1.

ODREĐENJE PSIHOLOGIJE
Filozofi- Aristotel-> osnovni zakoni asociranja(po sličnosti, opreci i dodiru)+ mozak je samo organ za hlađenje krvi Razvoj psihologije kao samostalne empirijske znanosti- 1879. Wilhelm Wundt otvorio u Liepzigu prvi laboratorij za eksperimentalnu psihologiju 1920. Ramiro Bujas- prvi psihologijski laboratorij u Hrvatskoj Grane suvremene psihologije: OPDA EKSPERIMENTALNA, BIOLOŠKA, KOMPARATIVNA(ZOOPSIHOLOGIJA), DIFERENCIJANA I PSIHOMETRIJA, RAZVOJNA, SOCIJALNA i PRIMJENJENA(psihologija rada i organizacijska psihologija, školska psihologija i psihologija obrazovanja, klinička psihologija) OPDA EKSPERIMENTALNA PSIHOLOGIJA- opda načela i zakonitosti psihološkog života i ponašanja ustvrđuju se EKSPERIMENTOM U LABORATORIJU BIOLOŠKA PSIHOLOGIJA- istražuje organske osnove psihičkih procesa i ponašanja (kako hormoni utječu na naše raspoloženje? Koji su dijelovi mozga odgovorni za koje psihičke funkcije? Utjecaj droga na pamdenje?) KOMPARATIVNA PSIHOLOGIJA(ZOOPSIHOLOGIJA)- proučavanje životinjskog ponašanja može pridonijeti razumijevanju ljudskog; usporedno proučava ponašanje i razinu psihičkog razvoja različitih životinjskih vrsta DIFERENCIJALNA PSIHOLOGIJA I PSIHOMETRIJA- istražuje individualne razlike; psihometrijaproblemi mjerenja u psihologiji- psihologijski testovi RAZVOJNA PSIHOLOGIJA- promjene koje se događaju kod pojedinca tijekom razvoja; usporedba djece različite dobi SOCIJALNA PSIHOLOGIJA- ponašanje pojedinca u društvenim okvirima(što je autoritarna ličnost?) PRIMJENJENA PSIHOLOGIJA- u praksi; psihologija rada i organizacijska psihologija-> olakšavanje rad ai povedanje njegove produktivnosti, problem izbora zanimanja, izostanci s posla, nesrede na radu (inžinjerska psihologija- pomaže inžinjerima da strojeve, alate i metode rada prilagode mogudnostima i ograničenjima normalnog čovjeka); školska psihologija i psihologija obrazovanja; klinička psihologija-> problemi prilagodbe pojedinca(bračni sukobi, problemi delinkvenata)

TEORIJSKI PRAVCI U PSIHOLOGIJI Biheviorizam, psihoanaliza, humanistička psihologija, kognitivna psihologija

kritike: dugotrajnost i mukotrpnost. sudjeluju u prehrani živčanih stanica) + krvne žilice i kapilare ŽIVČANA STANICA (NEURON) Tijelo + izdanci TIJELO: citoplazma i stanična jezgra -> SIVA masa živčanog sustava IZDANCI: dendriti i akson -> BIJELA masa živčanog sustava . metode su im znanstvene i objektivne METODE PSIHOLOGIJE Samoopažanje.mišljenje. BIOLOŠKE OSNOVE DOŽIVLJAVANJA I PONAŠANJA ŽIVČANI SUSTAV = živčane stanice (neuroni) + glija stanice(učvršduju živčano tkivo.početak 20ih.ljudska potreba za kreativnošdu i samoostvarenjem. percepcija.istraživač mijenja jedan aspekt situacije(broj ljudi nazočnih nekom događaju= nezavisna varijabla) i opaža učinak toga na pojavu koju istražuje(spremnost pojedinca da pomogne= zavisna varijabla) 2. nedostatnost riječi OPAŽANJE U PRIRODNIM UVJETIMA-> koristi se kod dječje i socijalne psihologije.BIHEVIORIZAM. reprezentativan uzorak populacije PROUČAVANJE SLUČAJA-> Freud utemeljio psihoanalizu na proučavanju nekoliko slučajeva. nedvosmislena i nesugestivna pitanja.priznaju subjektivno. cjelovitost ljudske ličnosti KOGNITIVNA PSIHOLOGIJA.50e. omoguduje spoznavanje uzroka i posljedica. jasna.odbacuje samoopažanje kao metodu. anketno ispitivanje. ne mogu se mijenjati uvjeti ANKETNO ISPITIVANJE-> jednostavna. kritike: doživljavanje je subjektivno pa se na tome ne može izgraditi objektivna znanost. eksperiment SAMOOPAŽANJE/ INTROSPEKCIJA-> na početku je bilo glavna metoda. prve spoznaje o funkcijama područja mozga EKSPERIMENT->najvažnija metoda. proučavanje slučaja.kao reakcija na destruktivnost psihoanalize. namjerno se izaziva neka pojava radi opažanja i mjerenja.ponašanjem upravljaju podsvjesni motivi agresivne i seksualne prirode HUMANISTIČKA PSIHOLOGIJA/POZITIVNA PSIHOLOGIJA. opažanje u prirodnim uvjetima. nemogudnost opažanja više podražaja odjednom. pamdenje. naglašava utjecaj okoline na ponašanje PSIHOANALIZA.

disanje. acetilkolin.u vezi je s osjetilima i skeletnim mišidima VEGETATIVNI/AUTONOMNI.dijelovi: 1.primaju poruke iz osjetila i drugih živčanih stanica i prenose ih putem tijela stanice na akson Akson. usporava probavu PARASIMPATIKUS.prenosi poruke s jedne živčane stanice na drugu ili na izvršne organe(mišidi i žlijezde) . smanjuje krvni tlak i pospješuje probavu KRALJEŽNIČKA MOŽDINA Središnji dio. Somatski živčani sustav i 2.može biti obavijen MIJELINSKOM OVOJNICOM(ti aksoni brže prenose informacije) .Dendriti. podrhtavanje ruku. a ako ih je previše može dodi do šizofrenije -kako droge djeluju? Djeluju na KOLIČINE NEUROPRIJENOSNIKA! -PLACEBO dovodi do pojačanog lučenja neuroprijenosnika endorfina ORGANIZACIJA I FUNKCIJA ŽIVČANOG SUSTAVA Središnji(kralježnička moždina + mozak) i periferni živčani sustav(manje nakupine živčanih stanica izvan središnjih dijelova + osjetila.u vezi s unutarnjim organima(regulacija procesa koji su nužni za održavanje života): SIMPATIKUS i PARASIMPATIKUS SIMPATIKUS.usporava rad srca.na završetku se grana u puno tankih nastavaka. noradrenalin.najpoznatiji dopamin. teškode u hodanju. to mjesto se zove SINAPSA. mišidi i žlijezde PERIFERNI ŽIVČANI SUSTAV. mogu uzrokovati smanjenje mogudnosti zapamdivanja.Završni čvoridi se prislanjaju na membranu druge stanice. Neuroprijenosnik se veže uz molekule u membrani druge stanice koje se zovu RECEPTORI i tad nastaje ŽIVČANI IMPULS(kratkotrajna električna promjena na membrani živčane stanice) -postoje AFERENTNI/SENZORNI i EFERENTNI/MOTORIČKI NEURONI AFERENTNI/SENZORNI – prenose poruke od osjetila do kralježničke moždine i mozga EFERENTNI/MOTORIČKI. serotonin i gamaaminobuturička kiselina(gaba) -reguliraju osjetljivost na bol (endogeni opijati i endorfini) -bitna je optimalna količina neurop.ubrzava rad srca. a oko njega snopovi živčanih vlakana koji povezuju osjetila i izvršne organe sa strukturama u središnjem živčanom sustavu(bijela tvar) Funkcije: PROVODNA i REFLEKSI! - .! Ako ih je premalo. a na kraju svakog je ZAVRŠNI ČVORID(pomodu njega se živčana stanica prislanja na druge stanice) unutar kojeg se nalate NEUROPRIJENOSNICI/NEUROTRANSMITERI (omoguduju prijenos poruka s jedne živčane stanice na druge stanice) . disanje. Vegetativni/autonomni živčani sustav SOMATSKI.tijela živčanih stanica(siva masa) .moždine i mozga do izvršnih orgrana(mišidi i žlijezde) NEUROPRIJENOSNICI. povisuje krvni tlak.prenose obavijesti iz kralj.

ZATILJNI i SLJEPOOČNI TALAMUS.PROVODNA: iz osjetila se impulsi provode do središnjeg živčanog sustava. nadovezuje se na kralježničku moždinu u donjem dijelu centri refleksa potrebnih za održavanje života: za disanje. TJEMENI. a iz njega ti impulsi putuju do kore velikog mozga gdje nastaju osjeti ima probirnu funkciju. popradeno sanjanjem! -> pospješuje pamdenje -dvije faze se izmjenjuju tokom nodi MALI MOZAK sa stražnje strane moždanog debla omoguduje RAVNOTEŽU.javlja se 60-90 min nakon početka spavanja. MOŽDANO DEBLO Stražnji dio mozga. rad srca u gornjem dijelu živčane stanice vezane s osjetilima za VID i SLUH sredinom moždanog debla prolazi RETIKULARNA FORMACIJA: nužna je da bi organizam ostao budan i regulira budnost SPAVANJE.iz mnoštva informacija se odabire ograničen broj - LIMBIČKI SUSTAV -nastanak čuvstava(bijesa i straha!) -područja nagrade -hipokampus = procesi pamdenja (bolesnici kojima je odstranjen sjedaju se svega prije operacije ali ne i nakon) HIPOTALAMUS .tako počinje spavanje. rad srca i disanje su usporeni. rad srca.izmjenjuju se dvije faze: NON-REM i REM NON-REM. regulaciju krvnog tlaka.. sudjeluje u IZVOĐENJU POKRETA i REGULIRA TONUS MIŠIDA VELIKI MOZAK sastoji se od dvije polutke (hemisfere) četiri dijela(režnja): ČEONI. a od središnjeg živčanog sustava do izvršnih organa REFLEKSI: omoguduju zaštitu organizma od štetnih podražaja i omoguduju obavljanje nužnih radnji kao što su stajanje. LIMBIČKI SUSTAV S HIPOTALAMUSOM. mišidi opušteni. krvni tlak i temperatura su sniženi -> služi oporavku organizma koji se iscrpio dok smo bili budni REM (rapid eye movement). hodanje. KORA VELIKOG MOZGA TALAMUS do njega se prenose živčani impulsi iz svih receptora osim receptora za njuh.. brzi pokreti očiju. disanje i tlak postaju nepravilni.

hipofizom.u mozgu. MOTORNA i ASOCIJATIVNA PODRUČJA SENZORNA.prostorni odnosi SUSTAV ŽLIJEZDA S UNUTARNJIM IZLUČIVANJEM HIPOFIZA.reguliraju metabolizam tvari(UH.tjemeni Za njuh. impulsi odlaze u mišide ASOCIJATIVNA -čeoni režanj i granica između tjemenog.oblikuje se ponašanje jedinke.regulira brzinu metaboličkih reakcija (nedostatak kod djece uzrokoje kretenizam.planiranje i donošenje odluka Stražnji dio-povezuju se informacije u jedinstven doživljaj i pamte se + mogudnost orijentacije u prostoru -učenje. kora.mentalna retardacija i patuljast rast) NADBUBREŽNE ŽLIJEZDE.sljepoočni Za dodir. tjemeni Za sluh.djeluju na oblikovanje spolnih karakteristika.zatiljni režanj. previše. Srž. kontrolira rad ostalih žlijezda.kortikosteoridi. hladno i bol. zatiljnog i sljepoočnog Čeoni.hormoni adrenalin i noradrenalin. kod muškaraca testosteron. sljepoočni. mišljenje -razumijevanje i produkcija GOVORA! (lijeva moždana polutka) Desna polutka. Impulsi iz osjetila i nastaju osjeti.stižu živ. toplo. pamdenje. koji se pretvaraju u doživljaje Za vid.mišljenje i govor -SENZORNA. izlučuje hormon RASTA! (premalopatuljast rast. P) i djeluju na rad imunološkog sustava JAJNICI/OVARIJI i TESTISI.sastoje se od srži i kore. djeluju na hipotalamus - .čeoni MOTORNA -stražnji dio čeonog režnja -odgovorna za nastajanje VOLJNIH pokreta.gigantizam) ŠTITNJAČA.hormon tiroksin.-povezan sa glavnom žlijezdom za izlučivanje.utječe na žlijezde s unutarnjim izlučivanjem -usklađuje rad sustava u organizmu(regulira temperaturu i krvni tlak) -centri za ŽEĐ i GLAD i regulaciju SEKSUALNOG PONAŠANJA KORA VELIKOG MOZGA -najkasnije se razvila -najsloženiji psihički procesi.kod žena: hormoni progesteron i estrogen.

Omoguduju pokretanje i održavanje ravnoteže 2. PROPRIOCEPTORI. više ne reagiraju na njega) PRILAGODBA NA MRAK = REKUPERACIJA (dobra nakon 1 h. detektiraju bol. INTEROCEPTORI.Gustav T. Prema vrsti energije koja pobuđuje receptorske stanice i 3.prema smještaju receptora .bavi se odnosom između objektivno mjerljivih karakteristika podražaja i osjeta koje oni izazivaju OSJETNI PRAGOVI APSOLUTNI PRAG ČUJNOSTI – intenzitet tonova koje prosječna osoba čuje (20-20 000 hz) DIFERENCIJALNI PRAG/LIMEN. EKSTEROCEPTERI/ VANJSKI RECEPTORI: blizinska osjetila.služe održanju homeostaze i reprodukciji 3.koliko se neka dva podražaja moraju razlikovati da bi ih doživjeli kao različite. TONIČKI RECEPTORI. toplinu. Receptore dijelimo na nekoliko načina: 1.Weberov zakon i konstante OSJETNI SUSTAVI RECEPTORI= osjetilne stanice. Prema adaptaciji na podražaje 1.u čunjidima(razlikovanje boja) i štapidima(razlikovanje svjetlina) oka 2.smješteni u mišidima.3. ELEKTROMAGNETSKI RECEPTORI. daju podatke o okolinskim zbivanjima 2. maksimalna nakon 4 h) NODNO SLJEPILO. oku i nosu. Prema smještaju receptora 1. dodir. Frechner PSIHOFIZIKA. osnova svakog osjetnog sustava. tetivama i zglobovima i vestibularnom dijelu uha.na površini kože i sluznici. bol.zbog pomanjkanja vitamina A ! .bilježe zbivanja u unutrašnjosti organizma.podložni su adaptaciji(kad se podraživanje ustali. temperatura 3. MEHANORECEPTORI. FAZIČKI RECEPTORI.sluh. KEMORECEPTORI. 2. dodir i okus i daljinska osjetila. OSJETI I PERCEPCIJA -otac psihofizike. Prema procesima adaptacije na podražaje 1. Prema vrsti energije koja pobuđuje receptorske stanice 1.omoguduju održanje ravnoteže i orijentaciju 2.ne adaptiraju se.njuh i okus 3.u uhu.

za utvrđivanje sljepode na boje Apsolutni limen za glasnodu tona 1000 hz Osjetilo za dodir. dobrog pravca.načelo blizine(u cjelinu se grupiraju predmeti koji su blizu jedan drugome). žene osjetljivijeg njuha.osjetilna lišenost. saturacija i svjetlina Ishiharijeve pločice= slova i brojke ispisane različitim bojama koje su izjednačene u saturaciji i svjetlini. a to je i umnogome naslijeđeno GESTALT.ako opažamo samo pojedinačan atribut podražaja.slatko(na vrhu jezika).cjelina je važnija od dijelova.ton. 10 000 okusnih pupoljaka - RAZVOJ OSJETA Prostorna i vremenska sumacija= vrlo slabi podražaji zadani kroz duže vrijeme ili na vedu površinu ipak mogu izazvati osjet Naknadni osjet= kad prethodno podraživanje djeluje na opažanje aktualnog podražaja(nakon kiselog nam je voda slatka) PERCEPCIJA Opažanje je različite kompleksnosti.feromoni. doživjet demo ih kao cjelinu) - - OPAŽANJE DUBINE: kako mozak procjenjuje udaljenost? Na temelju znakova dubineBINOKULARNI i MONOKULARNI . gorko (stražnja strana) i slano(kao i slatko i kiselo). zajedničke sudbine.hale Zadaci perceptivnog sustava: PREPOZNATI OBLIK onoga što opažamo i LOCIRATI GA u prostoru Prepoznavanjem oblika su se bavili GESTALT psiholozi Prepozavanje oblika. kiselo(sa strane).diferencijalni prag je 2 mm za jagodice NJUH. zatvorenosti.naizmjenice se percipiraju dvije slike Na razlikovanje lika od pozadine djeluje naše iskustvo. riječ je o OSJETU. kad je podražavanje reducirano ili eliminirano-> organizam ne funkcionira normalno. dok podatke iz više osjetnih sustava integriramo i dajemo im značenje pomodu PERCEPCIJE SENZORNA DEPRIVACIJA.- Boje.važan je fenomen RAZLIKOVANJA LIKA OD POZADINE REVERZIBILNE FIGURE. ona se percipira i kad neki dijelovi nedostaju Načela perceptivne organizacije. simetrije(ako elementi tvore simetričnu figuru. sličnosti(zajedno se grupiraju predmeti koji slično izgledaju). između 30 i 50 godina OKUS.

SENZORNO 2. ZNANJE(SEMANTIČKO) i PROCEDURALNO EPIZODIČKO PAMDENJE: čuva podatke o epizodama iz života ZNANJE: informacije iz epizodičkog pamdenja ovdje pristižu i one više nemaju autobiografsku notu PROCEDURALNO PAMDENJE: znanje o tome kako nešto učiniti (vještine. bolje pamtimo konkretne nego apstraktne pojmove(jer se za konkretne pojmove slikovne predodžbe prave lakše pa imamo i slikovne i verbalne tragove pamdenja) - - DUGOROČNO PAMDENJE 3 vrste dugoročnog pamdenja: EPIZODIČKO.PAMDENJE I UČENJE PAMDENJE Tri faze pamdenje kroz koje informacija prolazi: 1.tipkanje..5 sekundi za vid i 2 sekunde za sluh). jača je konvergencija MONOKULARNI.predmet koji prekriva drugog opažamo bližim Relativno gibanje.1. Ako nam informacija ne treba za poslije. Ako nam informacija treba na duži rok.znakovi dubine koji se mogu opaziti jednim okom Relativna veličina. 3 su faze proceduralnog pamdenja: 1.manje objekte opažamo kao da su udaljeniji Pokrivanje. igranje tenisa.temelje se na inforacijama iz oba oka Binokularna disparantnost= razlike u projiciranju oba oka(prst se pomiče) Konvergencija oka=što je predmet bliže. DUGOROČNO SENZORNO: kratko zadržava nadolazede informacije u nepromijenjenom obliku(0. kodiramo ju tako da ju što uspješnije pohranimo(u dugoročnom pamdenju) i 3.BINOKULARNI. olakšavamo si grupiranjem(mnemotehnike) 2. a dalji predmeti polako u našem smjeru Načini percepcije pokreta: 1. Nepomična glava a slika predmeta se krede preko mrežnice oka 2. bliži predmeti se čine kao da se kredu u suprotnom smjeru brzo. ponavljamo ju dok nam je potrebna i onda se gubi(npr telefonski broj). Iz mnoštva informacija biramo važne i KODIRAMO ih. treba biti dobro organizirano.. Kodiranje se vrši u KRATKOROČNOM PAMDENJU KODIRANJE= promjena informacije u oblik koji se može pohraniti i zatim pronadi KRATKOROČNO: obavlja 3 funkcije.kad se kredemo. kapacitet je neograničen. KRATKOROČNO i 3. Pamti se 5 do 9 čestica.) . Vizualne iluzije (mislimo da brod stoji a riva se krede unatrag) Nemogude slike: autokinetički fenomen (sjajna zvijezda se miče na nebu) - 4. Stroboskopsko gibanje(velike reklame ili redanje fotografija) i 3.kognitivna(shvadamo što sve . pranje zubi. Ako nam treba neka informacija onda ju iz dugoročnog pamdenja vradamo u kratkoročno(RADNO PAMDENJE) DUGOROČNO: neograničen kapacitet.

put zaraste 3.retrogradna(nemogudnost dosjedanja događaja prije ozljede) i anterogradna(nemogudnost novog dugoročnog pamdenja. može biti PROAKTIVNA(kad nešto prije naučeno ometa učenje novog gradiva) i RETROAKTIVNA(kad novo gradivo ometa prije naučeno) SMETNJE PAMDENJA AMNEZIJA. pogotovo kod starijih ljudi. i o tome JE LI POSRIJEDI NEPOSREDNO ILI ODGOĐENO ISPITIVANJE PAMDENJA(neposredno se prisjedamo bolje zadnje naučenih informacija. INTERFERENCIJA 1.treba napraviti) 2.pojedinac pamti apsolutno sve. 2. POTISKIVANJE. POSTUPNO GUBLJENJE INFORMACIJE/TRAGOVA PAMDENJA. NEMOGUDNOST PRONALASKA INFORMACIJA U DUGOROČNOM PAMDENJU.ako informacija i postoji u našem dugoročnom pamdenju možda nemamo dobar put do nje jer ju nismo spretno pohranili 2. NEMOGUDNOST PRONALASKA INFORMACIJA u dugoročnom pamdenju. nema nikakvo sjedanje na prošli život - UČENJE . DOSJEDANJEM I MEDOTODOM UŠTEDE(mislimo da smo neko gradivo zaboravili ali kad se ponovo susretnemo s njim puno ga lakše i brže naučimo) Uspješnost pamdenja ovisi o MJESTU NA KOJEM SE INFORMACIJA NALAZI.kao npr.lažno sjedanje. POSTUPNO GUBLJENJE TRAGOVA PAMDENJA.smanjena mogudnost pamdenja HIPERMNEZIJA.nakon dugotrajne vježbe dolazi do automatskog odvijanja vještine Potreban je minimum svjesnog angažmana za izvođenje vještine. procedura je automatizirana Automatsko pamdenje Pamdenje koje zahtijeva napor KAKO ISPITUJEMO PAMDENJE? PREPOZNAVANJEM(kad je pomiješano naučeno gradivo s nekim novim).faza povezivanja(otkrivamo način obavljanja rada) 3. i onih na početku. deja vu FUGA-osoba bježi iz svog života i identiteta i usvaja potpuno novi. dok sredine teže) - ZAŠTO ZABORAVLJAMO? 4 su uzroka: 1. INTERFERENCIJA. Rupe u sjedanju novijih događaja se popunjavaju izmišljenim. 3. česta i kod pijanaca zbog nemogudnosti normalnog iskorištavanja vitamina b) HIPOMNEZIJA.kad učenje jednog gradiva ometa učenje drugog.informacija se gubi ako se njome ne koristimo i ako ju ne ponavljamo. POTISKIVANJE i 4. U filmu „Raining Man“ PARAMNEZIJE. Tu se ubraja i tzv.namjerno potiskujemo one sadržaje koji su nam neugodni 4.

ocjena) ili negativno(bolni podražaji) Postižemo neko poželjno ponašanje pomodu potkrepljivača (malo po malo. pohvala . su žrtve povremenog potkrepljenja! 2. hrana i voda. uvjetovana reakcija. Uvjetovanjem 2.pozitivno(primarni potkrepljivači koji se sami od sebe aktiviraju.- Tri vrste učenja: 1. Ako je posljedica dobra. uvjetovan podražaj (psu se daje hrana i on izlučuje slinu. usvaja se ponašanje. učenje promatranjem i simboličko učenje Modeliranje= učenik promatra živi model(trener pokazuje učeniku neki udarac) Imitacija= učenik oponaša model ali NE RAZUMIJE čemu to ponašanje služi(dvogodišnja curica pere zube jer je to vidjela od roditelja) Učenje promatranjem= promatra se model i posljedica njegovog djelovanja.. i obratno. ovdje za razliku od učenja modeliranjem model ne zna da ga učenik promatra Simboličko učenje= učeniku se opisuje neko ponašanje(kako koristiti internet). maženje.SOCIJALNO UČENJE Učenje u interakciji pojedinca i socijalne okoline Učenje PO MODELU.rezultira opdim znanjem primjenjivim i u situacijama koje nisu identične onoj u kojoj smo nešto naučili Učenje uvidom i prikriveno učenje Snalaženje u prostoru 5. to se još zove i verbalno modeliranje 3. imitacija. nakon nekog vremena na samu pojavu onog koji ga hrani on počinje lučiti slinu) Generalizacija podražaja= podražaji slični uvjetovanom podražaju također izazivaju uvjetovanu reakciju(pas dobiva hranu na zvuk zvona od 1000 hz ali luči slinu i na zvuk zvona od 900. refleksivno odgovaranje na vanjske podražaje Neuvjetovana reakcija.modeliranje. zove se još i instrumentalno uvjetovanje Odgovaramo na osnovi posljedica koje taj odgovor ima na nas (znamo da ako budemo dobri da demo dobiti čokoladu) Potkrepljenje. gljivari. to se zove OBLIKOVANJE) Kockari.KOGNITIVNO UČENJE Oduvijek i zauvijek naučimo neku stvar.. i sekundarni potk. KLASIČNO UVJETOVANJE Pasivno. MIŠLJENJE I INTELIGENCIJA . djeca se boje svih u bijelim kutama jer se boje zubara koji nose bijele kute) Diskriminacija podražaja = omoguduje učenje razlika među sličnim podražajima Eksperimentalna neuroza= kad djetetu kažemo da je loše lagati i istučemo ga. kao učenje psa trikovima. Kao novac. neuvjetovan podražaj. Kognitivne teorije učenja 1. a sutradan od njega tražimo da laže kondukteru Uvjetovanje višeg reda= nove uvjetovane reakcije se često zasnivaju na starijima(slina se luči na zvuk zvona.bol. Socijalnog učenja i 3. ako tome dodamo lampicu uskoro se slina luči i na lampicu) OPERANTNO UVJETOVANJE Aktivno odgovaranje.

ŠTO JE MIŠLJENJE Mišljenje je kognitivan/ spoznajni proces Uključuje: DOSJEDANJE.nije usmjereno cilju.SIMBOLI I POJMOVI Mišljenje obilježava upotreba simbola i pojmova. nego je izraz naših želja IMAGINACIJA ili MAŠTANJE.najviši oblik mišljenja. AUTISTIČKO MIŠLJENJE.„Što misliš o legalizaciji lakih droga?“ RASUĐIVANJE.zaključujemo od opdeg prema pojedinačnom(svi ljudi su smrtni/ja sam čovjek=ja sam smrtan) -> ovakvo zaključivanje je „ispravnije“ i čvršde nego induktivno INDUKTIVNO. Preoblikujemo zapamdenje doživljaje i slike u nove cjenine. kojima dočaravamo nešto što nije tu i sad Simboli predstavljaju objekte(i osobe). koja su glavni izvor naše iracionalnosti DIJALEKTIČKO RASUĐIVANJE. sustavno zaključivanje na temelju opaženih činjenica i odgovarajudih pretpostavki MIŠLJENJE.iz prošlosti ili bududnosti Riječi i predodžbe su simboli Ako simbol predstavljaju neku GRUPU objekata i događaja. IMAGINACIJU/MAŠTANJE.kad se nastojimo nečega dosjetiti rekonstruiramo gdje smo sve bili. kažemo vode itd).stvaramo opde zaključke na temelju opažanja pojedinih slučajeva(upoznamo par talijana koji su iritantni= svi talijani su iritantni) -> ne baš pouzdano rasuđivanje Na ishod deduktivnog zaključivanja mogu utjecati UVJERENJA.vještinja kritičkog POŠTOVANJA i uvažavanja suprotnog gledišta - RJEŠAVANJE PROBLEMA . onda je to POJAM POJMOVI. kruške i banane.. AUTISTIČKO MIŠLJENJE. Razlikuje se od autističkog po tome što uglavnom ima vanjske poticaje koji je usmjeravaju UVJERENJE ili STAV. što smo radili.grupiramo pojedinosti na temelju sličnih svostava (umjesto jabuke. sastoji se od pukog sanjarenja koje nije potaknuto od strane okoline. i događaje.za to je potrebno uočiti zajednička obilježja i generalizirati GOVOR Oruđe mišljenja Mišljenje nije samo tihi ili unutarnji govor RASUĐIVANJE Sustavno zaključivanje na temelju opaženih činjenica i pretpostavaka DEDUKTIVNO i INDUKTIVNO rasuđivanje DEDUKTIVNO..kao i autističko. radi se o zamišljanju sklopova koje nismo mogli percipirati(zamišljamo vanzemaljce ili kako je bilo u srednjem vijeku). UVJERENJE/STAV i RASUĐIVANJE DOSJEDANJE.

objektivnost.mentalna dob Kvocijent inteligencije. pa ih testiramo METODA UVIDA U SITUACIJU.urođena su i jednaka kod svih ljudi Čuvstva jakog intenziteta i kratkog trajanja= AFEKTI Čuvstva slabog intenziteta i dugog trajanja = RASPOLOŽENJA REAGIRANJE NA ČUVSTVA Reakcije na čuvstva djelimo na KOGNITIVNE i BIHEVIORALNE. To je iznenadni bljesak nadahnuda INTELIGENCIJA Test inteligencije. TESTIRANJA HIPOTEZA i UVID U SITUACIJU METODA POKUŠAJA I POGREŠAKA. I PONAŠANJA Primarna čuvstva su SREDA. ČUVSTVA I MOTIVACIJA ŠTO JE ČUVSTVO Čuvstvo se sastoji od SITUACIJE.prikladan samo kod djece. kao kad npr rješavamo neku mozgalicu. kaže nam da ima najviše prosječnih KRISTALIZIRANA INTELIGENCIJA= sklop sposobnosti. „aha efekt“.- Moramo prvo spoznati problem i pobliže ga odrediti.ne iskušavamo nasumična rješenja nego s pomodu rasuđivanja i iskustva postavimo hipoteze o najvjerojatnijim rješenjima. KOGNITIVNE INTERPRETACIJE.skupa i nepraktična metoda METODA TESTIRANJA HIPOTEZA. DOŽIVLJAJA. To su SUOČAVANJE i IZBJEGAVANJE . razvija se tijekom cijelog života - 6. IZRAŽAJA.događa se iznenada. STRAH I SRDŽBA (neki kažu još i IZNENAĐENJE i GAĐENJE). a nakon toga biramo način rješavanja problema i to rješenje primjenjujemo Načini rješavanja problema: METODA POKUŠAJA I POGREŠAKA. više je rješenja problema Gaussova krivulja= zvonoliki model iz kojeg iščitavamo inteligenciju.nepoznati tv palimo tako da pritišdemo jedno dugme za drugim.pouzdanost. akumuliranog znanja i kognitivnih vještina. tzv. TJELESNE PROMJENE. osjetljivost i valjanost Binet. TUGA. manje od 70 je intelektualna zaostalost a iznad 140 genijalnost KONVERGENTNO I DIVERGENTNO MIŠLJENJE KONVERGENTNO MIŠLJENJE= kad postoji jedno ispravno rješenje problema DIVERGENTNO MIŠLJENJE= traži se kreativnost. Računa se tako da se mentalna dob podijeli sa kronološkom dobi i pomnoži sa 100 Kvocijent od 90-110 je prosjek. kod odraslih ne.

4.PRIHVADANJE SITUACIJE ONAKVE KAKVA JEST. agresivnost. seksualne potrebe(zadovoljenje nužno za održavanje života jedinke)-> te su potrebe naslijeđene i jednake kod svih STEČENI MOTIVI – potreba za ljudskim društvom. zamišljenost). ili tako da se klonimo situacije koja je izvor problema i bavimo se ugodnim aktivnostima (bihevioralno izbjegavanje). tjelesna temperatura. povlačenje u sebe. ili tako da poduzmemo akciju njegova rješavanja ili potražimo utjehu (bihevioralno suočavanje) STRES STRESORI= unutarnji ili vanjski podražaji.barijere(prirodne. 2. ljutnja). istodobnog privlačenja i odbijanja. dvostruki konflikt istodobnog privlačenja i odbijanja . S druge strane. zloporaba opojnih sredstava) Suočavanje sa stresom. grčevi u želucu. stresove dijelimo na MALE SVAKODNEVNE STRESOVE/GNJAVAŽE. glavobolja) i BIHEVIORALNI(plakanje.POTREBE ZA PRIPADANJEM. DJELOVANJE NA IZVORE STRESA(učiti kako bi uklonili loš uspjeh u školi) ILI ČUVSTVA (samo nastojimo smanjiti negativna čuvstva npr sportom) i 3. disanje.motivi se mogu stupnjevati po važnosti. 5. žeđ. istodobnog odbijanja.1.instrumentalno ponašanje. -> te su potrebe naučene i razlikuju se od osobe do osobe Motivacija (sekundarna) može biti INTRINZIČNA(zasniva se na vlastitim pobudamainteresima ili znatiželji) ili EKSTRINZIČNA(zasniva se na vanjskim poticajima. društvene i osobne). tuga. 2. prvo se zadovolje oni osnovni pa tek tad oni „iznad“ njih 1.POŠTOVANJE. gubitak apetita.cilj - SUKOBI MOTIVA Konflikt istodobnog privlačenja. možemo se suočiti tako da potražimo rješenje problema i ponovo ga vrednujemo (kognitivno suočavanje). situacije ili događaji koji izazivaju stanje stresa Prema jačini. 3.piramida hijerarhije motiva. POTREBE ZA SIGURNOŠDU.nagradama) HIJERARHIJA MOTIVA Abraham Maslow. i VELIKE ŽIVOTNE STRESOVE Znakovi stresa. IZBJEGAVANJE STRESNIH SITUACIJA I DOGAĐAJA - - - MOTIVACIJA Razlikujemo BIOLOŠKE/PRIMARNE i STEČENE/SEKUNDARNE/PSIHOSOCIJALNE motive BIOLOŠKI MOTIVI.Izbjedi neugodno čuvstvo možemo tako da ne razmišljamo o problemu i da razmišljamo o nečem drugom (kognitivno izbjegavanje). ugledom. TJELESNI(znojenje. znanjem itd. KOGNITIVNI(rastresenost.glad. BIOLOŠKE POTREBE.SAMOAKTUALIZACIJA Motiv.ČUVSTVENI(strah.

podjela na EKTOMORFE(mršavi. Id želi zadovoljenje svojih potreba odmahiracionalan EGO.uporno ponavljanje reagiranja koje ne vodi do rješenja PROJEKCIJA.zbog nemogudnosti ostvarenja nekog željenog cilja ulažemo napore da se istaknemo u nekom drugom području(slab uspjeh u školi.uporni. MELANKOLIKE(tužni samotnjaci).ja. sjedište spoznajnih procesa SUPEREGO. LIČNOST POJAM LIČNOSTI KROZ POVIJEST Hipokrat.nad ja. SANGVINCE(veseli. EGA i SUPEREGA ID. drugima.povučeni i suzdržani).katarza) nakon čega su simptomi nestali Čovjek je iracionalno bide kojim upravljaju nesvjesni nagoni Ličnost se sastoji od IDA.podjela na ASTENIKE(mršavi ljudi. MEZOMORFE(atletska građa.eros i nagon smrti. burno reagiraju). funkcionira na načelu idealnog -ego balansira između nagona ida i moralnih zabrana koje postavlja superego . srdačni) TEMPERAMENT= urođen KARAKTER= izgrađuje se (odnos prema samome sebi. ideali i etičke vrijednosti.upornost u sportu) SUPSTITUCIJA. otvoreni.odbijanje pojedinca da se suoči s nekim izvorom svoje frustracije FIKSACIJA. REGRESIJA. urođeni dio ličnosti. shizofrenija) i PIKNIKE(debeli. suzdržani i povučeni.pripisivanje vlastitih mana drugim ljudima REGRESIJA.RACIONALIZACIJA. FIKSACIJA. KOMPENZACIJA.ponašanje nalik djetetu 7. PROJEKCIJA RACIONALIZACIJA. manična depresija) William Sheldon.razdražljivi. srdačni.ono.podjela na KOLERIKE(agresivni. Cjeloukupna pokretačka energija je LIBIDO. funkcionira po načelu realnosti i omoguduje zadovoljenje potreba ida.zamjena ciljeva tako da novi cilj zadovoljava prvotnu potrebu(kulturologija umjesto novinarstva npr xd) NEGIRANJE.FRUSTRACIJA Od nje se branimo obrambenim mehanizmima. SUPSTITUCIJA. sjedište nagona(nagon života. i obavezama) - - - PSIHOANALIZA Pacijenti koji su bolovali od histerije podvrgavani su HIPNOZI (ponovo proživljavanje potisnutih emocija.opušteni. energični) i ENDOMORFE(debeli. puni energije) i FLEGMATIKE(ravnodušni. NEGIRANJE.tražimo naizgled opravdane razloge za neko ponašanje(loša ocjena zbog nepravednosti nastavnika) KOMPENZACIJA.thanatos).vedri. smireni) Ernst Kretschmer.

u kojoj mjeri su dobronamjerni. zanemaruju se kognitivni procesi koji se ne mogu opažati - HUMANISTIČKI PRISTUP Holistički pristup= proučavanje ličnosti u cjelini a ne raščlanjivanje i istraživanje pojedinih dijelova Maslow i Rogers Rogers.u kojoj mjeri ljudi imaju želju za postignudem.ljudi se ne razlikuju po tome imaju li neku osobinu ili ne.neobiheviorizam. tjeskobni. SAVJESNOST i OTVORENOST PREMA ISKUSTVU EKSTRAVERZIJA.ne može se znanstveno provjeriti. u kojoj mjeri su znatiželjni i kreativni Kritika: crtama ličnosti možemo samo opisati ličnost ali ne ju i objasniti. nego u kojoj mjeri je određena osobina kod njih zastupljena Petfaktorski model ličnosti: EKSTRAVERZIJA. uvode se DIMENZIJE.bitni su i kognitivni procesi-> pristup SOCIJALNOG UČENJA= vedinu ponašanja usvajamo oponašanjem drugih ljudi Skinner. UGODNOST.u kojoj mjeri teže stjecanju novog iskustva. kružna definicija - METODE ISPITIVANJA LIČNOSTI Upitnici ličnosti.dvije osobe istu situaciju doživljavaju na različit način. skloni burnom reagiranju SAVJESNOST. ona samo objašnjava prijašnje ponašanje a ne može predvidjeti budude BIHEVIORIZAM Bandura.praktično kod nefunkcionalnih ponašanja kao što su fobije. ega i superega. žele pomodi OTVORENOST PREMA ISKUSTVU. srdačni NEUROTICIZAM. osjedaj dužnosti UGODNOST.promjenom okolnosti možemo promijeniti nefunkcionalno ponašanje.- Osnovne metode psihoanalize su METODA SLOBODNIH ASOCIJACIJA i ANALIZA SNOVA Kritika: nije mogude znanstveno potvrditi postojanje ida. situacijski testovi i projektivne tehnike UPITNICI LIČNOSTI. a i to što se dovoljno ne poznajemo .u kojoj su mjeri ljudi društveni. profesionalnoj orijentaciji i odabiru ljudi za posao. delinkventna ponašanja itd Kritika: preobjektivno. problem je iskrenost. ovisnosti.u kliničkoj psihologiji.staviti se u tuđe cipele Kritika.u kojoj su mjeri ljudi uznemireni. preoptimistično poimanje ljudske prirode TEORIJE O CRTAMA LIČNOSTI Istražuje osobine po kojima se ljudi razlikuju Umjesto podjele na tipove ličnosti. NEUROTICIZAM. prevelika se važnost pridaje okolini a zanemaruje se naslijeđe. savjetodavnoj.

medicinska stanja koja su važna za određen psihički poremedaj.terapija lijekovima(antipsihotici.označava trenutačnu razinu funkcioniranja osobe. droga.. opsesivno-kompulzivni poremedaj. POREMEDAJI RASPOLOŽENJA.gubitak kontakta s realnošdu.hipohondrija PSIHOTIČNI POREMEDAJI. paranoidne ličnosti) i razvojni poremedaji (autizam i mentalna retardacija. ptsp SOMATOMORFNI POREMEDAJI.psihosocijalni i okolinski faktori koje osoba doživljava stresnima i mogu pridonositi poremedaju. halucinacije.13 grupa poremedaja.. TEST TEMATSKE APERCEPCIJE i TEST NEDOVRŠENIH REČENICA.procjena ličnosti na osnovu ponašanja u test situaciji. želje i strahove.anoreksija i bulimija POREMEDAJI UZROKOVANI UZIMANJEM SREDSTAVA. SOMATOMORFNI. poremedena funkcija štitnjače. fobije. PSIHOTIČNI.poremedaji ličnosti(antisocijalne ličnosti.gubitak posla. HRANJENJA. Odgovori mogu biti odraz trenutnog raspoloženja ili mašte. za radna mjesta PSIHIČKI POREMEDAJI Kategoriziramo ih prema priručniku DSM. POREMEDAJI UZROKOVANI UZIMANJEM SREDSTAVA ANKSIOZNI POREMEDAJI. sida OS 4.depresija i bipolarni poremedaj POREMEDAJI HRANJENJA. LIJEČENJE PSIHIČKIH POREMEDAJA Medicinska terapija i psihoterapija MEDICINSKA TERAPIJA. RORSCHACHOV TEST MRLJA.nejasni i nedovršeni materijal. humanističke psihoterapije i kognitivnobiheviorističke terapije .deluzije(patološko vjerovanje u nešto što nije istina).PROJEKTIVNE TEHNIKE.osjedaj tjeskobe bez objektivnog uzroka-> napadaji panike.primjenjuju ju liječnici.. poremedaj pažnje i hiperaktivnost.psihopati. anksiolitici ili trankvilizatori) i elektrokonvulzivna terapija(samo kod velikog depresivnog poremedaja) PSIHOTERAPIJA. Trenutačna razina se uspoređuje sa najvišom razinom funkcioniranja prethodnih godina OS 1.ADHD) OS 3.shizofrenija (najteži psihički poremedaj).ANKSIOZNI POREMEDAJI. lijekova.npr ozljeda mozga.. antidepresivi. OS 5.pojavljuju se tjelesni simptomi da za to nema organskih uzroka. smrt djeteta. saznajemo nesvjesne motive.psihoanalitičke terapije. kaotičnost govora POREMEDAJI RASPOLOŽENJA.poremedaji vezani za zlouporabu alkohola. koriste se u kliničkoj praksi i kod ispitivanja djece SITUACIJSKI TESTOVI.svi psihički poremedaji osim poremedaja ličnosti i mentalne retardacije OS 2.IV u 5 osnovnih dimenzija (5 osi) OS 1.

najbolje na 20ak cm udaljenosti.LAKA. HVATANJA.bijelu. FAZA KONKRETNIH OPERACIJA i FAZA FORMALNIH OPERACIJA SENZO. sa 6-8 mjeseci vide normalno S dva mjeseca vide boje. usporen rast. Problem.godine 90% težine 7 mjeseci. SISANJA.dugotrajnost. 5 i 7 godina).dijete s fetalnim alkoholnim sindromom (deformacije lice. TEŠKA i OPREZNA novorođenčad DOJENAŠTVO I DJETINJSTVO Najviše narastemo u prvoj godini Mozak do druge godine dosegne 75%. Problem je utjecaj KOHORTE(socijalne grupe. HODANJA i OPONAŠANJA Vide mutno. crvenu.testiraju istu skupinu ljudi nekoliko puta tijekom njihovog razvoja.ne razumiju se metafore - - . godina dana. a do 5.od rođenja do druge godine Usvaja se STALNOST OBJEKATA(svijest da objekti postoje i kad ih ne vidimo) i stvaraju se MENTALNE SLIKE objekata(može zamisliti pokret objekta kojeg više ne vidi) Sposobnost prepoznavanja samih sebe u zrcalu PREDOPERACIJSKA FAZA. gubitak ispitanika BIOGRAFSKA ISTRAŽIVANJA PRENATALNI UTJECAJI NA PSIHIČKI RAZVOJ PLACENTA omoguduje razvoj embrija i fetusa. dijete je niže porođajne težine Kad je pod stresom.MOTORIČKA. PREDOPERACIJSKA. PSIHIČKI RAZVOJ ISTRAŽIVANJA RAZVOJA TRANSVERZALNA I LONGITUDINALNA istraživanja TRANSVERZALNA. preko nje se sve što majka jede. Godine Razvoj govora i igra zamišljanja Konkretnost.8.od druge do 7.hodanje Četiri glavne faze kognitivnog razvoja.bolje obrazovanje npr) LONGITUDINALNA. problemi sa srcem i u intelektualnom razvoju) Kad trudnica puši. usporava se disanje i ubrzava rad srca. pije i udiše prenosi djetetu Kad trudnica pije alkohol.MOTORIČKA FAZA.puzanje i stajanje.rizik od spontanog pobačaja.ispituju razvojne osobine ljudi različitih dobi u istom trenutku (npr dječake od 3.sjedenje. narančastu i plavu Na percepciju svijeta novorođenčadi utječu MATURACIJA i ISKUSTVO Razlikuju se po temperamentu.povedan rizik od ranijeg porođaja i manje porođajne težine NOVOROĐENČE Rađa se s refleksima HRANJENJA. 9 mjeseci.SENZO.onemoguduje se dostava kisika djetetu. GUTANJA.

ne mogu gledati stvari sa stajališta druge osobe Animizam.vjeruju da su neživi objekti živi i misle FAZA KONKRETNIH OPERACIJA.do 11. lakovjerna i nestaje egocentrizam FAZA FORMALNIH OPERACIJA. visoko na nadzoru POPUŠTAJUDI roditelji.optimalno IGRE Igre VJEŽBANJA ILI OVLADAVANJA (do 2. SIMBOLIČKE IGRE (igre doktoraizmeđu 2.Egocentričnost. IGRE PREMA PRAVILIMA(nogomet.nisko na obje dimenzije AUTORITATIVNI roditelji.od adolescencije.visoko na dimenziji topline.visoko na obje dimenzije.godine). I 7.nisko na dimenziji topline. manje su impulzivna.od 7. nisko na nadzoru RAVNODUŠNI roditelji.nakon 7. tijekom cijele odrasle dobi Razvijanje sposobnosti apstraktnog razmišljanja - STILOVI RODITELJSTVA Važni su roditeljska TOPLINA i roditeljski NADZOR AUTORITARNI roditelji. Godine Fleksibilnija razmišljanja.godine) Djeca oko 3.godine postaju svjesna svog spola - .godine života).