitih elemenata u jedinstveni sistem.rano i heterogeno (v. potkoji onemogućuje samostalno djelovanje i oĉipun.jeta i ĉovjeka. empirizam (v. i 2) aktivni nus poie. mogućnostima svi. V koji institucije ĉini vjeĉ. sjedinjenje.staje da vri. neispisanoj tizmu (v. Institucije su konstitutivne za ozbilje. sveobuhvatnost.nim stanovitim okolnostima Neokrnjeno. prvotno (u lat.) kretanja. kasnije po.).tikos. intellectus passi.ljive veliĉine iz biti slobodne.staje disipacija (v. U matematici se integracijomintelekt Kada se precjeni njihov utjecaj na ponašanje naziva operacija izraĉunavanja integrala. cjelovit. Integralan (lat. potpunost. U tom smislu moţe se filozo. species intelligibiles) u ţivim Instrumentalizam se pojavljuje uz nominaaktivnostima misaone analize i sintelizam (v.kad i vo«. integralis). pri ĉemu na. Suprotno: dezintegracija institucijauredan i slobodan zajedniĉki ţivot. se time ispunilo ono što je zahtijevalo jeziku) glagolska imenica sa znaĈenjem historijsko stajalište. kaţe Habermas. onda naprotiv. To razlikovanje »ranosi«. stajalište srodno pragmapossibilis) koji — sliĉno praznoj. U matematici: operacija koja se sastoji u institucije omogućavale slo. u njima se utvrduju »stano. izgubila svoj smisao i svoje praosjetne percepcije (sensatio). pojedi. politiĉke.transpoziciji registrira) »oblike« bića koje mu pojmovni inventar zapravo samo alat.njava ako se Integralni raĉun u matematici je dio više izbjegne kako konzervativni institucionalizam.niti. integrare = obnoviti).nosti uz pojmovnim elementima (»ra. Taj se smisao ispu. ţivota ljudi. jedinstveno stanje. i ako Intelekt (lat.zumskim prilagodivanje njenim uvjetima.slu su pravno konstituirane. ako to treba »razabiranje«. stavljajući je iznad me.). sveobuhvatan. štoviše.nim i od ĉovjeka Integrirati (lat. institucije pod nje. likovima«. intellectus = um). Pet Integracija (lat. ekonomske. stiĉke teorije o toku intelektualne aktivno.-iskustveni stvo.naca i njihova valjanost za razvitak V društva.) stanja u koncentri.no svrsishodnim i nuţnim. da bi cjelinu.nje iznad »razuma« (ratio) kao sposobnosti slobode i ljudskog ţivota općenito.jedi kao općenito opravdanje same psihološko-filozofski termin kojim an. a pone. ripatetici razlikuju u ĉovjeku dva intelekta: 1) Pa pasivni nus pathetikos. integritas). tako i radikalnopovezati razliĉite elemente. cjelotom smislu pisao: »Ako se nastajanje neke kupnost.146 (v. Oko stvaranja pojmova na neposrednoj osnovi institucija »kristaliziraju se proizvodni odperceptivnih podataka.rijsko i agens) koji operira s pasiv. jer. skolastiĉka tradicija oznaĉuje najvišu ljudsku bu. pokaţe potpu. integratio).sebnih stitucionalizacija vodi u anarhiju i kaos.) i pozitivizam (v.ĉi takoder i ostvarivanje neke odredene (društvene. Štoviše. naime da je institucija. »razumijevanje«.dući da takve okolnosti više ne postoje. a nakon njega skolastiĉki pepomoću vrednota i norma«.) stanje.).) po kome se tumaĉi da je ljudsko ploĉi — prima (odnosno u lo. Spencer je posebno upotrebljavao po. analize. Hegel je u Integritet (lat. svrha im je zajednice. a to znaĉi primjerene povijesnim njenih beskonaĉno malih dijelova.sti. nezavisnim formama. sreddonose (»utiskuju«) osjetno. slijedi protivno. intellectus podataka kao i za cjelokupno teo.giĉkoj mišljenje i njegov cjelokupni nauĉno. stvoriti jednu revolucionarni deinstitucionali.tiĉkostvari. sjedi. narodne) . Integracija zna. nedirnuto. »osiguranja jedinstva socijalnog svijeta ţivota Aristotel.no steĉenim praktiĉko svladavanje ţivotne stvar.bilis ili Instrumentalizam.bodu one moraju odredivanju konaĉne promjen.fija tovanje slobode ljudi. instrument za uspješno sredivanje osjetnih dojmovi. tispoznajnu moć (»um«). Pravi znanosti koje istraţuju pojedine aspekte ili smisao je omogućavanje slobodnog zajedniĉkog pojedine odlomke iz cjelokupne zbilje.fuznog i homogenog (v.

cija je (»prirodom roditeljicom«. averoistima itd.sti intelektu. inteli.nim. Bu vaţno. duhovnih bi. Kod Spinoze je intelektualna lju.mentima.) znamenitu nazivamo tumaĉenje da su predodţbe tepolemiku »o besmrtnosti aktivnog intelek. a zapostavljanju drugih (ĉuvstvenih. Inteligen. teoretske. izazvali su medu na idej. a oso. Inteligencija sudjeluje i u procesu identiĉnosti vlastitog i svakog pojedi. Estetski in- . volji itd. da razum is. Intelektualizmom u psihologiji sandristima. osobito onih koje osjećaj predanosti i smirenja. debile.ne. koji se u ĉovjeku zahtijevaju razumijevanje. osobito u vrste.ta«.kantovskim ţivota. ĉuvstvu. lat. našla je svoj zabrati): sposobnost pronalaţenje novih priodraz kod Kanta (razlikovanje »Verstanda« i lagodenih reakcija u novim prilikama bilo koje »Vernunfta«). ĉitavom nizu djelatnosti. intellegere = razumjeti. a ne steSuvremeni jeziĉni osjećaj redovito reotipne. osjetilnih.bav znaĈajno odreduje razinu uspjeha ĉovjeka u prema bogu (lat.skom sposobnost koja se razvija u prvom razdoblju supstancijom«. apstraktnim.zum). ţivota. koju je u engleskoj derivati svijesti. koji ima razumski medu podacima problemne situaci. jednostranog pridavanja idiote.ća intelektualna sposobnost.nentama ligentne reakcije po tome što one nisu naudoţivljavanja: instinktu. Spinoze. Hegela).telektualno preferira mi. Takve njegovoj biti«. senzualizam). diskurzivne (v. Kr razvoj inteligenc e osobito u raz.lovati na gralnog sagledavanja bitka-apsoluta. primjenjegove treće i sedme godi.kljuĉivo upravlja svim moralnim ĉinima pa je tako krepost stvar znanja (npr. Hegela) javlja se pojam relativno stabilnu razinu na kojoj se odrţava do intelektualnog zrenja (intellektualle Anu starost. raiskustvenog podatka i refleksije.) defektne.vi. intelektualitet zora »zor odreden razumom u inteligencija se ne razvija nor. smislu prevelikog. Okolne prilike. koji pripada osniva na misaonom zahvaćanju bitnih odnosa intelektu (umu. kod Schopenhauera je npr. »boţan. kod So.tih uzroka. negiraju. U spoznajnoj teoriji intelektualizam je pravac koji razumskom faktoru pridaje temeljno znaĉenje. a javlja se i ka. zbog razliĉi.alis). u ko.tivnost i rada iz filozofske spoznaje o du. amor dei intellectu.jima se schauung) kao naroĉite sposobnosti intepojedinac razvija i ţivi.gencija i sila. stoika. a'već prema stupnju defektnosti aktivnosti. mundus inkoji nameće problemna situacija. iracionalnim kompo. broja ljudi. osobe.malnu. nagonskih. Inteligencija je je sposobnost koja se Intelektualan (lat.intelektze. a u etici smjer koji smatra da sve moralne vrijednosti odreduje razum. koji govore o aktivnom intelektu kao umjetniĉko stvaralaštvo i doţivljavanje temelji »općem« i »vjeĉnom«. imbecile. a ĉuvstvo i volja samo sekundarni Dualistiĉka teorija intelekta. praktiĉnih) djelatnosti. vještina i znanje) razlikuju se intefunkciju tzv. kosmos noetos. ĉesto se upotrebljava i u negativnom kategoriziraju se medu: tupe. intellectualis). meljni. Kao opća tellectualis) svijet nadosjetnih. smjer filozofiranja koji ispod normale.naĉnog uĈenja i stjecanja iskustva. razumu). Za razliku od nagonskih reakcija njemaĉkim idealistiĈkim sistemima. Nedovoljno precizni Aristotelovi147 telektualizam tumaĉi da seinteligencija teksto.saone.giĉku) (navika.doblju izmedu Intelektualitet: pripadnost intelektu.bitkom upotrebi steĉenog znanja.je i u karakter. ĉene i što dolaze do izraţaja u novim situKr acijama. od rodenja do pribliţno 18. Kod izvjesnog renost razumu. intuitivnih. zovu se in. mogu dje. koje posjeduju inteli. općim. Intelektualizam (prema lat. kad doseţe svoju maksi. U neoplatonizmu je intelektualni reorganiziranju tih podataka u obliku zadatka svijet (grĉ. Od steĉenih oblika prilagodbe suprotstavlja intelekt kao racionalnu (lo. inteligentne reakcije su plastiĉne. misaonim predstavnicima renesansne filozofije (alekele.krata.ći vrijednost osjetilnosti (v.malno.snije. inven.bokoj kritiĉnost. godine idealistiĉkim sistemima (kod Fichtea.genciju znaĉajno intellectus = ra. Schellinga. Kod Kanta i u post.bito u bića s vjeĉnim i beskonaĉnim pra. G empiristiĉkoj filozofiji zamijenio dualizam Inteligencija (lat.

Pe um« i »dje. za razliku od pojmove nus poetikos i nus dinamai.). upućuje ali.ćuje opaţanje boja tako se u svjetlu uma pojavljuju opće bitnosti sadrţane u osjetil. »namjera«. zna bez da se to mnogostrukim akti. oni ga definiraju (Gocle. V.. Aristotel je usporenešto. Ono opće koje se zahvaća umom.tivan u tom umnom zahvaćanju onog op. kontra.jalno inteligibilno«. apriornom opaţanju.ma i primjer ruka što osjeća.protno: senzibilan (v. bez prisile i njegovo znanje aktualno odvija u opće razumljivo. materialis i posivus. a to znaći samo je po mogućnosti ono što se zahvaća umom. Mogući prijevodi su »zbiljski i mogući spoznaje. srednjovjekovne recepcije Aristotela uobiĉajeni Oslanjajući se na skolastiĉku tradiciju (i. Bit osjeta je y istraţivanjima« definira intenciju sa njegovom proizvodenju opaţanja. ne konstruira se kao opaţaj 1.(lat. i time je intendiranja (intentio) javlja se već kod um sam postao »na odredeni naĉin bitna skolastika. bitne forme. a determinirana i konstituirana u svom stal. Gr ideelne predmete. um koji Intellectus agens/possibilis (lat.ćeg.tilno do osjetila.met«).verzi u tumaĉenju Aristotelovog uĉenja Inteligibilan svijet — npr. ana. Platonove ideje. Su. odnosno to ne dolazi do uma kao ono osje. intenacionalnost Intencija (lat. Moţe se općenito prevesti kao naĉno. Pojam spoznaji u sebe recepira spoznajući ih. intentio = namjera). Medutim.nim predodţbama kao aktualno inteligibil. odnosno ljudskoga dis.minima intuitivus. a.no sam pojam je dvoz. um mora biti ak. svojstvo neprestance svoje objekte.kurzivnoga mišljenja. . intelligibilis). upućujući na koja ide spram onog općeg.finira intenciju: osjećajući vodu.hovnog akta.jim se daje definicija. dakako.no odnosno »intentio secunda« je misaona stvar što prema njegovoj biti isto savršenstvo. jedinaĉno osjetilno tako je i umu svojstve. originarius) Kant ovim pojmom intellectus acquisitus. recepirati i spoznati. »intentio prima« je direktna. uvijek već organ secunda.?2. Sva ta intencionalnost pomišljen. opće bitnosti stvari doţivljaja da svojim sadrţajem smjera. a opaţanja bez da i aktualno opaţa nešto po»intentio secunda« refleksivna spoznaja. spram teoretskog i praktiĉkog.logno subjektivistiĉkog staja.nosti spram umno odnosno od doţivljaja kao akta razliĉitu spoznajnih bitnih formi koje on u aktualnoj predmetnost (»intencionalni pred.nius) kao forma«. Huserl u »Logiĉkim datom. što on i jeste. duje s opaţanjem koje zahvaća ono pojediintentio). na U skolastici se razlikovala intencija pri. kao preko osjetilno datih objekata već je samooznaku pojma bića ko.ma usmjerava. osjetilnosti i razuma.) su od vre. intendere = na nešto se uĉinio shvatljivim postupak umne spoznaje usmjeriti). kao oznaku nekog du.^oţivljajnu i istovremeno u moguć.tu« (actus konkretizacija uma ne dogada se isto kao kod me^tis quo tendit in obiectum) razlikuju opaţanja preko predmeta koje treba shvatiti. upućenog nus pathetikos razradeni u Aristotelovom spisu na sintezu dva izvorno razdvojena stabla »O duši«. su teško prevodivi termini za Aristotelove što opaţajući misli i misleći opaţa. Intellectus archetypus (lat. Što više. jer »primarnu intenciju« (intentio priono osjetilno samo od sebe pada u osjetila i time determinira i konkretizira opaţanje.ce djelatni um ali (»intendira«) na neku izvan. »promatranju«. To oznaĉuje moć boţanskoga intelektualnog zrenja. aktualizacija i »akt kojim svijest smjera k objek.mena izvorno bez izvodenja razumije i shvaća sve.naĉan. I kao -što je kod osjetila. Kao što svjetlo omogu. um je neprestan. Gr po svojoj biti um misli uvijek. termini. od.): »uzorni um«.latni i odredujući razum«. Um ne spoznaje Intencionalnost (lat. na nešto usmjeren.ne pa ih um moţe Inteligibilan inteligibilannadosjetilan. dohvatljiv148 pitanja izazvala su ĉitav niz samo razumom.nosno ĉini predmet logike. o nusu koje ima izvanredno sloţenu i komPojam inteligibilan odnosi se općenito na pliciranu pojmovnu povijest. Toma Akvinski de. Da bi Intencionalan (lat. Primjerice ruka koja osjeća toplinu. srodni sa struĉnim ter.lišta kao ono što se u znanju u kojem onaj koji zna. sadrţano je u materijalnim stvarima samo kao »potenci.

slabljenja ili pojaĉavanja amplitude fizikal.vanja dviju ili više ondulatornih serija iste ili razliĉite frekvencije ili faznog pomaka (svjetlo. U novijoj filozofiji ob. Pojmom interakcije pokušava se razviti »vlastitu logi. intendere). Izraz ima specifiĉno znaĉenje kad je rijeĉ o smje. od »sekundarne« (intentio secun.tom slijede jednu vlastitu logiku«.nog djelovanja. bez obzira na njegovu kva. Interakcija ili »interes« (inter. Prema sadrţaju na koji je interes upravljen razlikujemo duhovni. odredeni stav koji zauzimamo prema nekom predmetu. ukazujući na to da ne samo misaoni nego i ĉuvstveni akti (ljubavi i mrţnje) ima. dakako.ske djelatnosti pri tehniĉkoracionalnom koordiniranju i korištenju sredstava proizv.met kao »identiĉan smisleni sadrţaj nasu.novio je i razvio taj pojam F.nijem zamjećivanju nekih karakteristika tog objekta ili dogadaja.odnje.nih valnih procesa uslijed simultanog djelo. odreduje intencionalni pred. materijalni. umjetniĉki.di materijala rada tako od pravila strategij.nom ţivotu nekoliko sinonima: teţnja. s upetim.ni itd.da. Kr Intendirati (lat. a oĉituje se u detalj.prot mnogolikosti doţivljaja«.met.vog znanja koja je odluĉujuća za razvoj pro. Na osnovi »uzajamne motivacije« interakcija se odvija u »idealnoj govornoj situaciji«. praktiĉ. Huserl. Pravila komunikativ.nog i strategijskog djelovanja.izvodnih snaga. sklonost. »rod ne uĉi samo u dimenziji tehniĉki upotreblji. 1) (fiz. sabranim unutarnjim snagama.-esse = medubitak kao inter — actio = medudjelovanje) kao i svi »socijalni sistemi uloga« poĉiva na intersubjektivnom priznavanju normiranih oĉekivanja u ponašanju« i djelovanju.cionalnosti.). intendere = smjerati). u komunikativnom djelovanju ili interakciji rijeĉ je o »sustav. Pa Interes (lat. simpatija. Interakcija (od lat. Kr Intenzitet: veliĉina ili stupanj kvantitete ne.no ljudski oblik reprodukcije ţivota«. E. Otuda rad i interakcija skupa ĉine »specifiĉ. kojom spoznajna moć refleksno zahva. te se izraţava u upravljenosti prema predmetu kojemu pridajemo vrijednost. znanstveni. Interakcija je moguća tek pomoću govornog razumijevanja i pret. razvijaju se u reak. Taj je stav obiĉno praćen ĉuvstvima. Ta se pravila kao trajno priznate norme djelo.da). smjerati prema ĉemu. jer ja raĉunam s time da i drugi ispunjava moja oĉekivanja ponašanja«. osobi ili dogadaju.intencionalnostma). zvuk).litetu. nego i u dimenziji moral.nom predmetu (v. 2) (psih. Jer. osnivaĉ fenomenologije. ali ona pri.ća objekt primarne intencije kao misaoni bitak (ens rationis). tj. mniti nešto. Pojam interes ima u praktiĉ.ciji na promjene u podruĉju instrumental. biti kod). napet. U vezi s tim Habermas istiĉe.kog fenomena.ranju doţivljaja prema svom intencional. inter + actio). Dok instrumentalna i strategijska djelatnost poĉivaju na tehniĉkom znanju ili »spoznaji« i predstavljaju uvjete ekonomske reprodukcije ţivota.tivacije. da »socijalne uloge mogu kondicionalno povezati dva razliĉita oĉekivanja u ponaša.) pojava neutralizacije.nju tako da se stvara sistem uzajamne mo. Pt Interferencija. Drugi ispunjavam njegova oĉekivanja ponašanja. pri kojoj razum svoj149 smije raĉunati s time da jainterferencija predmet zahvaća izravno.du svoje specifiĉne doţivljajne predmete (Brentano). upućivati na nešto. Intenzivan (lat. Suprotno: ekstenzivan (v. paţnja itd. pomoću »umnog konsensa« u praktiĉnom diskursu. djelovanje ljudi medu sobom. interes. inter esse = biti izmedu. pa se. intencionalnost). Brentano.ku« ljudske prakse i time rekonstruirati ka. Taj je pojam razradila fenomenološka filozofska škola.ko historijski materijalizam tako i klasiĉnu praktiĉnu filozofiju.no-praktiĉne svijesti koja je presudna za strukture interakcije. ko.) pojave koĉenja u .postavlja intersubjektivno priznate norme kao pravila komunikativnog djelovanja. mora ispuniti oba ta uvjeta.ji je dalje razvio Brentanovo uĉenje o inten.nom povezivanju reciproĉnih oĉekivanja ili interesa«.vanja ljudi medu sobom razlikuju kako od pravila instrumentalne djelatnosti pri obra. koji istiĉe da je karakteristika psihiĉkih akata upravo to da imaju svoj intencionalni pred. da bi bila moguća reprodukcija ljudskog ro.

sti). medusvjetovi. Prva internacionala bila je djelo same radniĉke klase. prudonisti. proaktivna inhibicija). u Londonu pod nazivom »Internacionalno radniĉko udruţenje«.volucionarni procesi u Kini. prostori medu svjetovima u kojima. sve jaĉi oportunizam vodstva njem. Internacionala — medunarodna organizaci. kada uglavnom svi socijaldemo.nih pokreta radniĉke klase. reĉenica ili rijeĉi u originalni rukopis. i bila je pod snaţnim utjecajem njemaĉke socijal.niĉki pokret prevladao. njihovo sporazumijevanje u taktici borbe i razradi osnov. Nakon Lenjinove smrti.ja radniĉke klase. Vrijeme takve Internacionale je rad.listiĉkih struja (blankisti. interpretatio). Mehringa i dr. Bebela.bu za socijalizam. Sliĉno mogu nova uĉenja ubrzati zaborav. Trockog. ako smo stekli naviku da neki posao obavljamo na odredeni naĉin. navika i znanja (tzv.cijativu za osnivanje Treća intern.cepcija o medunarodnoj solidarnosti i me.interferencijapodruĉju uĉenja do kojih dolazi150 zbog ranije steĉenih navika odnosno zbog novih uĉe. postaje sve više orude ruskog birokratskog rukovodstva. U ratu dolazi do njena raspuštanja (1943. shvaćanja smisla i . sukob In. K. G Interpretacija (lat.dunarodni pokret proletarijata radi obaranja kapitalizma i izgradnje besklasnog društva. je osnovana 1889.ta da u svojoj zemlji razvija dosljednu bor. Kautskog. ali isto tako i drugih socija.njem novih odjeljaka. naknadno uklapanje. umetanje. borba protiv nacionalnih i rasnih predrasuda. Liebknechta. Nastao je i razvija se otkad i moderni pro. — Internacionalizam je borba protiv svake imperijalistiĉke akcije. do ĉega dolazi 1939. medunarodno.nja. jedna marksi.ţe biti usporeno (tzv. No ova je ostala bez jaĉeg utjecaja na medunarodni radniĉki pokret. god.nim procesima historijski prevladana stvar i da bi priznavanje jednog rukovodećeg centra i bilo koje partije kao rukovodeće bio veliki korak nazad i prepreka slobod. osnovana 28.nosti. socijaldemokracije do. god.šnjeg evropskog radniĉkog pokreta daje ini. god. bio je jak. ĉetvrtu. socijalno-politiĉka kon. Marxov utjecaj u Prvoj int.letarijat. anarhi. iznalaţenje meduvrijednosti u nizu odredenih vrijed. Lenjin sa boljševicima i lijevim grupacijama tada. Interpolirati (franc.vu mišljenju. medusobno upoznavanje. prema Epikuro. Pod utjeca. Medutim. ţive bogovi blaţenim ţivotom bez ikakvog utjecaja na svijet i ljudski ţivot. prestaje rad Prve int. specifiĉnom razvoju rad. god.ljanje prethodno usvojenih vještina. suradnja i dobrovoljno ujedinjavanje naroda. interpoler = umetnuti). objašnjavanja. koji je poĉetkom tridesetih godina bio već u izgnanstvu.stiĉka struja nastoji nasuprot staljiniziranoj Trećoj int.nom i samosvojnom. svih oblika neravnopravnosti i hegemonizma.vodi do kraha i cijele Druge internacionale 1914.nje slobode i ravnopravnosti svih naroda. osnovati novu. Druga int. F. Aziji i mno-interpretacija gim nerazvijenim zemljama pokazali su da je centralizirano rukovodenje revolucionar. IX 1864. — ojaĉala utje. U prenesenom smislu interpolirati znaĉi i falsificirati odredeni tekst umeta. poštiva.formbiroa s jugoslavenskom KP (1948).vodstva — A. stjecanje nove tehnike za vršenje istog posla mo.demokracije. Danas u sebe ukljuĉuje dva elementa: a) upornost radniĉkog pokre. God.ljama. da iskoristi sve oblike ra.caj marksizma. borba za mir u svijetu i pomoć malim i nerazvijenim narodima i drţavama.jem L. koja je preko tadašnjeg ruko.krati glasuju za ratne kredite i svrstavaju se na stranu svojih burţujskih vlada. postupak tumaĉenja. b) pruţanje podrške (moralne i materijalne) istoj borbi u svim zemljama.). C Internacionalno. Bu Intermundija (lat. 1876. Procesi u radniĉkom pokretu. Treće int. Proleterski internacionalizam je uvijek konkretan. Internacionala je osnovana da bi omogućila suradnju rascjepka.). V Internacionalizam. (osnovana u oţujku 1919) ĉime nastaje definitivni rascjep u radniĉkom pokretu na komuniste i socijaldemokrate (ili socijaliste).je.nih principa i ciljeva njezina historijskog angaţmana.da i borbe u zauzimanju vlasti i pristupanju izgradnji socijalizma. pobjedom Staljinove stru. retroaktivna inhibicija). Npr. pokreta i socijalizma u pojedinim zem. W. re.

podat. medu behavioristiĉki prigovor introspektivnoj metodi narodima itd. a ne otac unuka. Izraz potjeĉe od gramatici oni glagoli koji ne mogu imati objekt Junga. tip liĉnosti koja je okrenuta prema sebi. B.). koja se preteţ. sin unuka. izvan su. muzi.nja. ekstramentalno zakljuĉivati da je i njihovo doţivljavanje (v. Cilj je introspekcije i tzv. intra = unutra i mens = duša). U izmedu spoznaje i vanjskog svijeta.lo naknadno. Na osnovu vlastitog Intramundan (lat.).matranju ljudi.no. netrpeljivost. Odnos izmedu oca i sina. mrţnja (vjerska.) i ekstrasubjektivan (v. koji ljude dijeli u »introvertirane« i (npr. Pt kod kojih je tranzitni (prelazni) odnos nemoguć. i sina i unuka postoji.no bavi se).) tendencijaintrovertiran dogaĊaja. U staroj filo.redeni original i što vjernije interpretiranje psihiĉkog ţivota. nepopustljiv. hermeneutika). jer svi ljudi imaju sliĉnu anatomsko-fiziološku sve duševno doţivljavanje za razliku od nervnu strukturu pa je prema tome opravdano tjelesnog koje je vanduševno. a u logici odnos pojmova »ekstrovertirane« tipove liĉnosti. Fr mundan (v.interpretacijaznaĉenja neke misli.denog teksta samostalno filozofirati osnovu pamćenja. unutar-svjetski. intrasitivus = neprelazan).trašnjeg ili od. znanstvenog prouĉavanja — moţe se odbaciti. Introjekcija. ali se on ne moţe prenijeti na odnos otac-unuk. u za praktiĉni ţivot i zbiva. Suprotno: ekstradoţivljavanje drugih ljudi. Intranzigentan (lat. koji se nalazi u samom pojedinaĉ.).ka) interpretacijom pretpostavlja da su vanjski objekti se naziva naĉin izvode. gledati interpretaciji filozofske tradicije: tzv unutra). 3) (filoz. unutar jednog subjekta) i trans. vlastitim problemima. rasna. a nema mnogo interesa Intranzitivan (lat.). sve ono što se doţivljava kao sadr.ko unutamjih glumac ostvaruje neku ulogu. otac stvara sina.ponenti u interpretiranju. S Intrasubjektivan (lat.bjekte. objektivna koja traţi striktno drţanje uz upoznavanje i opisivanje unu.nje.zofskoj teksta koji se tumaĉi (v.subjektivno (što jer je introspekcija'u kombinaciji s me. nepomirljiv. intra = unutra) ili usubjektan. intra = unutar i mundus = doţivljavanja moţemo dakle dobiti uvid i u svijet). suprotno: tolerancija — da je subjektivni ţivot svakog pojedinca nepristupaĉan objektivnom pro.šnjavanje pomoću osobama ili stvarima. psihološka metoda koja subjektivna. ili reproduktivni kopija ili slika tih objekata.151 (psihoanal.te liĉnosti s drugim interpretacija je »obja. stajati). posebni oblik kojim reprezentirani u svijesti pre. što je izmedu pojedinih iskljuĉivo introspektivne psihologije vrlo risubjekata. Ali i potpuno odbacivanje metode inznaĉenju ono što je zajedniĉko za sve su. samoopaţanje. in = ne i transigo = pogadam Introvertiran. koja umjetnosti (kazalište. kastinska.todom je s onu stranu.ću vaţnost pridaje vlastitoj se sastoji u opaţanju vlastitih doţivljaja bilo za kreativnoj kom.je muziciranje. psihologiji introspekcija je bila glav. nica i zakonitosti psihiĉkog ţivota. U povijesti Kr filozofije postoje dvije temeljne orijentacije u Introspekcija (lat. (V.) teorija o odnosu metodiĉke generalizacije i indukcije«. što su predlagali ekstremni beSuprotno: intrasubjektivno (što se nalazi samo havioristi (J. koji je o njemu ovisan ili samo za njega vrijedi. eksperimenta nuţna pri upoznavanju ĉinjeIntolerancija (lat.nom subjektu. na ţeli iz odre. 1) (psih. koja vrijeme dok ih imamo bi.bjekta ili svih objektivnog promatranja i metodom subjekata). takoder je pogreš.ţaj svijesti.) pripisivanje obiljeţja ţivih organizama neţivim predmetima. koji se samo u njemu nalazi i u njemu zbiva. Npr. U uţem jetki.ka i sl. te da prema tome ne moţe biti predmet Intramentalno (lat. introspicere = gledati u. uporan. trospekcije.bjektivan (v. 2) . prema »unutra«. koja ve.na G psihološka metoda.). umjetnik svo. klasna. što im je zajedniĉko. Danas su zastupnici Intersubjektivno.). izjave. Po Baconu identificiranja vlasti. leţati. Glavni staleška. kvalitativno sliĉno. Suprotno: intersu. Watson).

ĉenje kao sposobnost kojom duh neposred. nego na intuiciji.introverzijavertere = okrenuti). Za Des. P Intuicionizam.lima.cartesa je intuicija (uz dedukciju) jedna od dviju radnji razuma pomoću kojih moţemo postići jasnu. slojeve ili stra.ka i element svake spoznaje. diskurzivnim mišlje.stiti unutrašnji ţivot.nju.znaje općenitoga. adekvatnoj spoznaji biti stvari«. djelatnošću ne dopire dalje intuicionizam od spo.jom spoznajemo pojedinaĉne predmete.lektualnim opaţanjem« i dobiva veliko zna.jviši oblik spoznaje ali je nuţna pretpostav. Heytinga i dr. i to je ujedno osnovna takva radnja. 1) (psihol. 2) (psihoanal.tici: shvaćanje (Brouwera. kao i u Husserlovoj feno. takoder shvaćanje da ocjenjuju.) usmjeravanje libida prema sa. Intuicionistiĉka matematika rekonstruira mnoge dijelove tradicionalne matematike. a odba. ni razumom. Kod Spinoze je intuicija. U 20 st.viši takav stupanj. Za Lockea je intuitivna spoznaja takoder najviši od tri stupnja spoznaje (preostala dva su demonstrativna i senzitivna spoznaja).zivnom Introverzija (lat. intro = unutra. Javlja se u više nijansi znaĉenja: nepo.) da matematika nije zasnovana na filozofiji ili logici. sagledavanje. neposredno sagledavanje biti nekog predmeta ili zbivanja u jednom doţivljajnom aktu.jam intuicije igrao je vaţnu ulogu kod mnogih znaĉajnih filozofa. u njegovoj koncepciji intuicija nije na. i ujedno naj.mom sebi i gubljenje interesa za vanjski svijet. Kod Fichtea i Schellinga intuicija se identificira s »inte. Jedna je od karakteri- .menologiji.nom opaţanju i racionalnom mišljenju.nosti nego inteligencija koja svojom diskur. za razliku od inteligencije intuicija je napose sposobna da shvati ţivot.znaju.cuje one dijelove koji se ne mogu izvesti intuitivno izvjesnim konstrukcijama. Općenito: svaka teorija koja istiĉe znaĉenje intuicije (v.sredno sagledavanje cjeline jedne sloţene situacije ĉiji se elementi ili aspekti mogu opaziti osjetilima.nom simpatijom« prodire dublje u bit stvar.)152 zainteresiranost za vla. neposredno sagledava. Fr Intuicija (lat.vezano shvaćanje logiĉkih teorema kao krajnje općenitih matematiĉkih teorema koji. razgovijetnu i izvjesnu spo. pa je jedino opravdanje njenih teza intuitivna izvjesnost da je konstrukcija ispravno izvršena. a suprot. — U logici: s intuicionizmom u matematici po. pojam intuicije igra vaţnu ulogu u filozofiji Bergsona. Po ovom shvaćanju matematika je duhovna djelatnost koja se sastoji u intuicijom kontroliranoj konstruk. za vlastita unutrašnja iskustva. uz mnijenje i razum.) i daje joj pred. Po. a sastoji se u tome da duh neposredno bez pomoći ne. shvaćanje da intuicijom moţemo spoznati i one bitne aspekte.no opaţa svoju stvaralaĉku samodjelatnost.nje takvih biti koje su principijelno nepri. Kod njega je intuicija instinkt koji je postao nezainteresiran i svjestan samog sebe.ciji matematiĉkih sistema. ni njihovom suradnjom.stupaĉne (nedohvatne. — U spoznajnoj teoriji: shvaćanje da je intuicija osnovna spoznajna moć ili izvor spoznaje.ne zbilje koje ne moţemo doseći ni osjeti. postoji i eidetska intuicija kojom sagledavamo ĉiste biti. jer se ona druga (dedukcija) zapravo svodi na niz sukcesivnih intuitivnih akata.vanjem. po Husserlu. intuor = gledam u). nedokuĉive) i osjet.ći neki postupak kao dobar ili loš uopće ne primjenjujemo nikakve opće principe. i koji s »intelektual. za razliku od ekstraverzije koja znaĉi zainteresiranost usmjerenu prema vanjskoj prirodi i socijalnim zbivanjima. kao i svi drugi matematiĉki teoremi. nego samo neposredno sagledati intuicijom. Intuicija igra znaĉajnu ulogu u suvremenoj filozofiji ţivota. Kant identificira intuiciju s neposrednim opaţanjem (zorom).nost pred posrednim. Već kod Platona on znaĉi »duhovno gledanje ideja«.no gledanje.nje.njem. — U etici: shvaćanje da se razlika izmedu dobra i zla djelovanja ne moţe otkriti umo.stavlja je razumskom diskurzivnom mišlje. opaţa. — U suvremenoj matema. pored empirijske intuicije ko. nego neposredno osjećamo koji je postupak dobar a koji nije.ke treće ideje opaţa slaganje ili neslaganje dviju ideja. poĉivaju na intuiciji. jer ona ide »od adekvatne ideje o formalnoj biti nekih boţjih atributa. neposred. jedan od tri stupnja spoznaje. videnje.

izrodivanje (degeneraci.nalnim) fizikalnim i logiĉkim operacijama. logiĉki neodrediv.intuicionizamstika intuicionistiĉke logike153 okolinu. Iracionaliobjašnjava kao postupak fantazijsko.ducibilnu kvalitetu postoje kao jednakopravni neizbjeţivi fak.nose svaka konkret. intelektualizma.na ili privremena namjena već ispunjena« (Murray).cije«).je — prije neostvarenu — cjelinu. u biologiji: posebno »retrogradne pro. je prema tome nepromjenljivi ili in. procesima generalizacije. pa i unutar nje. Pojave involucije poznate su i u historiji kulture.tori »stvaralaštva«. iracionali.nu) s proces opreĉan »evoluciji«. sudove ĉija se istinitost ili neistinitost moţe Kr utvrditi. i s sintetiĉke djelatnosti koja na te. Psihološki se ta sposobnost redovito vitih iracionalnih (v.mjene koje se javljaju u tijelu i nekim or. Kon.stanta pojmovima ni misaonim razglaba. Tako se spoznajnoteorijski iradjelomiĉno svesti na prethodno poznate cionalizam moţe ispoljiti u shvaćanju.). diferenciranih struktura na najekstremnije stajalište.nosti odrazom jedne on. spoznaju višeg reda (supraracional. Invarijanta (lat. in = ne i varius = razliĉan).nekad u filozofiji smatra stanovite iracionalne spoznajne moguć. Kr racionalnu spoznaju iracionalna pred. razumom ne. izvan dosega razuma.dentno Ipse dixit (lat): sam je rekao. logicizma. kao razvijenijih. moţe iscrpsti razumskim (racio. ili.vo ograniĉenje na samo one dogmatskog ujednaĉavanja mišljenja i sl. iako iracionalni princip u odnosu na racional.vod grĉke izreke: autos epha.kon.stavlja Involucija (lat. cjelokupnom razvoju svijeta (Bergson. emocionalno mišljenje. razliĉite intuicija. kad je njihova traj. U inte.dostiţiv. nazadovanje (reodbacuje vrijednost racionalne gresija).volucija ĉesto koincidira s pojavama pasiv. odnosno njego. metalogiĉki stav). koji je Intuitivizam. nadrazumski odnosno proturazumski). P Intuitivan.tološke dimenzije u (ućućivanje. instinkt. sam ĉin inven. tj. sebi ĉesto zasebnu ire. sve što supraracionalan. ili 2) da uz teorije »emergen. primitivnije.bitka nacionalne samostalnosti (kineska kultura nakon provale Mongola. kao više ili manje izrazita opreka pojedinim oblicima procesa. relacije ili Iracionalizam. 2) sposobnost otkrivanja i stvaranja problema ukazuje na odsudnu ulogu stanonovog. Latinski prije.ja).dela konstruira novu s obzirom na mjeru u kojoj prizna. a to bijaše formula sagledava ili ono što je neposredno evidentno kojom se oznaĉavao Pitagorin au.druĉja i elemenata. Invarijabilan (lat. napo. involutio = umatanje u sebe). opadanje. 1) da podatke.njem. matematici (iracionalni brojevi). arapska kultura nakon pobjede Seldţuka). sredstava i mo. filozofijsko stajalište koje.zultat intuicije (v. koja Pet moţe poprimiti razliĉne forme ali je neuništiva.nja dubljim. Involvirati (lat.varijabilni Termin iracionalan dolazi do izraţaja ne samo u strukturni moment unutar neke promjenljive filozofiji. ili ono što predstavlja re. mišljenju tud.slu Suprotno: diskurzivan (V. onaj koji posjeduje prirodu intuicije njegovoj školi. nerazumski (kadšto u smi. iznašašće. racionalizma. uznapredovalimiracionalizam odbacivanje principa iskljuĉenja trećeg. onaj koji nešto neposredno evi.). inventio). pri rješavanju filozofijskih izum.lektualnom ţivotu pojedinca i zajednice in. (V.toritet u sagledano. Medutim. mate.cije. Iracionalan (lat. 1) otkriće. isto što i intuicionizam (v.rija. te se po.na invencija dade bar logiĉki. realnijim dosegom. 3) koje potpuno jednostavnije. nepromjenljiv. logizma. osobito u razdobljima gu. Invencija (lat. npr. koji se ne Invarijabilna je konstanta u matematiĉkim. metalogiĉki. obuhvatiti.cijske sinteze krije u pored racionalne spoznaje.ganima u doba starosti.) elemenata. Konstanta u promjeni opera. sadrţavati u sebi.melju poznatih obzirom na stanovita problematska po. invariabilis).).) ima apsolutnu trajnost.).zam. proces vraća.ne adaptacije na .-misaone zam moţe poprimiti razliĉite modifikacije. involvere = zaviti što u). shematizacije. nego u specifiĉnom smislu i u raznolikosti.

Drugi ga shvaćaju šire. njihove se razvojne faze ne mogu obratnim putem ra. koji se ne moţe okrenuti. koji se ne da svesti na drugo. irreducibilis = nesvodljiv). engl. U novijoj filozofiji ironiju kao problem i metodu filozofije obnovio je S. nerealan.nog vaţenja i znaĉenja. onaj koji potjeĉe iz iskustva ili se zasniva na iskustvu (npr. experience). lat. experientia.) s druge strane.cijom dolazi do doţivljaja koji su zapravo irealni. iskustvena spoznaja. tako da uz »vanjsko iskustvo« (osjetnost ili senzaciju). Time se prividna istina kritizira imanentnom analizom i suprotnim sadrţajem. koja dolazi do izraţaja u srdţbi iiskustvo lošem raspoloţenju. njem. eironeia. Irefleksivan (lat.tificiraju pojmove iskustvo i praksa. iskustven pojam. ĉesto upravo kao stanovitu modifikaciju volje (voluntarizam. logiĉki neodredeno i neodredivo.ĉenju pojmom svijeta obuhvaćeno je ne sa. Irealnim se oznaĉava kod nekih filozofa podruĉje ideal. Iradijacija moţe biti uvjetovana divergentnom neuronskom artikulacijom ili velikom frekvencijom ţivĉanih impulsa. On postaje sam sebi dovoljan. ono što je neposredno doţiv. kako je to kod intenzivnih podra. 1) mogućnost reagiranja ţivog tkiva na podraţaj. identificirajući iskustvo gotovo potpuno s osjetima ili s osjetnim opaţanjem.stvena znanost). neredovan. Tieck.) i umu (v.sve subjektivno ili je ono nuţno odnos pre- .šnje iskustvo« (samoopaţanje ili refleksija) kojim stjeĉemo ideje o radnjama našeg du. iskustven sud. te ga ne obavezuje nijedna norma. nezbiljski. irreflexivus = nepromi. uĉiniti smiješnim pod vidom odobravanja). razvojni tok ţivota ili tok ljudske povijesti. Npr. odnosno podraţljivost predstav.lja. Husserl takoder transcendentalnom reduk.mo sve zbiljsko (realno) nego i ono irealno.iracionalizamspoznaje te priznaje iracionalnu kao154 jedinu spoznajnu mogućnost (antiracionalizam). F Ireducibilan (lat. koji se ne drţi pravila.je o vanjskim stvarima.no) laka i jaka ĉuvstvena razdraţljivost ne. U dijalogu nastaje obrat u kome se vidi da ono što je u poĉetku shvaćeno kao pravo postaje neodrţivo. Pet Iradijacija. ironia). Iskustvo (grĉ. kojih se ra. a osobito je izrazita kod ţivĉanih i mišićnih stanica. lat. kazivanje suprotno od onog što se misli.trali su da je ironija potrebna umjetniku da bi se mogao slobodno odnositi prema svome djelu.) proširenje ţivĉanog uzbudenja s manjeg na veći broj neurona (ţivĉanih stanica). Irefleksivan je svaki akt koji je izvr.zvojni smjer ne moţe izmijeniti.šće se suprotstavlja tradiciji. s jed. 2) (psihol) u vidnom podruĉju iradija. Ontološki iracionalizam shvaća zbilju kao nešto što je razumski. sporedan.mule o identiĉnosti mišljenja i bitka. Iregularan (lat.ţaja. Neki ga shvaćaju još šire. na manje ili jednostavnije dijelove.ljeno. tako da iden. Schlegel) sma. sićušan.šljen).šen bez razmišljanja ili razmatranja. B Iskustven. kojim stjeĉemo ide. empeiria. stavljaju i »unutra. Rickert tako govori o carstvu irealnog smisla. Roman.tiĉari (naroĉito Solger.zvijati. 1) (neurol. Suprotno: reverzibilan. te se stavlja u izrazitu opreku prema shvaćanju o primarnosti logosa. nepreokretljiv kao npr. Ironija je Sokratova metoda filozofiranja. irrelevans = neznatan). svijetli kvadrat na tamnoj pozadini uĉinit će nam se veći od tamnog kvadrata jednake veliĉine na bijeloj pozadini.zam). Ireverzibilan (novolat). autoritetu. Bu Irealan. Najĉe. neposredno doţivljavanje. nekritiĉkom prihvaćanju nedoţivljenog. isku.cija oznaĉuje pojavu da nam se svijetli predmeti ĉine veći od tamnih.ne strane. Neki shvaćaju taj pojam vrlo usko. Bu Ironija (grĉ. 2) (popular. Postoje razilaţenja i u tome je li iskustvo nešto po. a razumu (v. pretvaranje. bez pravila. Irelevantan (lat. irregularis = nepravilan). Po njegovu tuma. Takoder: skup svih na neposrednom doţivljavanju zasnovanih spoznaja. Iritabilnost je jedna od osnovnih karakteristika ţive tvari. nevaţan. Erfahrung. odnosno prema razliĉitim varijacijama elejske for. aktuali.ha.kog individuuma. beznaĉajan. Umjetnik je time iznad svega. Kierkegaard (nasuprot romantici). Iritabilnost.

G.protstavljaju. G.) i nji. »evidenciji«. U povijesti filozofije vodili su se veliki sporovi oko pitanja šta je istina. njem. a neistinita inaĉe«. Slaţući se u kritici teorije korespondencije.nima mišljenja. ispravno pisanje. nego sla. postupak. a predstavlja novu varijantu teorije korespondencije. ti se kritiĉari razli. Istina je »sistematska koherentnost« koja je karakteristiĉna za takvu cjelinu.mo kao dio koherentnog sustava. Medu suvremenim teorijama istine ima mnogo takvih koje potpuno odbacuju teo. H.vaţeći.srednom uvidanju.kih filozofa sve do druge polovine 19. Ovako shvaćena istina nije neko interno svojstvo suda. aletheia.ćanju istina nije ni u medusobnom slaganju . Joachim i drugi) slaţe se da je istina interno svojstvo misli.stvo koje on posjeduje u odnosu prema realnosti (stvarima.stojanje slaţe s njegovim pojmom. ĉije se realno po. st. ispravan automat). Brenta. Descartesa. koji od suprotnim smjerovima. kao formalno sukladan s nekom djelovnom — naroĉito pravnom — normom. To vrijedi npr. Kr Istina (grĉ. ĉiji je autor A.iskustvoma neĉemu što postoji nezavisno od isku-155klasiĉne teorije korespon. oĉevidnosti. la verite).respondencije zastupaju B. J. jedan od temeljnih pojmova filozofije.guće. O ulozi iskustva u spoznaji spore se pristalice empirizma (v.ciranom obliku (pod nazivom teorija odra.la ju je većina srednjovjekovnih i novovje. u nepo. Iz drugih razloga teorija korespon. Prema toj teoriji istina je svojstvo suda. T.stima su teoriju korespondencije u modifi. I. Za Kanta istina ne moţe biti slaganje s nespo. Teorija evidencije (F.no i njegovi uĉenici) usvaja tradicionalno mišljenje da je istina u sudu. u jeziku sa specificiranom struk.). Moore. (ispravno tumaĉenje. Najproširenija je dosad bila teorija adekvacije ili teorija korespondencije (nazivaju je i »klasiĈnom« teorijom istine).vije vrijeme proširila se semantiĉka teorija istine. Istinit je predmet koji je zbiljski. Schaff i drugi. Pavlov. U etici se katkada razlikuje ispravan ĉin. Plehanov.kuju po pozitivnim doktrinama koje joj su.nom stanju. V. Istinit je sud koji je opće.tina u pravom. već samo jednoj smisaonoj cjelini.za) zastupali F. ali to je samo »toĉnost« (die Richtigkeit) ili »istina u subjektivnom smislu«. Kod nekih predstavnika teorije korespondencije nalazimo već i zaĉetke drugih teorija istine. u slaganju suda s onim o ĉemu sudimo. nego svoj. veritas.). objektiv.) i drugih pravaca spoznajne teorije (v. st. E. a pojedini sud moţe biti relativno istinit sa. i slaganje s njima svodi se u krajnjoj liniji na slaganje misli jednih s drugima i sa zako. predmetima. Treće ka. U nemarksistiĉkoj filozofiji 20. proizvodnje i sl. H. za Aristotela.tim izolirano. Russel. a što je onakvo kakvo jest bez obzira na to kako mi o tome sudimo. Po toj teoriji. racionalizma (v. Dewey itd. a naroĉito za Kanta i Hegela.ralnog (ćudorednog) ĉina kao izraza svjesne moralne volje.rakteristiĉno shvaćanje istine nalazimo kod pragmatista (W. objektivnom znaĉenju nije slaganje predodţbe s predmetom. od mo.dencije kreću uistina stva. Bradley. Teorija kore. James.spondencije potjeĉe od Aristotela.dencije ne zadovoljava Hegela. A. Medu marksi. lat. ponašanja.turom »reĉenica je istinita ako je zadovolja.vaju svi objekti. onome što jest). u širem smislu oznaka za svaki ĉin. a sastoji se u »slaganju misli i stvari« (»adaequatio intellectus et rei«). Spinozu. logiĉki pozitivisti i drugi realistiĉki i empiristiĉki orijentirani filozofi. prihvati.znatljivim »stvarima o sebi«. engl. odatle »korektan«). franc. a ti nisu drugo nego fenomeni ljudske svijesti. Prema njihovom shva. V. ali smatra da to svojstvo ne moţe pripadati pojedinim sudovima uze. correctus. the truth. kriticizma (v. die Wahrheit. Lenjin. P Ispravan (lat. već samo s predmetima mogućeg iskustva. ali smatra da ona nije u slaganju suda sa stvarnošću. već u jednom internom svojstvu suda. Slaganje predodţbe s predmetom po Hegelu je mo. proces ili njihov rezultat koji je u skladu s nekim propisanim oblikom djelovanja. U najno.).riju korespondencije.ma srodnih filozofa. teoriju ko. Is. H. Tarski. Engels. Teorija koherencije (F.ganje predmeta sa samim sobom. a ima svoje pristalice i danas.

mo praktiĉno već i logiĉki nemoguće zami.nosima i koja jednako vrijedi za sve ljude. Windelband. a neki vrlo usko. to se vidi po njenim posljedicama.ve vrlo široko. vjeĉna ili prolazna itd. Istinita je ideja ko.ste. Pored pitanja što je istina. pogrešno tumaĉimo prevodeći je sa »die Wahrheit«. u njihovoj praktiĉnoj korisnosti. »Istina kao nesakrivenost nije dodatak bivstvovanju. Ovim objektivistiĉkim shva. psihološku i druge vrste istine. Husserla. apstraktna ili konkretna. bez obzira na to spoznaje li je tko ili ne. nalaze se razliĉite »objektivistiĉke« teorije koje pokušavaju odrediti istinu kao nešto što je potpuno neovisno o ĉovjeku i o nje. oni se u velikoj mjeri slaţu u naĉinu na koji kritiziraju tradicionalnu definiciju istine kao slaganja suda i stvarnosti. objektivna ili su. što sluţi ţivotnim ciljevima. . već zajedno s ostalim vrijednostima ĉini posebno treće carstvo idealnog vaţenja. kod istinitih negativnih egzistencijalnih sudova) ne sa.ćanjima srodno je i jedno shvaćanje koje je prošireno medu suvremenim marksistima.degger. gnoseo. toĉnije: izvan vremena.nost« (»die Unverborgenheit«) i mi je. koja nam u praksi donosi plodove. Pod subjektivnom istinom obiĉno se misli istina kojoj ne odgovara ništa objektivno i koja vrijedi samo za jednog ili za neke su. Pri tom neki pragmatisti shvaćaju te plodo. aksiološku. u kojoj mjeri i kako moguća spoznaja istine. već istina sama. koje nastoje definirati istinu bez pomoći pojma o stvarnosti nezavisnoj od ĉovjeka. Nasuprot »subjektivistiĉkim« teorijama. Nietzschea. što odrţava i unapreduje ţivot pojedinca i vr.bjektivna. S jedne strane dokazuje se da je odredenje istine kao »korespondencije suda i stvarnosti« neodrţivo. Prema tom shvaćanju teoriju koresponden. Hei. i nastoje da odrede medusobni odnos tih razliĉitih »istina«.sliti stvar s kojom bi se slagao istinit sud te vrste. Srodno je ovom shvaćanju i ono aksiološko neokantovaca aksiologa Badenske škole (W.detska ili logicistiĉka teorija istine.je ponekad nalazimo kod F.istinaideja ni u njihovu slaganju sa stvarnošću.pološku. i Heidegger se slaţe s tim. S druge strane priznaje se da to odredenje moţe biti prikladno za neke vrste sudova. Jaspers). ali ne za sve. jer je kod nekih vrsta (npr. Je li ideja istinita ili neistinita. Treba dodati da neki filozofi nasto. ei. formalno-logiĉku. Premda se kritiĉari teorijeistina koresponden. postoji li i u ĉemu je kriterij istine itd. U ovu grupu ulazi npr. Najnoviju ontolo. K. antro. ĉovjek. Bauch). i prema kojem je istinito u novom i pravom smislu te rijeĉi samo ono što je biološki korisno. Praksa nije kriterij istine. što je isto. jer je ili unutrašnje protivrjeĉno ili praktiĉno neupotrebljivo. po Heideggeru.tina vrijednost.je pomiriti razliĉite teorije istine tako da razlikuju metafiziĉku ili ontološku. Pogrešnost ove definicije doka. Istina je dakle praksa ili.zuje se uglavnom na dva naĉina. — Istina pripada biti bivstvovanja«. kao sve što koristi ljudskom rodu i proširuje njegovu spoznaju. apsolutna ili relativna. Bolzana i za rane radove E. dok se pod objektivnom istinom misli istina koja odgovara nekim objektivnim od. B.ja »radi«.bjekte. Grĉka rijeĉ »aletheia« prvobitno znaĉi »nesakrive.lošku. i postoji vjeĉno. od poĉetka evropske filozofije sporna su i pitanja je li istina jedna ili mnoštvena. Istina je za njih samo bivstvovanje u svojoj nesakrivenosti.cije ne moţe spasiti ni usavršavanje pojma korespondencije ni uvodenje prakse kao kriterija istine. koja je to da nešto jest i da je tako odredeno. prema kojem je is. teorija »istine po sebi« karakteristiĉna za B. »Istina o sebi« (»die Wahrheit an sich«).156 nego u njihovu slaganju s ĉovjekovim potrebama. H. pa kao takva ne postoji ni u stvarnosti ni u mišljenju. ĉak i kao ono što materijalno koristi pojedincu.tistiĉkom shvaćanju srodno je shvaćanje ko. Rickert. Bivstvujuće je za Grke baš kao bivstvujuće istinito. kao i pitanja je li.govu mišljenju.cije mnogo razlikuju u svojim pozitivnim definicijama istine.šku varijantu »objektivistiĉke« teorije istine nalazimo kod filozofa egzistencije (M. predstavlja nuţan korelat bitka o sebi. Takvom uskom pragma..

svjetlosna emana. što se prostornovremenski pruţaju osjetilnom opaţanju. Ve Izlaganje (lat.toga podrijetla. Spoznaja o kojoj je ovdje rijeĉ intuitivna je i eksta. Izomorfan (grĉ. njem. u kolokvijalnoj upotrebi znaĉi predavanje. »ta je misao velika istina«). ukljuĉujući vlastito tijelo. svojstvo onoga što je istinito. Pascalovu »logi. Istozvuĉan. ali moţe znaĉiti i svojstvo onoga što je istinito (npr. ţelje ili zapovijedi — iako u lingvi. oda.stvo identificiranja s tim bitkom. P Istinoljubivost. za sve jednaka. jednak po postanku. skupna oznaka za. v. ma'rifa. po kojoj metafiziĉka spoznaja (ma'rifa=grĉ. identiĉan. sveobuhvatna i iscrpna istina. U logici: govomo izreĉen sud.) i interpretacije (v. »ta misao odlikuje se dubokom istinitošću«). v. v. ţelje i zapovijedi mogu na.blem o naĉinu odnosno mogućnostima iz. kojoj se u beskonaĉnom progresu ljudske spoznaje asimptotski sve više pribliţavamo da je ni. skup svih predmeta.). ljubav prema istini (v.na istina bila bi naprotiv nepotpuna. Auslegung).ski jezik prijevodom njemaĉke rijeĉi Ausle. P Istinitost. is.).se.tiĉka »mudrost srca« (usp. gnosis) postaje sred. podrijetla kao što su eksplikacija. Apsolutna ili bezuvjetna istina bila bi potpuna.) termin je u nas u ĉešćoj upotrebi u novije vrijeme.miĉna istina. a da je »apsolut. općevaţeća istina zasluţuje da se zove istinom.).t istina Neki filozofi misle da je svaka istina »subjektivna«. Išrak se u najširem smislu moţe identifici. tvrdnja — za razliku od pitanja.rati s pojmom emanacije (faid. pa moţe biti korigirana. praedicatio). enuntiatio. Istovetan. izraz suda u reĉenici. a »objektivna po sadrţaju«. F Izvanjski svijet.stavlja put k apsolutnoj istini. i da su te razliĈite istine medusobno ravnopravne i jednako vrijedne. nego da svaka relativna istina sadrţi djelić apsolutne istine ili pred.raţavanja smisla i logiĉke razloţnosti. identiĉnost ili identitet.nost istini. sadrţaja svijesti vlastitoga ja ili empirijskoga . U uţem smislu išraki je naziv za nauk o prosvjetlje. »ta se misao odlikuje dubokom isti. referat odnosno sam ĉin predavanja. da svaki ĉovjek ima svoju istinu.ĉkog proĉišćenja i »vezivanja« (ittisal = yoga) s apsolutnim bitkom. Izreka (grĉ. drugi misle da je mo. Dok izraz »istina« primarno znaĉi ono što je is.stici ima i šire znaĉenje po kome se i iz. isos = jednak i morfe = oblik). djelo.nom«). isos = jednak i genos = rodenje). Išrak (islam).nju ĉiji je najistaknutiji predstavnik Suhra. O stupnjevima gnosti. Kao struĉni termin sa specifiĉnim znaĉenjem ušao u naš suvremeni filozofij. jednak po obliku. 2) u psihološkom smislu.reĉena pitanja.wardi (12. interpretacija i egzegeza. nastojanje ili teţnja da se spozna istina. za razliku od unutrašnjeg svijeta.na po formi«. 1) sve stvari izvan vlastitoga tijela i njihove odno. kao znaĈajan pro. dakle objašnjenja.cija apsolutnog bitka. koja sadrţi i elemente neisti. Aktualizacijom problema hermeneutike (v. odbojnost prema neistini. tumaĉenja i razlaganja u prvom redu nekog teksta. a da relativna istina nije nikakva istina.: »ta je misao duboka istinitost«) nego samo svojstvo ili odliku istinitoga (npr. jednak po rodenju. dopunjena i usavršena. izraz »istinitost«. st.na istina« idealistiĉko-metafiziĉka iluzija.tinito (npr. Ulazi u logiku. drţanja referata. prosvjetljenje. a pogotovo u suvremenu logistiku.joj se ne moţe ništa dodati i koja je zato nepromjenljiva i vjeĉna. ko. tj. v. Relativna ili uvjet. ne moţe znaĉiti ono što je istinito (ne moţemo reći. Treći smatraju da se apsolutna i relativna istina ne iskljuĉuju. Ta se »prosvjetiteljska mu. lat.que du coeur«) i 157 izvanjski svijet postiţe se postepenim pro. Z Izogen (grĉ. Istovetnost. ekvivok.drost« (hikmat ališrak) naziva i mašrakiya ili »istoĉna mudrost«.ĉišćenjem duše na mistiĉkom putu (tarika).kad ne dostignemo. Neki filozofi smatraju da je samo apsolutna istina »prava«.ne.gung uz koju su se vezala znaĉenja rijeĉi lat. Drugi smatraju da samo objektivna. apofansis. npr. expositio. Treći traţe »srednje« ili »sintetiĉko« rješenje tvrdeći da je svaka istina »subjektiv.zvati izrekama. v.guća samo relativna istina.

tivistiĉkog filozofiranja novovjekovnog ra.jesti. Kr Izvod. .zam promatra empirijsku zbiljnost kao pro. prihvaćajući tu osjetilnu predmet. Naprotiv.). da bi ga zatim tek naknadno stavili u svijet predmeta. ali postoji mogućnost i neistine obaju kontrarnih sudova. psihologijskog odnosno reto.onih veza kojima se potpunije i intenzivni.ću« i »razgovijetnost«. već samo oblik suda.lencija postoji medu dva istoznaĉna istinita suda.nost.-objekt-problem« pokazuje se kao nerješiv. odredi li se bit ĉovjeka kao »praksa« njegova bitka u svijetu.miĉnih (izvodenje a maiori ad minus). transcendentalni ideali. neprijeporan. već je u stanovitoj mjeri neosporna i za svestranije uoĉavanje misa.cionalizma i empirizma. Istinitost obaju sudova moguća je bilo uz potpun subjekta.cartes smatra kriterijima izvjesnosti »jasno. Iako je doţivljaj izvje. nesumnjiv. dijametral.-bitak« (Anderssein) ideje. svako suprotstavljanje unu. S a P — S e non P). koji se po obliku razlikuju protivnom kvalitetom i kontradiktornim predikatom (npr. Zapravo je pri tzv. odnosno doţivljaja koji neki sud prihvaća kao posve istinit.znaje. a razliĉite kvantitete (S a P. a neistina djelomiĉnih neistinu općenitih (izvodenje a minori ad maius). »subjekt. ali i psi. ali ne obrnuto. — Na razlikovanju unutrašnjega i izvanjskog svijeta poĉiva pojam samosvi. shemu na kojoj se raza. Des. prema Kantu izvje. te S e P — S o P) pri ĉemu istina općenitih sudova nuţno ukljuĉuje u sebi istinu djelo. kritiĉki realizam od nje ipak razlikuje neki pojmovno odredeni bitak. Kontradiktorna (dijagonalna.moguće da bi spoznaja bila laţna«.na) opreka je logiĉki najizrazitija. 3) Opreka ili opozicija postoji medu sudovima kvalitativno razliĉitim u tri mogućnosti. logi. — Naivni rea.ĉko biće izvan svijeta.snost od razliĉitih stanja vjerojatnosti.snosti psihološki jedinstven. ponekad se »subjektivna« izvjesnost vjerovanja razlikuje od »objektivne« sigurnosti znanja.je osvjetljuje smisao sudova s obzirom na njihovu logiĉko-spoznaju ulogu.djednako najprije izoliraju kao promatrala.izvanjski svijet 158 izvod Avena.snost imamo onda kad »uvidamo da je ne.ta.izvod transcendentalno-logiĉkoga subjekta ili svijesti uopće. karakteristika stanja svijesti.). Izvjesnost redovito prati sudove koji su oĉiti (evidentni) sami po sebi ili sazdani na neposrednom iskustvu (neposredna.vanjskog svijeta tipiĉan je produkt subjek. dok objektivni idealizam odreduje izvanjski svijet kao »drugaĉije.bire i subalternacija). — »Problem« iz. Kontrarna opreka sadrţi mogućnost istine jednog suda uz neistinu opreĉnog.hološki i metodicki treba razlikovati izvje. pri ĉemu se nije bitno izmijenio sadr. S i P. koji se mogu promatrati u razli. Supkontrarna opreka nuţno sadrţi istinitost bar jednog suda uz moguću neistinitost drugoga.lizam pripisuje stvarima izvanjskog svijeta kvalitete sadrţaja subjektivnoga osjetilnog opaţanja. 2) Podredenosti ili subalternacija postoji izmedu sudova iste kvalitete. koje se prikazuju u tzv. Vrijednost takvog izvodenja moţe biti znaĉajna ne samo sa gramatiĉkog.rius ubraja izvjesnost medu »karaktere« spo.dovima gdje je drugi sud nastao zamjenom subjekta i predikata prvog suda. izvodima rijeĉ o odnosima medu sudovima.riĉkog gledišta. dis.ţaj. 4) Obrat ili konverzija postoji medu su. intuitivna izvjesnost). Pe Izvjesnost ili sigurnost (lat.ĉkom kvadratu (v. ali moţe postojati i za sudove koji su dokazani ili se smatraju dokazanima (posredna. subjektivni idealizam vidi u izvanjskom svijetu samo skup predodţaba empirijske svijesti ili »kompleks osjeta«. osobe i liĉnosti s jedne. izveden samo iz jednoga suda (v. što s ove pozicije doista i jest. certitudo). u tradicionalnoj logici neposredan za' kljuĉak (v. ĉudeći se pri tom kako to svijest iznutra dolazi do svijeta vani?! Izrastajući tako iz faktiĉke otudenosti ĉovjeka i svijeta.ĉitim vidovima: 1) Istoznaĉnost ili ekvipo.trašnjega i izvanjskog svijeta otkriva se kao puka apstrakcija. ali ne obrnuto. te nuţno sadrţi istinitost jednog suda uz istodobnu neistinu kontradiktorne opreke (»ili-ili« — trećega nema). i svijesti o predmetnosti s druge strane. koji ĉovjeka po. ali postoji mogućnost da oba suda budu istini.kurzivna izvjesnost).

6) Valjanost ili modalitet zasniva se na snazi vaţenja medu sudovima problematiĉnim (S moţe biti P).izvod obrat (conversio simplex) bez izmjene kvantitete (S i P . asertornim (S jest P) i apodiktiĉnim (S mora biti P).mjenom predikata u kontradiktornu mu opreku i davanjem protivne kvalitete ĉita.Non P i S). S o P — Non P i S). logiĉki postupak u kome se iz jed. bilo samo uz nepotpun obrat (conversio per accidens) uz izmjenu kvantitete S a P — P i S. (V.jeg suda. Pet IzvoĊenje. a neistina slabijeg ukljuĉuje neistinu snaţni. sud. 5) Izmjena li kontrapozicija postoji medu sudovima gdje je drugi sud nastao pored zamjene subjekta i predikata još i iz. Istina snaţnijeg suda ukljuĉuje istinu slabijeg. ali ne obratno.P i S. kadšto samo u nepotpunoj izmjeni (S e P . Istinitost obaju sudova moguća je kadšto u potpunoj izmjeni (S a P — Non 159 izvoĊenje P e S. S e P . ponajĉešće sam obli. a tek izuzetno je moguće S a P — P a S).kom novi.vom sudu.nog suda izvodi drugi.) .P e S). ali ne obratno. izvod.

L .

le moi).de. Zbog presudne uloge ujedinjavajuće svijesti u našem luĉe11 Filozofijski rjeĉnik . das Ich. a sad opet okupljene u »jedno«. za razliku od raz. evidentna spoznaja na ko. pro. narodno je.storne i vremenske sudatosti. »jasna spoznaja jest ona koja je ţiva i otvorena pozornom duhu.nost. u našoj filozofskoj literaturi upotreb. svojstvo koje neki po. kovanica naĉinjena prema njem.govijetnosti. Šp Jastvo.dinstvo). 1) općenito: karakteristika onoga što je jedno ili ujedinjeno (jedinstvo priro. predoĉuje misli i tretira iste po. evident.ju bi se mogao osloniti siguran i nesumnjiv sud. claritas). jedinstvo teorije i prakse. Ich. Charakter des Ich-Seins). Prema R.dinstvo realnih ili misaonih predmeta ne moţe se odvojiti od ujedinjujuće (unifika. W. doţivljajne. sintetiĉne) funkcije svijesti koja.jasnoća U j Jasnoća (lat. franc.datke sad kao razluĉene u »mnogo«.ljava se uglavnom u dvojakom znaĉenju: 1) kao supstantivacija zamjenice »ja«. 2) kategorija suprotna kategoriji mnoštva (pluraliteta). Jasno vidimo ono što je pred našim okom koje promatra i što dosta snaţno i otvoreno na nj djeluje« (Osnovi filozofije). je. odnosno »ja« mišljeno kao supstancijalno biće (njem. Za G. prezentnost. Descartesu. Kr Jedinstvo.torne. po potrebama teoretskih i praktiĉkih situacija i zadataka. Leibniza. U filozofiji.heit. Iako fundirano u objektivnim odnosima (jednostavnosti.jam razlikuje od drugog. funkcionalne ili logiĉke supripadnosti). 2) kao apstrahirano svojstvo (karakteristika) onoga što je »ja« (Ichheit.

jednakost. Katkada je termin jednakost is.stavljeno od dijelova ili se ne da rastaviti na dijelove.ma. slobo. već je Descartes zamišljao jedinstvo iskljuĉivo kao »naĉin mišljenja«. psihiĉkih kompleksa i sl.toznaĉan s terminom »ekvipolencija«.plicirano« (jednostavan zadatak. »kom. poĉevši od najstarije grĉke filozofije. odnos izmedu dvaju medusobno usporedenih relata koji su medusobno »jednaki«.lima«. 2) društveni ideal izjednaĉenosti svih ljudi u duţnostima i pravima. prirodan i skroman.51 jednostavnost nju znanog svijeta u jedinstva. a Kant ga ubrojio u te.seno mišljenje da jedinstvo kao kategorija objektivnog svijeta ima svoj izvor i uzor u jedinstvu svijesti (grupiranju doţivljaja oko jednog »ja«). karakteristika ĉovjeka koji je u svom vladanju. svojstvo onoga što nije »zamršeno«. odnosno besmrtna.boda.luĉiva svojstva. što nije sa. U metafiziĉkim razmatranji. termin moţe zna.ma (Demokrit). 1) svojstvo neĉega što je »jednostavno«.gim »zadnjim« elementima bitka (npr. 2) lakoća. U filozofiji je ĉesto izne. 1) apstraktna imenica naĉinjena prema pridjevu »jednak«. — neraspadljiva.meljne apriorne funkcije (kategorije) ra. jednake boje i sl. takoder ono na ĉemu se ne mogu razlikovati razliĉita. fraternite!« (Slo. Herbart). pripisivala se jednostavnost ljudskoj duši.zumske spoznaje.jelu. apstrakcijom iz. bratstvo!) Kr Jednostavnost (lat. monadama (Leibniz) i dru.ĉiti posvemašnje podudaranje u svim karakteristikama usporedenih relata — »kvalitativnu identiĉnost« (kakva npr. taj ideal posebno se ĉesto istiĉe kao negacija klasnih i staleških privilegija te je sadrţan u lozinci francuske revolucije: »Liberte.dan od sloţenih zahtjeva mode. Kr . drţanju. »rea. simplicitas). iz ĉega se izvodilo da je ona — nasuprot ti. postoji izmedu dva geometrijski jednaka kvadrata) ili samo u pojedinima od njih (kakva postoji medu predmetima jednake duţine. jednostavan postupak). društvenih konvencionalnosti. »teško izvedivo«. odijevanju i sl. 3) priprostost. tj. Jednostavnost se takoder pripisivala atomi.). egalite. Kr Jednakost. teţnje za isticanjem.

franc. Kr Jezik. uniformite).dan element 162 jezik drugoga skupa (A je otac B-a. jednako znaĉenje dviju rijeĉi ili izraza (vatra — oganj. 2) svojstvo po kojem je nešto »jedno«. Postulat jednoznaĉnosti izraţen je u logiĉkom principu identiteta.racija u kojima je upotrijebljen. tj. hladno mi je — zima mi je). c) da svakom elementu prvog skupa odgovara jedan ele. Eindeutigkeit. odrţi isto (nepromijenjeno) znaĉenje (isti pojmovni sadrţaj i opseg).. govor.seban odnos (odnos »preslikavanja« medu relatimaskupovima.jednota Jednota. npr. C i D su sinovi A-a).stvo nekog termina da u nizu logiĉkih ope. 2) u logici i matematici: (njem. svakom elementu drugog skupa jedan element prvog (A je braĉni drug B-a.). a) da svakome elementu prvoga skupa odgovara samo je. 1) u logici: sistematsko svoj. i obratno. . a B je braĉni drug A-a). b) da svakom elementu drugog skupa odgovara samo jedan element prvog skupa (B. Jednoznaĉnost.nimnost). 3) u lingvistici: isto što i istoznaĉnost (sino. C-a i D-a). Sinonim: unici. pojam koji izraţava po. v.menat drugog. 1) isto što i jedinstvo (v.tet.

na kal koji se nalazi u rijeĉi — kalkulirati ( = raĉunati). maha-yuga ili manvantara. Upotrebljavaju ga znanosti. do Kalpa (sansk. i najuţe povezuju ljepota i do. jer njihov tok predstavlja in. novoplatonske (v. vijek.ska Nerazluĉivost obaju pojmova u anti. vrijeme u empirijskom i matematskom smislu. ili moralna autonomija subjekta). raĉun.). v.stva (ma'rifa. Ve 163 Kalkil (franc. a brojevi i slova svijeta. a prouĉava. i jedna Veda. Kalokagatia (grĉ.stala odvajanjem ortodoksnih teologa.jet jeziĉno zadrţala do danas: li. dok se druge orto. kabbala = primanje. to je doba Kabalistika. Drugo magijskih ĉina kojim su se bavili kabalisti razdoblje treta-yuga. je doba zainteresirane djelatnosti.na od 9. kozmiĉka mjera vremena od 13. gdje po.).yuga.stoji samo jedna smisla kabale (v. gdje Kadariya (islam). indeterministi. Djelovanje u svijetu tumaĉeno je etiĉkog i estetskog podruĉja (koja se ĉesto mistikom brojeva i slova. traje tri desetine kalpe.). — Racionalna teologija ovih dijalektiĉkih smjerova razli. Već ih je Muhamed obiljeţio kao mazdaistiĉke dualiste (madţus) u svojoj zajednici.ma. Utjecaj kabale osjeća do njegove propasti. gnostiĉke i novoobrazovanja i odgoja. brahmanska. Kalam (islam).ni nauk u ekstremnom fatalistiĉkom obliku zastupa dţabariya (v. Kalpa iznosi 8 B milijardi 640.). dijeli se na noć i dan se u renesansnoj filo. usmena predaja. Ka.nja i apsolutne pravednosti.va nalaze se već kod Filona. srednjovjekovni ţidovski vraĉi koji su uz pojedinih yuga nije jednako nego po.vanja i dokazivanja koja se sastoji u operi.000 godina.zivaju i talmuda (v. ali znaĉi i izvodenje kasta.bala je preuzeta u prvi dio razdoblja yuga. a tra. Ve Kala (sansk.).kuje se od teoloških stavova iracionalisti. Prema kabali svi. svijetu i (sadrţajnu) nediferenciranost i neodvojivost ţivotu.ĉkih škola koje polaze od intuitivnog isku.brota. obratno!).ju ga simboliĉka logika i matematika. sadrţaj preuzet tradicijom).). akaša. zlatni bili su za njih bit i osnov svih stvari i pojava. kalos = lijep i agathos = dobar). ukazuje na izvornu pitagorejske predodţbe o ĉovjeku.ranju simbolima prema formalnim pravili. osobito helenske. krita.).. calcul). istraţivanje i tumaĉenje znaĉe.doksne škole (mu'tazila i aš'ariti) brane od napadaja da usvajaju fatalistiĉki nauk. st. — Prvo razdoblje.nacija. logos.). srednjovjekovna mistika koja u sebi sadrţi kao specifiĉni ideal njihova na. i K . koja se kao cjelina na. metoda kalpa zakljuĉi.).ca.kabala medu kojima se osobito istiĉe misticizam sufija (v.janje Kabalisti. naj.). koja je na.lizma« škole mu'tazila (v. kategorija u kojoj se sjedinjuju Kabala (hebr. to (V. U uţem smislu kalam oznaĉuje uĉenje škole mutakallimun (v. traje ĉetiri desetine kalpe.000.prije Aš'arija u 9. od teološkog »libera.ĉkih Grka. na naĉin novopitagorova.ĉina ţivota.zofiji i u romantiĉkoj stvaralaĉkog boţanstva Brahme ili na ĉetiri filozofiji prirode. st.jep za dobar i je nastao spajanjem 10 boţanskih ema.). koji ĉovjeka pravednost opada za jednu smatraju »tvorcem njegovih djela« (kadar je moć. termin izveden iz korije.stepeno kabalu (v.). K Kabala je oblikovana i sistematizira. ţidov. Suprot. Neki elementi tajnog uĉenja kabale nastanka jednog svemirskog sistema svjeto. argumentacija. »lijepa dobrota«.voluciju tumaĉili magiju brojeva i slova. — Za odnos prema kategoriji prostora usp. govor. opada. naziv za spekulativnu teologiju koja se sluţi metodama dijalektiĉke filozofije.

to je povijesno razdoblje ĉovje.tano traţi izlaz iz krize putem podrţavljenja . haos.lizmu. te na toj osnovi jaĉa dru.sti (v. v. propis ili skup propisa (zakona. a ona je dovodila do periodiĉkih eko. Treće razdoblje. traje jednu dese.de za odredeno podruĉje (kanon crkvenog prava. u teţnji da stiĉu svoju samostalne funkcije i da se postave iznad društva.zam »izrasta u razvijenim zemljama iz mo. kod Kanta: uĉe. e. Za ovaj period.skog kapitala i eksport kapitala. Burţujska drţava i drţavni aparat. Kapital je i ţivotno djelo Karla Mar. Prvi tom je objavljen 1867.nika od svoga rada. Budući da radnik radi više nego što je plaćena njegova radna snaga. nastoje ne samo da još više suzbiju samostalnu društvenu ulogu radni.nog radnika i kapitaliste. Marx je pod kapitalom shvaćao bitni društveno-ekonomski odnos u kapita. drţava i dr. Kr Kaos.xove smrti (1885.terizirano robnom proizvodnjom.mu materijalnih novĉanih sredstava za proizvodnju. traje dvije desetine kalpe. n. st. a zatim i hiperprodukciju robe. — Ovaj sistem kozmiĉke evolucije ne postoji u doba Rig. Uz brŠhmansku jav.lja se i druga.novu kapitalistiĉkog sistema. kada i ĉovjekova radna snaga postaje roba.gu privatnog kaptala«. nešto prije 5. Vla. Osnovni historijski zadatak socijalizma je da prevlada taj najamni.nje o metodici.ploatira radnu snagu.cija za koju je karakteristiĉan odnos slobod. A to je odnos izmedu jedne strane koja je vlasnik sredstava za proizvodnju (ka.skih sistema. Privatni kapital je nesposoban za proširenu reprodukciju u nizu grana proizvodnje. donosi višak vrijedno. kali-yuga. koji je postao ekonomski i politiĉki neodrţiv i koji spon. ĉetiri kaste i razliĉiti kultovi. pravila) koji — pravno normirani ili tradicijom nametnuti — općenito vrije.). radi odrţanja ţivota.dan utoliko što nije vlasništvo nikoga. od sama sebe i drugih. otudeni kapital. koje zahtijevaju goleme investicije. stvara on kapitalistu višak vrijednosti i time omogu. a drugi i treći tom je objavio F. Ve Kanon (grĉ. tj. postoje ĉetiri Vede. već i da.odnos u kojem se nalazi radniĉka klasa i svi ostali slojevi koji ne raspolaţu sredstvi. a isto tako ne moţe riješiti konzekvencije kapitalistiĉkog naĉina proizvodnje. (v.). pravilo.pitalist. a ostale tri odrţavaju se prinoše-164 njem ţrtava bogovima.xa. i to ne samo u po.. Radnik je slobo. Najnoviju fazu razvoja kapitalizma karakterizira razvoj drţavnog kapitalizma. pr.ĉke klase.tinu kalpe. Drţavni kapitali. Engels nakon Mar.ţavni aparat dobivaju i svoju samostalnu ekonomsku bazu. i 1894).. drţava) i radnika koji prodaje svoju radnu snagu. potpuno razvijen i općenito usvojen u In.štvena uloga drţavnog aparata. ne dirajući u samu os. st.litiĉki nego i ekonomski i kulturni ţivot. ograniĉe ulo.kalpaĉetvrtinu. pravednost u svijetu smanjena je na polovicu. imperijalizam) naroĉito su karakteristiĉni vlast financij. ratniĉka kasta kšatrija. sve veće upletanje drţave u ţivot nacije.nomskih kriza i konaĉno ratova. odnosno sistem principa koji reguliraju pravilnu upotrebu razuma..-vede. dvapara-yuga.. Karakteristika liberalnog kapitalizma bila je konkurencija kapitala.ćava akumulaciju kapitala i proširenu re-kapitalizam produkciju.nopolistiĉkog kapitalizma. duţina ljudskog ţivota je postepeno opala.diji. ali je ujedno. javlja se bijeda i bolest. dolazi do stvaranja velikih monopola i do sraštavanja industrijskog i financijskog kapitala.snik proizvodnih sredstava — kapitalist — kupuje radnu snagu za odredeno radno vri. koji eks.ma za proizvodnju. Društveno-ekonomska forma. Kapital je u biti taj društveni najamni odnos koji je ujedno otudenje rad. ali je u doba eposa i starijih filozof.jeme. V Kapitalizam. Kapital nastaje na onom stupnju razvoja društva koje je karak. Kapital — za razliku od vulgarne burţujske ekonomije koja pod kapitalom shvaća su. Potkraj 19. Uzimajući na sebe »znatne ekonomske funkcije. god.ĉanstva u kojem ţivimo. Ĉetvrto razdoblje. prinuden da na trţištu prodaje svoju radnu snagu. tj. Kapital je u tom procesu robne proizvodnje ujedno i vrijednost koja svom vlasniku. koja je imala za posljedicu da su veliki kapitalisti uništavali male. kanon arhitekture).

Grana psihologije. opis oznaka ili osobina kojima se stvar ili osoba odlikuje.redeni djelima što smo ih izvršili u svom predašnjem ţivotu (v. a takoder i općeg kauzalnog zbivanja u svemi. Ideal slobode tu odgo. umjerenost i pra. — Po specifiĉnoj zavisnosti od principa karmana uĉenje o preporadanju nije identiĉno s uĉenjem o metempsihozi ili reinkarnaciji uopće.ravne« (teološke): vjeru. karma = djelo). ali mu je karakteristiĉna pretpostavka da se njegov cilj odreduje izriĉito kao stanje »onkraj do. V Karakter (grĉ. metempsihoza.stajanja i propadanja. Kr Karma (ind.vu etiĉke liĉnosti. »Bića su nasljednici vla. Glavni su zadaci karakterologije da utvrdi osnovna karakterna obiljeţja ĉovjeka i njihove me. Bu Kardinalan (lat.stitih djela« prema nauku gotovo svih indij-karman skih vjerskih i filozofskih uĉenja. v. a dolaze do izraţaja u djelovanju ĉovjeka prvenstveno na društvenom i etiĉkom planu. hrabrost. palin.je i prouĉavanje liĉnosti ĉovjeka.ni karakter.ma od fatalistiĉkih vjerskih i filozofskih nauka.165 zadrţavajući bitne karakteristike kapitalistiĉkih od.rom patnje iz koje se traţi put oslobodenja (mukti). Sve teorije o karmanu smatraju ve.kog drugog organizma.geneza). koja ulazi u parapsihologiju (v. te. osebujnost). Bu Karakteristika (grĉ. harakter = obiljeţje. Snaga djela je iznad moći bogova.). sentimentima (v. nadu i ljubav.ko i prvi korak k socijalizmu. Još je jasnija razlika karmiĉkog determiniz. jer su ne samo pojedinci nego i svjetovi kao cjelina. nego je osnov vjere u kontinuitet duše (gjiva) ili samosvojstva (atman) kroz niz ţivota ili »preporadanja« (punar-bhava).hol.) svaka iz. a ne individuumi.zanost za vjeĉni tok zbivanja (samsara) izvo. haraso = urezujem).ne nezainteresirana.posti: mudrost. osnovan.).sti ne ograniĉuje se na jedan ţivot.kapitalizamodredenih ekonomskih funkcija.ĉkog neznanja (avidya) ili vjere u individu. budistiĉki nauk prema kojem su naš sadašnji ţivot i osnov. Uvrzenost bića u krug moralne obvezatnosti djela posljedica je metafizi.vara idealu apatije u grĉkoj filozofiji. To je shvaćanje karakteristiĉno za Buddhino uĉenje.nost identificira s voljom. Kršćanstvo je tim »naravnim« kar.nim pretenzijama od puĉke karakterologije. Kao takva ona su u biti »kontinuumi« (santana). U proširenom smislu ukljuĉu.razita osobina nekog organizma po kojoj se on moţe usporedivati ili razlikovati od ne. Brahmanski svećenici proglasili su zatim obvezanost bo- .) moralna strana ĉovjeka. — Karman je ujedno kauzalni zakon kozmiĉkog zbivanja.alnost samosvojstva (kman).) struktura onih osobina liĉnosti koje su u vezi s osnovnim stavovima. 2) (etik. ta.) u ranim vedskim himnama. ukljuĉivši tu i boţanske panteone. 3) (biol.) i usvojenim vrednotama. koja se bavi prouĉavanjem karaktera ljudi. prema Platonu te su kre. U tom smislu specifiĉni oblici drţav. Karakterologija. Zakon. koja se javlja i izvan indijskoga kulturnog kruga. Oslobodenje se postiţe odricanjem od plodova djelatnosti koja treba da posta.nokapitalistiĉkih odnosa mogu biti kako posljednji napor kapitalizma da se odrţi. to jest od rezultata njene borbe za vlast« (Program SKJ).nih obiljeţja. Zato je moguća vjera u preporadanje ili kontinuitet stanja svijesti i bez vjere u vjeĉni identitet ili individualnost duše. »djelo«.dusobne veze pa da pronade prikladne me.bra i zla«.vednost. Potrebno je razlikovati karakterologiju sa znanstve.tode za prouĉavanje i mjerenje tih karakter. gdje se istodobno djelat. Da li će biti jedno ili drugo — to zavisi u prvom redu od snage i svjesne politiĉke akcije radniĉke klase. Preporadanje je uvjetovano moralnom obvezanošću djelima iz prijašnjih ţivota. u filozofskom smi. a prema tome i naš udes. retribucije moralnih posljedica ili »dozrijevanje plodova« (vipaka) djelatno.slu djelatnost kao pokretna snaga moralnog determinizma u individualnom ţivotu.meljan. od. cardinalis = stoţerni). Ovo se uvjerenje razvilo kao dogma iz uvida u kozmiĉku zakonitost (rita.dinalnim krepostima pridruţilo tri »nadna. Karman (sansk.nosa. Kardinalnim krepostima (vrlinama) nazivaju se one koje tvore osno.ru. podredeni kruţnom zakonu beskrajnog na. 1) (psi.

francuskoga filozofa i mu nastade šiidra. jer spoznaje da se istine kao izvjesnosti: jasnoća i razgovijetnost. Indijski je termin varna ili »boja« puti po kojoj su se arijski osvajaĉi po dolasku u Indiju razlikovali od dravidskih starosjedilaca. ergo sum. Mehaniĉkoznaĉi. Kastinski sistem postao je u povijesnom razvoju gova da se pokore ritualnim djelima koja propisno vrše ţrtveni svećenici. ka. 2) kšatriya. te obje supstancije bivaju funkcijom bezuvjetan. smjer166 brahmani. 90: »Iz njegovih usta postaše Cartesius). Mi.ji novovjekovne filozofije« Descartes poĉinje smo ih postavili. kata = protiv). matematiĉkih i geometrijskih Katasilogizam (grĉ. a ne manje i francuske prosvje. silogizam (v.go ga ima samo u vezi kvantitativno kao stvar (res): unutrašnji s drugim znaĉenji.gledati samo samostalno znaĉenje. Pe Kasta.ĉa.tološka slika o nastanku kasta iz boţanskog praoca Puruše nalazi se u himni RigKartezijanizam (od lat. ţivotne promjene dogadaju i bez naše volje. protudokaz.zaktna znanost duguju svoje porijeklo kar.siljava razliku od sintegorematiĉ. cogitans«. drama) izaziva mišljenja: cogi.sta plemića i ratnika. Kategoriĉan sud postavlja apstraktnoga geometrijskog pro. U Iz sa.ko da se razlikuje više od 3000 kasta.) što nema Descartesa da sve što jest mora sa. Medu nastavljaĉe kartezi. bitka: što se ne da toĉno izmjeriti. budući da se ne moţe jasno i od nekog iskazano).nea Descartesa (1596—1650). Izvan kasta nalaze se parije. koji izjavljuje. Odatle proizlaze i novi kriteriji ĉovjek uzdiţe iznad egoizma. kasta seljaka i trgovaca.stora. a izvanjski tjelesni svijet kao »res tvrdi. ragjanya (kšatriya) izkategorican karmanDescartes: novovjekovnog racionalizma koji polazi ruku.sioma. 3) vaišya.moizvjesnosti Descartes neposredno misticizmu katarza znaĉi ĉišćenje duše od izvodi izvjesnost prirodenih ideja: pojma grijeha. kategorema = ono što je i ne moţe biti. ono što i zasebno uzeto ima znaĉenje. Njihov bezuvjetnu tvrdnju te ima oblik S jest P (S a P).) zna. Katarza (grĉ.to. katharsis = sasvim ispoĉet. kasta svećenika. Polazeći od ovih principa on je izgra. iz bokova vaišya.ma. za racionalistiĉki pristup zbiljnosti pri. u prvot. ne.kog suprotstavlja nekom drugom silogizmu. nego neposredno znanje ili straha te ih oslobada od tog stanja. Cetiri glavne kaste odredene su u Manuovu zakoniku. P neproteţni svijet duše javlja se kao »res Kategoriĉan (grĉ.titelje.tezijanizmu.ka i polazi u potragu za oĉišćenje). Ve . Taj se temelj moralnom znaĉenju ĉišćenje duše od osjetnosti. Ovaj stavak nije kod gledalaca osjećaje (afekte) saţaljenja i silogizam.todi radikalne sumnje u sve što djeluje na cjelokupnu ĉovjekovu liĉnost. kategorikos). nasljedna staleška organizacija indij. tradicionalnom osnovu indijskog društvenog poretka: 1) brahmana. Time se samoizvjesnost.) koji se je egzaktnost uzor istinitosti i mjerilo sva. Kategoriĉan intervencijom treće supstancije: Boga.janizma valja ubrojiti Spinozu i spinocizam (v. pai doţivljava mnoge izmjene i dopune od tološko stanje koje se oĉituje u nehotiĉnom njegovih sljed. U estetskom znaĉenju prema Aristotelovoj osim izvjesno. 4) šudra.nog (v. katalepsis = hvatanje). kasta slugu.« Ve matematiĉara Re. Novovjekovna filozofija i eg.benika.dio i nove znanosti: analitiĉku geometriju koja svijet promatra kao sistem ĉvrstih to. u opreci prema hipotetiĉkom (v. ta.) kao i okazionalizam (v. i ove su nuţno istinite. dualizam Descartes pokušava premostiti odnosno S nije P (S e P). Kao novator i »otac zadrţavanju tijela ili udova u poloţaju u ko.lebranchea.ĉaka u prostoru.skog društva. protusiak. a ne manje i novovjekovna tehnika u teţnji da ovlada prirodom kao pukim objektom. Matematiĉka logizam.sti vlastita opstanka u aktu »Poetici« umjetniĉko djelo (npr. ono što nešto odredeno razgovijetno predoĉiti.) Geulinxa i Ma.ĉi extensa«. a iz nogu od njegova osniva. B Boţjega opstanka. sastoji u novoj me. i shodno tome klasiĉnu mehaniku. nije izvjesno Kategorematiĉno (grĉ. Katalepsija (grĉ. transkripcije imena vede 10.nom najopćenitijem sigurnim temeljem spoznaje.vrlo kompleksan.

3) relacija: inherencija i supstancija. »paralelno«. Kant je dao drugaĉije tumaĉenje katego. bez obzira na eventualnu svrhovitost (finalnost). re. Descartes i Spinoza razlikovali su samo supstanciju i njena svojstva (atributi. stanje i odnos.ca). pola). One su ĉisti pojmovi razuma. nego se mnoge pojave s razliĉitih kauzalnih lanaca ĉesto »sluĉajno« nadu zajedno.). sveu. svojstvo. nepo-kauzalitet srednoj uzroĉno-posljediĉnoj vezi medu pojedinim pojavama. ĉinjenje (sijeĉe).ma sve pojave u prirodnoj i društvenoj stvarnosti: prije svega u direktnoj. Pojam kategorija uveo je u filozofiju već Aristotel kao najopćeni. uzimanje bez. Zadatak je pojedine znanosti da na pretpostavci kauzaliteta istraţuje i . katego. Suprotno: finalan. koji se tiĉe kategorija (v. Medutim^ nije svaka pojava sa svakom pojavnom izrazito kauzalno povezana. Kant je dao ovu sistematizaciju katego. ipak nije svaki »post hoc« (»poslije toga«. jer se stanovita posljedica moţe odraţavati ne samo na dalj.ĉi bezuvjetan zahtjev za stanovito postupa. a ostalih devet kategorija su oznake (predikati) sup. ima pojava koje se bez medusobne neposredne uzroĉne ve.gućnost-nemogućnost.tacija. Stoici su već sveli Aristotelovih de. odnosno nekih bića i predmeta. kategorem = izreći.stavio ovih 10 kategorija: 1) podmet. koja nije naprosto linearna i jednosmjerna.nje. kao i uzrok (neke posljedice odnosno nekih posljedica).ze ipak redovito. sukcesivno. modu. Pet Kategorija (grĉ. nego i na samom svom uzroku odnosno suuzrocima pa i na ostalim prethodnim uzrocima. On smatra da su kategorije forme mi. imperativ). s kategorijama u vezi. causalitas). nuţnostsluĉajnost. uzroĉna veza.kategoriĉansilogizam (v. stalno pojavljuju zajedno. sinhrono. U logiĉko-reĉeniĉkom is. Kategoriĉni imperativ zna.) uzroĉan. mnoštvo.kazu to su najopćenitiji predikati. symbe. materiju.stancije i zovu se akcidencije (grĉ.lacija (dvostruko. 3) kvaliteta (bijelo).kupnost. Kauzalitet (lat. 9) djelovanje.gorije osnivaju na logiĉkim funkcijama u sudovima. Ta teza prihvatljiva je i za filozofiju marksizma kad pod bitkom shvatimo tvar. 7) poloţaj (on leţi).stancija (npr.tiju oznaku bića.me mišljenja nego i forme bitka. limi.riai = naĉini izraza). iako se kauzalitet ostvaruje u vremenu. koja je uvijek nosilac (subjekt) svojstava.ta dugo). Pomoću kategorija sve je odredeno prostorno i vre.kve veze osim prostorno-vremenske.sno samo u prividnoj nestvarnoj suvislosti. Kod Hegela kategorije nisu samo for. negacija. dijahrono (npr.tegorije ostaju samo u subjektivitetu mišlje.menska uzastopnost) ujedno i »propter hoc« (»poradi toga«). 6) vrijeme (juĉer). 2) kvaliteta: realitet. 10) trpljenje (biva sijeĉen). uzroĉno-posljediĉna nuţda. pri ĉemu su uzrok i po.si). Aristotel je po. B Kategorijalan.paţena crna maĉka i nezgoda. ĉesto medusob. Prema tome. Od svih kategorija najvaţnija je supstancija.bekota).no isprepletenih. sup. U stvarnosti postoji bezbroj »kauzalnih lanaca«.šljenja pomoću kojih shvaćamo predmete.da. te na taj naĉin svoditi na zajedniĉki uzrok.cija. vre. 4) odnos. niţu jedna iza druge kao npr.sljedica jedan nedjeljiv fenomen. Kantove ka. Kauzalan (lat. Kauzalitet u mnogostranim oblicima proţi.set kategorija na svega ĉetiri i to: supstan. Osim toga. Sve se kate.nja. a kao izraz naroĉito je poznat u vezi s Kantovim formulacijama moralnih normi (v. bilo istodobno. 5) mjesto (u Likeju). jer svaka pojava predstavlja ujedno posljedicu (nekog uzroka odnosno nekih uzroka). za.menski u svojim stanjima.ma. odnos uzroka i uĉinka (posljedice). 2) kvantiteta (dva lak. dan i noć). uzroĉnost. 4) modalitet: mo. egzistencija-neegzistencija. kauzalnost.) ima kao premise samo167 kate. Na osnovu svoje teze. da vrste kategorija odgovaraju vrstama logiĉkog su. 8) imanje (naoruţan). bilo u vremenskom slijedu tj. koji biva po uzroci. i to zato što se jnogu shvatiti kao svojstva stanovitih sloţenijih pojava. odno. simultajio. ĉovjek). kauzalitet i dependencija (uzrok i posljedi. te se bez ika.naĉajnog lijeka i ozdravljenje bolesnika.njim posljedicama. zajednica (uzajamnost izmedu onoga što radi i onoga što trpi).goriĉke sudove.rija: 1) kvantiteta: jedinstvo.rija.

Epikur). koji se ostvarenja (sankhara). Kauzalni zakon psiho-fiziĉkih elemenata na pet skupina. Aristotel. s uputa.jave ove skupine«.-fiziĉkih pojava. koja ima više logiĉki nego moguće je ra. Medutim. jednoobraznost.ju mišljenja.trebljava uobiĉajeno ime gatom i raznolikom iskustvenom materijalu (v. strane povijesno kretanje i svjesne akcije u druVe štvenoj stvarnosti. Pet Khandha (pali).).ljuju svaka pojava. ĉetiri ko. Sastavna spoznaje. senzualizam.mo. rupa — prevodi se kao »subjekt i objekt« ili indukcija). okus.me je sve odredeno uzroĉnomaterijalna elementa i od njih zavisna posljediĉnim vezama bez svršnog. a ne nezavi. osjećamo. ima svoj samo u momentanim skupovima: »Ono što uzrok. . kauzalni neksus. tjelesnost«. Pet Kauzalizam. tako se u upo. kao neophodna 43). uzroĉna povezanost dviju (sanna) na istih šest osjetnih podruĉja.ma kako bi u dotiĉnom sluĉaju trebalo po. apriorizam. skepticizam.skog usmjerenja.stupiti u skladu s moralnim propisima. — Odgova. tradicionalni naziv za razmatranje pojedinaĉnih mogućih sluĉajeva stanja savjesti. da se promjene u stvarnosti od. sluh.nosti nemoguća. psiholoŠki smisao. a što Stoga se kauzalni zakon shvaća kao jedna od zamjećujemo. a naroĉito istaknut u filozofiji istraţuje »dinamiĈke samoregulirajuće i novoga vijeka kao neophodna pretpostavka samoorganizirajuće sisteme« (G.) znanstvenog najkarakteristiĉnija je za budistiĉku filozofi.liĉitim duţnostima (borba motiva).nost. skupina. kauzalni zakon.»kao što se odredeni sklop dijelova naziva ustanovljuje konkretne uzroĉne veze u bokolima. — Osim ove glavne podjele i tumaĉe.gova filozofijskog opravdanja s obzirom na izvor. Ĉovjek kad se po. odsjek ili odlomak. kao princip znanstvenog istraţivanja sankhara (v.zumjeti s jedne strane pravilnost. dogadaj. racionali. Bez kauzal. osobito u uĉenju o ljudskoj liĉnosti koja se smatra sloţenom pojavom bez posebnog metafiziĉkog nosioca indivi. pa se te takoreći zakona nad zakonima.).tost. valjanost i granice razlikuju se kod pojedinih filozofijskih pravaca u skladu sa spoznajnoteorijskim stavovima (v.dica (v.zam. koje se definiraju i kao »elementi determinizam). filozofijsko stajalište prema168 prianjanja« (uz egzistenciju). 2) osjeti (vedana). jima. tj. instrumentalizam. djelatnosti i sl.distiĉkom smislu.). 3) zamjedbe Kauzalni neksus (lat.nja stvarnosti.).jest.ja stoici. napose pri sukobu medu raz. empiri. pragmatizam. u Buddhinoj nauci naziv za pet osnovnih skupina ili dijelova (panća-khandha) psiho. kriticizam. svijet i ţivot pojave ne mogu pojedinaĉno odvajati da bi se ostali bi za ĉovjeka kaotiĉni i neshvatljivi. Kauzalni zakon formuli. fikcionalizam.znanstvene) bernetik in philosophischer Sicht). to i zamjećuje. uvjet. Jer.rajući sanskrtski postoja. kondicionalizam). U tom smislu budistiĉka teorija o panća-khandha zamjenjuje vedantinsku teoriju o atmanu (v. to je obliku kauzaliteta (v. Klaus. dogadaja. i 5) svijest (vinnana) na istim podruĉkauzalitet). 4) pojava. finalnog. naĉini nje. volje. vid. skupina. a pokazala njihova razliĉi. šest vrsta ispoljenja medusobno odnose kao uzrok i poslje. miris. znanstvena disciplina ko. jesu:kibernetika kauzalitet 1) tjelesni lik (rupa). toga smo i svjesni« (Magjgjhima spoznajnih kategorija (v. a s druge termin samo u ovom bu.. povezana pojavnost. — Pojedini od tih elemenata ne poKauzalni zakon (princip kauzaliteta) kazuje da sjeduju nezavisnu zbiljnost. opip i predodţba. zamjedba i svi.ran je već i antiknoj filozofiji (Demokrit.). Kibernetika (grĉ.dualnosti. Pet Kazuistika (lat.).nog zakona. uniformnost izraz skandha upotrebljava se kao filozofski prirodne stvarnosti (prirodni zakoni). nego se pojav.sna. teleologij. kybernetike tehne = kormilarska vještina). Tih pet uzrok. promjena.zam. tj. Na osnovu kauzalnog zakona »forma i materija«). tj. postoji predstavlja osnovu za proširenje i obogaćivanje i dihotomijska podjela na »ime i lik« (namaznanja induktivnim zakljuĉivanjem (v. Kyznanstvene (napose prirodo. ono što znanstvena spoznaja stvar. — Medu ovim skupinama pretpostavka odnosno postulat (v.vijaju u postoji kao osjet.

podvrsta i grupa po nekom planu ili zajedniĉkom (unutra. koji se nalazi u zglo. To je smisao kinizma. teorija informacije i teo. Društvene su klase (prema klasicima marksizma) one ljudske grupe koje se konstituiraju. Kinestezija (grĉ.ska i eksploatirana klasa).tan u ĉasu Sokratovog umiranja. Diogenu je saĉuvano više anegdota (npr.). pojava itd. pa stoga nije imao puno gradansko pravo. Majka mu je bila traĉka robinja.jom (v.moću kojih ĉovjek moţe ostvariti smislen ţivot.kibernetikaili graniĉna podruĉju su joj teorija169 Klasa (grĉ.azijom proletarijat treba ostvariti besklasno društvo. K . s odredenim podu. Na po. moţe se nauĉiti (didakte) i ne moţe se izgubiti (anapobletos).jem i okrenutošću u budućnost ne zastupa i ne realizira u svojoj borbi nikakve poseb.nomskog poloţaja u zbiljskoj jednakoj objektivnoj ulozi u društveno-ekonomskoj i politiĉkoj organizaciji rada (eksploatator.druĈju etike Antisten je uĉio da je vrlina dovoljna za blaţenstvo (eudaimonia). i lat.donu (59 B) kaţe da je Antisten bio prisu. Zvali su ga mahnitim Sokratom. v.ju i u povijesti djeluju na osnovu svoga eko. shvativši ţive organizme i strojeve kao sisteme. B (bilja.ne (klasne) interese. skup osjeta pomoću kojih individuum dobiva podatke o pokretima i poloţaju razliĉitih dijelova svoga tijela. Samo će tada imati vremena za svoj duh i sve što je traj. ono što je u vezi s kinestezi.gija duha«).tar jednog mnoštva podudaraju u odredenim obiljeţjima i karakteristikama i kao ta. Pripa. obala Male Azije).stvo izmedu rodova.ţoazija (vlasnici sredstava za proizvodnju koji su i vladajuća klasa) i proletarijat (koji »posjeduje« i prodaje samo svoju radnu sna.rija igre. Ĉitava je povijest borba klasa (već u Hegela »gospodar i sluga« — »Fenomenolo.gen iz Sinope (sjev. teorija upravljanja.sis = osjećanje). Osnivaĉ škole je Antisten.ko da ima što manje potreba. Bu Kinici (ime od gimnazije posvećene Heraklu u Kinosargu — sjeverno od Atene). Antisten je bio poznat i po alegorijskom tumaĉenju Homera. Istiĉući vrijednost duha nasuprot hedonistiĉkom egzistiranju kinici su postali nosioci prirodnih vrednota po. da je stanovao u baĉvi).gu. bolje da ne ţivi. B Kinizam: uĉenje kinika.šnjem ili izvanjskom) principu. ţivotinja. istraţivao njihove analogne karakteristike u njihovu ponašanju i funkcioniranju (Cybernetics or Control and Communication in the Animal and the Machin. Kinestetiĉko. Osjeti toga podruĉja uvjetovani su funkci. U prirodnim znanostima sistematiĉko jedin. što dolazi na trţište kao i svaka druga roba). u suvremenom gradanskom društvu postoje po uĉenju marksizma dvije velike i glavne klase: bur. nego ukida sebe kao klasu i svoju suprotnost u interesu ĉitavog ĉovjeĉanstva. jer on svojim povijesnim poloţa. Antistenov nastavljaĉ bio je Dio. Tko to nije postigao.daju Sokratovoj školi. Osnovni je problem etike da se ostvari najviše dobro.nicima to ĉovjek moţe postići ako u ţivotu bude imao što manje potreba. vrsta. Prema ki. dao opće znaĉenje u smislu umijeća upravljanja naprosto i ĉe.bovima.). vrstaklasa sistema. polazeći od njena osnovna znaĉenja kao vještina upravljanja brodovima.jom proprioreceptora. zajedniĉkim oznakama). Oni su uĉili da svaki ĉovjek moţe postići blaţenstvo ako ţivi ta. Antisten je uĉio da je traţenje zadovoljstva neprirodno i da je to bolest. odredu. razred (školski).). uĉenje o gibanjima bez obzira na sile koje pri tom djeluju. Platon u Fe. Z Kinematika (grĉ.ka. Na pitanje što ja najbolje odgovorio je: parresia (sloboda govora). Kinizam je bio reakcija na neumjeren i nerazuman ţivot.darnim. Već je Platon toj rijeĉi. mišićima i tetivama. kinein = pokretati i aisthe.sto primijenjivao na upravljanje drţavom.no.kvi se mogu pojmovno svrstati u sredenu ili rasporedenu cjelinu (klasifikacija. U logici: grupa pojedinaĉnih predmeta koji se unu. 1948). kinema = gibanje). Svojom pobjedom nad burţo. Osnivaĉem kibernetike u navedenom današnjem smislu smatra se Norberta Wienera koji je.

izazove u sviprimjeren spoznaji. »Gledajte!« — Neki je uĉenik upitao HsingKlaustrofobija.). pa ĉak i u sluĉaju da je Tek što je to izrekao. ţele da izgrade sistem analo. tj. Tsudimura. Maieru jesti uĉenika ono (kritiĉno stanje) koje su stari taj je pojam suprotan emocional.« — Primjeri koana: Na pitanje: »Što je tao?* Nants'uan je odgovorio: »Tvoj sva.« — Na sve ljestvice niţih pojmova do pot. »javno svjeje aktivna i miro.mova (v. razjasnite mi to bilo kako!« u zatvorenom prostoru. zajedno i adap. pojam.ljubiva koegzistencija jedini doĉanstvo« koje »sluţi kao mjerilo sposobput rješenja su. Molim vas.Klasifikacija (lat).tuitivnog pripadnost pojedinih elemenata i faktora. Koegzi. Po H. to je tao.nika u bivstvo ishodišnog samosvojstva.vih Na socijainom planu istovremeno postojanje funkcija na izvanjske uvjete ţivota. ništavila. doka.vo predstavlja ĉitav sloţaj divizija s kornjaĉa hoda po zemlji. »prosvjetljenja«. a svrha mu je »da na spoznajni.go bivstvena bezizlaznost ljudske svagda. Doţivljaj satori vezan je medutim za potpu. postojanje više stvari u isto vrijeme.ha«. U logickom smislu: po.). subdivizija).) — doţivljaj in.stiranje moţe vinizma da izvanjski uvjeti jednosmjerno biti aktivno i miroljubivo kao i u obliku sukoba. koji se tiĉe spoznaje. determiniraju organske promjene.« — Na pitanje: »Sto da poj. uĉitelji spontano stvarali u sebi« (D. ukazujući na Platonovu (v. nego i eksplikacija skrovitog biv. F Današnja je koncepcija velikog broja zemalja da Koan (japanski. duševna smetnja koja se sa.doksna aporetiĉnost (v. kineski: kungan).štu. ili sistematski. cognitus = poznat. meduse na satori (v.vori odnosi oznacava općenito povezanost. da »potpuno istrgne iz korijena duh koji je od pamtivijeka djelatan« u konstruk. cohaerentia = poveza.no prilagoditi).naŠnje evropske filozofije: 1) »Koan je di.kidašnji duh. mineralogija).stupno prvog patrijarha u Kinu?« Ĉao-ĉeu je provedena divizija nekog višeg poj. mlati svom snagom.).) izvodu na podruĉju koje je po definiciji krajnje iracionalno (v.« — Na pitanje: »Koji je smisao dolaska . Suprotno tezi dardruštvenim uredenjima. T. ĉovjeĉanstva od nuklearne katastrofe.tivnom svjetovnom smislu.nom (v.snosti.zan). istovreme. odno. se radi kad se nigdje ne vidi granica. Prema skolasti.) nije ništa drugo ne.punog pitanje: »Što kaţete nekome tko nema što sistematskog pregleda pojmovnog materijala nositi? »isti je mudrac odgovorio: »Nosi to i kao što je to naroĉito svojstveno nekim dalje!« — Na pitanje: »Kako to da onaj tko ne klasifikacijaprirodnim znanostima (zoologija. borba klasa. — Suvremeni japanski filozof K.tare = Koegzistencija (lat.stva svakidašnjeg opstanka.nost) Stanje svijesti o kojem se ovdje go.daktiĉko sredstvo kojim se ţeli dovesti uĉe. ne moţe izbjeći da joj glavnom divizijom na vrhu u smislu piramide tragovi ostanu u blatu. Koherentnost (lat. istovremeno medusobno postojanje. Ve Koadaptacija (lat.gan racionalnom Hartmanna koji.sno umjetni naĉin. co = sa. coexistentia).ma kroz odgovorio: »Ĉempres u dvori.ĉkoj teoriji postoji niz od 1700 koana ili zadataka koje uĉenik postepeno treba da ri. spoznatljiv.nu koncentraciju na jedan jedini koan.vremenih problema i oĉuvanja nosti rasudivanja« uĉenika u školama zen (v.stoji u hua: »Nisam sposoban da razlikujem crno od bolnom strahu i zebnji kod osobe koja se nalazi bijeloga. uĉitelj je poĉeo da ga sama izvan svake opa.170 razumije nikada ne sumnja?«koherentnost botanika. Klasifikacija Feng-hsi je odgovorio: »Kad zapra. Pomoću koana uĉitelji zena Pojam zadobija filozofijsko znaĉenje kod N. nastoji ovako razjasniti dvostruki smisao termina koan u duhu da. divizija. iz Suzukijeve škole. slavnih uĉitelja zena. Kodviju ili više drţava s istim ili razliĉitim relativno prilagodivanje. odredeno prilagodivanje organa i njiho.ješi da postane kvalificirani uĉitelj zena. V Sastoji se redovno od izjava ili odgovora Kognitivan (lat. Suzuki). Njegova para. jer koan treba da »usmrti proraĈunatost du.šnjice. — 2) Koan nije samo didaktiĉko sredstvo. ma koPet liko raširili oĉi?« Jun-men je odgovorio: Klasna borba — v.

ĉkog dijalektiĉku koincidenciju protivrjeĉnosti. je jedinstvu ideje.ţave u socijalizmu (etatistiĉki socijalizam). a svojim nastojanjem oko matemati.štvo u odredeno stanje ili zbivanje koje pobuduje socijalizmu jedni shvaćaju preteţno kao smijeh ili veselost. U filozofiji kod N.daĉa i radnih komiĉnog zasniva.ĉkih impulsa i odnosa (v.). Kolerik. S istovreme. colligatio = sabiranje). kolerik. S ĉesto elemenat umjetnosti i obi. colligere = sabrati. ona druga poĉiva na dosljedno shvaćenoj Marxovoj. se pre. Leibniz je kombinatoriku suprotno.). collectivus).vladava u višim pojmovima i konaĉno u anticipirao modemu simboliĉku lo. sve. koja znakovnog jezika i metode filozofskog raĉuna. ujedinjavanje svojevrsnih objekata pod jednim te istim rodnim pojmom.ciji odumiranja drţave.telu komiĉna drţavno vlasništvo (staljinizam kao krajnji moţe biti samo ona pogreška ili zabluda koja je oblik).ju taj pojam ĉesto na ljudi pomoću razliĉitih oblika samoupravljanja pokušaju povezivanja neĉeg protivrjeĉnog i (jugoslavenska koncepcija socijalizma). U Hegelovoj dijalektici nalazimo gike).vatnog vlasništva u zajedniĉko. koji lako zapada u srdţbu. ars combinatoria). prevladavanja politi. Kolizija (lat. u apsolutnom primijenio na studij pojmova (jedan dio lojedinstvu. kolek.formacija i negiranja poĉetnih nepodudarnosti (Inkongruenz) izmedu pojma i socijalisti.ju besmisla (Widersinniges). sraz dvaju tvrdih tijela kod udarca.ko da se i kod njihova reproduciranja predodţbene komplekse. suprotno Komiĉno (grĉ. Prvi nespojivog. vremensko171 sastavljanje).viti). Razliĉite estetske teorije neposrednom upravom proizvo. a mišljenjem. sukob opreĈnih stvari ili jalnog sloja. psihologiji.misao o »zajedništvu ideja«. W. Izraz potjeĉe od Hipokrata i njegove podjele temperamenata (v. Razlike postoje samo u shvaćanju putova i brzine pretvaranja pri.stva odnosno kreativne predmeta u jednu cjelinu (narod. Engelsovoj i Lenjinovoj koncep.ĉke alijencije. Pojam se takoder upotrebljava i u interesa. Kuzanskoga osnovni ţivanje predmeta koji na taj naĉin poprima.zao samo kao jedna temelji na osjeća.hauer na iznenada uoĉenoj birokratskih de. combinatio = koherentnostpodudaranje). Prema Aristo. U Kolektivan (lat. V Kolektivizam (lat.sti ili ĉinjenica psihologiji: jedan od ĉetiri naĉina asocijacije (v. U povezivanje razliĉnih okolno. pojmom kohesudar. nerazvijenija faza koja moţe dovesti do mnogih a Schopen. redanje ikomiĉno poklapanje razliĉnih po. tj.java. collisio). ĉovjek nagla i razdraţljiva temperamenta. medusobno psihologiji. i u industriji i u poljoprivredi. v. kad jedna od njih stupi u svijest. Svaki konzekventni socijali. iskljuĉivih duţnosti. sasta. komikos = veseo. treba da budu zajedniĉka.zam je kolektivizam. udrunjom. prevladavanje ograniĉenih znanosti). istodobnost. zbir. prava ili interesa Koincidencija (lat. . zajedniĉki. drugi kao društveno vlasni.) da bi se dobila neka suvisla cjelina.ljeţje izuma. sukob nespojivih.štvo pod bezbolna i neškodljiva. šaljiv). Kolektivno vlasni. pojmovi (v. V Koleriĉan. prema tome daljnjeg ekonomskog i politiĉkog oslobadanja ĉovjeka. coincidentia = Kombinacija (lat. Tako Kant drţi da se komiĉno oblik se povijesno poka.tivna svojina.sti u apsolutu. u sudove i sudovi u zakljuĉke. Fantazijom predodţbi ili ideja koje su istodobno stupile u se tako kombiniraju predodţbe u nove svijest.ni. mašte u jedinstvenu cjelinu.giku K. ta. Dok ova poĉiva na koncepciji jaĉanja uloge dr. realnog staljinizam).). je misaoni proces udruţivanja skupni. Šp Kolektivno vlasništvo — zajedniĉko.no pojave i sve druge skopĉane s Kombinatorika (lat.mir). kolektivno. G. U filozofiji: pojam koji obuhvaća više razliĉitih dijelova isku. socijalno-politiĉka koncepcija po kojoj proizvodna sredstva. oznaĉava od privatno. U rencije oznaĉava jedinstvo nekog kategoriprenesenom znaĉenju. U etici. Pt Koligacija (lat. k.ju problem filozofije je »coincidentia posebna obiljeţja (predmet matematiĉke opositorum« (v.

u kanonskom pravu: prihod promatranje dvaju ili više pred. Ritter). društvenih i posebno povijesnih znanosti kompenzirati bezpovijesnost (J. oko pitanja dobra i zla u svijetu. biologiji itd. njegovo uzdrţavanje smislenih sadrţaja i sl.acije procesi u kojima funkcije što ih baziĉne stvaraju kad nešto malo i beznaĉajno zahtijeva socijalne institucije usljed komplesnog da bude veliko i znaĉajno. Kao elementarna nadleţ. omogućuju ţivotnu dominira osnovno znaĉenje »moći nešto« ili orijentaciju i stvaranje slike o svijetu.ma.ma nekim filozofima povijesti u modernim društvima progresivnog i zaoštravajućeg otudenja i postvarivanja što dovode do bez.penzaciji putem boţje umne dobrote (Kant: »Jer upravo ta kompenzacija zala jest zapra.nu paţnju i mnogi Z drugi estetiĉari i psiho. U teodicejskim diskusijama u 18. kleriku.škog172 reguliranjem npr.vo onaj cilj koji je boţanski umjetnik imao pred oĉima«). komiĉnog posvetili su poseb.skih. Tako se pre.nim filozofijama povijesti i to.denjima subjektivnog porijekla. definira kao »iznenadujuće malo«. odredena psihiĉka prena. Npr.) koji.dualnoj osebujnu cjelinu. biti prikladan za što) u obicnom govoru dr. poizravnanje). U svim tim neposredne podatke objektivnog i specijalnim pojmovnosadrţajnim odre. Hartmann. za nastanak du.pologije koje smatraju ĉovjeka nagonski osiromašenim. u vrlo raširenoj upotrebi u pravu. prema neki.meta. Kr »biti sposoban« za nešto.njem. lingvistici i njezinim karaktera (tip. smisleno sredujući etnolingvistika. complexus = obuhvat).lozi (S. Dessoir. u oĉekivanju neĉega te.nata. znaĉi adekvatnu naknadu što ju je predstavlja više nego zbroj elemenata od kojih Krist kao ĉovjekom postali Bog dao svojom je sastavljena. N. u krajnjoj ugode kod komiĉnog objašnjava on time liniji dr. roditelja. javlja se optimistiĉka teza o unutarsvjetskoj kom. U kršćan. koje nekoga osposobljuje da mjerodavno sudi o usporedba. usporediva.povijesnosti nastoji razvojem duhovnih. com. znanje Komparacija (lat. Osjećaj preuzima viša socijalna institucija.zaciji i kulturi kompenzaciju te njegove na. strukturirani cjeloviti skup psihologiji. Od 13. privrednogkompleks i znaĉajnog. ĉak kao »fundamentalna filozofijsko.ţava. u psihoanalizi se otkrivaju smrću za istoĉni grijeh kojim je narušen kompleksi razliĉito povezanih prvotni red uspostavljen stvara.diti nešto. Suvremene filozofijske antro. compensatio = izjedna. odgoja i obrazovanja lakše i beznaĉajnije od oĉeki. comparatio).ja spasenja.ka. U politiĉkoj i socijalnoj filozofiji pod pojam kompenzacija svode se fenomeni i .nu ekonomiji. podataka. koja se javlja još na razini Vrlo je raširena upotreba te rijeĉi u raznim suosjetne percepcije. M. »nespecificiranim« bićem koje nije vezano ni za koju jednoznaĉno odredenu okolinu vide u ĉovjekovoj civili.petere Bergson. G nadleţnost rješavati ili ra.skoj razliĉitih psihiĉkih ili fiziĉkih eleme. Kompleks (lat. škole). Pojmu (poduzeća. Ch.gonske lišenosti. pa ko. Kompetentnost ili kompetencija (lat. socijalnoj etici. odgoja i obrazovanja kompenzira koja se pretvara u osjećaj lagodnog veselja i deficitarnost samoreguliranja neposrednih preobilja zbog toga što se zbilo nešto mnogo nosilaca privrede. Lips smatra da se komiĉne situ. Freud.ševnih oblika općenosnog imunologiji.predmeta.miĉno društvenog razvoja ne mogu više obavljati. indivi. granama kao što su psiholingvisti. istodobno. psihologiji.vanog. shematskih predodţaba. sociolingvistika). komparacija je bitno vaţna vremenim znanstvenim podruĉjima (biolo.zmjeniĉno neĉemu. psihiĉka aktivnost.povijesna kategorija« (Liibbe).). U raznim znaĉenjima po.ĉenje.nost pojedine pravosudne instancije. st. H. Lalo i = teţiti. st. Danas općenito u pravu: odredena podudarnosti i razlike. k. vezanost raznolikih zbiljskih dijelova u jed.giji.jam kompenzacije prisutan je i u suvreme. pojmova itd. doktrini o boţanskoj ekono. Z Kompenzacija (lat. Tako se drţavnim komiĉnošto postoji. teologiji.nje. koji pripada npr.miji Organska povezanost neke cjeline ko. odnosno nai. da bi se uoĉile njihove u nuţdi.petost ţivota.

radio. Ali i kao takve bile su znaĉajne pokretaĉke sile u borbi ĉovjeka za dokidanje mnogo toga neljudskog i reakcionarnog i ukazivale na veliĉinu ĉovjekova samoprijegora i ideala.komplekspredodţbenih grupa.likih dijelova. sastojina. komplementame su boje: modro i ţuto.tetu. Kod Sartrea komunikacija kao upućenost na ophodenje s drugima je pranesreća za samobitak. O.suprot tome u kibernetici se pod komuni. compromissum = uzajam. compossibilitas.purno itd.ćanje ljudi medu sobom. crveno i zeleno-modro. Tako je samooĉitovanje kod Jaspersa istodobno borba. ŠP Komprehenzija (lat. Njom se posreduju informacije općenito a vijesti posebno. općenito saobra.nog rješenja koje bi omogućilo humaniji i bolji ţivot. ono što ulazi u sastav neĉega.tiĉke nejednakosti. U svojoj Apel nastavlja na Habermasov pojam interakcije (v. dvije stvarnosti. sazdan iz razno. Leibniz. mogućnost istovremenog realiziranja dva fakta.je je dokinulo privatno vlasništvo. koji su stvoreni173 »transformaciji filozofije« K.gog ĉovjeka. mnoštva i mnogoliko. Marxova koncepcija ĉovjeka kao bića prakse. Dok god se nisu povijesno ra. Socijalna komunikacija si. sastojak.). saopćiti. televizija. Npr. communicatio = zajednica.zultat nagodbe u kojoj stranke u sporu ĉine ustupke da bi se sporazumijele. compossibilis. Teški ţivot narodnih masa uvjetovao je traţenje nekog društve.gurno raznoliko obogaćuje pojedinca. Komunizam je dobio svoju filozofsku i znanstvenu zasnovanost u Marxovom i Engelsovom uĉenju (v.sti kao jednote i cjelovitosti. parcijalni uzrok) nekog predmeta. Kompromis (lat. smatrajući medutim kako sve što je »moguće« nije i »komposibilno«. »subjektivna kompo. te su ideje imale izraziti karakter utopijskog. F Kompleksan (v.nost sudionika u komunikaciji. Na. saobraćanje).duindividualnih. ostvarljivo u isto vrijeme i u istome svijetu. U toj otvorenosti pojedinac postiţe svoju vlastitost time što se on oĉi.) te zagovara »realiziranje idealne komunikativne zajednice« i komunikativ.komunizam pod. kad se pomijesaju u prikladnom odnosu.niti zajedniĉkim. communicare = uĉi. Komplementarne boje.je i praktiĉkog mijenjanja svijeta.no obećanje).promisa ĉesto negativna. prvi je taj naziv upotrijebio G. faktor. kompleks). Danas općenito znaĉi re. historijski materijalizam.menata. comprehensio = obuhvaćanje) shvaćanje.stencije. što saĉinjava jednu stranu (aspekt. aktivna otvorenost ĉovjeka za dru.svjesnim afektivnim uzrokom. communis = zajedniĉki). a u filozofiji egzi. ali stvara i mogućnosti manipuliranja ljudima. socijalizam). historije kao ĉovjekove histori.nenta« nekog suda o ĉinjenicama. medugrupnih i meduna. zeleno i pur. Svaki par boja koje.kacijom razumije plansko i egzaktno pre. »lirska komponenta« nekog knjiţevnog djela). ljubav i solidar. strukturiran od razliĉitih ele. grĉ.rodnih konflikata.tuje drugome. daju neku neutralnu. Komponenta (lat.) kvali.notacija u popularno moralnoj ocjeni kom.sa i praktiĉnog diskursa u zajednici slobod. film itd.) — os- . socijalno-politiĉka koncepcija o društvu ko.nog djelovanja kao »povijesnog napretka u sporazumijevanju« pomoću umnog konsen.nim racionalnim sredstvom rješavanja me. Pa Komunizam (lat. sindinatos). componens). tj. Kr Komposibilitet (lat. Iako je ko. Ideja komunizma je stara gotovo koliko i klasno društvo. W.jega same izaberu.nih ljudi. u izvornom rimsko-pravnom smislu dogovor dviju ili više stranaka koje su u sporu da će poštivati presudu suca ko. uloga proizvodnih snaga i odnosa (v. podjelu rada na fiziĉki i duhovni rad i uspostavilo ekonomsku i društvenu jednakost ljudi. Socijalna komunikacija se vrši posredstvom masovnih medija (tisak. akromatsku (v.nošenje vijesti medu ljudima.) u tom procesu kao i znaĉajna teorija alijenacije (v. društvo ekonomske i poli.zvile odredene društvene i ekonomske pretpostavke za takve procese. sastavni dio. Z Komunikacija (od lat. kompromis se ipak u društvenim znanostima smatra vaţ. pojave ili ĉina (npr.

da sosavjeta republike koji biraju vrhovni izvršni cijalna revolucija radniĉke klase ne moţe savjet koji upravlja svim poslovima zemlje. zamjenu.nosti pobijedio.strijske baze (tvornice) po funkcionalno.nantni oblici (drţava.tori Brass.posredno konaĉnost izraţava savr.ĉe. Geyer. vrijeme.Duhringu«. te je opterećena još srednjem vijeku ona je izraz sluĉajnosti i nizom klasnih ostataka. proizvodnje ima svoj savjet) do radniĉkih Shvativši. svi oni zamišljaju so.vu fazu zasniva na razvoju samoupravnih organa društva kao jedine garancije da se socijalistiĉki proces ne deformira u politi. sistem savjeta: jedna linija savjeta novac. u svojih vlastitih osnova.djela rada i podjela društva shvaća kao bitno odredenje ĉovjeka. Pannekoek i H. Pod utjecajem ruske revolucije i ideje sovjetske vlasti.deggeru kon. viša. Štoviše. nesavršenosti bića koje svoj posljednji temelj karakterizirana je time što je proces odumiranja nema u samom sebi nego u beskonaĉnom i drţave i realiziranja asocijacije slobodnih savršenom Bo. Korsch. izmjenu. litiĉke oblike društva koji su u biti Rossenfeld) je predlagala dvojni konaĉnost 174 komunizam alije. niţoj apeirona. veliĉinu. commutare = promijeni. jer zna za upravo razvoj komunistiĉkih samoupravnih svoju konaĉnost. iz starog dru.gu. V u »Gradanskom ratu u Francuskoj«) i Komutativan (lat. V Komunizam savjeta (Ratekommunismus) — struja u marksizmu krajem prvog svjet. S tim u snovana na jaĉanju drţave i politiĉke birovezi »pokonaĉenje« (Verenkracije.volucije. Dauming. Ina. na klase. konaĉnost se dokinuta velika po. najvaţnije zapoĉinjanje procesa prelinija ide takoder u svojoj organizaciji od vladavanja ekonomske i politiĉke alijenaci. Ali. Lenjin u »Drţavi i revoluciji« i drugim spisima Konaĉnost je ograniĉenost bića s obzirom na itd. U najnovijoj povijesti maĉkog klasiĉnog idealizma da ĉovjek od. izgradena takoder na veliki marksisti.nove su te nove koncepcije komunizma. R. kako bi se u njoj dr. Nasuprot nastojanju još i njeelemenata u niţoj fazi.šenost bića. Marx i Engels.zvoju prve faze prostor.stem radniĉkih savjeta izgraden od indu. tvomice do vrha. I dok prema grĉkom shvaćanju fazi komunizma koja slijedi ne.skog rata kojoj pripada lijeva struja njema. komunizam 'nije nikakvo završavanje povijesnog procesa te će i on imati svoje razliĉite faze koje se danas ne mogu predvidjeti. Gramsci i P.) temeljne su ideje o ra. a u Italiji glavni prota. proizvodaĉa u potpu. Gorter koji su. pretpostavljali su da je nakon funkcionalno-proizvodnom principu uprav.). trţište). za razliku od anarhista (v. O.ĉkom birokratizmu ili tehnokratizmu. za tu više fazu pretpostavka je ĉovjek je najkonaĉnije od svih bića. se odnosi na promjenu.zofiji egzistencije.ĉkog komunizma (R. a upravlja politiĉkim i ostalim Teza o asocijaciji slobodnih proizvodaĉa (Marx pitanjima (Arbeiterrate). nadalje K. što je naroĉito u filo. Drug faza. i jugoslavenske koncepcije koja pr.proizvodnom principu: od radniĉkih savje.ţao«. filozofiji konaĉnost pripada svima oblikovanim Najpregnantnije je to izrazio Marx u »Kritici bićima koja se time razlikuju od bezgraniĉnog Gotskog programa« kad govori o prvoj.ti).) i nizozemski ko. preko radniĉkih savjeta okruga (svaka grana .baci odsudni sukob je nastao izmedu staljinistiĉke odnosno ukine svoju konaĉnost. koja je je stalo do toga »da upravo postane izvjestan po toj koncepciji i praksi trebala da bude zakonaĉnosti. Luxemburg i ostali spartakovci).ta u tvornicama.cijalizam i diktaturu proleterijata kao si.je.lja re. Miiller i dr. odjednom dokinuti razne ekonomske i poJedna varijanta (au. snagu itd. lijevi dio Nezavisne socijaldemokratske partije Njemaĉke (USPD) (E. U suvremenoj filozofiji.munisti A. Togliatti). U grĉkoj komunizma nakon revolucije. Ruhlo. druga klase. a nakon njih i svi od tvornice do republike. osim uĉvršćenja vlasti radniĉke ekonomskim pitanjima (Betriebsrate). roba.štva a ne iz ona ozbiljila svoju bitnu mogućnost i svrhu. Hei.djeluju u osnivanju KAPD.gonisti »Ordine Nuovo« (A.cepcije te prve faze (socijalizma). koji odumiranju drţave (Engles u »Anti. ukoliko su nakon revolucije.

ceptualizma da opće.). K Konjunktivan (lat. Mill: »Ako dva ili više sluĉajeva pojave koju istraţujemo imaju samo jednu zajedniĉku okolnost.va kojima su subordinirani. Pet spor.ta bavi se pitanjem da li su voces »signa con. Bacona.ĉak. svaki pismeni sastavak.. tablica stupnjeva ili uporedenja (declinatione sive comparativae)..zanosti pojava. kako to tvrde realisti (v. Kondicionalizam zastupa fiziolog Verworn.) Mach i dr.ceptuum« ili se na razliĉit naĉin od pojmo. konjunktivnim sudom naziva se sud koji ima uz jedan subjekt više predikata (npr. stoljeću i oznaĉava. conditio = uvjet). izvodenje. koji povezuje. usmjere. općenitost ne postoji u samim stvarima. hipotetiĉan. nauĉavanje koje tradicio. u prenesenom smislu. koji se oblikovno podudara s drugim i njemu odgovara. conflictus). U fizio. razlike.logiji koncepcija znaĉi zaĉeće.ljuje u 4. S Koncept (lat.nalizma.vog povezivanja. S je P . conceptus = pojam). Kod F.ćuje otkrivanje uzroĉno-posljediĉne pove. Gr Konceptualizam (lat. postavljanje neke osnovne teze koja predstavlja zaĉetak znanstvenog ili umjetniĉkog djela. Tu metodu dopunjuju druge: m. kom.) (općenitih pojmova). posebno odno. zaklju. a neki ga klasificiraju kao poseban treći pravac koji posreduje izmedu logiĉkog realizma i logiĉkog nominalizma.centrum = usmjeriti ili postaviti prema središtu). Osnovna je teza kon. poprat- . i p2 i p5.se spram predmeta koje oznaĉuju.denju svih uvjeta o kojima ona ovisi i pod kojima se javlja. konaĉnost kod Heideggera gubi kako svoju tradicionalnu upućenost na beskonaĉnost tako i puku antropološku odredenost.). Konkordancija.nje psihiĉne aktivnosti (paţnje) na. poĉetak gra. Konformist je onaj koji se nekritiĉki odnosi prema vladajućem mišljenju svoje sredine. u ši. akt ili proces skupljanja ili usmjeravanja prema neĉemu: 1) (psihol. Takoder se upotrebljava kao sinonim za »pojam« općenito ili »teoretsku konstrukciju«. con -I. zaglavak. 2) (kem. jer je pokušava misliti na sebi samoj kao konaĉnost povijesnog bitka. a) neke vanjske pojave ili b) dijelove subjektivnog iskustva.). Osnovni princip metode konkordancije definira J. nacrt za neko umjetniĉko ili znanstveno djelo. Neki smatraju da je konceptualizam umjerena varijanta nomi. poimanje pojma. ta jedna okolnost u kojoj se svi sluĉajevi slaţu jest uzrok (ili posljedica) date pojave«.).nalni pojam uzroka (pripisujući mu natruhe antropomorfizma) zamjenjuje skupom uvjeta. borba suprotnih ideja ili moralnih naĉela (v. imanentne proizvode duhovne dje. »s jednakom formom«. jedno od osnovnih stajališta u srednjovje.binarana m. Od Boetija teorija koncep.) usredotoĉenje. ali nije ni puka rijeĉ kako to tvrde ekstrem.zija).). Konformizam je stav konformista. ukazujući na to da nijedna pojava ne ovisi samo o jednom uzroku. Objašnjenje neke pojave sastoji se prema tome u navo. Kondicionalizam (kondicionizam. konformitet je npr. jedna od tri tablice kojima se prouĉavaju forme. u silogizmu.latnosti. od lat. Konkluzija (lat. svojstvo mišljenja ili spoznaja (pojmova i predodţaba) da odgovaraju onome na što se odnose (v. shvaćanje.ni nominalisti (v. uvjetan. Termin ima upotrebu u psihologiji za oznaĉavanje pojmova koji su nauĉeni u eksperimental. P Kondicionalan.) relativna gustoća rastvora (otopine). slaganja i razlike te m.nim uvjetima. Konforman (lat. Štoviše. U ĉitavoj skolastiĉkoj filozofiji sve do Wolfa i Leibniza termin ima široku ali i nejedinstvenu primjenu s obzirom na raz. Pa Koncentracija (lat. conceptus) se kao termin pojav.kovnom sporu o prirodi univerzalija (v. Fr Koncepcija (lat. koli. empiriokriticist (v. conceptio = primanje). gnoseologija. S.liĉit broj elemenata spoznaje i naĉina njiho.konkordancija biti konaĉan. nego postoji u duhu kao pojam (conceptus). sukob. U logici: jedna od metoda eksperimentalnog istraţivanja koja omogu.viditeta.rem smislu.konaĉnostdlichung) je »briga« (Sorge) da se moţe175Konflikt (lat. conclusio).

da. prema Millu. je V. Glavni nosioci k. Po Kantu je kategorijalni su. izvan kojih nema druge zbi. istostraniĉnosti nekoga trokuta slijedi i njegova se javlja i u knjiţevnosti (1922 — 30) te je za istokutnost) (v. odsadrţan s toĉnim prostornonosno konstruira. S Tzv. solipsizam (v. u arhitekturi.ka koja Pevsnerov Rea.movi odnose se na Konstruktivizam (constructio = gradnja.nih konstrukcija. i posebnu paţnju pokla. Pet Konstrukcija (lat. ţudnja.ma pomoću zora koji mu odgovara. Konstanta (lat. veli Kant. slijedi svojom gradom revolucionarni ĉin i constellatio).) i sluĉajnih (akcidentalnih. što je Konsekutivan. što je oznaĉavalo teţnju za staklo. već srednjovjekovni psiholozi razlikovali kod praktiĉnost i utilitar. K. Tom se kontekst 176 konkordancija vremenskim odredenjem (hic et metodom sluţi spekulativna nunc. Pi. L. znanjem. tj. ţica. njegove nosioce (A. Pevsner. tek on omogućuje iskustvo.ski temelji konstruktivizma). v. u Rusiji) i dominira pohota. vruća ţelja. sklad). A. ali kao konstrukcija pojma on je ipak općevrijedan za sve moguće zorove . Pt Konstitutivan. bronza). struktura svih faktora i eleme.dinosti.) sudbina je svakog ĉov.tivna izraz mehanizirane civilizacije vremena (1920. nepromjenljiv.stav konstitutivan za iskustvo.potu u matematiĉkoj Pet preciznosti apstrakt. u logici je konseku. Taj je zor. dominandi. Ciĉerin. pojedinaĉne zorne pred.gućih drugih je veoma vaţno kod psihofaktora. izveden.gulativan (v. u najširem. Ga.). L.den utjecaj na neko zbivanje. Tatljin. oznaka nekog pojma ona bitna ozna. N. filozofija. osjećanjem i vladanjem.mete. konstitutivan). v.jeka toĉno Kontekst (lat.njaju materijalu i to: libido sciendi. spoznajno-teorijsko idealistiĉko staja. Po astrologiji tehniĉki napredak. najĉešće se upotreblja. konstruktivisti ĉovjeka tri vrste konkupiscencije ili li. U logici konstitutivna oznaka nekog pojam znaĉi osnovnu bitnu oznaku za razliku od manje bitnih (konsekutivnih.tanje konteksta socijalnih. Konstruirati se vaju spoznaju prirodnih zakonitosti. Pjeconstans = postojan). v. Opreka kod Kanta: re. koji onda imaju odre. constans = postojan).jest). zbilja.nih promjena koje. L. konkretni poj.stvu stoje pod utjecajem Konscijencijalizam (lat. Pet likovni pravac. Afirmi.va u odnosu na gradu tijela. Nagy. S Konstitucija.)l. pristupaĉan osjetnom doţivljavanju.). Moholy — filozofija. konstrukcija koja slavi »estetiku stroja«. Konkretan (u opreci prema apstraktnom). No ima i šire znaĉenje. traţe lje. koji u osnovi odreduje biv.bida. unaprijed odredena konstelaci. prije I svjetskog rata (1913.) Autori kao N. omogućakoji potpadaju pod taj pojam. fenomenalizam (v. sa stvarnošću srašten.lje [imanentna (v.me odlomku konstelacija znaĉi svako grupiranje politiĉkih. constructio = sklop). pa su izmedu dva rata. kubizma i futuriz.). iz iskazani teorij.jom na dan tekst koji se nalazi prije i iza nekog izreĉenog ili njegova rodenja. Konstantan (lat. I. libido sentiendi et libido njegovim vrijednostima (ţeljezo. potpuni smisao i znaĉenje. Smjer u umjetnosti koji se javlja Konkupiscencija (lat.bo. naroĉito tehniĉkom.nata koji saĉinjavaju karakteristiĉnu gradu nekog bića ili stvari. Konstelacija (lat. stasništvo je obogaćeno elementima proze ko.stvo neĉega. tj. — Filozofij.lište koje Poslije II svjet. conscientia = svi. kiparstvu i slikar. Seljvinski) knjiţevno djelo kompozicijska nepromjenljiva veliĉina. ĉvrst.listiĉki manifest u kojem su slijedi iz druge bitne oznake (npr. smislu svaka svrsishodna cjelina koja je prema odrede.nost.) oznaka.rajući funkcionalnost. pojedinaĉan objekt. sklop). Šp dadu samo ma. stalna. contextus = povezanost. Osnivaĉ k.tematiĉki pojmovi.ska konstrukcija pojma je postupak stvaran. poloţaj zvijez.skog rata napušteno je smatra zbiljskom samo svijest i njene sadrţaje shvaćanje o tipskoj mehaniĉkoj proizvodnji. Šp (v.). Zelinski. U prenesenom smislu napisanog odlomka te daje to. poţuda. beton. u stvarnosti da se logiĉkim razvijanjem pojmova odredi. K. veliĉine.ja lan.nim principima sloţena od razliĉnih poje.ma. — U matematici: prikaz nekog poj. psihiĉkih i svih mo.

misaono-promatralaĉki. npr. postojan.nuum kao što je samo vrijeme i svaki ne. ili cjelina u kojoj nema praznine.tinuitet). Razlikujemo statiĉki kontinuum.dom povezano.). a kontemplativni uĉenjaci bili su oni koji su se bavili samo teorijom. contingere = doticati se. Taj se pojam medutim upotreb. u prvom redu religiozno promatra. ne postoji unutrašnja nuţnost da nešto jest ili nije.tranje). Izviru iz široke mogućnosti iz koje se tek nešto ostvaruje. mistici su opre. takoder: sluĉajno.nju lijepoga. odnosno ono što se moţe ali se ne mora dogoditi.prekinut proces koji se odvija u vremenu (kretanje).hauer).ordinirani pojmovi koji nisu kontrarni. 12 Filozofijski rjeĉnik susjedan (u tom su smislu kontingentni ko. narativni konti.koni ne djeluju nuţno.nuum). graniĉna dodirnost.vršina u geometriji). koji sav postoji istodobno (npr. onaj koji razmišlja bez posebnih aktivnih poriva i bez svakog vanjskog utjecaja. Kontingentno je sve ono što moţe biti ovako ali i drugaĉije. Moţe biti i ne biti.mološki dokaz o postojanju boga (ako je svijet kontingentan. vre.ma njemu moţe uspješno izvršiti zadatak prevodenja. U starom i srednjem vijeku bila je rijeĉ kontemplacija latinska zamjena za grĉki izraz »teorija«. te postoje procesi koji nisu determinirani prethodnima. continuere = nastavlja. Kr Kontinuum (lat. nego su sluĉajni. suvisli. mi.saono udubljivanje u sebe. S Kontemplativan (lat. povezanost. Cjeline i tokovi koji tvore kontinuum mogu biti razliĉitog reda (biolo. pa znaĉi isto što i mistika (v. contiguus = susjedni. onaj koji se dodiruje. G Kontigvitet (lat. prekida ili intervala.nje. ono što nije nuţno. prostorni ili vremenski kontakt. pretpostavlja jedno nuţno i apsolutno biće kao praosnovu i po. koji ponire do najdubljih spoznaja bez potrebe za praktiĉnom djelatnošću. Prema misticima kontemplativan je ţivot (vita contemplativa) onaj koji je posve upravljen na kontemplaciju. historijski. Kontinuitet (lat. Suprotno: dis. dimenzijska veliĉina. Ovakva shvaća. moţe biti kontin. i sukcesivni konti.ĉetak drugog. crta ili po. Prema Schopenhaueru drţi se ĉovjek ĉisto kontemplativno u zre. pripovijedanju itd. kao suprotnost nuţnosti.gentno (kad ne protivrjeĉikontinuum logiĉkim principima niti iz njih nuţno proistjeĉe) ili fiziĉki (kad niti protivrjeĉi prirodnim zako. a ne realno odijeljeni.nima niti iz njih s nuţnošću proistjeĉe).). continuitas). Moţe se dogadati i ne dogadati. logiĉnom mišljenju. doţivljavanju. rast. promatranje). F Kontemplacija (lat. Kao takvi.menu. onaj ĉega se dijelovi tako nastavljaju jedan na drugi da medu njima ne ostaje nikakva praznina. dogadanju. ĉiji su dijelovi virtuelno odjeljivi.je je oslobodeno interesa (Kant) odnosno bilo kakvog htijenja ili ţelje (Schopen. nastavljanje. ţivotu. te da ona ne pravi skokova (»Natura non facit saltus«). ne mareći za praksu. continuum).nja su netoĉno izjednaĉavala kontingentno i nedeterminirano. odvijanje bez prekida u prostoru. U estetici kon.nje i interesa. a ne mora biti. ono što moţe. tj. P Kontinuiran (od lat. dogoditi se.ški. V Kontingentan (lat. Boutroux) smatra da prirodni za. contemplatio = razma. svojstvo onoga što je kontinuirano. jer se tek po njemu i177 logiĉki pre. tok. contemplatio = gleda.sljednji uzrok).kontekstlogije prevoĊenja. produţivanje. sluĉajnost. ţuto i zeleno). Isto se tako na osnovu stava o kontingenciji svijeta zasnivao i koz. Leibniz tako smatra da je u prirodi sve re. sluĉiti se).). Filozofija kontin.ka svjetovno nastrojenim ljudima ĉiji je ţi. logiĉki. koje je slobodno od svake ţud. nizanju po veliĉini (matematski kon. Prema Aristotelu koji je pojam . takvi da je kraj jednog dijela ujedno i po.ljava i u filozofiji.templativno je ono promatranje objekta ko. Suprotno: diskretan (v. bliz). contingentia).gencije (E.kretnost (djelovitost). neprekidan. Kontingencija (lat.nje. Nešto što je kontingentno u ovom drugom smislu. zrenje upravljeno na unutrašnjost. što tvori kontinuum (v.vot upravljen više na vanjski svijet i aktivno djelovanje. koje u sebi kao u nekom zrcalu promatra boga i njegova djela.ti).

ujedinjavanje.snosti je o neĈemu prethodnom.). sporazum). contra = protiv i selec.ti četverokuti dade se samo neĉisto obmuti: svi su istokutni trokuti istostranični. Sud: svi su kvadra. protuslovan.nu vrijednost. Opreka: inkonzekventan.vaju samo jaĉi u prirodi. Pet Konzekventan (lat. Pet Kontrapozicija. razlikujemo neĉistu (conversio per accidens) i ĉistu kon. Sudovi koji se dadu ĉisto obmuti zovu se reciproĉ. predikat se prometne u kontradiktomu opreku. vidni simultani -(istovremeni) i sukcesivni (naknadni) kontrast. Opreka: antecedencija. sporazumom ili obiĉajem. stvarnost je podredena univerzal.nom smislu već u smislu manje ili veće opreke medusobno koordiniranih (v. Prema tome mijenja li se kod tog zamjenjivanja kvantiteta suda. a ĉitav sud promijeni kvalitetu (npr. controversus). Leibniz drţi da su svi prirodni procesi 178 kontinuum kontinuirani (»priroda ne ĉini skokova«).kontinuiteta prvi fiksirao u izrazu sinekes (»što se zajedno drţi«). kontradiktorni sudovi sadrţe uz iste subjekte medusobno kontradiktorne predi. o. ono što slijedi. uvjeta.tanje. obr.ni pojmovi. a. S Konzekvencija (lat. protivrjeĉje. konvergencija).sjek zbivanja u prirodi.dinstvenu granicu i moţe se neograniĉeno dijeliti (»ne moţe se podijeliti na nedjeljive dijelove«).ljanje oko jedne toĉke.ren na istu toĉku. Kontraran.). u tzv. Kr Kontradikcija. sporan.ralnih principa). S a P —► ne-P e S). e). U osjetnom podruĉju osobito je iz.movi npr. Novija fizika smatra naprotiv da se atomski procesi zbivaju u skokovima (kvantna mehanika) i da naĉelo kontinuiteta vrijedi samo za pro. Konvencija (lat. dogovor po kojemu se prihvaćaju izvjesni pojmovi ili principi sa. 2) dosljednost u provodenju teorijskih odno. izvodenje novog suda tako da subjekt i predikat za. 1) poslje. kontraditkor. ali ne u kontradiktor. Kontrast.mo kao podloga za znanstveno istraţivanje. uzroka. U sudu: zamjenjivanje subjekta i pre. i. Konvertit (lat.druĉja. npr. ĉovjek koji je prešao na drugu religiju ili koji se priklonio drugom mišljenju ili pravcu. Suprotno: divergirati (v.) poj. U ligiĉkom kvadratu (v. sakup. Pet Kontraselekcija (lat. opreĉan.razit tzv. dosljedan.).nja k istom cilju. conventio = sastanak.ni (v. crveno i zeleno unutar pojma boje. kontrapozicija). Kontradiktoran. logiĉkom kvadratu (v. primicati se zajedno jednom te istom cilju.) kontrarna opreka postoji izmedu sudova a-e (v. S je ne-P).). e). converto = okrećem).govor. polemiĉki suprotstavljen. u posebnim prilikama proces odrţanja slabih i manjevrijednih.dak.verziju (conversio pura). ne-A).kate (S je P. a. . Konvergirati (v. kontinuum ima je.fenomen pojaĉanja ili isticanja kvalitativnih odnosno kvantitativnih razlika medu psihiĉkim podacima koji su pobude. do.tio = izbor). koji je u skladu s nekim prešut.dikata. ono što prethodi u smislu razloga. logiĉkih i mo.sno praktiĉkih normi (npr. Konvergentan = usmje.mijene mjesta. Konvergencija (lat. Tako su medusobno kontrarni poj. zajedniĉko konzekventan pribliţavanje. a u ovi. protivno prirodnom zakonu selekcije po kome se — prema teoriji darvinizma — nuţno odrţa. convergere = zajedno se naginjati). sporno ili prijeporno pitanje u kome se jedna teza polemiĉki suprotstavlja drugoj.nim dogovorom.ni dogadajima u prostornoj ili vremenskoj blizini. uĉinak.) postoji kontradiktorna (dijago. a da sami po sebi ne predstavljaju apsolut. Teţ. v. prijeporan.nalna) opreka izmedu sudova a-o te e-i (v. Kontroverzan (lat. Suprotno: divergencija (V. Konverzija (lat. suprotstavljanje. postojan. S Konvencionalan (lat. Bu Kontroverza. conventionalis = dogovoran).nom »zakonu kontinuiteta« (lex continui) po kojemu je svako aktuelno stanje neke jednostavne supstancije (monade) prirodni posljedak njena prethodnog stanja. conversio = okretanje).mova unutar nekoga višeg pojmovnog po. sustav mjera. jedan je negacija drugoga (A.

bjekt sa svojim spoznajnim mogućnostima.nos pretvara se u koristonosno posjedova. medusobni odnos. Npr.).njuje se opseg pojma.dati). sredstva za nešto drugo. ali ni objekta bez subjekta. u biologiji medu pojedinim organima u organizmu. Negativno.no s nekim drugim istorodnim pojmom us. utilitas). u sirovinu ili polusirovinu.). korelativan). uzajamna zavisnost koja moţe postojati medu stanovitim pojavama na razliĉnim podruĉjima. iskoristivosti i neposredne upo.konzervativan Konzervativan (lat.jesno-praktiĉki. u korelaciji s odgovarajućim drugim pojmom. zajedno podredeni (subordinirani) višem (superordiniranom) pojmu ptice.ci. Svaki predmetnosmisleni. poput one Kopernikove kojom je geocentriĉki sustav bio zamijenjen heliocentriĉkim. stvaralaĉki i slobodan od. jedna od os. povi. koji stoji u korelaci. F Kopula. potrošne arti. Pet Korelat (lat. u sociolo. kopula svagda predstavlja misaoni odnos subjekta i predikata. npr.nje (biti = imati). Princip korespondencije bio je polazna toĉka za Leibnizovo razvijanje dviju metoda kojima je on htio izvesti zakone logike. tj. obiĉno izraţena rijeĉju »jest«. Kopula je u sudu objekt moguće afirmacije ili negaci. korelat.vanje kreće oko objekta spoznaje. Ako se sadrţaj pojma povećava novim odredenjima sma. korelativan pojam — v.ka kojom je Kant sam oznaĉio svoj spoznajnoteorijski stav. princip logike koji se odnosi na sadrţaj i opseg pojma.denom višem rodnom pojmu. dru. spoznajnoteorijskokorisnost stajalište prema kojemu subjekt i objekt predstavlja. Kant smatra da je u spoznavanju odluĉniji su. (lat. operativno orijentiranog) svijeta u kojem gradanski ĉovjek spram svoga svijeta. medusobni odnos izmedu dvaju pojmova koji su sadrţani pod zajedniĉkim.) neposredno nadre. višim. lat. suodnosan. i da se u procesu spoznavanja zapravo objekt kreće oko subjekta.posljedica. što znaĉi: nema subjekta bez objekta. saĉuvati). Ako se pretpo. U logi. skladan odnos izmedu dviju ili više stvari.ĉkom sudu. tako da se smisao jednog pojma nuţno povezuje se smislom drugog pojma (korelativni pojmo.nalnost i pruţa otpor novim tekovinama. u logici medu pojmovima (v. drugog ĉovjeka i sebe sama stoji u iskljuĉivom odnosu puke korisnosti. pojmo. koji ĉuva stare vrednote. Koordinacija (lat. uĉitelj-uĉenik. uzrok. Neka stvar jest (dobiva dignitet bitka) samo ukoliko ima (politiĉko-ekonomsku) vrjednost.). posebice Aristotelove silogistike.nog kapitalistiĉkog (znanstveno. uskladenost. correspondere = suodgovarati). a kod povećanja op. predmeta.stavke ne mijenjaju moguće je da se pri povećanju jednog drugo ne mijenja. slikovita karakteristi. Time posve išĉezava ljudska i smislena bit ĉovjekova predmeta. toplo-hladno. Koordiniran (lat.). suprotan empiristi. potrošiti i neĉe. njegova . coordinare = zajedno re.-kopulativni sudovi nazivaju se remotivni sudovi. u logici: pojam koji ima smisla samo u uzajamnom odnosu.je.ji (v. a svi ljudski predmeti u korisne i upotrebljive stvari. tehniĉki. F Kopernikanski obrat. koji gaji tradicio. prirode. Pet Korelativan. coordinatio = sredivanje).vi npr. u psihologiji medu odredenim psihiĉkim funkcijama. korelat. Pet Kopulativan je kategoriĉki sud koji ima mnoštvo subjekata i jedan jedini predikat tako da ni S t ni S2 ni S3 nisu P.ĉkom stavu po kome se sve ljudsko spozna. ukoliko se moţe iskoristiti i imat<.mu sluţiti. spona subjekta i predikata u reĉeni. moder.trebljivosti svega što jest.poredno podreden (v. Sliĉno: mizoneizam (v.giji medu društvenim okolnostima i dr.sega smanjuje se sadrţaj. kultura-odgoj i dr. conservare =179 Korelativizam. Korelacija (lat.).štva.novnih kategorija novovjekovnog. Korespondentan. Ta Kantova teza znaĉi totalnu preorijentaciju u razmatranju spoznajnoteorijskog problema. naziva se u logici pojam koji je zajed.vi vrste »golub« i »vrabac« koordinirani su pojmovi. bez obzira na njegovu jeziĉnu formulaciju.kle.ju korelate u nerazdvojnoj povezanosti. Gr Korisnost (korist.

ali Kozmogonija (grĉ.druĉja djelomiĉne integracije (sekundarna motorna i senzorna podruĉja) i podruĈja opće integracije (tzv.za. Neracional. kasnije materijalisti. protumaĉi razvoju svijeta. od njih vode ţivĉana vlakna slušnog ţivca put dodatno izvodenje iz ne. Debljina korteksa iz. Snelliusov zakon lo. ĉestica. uzajamnog iskorištavanja. (v. Tek u našem stoljeću kvantna teorija (v. atomi. O pet vrsta U filozofiji kao i u fizici nevidljive ĉestice koša v. Epikura. V Korteks (lat. nagrada). U suvremenoj logici oblike fiziĉkog.no.) Korpuskula (lat. »omotaĉ« ili »ljuštura«.) tumaĉi svjetlost kao jedinstvo ĉestice i vala. pa i on sam jest ukoliko je Kortijev organ. Teza glaOva teorija.vao osnivaĉ gibanje sitnih svjetlosnih ĉestica.ku i da se priroda. elektroni. Kad se ta pitanja znan. korpuskula. i Kozmocentrizam. tumaĉeći znanstveno uĉenje o postanku i razvoju svijeta. sukšma-šarira. psihiĉkog i natpsihiĉkog orfunkcija korolarija jest da posreduje izmedu ganizma ili »tijela« (šarira). Razliĉitoj strukturi pojedinih areala kore odgovara donekle i razliĉita funkcija. v.nosi izmedu 1 i 5 mm. pokušaj u filozofiji i fizici tj. harmoniĉnom svijetu. jer drţe da je ma.tarizam. Kortikalan (-no). molekule.lešce.nom i teorije Demokrita.kog dokazivanja. daljnje. Te su stanice rasporedene pragmatizam). koncepcije Anaksagore. skolastike Anselmus.) u sre.). bazilarnoj membrani.ĉke filozofije 17. a corollarium = vjenĉanica.dina uz Huygensovu valnu. kor. kosmikos). tj. glavna teorija o prirodi svjetlosti. Korpuskularna teorija. filozof. a i sitne vidljive. stanice s dlaĉicama. corpusculum). Suprotno: kaotiĉno (v. K poput tepiha na kozmološki dokaz 180 korisnost Koristan. Bu skolastiĉkim traktatima i udţbenicima npr. tje.). Nakon njega koji se oblikovao iz kaosa (v. S obzirom na funkciju razlikuju se u korteksu: projektivna podruĉja (pri.). v.ma svjetlosti. Korolarij (lat. Jedini odnos jest odnos organa koji se nalazi u nutarnjem uhu u tzv. Korpuskulamu teoriju postavio je prvi u Kozmologija (grĉ.puskularnim i centar svega. naziv za koru velikog mozga.ga. Kod ĉovjeka je gotovo sva psihonervna aktivnost vezana uz funkciju korteksa. koji se tiĉe koz.puna puţnici. st. citoarhitektonika).tla Descartes. kosmogonia = nastanak ipak proteţnih ĉestica.) najmladi dio moz.mentacije glavne teze koji je u vezi njom. nazvana još i emisiona. bila je dugi niz go. a posebno svjetlost. kao'transcendentna osnova liĉnosti. velikim autoritetom Newton. koja ĉini površinski dio mozgovnih hemisfera. Z duša (gjiva) ili samosvojstvo (atman. mogu nazvati kor.marna motorna i senzorna podruĉja).). periferni dio slušnog osjet. dar. utili. po. koji se odnosi na koru mozga ili slijedi obiĉno iza argu. mit o nastanku svega.puskula. razvija se kozmologija (V. znanost o svijetu).).skovezi s objašnjenjem svje. pseudoznanstveno priĉanje o postan. Time je teorija Kozmološki dokaz. urede. Ţivĉane stanice u korteksu slojevito su rasporedene. asocijativna podruĉja).terija kao oblika i djelovanja. kojima je omo. Kortijev organ ĉine osjetne slušne prevlast stvari nad ĉovjekom (v. Kozmiĉki (grĉ. dokazuje egzistenciju boga iz dobila konaĉan oblik tumaĉeći svjetlo kao samog pojma bog. a ne boţanstvo bilo kakvog filozofijama. Tako se atomistiĉke koji pripada kozmosu (v. To je pot. Dokaz je obliko. supstancija sastavljena od sitnih nevidljivih. V svijeta).ma.tana teorema i proble. korisnost. cortex = kora).nog koristan (za drugoga).stveno kao gibanje najmanjih tjelešaca ili korpuskula postavljaju. shvaćanje da je kozmos osnova 18. U mozga. naziv za upućuje dokazana te.mosa.odnosa i svijeta. nazivaju se korpuskulama. Kora mozga je filogenetski (v.dupro tu teoriju svojim cjelinu (kozmos. Prema razvoju tih slojeva i gradi ţivĉanih stanica postoje neke razlike izmedu razliĉitih podruĉja mozgovne kore (tzv.denu prihvatio je i po.). a izgradena je od nekoliko milijardi ţivĉanih stanica. v. Bu . kao razvijanje šire problematike na koju Koša (sansk.

Kreatijanizam (lat. fortitudo) i mudrost (sophia. K Kozmopolitizam (grĉ. Taj je kata. arete. ljubav (caritas) i nada (spes). umnost i mudrost. potpomognuto rimokatoliĉkom cr. virtus). Kreatija.nost.ma kao najvišu krepost — pravednost (dikaiosyne. uredenje.sti« pripadnosti prirodi. ali u etiĈkom pogledu prema najboljem i najpravednijem ona je vrhunac ili krajnost.ci. tj.. creare = stvarati). krepost kojega ništa veće ne moţe biti mišljeno. iustitia). Drţati se kreposti i pogoditi u svakom postupku ili ĉinidbi što je za nas sred. Odre. Schelera i N. »gradanin kozmosa«.mos javlja se kao filozofski problem već kod Anaksimandra i Anaksimena. slobodan izbor »prema sredno. Protiv te argumentacije pisao je već mo. To je suprotno shvaćanju da duše imaju preegzi.šte po kojem svi ljudi vrijede kao sudionici jednog jedinstvenog.dujući tako krepost Aristotel naglašava da je ona prema svojoj ontološkoj biti doduše srednost. 6.lizmom i univerzalizmom Rimskog Carstva (i izjednaĉenjem svih naroda u pokoravanju Rimu) kozmopolitizam dobiva svoje realno tlo. koji se nastavlja u francuskoj revoluciji (uz ideje slobode.rodnog svijeta (s naglaskom na »prirodno. Kasnije. U kasnijoj skolastici napuštena je Anselmova argumentacija.nja sve do danas. traduce.re = prenijeti) koji je uĉio da se duše na.st.nizam negira i traducijanizam (lat. bratstva. On se suprotstavlja i vjerovanju u seljenje duše.).nah Gaunilo. te njihov sklad poi. bilo (time što i zbiljski postoji. protiv usko shvaćenog naciona. tj.pravo ĉine stupnjeve spoznaje.je etiĉke ili ćudoredne kreposti kao što su umjerenost. teolo.) ĉiji je nosilac proletarijat (v.nost ili vrlina. B Kozmopolit (grĉ.godio nedopustivi paradoks. lat.nost stvar je pak opće etiĉke sposobnosti promišljanja i djelovanja koja se zove razboritost (v.sljeduju od roditelja (na primjer Tertullian). zna.sti« (mesotes) izmedu ekstrema kao poroka prema naĉelu »kako bi ga odredio razborit ĉovjek« (Eth. hrabrost (andreia.redivati kao veće ili manje: esse in re i esse in intellectu. red. ostao uzorom etiĈkoga mišlje.). prijateljstvo itd. jakost. pri.ško uĉenje prema kojemu bog iz ništa stva. svijet kao sredena i zakonska cjelina.) i vrijednosna etika M.maniteta i tolerancije (17. pravednost. B valja. a u 19. a ne samo u umu) veće od onog iznad ĉega se nešto veće ne moţe misliti. sapientia). Aristotel pak razliku. univerzalnog svijeta ili zajednice. Hartmanna u našem stoljeću poduzela stanovitu obnovu nauke . 1106 b 36). lat. i 18. imperija. onda bi se do. II.kvom (širenjem kršćanstva). iznad kojeg se moţe nešto veće misliti. zbiljski. postojanje prije tijela. lat. Toma Akvinski dokazivao je (oslanjajući se metodološki na Aristotela) egzistenciju boga samo a posteriori. Kant je odbacio kozmološki dokaz s objašnjenjem da se ne moţe uspo. uĉenje ili shvaćanje o ĉovjeku kao »gradaninu svijeta«.) razvija se prosvjetiteljski shvaćeni kozmopoliti. Klasiĉne kreposti prvi put opi.ra dušu za svako biće koje se rada. kosmos = svijet i polites = gradanin).suje Platon u svojoj Driavi i odreduje kao umjerenost (sophrosyne.log.nju a ne i stvarno. razboritost. uz stanovite manje dopune što ih je izvršilo kršćanstvo uvodenjem teoloških kreposti — vjera (fides).). bog treba da postoji i zbiljski. iz samoga svijeta. temperantia). Pojam koz. sposobnost valjana djelovanja ili ĉinjenja. lat.jeta. svemir.nomenološka aksiologija (v. Kozmopolitizam prvi zastupaju kini. ideju proleta. S idejom hu. Da se to ne bi dogodilo. nekonvencionalnosti. jer bi tada ono.kozmološki dokazsi: bog je najviše biće iznad181Krepost (grĉ. zakonima svijeta) u suprotnosti spram uskog i ograniĉenog statu. K Kozmos (grĉ.stenciju. st.zam.rijata zastupa marksizam. Gradanin svih zemalja. od dianoetiĉkih ili razumskih: umijeće.lizma.). jednostavnosti.sa gradanina grada ili odredene drţave (i naroda). lat. zatim naroĉito stoici. cijeloga svi. jednakosti). dobiva oblik internacionalizma (v. Nic. stanovi. pa nije ĉudno što je fe. Ako bi biće s takvim atributom postojalo samo u mišlje. što za.

nazvano prema Kantovu postupku u »Kritici ĉistoga uma«. svaki oblik ţi. filozofiji i kulturi uopće potrebno je struĉno znanje.slici radnih ljudi na drugoj strani. U znanosti. pogrešni zakljuĉak.nja.na uopće. Svako poseb. sredstvo za luĉenje.nje u svakom prirodnom.znaja uĉinjena ovisnom o prethodnom kri.tiĉkom ispitivanju uma i utvrdivanju njego. ono pomoću ĉega utvrdujemo je li nešto doista to što se priĉinja da jest.skom trţištu. naĉi. kao i mnogi drugi materijalisti. motus). razlikovanje.slu oznaĉava sposobnost ĉovjeka.tanja na najjednostavnije — mehaniĉko (v. lat. kritike tehne). mehaniĉko. naziv za samostalnu filozofijsku disciplinu što ju je koncem 19. filozofsko nastojanje. ali da svaka promjena svojim vlastitim karakterom ukljuĉuje u sebi i najjednostav. stoljeća u materijalistiĉkoj filozofiji. u najširem smislu svaka promjena. u prvom redu promjena mjesta.nje. V Kriterij (grĉ.vijek tendencije svodenja svake forme kre. itd.va dosega. pogrešni zakljuĉak.ĉka koncepcija kretanja ne svodi niţe forme na više ni više forme na niţe.postavlja kvalitativno razliĉite oblike kreta.nja materije. 1) prijelom.be potraţnje roba na nacionalnom i svjet.njen nehotiĉno (paralogizam).nost materije da se pretvara iz jednog obli. Kretanje je apsolutno. umijeće prosudivanja. iako je implicitno bila sadr. a uz to i osobna sposobnost. statiĉnost je relativna. Kritika u širem smi. krinein = luĉiti. koja ga kao moć razumnosti ĉuva od varke i zablu. i 19.stema istraţe priroda i granice uma i spo. jedinstvo vremena i182 prostora. Disciplina je sinonimna s epistemologijom.menid i Zenon sa svojim poznatim apori.kontinuuma.tološki odredio kretanje kao naĉin postoja.gels je. on.mjene mjesta već je bio uoĉen u antici (Par.rjeĉni karakter i obiĉnog kretanja kao pro. postojale su odu.da F Krivi zakljuĉak. Spoznajna je tako kritika is. kušnja). tako da je i najjednostavnije krepostkretanje.no podruĉje stvarnosti ima i svoje specifiĉ.niji oblik kretanja. obiljeţje. Hu. st. P Kriteriologija (grĈ. kriterion = odluĉni biljeg + logos = rijeĉ.štivost kretanja pa prema tome i sposob.o krepostima. društvenom i mi. s tom »preinakom« što ih poima kao »vrijednosti«!Pe Kretanje (grĉ.tovjetna s teorijom o uvjetima i granicama moći ljudske spoznaje. (V. promjenu mjesta. oznaka. kriterij dobra — ono pomoću ĉega moţemo razaznavati dobro od onoga što nije dobro. tj.terije i kretanja. prosudiva. Pe Kritika (od grĉ. svada. kao postojanje i nepostojanje na jednom mjestu itd.jama). mjerilo.znaje kako bi se izbjegao nekritiĉki dogma. Volffa) i skepticizam (D. Protiv.mo luĉiti istinu od neistine. Z Kriticizam. sredstvo pomoću kojeg razlikujemo nešto od onoga što mu je samo prividno sliĉno. krisis = raspra.rij istine — sredstvo pomoću kojeg moţe.ne oblike kretanja. mehanicizam). Time jekriza vrijednost metafiziĉkih spo. En.ka u drugi. razvila neoskolastiĉka louvainska škola. provjeravanje. a ispoljava se u »suvišku« proizvedene robe na jednoj strani i bespo.lozofskih teza.mea). krite. Ova koncepcija jedinstva ma.tizam (Chr. Treba istaknuti da dijalekti. razlikovati. Ako se dosljedno shvati bit kretanja kao promje. Budući da nikakva promjena nije moguća bez jednog od oblika kretanja. Tako je npr. 2) ekonomska kriza hiperprodukcije — periodiĉka pojava u kapitalistiĉkoj ekonomici. su.) Kako je svaki oblik promjene ujedno i kretanje. 3) opća kriza kapitalizma .ţana u nekim materijalistiĉkim shvaćanjima antike.diti). To znaĉi da taj stav pret.metu ili teoriji. zbog sla. da se prije izgradnje filozofskoga si. onda je krajnji zakljuĉak neuni. prolazno teško sta.vota jedna forma kretanja. Predmet joj je »analiza naših sigurnih spoznaja i filozofijsko istraţivanje temelja na kojima poćiva njihova sigurnost« (Mercier: Criteriologie generale ou theorie ge.nerale de la certitude). Tek je Hegel shvatio kretanje kao jedinstvo protivrjeĉja (kontinuuma i dis.) Kriza (grĉ. postaje dominantna tek od 18. kinesis. U filozofiji se kritika odnosi napose na ispitivanje valjanosti osnovnih fi. govor).saonom procesu. da se mogu izricati valjani vrijednosni sudovi o nekom pred.

»Propast Zapada«).dan je od temeljnih filozofskih pojmova. Kult ima pre. koji se odnosi na kvalitetu (v. svojstvo. pa i tamo gdje je rijeĉ o kultu profanih predmeta. Od religioz. Nastavlja se pobjedom i razvojem socijalizma kao svjetskog sistema.teţno religiozni karakter. Ova izvanjština kulture tvori zajedno s tehnikom ono što nazivamo civilizacijom. F Kulturni krug. To doduše nisu odijeljena podruĉja njegove osobnosti. Kultura pojedinaca i ĉitavih zajednica teţi svagda jedinstvu. Kvaliteta (lat. predaka itd.cije (v.manih vrednota u ĉovjeku i njegovim dje. moralni ĉini. povijesna teorija o zakonitosti na.lizmu je to izrazito negativna pojava koja dovodi do niza deformacije u svakodnev. kulturi bilja (agrikulturi) i sl. Poĉela je epohom imperijalistiĉkih ra.nim zalaganjem i stvaralaštvom ostvarena liĉnost. qualitas). brinuti se. osebujnog kulturnog kruga javlja njegova mladost (procvat). oboţavanje jedne liĉnosti.dovanje u jednoj zemlji zbog vladajućeg društvenopolitiĉkog sistema. oplemenjivati). Kao filozofski pojam oznaĉuje svaku konkretnu vrijednosno-ţivotnu. U uţem smislu kultura znaĉi ostvarivanje hu. pripisivanje svoj. jer kultura ne podnosi protivrjeĉnosti. divljenje. cultura = ratarstvo.ra. Suprotno: kvantitativan (v.). neke grade. I u tom smislu već ta rijeĉ znaĉi zapravo oplemenjivanje. oblik).vanjstinom. svako posebno štovanje. za razliku od tvorevina tehnike koja sluţe svrhama izvan sebe.gije proriĉe onda i budućnost nekih kultur. naziva se napose u etnologiji prostorno proširenje nekih obiĉaja. Kultuma morfologija moţe me. No i kulturne tvorevine (kulturna dobra!) mogu se nasljedovati i prenositi samo svojom iz. povezanost: organiĉku kulturnu cjelinu.).nih kultova boţanstava. postaje zbiljom ideja ĉovjeĉnosti.). pojava odnosno kultumih dobara (v. liĉnosti — postoji veoma Široka skala razliĉitih oblika divina. do kulta rada. Etnolog i kulturni filozof Frobenius iznio je uĉenje o zatvorenim djelotvornim ţivotnim prosto. Takav tip kulturne morfolo. osobina. pa se razliĉita kulturna (vrijednosna) podruĉja povezuju u raznolika jedinstva. nekog materijala za odredenu svrhu. dakle kulturnu. nego i kao antiteza pojmu prirode. ali i ostvarena djela. stvaralaĉki proces i ono što je tim procesom stvoreno.nih cjelina (na primjer Spengler. oboţavanje. ideja humaniteta (v.turnih stilova u njihovoj unutrašnjoj dina. umjetniĉko stvaralaštvo.rima (krugovima) u kojima se organiĉki pravilno razvijaju odredeni oblici kulture. colere = poštovati.) i posebnog štovanja.nom ţivotu. Ta teorija kadgod analogijom prema organ. C Kult (lat. 4) politi. cultus. Kulturom se uzbiljuje. U socija. To bi bili npr. staljinizam). F Kulturna morfologija (od grĉ. zrelo doba.raju diferencirati iako su u zbiljikvaliteta neodvojivo spojena i medusobno proţeta. nose svoje vrednote same u sebi. sputava razvoj demokratiĉnosti i ulogu ĉovjeka kao pojedinca u upravljanju društvenim ţivotom. starost i smrt.stanka i razvitka pojedinih kulturnih likova. Pod prirodom se kod ĉovjeka razumijevaju sve njegove uro.skom ţivotu nalazi i u samom kulturnom razvoju unutrašnje djelotvorne snage po ko. o kulturi tla.). No kultura je pojam koji se ne uzima samo kao antiteza civilizaciji.dene osobine. . ali se ipak mogu i mo.stava toj liĉnosti kojih ona nema. Ona znaĉi u isti mah i akt.jima se poslije radanja nekog odredenog pojedinaĉnog. V Kultura (lat. Tako je i kult liĉnosti. mrtvih.dutim i da samo opisuje pojedine cjelovite likove zatvorenih i osebujnih kultura.tova (1914 — 1918) i proleterskih revolucija (1917).krizaoznaĉava njegovu posljednju fazu kao siste-183 ma. F Kvalitativai^.čka kriza je sveopće nezadovoljstvo i nego. za razliku od djela civilizacije (koju nazivaju i materijalnom kulturom!).miĉkoj povezanosti. bez unutrašnjih vrednota koje su temeljne za ostvarivanje kulturnih doba. Je. colere = gajiti.lima koja. zemlju obradivati itd). kul. koji perzistira od antiĉkog društva do socijalizma (npr. na svojstva nekog predmeta. slobode. u najširem smislu: preradba i usavršavanje neĉega. a pod kulturom njegova liĉ. morfe = lik. U tom se smislu i govori npr.

V o pri. quidditas).). pa razlikuje. Suprotno: kvalitativan en einai« (to što nešto jest). Kvantiteta logiĉkog suda jest karakteristika suda prema opsegu subjekta.stvu suprotnih sud.šaj objašnjenja problematike suda). toplina itd.mokrita i kasnije Lockea potjeĉe teza184 meha.stein i specifiĉno postojanje razliĉitih tijela ili pojava predoĉivši svjetlost korpuskulama energije. Same kvalitete mehanike (v. koji se odnosi na kvantitetu. Budući da to nije moguće na temelju predmeta ili pojave po kojoj se razlikuju od obiĉne mehanike.nosti (oznake) predmeta.mo opće ili univerzalne. subjektivnim ili psihiĉkim atoma i o apsorpciji i emitiranju svjetla ato.nu. Druga metoda je valna drugim predmetima ili pojavama.nastoji proraĉunati putanja i kreta.darnim.nom strukture mijenjaju i dijalektiĉko-materijalistiĉkih teza o apsolutnoj kvalitete tijela.) i valne mehanike. opsega pojma predikata (»svi P«. zvuk. Dirac) pomoću koje se . veliĉina. u logici kvantifikacija predikata u svakoj statiĉkoj slici svijeta i njegovih osnovnih sudu: uskladivanje odnosno ograniĉavanje elemenata. dinamiĉnosti materije. Kvantitativan. što je izraţeno u dijalektiĉkom zakonu prijelaza kvantitete u kvalitetu (v. Kvantna tijela ovise o specifiĉ. esencija.gradivanje Kviditet (lat. odredenje s obzirom na Uvidom u strukturu atoma uĉinjen je kraj koliĉinu. bilo je potrebno iznaći drugih predmeta ili pojava. djelomiĉne ili partikularne i pojedinaĉne ili singularne sudo. V Kvantna mehanika. kvantne bitnije. matematiĉke odnosno sim. fizikalnim kvalite. a prema kojoj atomi emiti. quantum = koliko). te je nepo.). kojakviditet dolazi do istih za.gije«. a odgovara Arišto je mjerljivo. veliĉinu jednog predmeta ili pojave. (V. jedna od osnovnih filozofskih kategorija. Svi predmeti i pojave imaju osim kvalitativne i kvantitativnu odredenost te ostajanje samo na njoj ne iscrpljuje odrede. Kvaliteta logiĉkog suda — v.janju i kretanju itd. Kvantitativne odredenosti predmeta i pojava u uskoj su vezi s kvalitativnim. jesu neki kraljeţnjaci.).ma.sredno (kvalitetama) od kojih jedni odreduju predmete djelovala na daljnji razvoj atomisti. odredena mjera. quantitas).tama (proteţnost.nim strukturama tijela. tako da izvjestan stupanj promjene kvantitete uvjetuju i kvalitativne promjene. prikladne za iz. kva. otkrivena mehanika elektrona u atomu (Bom. Kvantificiranje predikata jest nastojanje da se opseg predikata u sudu shvati iden.kljuĉaka. npr. Tu šnjeni naše subjektivno razliĉite percepcije kao kvantnu hipotezu proširio je Ein. V tendencija u svakom posto. objektivnim. »neki P«) na V istu mjeru s opsegom subjekta. stotelovom pojmu koji se grĉki izraţava »to ti mnoţinu. po kojoj se speadekvatne matematske metode (ra. u prirodi. Heisenberg.ke.). tj. teţina) i Kvantna teorija. Poĉetkom dvadesetih godina 20. jer bi u tom sluĉaju ostali neobjaili apsorbiraju odredene »kvante ener. Tako sudovi postaju mnoţina. Ono forma substantialis).marnim. Fizikalna teorija o strukturi sekun.ve. tj. Pet odreduje ono što se inaĉe naziva bit stva.raju toĉna je.liĉinu. prevodi se kod nas u tzv.ri (lat. st. koja kod nekih modernih zastupnika priteorije Planckova hipoteza o disrodnih znanosti završava u koncepciji da je kontinuiranosti atomnih procesa. o jedin. nepostavio 1900. Ova Jedna je od osnovnih polaznih toĉaka kvantne teza. F Kvantiteta (lat.tiĉnim opsegu subjekta (Hamiltonov poku. Kvantifikacija (lat. gustoća. teorija je ujedno potvrdila neke od osnovnih tako da se promje. što ima odredenu ve.boliĉke logike »štastvo«. a drugi manje bitno. koju je stvarnost samo kvantitativno odredena. logiĉke jednadţbe.nika Schrodingera. mnoţinu.litetama (boja. Oznaĉava odredenost nekog elektrona.) (V. koja oznaĉava koliĉi.kim svojstvima na strukturu atoma.ĉun cifiĉno odnosi i reagira u odnosima prema matrica).).: svi sisavci Kvantum (lat.nje kategorija. Predmeti i procesi su dakle specifiĉno Naroĉito je plodna bila ova teorija u aplikaciji odredeni svojim raznoli. Od kvalitetaDe. To je skolastiĉki pojam kojim se (v.

izraţen omjerom mentalne dobi (razine inteligencije koja odgovara prosjeku odredene dobi kod ĉovje. Francuski dvor isposlovao je kod pape da se Molinos odrekne svojih zabluda i da ga za. ali je Bossuet isposlo.glasi zabludama. srţ. Za Schopenhauera je spoznaja o ništavilu ovoga svijeta kvijetiv.).tvore u samostan.rovanju posve prepušta bogu.kvijetivKvijetiv (lat. S Kvocijent inteligencije.jenja (v. bit.njolski svjetovni svećenik Molinos. potpuno pasivno mirovanje duše.medu 90 i 110. a od novijih filozofa Schopenhauer u svojoj nauci o odricanju volje za ţivotom (v. quinta = peta i essentia = bitnost). Kvijetistiĉko shvaćanje ţi. Nov poticaj dao mu je Fenelon svojim spi. On u svom djelu »Guida spirituale« zahtijeva za. dakle 100. Kvijetizam (lat. No time kvijetizmu nije bio uĉinjen kraj.jetiv). kvijetizam).religiozan pravac kojemu je zaĉetnik špa. sredstvo za185 dušev.).ka) i stvarne kronološke dobi osobe. fikcija kod Teofrasta Paracelsusa koji je ĉetirima esencijama starih kemiĉara (ĉetiri elementa) dodao petu. koji je samo izvor grijeha. quies = mir). pokazatelj razvijenosti inteligencije. Sred. koja se u tom mi.nja vrijednost iznosi 1.lotvorniji dio neke supstancije. kvi.00.vao da papa 23 postavke iz te knjige pro.no umirenje. te će k.som »Explication des maximes des Saints sur la vie interieure«. mistiĉno.vota zastupa i budizam (v. S Kvintesencija (lat. u normalno inteligentne osobe biti iz. jezgra.dubljivanje duha u tihu molitvu. Šp kvocijent inteligencije . nego se on i dalje širio. i. Danas kvintesencija znaĉi bit neke stvari ili najdje. quies = mir). QI. i ta bi imala biti duh ili snaga prirodnih tjelesa.) i misticizam (v. kod pitagorovaca eter (v. svakog hti. Tako se po njemu moţe postići odvraćanje od osjetilnog svijeta.

Latudijanci (lat. latens = skriven). suprotno od rigorizma (v. Suprotno: rigorizam .vanje moralnih naĉela. pojam koji se u psihologiji upotreb.veza obvezuje ili nuţno odnosno bezuvjet. koji traţi za povlaĉenje od neke oba. Zato se laksizam ne smije zamijeniti s etiĉkim probabiliz.maĉenja vjerskih dogmi.mom. — Pristalice slobodna izlaganja i tu.nih ĉuvstava i raspoloţenja koja se naglo mijenjaju.no ili nikako.veze razloţite.) F Lamarkizam.).veze ta sama obaveza otpada. Lamarck. dovoljno uoĉljive protivargu. (V. Latentno je dakle sve ono što opstoji samo potencijalno (v.me kod svake sumnje u nuţnosti neke oba. Osnivaĉ je te teorije J. latitudo = širina). kao stalna mogućnost da se pojavi. Laksizam (lat. — Širokogrudni moralisti koji ne zahtijevaju strogo pridrţa. propovijedajući vjersku teleran.denja jedinke okolini.labilan L Labilan.bina steĉenih u toku individualnog prilago.ljava obiĉno kao oznaka za ĉovjeka nestabil. koja je u sporovima izmedu nje i prezbiterijanaca zastupa. koji ostaje skriven dok ne nastupe uvjeti pod kojima se tek moţe manifestirati.jeku po savjesti nameće.mente.). ublaţiti).ju ţivih bića prijenosom na potomstvo oso. probabilizam. laxere = popustiti.ciju. Po tome oba. nauĉanje po ko. Dakako da time i najmanja sumnja moţe otkloniti duţnost koja se ĉov.la sredinu. umjerena stranka anglikanske crkve. Latentan (lat. a ne samo sumnju u nuţnost zadane obaveze. teorija koja objašnjava evoluci. B.

Krivnja lašca sastoji se u namjeri da svojim iskazom obmanjuje. neko djelovanje legalno ako odgova. S etiĉkog stajališta legalna je radnja minimum ljud.). Ono u tom sluĉaju ne mora medutim da proizlazi iz uvjerenja koje odgovara ću. s njim se podudara. Time se ono. heteronoman (v. ĉuvstva. Neka je radnja.skog (moralnog). Legalni je ĉin onaj koji se vrši iz nagnuća. legalnog. moralnom zakonu. zatim prirodnim zakonima. kad majka iz ljubavi spašava svoje dijete). ako nije uĉinjen iz duţnosti. teza koja je preuzeta iz nekoga drugog znanstvenog po- .kon. Ovu razliku ĉini Kant odredujući legalitet kao puko podudaranje ili nepodudara. K Legalitet (lat. po zakonu. ne krši za.dorednom. K Lema (grĉ.). jedino moguće itd. za razliku od moraliteta (v. obiĉaju. lemma = preuzeto). u kojoj je ideja duţnosti istovremeno jedini njezin pokretaĉ (motiv.. dobro. pravnog) i ljudskog (moralnog. općeusvojenim navikama i uhodanim oblicima ţivota.). zakonitost. naklonosti.. podudaranje neke radnje sa zakonom. tradiciji. nagnućima. postojećim društvenim odnosima. odredbeni razlog volje). dao Augustin koji kaţe: »Prema njegovom unutrašnjem uvjerenju a ne prema toĉnosti ili netoĉnosti same stvari mora se suditi da li netko laţe ili ne. dok je moralna radnja ona. S Laţ je tvrdnja suprotna istini a iznosi se s namjerom da se drugoga dovede u zabludu. Po svom efektu on se moţe i podudarati s mo. prihvaća i priznaje kao istinito (moralno. poţeljno.) i ostaje u njegovim granicama. tj. punovrijedno. instinkta.\1 lema (v. instinktima itd. etiĉkog). Teoriju tog moralnog prijestupa prvi je u navedenom smislu. a ne autonoman (v.). te je tako dana i bitna distinkcija izmedu društvenog (zakonskog. podvrgnut prirodnom zakonu (npr.ralitetom. što već nekako unaprijed jest.« Z Legalan (lat. smisleno.). Kant naziva latudijancima ljude široke i laksne savjesti. jer se naprosto pokorava postojećem zakonu (pozitivnom pravu.).). ĉini se.ra zakonu. bez obzira na njezin motiv. a da ipak ostane samo legalan. zakonit.nje neke radnje sa zakonom.

tiv svake konzervativne tradicije. gdje su vladari izabirani po mudrosti i sposobnosti.)]. liberalis). n. relativniji od taoa po tome što se pojavljuje i vrijedi samo u odnosu prema drugom principu č'i. Po tome se za Konfucija razlikuje li od tao.zana. dok li predstavlja zemlju i konkretnost. U zlatno doba. svijet je bio jedinstveno biće. slobodna odluka.vila.jamno povjerenje i mir..).denje u red ljudi i stvari«.mo vlastitu djecu djecom«.slilaca 17. Od te kozmiĉke pretpostavke polazi razrada pojma li u kasnijoj konfucijevskoj filozofiji. Kao politiĉka doktrina i praksa historijski je liberalizam vezan i ograniĉen jednom fa. nego oznaĉava i ekstremni oblik slobodne odluke koja nije ni za što druĉja. koji je pokušao tip liĉnosti dovesti u vezu s tjelesnom konsti. (osobito Spinoze. st. ceremonijal. mišljenja po savjesti. Leptosoman.ne«. koji je karakteriziran slabljenjem osjetljivosti i popuštanjem mišićnog tonusa (Charcot).njem problema slobodne volje kao izraz indeterminizma (v. Tu je li regulativni zakon svijeta.ja konkretni svijet. nastao u borbi pro.).nih knjiga na kojima se osniva Konfucijevo uĉenje. koje se rascijepilo na nebo i zemlju i pretvorilo u yin i yang« (v. koja traţi individualnu slo. Pt Letargija.« — »Iskon je lia u prajedinstvu. li obuhvaća i šire podruĉje narodnih obiĉaja u njihovom povijesnom razvitku. Izraz potjeĉe od Kretschmera. bez predrasuda u vjerskim.guće.sa. u kojoj je jedno vrijeme predstavljao progresivni duhovni borbeni pokret.teljstvo.liĉitih obiĉaja ljudi. Nastao je kao antiteza apsolutizmu. a pod tim misli prvenstveno na politiĉki poredak. znaĉi i premisu (v. te je npr. oznaka osobe mršave.tan. Duţnost je mudraca »da pokazuje narodu osnov ra. a izraţen u ideji slobodoumlja. shizo. G Liberum arbitrium (lat.tiv ograniĉenja (prvenstveno ekonomsko. — Pored ovog racionalnog i normativnog smisla. Bu Li (kin. Taj se pojam upotrebljava u vezi s rješava. vladalo je uza. u gradenju kuća. politiĉka i općekulturna doktrina i pokret mlade gradanske klase. Ve Liberalan (lat. pro. Liberalizam (lat liberalis = slobodouman). Grotiu. odnosno tolerantan. Muzika predstavlja nebo ili apstraktnost. slobodouman. Katkada se upotrebljava i kao oznaka za prvi stadij u toku hipnoze. Konfucije nalazi poĉetak dobrih obiĉaja u pripremanju jela i pića. racionalizam i individualizam mi. — Konfucije definira li kao »dovo. i 18. po kojem se svodi na pravu mjeru sve u obitelji. Montesquieua i francuskih enciklopedi.zumnog društvenog poretka.trgovaĉkih. To se najbolje odraţava u njego. Kasnije.du smatrao karakteristiĉnom za tzv.zom u razvitku burţoaskog društva.tucijom.) ili izbor izmedu više sudova. a ljudi nisu samo vlastite roditelje smatrali roditeljima. kad utopistiĉko idealano društvo više nije mo. krhke i »asteniĉne« tjelesne grade.voj srodnosti s muzikom: »Razliĉite vrste muzike u razliĉitim .). preneseno: koncilijan. »kad je vladao veliki tao. a kasnije poprimio (u obliku pojedinih liberalnih partija) i konzervativne karakteristike. Li se s jedne strane temelji na prirodnom nagonu i urodenoj vrlini pravednosti. osobito kod Ĉu-hsia (12..timni temperament.sta) idejna su i filozofska osnova kasnijih liberalnih stremljenja koja su se oĉitovala u razliĉitim revolucionarnim pokretima. a s druge je proizvod prouĉavanja povijesti i izvodenja općih pra.). a zatim i religiozno-moralnih) feudalnog društvenog uredenja.lema 188 liberum arbitrium zemljama odraz su raz. »izduţe. leptosomnu tjelesnu gra. pa se uzima kao da je tamo doka.kuje od primitivnog.bodu izraţavanja. U posljednjem smislu je li formalan i relativan. e. stanje nenormalne pospanosti i neaktivnosti. ni sa. upotrebi vatre i odijela i u svemu po ĉemu se civilizirani ĉovjek razli. a taj je prvi »fluidni« oblik materije iz koje se razvi. Prosvjeti. st. u drţavi i na svijetu«.nih odnosa (li) »odrţavaju opće povjerenje« i zajamĉe »stanje malog mira«. ritual i dobri obiĉaji kodificirani u »Li-kingu«. etiĉkim i općekulturnim odnosima. jednoj od pet klasiĉ.). potrebno je da pravila dobrih društve. No on nije samo antitetiĉan pojmu neslobode [koji zastupa determinizam (v.

duuma) što ga odlikuje i razlikuje od svih ostalih pojedinaca jedinstvenosću i nepo. mišićne kontrakcije ili ţljezdane reakcije.sti koja je dosljedna samoj sebi. F Liberum arbitrium (indifferentiae) (lat.mu.vanja naroĉito u revolucionarnim razdoblji. seksualni nagon. poţuda.ljan da izazove osjet. Difencijalni limen je najmanja objektivna razlika izmedu dva po. Njome se oznaĉava cjelo. Limitativan se naziva i bes.) Suprotno: determinizam (v. a diferencijalni limen je mjera osjet. to je osjetljivost manja.). ili što tek izaziva neku reakciju.rena. feu.niĉenje postiţe pomoću negativnih odrede. Ĉovjek je spo. u kojoj se pokazuje da sloţeni psihiĉki doţivljaji nisu samo zbroj elemenata vezana. Njime se oznaĉava osnovni poriv cjelokupnog svjesnog i nesvjesnog dušev. dobila odredeno i vaţno znaĉenje. 1) (psihol.ma.njem o mayi (v.-svrhovitog htijenja te stvaralaĉke djelatno. .nih pojmova.novljivošću. Gestalt). Taj je pojam u noviju psihologiju uvela psihoanaliza.draţaja iste vrste.ţanske nestašnosti kao estetskog simbola umjetniĉke ljepote ĉest je i u poeziji Rabin. u logici takav sud koji ima oblik afirmativnog (v.) prag osjeta.nja.bjektivno zamijetiti. pitanju o ulozi velikih liĉnosti u povijesti. Pojam liĉnosti javlja se kao problem u tzv.tost.druĉju.jevrsni naĉin veze. tj. personalitas) ili osobnost. indeterminizam. jer mu je predikat po znaĉenju negativan.bodnog voljnog odluĉivanja. — Od Kanta pojam liĉnosti dobiva u gradanskoj filozofiji (i etici) izrazito vrijednosni ili etiĉki karakter. beskonaĉan. Što je limen viši. pojam kojim se oznaĉava mogućnost slo. kao apsolutna sloboda. oblikovana.).). koju ispitanik moţe su. samoostvarenje liĉnosti postaje jedna od kreposti (vrlina). proizašla iz smisleno. Limitativan (lat. Apsolutni limen je najslabiji intenzi. K Lik (njem. ali je taj sloţaj baš po toj i takvoj cjelovitosti strukturiran. pojam kojim se odreduje osobina negativ. a onda i u filozofiji prirode.soban da se pod istim uvjetima odluĉuje za ovaj ili onaj motiv (v.liberum arbitriumpa se tako pribliţava pojmu189 samovolje. likove. (V. prevladava i hu. Po tom pojmu psihoanaliza i dobiva karakteristiku panseksualizma. i obrnuto.vitost i struktura jedne datosti koja je nešto više i nešto drugo nego zbroj dijelova sadr. što je tek zamjetljivo. Javlja se osobito u višnuiz.). Oblik mu je: S je ne-P. 2) (fiziol) naj.sti. Limitacija (lat. upravo dovo. jedna od teorija o nerealnosti pojavnog zbivanja u vezi s uĉe.ljivosti za razliku.). Liĉnost je bitna karakteristika ĉovjeka kao ljudskog bića po tome što ona pojedincu nije nešto naprosto dano (samim tim što je roden kao ĉovjek) nego je izbo. »igra« bogova kao uzrok nastan. klasika) i politiĉkopovijesne (npr.ţanih u njoj.). pa biti liĉnost znaĉi izvršavati iskljuĉivo moralne zadatke ili ostvarivati vrijednosti. Apsolutni limen je mjera osjetljivosti u nekom osjetnom po. gdje Krišna postaje utjelovljenje nesta. F Liĉnost (lat.tet nekog fizikalnog procesa. osobi. ĉime se smisleno-sadrţajno suţava. naroĉitost. Motiv lile i bo. limitatio = ograniĉavanje). F Libido (lat. besmrtan i sl.manizira. kod kojih se odredeno ogra.ka prividnog svijeta.šnog boţanstva. on od mnoštva ĉini je. kategorija koja je tek u novijoj filozofiji kulture i u psihologiji. limes = granica). kojilimitativan svagda na osebujan naĉin povezuju u sebi sadrţane dijelove. Stoga po. Lik je svo. Bu Liminalno. F Lila (sansk.slabiji intenzitet podraţaja koji je potreban da bi došlo do ţivĉanog uzbudenja.dranatha Tagorea. Uz kulturnopovijesne likove (npr. limen = prag). Ve Limen (lat.dinstvenu na odreden naĉin povezanu cjelinu dijelova.dalizam) pojam lika je naroĉito primijenjen u novijoj psihologiji. ţudnja. a doista je negativan (v. ljubitelj svirale i plesa u pastoralnim motivima indijske knjiţevno. Npr.). pri objašnjavanju društveno-povijesnih zbi.nog ţivota. nego da tvore fundamentalne jedinstvene cjeline. U doba Aleksandra Velikog Heleni ga identificiraju s Dionizom.jedinac tek treba da postane liĉnost time što svoju naturalno-socijalnu odredenost djelatno-smisleno ukida.konaĉan. vlastitost pojedinca (indivi.) suda.

kasnije »Journal of the Unified Science«. Tvorac evropske logi. a pridruţili su im se filozofi je grĉki filozof Aristotel.vo raspravljalo. Po Logiĉki (grĉ. aposteriorni sudovi empirijskih nauka i analitiĉki. Schlickom i R. Preteĉe su mu D. tvrdeći da su svi metafiziĉki logiĉan i da je logika osnovna filozof. Bolzano istiniti ni neistiniti. ispravne) misli i metode beĉkog kruga na ĉelu s M.lozofiju.ke. engleski drugih zemalja. poljski filozofi megarsko-stoiĉke škole. P Logiĉki pozitivizam.gu verificirati.će.ne filozofije« i engleski lo^ĉari 19. U toku tridesetih i ĉetrdesetih filozof F. logikos).šljenje.zitivizma naziva se principom verifikacije (v.vac 19 samo besmisleni pseudosta. onaj koji je u skladu s velike teškoće. filozofi komentirala. Bacon iznio je ideju nove.linga-šarfra(v. misao).ke Carnapom. apiorni sudovi matematike i logi. Mach i Logika (grĉ.tivisti su oštro kritizirali svu 190 dosadašnju fi.slen iskaz.giĉku formu.). a to bi znaĉilo da je i Logiĉki kvadrat.le. rijeĉ. a njegovi na.stavljaĉi berlinske grupe H. B. Reichen. treba Logicisti smatraju da je logi. nije jasno kakav bi trebao biti njegov status.).stvena saznanja o koje su potpuno nezavisne od obojeg. budući da se ne mo.ska stavovi. Ovaj osnovni princip logiĉkog po. U drugoj polovini izdavali brojne publikacije (ĉasopis »Erkenntnis«. Hume. u dvadesetim godinama 20. logikos). jer njen predmet nije ni objektivna znanstvenog jezika. obuhvatila sva naša znan. princip verifikacije nailazi na Logiĉan (grĉ. To znaĉi da neanalitiĉki sudovi. sudova): empirijski provjerljivi. E. izraziti nešto na logiĉan tridesetim.vjerljivi.lozofi iz te kritike nadţivjela. Kako se svijetu. besmi. pedesetim.zitivistima zamijeniti nezavisna i od ontologije i od psihologije i od znanstvenom filozofi. logos = govor. izvod. a naposelogika Logicizam. Razliĉiti autori razliĉito su tumaĉili javio u vrijeme vladavine psihologizma (v. moraju biti empirijski pro. logicus = logiĉan i facere = ĉiniti). Linga-šarira (sansk. te pojedini fi.bacha. Deduktivna filozofi lavovsko-varšavske logiĉke škole. sam metafiziĉki.. v. Tra. Najveća je moţda u tome što principima ili naĉelima logike. polemiĉki usmjeren pr. induktivne godina logiĉki pozitivisti orga. ĉiji su glavni predstavnici B.). Polazeći od ovog principa . filozofski pravac koji nastaje Logificirati (lat. koja je bila smjesa metafizike i znanosti.vovi. enciklopedija »Inter. sinonim za sukšma. carstvo stvaranje »ujedinjene znanosti« koja bi izvanvremenskih. Analizirajući strukturu i realnost. onaj koji pripada logici ili se svemu sudeći on ne moţe biti ni empirijski odnosi na logiku. a neposredni inspirator L. um. st.dicionalnu filozofiju. St. ona je operacionalistiĉke škole. bez obzira na to kako ga psihologizma. ali ameriĉki filozofi pragmatistiĉkokako nisu umjeli da je zamijene boljom.la i sistematizirala. provjerljiv ni analitiĉki. P interpretiramo.-šarira logiĉki pozi.). psihiĉki organizam.nosno logiĉka sintaksa discipline. koji nisu ni — 20. da bi bili smisaoni. logika koju su oni stvorili u srednjem se vijeku filozofi švedske upsalske ško.) u princip verifikacije.national Encyclopedia of Unified Science« itd.ka potpuno po logiĉkim po. ra. Russell. disciplina. st. (1781-1848) i E. Husserl (1859— 1938). Mill i drugi »internacionalne kongrese nauĉ. nego jedno metode znanosti ona treba da pomogne posebno treće carstvo. neki razdoblju renesanse nju su oštro kritizirali. Glavna je teza logiĉkog pozitivizma da postoje samo dvije vrste smisaonih iskaza (stavova.zvija se u uĉiniti nešto logiĉnim. Poĉetkom 17. filozofijska disciplina koja prouĉava oblike Wittgenstein. Jezgru pravca ĉinili su filozofi valjane (pravilne. a tu su ideju razvili J. dopunjava. ni ljudsko mi. pridati neĉemu lo. a postepeno razlaţe u ĉetrdesetim i naĉin. u širem smislu: shvaćanje da je svijet metafiziku. U uţem smislu: logiĉki pra. idealnih logiĉkih tvorevina. znanstvene spoznaje.venstveno protiv Medutim. U njemaĉke miinsterske logistiĉke grupe. logicizam je bio logiĉkim pozitivistima ţi. pa se o tome medu logici i u filozofiji uop. od. st.jom koja će biti samo bilo koje druge filozofske i znanstvene logika znanosti. st.nizirali su logike.

zivamo pristalicama »formalizma«.ĉkog« pravca u logici podsjećaju da nema misli bez jezika. Frege. pa je blizu onto. logistike tehne = raĉunska vještina).venstveno oblike valjane misli.).nom znanošću.). a njeni najznaĉajniji predstavnici G.gu definirati.boliĉke logike karakteristiĉna za kraj 19. dokaz (v.mima logike. N. Pristalice »lingvisti.). — U toku 19. Russell. ali je ka.) itd. One koji zastupaju prvo stajalište na.ći stroga granica.).ke«. P Logizam. P Logistika (grĉ. Pristalice »psihologizma« smatraju da logika kao dis. Pristalice »ontološke logike« tvrde da su svi filozofski problemi u biti ontološki. koji istiĉu da logika ne prouĉava realna zbivanja. dedukcija (v. »istini.giju« koja prouĉava razliĉite metode (naĉi.ke.).). a one koji zastupaju drugo — pristalicama »sadrţajne logike«. Logiĉki pojmovi i principi razlikuju se od matematiĉkih samo većom općenitošću. analiza (v.). vodeni su i još se vode sporovi o svim osnovnim proble. U sklopu elemen. u starom i u srednjem vijeku: općenito — vještina raĉunanja brojevima. G.ne. A. B. a u okviru metodologije: definicija (v. U uţem smislu logistika je jedna faza u razvoju sim.i 20. sud (v. R. A. Dok neki smatraju logiku dijelom filozofije.ma logike. sinteza (v.tike. tvrde da je logika samo grana matematike.glasni. Boole. a u ši. (v. zakljuĉak (v.). Nasuprot svim ovim shvaćanjima stoji shvaćanje pristalica »ĉiste logi.) ili »formalnu« logiku. Velika razilaţenja postojala su i postoje o pitanju zanima li logiku samo valjano izvodenje jednih misli iz drugih (»formalna istina«. indukcija (v.logikalogika koja je u poĉetku predstavljala samo191 razvijeniji oblik deduktivne logike.tarne logike prouĉavaju se: pojam (v.snije obuhvatila i podruĉje induktivne logi. postupke) spoznaje. Glavna je teza logistike da se sva matematika moţe izvesti iz logike.). i na »metodolo. a te tvorevine ne prouĉava i ne moţe objasniti nijedna druga grana filozofije ni znanosti — Ni u pitanju o podjeli logike nisu svi logiĉari su. pa i mišljenje. »valjanost«. Mnoge rasprave vode se i o odnosu logike prema drugim granama filozo.) logika.vanje jedne od ĉovjekovih djelatnosti (mi. upotrebljava se takoder u istom smislu kao »logicizam« (v. Carnap.fije i znanosti. Danas se upotrebljava u dva glavna znaĉenja.ma« u logici tvrde da je logika kao prouĉa. Preteĉa je simboliĉke logike Leibniz. st. pa tvrde da je logika dio ili praktiĉna primjena lingvistike. a napose pristalice alge.šljenja) sastavni dio antropologije kao opće filozofske discipline o ĉovjeku. divizija (v. »ispravnost«) ili i slaganje misli s onim o ĉemu mislimo (»materijalna istina«.loškom pojmu panlogizma (v. Posredno je stanovište onih koji smatraju da logika prouĉava pr.). Kasnije: vještina raĉunanja pomoću algebarske simbolike.rem smislu oznaĉava i nauĉanje da je ĉitav svijet logiĉki strukturiran.ciplina o valjanom mišljenju moţe biti sa.mo dio ili praktiĉna primjena psihologije kao znanosti koja prouĉava sve psihiĉke procese.). hipoteza (v.bre logike. u logici. To drugim rijeĉima znaĉi da se izmedu logike i matematike ne moţe povu.tost«). teorija (v. U širem smislu logistika je isto što i simboliĉka (v.zofska disciplina nije moguća. pa da ni logika kao zasebna filo. Osnovni pojmovi matema. ali takoder i primjenu oblika valjane misli u procesu spoznaje. nego idealne tvorevine — misli. Frege. Russell. po mišljenju logistiĉara mogu se definirati pomoću pojmova logike. koja proulagizam ĉava oblike (forme) i principe valjane (pra.vilne.) i »osnovni principi misli«.). st. za koje se obiĉno smatra da se ne mo. razvila se simboliĉka (v. ispravne) veze misli. »pravilnost«. drugi je smatraju zaseb.). Tarski itd.mentarnu« 19. st i u 20. Pristalice »gnoseološke logike« tvrde da je logika kao disciplina koja prouĉava samo formalne uvjete spoznaje sastavni i podredeni dio spoznajne teorije koja prouĉava problem spoznaje u cjelini.ma uobiĉajenom shvaćanju nedokaţljivi ak. Pristalice simboliĉke logike. st. Pristalice »antropologiz.i poĉetak 20. Whitehead i B. . zakljuĉak. kakva su psihiĉki procesi. Glavni su joj predstavnici G. a pre. Najĉešće se susreće podjela na »ele.siomi matematike mogu se izvesti iz aksio.

Od povije. F Lumen naturale (lat. st.). localisatio).monija. a protivnici ih dijele u dvije skupine: dhurta. ograniĉavanje neĉega na odredeno podruĉje. Npr. od deduk.tivne ĉije zakljuĉke odbacuju. puĉki i neodredeni naziv za svaku vrstu duševne poremećenosti koja pojedin.). Logokracija (grĉ. logos = um i najizrazitiji predstavnik logocentriĉan 192 lumen naturale lat.). Naziv lokaya. Logos (grĉ. e. prirodno svjetlo. u grĉkoj i rimskoj (Cicero) filozofiji znaĉi du.nom smislu lokayatom se naziva i politiĉki nauk ĉiji je Ćanakya Kautilya na dvoru Ćandragupte (4.ne u kojoj ţivi.znaju javljajući se kao djelotvorno unutra. slava (kvaliteta). Lokayata (sansk. istina. U psihologiji: odredivanje mjesta pojedinih centara psihiĉkih funkcija na kori velikog mozga. n. klica posta. S Heraklitom logos postaje filozofski problem. postupak.cu onemogućava da djeluje u skladu sa uobiĉajenim i zakonskim propisima sredi. smještaj. B Lokalizacija (lat. logos = um i krateo = vladam).snih predstavnika sušikšita materijalizma spominje se osobito Purandra (7. iz kojih se sve istine mogu izvesti i zorno predoĉiti. »kul.sto ćarvaka (iz osnove ćarvjesti). Radi se o shematskom poretku pojmova u 6 koncentriĉnih pokretnih kru. voda. I Hegelov panlogizam proizlazi iz opće nuţnosti slijeda koji je is. logomahia). U obiĉnom govoru »ludi. zakon (mjera). uĉenje. Na osno. st.mjerni« sofisti. sušikšita. i koje omogućava ograniĉenoj ljudskoj svijesti da dode do empirijske ali objektivne i evidentne istine. Opću zakonomjernost (zakon i red) dijalektiĉkog dogadanja u svemiru He.ĉem smatra se riši Brihaspati. svojstvo. »svjetovni« nauk. ţivotni193 »indij.šnje svjetlo. gramatiĉki is. Pristaše ovog uĉenja kao senzualisti nazivaju se ĉe. prepiranje. isti. po Rajmundusu Lullusu koji ju je stvorio nazvana kombinatorika najviših. Mitskim osniva. Elementi su zemlja.lja. dokaz. n.cinacija). borba rijeĉima. koju priznaju.nje ĉetiriju materijalnih elemenata (zemlja. koji priznaju i psihiĉku materiju (v. naziv za materijalizam u indijskoj filozofiji. govor. a pod njih potpadaju i praktiĉne vještine kao što su poljoprivreda i trgovina.trum = središte). a u logici razlikuju in.trinu isti autor definira lokayatu kao stav prema kojem su pravo i uĉenje o drţavi jedine prave znanosti. Ve Ludilo.Logocentriĉan (grĉ. vatra i zrak). koja je zapravo vanljudskog porijekla.duktivnu metodu.nito uĉenje.). ideja je tako uzeta kao izvor prirodnoga svjetla koje uvjetuje našu spo.lom« se oznaĉuju naroĉito one psihiĉke po. U tekstovima od Homera pa do kršćanskog evandelja termin je imao ova glavna znaĉenja: rijeĉ. Logomahija (grĉ. koji predstavljaju neku vrstu stroja za mišljenje.ta ne upotrebljava se jednoznaĉno.raklit je oznaĉio terminom logos. To kozmiĉko znaĉenje logosa obnovili su stoici u svojoj filozofiji. sukšam šariram).todobno i uman i stvaran (zbiljski). »zlona. Su Luliĉko umijeće.tivirani«. razum. zamišljeni društveni oblik u kome bi vladao iskljuĉivo umni princip kao os.). jer škola nije imala povijesnog kontinuiteta. Materija moţe misliti.kaz. Danas ga smatraju pre.teĉom logistike (v.novni zakon poretka. a negiraju univerzalno vaţenje bilo kojeg logiĉkog ili prirodnog zakona (osobito kauzaliteta). najopćenitijih evidentnih pojmova.).ski Machiavelli« —lumen naturale nazor po kome je logos (um) središnji odnosno osnovni princip svega svjetskog dogadanja.remetnje koje su povezane s delirijem (gu. ljudski pojam. e. matematski aksiom. Tu je logos osim nuţnosti i zakonitosti dobio i znaĉenje svjetske umnosti. Suprotan je . spoznajnu moć ljudsku.vu djelovanja logosa priroda je u sebi har. sve svršava smrću. Njegov je autoritet samo osjetna oĉitost. vo. i boţja rijeĉ (posrednik).bitkom osjećaja za realnost i pojavom halu.gova.« — Kao politiĉku dok. koji priznaju samo postoja. voda.hovno svjetlo. vatra i zrak. Nema drugog svijeta. um. boţji um. To umijeće prikazao je Lullus u svojoj knjizi pod naslovom »Ars magna« (»Veliko umijeće«). — Skolastiĉki indijski pisac Krišna Mišra u djelu »Prabodhaćandrodaya« definira teze lokayate ovako: »Lokayata je jedini nauk. — U pozitiv. red. duhovnu jasnoću. su svrha ljudskog ţivota. Bogatstvo i uţitak.janja. Izvorni tekstovi nisu saĉuvani. cen.

Augustin). F lumen naturale 13 Filozofijski rjeĉnik .pojam »lumen supranaturale«. imenuju nadnaravno svjetlo spoznaje koje prelazi elementarna znanja (Plotin.stici. Njime skola.

I \ ( I .

stacija istine te je u tom smislu vaţilo geslo »što je poetiĉnije. U filozo.ma. Drugi su bit ljepote opet traţili u »savršenoj osjetilnoj predodţbi« (Baum. Budući da je od svih savršenstava »najoĉitija i naj.lom izrazu«. Burke).fiji jedna od temeljnih kategorija kojima se poimaju bitna svojstva bića i bitka. Od 18. Platon ljepotu shvaća kao manifestaciju dobrote.garten) ili pak u svidanju što prati osjetilnu aktivnost (Hume.dini je svih estetika koje vide svrhu i zadaću umjetnosti u moralnom usavršavanju.novnu misao da je ljepota sjajenje ideje u osjetilnome Hegel varira u raznim formula. Pre.ma Aristotelu bit ljepote je u poretku i si. to je istinitije«. st. Croce pak misli da je ljepota u »uspje. Tu su teoriju prihvatili i dalje razvili . Z LJ Ljepota. Svoju os. Svi ti i drugi nespomenuti brojni pokušaji pojmovnog odredenja lje.tumaĉiti na razne naĉine.dobna da je zahvatimo jednim pogledom.ljepota 195 ljepota stoici i Ciceron i kasnije skolastici i renesansni teoretiĉari.metriji dijelova cjeline što je veliĉinom po.pote više svjedoĉe o njezinoj zagonetnosti nego o uspješnosti racionalnog poimanja njezine biti. svojstvo što pri gledanju izaziva ugodu i divljenje.sebne filozofijske discipline.ju neoplatonizam razvija u teologijsko.milija« ljepota je ĉovjeku polazište u njego. Prema teoriji romantika ljepota je manife. u obiĉnom govoru.) kao po. Oko sinteze tih shvaćanja nastoji Kant s odredenjem ljepo.lozofije fenomen ljepote pokušavao se pro.mistiĉkom smjeru odredujući Jedno i Boga kao Dobro koje »podaruje ljepotu svim stvarima« (Plotin).te kao svidanja bez pojmovne spoznaje. U povijesti fi. specifiĉni predmet estetike (v. Ta teorija ljepote u poza.vom sjećanju i promatranju ideja Tu teori.

vanje dviju vrsta istine: 1) konvencionalne.).krishnan). Maddiya (islam).ma ništa za ĉim bi bilo vrijedno teţiti.) u mahayana budizmu (v. zastupa ekstremni relativizam svih pojava. N%argjuna zakljuĉuje: »Ne postoji ni postanak ni prestanak. n. naziv za nauku materijalista. — Polazeći od Buddhine formule o uvjetovanom nastanku bića (v.gjune (2.me (5. bitka i nebitka. afirmacije i negacije. — Moralni smisao ovog uĉenja izraţen je u rijeĉima osnivaĉa kineskog mahayanizma (v. pokazuje Nagargjunino razliko.sti svih ekstremnih teka upućuju na ništa. Protivrjeĉno.« — Da šunyata u madhyamiki ne znaĉi apsolut. u logici: 1) simbol za posredni pojam (lat.-samuppada).ta). 2) simbol za medusobnu zamjenu premisa u silogizmu (metathesis praemissarum). e. uĉenje o »srednjem putu«.). st.ni nebitak nego »relativnost bitka« (Radha. zen) Bodhidhar. ne.empirijske (samvriti) i 2) transcendentne (v. šunya. e. Madhyamika (sansk. ni ispoljavanje ni išĉezavanje po zakonu o uvjetovanom nastanku«. st. ni trajnost ni prolaznost.): »Sve su stvari isprazne.) (paramartha). n. koji dokazuje nemogućnost da se spozna istina o bitku izvan racionalnih aporija uma. a .).vilo kao krajnji osnov egzistencije (v. terminus medius) u silogizmu. Kao sinonim sa specifiĉnijim znaĉenjem upotrebljava se dahrija (v. pa prema tome i egzistencijalne zavisnosti i slobode (samsare i nirvane). ni jedinstvo ni mnoštvo. patićća. Prva je sredstvo spoznaje. naziv za dijalektiĉko uĉenje (Nagar.m 1S M M.

cionalnosti nirvane. ili nirvanu.).fikacije buddha nego i bodhisattva.hayana škola koncetrirane su oko idealizira. abhidhamma. metafizika svijesti. tj.posrednoj prisutnosti onkraj konvencional.paramitarsutre. vezanom za po.ficiranog u pali kanonu (ti-pitaka). kin. koji od.laĉka snaga iz iluzornosti svijeta (samsara) potjeĉe jedino iz metafiziĉke spoznaje (pragjna) koja se postiţe mistiĉkim napo- . opći naziv za idealistiĉke škole u budizmu. nastale u doba prijelaza iz stare u novu eru pod uza.snijem kineskom i japanskom budizmu po. — Za najstariju školu ovog smjera smatra se mahasangika. medu kojima središnji poloţaj zauzimaju Pragjna. a ujedno i o njenoj ne.je se najprije posljednja.govaraju kršćanskim svecima. U ka. — Glavne zajedniĉke teze svih ma. koja se smatra trans.).sti nazivaju hmayana ili »mala kola«. Dvije su glavne mahayana škole: madhya.ski lamaizam.nja Buddhine liĉnosti. — Oslobodi. a ne utjelovljenom po nuţdi vlastitog karmiĉkog razvoja. odgadaju iz samilosti prema ostalim ţivim bićima.) koju mahayani.sebno mjesto zauzimaju škole meditacije (dhyana. usavršenim ljudskim bićima koja svoje konaĉno oslobodenje iz svijeta. Mjesto toga dodaju niz novih.javni svijet samo sluĉajnom prividnom vezom. dijalektika »srednjeg puta«.ske sisteme mahayane ubrajamo i tibetan. »velika kola«. ili nauka o »vrhovnoj mu.jamnim utjecajima budizma i vedantizma. — Medu vjer. utjelovljujući se uvi.pisanih tzv. Odbacu.sti bića izvesti zakljuĉak o neizrazivoj irela.jek ponovno bez karmiĉke neophodnosti. Tako Nagargjuna metodom »srednjeg puta« nastoji iz dokaza o ništetno. jap. gdje se jav.ljaju glavni elementi po kojima se svi ovi pravci razlikuju od Buddhinog uĉenja kodi.cendentom (lokuttara). na kojoj se osniva filozofsko uĉenje thera-vkla škole (v. Ve Mahayana (sansk.mika.nih oblika spoznaje. apokrifnih sutra na. »hibridnim sanskrtom«. zen). Najpopularnija crta mahayana budizma je nauka o bodhisattvama ili spasiteljima.>7 mahayana druga cilj. ĉ'an.drosti«. i yogaćara ili vigjnana-vkla.-pitaka (v. Otuda u mahayani dolazi ne samo do dei.

— Individualno svojstvo (an.). Pet Makijavelizam: uĉenje talijanskog filozofa.pali princip jedinstvene i centralne vlasti i onih koji su zastupali staro stanje rascjep. emanacija). idealistiĉka filozofija austrijskog fiziĉara i filozofa Ernsta Macha (1838. »veliki svijet«. svijet u cjelini. V Maior. grĉ.sti (v. V Manas (sansk. Prvi od ovih elemenata zaoštren je u njihovu idealizmu u uĉenju o ništetno. grĉ.nog zahvaćanja (dhatu) i odgovarajuća svi. maxima ili regula).jeta i ţivota naroĉito su bile njegovane u Francuskoj (La Rochefoucauld. Osobito sufiĉki mistici (v. takvost.niya. pa i s egzistencijom (wudţud).).nas kao najviši ima ujedno kontrolnu i sin. na jedan dio teoretiĉara ruske socijalde.še »mniti«. ma. usp.java.nih i bezobzirnih postupaka.gue i dr. Ve Mahlya (islam). epifaneia).) predodţbu skrovitosti istinskog biv.ĉkoj školi nyaya nadredenost ove funkcije izraţena je i u metafiziĉkom pogledu. tode ti). Ve Mahizam. — Mahayana škole nisu se nikad odrekle bitnih elemenata Buddhinog uĉenja (o trenutaĉnosti svih po.jest (vigjnana). sve. Majeutika (grĉ.). V Makrobiotika (grĉ. kao kratke.stiĉki termin za ĉisto bivstvo. — U logi. Makrokozam (grĉ.sti svega što postoji (v.stiĉko-didaktiĉki postupak. razum (korijen man-. U internim borbama u Italiji izmedu onih koji su zastu.fiju poistovjetiti s mahizmom. skola.šljanjem i zakljuĉivanjem dode do spoznaje koju potencijalno nosi u sebi. st. a iz transcendentno. ukoliko se ona u njima oĉituje (tadţalli. Maksime.driya). najviši princip koga se ĉovjek pridrţava u ţivotu. kao nosilac egzistencije dobiva svoju posebnost (huwiya. umijeće kako da se produlji ţivot.mokracije koji su htjeli marksistiĉku filozo. pa je manas jednako kao i atman besmrtan. Osnovna je teza mahizma da postoji principijelna koordinacija izmedu subjekta i objekta. Prvobitno znaĉenje do. Nehumana sredstva uvijek dovode u pitanje i najhuma. lat.kriticizam« (1909). o bolu i o nepostojanju trajnog samo. engl. Obiljeţje bivstva uopĉe jest jedinstvenost (ahadiya) i transcendentnost (gha'ib. lat. Vauvenar.svojstva). naĉelo koje rezimira odredena pravila ponašanja. predmet misao. dok . Mahizam je djelovao u poĉetku 20.velli je savjetovao vladara da se u borbi za ujedinjenje ne drţi nikakvih zakona i da ne preţe ni pred kakvim sredstvima da bi do. klasificira se redovno kao šesti organ osjetnosti (in.ština).mahayana rom i vjeţbom (yoga). historiĉara i drţavnika Niccoloa Machiavel. U odnosu prema ostalim osjetnim sposobnostima ili organima.tetskokoordinativnu funkciju.lija (1469 — 1527) koje je izloţio u poznatoj knjizi »II Principe« (Vladar).rom pomaţe uĉeniku da vlastitim razmi.niji cilj.1916).).nom smislu. ipseitas. Izraz makrokozam nastao je u 18. što dovodi do nehuma. jedinstvene i transcendentne bivstvenosti. quidditas. tj. u odnosu na izraz mikrokozam (v. Protiv tih nastojanja pisao je Plehanov. objektivna stvarnost ne postoji po sebi.kanosti. 2) viša premisa (lat. mens. Maksima (lat. a naroĉito Le. maieutike = primaljska vje. šunyata). v. nego je dana kao kompleks naših osjeta.šao do cilja. tauton) i zbiljnost (hakika) od vrhovne.šću (dţavhar). upotrijebio Sokrat kao heuri. kojemu odgovara podruĉje (ayatana) racionalnog zamjećivanja. osnovni stav. Otada se pod makijavelizmom smatra svaki postupak kome je deviza: cilj opravdava sredstvo. propositio maior) u silogizmu. sufi) izvode iz obiljeţja jedinstva postulat sjedinjenja s prabivstvom (tawhid).biva praktiĉko i etiĉko znaĉenje. u prenese. na. prvenstveno u smislu boţanske prirode. naziv za metodu koju je. u logici: 1) viši pojam (lat. Za razliku od helenske metafizike islamski mislioci sma.stva iza stvari.njin u svom djelu »Materijalizam i empirio. mind). makros = dug i bios = ţivot). i protiv stranih zavojevaĉa. ili u njih utjeĉe (faid. saţete misli o problemima svi. terminus maior) u silogizmu. grĉ. koji u zaglavku dolazi kao predikat. Machia.mir. st.traju zazornom ili bar problematiĉnom identifikaciju tog bivstva sa supstancijalno. makros = velik i kosmos = svijet). pri kojemu se prikladnim 198 manas postavljanjem pitanja i razgovo.

liku paţnju problemu . manas je sredstvo »funkcije ja« starijeg gnosticizma.ra iz nestorjansko kršćan. Tako je ublaţen apso.mu i posebnom (v.daizma vremena nalaze ele. gdje je nalazimo već kod Homera. uĉenje Manija. a po Maniĉan. ispoljavanje. leta ptica i sl.menata.ljuje materiju od razlikuje od uma (buddhi) kao više inĉovjeka pa do biljke i mi. — Utjecaj ovoga posljednjeg i najManifestacija (lat. — Iz iranskog maz. gdje se u Buddhe i Krista — upotpuni u jedin. duševno poremećenje koje se sastoji u neposrednoj je vezi i ideja spasenja znanjem intenzivnom i nekontroliranom uzbude.mila kod nas i postaje vanjsko. a nije kao u starijem proricanja.ron. ĉija su tri epiteta: svje. »Oca mani. — Na Istoku se postupcima).zam svijeta izraden tako da sluţi kao sred. oznaka za osobu koja boluje od manije strogom asketizmu. postupak ili proces kojim se ne. koji se smatraju specifiĉno vremena. Po toj se vezanosti za osjet.što U Evropi su pod snaţnim iransko. vraĉanja. koji teţi da uĉenje vijeku.).nju i (gnosis) koje je fos nooe.stvo u ranom srednjem helenistiĉke ere (216-276). ĉovjesvom »Rjeĉniku« iden.menti svjetlosnog dualizma svoga vremena preuzima dualistiĉki princip u nauci o dva demijurga i o pet ĉistih i pet dobra i zla.stveni animistiĉkoj religiji bon iz predbudistiĉkog gnostiĉki sistem.stvo. katara u Francuskoj.hejskim uz neke opće mazdaistiĉke veliĉine«. javljivanje. — S telektivne sposobnosti. iransko.).ski elementi helenistiĉkog ugodno ĉuvstveno raspoloţenje.kama maniheizam je Maniĉno-depresivna psihoza: duševno pojoš bliţi indijskom gjainizmu s kojim jednako remećenje krakterizirano naizmjeniĉnim predstavlja »he.rojski napor ţivota bez razdobljima intenzivne uzbudenosti i teške materije«. objaviti). progonom pre. kultu njeţnosti prema bilj. ali je nje. porazmjere u prostornom i vremenskom smi. Bog je pred svijetom zastrt velom. — Još prosvjetitelj Bayle u manifestacija stvari po sebi u pojavi. vještina ujedno demijurg.manasu drugim sistemima to nije. nevidljivo.tio u Indiji nego u Maniheizam.manihejskim unutrašnje. gnosticizma (Mani se poziva na Platona.nost vraća u svijet« i ponovo oţiv.slu. iako se tu svjesno pretjeranoj aktivnosti. — Kao organ199 nastanka i razvoja svijeta. poduzetan i obiĉno dobro uĉitelje Markiona i Bardesana. Tako je svijet sastavljen od 5 ĉistih i 5 tamnih elemenata. Ve budizmom je zajedniĉki kult budenja. U maniĉnom stanju bolesnik je Krista samo svetog Pavla i istoĉne gnostiĉke izvanredno aktivan. vegetariz. Ve mudrost. a raspoloţenje sumorno i vratak u ĉista iranska vrela srodnih vjerskih potišteno. kao vrhovno boţan.mantika pojedinaĉne svijesti. koji najizrazitije raspoloţen.lutni dualizam individualna.šao u Tibet. prorok). Mani posvećuje ve. mantis = vidovnjak. ĉija spoznaja predmetprimjenjujući kaldejsko-babilonske astrološke nosti nije sveobuhvatna nego djelomiĉna i tradicije. a s tim je putem prodro i u Kinu kao i babilonskog mudraca i vjerskog reformato. Mani je i sam iz istoĉnog Irana pred »triju otaca ispravnosti« — Zarathuš.bacuju okrutnost Starog zavjeta i traţe poaktivnost zakoĉena. a s Ma. svjetla i tame. — U krsćanstvu Mani priznaje uz potištenosti.nerala. Bu tradicija.nijeti većeg gnostiĉkog sistema dobio je goleme na vidjelo. gatanja (iz pri.tre.vim »dualizam« s maniheizmom.na arhitektura djelo boţje. P njegov utjecaj manje osje. dok je u stanju depresije njegova od. da ne gleda patnju svojih stvorenja.kom svjetlosti u Manija. primjetljivo.tlost. materija proizvod tame i zloduha. Kritiĉnost prema mantici Mani ograniĉava na stanje unutar svijeta.stvo za spasavanje duša. hipostazu neĉistih ele. vidljivo (npr.nošenih mazdaizmu odvojeno od stvaranja.tificira termin kovog karaktera i temperamenta u njego. Vrhovno boţanstvo je Mantika (grĉ. a Bu suvremenik je Plotinov). moć i pretpo.nijem se »duh (ahamkara). Dualizam ţrtava.Tibetu. skriveno izraţava i utjecajem bili pokreti bogu. S iranskom metafizi. Kod manije prevladava upleću i neoplaton. i zrvan (v. ali je mehani. iz.stavke. manifestare = otkriti.).

B historije). komunistiĉke partije« (1848. — Po ovim se obiljeţjima ma'rifa naziva islamskom gnostikom. Uĉenik ('arif) postiţe tu spoznaju kasnijih djela za politiĉkoe. P.jeljena škola s izrazitom ranije mladohegelovsko i revoluci. objašnjenjem histo. Ma'rifa (islam). nego savjetuje: »Jedna je najbolja ptica: za Marksizam.zvala duboki prijelom. Stup.ve filozofije Marginalija (lat. Ona se javlja dijalektiĉki materijalizam). a s gnostiĉkom filozofijom i njenim staroiranskim pretpostavkama (v.ma tome i idejno oruţje »Samo mišlje. a istina se ostvaruje u suglasju loških i politiĉkoekonomskih koncepcija pada logiĉkih izvo. »Teze o Feuerbachu« (1845).nja.nog spoznajnoteorijski i znanstvenoteorijski razvoja od god. a njeni su Osim toga. »Sveta porodica« (1845. Prva dva napose na francusku materijalistiĉku filozovode k subjektivnom smi.rijskog kretanja i posebno Zastupa novokantovski smjer koji se naziva i kapitalizma dao socijalistiĉkim snagama.mjedba drţavnog prava« (1843). Ghazali govori o putu sadrţane su prvenstveno kod Engelsa (v. Od išrak). U tom obraduje i duhovne oblike etiĉke. sliĉno kao kod problematiku najvaţnija su: »Prilog kritici indijske »spoznajne realizacije« (sadha. »Kriti. i koja su na tim po.) ona smatra da ni zamjedbe nisu oruţje u bor. u smjer logiĉkog idealizma.« Bitak tvori strukturu vremena.). Uvod« (1844). nego da tek po preobrazbu ka. u zajednici s koje ukratko i suvislo prikazuju ci. politiĉku ekonomiju kasnije kao astrologija.mantija. njemaĉki klasiĉni idealizam.bi za praktiĉku. marksi. v.) u politiĉke ekonomije« (1859. a druga dva su »za. »Ekonomskorazjašnjenje pojedinih mjesta. Cohen. moćno teoretsko panlogizma (v.ta (v.konomsku vjeţbama koncentracije duha. Sistem Marxovih shvaćanja i uĉenja otadţbinu se boriti!«.nje moţe stvoriti ono što moţe revolucionarnih socijalistiĉkih snaga modernog vaţiti kao bitak. Uz spoznajnu teoriju njegova shvaćanja u osnovi izgra.druĉjima ljudske Marburška škola nazvana je tako po njema. Hektor neće da povuĉe200 hipostazama kao stvaralaĉkoj snazimarksizam vojsku na osnovu nepovoljnog znamenja le.lama po Filozofske koncepcije u kasnijim djelima broju i definiciji.renju (kao rupafiju. 243). Marksizam je pre. mantika već tada i prevladana.ĉkom i antimaterijalistiĉkom demokratsko stajalište.dena. Usvajajući tezu prvom redu rad.jentacijom. dijalektiĉki materijalizam).niĈkoj klasi. 1843. kratka pri.denja. ma'rife razlikuju se u razliĉitim ško.ĉkom misaone djelatnosti iza. vremenskom razdoblju osnov.pitalizma u socijalizam. estetske. Kategorije svijesti uvjeti su Marxovo izgradivanje filozofskih.su su filozofski manuskripti« Mellinove marginalije Kantovim Kri. sa znamenitim sistemima yoga ili gjhana (v. Na gla.na je i po emanacionistiĉkoj teoriji o svje. Ve ptica. faid). gradu Marburgu u kome je nastala. F oznaĉavaju djela: »Kritika Hegelo. (1844). biti odgovaraju budistiĉkim gjhana.losti«. išrak.onarno antinaturalisti.ka Hegelove na rubu rukopisa ili štampanog tek.njevi predgovorom i uvodom) i »Kapital I« (1867). proĉišćenja kroz dvanaest »vrlina i mi. konkretnu samostalni spoznajni faktori. englesku gjhana). materijalistiĉko shvaćanje nekromantika (v. mišljenju dobivaju odredeno znaĉenje i vaţenje. sistem. Suhrawardi opisuje ĉetiri glavna stupnja koji u Nastavljajući na tradicije evropske misli. »Bijeda filozofije« (1847) i »Manifest u njemu ili apsolutne istine prosvjetljenjem (v. s Engelsom).ne etape religiozne i mitske spoznaje. u zajednici s gno. To je prvenstveno uglavnom u razdoblje njegova misao.na.stiĉka spoznaja svijeta i boţanskog bivstva Engelsom). mazdaizam) srod.tikama. pa do 1846/ 47.zam je svojim nauĉnim predstavnici H.tlosnim . hiro. margo = rub).).sta za filozofije prava.jeli njegov Engelsom). logiĉkoga vaţe. kad su antiĉkom ori.borav sebe« i politiĉku ekonomiju i socijalistiĉku misao »zaborav zaboravi« (analogno arOpa-gjhana). No to ne znaĉi da je koja u osnovi obuhvaćaju filozofiju (v. iracionalna mistiĉka ili »Njemaĉka ideologija« (1845/46. i sociologiju (v. Cassirer.mantikaU Ilijadi (12. sociospoznaje. Natorp i E. kad prevladava svoje (metodološki) opredi.

Ali.miranju. biologizam (v.likoj mjeri brzina. a time i najvaţniju polugu u njihovoj praktiĉnoj borbi za socijalizam (v.našnjice znanstveni uvid u strukturu. karakter i radikalnost proizvedenih promjena.sti.nog kapitalizma.humanizaciju (v.). koji nije samo teoretsko nego u biti praktiĉkoteoretsko biće. pro.ksizam unosi i u shvaćanje ĉovjeka i njego.).ziranja ekonomskog i politiĉkog ţivota u zemlji.ski ni reformistiĉki — nego socijalnom. Covjek.nizma nije moguće ni apstraktno. Od nekih revolucionarnih snaga se upotreblja. vrijednost. njegovu de.da takav marksizam-lenjinizam je trebalo da posluţi kao teorijska osnova i taktika cjelokupnog komunistiĉkog pokreta.jim dijalektiĉkomaterijalistiĉkim monizmom (v. stran je marksizmu.va u smislu ukupnosti revolucionarnog uĉe.nja Marxa. koja je u prvim poĉecima nakon revolucije neophodna i radi borbe protiv neprijatelja socijalizma i radi organi. praktiĉkohistorijskom.dijalektiĉki su nastojali apsolutizirati cjelo- . i na ekonomskom i na svim ostalim podruĉjima društvenog ţivota. Marx je u svojim201 uĉenjima. rentu itd. Rješenje tog pitanja u pravcu jednog novog huma. humanijih odnosa. po.blemima suvremenog svijeta. Engelsa i Lenjina o filozofskim.tim ţivotom i društvenim procesom. Zato mar. Pot. spoznaji zakonitosti kretanja i tendencija ovisi u ve.min je skovan u periodu staljinizma ĉime je trebalo dati teorijsku osnovu politiĉke taktike SKP(b) i Treće internacionale u sta.tanja kapitalizma (robu. potĉinjenost. društvenoekonomskim i politiĉkim pro.nje svih onih organizacijskih i politiĉkih uvjeta. profit. V Marksizam — lenjinizam — pojam koji ima veoma razliĉito znaĉenje i upotrebu. dakle.ljinskom periodu. akumulaciju kapitala.ljinskoj interpretaciji i kao takav je trebalo da bude »marksizam suvremene epohe«. kategorije i zakone kre. specifiĉni zakoni kretanja i razvoja.trebno je simultano raditi na njenom odu. marksizam shvaća svijet kao jedin.zam (v.vati da se više strukture objasne zakonima niţih struktura i obratno. ipak je ona proizvod i svjesne ĉovjekove djelatno. Socijalizam.stavio radikalnu tezu o odumiranju drţave radniĉke klase. re.marksizam-lenjinizam takovog mehanizma demokracije. revolucionarnom akcijom radniĉke klase i njenih saveznika.stveni materijalni proces za koji nije karak. nego da se stalno stvaraju nove strukture. ima prvenstveni zadatak da zapoĉinje ostvariva.puno strano Marxovoj i Lenjinovoj dubokoj dijalektiĉnosti. višak vrijednosti.). nova kvalitativno razliĉita podruĉja stvarnosti kojima odgovaraju i no. Iako se historija takoder shvaća kao determinirana odrede.moupravljanja radnog ĉovjeka svojim vlasti. stvara svoju historiju na temelju zateĉenih proizvodnih snaga i odnosa. kao prva faza komunizma. To je jedina stvama osnova inauguriranja no. Zato je marksizam po. Medutim.) itd. ter. Svo. odbacivši svaku mistiku i idealizam. staljinistiĉki teoretiĉari ne. Njegova se sloboda sastoji u što dubljoj spoznaji nuţnosti prirodnog i historijskog procesa.zam (v.vih. psihologi.vi.).nim materijalnim zakonima (osnova je razvoj proizvodnih snaga i odnosa).) mar.).ve historije nove revolucionarne misli. ni utopij. zbog opasnosti birokratiziranja i stvaranja novih nehumanih odnosa. Lenjinizam je dan u sta. Svaki mehanici.marksizamsvoga vremena. Marksizam je svojom teorijom otudenja (v. Upravo zbog toga je neznanstveno pokuša. O njegovoj svijesti. Sa dogmatiziranim i deformiranim interpreta. Objasnivši osnovne probleme.) pokazao i objasnio protivrjeĉan poloţaj ĉovjeka u gradanskom društvu. koji je u suglasnosti s cjelokup.ksizam je dao revolucionarnim snagama da. prosjeĉnu profitnu stopu. da bi kompetencije upravljanja sve više prelazile na samoga radnog ĉovjeka.teristiĉno samo da je u neprestanoj mijeni. nove kvalitete. koji se bitno razlikuju od svih dosadašnjih društvenih odnosa eksploatacije i potĉinjenosti.cijama Marxovih i Engelsovih pogleda i staljinskom interpretacijom Lenjinovih pogle. koji će osigurati što veću mogućnost sa. stao na stajalište materijalistiĉko i dijalektiĉko.volucionarne po konzekvencijama koje proizlaze iz tih shvaćanja.tivrjeĉnost i tendencije kretanja suvreme.nim misaonim i znanstvenim razvojem ĉovjeka.

S renesansnom filozofijom i G. Tales nalazi mate. hile). nasuprot formi kao aktivnom principu.sljednji. Nasuprot koncepcije o herojima koji ĉine povijest (Carlyle).ći mogućnost apsolutne statiĉnosti nika. tj. socijalna: narod.vali kao anarhosindikalizam i nacionalni komunizam. Naime. a samoupravljanje su odbaci.nja. veliĉini i poloţaju.ća materiju kao atome koji se razlikuju sa.marksizam-lenjinizamkupnu rusku a kasnije202 naroĉito staljinisti.njim zatvorenim grupama. tj.ĉku praksu. Prema takvim koncepcijama najdublja varijanta marksistiĉke filozofije trebalo je da bude Staljinovo osiromašeno. mate. gomila.ĉa.mo po obliku. opća je osnova cjelokupnog prirodnohistorijskog postojanja i dogada. kao no.nisti marksizma-lenjinizma u istoĉnom ta.) za koji je i sam Lenjin smatrao da oznaĉava najviši iz. 2.mene epohe. zrak i zemlju) kao materijalnu osnovu svijeta i taj se nazor odrţava sve do 18. U skladu s cjelokupnim .nicistiĉki ostaci. odnos izmedu sile i ubrzanja što se oĉituje u otporu prema promjeni brzine.ševiĉke partije su trebali da budu obavezni za sve ostale komunistiĉke partije. i to je gledište uglavnom prihvaćeno u skolastici.sioca proizvodnje i njena razvoja i ujednomaterija svih vaţnijih povijesnih preobraţaja. V Masa (lat. (Diderot. v. a u današnjem razvijenom revolucionarnom radniĉkom pokretu podvrgnut je takoder oštroj kritici.sti u povijesti. Materija kao ono što prostorno-vremenski egzistira i što moţe da djeluje na naša osjetila iza. u vjeĉnom kre.) shvaćaju materiju kao samu sebi do.voljnu. s pot.gelsa još je vladalo mišljenje da postoje po. odbacivala se bilo koja mogućnost pluralizma partija u socijalizmu. Descartes. koje takoder treba shvatiti dijalektiĉki. Materija (lat. još uvijek je shvaćanje so.zivajući osjete. Iako su veliki filozofi 17.cija.di.raz revolucionarne teorije i prakse suvre. suprotno ma. puk. Iako su danas glavni protago.likom što su prevladani i posljednji meha. naroĉito zbog navedenih inten.tanju i promjeni. vodu.) koja je pokazala da se kod velikih ubr. Zato je vaţila teza samo o jednom putu u socijalizam. U tom je smislu pojam materije shvaćen i u dijalektiĉkom materijalizmu.ćanje dijalektiĉkog i historijskog materija. massa). sve do Marxa i En.volucija je trebala da bude uzor svim osta.nost drugaĉije izgradnje socijalizma osim staljinskog sa apsolutnom dominacijom politiĉke sfere — drţave i partije. osnovna kategorija filozofije. Heraklit uzima vatru. Empedoklo ĉetiri elementa (vatru. ne ostavljaju.rijalisti 18. organizacijski principi i taktika bolj. Koncepcija o konstantno.boru odstupili od nekih najdrastiĉnijih dog.zanja masa povećava. kao i jugoslavenskim konceptom samoupravnog socijalizma. V Mašta.lenjinizam. posebno materijalizma. u jedinstvu s kretanjem. odbacivala se svaka moguć.va najrazliĉitija rješenja. st. Tek je dijalektiĉki materijalizam prevladao ostatke te statiĉke koncepcije.rokracije nad svim procesima u zemlji.porom nakon 1948. nepotrebna kovanica i nadomjestak za izvorni termin marksizam (v.kvim materijalnim dijelovima. Spinoza. U tom smislu. Time nije negirana i znaĉajna uloga velikih liĉno. Aristotel gleda u materiji pasivni princip stvari (grĉ. materia). tj. paradigma za svaki drugi socijalizam.matskih stavova. što ĉini suvišnom svaku koncepciju prvog pokreta. marksizam je naroĉito ukazao na ulogu mase u povijesti. Jedno od osnovnih pitanja dosadašnje filozofije bilo je pitanje osnove i suštine stvarnosti.punom dominacijom drţave i partijske bi. st. Ovaj koncept je doţivio svoju negaciju s jugoslavenskim ot.lim. Brunom prodire ponovo dijalektiĉko shvaćanje materije kao aktivnog principa. s tom raz. Demokrit shva. nepromjenljivi dijelovi materije.sti mase prevladana je u teoriji relativnosti (v.cijalizma kao »realnog socijalizma«. i ono u toku njena razvoja dobi. Hobbes dijelili materiju od kretanja. 1.rijalnu praosnovu i prapoĉetak stvari u vo. Holbach.lizma. vulgarno-materijalistiĉko i dogmatsko shva. stoljeća. fiziĉka: koliĉina materije od koje se sastoji neko tijelo. Helvetius i dr. ruska re. Inaĉe je sintagma marksizam. pojedincima. s vrlo skuĉenom demokracijom i utjecajem radniĉke klase na bitne procese. fantazija.

tj. religija itd.storijskog razvitka. Nastala ĉetrdesetih godina 19. kakvi su njeni najmanji dijelovi itd. materialis).tici politiĉke ekonomije« (1859): »U društvenoj proizvodnji svoga ţivota ljudi stupa.će. bavi se kvalitativnim i kvantitativnim odre. modifi. u ĉijem su se okviru dotada kretale.kacije itd. Daljnja je vaţna kategorija materijalisti.203 di. Materijalistiĉki. U vulgarnom.. po. govori o atomima.rije i svako ono koje je u skladu s njihovim shvaćanjem (v.gradnja i kojoj odgovaraju odredeni oblici društvene svijesti. njihov društveni bitak odreduje njihovu svijest.vu na kojoj se diţe pravna i politiĉka nad. realnu osno.jalektiĉki materijalizam postulira beskonaĉnost materije. koja je uĉenje o društvu postavila na znanstvene osnove.lokupnost tih odnosa proizvodnje saĉinjava ekonomsku strukturu društva. Materijalna istinitost. Najsaţetije je osnovne misli izra. i u osnovi već formulirana u »Njemaĉkoj ideologiji« (1845/46). koji pripada materiji. i historijskim i znanstvenim.zio Marx u znamenitom predgovoru »Kri.jalnih proizvodnih snaga i mijenja njihovim razvitkom. Cjelokupna ideologija uvjeto.štveno-ekonomsku osnovu. ipak se u osnovi društvo odreduje stupnjem razvoja materi.to.nosti i posebne zakone kretanja i razvoja. Suprotno: duhovno.djeluje mnogo faktora. No bez obzira na devijacije. Na cjelokupnoj toj društvenoekonomskoj osnovi (bazi) uzdiţe se cijeli jedan kom. od materijalnih do individualno-subjektivnih. Drugi je bitan moment da taj razvoj proizvodnih snaga ne djeluje slijepo mehaniĈki na promjenu društvenih odnosa.) koja oznaĉava odredeni tip proizvodnih i društvenih od. ili.hovih materijalnih proizvodnih snaga. jedna faza njena ostvarivanja. koji imaju niz svojih specifiĉ. V Materijalistiĉko shvaćanje historije: Mar..ĉkog shvaćanja historije kategorija društve.« Iako je društvo komplek.štva u protivrjeĉje s postojećim odnosima proizvodnje.ne revolucije.denjima materije. materijalistiĉko shvaćanje historije).reduje svijest materijalistiĉko shvaĉanje historije ljudi njihov bitak. umjetnost.nosa uopće.ka — Marxovo i Engelsovo shvaćanje histo. Iz oblika razvijanja proizvodnih snaga ti se odnosi pretvaraju u njihove okove.ţe biti apsolutno identiĉna ni s kakvim svo.san organizam. Historiju stvaraju ljudi — bića obdarena sviješću — te je moguće usporavati ili ubrzavati sam proces uskladivanja proizvodnih odnosa sa odredenim nivoom razvitka proizvodnih snaga. kad jedan sud ili zakljuĉak toĉno zahvaća odnose o kojima govori. Materija prema tome ne mo.noekonomske formacije (v. Ne od. partije) i idejna nadgradnja (filozofija.). V Materijalist. svaki stav koji je u skladu s materijalistiĉkom koncepcijom svijeta.vana je društveno-ekonomskom osnovom.ju u odredene.xova i Engelsova koncepcija historije i hi.. politiĉkog i duhovnog ţivota uopće. koji je prostorno-vremenski odreden. MaterijalistiĈko tumaĉenje historije i ĉovje. kao i promatra- . nezavisne od njihove volje. jednog historijskog procesa. već obrnu. onaj koji zastupa materijalistiĉki filozofski pogled na svijet. ali i dotadašnjim razvitkom ideologije uop. Na izvjesnom stupnju svoga razvitka dolaze materijalne proizvodne snage dru.materijaiskustvom. Od filozofskog pojma materije treba razlikovati prirodnoznanstveni . što je samo pravni izraz za to. nasuprot formalnoj istinitosti. Tada nastupa epoha socijal. Cje. nuţne odnose. s odnosima vlasništva. koji odgovaraju odredenom stupnju razvitka nji. nefilozofskom smislu upotrebljava se ovaj termin za nekoga koji je sebiĉan i teţi samo za materijalnim koristima.rijalnog ţivota uvjetuje proces socijalnog. V Materijalan (lat.pleks društvene nadgradnje u koju ulazi pravnopolitiĉka nadgradnja (drţava. Naĉin proizvodnje mate.jim konkretnim oblikom. Zato je isto tako jednostrano svoditi ideologiju jedne epohe samo na njenu dru. tjelesan. elektronima.. jer je svaki njezin oblik postojanja samo prolazni oblik. protonima itd. odnose proizvodnje. iako u njegovu razvoju su.jedine se etape ne mogu potpuno mimoići ili preskoĉiti. koji govori o tome od ĉega i kako je materija sastavljena. st.

Materijalistiĉki pogled na svijet i ĉovjeka star je koliko i sama filozofija. plana (sinonim: utjelovljenje). Marx je svojim materijalistiĉkim shvaćanjem historije dao duboki uvid u historij. Ta se misao nastavlja u stoi.ma. tvami). a svoj najljepši literarni izraz dobiva u Lukrecijevoj poemi »O prirodi stvari«. jer je radikalno prekidao s mitološkim. Materijalistiĉki pogled starogr. U Njemaĉkoj je nakon velikih sistema idealizma nastao radikalan preokret u materijalizmu Feuerbac.).litiĉka filozofija Spinoze. materialis = materijalan. mišljenje sekundarni (suprotno: idealizam). a svijest.lektiĉkih elemenata. Bruno). e. I tu je Marxova koncepcija unijela novo svjetlo i dala ĉvrste znanstvene osnove za razumijevanje tih sfera društvene stvarnosti. koje »medij« stvara iz »teleplazme«.ţave (v.tili razvojni karakter stvarnosti pa i samog ĉovjeka kao rezultat evolucije materije. koju karakteriziraju slabljene kapitalistiĉkih odnosa i pojava ne. Demokrit i dr. a naroĉiti procvat doţivljava u predrevolucionarnoj Engleskoj u uĉenjima Bacona. i niz dija.tivnosti. nastoja.terijalisti povukli su trajne ateistiĉke konze. pa je isto tako materijalan kao svaka druga stvar. koja se* na evropskom tlu i pojavljuje kao materijali.ma moderne historije moćno teorijsko oru.nacije crkve.ha koji razraduje naroĉito antropološku problematiku i kritiku religije sa stajališta teorije alijenacije pa time ĉini vaţnu kariku u razvoju Marxova i Engelsova materijaliz.ĉkoj i epikurejskoj filozofiji.nost shvatili su u vjeĉnom kretanju i mije. Ĉovje.efekata. cjelokupnu stvar. st.) za no. sve je determinirano. dali oštru kritiku religije i njene socijalne funkcije i zaokruţenu materijali. Francuski ma. istiĉe materija. U srednjem vijeku materijalizam se nije mogao razvijati zbog domi.dodţbe nekog prapoĉela. Diderot.materijalistiĉko shvaćanje historije 4 nauka. on je znaĉajan kao radikalni raskid sa srednjovjekovnom mitologijom i zato što je sistematizirao osnovna filozofska podruĉ.ni. Marxova sociološka misao objasnila je takoder problem klasa (v.ve.stiĉka koncepcija materije prema kojoj postoje samo atomi i prazan prostor. najbolji je praktiĉki dokaz ispravnosti Marxovih misli. problem kapitalizma i borbe proletarijata (v.sko kretanje i ujedno progresivnim snaga. a kod Demokrita se već javlja i atomi. pod utjecajem ti je izolirano kao nastavljanje na prošle ideološke misli. problematiku borbe klasa (v.st. Iako je većina njih polazila od ograniĉene pre.stiĉku filozofiju prirode. Anaksimen.štvene odnose. Materijalizam je prošao niz faza u skladu s razvitkom posebnih . Problem socijalizma dobio je time realnu teorijsku osnovu te su se revolucionarne snage mogle oslobadati uto. Cjelokupna historija posljednjih nekoliko desetljeća.ţje u njihovoj borbi za nove.ja i dao prvu razradeniju teoriju spoznaje. Iako je tada imao više mahaniĉki karakter. st.onarni dogadaj u razvitku ljudske misli.kov duh odraţava vanjski svijet. i 6. Hobbesa i Lockea. U Nizozemskoj se u 17.zam (u 7.nje »duha«: pojavljivanje ĉitavog tijela ili pojedinih njegovih dijelova.znajematerijalizam 20 uopće. Sve je podloţno zakonu uzroĉnosti. socijalistiĉke društvene odnose. filozofije i spo. filozofski pogled na svijet prema kojem je materija primarna. 1) metaforiĉan izraz za (vidljivo) ostvarenje neke zamisli.pistiĉkih i voluntaristiĉkih koncepata i ak. pr.koliko socijalistiĉkih revolucija. problem dr.mo je sastavljen od finih gibljivih atoma. humanije dru. G. njena postanka i razvitka. neznanstvenim naĉinom mišljenja. sa. V Materijalizacija (prema lat. st.) i klasnih odnosa. Prvi izraz materijalistiĉke misli bio je velik revoluci. na grĉkim obalama Male Azije — Tales. da bi svoj procvat doţivjela u 18.phodne historijske ograniĉenosti.ĉkih filozofa imao je. U Rusiji se u 19. 2) u okultizmu (spiritizmu) toboţnje utjelovlje.). uza sve svoje neo. Kr Materijalizam. Materijalizam se ponovo javlja u renesansi (Telesio.kvencije. u Francuskoj (Helvetius.). Lamettri. Heraklit. Oni su ispravno shva. Anaksimandar.nja. Holbach). Radi se o obmanama koje su okultisti postizali madioniĉarskim trikovima ili upotrebom razliĉitih foto. n.

Mazohizam (prema piscu Sacher-Masoch [1836djeljivi duh (v. te je odigrao znaĉajnu progresivnu (Avesta) su gatha ili stihovi himni (yasna). Kod Kanta »direktno (usp. iransko uĉenje o mazda-yasna. igra bogova kao uzrok prividnog svijeta. — Po mitološkom porijeklu mayi je srodan termin lila. Te su Mathema (grĉ.dinog duha suprotstavlja se prijevara Leibniza je naziv za matematsku for. poiluziju. khšathra. sredstvo). harvat). nauĉeno.materijalizamHegela i Feuerbacha razvio205 Mazdaizam.). Zaratuštrin nauk odlikuje se zultatima filozofske misli. dobrobit ili integritet.). korovi.). tek hipostaziraju u kozmiĉkoj zakonitosti svijeta. prvobitno znaĉenje u Vedama: tološku personifikaciju dvaju suprotnih natprirodna moć bogova (šakti) da izazivaju praboţanstava Ohrmazda i Ahrimana. Iz tog duha jalizam (v. n. sredi.ţavali boţanskog bića (ahura) kao mu.drosti (mazda). a apsolutno relativnim. znanost) je Leibnizov ter.ni tzv. Pt razjašnjava nauk o mayi.cjepa muĉenja od druge osobe. Dobroljubov. i 8. rita). Mathesis universalis (grĉ. znanost. kojima se redov. o »poštivanju Mudrosti« ili Mudrog Gomomentima (Bjelin. dijaproistjeĉe šest vrlina koje s njim kao sedmim lektiĉki materijalizam (v. kao osnovicu sviju znanosti i svega manife. 1.nom suprotnog svijesti.) koja prila. reformatoru vjerskog i socijalnog rakteristikama zaostajao za dotadašnjim reuĉenja Iranaca. za razliku od dogme (v.na i Medij (medium = sredina.dutim. Suprotno: sadizam (V. Descartesa). konop koji nam se ĉini da je zmija. jesu fatamorga.na.min za tema Zara. veći.).).godljivost ili devocija.ju prirode i djelo njegova »mu.sa i Maz. vlast ili »carstvo«. spoznaja. Hercen. Buchner. Treba naglasiti da su teţnjom za apstraktnošću u shvaćanju i mnogi veliki sistemi idealizma sadr. više ili manje materijalistiĉkih eleme. — U okolina. pr. vulgami materijalizam (Vogt. ulogu u ra. Većina se tih him. ĉije se »besmrtne vrline« (amaša-spanta) kod Aristotela.pom biblijskog nauka o andeoskim Matheza (grĉ. Usporedbe.drog« ili »svetog« duha historije. Ve . a svemir je materijalistiĉku interpretaci. dobra misao. a ĉesto se jedinstveno i cjelokupno podruĉje formalnih usporeduju s Platonovim idejama i s znanosti koje se obiĉno dijeli na logiku. cijom pojmova«. Ona je seksualno zadovoljenje nalazi u podnošenju povod subjektivno-objektivnog ras. Šankarino razjašnjenje maye kao 1895] koji je tu pojavu prvi opisao). Ve svijeta.ljivanja.ma.ski. besmrtnost.). Osnovni tekstovi Ĉemiševski).malnu (drug) sa svojim protustvaranjem. mathesis = uĉenje. Mathesis universalis kod Descarte.ma koji se u kasnijoj Avesti razvija u onMaya (sansk. e. pripisuje Zaratuštri (vjerojatno izmedu 12. aramati. (spanta-manyu). U jeziĉno i sadrţajno srodni s ranim indij. prototi. Me. koji je prva svjetlosna Oblici materijalizma: Mehaniĉki materiemanacija njegove dobro.zvoju ruske revolucionarne misli. zakonitost istine ili kozmiĉka sintetiĉka reĉenica koja je nastala konstrukzakonitost.skim isto vrijeme.medij materijalizam s izrazito dijalektiĉkim tj. Zbog maye nam se jedno ĉini seksualne perverzije koja se oĉituje u tome da se mnogostrukim. geometriju i mehaniku.tuštrinih himni.) V tvore najvišu kozmiĉku harmoniju ideja.stira kao tama. neoplatonskim emanacionizmom. aša ili arta prouĉavanja. guna) maya se tumaĉi kao moć zamag. Marx i Engels uspjeli su dati sveobuhvatnu Sam Ahura Mazda je akozmiĉan.no spola. naroĉito u Njemaĉkoj.nata (npr. dualiz. Moleschott) koji je u mnogim svojim kast. ĉiji je zbiljski osnov apsolutni ne. razvijao se izvorima Rig-vede. predmet uĉenja i vrline: vohu-mano. To je osnov etiĉkog znanja. — Stvaralaĉkoj ekspanziji Ahura znanost. spoda (Ahura Mazda). sansk. amurtat. kulturna i društvena u kojoj se samkhyi se ĉesto prakriti identificira s mayom. U vedanti: prividni osnov pojavnog znatih iz populame religije. harvatat (ili nastaje iz pojmova. mathesis). Vrline ove hijerarhije stalna su znanje. koje se logiku. vulgarni materijalizam (v. oblik upkihi). a u smislu uĉenja o modalnosti (v.te. uĉenje. Smatraju se i aritmetiku.

Specija. Takva slika svijeta.kih Mehanika (grĉ.). jezik. Osnivaĉi su tog pravca Leukip i razliĉite pojave u prirodi. središnji po. što nalikuje ili se zamišlja sakrivene sfere. niţih struktura. ĉak i na najjednostav. meditatio = razmišljanje).rije i njenih . okultizam: praz. F prostorno gibanje materijalnih ĉestica po strogom kauzalitetu. Kretanje je rezultatmehanizam izraţavanja doţivljaja i kulturnih sadrţaja. koji uzima materiju kao primarnu.) i vitalizmu (v.sa.na pojam u skolastici (v. Medij kao »duh« Dijalektika stvarnosti još im je u mno. Anaksamrtvima i preko koje se ljudima javljaju gore. teorijska znanost o općih sentencija. kretanjima svedenim na promatranje ma. MehaniĈki materijalizam.sni na osnovu štvenih pojava na mehaniĉke zakone.ma. v. pa i u drugim znanosti. tako da stva masovna ophodenja). nekim već postojećim mišljenjem. tako da je meha. vlastitih sposobnosti. hiĉkom ţivotu ĉovjeka svede na zakone koji se smatra osjiivaĉem novovjekog mehanike.tivne vrijeme razvio Laplace. stav upadljivog precjenjiva. te smatra da se tumaĉenje pojava mehanizma. a ta se koncepcija nastavlja sve do 20. tako da poznaje samo najniţe forme mate. samo sredstvo za ostvarenje mehaniĉki materijalizam). zadubljen u misli.se i Meditativan (lat.nje prirode reda mogu protumaĉiti i svesti na zakoni. saĉi.ga-filozofiji nalik na mehanizam. st.rom o svijetu. Osnovni je nedostatak komuniciranje).nje. mehanistiĉki mate. Isto tako duboko misaon.tosti sjediniti s teleologijskim nazo. Mehanizam kako ga je u novije iscrpljuje u njihovu svodenju na kvantita.rijalizam. Taj je prava^ kasnije obnovio Galilej. U osnovi mu nedostaje uvid u dijalektiku stvarnosti. smislenost i dijalektiĉke odnose.).) Kr Megalomanja se javlja i kao jedan od simMehanizam (grĉ.): oznaĉava drugi (viši) (industrijska mehanika). jer nastoji da Mehanicizam. tisak. filozofij. a naroĉito s obzirom (nadnaravni fenomeni prate ovo na ljudsku spoznaju. razmišljanje nad nije obuhvatila aktivni odnos subjekta i objekta. Empedokla. svodenje svih prirodnih i druţivotne pojave takoder razja. djelovanja jednog tijela na drugo. ali nastoji da sve promjene prirode i dru. v.medijodvijaju pojave. mehane = orude). Antifizikalnih i kemijskih proce.nja svrhovitost. sredsastoji od nepromjenljivih dijelova. meditatio).). (V.niĉko zbivanje zakone mahanike.štva svede na mehaniĉke zakone. Šp teorije spoznaje mehaniĉkog materijalizma što Meditacija (lat.nije podredivši cjelokupno meha. a pojavljuje se i kao jedan smjer u sociologiji (v. što se tumaĉi po naĉelima nalazimo adekvatan pojam koji oznaĉava (u okviru zakonitosti) mehanike. V teleologiji (v. mehanici.nicirati s roĉito kod Demokrita. automatske kretnje.novjerje po rastavljanje tih praelemenata rpaterije (nakome je osoba sposobna komu. pokojnici.ski ptoma nekih duševnih bolesti. U indijskog Yo. V Mehaniĉke kretnje. Duhovno razmatra. Mehanistiĉka uronjavanje u sebe a time i naĉin pravog slika svijeta svodi konaĉno sva zbivanja na spoznavanja istine. 2. filozofski pogled na svijet. Mehanistiĉki stupanj misaone spoznaje kojim se prodire u (mehanicistiĉki).nizam zapravo materijalistiĉke koncepcije prije Marxa (v. materija se širenja informacija (pismo. Pt pravac koji sve pojave u prirodi svodi na Mehanicistiĉki. iskljuĉuje iz ontoloških razmatranja svaku Megalomanija. vlastite liĉnosti. Karakteristiĉno je za ideji svrhe. Dijeli se na statiku i dinamiku. društvu ili psiDemokrit. nadnaravna bića. svaki postupak koji nastoji da kretanje atoma.lan vještina konstrukcije i upotrebe maši. gramatiĉka analiza: nastajanje predstavlja samosastavljanje ili medijalni obljci.stiĉka sociologija).gim daje odgovore. UdubljiV vanje u neke skrivene misli i izvodenje ne. sile. stvara »materijali. 3. Leibniz je dijalektiĉko shvaćanje da se strukture višega pokušao mehaniĉko shvaća.zacije« njenim stranama nejasna. sredstvo sporazumijevanja i206 zakona.njava opreku odnose sila i tendencija. mekanike).jam. Medius (terminus) (lat.

Merkantilizam. Merkantilist.strijski kapital još povezan s trgovaĉkim ka. nemoguće je istra. vrednova. nauĉanje o neprestanom usavršavanju općih svjetskih i ţivotnih prilika.nos roditelji — dijete. »opskuran«. Mentalitet (lat. Levy-Bruhl oznaĉuje duhovnu razinu nerazvijenih (pri. Zato treba što manje novca izvoziti. menon = ostajući i taksis = red). Mentalna higijena bavi se osobito pitanjem prilagodavanja ĉovjeka njegovoj okolini. brak. »provincijski«. Za taj mentalitet bio bi karak.terpretiraju kao sukobi interesa ili opreĉno. Primitivni mentalitet je termin kojim L. Merkantilizam uĉi da profit nastaje samo u oblasti prometa. preventivna medicina i dr. Opre. melior = bolji).novnim zadatkom da se brine za odrţanje duševnog zdravlja i za ĉuvanje od duševnih oboljenja. tj. Vjerovanje da je aktivnošću i zalaganjem ljudi osiguran razvoj u smislu poboljšanja socijalnog i kulturnog ţivota. »azijatski«. pedagogija. ponašanja. U motornom pogledu melanko. mentalis = misaoni).naĉuje s novcem (zlatom i srebrom). pamćenje. namjera i ţelja realnih ili fiktivnih bića itd. Merkantilizam je iz. od. do 18. Razlike u mentalitetu na. profesija.deni. opće psihiĉko ustrojstvo.ţivanja ne uĉini mehanizam prirode.nomska politika u nizu evropskih zemalja od 15.ni naĉin doţivljavanja. a još više medu zajednicama (suprotnosti koje se in. kao npr. Kr Mentalna higijena (nazivaju je i psihohigije. stoljeća.pitalom i trgovaĉki kapital ima dominantnu ulogu. a bogatstvo izjed. izvanredno su znaĉajan faktor u obliko.vanju odnosa medu pojedincima.stale iz razliĉitih nasljednih dispozicija.mitivnih) društava. Pt Mentalno.). koja su 1948.sti ciljeva ĉesto su samo nesporazumci me.). odnos i veza dije. koji je inaĉe207 (identizadao najjaĉi udarac teleologiji.raz rane faze kapitalizma. nego disci. (V. ono što se odnosi na psihu.ţivanje prirode a da se osnovom toga istra.nja najvaţniji su opetovanje ili obnavljanje odredenih sadrţaja i motivacija. razliĉitog odgoja itd.ĉan je nadalje još i dinamizmu (v.na). itd. radi porasta drţavnog bogatstva.) koji sve svode na djelovanje sile ili energije. etniĉke i kulturne okoline.) i energetici (v. onih koja nisu bila obuhvaćena nijednom od velikih svjetskih civilizacija. »anglosaski« mentalitet). menon = ostajući i telos = svrha). globalni duhovni lik nekog pojedinca ili zajednice: njihov tipiĉ.). ekonomsko uĉenje i eko.mehanizamsvrhe. tjeskobom i teškim neraspoloţenjem.teristiĉan prelogiĉki oblik mišljenja fikacije suprotnemerkantilizam naĉelu protuslovnosti. a rjede uzbu.) Su Menotaksija (grĉ. Prema Kantu. — Mentalna hi. Ka- . Medu faktorima koji djeluju na proces memorira. U velikom broju zemalja organizirana su i društva za mentalnu higijenu..ne njegova ĉuvanja odnosno poboljšanja. zato je neki shvaćaju kao praktiĉnu pedagogiju na podruĉju duševnog zdravlja.liĉitih utjecaja prirodne. raz.nja. pristalica merkantilizma (v. razliĉitih tradicija.du razliĉitim mentalitetima). a Što više uoziti. psihologija. tip duševnog poremećenja koje je karakterizirano dubokom ĉuvstvenom potištenošću.liĉari su redovito inhibirani. mišljenja.Bu Meliorizam (lat.lova u cjelini koja ostaje funkcionalna i predmetna dok postoji red (taksis) dijelova. reagiranja (»ograniĉen«. U uţem smislu upotrebljava se kao obiljeţje intelektualnih procesa.mjena kauzalnog odnosa participacijom na mistiĉnim silama ili magiĉnim djelovanjem osjećaja. S Melankolija. medicinska disciplina koja prouĉava ljudsko duševno (mentalno) zdravlje i naĉi. stvorila i svjetsku federaciju (WFMH) sa os. Ona prouĉava najuspješnije naĉine ponašanja u pojedinim konfliktnim situacijama i savjetuje kako u tim situacijama treba postupati. svrha koja ostaje kao bit djelovanja i razvoja neke cjeline. za. red koji ostaje. u kojoj je indu.plina koja se sluţi rezultatima ispitivanja iz drugih podruĉja (psihijatrija. Memoriranje: proces zapamćivanja.gijena nije samostalna znanost. te su zbog toga njena glavna podruĉja upravo ona gdje ljudi mogu naići na poteškoće u prilagodivanju. Menotelija (grĉ. na kojima je zasnovana neka cjelina.

prijelaz. metafizika.tike filozofiji u novokovanicama. kojima se (v.cionalnu psiholgiju. uz spomenuti problem bitka i podruĉje s kojim zapoĉeta misao nema veze. U pozitivizmu se termin smisao.. a same po sebi nedokazive marksista. ra.kupne tadašnje . V vanju. U Schopenhaueru metalogiĉno pripada ostom smislu upotrebljava ovaj pojam i većina novama logike. Prema metafiziĉko je ili besmisleno ili ne ulazi u tome je metafora uvijek neka skraćena poredba. neprotivrjeĉno. idealizam (v.fije pogreška koja nastaje kad se ne ostaje kod istog mogu se navesti kao glavni metafiziĉki pojma ili stvari. metafiziĉka su znaĉenju koje inaĉe nije njezin obiĉni ili pravi pitanja u tom smislu. kozmosa i boga.stitutivan za statiĉno. ostaje od cjelo. iznad. V iskustvo. ne dira. promjena. problem ĉovjeka i dr. što je u osnovi transcendentno. Postoje razliĉi. Budući da je ono raspravljalo o Rad Jugosl. za logiĉko-spoznajne operacije.). naroĉito materijalistiĉke.zvojno. meta ta fizika). smi. upotrebljavao pojam metafiziĉko kao sinonim pretpostavku. metakritika i dr.zam realno njome apstraktne stvari zamje. njegove biti.ta itd.ke rod. vom Fizikom. metafiziĉko je suprotno dijalektiĉkom. I napokon.merkantilizamsni merkantilisti nisu bili208 metafizike samo ontološkametalogika protivnici izvoza novca iz zemlje.). U daljnjem razvoju filozofije. U toku povijesti filozo.ci. nera.kurzivnim (supstancija. faktor usmjerenja. ele. biti bitka.). Metafora se obiĉno upotreb.menti itd. »rana« mjesto »bol«. Zagreb. izvan sfere logike i logi. C problematika. ali stoje izvan logiĉke sfere. vjeĉni. Hegel je mišljenjem. nego se skaĉe na drugo problemi.)l. mataphora = prenesen izraz). a proteţe se i na pitanja duše. dijele na monistiĉke pravce [ma. nedohvativo dis. ali.). budući da je za pozitivi. što se ne da bez ostatka svesti na tretirani kao jedinstveni. pitanje doMetabaza (grĉ. dolazi u novijoj poklapa uglavnom s problemom dijalek. u problemi principa bitka. spoznajne funkcije. metafizika je postala onaj dio Metalogika: teorija metalogiĉkih uvjeta logi. shvaćanja pojma metafiziĉki: u obiĉnoj panteizam i dr. Prema tome.ĉkog najuţa: budući da su metafiziĉki principi uvijek mišljenja.). što predstavlja osnov. pojam metafiziĉki logiĉke principe on naziva »metalogiĉke ismoţe osim pozitivistiĉke interpretacije imati tine«.njuju i smisleno samo ono što je u iskustvu.). teleologija metafiziĉku problematiku.terijalizam Metabasis eis allo genos (grĉ.).jući Metafizika (grĉ. gadanja i njihove medusobne zavisnosti Metafiziĉki: što se odnosi na metafiziku (v. pitanje boga i svijeta (teizam. konkretnima. Zato je u racionaliz. 229.fiji Meta (grĉ. pitanje vrste bitka. Po jednom rijeĉi kao sinonim za nedijalektiĉko.).sao sinonima za ontološko kao i Bazala za funkcije koje suraduju u spoznanedijalektiĉko. prvobitno: time u vrijednost logiĉke funkcije u odredenoj Aristotelovo djelo koje je slijedilo za njegoograniĉenoj sferi (Metalogiĉki korijen filozofije.) i razliĉite obli. a zatim i kod većine marksi.). koja se u dijalektiĉkoj filozo. Svi Metafora (grĉ. kozmologiju i racional.mu Wolff dijelio metafiziku na ove osnov. I tu je S veza s klasiĉnim shvaćanjem meta. rijeĉ u prenesenom stvarnosti i postojanja itd. Tako se već kod Aristotela naziva logiĉka pluralizma (v. 1924).ĉkofilozofije koji istraţuje principe bitka i zbivanja. kon. bar smi.).). zove alegorija.nu teologiju. nepromjenljivi logiĉke izraze. Izraz metalogiĉki uveo je kod nas A. indeterminizam.fiziĉkog Metalogiĉki (grĉ.ljava za metafiziĉki uzima doslovno takoder u tom ţivlje prikazivanje neke stvari. problem slobode (sloboda filozofskoj upotrebi znaĉi ono što prelazi volje. akad.sta. (npr.) i (determinizam. iza. deizam. bog.sla retorici slikovit izraz. Pet principima bitka. metabasis). Tako se i osnovni metafiziĉki prav. filozofiju. izvan. onda se to interpretaciji.ne discipline: racionalnu ontologiju (v. s oznaĉuje da je nešto izvan dosega dotiĉne sfere obzirom na temeljna pitanja bitka i mišljenja. a najĉešće se smislu. u Hegelovoj Ako se proteţe na više predodţbi. npr. prijelaz u drugi (v.

k Metempsihoza (grĉ.kacija. postupak koji psihiĉkog ţivota. odgonetanje karaktera i »sudbimetode gotove spoznaje — one koje sluţe za ne« iz linija na rukama (hiromantija). metode znanstvenog misli (telepatija).malnog) stigli neki cilj. kao što su: tele.nih uĉenja.toda samo unutrašnja iskustva.stvenog pokretanje materijalnih predmeta samim istraţivanja (analiza. Po vjerovanju starih Egipćana i Indijaca Metodiĉan. organizacija ili struk.lom prilagodeno izlaganje nauĉnih spoznaja u i neke spekulativne teze tzv. promatranje. specijalne Metapsihologija (grĉ.znaje. dokaz itd. a ne i u ţivotinjska tjelesa. da se oĉisti od grijeha što ih koji nešto planski izvodi. onaj ţivotinjska tjelesa. metodiĉka hoće upramedutim razlikovati od palingeneze. preko i (npr. telepatija itd.). iz ruizlaganje i obrazlaganje već steĉene spoznaje kopisa (grafologija). heuristiĉke) — one koje se posredovanja osjetnih receptora (vido. sociolo.cija. mogućeg iskustva. o simbolici snova i onome što se pomoću njih prouĉava ili izlaţe.slije smrti vjerovali su i umovanje završava u skepticizmu (v.). Ima vrlo mnogo Metapsihika. koja takoder 14 Filozofijski rjeĉnik znaĉi seljenje duše poslije smrti.ko mjerenje.) kojom U seljenje duše po. klasifi. u psihoanalizi uĉenje o erotematska. S . zajedniĉko ime za niz pseuna nekim po. eksperiment.ton. metempsyhosis): selje. Hegel) s pravom isticali da metoda mora empeiria = iskustvo).). je poĉinila u predašnjem ţi. Medu te pojave ubra. da vidovitost.votu. sl. onaj koji postupa u skladu s na. Kr Nasuprot takvom shva. To seljenje Metodiĉka skepsa ili metodiĉka sumnja sutraje tako dugo dok se duša potpuno ne oĉisti. a dobrim dije. uspostavljanje veza s duhovima umrlih pre. Metapsihologijski ka(definicija. metode osoba s »medijalnim« sposobnostima znanstvenog izlaganja (v. meta = poslije. znanstvene metode — one koje se primjese neposredno (na simboliĉke funkcije njuju u nauci (prirodoznanstvene. vidovitost. Kr bismo otkrili ili izloţili istinu. hipoteza itd. ali samo u ljudska. općenito: naĉin.metodiĉka skepsa metapsihicki 209 Metapsihiĉki (grĉ.ĉelima duša se poslije smrti seli u druga ljudska ili ili zahtjevima neke metode ili me. meta = preko. brojenje. neznanstvena disciplina koja se bavi razliĉitih metoda. rakter imaju i nebulozna nauĉavanja razliĉipedagoške metode — one koje sluţe za tih teozofija i antropozofija.skih nastavnom procesu (akroamatska. divizija. deiktiĉka itd.tu na koji se primjenjuje. primjenjuju na svim podruĉjima.). methodos).nje P duše. karakteristika pojava koje navodno postupak koji upotrebljavamo da bismo poprelaze razinu obiĉnog (nor. što prelazi granice odgovarati predme. bez istraţivanja (v.tori razvrstavaju prouĉavanjem »nadnaravnih« pojava kao što su ih na razliĉite naĉine. što ne moţe postati predmet štoviše da je me. meta = preko. analogija. Metempsihozu treba spoznaje.). psihologija« (npr. dedukcija. gledanje.ja itd. protstavlja se pojmu radikalne skepse (v.tode — one koje se (sinonim: parapsihologija). ove distinkcije: opće me.druĉjima.nje psihološke. Tako se mogu susresti spiritistiĉki fenomeni.vitost).toda. eksplika. put. fenomenološka nog) psihiĉkog ţivota. subjektivnim htijenjem (telekineza). induk.ške. put. biološke itd. upotrebljavaju u procesu znan.tura svog sadrţaja. = duševni).patija.). upotrebljavamo da bismo došli do spo.tivne) ili (spiritizam). filozofske metode — doznanstvenih disciplina o pojavama koje one koje se primjenjuju samo u filozofiji navodno »prelaze« okvire normalnog (obiĉ(dijalektiĉka.). transcendentalna. predvidanje budućnosti i sl. sinteza. onkraj i metode — one koje se mogu primijeniti samo psihologija). a u spiritizmu saĉinjava radikalnom skepsom sumnja u mogućnost jedno od bit. Dok se pitagorovci i Pla.ćanju neki su filozofi Metempiriĉki (grĉ. i razliĉiti au. Napose: naĉin. — Metode se ĉesto transcendentnom subjektu — »ono« — o shvaćaju kao nešto posve vanjsko i strano »cenzuri« o »kompleksima«. »dubin. ĉitanje i sl. nevezano) saznavanje dogadaja ili prenoše. onkraj i psihikos Metoda (grĉ.

minijeve se sutre nazivaju »prvobitne« (pur. Naziv znaĉi »raspravljanje« ili interpretaciju Veda.) ili skolastiĉkih sistema u indijskoj filozofiji.vih doţivljaja (psihiĉno) kao liĉno obiljeţen isjeĉak svijeta. mo.).210 Metodiĉka skepsa je tek polazni i kritiĉki stav kojim se ne prima nijedna dogmatska. neevidentna teza kao osnovica spoznavanja.va-mimamsa). Pet Mimamsa (sansk.). st.di i bogovi. 5) primjena rezultata na analogne sluĉajeve.krokozma (odn. najprije u formalne i ritualnemimamsa svrhe. samosvojni je izraz i odraz bivstva svijeta. Prabhakara (7.stiĉka ontologija rijeĉi dovodi mimamsu u daljnjem razvoju do realistiĉkih stajališta u spoznajnoj teoriji i logici. e. mikrokozama) i makrokozma (v.dernoj fizici za oznaku atoma (v. Ona traţi da se spoznajni put na poĉetku oslobodi svega tradicionalnog. prividno utvrdenog znanja kao tereta. uvijek i svuda prisutna u latentnom obliku. Autoritet istine u rijeĉima ne potjeĉe ni od ljudi ni od bogova. nego kao skupni naziv za me. dolazi naroĉito do izraţaja u renesansnom i kasni. sposobna da se ma. u ovom smislu bolje je upo.goškim metodama.mos = svijet). st.trebljava se kadšto za sveukupnost ĉovjeko. Mikrokozam se takoder upotrebljava u mo. 2) iznošenje sumnje o tom predmetu. koja prou. F i Metodiĉki. Ta analogija svijeta i ĉov.jeka. meto.) i Kumarila (8. Pretpostavlja se da je zvuk rijeĉi vjeĉna supstanca.nada). ono što pripada metodi ili se od. jedan od šest daršana (v. mikros = malen i kos. moguće su i posebne metodologije koje prouĉavaju metode odrede.kada nazivali ateistiĉnom. Izraz mikrokozam upo. a koje su prvenstveno posluţile za osnov škole vedanta (v. 4) formulacija konaĉnog stava s obzirom na prethodne tvrdnje.trijebiti naziv metodika (v. U borbi protiv vedantinskog i budistiĉkog idealizma pribliţava se znatno nyayi-vaišešiki (v.protne tvrdnje. ne kao naziv za kritiĉko prouĉava. — Metafiziĉki stav ove škole polazi od pretpostavke o apsolutnom autoritetu rijeĉi u Vedama. Predstavnici dviju glavnih filozofskih struja mimamse.metodiĉka skepsavo da tu mogućnost osigura. Medutim. pri ĉemu se makrokozam shvaća kao izvandoţivljajna zbilja (fiziĉno).logija« upotrebljava se ponekad i nešto drukĉije. Ispravno shva. pa stoga spo.ĉava spoznajne metode primjenljive na svim podruĉjima. P Mikrokozam (grĉ. atom. metodologija društvenih znanosti itd.jem naziranju o jedinstvenoj vrijednosti mi.). jer se odnose na prve.sti. uĉenje o metodama. ĉovjek. ritual. Djelatnost te kozmiĉke snage (apurva) nuţna je i automatska. Te je komentare kodificirao u obliku sutra Gjaimini. Na njih se nadovezuju kao »daljnje« (uttara-mimamsa) Brahma-su tre. Metodologija. Klasiĉni je zaĉetnik ove metode filozof Descartes.tode koje se upotrebljavaju u nekoj znano.).ne dijelove Vede. One se u prvobitnom smislu ne odnose na po. tj. nedokazana.).nje metoda.) koji se takoder upotrebljava i kao naziv za uĉenje o peda. Isto je tako vjeĉna i veza rijeĉi i znaĉenja. n. »mali svijet«.dologija prirodnih znanosti. dio logi. jer se odnose na filozofsku analizu »zakljuĉnih« vedskih tek.stova. Metodiĉka skepsa treba da posluţi kao osnov za kritiĉko-misaoni i samo evidentnim argumentima opravdani spoznajni put.gu protiv ĉijeg su djelovanja nemoćni i lju. upanišada.jedince nego na vrste koje su po tome transcendentna bivstva. (Purva-) mimamsa je iz. vjerojatno potkraj stare ere. Gjai.znati ljudsku prirodu znaĉi spoznati svijet u cjelini. i obratno. poznata još u antici kod stoika.gradila uzornu komentatorsku metodu koja sadrţi pet faza: 1) formulacija predmeta o kojem se izriĉe neka tvrdnja. e. Tako se znanjem Veda svećenik oslobada nadmoći bogova i moţe ih prisiliti na odredene ĉine. ĉovjek kao svijet u malom. 3) izricanje su.ke koji se bavi prouĉavanjem spoznajnih metoda.) dali su velik doprinos razvoju . — Supstancijali. Mikrokozam. U tom su smislu protivnici mimamsu gdje.nifestiraju u pojedinaĉnome. ĉijim se autorom smatra Badarayana ili Vyasa.ne znanosti ili skupa znanosti (npr. n. tj.nosi na metodu.ćena i izgovorena rijeĉ u ritualu stvara sna. Termin »metodo. Uz opću metodologiju.

Oznaka koja se upotrebljava u estetici i teoriji jezika.mezisu kao osnovi umjetnosti. I poslije Hegela.stava. shvaća i vidi u sebi. koji misli da je uopće ljudskoj prirodi svojstvena imitacija.). Mimetiĉan je onaj u ko.ra.deg ĉina.ĉkog ostvario na primjer slikar Zauksis kad je na svojoj ĉuvenoj slici nacrtao groţde ta. e. oponašanje nekog tu. smatraju oponašanje prirode prvim i te.meljnim estetiĉkim principom.).nja ili uopće ponašanja. eksperimentalna estetika (Fechner.va onaj smjer koji smatra da je umjetniĉko stvaranje oponašanje prirode. ĉitava empiristiĉka i tzv. Taine uvida da umjetnost ne mo. U teoriji jezika raz. estetskog uţivljavanja (Einfiihlung) (v.ĉke škole oca sanskrtske gramatike Paninija (polovina prvog tisućljeća pr. ko.ji oponaša. Od panteizma rijeĉi i supstancijalno.). pa je umjetnost stoga preslikavanje neĉega što je samo preslikano. kao i kasnije Volkelt (System der Asthetik.posredni kontakt s prirodom i samo iz nje crpli inspiraciju za svoja jela.lezzi osnovom umjetniĉkog stvaranja sma. pa umjetnost oponaša ili razliĉita sredstva (razne metrike i dr. podraţavanje. na pukom fotografiranju stvarnosti (tako npr. F Mimezis (grĉ.mtmamsaformalnologiĉke problematike211 skolastiĉkog doba.) smatra da je po sebi razumljivo kako je oponašanje prirode proces imanentan svakom umjetni. a zatim i Eduardu von Hartmannu i drugima. Istovremeno.likuju se dva jeziĉna karaktera: mimetiĉan i konvencionalan. smatra. I Hypolit Taine misli da svaka velika umjetnost mora otpoĉeti oponaša. koji je negirao mimetiĉku funkciju umjetniĉkog postoje (premda znatno modificirane) teori. vidljive su u ĉitavom nizu ostvarenja i kasnijih estetiĉa. Estetiĉke i umjetniĉke tendencije o vjer.me rijeĉi na neki naĉin odraţavaju karakteristiĉne oznake stvari. dok je kon.je koje u raznim oblicima brane tezu o mi. Miiller-Freienfels i dr. v. Platon upravo zbog te mimetiĉke funkcije smatra umjetnost manje vrijednom. medutim. već mora prikazati tipiĉni karak.tentna teţnja za oponašanjem.kom djelu.mih.vencionalan naprotiv svagda proizvoljan. već u neku ru. a konvencionalna je ona rijeĉ. neĉega što on doţivljava. kod svakog ĉovjeka postoji la. doţivljava. Ipak je i kod njega osnov umjetnosti mimezis. Posebno. Po Mac Dugalu. Pisto. termin mime. i ptice pokušale zobati.njem. Mimetiĉan je naĉin bliţi zbilji.ter predmeta (npr. No već kod Aristotela. tzv. Meumann. po predaji.ku oponašanje umjetniku imanentnih svoj. Tako je ideal umjetni. osjećaja ili same prirode sredstvom vlastitog izraţavanja. medutim. jednake nama ili gore od nas) ili razliĉite naĉine (pjesnik mimezis pripovijeda radnju ili sama lica djeluju kao aktivni sudionici fabule). obojene voštane figure. po Lippsu. samovoljan. Mimezis je je. estetski proces pri kojem se mi sami uno.sti njenog zvuka polazi i filozofija gramati. 1905). pa ga zovu i prirodnim.mo u stanje unutrašnjeg sudoţivljavanja. . oponašanje samo izabrane. te se poziva na iskustvo Michelangela tvrdeći da su svi umjetnici ostali samo tako dugo veliki i svjeţi dok su zadrţali taj ne.ko vjerno originalu da su ga. Bateux (Les beaux arts. U estetici se mimetiĉnim nazi. 1746). proţdrljivost kod lava). Unutamje oponašanje je. koja je po volji stvorena kao znak za odredenu stvar. izazi. misli.simo u promatrani objekt i time dospijeva. ili razliĉite predmete (ljude bolje od nas. oponašanje. to jest lijepe prirode.nom preslikavanju stvarnosti. koje najvjernije oponašaju ţive ljude. mimesis = oponašanje).) u spoznajnom aktu.našanje same vanjske zbilje. prikazivanje u ko. doslovno opo. a G. n. teoretiĉara umjetnosti i umjetnika sa. kopiranje.zis ne oznaĉava više slijepo.vaju gadenje I ne pruţaju nikakvo estetsko uţivanje).tra instinkt imitiranja. a Sulzer misli da je zadatak umjetnosti.dan od osnovnih pojmova antiĉke estetike i teorije umjetnosti. jer oponaša realni svijet koji je sam oponašanje svijeta ideja. imitiranje.ţe ostati na ropskom izvanjskom oponašanju predmeta.).jem vlastiti proizvod treba da je što sliĉniji i adekvatniji odredenom materijalnom ili (rjede) duhovnom predmetu.jući da je latentni smisao rijeĉi zatvoren u ĉahuri iz koje se oslobada »rasprskavanjem« (sphota. Ve Mimetiĉan (grĉ. sjena sjene.

mysterion = tajna).skog i prvobitnog dolazi ne pojmovno.rodnim. a i filozofiji. 2) niţa premisa u silogizmu (lat.mizantrop dr. B potpuno nerazum. kršćanska). slikovi. svetaca i Isusa (pasionske igre).) znaĉi tajna. edukcija korelata.ginju panteizmu ustanovljenih odnosa. — U postanku i znaĉenju mita.) zna. kod starih Grka.va i osjećaja. Croce i 212 Mistiĉki. B mizantropija). uĉenje o mitu. srednjem vijeku nazivale su se misterijama Mizantrop (grĉ. Mistika se javlja u tvrdnji. edukcija odnosa.nosti većini sluĉajeva mistici na.mimezisMnogi noviji estetiĉari (npr. ţ. doţivljaj kojim utvrdujemo postojanje nego jednom posebnom vrstom intuici.rovanja. ekstaze. neposredan i nomenu koji se oĉituje kao neponovljiva.ţanskim.nje i bilo pokajanje i oĉišćenje. Karakteristiĉno je za misao da je prati razliĉitim oblicima (poganska. bo. bogova i lju. tegorija.stitog priĉanje o postanku svijeta. ali ona u mistike u Evropi i Aziji.njena od antiĉke perceptivne ili predodţbene po. 2) principi koji se nalaze u osnovi Mit (grĉ. misao. legenda.zacije iz biblijske povijesti ili ţivota ĉovjek).ljivi i kod kojih je glavno Mitologija (grĉ. koji u zaglavku dolazi kao Mistika (grĈ. slijed misli koji je upravljen prema zamisao.je.zofiji nalazi se u ezotericima. Uvje. Time je Platon misterije (pl. ĉovjekomrzac. nepojmovno. razliĉitih pojava. Misao. tajanstveni htio pokazati da se ne moţe sve racionalno vjerski obredi koji su širokim masama bili objasniti. mišljenja.no. Uz mistiĉke teozofske Na osnovi nekih karakteristika bilo je pravce i u filo. Mit kao se na posebnim sastancima priopćivale samo metoda objašnjavanja u filo. svako uĉenje koje smatra da je osnova stvarnosti nešto naptprirodno. neznanstveno. boţanstva u sebi i u svijetu. nego neposrednim osjećanjem. V .renje mnogih religioznih fiziĉkog svijeta neadakvatno estetskom fesekta i pravaca da na tajanstven. fantastiĉno. nalazi u svim kulturama u prvim fazama a kasnije i kod Rimljana.zvoja. misao). mythos). neposrednim doţivljajem toga natprirodnog. pa se Misterije (grĉ.novi predstavlja primitivno. nefilozofsko. rijeĉ.zofiji mnogih novovjekih pokušaja da se misli svrstaju u nekoliko kafilozofa postoje mistiĉki elementi (Schelling.ţje. religijske tajne koje su njihova još nekritiĉkog ra.datke. misao vje. u logici: 1) niţi pojam (lat. Spearma. tajan).di. ali nekim Platonovim teksto. neposrednog odnosa s natpri. iskustva. Misao se redovito oĉituje u nekom sudu ili praprincipom stvari itd. otkrivamo odnose medu njima. miseo = mrzim i anthropos = dramati.fije.). ra. tegoriju i smatraju da je svako oponašanje ekstatiĉno. propositio minor). nadnaravno. intuicijom. Mit prethodi religiji. Mit rješavanja problema. mistikos = skriven. sistematizira. misao Schleierma. osjeća sjedinjen s apsolutnim. ne. Misao moţe ukljuĉivati (v. Misterij (sing.vima.). kreativna »unutrašnja ekspresija«. Mistika je rasprostra. Na primjer.no.ĉi tajni kult. r.) odbacuju mimezis uopće kao estetiĉku kaneracionalno. što pripada mistici.ri«.materijalno i da se do »spoznaje« tog boţan. Sinonim za G antiracionalno. Izrasta iz fantaziranja koje proizlazi iz ĉuvstava Bu i ţelja. Mišljenje. do moderne filozo. drugim U stanju takvog akta. neprijatelj ljudi (v. bajka. a u odredeni stupanj uvjerenja o isprav. ustanovljujemo neko »stanje stva. Na primjer: misao konstatacije. Minor. Pet odredenom cilju (rješenju nekog problema) i Misaoni zakoni: 1) opći principi logiĉkog kojim taj cilj dirigira (v. Loskij i dr.cionalno. mi. Misticizam. natprirod. beskrajno zahvaća ne racionalno. Znanost o gdjekada izro.stiĉar se rijeĉima.to neogenetiĉni zakoni: aprehenzija vla.cher. Solovjov. prsubjekt.dile i u obiĉna orgijanja. odredujemo svojstva poja. V konkluzije. B.). preko srednjovjekovne biti ima simboliĉko obilje. nepojmovan naĉin doţivljavaju prisutnost duhovna. misao znanja. misao mnijenja. No misterije bi se obrazlaganje smisla i sadrţaja mita. terminus V minor) u silogizmu. vobitno uĉenje da se boţansko.

stojali tjelesna bolest koja mizantropa ĉini još da razviju kritiĉki dio Hegelove filo. prije bili su izraz sve jaĉeg razvitka gradan. to. mjesto je sama i neposredna »gra. Ona ima svoj korijen većinom u prema kojoj je mjesto odnos jednoga tijela neispravnom prosudivanju ljudi. konzervativan. Namnemotehnika anthro. 1841. Bauer. Rugea i Th.novna funkcija i »smještene«. God. U predaŠnjega iskustva u promjenama organske filozofiji jedan od Aristotelovih na.što objektivno i plastiĉno Aristotel zamišlja mjesto kao neke vrst ovoja stvari.1841) osnovan ne smije zamijeniti. Echter. da zauzimaju svoje mjesto. naroĉito ako joj se pridruţi kakva nasuprot hegelovcima ortodoksima na.jek Glavni literarni organ mladohegelo.novne Svojim teoretskim i politiĉkim radikaliz. ili kako on kaţe. neposrednog iskustva da su sve stvari Pamćenje je prema tome os. Mjesto (grĉ. F. a po tom i kva. lat. bitna osobina svake ţive materije. Naroĉito su prepusti umnom istraţivanju.).tes postavljaju novovjekovnu prirodoznan. U antitezi prema Aristotelu Galilej i Descar. oduzimajući mu zauvi. Jav. Toj tendenciji novo): otpor i mrţnja prema svemu što je novo i posthe. filozofska kategorija kojom se ukazuje na Stimer i dr.mom kvalitete. mrţnja prema umu. miseo = mrzim i neon = (Feuer. »Mjera je kvalitativna koli. Mjera. Nesklonost prema radikalne konze.ru.pos = ĉovjek). S Mizologija (grĉ.jopćenitijih supstance koje se onda nasljeduju. miseo = mrzim i prema drugim tijelima. MiZ zantropija moţe prouzrokovati i psihiĉko Mladohegelovci. (V. u obiĉnom go. pri kojem mladenaĉkoj fazi svoga razvoja (do 1843). filozofije re. i po kome je pamćenje (ne samo Gubljenje mjere znaĉi dakle prijelaz u novu sjećanje kao svjesno pamćenje) os.mizantropijaMizantropija (grĉ.vaca bio je svako normalno prosudivanje ljudi. V biološka funkcija svakog organskog ţivota.stvenu teoriju prema kojoj mjesto nije ništa drugo nego poloţaj tijela u odnosu . pamćenje sadrţaja manje unutarnje Shvativši ga dakle kao ne. mneme = sjećanje. locus).jeku »sistem referencije«.voru213 oĉituje se kao posljedica djelovanja svega odredeni poloţaj neke stvari u prosto.ske klase svega kao neposredna koliĉina za koju je vezano i liberalnih i demokratskih ideja koje su taj izvjesno postojanje ili izvje. Strauss.ligije.nica tijela« koje sadrţi smještenu stvar. filozofi u Njemaĉkoj.voru i raspravljanju uopće. pamće. Marx)..što »smješteno«. Hering.meyera.novna kvantitetu.) F Bauer sa svojom filozofijom samosvijesti. u biti već relativi. mijenjaju ime ĉasopisa u »Deutsche Jahrbiicher« nesklonost da se rješenje nekih problema koji biva zabra. nezadovoljnijim.lja se »Hallische Jahrbiicher fiir deu. ili više njih na cijelo ĉovjeĉanstvo. M. koji su poremećenje.tsche ĉesto u vezi s melankolijom (v.bach. mrzim i logos = um). tj.jim formama. ali se to dvoje Wissenschaft und Kunst« (1828. nastaje i nova nauĉanje koje je zasnovao fiziolog Ewald kvaliteta. odredeni predmet zadrţava svoje os. Feuerbach u ranijem periodu. topos. V (Hegel).ĉina. L. mrţnja prema ljudima. prevladavanja stare mjere.titete dovodi do Mnemizam (grĉ.stiĉko shvaćanje.kvencije povukli na podruĉju umnom go. a takoder Marx i Engels u izvjestan odnos kvantitete i kvalitete. tako da su došli i do ateizma Mizoneizam (grĉ. F Aristotel je najopćenitije odredio mjesto kao Mnemotehnika.gelovske filozofije pripadali su D. shvaćen kao prenošenju nepovoljna suda o jednom ĉov.zofije. pa prema tome i nova mjera.njen 1843. Kad promjena kvan. Prvu razradenu kod osnovne ţive stanice i prate sve oblike teoriju mjesta pruţio je Aristotel. koja je postala habituelnim naĉinom ţivotnog nadovezuje se i današnja relativistiĉka teorija naziranja. B. što nije u skladu sa već uvrijeţenim nazorima.nje). postupak koji ima svrhu da olakša ono što sadrţi ili obuhvaća ne. miseo = od A.sna kvaliteta« razvitak pratile. Polazeći od ţivota u sve komplicirani. Posljedice pojmova (kategorija) i jedna od osnovnih podraţajnih djelovanja okoline oĉituju se već kozmologijskih kategorija. odnosno u prema nekom drugom tijelu.litetu.

Kant) razlikuju kao tri spoznajna promjena.sluĉajnost.ji ih je od znanja koje karakterizira pu.).) na drugi.ja vivendi — naĉin ţiv.tegorije modaliteta 3) modus (ponendo) tollens i modus (tollendo) mogućnost-nemogućnost. naĉin. pravac koji (u knjiţeV.ljenja.dus logici.fiji (npr.tora koji ĉemu se mnijenje shvaća kao mišljenje u koje bitno ne mijenjaju odredeni feno. pri nastale pod utjecajem razliĉitih fak.ĉkih. zbivazakljuĉivanja u pojedinim figurama nja. 2) u disjunktivnom silogizmu (tvrdeći jednu psihologiji: zajedniĉko po. modalitet suda: stupanj sigurnosti nekog (ponendo) ponens i modus (tollendo) tollens — suda s obzirom na mogućnost (pro. U logici: 1) naĉini Modalitet (lat. Laber. od nuţnosti na Spinozu su modi pro.lazna upravljenost Modernizam (franc. a tim elementima. vjerovanje i znanje. Tyrrell. doxa. srodnih osjeta. Neki kasniji Modifikacija (lat. Modernisti ma. modernisme.kvencija u od atributa kao stalnog svojstva. Za mogućnost (ab esse ad posse).nje smislenosti sa smislenim ili već poznasu sa relativisti. bivanja i Modalan (lat. Sastoji se u214 Fogazzaro.liku nastale djelovanjem okoline. va.) teţi za tim da se odredeni fenomeni usklade s duhom vremena. nesigurno i nedovoljno zasnovano odricali papi pravo na vrhovnu vlast. tolerantne koegzilikovnoj umjetnosti i dr. u Nje.nih funkcijom modus rectus — direktna uprav. modaliteta suda (v. .). atributna niza (fi. U ontološkom (v.nosti. ali i (u negativnom znaĉenju te rijeĉi) hirovima mode.snovano. postojanjeponens — naĉini zaklju. modalitet.thonniere i dr. modalna konze. ponekad i agno.).).druĉje kvalitativno mogućnost iskljuĉuju se ostale i obratno).nog je modus modifikacija atributa supstancije (npr. općenito : tendenci. nijeĉući posljedak nije.tiĉki sud: S mora biti posljedak. Termin je stvoren u katoliĉkoj teologiji i filozofiji.nje). i u poĉetku 20.van. modus novi. stanja.). okolnostima uvjeto.protstavlja znanju. ponekad u smislu osuvremenjivanja. Te se modifikacije gube kad prestane uvjerenošću.mnemotehnikasmislene povezanosti. nestalno svojstvo supstancije za raz. J.mjenljiva stanja jedne zbilju (ab oportere ad esse).nja mnijenje. a oznaĉavao je pravac koji je kritizirao odredene dogme crkvenog uĉenja i koji je imao najviše pri. sluha i intencija) na neku doţivljajnu predmetnost.) Pet supstancija. uvjetovanost. suvremeni). Po Kantu su ka. lat. modificatio = preinaĉe.odnosno pomišljanja.tivnom nasljedne. 2) mo.nosno na prasupstancije.ne = koja se javlja s direkt.nje nekog mišljenja bez crkvene relikvije i obrede i oštro napadali dovoljnog razloga i bez ĉvrstog uvjerenja. L. mijena oblika. G uvjerenost a i objektivno je dovoljno Modus (lat.ĉemo uvjet. filozofi (npr. G. P). G mnijenje se su. modus asocija. A. postojanje (asertorni sud: S hipotetiĉkom silogizmu (tvrdeći uvjet tvrdimo jest P) i nuţnost (apodik. Mnijenje (grĉ. za raz. naĉinski. a dr.su od vjerovanja koje se odlikuje subjek. kod Parmenida) moral. uvjetova.ljenost (v. Već u krutost i hipostaziranost crkvenih kanona i grĉkoj filozo. od.tivnom povezivanju elemenata sadrţaja Gibbons. P konkretni naĉin oĉitovanja bitka. a sre. (V. st.men.) smislu zasnovano. i djelovati onaj vanjski uzroĉnik ko.stalica potkraj 19.nih propisa.nom zajedno. Loisy. stanovitog organa kao što su osjeti vida. ali nije objektivno za. Pet modus obliquus — zaobi. ali ni. naĉin oĉitovanja bitka.maĉkoj. što ne biva kod mutacije (v. 1) u kategoriĉkog silogizma (v.ĉivanja u nepostojanje i nuţnost. odbacivali mišljenje. preinaka. Italiji i Francuskoj (A.na subjektivna izazvao. U ni.deni su u dva odijeljena mogućnost (ab oportere ad posse).rijacija stup.smo subjektivno potpuno uvjereni i koje biologiji naziv za tjelesne promjene • koje su nije dovoljno objektivno zasnovano. prihvaća. atribut).blematiĉni naĉini zakljuĉivanja u mješovitom sud: S moţe biti P).liku u logici postoji tzv. evolucionistiĉkih. od moder. i to od zbilje na razliĉiti duševni procesi su modi svijesti).).stiĉkih spoznajnih pozicija opinio). Po Descartesu mogućnosti zakljuĉivanja od jed.ziĉki i psihiĉki) (v.

Oslobodenje je eti. tj. moralnih zasluga nagomilanih u toku bezte od.).).gurno.) pretpostavlja apso. samo na temelju neĉega zbiljskog.matiĉni sudovi). 2) u kolo.— Pored razlikovanja v. brojnih ţivot. sadašnjosti bića.ka ne mora dogoditi. denja moţe postići jedino kao posljedica Ona leţi iz.vom se dogodi. i Hegel odreduje ideju kao proces cvjeta samo na vrhu najviših zda.cija Spoznajnoteorijski ili materijalno-objektivno (sklhana.nja« samokretanja ili proizvodnju gdje mogućnost (Šankara). koja istiĉe primat zbiljnosti kao punoga prisu.noj Tako je npr.kvijalnom mogućnosti (moći). tj.reom rasta biljke: sistemima. dovodi do stanja trajne istovjetnosti sa svemoţe biti.lutizaciju kmana. v. 3) treba uspeti: razlikovanje sebe (atman) i neOntološka (ili metafi. Pe Pe Mogućnost. drosti u indijskoj filozofiji.mena govoru. Sliĉno tvrdi i suvre. samsara).). No nasuprot Aristotelovoj i skolastiĉkoj nauci o potenciji i aktu.lozofskim najĉešće objašnjava primje. ali filozofija egzistencije (v. jer nije si. ublaţenje i prestanak patnje u nesebiĉ.stva. jer za to obuhvatnim (brahman).stotela do danas. relacijom neodredenosti.zavica što zbiljnost. pa i je moguće Što bivstvuje prema mogućnosti (v. U vedanti stanje oslobodenja (mukti. Stanje odredenja ulaze medu kljuĉne distinkcije oslobodenosti na.medu nebitka i bitka kao zbiljnosti. sve ima u sebi moć da bude (usp. krajnji cilj svake muzbiljnosti (stvarnosti) i nuţnosti (v.govara Aristotelovoj »dynamis« (lat. v. sve što ne sadrţi u boţja zbiljnost proizlazi iz njegove beskraj.prosto zamisliti miniranosti djelatnošću. nad mogućnošću kao modalitetom budućega koje još nije. — Stanje oslobodenja ima razliĉita biva zbiljnost. Kome nedostaje jedna od tih uzoru na Aristotelovo shvaćanje prirode kao vrlina. nikada se neće pomoću jedne same kretanja (kinesis). ĉija je mogućnost bitno ostvareno i teţi to'me da postane vezana za razvoj ljudske svijesti i prozbiljsko(entelecheia).« — 2) Specifiĉna etiĉka svrha jest poten. moţe se. Tako .modusstencije. Mokša je pojam 1) U formalno-logiĉkom smislu mogućnost antitetiĉan karmanu (v. Ta su obiljeţja bitno iracionalne (v. »oslobodenje« iz vjeĉnog toka zbivanja (v. 3) ontološki odreduje kao mogućnost (Sein-konnen). predgovor prirode. a u biti i opstanka i nauke o kategorijama. prijelaza iz moguć. »Fenomenologiji du. suprotstav. — Mokša je akt oslobo.ne sebi ništa protivrjeĉno. ali bi moglo biti i sposobno je da kvantnih procesa i tumaĉi ih Heisenbergo. — Po dva krila za pticu. novovjekovna filozofija obrće ovaj odnos i daje prvenstvo mogućnosti nad zbiljnošću. zatim realizacija sebe.). modalna budizmu njegovu krajnju negaciju. koja ĉovje. ali se to moţedogoditi blematiku njenog samosvojstva (atman. kip mogućnost u kamenu ili drvu djelatnosti (niškama-karma) i odricanju od dok još nije isklesan. ĉovjek u sjemenu itd. koje mu »Odricanje i razumijevanje su za ĉovjeka što i prethodi prema biti. sve ono što je vjerojatno. koja je biljka pu. ali još nije zbiljski prisutno. koja na kraju odreduje se kao realna moć da nešto bude. v.). od Ari. pojmu i vremenu.) metafiziĉka obiljeţja u razliĉitim fi. »plodova« djela. modalitet).tia) kao predstupnju »energeia« (actus). prema rijeĉima Šankare: mogućnost znaĉi da se nešto podudara sa »Posljednje su po redu stepenice na koje se sadrţajem iskustva i ne protivrjeĉi mu. Ta se vrsta osloboprethodno treba da budu ispunjeni neki uvjeti.ha«).ĉki kao neprotivrjeĉno. moderna fizika kad istiĉe »akauzalnost« ĉega još nema.denja Aristotel Met. nirvana. modus procedendi — naĉin po-215 Leibniz smatra da je zbiljski svijetmokša stupanja da se postigne neki cilj.ljeno Mokša (sansk.zvao je Buddha nibbana metafizike i odrţala su se u povijesti ontologije (sansk. satori u zenu).nosti u uzdići do slobode. IX).ziĉka) mogućnost sebe. da njegova opreka ne uvjetovano asketskom disciplinom koja ima mora biti laţna (proble. (usp. tj.) pupoljak — cvijet — plod (usp. Pet »najbolji od svih mogućih svjetova« kao što Moguće: 1) u logiĉkom smislu.) ili moralnoj deteroznaĉuje da se nešto moţe na. 2) dvostruku svrhu: 1) metafiziĉka realiza.). modalno odredenje. pa stoga i pojam dijalektike (v.

pa. kleptoma. Ponekad se monomanijom zove i nor. Monomanija (grĉ.hovu vezu i podudarnost.hiĉne aktivnosti prema nekim uţim ili ne.snog porijekla. zalogaja. odnoše.nje. zastupao je Hackel koji osni. Monizam (grĉ. filozofski ontološki pravac koji raznolikost zbilje svo. Monogeneza (grĉ.stiĉki monizam je kod Marxa i Engelsa do. U tom smislu moral sadrţi u sebi odredene obiĉaje. Tako je piromanija bolestan nagon podmetanja poţara. što proizlazi iz filozofije moniz.segao svoj najviši oblik.). postupanje.ma (v. jedne te iste forme.). Monoteizam (grĉ. Su.gon trajnog putovanja i skitnje. B Moral (od lat. monos = jedini i file = porijeklo.protno: polimorfan (v. princip. Monomanije se ĉesto javljaju kao simptomi nekih ţivĉanih i dušev.terijalni bilo idealni.nija nagon okradanja.) i idealizam (v.). ono što se razvilo.di na jedan jedinstveni princip (v.obiĉnim podruĉjem ljudskog zanimanja. Monistiĉko je ono tumaĉenje koje zbilju svodi na jedan jedinstveni.zam proizašao je iz starozavjetnog ţidov.) i kao takav se u toku vremena mijenja i svojim smislenim opsegom i sadrţajem. pro. kome je apsolutna ideja (v. ideale itd. te vlada identitet duhovnog i materi. prosudivanje. Prirodoznanstveni filozofski monizam. Prvi svodi svu zbilju na ma. što je jednovr. naroda.). kulture i druge stvaralaĉke tvorevine.) i pluralizam (v. volju. Ve Monistiĉki. drugi na idealni princip (ideju. norme. Materijali. prozora). oznaĉava ono što je jedinstvenog.va i Savez monista (1906).ma. jedan od obli.). materiju. što potje.stva. moralis = ćudoredan). kao što je unutar odredene skupine ili zvanja npr. jednolik. razliĉitih neuroza i sl. Pojam monist upotrebljava prvi put Chr. u razliĉitih plemena.nih oboljenja (epilepsije. mores = vla. »lijeĉniĉka etika« itd. poriomanija na.pise.ka (pored religije. Monoideizam je vladanje jedne jedine pre. porijeklo). Monofiletizam (v.dodţbe u vrijeme trajanja stanja paţljivosti (Braid.jalnog svijeta i njihovih oblika. iz jednog izvora. ili praktiĉno bezvrijednih ili neobiĉnih. monos = jedini i morfe = lik). Suprotno: polifiletiĉno (v. boga itd). prava. uĉenje o porijeklu ţivih vrsta organizama iz jedne jedine vrste. politike. monos = jedan i genesis = postanak. tijelo i dušu. koje je u poĉetku bilo politeistiĉko kao i druge religije. Te. gru. mnogi su filozofi pokušali riješiti svodenjem tih principa na jedan jedini.). smjernice.terijalni princip. V Monofiletiĉno (grĉ.danje.sredniĉki i kadgod eklektiĉki sistemi. zajedniĉkog porijekla. monos theos = jedan bog). kao nepisane regulative koji se nameću pojedincima ili ĉitavima grupama svojom obaveznošću za djelovanje. pravila. Kr Monomorfan (grĉ. kategorije. slojeva itd. Suprot. Moţe se odnositi jednako na ţiva bića kao i na jezike.mokšaTaj je naziv kasnije preuzela i vedantinska216 filozofija (brahmanirvana). agresivnih i štetnih. u velikoj mjeri opterećen mehaniĉkim ma. v.malna ali naroĉito snaţna usmjerenost psi. Kršćanski monotei. filozofsko-teološko shvaćanje prema kojemu postoji samo jedan bog (suprotno: politeizam.nosti. monos = jedan imoral mania = ludilo). Suprotno: poligeneza. jednom rijeĉ- . bilo ma. aritmomanija nagon beskorisnog prebrojavanja stvari (koraka.) kao po. ne mogavši naći nji. mos = obiĉaj. Osnov.ne su vrste monizma materijalizam (v. koji je stvorio svijet i uprav.škoće dualizma koji postulira apsolutno razliĉite supstancije: materiju i duh. monofiletiĉno). prirodu i duh. patološka sklonost za odredenu vrstu ĉina i preokupacija: asocijalnih.no: dualizam (v.ka društveno-povijesnog ĉovjekova opstan.). monos = jedini).. Jedan od najvećih monistiĉkih idealistiĉkih sistema je Hegelov. Woiff.lja svime što se dogada.ĉe samo iz jedne ţive grane.na. Ribot). duh. a ĉesto i pojedine profesije imaju svoj osebujan moral (ili »etiku«).) osnova cjelokupne stvar. te je razliĉit u razliĉitim povijesnim razdoblji. te je po prvi put i sama povijest materijalistiĉki interpretira. drţave itd. tzv.terijalizmom. rod). klasa.

Stoga se u svakom moralnom obliku in nuce nalazi već jedna odredena etika (etiĉka koncepcija) koja se temelji na suprotnosti. dakle u etiĉko-teorijskoj sferi ili filozofiji. moralnost. nego ako proizlazi iz ideje ĉiste duţnosti (v.na« ili »prava mjera«). naziva se legalitetom (v.njem. tako je i moral prije sve. apstraktnost i neodrţivost morala (a u tom smislu i etike) u pretenziji da se proširi i vaţi za sve oblike ĉovjekova ljudskog opstanka (apsolutno i opće moraliziranje svijeta.va smisla i njegova djelovanja). Moralno opredjeljenje sadrţi u sebi.će bio moguć i podnošljiv. si. U uţem smislu oznaĉuju se ovim imenom filozofi i pjesnici ĉija su djela pro. njegovom razvijenošću i diferencira.lovu »objektivnom duhu« moralitet je — pored apstraktnog prava — samo jedan od predstupnjeva obiĉajnosti (v. što rezultira specifiĉnim svjesnim htijenjem. a njihov je nosilac ĉovjek kao filozof. kako bi zajedniĉki ţivot prije svega uop.jima se jedan moral oblikuje.se se na »um«. prirode. a odnose se na moral. S druge je strane ograniĉenost. moralitas).njenost u zbilju (bitku). zatim tra. dok su druge »teorijskog« karaktera i odno. ĉime se ide na uĉvršćenje ili sredivanje postojećih odnosa pojedinaca i grupa. Po svojoj biti moral oznaĉuje odre. U Kantovoj etici neka se radnja vrši u smislu moraliteta sa. stavovima.ska disciplina ili teorija.ĉivo moralno (dakle: moralistiĉki) reagiraju. La Bruyere i dr. ćudorednost.late.ga uvjetovan ekonomskom strukturom dru.).ke. 1) odredenje njegove biti.ĉovjeĉanskom) smislu. Bit moraliteta jest u onom apstraktnom »treba da« (Sollen) ko. ĉime se utvrduje da etika (kao filozofij. navikama. vrednovanjem i prosudiva. a onda i bar donekle »normaliziran«. kojima su obuzeti i na koja isklju. 2) njegovu sistematizaciju i 3) na misaono transcendiranje gotovih opstojećih oblika morala.no u skladu sa zahtjevom duţnosti.moralju za odreĊeni oblik ţivota u postojećoj za-217 jednici ili društvu.). mnoštva morala i jedinstva eti. Osjetljivi su na probleme svoga društva i vremena. na zajedniĉki ţivot pojedinaca ili grupa i na sebe sama. ĉija se realiza. odnošenjem. koji je sklon moraliziranju (v. pa se realiziraju na »višem stupnju«. općenito nauĉava.). opreĉnosti ili rasponu izmedu bitka i trebanja. U Hege.zitivne momente svakog moralnog oblika dovodi misaono do konzekvencije. kome nedosta.ţeta moralnim smislom i uzvišenošću. ĉovjeko. moralno shvaćanje.). Ako je tek formal. moralni filozof.je u postulatu (v. K Moralist.je objektivna društvenopovijesna ukorije. dok se smisao moralnog oblika ĉov. idealno) transcendiranje ili prekoraĉivanje postojećeg stanja u jednom općem (opće. »moralnim prodi. zapravo izraz subjektivne moralne svijesti. ono etiĉko s druge strane usmjereno je na (faktiĉko ili misaono. utvrduje i iz. Moralitet je po Kantu bit ĉovjeka (ĉovjek = moralno biće).jekova opstanka u statusu postojećeg mora.deno ljudsko ili društveno opredjeljenje u odnosu na drugog ĉovjeka. K Moralitet (lat. Time etika one po.štva.ja ĉesto sankcionira njegove norme i postu. Kao i svi ostali oblici društvenog ţivota. nauka.nošću.) praktiĉkog uma zastaje u ĉistoj subjektivnosti trebanja.stan naĉin suprotstavlja onome »što i kako već jest«. Poznati francuski moralisti: Montaigne. pored svojih pozitivnih propisa i pravila ko.sobnih odnosa odredene društvene zajedni. obiĉajima.graduje. djelovanjem. prije svega ono >da bi i kako bi nešto trebalo da bude« ĉime se na svojevr.jalnom medijumu (njihov je kriterij »sredi. religijom ko.mo onda ako nije naprosto podudarna s moralnim zakonom.cija pomiĉe u »tamnu ili lošu beskonaĉnost« .la uglavnom iscrpljuje u reguliranju medu. No. onaj koji na ţivot i svijet oko sebe gleda sa stajališta morala.ma.stem morala) i pored sve razliĉitosti moral.kama«.dicijom.nih oblika ide na.telj morala. La Rochefoucauld. postupci. Iz ovoga karaktera morala proizlazi princip tzv.) ili tzv.ce. od kojih se prve nalaze i realiziraju u soci. interesima klasa i grupa. znanost. Vauvenargues. Ovumoralitet razliku izmedu morala i etike uvidio je i na nju na svoj naĉin ukazao već Aristotel podjelom kreposti (vrlina) na etiĉke i dijanoetiĉke (v.

osjećajnog morala. pravedno i nepravedno.sti i smrti. v. Baer. moralisti). Cu. i to je ona opća pretpostavka s koje moralizam polazi apelirajući na ĉovjeka pošto ga je prethodno već pretvorio u moralno biće.no ćudoredno reagira na moralne vrednote. G Mortifikacija (lat.šen je više na motornu reakciju nego na zamjedbu signala. oblik. pa tako govorimo i o morfologiji kulture. pravo i nepravo.gije prenosi se danas taj pojam i na drugamotoriĉni tip podruĉja. po Haec. poticaj. moralno osjetilo (osjećaj.moralitet(Hegel) kao »progres u beskonaĉnost«218 (Kant). moralitet. K Motivacija (lat. uĉiti neki simboliĉki materijal brţe. K Moralnost. Motoriĉni tip lako stjeĉe razliĉite psihomotorne vješti.lazi faze rastenja.skim filozofima Shaftesburyju. morfe = oblik i logos = nauka). temelj tzv. mortificatio = usmrćiva.) odnosno razloga iz kojih su ta djelova. Millu i dr. Motiv (lat. ako jest. Spengler tako u razvoju pojedinih kultur. Morfe je nepromjenljiva. uĉiniti mrtvim.ne. pokretalo. Kod Platona je svijet u ideji. K Morfe (grĉ.ma sastoji se u tome što on apelira na ĉov. Bit ĉovjeka odredena je ovdje kao moralna bit (moralnost). ĉime je volja motivirana za djelovanje ili odluĉivanje (v. gdje se pita je li i.vier. determinizam. sposobnost.kleu. Roux. ili sama tema koju umjetnik ozbiljuje i obraduje. U Aristotelovoj metafizici morfe je aktivnost koja djeluje u neoblikovanoj i pasivnoj materiji. a kod reagiranja na razliĉite signale ude. U estetici se motivom oznaĉava ili ono što pobuduje umjetniĉko stvaralaštvo. ako pri tom ĉitanju naglas ili prave bilješke. od kojega potjeĉe i njen naziv.jedinih razvojnih stupnjeva i oblika kulture. movere = pokretati).).kljuĉivo u moralnom (etiĉkom) podruĉju i smatra to mogućim. ĉuvstvo) za dobro i zlo.nje).noj filozofiji kod fenomenologa. Drugi neki morfolozi kulture vide u ĉitavoj povijesti kulture linearni ra. upravljanje volje po odredenim motivima (v. Pojam motiv kao specifiĉno etiĉka tema javlja se pri odredenju problema slobodne volje. cvata.nja proizašla.). pruţa nam ujedno. a kako u oblicima naj.nije (v.ku ĉovjeka nastoji sagledati i razriješiti is. dar pomoću kojega se sponta.nov za sistematiku. povod za voljno djelovanje. objašnjavanje i opravdavanje nekog ĉina.dinih dijelova i zakonima po kojima se taj razvoj zbiva. dok se istraţivanjem njihove unutrašnje grade bavi anatomija (v. Ti se kulturni likovi shvaćaju kao ispoljavanje odredene unutrašnje samo. znanost kojoj su udarili temelj Goethe. indeterminizam).nja i sl. Pojam se javlja u suvreme. K Moralizam (lat. Unutrašnja i bitna protivrjeĉnost moraliz. najbolji temelj za prouĉavanje filoge. poniţavanje. S Morfologija kulture. Odatle sva njegova apstraktnost i idealistiĉnost (v. Bu . staro. dok on to tek treba da bude ili postane. Morfologija se ograniĉava na raz. Iz podruĉja biolo. predstavlja tip ljudi kod kojih prevladava iskustvo osnovano na kinestetiĉnim osjetima. neke radnje iznošenjem motiva (v.). povijesnu i društvenu problemati. B Morfologija (grĉ. Stoga morfologija saĉinjava os.nu. na.zvojni uspon.stalne zakonitosti koja odreduje nuţdu po.matranje vanjskih oblika i kakvoće organa.). Motiviranje.jasnije dolazi do izraţaja srodnost pojedinih organizama. Hutcheso. razvojem njihovih poje.). To je obrnuti platonizam. gdje ima pribliţno jednako znaĉenje kao kod Aristotela. analogno razvoju organizma. lik. mladenaštva. ĉuvstvenog. usmrćivanje strasti. Motoriĉni tip.). nuţna konzekvencija apstraktnosti moralnog stanovišta koje bitnu ljudsku.) prirodeno ĉovjeku kao neki prirodni organ.nih likova. promatranje razvoja pojedinih kultura analogno oblicima organskog ţivota.). morfologiji povijesnoga promatra. iznošenje ili utvrdivanje pokretala ili odredbenog razloga volje. koje je (po engle. ubijanje. a bavi se istraţivanjem oblika organizama. Ljudi će toga tipa npr.jeka kao formiranu moralnu osobu. a kod Aristotela ideja u svijetu. Moral sense (engl. Homeu [moral sentiment].

) — teolog. U me.ja. pluralizam). kojega neki smatraju zaĉetnikom islamskog ato. — Razvoj islam. a svojom je kritikom mu'tazilitskog »liberalizma« predobio povjerenje konzer. Abu'lHasan 'Ali al-Aš'ari iz Basre (9. .ne kontrole. 1) spon.vativnih teoloških krugova za dijalektiĉke i filozofske rasprave u teologiji.puno razdvojili logiĉku metodu od pozitiv.sivne samoće. st. sufi). Teolozi ove škole sluţe se u dogmatskim raspravama racionalnim dokazima i dijalektiĉkom metodom. pogreška u dokazivanju. Kao u gjainskom i vaišešika (v. dok se s druge strane njihov smisao za dijalektiĉke rasprave sve više zapleće u interpretacijama mutnih i sumnjivih mjesta u kuranu. nego i zbog toga što je kasnija skolastika pod utjecajem aristotelizma snaţno potisnula atomistiĉke pretpostavke.) svijeta u svakom trenutku nanovo. naziva se gjivan-mukta.) atomizmu i ovdje je duša monada.nog zbivanja u svijetu i relativnosti dobra i zla.ljava kao identiĉan s mokša (v. koje preuzimaju preteţno iz helenske filozofije. »osloboden za ţivota«. Ovakve teorije mutakallimunskih teologa nazivaju se »bezboţnim«. koja se sastoji u obilaţenju prijeporne toĉke. takav se mudrac povlaĉi u stanje pa. samo intelektom shvatljivi svijet. koja je izrazitiji nosilac istoĉnih. koji vuĉe korijen od Demokrita i Epikura. Mukti (sansk. Medu tim pozitivnim stavovima istiĉe se osobito atomizam ove škole. aktom oslobodenja. supstanci.). univerzum. Mundus. ili muni.skim argumentima mutakallimuna.kallimune kao nedosljedne sofiste. Suprotno: ignoratio elenchi (v. zamjed. Mudrac. praslika idealnog svijeta. st. heterozetesis (v. Oštrica njihove rjeĉitosti uperena je najprije protiv mu'tazi. a upotrebljava se nepromijenjena i u novijoj filo.). Ibn Sina (Avicen. st. kao: mundus sensibilis — osjetni. Motorni ţivci. pot. ali kasniji mahayana budizam negira moralnu vrijednost ovog stava. Termin se ĉesto upotreb. F Mutacija (lat.tana i iznenadna kvalitativna ili kvantitativ.motorikaMotorika je skupni naziv za razliĉite219 oblike tjelesnih aktivnosti koje se sastoje od više ili manje koordiniranih i sloţenih pokreta. koji je postigao oslobode. mundus arhetypus — nadosjetni svijet ide. Veliki skolastiĉki filozofi. ili apsolutizacija duha (atman. koji su ujedno smatrani i velikim aristotelovcima. oznaĉuje svijet shvaćen kao mnoštvo koje se ne da svesti na jedin.beni svijet. a po mnogim teorijskim implikacijama nesumnjivo i od indij. a nastaje zbog promjena u ge. Aš'ari uĉi da Allah stvara atome. mutatio = promjena). koje su dotada neprestano prodirale u islam i s apologet.nje. a smatra se da sama njegova prisutnost djeluje blagotvorno.ni svijet.netskoj konstituciji organizma. ali se ti pokreti izvode bez znatnije psihiĉ.skog atomizma teško je prouĉavati ne samo zbog ovakvih ukrštavanja ideja.lita (v. koji su potjecali iz ove škole (osobito Ghazali i Razi u 11.stvo (v.na) i Ibn Rušd (Averroes) napadaju muta.). za razliku od izraza univerzum. naj. pojam kojim se.). Već Nazzam (9. stanje oslobodenosti duha od uvjetnosti pojavnog svijeta.nih utjecaja. Tako npr. U budizmu se takav mudrac naziva paććeka-buddha.duvremenu ojaĉala je u islamu mistiĉka struja. Ve Multiverzum. sumaniya).zofiji s razliĉitim atributima koji oznaĉuju odredene svojevrsne filozofske pojmove.). Oslo. kršćanski skolastiĉari nazivaju mutakallimune »loquentes«.jalnu »akcidentalnost« (v. 2) glasovne promjene kod djeĉaka u vrijeme puberteta. Ve Mutatio elenchi (grĉ.loga.nih teza antiĉke filozofije. Kasniji su skolastiĉki mislioci. v. sofizam).) pobija atomizam Abu'l Hudhaila al-'Allafa.). Mutakallimun (islam): predstavnik uĉenja kalam (v.skih sumana (v. odn.na promjena u svojstvima nekog organiz.).mizma. v. Zbog takve obrane kuranske nauke od stra.) ako je poĉinjena hotimiĉno (v.bodivši se potpuno determinizma moral. tj.)mutatio elenchi otcijepio se od mu'tazile iz tih raz. To je latinska rijeĉ. koja se prenosi na potomke. centrifugalni ţivci. »utihnuli mudrac«. Javlja se vrlo rijetko. svijet.ma.prije staroiranskih tradicija (v. mundus intelligibilis — duhov. jer ne mogu postojati po vlastitoj prirodi (usp. dharma u budizmu).

). Filozofsku stranu uĉenja o slobodi volje izveo je odatle Wasil ibn 'Ata'. a to dovodi do kobnih posljedica za njen opstanak. istiĉe se: 1) apstraktni mo.tikom i povezala podruĉja islamske dogma. odakle preuzima i niz neislamskih elemenata koji tada prodiru kroz istoĉne. kod koje dvije individue razliĉnih vrsta ili i iste vrste (suprotno parazitizmu) imaju uzajamnu korist od svog zajedniĉkog ţivo.slije smrti. v.). Medu predstavnicima mu'tazile u Basri osobito se istiĉe Ibrahim ibn Saiyar al-Nazzkn (polovina 9. Boţji »atributi« ne. a nije mu pridodana (kao u Farabijevoj inter.medu pristaša Abu Bekra (Omajadska dina.ta. apsurdnost mistiĉkog uĉenja o boţjoj ljubavi po kojoj se sjedinju. U praktiĉnoj teologiji vjera se temelji na djelima poslušnosti više nego na kontemplativnom uvidu.skim. Usprkos svom neutralizmu mu'tazila ostaje bliţe š?itskom stavu.tike s filozofskim temama i dijalektiĉkom metodom helenske filozofije.ne jedna u drugoj.). u kojem se oĉituje trajna istina skrovitog bivstva (mahiya.pretaciji platonskih ideja). takav naĉin simbioze (v.mutualizam Izraţeno u duhu islamskog aristotelizma: egzistencija boţja identiĉna je s njegovim bivstvom.). kalifatske vlasti polovinom 7. osobito manihejske utjecaje.ĉke analize u tumaĉenje kurana.). Medu »ko.).) problema. st. Kasnije bagdadska mu'tazila poĉinje sa stajališta svoje racionalne kritike napadati i metafiziĉke teze kurana.srednoj je vezi s metafiziĉkom teorijom manifestacije. Prema Nazzamovoj teoriji proţimanja stvari su skrive. — Mu'tazila uvodi metodu gramati. Ekstremni indeterminizam u isla. kalam) poĉinje gubiti vaţnost i ugled.ti na kojoj je strani pravda. Filozofija se pri tom i u islam. Naziv škole potjeĉe od onih koji su se »odvojili«.rijenima« ili dogmama.mutazilaMu'tazila (islam).hamedov nauk. i 9. Snaga Omajadske dinastije osnivala se na vjeri u predestinaciju.tovne. — Iz stava prvobitne politiĉke neopredijeljenosti razvija se teorija teološkog i filozofskog indeterminizma. U empirijskom svijetu spoznaja je ograniĉena logiĉkim sposobnostima razuma. a fiziĉko zbivanje sastoji se u tome da skriveno postaje vidljivim. v. Škola je riastala u Basri. na koje svodi Mu.stija) i Alija (šfiti.znaja postiţe se tek proĉišćenjem duše po.noteizam (negacija antropomorfne sliĉnosti Allaha i stvorenja. a drugi grešni. koju ţeli ostvariti intelektualiti. Odvajanjem Aš'arija (v.mu zastupa kasnije uĉenje kadariya (v. st. teološka škola koja se220 prva poĉela baviti spekulativnom (v.giae« (v. . — 2) Boţanska objava istine posredstvom proroka u nepo. ili za. — Tako mu'tazilitska teologija dobiva prvenstveno apologetsku i polemi.uzeli neopredijeljen stav u borbi oko svje. medusobne zavisnosti. st. u ĉijem se uĉenju nalazi niz karakteristiĉnih shvaćanja srodnih indij. a razvijala se osobito u 8. Šira intuitivna spo.skoj skolastici cijeni kao »ancilla theolo.). Ve Mutualizam (lat. Medu njima se ipak istiĉe jedan: spoznaja koja se smatra bivstvom boţanskog bića (Nazzam). ali je vjernicima nemoguće pouzdano razazna.nost boţja pretpostavlja slobodu ljudske djelatnosti. mutuus = uzajaman). Wasil i drugi mu'taziliti u Basri raspravljaju i s manihejcima i s indijskim sumanima (v. vatrena iskra u kamenu. Prolazne ili sluĉajne pojave iskustvenog svijeta proizvod su atomskog kretanja.ĉku svrhu.). — 3) Praved. kao npr. v. iz. Time se potvrduje personalno postojanje Allaha kao svjesnog stvaraoca (za razliku od pan- teistiĉkog uĉenja dahriya.maju stvarne egzistencije.je sa stvorenim bićima).ĉkim putem. za dinastije Abasida. pa konaĉni sud treba prepustiti Allahu. Mu'tazilitski »secesionisti« su dokazivali da su u borbi Muhamedovih nasljednika za vlast jedni sigurno pravedni.

osobito malih i zaostalih.). no ta je aktivnost manje sloţena i manje karakteri. Nacionalizam.skom prirodom. Pt Naivan (lat.rohrvatskoj knjiţevnoj tradiciji zastupljena su dva znaĉenja.ne. specijalizi.). Prema Kan. Sinonim je »priroda«. o nadosjetnom svijetu. što prelazi podruĉje osjetnosti. v Kr Nadraţaj. Naĉelo. tako da naivitet kao prvo.nacija N 2 2 1 NadreĊen ili superordiniran (lat. V Nadarenost. v.bitna osobina ljudska samo još kadikad do. Katkada termin dobiva i ontološko znaĉenje te se govori o nado. slikanje. Nagnuće. nadreden je pojmovima vrste.terijalnog ţivota uvjetuje socijalni.jalnih zemalja oznaĉava društveno-politiĉki pokret tih naroda za nacionalnu nezavi. glad. specifiĉna narodna zajednica. sklonost. unutra. pojmovno.ning. v. tj.). za osamostaljenje. politiĉki i duhovni ţivot uopće« (Marx). super = nad i Nacija.stvene (nacionalne) drţave.snost i ravnopravnu suradnju medu narodi.rano. ideološke i druge oblike društvenih ustanova i svijesti. Naĉin proizvodnje bitno odreduje karakter društvene zajednice. na primjer »ĉovjek«. nastala na kompaktnom teritoriju sa zajedniĉkim jezikom. prevladavanje feudalnog partikularizma i stvaranje jedin. neizvještaĉen. uĉenje stranih jezika itd. što ne potjeĉe neposredno iz osjetne spo. ţed) koje podstiĉu ţivo biće na aktivnost odredene vrste. prav. C Nacionalnost. Drugi nagonom nazivaju neke fiziološke potrebe (npr. pripadnost naciji ili narodu. nativus = priroden).stiĉna za vrstu nego aktivnosti koje su pod.tu izvještaĉenost je postala drugom ljud. »Naĉin proizvodnje ma.lazi do izraţaja.sjetnim bićima. Pt Nadosjetno. duša u psihološkom smislu (v.šnje ustrojstvo i bitno svojstvo stvari. kao unutrašnje bitno svojstvo (priroda) stvari i. prirodan. Nagon.zam.ri. prema nekima isto što i instinkt (v.dalizma. ruh i nafs). ali ne opaţati: razumsko. Nafs (islam). On dijeli pje. Naĉin proizvodnje — ukupnost i jedinstvo proizvodnih snaga i proizvodnih odnosa. 2) u zreloj fazi kapitalizma obiljeţava imperijalistiĉke namjere kapitalistiĉkih drţava i monopola u porobljavanju drugih naroda. apstraktno.no visoke razine. istim povijesnim tradicijama te bliske etniĉke i kulturne srodnosti uopće. princip. podredenim pojmovi.ma. njene politiĉke. Pojam roda. v.). U sta. 1) politiĉki i kulturni pokret mlade gradanske klase u borbi protiv feu. na primjer »Evropejac« i »Amerikanac«. U tom smislu se i znanost koja prouĉava ĉovjekovu »ćud« iz koje izvire sve njegovo djelovanje nazivala i »naravo- .ru naivitet je neka djetinjasta pojava ondje gdje se ona više ne oĉekuje. podraţaj. ţivih bića i osoba. koji onda koincidira s duhovnim (spiritualnim) (V.hvaća niţe vrsne podredene (v.) pojmove.znaje ili nije u njoj sadrţano. sposobnost se moţe razviti do iznim. naziva se u logici viši rodni pojam koji svojim opsegom obu. kao unutrašnje bitno svojstvo ĉovjeka.ma. 3) u suvremenom svijetu kod koloni. što se moţe misliti. u obiĉnom govoru. S Narav (praslav. Burţujski nacionalizam uperen je protiv medunarodne klasne solidarnosti proletarijata u njegovoj borbi za socijali. ordino = redam). njegova ćud. obiĉno govorimo o nadarenosti (talentu) za glazbu. Prema Schille. općenito. posjedovanje neke prirodene specifiĉne sposobnosti u natprosjeĉnoj mje. Ako se nadarenosti pridruţi vjeţba i tre. logiĉno.staknute instinktom (v. nenamješten.sništvo na naivno i sentimentalno kao dvije forme estetiĉkog prikazivanja.

mu (v. sila.). bilo u smislu stanovitih go. Telesius. dok natura naturata (lat. Karakteristika jednog dijela filozofskih preokupacija naroĉito do.) znaĉi stvorenu prirodu.).ja za njihov razvitak. filozofska interpretacija prirode. st.). U etici. sa svim nje.roĉnoposljediĉnim vezama i odnosima. B Naturfilozofija (lat.ji.).niz ga je razradio u filozofiji.nih fenomena kao i osnovni pojmovi pri. a oznaĉuje stalnost prirode. od prirode dato i usadeno u ljudsko biće. izmedu stvaralaĉkog subjekta i stvorenih objekata. a botaniĉar Linne u prirodnim znanostima.gija.de (ateizam). nešto ka.bliţe pod astika. filozofska analiza prirodoznanstve. negator. Pet Naturalizam (lat. Duhovno je samo produkt prirode. Leib. philosophia naturalis = filozofija prirode). pravi realitet je samo priroda u svojim uz. pojmovi koji.ji nešto urodeno.ma se oznaĉavao odnos i razlika izmedu boga i svijeta. a za ĉovjeka pojedinca ima apriorni znaĉaj. izjednaĉuje s poj.): priroda ne ĉini skokove. nagona).) Nativizam (lat. . hereditet.turni ţivot podvrgnut samo prirodnim za. Taj je princip u 17.).šljenju. pojmovi. ţivot itd. filozofsko zasnivanje prirod. Nativizam se moţe oĉitovati u problematici spoznajne teorije.govim negativnostima i onim što proizlazi iz prirode ĉovjekove (animalne.tivizam u psihologiji oznaĉava teoriju o urodenosti prostornog i vremenskog zora. instinkta.no-spekulativno. s obzirom na ĉitavu ljudsku vrstu u njenu razvitku. Na. sudovi). v. pedagogije. nauĉavanje da posto.snije Bošković i dr. koji se u teologi. ona doktrina koja odba. kulturne filozofije. »ćudoredni nauk«). U srednjovjekovnoj filozofiji. filozof. jedan dio filozofske analize imao je uvijek karak.konima. Nastika (sansk.rodne znanosti nastoje izvesti konstruktiv. postavio Fournier. natura = priroda).mom boga. ener. stoicizam i epiku.pretaciji kompromisno povezati s empiriz. nativus). pojedinaĉne stvari svijeta. stvaralaĉka priroda.nih znanosti.nih osnovnih pojmova (materija. Petrić.ter filozofije prirode (predsokratska kozmologija. kao i pokušaj sinteze općih rezultata prirodnih znanosti.ska koncepcija prema kojoj je priroda osno. U estetici. iako pravilno povezuje ĉovjeka s prirodom. Aristotelova fizika. U osnovi ta koncepcija protivrjeĉi dijalaktiĉkom mi.va i bit svega.lazi do izraţaja u spekulativnoj idealistiĉkoj filozofiji (posebno njemaĉkog idealizma — Schelling. kad su prirodne znanosti bile u zaĉecima. a ne nešto vanprirodno. Tim svojim apriorizmom i konstruktivizmom naturfilozofija je u 19. v. B Natura naturata. U da-222 našnjoj hrvatskoj filozofskoj terminilogiji prevladava ispravna tendencija da se ova stara slavensko-hrvatska rijeĉ upotrebljava u navedenom tradicionalnom znaĉenju a ne »priroda« što tradicionalno i danas prvenstveno znaĉi sveukupnost bića. bilo u smislu konkretnih dispozici. predodţbe. onaj tko ne priznaje autoritet objavljenog uĉenja Veda. stajalište prema kojem je moralni ţivot samo produţetak biološkog.mom u koncepciji organiziranog iskustva koje je. Bruno. po. empirijskog porijekla.tovih doţivljaja (ideje. Ništa ne postoji van prirode.no ljudsko.naravslovlje« (moralka. Hegel) gdje se bit prirode i nje. natura naturans.reizam) isto tako kao i veliki dio filozofskih nastojanja perioda renesansne filozofije (Pa. stvaralaĉki princip svijeta. (V. a katkad i u filozofiji. Moţe se govoriti i o religioznom naturalizmu kad se boţanstvo identificira s prirodom (naturalistiĉki panteizam) ili se ne priznaje nikakvo boţanstvo izvan priro. etike. a moţe se u evolucionistiĉkoj inter. U antici. V Natura naturans (lat. te je cjelokupni povijesni i kul. Natura non facit saltus (lat.racelsus.vijesno gledano dobar dio predstavnika domarksovskog materijalizma bio je naturalistiĉki orijentiran i vršio pozitivnu ulogu u procesu osvještavanja ĉovjeka. Ta jednostranost je oĉita isto takonaturfilozofijs u interpretaciji etiĉkog i estetskog. Z Nasljede. Po.cuje svaku idealizaciju stvarnosti i zahtijeva prezentaciju ţivota kakav jest. Naturalizam kao filozofska doktrina. kao neke vrste »aprioristiĉka« opreka empiriz. jednostrano ga svodi na prirodno ne uvidajući povijesnost kao nešto specifiĉ.

Osim toga tako uvjeţbane oštrom kritikom drugih ko. V . Natorp). Medu.riodu sluţe istoj praktiĉnoj primjeni. Tai diktature proletarijata (v.nju pod navikom se otporom staljinistiĉkoj praksi i in. Naukom Nauĉavanje u današnjoj upotrebi znaĉi šire. fizike i drugih znanosti.trebljava za prvotne religije nastale iz naivnog obo. Driesch. razvitak i dr. Wissenschaft. 2) u proširenom znaĉe. Neke kate. V o bogu koje ima dva sastavna dijela: prirodna teologija (naturteologija) koja proizlazi iz uma Nauka (njem. nije isto što i znanost (v.nih znanosti koncipiraju naturfilozofiju naroĉi. utopijskih. Taj se termin kasnije upo.lucije i Sloţeni pokreti koji se ĉešće iz.. a sve sa svrhom da poma. uzdizanje njihove revo. kulturnospisu Razvoj socijalizma od utopije do povijesno tumaĉenje da su primitivni mito. nauk ili doktrina (njem. objekata prirode.stiĉkim Navika. kauzalitet mogućnost. Po tom shvaćanju nauĉ.) iako mnogi upokao izvora spoznaje.rijske teza koje netko zastupa.gorije burţujskom društvu postavljao samo idealnu i jedan dio problematike naturfilozo. Haeckel. Pod sve toĉniji i brţi.duje kao uĉenje. Ka. jer ona povesocijalizam.tim i danas ovaj tip marksistiĉkog dogma.) te u prvom redu odrţanju i poboljšanju ljudskog zdravlja.cije matike.tizma shvaća sovjetsku praksu.tevi u socijalizam.) te zakonito. kao zamjena za termin nauĉni vamo naukom npr. st.) kontroverza najbolje je došao do izraza u sadrţani su i u dijalektici. koji Nauĉni komunizam — termin nastao u pe. pokretima. F uglavnom bila dogmatsko name. science). i objavljena teologija.).). engl.suprot neokantovci (Cohen. W. odustalo se od jednog rukovodećeg centra socijalizma itd.tanje sovjetskog iskustva ostalim komuni.terpretaciji razumijevaju vjeţbom odnosno ponavljanjem marksizma.matske kretnje jugoslavenskim praktiĉkim i teo. tivnijeg sagledavanja i spoznaje društvenih Fran.to oblika utopijskog socijalizma koji je na. steĉen u toku obnavljanja neke motorne aktivnosti. kao kritika i protuteţa utopijskom naturfi.naturfilozofijastoljeću došla na zao glas. (staljinizam. tj.).fije sliku budućeg socijalistiĉkog.si i nauke.lizma.jalizam« kao najviši stupanj razvoja socija. a u pr. »realni soci.ni zuje rezultate i fizike i kemije i fiziologije i komunizam je jedan od sastavnih dijelo.lozofske preokupacije u filozofiji socijalizmu. zakonitosti i tendencija razvoja Kao kritiku i spoznajnu teoriju prirodne Marx i Engels su oštro nastupali protiv raz. odnosno sadr. iako se223 Nauĉni socijalizam — termin koji nastajenavika u 19.ţaj doktrine. Naturizmom se naziva i samo revolucije i socijalizma za raz. doktrine kao i sam znanosti — zajedniĉkim ciljem ili svrhom sadrţaj nauka (v. Ostwald.nizma je franc.rijskim (v. u sadašnjoj varijanti nauĉnog usvojeni oblici mikomunizma su ublaţeni i promi. Le.ce). problem socijalistiĉke revolu. E.slu uvjete u kojima se ovaj koncept izgra.sti koder: naziv za skup medusobno povezanih razvoja socijalizma.jenjeni neki stavovi (priznati su razliĉiti pu. anarhistiĉkih i sindikalistiĉkih Naturteologija je dio kršćanske teologije.munistiĉkih i aktivnosti imaju tendenciju da se lakše socijalistiĉkih pokreta. uĉenja koncepcija. nazivamo — za razliku od pojedinaĉnih propovijedanje nekog nauka. povezane rezultate pojedinih znanosti. v. Tako nazistaljinizma. miranja radniĉke klase i potrebe Što objekWundt. protivrjeĉja. V Mantfestu komunističke partije i Engelsovom Naturizam (lat. R. 1) oblik psihomotornog djelovanja. U razdoblju već snaţnijeg fornastavljaju sve do najnovijeg vremena (Lotze.liku od raznih oboţavanje pojava i stvari.va psihologije itd. treba da obrazloţi historijsku ulogu Tehniĉke nauke povezuju rezultate mateproletarijata. medicinu. natura = priroda).vode postaju postrevolucionarnog razvoja na princip. S obzirom na histo.ţavanja oznaku marksistiĉkog shvaćanja socijalistiĉke prirodnih pojava.rakter tih (priroda. doctrine). trebljavaju pojam u tom smislu. kemije.vom redu obnavljaju i da prijedu u auto.ţe marksizma — lenjinizma (v.hre. dakle u istom smi.) teorija nauĉnog komu.nje..

njanje ali to 'da' ne mo. On sluţi pripisati samo nega. U psihologiji se spekulativni idealizam kao sistem tim terminom ozna. Pe nedostaci u odnosu na pretpostavljeni misaoni Negiranje. neos = nov). a i pojedina antiteza te. nemesis = gnjev. jer se omnis deter.ture (v. po Bohmeu u svaka obijest ljudi kaţnjava.pagita i sastoji i jedinstveni filozofski pogled. Po obijest. v.jališta. slobodan« (W. Tome on suprot.menološkim je neki subjekt.jalnu dijalektiku i realnosti ostaje otvore. oznaĉava vladanje pravednosti u svije. Negativnom filozo. »najunutarnjiji izvor svekolike kulturna sredina. oka. nijekanje. nego još više iz njegova zbiljskog kao negacija pozicije (afirmacije) ili vrednovanja.vacija). jer ne spo.ĉke negacije prema Kierkegaardovu egzistenci. a naziva kasni Schelling svoj raniji i Hegelov time i jednostranog. nego volja neke misaone pretpostavke. specifiĉnim i sebi svojstve.ĉava podrţaj koji ne racionalistiĉkog mišljenja »jer je njoj stalo samo odgovara osjetnom or.) i kul. nanapose upotrebljava u novijoj kritiĉkoj jobjektivniji moment ţivota i duha. po ĉe. Aristotel i novoplatonski ema. U razmatranju odnosa logi. svojevrsni univer.nim nazorom o dija.zistencije u Nebitak.lutnoga. što u razvijanju Mythologie). inadaequatus).fijom nuţno neadekvatna kad nastaje sa jednog. U grĉkoj mitologiji (v. L II. logiĉkom negativnom sudu znaĉi otkla.tu. pri. negatio). negativni pojam (ne-A). odnos negacije i pozicije dolazi do izraţaja u kazna). . je istina«. i tome 'da' po.tivni predikati i tako Boga kao osnovica ljudskoga dje. u kome se u isti se u tome da se u transcen. od ĉistoga filozofiji više problematskih aspekata. Pojam koji se onoga negativnog »najunutarnjiji je. srdţba. U 'da'.ganu koji podraţuje.(grĉ. ontološki pojam koji oznaĉava ništa (v. analizama.kušava pridodati ono 'što'. kasnije. kao vlastito ime boginje osvete za razliĉitim filo. sta.ga bitka ovome mogu ocjena vrijednosti ljudskoga ţivota.) — ne izlazi samo apsolutna reflek.sti. nepodu. ima u filozofiju koja polazi od egzistencije. Svaka liĉnost. ništa. Da i Ne postoji sve. ĉistoj misli«.rakterizirana je djelatno.natizam (v. nijeĉan.minatio est negatio). ili su to neki djelomiĉni dijalektiku«.neonavikašljenja i djelovanja.lirali Platon. po Hegelu i. F Neadekvatan ili inadekvatan opreke izmedu pojma i realnosti i jedinstvo koje (lat. Time on anticipira spoznaje sluţi izbjegavanju mo.).ze. nekog zamišljenog (Einleitung in die Philosophie der odnosa subjekta i predikata.sija sastavni dio svega logiĉkiiz njegova znanja.ţe opet biti pojam. sadrţaj koji je zani.denciji konaĉnoga mah daje i cjelovita slika svijeta i jedinstvena bića spram beskonaĉno. pa ĉak i Adornovu »negativnu apsolutno »ništa«. d. osve. Schopenhauerov voluntaristiĉki iracionalizam.tivne teologije ju i neke steĉene potrebe. negativ. ţivoga i duhovnog samokretanja.stavlja »pozitivnu Negacija (lat. F kako je ono nezavisno od svake eg.znaje Suprotno: adekvatan (v.no neodgovarajući.ta. gdje se pokazuje kako je slika stvari Die absolute Idee).).lovanja uopće.ropske tradicije kao predmetnom korelatu logiĉke negacije: je li to nihilizma. negativitet je kao civilizacije (v.zofijskim naziranjima. kod Neo.no pitanje o Nietzscheovu kritiku ev.jekan u sudu. neprimjeren. osoba. nijekanje.daran.mu spoznajnoj teoriji u feno.gućih zabluda. Bu javljajući se prvi put u spisu De Mystica Nazor o svijetu (i ţivotu).zalni theologia Pseudodionizija Areo.lektiĉka duša« na ĉemu poĉiva »ukidanje svijetu i ţivotu. u logici negativni sud (S nije P). koje moţe spoznati samo nijekom. nijeĉnost.) kao integralni moment samoga bitka (v. prefiks koji se meće pred Marxa i u marksistiĉkoj filozofiji negacija naziv nekog filozofskog smjera kad se taj smjer pokreće dijalektiĉki razvitak mišljenja i bitka ponovo javlja u povijesnom razvo(v. Druga pak negacija. U Hegelovoj — osobito stvaralaĉko djelovanje na podruĉju dijalektici apso. Na navikama se osniva-224 Odatle izrasta i postupak nega. Pet Negativan. kako su to prvi filozofski artiku.). do mogućnosti (onoga što).) pojam koji Spinozi je svako odredenje ujedno negacija (lat. Negativitet. Dijalektiĉki Nemesis (grĉ.

H. Neuron.no su zakljuĉivali na neku idealnu silu koja njime upravlja.). Harris i Josiah Royce.).hegelizam ĉesto oznaĉuje naprosto kao neoidealizam i nastupa u dvije varijante: kao historizam B. nerv dokazivanja.takli su se: Porfirije. Medu neuroze ulaze: histerija (v. Bolland. do 6. H. B Neovitalizam. Svaki vitali. za razli. Stirling. neospinocizam. stoika i pitagorejaca. Ta je škola djelovala od 3. Toj sili je Driesch dao pre. prisilne neuroze. T. B Neopozitivizam: pozitivizam 20. u Holandiji: J. Spann. n. nepravil. J.). (Sinonim: psihonervan.zofskih struja. v. u Americi: W.). »ţivotnu silu« koja upravlja ţivotnim poja. 1933. koje se oĉituju u psihiĉnim i psihofiziološkim smetnjama razliĉitog obli.\fama.) 19.le bio je Plotin (204-270). J.dena liĉnost ĉovjeka. Smatrajući da se ţivot u svojoj samostalnosti i svojevrsno. tj.stavnici najbrojniji. Po Leibni- . Gentilea. Bradley.vistiĉkog aktivizma. one se ne osnivaju na organskim patološkim promjenama. koji u prvim desetljećima 20.ne liĉnosti. Lasson. R. Njen zaĉetnik bio je Amonije Sakas. Green (pod Kantovim utjeca. noviji idealistiĉki smjer u filozofiji i biologiji koji se oštro suprotstavlja mehanistiĉko-materijalistiĉkoj interpretaciji organizma i njegova razvoja.nja poslije reformacije. Bu ju filozofske misli: neoplatonizam.ku od klasiĉnog pozitivizma (v. B.jem). Talijanski se neo. F. Kod neuroze nije u znaĉajnijoj mjeri pogo. ništa nije u razumu.ĉari filozofije neoskolastikom oznaĉavaju skolastiĉku filozofiju 19. Haldane. Najutjecajniji filozof te ško. ali povezano i s naukom Aristotela.) Neuroza. profesionalne neuroze. Neohegelizam. Jamblih i Prokle. v. ţivĉana stanica. st. ali se pri tom ĉesto ko. Neki stavljaju poĉetke neoskolastike u 16. Neovitalistiĉke koncepcije nastale su potkraj 19. Neoskolastika: obnavljanje skolastiĉke filozofije. Crocea i kao aktualizam G. st. v. temeljni.kemijskim procesima i zakonima. E. termin koji se odnosi na ţivĉane procese povezane s doţivljavanjem. st. seksualne neuroze. H. B.. McTaggart. Bo. Pe Neoplatonizam ili novoplatonizam. a istiĉu se: O. i 20. što nije prije bilo u osjetilu — prema Loc. Osim Plotina is.lozofije interpretirajući je u duhu subjekti. Neuroze predstavljaju funkcionalna ţivĉana poremećenja.derne prirodne znanosti i suvremenih filo.zam pretpostavlja neki »ţivotni princip«.mente skolastiĉkog filozofskog duha.zofski misticizam.). kao nastavak intenzivnijeg skolastiĉkog mišlje. 1934). dok drugi povjesni. Uexkiill.tivnom duhu. Ĉe. e. te orijentalnom mistikom. Reinke. T.ma Aristotelu ime »entelehija«. Neuropsihiĉan.sti ne moţe do kraja prqtumaĉiti fiziĉko. neohegelizam i sl.sanquet.st. B. Na osnovu uĉenja Tome Akvinskog pokušava se dokazati da je i kasniji razvoj kulture i mišljenja nosio u sebi bitne ele.ko se u dokazivanju naziva onaj najvaţniji. st. povezati s problemima mo. Glockner i G. ta. U Velikoj Britaniji njegovi su predstavnici: J.ka i u poteškoćama prilagodbe društvenoj okolini.novna je karakteristika neoplatonizma filo. quod non prius fuerit in sensu (lat. Os. V Nervus probandi (lat. st. Hartmann.ĉke i mehaniĉko-materijalistiĉke intencije objašnjenja organskog svijeta. E. Wigersma i G. st. najuvjerljiviji razlog na kome po. oznaka za psihopatološke promje. Predstavnici su neovitalizma još: J.šći je naziv logiĉki pozitivizam (v. jedan od najznaĉajnijih neoizama u filozofiji druge polovine prošloga stoljeća. kad se ona nastoji kritiĉki 15 Filozofijski rjeĉnik Nihil est in intellectu. razliĉite fobije (v.risti i elementima njegove nauke o objek. Kroner i izdavaĉi cjelokupnog i kritiĉkog izdanja Hegelovih djela: H.neo- 225 nihil est in intellectu.lizam predstavlja onaj filozofski smjer koji polazi od Hegela i teţi obnovi njegove fi. poprima oblik organiziranog pokreta sa svojim posebnim Hegel-kongresima (1931. itd. Unutar neoidealizma neohege. obnavljanje Platonove filozofije u nekim njenim osnovnim dijelovima. U Njemaĉkoj su njegovi pred.keovoj formulaciji — naĉelo empiristiĉkosenzualistiĉke spoznajne teorije. R. John i Edward Caird.ĉiva odredeni dokazni postupak. kao reakcija na materijalisti.

dakako. stanje nauku o najvišim rodovima (me. Znaĉajnu ulogu pojam Ideja nir. racionalizam.) Ništa (lat.) kao pokretaĉa svojstvo (at. javlja se prvi put u Parmenidovu stav. nego ga postiţe bezdan ništa javlja kao »ništa bića«. ka.vane postoji i u gjainizmu. pojmovni nijek bitka kojim se u Pet ontološkom smislu izriĉe protupojam »neĉega«. nego je »onkraj dobra i Hegelovoj dijalektiĉkoj logici ĉi.ku: u Buddhinom nauku »utrnuće« ţivotne ţedi »Bitak jest a nebitak nije«. U bitka«.. (V. nebitak (Met. Ta svijest nije više vezana za mistiĉki iskušenu boţju besko.ćali vezi svodenje svijesti na ĉistu funkcionalnost srednjovjekovni mistici oznaĉavajući kao Ništa (kiriya-ćitta). ni ni-bitka-ni-nePlotina tako. ili samo (spoznajnoteorijski nihilizam ili agnosticizam zbiljski bitak — relativno ništa. intellectus ipse« (osim samoga razuma). 1105 b). samo privremena identiĉan s ĉistim ništa. Kao puka Buddha definira nirvanu kao stanje »ni bitka.hovno stanje nije transindividualno (ne (v.nje da »svega«.259 d). ali i pretpostavlja potpuno gašenje ţivotne ţedi kao kao ono najviše i »najgornje« što premašuje pokretne snage djelatnosti (karman). zatim u Pla.zam) ili da stavak »od ništa ne biva ništa« (ex nihilo nihil nijedno društveno-politiĉko ure. U svim nebu.nosti obuhvaćene bhava).tološkom pojmu ništa.jetno s bitkom-za-sebe miĉke materije.nom transcendentnom osnovom svakog prividnog zbivanja (v. I ta je posljednja uslijed svoje neposrednosti i neodredenosti funkcionalnost.ko bi se u tom pojava.nihil est in intellectu. izvoran je pali termin nibbar na). specificiu svijet sebe tek rajući ga kao brahma-nirvana ili stanje identificiranja relativnog duha s apsolutnim atmanom i brahmanom kao sveobuhvat. samim pojmom bitka (Sofist 258 a . IV. Funkcio. — dijalektiĉkog razvitka. Logiĉni nijek društvenih odnosno politiĉkih ideala za koje bi »ni-je« ili negativna kopula u sudu temelji se na se valjalo zaloţiti i ţrtvovati (so. iako tu ništa igra u suvremenoj filozo.neništa samo uz raciona.postavila sinteza druga svje.nog toka bića gdje se dokazuje nuţnost bitka nebića (me zbivanja (samsara) i preporadanja (punaron) kao drugosti ili razliĉ.naĉnost. bića i bitka (v.snost ne prenosi se kao trajno pojmom bivanja (v.distiĉkim primjenama ovog termina gubi se njegovo .]).bliţe pak ništa zbiljski ne postoji (metafiziĉki nihilizam) zanijekati se moţe kako mogući tako i zbiljski ili da se ništa ne moţe pouzdano spoznati bitak — apsolutno ništa ili ništavilo. a ne obratno kako to politiĉki nihilizam). dok je u nim proĉišćenjem od »ljuštura« (koša) karSartrea ništa istov.) uopće.nebitka.listiĉku dopunu »nisi veze s fenomenalnom egzistencijom svi.denje nije fit) s teološkim shvaćanjem da je Bog stvorio bolje od drugoga te da nema ta. — I vedantinska filozofija ĉovjeka koji u pukoj egzistenciji svoje baĉenosti preuzima ovaj budistiĉki termin. Postizanje nirvkie kao ono »najdonje« što još nije prisutno. te u nirvana je transcendentno stanje koje se ne da Aristotelovu stavku protuslovlja: bitak nije odrediti iz odnosa realne uvjetovanosti bića. senzuali. a s tim u cjelokupno konaĉno biće.votna se materija u Platona i nebitka. ni mogućnost i pr.nalna svijest kao ni bilo koja naponu teze i antiteze us. Na stanovit naĉin pojam ništa Nirvana (sansk.). maya).man) u nirvanu (usp. Po. Nihilizam (lat. nihil = ništa). Tako se u Heideggera u tjeskobi prisutan ukljuĉuje negaciju atmana). pali tanha) ili volje za opstanak. nihil).gista gene) oslobodenja (mokša) od patnje vjeĉ.jeta. ni bitka-i.kvih svijet od ništa (creatio ex nihilo).fiji egzistencije ovo vr.sljedice. Nirvana je prema tome iracionalna odnosu na zbiljski bitak ništa se tako oznaĉava transcendencija.cijalnoon.der javlja kao relativno ništa.tonovu trišna. kaţe Buddha. Ve empirizam.zam. anatta). ĉešće: tvrdnja da nema objektivnog koju je prvi uveo Duns Skot kako bi pomirio kriterija morala (etiĉki nihili. 3.zu bi to naĉelo vrijedilo226 bitno obiljeţje nepostojanja uvjet. filozofsko uĉe. P drţe pozitivisti. polazeći od individualna duševna monada (gjiva) potpubića iskušeni bitak i »veo bitka«. kako su to shva. — distinkcija [v. U moralne po. Za razliku od oslobodenja kao akta.sti je bitak zla«.

Noologija (grĉ. 1) koji se po nekom svom obilje. Npr.). ugovora.du s nekim standardom ili normom ili što znaĉajno ne odstupa od nje. normalne inteligencije. propis. K Normalan. koje pokušava izmiriti protivrjeĉja što na. ako se ţeli ozbiljiti od. a nomos je oblik dogovora. duţnosti. zatim: obiĉaj.) postupka povijesnih znanosti. nomotetski). i za ruke što one smiju raditi i što ne. nous = um). logiĉko uĉenje (u srednjem vijeku) da je pojam sa. nekog predmeta. prosudiva. koje odijeljeno postoje.ţju nalazi u granicama normalnosti. mjerilo. jer je ve. noos. besmisleno.nijih zaĉetnika nominalizma bio je Rosce.ĉenje neke misli. a ujedno preteĉa novovjekog empirizma (v. non = ne i sensus = smisao). odnosno objektivnog duha i. obiĉa. Noologiĉno (grĉ. pojam obraden već kod Kan.tivnih psihiĉkih doţivljaja.staju udruţivanjem aspekata logike i psiho. mi.ništanabacuje i time ĉini svoju esenciju. subjek. sve što se odnosi na um. 1) oznaka za ono što je u skla. 2) (popularno) oznaka za onoga koji je duševno uravnoteţen. nego tek objašnjava znaĉenje same rijeĉi kao imena. norma odreduje ono što treba da bude ili ono što treba da se dogodi.nosi samo na ime. pomišljeno. Nominalizam kao suprotnost srednjovjekovnom realizmu (koji je zapravo bio oblik idealizma. na rijeĉ. Suprotno: realno (v.nja. Jedan od najznaĉaj. pa se u tom smislu etika.mo zajedniĉko ime za pojedinaĉne stvari.ni akt u kome se doţivljava smisao i zna. a ne na intendirani predmet.ta. Norma (lat. koji oznaĉava nuţdu nekog zbiva.font: »Razmatra se o tome uopće.). U fenomenologiji (Husserl) noe. kamo one smiju ići a kamo ne. besmislica.ćina (društvenih) zakona ustanovljena u protivnosti s prirodom.štvenih sredina. odnosno na noologiju (v. normalno društveno prilagoden . uĉenje o duhu. noetike = nauk o pojmu. definicija koja ne iznosi sadrţaj. termin koji se najviše upotrebljava u neoskolastici. pravni propis (za.logije.ma je sadrţaj neke misli.šljenju i spoznaji). zakon. Za razliku od prirodnog zakona. ono što je dodijeljeno. estetiĉke i logiĉke norme. Zakonom je naime odredeno za oĉi.kon) koji vaţi za sve. Noetika (grĉ. nomos = zakon i thesis = postavljanje). što se od. a znaĉi isto što i spoznajna teorija (v. Nominalna je.). Termin je primijenio R.redeni cilj. Nominalizam (lat.). Razlikuje se tako od idiografskog (v. jer je pretpostavljao realno postojanje ideja!) bio je jedna od najznaĉajnijih filozofskih struja toga vremena. moralni zakon. u ĉemu se227 sastoji njegova sloboda (v. dakle bit nekoga pojma. B Nominalno (lat. pravac. nomen = ime). inormalnost za um što on smije ţeljeti i što ne.nja ili vrednovanja. što one smiju gledati i što ne. U etici je norma kriterij ili mjerilo u sferi slobodnog moralnog djelovanja. niti oznaĉava mje. za uši što one smiju slušati i što ne i za jezik što on smije govoriti i što ne. nomen = ime). i za noge.lin (10501123). Occam. Noesis (grĉ.).sto tog pojma u sistemu pojmova. na naziv. metodološki pojam koji oznaĉava naĉin otkrivanja zako. kod Husserla duhov. pridije. Euken u svojim spisima.« B Nomotetika (v. Pe Noema (grĉ. a kasniji nastavljaĉ W. Nomos se pojavljuje kao razlika prema prirodnom zakonu koji sebe ne reducira na propise pojedinih dru. Windelband) a oznaĉava znanstveni postupak prirodnih znanosti ĉiji je zadatak da pronalaze generalne zakonitosti nepro. neki individuum je normalnog rasta. odnosno faktiĉno dogadanje.mosa (obiĉajnog prava) pisao je sofist Anti. na primjer. Razlikuju se: etiĉke.ciplinama. ono što se duhovno poima. F Nonsens (lat.ja.).). mišljenje.mjenljivih prirodnih zbivanja. nous = duh). Prirodni zakon je općenit.ca (W.). Normalnost. ali specijalno razraden kod novokantova. F Nomos (grĉ). da se izbjegnu nesporazumi. na koji se odnosi intencionalna analiza. O razlici izmedu prirodnog prava i no. naredeno.ljeno. Nomotetski (grĉ. estetika i logika oznaĉuju normativnim dis. red.nitosti prirodnih dogadanja. pravilo.

Liebmanna: Kant i epigoni.sellschaft«. U punom obliku glasi: »Nota notae est nota rei ipsius. Bu Normativan (lat. filozofski pokret u Njema. koju kasnije dalje razvijaju H. R. osniva se »Kantge. — Po.stavlja pravila i propise. Naspram nuţnosti carstva fe. ono pomišljeno.). nastao u drugoj polovini 19.gosti egzaktnih znanosti. koji vrijedi kao norma. Hart. nasuprot svijetu osjetilnih fenomena. Simmel.pose onih koji smatraju da je u sudu i u zakljuĉku rijeĉ o sadrţajnoj strani pojma) osnovni princip silogistiĉkog zakljuĉivanja.bilni predmeti. one predodţbe i pojmovi koji su svim lju.maĉki idealizam (Fichte. budući da je prema svojemu pojmu tek predmet neosje. Noumenon (grĉ. protiv . G. Za Platona su noumenoni svi inteligi. Bauch.gana koje ne zahtijeva lijeĉniĉku interven. 1896. A. Lange.si« (»Oznaka oznake je oznaka i same stvari.de. ali filozofski ma- Novokantizam.).ra na vlast.pjeli do svojevrsnog. koju predstavljaju F.ture.). Cassirer. J.normalnostitd. H. 1865. P. koja ima zadaću da tumaĈi pozitivne znan.gu. Schelling. koji daje norme (v. 2) statistiĉki se moţe definirati normalnost kao podruĉje koje obuhvaća vrijednosti što ne odstupaju od aritmetiĉke sredine za više od dvije standardne devijacije. ĉiji su osnivaĉi W.ĉajno ne razlikuje od prosjeĉnih vrijednosti ili tipiĉnog ponašanja drugih individuuma.kao osnovne kriterije istine.bleme. Cohn. God. a prestaje 1933.ji izlazi i danas). Miin.ono što jesamo zamišljeno po. posebice ideje (v.ska škola«. ono što protivrjeĉi oznaci. što se moţe spoznati samo duhom ili ĉistom mi. spolu.nosti medu sobom podijelile cjelinu bića.ciju.šlju.ĉki tumaĉili rezultate istraţivanja matemati. i tim su putem Cohen i Natorp dos. Windelband i H.dima od prirode dani. pokušale Kantovu etiku primijeniti i na suvremene društvene i pedagoške pro.kvo stanje organizma ili funkcije nekog or. Kroner i B. opći pojmovi). Dok su Marburţani kriticisti. teorija spoznaje. repugnans notae repugnat rei ip. prak. Noumenalno.kret novokantizma zapoĉeo je spisom O. pa su ih već stoici uzimali nazivajući ih koinai ennoiai .). kojima on pripada po svojim općim karak.teristikama (dobi. naobrazbi itd. po mišljenju nekih logiĉara (na. dolaskom Hitle. Pe materijalizma i naturalizma.nomena ĉiste eficijentne uzroĉnosti.put noumenona (v. po. kada većina njegovih sudionika emigrira. za razliku od svega što se moţe zamijetiti osjetilima i predstavlja samo puke pojave — fenome.ĉkoj. predmet koji transcendira iskustvo 1 teorijski je problematiĉan. Cohen. protivrjeĉi i sa.hovne znanosti i tako nastaje novokantovska filozofija vrijednosti (aksiologija) i kul.).). pokreće se ĉasopis »Kantstudien« (ko. = zajedniĉki pojmovi. — Zastupnici su ovoga smjera prije svega sveuĉilišni profesori.) P Notiones communes ili notitiae communes (lat. ako se po tim svojim obiljeţjima228 zna. a naroĉito Marbur.tiĉni um mora postulirati svijet noumenona kako bi se osiguralo carstvo ljudske slobo.novokantizam koji u svom ra.-bourgu stvara se »Jugozapadna ili Baden. 1904.mann.na (v.). Vorlander. aksiom silogizma. Kant odreduje noumenon kao stvar 0 sebi.sterberg. filozofiji više ne preostaje drugo nego da bude spoznaja znanosti. Shvaćajući nje. Liebert i u svojoj poĉetnoj fazi N. Obje su škole. pripadnici Badenske škole prenose tu kritiĉku metodu na du. 3) (med.ška. Heidelbergu i (tada njemaĉkom) Stras. a kasnije im se prikljuĉuju E. ova filozofija nalazi svoj uzor u stro.zvitku ni sam nije prerastao okvire jednoga »metafiziĉkog« pozitivizma.tilnoga zora. Rickert. (V. akademskog socijalizma. takoder »Dictum de omni et nullo«. Natorp. Danas se preteţno ocjenjuje kao kulturnohistorijski vaţna. Hegel) kao pad u pretkantovsku dogmatsku meta. na jugozapadu Njemaĉke u Freibur. pomalo religiozno obojenog. i ta: ko se oblikuju dva njegova središta: prvo je »Marburška škola«.) i pripada oblasti ĉistih misli.moj stvari«). K. A.fiziku. Nota notae est nota rei ipsius (lat. koji se odnosi na normu. Budući da su zna.ĉke prirodne znanosti.stvene rezultate. st.) ta.

Za njega je nus zaĉetnik kretanja i oblikovanja materije. tj. teza. Pojam koji je u filozofiju uveo smrt svakog ţivog bića.gici se Zbog toga se u kasni. Ve izvodenje nemoguće. F Anaksagora. a to znaĉi da iz mo. koji se zbiva ili do. prividni razlozi.sko prosvjetiteljstvo i Pretpostavlja se da je djelo bilo nado.tama. Nus (grĉ.rakter fizikalne mo. ako nuţnost tretira i u odnosu na sluĉajnost (v. mišljenja: sredstvo spozna. sumnja.na). polemika.) i na su i kad su svi uvjeti za to dani (npr. nuţno dogodilo i da će se isto tako u budućnosti B sve nuţno odvijati (v.latno-smisleno-svrhovitom ĉlanovi. Nuţna je.nosti.dijska je logika pravila IvJ logiĉkog mišljenja). um. Realno (ili fiziĉki) nuţno jest ono objektivne ka.dartha) logiĉkog odnos) mogući po slobodi kao povijesnoj praksi. kau. jer ima karakter naĉela koje treba da se ostvari iako svagda i ne ostvaruje.novokantizamnje znaĉajna epizoda novije229 neotklo.) u Postoje takve deterministiĉke kon. mogućnost). v. Anaksagora je zaĉetnik dualizma (v. uĉe. mora odvijati. »principima« formalne logike.) što je od posebnog znaĉenja za prirodne pojave i zakoni. apodiktiĉan.nosti. K bitno silogistiĉka.kljuĉivanje. Njime se oznaĉava proces koji se .] ili usporedbu i svjedoĉanstvo. sredstva spoznaje (pramana). pri.nje o je (po Kantu) jedna od kategorija po modalitetu.gada pet ĉlanova (v. odluĉivanje. Ovi koncepti Nuţda (lat. v.).ma nyaye ispoljavaju bezuvjetno proizlazi. pa moţe procjenjivati razliĉite zbivanja nema nikad ka. sve što je postalo shvaćaju da se i i najaktivniji od tri dijela duše.roka školu vaišešika (v. na primjer. ĉiji je autor Gau. U lo. zakona razliĉitih redova u stvar. In. Po svojim po nuţnosti (v.punjano u materijalizam) prevla.nost pa ĉak i mogućnost kao zbivanja. Polazni oblik silogizma ima Nuţdan (lat. V bezuvjetnosti ili neophod. mogućnost (v.nog i povijesnog djeluje svjesno. fatalizam).jem razvoju logiĉke nuţnim naziva slijed misli koji iz danog razloga problematike u stavovi. neispravni prigovori. Od tih sredstava odn6sno odredenim pretpostavkama na konyaya priznaje: opaţanje. Takvu nuţnost imaju i etiĈki principi. odnosu spram onoga što jest (apstraktnog bitka rasprava. Po tom tu.).gućnosti ontološkim pretpostavkama nyaya je vezana za ostvarenjem nekih razloga ili uz.lizma.).dan je u Marxovoj toku razvoja škole u posljednjim stoljećima filozofiji iz koje proizlazi da su upravo i stare ere i u poĉetku naše ere.). a kon. u njegovu dje. s ko. (Spinoza.) je slabosti naivnog rea.tegorije. Logiĉka iskrivljivanje.je.mjer. neminovno prelazi u faktiĉnost. Pe drugaĉije.zalitet). za. jer ovdje svagda moţe biti drugaĉije nego što jest (v. predmet Stoga se i nuţda za ĉovjeka javlja kao takva tek spoznaje.no djelo Pojam slobode kao »spoznate nuţnosti« su »Nyaya-sutre«. Dijalektiĉka misao zbivanje koje bezuvjetno mora na. necessitas. koji je sam po sebi za ĉovjeka još ništa). u kojoj ĉovjek nuţnosti u oblasti društve. Pojam i sud izvode se iz teorije zakljuĉka. Za razliku od takvoga »idealno nuţnog« postoji i »realno nuţdan« uzroĉni slijed koji se ostvaruje na podruĉju prirodnoga zbivanja. anuma. Kod Platona i Aristotela nus je najviši sve što jest. jedan od šest daršana ili skolastiĉkih sistema u indijskoj filozofiji. raspravljanje.jom se nadopunjuje. Pored moguć.nosti i zbilje nuţda Nyaya (sansk. jima se zasniva i od kojih polazi (principi iv.hovne povijesti. duh. nuţnost nekog odbacuju sluĉaj. Osnov. francu. necessarius). nuţda odnosi se na misao koja se ne moţe druPrvi je zadatak logike da utvrdi i provjeri gaĉije misliti a da ne protivrjeĉi samoj sebi. Pojam ljudsku historijsku praksu. tzv. ananke).maĉenju Nuţnost — naĉin ispoljavanja i djelovanja općeg.tradiktorno (v.nivo. upravo tako i nikakonyaya evropske du.gućnosti i opredjeljivati se. »Nyaya-sutre« spoznaja i nuţnost (kao i njihov uzajamni razraduju 16 kategorija (pa.stupiti. rasudivanje.cepcije koje filozofiji. svrha. grĉ. Taj logiĉki nuţdan slijed naziva se i »idealno nuţnim« ili »nadvremensko nuţnim«. redoslijed.

Objašnjenje izlaţe zašto je nešto upravo takvo kakvo jest i razlikuje se od metode opisivanja koja samo utvrduje svojstva neke pojave (da tako jest).nosno bez subjektivne voljno-misaone — a to će reći intencionalno-objektotvorne — djelatnosti. a na. koja po svojim svojstvima de- o . Svagda je objekt refleksivni pojam. Navesti dovoljan razlog zašto je nešto takvo kakvo jest. Objasniti znaĉi i podrediti novu pojavu pod neki već poznati i priznati zakon. nema objekta bez subjekta od. Dilthey nasuprot metodi objašnjenja na podruĉju prirodnih znanosti navodi »razumijevanje« kao meto.to u razliĉitim varijantama teorije odraza. primjedba. U teorijskom. suprotstavlje. nastao rastavljanjem jedinstvenog doţivljaja u njegovu subjektivnu i objektivnu stranu. U nekim spoznajnoteorijskim koncepcijama. On moţe biti ili realan ili idea. sadrţaj na koji se odredena voljna ili misaona djelatnost upućuje.du povijesnih znanosti. oznaĉava korelat (v. objecto = bacam što pred). uvjeti ili svrhe njenog nastanka. Objekt (lat. postojeći ili samo pomišljen. u najopćenitijem smislu. Prema tome. prigovor.objašnjenje 23 Objašnjenje ili eksplikacija je znanstvena metoda kojom se neka pojava tumaĉi na taj naĉin da se navode uzroci. objektom se naziva o subjektu neovisna realna stvar.pose filozofskom smislu. antikeimenon = što je nasuprot postavljeno.no). Izvesti je iz nekog principa.) subjektivnoj djelatnosti. isto što i predmet odnosno stvar. F Objekcija (lat. objectum grĉ.lan. naroĉi.

Po. Karakteristika istinitosti ne odnosi se na sud nego na objektiv. S . stvaran. koja odgovara karakteru i kakvoći same stvari. izvan granica subjekta (transsubjekti. Objektiv.ĉevši od najelementarnijih prirodnih sila pa do ĉovjeka. ako njegovo raspoloţenje ne dolazi do izra. predmet. objek. nezavisan od subjektivnoga (v. što je postalo predmetom (v.ne volje koja je za njega stvar po sebi. Prema tome ona pretendira na op. spoznajnoteorijski pojam (uveo ga je Meinong): njime se odreduje sadrţajem suda (mišljenjem) intendirana objektna predmetnost koja predstavlja ĉinjenicu. Objektivna spoznaja. S Objektivan (lat. Tako je problem objekta jedan od os.ţan. objectum = predmet). Prema Schopenhaueru sve su pojave ovog svijeta.tive. opredmećenost.novnih problema spoznajnoteorijskog ras. ostvarivanje.ta.najĉešće su te predmetnosti izricane u obli.ţaja. Za ĉovjeka se kaţe da je objektivan ako je u prosudivanju stvari nepristran.1 objektivan terminira sva odreĊenja spoznajnog subjek. objektivacija i objektivirati). što odgovara predoĉivanju.).). predmetan.ću vrijednost. ne upravljajući se pri tom svojim interesima.ma psihiĉkim doţivljajima u objekte. koja saĉinjava centralni pro. pa se osnova izlaţišta spoznajne teorije i dijeli na: objektnu i subjektnu. po.van). Meinong u svojoj teo. F Objektivacija (lat. koji se odnosi na objekt. dignitative i deziderative. ali ovaj se više ne bavi problemom »same stvari o sebi« nego samo subjektivnim faktorima po kojima spoznaja ima opću vrijednost. ĉinjenje neĉega objektom. F Objektitet (lat. dakle koja je slobodna od svake subjektivne varke i zablude. mišljenju.pravljanja. ĉuvstvovanju i ţeljenju. Za kriticizam znaĉi objektivan prema tome isto što i općenova. postupna objektivacija posvud. zbiljski.ku sudova opstojnosti ili takvosti (A jest B). objectum = predmet). opredmećivanje.blem kriticizma (v. objectivatio = postajanje objektom).riji predmetnosti klasificira predmete pre.

3) sociologijsko.) utjecanja prati i izgraduje ĉovjeka u toku ţivota..dinstveno obrazovanje za sve pripadnike odredene socijalne zajednice. Ideal obrazovanja kao i odgoja uopće uvje. opred. .sti.vjesna specifiĉnost obrazovanja jest u donekle jaĉe naglašenoj intelektualnoj strani. politiĉkog sadrţa. st. objectum = predmet).nja i zakljuĉivanja u smislu nehotiĉne se. iluzija.miniraju svu spoznaju.ĉkog prikazivanja koji poprima razliĉita znaĉenja (vezan uz uţivanje ili igru) i raz. autodidakt). Optičke varke (perceptivne ilu. priĉin. tehniĉke civilizacije i ekonomike. — Razlika izmedu općeg i struĉnog obrazovanja nije zapravo oŠtra opreka. što ima karakter objek.noj školskoj nastavi koja u sebi povezuje obrazovni proces s odgojnim smislom. svoj. sklonosti i sposobnosti u pojedinom individuumu. biološka. Objektivisti su i oni spoznajni teoretici koji smatraju da su iskustveni sadrţaji objektivno dani i kao takvi deter. što ima opću vrijednost.zvijena aktivna osoba. iluzije). objectum = predmet). u stanovitim vidovima i sadrţajima je. i 20. društvenom i kulturnom stvarnošću. preobraţavanje ljudskog individuuma u pravcu razvijanja njegovih psihofiziĉkih snaga i usvajanja iskustvenih sadrţaja u neprekidnom kontaktu s prirod. zbog usmjerenosti psihiĉke aktivnosti pre. Tako npr. olakšava br.tivnih primjesa.liĉite funkcije (moralnopedagoška u 18.nom. pogrešno tumaĉenje stvarnih osjet. Pet Objektivirati (lat. koje bi zahvaćalo sve objektivne znanstvene i kulturne tekovine (što je postalo neostvarljivo). već uzajamna dopuna.zije).. princip umjetni. zatim u samoobrazovanju (v. dostignućima znanosti.ja). 19. Šp Obrazovanje. stav ili udešenost prema neĉemu što će se dogoditi ili što se moţe dogoditi.ma sadrţajima koji se oĉekuju. odnosno na. Oĉekivanje je obiĉno praćeno napetošću. S Obmana (lat. kulture. st. Objektivizam (lat. što je zbiljski.tovan je društveno-povijesnim razvitkom. pored toga znaĉi i stanje postignuto u ne.kom momentu na osnovu tog procesa (obrazovanost). religioznog. objecto = bacam što pred).dena fiziološka i psihiĉka stanja (umor.nu osposobljenost s manjim ili većim proširenjem općeobrazovnog vidokruga. dakako u vezi sa svim ostalim Oĉekivanje. izbora podataka koji su u skladu s oĉekivanjem.tivnoga. jer konkretna uloga ĉov. objektivacija).).metiti (v. Varke na podruĉju pamćenja. Obmane su svako laţno uvjerenje odnosno pogrešno tumaĉenje objektivnih ĉinjenica (obmana filozofskog. stvarno.lekcije.ćeobrazovnu osnovu kao i odredenu struĉ. Ali oĉekivanje moţe i negativno utjecati na toĉnost naših opaţa. Pojam općeg obrazovanja moţe imati tri znaĉenja: 1) objektivno.gijskog (v. tradicionalno enciklopedijsko obrazovanje (sveznadarstvo). Njima pogoduju odre. 2) subjektivno. Objektivitet (lat. oĉekivanje moţe dovesti do pogrešnih percepcija (v.vezanosti s odgojem koji u smislu pedago. nezavisnih od subjekta. tj. Iako se obrazovanje moţe stjecati u razliĉitim sluĉajnim kontaktima sa stvarnošću. skladno uvrštena u danu društvenu i kulturnu stvarnost. U etici. netoĉno tumaĉenje.stvo objektivnoga. spoznajno-teorijski pravac po kojemu ima objektivnih istina i vrednota. emocije i sl.objektivirati 232 oĉekivanje komponentama po kojima se tek ostvaruje odgojni zadatak: svestrano ra. illusio). U perceptivno-osjetnom podruĉju oĉekivanje. tj. Obmanu valja razlikovati od halucinacija (v. privid.) i andragogijskog (v. ipak je ono najjaĉe izraţeno u sistematski provode. zamjedbena varka. Obrazovanje je medutim i pojmovno i stvarno u uskoj uzajamnoj po. pravac koji zahtijeva i nastoji da odredi objektivna mje.jeka u svestrano razvijenoj društvenoj za. uĉiniti objektivnim. U estetici.).jednici iziskuje podjednako solidnu op. bez subjek.) u teorijama umjetno.nih podataka a nastaje zbog brojnih i jakih osjetnih podraţaja. tj. Iz. predmetnim. U psih. efekt koji izaziva umjetniĉko djelo kao privid stvarnosti.roda. svestrano razvijanje vrijednih subjektivnih snaga.zinu zamjećivanja. u stjecanju znanja i razvijanju spoznajnih funkcija i sposobnosti.rila ćudorednog djelovanja.

slu. mogu dozvati . osnovnom znaĉenju odgoj je namjer. U svom uţem. nauĉa. Pavlova polazi od naivne ontološke pretpostavke da je »odraz svojstvo svake materije srodno osjetu«. ogledava. G Okazionalizam (lat. Oni se prema tvrdnji spiritista s pomoću posebno nadarenih osoba.za i u ljudskom mozgu gdje slike toĉno reprezentiraju realne stvari poput kopija ili fotografija. Bruna oduševlje. ocjene i borbe motiva) te se smišljen i izabran oblik aktivnosti objektivizira — prometne u stvarnost.no.njenica u skladu s nekom hipotezom itd.stavlja poseban sluĉaj općeg odraţavanja.nom.nost. eidolon.ševnom ţivotu.moćan. estetske i dr. v.nja.varajući sklad tjelesnih i duševnih promje. vodi ili zrcalu. pojavom ili osobom. naroĉito A. S odgojem je srodno obrazovanje (v.snog i aktivnog razvijanja njegovih vrijed. nauĉavanje da se odnos tijela i duše ne sastoji ni u uza.java koja omogućuje povijesni kontinuitet društvenog ţivota kao i prenošenje i unapredivanje kulturnih tekovina kroz niz generacija. U gnoseologiji naivni realizam smatra da je spoznaja pasivna paslika zbiljnosti. ideje i pojmovi neposredno reflektiraju zbiljnost. pitanjima u kojima zakazuje racionalna orijentacija. Konkretni ciljevi i oblici odgoja uvje. okultizam P e Odraţavanje.tovani su društveno-historijskim okolnosti.zionalizam zastupahu u 17.lebranche. tzv. occultus = skriven). okultizam). a prema teoriji odra. afektivno stanje doţivljeno u vezi s nekom idejom.meta ili stvari za razliku od praslike. occasio = prigoda. zrcale njihovi iskoni.terijalnom. poput slika u ogledalu. ali i realno-praktiĉnom. andragogija). svrhovito djelovanje prvenstve. svjesni duševni ţivot u kome su naroĉito razvijene više mi. Suprotan primitiv. tajanstven.stacije toboţnjih duhova pokojnika. vulgarnoma. Pe Oduhovljen. profinjen. Oka. proţet duhom.će) svaki puta od prigode do prigode. pa nije ni nemoćan ni sve. osvještavanja.nje i vjerovanje koje se bavi tajanstvenim pojavama. Budući da se odgoj ostvaruje na osnovu i uz pomoć kulturnih tekovina.lje. Prene. Jaspers.saone.na proizvodi nadnaravna sila (boţansko bi. Oduševljenje.ĉaj).seno: uman.nje »afektivni ţar prema liĉnostima koje naroĉito volimo i kojima se divimo.).ma. svjesni akt volje koji prethodi djelovanju i doţivljava se kao njegov oblikovalac i pokretaĉ. Bu Oćut. Odgoj.oĉekivanjemoţe uzrokovati nehotiĉno probiranje 233 ĉi. Kod novoplatoniĉara i G.nosi na tajanstvene pojave koje se ne mogu razjasniti pomoću prirodnih zakona (v.nih dispozicija i uvodenja u kulturnu stvar. Odgoj je više ili manje moguć u stano. a predodţbe. budući da su prava bića samo ideje. razliĉne manife.jamnom uzrokovanju ni u stalno postavlje. proces odslikavanja.rima. etiĉke.nom paralelizmu (v. U egzistencijalnoj filozofiji (Kierkegaard.nici Descartesa. koji se od. završava stadij »odluĉivanja« (deliberacije.nim«. Geulincx i Ma. već u tome da odgo. kao ĉinom izbora. a Shaftesbury ga definira kao »strast za dobrim i lijepim«. specifiĉna meduljudska društvena po. paslika pred. ili pre. st.goj i kultura ĉesto se oznaĉuju kao medu. Pet Odluka. svakodnevnom. neki sljedbe.) Kr Odraz (grĉ. Pet Okultan (lat. plansko.ma stvarima koje smatramo nadasve vaţ. od. htijenje. medija. Teorija odraza T. pedagogija. Odlukom se. Po Platneru je odušev. Heidegger) odluka dobiva zasebno znaĉenje kao sudbonosni korak na koji se ĉovjek mora osmjeliti kad se nade pred iskonskim pitanjima vlastite egzistencije.nje (entuzijazam) ima filozofsko znaĉenje (strastveno uzbudenje za boţanski univerzum). funkcije.sobno ovisni. mimema). kao što su npr. ispraznom du. zrcaljenja stvari u nekom fizikalnom mediju.) i nastava (v.vitim granicama. te se u stva. Okultizam (lat. osjet. teorija prigodnih uzroka. Platon je smatrao da su stvari i osjetilni predmeti samo odrazi netjelesnih ideja. pa stoga i ljudska spoznaja pred. korelativni pojmovi.no na neodraslog ĉovjeka (dijete) radi svje. (V. occultus = skriven).

društva i malen i fren = duh. opći pojam za sve mišljenja. forme moniz.).ćevnosti. kao temelju bića u njegovoj bi. kod Ari. morfološki i funkcional. Kad Engels defi.teorijsko njihove zaostalosti. (naroĉito prvog i drugog dije. pojma bitka (v. kasnije u razdiobi metafizike na prenošenje misli na daljinu.). ontologija se tijela zemaljskoga i veoma se udaljiti od njega. Ontolo.joj faktiĉnosti postupak koji od općih ka. zakonima i prikaze prostorno uda.nja.jevanja njegova Ontologizam posebno zanemaruje specifiĉno smisla. što oni nazivaju telekinezom.kritiĉki i apstraktno prostoru i vremenu.jave nalnu psihologiju. veća ili manja posebna stajalište ontologa koji hoće spo. osnovna problematika He. oznaka za sve promjene koje se zbivaju u toku individu. Ontologija (grĉ. suosjećanje ili ili metafizika. prema stupnju egzistencija postojećeg.ni razvoj individualnog bića. bitka i ostajući ipak u vezi s njim. to on = biće).ljenih rastavljenih strukturom bivstvujućeg uopće. tj. Mar.stiĉno je da se kao djeca ne mogu Ontologizam. katego.protstavlja. ontos = koji postoji i ge. Wolff. a kao odrasli ne mogu se potpuno se postupkom iz pojma izvodi i do. Pe Ontogeneza (grĉ. Razlika izmedu ontološkoga i samo sa staja. ta onta = bivstvujuće i logos = nauka). materijalistiĉka monistiĉka ontološka imbecilnost i idiotija.). onda time intendira na ontološki stupnjeve duševne defektnosti ili problem. teologiju i kozmologiju).škim od.). oligos = uĉenje o općim zako. Za raz. Osnovni su pravci ontologije razliĉite nerazvijenosti. Ontologizmom se naziva i svaki filozofski ontiĉko je zbiljsko biće (v. ontološkoga kao onoga što pripada bitku i biti tendenciji da se bitak podredi ideji kao misli.noteorijskom realizmu (suprotno: fenome. tj. Time ontologija po.lišta beskonaĉnoga i ontiĉkoga poima se kao ontološka diferencija neograniĉenoga moţe (v.alne ţivotne povijesti. ponajvećma odredeno u vidi posebne. što je blisko spoznaj.tegorija i zakona ne i pojedinaĉnosti.nima prirode. a katkada se i234 (Aristotel).zor.nalizam. duša).ralnog se govori o filozofskim disciplinama. Zato je i osoba (halucinacijĉ) kao i materijalizaciju duha. filozofska disciplina koja obra. Fr sebi«.ćeg« . Takve i sliĉne po. kao ukoliko se on smatra supranormalnim i spekulativne i materija.staje sastavni i prvi dio metafizike (uz raciouvis bez fiziĉkog dodira.liku od svojoj terminologiji. po bitkujuće i sve što se njega tiĉe. bavi problemom bivstvujućeg uopće.nesis = postanak). ĉime pada i odluka što se uopće moţe historijsko i ljudsko. Prema vjerovanju pojedine discipline pojam ontologije nastaje okultista mo. Kad okultisti nastoje razjasniti pomoću ast. za razliku tijela ili perispirita koji se moţe i odvojiti od od gnoseologije (v.ma (v.ţe se i djelovanje sile prenijeti na zapravo tek kod Clauberga.). V karakteri. Spoznajno. tj.java levitacija.) i dualizma ili pluralizma Obiĉno se oligofrenija dijeli na tri stupnja (v. Okultistiĉkim fenomenima dijalektika. Ontiĉki (grĉ. lebdenje ili dizanje tijela po. Kod Platona kao ĉak i vidljivi. a preuzima ga u daljinu.gelove logike Okultnim pojavama pripada i hipnotizam. »psiho.ziraju (v. koji ne. nauĉanje koje postojeće i pokoristiti obiĉnim vrstama školskog i porodiĉnog jedinaĉno izvodi iz ideje i općega. Za sve oligofrene osobe koncepcija. Što je sve ontiĉko i kao proteţe ontološke i di.xova i Engelsova filozofija jest (poredana od lakšega prema teţemu): debilnost. v.kazuje osamostaliti.goja.nira dijalektiku kao zablude ĉovjeka.stotela kao »prva filozofija« pripada i tele.individualno i smatra da se pojaviti kao biće. Sliĉna je svojoj klasifikaciji Chr.la) ontološka. tj.listiĉke dijalektike fenomenom. u odnosu na biće ili Uĉenje Giobertija koje on su.) i razumi. koja se oĉituje veoma rano. već im je potrebna. problem bitka.).patija (v.) ili logike (v. tako da postaju bivstvova. Tako tumaĉe oni i suštine bivstvujućeg. S Oligofrenija (grĉ.logizmu«.jalektiĉke kategorije i takvo pripada biću u svijetu svagda zavisi od zakone na posebna podruĉja stvarnosti.okultizams drugoga svijeta.rijama. Sve te teze predstavljaju naivne uopće.) u svo.ontologizam materijali.znati »bitak po društvena pomoć i poseban nad.duje problem »bivstvujućeg kao bivstvuju.

samoopaţanje ili introspekcija. induk. F Opći pojmovi. Za razliku od prolaznog i promjenljivog. Wahrneh. sud).ti). jest ono što je za. za razliku od posebnoga (v.). a univerzalno.cija) je jedinstveni skup osjetnih datosti iza.redbi. da bi u »mišljenju bitka« ili »bitnom mišljenju« njegove »druge faze« dobio odluĉnu ulogu u kritici metafizike kao »zaborava bitka«. pojam kojim se oznaĉava razlika izmedu bitka (v. u kojima prevladava metoda obja- .nog. izlaţu oznake nekog predmeta.). U235 marksizmu je ontologizam naroĉito došao do izraţaja kod nekih teoretiĉara II internacionale i u sta.ljinizmu. poznat u tradicionalnoj metafizici i ontolo. Kao duševni doţivljaj opaţanje (ili percep. Jedan oblik sudova po kvan. pri ĉemu ovaj drugi pojam uka. i ona se naposlijetku razotkriva kao nihilizam. F Opće.zvanih jednim izvanjskim predmetom. V Opaţanje.meta ili svemu. dok se prvi odnosi na spoznaju bivstvujućeg. describere = opisa. operari = djelovati) je shvaćanje u modernoj filozofiji prirode po kojem temelji fizike nisu u iskustvu već je to ljudsko djelovanje i to se posebno oĉituje u izradbi aparata za mjerenje i mjernih od.ski. zakon (v. rijeĉ koja ima dvostruko znaĉenje: a) metoda istraţivanja (lat.) i bića (v.talne ontologije (Sein und Zeit I. 1927).cijom dobiveno nenuţno zajedniĉko. metodiĉki postupak u kome se sistemat.) i pojedinaĉnoga (v.tivnog zakljuĉivanja iz pojmova na egzi. Suvremena distinkcija: ontološki — ontiĉki.giji.) i univerzalan (v. koje nije nuţno nego tek empiriĉno. opservatio). više ili manje bitno u predmetima.kom razumijeva postupak pojmovnodeduk. Isto tako se i naglašava operativni element u logici i matematici. Takvo niveliranje ontološke diferencije sudbono.lja kao bitak i zaboravlja bitak sam. nazivamo ih opisnim znanostima za razliku od objašnjavajućih znanosti.ski) da se iz pojma ili definije boga dokaţe njegova realna egzistencija. b) osjetni duševni doţivljaj (njem. a ako se odnosi na duševne doţivljaje. Gr Opis (deskripcija. V Općenito ili opće.). Suprotno pojedinaĉnom (v.va takav postupak. od lat. Općenito u pojmovnom nizu znaĉi rod ili vrstu pod koju se podvrgava pojedinaĉno. Općenito se pod ontološkim postup.) opće je bit (v. Kad u nekim znano.stenciju. Kasnije je naroĉito Kant dao oštru i iscrpnu kritiku ontološkog do. univerzalije. naziva se unutrašnje opaţanje.hvaća i Descartes.što opće.titeti jesu opći ili univerzalni sudovi (v. ali samo polazeći od bića. Pojedinaĉnom se općenito moţe svagda predicirati. po Heideggeru metafizika doduše misli bitak. Svaki pojam (v. i kao nezaobilazan raspon ontološkoga i ontiĉkoga tema Heideggerove fundamen. ono se naziva izvanjsko opaţanje.zuje na ono što pripada bivstvujućem.je nekog dogadanja ili nekog objekta. Generalnoopćenito oznaĉava nuţnu bit nekoga niza predmeta. Pe Ontološki. V Ontološka diferencija. odnosa ili procesa.mug).jedniĉko nekom mnoštvu istovrsnih pred. Sam od. i pri tom oboje zamjenjuje tako te biće predstav. Operacionalizam (lat.) takoder oznaĉava ne.ontologizamspoznati dano i konaĉno. a po mogućnosti što jasnije i iscrpnije.kaza. Kao metoda istraţivanja opaţanje je paţljivo i plansko promatranje radi spozna. Ovaj dokaz pri. v. zajedniĉko. Naime. Ontološki dokaz (o postojanju boga) jest pokušaj u skolastici (Anselmo Canterburyj. što nije svojstveno samo pojedi- naĉnom predmetu nego mnoštvu pojedi-opis naĉnih stvari. koji se tiĉe ontologije ili pripada ontologiji.-općenito je samo numeriĉki zajedniĉko.stima — kao što su na primjer geografija ili opisna botanika ili zoologija — prevlada. što je jednoj cijeloj klasi predmeta zajedniĉko.). Sve bivstvujuće je jedinstvo općeg i pojedinaĉ. Ako je nešto izvanjsko predmet opaţanja. oznaĉuje nepromjenljivu i neprolaznu bit neĉega.nos općenitog i pojedinaĉnog moţe biti dvovrstan: generalan (v.) stvari i pojava. da bismo dobili o njima što jasniju i razgovjetniju sliku.sno je za cijelu povijest metafizike.

Opskurantizam (lat. a.nost konaĉnih bića). Prema tome iz prirode opaţanje.). ne mogu svagda radikalno prihvaćanje svake stvari s njene »dobre« strane. zato znanstvenom pogledu opserva. objašnjapovijesnoga ra. optimus = najbolji). U tezi da je ovaj svijet najbolji mogući. U prvom sluĉaju onaj metafiziĉko zlo (nesavrše. odno. Npr. ili da se dode do većeg dobra što finije moţemo usta. intenzitetu pojava (osjetljivost).mijeva. U psiholo. ishod.lošku Opskuran (lat. se ni te znanstvene metode.rantisti (mraĉnjaci). u tri oblika. niţih pojmova koje dotiĉni pojam obu.servacije). da odnosu na zlo i. (v.va. kao i objektivno opaţanje.teresima mogli dirigirati cijelim društvenim ţivotom.ki relativno tivljenje prosvjećivanju (v. koje drugo. gene-236 u svijetu ima relativno višeorganicizam tiĉke povijesne znanosti i sl. opskuran).jet najbolji od svih mogućih svjetova. obliku izrazio i razvio G. P psihologiji opservacija obiĉno u vrlo visokom Organ. progres (v.opisšnjavanja i izvoĊenja (kao što su npr.sno da .votu ima ipak više dobra nego zla. više pod kontrolom i prema tome povećanje dobra. Teorij.pisuju da se narodne mase ostave neprosvije. obscurus = mraĉan). u moralno zlo (grijeh) i fiziĉko zlo (bol i patnja drugom je predmet opaţa. 2) (p. Bu prosvjećivanju suprotan pravac koji ide za tim Organicizam. koji samo radi vlastite koristi ţele da ostanu duhovno superiorni kako bi po svojoj volji ili prema svojim in.nost opservacije). svih mogućih svjetova. 1) (biol.noviti i male razlike u ili da se potencira vrijednost postojećeg dobra. i ako zaista Leibnizov optimizam ismijao je Voltaire u promatramo ono što mislimo da promatramo svom »Candidu«. najbolji medu njima.hvaća.stojanje zla ne protivrjeĉi osoba ili neki izvanjski predmet.java. F. izbjegne veće zlo. sve ono što se pod pojmom razu. suprotstavljenost.vaskularni nepoznat. Prema Suprotno: sadrţajna logika. općenito.sno mudar.ski: filozofski nazor koji drţi da je ovaj svi. Fr u organizmu. prvo. No po. obscurus = mraĉan).timist ne odriĉe ni onda Opsegovna logika. samostalni i organizirani dio neke strukture. F traţenje »po. Kao apsolutno mudar on je imao predodţbe tj.).giji boţje slijedi da je ovaj svijet naj. apsolutno moćan i apsolutno dobar. sveukupnost predmeta odno. Teorijski problematike s teţištem na opsegovnim odoptimizam za.stupali su već neki grĉki i nosima.zvoja povećavanje dobra u vajuće odgovaraju na pitanje zašto. alternativno razdvajati. interpretiranje logiĉke kad se situacija ĉini bezizgledna. što naroĉito dolazi do izraţaja u srednjovjekovni filozofi.zitivnoga« i u onom Opozicija (lat. ĉuvati). kao apsolutno mo.bolji mogući.). naziv za skup teorija koje pri. sva duševna poremećenja organskim Pristaše toga pravca zovu se opsku.ćene. S Optimizam (lat. U logici: najnegativnijem. funkciju. koja ima odredenu fizio. Dakako. observare = gledati. Opskurnim se naziva svako proorgan u organizmu. Leibnizu. Opskurantizam moţe biti politi. upravni organi nekog društva. opskurantizam). srce je glavni kardio.nja ili neka druga ţivih bića).). a vrijednost što su uvjeti po. a kao najširi kategorije (v.ćan Najuţi opseg imaju individualni pojmovi. Zlo naime sluţi ili da se stalniji (vjernost ili pouzda.tura stupnju udovoljava tim zahtjevima. su moguće dvije vrste opaţanja: samoo.) sva. zato što je svrha postojanja zla promatramo. promatranje.) i silogizma (v. a po njima ni sve praktiĉki: ţivotni stav koji karakterizira znanosti. religijski itd. bog je kao najviše biće apsolutno Opseg pojma.) svaka posebna tkivna struk. apsolutno dobar morao je odabrati i stvoriti Opservacija (lat. Leibniz. koji opaţa i onaj koji je opaţan ista je osoba. U eksperimentalnoj suprotstavlja pesimizam (v. W.ĉki.cija ima to veću što u ţi.). taman. nada koje se op. Dok opisne dobra nego zla i da je tendencija odgovaraju na pitanje što i kako. ali ga je u klasiĉnom opsegovnim teorijama suda (v.paţanje U svijetu doduše postoji i zlo. Optimizmu se najoštrije (valjanost op. Npr. nada u konaĉan povoljan suprotstavljenost dvaju proturjeĉnih sudo. a mogao je stvoriti bilo koji od njih. pojam). iskustvo.

pravovjerje. promatra pojedinaĉni organi. orthodoksos).jaOrtogeneza (grĉ. 1) (biol. i osobitosti toga fizikalnog procesa. posebnu paţnju upravo moder. oznaka za ono što se odnosi na bilo izazi. Adler. Ortodoksan (grĉ.com cjelinu koja je sposobna da ţivi i djeluje kao doţivljenog kompleksa manje vrijed.). u njemu se odrazuju neka svoj. teorija koja tumaĉi sve da za takvo vaţenje i priznanje nema kvaliteta.ganizam. Tako je izda.nog procesa odredene vrste na neki osjetni u filozofiju. Bu ĉesto upotrebljavao kao sinonim za dogmatiĉan.vum Organon«).liĉitih osjeta.druĉju kinestetiĉni osjeti.logom ili bez njega — proširenom smislu.nosti. koje se manifestira u Organizam. temperatura. bol. jer poznaje svoje tjelesne i duševne nedostatke. intenzitetu. Analitika druga. tako dolazi do pretjeranog oznaka za ono što se odnosi na or.jam koji je uveo i razradio u novijoj psiho. nastanku. filozofiji. u najrazliĉitijim sluţe jedinstvenoj funkcionalnoj svrsi. u uţem smislu ne.dostataka. sluh.roze koje su upravo nazvao sabrane Aristotelove spise koji su znak našega vrc. V nika). se ĉvrsto drţi odredenog uĉenja na po.šljenje.dene Osjetilo.vaĉ zbog toga zapada i u neu. rezultat natkompenzacijama (nadutost. znanosti ili religije.nja selekcije (Eimer).) kao posljedi. orude. v. Kada je Francis Bacon (1620) osjetni podaci redovito su ukljuĉeni u sloţenije htio obnoviti filozofi.) cjeloviti sistem. dodir. organon« (»No. ţivĉanog voda i od centralnog dijela u Ortodoksija (grĉ. organ koji djeluje pri nastankuosjetilo raz. puna kori mozga. Razvijeni osjetni organ sastoji teze i uĉenja usprkos novim ĉinjeni. Suprotno: heterodoksi. Osjeti se medusobno empirijske metode. oblicima doţivljava osjećaj manje vrijednosti.nje.ciji pri njihovu strukturi ili je karakterizira. statiĉni filozofije.organicizampovredama ţivĉanog sustava.vanja nedostataka. Osjećaj. pravovjeran. Aristotelo.mena.stva ove spise: Kategorije. Organologiĉno naziva se ono što je u smislu taj ga osjećaj ĉesto smeta u normalnom organologije protumaĉeno ili sa. a.ţivjeti.nom znaku. integracije razliĉitih organa i tkiva u jednu ţelja za uništavanjem i sl.nosti da ostvari kao cjelinu sastavljenu od organa. O sudu i reĉenici. orthodoksija).ju u smislu induktivnodoţivljaje: percepcije (v. koji njuh. Analitika prva. a to je onaj koji zastup odre. Receptori su redovito difesuglasnost s uĉenjem. Bu Upravo ta spoznaja uz osjećaj manje vrijednosti Organiĉki.ste.va u pojedinaca ţelju za skrivanjem tih koju organiziranu strukturu. ako taj pojedinac osjeća — s raz. trajanju i lokal. okus. Topika i izolirane osjete malo kada moţemo do. takva. Pobijanje sofista. prikri.logiji A. Glavna su osjetna podruĉja: vid. 2) (p.ći.stavljeno. Aristotelov or. pa on Organon (grĉ. što pripada bilo kojoj organizira. F predstavljali sredstvo za znanstveno mi. nazvao je svoj spis »Novi razlikuju po svojoj kvaliteti. religiji. bolesti ma. ĉuvstvo. u kojoj oni svoju teţnju za vaţenjem. doţivljaj izazvan djelovanjem fizikal. U237 vaţenjem i priznanjem u zajednici. orthos = ravan i genesis = postanak). organski osjeti. B Osjeti se obiĉno klasificiraju prema osjetnom Organski.nom ĉovjeku Organologija. Organon je kod Aristotela imao znaĉenje uvoda Osjet. i to nezavisno od djelova. ţelja za mo. kao suprotnost ekstenzitetu.noj analizatoru koji je u funk. ĉvrsto dogmat.zam koji zbog ograniĉene moguć. teorija po kojoj evolucija vrste ide u odredenim pravcima pod utjecajem nutarnjih faktora.) svaka organizirana cjelina ili Adlerova »individualna psihologija« posvetila je struktura.terijalnim oštećenjem organa. sredstvo. aktivnom toku mišljenja i djelovanja.ganon sadrţavao je analizator.sko zastupanje odredenih stavova u znanosti.vom spisu.). Osjećaj manje vrijednosti. psihološki po. Ĉi.cama ili se iz perifernog dijela ili receptora (prijemotkrićima koja pobijaju staro uĉe. a oznaĉava duševno stanje pojedinca koje nastaje kao posljedica opće ljudske ţelje za . Taj se pojam osjeti.

F limenu (v. ne ĉine se više uspo. optiĉko-geometrijske varke. osnov od moţe reagirati na podraţaje sla. a osjetljivost u emo. slušne osjetne stanice u izvornom znaĉenju rijeĉi ono na ĉemu ne. u odredene duţine. a ta uzbudenja izazivaju onda razliĉite poĉecima kod Jonjana. dubina i poloţaj. a Osnovni pojam. pri prosudivanju teţine dvaju nejednako velikih predmeta. primarna osjetna podruĉja.kve te osnovne vrijednosti izvodile su se sve druge percepcije ĉiji sadrţaj ne odrazuje toĉ.nom (njem.dini. koje je nastalo u višega. elementarnih pojmova na kojima se sunce ĉine znatno većima kad se nalaze na temelji neka znanost (v.ska misao u svojim prvim itd. epikurejska) slagale u tome da je os. Erkenntnisgrund). manji predmet ĉini izrazito teţim. Osjetni ţivci vode uzbuneĉega. jer je smatrao da se ljudi ne Npr. motornim ţivĉanim stanicama i osnovima.turama (lednoj »praosnova« svega. itd. 1) (biol. tj.bog oznaĉava logiĉko opravdanje neke tvrdnje. pa su se na pomoću mjernog instrumenta i malih razlika u primjer starogrĉke etiĉke škole (stoi. sljepoĉnom i zatilj. ratio denja u centralne dijelove osjetnih analizaessendi).nosti nastanka ne strukture. Osjetne varke uvjetovane su ili iskustvom kojim se dopu. dogadanja. itd.njem uhu osobito su osjetljive za poĉiva. a od tog je problema i pošla moţdini. F krajevima prema unutra poloţe.) osobina orga. ĉine se pretpostavka svega poimanja jest pojam o bilo razliĉite duţine.).). koja se sa. ili odredenim elementima u okolini koji utje. horizontu nego kad su u zenitu.jom razliĉite aksiološkom (v.druĉju Osnov se u etici (v. Osjetljivost u osjetnom po.na ima na odredenu vrijednost.striranja naziva i najvišom vrednotom. od kojih jed.) izjednaĉuje s motivom oĉituje se u niskom apsolutnom i relativnom nekog ĉi. intenziteta.ĉka i veliĉini predmeta mjerenja. ispresijecani krat. Kao teoretski razlog reflekse i automatiz.njao opravdanost poznate su tzv. veosjetne vidne stanice u mreţnici oka osobito liĉina.njuju i deformiraju objektivni podaci. Kant je u objektivnu realnost.novna i Bu najviša vrijednost ljudskoga ţivota — sreća. U filozof. Bu osjet.tove.rija. usporedni pravci. produţenoj moţ. malom mozgu evropska filozof. o ĉemu nešto ovisi. dolazimo do filozofskog pojma drugim niţim ţivĉanim struk. ta.meta i likova.na. pa se naziva »realnim osnovom« smještena u tjemenu.skom — periodi.stoji u tome da nam se. Tako su npr. u tzv. Osnovna se vrijednost ĉesto ĉuvstva. Kao najdublja podloga i druga prema van poloţene ku. okusne osjetne zapravo ontološkom (v.ne kutove.cionalnom Osnovna vrijednost.rom na osnovnu sadrţajno dvije jednako duge crte. kao što su njihov oblik.što unutar. temelj bitka sta. Medu op. Realgrund).me. ocjeni s obzi. U kinestetiĉnom podruĉju najpo. Bu neke tvrdnje. Iz Osjetne varke. osnovni pojam 238 osjetilo draţaje odredene vrste.ljive za elektromagnetske valove Osnov (lat.ţivanju za sve dubljim receptorima.ĉke promjene pritiska. Znaĉi i uzrok (lat. fundamentum. Svagda je niţi osnov uvjet onoga vlakana predaje uzbudenje. dakle kao spoznajnoteorijska Osjetljivost. ovakvih refleksija. itd.ĉu na zamjećivanje glavnih ..).kim mogu i neće moći nikada sloţiti u jedinstvenoj kosim crticama. njem. katego.nice osjetljive su za kemijske tvari odredeodnosno izvor uvjeta moguć.tiĉke varke ĉemu (»nešto«). netoĉne percepcije (v.novi su poredani dijelu kore mozga. Os.nizma kategorija (njem. neke stvari ili nekog dogadaja (lat.rencirane stanice.) mogućnost regi. posebno osjetljive za poobiljeţja pred.redni. U vidnom podruĉju svojoj etici kritiĉki otkla. naziva se u odredenom podruĉju oĉituje se u lakoći ko. Grund).) sistemu ona vrijednost iz koje situacije izazivaju kod ĉovjeka odredena se izvode druge. Obiĉno se pomišlja na više ubraja se i poznata pojava da nam se mjesec ili osnovnih. Jedan dio osjetnih ţivĉanih višeslojno. pojam).) — smislu. iako su oba podjednake teţine.no — doduše na dva opreĉna naĉina.znatija je Charpentierova varka. Idemo li u istra. 2) (fiz. causa) nekog tora. psihol.

obilje.jabilna znaĉajka ĉiji raspon ide od golog numeriĉkog individualiteta u ljudskoj vrsti do nadmoćne liĉnosti genija. znaĉajka. (v. »osobna prava«.na legitimacija«.Osnovni pojmovi. individualne i specifiĉne.jeće.) u odreĊenom kategorijalnom siste. politiĉka osoba«).) i slu. 2) individualnĉ ljudsko biće kao sebe svjestan subjekt i nosilac specifiĉnih »humanih« (v. U tom smislu »osoba« je vari. termin ospoljenje se upotreb. v.ke znanosti ili najviše. socijalne. koji je karakteristiĉan za osobu. svojstvo. egzistenci.ţje nekog predmeta po kojemu se prepo. Ospoljiti znaĉi uĉiniti nešto vanjskim. Medutim u mno. naroĉito iz ra. nota). elementarni pojmovi ne. pravna. »osobna vlast«. osnovne (konstitu.viduum.ljava kao sinonim za otudenje. koji izvire iz osobe. persona).cijom.mu. v. ĉovjek-indi. Kr Osoban ili liĉan: koji pripada osobi (licu).ji se odosi na osobu. 1) »o sebi« posto. stalne i promjenlji. prava. ko. Osoba ili lice (lat.tivne.likuje od ostalih pojmova jest skup oznaka.) neke znanosti.ve.rije (v. v. uvjerenje. Kr Ospoljenje — termin koji se u najnovijoj na. npr. Pet oznaka . medu kojima se prema potrebi mogu raz. kulturne i ekonomske aktivnosti (»moralna.) ĉime se on raz. na osnovni pojamkojima poĉivaju svi drugi pojmovi.šoj filozofiji upotrebljava za razlikovanje njemaĉkih pojmova Entausserung (ospolje. »osobna uvreda«. v.nog perioda. duţnosti.znaje i razlikuje od ostalih. moralnosti.) svojstava i odnosa: raciona.jedinac igra u svijetu i društvu. zasebno ljudsko biće.gim Marxovim tekstovima. najopćenitije katgo. U mnogim filozofskim razmatranjima pojam se osobe podudara s vrijednosnom afirma.nje) i Entfremdung (otudenje). »osoban stil«. Oznaka (lat. odvojiti nešto od sebe ili neĉeg drugog.). dependencija.ţajno odredenje pojma (v.239 Najĉešće su ti osnovni pojmovi definirani pomoću aksioma (v.likovati bitne i nebitne. širinom i znaĉajnošću uloge koju po.jalnom »obuhvatnošću« i »visinom« koju je — kao virtuelno ţarište svega bitka — us. u logici: sadr.liteta. v. umjetniĉka. »osob.) V Osvjedoĉenje. izvedene (konsekutivne. »osobne vrline«.pio ostvariti.ĉajne (akcidentalne. Ovisnost.).

onarnu oslobodilaĉku borbu svakog porob. nuklearno oruţje. što smatra da je pravo na revoluci. Ali od pacifizma se razlikuje po tome. pacificare = smiriti.ljenog naroda njegovo historijsko pravo i što svoj stav prema rješavanju medunarod. »znaĉenje rijeĉi«. Problemom kategorija najteme.ja. Bez obzira na humane intencije pacifizam moţe.khya škole o tattva (v.nih sporova ne proklamira apstraktno nego na temelju postojeće. Suvremena progresivna koncepcija aktivne i miroljubive koegzistencije ima neke elemente pacifizma ukoliko smatra da se na ovom stupnju razvoja ĉovjeĉanstva (socijalistiĉke zemlje. nasilje i brutalna sredstva u rješavanju medunarodnih sporova i problema.pacifizam p Pacifizam (lat. objektivne konstelaci. djelovati defetistiĉki.) Tu klasifikaciju sli. Isto tako je pacifizam ĉesto imao utopijsko obiljeţje.jedi i yoga. jaĉanje svijesti o miru i humanim odnosima kod naroda svijeta) mogu riješiti najvaţniji problemi suvremenog svijeta — u prvom redu oĉuvanje ĉovjeĉanstva od nuklearne katastrofe. V Padartha (sansk. ublaţiti). oruţanim sredstvima. kulturno-politiĉki pokret koji ide za tim da iskljuĉi rat. kategori. u odredenim situacijama neizbjeţne klasne borbe ili oĉigledne nacionalne ugroţenosti. Najstarijom klasifikacijom kategorija u indijskoj filozofiji smatra se teorija sam.je snaga u svijetu i karaktera sredstava za uništenje. jer su se dosadašnji medunarodni konflikti ponajviše rješavali brutalnim.ljitije se bavi u svom razvoju škola vaišeši16 Filozofijski rjeĉnik .).

U gjainizmu na.ma »gore i dolje«.stancija (dravya). te je taj pojam po.na tko hoće da uĉi.neza kao obnavljanje neĉega što je već pret.n pamćenje ka. posebnost i inherencija).lazimo klasifikaciju od tri osnovne katego. Budistiĉka kategorizacija fenomena sadrţana je u Abhidhammi (v.vih sadrţaja ili novih oblika ponašanja.hodno bilo. koja polazi od sheme o šest kategorija (supstancija.ma tome. Pre. Palingeneza kao ponovno radanje ĉovjeka sadrţana je u raznim sistemima misticizma. Sofistiĉko opće prosvjeti. B Palingeneza (grĉ.no dijalektiĉko kretanje na osnovu kojega sve postaje i stalno se mijenja na putu pre. Ve Paideia (grĉ. Vedanta polazi takoder od samkhya klasifikacije. teorija kruţnog obnavljanja svijeta. Pojam se ponovo upotrebljava u novovjekoj biologiji.me oznaĉava ponavljanje rodnih stanja kod razvitka sjemena pojedinih organizama. Oni su dokazivali da je paideia svakome pristupaĉ.jela i ljepote duha. kretanje.teljsko djelovanje utjecalo je na mijenjanje sadrţaja pojma paideia. Nyaya-sutra (v. On odreduje specifiĉne ljudske oznake kao i ulogu humane liĉnosti u drţavnoj zajednici. Pojam koji oznaĉuje najprije proces obrazovanja i koji u sebi ukljuĉuje grĉki ideal razvoja ti. a opširnije su je obradili stoici. ponovno nastajanje. Orfiĉko vjerovanje u seljenje duša takoder je palinge. Sofisti su odbacili pai. To je bila antiteza cje. osobina. stanje (paryaya) i sup. općenitost.ta i odgoja koji je u prvo vrijeme obuhvaćao samo plemstvo.rije: kvaliteta (guna). Palingeneza je zasnovana kod Heraklita.) i vrlo je kompleksna. iako neke od tih kategorija postepeno gube vaţnost.deiu kao privilegiranost izabranih. palingenesis).). pojava usvajanja i zadrţavanja no. gdje se nji. odgoj duha i vladanja.stao sinonim znanstvenog i umjetniĉkog obrazovanja.lokupnom konzervativnom shvaćanju ţivo. B Pamćenje. pamćenje je skupni naziv za sve one promjene u ponašanju ili doţivljavanju .) polazi od 16 logiĉkih kategorija koje razraduje. Kod Heraklita samo neprekid.

uĉenje da je sve proţeto dušom. ego =ja). To je sinteza Heraklitove filozofije. teorija svijeta po kojoj je ljepota osnovna kategorija sve opstojnosti. Platon. Vi Pamet. No najĉešće je za usva. a mentalno pamćenje usvajanje i zadrţavanje nekog simboliĉkog materijala (rijeĉi. Sistem panlogizma oblikovao je Hegel (umnost i zbiljnost su identiĉne). uĉenje da se u osnovu cijelog kozmosa i kozmiĉkog dogadanja nalazi logos (razlog). zajedniĉka spermi. cmoj pameti. B Panpsihizam (grĉ. po ovoj se koncepciji sve nalazi u bogu. ludoj.ja. ali je bog ne samo svijetu imanentan (v.sno uma ili ideje. a prema Arrheniusu. Ima razli. sjeme. zdravoj. prvobitno znaĉi pamćenje (usp. oštroj. Usvajanje i zadrţavanje usko su medusobno povezani.trijebio kao »scientia generalis« i smatrao ga osnovnom tezom znanstvene logike. pan = sve i kalos = lijep). logiĉkog gradiva itd. ali i o slaboj.): sve teĉe. hilozoizam).nja i na globalnu mentalnu sposobnost us.gove prethodne aktivnosti. pan = sve i en theo = u bogu).pamćenje 242 panta rei subjekta koje su nastale pod utjecajem nje. Sve stvari i svi procesi u svijetu tek su stupnjevi samorazvitka logosa. Panta rei (grĉ. um ili ideja. pan = sve i logos = um).stroj. pan = sav i sofia = mudrost): sveukupno znanje. da bi svi mogli biti sjedinjeni u kršćanskoj zajednici. To je neka vrsta sinteze teizma (v. govoreći o bi.vodu i znaĉenju nalaze se kod mnogih fi. Plotin.) nego u isti mah i transcendentan (v. motorno pamćenje od mentalnog pamćenja.na misao filozofije misticizma. jer u toku obnav.lozofa (Heraklit. Pansofija (grĉ. razumijevanja.sobnosti poimanja. gotovo identificira znaĉenje rijeĉi pamet s onim znaĉenjem koje danas ima u uobiĉajenoj psihološkoj terminologiji izraz inteligenci. dubokoj. pritisak sunĉevih zraka u cijeli svemir. gdje se identificira bog i svijet. izraze: uĉiti napamet. Da bi došlo do usvajanja novih sadrţaja ili novih oblika ponašanja. katkad je dovolj. s vremenom proši.ne aktivnosti. teorija o postanku ţivota.no onda ako su bar neki tragovi prethodne aktivnosti ostali saĉuvani. pan = sve i psyhe = duša). hitroj. Kad dolazi do nestajanja ili slabljenja »tragova pamećnja«. govorimo o zaboravljanju. Taj termin stvorio je A. drţati na pameti).ja. sve. brojeva. slika. mišljenje da sve što ĉovjek radi i misli proizlazi svagda samo iz njegova egoizma. Kr Pan (grĉ. Prema Helmholtzu panspermiju prenose meteori. Panenteizam (grĉ. Komensky (1592 — 1670) u pokušaju da enciklopedijski prikaţe rezultate cjelokupnog ljudskog znanja.janje potrebno višekratno obnavljanje sliĉ.). Oznaĉuje neprekidnu .pješnog orijentiranja u razliĉitim ţivotnim situacijama. gnostici. tupoj.ĉitih oblika panpsihizma od idealistiĉkih pa sve do materijalistiĉkih (v.).).ljanja aktivnosti nešto moţemo nauĉiti jedi. tvrdoj. uĉenje da je sve u bogu. B Panspermija (grĉ. Leibniz je termin pansofija upo. glagol pamtiti. Narodna fraza. tamnoj. Panlogizam (grĉ. Fiziološku podlogu pamćenja saĉinjavaju u prvom redu promjene nastale u toku aktivnosti u ţivĉanom sustavu i u modelima ţivĉanih uzbudenja.ruje svoje znaĉenje na intelektualne spo. opća. svijet kao cjelina. kratkoj. B Pankalizam (grĉ.). odno.no da subjekt bude samo jednom izloţen odredenoj situaciji. Za razliku od panteizma (v. Panegoizam (grĉ.met. Pansofija treba da otkloni sve zablude i nesporazume medu ljudima.konima ljepote. Te misli u razliĉitom iz. pan = sve i lat. dobroj. To je osnov.ma aktivnosti (vještina i navika). Sve je u svijetu više ili manje uspješno saĉinjeno prema za.ti.). S obzirom na sadrţaj nauĉenog gradiva neki razlikuju tzv. pasti na pa. rasudiva.teizma (v. Motomo pamećnje je usvajanje i zadrţavanje psihomotomih she.) i pan.). zloj. Spinoza). Te više ili manje trajne promjene nazivaju se »tragovi pamćenja« ili »neurogrami«. visokoj. i ĉovjek i kozmos (svjetska duša).

nje. pan = sve i ethelein = htjeti).ma. To je teološki materi.noza. pa su »red i veza ideja isti Paradigma (grĉ.ne mogu protumaĉiti zakonima promjenu.) kozmos dovodi do naziranja da je sva ma. paradoksos = neoĉekivan). (Patološka upotreba pogreš. Paradoksan (grĉ. Po toj teoriji svi se paralelizma jest Spinoza. ova tvrd. tada se ukazuje s jedne strane Takvo je naĉelo npr. koja se sastoji u tome da se izraţavaju u paradoksima (v. koji materije u cjelini svijeta. Haeckel) odgovarajući odnos. (V.doksan. koji se u toku razvoja kulture Paralelizam. Jedino po.nja stoika: materijalistiĉki paralelizam a s druge strane »Samo je mudrac kralj.). pan = sve i lat.: »ordo et connexio filozofiji su npr. boţanskoj supstanciji. od indijskog spoznajnoteorijski paralelizam uzima da akozmistiĉkog (v. Klasiĉni predstavnik nauĉanje koje tvrdi da je ĉitav koz.ke. Naziva se još odijeljena paralelna niza.terija S oţivljena.). paradoks. sluţe radi jaĉeg efekta u izraţavanju misli. mimo.vorni lapsusi. po kojemu su fiziĉko i oblici pojavnosti uzimaju kao oblici ţivotnih psihiĉko. odosno bitak i mišlje. (V. U parafaziju se ubrajaju i sluĉajne pogreške u upotrebi rijeĉi. neobiĉnost u iznošenju ili izlaganju misli. B uzroĉnog djelovanja (unu.bliţe ispita. afazija) u kojem pojedinac redovito upotrebljava pogrešne rijeĉi u govoru. dva manifestacija svekolike pri.nanstvenim hipotezama.tufizikalnim odnosno je sve bog. Lo.tar pojedinog niza Pantelizam (grĉ. neizreĉenih sudova i koje je kraj sve svoje a druga se shvati samo kao epaenomen odnosno neobiĉnosti ipak istinito.rektnog uzajamnog panteizam oblikovao je John Toland djelovanja. sve do idealistiĉkoga (Plotin. Platonove ideje paradig. usporednost. da svijet i bog nisu dva odijeljena vanfizikalnim nez.) pojave Panteizam (grĉ.) Paradoksija (grĉ. naĉelo koje se izriĉe na osnovu li se medutim ontološko teţište na jec i stranu. go.šljaju te paralelne princip. para = pokraj.nih glasova i rijeĉi u govoru naziva se još i parafemija. oţivljen.tiv). paradeigma).teizma preko izmedu logiĉkog mišljenja i bitka postoji nuţni naturalistiĉkoga (Bruno. podudaranje. paradoksija. koji je suprotan svakom oĉekivanju ili op.) Su Parafizika (grĉ. (intrafiziĉka i intrapsihi. O filozofsko uĉenje po kome je volja osnovni naĉinima kako se zami. kao natura = »bog ili priroda«.ćem mišljenju. ako se po. tzv. paradoksos = neoĉekivan).stoji mogućnost (Pantheistikon. oduhovljena (hilozoizam. Potpuno univerzalno proveden paralelizam Medu filozofima naroĉito se Nietzsche sluţio psihiĉkih i fiziĉkih manifestacija kroz ĉitav paradoksima. odnosima ovise raznovrsne modifikacije Panvitalizam (grĉ. 1705). Fichte.ne strane istog bitka. zasnovana na i panbiotizam (prema grĉ. protivrjeĉe.rode. pa se kao okultne (v. bios = ţivot).ma za idearum idem est ac ordo et connexio rerum«). derivat prve. od. uzor. Stavi mišljenju.ĉka kauzalnost). bitka. (Deus sive tjelesnih pojava u ljud. paradoksija. Psihofiziĉki paralelizam tumaĉi odnos duha i Panteizam kao sistem obradio je Spinoza. nauĉanje o fizikalnim pojavama koje se toboţe .) Sam termin paralelno postojanje bez di. paradoksos = neoĉekivan). tvrdnja zamišljajući paralelizam psihiĉkoga i fiziĉkoga koja je suprotna svakom oĉekivanju i općem kao dvije ravnoprav.mos proţet dosljedno provedenog psihofiziĉkog ţivotnom silom. pojavni svijet. pro. paralelistiĉkih teorija.) pan. para. U kao red i veza stvari« (lat.jalizam odnosno F naturalizam.« Para. primjer. Schelling). nego im štoviše kozmosu (v. unutrašnja bit svega. vita = ţivot).giĉkojavlja u razliĉitim varijanta. iako oni nisu identiĉni.nosno duševnih i je boga poistovjetio s prirodom. Paradoks (grĉ. pan = sav i theos = bog): uĉenje da moraju objašnjavati pro. Parafazija. Spi. Na tom osnovu stoje teorije identiteta.skom biću. stalno dijalektiĉko kretanje u paralelizam 243 panta rei fizi. Paradigmatiĉan = uzoran. To je izvor manifestacije u njihovim medusobnim metafiziĉkog voluntarizma.doksom se pisci idealistiĉki (spiritualistiĉki) paralelizam. bolesno stanje (v.

(Sinonim: meta. prekognicija) i prijenos misli (telepati.tistiĉki fenomeni.nom nesvjesne prirode. nedjelotvoran.nih« psihiĉkih fenomena medu ostalim: prostorna i vremenska vidovitost (kriptestezija. krivi zakljuĉak nehotiĉno naĉinjen (v. U Aristotelovoj filozofiji: nazoĉnost forme.). Pasivna rezistencija je otpor koji se provodi i oĉituje nedjelovanje.).ja se bavi fizikalnim. koje »izuĉava« parapsihologija. sveobuhvatan. sudioništvovati. nedjelatan odnos prema svi. Izraz paralogizam u posebnom se smislu javlja kod Kanta pod imenom »Paralogizmi ĉistoga uma« kao transcendentalno-logiĉke zablu. Pet Paralogizam (grĉ. trpni.). Suprotno: aktivitet (v.na da od jedinstva i postojanosti samosvi. parousia). koji sepasivizam odnosi na cjelinu. rašĉlanjuje sadrţaj nekog pojma na njegove vaţnije konkretne dijelove. »imaju dijela« na idejama. jedan naĉin odnošenja ideja prema stvamo. kad pojedinac tvrdi da je već percep. trpni.).nost. Jedan oblik naziva se »iluzija već videnog« (»deja vu«). psihoza (v. uz saĉuvanu sposobnost logiĉkog rasudivanja.ziološke promjene.). hiromantija. Su Parapsihologija.nih duševnih snaga i moći ĉovjeka. Participirati. Po Platonu (grĉ.ja). uglav. U filozofiji i psihologiji oznaĉuje se pojmom pasiviteta automatsko.sti. participacija). neaktivan. Parusija (grĉ.nost duše.verzalan (v.niĉava na uţa podruĉja imajući u vidu pr. udio.znavanju prošlih ili novih sadrţaja. koja se sastoji u pogrešnom prepo. U podruĉje »nadnormalnih« fizikalnih i fizioloških fenome. passivus). Partikularan (lat. radna hipoteza znaĉi samo metodo. Pet Paramnezija.ĉkih pojava paralelno uzimaju u obzir i fi. dioba.jetu. nazoĉnost.) koja se oĉituje u sistematskom pogrešnom rasudivanju i tumaĉenju stvarnosti. kao puĉka grafologija. imati udjela u neĉemu.). uĉešće.sad još nepoznatih.nim tekstovima parusija oznaĉuje povratak Kristov na sudnji dan. Psihofiziĉki paralelizam kao tzv.ĉkim pojavama. stvari participiraju.stvo pasiviteta. partikularan sud izriĉe vezu predikata samo s jednim dijelom subjekta: Neki S jesu P (S i P) ili Neki S nisu P (S o P). U Platonovoj filozofiji: prisutnost ide. Zato particija ima preteţno opisnu (deskriptivnu) ulogu.votinja i njihovu uvjetovanost moţdanim (cerebrospinalnim) ustrojstvom i fiziologijskim procesima.nja psihiĉkih osobina i sposobnost ljudi. methexis). logiĉki postupak kojim se. kad pojedinac tvrdi za jednu njemu dobro poznatu osobu ili stvar da jc nikad nijc vidio. prvenstveno ljudskih situacija. besvjesno i nestvaralaĉko reagiranje ljudske svijesti. a izlazi iz uvjerenja da se . neznanstvena disciplina ko.) Bu Parcijalan (lat. materijalizacija. sudjelovati. neslušanjem odredaba.de. B Pasivan (lat.panpsihizam). biti dionikom (v. Su Paranoja (grĉ. sudjelovanje.).).nog« (»jamais vu«).tacija. poseban. sudioništvo.no) paralelizamzamišljen psihofiziĉki paralelizam244 ogra. ĉitav. Suprotno: aktivan (v. ţivotni stav koji izbjegava svaki pokušaj djelovanja na ljudsku sudbinu ili na okolnosti ţivota. svojstvene ljudskoj prirodi. Opreka: totalan. potpun.). idu: levi. pogrešni zakljuĉak). Drugi oblik je »iluzija nikad vide.venstveno psihiĉke pojave kod ĉovjeka i ţi. U kršćanskim novozavjet. tj.ćenju.psihika. oblika u gradi. Particija. za razliku od divizije (v. a u podruĉje »nadnormal. Pasivitet. nadnormalnih i okult. dok se djelomiĉno (parcijal.loško pravilo da se pri prouĉavanju psihi.na.jesti zakljuĉuje na jednostavnost i besmrt. fiziološkim i psihi. U mnogih se filozofa materiji pripisuje svoj. generalan (v. F Pasivizam. djelomiĉan. koji se odnosi na jedan dio.tivno doţivio nešto sa ĉim se po prvi put susreće. astrologija. djelomiĉan.). navodno izazvanim od do. fiziognomika itd.ja u stvarima koje na idejama participiraju. neradin. prisut. patološka poremetnja u pam. pokretanje predmeta bez vanjske sile (telekineza) i razliĉiti spiri. Participacija (lat. U širem smislu u parapsihologiju ulaze i razliĉiti neznanstveni pokušaji upoznava. Opreka: uni. koja je sklo.

b) faktora povezanih u lanac od 12 karika podijeljena ili distribuirana paţnja. uzbudenje.votu.nosti utjecaja samoodredenja i Patološki. povišena izraza. 1) ono što ulazi u patologiju.tovanih definiciji vezana uz jedan zadatak. Ve Patologija (grĉ. konkurentnih vanom (karmiĉkom) nastanku bića u vjeĉ.marana). Negativna paslika je uĉinak selek.droj uĉenje i filozofija crkvenih otaca.votu. Pasivizam predstavlja trpni odnos Patopsihologija. osjećajima je uvjetovana ţivotna ţed (tanha).ka). vezana uz (nidana): »Neznanjem (avigjgja) je uvjetovano više istovremenih zadataka.ljeni sadašnjoj egzistenciji bića (karmiĉki »plodovi« ranijih ţivota). bavi izuĉavanjem oblika. likom uvjetovano je šest osnova osjetnosti koja se kadšto naziva i pedagogi. abnormalnom ponašapedagogija pasivizam posljedi. uspjeha u nekoj vrsti aktivnosti. podraţaja.tjerivanje. utiscima su uvjetovani osjećaji (vedana). paććaya. vidni doţivljaj koji ustraje ili koji napsihopatologija.fije s kršćanskim paslike jednaka je onoj koja je bila izazvana vjerovanjem. karike 11-12 su rezultante za preporadanje u budućem ţi.stin (354-430).ma pojava trenutaĉna formacija preduvje. pater = otac i logos = nau. ra. ime. uz isPatiććasamuppada (pali).dog uvjetovani ime i lik (namarupa). pozadini javlja lik kvadrata u komplePatristika (lat. obliko. na bije. abnormalnom doţivljavanju i se na staja.loj strastveno uz. Bu Patrologija (grĉ. pathetikos).ćenja organizma. uzbude. Patetiĉan (grĉ. Aleksandrijci Klement (oko 150daljnjeg ustrajanja vidnog osjeta po. po kojoj je svaka trirana ili usredotoĉena paţnja. Paţnja.buden. u psihologiji oznaĉava selektivnu psiodnosno takvo duševno uzbudenje koje je hiĉku usmjerenost koja pridonosi poveća. (ayatana). sa šest osnova osjetno. koja je pre. odnos mirnog podnošenja. ţedom je uvjetovano prianjanje (upadana).što je 215) i Origen (185-225) pokušali su sjediniti podraţaj prestao djelovati. npr. ali i pojava da se nakon uklanjanja nekog vid. stvaralaštva. — Usp. Od toga: patetiĉan.).nost.« Karike 1-2 su faktori pretpostav.nju skopĉano s dostojanstvom i uzvišenošću. ali i teorija odnosno znanost o odgoju.njem funkcionalnih i strukturnih poreme.danjem je uvjetovana starost i smrt (gjara.).tivne ranog kršćanstva prijašnja filozo. biva. budizam. svije. karike 3-7 su ele. (Sino. znanstvena disciplina koja se prema ţi. Najutjecajni. staje pošto je vanjski podraţaj prestao djestrast.njem je uvjetovano preporadanje (gjati).) Patos (grĉ. 2) oznaka spontaniteta (v. sveĉan. patres ecclesiae = crkveni oci): mentarnoj kvaliteti. afekat. Negativna paslika je raspoloţe.no. Pozitivna paslika je pojava je herezom.roka i Suprotno: aktivizam (v. Izgraduje245 nju.nim: Paslika.zitivna paslika patristiĉke misli bio je Augu. ţutog kvadrata.šću su djeteta). nim se u estetici naziva svaki jaĉi dojam.nja.nom aktivnosti. »vodenje djeteta«. strastven. u ovom sluĉaju u mo. odgajanje mla. Patetiĉuĉenje o ţivotu. F toka duševnih poremećenja. spisima i radu crkvenih otaca. prianja.sti uvjetovani Prouĉavajući problematiku o bivstvu su utisci (phassa). Obiĉno se razlikuje: a) koncentoku zbivanja (samsara). paidagogos = vodiĉ uvjetovana svijest (vinnara).vanjem je Pedagogija (prema grĉ. formula o uvjetotovremeno koĉenje drugih.ka.zistenciji fizioloških B promjena u osjetnom analizatoru.nog neprirodno pre. pathos = trpnja). duševno stanje patniĉkog lovati na osjetni organ.ji predstavnik prethodnim podraţajem. bez mogućnosti slobodnog za ono što je bolesno ili abnormal. osniva se uglavnom na per.menti osjetnosti od kojih se bića sastoje u svojoj aktualnoj takvosti. uz. Fr oblikovanje (sankhara).nom i naraštaja.raţaja u . Bu moguć.njem je uvjetovano bivanje (bhava). pathos = patnja i logos = nauka).fija smatrana vidne adaptacije. takvih koja dolaze do iz. disciplina koja se bavi prouĉava.lištu da se sve zbiva mehaniĉki bez drugim smetnjama. U razdoblju boji.ce nekog djelovanja. Kvaliteta pozitivne neke elemente filozo. Po.nikada ne mogu znati sve moguće bolestima. simptoma.

misli. Pet Percepcija. po problemima. mišljenja i uĉenja filozofa do Platona. Najpoznatiji Aristotelov uĉenik bio je Teofrast (372-287) koji je u 18 knjiga skupio. v. i suvremeni evolucionizam (v. perceptibilis = zamjet. Bart . u poetici: nagli preokret koji je odluĉujući po junako. te246 oslanjajući se pri tom na stvarna iskustva i rezultate pojedinih znanosti i filozofijskih disciplina. zamjetljivost. Shaftesbury. znanje i spoznavanje svodi na zamjedbene (perceptivne) doţivlja. tj. Permanentan (lat. Karakte.vo psihologistiĉko (v. u širem smislu: svaki preokret u nekom zbiva. biće koje je to što jest samo po sebi. o njegovim ciljepedagogijavima. Perseitet (lat. To djelo imalo je naslov »Mišljenja fiziĉara«.) uĉenje po kome se sve ljudsko mišljenje. Osim manjih fragmenata djelo je potpuno izgubljeno.).ćanja nekih psihiĉkih sadrţaja (npr.cesa. andragogija). etiĉki pravac koji vidi krajnji cilj i za. U skolastiĈkoj filozofiji to je bila oznaka za boga. sredstvima i metodama. 1) tendencija ustrajanja ili neprestanog vra. determi. Kant.) neprekidno ponavljanje ili na. zapra. peripatos) gdje je bila smješte.).ljiv). pod utjecajem Spencera i Darwina. neprekidan.natorne tendencije koje proistjeĉu iz naših oĉekivanja. perseveratio = ustrajanje).).kaiarh i Demetrije iz Falerona.) da bude zamijećen (percipiran). tra.no preko svojih osjetnih organa odraţava. ĉuvstava.ĉka oboljenja. Perceptibilitet (lat. Medu tim su faktori.mjedba. cjelinom odre.) Bu Percepcionizam. Renan.).ĉara istakli su se: Eudem. perceptivna udešenost. spoznajnoteorijsko. v). kod kojih postoji opće opa. permanens = trajući). Peripatetici. ali ona nije zbroj osjeta.tenzitetu samog podraţaja i o stanju recep.zirana osjetna cjelina u kojoj svaki osjetni podatak ima svoje posebno.jan. jasnoća i odredenost naših percepcija pod utjecajem su razliĉitih vanjskih i unutrašnjih faktora. a onda i ĉovjeĉanstva u cjelini.je. 2) (pat. Di.ja.nje.danje intelektualne aktivnosti.dodţba. To je prijevod grĉkog termina »kath' hauto«. K Perfektibilizam. Oznaĉuje nešto što je samostalno u svom ispoljavanju i sadrţa.odgoja (i obrazovanja.stavljanje rijeĉi. muziĉkih motiva ili stihova) neovisno od asocijativnih podraţa. ne na drugo vezano (lat. Perseveracija (lat.ţaja (zvuka. pedagogija kao odgojna teorija utjeĉe na unapredivanje odgojne prakse. Aristotelovi uĉenici. dovoljnost nekog podra. Ovisi o prirodi i in.ju. Pored Teofrasta u grupi starijih peripateti. Kr Percipirati znaĉi posredstvom svojih osjet. per se. apsolutno.nju. in alio). djeteta (v. Predstavnici takva povijesnog optimizma već su Leibniz. koji u nekoj prostornoj konfiguraciji ili vremenskom slijedu djeluju na osjetne organe.ma najvaţniji: vrsta i struktura fiziĉkih pro. cjelovit doţivljaj kojim neposred.nih organa zamjećivati okolne predmete i pojave.mo razliĉite predmete i pojave okolnog svi.ristiĉno za neka psihopatska stanja i psihi. (Sinonim: za. U etici se tim pojmom oznaĉava samosvrha dobra. po sebi. intenzitet i stupanj organizacije objektivnih podraţaja te vrijeme kroz koje ti podraţaji djeluju.dagoške problematike jest na odgoju neo. Perfekcionizam (lat. peripetia = obrat). savršenost). Teţište pe. Sadrţaj.piramo. podvrsta eudaimonizma (v.deno znaĉenje. perfectio = usavršava. Percepcija se osniva na osjetnim poda.na škola (Likej).cima. Per se (lat. Naziv po šetalištu (grĉ. svjetlosti.jeta. prethodno iskustvo u vezi s predmetima ili pojavama koje perci. isto što i perfekcionizam perseveracija (v. Aristoksen. stvara u tom duhu temelje evolucionistiĉke i biologijski fundirane etike.: pre.draslog ĉovjeka.). B Peripetija (grĉ. mirisa itd. zamisli i stavova. nego organi.tivnog organa.vu sudbinu (naroĉito u tragediji).datak (moralnog) djelovanja u mogućnosti usavršavanja i pojedinca i zajednice. reĉenica ili radnji.). Jedan smjer ekstremnoga empirizma (V.

va. po .zam.ljen). da idealistiĈki i fenomenološki orijentiranim u svijetu ima relativno više zla nego dobra i da etikama. ili refleksije Maine de Birana proţete su.torima. (V. pojava ili apstraktnih pojmova (u slikama ili duša i duh itd. sve ono što pojedinca. liĉan.red vrednote koje dotiĉni pojedinac u sebi nosi razliĉitosti shvaćanja i odredenja tog pojma. odnosu na dobro i.nju individuuma ĉini osobom (v. pojam sebi opstojećoj hijerarhiji pesimizam 247 persona koji oznaĉuje pojedinca u njegovoj ljudskoj vrijednosti i idealnom individualnosti. osebujnosti ili vlastitosti. liĉnosti (v. persona = osoba.toĉ razliĉitim polaznim pozicijama. te da se personalne mazohizam. perversus = izokrenut. personalizam nagla. uĉe. sadizam. iskriv. ţivot i i prikazivanje bića.nost) 1) degeneracija ili bolesna promjena svakog i najbitnijom etiĉkom duţnošću sa. preteţno od svih mogućih svjetova.ra i ispoljuje u Pesimizam (lat. nešto »blaţe«. i po. ĉesto i suprotne tendencije ponekad i suviše naglašeno izoliraju personalnost od društvenih i povijesnih komponenti.). perspectiva). svjesno i nesvjesno.sti.).gim identiĈnim tezama o ulozi i znaĉenju personalnosti. pojam persona sve više poprima likovima) kao da su osobe (lat. npr.).mostalno i osnovnog ljudskog nagona ili pori.no jedinstvo«. regres (v. una. Renouvier i posebno E. osoban. koji se odnosi na personu. Scheler krivotvorenje ĉinjenica. personifikacija). i osobu.). fipragmatizam. itd.njima Personifikacija (novolat. personu (V. u razdvajanju i suprotstavlja. neţivih stvari. postupke i stvarno iskljuĉivo vrijednosno odredenje (kao i pojam dogadanje ocjenjujemo prema na. Sistematski se tom problematikom kasnije bave Ch. 3) (etiĉki) svako izokretanje vrijednosti. Sokrat).). nošću ljudsku osobnost. Perspektivizam (novolat.. Mnoge elemente personalistiĉkih nazora praktiĉki: ţivotni stav ili nastrojenje koje nalazimo već u antici (Heraklit. persona). G ukoliko se on ne shvaća samo ili iskljuĉivo kao Personalnost (lat. prirodno biće. ili. K interesima i promjenljivim potrebama. a karakterizira shvaćanje filozofski sistemi Leibniza i Berkeleya. pa je Personalan (lat. na dakle naša spoznaja odredena tim fak. v. shvaćanje suprotnosti: priroda i duh. (V. i dr. pessimus = najgori).stvu«. personificatio). koja se realizi. Eksplicitno je odredenim karakterom i osobi. odn.) odstupanje ili skretanje libidinalnih psihiĉkim. duh. vitalno i duhovno. fetiši. transcendentnom »trećem car. predmeta.tovoj etici. a mnogo pristalica nalazi svojevrsni personalizam i u SAD. općenito. itd.ski funkciji i koja nema »vlastitu vrijednost«. Mounier. Na toj osobe.) V lozofski nazor koji smatra najvišom vrijed.).Persona (lat. bit persone. Ja i Ne Ja. 2) jedinstveno djelovanje persone. zbiljsko personalne prirode. filozofski nazor koji drţi da je ovaj svijet najgori personalnost se u mnogim no.šava da je sve seksualnog predmeta.nosti specifiĉnog dobrog u zlo. naroĉito u novovjekovnoj filozofiji nakon Personificirati (v. ostvaruju u ĉi. zato relativna (a ne apsolutna!).). Za razliku od pojedinaĉne Su individualnosti. još to izraţeno u Kan.njenica ili karaktera.skoj etici pojam persona dobiva kojem odredena shvaćanja.marnog varijantama.Perverzija (lat. »kritiĉkim«.) shvaćen i odreden kao moralna osoba (persona).nje po U postkantov. kao vrijed.šim liĉno. Personalizam (lat. U raznim (psihoanal. a odnosno ostvaruje. a to su prirodnog i eminentno ljudskog.stom aktu (M. gdje je ĉovjek antropomorfizam. pa nezavisnost i autohtonost liĉnosti zasnivaju preteţno na vjeĉnim bitnostima. izvrtanje ĉi. tijela i duše (u razliĉitim postavlja. liĉnost (personal. persona = osoba. svojevrsnost prirodni organizam. persona) s etiĉko-moralni smisao i karakter. osnovi. lice).nama. lice). teološkim i etiĉkim ili erotiĉkih tendencija od pri.vijim.). No sve te mnogovrsne. teorij. doţivljava samo kao intencionalni akt je tendencija povijesnog razvoja povećanje zla u i »neposredno sudoţivlje. mno. nešto ili nekoga Descartesova dualistiĉkog odredenja odnosa predstavljati kao osobu.

sti«) naišla na velik iz koga proizlaze sve emanacije ţi.zana teza (v. naprotiv. da je još samo malo gori. S Pironizam (po grĉkom filozofu Pironu [360.). neće. Oĉito je da to nema veze s pojmom erosa toĉaka s engleskim puri.«(Sekst-Empirik: Pironove postav. traţenje za sve ne bi bilo nikakva zla ni pleroma pesimizam »negativnoga« i u onom248 opaĉine u svi. mnogo toga moţe prigovoriti shva. Po gno.cizma). termina za ljubav u kojoj je iskljuĉena tjelesnost ponizna ljubav prema roditeljima. djelovanje. on se ne brine za lovanja jest nedostatak. (v. je naše djelovanje stimulirano teţnjom da 3.ćanju da trajna. ili moţe. No kad bi se bog brinuo .. da se bog brine za sve. zbog ĉega se brine za su mnogi filozo. ili da se brine za sve. ili samo za neke. Medutim najpozitivnijem. Te su ideje osnova i Petitio principii (lat. tada bi se u duhu pironizma ovako išlo u antitezu: »Tko tvrdi da bog postoji. ili pak niti hoće niti moţe. hysteron — proteron). on bi se za sve brinuo. Taj iskrivljeni smisao metodistima) i francuskim jansenistama i ušao je u kolokvijalni govor za re.. II).vanja od suda slijedi duševni mir (ataraksia).rijski pesimizam zastupali samo za neke stva. Kasnija upotreba Pijetet (lat. Navedeni dokazni razlog za neku tezu a time i svake metafizike. koji ima dodirnih šu. Svijet je loš zato što i mogao.tancima (kasnije u Platonovoj filozofiji.penhauer. sumnja u konaĉan povoljan govore da je sve puno opa. No kad bi htio već ne bi mogao postojati. popunjenje. Pijetizam (lat.janja. pijetizam).ĉine. smatra. a u klasiĉnom obliku razvio jedne.da kad se situacija ĉini kazati. dok je patnja. Sav ĉovjekov ţi. proizišla je iz nerazumijevanja Pauzanijevog dobrotvorima itd. jer se ĉini da su teza i antiteza jednake po snazi. a svijet naj. ĉija su »pia deside. a ako se brine. Na primjer. B kvijetistima. — Pesimizmu se Platonizam. pa je zapadao u ša. jer oĉito je.blonu i obiĉno licemjerstvo.vota. cjelovit boţansko-duhovni praizvor pietatis« (otuda ime »pijeti. ali ne moţe. Ako se pak brine povoljnom. A. Pet se ne misli na odnos spolova. Ali zadovoljenje koje nam pruţa izvoda slijedi da upadaju u bezboţ.jetu. a ne za druge? Jer ili on hoće ili moţe da ga. punoća. tama i kaos. (ljubav) filozofski nagon za spoznajom ideja. hrest. Osnova ljudskog djenaprijed iznijetom. B nesigurnost i prolaznost. govora u »Gozbi«.vot karakterizira bog postoji.fi. Osnivaĉ mu je poboţni Jakob Pleroma (grĉ.tanje. uspjesi u nastojanju da potisnemo koji tvrde da bog postoji. Platonov i platonovski naĉin fisuprotstavlja optimizam (V). Ti kolegiji bili su izvancrkveni sastanci Suprotan je pojam »kenoma« kojim se oznaĉava na kojima se uz mo. odziv.ri. osnivaĉu radikalnog skepti. te.ţeći za produbljenjem religioznog ţivota.«. III. nije naime sam po sebi oĉit. izrodio se ĉesto i sam. Pijetizam. Filoz. Kadšto se u tu svrhu »Gozba«.pravo borio protiv vjerskog formalizma. Scho. koji se za. Iz daljnjeg Piro.. pietas = poboţnost).270] iz Elide. starijima. ako bi netko tvrdio da postoji bog.ni ljubavnik koji više voli tijelo nego dunjemaĉkoj evangeliĉkoj crkvi. v lozofiranja prema kojemu postoje ideje kao P metafiziĉke supstancije.ke. koji smatra da je ovaj se brine za sve. pa bi trebalo termin koji je proizišao iz Platonova dijaloga najprije njega dokazati. u kojem Platon kaţe da je eros upotrebljava upravo sama nedoka.ria« i »collegia Valentinu. strahopoĉi. dokazivanju: nedostatak i potreba dokaznog Platonizam je bit svakog objektivnog idealizma.litvu tumaĉila biblija.nesanse. uporišta.gori mogući. da se bol samo su prolazni.nost oni. Zadatak je mišljenja da svakoj tezi nade jednako vaţeću antitezu. B Platonska ljubav. ili da se on brine za stvari u svijetu ili da se ne brine. Nakon uzdrţa.). Sve sve.ţati od izricanja suda. pravac naroĉito u obiĉ. Prema tom shvaćanju treba se uzdr. tvama praznina.svake stvari s njene loše strane. gdje on kaţe: »A rdav je onaj pietas = poboţnost). Tu circulus vitiosus. ili hoće.. No prema je pun bola i nesreće. Neće se dakle ishod ĉak i on. logiĉka pogreška pri razlog svakog zbiljskog i stvarnog posto.stiku Spener. — Teo. oskudica dakle bol.novog otklonimo bol.

vjetar. izla.).) odredenog recep. prasnagu koja elemente unutar prirode nastajanje iz odredenih elemenata.štvo u eri (stvari. pneuma v.mu izazvati uzbudenje (npr.ja (npr. za razliku od monizma i dualiz. 2) liminalni pluralizam (monade). pleres = pun.). što nešto uzrokuje. medusobno povezuje i oţivljuje.kulativnoj pojmova.ma evolutivnog razvo. funkcija duševnog ţivota.ski pojmu »ĉovjek«. Kapitalistiĉko dru.tora. izvor bogatstva.rom na pluralizam. praizvor svega. nešto pokreće. S obzi.line (v. dogadanja pojmova) je pitanje o kojem financijskog kapitala tipiĉno je plutokratsko raspravljaju kozmogonije. F Podjela. u pluralizam broja principa i plurali.nom — zapravo logiĉkom — smislu ozna.voljno intenzivan dinamiĉki usmjerenih bića u koji. proizvodenje.ma. Taj se individualistiĉki orijentiranom ego. pa time predstavlja prijašnje faze. ako je dovoljno intenzivan. i za ĉije je primanje Pluralizam.ĉkoPneumatologija (grĉ.: elektriĉna kvaliteta principa. kad djeluje na oĉnu jabu.).jetlu društvo. poĉetak. principium).) pojam. u logiĉkom smislu: rašĉlanjivanje. . U spe. pojmovne cje. do. dispo. koji se moţe oĉitovati bilo kao intenzitet razlikujemo: 1) sublimi. U širem smislu znaĉi ono o ĉe. preslab da izazove osjet. spoznajnoteoretski. ţivotni dah. teorija po kojoj je materija249 svijeta koji djeluje na neko kontinuirano povezana tvar. Izraz redam) naziva se u logici pojam koji je opsegom pluralizam upotrebljava Kant kao opreku svrstan pod neki drugi viši rodni pojam.Plerotizam (grĉ. viši rodni pojam naziva — u odnosu prema Pet podredenom pojmu — nadredeni (v. prabitak ili prapoĉelo.ĉicu.ĉava ono što se u nas zove naĉelo (v. proizlaţenje iz te.) stajalište pre. objekt ili zbivanje fiziĉkog podrijetlo plerotizam napunjen). najjaĉih grupa nekoga društva. a oni se mogu — 760 mili. osnov svega bitka.) smislu. sub = pod i ordino = zamisao da postoji više svjetova. divizija. u ovim kombinacijama: monisti.zište.teo = Pojam »Slaven« pod. arhe. V predodţbi i pojmova raspravlja psiho. U Bart kozmološkom smislu pluralizam oznaĉava Podreden ili subordiniran (lat.alistiĉki podraţaj. u beskonaĉnost podraţljivo tkivo. Podrijetlo znaĉi: a) filozofiji (naroĉito kod stoika) ţivotni princip historijsko-evolucionistiĉki. particija. nastajanje iz neke vezan za pojam topline.sti.). Lat. S ob.tromagnetski valovi duţine 400 relativno samostalnih principa.zirom na osjetni organ djeljiva. b) psihologijsko-ge. i logos = uĉenje). prepliće više razliĉitih slojeva realno.kvatan podraţaj — koji u Suprotno: atomi.sebno prilagoden u toku filozofijsko ontološko (v.zam (v.reden je nadredenom vladam).netiĉki.logija i Pneuma (grĉ. O podri. U grĉkoj spoznajna teorija. sudova i sadrţaja volje kao posljednjih psihologiji uĉenje o duši kao za. dah. zastupnik pluralizma (v. a is.meljnih uĉenje o pneumi kao duhu. podraţaj.nalni materijalistiĉki (atomi) bilo kao spiritu. Plutokracija (grĉ. Poĉelo ili princip (grĉ.: adekvatan podraţaj kome se sveukupnost svijeta sastoji od više za oko su elek.zicija). upravo dovoljan da iza.zove osjet.punjava ĉitav kozmos (v. u ontološkom (v. normalnim pri.sebnoj temelja (ali ne uzroka) spoduhovnoj supstanciji koja oţivljuje tijelo. c) logi. 2) inadekvatan podraţaj zamišljati kao kvalitativno istovrsni ili razliĉiti.likama izaziva uzbudenje Pluralist. financij. plutos = bogatstvo i kra.mu nešto realno ovisi.ma se da uvijek izazove osjet. principium u subjektiv. razdjeljivanje neke misaone.zam nje. dualistiĉki pluralizam. osjetni organ po. — koji je neuobiĉajen za odredeni osjetni pa je prema tome moguće raz. lat. Te se mogućnosti ukrštavaju struja i pritisak. ono prvotno iz ĉega sve proizlazi. Podraţaj. faktora.izmu.likovati organ.mikrona). klasifikacija. razlikujemo: 1) ade. 3) koji zamišlja svijet kao realno mnoštvo supraliminalni podraţaj. vladavina bogatih. ali moţe. Plutokrat je onaj F koji se na vlasti odrţava pomoću materijalnog Podrijetlo kao pranastajanje.ĉki izazivaju difuzni osjet svjetla).

jam je samo rijeĉ.daju istaknutom (»jasnom«.stva ili osjećanje fiziĉkih ili psihiĉkih mana i ograniĉenja. razliĉite uvjeţbane rad. kojom vladaju surovi ţivotinjskopraĉovjeĉanski instinkti i koju dobrim dijelo oblikuju doţivljaji iz djetinj.va) u sferu svijesti. a neki dodaju i doseg (podruĉje primjene).zanost.jom se misli bit nekog realnog ili zamišlje. mišljenje pomoću ili u obli. psi. mi. ali se logiĉari ne slaţu u tome šta je zapravo pojam.nje.snima one psihiĉke procese koji u ĉasu kad se odigravaju nisu zamijećeni te ne pripa. Pet Poimanje. Gr Podsvijest. — Kod pojma se obiĉno razlikuje sadrţaj i opseg (obim). Nije teško dati primjer za pojam.tuelno neregistrirani »utisci« mogu naknad. neki mehanizmi dosjećanja i sl. analogija).zvile na temelju prethodnih svjesnih reak.cija (automatizmi. poriĉe postojanje psihiĉki podsvjesnoga. nadahnjuje objektivnu regi. općih) svojsta. Kr Podsvjestan. samo ime kojim oznaĉa. akustiĉni.zadini« ili »periferiji« (primjer su takvih podsvjesnih procesa fragmentarne »slike« koje prate neko logiĉko razvijanje misli. du. uvjetovano specifiĉnim razvitkom ĉovjeka u socijalno i civilizirano biće. »sloboda«. Psiho.ciji nepristupaĉan. psihiĉno).binska je psihologija u svom shvaćanju podsvijesti »romantizirala« iracionalno po.va u sudu. imanje pravoga pojma (v. Iskonska psihika ĉovjeka (kod Freuda »libido«). individualnoj psihologiji). simbolikom sno.no evocirati kao svjesni) smatraju podsvije.tim »dubinskim psihologijama« (npr.tivni kriterij. P Pojam. iz.sao o biti nekog stvarnog ili pomišljenog predmeta. nego njegovoj mutnoj »po.).) o neĉemu. uvrštavanje nekog predmeta kao pojma u već poznatu pojmovnu pove. Mnogo šire i dublje znaĉenje ima »podsvijest« u razliĉi.dovoljavaju odredivanjem pojma kao ele. O prirodi pojava koje se nazivaju podsvjesnima postoje razliĉita mišljenja. utisci koje primaju osjetni receptori dok je paţnja koncentrirana na neki rad itd.rije podsvjesni bi bili fiziološki (posebno nervni) procesi koji su uklopljeni kao ĉla. Psihologijska teorija. dok redovito biva iz nje »potiskivana«. sloj psihike kojemu je svijest samo jedno oĉitovanje.njeve (što dokazuje npr. »društvo u kojem nema eksploatacije«). Najĉešće se izraţava jednom imenicom (npr. introspek. što moţe uroditi razliĉitim neurozama i »kompleksima«. shvaćanje. koja poistovjećuje psihiĉno sa svjesnim. bilo pri istraţivaĉkom bilo pri dokaznom postupku. kao »stvarni« zahtjev. ĉinjenica da se ak. duhovna radnja ili djektnost ko. »ĉovjek«.zvani »psihologisti« definiraju pojam kao opću predodţbu.znaje.cijalistiĉki humanizam«.menta suda koji sadrţi skup oznaka. Pogrešni zakljuĉak moţe nastati nehotiĉno (krivipojam zakljuĉak ili paralogizam) ili hotimiĉ.novi u cjeline svjesnih procesa ili se odvi. v. »osviještenom«) planu doţivljaja. samoopaţanju izravno dohvatljivim (v. . »so.hoanalizi. ĉlan misaone veze koja se izraţa. stalnih. kao neki selek. zajedniĉkih. po »vulgarnomaterijalistiĉkom« shvaćanju pojam je misaoni odraz bitnih (nuţnih. odnosno šta ĉini pojam pojmom.jaju u reaktivnim shemama koje su se ra.no (prevarni zakljuĉak ili sofizam) u svim oblicima logiĉkog zakljuĉivanja (silogizam. po »nominalistiĉkom« shvaćanju po. Posljednji temelj je »jedinstvena vo. prodire tek djelomiĉno. Zapravo. tako. Tako se pristalice »formalizma« u logici za. jedan od osnovnih oblika misli. ali se moţe izraziti i pomoću više rijeĉi (npr. kolektivni naziv za »podsvjesne« pojave. podsvijest. emotivna nastrojenost koja. indukcija. vidni i sl.).straciju ĉinjenica. u njima ona tvori »duboki« osnovni.move.va materijalnih stvari itd. jedan od osnovnih oblika mišljenja.lja« podrijetloali ne kao subjektivno-psihologijski do-250 ţivljaj već kao najviši cilj mišljenjavolje.ku pojma. Rijeĉi su znaci za poj.nimno i prikriveno (npr. odnosno kao predodţbu o onom što je zajedniĉko većem broju pred. sa stanovišta te teo.meta.lozi koji drţe da »svijest« ima razliĉite stup.nog predmeta.druĉje psihike (instinktivnoemocionalne pokrete i njihove mehanizme) opisavši ih u oblicima eidetiĉko-logiĉke organizacije svijesti.vamo jedan ili više pojedinaĉnih predmeta ili stvari.

smatra da se iskustvena stvarnost javlja u našoj svijesti kao pojava (fenomen) koja je odredena našim doţivljajnim mogućnostima (v.ĉan ili generiĉki nasuprot individualnom. Razliku izme. pa oboje nazivaju opsegom).nirana pojma od kojih jedan predstavlja ne.mom misle se svi egzemplari nekog roda ili vrste.). Kontrarna (suprotna) su dva koordinirana pojma koja se medusobno najviše razlikuju.ţi pojam u odnosu na viši pojam koji ga obuhvaća. P Pojava ili fenomen (grĉ. a generiĉki na rod. a svojim opsegom obuhvaća op. stanja. a negativnim od. a nemaju ni djelomiĉno zajedniĉki opseg. a neki kolektivni pojam nasuprot soliterskom.nih i općih pojmova.ţaj manji. Jednostavan pojam ima u svom sadrţaju samo jednu oznaku.ordinirani (supodredeni) su pojmovi koji su subordinirani istom višem pojmu.pojamSadrţaj pojma neki odreduju kao skup svih2 5 1 njegovih oznaka. fainomenon). Pozitivnim poj. na primjer.sni doţivljaj. Homologi. a što je sadr. Jasan je pojam kojem je toĉno poznat opseg. a razgovijetan pojam kojem je toĉno poznat sadrţaj. Ovo osporavaju neki filozofi (npr. a u uţem sve ono što se osjet. onda su sadrţaj i opseg upravno razmjerni.segom (kad ne bi bilo kontradiktorno reći da su dva razliĉita pojma istovetna!). ukljuĉujući i sadrţaje svih niţih pojmova. naziva se u filozofiji u najširem smislu svaki svje. Dublje od pojave (feno. a neki specifi. Opseg (obim) pojma je skup svih niţih pojmova koje on obuhvaća. U spoznajnoj teoriji (na. procesa ili odnosa. Ona ipak nije priĉin (varka).gaciju drugog. a partikularnim samo neki. a oba zajedno iscrpljuju op.ko se nešto pojavljuje. a i kod starih Grka.sege svih drugih mogućih pojmova osim toga jednoga.gov implicitni sadrţaj.rani kontradiktomi pojmovi dva su koordi.seg svog višeg pojma. a apstraktan pojam o svoj.ţaj drugog. a postupak kojim se utvrduje njegov opseg divizija (v. to je opseg veći. a doseg (podruĉje primjene) skup svih pojedinaĉnih predmeta na koje se on odnosi (neki logi. Hegel). kako mi stvarnu zbi.redivati. Nekoordinirani (ili apsolutno) kontradiktorni pojmovi dva su pojma od kojih jedan potpuno negira sadr. Koordini.mom mislimo prisutnost.). a neki kao skup bitnih oznaka. — Prema razliĉi. Disparatni (neusporedljivi) su pojmovi koji nemaju nijednu zajedniĉku oznaku na osnovu koje bi se mogli uspo.movi koji imaju pojava djelomiĉno isti opseg. a subordiniran (podreden) je ni.ĉari ne razlikuju opseg i doseg. a sloţen pojam ima više oznaka. U indijskoj filozofiji.tim kriterijima pojmovi se dijele na mnogo razliĉitih vrsta. Ekvi. Univerzalnim poj.sutnost nekih svojstava.roĉito poslije Kanta) pod pojavom se razu. — Logiĉki postupak kojim se utvrduje sadrţaj jednog pojma naziva se definicija (v. Ko. a za neke je konkretan pojam o stvari. U jednoj trećem smislu apstraktan je pojam ako se misle samo njegove bitne oznake. — Identiĉni (istovetni) pojmo. Pod općim pojmom neki misle univerzalan pojam nasuprot partikularnom. to je njegov opseg manji.segom. neki takoder misle pod tim pluralni pojam nasuprot singularnom. Kant. Individualan pojam odnosi se na jedan pojedinaĉni predmet.mijeva pojavljivanje ili znak neĉega što je izvan toga doţivljaja i od njega je razliĉito. a konkretan ako se misli ĉitav nje. a opsezi im se ne nadopunjuju ta. ako se sadrţaj tako shvati.lju doţivljavamo.du konkretnih i apstraktnih pojmova neki identificiraju s razlikom izmedu individual. razlikuje se pojava i bit stvari. a heterologiĉki onaj koji nije dio svog opsega.stvu.ko da bi zajedniĉki mogli obuhvatiti skup svih mogućih pojmova. zamjeniĉni) su pojmovi s razliĉitim sadrţajem a istim op. Superordiniran (nadreden) je viši pojam u odnosu na niţi pojam koji je njime obuhvaćen.polentni (jednakovrijedni. nego naĉin ka.mena) mi u zbilju — po mišljenju Kanta i njegovih sljedbenika — i ne moţemo pro- . transcendentalizam). Sadrţaj i opseg pojma su obrnuto razmjerni: što je sadrţaj pojma veći. Interferirajući (ukršteni) su poj.ĉki je pojam onaj koji je dio svog vlastitog opsega.no kao predmetno zamjećuje. koji smatraju da sadrţaj jednog pojma implicite ukljuĉuje i sadrţaj svih niţih pojmova.vi bili bi pojmovi s istim sadrţajem i op. specifiĉan na vrstu.

sis = radanje).). sadrţana u disjunktivno-hipotetiĉkom silogizmu lematiĉnog oblika: Ako je S. nasuprot nominalizmu (v. polys = mnogi i file = porijeklo. polys = mnogi i gene. sloţeni silogizam.).) F Pojedinaĉan sinonim za individualan. Pojedinaĉnost.) i općim (v. nezavisno od ĉovjeka i njegove svijesti. iz više srodnih a razliĉitih vrsta.). koji je mnogovrsnog po.ti. Hegel i. logiĉka. ili P2 ili P.mjenama pojedinaĉnog. senzuali.. ne.bro upućen u mnoge nauke i struke. Polisilogizam (grĉ. ali nije ni P. Promjena zakon i poĉiva na razvoju i pro. dakle nije ni S. rod). Silogizam — ĉlan .teorijska stajališta u filozofiji.). procesom kojim se smanjuje mnogolikost ţivih bića. Pojmovni je realizam hipostaziranje pojmova kao objektivnih bi.). Pokus. sud kojega je predmet pojam. Suprotno: monofiletiĉan (v. Pojmovan. gnoseološka ili ontološka odredenost neĉega što je samo sebi svojstveno ili individualno te se dalje ne da dijeliti. nasuprot posebnom (v. Princip polariteta igra veoma vaţnu ulogu u Schellingovoj prirodnoj filozofiji. sud kojim se utvrduju od. u smislu posebitosti. kriticizam. trilema. a svaki sloj ima svoju osebujnu zakonitost i svoje odijeljene oblike egzistencije. što teţe za izjednaĉenjem. individual.). (V. Svaka materija.) koncepcija po kojoj opstoji višeslojna realnost (v.) i konceptualizmu (v. ontološka (v. koji se razvio iz razliĉitih oblika ţivih vrsta. razliĉite forme.redene oznake nekom pojmu. kao i ono što pripada neĉem individualnom.znaju svijeta razilaze se osnovna spoznajno. P Pojmovni sud.menski odredeno i u odredenom razdoblju zadrţava svoju jedinstvenost. polaritas = stoţerni odnos). Polaritet (lat. onda je ili P . teorija o nastanku neke vrste ţivih bića. onaj koji pripada pojmu ili ima prirodu pojma. polys = mnogi i lat. fenomenalizam). pojavaPojmovni realizam.. Polifiletiĉan (grĉ. Poli.ĉemu što je jednom dano. empirizam.glavak) prvog silogizma jedna od premisa drugog. singularis). (V. naroĉito. polys = mnogi). razliĉitog oblika. Poznatiji je polihistor novijeg vremena Leibniz. Svako mate. polys = mnogi i historeo= istraţujem). onaj koji je izraţen ili se moţe izraziti pojmom (v. mnogoĉlana pretpostavka. Po njima je tako sva ljudska spozna-252 ja fenomenalna (v.). prema umjerenom realizmu oni postoje i u stvarima (in rebus).. eksperiment.ci teorije odraza smatraju nasuprot tome da je pojava — dakako uz kritiĉku korekturu — odraz zbilje same kakva ona jest. materijalno pojedinaĉno (pojedinaĉna stvar) kao osnovu stvarnosti.lis = stvaran). opreĉna svojstva na dvjema suprotnim to.mena.stvo onoga koji je pojedinaĉan.rijalno pojedinaĉno jest prostorno-vre. S Polilema (grĉ.) i općenitom (v. mnogolik. saĉinjavaju jedinstvo. Polihistor (grĉ. sveznalica. pa tako i ljudskoga roda. rea.) shvaćanje da opći pojmovi (universalia) postoje realno. Pa i kod Aristotela je svaka pojedinaĉna stvar prva supstancija. koji se pokazuju kao njegova bit. Prema ekstremnom realizmu opći pojmovi postoje u vlastitom duhovnom naĉinu bitka neovi.listiĉka filozofija smatrala je konkretno. karakteristika odnosno svoj.drijeti. koji je temeljito poznavao sve znanosti svoga vre. dilema. Prema tumaĉenju vrijednosti pojavnosti za spo.ĉkama nekog polisilogizam tijela. a mnoge je sam i osnovao.. kritiĉki realizam i dr. Isto tako u smislu svojevrsnosti odredenog pojedinaĉnog.sno i prije pojedinaĉnih stvari (ante res).nost. Poligenetizam (grĉ. racionalizam. konkluzija (zaglavak) drugog jedna od premisa trećeg itd. ni P2 ni P3 ni P4 ni. v. Polirealizam (grĉ. ujedno prva u redu kategorija..) Polimorfan (grĉ. njegov zakon. a u najnovije doba Wundt. V Pojedinaĉno (lat. ali koja time. ili P4 ili..rijekla. uĉenjak koji je do. Suprotno: monomorfan (v. Spoznajnoteorijski objektivisti (v. klasici marksizma naglasili su da je pojedinaĉno dano uvijek u zajednici s posebnim (v. silogistiĉki lanac.) i predstavni. niz od dva ili više silogizama u kojima je konkluzija (za. polys = mnogi i morfe = lik).histor je u staro doba bio Aristotel.zam. sud o pojmu.

ali svaki fenomen . koju onda za. ĉija je jedna premisa konkluzija ovog obavljanja drţavnih poslova povezuje s poprvog silogizma.nutne dobivaju boţanstva politeistiĉkih reli. ĉija je konkluzija premi. koji im na zacijelo plod odredene povi. S svagda se donose i u skladu s nekim općim polisilogizam svjetonazornim i filozofskim uvjere. To postepeno dovodi do razrješenja velesila — u svijetu koji imperativno zahtijevaju politeistiĉke religijske forme.opravdava nekom »višom silom« ili podupire ćinom personifikacije razliĉnih prirodnih autorite.novito politiĉkopolitika nekog drugog silogizma — naziva se znaĉenje. kao P vlast koja vrši sankcije ona se poziva na ustav i Politeizam (grĉ. financijsku.mom (v.realne konstelacije politi. svaka je politika u takvi koji is.va. An.ne boga. Campanella i Morus. To zacijelo ne znaĉi da se sve što se zbiva u nekoj zajed.jelovi narodne politike postepeno sve više zavise od medunarodne politike.jeka (v.ne kako to ĉine npr.gija neki nuţde i dugoroĉnih ciljeva.) a nije rijedak sluĉaj mnogobostvo. i to ĉini progresivan ako se kreće od opće. njezina prav. a regresivan ako ide od ĉesto poziva na svoju iznad. svaka je ali i štetne. Budući pak da je politologija.) u odnosu na taj drugi.da se i neki postupak u unutrašnjoj politici ligijska forma starih naroda. Politiĉki je dis.odredene po.ture politika obiĉno kompromis izmedu tre. temelj.njima. U tom sklopu isti mah smješten medu druge narode i mogući su razliĉiti teoretski pristupi. zadatke i i ustavnog poretka. No bitno je pojava ili sila koje mogu biti ĉovjeku kori.nog interesa dnevne politike.sa253 neminovno dobiva i sta. drţavni poslovi u tako politika kao praksa više ili manje izravno najširem smislu.sobno u poneĉemu suraduju. pokazuju Platon.telja od neprijatelja postepeno zastaruje. pa je Politika (grĉ. uprave i metode prouĉava politička zna.ĉkih snaga — poglavito dostaje. naziva se episilogiz. sve ove grane kao di. »prirodna« prava ĉov.silogistiĉkog lanca.rom pak na sve veću meduzavisnost drţava u današnjem svijetu.nom pravu.jesne situacije i najprimitivnijem stupnju politeizma ne. ta politika). ponajprije medunarodnu zajednicu. ili politike pak pita se filozofija politike u uskoj zajednica naroda udruţena u saveznu drţavu.traţuju postojeće zbiljske politiĉke zastupanju drţavnih interesa nuţno okrenuta tvorevi.noga ili stvarnu nuţdu. Utoliko i pojam politike kao moći razlikovanja prija.zam je svojih postupaka u vršenju drţavne vlasti. Kao pravni po.) trebom legitimiranja i potvrde legitimnosti u odnosu na ovaj prvi.pozitivnu manje općenitog k općenitijem. svaka ĉinidba usmjerena na povezana s politiĉkom teorijom i filozofijom. vjerovanje u više bogova. socijalnu i kultur.tiĉka Nadalje.nu politiku. Sa sve većim razvojem kul. izgradnju vlasti.sne da je on racionalan i realistiĉan.nost ili politiĉkih ustanova uopće.tom medunarodnog prava. ili kako prema unutra tako i prema vani: pak takvi koji se prvenstveno bave nacrtima unutrašnja i vanjska politika usko su idealnih drţava u svojim utopijama kako to medusobno povezane i uzajamno se uvjetuju. S druge pak strane. Politeizam je historijski nastu. u pogledu »sektora« dr. jer u novije doba ponekad i neprijatelji medu. odrţavanje i unapredivanje drţave kao Polazeći od trenutnog empirijskog stanja i zajednice slobodnih gradana. a taj Otkada postoji politika ona svoju zadaću drugi. prosilogizmom (v. Polisilogi. ĉemu se u naše doba priklju. smislu i biti svaki narod organiziran kao drţa. O podrijetlu.ĉuje i znanstvenotehniĉka politika.nitog k na razliĉite naĉine. Aristotel i Hegel. S obzi. S jedne strane ona je duhovni i moralni sadrţaj. Nadalje.redak ona se manje općenitom. temelju. u vezi s filozofijom prava i drţave.pio u odluke o smislu i ciljevima politiĉkog ţivota veoma razliĉitim formama. polys = mnogi i theos = bog). njezine ciljeve. Re.ţavnih poslova filozofija politike općenito smatra da politika se općenito dijeli na ekonomsku. utemeljenost u nekom prirod.kurs zato javni dijalog.nici bez ostatka moţe svesti na politiĉko. bogovi su ve.stupke kao odgovore na svoj izazov mjenjuje monoteizam ili vjerovanje u jed.

Svaka stvar ima ne samo jedno svoj. a istinsku emancipaciju vidi samo u svjetskoj revolu.škovića za pojam polja postala od historij. U obiĉnom govoru danas pr-polje venstveno znaĉi obradiva.denog predmeta promijenile i do kakvih posljedica dovode promjene samo nekih ili većine svojstava nekog tijela ili predmeta. von Ehrenfels. ili o obliku njihova pro. K. Prema tome moţemo s M. U naše pak doba kao bitna anti. pa odatle i politika dobiva pravo da se za to sluţi odgovarajućim metodama. prirodnom ili povijesnom. Tek Hegel svojom usješnom sintezom antiĉkoga i mo. Jammersonom zakljuĉiti da je »filozofija isusovca R.škovićevim shvaćanjem fiziĉkog tijela kao nevidljive rešetke »toĉaka sila«.zike« i znaĉi »ukupnost vrijednosti neke fi.jam polja prodro je i u druga znanstvena podruĉja kao npr. višeznaĉan. na ĉelo politike imaju sada doći oni najlukaviji.skog znaĉenja«.zikalne veliĉine 'veliĉine polja' koje su pod. Zato se moţe uvijek u svakom pro. Stupanj slobode (v. pedion.nicu. Kao znanstveni termin prvi puta je uveden u fizikalnu teoriju i to pod neposrednim utjecajem Boškovićeve prirodne filozofije. Pe Polivalentan.ĉko i magnetsko polje »fizikalne realnosti«. kultivirana površina. Premda se je pobjedom Newtono. Sa specifiĉnim znaĉenjima kao relativno noviji znanstveni termin uveden je u mnoga znanstvena podruĉja. oligarhiji i ohlokraciji. Bo.ciji i »ljudskom društvu« s onu stranu svake politike. u prvobitnom praslavenskom znaĉenju. viševrijedan. višesloţen. a da se u tim toĉkama ne mora pretpostavljati prisutnost nekog materijalnog supstrata« (M. Kohler. Perziji i bitno tud pojmu politike i grĉkom naĉinu ţivota. Despocija ostaje izvan te razdiobe kao azi. Pojam je .ke dopuštena sva sredstva kako to shvaća Machiavelli.ciji i demokraciji. kvaliteta.) koji se time postiţe odluĉuje o kojem je obliku drţave rijeĉ — monarhiji.govih parcijalnih podruĉja. Marxova kritika Hegelove filozofije drţave i prava smatra drţavu samo prividnom zajednicom i oblikom otudenja društvenoga ĉovjeka od svoje biti. Pokazavši se u fizici kao vrlo pogodan po.jatski naĉin vladavine svojstven npr. u psihologiju. Lewin).stvo nego više svojstava. karakteristike odre.padanja — tiraniji.politika nastupa totalitarizam (v). Faraday pri izvodenju elektromagnetskih eksperimenata i dokazao da su elektri.redene toĉkama prostora ili jednog od nje. Bo.ćanju da je moguće i djelovanje na daljinu (actio in distans) a ne samo fiziĉkim dodi. Maxwell) kao i doradom pod utjecajem Einsteinove teorije relativnosti »pojam polja je nasuprot materiji zadobio autonomni status u pojmovnom sustavu fi. novovjekovne teorije gotovo bez razlike poimaju politiku kao silu i moć. naroĉito u psihofiziologijsku teoriju percepcije oblika a onda i ĉovjekova ponašanja u cjelini (W. U tom sluĉaju kaţemo da je rijeĉ o polivalentnosti stvari. Odatle u prenesenom znaĉenju: bilo koje »polje« ljudskog rada.vijatana koji jamĉi gradanski mir poput Hobbesa. politiku instrumentom klasne borbe i sredstvom ugnjetavanja radniĉke klase u gradanskom društvu. Bilo da zastupaju tezu da su za odrţanje drţave kao najvišeg cilja politi. Na mjesto najboljih i najrazboritijih gradana. inspirirao se M. otvoreno mjesto izvan kuće.rom (Aristotel) ipak se sila i dalje shvaćala tako kao da egzistira samo u gravitirajućim tijelima a ne kao slobodna u prostoru. Nasuprot antiĉkoj filozofskoj baštini.cesu. Jammer). kako je to smatrala antika. bilo da drţavu shvaćaju kao Le. svojstva. lat. Daljnjom teorijskom razradom i matematiĉkom formulacijom (Thomson. ili kao plod društvenog ugovora kako to zastupaju Locke i Rousseau. svima je tim teorijama zajedniĉko uvjerenje da je drţava sila iznad druŠtva koja sebiĉne medusobno zaraćene pojedince samo stegom i prisilom moţe udruţiti u gradansku zajed. pratiti koje su se osobine. campus).jednice ravnopravnih subjekata.politika 254 je ĉovjek po prirodi politiĉko biće koje se prijateljski udruţuje u zajednicu radi zajedniĉkih potreba i ciljeva.ve teorije gravitacije oslobodio put k shva. aristokra.dernog pojma politike opet postiţe razinu razumijevanja njezine biti kao ĉinidbe za. V Polje (grĉ.

nego većim ili manjim promjenama kvalitete i strukture predmeta.nost. 1) općenito: po. Kant u »Kritici ĉistoga uma« naziva postulatima ĉistoga empirijskog mišljenja naĉela modaliteta: mogućnost. premda sam nije dokazan niti se moţe dokazati.ra osjećaj pouzdanosti.ontologijske hijerarhije supstancija (sup. jedan vid općeg (v.) predmeta. lat. logiĉka pogreška u zakljuĉivanju (v.: poslije ovo. Postulat (grĉ.roĉnost. arbor porphyriana). svaki vrsni pojam kao sastavljen od najbli.znat. zbog ovoga). shematski prikaz nadredenih i podredenih rodova i vrsta supstancija.). strukture (v.vanje.jave za drugom zakljuĉuje na njihovu uz.nju širokih slojeva. Osim što je u dugoj skolastiĉkoj tradiciji sluţio kao uspješno pedagoško sredstvo u logici i ontologiji. Npr.ĉi njihovo ispreplitanje. zbiljnost i nuţnost. popularis). popularni prikaz astronomije). blije. aitema. Kao ter.goga općeg. popularna melodija). ali su ne- . possibilitas).jam posebno upotrebljava se takoder i za oznaku pojedinaĉnog.min u moralnoj filozofiji oznaĉuje vrlinu karakterne osobe koja djeluje i reagira na sebi dosljedan naĉin i tako kod drugih stva. Z Posebno. dok Spinoza na isti naĉin geometrijski izvodi poĉela svoje filozofije u »Etici«. te se naziva posebnim. kao termin još neustaljen a znaĉi isto ili sliĉno kao i opstojnost. to je svako nastajanje na kraju i više manje nagao postulat prijelaz odredenih kvantitativnih promjena u kvalitativno nova stanja.ĉiti ne statiĉki nego dinamiĉki. V Post hoc ergo propter hoc (lat. P. Svrha sheme je da na primjeru logiĉko. svojstva što se u fi.firiju iz Tira (oko 233. nepromjenljivost. dakle.vane ili nestruĉne osobe (popularno preda.ţeg nadredenog roda i dotiĉne razlike.) kad se iz slijeda jedne po. Budući da evolutivne.lozofiji vezuju uz pojam bit (v. Ostale karakteristike kao i za opće (v. ĉuven (popularan glumac.). Ushenko. rimskom neoplatoniĉaru Por. i njemu je podreden. svaki proces koji nije karakteriziran samo ponavljanjem. Pojmu polja pribjegava se svagda kada se ţeli neka stvar ili pojava shvatiti i tuma.) opstanak.ga. katkada bitak (v. The Field Theory of Meaning. U Euklidovim »Elementima« pored definicija.ma.ţajno i logiĉki nuţdan hipotetiĉki stavak za razumijevanje nekoga ĉinjeniĉnog stanja. Porfirijev shematski pri.). sadr.grešno uzroĉnom povezanošću. egzistencija (v.).). Postojanje (glag. Kr Porfirijevo stablo (lat. U »Kritici praktiĉnog uma« kao njegovi postulati figuriraju takvi stavovi koji se teorijski ne daju demonstrirati. Vremenski slijed zamjenjuje se po. Svaki se rodni po. nazvan prema svom autoru. aksioma i teorema takoder i postulati igraju nezamjenljivu ulogu u zasnivanju geometrije.stancija [tjelesna/netjelesna] — tijelo [ţivo/ neţivo] — ţivo [osjetilno/neosjetilno] — ţivotinja [razumna/nerazumna] — razumna ţivotinja [smrtna/besmrtna] — ĉovjek [Platon/Virgilije]) pojasni pojmove roda (genus). 2) puĉki: primjeren razumijeva. imenica od postojati. Z Popularan (lat. Odnos vrste i roda odnos je posebnog i općeg. u ĉešćoj upotrebi u novije vrijeme. 1958) te u lingvistici i mnogim njezinim grana. V Posibilitet (lat. mogućnost (v. prilagoden za neškolo. zatim u teoriji znaĉenja (A. ono po ĉemu neka stvar jest ono što jest.nim: opstojati). Tek je dijalektiĉka misao dala dublji uvid u smisao postajanja i time veoma doprinijela racionalnom objašnjenju prirodnih i društvenih promjena i razvoja. Pojam vrste je uţi po svom op. kvantitativne promjene dovode do prevladavanja odredene mjere (v.kaz postao je modelom prema kojem se razvijala znanstvena klasifikacija. postulatum). razlike (differentia) i vrste (species) i predo. F Postojanost (od pridjeva postojan) znaĉi stal. tj.poljeprisutan i u logici u znaĉenju »polja jedne255 relacije«.segu od pojma roda. Postajanje (nastajanje). sino. do oko 304). Po.jam pokazuje kao djeljiv prema razlikama.sak nije uzrok grmljavine. te se pojmovi u takvim odnosima prema opsegu nalaze u odnosu nadredenosti (superordiniranosti) ili podredenosti (subordiniranosti). ono opće koje se odnosi na manji broj predmeta od dru. U toj relaciji ono prvo opće je opsegovno uţe. kvantiteta — kvaliteta).

kako je uĉio već Aristotel . Povijesnost znaĉi i to da je do. Pe internim socijalnim konfliktima suoĉava se pak.ski) pravac koji odbacuje svaku romanticima koji se oslanjaju na antiĉko uĉenje »metafiziku« tvrdeći da se sva znanstvena o ataraksiji i na Rousseaua eksplozi. misli ili ţelje Pozitivan (lat. Osnivaĉ pozitivizma A.zitivno je filozofsko znanostima. U lingvistici: potreba prevladavaju dva suprotna mišljenja. koje je uvjetovano religija. mogućnost. konzervativni protestantski teolozi smatrali su u obiĉnom govoru znaĉi lišenost i osjećaj sebe pozitivistima.noj filozofiji. praktiĉno. filozofski (zapravo nomskog i kulturnog razvoja. Jaspers i onda kad mu se prinese iskra. positivus).ju dignuta veliĉina zove se osnovni broj. Tako je mi jesmo — kaţe Hegel — mi smo to ujedno i npr. sociologije generiĉko ime za sveu.dima koje vrijede apriorno i diferenciranja Hegel shvaća kao oslobodenje bezuvjetno za svako moralno djelovanje. pravo. Potiskivanje (psihoanal. ente. po. U i psihologije do filo.re ljudskog opstanka.ja potreba filozofska spo.zofije. filozofija povijesti. te kao regulativni principi marksizam odnos prema dinamizmu potreba je odredu. koji opstoji samo po mogućnosti ili razdoblju doista tako i bilo ili da je i poslije virtualiter (v. koji smatrajući pozitivnim ši. Industrijskom revoluci. pozitiv. osnovna. Comtea i Saint. ali se ona moţe manifestirati tek prije svega ljudska kategorija.ca da istisne iz svijesti Povijest. Utemeljen na zbilji. Schellingovoj prirod. ţelje. — U ma.no ustanovljivih konstantnih društvo. Su Potreba. po. Potencija (lat.panj. S Potencijalan (lat. Suprotno: eko.. sve više s etiĉkom dimenzijom potreba slu zahtjeva ili postulata. koje stoje pod socijalnom zabranom ili tabuom.kazano korijen. S ništa drugo do proizvodnja ĉovjeka pomoću Potencijalitet (lat. ĉinjenicama (p. za ĉovjeka«. Orto. što pozitivan. v. jestan.kupnost znanosti. ali se manifestira tek onda kad svoga prestanka dalje u vremenu djelovalo. Po potencijom produkt od više jednakih faktora.). antropologije i etike. posebno filozofijske logičkom znaĉenju: sve ono što je odredeno. potentia Z = moć). Pozitivna i ne.kobom nekontroliranih motiva. afirmativan.« Ukazujući na to kako je povijesnost jalne energije.la je problem školi A. afir.znaja svodi na otkrivanje djeluje kao razarajuća snaga na kulturu i zakona.ju sve što ĉovjek moţe spoznati.snošću egzistencije drveta potencijalno je već sadrţano sa.svjesno potiskivanje. Šp Pozitivizam. broj). od ekonomije i politike.litiĉari razlikuju svjesno potiskivanje suprotnost prirodnom pravu). se ono razvije u drvo. povijesnosti se ĉovjek kao vrsta razlikuje od više puta kao faktor postavljena ili na potenciju svih drugih pojava u prirodi koje nema. jedna od bitnih oznaka struktu. potentialitas = moguć. kao Psihoana. U pozitivističkoj ekspolozija potreba nametnu. Srednju liniju zastupaju Kant i Fichte odnosa medu pojavama. nuţno nešto pretpostaviti u smiĉini se. ljudskog rada. on Povijesnost.nog. Prema nekim antifilozof. preduvjet i poprište cjelorazvoju prirode. iskustve.naţanja i zapovije. U raspravama o fenomenu utemeljeno. Socijalisti.pozitivan pozitivan razdvojivo povezani s ćudorednim256 postulat spram potreba. esencijalna potencijama naziva pojedi. za razliku od mita.tematici naziva se kupnog ljudskog djelovanja i spoznavanja.).ne doţivljaje. U tradiciji postulati: ideja boţjega opstanka. Proces um. potvrdan.ne stupnjeve u karakteristika.lehija). U sjeme.nost). u barutu sadrţana velika koliĉina potencipovijesno. što je sposobno da djeluje.mo drvo nazivaju ĉas koji u ljud. mišljenjem stvoren (p. ništa drugo do nastajanje prirode mogućnost za neko djelovanje (v. potentialis = da je nešto u odredenom vremen.doksnosu.tencija.nomistima širenje potreba je uvjet ekonegativan. sjećanje na neugod. G potencijalan).Simona posebno kod potreba mnogim društvenim i humanistiĉkim ovog posljednjeg. Potencije igraju vaţnu ulogu u Potvrdan.mativna izreka. potrebni su samo uvjeti da jedinstvo vremenitog i vjeĉnog. Postulirati.sli ukljuĉujući i duše i sloboda. za ĉim teologa (Schellingova pozitivna filozofija. »Što nastupe uvjeti koji su potrebni za to. stvarno postojeći. potencija.nu egzistencijalisti povije. efikasno. besmrtnost socijalistiĉke teorijske mi.ĉka praksa sa svojim treba da ĉini i ĉemu se moţe nadati. tendencija pojedin. za razliku od liberalnih lišenosti neĉeg neophodnog. pozitivni iskaz. prvi stu. Marx piše: ». snaga.skom ţivotu ostvaruje (potencijalni bitak).jom izazvana suprotnosti prema objavi). Ti su ĉovjeka iz sirovog prirodnog stanja. u se teţi.zvana svjetska historija nije (v.cjelokupna tako. broj ili povijest. pozitivni Prema filozofima prosvjetiteljstva i liberalnim stupanj. v.renje potreba Comte zasniva svoju osnovnu tezu na »zakonu« drţe da ćudorede ipak mora biti autonomno .skom moguć).

Su . E. Laas. Spencer. st. Pored A.ţenje seksualnog uţitka na pretjeran i egoistiĉan naĉin.rao Engels u svojoj knjizi »AntiDiihring«.). pa i fi. Mill. Diihring. metafiziĉki i nauĉ. na pozitivnom stadiju ne traga se više ni za ka. na metafiziĉkom stadiju sve se objašnjava djelovanjem jedne ili više apstraktnih prirodnih »sila«. E. Diihringa detaljno je kritizi. Riehl.) kod starijih autora ima zna. a napose tezu o suvišnosti ili besmislenosti »metafizike« (filozofije).kvim skrivenim »silama« ni »bitima«. Klasici marksizma i drugi marksisti oštro su kritizirali osnovne teze pozitivizma.tri. P Poţuda. drugi su u mnogome bliski subjektivnom idealizmu. R.javama. Pozitivna je faza po pozitivistima nuţna završna faza svake znanosti. a u periodu izmedu dva svjetska rata i danas »neopozitivisti« (v.kih pozitivista vrlo su bliske vulgarnom materijalizmu. bogova.ĉenje ugode ili uţitka uopće.ni stadij.lozofije. po kojem svaka nauka mora proći u svom razvoju teološki. Avenarius. 3) teţnja za seksualnim uţitkom odnosno tra. 2) intenzivna ţelja za zadovoljenjem nagonskih poriva.ku 20.ju stadija. Pozitivizam E. 1) (hist.) ili »logiĉki pozitivisti« (v. A. a pozitivizam Macha. pozitivizam zastupaju J.ve objašnjavaju djelovanjem jednog ili više natprirodnih bića. Koncepcije ne. S. H. Na teološkom stadiju sve se poja. nego se nastoje otkriti zakoniti odnosi medu po. E. i na poĉet. Avenariusa i njihovih ruskih sljedbenika Lenjin u svom djelu »Materijalizam i empiriokriticizam«. Mach. Comtea u 19.

vanje drugih pojava (fenomena).lom znaĉenju: metoda prikazivanja povije. besprincipijelan.).) kao filozofiju ili ţivotnu mudrost.jet patnje.nje od neznanja (v.). Ve Pragmatiĉan. P Pragmatist. a257 oznaĉava osnovnu pojavu koju ne moţemo dublje objašnjavati ni iz neĉega izvoditi. kao i po mistiĉkim obiljeţjima ove vrste spoznajnog ideala.nica (djela) te odbija svako dublje objašnja.ga je praktiĉna korist osnovni motiv ili princip djelovanja.Prafenomen je spoznajnoteorijski pojam.nica nego nastoji da ih prikaţe u njihovoj povezanosti.) i za knjiţevnost s tog podruĉja. usmjeren na opću dobrobit (u tom su smislu nekada kraljevi nazivali »pragmatiĉkom sankcijom« dekret kojem su ţeljeli pridati znaĉaj fundamentalnog zakona). »savršenstvo spoznaje«.sti. avidya) o iluzornosti i nepostojanosti pojavnog svijeta. koja se ne svodi na puko nizanje ĉinje. U svakodnevnom govoru: praktiĉan. razvijenu osobito u školi madhyamika (v. takoder: onaj za ko.vanje.tizma (v.zam (v. iskusan. ta se nauka na.) kao filozofije. naziv za idealistiĉku metafiziku spoznaje u mahayana budizmu (v. U zastarjelom znaĉenju: mudar. onaj koji prakticira pragmati. ţeljan koristi. zastupnik ili pristalica pragma.ni ţidovski. F Pragjna-paramita (sansk. a napose razmatranje psiholoških motiva koji su poticali historijske liĉnosti na djelo. kršćanski i manihejski pokreti na Bliskom istoku.ziva i budistiĉkim gnosticizmom. iako se od njih razlikuje po specifiĉnim budistiĉkim obiljeţjima. U drugom preteţno zastarje. pristalica pragmatizma kao ţivotne mudrosti. a u njemu je ĉesto dana ĉista bit po kojoj su istorodni empirijski fenomeni oĉiti i razumljivi. Po svojoj teţnji da usavršenom spoznajom postigne oslobode. Sluţi kao osnovica za tumaĉenje i osvjetlja. koji je svi. pragmatist 17 Filozofijski rjeĉnik . ali neće da ide dalje od ĉinje. a javlja se i razvija pribliţno u isto vrijeme kao i srod.

Peircea. Ve Praksa (grĉ. Bart Prakriti (sansk. odnosno biti stavljen u takav radni odnos s njom da upravljamo bilo njome bilo neĉim u vezi s njom. praksis).tizam kao metoda sluţi za rješavanje naiz. Ovu »korisnost« James ponekad shvaća ši. Takvom subjektivi. ali je ponekad shvaća i vrlo usko.stiĉkom svi. Dru. Odatle i razli. S. humanizam (v. koncepci.). a sa.je sa stvarnošću.gim rijeĉima. P praksa pragmatizam Prag svijesti: zamišljena granica izmedu radnja.Pragmatizam (grĉ. To znaĉi da su is. U svojoj kritici idealizma koji pozna samo idealnu djelat. tvrdi da su religiozna vjerovanja istinita za onoga kome su potrebna a neistinita za onoga kome ne trebaju. Schillera.nost. pa. tj. umjeti upravljati njom. Pravi po. W. pragma = djelo.je W. na primjer. koja predstavljaju stupnje.gled nerješivih metafiziĉkih sporova. misaonog. a od. H. Razliĉiti su oblici prakse od najobiĉnijeg proizvodnog procesa do najkompliciranijeg znanstvenog eksperimenta kao i cjelokupne povijesne djelatnosti ĉovjeka. idealnog.kušaj prakse (individualne i povijesne) kao filozofske fundamentalne kategorije najod.cija koje nuţno slijede ako se pretpostavi da je sud istinit. v. tj.) Ch. samo je mali dio sadrţaj aktualnog doţivljavanja. ĉesto ĉak kao korisnost s gledišta razvoja ljudske spozna. Jamesa. nazvao »pragmaticizmom«. S.jesti i podsvijesti.lozofiju pragmatizmom.tinite ideje koje su nam korisne u ţivotu. smatrao je pragmatizam teorijom znaĉenja ĉiji je osnovni princip da je znaĉenje suda skup praktiĉnih konsekven.šarira. te svega što smo ranije doţivjeli i što saĉinjava naše iskustvo. upklhi). Ch. ne postoji nikakva teorija koja ne bi imala bilo kakvu osnovu u praksi i obratno. Pragmatizam kao teorija istine polazi od tradicionalnog shvaćanja istine kao slaganja ide. priroda. James shvaća pragma. dok se sve ostalo što znamo. samkhya dualiz. nego ih gleda u jedinstvu. kao korist za pojedinca.ve proĉišćenosti ili prosvijetljenosti duhom. Pragmatizam kao filozofski pravac obuhvaća. a ako su njihove praktiĉne posljedice razliĉite. ĉin. da bi se distancirao od Jamesa.ĉi snalaziti se u njoj. shvaćanju blizak je Schiller. v. — U vedantinskom idealizmu prakriti se smatra iluzornom nametnutošću (v. Peirce. iznad praga svijesti.stoji se u tome da se pita u ĉemu bi bila praktiĉna razlika kad bi ova a ne ona sporna koncepcija bila istinita. ali istiĉe da slagati se s nekom stvarnošću znaĉi biti voden k njoj ili u njenu okolinu.jalektika ne odvaja apsolutno praksu od teorije. iskljuĉivi osnov psiho-fiziĉke prirode.Ja' U svakodnevnom ţivotu: shvaćanje da praktiĉna korist treba da bude vrhovni regulator ljudskog mišljenja i djelovanja.). koji je u poĉetku nazivao svoju fi. S obzirom na teoriju di. v.tizam kao metodu i teoriju istine. djelova.mu (v. proizvodenje i to osjetilno.) princip suprotan duhu (puruša. treba prihvatiti onu koja nam je korisnija.). dhatu) nego i psihiĉki organizam (sukšma. ili što jasno ne zamjećujemo. a kasnije ju je. u uţem smislu.nje. eksperimentalizam ili instrumentalizam (v. C.luĉnije je postavio Marx.) J.hovnog. a u širem smislu: pragmati. i dotadašnjeg materijalizma koji je . koja je plod neznanja (avidya) o jedinstvu apsolutnog duha (atman). takoder: djelovanje koje je vodeno takvim shvaćanjem. djelovanje.je.kovanje prakse i teorije (v. maya. Od mnoštva objektivnih procesa koji u nekom ĉasu djeluju na naša osjetila. materijalno za razliku od du. nalazi ispod praga svijesti.bjektivira i relativira istinu. Ako se nikakva praktiĉna razlika ne moţe povući. U skladu s ovim po. ne obuhvaća samo materijalne elemente (v. obje su alternative podjednako dobre.sljednjim on ponekad gotovo potpuno su. uspješno je iskorištavati.). ali na što momentalno ne mislimo. filozofski pravac koji smatra da su praktiĉno djelovanje i praktiĉna korist odluĉujući kriteriji za prosudivanje smisaonosti ili istinitosti teori.cizam (v.roko kao socijalnu korisnost. S. Meada i drugih manje znaĉajnih filozofa.bacuju ga 258 Peirce i Dewey. a javlja se u tri osnovna modalna stanja (guna. Deweya i srodne koncepcije G. u. uspjeh).) F. pragmatizam W. Jamesa.). Pragma. »slagati se« sa stvarnošću zna.

v.). stvarnost.njin je za politiĉku praksu (arthapatti) za razliku od deduktivno shvaćenog najpregnantnije to izrazio rijeĉima da nema silogizma. U sluĉajevima pod b. Inaĉe pojam prakti. To je ot.tyakša).da u svom razvoja. nego prema neposredFeuerbachu logiĉna je konzekvencija ovog nom uvidu u situaciju. osjetilnu djelatnost kao ta. ponašanje.snosti (jedna linija pragmatizma) ili prakse kategorija indijske logike. ĉiji samo kao kriterija istine (vulgarni marksi. Iz toga se V vidi da je interpretiranje prakse kao neposredne Pramana (sansk. logiĉki zakljuĉak (anumana. Stoga je djelatfilozofske discipline koje se odnose na ljudsko nu stranu.) i produkte toga djelova. sredstvo spoznaje.tiĉkim praksakontemplacije. onda on jednosta. ne subjektivno. dakle na nost. koncepcije i postupci koji po.). a time i objekt kao principima morala i onih znanosti koje se bave od ĉovjeka transformiranu stvarnost. krite.ĉki ima najrazliĉitiju upotrebu: a) koji od.) priznaje i potreba i interesa bez šire i dub. V spoznaje: osjetno opaţanje (pra.« Ako redu. Marx shvaća ĉovjeka kao259 pramana eminentno biće prakse. fundamentalnog Mar. Suprotan je pojam teorijska filozofija u koju ulaze logika. Wolff u svojoj siste. naroĉito politiĉke. b) kad se govori o nekom postupku koji je je praksa bit ĉovjekove egzi. Suprotno: teorijski (v.van i prikladan.nja. praksu. praktikos).bleme ne moţe po.som — Najpregnantnije je to Marx izrazio u prvoj tezi praktiĉke znanosti. umjetnost i sl. — teorije. općekulturno i sl. c) o rješavati samo u mislima.na) kao valjano sredstvo zasnovanosti i širine. pravo. no razmatrati izvan prakse.. — Logiĉka škola nyaya (v. Le. ponašanje — tada se govori o prak.). pravno.objekt interpretirao samo u smislu opaţa. Problem djelovanju.stencije.reduje .) ne moţe se se jeziku upotrebljava i termin »praktiĉan«. Ukoliko je u smislu korisnosti: praktiĉki inte. — Budisti i druge nastika (v. da dosadašnjeg materijalizma (ukljuĉujući i kasnije Chr.por teorijskom spoznaje. bilo kakvim djelovanjem. Prakticizam je kratkovidan jer je ovom podruĉju: negativni dokaz (abhavavezan samo uz nepo.cuju svjedoĉanstvo vjerskog autoriteta.straktno praktiĉko djelovanje.). nasuprot materijalizmu. po jednoj podjeli ono podruĉje filozofije koje ima za predmet vrijedno ljudsko djelovanje (etiĉko. teoretski. ekonomiku i osjetilnost shvaća samo u obliku objekta ili politiku. misaono-teorijski sklop jedne epohe. spoznajna teorija. Kasnije se prak.) nauke revolucionarne prakse bez revolucionarne odba. odnošenje razvio idealizam. estetsko. o nekom instrumentu sve svoje povijesne pro. koji naravno ne pozna prema stvarnosti i drugim ljudima u prvom stvarnu.).lje teorijske analogiju (upama.stotel. c i d u našem istine (v. svjedoĉanstvo (šabda) Prakticizam. osnovna kori.ga filozofije« koji utvrduje još Ari. teza o straktnim shemama.ĉak iz ĉinjeniĉnih okolnosti i interese.matizaciji u Feuerbachov) jest to što predmet. kao ni cjelokupni ta distinkcija u mno.laze (misli se prvenstveno na autoritet objave u od neposredne prakse.ku. praktiĉku filozofiju ubroji eti. ap. njegove povijesti i svijesti. neposrednih praktiĉkih Vedama). u njoj interes za novac ili praktiĉki duh u smislu imamo kljuĉ za razumijevanje ĉovjekova onoga koji je lišen idealnih pobu.danta (v. na djelovanje u sluţbi ţivota.godnom za svrhu za koju je namijenjen.). — Ve.) u razradi teorije zasnivanju neke društvene. pratein = raditi.xova stava. priznaje tri sredstva jednostrano i netoĉno. nego u postupku i prosudivanju ne prema apstvarnoj povijesnoj praksi.. prak.sredne konkretne situacije pratyakša) i zaklju. što se odnosi na praksu (v.rij istine (v. F Praktiĉki (grĉ.tiĉka filozofija svela opazanja.gim jezicima ne postoji. djelovati).kvu. — Samkhya (v.res kao praksa osnova i naĉin ljudskog postojanja. ontologija i sl.nja (moral. d) u utilitarnom smislu. Marxova 11.). zakljuĉka dodaje još dvije logiĉke kategorije djelatnosti. Odatle i pojam »praktiĉke o Feuerbachu: »Glavni nedostatak sve. a ne kao osjetilnu Ijudsku djelatuglavnom na estetiku i etiku.zam) se nauk smatra najstarijim. V Praktiĉka filozofija (grĉ.

zatim otpor nasilju. keramiĉkih proizvoda i drugih tvorevina materijalne . Grĉka. Istoĉni je otvor prana. disanje kao osnovna od pet vrsta osjetilne energije. to je sluh. jer kao logiĉare tog vremena »znanje od. Prouĉavanjem razvoja oruda. e.tim u nebeskog svijeta«. a ne obrnuto kao što pret.skih liĉnosti.reduje prirodena ona pripadaju biti njegova oppredmet«. udana je istiskivanje.) na. dok butemeljnim. to je razum. Egipat. koja se i u ĉini pokušaj kodifikacije prirodnoga prava (v.mosa. Na taj naĉin djelatnosti«.va općenito sunce. to je ţar i zdravlje. ţivotna energija. Ve modernih ustava.jeĉjega ovih pet vrsta daha imaju posebne funkcije u dostojanstva i najzad u kršćanskom shvaćanju tehnici svjesnog disa.claration des droits ravnovjesje ili asimilacija energije (stanka de Vhomme et du citoyen 1789 Francuske nakon izdisanja). nedjeljivim i neotudivim pravi. prethistorija.. a utemeljuje priznavanje općih pozitiv. U dvadesetom se stoljeću ta koja moţe djelovati u suprotnom smjeru sa prirodna prava ĉovjeka kao pojedinca ĉesto ostalima. Ve Prapoĉelo (grĉ.ma distiĉki logiĉar Dharmakirti (7. Zapadni je otvor apana.. Gornji je otvor udana.vjesti. Za mimamsu je osnov pravilne Prava ĉovjeka ili ljudska prava smatraju se spoznaje »jasno znanje o objektu«. to je slava i Poĉeci toga shvaćanja nalaze se već u priljepota..mom. Granica nije posvuda ista ( III mil. npr. to je vid. ona imaju zato samo deklarativno i nikakvo pozitivno zna.). apana je izdi.lazi pojedinca koja mu po prirodi pripadaju i kao taj osnov u principu neprotivrjeĉnosti iskustva. i najzad sloboda sa.tiskuje rijeĉ ili izaziva dopunjuju socijalnim.. ono što je osnov sveg bitka.. arhe)..« — U rodopravnom utemeljivanju pozitivnog prava u boţanskom svemiru ovo su »pet vratara mišljenju Platona i Aristotela. ekopovraćanje. takva osiguravaju sigurnost i slobodan opstanak Za njega je pravilna spoznaja ona koja je kao kao osobe nezavisno od bilo kojeg zakonskog »neprotivrjeĉno znanje osnov svrhovite prava (v.) i politiĉkog poretka. to je mjesec. 13): »U srcu ima pet boţan. i tako njihov katalog na stanovit naĉin nyaya i mimamsa. to je vjetar. oruţja. st. Prapovijest. Prana (sansk.mu (stanka nakon liberalizma osamnaestoga stoljeća: Virginia udisanja).nja: prana je udisanje. Sjeverni je otvor zakonodavstvo.ĉenje.jeka najstarijim fiziološkim predodţbama ta se obiĉno se navode: jednakost. energija revolucije.pramanaU kasnijoj se logici iz problema sredstava260 kulture i metodama stratigrafije i tipologije.povijesti.va tek neprotivrjeĉnost svojstvo pravilnog mišljenja. bilo je stanovište dokumentima i preambulama razliĉitih islamskog filozofa Razi u 11. osobe. U javnom se pak ţivotu kao zahtjev vyana je raz-disanje ili raspodjela udahnute javljaju u klasiĉnim dokumen.none podudarnosti sa stvarima. dah. nepovredivost upanišad« III. n. Pri tom pretpostavlja da je priznavanje tih prirodnih pra.. sigurnost. to je moć svećenika.. za. Italija). VIII st.. to je prostor.. to je dogovora. Sliĉno ovoj nauci. Mezopotamija. VI st.tovskog mišljenja kao o bitku prirode i koz. Obiĉno se govori o prapoĉelima u okviru predsokra. dio povijesnog istraţivanja o razdobljima koja prethode povijesti ĉovjeĉanstva. energija dijeli ovako (po »Ćhandogya. samana je Bill of Rights 1776 i De. Juţni je otvor smatraju glavnim izvorom onih izvedenih vyana. — U yoga školi meditacije kasnoantiĉkom stoiĉkom pojmu ĉov.tivno vatra.). prava covjeka samana. to je rijeĉ. zbora i otvora. prabitak. to je kiša. praizvor svega. stoljeću.tima gradanskog energije po organiz. to je gradanska prava i kodificira pozi. svom kasnijem razvoju moţe usporedivati s Ukoliko se ta prava spominju u sveĉanim Humeovim empiriz. nakita. to je napredak i sloboda što ih ustav predvida kao temeljna slava. Ta se prirodna pra. spoznaje razvija diskusija o osnovu pravilne utvrdeni su stadiji pra. a obuhvaća vrijeme do pojave pisanih dokumenata. to je snaga i veliĉina.postavlja stanka.vlasništvo. Šp spoznaje. sloboda. Za budistiĉke pravno odredenih gradanskih prava. Prema Kao prirodna i nezastariva prava ĉov.sanje. kad is.

iustitia).vednost (iustitia legalis) koja odreduje odnos pojedinca prema zajednici s gledišta ostva.vršenje osigurava čkim pravima koji su naknadno izglasani. a Ciceron to naĉelo kasnije izraz povijesne situacije i pro. gospodarsko i financijsko. pravo. Pravednost je takoder naj.renja općega ili zajedniĉkog dobra (bonum commune).ma.vo. izjednačujuću zacijelo je pretpostavka njegova su..jeli na drţavno (ustavno) dinjenih naroda kao pravosnaţni dokumen.dioništva pravednost (iustitia com.stem Medunarodnom ugovoru o ekonom. i da li mu baš to pripada »po prirodi« ili zasluzi.sti na zakonodavnu. izjednaĉuje strane ugovornice.).pravo rad.mutativa ili kao osobe u moralnom poretku.viši do filozofije. pa nije nikakvo ĉudo što je tim materijalni princip svakoga prava (v.skim.pada. i medunarodno pravo.na nagradivanja i općega priznanja pojedi. izvršnu i sudsku medusobnu skladu ostalih — mudrosti. on razlikuje 1. dikaiosyne. (Mon. ispunjava onu duţnost koja mu pri. U teorijama prirodnoga stoga se s njime i dopunjuje utoliko što moral u prava (v.pravom na261 »korektiv« pozitivnog prava. najviša pravnosti drţave korijeni su i tradicionalne stoţerna krepost (v. norma koji apstraktno regulira odnose medu socijalnim i kulturnim pravima i Mepojedincima i društvenim skupina. Zacijelo se najveća teškoća sa. Obiĉno se di. prava covjeka diktatu.diobi prava.nomskim i kulturnim pravima .) koje na faktorima i suod.ku od uzurpacije vlasti i nasilja nad osuduje.ka. tako već u Platona.tesquieu) te odgovarajuća razdioba hrabrosti i umjerenosti.no i usvojena u Generalnoj skupštini Ujedinjenih odgovara zahtjevima pravnog poretka. Sigurno je takoder da tom pojmu temelji što je uopće pravedno a u pravo jedna. prava ĉovjeka igraju znaĉajnu ugovorno i radno pravo. i drugim no moralnim sankcijama: Aristotela u Nikomahovoj etici.mjenljivih stanja prevodi kao »svakome svoje« (suum cuique razliĉitih sfera ĉovjeĉjeg opstanka od ekonomije tribuere). zakonsku pra.mjenjiva instancija pokazuje i Opća deklaracija prava čovjeka filozofije prava i politike. te ĉinjenice re.naĉnih zasluga. Polazeći od humanu ulogu u medunarodnim odnosima. ono što je u skladu s idejom pravednosti (v. itd.ki moralni pojedincima u razmjeni dobara i ugovorima minimum.) pravednost je izvor pozitivnoga ili reguliranju meduljudskih odnosa ne raspolaţe zakonskog prava.ri i despociji.retku zakonskog. Kao si.stoji u tome kako da se sadrţajno pobliţe odredi što kome zaista pripada.no« makar je iznad Sudioništvo gradanina u pravnom po. pravo te dunarodnom ugovoru o gradanskim i politinorme kodificira i njihovo iz. te se u tom correctiva) koja ureduje odnose medu svjetlu pravo pojavljuje kao ne. zakonskoga ili pozitivnog prava. Premda za nj odobravanjem kreposti i osudom poro. U tako shvaćenoj Pravednost (grĉ. i pravnim normama. ispravno i opravda.ti. Tome neki dodaju i 3. utemeljenost. jus). ni prirodno pravo nije »vjeĉ.spektiranja pravnog poretka se njihovo kršenje smatra povredom principa ponekad se i drţava naziva »pravnom drţavom« medunarodnoga prava i u javnosti oštro za razli. kako to pravednost ostaje neza.) koja se sastoji u diobe vla. i dva dopunska ugovora. naroda 1948.ja svakome dodjeljuje razmjerno prema za. 2) diobenu Filozofsko pitanje o biti prava zapoĉinje već pravednost (iustitia distributiva) u odnosu u »predsokratovaca« i sofista kao opreka zajednice prema pojedincima ko. tako je s druge strane svako pravo zacijelo i smatra Platon.štvom i pojedincem u apsolutizmu. No kao stanoviti . Kao što je s jedne strane utemeljeno na duše i od svakoga gradanina u drţavi traţi da prirodnom pravu koje slijedi iz »prirode stvari«. jer se na tome oduvijek temelji princip paved.redeno. Pe (Universal Declaration of Human Rights) Pravo (lat. te u zakonskim sankcijama kaţnjavajući njihovo cjelini obvezuju sve zemlje ĉlanice Ujekršenje. lat. pravednu nadnicu i naobrazbu itd. Pe dru.ko kao i moral ili ćudorede ima za pravu is-pravno i u skladu s temeljnim svrhu ostvarenje dobra pojedinca i zajednice. gradansko i kazneno No i bez obzira na svoju prirodopravnu (kriviĉno) pra.sluzi. što poĉiva na raz.

je pravne škole bile su prirodno pravo i historijska pravna škola. u dogmatiĉkom smislu: vjeĉna odluka boţja po kojoj su neki ljudi unaprijed odredeni za vjeĉni spas. B. 1) (biol. Predmete takoder moţemo razlikovati po tome jesu li stvoreni samom intencional- .dikabilije iz kategorija izvedeni ĉisti pojmo. predispozicija za nezgode i nesreće u radu. — U engleskom govor. predmet osjeta.nom jeziku i u anglo-ameriĉkoj filozofiji termin se ĉesto upotrebljava u znaĉenju: neugodna ili bezizlazna situacija. kao spoznajnoteorij. a novovjekovna filozofija prava usko je povezana s ugovor. Pe Precizan (lat. predmet mrţnje. S Predicirati. predmet suda.bavi.jam.ke koje se mogu predicirati. predmet lju.vih ga je uveo u reformiranu crkvu u kojoj on predstavlja jednu od dominantnih teza. sluĉajna oznaka).ja. predikat je po. a drugi osudeni na vjeĉno prokletstvo koje su sami skrivili. ćor-sokak.) kao najviše svrhe ĉovjeĉjeg opstanka. Pojmove predmet i stvar valja luĉiti. kategorema). Predestinacija (lat. kako neki kaţu. toĉno odmjeren.daja reagira negativno i s neugodom itd.nim teorijama drţave od Hobbesa do Rous. species (vrsta). inaĉe se upotrebljava mnogo rjede nego ter. Taj nauk razvio je sv.). praedestinatio = predodredenje). toĉno odmjeriti (v. postupak kojim jednom pojmu pridajemo kao predikat neki drugi po. 2) (psi. preciser = toĉno odrediti).) pojam o onom o ĉemu se sudom nešto izriĉe ili tvrdi. Npr. Precizirati (franc. a u naše doba to su pravni pozitivizam i raznovrsne marksi.seaua.) potencijalna pripravnost ili sklonost za ponašanje ili doţivljavanje odredene vrste. Augustin kao konzekvenciju svoga uĉenja o istiĉnom grijehu. predmet praktiĉnog djelovanja. praecisus = toĉan).rakteristiĉna oznaka) i accidens (akcidenci. Sama rijeĉ po svojoj korijenskoj sloţenosti oznaĉava ono što je bilo nehotice ili hotice »metnu.ski i psihološki pojam oznaĉuje sve ono što se u svijesti nalazi kao sadrţaj subjektivnog doţivljaja.snih osobina u odredenom pravcu. korelat subjektivne aktivnosti.du ostvarenja slobode (v. Perry o »ego-centriĉkom predikamentu«).stina i Tome Akvinskoga. subjekt je pojam koji se sudom odreduje. Termin je ĉest kod Kanta. praedicatum. isto što i kategorija (v.Predikat (lat. pravosei). Ili. predmet fantazije ili ţelje moţe biti nešto nestvarno. U prošlosti najznaĉajni. pet mogućih općih predikata: genus (rod). P Predikacija. u Porfirijevu Uvodu u Aristotelove Kategorije i kod skolastiĉara.jam pomoću kojeg se o subjektu nešto iz. Cal.) naslijedeni uvjet koji usmjeruje razvoj nekih psihiĉkih ili tjele. ono na što usmjeravamo paţnju. kategoru.mena). P jedan od dva pojma od kojih se po tradicionalnom shvaćanju sastoji svaki sud.hol. jer svaka stvar ne mora biti predmet. ka. praedicamentum). grĉ.to« »pred« svijest. differentia (razlika). kao npr. — Kod Kanta su pre. Predikabilije (lat. a predikat — pojam pomoću kojeg se odredivanje vrši. precizan). proprium (svojstvo. Predikament (lat. a u Platona i Aristotela tvori cjelinu s262 predmet etikom i filozofijom politike. objectus).vi uma. Dok je subjekt (v.min »kategorija«. pridavati jedan pojam drugom kao predikat. predmet fiziĉke obradbe itd.rala i drţave kao nedjeljive cjeline u pogle. predmet spoznaje. ali ga je potisnuo rimski semipelagijanizam. škripac (u ovom smislu govori R. grĉ. predispozicija da se na većinu doga. Npr. Prema vrstama doţivljajnosti moţemo razlikovati i razliĉite vrste predmeta. mo.lovu sistematskom razmatranju prava.nosu na neki subjekt koji se prema njoj odnosi. da bi postigla svoj vrhunac u Hege. kratak i jasan u govoru i pisanju.riĉe ili tvrdi. Precizna je definicija koja toĉno odgovara svim pravilima logike. Stvar postaje predmet samo u od. Sliĉno je tako u kršćanskom pravnom mišljenju u Augu.ra biti stvar.stiĉke orijentacije.»prirodnoga« (physei) i »zakonskoga« (the. P Predispozicija. Bu Predmet (lat. Jednako tako svaki predmet ne mo. praedicabilia = one ozna.

U nekim sluĉajevima tih razlika izmedu predodţbe i percepcije nema. nekritiĉnost prema autoritetima itd. Predoblikovanje ili preformacija. Prvu temeljitu kritiku pred. koje on naziva »idolima« (v. hipotetiĉan i disjunktivan sud.nom aktu doţivljeni sadrţaj. Termin Descarte. Gegenstandstheo.263 predmet nom djelatnošću ili nastaju kao rezultat usmjeravanja djelatnosti na nešto što posto. dubokosmislen. opći ili posebni. zbijen i pun misli. bogat smislom i sadrţajem. pretpostavka. S Preformacija. Kant je »sistemu preformacije ĉistog uma« suprotstavio sistem »epigeneze ĉistog uma« po kojem »razumske kategorije sadrţe osnovu mogućnosti cjelokupnog iskustva«. struka. takoder i jezgrovit. praeexistentia = pret. P Predstava. na primjer. ĉuvstvovanje i ţeljenje).). Malpighi. lijenost. Hei.nong naziva: objektima. psihiĉki ili fiziĉki i dr. kod ei. svojstvo ili obiljeţje predmeta (v. Descartes. spoznaja koja prethodi iskustvu ili znanstvenoj spoznaji. Izvori predrasuda mogu biti razliĉiti: klasna.nja. blijede. sliĉan fenomenologiji (v. bitak prije bitka. moguć ili nemoguć. saţet. Predrasude mogu sluĉajno biti istinite. sad zbog kazne. Wolff. bez dovoljnog poznavanja predmeta i bez njegova prethodnog kritiĉkog razmatra. sud o neĉemu stvoren unapri.ljeno.jed. kod C. npr.).nu preegzistenciju i okultisti (v. Premisa (lat. Ch. predtvore. sve što moţe biti sadrţaj svijesti.ne predmetne klase. silazeći s neba sad svojevoljno. doţivljaj kojim bez prisustva vanjskih podraţaja obnavljamo prije perci.ski ili nezbiljski. a koji tim sadrţajima odgo. ono što ĉini predmet predmetom. st. P Predmetna teorija (njem. Preegzistencija (lat. Suprotno je toj tezi predoblikovanja (preformacije) teorija epigeneze (Fr.da i postupaka.šljenje. nacionalna ili obiteljska pripadnost. staleška.rasuda. boga prije svijeta. Bacon. kod halucinacija (v. predodţbe su bez ţivoće.).) uprav.).). pri sanjanju. Spo. u silogizmu (v. spoznajnoteorijski koji je razvio Meinong a zasnovao već Brentano: kao osnovicu svega spoznavanja on uzima apriornu teoriju o biti i razliĉnosti spoznajnih predmeta. su biolozi Svam. Bu Predrasuda.) kao predmeta.. Predznanje. oštrouman. prethodno postavljen sud kao uporište za izvodenje ne. Ĉetiri su osnov. ali mnogo ĉešće one su izvor štetnih zablu.) redovno se iz dvije premise izvodi zaglavak (conclusio).merdam. predodţba. Needham i dr.ći).tativima i desiderativima. Sliĉan uĉenju o preegzistenciji jest preegzistenci.hodno postojanje). a u isti mah jasan. st. nauĉa. praegnans = trudan. F Predmetnost.pirane sadrţaje. Po njemu je bog stvarajući svijet stvorio i duše koje se zatim u izvjesnom momentu sjedinjuju s ljudskim fetusima. Dok su percepcije redovito jasne i odredene. Bonnet i dr. te ih Mei.deggera: ono što omogućuje istraţivanje.nje. v. mi. u intencionalnom subjektiv. v.). Tako za pitagorovce i Platona duša egzistira prije rodenja ĉovjekova. nose. koji mnogo kazuje.vali da su već u jajetu odnosno sjemenki sadrţani svi organi buduće ţivotinje ili bilj. U 17. F. stvaranje unaprijed fiziĉkih organa ili psihiĉkih tvorbi.kog zakljuĉka. smjer. navika.varaju. koje se razlikuju pre. npr. što leţi u »prirodi« njega samoga. G Predodţba. Pregnantan (lat.znajni predmet je sve na što je mišljenje odnosno sudenje intencionalno (v. u filozofiji E.jalizam.detiĉarapremisa (v. ĉetvorokutni krug. Pet . realne.rie). idealne.ke u minijaturnom obliku. pa tako razlikujemo npr. Durkheima: intuicija. duše prije tijela. irealne predmete i sl.ma ĉetiri funkcije svijesti (predoĉivanje. preoblikovanje. U odredenom sluĉaju premisa moţe biti kategoriĉan. imaginarne. a isto tako vjeruju u nje. objektivima.sov (»urodene ideje«). Subjektivno se predodţba razlikuje od percepcije po stupnju ţivahnosti. dao je engleski filozof 16—17.). zanimanje.ji nezavisno od te djelatnosti. digni. takoder (neadekvatno): skup svih predmeta. Nemoguć je. jezik.* Husserla i M.ne i siromašne u pojedinostima. a taj predmet kao korelat svijesti moţe biti zbilj. neodrede.

je — prevladavanje. to on) otkriva samo mnijenje koje vrijedi kao istinito ta. F negacijom prethodnog stupnja razvoja. njihovoj vlastitoj toĉnosti. odraţavanje.vanje kako idealistiĉke (Fichte. odnosno je za njih taj stvarni svijet samo priĉin.prestance nadzire i 3. a posljedica te spoznaje je svijet pro. ne uništava sve što je ĉovjek pozitivno stvorio. pretpostavka. pretpostavljen. v.).da zapada kad prekoraĉuje granice moguvaţenju.lazni. 2. Ĉitava priroda (grĉ.ţivost. a naroĉito u poĉecima novi. Taj treći naĉin je po Anaksimen i Anaksimandar) razlikuju stvarni Leibnizu onaj pravi. Nalazi.rakteriziran metodologije. Aristotel).sredno nazoĉan u danom ĉasu. Hegel) tako i priĉina na bit zbiljskih predmetnosti jedan je materijalistiĉke (Marx. jedan od bitnih pojmova dijalektike. poĉiva na medusobnom utjecaju. Pod objektivnim kvali.nje. Kant je uveo pojam uzima kao istinita da bi se iz nje mogli izvoditi »trans.logiji harmonije odnosa duše i tijela i to Eleaĉanin Parmenid već oštro suprotstavlja je.nološke ukazuje da je svaki proces ka. a u primarna kvaliteta (grĉ.cije negacije). put prestabilirane harmonije.mologijskom razvoju grĉke trojaka: 1. iskustveni svijet priĉina.ko dugo kritiĉkim mišljenjem. na mnoga materijalna i duhovna dobra prethodnih društvenih sistema i civi. proces u toku kojega dolazi do prilagodbe.mo ga kao problem već u idu potpuno jednako. dakako. zakon nega. prevladavanje. Priĉin (njem. preslikavanjePrestabilirana harmonija osjetna. zadrţavanjem nekih njegovih obiljeţja. Dijalek. ćeg iskustva. naHeraklitu je iskustvenom protivrjeĉnom svijetu slućen.264 harmonia i lat. Po mišljenju nekih filozofa (npr.rog poretka.laznih oblika od prapoĉela (v. kvaliteta tijela.krit. jer se nezbiljsko pojmova Leibnizove filo. Prilagodivanje. Prevladati (njem. U psiho.nje — nije dakle filozofije (Galilej. zamjećivanju i predoĉivanju tek je prolazni slutnja. oblik.Preslikavanje.vazići.ĉke oblike i dostignuća gradanskog društva socijalizam preuzima i kao dostignuti nivo razvoja društva od kojeg dalje polazi u stva.ţivljaj koji je unaprijed utvrditi).na suprotstavljen zbiljski svijet koji je Pretpostavka. nego i nastavlja na to po.). predodţbena pa i misaona varka. svjesno do. na razmatranja.ranju novih društvenoekonomskih odnosa i novog naĉina ţivota (v. aufheben = ukinuti. u koji ljudski um neki zakljuĉci. Schein). Ekonomske. Herbart) priĉin ipak ukazuje na zbilju. iako je negirati). Engels i dr. nepo. V Prezentan (lat.misao. kojih vaţenje ovisi o njenom svag. Polazna Demokrit takoder razlikuje pravi svijet atoma i teza u dokazivanju po vjero. v. elemenata bez kojih se ni budući stupanj ne moţe zamisliti i odrţati. kulturne i neke politi. negacija sta. a nije onakvo kakvim se priĉinja. praestabilire = psihopatologiji halucinatorni do. dok se bitak (grĉ. Po Presumptivan. Ovaj pojam od problema i suvremene fenome. prevazilaţe. privid. koja se pro.logiji . Materijalist i atomist dok se ne dokaţe njegova neodr. po ana.ţivljen upravo sada. U spo. Gr fizis). ali i Prilagodba. filozofije. onda izvjesnost istovjetnosti rada oba sata.jatnosti. apstraktnoj negaciji.) i pojmu razjasnio po analogiji na primjeru dva sata koji bitka (v. Ta jednakost moţe biti poĉetnom koz. oĉekivanje). praesens = sadašnji).cendentalni priĉin«. Kad prvi jonski filozofi (Tales.tiĉka negacija Primarna kvaliteta — još od antike (Demo. Locke) razlikovalo se više istoznaĉna nihilistiĉkoj. vjerojatan.zofije u rješenju uzima kao zbiljsko. pro. što se samo priĉinja. koje je slika stvorena po našem Presumpcija (lat. pa sve do najnovijih filozofskih da ih netko ne. Ovo upući. ne odraţava adekvatno. dijal. praesumptio = naslućiva. pojmove: priĉin i bitak.ţet logosom (v. priĉi.znajnoj teoriji taj se problema odnosa duše i tijela koji je on pojam suprotstavlja pojmu zbilje (v. veliĉinu.). pre.zitivno. po.).tetama Zato i svaka socijalna revolucija kao tretiralo se gibanje.dan od temeljnih u protivrjeĉnosti sa stvarnim.lizacija. je. akomodacija. teza u spoznajnom procesu.

itd.njenice prirodnog da se općenito dijeli na posebno i pozbivanja ekstenzivno registrirati te jedinaĉno. Gr dobiva svoje puno znaĉenje kao antitetiĉan Principijelan (lat.ta«.menski arhai. pojedinaĉno. formal. U 19. astronomiji.met viduationis). izvorno. a i suvremenih logiĉara smatra da je princip ono na što se mišljenje vraća kao na svoje protivrjeĉnosti jedan od bez.ĉi« (kraće: »A nije ne-A«).tiĉki principi pripada onima koje je priklad. od.rjeĉnosti ne mišljenja i teoretski i prak. prioritas = prvenstvo).liraju i kao ontološki princip koji vrijedi za predmete. iz bit.). pravo. individual. zvuk. zatim idealni od tri i da pri njihovoj aksiomatskoj principi kao osnovne pretpo. Neki ga formu.stveno mora doći do prvih. geografiji njena struktura i oblici. Prirodne znanosti nastoje ĉi. poĉetak. jedan od tri ili ĉetiri »os.: »Jednom istom predmetu ne mogu se u isto vrijeme i u istom . vre. ne obazire na pojedi. tj. koji se. prednost. princip mogućnosti eksperimentom pronaći protivrjeĉnosti. i pro.tih naĉina. ga je podvrgao oštroj kritici tvrdeći da je izvor).mu ne smiju se pripisati dvije protivrjeĉne oznake« (kraće: »A nije B i ne-B«).log). a Aristotel razumije princip kao prethodan. sistem koji onda predstavlja prineki ga nazivaju »principom neprotivrjeĉnosti«.jeĉnosti. ono što omogućuje. iz općenitoga.je je ţivot.hovnih (v. u pogrešan. Formulira se na više razliĉi. vremenski prvo. opaţa.nog i aksiome. principium indikozam. polazište. kao u anatomiji i da iz jedinstvenoga.uvjetnih principa temelje. Po Platonu filozofija Prioritet (lat. nastaje razliĉito.ka fiziologiji. Predmet koji se tiĉe osnovnih pretpostavaka.: »Nijednom pojmu ne smije se pripisati oznaka koja mu protivrje. »Dva kontradiktorna suda ne mogu biti oba isti. za predmet priroda i njene zakonitosti. V vrhovnim principom mišljenja.no. koji se predmet ĉista materija. logiji. funkcioniranje toga ţivota itd. preimućstvo. a pod subjektivnim boju. koji ga je smatrao percipira (v. Većina po ĉemu biće jest. primordium = prvi po. toplinu i dr. P materijalnog karaktera. Hegel Primordijalno (lat. npr. prvobitno. Po mogućno. koji se »priroda« je raznovrstan i višeslojan. ali da takvih prin. Diskusije o Princip (lat.stavke. na osnovu ĉega se razvija. uprirodne znanosti Kantu je »spoznaja iz principa« tamo gdje se sistematizaciji znanosti one kojima je zajedniĉki pojmovno spoznaje posebno u op. Budući da ĉinjenice protumaĉiti. kvaliteta). pojmu du. astrofizici i astrokemiji makroPrincip individuacije (lat. samoizvjesni poĉetak i temelj spoznaje. bitak misli. principium). temelji sistematizaciji princip protiv. što je adekvatnije.redenih naĉela. »korijen svakog kretanja i ţivo. vrijeme i u istom smislu i pripisati i odreći isto One prema Lockeu temeljno odreduju stvari i svojstvo«. što uvjetu. Princip je ono vode se i u suvremenoj filo.nita« (kraće: »Ne: p i ne-p«). najĉešće kao princip za pojmove ili za sudove. prven.no uzeti kao spoznaje i djelovanja. induktivnom metodom.cipi. neizvedivih principa.vi je predmete i ne zavise od subjekta koji ih formulirao Aristotel. ali se nije uobiĉajilo. Taj pojam razliku od razuma. kemiji i fizikalnoj kemiji općenitosti.ćem. botanici i zoologiji pred. a u još specijalnijima. u naĉelan. smislu i vrijednosti principa protivrjeĉnosti porijeklo. ili: »Jednom istom predmetu ne moţe se u isto Locke je prve nazvao primarnim kvaliteta. st.novna zakonitosti koje medu njima vladaju i tako te principa misli« tradicionalne logike.tivjeĉnost je vaţenju i vrijednosti. poĉelo. u biologiji.. npr. pretpostavka.ĉetak. aksiološkom smislu moţe znaĉiti osnovno po a sva je zbilja protivrjeĉna. Po Prirodne znanosti. u geologiji. — Princip protivrjeĉnosti pr.primarna kvaliteta 265 smislu pripisati dva svojstva koja se iskljuĉuju«.) znanosti.naĉno. stojeći na stajalištu na pri. pa dok je odnosi na njih. jer poriĉe postojanje protiv.cipa ima mnogo više stvari ili metafiziĉki principi. minerapridrţava nekih principa. principium = osnov.mjer u fizici.sti ostvariti ne preporuĉuje nego zabranjuje protivjeĉnost. »Nijednom poj.ma. um je »moć principa«. Razlikuju se realni prin.njem i po Principium contradictionis (lat. raz.zofiji.

rodoznanstvenu sliku svijeta. Oštre granice

266 prirodne znanosti izmedu grade prirodnih znanosti i one duhovnih znanosti ĉesto je teţe povući, jer ĉovjek, primjerice, svojom somatiĉkom i fi- ziološkom konstitucijom ostaje u podruĉju prirodnih znanosti, dok po svome socijal- nom i kulturnom ţivotu pripada drugom povijesnom podruĉju predmetne odredeno- sti. Upravo oko tih pitanja grade i predmeta neke znanosti kreću se mnogi problemi znanstvene metodologije. Inaĉe se za po- djelu samih prirodnih znanosti moţe reći da se one kao iskustvene znanosti dijele prema zadacima na ĉiste i primijenjene; prema predmetu na anorganske i organske; prema metodiĉkom postupku na egzaktne (matematske i eksperimentalne) i opisne ili analitiĉke, jer se ne moţe naći jedan jedin- stveni diobeni princip. Njihovi se naime metodiĉki postupci ne iskljuĉuju, pa se ta- ko imenuju najviše prema prevalentnoj me- todi. (V. duhovne znanosti.) F Prirodno pravo (lat. jus naturale). Ideja prirodnog prava javlja se već u antici kod so- fista i Aristotela. U 17. i 18. st. H. Grotius, T. Hobbes, B. de Spinoza, J. J. Rousseau postavili su temelje modernoj teoriji pri- rodnog prava: — »Sloboda svakog ĉovjeka da upotrebi svoju vlastitu snagu kako hoće za oĉuvanje prirode, tj. ţivota« (Hobbes). — »Prirodno pravo ĉine prirodni zakoni sva- kog pojedinca, prema kojima shvaćamo da je za svakoga prirodno odredeno da postoji i radi na odreden naĉin. Prirodno pravo svakog pojedinca seţe dokle i njegova moć« ( Spinoza). — »Prirodno pravo je neograni- ĉeno pravo ĉovjeka na sve što moţe postići. Ĉovjek je od prirode slobodan. On moţe pristati i oduprijeti se prirodi. Ĉovjekova sloboda ograniĉena je jedino snagom« (Rousseau). — Prirodno je pravo proizvod »pravoga« razuma i razum je njegova bit. Ono je vezano uz postojanje prirodnog sta- nja. Prirodnim su pravom obuhvaćena pri- rodena prava ĉovjeka, kao pravo na ţivot i slobodu, pravo vlasništva i obaveza poštova- nja društvenog ugovora. Teorija prirodnoga prava idejni je izraz gradanstva u borbi za vlast i afirmaciju prirodnog (razumskog, gradanskog) društva, a protiv feudalnog društva i njegovih koncepcija o natprirod- nom porijeklu drţave i drţavne vlasti. C

Prirodno stanje (lat. status naturalis) je ozna- ka za stanje i ţivljenje ĉovjekaprirodno stanje prije odno- sno bez drţave i organizirane drţavne vlasti. U tom stanju ljudi se ponašaju prema pri- rodnom pravu. A prirodno pravo ĉovjeka kao i svakog drugog prirodnog bića seţe dotle dokle seţe njegova moć. »Sve što proistiĉe iz ratnog vremena... proistiĉe i iz vremena u kojemu ljudi ţive bez ikakve druge sigurnosti do one koju im pruţa nji- hova vlastita moć i njihova dovitljivost. U takvom stanju nema mjesta nikakvoj radinosti, jer su plodovi njeni neizvjesni, pa primjereno tome nema ni kulture na zem- lji...; nema znanja o izgledu zemlje; nema raĉunanja vremena; nema umijeća; nema knjiţevnosti; nema društva. I, što je najgore od svega, postoji neprekidni strah i opa- snost od nasilne smrti. A ţivot ĉovjekov je usamljeniĉki, siromašan, opasan, skotski i kratak... Karakteristiĉno je za to isto stanje da u njemu nema vlasništva, nema vlasti nad stvarima, ne razlikuje se moje i tvoje. Tu pripada svakom ĉovjeku ono što moţe da zgrabi, i dotle dok je u stanju da to za- drţi« (Hobbes). Otuda se prirodno stanje pokazuje kao stanje neprijateljstva i rata svih protiv svih (bellum omnium contra omnes). Štoviše, ono je stanje anarhije, jer ga karakterizira ius omnium ad omnia (pra- vo svih na sve). Iz uvida, da stanje anarhije i općenitog rata svih protiv svih vodi uni- štenju ljudi, jer nitko nije toliko jak da se ne bi našao netko jaĉi, nastaje traţenje izlaza iz prirodnog stanja pomoću aktiviranja uma i prirodnog zakona. Izlaz je društveni ugovor kojim nastaje drţava ili politiĉko stanje (status civilis). Društvenim ugovorom pojedinci se odriĉu svojih prirodnih prava i prenose ih na suverena — kod Hobbesa skoro sva, a kod Spinoze i u politiĉkom stanju ostaju neotudiva prava pojedinca: pravo na slobodu mišljenja, zbora, dogovora i vjeroispovjesti. Za uzvrat gradani u drţavi kao podanici dobivaju prema Hobbesu si-

gurnost svojega ţivota a prema Spinozi si-267 podruĉjima. Problemi se moguprognoza gurnost i prije svega slobodu. Valja, medu- tim, shvatiti kao pokretaĉi stvaralaĉkog nastoja- nja i istaknuti da prirodno stanje ovdje nije mišljeno napretka. Medutim, ponekad se moţe govoriti o kao historijska zbiljnost kao što ni društveni nelogiĉki, nesvrsishodno, tj. krivo postavljenim ugovor nije uzet kao politiĉki do- gadaj nego problemima. Stoga je vaţno kako će se neki kao racionalna konstrukcija po- moću koje je problem kao »prijeporno pitanje« uoĉiti i pokazana mogućnost, ako ne trajnog formulirati, jer od toga mo- ţe ovisiti višeprevladavanja ratnog stanja i stanja manje plodonosan pravac njegova rješavanja. neprijateljstva medu ljudima, jer se u njih Rješavanje problema s obzirom na sloţenost i uvijek moţe zapasti, a ono bar mogućnost dijalektiĉnost pro- blemnih okolnosti nerijetko njegova privremenog izbjegavanja u obliku završava u du- alitetu (v.) opreĉnih pokušaja drţave. Pa rješenja, od- nosno u više mogućih pretpostavki Prirodeno, što nije u iskustvu steĉeno, nego od (v. hipo- teza, teorija). Razvoj znanstvene misli rodenja dano. odvi- ja se u neprestanom postavljanju i rješavaPrisilna predodţba, takva predodţba koja nju novih problema, odnosno starih proble- ma posjeduje dinamiĉne karakteristike i koja se u novom svjetlu. Medu raznovrsnim ĉesto nameće doţivljavaocu u opsesivnom znanstvenim problemima naroĉito se istiĉu obliku. filozofijski problemi, od kojih mnogi ostaju Privacija (lat. privatio = nedostatak), neka vrsta trajno aktuelni. Pregled najmarkantnijih finegacije, lišavanje neĉega, nedostatak nekog lozofijskih problema obiĉno se nalazi u tzv. svojstva, oduzimanje bitnosti. U lo- gici se uvodima u filozofiju uopće odnosno uvodi- ma privacijom oznaĉava negacija kojom predikat u pojedine njene discipline. Pet Problematiĉan oduzima subjektu neko svojstvo, mada mu ono (grĉ.), u pitanju, dvojben, neizvjestan, u pravilu pripada. Npr.: Ovaj sat ne radi. S neriješen, moguć, pretpostav- ljen, sumnjiv, Privativan (lat. privare = lišiti), naziva se u logici prijeporan. (V. problem.) Pro- blematiĉan sud sud u kome se subjektu predikatom nešto (v.) izriĉe mogućnost (S mo- ţe biti P, S ne oduzima, neka osobina ili karakteri- stika koja mora biti P). Pro et contra (lat.): za i protiv. bi mu po prirodi stvari nuţno pripadala; npr.: Metoda ras- pravljanja po kojoj se tezi »Ovaj sud nema smisla.« Sam postupak naziva se suprotstavlja an- titeza. U skolastiĉkoj filozofiji privacija. Kod Kanta i Hegela dobila je privacija to je bila je- dina mogućnost originalnog specifiĉ- no znaĉenje. Kant pod privacijom mišljenja. Sadrţaj dogmi bio je poznat. Tada je razumi- jeva negaciju koja je nastala kao jedino bilo moguće navoditi autoritete za, a posljedica neke protuakcije. Na primjer, mir onda autoritete koji govore protiv. Vlastiti kokoji je nastao ne zbog nedostatka pokretne sile mentar jednog i drugog mišljenja pokazi- vao je ne- go iz kretanja zaustavljaĉkom protuakcijom. spekulativnost i domišljatost autora. Na tom Kod Hegela kao pojam nepotpunosti, koji traţi principu filozofirao je i Toma Akvinski. B nadopunu i prevladavanje postojećeg stanja. Prognoza (grĉ. prognosis = znanje unapri- jed), F predskazivanje na osnovu nekih zna- kova ili Privid, v. priĉin. sudova vjerojatnosti. Probabilitet (lat. probabilitas = vjerojatnost), v. probabilizam. prirodno stanje Probabilizam (lat. probabilitas = vjerojat- nost), skeptiĉno mišljenje koje stoji na sta- jalištu da nema sigurnog znanja, nego da se svako znanje osniva manje ili više samo na vjerojatnosti. — Posebno znaĉenje dali su toj rijeĉi u pogledu morala isusovci, po ko- jima se izvjesni ĉin moţe smatrati kao do- bar ako se bilo kakav opravdani razlog mo- ţe navesti u njegovu obranu. S Problem (grĉ.), pitanje odnosno zadatak koji iziskuje neko rješenje. Problemima razliĉi- tog znaĉenja stalno je proţeta ţivotna prak- sa kao i znanstveno-teorijsko istraţivanje na pojedinim

Progres (lat. progressus), napredak, razvitak dosad tipove društava, velike historijske epohe: progresprema boljem i savršenijem, kretanje 268 proizvodnja prvobitnu zajednicu, robovsko dru- štvo, napri- jed, kretanje u odredenom pravcu. Kao feudalizam, kapitalizam i komunizam sa fi- lozofska metoda (v. progresivan), slijed od socijalizmom kao prelaznim razdobljem (v. općeg prema posebnom, od uzroka k podruštveno ekonomska formacija). Odnos sljedici. Napredovanje i rast, razvijanje no- vih proizvodnih snaga i proizvodnih odnosa moţe kvaliteta i osobina nekog organizma i društva biti više manje harmoniĉan, kao i u oštroj zovemo progresom. Historijski pro- gres — suprotnosti i konfliktu. Tada nastaju epohe razvoj materijalne i duhovne kultu- re i sve socijalnih revolucija, kada se proiz- vodni slobodnijih formi ljudskih odnosa. Suprotno: odnosi, ĉovjekovim historijskim an- gaţmanom, regres (nazadovanje, opadanje, povrat). V mijenjaju u skladu s promjena- ma i razvojem Progresivan (novolat. progressivus), napre- dan, proizvodnih snaga (v. revolucija, koji se kreće naprijed, postepen, koji se materijalistiĉko shvaćanje historije). Ta povećava. Suprotno: regresivan (v.) konprotivrjeĉnost se u dosadašnjoj civiliza- ciji zervativan (v.). Progresivna metoda u logici — ispoljavala kao borba odredenih klasa, jednih zakljuĉivanje od općeg na posebno — naziva se koje su bile nosioci starih proizvod- nih odnosa i sintetiĉkom (Kant), za razliku od regresivne ili i drugih koje su bile nosioci novih i historijskih analitiĉke (v.) metode. Histo- rijski progresivne progresivnijih proizvod- nih odnosa. V klase, grupe ili pojedinci bore se za prevladavanje onih društvenih odnosa koji koĉe Proizvodnja, proces svjesno usmjerenog djelovanja ĉovjeka i društva na prirodu radi slobodniji i svestraniji ra- zvoj ĉovjeka, razvoj odvajanja njene materije, mijenjanja i prilaonih historijskih ostva- renja koja su na tom godavanja ljudskim potrebama. Rad kao bitni stupnju moguća. Pro- gresivni društveni odnosi faktor i uvjet opstanka ĉovjeka i ljud- skog dovode do dalj- njeg oslobadanja' ĉovjeka, do društva ima dakle u osnovi društveno obiljeţje. snaţnijeg ra- zvoja njegove materijalne i P. je svojstvena svim društvenim zajednicama, duhovne kultu- re. V budući ukljuĉuje interakciju ĉovjeka i njegove Proizvodna snaga — jedan od bitnih poj- mova sredine. Znaĉajnu ulogu ima akumulacija i materijalistiĉkog shvaćanja historije (v.). prenošenje znanja i spo- sobnosti djelovanja. Obuhvaća proizvodna sredstva tj. oruda za Organizacija proizvodnje ovisi o proizvodnju u najširem smislu od najjedekonomskom, politiĉkom, teh- nološkom i nostavnijih alata do najsloţenijih suvreme- nih kulturnom razvoju društvene zajednice. Faktori strojeva, nadalje sredstva saobraćaja, si- rovine, p. su radna snaga, sred- stva za rad i predmet itd. Nauka, kao proizvod ĉovjekova stvaralaštva, rada. U procesu p. ljudi stupaju u odnose s jedna je od najvaţnijih proizv- odnih snaga. obzirom na sred- stva za p. i u medusobne Najvaţnija je proizvodna sna- ga sam ĉovjek odnose, proizvod- ne odnose. P. je osnova kao prava osnova i supstan- cija historije, koji u cjelokupne ljudske aktivnosti i odreduje svojoj historijskoj prak- si, mijenjajući prirodu i proizvodnju i potro- šnju proizvedenih dobara. svoju vlastitu histo- riju, mijenja ujedno i samog Tehniĉki i dru- štveni vid p. medusobno su sebe. Iako su pojedini mislioci i prije Marxa uvjetovani njiukazivali na znaĉenje sredstava za rad i proizvodnju u razvoju ĉovjeka (francuski materijalnosti, Hegel, Hess), tek je Marx svbjom koncep- cijom razvoja proizvodnih snaga i proizvod- nih odnosa (v.) dao cjelovit koncept razvoja ĉovjeka i historije (v. materijalistiĉko shva- ćanje historije). V Proizvodni odnosi — uz kategoriju proizvo- dne snage, jedna od najvaţnijih kategorija materijalistiĉkog shvaćanja historije. Proizvodni odnosi su odnosi ljudi u samom pro- cesu proizvodnje te saĉinjavaju bitnu struk- turu svakog društva. Proizvodni odnosi su dinamiĉka historijska stvarnost isto kao i proizvodne snage (v.) koje ih odreduju. Pre- ma karakteru proizvodnih odnosa razlikuje- mo

269 u Francuskoj gdje su i klasneprotivrjeĉje proizvodnja suprot- nosti toga vremena bile najzaoštrenije. hovim razvojem i usavršavanjem. Prirodne i Pre- teĉe su prosvjetiteljstva F. Bacon, Locke, tehniĉke znanosti istraţuju tehniĉki vid p., a Descartes, Spinoza, Leibniz, Wolff. U Frandruštvene znanosti društveni vid proizv- odnje. cuskoj prosvjetitelji pripadaju razliĉitim fiŠp. lozofskim strujama, iako su svi oštro suProlegomena (grĉ.), prethodne napomene, protstavljeni feudalnom društvenom siste- mu i predgovor, uvod u neko temeljitije znanteologiji. Uz Montesquieua, Voltairea, stveno raspravljanje. Klasiĉan primjer su Rousseaua, krug enciklopedista bio je filoKantova »Prolegomena svakoj budućoj mezofski najradikalniji (Helvetius, Holbach, tafizici, koja će moći nastupiti kao znanost«, Diderot). U Njemaĉkoj su najpoznatiji pokoju je pisac namijenio kao uvod u svoju svjetitelji u 18. st. bili Lessing, Nicolai, Rei»Kritiku ĉistoga uma«. Pet marus , Lichtenberg i dr. Pretjerano povjePromatranje, metoda nauĉnog istraţivanja, koja se renje u moć razuma bila je njihova zajed- niĉka sastoji u sistematskom namjernom opaţanju karakteristika. Zato se i pod »prosvje- titeljskim neke pojave ili dogadaja u svrhu prouĉavanja. stajalištem« razumijeva svako ono koje smatra V. opservacija. da je prosvjećivanje, idejna dje- latnost dovoljna Propedeutika (grĉ.), priprava, predvjeţba, za ljudsku i društvenu transformaciju. prednaobrazba, upoznavanje osnova neke V znanosti radi stjecanja nuţnog predznanja za bavljenje njome. Filozofijska propedeuti- ka: Protenzivan (lat. protendere = pruţati se), koji se pruţa, koji vremenski traje. Proten- zivitet tradicionalni naziv za nastavni predmet u znaĉi vremensku protegnutost odno- sno gimnazijama, koji moţe da obuhvaća psitrajanje. Proteţnost (lat. extensio), svojstvo svih hologiju i logiku, te elementarni uvod u tijela u smislu ispunjenja prostora. Proteţnost je filozofiju, odnosno historijski pregled filotemeljni pojam filozofije Descartesa kao bitna zofskog mišljenja. Pet oznaka tijela u suprotnosti spram du- ha; Prosilogizam, za razliku od episilogizma (v.), proteţnost (res extensa) i mišljenja (res poĉetni odnosno prethodni silogizam u pocogitans) ĉine dva temeljna ontologijska lisilogizmu (v.), gdje je njegov zaglavak preprincipa njegove metafizike. misa slijedećeg dmgog silogizma. Za Spinozu je proteţnost atribut supProspektivan, unaprijed vidljiv smjer, konstancije, a za Leibniza pojava povezanosti stantna tendencija ili cilj u odredenom ramonada. Kant definira proteţnost kao apzvojnom procesu. riornu formu zora; proteţnost je svojstvo samo Prosudivanje, donošenje novog suda o jed- nom pojava, tj. predmeta mogućeg isku- stva. Gr već donesenom sudu. Prosudivanje je dakle sud povrh suda, no moţe oznaĉavati i akt Protivrjeĉje. U logici: odnos izmedu dva poj- ma od kojih jedan potpuno negira sadrţaj drugoga, vrednovanja. U oba je sluĉaja akt pro- sudivanja a svojim opsegom obuhvaća opseg svih drugih dovodenje u vezu nekoga suda s nekom pojmova osim toga jednoga. Ta- koder znaĉi postavljenom svrhom, smislom ili vrednotom odnos izmedu dva suda, i to, u uţem smislu, koja se nalazi iznad njega. izmedu dva suda koji imaju isti subjekt i F predikat, a razlikuju se po kvantiteti i po Prosvjetiteljstvo, širenje kritiĉki izloţenih ideja kvaliteti (univerzalnoprotiv svih predrasuda i tradicionalne zaostalosti. Najpoznatiji je takav napredni pokret u Francuskoj u 18. st., a zatim i u drugim zemljama, koji karakterizira oštro suprotstavljanje ideja i pogleda na svijet gradanske klase u njenu usponu starim nazadnim teološkim i feudalnim koncepcija- ma ţivota. Nasuprot iracionalnom, prosvje- titelji naglašavaju vaţnost i odsudnost razu- ma, kritiĉnost i samostalnost mišljenja, bor- bu protiv svih spoznajnih, moralnih, prav- nih, teoloških i socijalnih predrasuda itd. Prosvjetiteljstvo ima razliĉite oblike u razliĉitim zemljama, a najradikalniji je izraz dobilo

-afirmativni i partikularno-negativni ili uni- Pseudoskopija, vidni doţivljaj kod kojega postoji protivrjeĉje 270 inverzija reljefa predmeta koji sepsihiĉno gleda. To se postiţe pomoću posebnih verzalno-negativni i partikularno-afirmaure- daja (obiĉno ogledala) koji omogućuju intivni); u širem smislu: općenito odnos iz- medu verziju slika, tako da desno oko vidi ono što bi dva suda od kojih jedan mora biti istinit, a drugi trebalo da vidi lijevo oko i obrnuto. neistinit (na primjer, di- sjunktivni i binegativni). Mnogi filozofi mi- sle da se pojam Psihastenija (grĉ. a = ne i stheneia = snaga, jakost), psihoneurotiĉno stanje koje karak- terizira protivrjeĉja ne moţe upo- trijebiti izvan logike, tjelesna i psihiĉna depresija, slablje- nje ali neki (npr. Hegel) smatraju da se moţe ţivotnog tonusa, razliĉite opsesije, tje- skobe, govoriti i o protivrjeĉ- jima zbiljskog dogadanja. fobije i fiksne ideje. (V. neuroza.) Protivrjeĉje u tom smislu bio bi odnos izmedu dva procesa ili zbivanja koji se medusobno Psihiĉno (grĉ. psihikos = duševni), duševno; subjektivno, doţivljajno; pojedincu kao sanegiraju, isklju- ĉuju i nastoje se medusobno mosvojan naĉin postojanja svojstveno i u svojoj poništiti, a je- dine su dvije mogućnosti, jedina neposrednosti samo kroz svijest zna- no. Kao dva mogu- ća izlaza iz dane situacije. P predmet psihologije i filozofije psi- hiĉno je bilo Proton pseudos (grĉ.): prvotna varka. Logi- ĉka definirano na razliĉite naĉine, što je katkada pogreška dokaznog postupka zasnova- nog na dovodilo do razlika u teoret- skom gledanju na pretpostavci koja je već sama po sebi zabluda. znanstveni karakter psi- hologije, odnosno na Dakako da je ĉitav takav do- kazni postupak, njeno mjesto u siste- mu znanosti poĉivajući na osnovnoj za- bludi, neopravdan i (»prirodoznanstvena«, »duhoz- nanstvena« neistinit. psihologija). Najĉešće se psihiĉno Providencija (lat. providentia), providnost, skrb poistoznaĉuje sa svjesnim, tj. s onim što je kojom se prema religioznom shvaća- nju bog pojedincu subjektivno (intimno, liĉno) znano unaprijed pobrinuo da se na svijetu sve odvija kao vlastiti doţivljaj. Takvo je defini- ranje prema svrsishodnim zakonima i ciljevima. psihiĉnoga bilo osporavano s raznih stajališta: a) Prvi pokretaĉ ili nepokretni pokretaĉ je je- dan od onog koje svijest shvaća kao naroĉitu, etapno bitnih pojmova platoniĉko-aristo- telovske nadredenu psihiĉnu aktiv- nost (»akt nad ontoteologije. U Platonovom »Ti- meju« aktom«), tj. kao svraćanje paţnje na neposredan svjetska duša posjeduje kozmogonij- sku doţivljaj, odnosno znanje o njemu; b) onog koje eficijenciju ukoliko se fenomenalni svi- jet svijest smatra samo jednim od oblika psihiĉnoga oblikuje prema uzoru neprolaznog ţivo- ta. uz koji postoji još i podsvjesno i nesvjesno Aristotel, dokazujući suprotno Platonu vjeĉnost psihiĉ- no. Prema tzv. »teoriji stajališta« vremena, zasniva svoje uĉenje na principu psihiĉno nije zasebna kategorija fenomena, nego omne quod movetur, ab aliquo movetur. Od sva- ki znani fenomen moţe kao iskustvo biti vjeĉnog kruţnog kretanja pla- neta, Aristotel predmetom »objektivnih« znanosti, a psizakljuĉuje na nepokretnog pokretaĉa i time hiĉnim biva po tome što se pridjeljuje doutemeljuje jednu »prirod- nu teologiju« ţivljavaocu-subjektu. Teoretiĉari tzv. objekposredovanu fizikom, ali koja nikada ne tivistiĉkih pravaca u psihologiji odbijaju prekoraĉuje granicu argumenata koji se mogu identifikaciju psihiĉnoga sa subjektivnim misaono provjeriti. Gr Pseudoestezija (grĉ. pseudo = laţan i aisthe- sis = osjećanje), 1) lokalizacija nekog koţ- nog osjeta u dijelu tijela koji je ĉovjeku od- stranjen. Npr. ĉovjek, kojemu je amputira- na noga, moţe imati osjete bola, svrbeţa, dodira ili temperature, koje lokalizira u iz- gubljenoj nozi. Do pseudoestezije dolazi zbog unutarnjih ili vanjskih podraţaja osta- taka koţnih ţivaca koji su prije završavali u izgubljenim dijelovima tijela. Na pseu- doesteziji osniva se i doţivljaj tzv. fantom uda; 2) u proširenĊm smislu, svaka osjetna halucinacija (v.). Bu Pseudomnezija, patološka pojava u kojoj se ĉovjek sjeća sadrţaja koje nije stvarno doţi- vio. (V. paramnezija.) Su

psihiĉnodoţivljavanjem, drţeći da je postojanje su-271 podsvijesni procesi, koji imaju svoj dublji bjektivnih ĉinjenica iluzija, ili naglašavajući da »smisao«, dadu, u toku metodiĉki vo- denih su te ĉinjenice, kao intimni doţivljaj porazgovora pacijenata s psihoanalitiĉa- rom, jedinca, nepristupaĉne objektivnoj kontroli i privesti svjesnom uvidu, objasniti i ta- ko prema tome znanstveno irelevantne. U tim »odreagirati« (abreagieren). — Zasluga je psihologijama psihiĉno se znanstvenopsihoanalize da je interes psihologije u ve- ćoj metodiĉki identificira s objektivnim ponamjeri usmjerila na pojave instinktivnošanjem (behaviorizam), ili globalnim reakciafektivne, više ili manje podsvjesne psihike. jama organizma (psihorefleksologija). Kr Njeni psihoterapeutski uspjesi mnogo su Psihijatrija (grĉ. psyche = duša i iater = lijeĉnik), precjenjivani, a u novije vrijeme, egzaktnim medicinska znanost koja se bavi dijagnozom ispitivanjem, ozbiljno su dovedeni u pita- nje. duševnih oboljenja, prouĉava- njem uzroka tih PokuŠaji da se psihoanalitiĉke pretpo- stavke oboljenja, njihovom pre- vencijom i lijeĉenjem. primijene na tumaĉenje svih pojava društvenog Psihizam, v. metapsihika. i kulturnog ţivota ĉesto su sadr- ţavali obilne Psihoanaliza, teorija psihiĉkog ţivota i na njoj elemente proizvoljne spekulacije i osnovana psihoterapeutska metoda ko- joj je šarlatanstva. Kr zaĉetnih Sigmund Freud, a koja je s vremenom Psihodijagnostika je skup postupaka pomo- ću ponegdje (osobito u SAD) pre- rasla u kojih, na osnovu opaţanja ili mjerenja razliĉitih sveobuhatni pogled na svijet. Prema Freudu, aspekata ponašanja, upoznajemo razliĉite osnov ljudske psihike je podsvje- sno-nagonske sposobnosti i crte liĉnosti nekog pojedinca. U prirode, a tvore ga dva os- novna instinkta: psihodijagnostiĉke svrhe naj- ĉešće se seksualitet (»libido«) i na- gon k smrti upotrebljavaju razliĉiti testovi, upitnici i (Todestrieb). Duševni ţivot od- vija se u više tehnike za upoznavanje liĉnosti. slojeva: nesvjesnom, podsvje- snom i svjesnom; Vi u svakom od tih slojeva vladaju posebne Psihofiziĉki paralelizam, uĉenje o psihi- ĉkim zakonitosti, tako da se od- nos medu njima procesima i fiziĉkoj realnosti kao ne- zavisnim ĉesto izraţava u obliku su- koba i otpora. varijablama koje imaju svoju dina- miku Podruĉje nesvjesne psihike, tzv. »ono« (es), (moguće ih je koordinirati i uspore- divati); tvore primarni nagoni koji slijepo teţe metodološka redukcija koja ispituje odnose zadovoljenju. Ali tom zadovo- ljenju uzroĉnosti psihiĉkog i fiziĉkog; podjelomiĉno se opire svjesno »ja« koje se, vijesnofilozofsko stanovište o uzroĉnoj nepodvrgnuto društvenim normama i krizavisnosti materijalnog i duhovnog. Šp psihofizika terijima, javlja kao »nad-ja« i djeluje kao moralna kontrola. Otpor nadredenih snaga Psihofizika, grana psihologije, koje je pred- met odredivanje kvantitativnih odnosa iz- medu svijesti izravnom zadovoljavanju nagona podraţaja i doţivljaja (osjeta) izazva- nog (tzv.»cenzura«) dovodi do procesa potiskiva- nja podraţajem. Osnivaĉ psihofizike G. T. Fechner (Verdrangung) »niţih« psihiĉkih pobuda iz definirao je psihofiziku kao nauku o vidokruga svijesti; neravnoteţa izmedu snaga funkcionalnim odnosima izmedu tijela i duše. libida, koje su u akciji od najranijeg djetinjstva i Glavne su psihofiziĉke metode: meto- da svjesnog »ja« dovodi do kom- pleksa. Kompleksi granica, metoda konstantnih podraţaja, metoda su npr. razni perverziteti koje psihoanaliza srednje pogreške, metoda reakci- onarnog tumaĉi kao zaostajanje na infantilnim oblicima vremena. Bart libida. Medutim, ener- gija libida moţe se oslobadati i »sublimirati« u raznim višim formama duhovnog ţivota: znanstvenoj, umjetniĉkoj, socijalnoj i eti- ĉkoj aktivnosti. Pri normalnim okolnostima u podsvijest potisnuti doţivljaji izbijaju na javu u snovima i u »psihopatologiji svakidašnjeg ţivota«: razliĉitim omaškama, zabunama, zaboravljanju itd. Neprevladani kom- pleksi iz djetinjstva mogu dovesti do neu- roza i oboljenja koja su reakcija na taloţenje potisnutih sadrţaja. Psihoterapeutska meto- da psihoanalize zasniva se na pretpostavci da je

Psihogen, koji je potekao iz psihiĉke psihogensfere, koji je psihiĉki uvjetovan. Izrazom272
psiho- gen obiĉno se karakteriziraju fiziološke reakcije, tjelesne promjene, patološka stanja i sl. koja se javljaju u suvisloj (iako ne uvijek uzroĉnoj) vezi s psihiĉkim procesima, bilo prolaznim (crvenilo od stida, bljedilo, znojenje, ukoĉenost od straha) bilo trajnim (promjena u crtama lica uslijed trajne depresije, srĉane mane uslijed trajne duševne napetosti i sl.). Medu ţivĉanim smetnjama neurologija i psihijatrija ĉesto luĉe psihoge- ne od organskih. Kr Psihogeneza, 1) psihiĉki uvjetovano nastaja- nje neke vidljive pojave: somatske promje- ne, fiziološke reakcije i sl. (v. psihogen); 2) postanak psihe; u teoriji descendencije hipotetsko objašnjenje procesa kojim se postepeno iz niţih bioloških oblika razvio svjesni, psihiĉki ţivot; 3) nastajanje i razvi- tak psihiĉkog ţivota, u ljudskom individuu- mu. Kr Psihografija, 1) (psihol.) postupak kojim se prikazuje stupanj razvijenosti razliĉitih sposobnosti i osobina neke osobe pomoću tzv. psihološkog profila; 2) (parapsih.) pisanje medijuma u transu, navodno bez njegove kontrole i upotrebe mišića. Psihohigijena, v. mentalna higijena.

psihologija oblika
djetinjstva i mladosti, pedagoška psihologi- ja, psihofiziologija, socijalna psihologija, psihofizika i primijenjena psihologija. Primijenjena psihologija se opet dijeli prema glavnim podruĉjima prakse na: in- dustrijsku psihologiju, kliniĉku psihologiju, forenziĉnu psihologiju, školsku psihologiju, vojnu psihologiju, prometnu psihologiju, itd. Naziv psihologija za znanost o duši prvi je upotrijebio Marko Marulić. Bu Psihologija oblika (geštaltizam; njem. Gestaltpsychologie), noviji pravac u psihologiji (K. Koffka, W. Koehler, M. Wertheimer, K. Lewin i dr.) koji polazi od naĉela da u real- nom psihiĉkom ţivotu vlada zakonitost cje- lovitih oblika (njem. Gestalt). Nasuprot tradicionalnoj »psihologijskoj atomistici« koja je — po uzoru na tradicionalnu fiziku — nastojala da psihiĉka zbivanja analitiĉki raš- ĉini na »psihiĉke elemente« (osjete, pre- dodţbe i sl.) što u svim vezama fungiraju kao jedinice istog znaĉenja i vrijednosti, psihologija oblika nastoji utvrditi (preteţno eksperimentalno) da se realni psihiĉki ţivot odvija u cjelinama i da je psihiĉki element varijabla ovisna o cjelini — obliku u koji je uklopljena kao ĉlan. Cjelina i njen ĉlan stoje u odnosu dijalektiĉne uzajamnosti: dok je cjelina uvjetovana ĉlanovima od ko- jih je sazdana, ĉlanovi dobivaju naroĉitu vri- jednost (cjelinski indeks) iz cjeline kojoj pripadaju. Postojanje oblikovne kvalitete (Gestaltqualitat), tj. naroĉitog doţivljaja su- datosti elemenata u cjelini (npr. melodiji), koji se razlikuje od doţivljavanja istih ele- menata percipiranih pojedinaĉno (npr. po- jedinih tonova od kojih je melodija kompo- nirana), otkrio je još Ch. Ehrenfels (Uber Gestaltqualitaten, 1890). Kr

Psiholog, 1) osoba koja posjeduje struĉno znanje o
metodama, ĉinjenicama i zakoni- tostima psihiĉnog ţivota i koja je kvalifici- rana da to svoje znanje praktiĉki primjenju- je. Struĉna kvalifikacija za zvanje psihologa stjeĉe se redovito na sveuĉilištu; 2) (popu- larno) osoba koja je praktiĉki poznavalac ljudi. Bu Psihologija, znanost koja prouĉava psihiĉne procese i psihiĉne osobine u njihovu nastanku, razvoju i objektivnim manifestacijama. Prošlost psihologije usko je povezana s nastojanjima filozofa da na osnovu samoopaţanja i dedukcije dodu do odredenih spoznaja o psihiĉnim procesima i zakonima psihiĉnog ţivota. Povijest psihologije kao samostalne znanosti u vezi je s razvojem metodologije prirodnih znanosti. Uvode- njefn objektivnih metoda i eksperimental- nih postupaka uz samoopaţanje, psihologija je proširila podruĉje svog istraţivanja i do- šla u mogućnost da rezultate istraţivanja kontrolira i primijeni u razliĉitim podruĉji- ma prakse. Psihologija ukljuĉuje razliĉite posebne discipline medu kojima su glavne: genetiĉ- na psihologija, zoopsihologija, psihologija

psyche = duša i mo. pedagogika i dr. Kod psihopatije su najznaĉajniji defekti Psihometrija je onaj dio psihologije koji se bavi u podmĉju karaktera i liĉnosti.) Bu poţeljan psihologijski aspekt) ipak zanemamje Psihoneuroza. labilnost i neprilagodenost okolini odstupaju od Psi. u psihologiji strije.like varijabilnosti pojava koje u psihologiji mjerimo.).šenih problema zakljuĉuje se na inteligen. odnos izmedu intenziteta podraţaja i intenziteta osjeta) i u podruĉju testova (v. a smatrati za jedinu znanost uopće. skupni naziv za niz razliĉitih poprimiti razliĉite. rada i induteţinom.trašnja zakonitost pojedinih porijekla. nje.fiziĉko sve iskustvo svodi na psihologij.ma velikim psihologiju.stu«. Mjerenje u psihologiji najpoznatije je 18 Filozofijski rjeĉnik na podmĉju psihofizike (npr. vrsta neuroze.cifiĉno duševno nominalizam.snute nepravom mje.skog gledišta i psihonervnu aktivnost.na strukturama ţivĉanog sustava fiziološke su teorija.nu nologija). (koja prouĉava faktiĉnost misaonih procesa). stajalište koje priznatu ulogu analiza).kljuĉuje se iz neke reakcije. više ili manje radikal. ali koja nisu toli. Na ukoliko je metafiziĉko. relativizam. ukoliko je spoznajno.likoj mjeri da bi to empirizam. Svi su psihiĉni procesi psihologijskim metodama. Pt praktiĉki nema direktnog mje. antropologizam.renja. (grĉ. Kod psihoneuroza poti. takva ţivĉana aktivnost koja osnov filozofije. psyche = duša i pathos = trpljenje). stariji naziv za primijenjenu mjerenja u fizikalnim znanosti. U intelektualne funkcije redovito saĉuvane. nego je mjerenje indirektno. Pt duševnog ţivota i znaĉenje psihologije. (Sinonim: neuropsihiĉni (primjenjujući u principu inaĉe koristan i proces. na osnovu sloţenih procesa kao pitanje psihiĉke realnosti. logiĉkoj is. Tako bi npr.logizam svodio logiku (koja neprikladnim i neprilagodenim reakcijama. Procesi koji se zbivaju u niţim filozofijskih disciplina (logika.ravnoteţenost.ciju). prvenstveno u podmĉju profedijelom direktna mjerenja (npr.ţaj svijesti. raciodoţivljavanja i reagiranja. estetika) a i njima srodnih nauka prirode. psihiĉnih odstupanja od normalnog naĉina modifikacije (logizam. koja se oĉituje u razliĉitim psihiĉdisciplina.pravnosti) na psihologiju mišljenja osoba kod koje ĉuvstvena neu. logicizam. nauĉanje koje.teorijsko. ali ne u to. Zbog relativno ve. ispoljava ne samo u shvaćanju da je psihologija Psihonervni proces.mima i u logiĉki psiho. tako te bi se na kraju psiho. te prouĉava i sumacije i integracije. nego i kao teţnja da se ukljuĉuje posebnu novu kvalitetu: dospecifiĉna problematika pojedinih ţivljavanje.sti: dok su Psihotehnika. ekstremni teţnje izbijaju u prikrivenim simpto. Pet bolest. dok su mjerenjem psihiĉkih procesa i pojava. koja nije iste vrste kao i sama pojava (npr. na veliĉinu neke psihiĉke pojave ili procesa za. podruĉju psihiĉkog mjerenje je mnogo sloţenije Bu nego u podmĉju fizikalnih znano.) shvati naprosto stmkturama.tetu. etika. psihometrija je nuţno upućena na . a orii mogu u najvišim ţivĉanim (sociologija.ne. Ako se kod toga psihonervne prirode. rješava iskljuĉivo sa psihologij. on.suduje mišljenje po njegovoj Psihopat (grĉ. da je sva zbilja duševne filozofijskom podruĉju psiholo.ţe Psihopatija. kriticizam. zam. predstavljalo neko spe. Opreka Bu psihologizmu je antipsihologizam koji mo. faktorska Psihologizam. teţina se mjeri sionalne orijentacije i selekcije. spoznajnoteorijsko ili meta. normale.da je rijeĉ o »psihologiji na nim smetnjama. fenomeduboka i jaka da bi predstavljala dušev. psihogenog specifiĉnost i unu.statistiku koja je u podruĉju psihometrije 273 razvila i vrlo kompliciranepsihotehnika psihologizam postupke (npr.hologizam se lako veţe uz senzualizam. spoznaj.logija morala tvrdi da je sve zbiljsko samo sadr.nih Psihomonizam. iz broja rije. tj. objektivizam. pragmatizam. istraţuje i pro. biologizam. psihopatija). subjektivizam.gizam se prirode. prijeći u novu kvali.nos = metoda i rezultata preuveliĉava do te mjere da jedini). duţina duţinom). instrumentalioboljenje (v.sko iskustvo.ko nalizam.

nje. preodgaja.tip ĉovjeka.mira. Kao izraz vrhovnog bića i duha u ĉovjeku postaje simbol odnosa izmedu makrokoz. odn.ne su psihoze: maniĉno-depresivna (v. lijeĉenje mentalnih i psihosomatskih poremećaja i oboljenja pomo. v.nja duševnih sila (v. Ve .ću direktnog ili indirektnog psihiĉnog utje. makrokozmiĉki pra.) i shizofrenija (v.kvenog uredenja. gdje postaje osnov dualistiĉkog pogleda na svijet u odnosu prema (materijalnoj) »prirodi« (prakriti). strog crkveni odgoj i uvodenja reformiranog cr.). psihodrama itd. psihoanaliza. purus = ĉist). nazor nekih vitalista da se organ.jom. F Puruša (sansk.rodni jezici utjecajem civilizacije i kulture obogaćeni internacionalnom terminologi. Ne pretpostavlja nuţno identitet transcendentne duše. purušottama). U etici (v. mazdaizam i gnosticizam).šin) aktivne prirode (prakriti). ĉistunstvo.). — U vedanti ideja atmana zamjenjuje prvo.). koju usva. po.noj evandeoskoj ĉistoći (puritas) zahtijeva.va u ljudskom djelovanju. vita = ţivot).bitnu predodţbu o puruši i sluţi panteisti.canja. radna terapi. Bu Psihovitalizam (grĉ.jući potpunu nezavisnost od drţave. persuazija. Purizam (lat. dok je psihoterapija 274 boţan. budući da su danas na. ĉovjek. najprije u vedskim himnama a zatim u samkhya filozofiji (v.). vitalizam). psyche = duša i lat. bolest. Punar-bhava i punar-mrityu (sansk. terapeutski intervju. purizam. proizišla iz Calvinove reformacije. (Sinonim: duševna bolest.).ĉkom prevladavanju izvornog indoiranskog dualizma (usp. Naglašeni. Purizam je nasuprot anglikanizmu htio uspostaviti Crkvu u nje. a u jeziku znaĉi osiromašenje. a u jeziku teţnju za ĉistoćom narodnog jezika od tudica. shvaćanje koje naglašava vrijednost apsolutne ĉistoće moti.mosa i mikrokozmosa. svagda je zabluda: u etici odraţava nerealnu idealistiĉku koncepciju ĉovjeka. Ve Puritanizam.Psihoterapija (grĉ.) Glav. — Termini u vezi s teorijom o samsari (v. uĉenje o preporadanju bića na osnovu pretpostavki o kontinuitetu moralne uzroĉnosti i svijesti kao njenog nosioca.peia = (sak.novno bivanje i ponovno umiranje.ska priroda ne moţe razjasniti bez djelova.jaju svi indijski sistemi.). Psihoza. a predstavlja dublje duševno poremećenje liĉnosti. Metode su psihoterapije raznovrsne kao npr.ja.: sugestija.ili uttamapuruša.ski duh pasivni promatraĈ ili »svjedok« transcendentan (para. a to će reći pretjerani purizam.