P. 1
Metodologija-osnovne-Karakteristike-i-Razlike-Naucnog-istrazivackog-i-Strucnog-Rada

Metodologija-osnovne-Karakteristike-i-Razlike-Naucnog-istrazivackog-i-Strucnog-Rada

|Views: 23|Likes:
Published by Senka Nenadov
Metodologija-osnovne-Karakteristike-i-Razlike-Naucnog-istrazivackog-i-Strucnog-Rada
Metodologija-osnovne-Karakteristike-i-Razlike-Naucnog-istrazivackog-i-Strucnog-Rada

More info:

Published by: Senka Nenadov on Jan 05, 2013
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

05/17/2014

pdf

text

original

UNIVERZITET U SARAJEVU PRIRODNO-MATEMATIČKI FAKULTET ODSJEK ZA HEMIJU

Osnovne osobine naučnoistraživačko g i stručnog rada
Elmir Velispahić; Sanita Duraković

Sarajevo, oktobar 2011

1

................................................9 2 ..........................................2 Karakteristike naučnog istraživanja ..................Sadržaj Osnovne osobine naučnoistraživačkog i stručnog rada.....................................................1 Naučnoistraživačke metode .............................................6 Literatura ...2 Normativna metoda .........................2 Eksperimentalna metoda..................................4 Osobine dobrog naučnog rada ........4 Kako da čitate naučnoistraživački rad .....................................2 Historijska metoda .......................................................................................................................................................................................................

Uvod Granicu između naučnog i stručnog rada i djela nije uvijek lahko podvući. postignuto metodičnim. Da bi se pobliže odredilo šta su. u stvari. pažljivim i savjesnim istraživanjem i razmatranjem. Istraživanjem pak zovemo sistematsko traganje za činjenicama iz kojih se mogu izvući izvjesni naučni principi i zakonitosti. u stvari čine rezultati. zato je često potrebno nužno pažljivo razmatranje i ispitivanje. naučno istraživački rad i djelo i koja su osnovna svojstva njihova. sistematisano i provjereno saznanje o nečemu. nauku. nužno je prethodno reći bar nekoliko riječi o tome šta je nauka i istraživanje. Naukom obično nazivamo sređeno. zakoni do kojih se dolazi putem istraživanja. Prerma tome. 3 .

Ta orginalnost može da se manifestuje bilo izborom potpuno novog problema. te činjenice moraju da budu valjane. provjerene i najvećim djelom iz prve ruke. dotad neistraženog i neriješenog. naučnoistraživački rad treba u prvom teme. primjenom znanstvenih metoda. i da se pomoću njegove temeljne analize (i hipoteza) dolazi do novih rezultata: do novog saznanja. Drugim riječima. Iz dosadašnjeg izlaganja proizlazi da se osnovna svojstva nekog naučno-istraživačkog rada mogu svesti na sljedeće tri tačke: • Rad mora da polazi od jednog određenog. Djelo se ne smije zasnivati samo na činjenicama iz druge ruke jer u tom slučaju ono neće imati naučni karakter u pravnom smislu riječi. što ne znači da takav rad ne može biti zanimljiv. to jest tačne. nove norme. novih zakona. redu. Važan je kvalitet činjenica na kojima se zasniva naučni rad. koristan i vrijedan. naučni karakter. ili djelomično riješenog problema. orginalan. Jer samo živ dodir sa autentičnim činjenicama može radu dati naučnu osnovu. nove 4 . a koje otkriva dotad nepoznate činjenice i odnose i objašnjava zakonitosti među pojavama.Naučnoistraživački rad Iz uvoda proizlazi da rad koji hoće da dobije kvalifikativ naučnoiztraživački mora da polazi od određenog problema. Prema Borojeviću naučnoistraživačkim djelom može se smatrati ono djelo koje je nastalo kao rezultat znanstvenog istraživanja. novog.

: tri osnovne. Normativna metoda. koji podliježu neprestanim promjenama i često ono što je u izvjesnoj oblasti i danom trenutku najbolje. pravilno analizirane i interpretirane. eksperimentalne i istorijske nauke. prosjek u svijetu u životu. pažljivo i dovoljnom broju prikupljene. kao što na to ukazuje i samo ime. »standardne« i naučnoistraživačke normativnu. to jest na »kontrolisanom posmatranju» i »provjeravanju nekog zakona«.Ova metoda. historijsku. standard. kritički razmotrene i provjerene. kao i izvora informacija treba da je primjenjena najpodesnija naučna metoda.Ona se zasniva. kao što joj i ime kaže. Eksperimentalna metoda. Naučnom metodom se naziva obično skup raznih postupaka i procesa pomoću kojih se dolazi do naučnih saznanja i istina. jednom riječju takve da se na njih čitalac može osloniti. eksperimentalnu.• Činjenice i ideje koje se iznose. 5 . ima za cilj da nađe ono što predstavlja ne zakon nego normu. i na kojima se zasniva naučnoistraživački rad moraju biti pouzdane. Naučnoistraživačke metode Teoretičari obično razlikuju metode. na eksperimentu. Svaka od njih je karakteristična za razne grupe nauka koje se s obzirom na metodu istraživanja koja se u njima najčešće primjenjuje mogu podijeliti na normativne. • U radu saglasno karakteru problema i istraživanja.

Genetička metoda. »ili da su one inadekvatne kao metode induktivne nauke. »minorne«. medicine i dr. 6 . metoda pregleda. koji služi za prikupljanje informacija. i sl. — Osnovni instrumenat za izvođenje metode anketiranja jest kvestionar (anketni upitnik). sociologije. metoda intervjuisanja. metoda kompilacije. ili da su identične sa nekom od standardnih metoda: hstorijskom. kao: studij slučaja (case study). Kao i ova posljednja. psihologije. u ličnom dodiru sa licem koje se intervjuiše. genetička metoda. se i neke druge. ona predstavlja samo prvi korak u nauci. materijala. Studij slučaja. komparativna metoda . metoda anketiranja. — Slična je metodi studije slučaja.Historijska metoda. . Intervjuisanje. eksperimentalnom i normativnom. kao što tačno ističe Almek (Almack).Historija bi se mogla definisati kao tačno saznanje o onome što se dogodilo i po mogućnosti. mišljenja. kako i zašto se to i tako dogodilo. pominju. Valjanost i pouzdanost ove metode prikupljanja informacija zavisi od valjanosti i pouzdanosti samih informacija dobivenih ovim putem. to je proučavanje nekog pojedinačnog slučaja iz određenog naučnog područija: prava. — Sličan kvestionaru je intervju: osnovna razlika između njih je u tome što se u slučaju kvestionara informacije prikupljaju pismenim putem. — Kao sto i samo ime kaže. dok se intervju izvodi usmeno i neposredno. Pored ove tri osnovne (»standardne«) naučnoistraživačke metode. Anketiranje. bez prisustva onoga kome se upućuju pitanja. ali »kritičko ispitivanje pomenutih mi-nornih metoda pokazuje«.

interpretiranju. može da sadrži i elemente naučnog djela. Razlike između naučno-istraživačkog i stručnog rada Kao što je već pomenuto jasne granice se ne mogu postavljati. praktikuma. ( Zelenika. pa 7 . navodi naučnoistraživačko djelo nešto ozbiljnije i kvalitetnije od stručnog djela. stručni prikaz itd. leksikona. potrebno ih je razlikovati. stručni članak. orginalne znastvene spoznaje. Međutim. znanstvene rezultate. Obzirom da stručni rad nije ograničen. Magistarski stručni rad. Izrada Stručnog rada ima zadatak u prikupljanju. časopisi itd. riječnika. 2000 ) Stručna istraživanja uspostavljaju vezu između mišljenja i iskustvenog doživljavanja i po tome se razlikuju od naučno-istraživačkih istraživanja. tu spadaju djela poput npr. Udžbenika. od je Međutim osnovne razlike ipak postoje.Stručni rad Iako između naučnoistraživačkog i stručnog rada nema oštrih granica. Vujević navodi mnogo temelju On razlikuje da se naučnoistraživačke obično smatra da radova. U domen stručnih djela ulazi npr. Stručni rad se karakteriše da ne sadrži nove. teorije već se u njima obrađuje već poznato i opisano. On tvrdi da su načnoistraživački i stručni rad dvije različite aktivnosti. obzirom da jedan rad može dok da posjeduje stručnog malo više naučnoistraživačkog argumenata stručnih na karaktera kojih drugi karaktera. Tada govorimo o znanstveno-stručnom djelu. i obradu već poznatih znanstvenih spoznaja. ovakvo je stajalište neodrživo.

On doduše tu svoju tvrdnju ne argumentira pa je sa rezervom treba prihvatiti. Kada je riječ o osobinama karakterističnim i 8 . Iako ona mogu služiti istom cilju. jer je tako nešto i moguće u pojedinačnim slučajevima. ma iz koje naučne oblasti bio.naučnoistraživački može biti i nekvalitetan. Ispravna je tvrdnja da nema promjena bez jedinstva naučnoistraživačkog i stručnog rada. naučnoistraživačko i stručno djelo nisu jedno te isto: naučnoistraživačkim djelom se otkrivaju nove spoznaje. ali je to ipak gledajući uopćeno neprihvatljivo. ima svoje osobene kvalitete. a stručni može biti vrlo kvalitetan. a stručnim se djelom djeluje na temelju otkrivenih spoznaja. Osobine naučnoistraživačkog rada Dolazi se do novih znanstvenih spoznaja Osobine stručnog rada Ne sadrži nove orginalne znanstvene spoznaje Posjeduje neistraženi problem za rješavanje Ne posjeduje problem Osnovni zadatak je Osnovni zadatak je u pronalasku rješenja problema prikupljanje i interpretiranje već poznatih znanstvenih činjenica Osobine dobrog naučnog i stručnog rada Svaki naučni ili stručni rad.

nego ondje gdje je to nužno 2. da iznosi otprilike dvjesto pedeset do tri stotine strana kucanog teksta. to zahtijeva današnji tempo života: čovjek današnjice nema mnogo vremena i strpljenja za čitanje dugih napisa. u stvari. i pisati Zatim. I to iz više razloga. u većini slučajeva. da je produbio predmet i da je naučio da građu obradi i organizuje u veću harmoničnu cjelinu. Prema tome. treba istaći na prvom mjestu da. kvalitet nekog naučnog rada ne zavisi od njegova obima: poznato je da su neka epohalna otkrića saopštena na malom broju stranica (na primjer.opštim za neki dobar naučni rad. kada je riječ o doktorskoj tezi. teme. pristojna doktorska teza iz humanističkih nauka trebalo bi da i po obimu bude značajnije djelo. osnovna osobina naučne proze). dokaz da je autor ovladao predmetom do tog stepena . Ipak opšte pravilo je da treba težiti za kratkoćom (koja je. kratkoća je. po pravilu. Obim rada zavisi od mnogih činilaca i on može da varira za pojedine naučne discipline. Ne ponavljati ono što je već na neki način rečeno 9 znatnoj mjeri. Ajnštajnova teorija relativiteta). Ne unositi u rad ništa što nije u neposrednoj vezi sa temom 3. za sažetim i snažnim načinom izlaganja činjenica i ideja. Ne počinjati izlaganje suviše izdaleka. doprinoseći u manjoj ili u većoj mjeri samom kvalitetu rada. da je autor proučio svu nužnu građu i dokumentaciju. grane. Što ne znači da i teze manjeg obima ne mogu da imaju vrijednost. Ne pretrpavati rad beznačajnim pojedinostima 4. u nešto opširnije i duže nego što je neophodno znači. širi obim njen pokazuje. Posebno. Da u vezi sa ovim navedemo nekoliko opštih principa kojih bi se autor trebalo da pridržava u izlaganju da bi postigao kratkoću: 1. uz jasnoću i neposrednost. zbijen oblik. zloupotrebljavati tuđe vrijeme i strpljenje. da je bio u stanju da mu da sažet. od kojih nam se čine glavnim sljedeće: U prvom redu.

slabe njegov opšti utisak. Originalnost . Pravilno rasuđivanje. . paragrafi itd. . prevelika opširnost i razvučenost oduzimaju naučnom radu jezgrovitost. To će reći. potpuna originalnost predstavlja izuzetak.U pogledu originalnosti ne mogu se pred mlađeg istraživača postavljati neki naročito visoki zahtjevi. to jest potrebno je da između svih dijelova i cjeline postoji logička koherentnost. Adekvatno isticanje. a veliku rijetkost oni pisci koji se njome odlikuju. Pored sažetosti. uopšte. polemikom. ideje.5. sa radom kao cjelinom. To adekvatno isticanje postiže se. u razvoju osnovne. jednom predmetu. diskusijom. naročito. i mjestom: ono što se želi najviše da istakne stavlja se na posljednje mjesto. – Saglasno karakteru naučnog rada i primijenjenoj istraživačkoj metodi istraživač saopštava na razne načine rezultate svoga istraživanja činjenice. kako jedni s drugima međusobno. zaključke: najčešće raspravljanjem (analizom. itd. nužno je da svi dijelovi rada (glave.U jednom naučnom radu dobrog kvaliteta (kao i. tako i svaki od njih. Sklad. 10 . . koje je najvažnije. većim ili manjim prostorom koji se daje nekoj misli ili nizu misli.. To su: Jedinstvo. Ne razlagati i objašnjavati opširno stvari koje su same po sebi dovoljno razumljive Ukratko rečeno.Svaka misao i niz misli razvijenih u nekom radu treba da budu istaknute prema svojoj važnosti. odsjeci. jednoj ideji.Svi dijelovi rada treba da budu u skladu. treba da postoji jedinstvo. Iskreno govoreći. centralne misli. u svakom dobrom sastavu). bez obzira na to iz koje je struke. zatim po važnosti dolazi prvo mjesto. koja čini stožer rada. mogu se istaći još neke osnovne osobine svojstvene dobrom naučnom radu. jedrinu i snagu.) budu posvećeni jednoj stvari. poglavlja.

). ponekad pričanjem (naracijom) i opisivanjem (deskripcijom). 2) da rasuđivanja i zaključivanja budu pravilna: da autor ne uprošćava stvari. proučavanjem kritičkim naučnoistraživačkih članaka. a djelimično učenje specifičnog rječnika. sud. Pri tome treba obratiti pažnju osobito na dvije stvari: 1) da svaka tvrdnja. čak i članci koji vam u početku izgledaju potpuno nerazumljivi . inače su proizvoljni i prema tome bez vrijednosti. odnosno terminologije tog područja. Pre svega.biće sasvim razumljivi. mišljenje budu obrazloženi (oni upravo i vrijede onoliko koliko su potkrijepljeni valjanim i ubjedljivim argumentima i dokazima). čitanje naučnoistraživačkih članaka (kao primarnih izvora) u naučnim časopisima (naročito međunarodnim) je djelimično stvar iskustva i vještine. Ova preporuka će vam zvučati veoma prosta što se uopšte spominje. 11 . Međutim. ali ima ljudi koji sebe primoravaju da se muče čitajući baš svaki istraživački članak. b) PROČITAJTE PRVO ABSTRAKT (KRATAK SADRŽAJ).objašnjavanjem i si. uradite sljedeće: a) ČITAJTE SAMO ONA ISTRAŽIVANJA KOJA VAS ZAISTA INTERESUJU. uzimajući u obzir samo argumente koji idu u prilog izvjesnoj tezi Kako članak Možda nivou će da vam sa čitate se činiti da naučnoistraživački je za početnika i u učenju osvrtom naučnoistraživačkog rada rano da započinje na ovom početničkom znanja čitanjem. Prije svega: NE PANIČITE! Ako tome priđete korak po korak.

Ovo će vam oduzeti svega nekoliko minuta. grafikone i crteže. slike i slično). tabele. grafikone i crteže pre nego što odluči 12 . Nemojte se još truditi da razumijete članak. ili da uštedite vrijeme i pređete na neki drugi članak. a) Pogledati riječi i izraze u odgovarajućem rječniku. crteže. grafikone. U uvodnom dijelu (Uvod) uočite kako ga je autor uredio. b) Shvatiti termine i izraze u kontekstu u kojem su korišteni 3. i želite da ga dobro razumijete i koristite za svoja istraživanja. UPOZNAVANJE SA RJEČNIKOM (TERMINOLOGIJOM). preduzmite sljedeće korake: 1.Nakon čitanja odlučite da li da pročitate cijeli članak. 2. pošto je to "jezgro" većine članaka. podvucite ili označite svaku riječ i izraz koje ne razumijete. označite osnovne dijelove članka (naslove. ODJELJAK PO ODJELJAK. a vi treba jasno da uočite razliku između prethodnih istraživanja i aktuelne studije (istraživanja) u članku. testove). Svaki naučnik će najčešće prvo "čitati" tabele. Površno i brzo pročitajte. red po red. U dijelu gdje su prikazani rezultati istraživanja (Rezultati) dobro pogledajte tabele. Šta je stvarno bilo izmjereno? Korisno je da ukratko napišete ili označite procedure. tretmane i mjerne instrumente (mjere. Koji su problemi istaknuti? Autor je trebao da sumira i komentariše dosadašnja istraživanja u vezi tog ili tih problema. POVRŠNO ČITANJE (PREGLED) ČLANKA. U dijelu Metode pokušajte da dobijete jasnu sliku šta se uradilo pri svakom koraku. Ako se odlučite da pročitate cijeli članak. Prođite članak riječ po riječ. U ovoj fazi možete uraditi nekoliko stvari. ili ćete uraditi nešto korisnije za sebe. samo da dobijete pregled o čemu se radi. RAZUMJEVANJE.

možete se vratiti na šira pitanja i izvući sopstvene zaključke. te na mogućnost generalizacije svojih rezultata. razlike. Nakon što ste razumjeli članak. nego šta oni znače u kvalitativnom smislu: odnosi. U djelu gde se diskutuju rezultati istraživanja (Diskusija) nalaze se zaključci koje je autor htio da izvuče na osnovu rezultata obrade podataka. analiza i komparacija. PRIMJEDBE I KRITIKE. njihovo značenje u odnosu na nalaze drugih autora.). grafikone i tabele? Razumjećete sve to ako ste u stanju da ih objasnite jednostavnim rječima (ne reprodukcijom brojeva. Veoma je korisno kontinuirano bilježiti vaša pitanja tokom obrade članka. te se vraćati i pokušati dati odgovore na njih. ovdje autor istiće rezultate svog rada.da li je vrijedno da čita ostatak članka! Šta znači "razumjeti" crteže. U nekim člancima ovaj dio sadrži dosta interpretacije i veoma je važan. 4. sličnosti i dr. U svakom slučaju. 13 .

Sarajevo. 6. Školska knjiga.pdf http://www.unizg. Svjetlost.fsb. (2002).hr/~bstancic/kiksgnh. Uvođenje u znanstveni rad.. Vujević M.pdf 14 . 6. (1984).Literatura Šamić M. Izd. Zagreb. Izvori sa interneta: http://www.hr/atlantis/upload/newsboard/31_12_2011__138 52_20_12_2007__7427_METODOLOGIJA_IZRADE_ZIRa+Materijali_s_predavanja.geof..unizg. Izd. Kako nastaje naučno djelo.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->