*

Petra tefek Tamara peranca Magdalena Pavlakovi Marija Helena Varjai

*Osteoporoza je bolest

koju karakterizira smanjenje gustoe kostiju, uslijed ega kosti postaju porozne. U tijelu oboljelog se smanjuje koliina kalcija, koji osigurava vrstou kostiju i kotanog tkiva, koje osigurava potporu kostima. Tako su kosti oboljelih od osteoporoze izrazito krhke i osjetljive na traume, te sklone estim frakturama. Bolest je esta i zahvaa najee starije osobe, a osobito ene (u 75% sluajeva).

*Osteoporoza esto protjee bez

simptoma, dok se ne ponu dogaati prijelomi kostiju. Najei prijelomi u osteoporozi su na kraljenici, kukovima, rukama i zdjelici. Gubitak na visini, pogrbljenost i bolovi u leima najei su znakovi koji mogu ukazati na ovu bolest. Puenje, konzumacija alkohola, nedovoljna tjelesna teina, previe ili premalo vjebanja, depresija, neizlaganje suncu. Sve su to rizini faktori za osteoporozu.

* Postoje tri razliita tipa osteoporoze i to su: * Postmenopauzalni tip Javlja se kod ena koje su u menopauzi, ali

postoje i sluajevi pojave ovog tipa osteoporoze i kod mukaraca iste starosne dobi. Ovaj tip bolesti karakteriziraju promjene na kraljecima, koje dovode do jakih bolova, pa ak i fraktura. * Senilni tip Ovaj tip bolesti se javlja kod osoba starijih od 75 godina i uzrokovan je starenjem, a karakterizira ga esta pojava fraktura kuka. * Sekundarni tip Ovaj tip osteoporoze uzrokuju endokrine (dijabetes, hipertiroidizam) i sistemske bolesti (leukemije, maligne bolesti) i razliite terapije lijekovima (kortikosteroidi, antikonvulzivi).

*FAKTORI RIZIKA ZA OSTEOPOROZU:

enski spol, starija ivotna dob (iznad 65), loe ivotne navike (prehrana siromana kalcijem, nedovoljna tjelesna aktivnost, puenje, konzumacija alkohola i kave, nedostatan boravak na suncu), kronine bolesti (eerna bolest, anoreksija, hiperparatireoidizam, Cushingov sindrom, multipli mijelom, hipertireoza, upalna bolest crijeva, kronina bolest bubrega, reumatoidni artritis, stanje nakon transplantacije organa), primjena nekih lijekova (oralni glukokortikoidi, hormoni titnjae, antiepileptici, heparin, sedativi, anksiolitici, hipnotici, diuretici).

*Dijagnoza se

postavlja na osnovu anamneze, klinike slike, pregleda pacijenta i pretraga kao to su CT i denzitometrija i detaljnih laboratorijskih pretraga.

*
* Tjelesna aktivnost i dovoljan
unos kalcija prehranom prirodno potiu izgradnju kotane tvari inei tako osnovu prevencije nastanka osteoporoze. Unos kalcija i vjebanje najuinkovije djeluju na poveanje kotane mase upravo prije nastanka bolesti. Jednom kad je razgradnja kosti dostigla izgradnju i kad se bolest poela razvijati u punom mahu preventivne mjere u kombinaciji s lijekovima mogu samo usporiti daljnje smanjivanje kotane mase.

* Vjebanjem, kosti izlaemo veem mehanikom optereenju i

jaim silama nego to je to u stanju mirovanja. Kao i svaki drugi organ, kost se nastoji kompenzacijskim mehanizmima oduprijeti novonastalim uvjetima. Poveavajui kotanu masu, kost raspodjeljuje optereenje na veu koliinu kosti te tako anulira nepoeljan utjecaj sile. Osim jaanja kosti, tjelesna aktivnost jaa muskulaturu i poboljava koordinaciju te povoljno djeluje na smanjenje mogunosti gubljenja ravnotee i padova. To je posebice vano kod starijih ljudi koji su zbog nekih drugih pridruenih zdravstvenih stanja (oslabljen vid, vrtoglavice, demencija) njima skloniji. Vano je naglasiti da tjelesna aktivnost mora biti kontinuirana i prilagoena psihofizikim mogunostima pojedine osobe.

* Dostatan

unos kalcija hranom usporava procese pregradnje kosti i tako neposredno djeluje na poveavanje kotane mase. Preporua se dnevni unos 1000 - 1500 mg kalcija dnevno. Pripravak kalcija manje je vredniji od kalcija dobivenog iz hrane, ali je nuan osobama koje iz nekog razloga ne mogu iskoristiti kalcij iz hrane kao to su oboljeli od bolesti crijeva, jetre, unog mjehura, bubrega. i mlijeni proizvodi, zeleno povre, sjemenke, oraasto voe i u manjoj mjeri riba, bogat su izvor kalcija u hrani. Uz dovoljan unos kalcija potrebno je dnevno unositi 400-800 i.j. (internacionalnih jedinica) vitamina D, to odgovara koliini od 2-3 kapi uljne otopine vitamina. Vitamin D poboljava apsorpciju kalcija iz hrane i potie njegovu ugradnju u mreu kotane tvari. Dodatan unos vitamina D posebice je vaan kod starije populacije koja vrlo esto nije dovoljno izloena sunevoj svijetlosti, nuno potrebnoj za stvaranje tog vitamina u koi.

* Mlijeko

* Izbjegavanje loih ivotnih navika u smislu prestanka puenja,

izbjegavanja alkohola i kave te kontrole tjelesne teine takoer predstavlja znaajan korak u prevenciji osteoporoze, ali i bolesti krvnoilnog i ivanog sustava te metabolikih bolesti koje su takoer znaajan uzrok invaliditeta i smrtnosti u populaciji

Nakon to se osteoporoza razvila potrebno je uz

tjelesnu aktivnost, kalcij i vitamin D ukloniti ostale

mogue faktore rizika i poeti sa lijeenjem lijekovima.

Ciljevi lijeenja osteoporoze su:

* prevencija prijeloma * odranje i poveanje kotane mase * uklanjanje simptoma prijeloma i

deformiteta kosti

* unaprijeenje i ouvanje funkcionalne

sposobnosti

Lijekovi za lijeenje osteoporoze svrstani su u tri kategorije:

*Lijekovi koji zaustavljaju razgradnju kosti

(biofosfonati, selektivni modulatori estrogenskih receptora, hormonska nadomjesna terapija, kalcitonin) hormon)

*Lijekovi koji potiu izgradnju kosti (paratireoidni

*Lijekovi koji potiu izgradnju i zaustavljaju
razgradnju kosti (stroncijev ranelat)

* U prevenciji osteoporoze kljunu ulogu imaju vjebe jer vjebe s

optereenjem i izometrike vjebe ubrzavaju osteoblastnu aktivnost, a time poveavaju i gustou kotane mase. 1. evaluacija stanja lokomotornog sustava: utvrditi kakvo je dranje tijela (postura), postojanje slabosti pojedinih miinih skupina, u razgovoru utvrditi postoje li znaajniji rizini faktori za razvoj osteoporoze 2. vjebe prema funkcionalnom statusu. Mogu biti:

* vjebe snaenja izometrike; uz manualni otpor; uz optereenje

utezima;

* vjebe istezanja mm. pectoralisa i miia stranje loe natkoljenice

(hamstringsa); posturalne vjebe - vjebe za extenzore trupa i ekstremiteta uz edukaciju pacijenta o pravilnom dranju tijela.

* vjebe koordinacije i ravnotee u leeem poloaju na trbuhu, u

Tai chi drevna kineska metoda vjebanja kojom se poboljava postura, balans i ravnotea., kao i samosvijest bitna za zdravo funkcioniranje osobe.

etverononom poloaju i stojeem poloaju. Ove vjebe smanjuju uestalost padova i prijeloma.

*
* Kineziterapija
fraktura: * Medicinske vjebe provode se svakodnevno, u leeem ili sjedeem poloaju, blagim ritmom. u stadiju bez

* vjebe disanja * pasivne vjebe- provoditi ih samo ako

osoba nije kontaktibilna. Izvoditi ih oprezno, bez velikih pritisaka i velikih amplituda pokreta! Provoditi bez uporabe i najmanje sile da ne doe do frakture kostiju. Manipulativne tehnike su zabranjene!!! * aktivne vjebe - statike u seriji po 20 puta uz odmor od 2 minute izmeu serija.

* Prethodno je vano provesti dobro zagrijavanje

miia.Fizioterapeut pomae pacijentu tako da broji naglas zadravanje kontrakcije 6 sekundi. Vrijeme relaksacije, fizioterapeut broji u sebi, a traje duplo due od trajanja kontrakcije. Dinamike vjebe potrebno je vjebati na mekoj ali ne skliskoj podlozi takoer uz nadzor fizioterapeuta. I kod aktivnih vjebi vano je izbjegavati otar ritam vjebi zbog opasnosti od frakture kraljenice.

* vjebe koordinacije i balansa vjebe koordinacije ruka-lice

(vrhom prsta dodirnuti oko, nos, suprotno uho), provode se prvo otvorenih , a zatim I zatvorenih oiju; vjebe hoda po zamiljenoj liniji uz vizualnu kontrolu na ogledalu.

* vjebe relaksacije

uz kontrolu terapeuta pacijent mora maksimalno kontrahirati pojedine miine grupe, pa ih zatim maksimalno opustiti. Provode se u relaksirajuem poloaju kombinirano s jednostavnim vjebama disanja. Ove vjebe pomau bolesnicima da prevladaju strah od pada, pa i strah od izvoenja pokreta. Pacijentu je potrebno objasniti ciklus koji zapoinje sa strahom ija je posljedica mirovanje, slabljenje miia, pogoranje osteoporoze, bol. Dolazi do poveane mogunosti nastanka prijeloma, uz to vezanog mirovanja i straha koji se opet posljedino javlja. vanost koritenja pomagala za hod u stadijima kada doe do problema sa odravanjem ravnotee. To je bitan faktor sprijeavanja svake daljnje traumatizacije.

* kola hoda s pomagalom potrebno je objasniti pacijentu

*
* Osim vjebi, kole hoda i mirovanja terapeut moe
obavjestiti pacijenta i o vanosti stalne tjelesne aktivnosti, etnje, plivanja i izlaganja suncu u starijoj dobi. ak se preporua nabava "antiporotinog" psa - kunog ljubimca kojeg e bolesnik morati izvesti dva puta dnevno u etnju.