P. 1
Gljivarski Vikend, Proljece-Ljeto

Gljivarski Vikend, Proljece-Ljeto

|Views: 45|Likes:
Published by Ekologija Izvor

More info:

Published by: Ekologija Izvor on Jan 05, 2013
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

07/07/2013

pdf

text

original

POSEBNO

IZOANJE

Ivan Focht
GLJIVE
BEZ OTROVNIH
DVOJNIKA
IZBOR SAMO ONIH GLJIVA
KOJE NEMAlU OPASNE
OVOlNIKE
Ljudi bi za jelo skuplj ali daleko vise vrsta
glji va kad ne bi postoj ali oni prokleti udvoj -
nieiu. I treba biti oprezan, j er zaista ni su ri-
jetki slucajevi kad su gljive kao jaje jajetu
nalik, a medu nj ima jedna jestiva, druga
otrovna. Sura opasnosti lako se nadvij e nad
smrtno bi ee.
S druge strane, i u earslvu gljiva ima mirnih,
sigurnih luka, u koje pri slaje samo uvi jek isti
brodi e, te se ne mozemo ukreati za nezelje-
no odrediste. To nam je dalo ideju, da sa-
cinimo izbor samo medu onim ukusnim
vrstama, koje se nikako ne mogu pobrka-
ti ni sa jednom otrovnom. Ako se skupljac
i zabuni, kod ovih mu se mozda moze do-
godi ti jedino da umjesto jedne jestive gljive
pojede drugu jestivu iii manje ukusnu - no
i to bi bio gotovo nevjerojatan slucaj . Samo
ako se pridrzava glavnih karakteristika istak-
nutih na pocetku opisa svake vrste ponao-
sob, garantiramo mu da se neee otrovati.
KLJUC U CETIRI GLAVNE
TOCKE
Temeljna zami sao ove publi kaeije nije j e-
dino u izboru gljiva koji se ograninicava na
2
\ . \ . , . , ... }"./,

a
a
h
Crtel 1
Uttlel (lemala) r e z l l ~ l l h dullna, gledano
odozdo.
a) rub Idobuka
b) ttru6ak
tz. neproblematicne vrste, nego i, kako bi se
pruzilo dvostruko osiguranje, u oertavanju
svake pojedine vrste u samo ceti ri poteza.
To su one glavne osobenosti do krajnosti
saiete u cetiri tocke, kojih je integralni tekst
masnim slovima stampan u zaglavlju, pri je
nego se prede na potanji opis gljive.
ledino ako citalae utvrdi , da se sve ce-
liri karakteristike mogu istodobno zapa-
zi ti na jednom te istom primjerku, tada
mu mozemo pruziti garanciju, da se ne
izlaze nikakvoj opasnosti. Jer, te celiri to-
cke ne sluze jedino potertavanju kljucnih
osobina doticne vrste, nego one su i izlucne,
smisljene lako da gljivu izdvajaju od svih
ostalih. Za svaku su gljivu u tom pogledu
"eke ert e odlucne, te se ne smije zanema-
riti nijedna.
SVAKI MlESEC lEONA VRST A
Ne smije se previse iii prenaglo upozna-
vati nove vrste. Zato smo za svaki mjesee
izabrali samo po j ednu vrstu koja u taj mje-
sec ima uspieu sezone", l ako da Ijubitelj glji -
va uvijek nesto moze nac;, a da pri tome ne
mora utiti previse odjednom.
Ipak, onima kojima je to premalo, daruje-
mo jos i dodalak od pet vrsta za nastupa-
jucu sezonu prolj ece-Ijeto.
ertaz 2
cllvciee (lube) kod jedne vrglnjevJcl,
N Ihovl don)1 otvorl u vidu ruplca IOVU
81 .por8me. (pokazuJu ih slrellge). Iz-
nad ejevclea )e ml80 klobuka na vrhu
kotlea, Okomltl .pre.jlk jednog dil.1
klobuka,

OBJASNJENJA U VEZI S
NAVODIMA U KUUCU I OPISU
Ime gljive. Na vrhu, naslovno, stoji naj ce-
sCi naradni naziv. Ispod nj ega je znanslveni.
Oslali narodni nazivi, koji nisu sumnjivi i ne
dovode u zabunll, nalaze se ispod teksl a.
Klobuk. To je gornji, nalkrilj eni, siri dio
gljive, veCinom u obliku jasluka iii kisobrana,
ponekad i zvrnutog i nagore. Srednji njegov
dio zove se tjeme, zavrsetak rub. S gornj e
slrane obicno ima kozicu, s donje strane
plodnicu (himeni]). Njegova velicina mj eri
se u ravnoj liniji od ruba do ruba, ne opisu-
juCi mu obline i neravnine, a izrazena je u
centimelrima: prva brojka govori 0 nj egovoj
najmanjoj veli eini, a druga, ona iza povlake,
o najvecoj . Ako je broj ka u zagradi , lime je
reeeno da u iznimnim slueajevima moze do-
seci i navedenu velieinu. Velici na se odnosi
na odrasle primj erke, a ne na lek iznikle. -
Plodnica je rasplodni dio gljive; u njoj sazri-
jevaju spore i zrele ispadaju u vidu otrusi-
ne, praha razliCitih boj a (ove boj e su veoma
znaeajne). Plodnica moze bili graaena raz-
li cilO: u obliku listi ca, c jevcica, slabih nabora
iii i ilica, jami ca ild. Olrusi na se nakupi na
bij elom papinI vee za nekoliko sa Ii.
listici. Ako gljiva ima li stice, oni su 5 do-
nj e slrane klobuka poredani zrakaslo i
uglavnom vodoravno. Njihov donji brid j e
osl ar i zove se ostricom. Njihova duzina
lece od sl rueka do ruba klobuka, si rina od
dna klobuka do oSlriee. U odnosu na slrueak
oni mogu raYno, sil azno iii uzlazno prilazili
uz nj ega; ponekad su uz sl rucak kraci. pa
oko n j e ~ a Ivore jarak. (Vidi crlez br . 1).
Cjevclce. Ako glj iva ima cjevei ee, one su
podno klobuka okomilo i sti snulo poredane,
lako da nj ihovi donji oivori, rupice koj e se
zovu pore, daju doj am spuzve. (V. erlez br.
2).
Strucak je donji, izdulj eni, uzi dio gljive,
koji na sebi uzdize i nosi klobuk. On na sebi
moze nosili prsten, kao nekakav okovralnik
u gomj oj polovici; moze imali mrezicu, koj a
se sasloji od sara drugih boja iii nij ansi nego
slO j e osnova; moze na dnu imali ovojni cu
u obli ku eizmice, i Ie slueajeve valj a izbje-
gavali (vidi "Savjele poeelniku«); konacno,
,,; r----:--;-----,
.;
'" OJ
t:
U
n
slrucak ne mora na sebi imali ni Sla. Ie ga
u 10m slucaju zovemo golim_ Povrsi nu klo-
buka nazivamo korom, a meso unular kore
sredinom (ova j e ceslo meksa od kore, kao
srz iii sreika). Kod navoda veliCine slrucka,
prva broj ka se odnosi na visinu, druga, ona
iza kose crti ce, na sirinu, Ij. debljinu.
Meso je sveukupna masa i klobuka i slru-
cka ispod povrsine.
Miris j e veoma znacajan kod odredivanj a
vrsl a. Ako je preslab Ireba razrezali meso.
Najj aei j e u podrueju plodnice. Pl odnica j e
ujedno i najhranjiviji dio gljive, pa je ne valj a
baeali (ni lisli ce, ni cj evcice).
Okus se odnosi na sirovo meso, ali 10 ne
znaci da ga siravo Ireba i progulali. K usa se
same manji komadic, i zalim ispljune. a d
svih ovih gljiva samo se jedna smi je j esli
si rova, golubaca.
Doba javljanja: Rimski brojevi oznacava-
ju mj esece u godini.
Nacin pripravljanj a. U ovoj kol oni arapski
brojevi ukazuju na redni broj lemeljnih rece-
pala, koji su svi slozeni na 38-39 Sir. i obi-
Ij ezeni brajevima od 1-12.
SAVJETI POCETNIKU
1. Posebno se klonili svih glj iva koj e oko
dna slrueka imaju ovojni cu u obliku koz-
nale bi jele opne. Zal o Ireba pazljivo iz
zemlj e vadili cijelu gljivu, Ie, kao i in ace,
obracati paznju i na dno slrucka. Ovojni-
ca moze oslali i u zemlji, Ie valja pogle-
dali u j amu slo je oslalo kad smo cij eli
slrucak iscupali. Izbj egavali gljive i sa 510-
bodnom ovojni com (erlez 3.) i sa onom
koj a je kao kragna na svom whu slegnula
oko slrucka (crlez 4).
2. Posebno se klonili svih gljiva kojih su li -
slici crveni ii i crvenkaslosmedi (oznake e.
u erlezu 5.)
3. Posebno se kloni li svih silni jih gljiva, iii
onih koje imaj u relalivno lanko meso -
osi m ovdje opi sanih. T u su osobilo opa-
sne one sa smeaom olrusinom.
4. Opcenil o se klonili svih glj iva koj e ovdje
ni su pri ka zane i kod koj ih se i stodobno
ne slazu sve cetiri tocke u klj ucu. Ako
se slazu, provj eri li svoj nalaz LI podrob-
nom Opisu.
e
f
d
Crtez 5.
~ Presjek kroz Jednu
koprenku medu ko-
jlma su najopasnije
one sa crvenlm odn.
crvenosmedim listi-
Cima (Iamelama): a)
slroka " Izboclna«
na tjemenu (di sku);
Q b) strana kl obuka;
c) rub klobuka; d)
slrucak (supai]); e)
I listiei (Iamele); f)
koprena (cortina)
koJa moze bltl brzo
prol azna I po stru-
6ku jedino ostavlt i
par prllJublj enih nl -
_....J ti.
3

ZIMSKA
v
PANJEVCICA
Flammulina (Col/ybia) velutipes Fr. ex Curtis
KLJUC
1. Strucak nagore zut, nadole smedecrn
2. Raste u kupovima na drvetu zimi
3. ListiCi bijeli pa zuti
4. Klobuk zut, pa rumen, pa crvenosmed
OPIS
Klobuk 2-12 (17) em, kad raste poje-
dinacno na zakopanoj grani, bude iz-
nimno i veCi, no u prosjeku su iz medu
3 i 5. Pretezno zut, prema tj emenu i
starosti i rid i narancast, prestar bude
i posvuda smed, ponekad kac bi j elom
plij esni tanko i djelomicno pokri ven.
Lj epljiv jako, tako da se ne samo za
papi r nego i jedan za drugi sl ij epi tako
da mu se koziea ski da; masno se sjaji.
Uz ru b veCinom, ali ne obavezno, iscr-
tkan.
Strucak 3- 10 (20)/0,5-1,5 (3) em, pre-
ma dnu sve uzi, dok ne pri jede u »kor-
jencic«, sto zalazi pod koru drveta i
.veci nom se t u spaj a s drugim u zajed-
nickom ishodi stu. Vrlo tvrd i od krup -
nih via kana slozen, pun pa supalj, sta-
rij i cesto »uvrnut « kao uze iii uzduzno
izboran; tada je i do vrha ern. Inace
je samo otprili ke u donj oj poloviei kao
smedeernim velour om presvucen, a u
gornj oj poloviei medeno zut. Na prije-
lazu iz zone u zonu, gdj e se erno i
zuto mij esaju, dobija mo ri de nijanse.
Listlel u kontrastu sa struckom upad-
no svjetlij i, bij eli, odnosno zuckasti ,
stariji narancast o zuti i na koneu, kad
vee glj iva nije za j elo, smedi. Razli citih
duzina, pred st ruckom najsiri, i uz nje-
ga ravno prirasli iii prethodno cine kao

zubac, ostavljajuCi tako otiske na slru-
cku u obliku kraCih crtica.
Otrusina bijela.
Meso vrlo tanko, bijelo iii malo zuCka-
sto, slatkog okusa i ostrog, kemij skog
mirisa, kod starijih i na riblj e ulj e. Ovaj
neprivlacan miri s gubi se smj esta .Gim
gljivu bacimo na vatru te ga zamlJenl
jedna preli nj ena blaga aroma. U stru-
cku je meso zilavo i neprobavlj ivo, te
strucke valj a odbaciti.
Staniste. Uspijeva vrl o cesto na svim
vrstama drveca i prel erira ih ovim re-
dom: vrba, topala, orah, bukva, ba-
grem, jablan, j avor, lipa, divlji kesten,
bazga, j ela, smrca, bar, jasen, hrast.
Na komadima drveta dade se lako I
uzgajati . Voli otvorena, suncana mje-
sta i u dubini sume uzalud cemo je .
tra ziti.
Rasprostranjenost. Nema nljednog
sire uzetog kraja u kojem se ne j av-
Ij a.
Doba javljanja. Od kasne j eseni do
u proljece, X - V, no glavna sezona jaj
je usred zime; odlicno podnosi mraz
i do 25 minusa, ako /'e prethodno, u
toku od nekoliko top ijih dana, sti gla
izrasti. Obi cno se javlja u dva vala:
prvi u XI, drugi u I, no na visim plani -
nama X, pa IV - V.
Nacin pripravljanj a. Neki preparuc: uju
da se prethodn poluri, no i oni koji
to ne cine, puni su hvale za ovu glji vu,
Moze se pripremiti po slj edeCi m re-
ceptima: 1, 2, 9, 10, 11 , prikl adna i za
sosove. (Podvuceni brojevi odnose se
na str. 36 - 39, na recepte koji su oso-
bite dobri za vrst u koja je u pitanju).
Oslala narodna imena:
Zimska p/osnatica, zimska storovka
Collybie 'a' pied ve/oute (franc.)
Samtlunriib/ing (nj em.) - Vel vet stem-
med Aqaric (enQ/.) - Fun.qo dell'olmo
(tal .).
5

6
BUKOVACA
Pleurotus ostreatus Fr. ex Jacquin
KUUC
1. Raste na drvetu za studenih mjeseci
2. Klobuk vecinom u obliku ostrige
3. Listici svijetli, skoro bijeli, silaze niz strucak
4. Meso nije drvenasto tvrdo kao kod »guba«
OPIS
Klobuk 7 - 18 (23) em. Kad mu, sto
je veCi nom slueaj, strueak prirasta po-
stranee iii ekseentrieno, tada je i klo-
buk izdulj en, u obli ku ostrige, Jezika,
poluli jevka iii lopate; ako je strueak
eentroran, sto se obieno dogada kad
raste na gornj oj, ravnoj pl ohi panja,
tada je klobuk kruznog obl ika, kao i
kod veeine drugih vrsta. Ponekad je
valovit poput limenog krova, no veei -
nom oblo ispupeen. Rjede raste poje-
dinaeno, veei nom iz bi le-
log korjenastog i na dnu dl aCieama
obraslog trupa izbija niz klobuka od
koji h krupniji natkril juju sitnije. Debela
mu se koza doima masno (gdj e-kad
kao s potkoi nim zrnei ma), a kad je
gulimo, to lako ide, ali s gornjim slojem
mesa. Razli eiti h je boja, vee prema
starosti i varijetetima vezanim za od-
redeno drvo: naj zastuplj eni ji ti p j e u
mladem razdoblj u plavieast. eeli ean iii
siv, zatim sve smediji; ponekad Ijubi -
cast, skoro bijel iii skoro ern, ponekad
i malo zelenkast. Rubovi podvrnuti ii i
bar zaobljeni.
Listiel bljeli iii sivkasti, s plavleastim
iii Ijubieastim odsjaje ,ali i bez nj ega.
Cesto silaze nisko n strueak i produ-
i uju se u formi ertiea. Raevasti su iii
imaju popreene mostiee u donjoj razi -
ni. Dosta su tanki i gusti.
Strucak kratak i deblji, nagore siri,
1 - 4 (6)/1 - 3, ponekad se jedva i na-
zire; bij el i brasnaste povrsi ne, prema
dnu gotovo se eini kao da je pamu-
kom obloien; pun i tvrd.
Meso bijelo, elasticno-gumasto,
skoro da odskace, starenjem sve
tvrde, a otvrdnj ava od strucka prema
stranl klobuka kojoj strucak pri lazi (da-
kle od strane drveta), tako da vee ma-
Io stari je treba tu isjeei i odbaei ti. Miris
obicno slab, no vrl o fin, na svjeze re-
zane drvo, na vrganj. na anis iii bra-
sno; okus ugodan.
Otrusina, vee prema vari jetetu, bi-
jela, sivkasta ii i svjetlolJubicasta.
Stanlste. Na panju, srusenim debli-
ma iii na zivom drvet u kao parazit, osi -
boto rado bukovom (viiii predi eli), to-
polovom i jabl anovom, vrbovom, ora-
hovom, manj e i rjede jelovom, bagre-
movom, j avorovom i, na moru, lipovom
i dudovom drvetu.
Rasprostranj enost. Sirom Jugosla-
viie, ali ima krajeva u kojima je ri jedak.
Najvise uspijeva u Sioveniji i Gorskom
kotaru, i to pretei no na bukvama. 0 0-
sta ga ima oko Zagreba i Samobora
na vrbama i topolama, zatim krej 8eo-
grada, Novog Sad a, Tuzle i Sarajeva,
u Istri i krai Dubrovnika.
Doba j avljanj a: (IX), XI - V, u 11 re-
lativno najvise. Na istom drvetu eesto
dvapul u dva-tri mj eseea ra zmaka. La-
ko se dade gajiti putem
Nacln pripravlj anja. Reeepti broj :
3, 4, 5, 6, 7, 10, 11. Nikako nii e za
pirjanje. U Si oveniji se industrij ski kon-
zervira uoeten.
Ostala narodna imens:
Ostrigar, bukova g/j1va, bukovs ostr/gs,
bukova goba - Pleurote en forme
d'huitre (fran.) - Austernseitling (nJem.)
- Oyster Mushroom (eng/.) - Carde/a
(ta/.) - Girbo/a de po/anere (span}.).


8
MARTOVKA
Hygrophorus marzuolus (Fr.) Bres.
KLJUC
1. Klobuk ahromatskih boja, bijel, siv iii ern
2. Listici debeli i razdaleki, kao da su od voska
3. Rada koneem zime i na pocetku proljeca
4. Spore na gomili, otrusina bijela
OPI S
Klobuk 6 - 12 (22) em, oblo ispup-
cen, zaravnat iii, obi crio starij i, i udub-
Ijen, a tada i iskri vlj en, vijugav. Koziea
suha i bez sjaja, ponekad kao zamag-
Ijena i mrlj asto svjetli je.-tan;nij a.
svim mladi, dok su poknvenl mahovl -
nom, liscem iii igli eama, budu sasvim
bijeli, starenj em se I?robijaj u na .sunee
i od svjetl osti postaJu sve tamml e SIVI
i na koneu skoro erni. Rubovi podvij e-
ni, bar mladi.
Listi ei se doimaju vostano, ni su zbi-
jeni, ponekad i jake. udalj en..i Ie iz-
medu njih sl varalu I popreene zliJ ce-
mosti ci; debeli, po ostri ci zatupljenl;
spustaju se manj e-v.ise ni z .. Bi:
jeli, odozdo gl edanJ mogu popnmltl I
pia vi cast refl eks, stariji posive, bar po
ostriei i donj oj pol ovi ei.
St rucak 4 - 9 (1 3)/ 1,5 - 4, cesto kri-
vudav i nagore siri, svil enaste kore,
pun, a stari ji ponekad u produzetku u
klobuk s jednom supljinom. Bijel iii siv.
Meso vrl o soeno i meko, bijelo, a
pod kozieom i u kori Sl rucka i sivo
prozeto. Okus bl ag, miri s neugodan iii
slab, neodrediv, po nekima na Huvele
ruze«. Kad se skuha, naprosl o se top I
u ustima, j edna od gljiva s najnjeznijim
meso-m, medu naj bolji m uopee.
Otrusina bi jela.
Stani ste. U plani nama prelezno u
ernogoriei (osobito kraj jela) i kraj bu-
k va, u nizi m predj elima kraj bukava,
borova, hrastova i kestena (rado u mi -
jesanoj sumi). Skriva se pod razl icitim
pokrovom (mahovi na, li see, igl ice, u si-
pinama i pod kamenj em) pa se moze
i polpuno razvili a da ne proviri na
svjetlo dana. Mieeli j mu j e duboko u
zemlj i, pa se i odrasli primjerei mO\ilu
izvuc; iz rovova i rupa od razliei tih zi-
votinj a iz vece dubine. Uspij eva u ve-
likim grupama i kolonij ama, tako da je
najbitniJe naCi prvoga, a tada se uo-
kolo mogu razgrtali talozine pod koji -
ma se skriva. Ook jos ne znamo nj e-
gova omilj ena mjesta, najbolj e je tra-
gati na isteku sezone, jer tada se pro-
bijaju vani, pa ako su i prestari i neu-
potreblj ivi za j elo, odaju nam l ek tada
svoj a sl anista, sto eemo zapamtiti za
idueu sezonu.
Rasprostranjenost . Neee u svako-
me kraju, i mozemo prekopavati na ki -
lometre li sce i igli ce uzalud, ako smo
se na to odluci li na krivom mj estu. Na-
jvise uspij eva u Siovenij i i eentralnoj
Bosni, u Sandzaku i sjevernoj Crnoj
Gori , no i kraj Zagreba, Samobora i
Bregane nij e rij edak.
Doba j avlj anj a. Od (I) II do V, vee
prema nadmorskoi visini. Iznimno i u
mnogo manjoj kol ici ni i u kasnu Jesen.
Njegov cas ovi si 0 osuneanosli, tako
da se na istom brdu moze poj aviti i
do dva mjeseea ranij e na jugu okrenu-
toj padini nego sa sjeverne strane.
Nacin pripravljanja. lako bez izra-
zitog mi ri sa, ova glji va pos taje visoko-
kvalitetna hrana, ako se pripravi po re-
ceptima br. 1, 2, 3, 4, 5, 7, 9.
Os /ala narodna imena:
Snjeini ca, mareevka, sneika - Hygro-
phore de mars (fran.) - Miirzellerling
(njem.) - Dormienl e {Ial.}.

9

1.0
PEPELJASTI
v
SMRCAK
Morchella deliciosa Pers. ex Fr.
KLJUC
1. Oblik klobuka jajolik, nagore uzi, ali obicno
ne zavrsava u siljak
2. Cijela povrsina klobuka isprekrizana uzduznim
i poprecnim rebrima, tako da izmedu njih
duguljaste jamice, nalik pcelinjem
sacu
3. Cijela gljiva
4. Strucak gol, bez zrnaca.
OPIS
Klobuk. 3-6 em. visok, a na donioL
najsi roj od struck a izbacenoj strani, si-
rok 2,5-4. Dakle, jajoliko izdulj en i na-
gore uzi, no skoro redovi to nesimetri-
can, tako da s jedne strane moze biti
gotovo pravolini /' ski ravan, a samo s
druge zaobljen ucno. Glavna, uzdig-
nutija i deblj a (cesto dvostruka) rebra
cine krupni je jamice; iz njih se na ni -
zoj razini granaju sekundarna, tanja
rebra, sto opel medusobno grade ma-
nje jami ee u dubini veCi h. Uzduzna re-
bra su konl inui rana, ali ne teku eij elom
duzinom paralelno. osobi l O u gornjoj
poloviei naginju krivudanju i gradnji
zavoja. Poprecna rebra ne samo da
su slabija nego se ponekad i prekida-
ju ne dosezuci nasuprotno rebro, tako
da jamlea ostaje s jedne strane otvo-
rena unutar krupnije. Jami ee su inace
nepravi lne, polulabirintne, na j ednu
stranu izduljeni je, no gotovo uvijek ce-
tvorokul ne, a vecinom p aralelopiped-
ne. - Sasvim mladi klobuk bude sko-
ro bij el, no i on ubrzo dobiva osnovnu
pepeljastosivu boj u. Ponekad bude i
ruzicastomesnate boj e, ponekad tu i
l ame i s Ijubi castim dahom, a glavna
rebra budu i erna.
Plodnica se nalazi sarno u jamiea-
ma, ona j e, dakle, besplodni m rebrima
ispresij eeana na polj a. Iz tih jami ea is-
pada otrusina.
Otrusina krem boj e.
Strucak 4-6/ 1,5-2,5 bij el, malo po-
w l i s vremenom, ponekad bude dje-
lomi e-no )l(02a(l , »Ii\ au nahukan. Pravilno
v Ijkasl, na dnLl samo iznimno malo

SICi , tada tu slabo zlj ebas t. Gol, nij e
osut zrnc lma. Supalj, kao i klobuk.
Meso bij elo, s unutarnje strane siv-
kasto i osuto zrnci ma. Doima se vo-
stano; dosta el asti cno, ali ne zi lavo.
Okus sladak (ne j esti sirovoga i), miri s
vrl o fin, no tesko odrediv. Susenjem
doblva jos jednu bolju aromu kao bes-
platan dodatak.
Stani ste. Najmasovniji kraj smrca
Izmedu 800 i 1200 m, nesto manje kraj
l ela, odnosno topola u kr zlj avoj tra-
vi na sumskim Cistinama, uz vanjski
rub sume, u l arugama, po rubu krce-
vina i zgari sta. M alo brojnij e se javlja
I u nl zinama uz tekucice, na plavnim
podrucjima kad se voda povuce, a
ponekad i po na ipima pruga i ces ta ;
kral smeea 'Jed e.
Rasprostranjenost. Najbogallj a
nalazisl a nalaz s u Istocno j Bosni
(Rogati ca, Sokolac, itd.) tu ga selj a-
c i skupljaju na vreee. Zatim Gorski ko-
tar, Li ka i Siovenija, zapadna Srbi l a
(kraj omonka), Her egovina (Vr ni ca,
Pronl, Cvrsnl ca, R dusa). U Panonskoj
n' LII' duz potoka, mocval a I rij oka, ali
upadno manjo
Doba javljanja. U planlnam Clm
poc ne kopnl ti snij og, cesto I kl al snl
i ga, u pr sjeku vee od IV pa do po
lovlco V ; n ni z"" poloz l ima VOG od
III, no vo to OVISI stvarnoll1, no
kal end I skom konc.; u 71mo
Nacin pripravljanja. 1,2,3,4,5,6,
7, 8, 9, 12 za sve na - Ine nalbolji j
prothodno oSLIseni, i tada je mozda
medu svim glj lvama na prvom mje-
stu. Odli can i za sosovo. Eksportna
vrs ta u suhom stanju.
OSl ala narodll a imefl a:
Smrljak - Morille delicieuse (fran.)
- Kos lliche Morchel (njem.) - Spugllo-
la griggi a (I al.) - Ral assola (sp.)
11

BABJI
SIR
Bovista nigrescens Persoon
KLlUC
1. Cijela gljiva ima oblik spljostene lopte iii
poloienog jajeta
2. Loptica i izvana i iznutra cisto i jednoliko
bijela, bez tamnijih kanalica iii ocrta
3. Promjer loptice iznad 3 em
4. Raste na pasnjacima, rjede na livadama bez
stoke.
OPIS
Klobuk nema.
Strucak nema, na dnu mogu biti sa-
mo zavrseci mi celija U obliku koncica,
odnosno cuperka.
Plodnica se nalazi unutar jedne za-
tvorene, jajolike tvorevine, u mladosti
na presjeku izgl eda kao »sir«, u staro-
sti se najprij e pretvara u gnj ecavu ma-
su, a na koncu u »prah« tamnosmede
boj e, koji se na vrhu probija kroz jed-

nu si ru raspuklinu u obliku »dima«, sto
ovu gljivu svrstava u »puhare«.
Meso se, dakle, cijelo sastoji od
konzistentne mase koja postepeno
prelazi u spore te, sto se vidi na pre-
rezu, najprije ima jednolicno i cisto bi -
jelu boju, zatim, omeksavajuci sve vi -
se, dobiva, redom: i uCkastu, smedu,
zelenosmedu, crnosmedu boju.
Cijeli plod mjeri izmedu 3-9 cm.
Omotaci. Meso je obmotano, kao
kod kokosjeg jaj eta, 5 dvije »Ijuske<e
vanjska je bijela, glatka (bez zrnaca
iii reljefnih polja), 1-2 mm debela, lako
se raspucava na plocice, koje otpada-
ju otkrivajuci drugu, unutarnju tanku
kao papir, iilavu i elasti cnu, u pocetku
takoder bijelu, kasni je smedu.
Staniste. Na pasnjacima i livadama
s niskom iii ugaienom travom, neu-
sporedivo vi se i obilnije na vecim vi -
sinama gdje ima stoke, a u svakom
sl ucaju izvan sume. Raste u velikom
broju, ponekad i na tisuce komada,
kao da su se krupni bijeli klikeri prosuli
iz neke gigantske vrece. Cesto uspi -
jeva u drustvu s polj skim sampiliJoni-
ma i velikom puharom.
Rasprostranjenost. Si rom nase
zemlj e, no Cini se da je ipak ima vise
u jui nijim krajevima : BiH, Crna Gora,
Makedonija, Srbija.
Doba javljanja: (IV), V, VI, IX, X (XI).
Nacin pripravljanja. Babji sir je
jedna od nasi h najukusnijih puhara,
ima ok us na teleci mozak, a ne na
»si r«, te nije samo za "babu«. Njegova
je veli ka prednost sto rada u izobilju.
pa sam moie prehraniti dosta naroda.
Najbolji /·e ako se prii na masti (recepl
br. 3), a i je odlican i na juhu (recept
br. 1), kao i za mij esanje s drugim vr-
stama gljiva.
Napomena. Puhare spadaj u u red
naj hranjivijih glj iva. no dobre su za je-
10 samo dok im meso nij e pocelo tam-
nj eti , odl1osno poprimati boje.
Os/ala nnrodlla imena :
Pocmjela jajacB (8IagBic) - Vesse de
l oup (fr.) - Schwiirzellder Eierbovis/
(nj.) - Loffa (tBI.) - Cuesco dB lobo
(sp.).
13

PROLJETNI
VRGANJ
Boletus edulis, ssp. reticulatus (Schaef.) Konr. et M.
KLJUC
1. Lako odvojive cjevcice zutozelene; pore bijele
pa istobojne, nikad crvene
2. Klobuk dosta svijetlosmed, boje kartona iii
skoro i bijel, posvuda istog tona (uz rub mJe
svjetliji)
3. Mreiica na strucku bijela iii bar svjetlija od
podloge, vecinom i reljefno uzdignuta
4. Raste kraj listopadnog drveca samo u
proljece i na pocetku Ijeta
OPIS
Klobuk 6- 15 (27) em, blijedo sivo-
i ut , s medei ut, boja stavlj ene koi e,
Ij esnika iii cak prljavobij ela, osobito
kod starijih primj eraka. lako suha,
odeblj a mu se koi iea dade ogul iti , nij e
sasvim glatka, prij e bi se reklo puste-
nasta, ponekad kao s tamnijim snopo-
vima via kana prema rubu (od kojega
,se zna eesto povuCi) ; nagi nje vise ne-
go kod drugih vrganj a raspueavanju,
tako da ponekad izgleda kanalima ra-
zrovana. U mladosti skoro poluloptast,
zatim malo spljosteno jastucast, ali
uvij ek konveksno pravilno obao.
Cjevcice. Prvo sivkastobij ele, ubr-
zo i vrlo dugo i utozelene, u starosti
zagasito maslinastozelene, tek pred
raspadanj e smede kao rda. Pred stru-
ckom su naglo krate, t ako da oko nj e-
ga cine uski, no dublj i jarak. Lako se,
sve odjednom, odvajaju od dna klobu-
ka
Pore si tne, sasvim ml ade sivkasto-
bi jele. no i kod najmladih pod tim bi -
jelim sloj em, koji se lako oli re, vidi se
iutkasta osnova. Ponekad imaju i ro-
za niJansu, ali ne ervenu.
Strueak 6-15/2-5, evrst i pun, u po-
cetku trbusast, tj oko sredine deblj i,
odraslijem se veCinom debljina nadole
spusta. Istobojan je s klobukom, samo
lOS svjetiiji . Od vrha nadole (cesto
skoro do dna, ail u najmanju ruku bar
do poloviee struck a) pruia se jedna
romboldna uzd.gnuta mreiiea sto na-
14
staj e kao od bijelih i ili ea; ove iiliee
starenj em takode poprimaj u nij anse
strueka, ali uvij ek ostaju svjetl ije od
podl oge.
Meso debelo, bij elo, pod koiieom
proieto bojom klobuka u blj edoj for -
mi , u strucku dosta tvrdo, u klobuku
puno mekse. Miris vrganj ski pri suse-
nju poprima i nesto opoj no, okus izra-
zito sladak, zbog veceg proeenta ma-
nitola.
Otrusina svij eti oiutomaslinasta.
Staniste. Najbro jnij e je zastupljen
kraj pitomih kest ena, zatim kraj hra-
stova, pa bukava. Voli suncana, trav-
nata mj esta, proplanke u sumi i rubo-
ve suma, eest o i do deset metara da-
lako u polju. Rado u pratnj i sa sivkama
(Russul a vasea), bi serkama (Amanita
rubeseens), a najradija s golenkama
(Amanita vaginata). Za njim se isplati
tragati i pod grmlj em s obja strane
ruba sume.
Rasprostranjenost. U svim kraj e-
vima gdj e raste hrast, kest n i bukva,
najobilnij e rada u Hrvatskoj i BiH.
Doba javljanja: V-VII, poklapa se
potpuno s razdobljem makova : i poc; o
nje i prestaje kad i oni .
Nacln prlpravljanja. Re epti br.: 1,
2, 4, 7, S, 11, 12 (su ' i se jos bol je od
jesenskog).
Napomena. Prolj etni vrganj smatra
se podvrstom jesenskog, B. edulis.
Nek.i ga i kod nas nazivaju .. Ii tnim yr·
ganl em" prema engleskonl, franeu-
skom i nJemackom imenu; ali, to ne

odgovara sasvim Cinjeni cama, jer se
kod nas ova glji va javlj a i do 45 d ana
ranije nego kod nasih sj evernijih su-
sjeda.
Ostala narodna imena:
Psenicnik, kras/ovec, poletni goban
Cepe d' ete (fr.) Eichens /einpilz
(nj.).
15

v
JABLANOVACA
Pho/iota (Agrocybe) aegerita (cy/indracea) Que/.
KLJUC
1. Klobuk velik, svijetao, skoro bijel
2. Strucak bez krljusti, s prstenom
3. Listlel I otrusina stnedi
4. Raste na drvetu
OPIS
Klobuk 5- 18 ern, kod rnladih skora
jajoliko ispupcen I sivkastosm d, kod
starijlh lelujasl o sve spljosl enlji i skora
bij el, odnosno svij ellokrern boj e s ne-
SI O srnedaslo tarnnijim lj emenom.
suh i vrlo l anke koi iee ko-
ja je eak sklona da ispuea na polj a iii
se rnrezasl o relj efno nabora, cesto s
mrlj ama boje rde sl o pOlj ecu ad nat-
kriljenih mu susjeda iii kad j e sli snul
uz drvo. Rubova ostrih, vecinorn malo
natkrilj enih nad lis l ice.
Listiei od bijelog preko sivog na
koneu postaju kao rda iii cokolada, uz
slrucak prlra Ii raYno, sa zupeem iii i
malo sil azni, prema dnu znatno deblji,
ne bas gustl, siroki do 1,5 em.
Strueak 12- 15/2-3 em, uzdui no
grubo vlakna I I mahom isprugan, ali
bez krljusli ; biJ I, no kod starijih nado-
Ij e, a od opalih spora po nj emu cesto
i elj elom duzinom smed, ponekad i la-
ko masli nast ; pun i tvrd pOpul dona,
vljuga.v Iii zavinul ako raste poslranee
debla, a I radb se raspucava vlaknasl o
iii Ijuskavo; na pI' sj eku pusl a prozimi
bezbojni sok i pod noiem skripi. Do-
Si a visoko nos. od bl ji prsten, no ovaj
s vremenom moze Isceznllil ih osl al i
polovlcan, okrnj n.
Meso snJezno, upadno bi jelo u klo-
buku I U gomjoj poloviei Iruc ka, u do-
nJoj zuckaslosmed . Miri s predlvno,
mai da naJpribll i nl1 na prosek iii erno
v.no. Tvrdo u trucku i za j elo strucke
odbaei ti .
Otrusina oje rde.
Stani Sle. NB razll cilom b jelogoric-
nom drvecu, i lvom I mrtllOrn, n jredi je
na l opoh, jabl anu I vrbi. ) ui njacka glj l_
II , voh l oplij • suneu ,zloiena mjesl a.
Raspro9trohjeno9t. U SllilYl
kr 101l1ma, no najlliso u jui nom. Pre-
16
tei no na nlZlm poloiajlma. Rast e u
skupinama, manje-vlse zbij enlm.
Doba jallljanJa: (IV) V-XII, na Sredo-
zemlju eijele godlne.
Nacin priprallijanja. Olla gljllla IIr-
hunske kllalitete pripravlj a se po re-
eeplima : 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8,

Ostala 118rodnB imena:
Topo/tics - Pivou/sde (fr.) - Siid/icher
Schiipp/ing (nj.) - Piopparello (r.) Se-
rs de chopo (sp.).
17

GRMOSCICA
Clitocybe tabescens Bres.
KuUe
1. Raate u grmollkim skuplnama s puna clanova
2. Llstlel bijell, ni zelenkastl nl smecfi
3. Strucak nema prstena
4. Klobuk osut Ijuspicama, bar na tjemenu
OPIS
Kldbuk, kod pojedinog primjerka 4- -
-7 (15) cm. Boje meda, iutosmed do
skoro crverikastosmed i Cisto smed,
ali pdhekad i tollko blijed da djeluje
kao bljel, vaCinom bliJedokoi natoiut s
Izbocl nol11 ha tjemenu ride Iii smede
boje; ova bOja u srednjoj zonl dolazl
od gustlh, sltnlh vlakana I Ijuspica, uz-
dlgnutlh, pohekad I usiljehlh, sve rje-
dih prema rubu I vecoj starosti. Klobuk
nlkad nlje nl plJoshat nl udubljen, nego
I u mladosll sa sredlsnjom Izboclnom.
Koi loa suha, nl Ijepljlva nl prozlma.
Rub Hlie Iscrtkan nl Iinearno urezah.
Li stlei se malo spustaju nlz strucak,
gustl, bljell sa mesnatlm tonom Iii I bez
u stllrosti mogu dobltl smede
III ride tockaste mrlje, no u osnovl
ostajU blJell,
StI'ucak 0-10/0,8-2 cm, moze bltl I
pun, I supljlkav, I cjevasto supalj. Vl ak-
nasto mesnat nl hrskavlcav nl drve-
nast. Nlje hi zijebast, nl uzduzno Iscr-
tkan, nl vretenast; pravl lno valjkast, tj.
nl zadebl jan nl suzen. Nagore
bllel, nadolJe smed. Bez prstena.
Mho u deblJem dljelu klobuka I
gornJem diJelu strucka bljelo, drugdje
smedasto proieto. Blagog okusa I
osvjeiavajuceg mlrlsa.
Otrualne bljela.
18
Stanl6te. Gljive rastu uvijek u grmo-
liklm skuplnama, pojedlnl struccl s klo-
buolma granaju se na strane Iz zajed·
hlckog sredlsta, all nlsu srasll. Ova vr-
sla raste na hrastovom I kestenovom
(rjede bukovom) drvelu, no to drvo
moze bitl, kao korljen iii rastrull panj,
I pod zemljom, tako da grmovl veCi-
nom rastu prlvidno na zemlji. Naj radlje
Izbljaju tlk uz panj.
Ovo je karak-
teri stlcna glJlva naslh krajeva I nl u
jedhoj drugoj zemljl nlje toli ko cesta.
Prij a joj I topllj a klima, tako da - ne
samo u nasoj unutrasnjostl I na Jadra-
nu - uspljeva cak I u Iropima.
doba javljanja: (VII) VIII -X(XI):
Necln pripravljanje. Receptl br. 1,
2,9, 10, 11. Mnogo se brka s puzl com
(Armill arlell a mell ea), jer I za puzlcu
kai u nekl grmosclca, a za grmosclcu
puzlca. No puzlca, uz druge razll ke,
Ima prsten na struCku. Po kvalltetl gr-
mosclca je Iznad bjelogorlcne, no Is·
pod crnogorlcne rase puzlce.
Os/ala narodna imene
Gmlace, bezobrocne slorovka - 01110-
cybe a pied nu (fr.) - Rlngloser He/li-
mesch (nlem.).

19

,
VRSOVNICA
Lactarius sanguifluus Paulet ex Fr.
KUUC
1. Ozlijedeno meso i listici ispuitaju mlijeko
koje je odmah, a ne tek nakon nekoliko sati,
zagasito ervene boje, kao osusena krv iii cak
i opeka
2. Gljiva je iznad 6 em velika i debljeg je mesa
3. Meso se drobi, krte je i zrnate strukture
4. Uspijeva kraj mediteranskih i
submediteranskih borova.
OPIS
Klobuk 6-18 cm; vecinom uvrnutih,
podvijenih, zlj ebovi tih i valovitih rubova,
iskrivljen i, naj cesce kod starijih, na Jednu
stranu izduljeniji; slabo ispupcen i ubrzo
tanjurasto iii Ij evkasto udubljen; za vlaz-
nag vremena sluzav, inac e suh s malo
hrapavom povrsinom i kao osut stucanim
staklom. Boje u nas veCinom skora (siv-
kasto iii srebrenasto) prljavo bijele, ali s
manje-vise narancastim primjesama, umr-
Ijano i zutom iii cak i priguseno ridom te
sa zelenim partijama, koje se mogu pro-
tegnuti c ijelom povrsinom. Preko polovi-
ce primjeraka ima i manj e-vise izrazene
koncentri cne narancaste zone (Iamnija
ad osnove). Sve su te boje neciste, raz·
livene, mulne i umrljane, lako da po njima
nikad ne bismo mogli naslutiti koliko je 10
ukusna gljiva.
listie; kod sasvim mladih zuc kasti, za·
tim sve tamnij e crvenkasti, kao meso pa
opolo v i n ~ , dok im konacno ne pri stupe
i sivosmedi tonovi, SIO zajedno daj e Iju·
bicasle reflekse ; i li sti Ci mogu pozelenj e·
ti, dijelom iii u cjelini. Prilicno su gusti, raz·
li eitih duzina, si laze mal o nl z strucak.
Mlljeko najobilnije istjeee na poprei: ·
nom prerezu iznad dna strucka, iz ranl·e.
nih listi ea i pod oguljenom kozicom k 0 -
buka. Stariji primjerci mogu o siromasiti
mlijekom pa se jedino vidi nj egova boja.
Odrnah je tamnocrvene boje, kao osuse·




na krv, gOl ovo smedecrveno ; nakon de-
sel ak minula i malo Ijubi caslo.
Strucak 3-7/ 1,5-3,5 cm, relali vno kralak
i debeo, kraCi nego slo je klobuk sirok.
Mesnal e, zul e iii svij ellol ila boje, na vrhu
skoro ci slo bij el, ali moze bili i zelenkasl ,
ceslo sa smedec rvenim i u svakom slu-
caju tamnijim jami cama. Zeleni sam po
seb, iii od pritiska prstiju. Pun s meksom
srzi, stariji moze bili i supalj. ali nikad vec
mlad , ni kad jako i d o dna; mlijeko je
samo u nj egovoj tvrdoj kori , tako d a sre-
dina ostaj e bij ela, kao i meso.
Meso bj eli casto do boj e maslac a, one
samo zapravo ne c rveni, nego se mlij e-
kom bo ji u sarama i l oc ki cama, i to naj-
prij e c rveno pa za t,m zeleno. Krlo, drob,
se osobit o u struCku. Okus sladak, mi ri s
vocni.
Otrusina svij etl ozuta.
Stani ste. Na krecnj aku pokraj borova
u travi, ali cesto i u dublj em sloju igli ca,
l ako da se ml ade , ne vi de bez razgrta-
nja. Na sunc anim, topli ji m mj estima.
Rasprostranjenost. U najvecim koli Ci -
nama kraj medi teranskih borova, ali zna
sa c rnim borom i duboko prodrij eti u kon-
tinent, recimo do Konji ca ii i Samobora, pa
i s unutrasnj e strane Velebita i Dinare. Na
Korculi dobro p oznal a , vrl o cijenj ena glji -
va pod imenom vrsovnica iIi Zrnoycica.
Doba javl janja: IX-XI, na Jadranu i c i-
jelu zimu.
Nacin pripravljanj a : 1 (samo Illl ade), 3,
5,6,7, 10, 11 . Kao i druge rUlni ce, n' posto
jc no val ja plrl at" postano gUlll a ta , bl ju
I va
Oslala narodlJa imena :
Jui njacka rujnica, dalma tinska rUJnlca,
i rnovcica - Lac/aire sanguin (fr.) - Sii-
dreizker (Iljem.) - Sanguinol ( Ia/.) - Vina-
der eslaper (" p.).


Dvadeset
savjeta
skupljacima
. v. .
I uZlvaoclma
gljiva
1. Uci se gl edal i i u Irazenju ne zuri.
2. Ne skuplj aj za jel o glj ive koj e dobro ne po-
znajes, a nepoznal e ne sut aj nogom.
3. Ne poklanj aj susj edu visak gljiva koje ON ne
poznaje, jet ce one najvjeroj atnij e i z Ivoje kotpe
prijeCi u korpu za otpatke.
4. Ne skuplj aj prestare gljive, j er te takve mogu
otrovali, ali ni premlade, j er se t akve mogu lazno
ptcdstaviti .
5. Ne vjetuj "poznavaocuu koj eg src tnes u sumi .
6. Ne vjeruj kumici da su glj i ve " julrosu ubrane.
7. Gljivu ne trgaj i ne cupaj , nego j e uvrtanjem
blago i zvuci - kako bi i i duce godine neslo na-
sao - ali j e i ne rezi na pola strucka.
8. Ne sl idi se da kroz grad nosi s korpu od pru-
ca, a meku ambalazu, osobi to najlon vrecice, i z-
bjegavaj k' o vraga.
9. Kod kuee ne oslavljllj gljive na hrpi, nego ih
rnzastri : l1il prozracnom i hladnom mjestu.
16. Sve 510 moi es danas pripremili, ne oslavljaj
za sulra.
10. Glj ivc ne nmociu, nego ih oCi sti nozem (naj-
bolje voe na lieu mjesla), i - ako 10 nije dosla
- hilro pod l ekucom vodom speri.
11. No odbaeuj ejevCiee, odnosno Ii stice podno
klobuka, ako su zdravi , ni prvi olkuhani sok, ako
se 10 i zriCilo ne propisuje - 10 je najdragoejeni je.
Naproli ", odbaci slrucke. ako su prelvrdi, i koi ieu
sesira, '/ "0 j e sluzava.
12, Gl. ivama ne dodavaj vodu - one je i bez
loga d0l' 0ljno i maj u.
13. /'IiI kuhaj ih dui e od 25 minula.
14. Nd soli glji ve pri j e nego slo su skoro golo-
ve. I
15. N, pripravljaj sve vrsle kao slo radi ,; s vr-
ganjima. Svaka Irazi svoj nacin.
17. Ne pohranjuj gljive u hladnjak, ni sirove ni
pripravljene - u prvom slueaju izgubil ce na oku·
su, u drugom mogu naskodili. Ako preoslane go·
lovog jela, slobodno se moie podgrijali i jesti (u
roku u kojem i jelo od mesa).
18. Ne uiivaj gljive u veliko; kolieini - lesko
su probavljive. Iz islog razloga dobro ih je slo j e
Inoguce vise usilnili. " za osjelljivije zeluee i
samljeli.
19. Ne uzivaj gljivc ako bolujes na jelri.
20. U slucaju Irovanj a gljivama, Ireba poduzeli
sljedece: pozvali Ii;eenika. a dok on se sligne,
uzeli sredslvo za povracanje i Ci,;eenje (vomilivi
i purgalivi), odnosno mljevenu ernu kavu i 510 vi se
bezalkoholne l ekuCine. Sacuvati osl atke konzumi -
ranih gljiva, kako bi se utvrdi lo koji je olrov po-
srijedi i prema lome odredila lerapija.

OSINAC
Suil/us (Boletus) luteus L. ex Fr.
KLJUC
1. Klobuk i veclnom gornji dio strucka s
prstenom sluzavi
2. Klobuk preteino smed, nikad cisto bijel, ni
crven, ni iut
3. Cjevcice i pore iute
4. Raste kraj borova.
OPIS
Klobuk 5 - 15 em; poluloptast do
blago isupcen, pocesto naginje si roj
izboci ni na tj emenu; sluzavo Ij epljive
koiiee, koja se lako guli u trakama ako
se potegne od ruba, a kad se osusi,
sjaji se ; u njoj kao da su urasli tamniji
snopovi vlakana. Boje je iuckasto, ke-
stenj asto iii cokoladno smede (u mla-
dosti, osobi to pokriveni, dij elovi mogu
biti mrljasto svj etlji i djelomi cno skoro
mli jecno bijel i), ponekad s daskom
maslinaste, sive iii Ijubi caste.

Cjevcice svjetlije su iii tamnije l ute,
kad prestaru posmede. Duge su izme-
du 6 i 15 mm. Pore sitne, oko pol a
mm, u mladosti ih zakri ljuj e zastorak
sto podsjeea na bi jelu krpicu i pruia
se od ruba klobuka do strucka' on
rjede, ostavl ja tragove i po
odozgo, cesee visi u dronjcima s ruba
klobuka, a redovito cini prsten na stru-
cku Cim se gljiva malo protegne.
Strucak 3- 11 /1 -3, bijel, starij i malo
pOl uti, odozdo i prestari posmedi. Ni·
je trbusast, kao kod vrganja, nego ci-
jelom duiinom jednako debeo; pun,
nema supljina u sredini. Prsten u po-
cetku bij el, zatim sve tamnije smed I
na kraju skoro crn (i tada uii). I on
bude prozirnom sluzi pokrivan I sivo
I)ubicasto nahukan.
Meso bi jelo i vrl o soeno, kod stari-
jeg se jako napije vode i lada iucka-
SIO IIi smedasto (tada nij e dobro za
uiivanj e); u strucku znatno tvrde nego
u klobuku; debelo, osobito u sredi·
snj em, ponekad skore kupastom di)e·
lu okusa kiselkastog, mlrisa
voenog. Kad se skuha, Ima okus I na
I na vrganle Isl odobno
zagasito (smedasto) iu-
Staniste. Kraj borova, na svim vr-
stama tl a, na svim nadmorskim visina·
lT1a, cak i s krivuljem povezan - ve-
u u mladim, odnosno svje·
lli)!m sastol,nama, no ponekad I ispod
Igllca.
.. Sirom Jugosla-
vi le, os 1m na )uznom i srednjem Jadra-
nu (od mora najbliie 20 km)
u javlj anja. Od V do XII , najvise
Nacin pripravlj anja. Ova vrganj ev-
ka, apsolutno ravnopravna pravom vr-
gan)u, moie sa. na iste naCine I pripre-
mlt, za )elo, Jedlno nl)e dobar za suse·
nle Receptl 1, 2, 3, 4, 7, 8, 11
Oslnla narodna imena:
M,aslenka, Ij epljivka, masle-
mc:a, m.asl em goban, sosnjik, sljivak. -
Cepe ,aune (Ir.) - Bull erpilz (nj.) -
Brown yellow Bolelus (eng.) Brisa lal·
58 (I.) - Moleric (sp.)
23

v
ZUTA
v
TRUBACA
Cantharellus Lutescens Pers. ex Fr.
KLlut
1. Klobuk i strucak postepeno prelaze jedan u
drugi, tvoreci oblik iuplje trube
2. S gornje strane klobuka smecfa, s donje
strane. kao i po strucku, iuta iii narancasta
3. S donje strane klobuka i dosta niz strucak
spuitaju se rebrasti uzduini nabori nalik na
listice, slabi i malobrojni
4. Raste na zemlji u gustirn grupama, sarno kraj
cetinara.
OPIS
Klobuk 3-7 (9) em, kao i kod Irube, in-
strumenla. poslepeno prelazi u SlruCak. S
jamieom u sredini, koja se raslom gljive siri
u lij evak i produbljuj e loliko da eij ela gljiva,
sve do dna. poslaje ejevoliko suplja. Ru-
bovi su mu izrezuekanl i valovi li, kao kod
salate endivi je na razlicite nacine uvrnuti
i izvrnuli, Ie nadolje opusleni (nisu vodo·
ravnog poloiaja). Boje je dosla lamno 51 -
vosmede iii ernosmede, ponekad i kesle-
nj asle i djelomieno mrljaslo svjetlij e, zal o
510 se na povrsinu prig use no probija i utll o
nj egove donje, himenijalne slrans, i mijesa
se s boj ama smedih lonova. Moze imal i
istobojne pahuljiee iii silne Ijuspiee po po·
vrsini. Vrlo je lankog mesa.
Plodnica 5 donje slrane klobuka poke-
zuje nadolj e usmj erene i (uglavnom u 10m
smj eru) usporedne i iliee, odnosno rebra-
sle nabore, koji nemaju, pOpul lislica (Ia-
mela), oSl,icu po hrbal u, nego su zaobl jeni
i lupi na vrhu. Ova uzdignuca preteino su
rij elka (razdaleki) i bla90 plilka, ponekad
samo kao zaeeei od ruba klobuka naglo
preslaju, a ponekad je eij ela donj a sirana
klobuka skoro ravna. U svakom slucaj u Ii
nabori ni su pravilni ni jednako dugi kao Ii ·
slici. Boj e SLJ prelezno i ul e, s primjesama
naraneaSle (kadmium), no ponokad i sivo-
plavieaSle iii eak i Ijubieasts.
Strucak naborima iSlobojan, kao i plod-
niea najcese podsjoea na boju uele ma-
,<:liee; l edino na dnu, u zemlji , ceslo bje-
heast. 3-5/0.5 1,5 em l1agore so siri. Gol
24
i gladak, no nerijelko i lij ebom uzduino
usjeeen l ako da se doima kao dvoslruk.
$upalj.
Meso bi jelo, a pod povrsinom i i uCka-
510, blagog okusa i inlenzivnog ugodnog
mirisa na cvat vocaka, po nekima na ma-
relicu, po drugima na ci met, po trecima na
vaniliju.
Otrusina svijell oi ul a.
Staniste. Samo u e",ogorici, eesee i
obilnije na vecim visinama, 1I mahovini i II
dublj oj sjeni, Irai i veliku vlagu - u gusli m
l bijenim kolonij ama. (Kako joj se najprije
razvi ja slrucak, u mladosli je lesko prepo·
>naj emo; kolonije joj se lada Cine kao je·
ievi olupl jenih bodlji. Tek kad lakav "bu·
sente iscupamo. odat ce je divan miris i
narancasloiulo mnoslvo nogu.)
Rasprostranj enost. Golovo u svim na-
sim planinskim podrucjima kraj jela i
smrca, ali u ni zinama i na Jadranu neobic-
no IYlnogo i kraj borova.
Doba javljanj a: (IX) X-XII.
Nacin pripravljanja. Re epli br. 1, 2, 9,
10,11, 12. limska Irubaca j e po mnogima
kvahtelnt Ja od svoje srodni ee IisiCiee u
svako.m slucajt. aromaticnij a i manj e i ilava.
Osobl lo pogodna da se uoeli zajedno s
druglm Ivrdim vrstama.
Os l818 narodna imena:
Z/atka, iolla trobenta - Chantarelle
jaunatre (fr.) - StBrkriechender Pffifer-
fing (nj.).

· : : : : - - - - ~ - - ~ - - - - - - - - - - - - ; 2 5

v
ZUTA
v
PUZEVICA
Hygrophorus hypotheius Fries
KLJUC
1. Sitnija gljiva, cijela sluzava iii bar slipava
2. Listici zuti, razdaleki i vostani
3. Klobuk smed s maslinastom primjesom
4. Raste kraj borova t ek poslije prvih mrazova.
OPI S
Klobuk 2,5 - 6,5 (9,5), vecinom oko
4 cm, najprij e skore polul optast iii cak
cunjast, no ubrzo spljosteniji, pocesto
i Ijevkasto udublj en, naj cesce s okru-
glastom izbocinom u sredini. Vrl o slu-
zav, S maslinastosmedim uraslim niti -
ma, veoma gustim i finim, na svj etiijoj.
zlatnoi utoj iii i utosmedoj osnovi, Ko-
i ica se skida do polovi ce, a kad se
za susni jeg, suncanog vremena posu-
si , dobiva tu i tame plamenonaranca-
ste
L
, mt:lj?'b" I" - " ,-, ,
I S lei 'i e I, zatlm sve ZUCI, stan)1 I
narancastocrveni, bar djelomi cno;
razdaleki, relativno debeli ; silaze ma-
nje-vise ni z strucak, Njei ni, dj eluju
kao vosak pod dodirom prstij u,
Strucak dug i vi tak : 3 - 7 (11 )/0,5-1
(1,5) cm, nagore postepeno i pomalo
si ri, Na bijeloj osnovi zlatnoi uto, a po-
cesto i karmi nnarancasto nahukan,
Takoder vrl o sluzav, a sluz se u naj-
debljem sloju okupi oko zone prstena
I ispod nje, Nikad nije supalj,
Meso bijelo iii i uto, zlatno pod ko-
iicom; tanko i mal o elasti c no u klobu-
ku, Bl agog okusa i bez miri sa
Olrusina bl)ela,
Sianisle, Kraj svi h vrst borova oso-
blto obilno u mladim, rj edlm I
Jim sastojinama u travi, I u borovima
sumama U bro)nirn kolonl -
Jama, ponekad na stotine komada na
dvades_ tak kv, I ko sitnll vr-
sta, zacas, dakle, moze napunitl kor
pu
26
Rasprostranjenosl. U svim nasim
predjel ima, i na pl aninama i u nizini ma,
i po otocima i uz obalu,
Doba javljanja, Desetak dana po-
sli je prvog mraza (X), XI - XII , na moru
i I, II.
Nacin pripravlj anja. Ova vrsta veo-
rna nj einog mesa sto se u ustima na-
presto topi, najprikladni ja je za juhu i
pirjanje, recepti 1 i 2, no odli cna je i
p0 3,9ill .

Osta/a IwrocJna imena:
Zmrzalka, pozna polievka - Hygropho-
re a Iflme/les jaunes (Ir.) - Frostschnec-
kling (nj.) - Pine- wood Hygrophorus
(engl.).
27

RUJNI
PEHAR
Sarcoscypha coccinea (Fr.) Lambotte
KLlUC
1. Crvena saJica na bijelom strucku
2. Plodnica s gornje strane sa Jice, u udubini
3. Raste na otpalim grancicama, upola ukopanim
u zemlju
4. Raste pretezno u proljece
OPIS
Klobuk, koji se u ovom slucaju zo-
ve apoteeij, mjerl 2 - 6 em u strlnu, i
0,5 - 2,5 u visihu. Ima oblik kuplee iii
casiee za liker, osobito zajedno sa
struckom. U nUl rini, gdje j e smj estena
plodnica, zarko Je ervene boje, kao
rubin, svjeza krv, ruz za usne iii 8krl el.
Prili cno udublj ena te nas moze za ki-
8nih dana ponudlli i pi cem. Rubovi su
joj prema unulra uvrnuti. Crvenil o joj
je uvij ek raskosno i gotovo treplavo
zracece. Vanj ska slrana je bij ela od
guslih dlaciea, odnosno zrnaea, krup-
nijih uz dno - no i pod tom bij elom
podlogom unularnj e erveni lo se vise-
manj e probi ja, osobito ako je glj iva
28
promocena. Kad se osusi, raspueava
se ervena povrsina linearno te se is-
pod nje vldi bij elo meso.
Strucak , - 4 (7)/0,3 - 0,7 em, iSl o-
bojan, no takoder obrastao vrlo krat -
kim bijelim i polegli m dlacleama. Na-
gore se sirl, jer poslepeno prelazi u
klobuk.
Meso bljelo, vostano, elasticno i
malo zil avo, slatko i bez miri sa.
Otruslna bljel a, Izlijece U obl acima
iz nutrine caslee.
Stanlste. Raste Iskljucivo na u zem-
Iju ukopanlm grancieama, maksimalno
B em debellm radiJe na tanjim, osobi -
to od johe (i atae) I bagrema, no I lipe,
IIj eske, gloQa, pa I kupine - vecinom
po vise pnmJeraka na istoj granclei.

Zallcemo JO I pokraJ snlJega kOJi kop-
ni.
Rasprostranjenosl. Dok Je u Ino-
zemstvu rij etka. u nas Je vrlo cesta, a
u nekim predjelima cak I masovna,
osob,to po vanjsklm rubovlma sume,
gdje prevladava bag rem III IIJeska, iii
uz potoke, gdJe Ima johe Posvud , ali
moida nlgdJo l ollko kollko u naJslroJ
okoli ci Zagreba.
Doba javlj anj a. Izn"nno u kasnu Je-
sen, cesto za lopllJlh Lima, redovi lo u
prolj ece, i to nadmorskim redom kako
se 10pi snlJeg
Nocin pripravJj anja: 7, 5, 10, 11
Tko vol I da sa malo gricka-
nJom I konzislonlniJim zalog8Jom, ui,
vat co u ovol gilivi osobllo ako 18 prul
hod no I zabnl kao salalu SvoJu
divnu boju zadriava u potpunosll i
kad se skuha, pa se moie njome gar-
nlrall pladanj salate uokolo, onako ka-
ko 10 radimo sa zelenom salatom ill
rolkvicama Inace sluii i kao ukras :
granc.ce na kOJlma su izrasle, ukopaJu
se u lonac sa zemlj om do dna njiho-
vog strucka Ie ako se zomlja redovlto
via ii , mogu se odriati i do mjesec da-
na DonJI dlo strucka je preiilav za
Jelo Ok us skuhanih salica Je Izrazlto
slada' , pOpul secora
Ostd/a narodnn imenB
Skrla tna casicq - Pezize acar/ate (/r.)
Zinnoberroter Kelchbecher/ing
(njem.).
29

30
ZILASTA
TAVICA
Disciotis venosa (Pers.) Boudier
KLJUC
1. Cijela gljiva kao saliea, tanjur iii tava sto
izravno iii s kriljavim struck om na zemlji leii
2. U udubini smeda, izvana prljavo bijela
3. Gljiva veca od 5 em
4. Svjeie meso mirise jako na klor.
OPIS
Apotecij , gornji dio glji ve s donj e
sl rane se u eentru suzava kral ko, u
neSlo nalik na strucak.
Si rok je 5- 15 em, a visok samo do
2 em. Ponekad se ova taviea izvrne,
tako da poprirni oblik okruglasl e ploce
iii cak, malo ispupcena, klobuka nalik
na druge. Rubovi su pretezno uvrnu ti,
ali se i isprave kod neki h, osobi to sla-
rijih primjeraka, Ie postanu valoviti . Iz-
nutra, l aviea je somotne povrsine (hi -
menijalni sloj), zilasta iii bubulji cava ;
tek iznikla, moze biti i iznul ra bijela, no
ubrzo i uckastosmeda, pa sve tamnija,
ervenkasto do cokoladnosmeda. Izva-
na je bjelicasla, provodnj ena i stara
postaje sivkaslo oker iii cak i smeda.
Povrsina vanjskog sloja je si tno zrna-
tao
Strucak samo iznlmno visi od 1 em,
obi cno ni toliko, ponekad se Jedva
moze i nazri/'eti ; debeo do 2 em u
gornj em dije u, gdje prelazi u »klo-
buk ... Kako Je i kad je duzi say ukopan,
eijela taviea uvi j ek polij eze po zemlji.
Bljel je I zlj ebasl, pun iii komorasto su-
palj (ne kontinuirano). Lli jebovi Ci ne
uzdignule dij elove nalik zil ama, otud
ime glji vi.
Meso bijelo iii, provodnj eno, sme-
dasl o, vrlo lomljivo, voslane struklure.
Ima jak i vonj na klor,
odnosno zavelsku vodu. j e
da taj neugodan rniri s smj esl a isceza-
va ei m se l aviea baei u lavu Ie kuha-
njem popri ma novi, iz osnova drugaCi-
jl, na smrcka I vrganj a istodobno.
Otrusl na bij el , zapravo bezbojna
diie s!" kao di mni si gnal i, u navralima:
elm glJlvu uzmemo u ruku iii Je sa sJe-

novi l og mJesta pomaknemo na sun-
ce.
Staniste. U parkovima, duz l ekuCi-
ca, po obalama gdje ima pijeska, ce-
sto cak i na sljunkovilom tlu, rado na
glinenom, po usjeci ma putova i krce-
vinama - iako nije mikorizom vezana
uz korijenje drveca, u blizini mora bili
bar nekakvo drvo (radi hlada?), tako
da je cesto tesko zapazimo pod 11 -
seem. U veeim grupama, svake godi-
ne malo dalje od proslogodisnjeg 10-
kal il eta. Gol ovo redovilo zajedno sa
smrccima i tame gdje uspijeva pod-
ble!.
Rasprostranj enost. U sjevernlm I
zapadnim dijelovima )ugoslavlJe, tame
gdj e hoce - nij e rijelka, gdje neee -
nema je ni za lijeka. Uz Savu. Dravu
i Dunav, cijelim njihovim duzinama to-
ka, mozda je najmasovl1lja.
Doba j avlj anj a: (II) III -V.
Nacin pripravlj anja. Jedna od l1aju-
kusnijih gljiva uopee, najbolja ako se
lagano pirja u vlastitom soku dok se
ne zgusne, odlicna i za sosove. Re-
cepli : 1, 2, 3, 9.
Napomena. Na drugOI sli ci vidl se
primjerak koji j e i odozgo loliko zilaslo
nabran da 10 sli c i na reljefnu mrezicu.
On pripada jednoj formi zilasle l avice
koja se znanslveno zove reticulata
(»mrezasla«). Jednako ukusna.
Ostala narodna imena:
ii/nata casica (ponvica) Pezize veinee
(fr.) - Morchelbecheriing (njem.).
31

v
DURDEVACA
Calocybe (Tricholoma) Georgii (gambosa) Fr. ex Clusius
KUUC
1. Ustii:i (Iamele) skoro bijeli iii vrlo svijetlokrem,
nikada ni ruiicaste, ni sive, ni smede boje
2. Strucak ne nosi ni gore prstena ni dole
ovojnice (>lcizmice
u
)
3. Meso nije ni lomljivo ni tanko, a mirise jako
na brasno
4. Gljiva raste u proljece u travi, u kolonijama
koje cine kruine iii polukruine formacije.
OPIS
Kl obuk 4 - 15 cm, bj elieast,
dooker, sivkast, sivkastooker, najce-
see krem iii kao vrlo svijetla bijela ka-
va; eesto kapljasto izbusen iii u sred-
nJem dijelu s jarkom u obliku potkove,
ponekad tu i malo lila. Sve gornje ni-
janse toli ko su svijetle, da izdaleka
dJeluje kao bijel. Poluloptast, pa ne-
pravilno izvi jugan, uvij ek ispupeen, ni -
kad udubljen. Rubovi podvrnuti. Kozi -
ca se ne dfl zguliti, puca, jer je vrl o
tanka; ali se zato moze lako sastrugati
(kako se ne bi morao prati). Mnogi klo-
buci srastu, jer rastu vrl o zbijeni.
ListiCi, istoboj ni, jos svjetl iji, gusti
tanki, uski (samo par milimetara), pred
struekom tvore jarak ii i zubac.
Strucak 4 - 8/ 1 - 3, skoro bljel, gol,
ponekad vlaknasto iskrzan, uzduzno
i lj ebovit, pun, tvrd.
Meso debelo, tvrdo (eak i kad se
skuha), krto, loml jivo i drobivo, za vlaz-
nijeg vremena prugasto-zi li easto tam-
niJe Okus svLeze kra-
stavce, mlriS Jako na brasno. Cak I mi -
celiJ miri se na brasno toliko prodorno
da se moze kroz zemlju osjetiti ; odat;
gdje zivi.
? _trusina sVljetiokrembiJela, nikad ni
ruzlcasta nI smeda.
Staniste. UsplJeva u polpma s dLl -
bokom travom, vrlo rado u voenJaci-
32
ma, zatim na proplancima, rubovima
sume i pod razrijedenim grmljem, i u
parkovima, gradeei svojim brojnim ti -
jel ima polukrugove, lukove, odnosno
vrzina kola, potpune krugove, oko ko-
jih je trava tamnije zelena i bujnija, ta-
ko da se vee i izdalje moze odati;
istodobno i u pregrstima i kupovima
od po nekoliko komada, dok cijeli krug
broji i na vise desetaka.
Rasprostranjenost. Sirom nase
zemlje, i u ravnicama (eak i moevar-
ni m) i na planinskim livadama ; i ja-
<;I ransko podrueje. Ipak, Gini se malo
ceseom u sjevernoj polovici nase
zemlje, a najmasovniJom u Panonskoj
nlZlnl.
._Doba javljanja: (III) IV - V (VI), sto
Vise, to kasni je.
. Nacin pripravlj anja: POI'edinci, oso-
blto Francuzi, koji vole ma 0 tvrde me-
so, cljene durdevaeu vise od vrganja.
No_ da tako visoku kvalitetu po-
stl ze ledlno ako se pripravi na rostilju,
recept 5. Inaee, odliena /'e i przena i
pohana, recepti 3 i 4, ma 0 manj e pir-
Jana, 2, I na Juhu, 1. Moze i 11.
Oslala narodna imena:
Durdevka, ranka, prusnicn, jurjevka -
M,?usseron vrai (fr.) - Mairillerling
(nlem.) - SI. Georg's Mushroom (eng,)
- Maggengo (Ial.).

33

KLJUC
eRNI
VRGANJ
Boletus aereus Bull. ex Fr.
1. Koiica klobuka suha i barsunasta (ne glatka),
cadavo iii cokoladnosmeda, skoro crna
2. Po strucku smeda mrezica od vrlo sitnih iilica
na smedastoj (a ne bijeloj) osnovi
3. Pore vrlo sitne, kao tockice, i dugo bijele, na
koncu ride
4. Javlja se samo za vrucih mjeseci
OPIS
Klobuk 5 - 15 (20) em, u mladosti
barsunaste povrsine, u starosti bar u
udubinama. Polulopt asto ispupcen,
zatim spljostenij i dok skoro ne posta-
ne ravan. Pr etezno tamnosmed, s
broncanim, i utim, maslinastim ii i Ijubi -
castim primj esama, ali i bez njih ; ce-
sto prosaran svjetliji m tonovima, kao
da oker, preko kojega je nanesena
34
sepia, Iu i lama probija. U slarijoj dobi
cesto s pukotinama iz kojih izbija bi -
jelo meso.
Cjevcice dugo sivkastobijele, tek
pOlk raj zute pa zutozelene, duge iz-
medu 1 i 3 em, oko Slrucka cine jarak
(tu su, nai me, krace). Pore istoboj ne,
vrlo sl tne, u mladosti c ak i zacepljene.
Strucak 6 - 10/2 - 4, na »Irbuhu«
(sredisnj em dijelu) i do 8 em, smedast
u l onovima klobuka, no svjetl ije, nosi,
..

bar u gornjoj polovici iii na vrhu, tam-
nije smedu linu mrezicu; inace gladak,
pun.
Meso b ~ e l o , i pod kozicom; debe-
10, jedro i cvrsto, tvrde nego kod dru-
gih vrganja i mnogo rj ede c rvlj ivo.
Okus na ora he, miris, osobito pri su-
senju, vrlo lin.
Otruslna smedemasl inasta.
Stanlste. Crni vrganj je vezan za
listopadno drveee, u prvom redu hra·
stove, zatim kestene i, ponekad, bu-
kve. Vol i toplije zone i suncana mj e-
sta, osobl to na krecnjaku. Tako, ako je
na veeoj visini, tad bira iskljucivo jugu
okrenutu stranu.
Rasprostranjenost. U svim nasim
republikama, ako zatece gornj e uvj e-
teo Mozda najvise u Hercegovini, no
obi lato i u nizijskoj Hrvat skoj, Vojvodi -
ni i Srbiji. Uspijeva i na moru pored
crnike (Quercus ilex). .
Doba javljanja. Na moru i u Herce-
govini vee od V pa do X (XI) - inace
samo u Ijeto, prvenstveno u VII.
Naeln pripravljanja. Crnoga mnogi
vise c ij ene od drugih vrganja, j er go-
tovo ni kad nije l oliko crvlji v, a kad se
skuha, meso mu nije sluzavo ; k tomu,
Cini se, i po aromi j e za nijansu bolji .
Recepti : 1, 2, 4, 7, 8, 10, 11 , 12.
Oslala narodna imena :
Ljelni vrganj, ajdovee, crni jurcek, erm
gobsn - Tel e de negre (fr.) - Bronze-
rohrling (njem.) - Brisa mora (Ia/.)
NA1CESCE PREDRASUDE U
VEZI S GLlIVAMA
U veli s gljivama vel ik je broj predra-
sud a i krivih predodi aba. l edna od njlh je
da su sve gljive - osim dvadeselak je·
sl ivih - olrovne, a medu otrovnima golo-
vo sve la livol opasne. Stvarno stanje je
golovo sasvim suprotno. Kad sve sabere-
mo, vidjel cemo da medu svi m vrslama
gljiva otrovnih nema ni dva poslo.
U nasoj l emlj i ima oko 4000 visih glji -
va, tj . onih koje se 1I10gu vidjeti golim
okom. Medu njima je ogromna vedna, go-
lovo celiri pel ine, nejesl ivi h, ali i neolrov-
nih vrsla. One se ne mogu konl umirati iz
jednog Iii islodobno vi se slij eded h razlo-
ga: iii su prelvrde i neprobavlj ive iii su
preljule, odnosno loseg ukusa, iii su pre-
silne, odnosno neuglcdne da bi ih se is-
platilo skupljall .
Oko 20 posl o, slo lnaci oko 800 vrsla
gljiva, jestivo je. Od njih moi emo slolinu
vrsla uvrsl ili u prvu klnsu, 150 u drugu,
oslale u Ireeu i celvrtu
Kod nas raste 70 atrevnih vrsla. Medu
njima su 24 smrlonosne (0 njima, osim 0
.dvije, pisali smo poscbno; u ovom Kalen-
daru se ukaluje on brajeve .. Vikenda.),
sesl vrsla su tele olrovne i one mogu
same iznimno, Ij . kod djeee, staraea iii •
bolesnika, ilalval i koban ishod, 25 vrsta
su lakse atroyne i ni su opasne za zivol.
Ovom broj u mogli bi smo dodall jos 15 vr-
sta koje su atrovne samo sirove. a inace
cak odlicne la jelo. Sve 10 zaj edno dnl
. brojku 70.
Medu olrovnima same mali broj vrsla
je rasiren i cest, vecina vrsla je rijelka,
pa i vrlo rljelka. Najgora je slvar slo je
medu cescima i najopasnlja - zelena pu-
pavka, Amanila phalloldes.
Poslojl, dakako, i pedeselak tzv . .. sum-
njivlh vrsla .. , koje jos nilko nije kusao I
za koje u lileraluri pise .. vrijednost nepo-
inala ... Njih se treba cuvali koliko i onih
la koje je ulvrdeno da su olrovne, prem-
o da ee se vjerojalno i za veeinu lakvih
ulvrdili da nisu otrovne.
SIO se moguenosl i prepoznavanja
olrovnih gljiva i njihova rallikovanja od
jeslivih tice, Ireba odmah kalegorlcki reci
da nema nikakvog unlverzalnog kljuca i
nikakvog opceg l naka po kojem bi se sve
olrovne vrsle mogle svesli nn zajednickl
nalivnik. ledino slo se moze i slo, Istina,
slojl vise Iruda, 10 je da se svaka olrovna
I sumnjiva vrsla posebno upolna.
U ovom pogledu poslaji sila predrasu-
da: mnoge od njih uzele su I mnogo iivo-
' .
Nasl.wak na sIr. J7
35

36
GOLUBACA
Russula virescens Fr. ex Schaeff.
KLJUC
1. Oko strucka nema ni prstena ni prizemnu
ovojnicu
2. Povrsina klobuka suha, raspucava se u polja
zelene boje, tako da djeluje kao krastava.
3. Meso kruto, suho i drobivo.
4. Listici bjelicasti, odozdo gledani reflektiraju se
kod starijih i mao roza.
l

OPIS
Klobuk 6-15 em, u mladosti skoro
poluloptast iii cak i kao dvije trecine
lopte, tako da mu se rubovi skore spa-
jaju sa struckom, zatim dugo vremena
jastucast, na kraju u sredini i mal o
udubljen; i mladi primj erei mogu na
tjemenu imati manju rupi eu. Osnovna
boja je poput trave koja se pocinje
susiti; toj boji mogu pristupiti, a pone-
kad je i sasvim zamijeniti, jab oker iii
smedi tonovi , a nerijetko i eij ela povr-
si na izblijedi skore do bijeloga. Koii ca
se tu i tame raspueava na manj e iii
krupnije odjelite povrsi ne - pahulji ee,
Ijuspice, zrnca, krpiee, krljusti - koje
mogu biti u gornjim bojama. Rubovi su
tupi, kod starijih ponekad i linearno
urezani, a koiiea se moie sama od
sebe povuci od ruba.
ListiCi blijedokrembjelicasti, ne bas
gusti, lomljivi i drobivi . Ponekad se ra-
cvaju. .,
Strucak 3-8/2-4 (5), valjkast iii s oba
kraja suien; bijel, gol, tvrd i pun. Kad
je mlad, duii je nego sto je klobuk
si rok, kad odraste, obratno.
Meso bijelo, tvrdo i vrlo kruto, dje-
luje suho i zrnato, pod prstima se mr-
vi , slatkastog mirisa i ugodnog okusa
na Ijesnjake.
Otrusina bijela 5 lakom krem pri -
mjesom.
Staniste. Kraj hrastova, bukava,
breza i jela, rado u travi , a na krcevi -
noma najmasovnija. I u i u
brdskom, i u planinskom pojasu.
Rasprostranjenost. Si rom nase
zemlje, osim u Dalmaeiji i na Crnogor-
skom primorju.
Doba javljanja: VI -IX (X).
pripravljanja: 1, 2, 3, 4. 5, 6,
7. 10, 11. Moie se jesti i si rova.
Os/ala narodna imena: zeka, blavijenka,
golobaca, kraso/lea - Pa/ome/ (fr.) -
Griinsehuppiger Taubling (njem.)
Greenish Russula (eng. ) - Verdone
{la/.} - Cualba /lora (sp.).
NAJCESCE PREDRASUDE U
VEZI S GUIVAMA
Nasl avak sa sIr. 35
tao Medu njima navedimo najeesea i naj-
pogubnija pogresna vjerovanja:
1. da su otrovne gljive one koje mije-
njaju boju na dodir iii na presjeku. 1st ina
je, medutim, dn ima i jestivih koje mije-
njaju boju, ali i, sto je vai nije, olrovnih pa
cak i smrtonosnih koje boju ne mijenjaju
nimalo.
2. da sok olro.nih gljiva pri kuhanju
polamni srebmu i licu iii novcic. Istina je
da ima dosta otrovnih glj iva koje to ne
Cine i, obratno, jesl ivi h koje se !ako po-
nasaju. Najopasnij a od svih, zelena pu-
pavka npr., ne mijenj a boju ni sama ni na
srebru.
3. da su olrovne .one koje su iivih ba-
ja, osobito crvenih. Cinjenica je, medutim,
da boja nije nikakav znak za olrovnost,
da, recimo, mnogo vise olroynih gljiva
ima bijelu boju nego crvenu; golovo u .
svim bojama ima i olrovnih i jestivih vr-
sla. .
4. da ni iivotinje ne jedu olrovne glji-
ve. Opasna predrasuda: ima nekih iivoti-
nja koje su imune na neke otrovne gljive,
a Ijudi nisu (kao i obratno), pa cak,i zelenu
.• pupavku jedu puievi i zecevi bez
posljedica. Oakle, kad vidimo tragovezu-
biea iii ad puieya oglodane gljive, to nas
ne smije zavesti. .
5. da se i najotrovnije gljive mogu uei-
niti jestivima ako se vise pula prokuhaju,
, odbacujuCi im sok. To u nekim slueajevi-
ma . pali .. , ali u drugima ne: zelenu pupa v- .
ku nikakav po stupak ne moie osloboditi
otrova. .
6. da otro)lnih gljiva ima samo u jesen.
Netoeno, jer vee u proljeee ima nekoliko
olrovnih vrsta, a da ne govorimo a Ijetu . •
Na morn ih ima i zimi . - _ . - I
Nikakvog, dakle, nema ni naeina ni
znaka po kojem bi se sve otroyne gljive
mogle unaprijed kao takve prepoznati niti
ima ikakye procedure kojom bismo sye
olrovne vrste bez izuzelka mogli pretvo-
:rili u neopasne. Aka nijedna drug a, lalal-
nn iznimka ce uvijek biti zelena pupavka
. i njene bijele srodnice.
Koristi jedino: svaku otrovnu i .. sumnji-
vu" vrslu dobro upoznati pulem dobrih
slika i delaljnih struenih opisa. Ne svoditi
svoj nadeni primjerak na najslicniju vrstu
'.,. aka sa ne slaie jedan jedini podatak
. i,zmedu njih dvadeset - ne ,iski,ati. Po-
,,. gotovo, ne oslanjati se samo na slike, jer, .
bez obzira na 10 sto one veCinom nisu
savrSene, mnogi podaci ceslo i kljucni, ne
mogu se vidjeti. Zato su temeljiti opisi
as znaeajniji. Poeetnik najbolje neka ne
dira cijele rodove - kao slo su cjepaee
(Inocybe), koprenke (Cortinarii) il povoj-
njace (Amanitae) - u kojima ima puna
otrovnih iii sumnjivih vrsla. Syaki solidni
priruenik upozorit ee tilaoea na sve te
podozrive vrste, podrodove i rodove.
37

1. Juha od gljiva
U juhu idu gotovo_ sve vrste a
najbolj e je, a to vazl I za
pripravljanja, kad se pomlJesa. sto vi se
vrsta. Najbolja juha kOJu sam Ikad Jeo,
sastoji se od 16 vrsta.
250 9 gljiva, 2 jusne zlice maslaca, 2
jusne zli ee br':l sna, pol a glavl ee crve-
nog luka i nesto .manJe blJelog, 1 re-
zanj lim una, 112 sall ce kl selog vrhnJa
i 2 - 3 zumanca.
Maslac rastopiti, izmijesati ga s bra-
snom, dopuniti vode, (iii, jos bolje, me-
snog soka) da to prekrij e i na tihoj
vatri kuhati 5 - 7 minuta. Na drugu
stranu oeiscene i isjeekane gljive pir-
jati 5 minuta na zaprsei s lukom i limu-
novim sokom, zatim ih prebaeiti ute-
kucinu, vrhnj e zamij esati sa zumanjci -
ma i umutiti juhu. Na kraju dodati sol.
2. Gljive
na gulas-
(pirjane)
Gotovo isto sto i za juhu, samo se
manj e dodaje vode, izostaju jaja, a u
zaprsku se stavi i mlj evena paprika.
Najbolj e je da se glji ve dinstaju u via-
stitom soku, pa ako se zgusnu prije
20 min ut a kuhanja, dodati tek toliko
vode da ne zagore.
3. Przene gljive
Kod nas se gljive gotovo nikad ne pro
ie. A ima ih koje ni na jedan drugi
naCin nisu toliko dobre. Vazno je da
se maslac iii ulje veoma jako ugriju,
tako da se oko vanjskog sloja stvori
kora, ona ce saeuvati i soenost i aro-
me gljive, i ujedno spri jeci ti da se pre-
vise napiju masnoce. Tek posto se
skmu s vatre, posoli" i pobiberiti.
38
4. Panirane (pohane)
gljive
Gljive dobre za prienje mogu se i kao
becka snicl a uvaljati u mrvi ee i jaja,
sto igra takoder ulogu kore. Rei u se
uzduzno na reznje od po 1 em deb-
Ijine, umoee u jaja pa zatim mrvi ce od
kore bijelog kruha i u vreloj masti pr ze
s obj e strane. Garniraju se komadima
li muna, rajcicom i zelenom salatom, i
na kraju pospu kaparima i persunom.
5. Gljive na rostilju
(gradelama)
Nezaboravni je okus i aroma nekih
gljiva na rostilj u, u prvom redu smrca-
ka, rujni ca, durdevacka, jablanovaee,
pa i mladih vrganj a. Treba naulji ti re-
setke i s vremena na vrij eme perk om
premazivati uljem ci jele sesire i stru-
eke sa strane. Prethodno se mogu
poprskati i konj akom, a kad su sa svih
strana lij epo zarumene, posuti solju i
biberom iii solju i paprikom.
6. Gljive na raznj u
(pastirski nacin)
Na raianj (stapice) nataknu se nai-
zmj enicno kriske gljiva, slanine, luka iii
rajcice tako da uz svaku krisku gljive
stoji obavezno i komad slanine, jer
slanina ne samo da izvlaCi Ijutinu nego
i ravnomj erno zamascuj e gljivu i prij e-
ci da se sasusi.
7, Gljive
na sumarski nacin
Samo deblji sesiri razlici tih gljiva stay·
Ijaju se na maslaeem premazanu for-
mu u pecni cu i preliju rastoplj eni ma-
slacem. Pred kraj se posol e, pobibere,
a izvadene pospu i zacinskim svjeiim
Iravama.

I
-
8. Gljive pecene
u glini i pepelu (nacin
Pueblo Indijanaca)
Narod Pueblo iz Juzne Amerike zna
za oko 6000 recepata za gljive. Oni,
npr. lednu vrstu svog vrganja, Boletus
Loyo, uvijaju u aromaticno lisce nekih
biljaka .. Zatim ih motaju u koru drveta,
IskopaJu lamu u zemlji stave paket u
i pokriju vrelim kamenjem. Tako
gll,ve, samo na vrelini i u vlastitim pa-
rama,. bez_ nep.osredne vatre, mogu
razvltl I sacuvatl svoje specificna miri-
se. U nedostatku tih juino-americkih
trava, ociscene gljive moiemo popr-
skati armanjakom, likerom maraskino
iii prosek om te pustiti jedno vrijeme.
Zatim se obloze menton, iii metvicom
i uviju u srebrne folije. Preko toga
o?lijepe glinom i 30 minuta peku u
uz.arenom pepelu. Tek kad se slojevi
sklnu, pospu se solju i paprikom.
9. Om let
(a la Audrv Hapburn)
Za om let su pogodne gljive intenziv-
nog mirisa, kao npr. trubace iii smrcci.
Na 300 9 gljiva potrebno je 125 9 ma-
125 9 masn_oQ sira, 8 jaja, 2 ili-
clceparmezana I sallca vrhnja, par ka -
pi _l:J.'J,elog vlna te malo soli i bibera,
OClscene i vrlo sitno isjeckane gljive
p,rlat, u vinu i vrhnju 5 - 7
JaJa IstUCl, pobiberiti, posoliti i
Ispwtl na maslacu. u vreloj tavi. Ispu-
gljlvama, prevuci omlete slojem tu-
cenog vrhnJa, obloiiti s nekoliko krisa-
ka slra" zatim jos ostalak vrhnja staviti
I pOSUtl parmezanom. Staviti u
pecnlcu dok se ne uhvati kora.
10. Salata od gljiva
Za salatu pogodne su samo vrste tvr-
dog mesa. I ovdje je dobro mijesati
vise vrsta. Isjeckane gljive bace se u
kipucu vodu i kuhaju bez ikakvog do-
datka 25 minuta. Ocijede se i ostave
da se potpuno ohlade. Tada se zacine
kao i zelena salata: solju, limunovim
sokom i uljem. Isto se mogu prirediti
i gljive koje su dobre sirove. Isti nacin
bez kuhanja.
11. Uoctene gljive
Vrste dobre za salatu i za siliranje do-
bre su i za kiseljenje u staklenkama,
takoder za zimnicu. Evo jednog od vi-
se naCina. Gljive ne sitniti, osim krup-
ne na krupne komade. Kuhati ih najpri -
Je u vodl 10 - 15 minuta. Iscijediti i jos
5 minuta kuhati u marinadi od 2/3 vin-
skog octa 1/3 I vode, u koje smo sta-
viii malo soli i malo seeera, 1 glavicu
crvenog luka, lovorov list, pola limuna,
par zrna bibera, 3 karanfilica i po zelji
estragona. Gljive se ponovo ocijede i
stave u sterilizirane staklenke. Zatim
se marinada jos jed nom prokuha,
ohladi ' i prelije preko gljiva. Steklenik
se hermeticki zatvori.
12. Sasusene gljive
Gljive ne prati, nego nozem oCistiti,
izrezati na kriske od otprilike 1 cm
debljine, stavi ti u mrezice i susiti na
suncu, zraku iii kraj stednjaka. (Kad u
vrlo vlainom periodu gljive treba na-
glije susiti, najbolji su kaloriferi i grija-
lice s otvorenim iicama). Gljive treba
postaviti na metar daljine. Temperatu-
ra ne smije prelaziti 40 supnjeva. Kad
se drobe pod prstima, tek tada su do-
voljno suhe. T reba ih pohraniti u her-
meti cki zatvorenoj posudi. Najbolje
stakl enoj. Dobro susene, mogu se u
avanu stucati u prah te u tom obliku
dodavati kao zaCi n svakom drugom
jelu. Prij e upotrebe suhe gljive mociti
5 do 6 sati.
GUllVAItSKI VI KENO
Glavnl I odgoyoml
uradnlk
SOUR .Vjesnlk.
OOUR IRI,
nsak: RO 6laYiarske
djelatnoati. Banik.
agrab
Mlljanko SRDIC

Takat i llike:
IVAN FOCHT

Grall6ka radakcija:
Marljan ZUPAN
Zlatko VRABEC
Naalovna stranlCII:
VRABEC
39

sv JElll
'"
MRC K
Morchella esculenta
Pers. ex St. Amans
1,.,,-
1
Tesk o j e medusobno razllko'l ati vr-
ste smrcaka, ali t o za sl adok usea
nista ne znaci, je,·, prvo, !ivi smrcci
su vrhunsk a del ik :.tesa i, drugu , la-
k ~ j e utvrditi d a Ii se radi 0 jednom
smri::ku. Nairne, svim vrstama
smrcaka - pa bili oni m'a koje boj e,
bili okrugli, 5iljati iii jajoliki - slloj -
stveno je da po eijeloj slIoj oj »gl avi«
nose mrezu unak rsnih i uzdignutih
rebara izmedu k ojih nastaj u jamiee,
tako se doimlju poput pcelinjeg sa-
ca.
Na slikama j e pri kazan svijetli
smrcak , iiirom Jugoslavi je na;za-
stupljeniji. Usprkos na5em imenu, "
mladosti je u jamieama skoro ern, a
samo su mu rebra L:;el a (sl ika go-
re). Tek k ad poraste, postaje uistinu
slIijet ao, zuckast (sl ika dol je).

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->