You are on page 1of 16

Europska unija prihvatila je koncept poticanja odrivog razvoja lokalnih i ruralnih podruja (NUTS-5) koji se bazira na odrivom gospodarskom

razvoju, poveanju ivotnog standarda te ouvanju prirodne, kulturne i tradicijske batine. Na taj nain, ruralni prostori u suvremenoj Europi transformiraju se u ekoloki ouvane i kultivirane sredine koje se sustavno opremaju s komunalnom i drutvenom infrastrukturom, razvijaju odrivu poljoprivredu i lokalno poduzetnitvo, i povezuju se s okruenjem. Takve sredine postaju ugodne za ivot i privlane za ulaganja, omoguavaju rastuu zaposlenost i sve bolji standard ivota svojim stanovnicima, i imaju perspektive. Europski koncept lokalnog i ruralnog razvoja prihvatila je i Republika Hrvatska, koja je takoer utvrdila razvojne strategije i sektorske programe na nacionalnoj i regionalnoj razini, usklaene sa stratekim smjernicama EU za razdoblje 2007. - 2013 godine. Na takvim osnovama uspostavljeni su osnovni uvjeti i okviri, na temelju kojih lokalne samouprave (JLS) mogu razvijati vlastite sustave decentraliziranog upravljanja lokalnim razvojem ("odozdo prema gore"), te pripremati i pokretati lokalne razvojne programe, projekte i sloene procese koji trebaju omoguiti da se njihove lokalne zajednice posetepeno prilagode, te uspostave nove perspektive i odriv razvoj u skladu sa standardima EU:

Kako je sa slike iznad, uinkovito upravljanje lokalnim-ruralnim razvojem podrazumijeva sustavno razvijanje slijedeih komponenti: > odriv gospodarski razvoj, > visok standard ivota, > ouvan lokalni okoli. Radi ostvarivanja ovakvih ciljevalokalna samouprava mora osigurati integralan pristup s jasnom teritorijalnom dimenzijom, obuhvaajui u istom okviru slijedee dimenzije: razvoj poticajnog okruenja i socijalne inkluzije u lokalnoj zajednici (JLS);

razvoj lokalne infrastrukture, uspjeno zadovoljavanje potreba lokalnog stanovnitva i gospodarstva i poveavanje kvalitete ivota; prilagodbu i razvoj konkurentnosti poljoprivrede i umarstva; gospodarsku diverzifikaciju - razvoj malog i srednjeg poduzetnitva, seoski turizam, usluge; odrivo upravljanje prirodnim resursima - ouvanje i razvojna integracija prirodne, kulturne i tradicijske batine; razvoj prepoznatljivosti i konkurent nosti JLS, te promicanje kulturne i radicijske batine, turizma i rekreacije;

Ovakvim pristupom, lokalne zajednice trebaju odgovoriti dananjim izazovima koje donose globalizacija, velike promjene na makroekonomskom nivou, globalne klimatske promjene itd..., i kreirati razvojnu politiku i programe koji e omoguiti skladan i dugorono odriv razvoj lokalnih i ruralnih zajednica. Budunost ruralnih podruja ovisi prvenstveno od mogunosti da ljudi u lokalnoj sredini nau zaposlenje i da ugodno i kvalitetno ive, a potom i od spremnosti da se sauvaju i unaprijeuju prirodni rersursi kao i kulturno i tradicijsko nasljee koji ine identitet, podruni kapital, osnovu konkurentnosti i perspektive svake lokalne zajednice (JLS). Zbog svega toga, za svaku lokalnu samoupravu kljuno je pitanje da se uspostavi restrukturiranje i odriv razvoj gospodarstva. Odriv razvoj dogaa se kroz projekte i ulaganja. Kod toga, temeljni su problemi plan i organizacija (to i kako treba razvijati), te financiranje (izvori sredstava za ulaganje): Budui da lokalne zajednice u RH, a ni u EU, nemaju dovoljne proraune ni izvore vlastitih sredstava za financiranje razvojnih projekata, u EU i RH uspostavljeni su razni potporni programi i fondovi za poticanje lokalnog i ruralnog razvoja, iz kojih se omoguava fnanciranje razvojnih programa i projekata na lokalnoj razini, kao to su: - sektorski operativni programi u RH namijenjeni ruralnom razvoju te razvoju poljoprivrede i malog poduzetnitva, - pretpristupni fondovi EU (IPA - SAPARD/IPARD), - fondovi ZPP te strukturni i kohezijski fondovi EU, koji e biti dostupni nakon to RH pristupi u EU, itd... Da bi omoguila pokretanje razvojnog ciklusa i pristup ovakvim izvorima, lokalne zajednice (JLS) trebaju osmisliti vlastiti razvoj, te definirati strateke razvojne ciljeve, prioritete, programe i projekte odrivog razvoja. Pritom, lokalni prioriteti trebaju biti usklaeni sa utvrenom politikom i stratekim smjernicama lokalnog i ruralnog razvoja na razini EU, RH i regija (upanija).

Ukratko, da bi se osiguralo namjensko i uinkovito troenje sredstava, lokalni programi i projekti (JLS) moraju biti usklaeni s temeljnim naelima politike poticanja ruralnog razvoja u EU i RH, kao to su > > > > > > > > > programiranje, komplementarnost konzistentnost, koordinacija, odrivost, partnerstvo, koncentracija, djelotvornost, spreavanje diskriminacije...

Prema tome, polazei od smjernica EU (2007.-2013.), a nakon to su u Republici Hrvatskoj doneseni operativni programi za veinu sektora, i poto su u upanijama donesene upanijske razvojne strategije (RS, ROP), ispunjeni su uvjeti da lokalne zajednice (JLS) u RH mogu zapoeti s uinkovitim upravljanjem vlastitog razvoja. Kod toga, postavlja se pitanje kako stvoriti "kritinu masu" i omoguiti efikasno pokretanje razvojnih aktivnosti (?). Odgovor na ovo pitanje podrazumjeva ponajprije djelatnu i planski voenu ulogu lokalne samouprave: Lokalna samouprava mora postati sredite razvojnih aktivnosti te inicirati, pokrenuti i usmjeravati sustavne razvojne aktivnosti u lokalnoj sredini (JLS). Pritom, naroito su vane slijedee funkcije:

Povezivanje i razvoj partnerstva s tijelima na upanijskoj i nacionalnoj razini, te s nositeljima razvoja i interesnim skupinama (poljoprivrednici, poduzetnici, obrt, udruge civilnog drutva, itd.) na lokalnoj razini; uspostavljanje poticajnog okruenja; Donoenje programa lokalnog razvoja - utvrivanje i uspostavljanje razvojne vizije, stratekih ciljeva i prioriteta za lokalni razvoj, te lokalnih razvojnih projekata za ostvarivanje utvrenih ciljeva; Iniciranje i motiviranje stanovnitva te lokalnih proizvoaa, poduzetnika i drugih nositelja razvoja za ukljuivanje u razvojne aktivnosti i programe, a naroito: - informiranje i razvoj svijesti o mogunostima, - izrada ponude tipskih projekata i savjetodavnih paketa, - organizirani prijenos znanja i vjetina na stanovnitvo i lokalne poduzetnike, kako bi lake pronali vlastite putove razvoje, osmislili i pokrenuli vlastite projekte, - organiziranje strune podrke, itd.; Posebno je vana poduzetnika uloga lokalne samouprave. U ovoj funkciji: - ona mora pripremiti i pokrenuti strateke razvojne programe na prioritetnim pravcima lokalnog razvoja (infrastruktura, gospodarski razvoj, ouvanje i razvojna integracija prirodne i kulturne batine, turizam, komunalni razvoj, i sl.); - usmjeravati, poticati i koordinirati razvojne aktivnosti i nositelje; - razvijati i graditi struni i organizacijski potencijal za uinkovito upravljanje razvojnim programima i projektima; - razvijati institucionalne uvjete i povezivanja za pribavljanje potrebnih financijskih sredstava za ulaganja u lokalne razvojne i poduzetnike projekte iz dostupnih nacionalnih izvora i fondova Europske unije, itd.; Da bi osigurala kvalitetne perspektive za dugoroan razvoj, lokalna samouprava treba se pravovremeno osposobiti i pripremiti za pristupanje EU.

Sve u svemu, lokalna samouprava ima zadatak i misiju da lokalnoj zajednici ponudi lepezu mogunosti i rjeenja, da uspostavi sustav lokalnog razvoja i osigura temeljne infrastrukturne i institucionalne uvjete za razvoj, te da razvija poticajno okruenje, motivira, integrira, povezuje i koordinira lokalne razvojne aktivnosti, resurse, projekte i nositelje razvoja na putu osmiljavanja, pripremanja i realizacije razvojnih projekata i oblika zajednikog nastupanja kojima se ostvaruje uinkovit razvoj. Iz slijedeih prikaza mogu se vidjeti shematski prikaz koncepta upravljanja lokalnim razvojem, te neka od moguih rjeenja za uinkovit razvoj JLS

Bitan uvjet i smisao odrivog razvoja su ljudi i njihova suradnja. Ljude treba motivirati i ukljuiti u razvojne aktivnosti, jer su velike drutvene promjene, negativne drutvene i gospodarske pojave i trendovi, gospodarska neaktivnost i neinventivnost u proteklom periodu uzrokovali da je velik dio stanovnitva razoaran, rezigniran i rezerviran, kao i da postoje nepovjerenje pa i otpor prema novim inicijativama. Za pravladavanje takvog stanja, nuno je ponuditi realnu viziju i ciljeve, napraviti ozbiljan razvojni program i predloiti realne mogunosti i izlaze, te uporno raditi da se ljudi ukljue, motiviraju, zainteresiraju i "uvjere"... Uspjeni primjeri iz drava EU i uspjenih tranzicijskih zemalja pokazuju da je za pozitivne pomake potrebno pokrenuti sustav formalnog i neformalnog drutvenog djelovanja, te inicirati i otvarati mogunosti da se judi okupljaju, drue, razmjenjuju miljenja, iskustva i znanja, i razvijaju povezivanja i inicijative u pitanjima od znaaja za njihove interese i potrebe. (Primjerice, u Bavarskoj postoji praksa da se u selima organiziraju neformalni sastanci poljoprivrednika iste djelatnosti na kojima se ljudi informiraju, savjetuju, razmjenjuju miljenja i postiu dogovore). Ovakve spoznaje dovele su do svijesti o znaaju integralnog pristupa ruralnom razvoju koji obuhvaa razvojhorizontalnog i vertikalnog partnerstva u kreiranju i provedbi politika i programa lokalnog i ruralnog razvoja. U osnovi, to znai: a) Partnerstvo na razini institucija EU, nadlenih ministarstava i tijela RH, upanija i jedinica lokalne samouprave (JLS), u okviru kojega se utvruju usklaene politike lokalnogruralnog razvoja,

razvojne strategije, sektorski programi i mehanizmi poticanja na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini (NUTS 1 - NUTS 5). b) S druge strane, uspjean i odriv lokalni razvoj podrazumijeva uspostavljanje oblika horizontalnog partnerstva u lokalnoj sredini, tako da se kod utvrivanja i provedbe lokalnih prioriteta i programa razvoja omogui to ira ukljuenost stanovnitva, interesnih skupina i nositelja razvoja (lokalna samouprava, proizvoai, poduzetnitvo, udruge i druge relevantne socijalne strukture, itd.). Time se omoguava: - da lokalni razvojni prioriteti i programi budu usklaeni sa specifinim uvjetima, potrebama i interesima u lokalnoj sredini, - jasno profiliranje interesa i potreba, te uinkovito ukljuivanje, mobiliziranje i organiziranje lokalnih potencijala, vjetina, talenata i sposobnosti lokalnog stanovnitva i gospodarstva, - uspostavljanje uinkovitog sustava upravljanja lokalnog razvoja, te javno-privatnog partnerstva izmeu lokalne samouprave i lokalnih nositelja razvoja, to je preduvjet za uspjean razvoj lokalnih projekata i ukljuivanje u mehanizme potpore i fondove za poticanje lokalnog - ruralnog razvoja na razini Republike Hrvatske, upanija i pretpristupne pomoi EU (IPA-IPARD), a potom i za koritenje odgovarajuih fondova Europske unije nakon to Hrvatska pristupi u EU. Na takvim osnovama uspostavljaju se mehanizmi upravljanja lokalnim razvojem "odozdo prema gore", pri emu lokalne sredine (JLS) utvruju lokalne prioritete i programe usklaene sa nacionalnim i regionalnim strategijama, a EU i tijela na nacionalnoj i regionalnoj razini ukljuuju se kao partneri na njihovoj provedbi kroz primjenu razliitih mehanizama poticanja lokalnog-ruralnog razvoja (struna pomo, subvencije, poticajni krediti, pretpristupni fondovi EU - IPA/IPARD, a u perspektivi i fondovi EU nakon to Hrvatska postane lanica EU); Strategije lokalnog razvoja i Zajednika poljoprivredna politika EU (CAP, ZPP) snano potiu ovakav partnerski i participativni pristup i naglaavaju ga kao jednu od glavnih osi ruralnog razvoja. Na takvim osnovama, Europsko vijee je je usvojilo poseban razvojni program - inicijativu, tzv. LEADER pristup (Leader = Liason Entre Actions Developpement Rural, odnosno "Veza meu aktivnostima za ruralni razvoj"), kao mehanizam za poticanje ruralnog razvoja kroz formiranje i djelovanje lokalnih akcijskih skupina ("LAG"-ovi) i uspostavljanje partnerstva javnog sektora te lokalnh interesnih grupa i nositelja razvoja, radi zajednikog upravljanja lokalnim razvojem i uinkovitog pripremanja lokalnih razvojnih programa i projekata koji se potiu iz fondova EU. LEADER pristup razvijao se kroz vie faza (LEADER 1, LEADER 2, LEADER +), a njegove kljune karakteristike i zahtjevi su slijedei: 1. Jasna teritorijalna dimenzija - lokalne razvojne strategije i programi moraju se odnositi na ciljano podruje, koje je homogeno i socijalno povezano, i koje karakteriziraju zajednika tradicija, lokalni identitet, te zajedniki problemi, potrebe i oekivanja; 2. Pristup "odozdola prema gore": Potrebe, ciljevi i strategija lokalnog-ruralnog razvoja moraju se utvrivati na lokalnoj razini, te povezivati i ukljuivati u elemente razvojne politike i podrke na viim razinama;

3. Javno - privatno partnerstvo (Lokalne akcijske skupine - LAG-ovi): Zahtjev da se u pitanjima upravljanja lokalnim razvojem uspostavlja partnerstvo lokalne samouprave i stanovnitva, odnosno da se kod pripremanja i provedbe lokalnih razvojnih programa i projekata formiraju LAG-ovi (lokalne akcijske skupine) u koje se ukljuuju predstavnici sva tri sektora (lokalna samouprava, javni i civilni sektor) na jednom podruju. Na taj nain treba osigurati: - sposobnost sagledavanja stanja, te utvrivanje i jasno profiliranje interesa, potreba, mogunosti i resursa, - povezivanje specifinih sektorskih pristupa i interesa radi utvrivanja zajednikih ciljeva, - stvaranje sinergije i osjeaja vlasnitva nad aktivnostima koje se poduzimaju da bi se poboljala situacija u zajednikoj sredini, - lake lociranje i ukljuivanje postojeih nositelja razvoja te raspoloivih resursa i potencijala; 4. Integrirane i viesektorske aktivnosti: Uinkovit program lokalnog razvoja mora integralno gledati na razvoj lokalne zajednice (JLS) i jamiti viesektorski pristup kroz povezivanje gospodarskih, socijalnih i ekolokih ciljeva te uspostavljanje sinergije u funkciji uinkovitog i odrivog razvoja zajednice koji je u interesu svih skupina; 5. Umreavanje: LEADER pristup podrazumjeva lociranje, povezivanje i razmjenu svih dostupnih znanja, iskustava, primjera dobre prakse, inovacija i sl., izmeu svih sektora i nositelja razvoja na lokalnoj razini, kao i umreavanje na iroj regionalnoj, nacionalnoj i internacionalnoj razini. Na taj nain omoguava se efikasnije i kvalitetnije pripremanje lokalnih projekata i uspjeniji ukupan razvoj; 6. Suradnja: LEADER pristup podrazumjeva lociranje i iniciranje zajednikih projekata s drugim lokalnim zajednicama u uem i irem relevantnom okruenju, radi povezivanja i kvalitetnijeg iskoritavanja raspoloivih potencijala, izbjegavanja neracionalnih i tetnih pojava kao to su dupliranje i konkuriranje kapaciteta, te breg postizavanja zajednikih ciljeva razvoja. Ovakvim pristupom treba ostvariti naroito slijedee ciljeve i rezultate: razvoj prepoznatljivosti i konkurentnosti lokalne zajednice te lokalnih projekata i nositelja razvoja; razvoj sposobnosti, strunog i organizacijskog potencijala i povoljnijih uvjeta za razvoj, kao to su: inovacije, transfer znanja i tehnologija, podrka gospodarskom restrukturiranju i diverzifikaciji, podrka razvoju lokalne poljoprivrede, poduzetnitva i turizma, kao i ouvanju i kultiviranju prirodne i kulturne batine, itd..., uinkovitije pripremanje lokalnih i poduzetnikih projekata, te uspjenije konkuriranje za subvencije iz nacionalnih i europskih fondova i druge dostupne izvorie kapitala za finacniranje razvoja i gospodarska ulaganja u lokalnoj zajednici (JLS),

uspjeniji razvoj i komercijalizacija lokalnih proizvoda, razvoj lokalnih robnih marki, te jaanje konkurentnosti lokalnog gospodarstva na domaem i izvoznim tritima; transnacionalna i transregionalna kooperacija; stvaranje europske mree ruralnog razvoja.

Rjeenja za odrivi razvoj JLS

Odrivi razvoj lokalnih i ruralnih sredina danas je jedan od temeljnih prioriteta u Republici Hrvatskoj i EU. Zbog toga, razvoj ovakvih sredina danas se snano potie i uspostavljeni su brojni poticajni i partnerski programi kao i fondovi za financiranje lokalnih razvojnih aktivnosti i projekata na razini regija - upanija, drave i EU programa (ak 40% sredstava iz Prorauna EU namijenjeno je ruralnom razvoju). U takvoj situaciji, naroito vanu ulogu u kreiranju i upravljanju lokalnog razvoja dobivaju lokalne samouprave, koje imaju zadatak prepoznati razvojne mogunosti i anse, utvrditi i definirati realnu razvojnu viziju, strateke ciljeve i prioritete lokalnog razvoja, te inicirati i pokrenuti strateke razvojne aktivnosti, programe i projekte kojima e se utvreni ciljevi lokalnog razvoja realizirati u praksi (razvoj "odozdola prema gore"). Na takvim osnovama, lokalne samouprave preuzimaju sredinju ulogu u upravljanju lokalnim razvojem, kroz poduzimanje sustavnih aktivnosti na osmiljavanju i pokretanju lokalnih razvojnih programa na utvrenim stratekim pravcima razvoja, te kroz iniciranje i razvoj suradnje i partnerstva s lokalnim nositeljima razvoja te potpornim institucijama i fondovima na svim razinama, radi stvaranja uvjeta za uinkovito pripremanje, pokretanje i financiranje lokalnih razvojnih projekata. Ukratko, odrivi lokalni-ruralni razvoj JLS dogaa se kroz kontinuirane razvojne aktivnosti i projekte, osobito na slijedeim podrujima: > Ouvanje i razvojna integracija okolia te prirodnog, kulturnog i tradicijskog nasljea JLS, koji ine podruni kapital i perspektive lokalne zajednice; > Razvoj komunalne i drutvene infrastrukture, te uspostavljanje poticajnog drutvenog i razvojnog okruenja; > Gospodarski razvoj - restrukturiranje i razvoj odrive poljoprivrede, obrta i malog poduzetnitva, diverzifikacija djelatnosti i otvaranje novih radnih mjesta. Za velik dio JLS pri tome je posebno vaan seoski turizam.

> Poveavanje standarda i kvalitete ivota - razvoj prepoznatljivosti i konkurentnosti JLS. Shema upravljanja lokalnim razvojem vidljiva je iz sliice na desnoj strani. Na taj nain, umjesto dosadanjeg pasivnog "ekanja u redovima za subvencije", uspjena lokalna samouprava treba se transformirati u aktivnog nositelja razvoja, pri emu je naroito znaajna poduzetnika uloga lokalne samouprave: - Ona treba pripremiti strateke razvojne programe, - usmjeravati, koordinirati i poticati razvojne aktivnosti i nositelje razvoja, te - osigurati institucionalne uvjete i povezivanja za uinkovito pribavljanje financijskih sredstava potrebnih za ulaganje u lokalne razvojne projekte iz dostupnih nacionalnih izvora i fondova EU (IPA-IPARD, fondovi ZPP, i dr.), itd... Ovakav razvojni koncept podrazumijeva dinamian participativan pristup, te razvoj strunog i organizacijskog potencijala i osposobljavanje lokalne samouprave za uinkovito upravljanje lokalnim razvojnim programima i projektima u skladu sa standardima EU. Radi ostvarivanja navedenih ciljeva, naa tvrtka u skladu sa svojom misijom nudi kompleksna rjeenja, razvojno partnerstvo i suradnju lokalnim samoupravama na uspostavljanju odrivog lokalnog razvoja:
Rjeenja za upravljanje razvojem JLS
Izrada stratekih razvojnih programa

Temeljna je uloga lokalne samouprave da upravlja razvojem JLS. Ovakva zadaa podrazumijeva dobro poznavanje razvojnih mogunosti i potreba JLS, jasnu razvojnu viziju, te uinkovito koritenje strunih znanja i suvremenh metoda razvojnog planiranja i upravljanja razvojnim programima i projektima JLS u skladu sa standardima EU. Koristei sinergiju iskustava na projektima i strunih znanja naeg tima, razvili smo vlastitu metodologiju za izradu stratekih razvojnih programa i upravljanje projektima JLS, usklaenu sa smjernicama EU.Na takvim osnovama pruamo kompleksnu strunu podrku i razvojno partnerstvo lokalnim samoupravama u svim pitanjima i poslovima vezanim uz osmiljavanje, programiranje i upravljanje lokalnog razvoja, a naroito: > razvojne analize; > izrada stratekih razvojnih programa lokalnog razvoja, u skladu sa smjernicama u RH i EU; > suradnja na uspostavljanju poticajnog razvojnog okruenja i svijesti o mogunostima zajednice; > pripremanje lokalnih razvojnih projekata, te suradnja u svim fazama njihove implementacije; > izrada programa i projekata za financiranje razvojnih aktivnosti i projekata JLS (programi potpore, operativni programi i fondovi u RH i EU, IPA-IPARD, fodnovi ZPP, EIB, itd...); > LEADER pristup, itd...

Na takvim osnovama, da informacije i programi dou do onih kojima su namijenjeni, i da bi se omoguilo razvoj poticajnog okruenja, predlaemo: osnivanje lokalnog INFO-CENTRA, kao mjesta povezivanja na kojem lokalni prozvoai i nositelji razvoja mogu dobiti potrebne informacije i ukljuivati se u lokalne projekte; izradu web stranice, kao monog "alata" za informiranje, promicanje lokalnog razvoja i razvoj prepoznatljivosti JLS; Cilj je ovakvog pristupa, da se lokalna samouprava i cijela lokalna zajednica osposobe za uinkovito upravljanje razvojem u skladu sa standardima EU, i da se omogui ubrzano pokretanje razvojnog ciklusa uz koritenje poticajnih sredstava iz fondova u RH i EU.
Infrastrukturni projekti - rjeenja za veu kvalitetu ivota i poticajno razvojno okruenje

Razvoj komunalne i drutvene infrastrukture predstavlja temeljni prioritet svake JLS, jer omoguava kvalitetnije zadovoljavanje potrebastanovnitva i gospodarstva, stvara poticajno razvojno okruenje i uvjete za razvoj, i jaa konkurentnost JLS. Zbog takvog znaaja, razvoj lokalne infrastrukture danas se snano potie brojnim operativnim i partnerskim programima i fondovima za poticanje ruralnog razvoja na nacionalnoj i EU razini. Dakle, mogue je osigurati uinkovito financiranje i razvoj lokalne infrastrukture. Meutim, to podrazumjeva efikasno upravljanje lokalnim infrastrukturnim projektima, a naroito: > uinkovito utvrivanje lokalnih potreba te, prioriteta i korisnika u JLS; planiranje i definiranje razvojne dinamike,

> kvalitetno tehnoloko i razvojno planiranje prema tehnolokim cjelinama, ime se omoguava fazna realizacija te uinkovito koritenje i kombiniranje dostupnih izvora za financiranje razvoja iz nacionanih i EU fondova i programa; > dinamino i kvalitetno pripremanje investicijske financiranje i izvedbu; i projektno-tehnike dokumentacije, za

> uinkovito financijsko planiranje i osiguravanje uvjeta za participativno financiranje razvojnih projekata iz lokalnog prorauna (razvoj) te dostupnih potpornih programa i fondova u RH i EU (pripremanje i izvedba); Ovakav pristup omoguava da JLS samostalno kreira, pokree i financira infrastrukturne projekte iz fondova za poticanje lokalnog i ruralnog razvoja u skladu s praksom u EU, i da na taj nain pravodobno generira vlastiti razvoj i konkurentnost. Na tom putu, na struni tim nudi kompletnu razvojnu uslugu i rjeenja u svim fazama pripremanja, financiranja i izvedbe ovakvih razvojnih projekata i aktivnosti JLS.
Ouvanje i razvojna integracija prirodnog i kulturnog nasljea - rjeenja za razvoj prepoznatljivosti i perspektiva JLS

Prirodno, kulturno i tradicijsko nasljee predstavljaju podruni kapital, tj. najvrijedniji resurs i temeljnu sastavnicu razvojnog potencijala, identiteta i prepoznatljvosti svake JLS, od ijeg ouvanja i odrivog koritenja ovise razvojne perspektive i mogunosti razvoja. Zbog toga, temeljni je interes svake JLS da se njezin podruni kapital zatiti, prepozna, verificira i stavi u funkciju odrivog razvoja JLS na najbolji mogui nain. Ostvarivanje ovakvog cilja podrazumjeva sustavne aktivnosti na slijedeim podrujima: Identifikacija, sistematiziranje i valoriziranje vrijednih elemenata tzv. "prostorne batine" JLS (prirodnog, kulturnog i tradicijskog nasljea); Zatita, ureenje i "turistifikacija" vrijednih elemenata prirodne, kulturne i tradicijske batine JLS, tako da se omogui njihovo integriranje u funkciji odrivog razvoja JLS kao elemenata njezine prepoznatljivosti i turistike ponude; Kultiviranja prostora i krajobraznih vrijednosti, te izbjegavanje devastacije vrijednih krajolika i prirodnih ljepota, itd...

Ovakvim projektima poveava se kvaliteta ivota i razvija se atraktivnost i konkurentnost JLS, potie se ekonomska aktivnost i otvaraju se nova radna mjesta. Naroito je vano to se takvim projektima stvaraju uvjeti za razvoj kontintentalnog i seoskog turizma, kao dinamine gospodarske grane sa velikim razvojnim potencijalom i perspektivama. Zbog svega toga, ovakve projekte mogue je uinkovito razvijati i financirati u okviru potporornih programa i fondova RH i EU. Na struni tim nudi potrebna rjeenja, kompletnu strunu podrku i razvojno partnerstvo kod osmiljavanja lokalnog programa, te u svim fazama lociranja, pripremanja, financiranja i izvedbe takvih projekata.

Poduzetnika infrastruktura - rjeenja za gospodarski razvoj i otvaranje novih radnih mjesta

Iz prakse uspjenih regija u EU, ali i uspjenih JLS u RH, poznato je da se dinamian gospodarski razvoj lokalnih sredina u osnovi temelji na ciljanom stratekom pristupu i ostvarivanju slijedeih pretpostavki: a) lociranje lokalnih proizvoda i usluga koji imaju potencijal da mogu biti konkurentni i stvarati

poveanu dodatnu vrijednost (lokalne robne marke); b) pripremanje lokalnih razvojnih programa, te uspostavljanje uvjeta za ukljuivanje i organiziranje lokalnih proizvoaa i malih poduzetnika u oblike zajednikog nastupanja u cilju zajednikog razvoja lokalnih proizvoda i nastupanja na tritu; Razvoj podzetnike infrastrukture, poticajnog okruenja i uvjeta za uspostavljanje i razvoj konkurentne proizvodnje i nastupanja, a naroito: > > informiranje i razvoj svijesti o mogunostima i putovima razvoja; pripremanje ponude tipskih projekata, edukacija, te organiziranje strune potpore za lokalne proizvoae i nositelje razvoja u cilju stvaranja uvjeta za pokretanje ulaganja i razvoj planiranih oblika proizvodnje; izgradnja i uspostavljanje odgovarajuih proizvodnih i poduzetnikih zona, na kojima e se osigurati infrastruktura i optimalni uvjeti za razvoj proizvodnih kapaciteta i organiziranje oblika zajednikog nastupanja na prozvodnji i plasmanu lokalnih robnih marki;

c)

>

Ovakvi projekti snano potiu gospodarski razvoj i utjeu na poveavanje prihoda i standarda stanovnitva i JLS. Zbog toga je njihova realizacija mogua iz raznih potpornih programa i fondova na nacionalnoj i EU razini. Projekti gospodarskog razvoja zahtijevaju jasnu razvojnu viziju te sustavan i dugoroan pristup kojim e se omoguiti pokretanje i plansko jaanje razvojnog procesa i uinaka. Na struni tim nudi kompleksna rjeenja, suradnju i razvojno partnerstvo lokalnim samoupravama i nositeljima razvoja u svim fazama pripremanja i provedbe lokalnog razvojnog programa, kao i kompleksne razvojne i strune usluge na pripremanju, financiranju i izvedbi mree projekata kojima se ostvaruje zacrtani gospodarski razvoj.

Ruralni turizam - vana razvojna poluga i rjeenje za vii standard ivota


Veina ruralnih sredina u RH ima kvalitetne uvjete za razvoj ruralnog turizma. Ruralni/seoski turizam nastao je u Europi poetkom 19 st. i do danas se razvio kao snana gospodarska grana koja ini do 20% udjela u ukupnim turistikim aktivnostima u EU, te se i dalje razvija. Razvojni potencijal ove grane proizlazi iz potrebe i mogunosti da se stanovnicima urbanih podruja omogui odmor i oputanje od stresnog okruenja

u velikim gradovima, kao i dodir s prirodom i tradicijama koje su u urbanim sredinama izgubljene. S druge strane, ruralni turizam omoguava odgovor na globalizacijske procese, kroz mogunost da mala i mjeovita poljoprivredna gospodarstva (OPG) osiguraju zaposlenost, kvalitetniji plasman svojih proizvoda i bolji ivotni standard u ovoj djelatnosti. Na taj nain, dananji procesi globalizacije ine ulogu sela i ruralnog turizma sve atraktivnijom, i jaaju njihovu konkurentnost i perspektive. S obzirom na dananju nerazvijenost, razvoj ruralnog/seoskog turizma u naim JLS podrazumijeva donoenje i provedbu lokalnog razvojnog programa te kompleksne razvojne aktivnosti, ukratko: > razvoj turistike infrastrukture, elemenata turistike ponude i turistikog marketinga ("turistifikacija" JLS); ukljuivanje i organiziranje lokalnih poljoprivr. gospodarstava i malih poduzetnika, te pripremanje i pokretanje projekata usmjernih na razvoj smjetajnih kapaciteta te lepeze proizvoda i usluga ruralog turzima (zdrava hrana, aktivnosti, rekreacija, itd...); sustavan rad na osposobljanju, edukaciji i organiziranju nositelja ove djelatnosti te razvoju ponude turistikih prozivoda i kvalitete; ukljuivanje u ire regionalne programe i oblike nastupanja, radi uinkovitog razvoja prepoznatljivosti i ukljuivanja na trite u RH i iroj regiji Srednje Europe.

>

>

>

S obzirom na znaaj i razvojni potencijal ruralnog turizma, u Republici Hrvatskoj i veini upanija doneseni su programi operativnog razvoja i poticanja, a za financiranje razvoja mogue je koristiti poticajne kredite i subvencije iz nacionalnih i pretpristupnih fondova EU. Na razvojni tim u mogunosti je ponuditi kompletna rjeenja za "turistifikaiju" JLS, te kompletnu razvojnu i strunu uslugu u svim fazama pripremanja, financiranja i izvedbe lokalnog razvojnog programa i mree projekata.

Obnovljivi izvori energije i "zelena industrija" - rjeenja za dugorone razvojne perspektive i visoku kvalitetu ivota

Globalno zatopljenje, zagaivanje okolia i devastacija ivotne sredine danas predstavljaju temeljna razvojna pitanja suvremenog svijeta. U takvoj situaciji, koritenje obnovljivih izvora energije (biomasa, bioplin, solarna energija, vjetar)

i tehnologija namijenjenih odrivom koritenju prirodnih resursa i zatiti okolia (tzv. "zelena industrija") postaju globalni prioritet, i pretvaraju se u podruje s najveim stopama rasta. Zbog takvog znaaja, fondovi EU snano potiu razvoj i subvencioniraju koritenje obnovljivih izvora energije i "zelenih tehnologija", ime se jami njihov razvoj i dugorona isplativost. Slina situacija ve je uspostavljena i u Republici Hrvatskoj, koja prihvaa standarde EU. Na taj nain, praksa u EU ve potvruje da lokalne zajednice koje ulau u razvoj "zelene industrije" i obnovljivih izvora energije biljee ubrzani rast i osiguravaju snane razvojne perspektive, i rastuu konkurentnost. Ovo podruje naroito je znaajno za lokalne zajednice u RH, gdje je ouvan okoli vrijedan kapital kojeg je aktivnom zatitom te koritenjem obnovljivih izvora energije i drugih "zelenih tehnologija" mogue iskoristiti za otvaranje novih perspektiva i jaanje konkurentnosti, te staviti u funkciju dugoronog razvoja svih sastavnica odrivog lokalnog razvoja, novih radnih mjesta te poveavanja ivotnog standarda. Pratei ovakve trendove, naa tvrtka, u suradnji s renomiranim tehnolokim partnerima iz EU, nudi odgovarajua rjeenja, razvojno partnerstvo te kompleksne razvojne i strune usluge u cilju integriranja "zelenih tehnologija" u odriv razvoj JLS, te u svim fazama pripremanja i implementacije razvojnih projekata i razvojno perspektivnih tehnologija: > bioplinska postrojenja, koja su znaajna za odriv razvoj poljoprivrede, zatitu okolia, razvoj novih prihoda i poveanje kvalitete ivota; fotovoltaina postrojenja (solarna energija), koja su izvor iste energije i omoguavaju snaan poticaj tehnolokom razvoju lokalnih gospodarstvenika, te poveavanju konkurentnosti prihoda lokalne zajednice; postrojenja na biomasu, koja omoguavaju uinkovitu zatitu, odravanje i kultiviranje prirodnog okolia, nova radna mjesta te jaanje konkurentnosti, prihoda i standarda, a vana su i za odrivu poljoprivredu; Decentralizirani sustavi za odvodnju i proiavanje otpadnih voda, koji omoguavaju fazni razvoj lokalnih sustava odvodnje, tj. uspostavljanje manjih sustava (odvojenih tehnolokih cjelina) za odvodnju i proiavanje otpadnih voda po naseljima te izdvojenim znaajnijim objektima i potencijalnim izvorima oneienja. Ovakve nove tehnologije omoguavaju znatno bri i jednostavniji fazni razvoj i uinkovito financiranje projekata odvodnje i proiavanja otpadnih voda iz pretpristupnih i

>

>

>

kohezijskih fondova EU. S druge strane, generiraju vane gospodraske i razvojne uinke, kroz mogunost da JLS sama organizira komunalnu djelatnost i osigura ekonomske prednosti. Ukratko, obnovljivi izvori energije i "zelena industrija" razvijaju se kroz niz manjih projekata koji generiraju vane razvojne perspektive i prednosti: ouvanje i kultiviranje okolia, jaanje gospodarske i ekonomske aktivnosti, diverzifikacija i nova radna mjesta, jaanje tehnolokog kapaciteta lokalnih poduzetnika, - kultiviranje i povaavanje atraktivnosti prostora te jaanje ukupne konkurentnosti JLS, - jaanje dugoronih perspektiva i kvalitete ivota u JLS, itd...

Programi financiranja

U okviru svoje djelatnosti, naa tvrtka prua kompletnu uslugu vezanu uz financiranje razvojnih i poduzetnikih projekata i ulaganja: > definiranje ulaganja i modela financiranja, te pripremanje kompletne dokumentacije za pribavljanje odgovarajuih izvora financiranja (krediti HBOR i drugih poslovnih banaka, subvencije i kapitalne potpore, IPARD, garancije HAMAG, itd.); > javnih potpora i subvencija za financiranje razvojnih projekata u javnom, privatnom i civilnom sektoru (Fond za regionalni razvoj, Hrvatske vode, IPARD, itd...); > procjeni vrijednosti nekretnina po ovlatenom sudskom vjetaku, i drugih strunih podloga; izrada trokovnika, studija utjecaja na okoli, elaborata o pripremanje projekata i dokumentacije za natjeaje radi pribavljanja

Kvalitetan model financiranja pretpostavka je za uinkovito i sigurno ulaganje, koje e investitoru omoguiti snanu "razvojnu polugu" (multipliciranje vlastitih sredstava), te stvoriti preduvjete da njegov projekt u cijelom ekonomskom vijeku zadri dobru likvidnost i financijsku stabilnost, i da uspjeno ostvari ciljeve ulaganja. S druge strane, neadekvatan i olako izabran model financiranja moe ugroziti projekt i uzrokovati da investitor "promai" ciljeve ulaganja i zapadne u ozbiljne probleme. Mi ne elimo da se takve stvari dogode naim klijentima... Zbog toga, naa usluga ukljuuje kompleksan pristup koji se temelji na briljivoj multidisciplinarnoj analizi i provjeri svih kvalitativnih, kvantitativnih, tehnolokih, ekonomskih i financijskih

parametara projekta, ukljuujui i pravilnu procjenu rizika ulaganja, od kojih ovisi pravilan izbor i dimenzioniranje modela financiranja. Ovakvim pristupom naim klijentima nastojimo pomoi na najbolji nain, i osigurati: da ulaganje bude racionalno i sigurno isplanirano, i dobro pripremljeno; da se na takvim osnovama omogui koritenje najpovoljnijih izvora finananciranja, u skladu s prirodom projekta te realnim mogunostima i potrebama investitora;

da se osiguraju dovoljni izvori sredstava za uinkovitu i cjelovitu realizaciju ulaganja (najgore je ako projekt ostane nezavren), da se ne zadue vie od onoga to je stvarno potrebno i to mogu sigurno vraati iz uinaka projekta.

Za financiranje razvojnih i poduzetnikih projekata najee se koriste modeli projektnog financiranja u kojima se - ovisno od vrste, ciljeva i kvalitete konkretnog projekta - kombiniraju slijedei izvori: a) Vlastita sredstva,

b) Poticajni i/ili poduzetniki krediti - u pravilu dugoroni namjenski krediti, sa poticajnom kamatom i grace periodom; c) Dostupne subvencije - bespovratne javne potpore u RH (kapitalne potpore ministarstava, dravne, upanijske i lokalne subvencije, subvencije javnih poduzea, itd...); d) e) Pretpristupni programi - bespovratne javne potpore iz fondova EU (IPA - IPARD); Razne darovnice i grantovi, itd...