ULOGA SUDA U ISTRAZI Pozicija i odgovornost suda U okviru općih razmatranja prava na pravično su enje kao posebno javlja

se pitanje pozicije i odgovornosti suda tijekom istrage, odnosno provo enja pojedinih istražnih radnji. Sud mora osigurati da su zadovoljena sva proceduralna jamstva sadržana u me unarodnim propisima, posebice ona iz čl. 6. Europske Konvencije o ljudskim pravima i slobodama (u daljnjem tekstu: Konvencija), kao i domaćem zakonu. Sud je poglavito obvezan osigurati da osumnjičenik bude zastupan na odgovarajući način, odnosno da mu se omogući pravo na obranu, vrijeme i uvjeti za obranu. On snosi odgovornost za ispravnost postupka i poštivanje prava svih aktera u postupku, napose osumnjičenika, tako da je obvezan zastati sa su enjem ukoliko smatra da je potrebno optuženiku osigurati konkretno pravo koje mu jamči 6. Konvencije, odnosno obvezan je utvrditi da li su sva prava osumnjičenika ispoštivana još u fazi prikupljanja dokaza protiv njega. Prvenstvena zadaća suda je da osigura zakonito prikupljanje dokaza, odnosno da osigura zakonito provo enje pojedinih istražnih radnji. U ovom pogledu sudac mora primjenjivati ZKP FBiH na način koji je u suglasnosti sa sudskom praksom koja proizlazi iz Konvencije. Valjanost dokaza U ozračju prava na pravično su enje svakako je od iznimno velike važnosti da je svaki dokaz prikupljen na zakonit način. O tome posebice govori čl. 11. ZKP FBiH: „Zabranjeno je od osumnjičenika, optuženika ili bilo koje druge osobe koja sudjeluje u postupku iznu ivati priznanje ili bilo kakvu drugu izjavu. Sud ne može zasnovati svoju odluku na dokazima pribavljenim povredama ljudskih prava i sloboda propisanih ustavom i me unarodnim ugovorima koja je BiH ratificirala niti na dokazima koji su pribavljeni bitnim povredama ovog Zakona. Sud ne može zasnivati svoju odluku na dokazima koji su dobiveni na osnovu dokaza iz st. 2. ovog članka“ Europski sud za ljudska prava smatra da, ako neka osoba opravdano tvrdi da su je policija ili druga osoba u državnoj službi, ozbiljno maltretirali, čl. 3. Konvencije, uzet zajedno sa općom obvezom države da po čl. 1. Konvencije (zabrana torture) osigura svakome u okviru svoje jurisdikcije prava i slobode zajamčene Konvencijom, implicitno zahtijeva i provo enje djelotvorne zvanične istrage. Ova istraga mora imati za rezultat otkrivanje i kažnjavanje onih koji su odgovorni za takvo maltretiranje. Da to nije slučaj, zabrana torture, koja je od temeljne važnosti, bila bi nedjelotvorna u praksi i službene osobe bi mogle proći nekažnjeno zbog zlouporabe prava onih koji su pod njihovom kontrolom. (Presuda od 28. 10. 1998. god., Assenov i ostali protiv Bugarske, § 102) Nadalje, Sud je u predmetu Selmouni protiv Francuske (Presuda od 28. 7. 1999. god., § 87) našao da ako je osoba odvedena u zatvor u dobrom zdravstvenom stanju, a po puštanju se ustanove povrede, onda je moralna obveza države da pruži prihvatljivo objašnjenje na koji je način došlo do ovih povreda. U slučaju da takvo objašnjenje izostane sasvim je jasno da se postavlja pitanje prava po čl. 3. Konvencije. U svezi s ovim tako er treba imati na umu i obveze BiH po drugim me unarodnim instrumentima kao što je UN Konvencija protiv torture, nehumanog,

To je važno za izvedene nezakonite dokaze. 276. 59. svaka država je obavezna poduzeti djelotvorne legislative. Ovo je jako važno jer nisu rijetke situacije u životu da ne postoje dokazi protiv nekog. u smislu čl. Ova odredba ne dozvoljava bilo kakvo odstupanje. Prema ovoj konvenciji.ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja. Čitav je niz odredbi ZKP FBiH čije kršenje može polučiti za posljedicu nezakonitost dokaza. Saznajna vrijednost tog dokaza ne može konvalidirati nezakonitost. st. Europski sud za ljudska prava se bavio i pitanjem priznanja koje je dobiveno tijekom specijalnog pritvora. ZKP FBiH. sudske odluke se ne mogu zasnivati ni na dokazima koji navedenim propisima nisu izričito zabranjeni. koji nije koristio pomoć odvjetnika. ZK F BiH propisano je kada osumnjičenik mora imati branitelja. zakona ili me unarodnog prava. 11. Pitanje nezakonitog dokaza rješava se neovisno o njegovog kvaliteta istine.R. sudske ili druge mjere kako bi spriječila torturu na bilo kojem dijelu teritorije pod njenom jurisdikcijom. odnosno optuženika. Primjera radi. Ova zabrana se odnosi u svezi sa glavnim i svim sporednim predmetima (prejudicijalna pitanja. a tek onda o vrijednosti dokaza. U slučaju da se ova obveza ne bi ispoštivala a da bi osumnjičenik priznao djelo to priznanje bez branitelja. Prijedlog izvo enja takvog dokaza sud mora odbiti. Zauzeto je stajalište da kada se optužba zasniva samo na priznanju okrivljenika. god. Nezakonit je dokaz koji je pribavljen na nezakonit način kako to utvr uje čl. ZKP F BiH. st. U predmetu G protiv Ujedinjenog Kraljevstva (Presuda G protiv Ujedinjenog Kraljevstva. kao i na njemu izvedeni dokazi. U tom ozračju se može govoriti o dokazima pribavljeni povredama ljudskih prava i sloboda propisanih ustavom i me unarodnim ugovorima koja je BiH ratificirala ali i dokazima pribavljeni povredama ZKP FBiH. ali su suprotni društvenom moralu i duhu ustava. Tekst koji slijedi pokazati će samo neke moguće primjere iz prakse. Naravno. bi bili i sekundarni ili izvedeni dokazi pribavljeni na način koji je sam za sebe zakonit. Svakako. izme u ostalog. imovinsko pravni zahtjevi ili troškovi postupka. a da tek nakon njegovog priznanja do e do prikupljanja i materijalnih dokaza. kao logična posljedica. 35 D. Nezakonit dokaz je zabranjen bez obzira na njegovu pouzdanost. 7. To su svi izvori saznanja o činjenicama koji su. U predmetu Barberá. Iskaz koji je dobiven zlostavljanjem ne može se koristi kao dokaz u krivičnom postupku. 1. administrativne. Odredbom čl. pokaže mjesto je izvršio ubojstvo i mjesto gdje je zakopao leš . i 2. a i na štetu osumnjičenika. naročito kada vlasti nisu mogle jasno pokazati da su se podnositelji odrekli svog prava na pravnu pomoć.) Odnosi se na dokaze koji idu u korist. 2. mora postojati procedura po kojoj se može ispitati prihvatljivost takvih dokaza. a nakon toga odvede ovlaštene službene osobe na mjesto gdje je sakrio sredstvo kojim je izvršio ubojstvo gdje se ono i prona e.) ukazalno je da rani pristup odvjetniku predstavlja bitno jamstvo u svezi pouzdanosti priznanja kao dokaza. Messegué i Jabardo protiv Španije (Presuda od 6. Sud mora prethodno odlučiti o dopustivosti.) Europski sud je izrazio svoju rezervu u pogledu korištenja takvih priznanja. Pojam dokaza treba shvatiti u najširem smislu riječi. predmet dokazivanja. osoba prizna krivično djelo ubojstva. ali se za taj dokaz saznalo iz nekog izvornog dokaza pribavljenog na nezakonit način (plod otrovne voćke). bili bi nezakoniti. 1988. 12. istinitost i vjerodostojnost.

11. Dakle. i 3. ZKP FBiH.čl. odnosno i takva saznanja – svojevrsne dokaze. Načelno gledajući. odnosno cijeneći ih u trenutku poduzimanja tih radnji. Kada je u pitanju Odjeljak ZKP FBiH koji nosi naziv Pretresanje stana. 1. Proceduralne greške kod privremenog oduzimanja predmeta bez naredbe suda. Pretresanje bez naredbe izvršeno suprotno čl. ZKP FBiH . Naredbu o pretresu prostorija mora izvršiti ovlaštena osoba navedena u Naredbi o pretresu. donio odgovarajuću odluku zasnovanu na dokazima provedenim na glavnom pretresu i na njima utvr enim činjenicama . st. Primjera radi. 237. 78. ostalih prostorija i osobe kršenje niza zakonskih odredbi može polučiti nezakonitost dokaza. operativnih policijskih saznanja koja su u pravilu neodre ena i nejasan. Ako je predmet prona en i oduzet u prostoriji koja nije označena u Naredbi o pretresu pretres je izvršen suprotno odluci suda i bio bi nezakonit. a ne neka druga osoba. 1. 2. vodilo nezakonitosti dokaza. nedvojbeno identificirao. 65. Identično je i u slučaju kršenja odredbi čl. već se taj nož mora detaljno opisati. pa i na glavnom pretresu. ZKP FBiH. Jako je važno da se pretres izvrši uz nazočnost svjedoka koji moraju nazočiti svakoj radnji pretresa. st. odnosno u situaciji iz čl. 117. 59. Ako bi se pretres izvodio bez svjedoka (osim situacije propisane u čl. ako bi sud u odre enom trenutku izdao naredbu o pretresu prostorija na temelju dokaza koji ne bi bili sukladni zakonu tada bi u nastavku kaznenog postupka. pa bi tako i pribavljeni dokaz bio nezakonit. Nije dostatno napisati kuhinjski nož. ZKP FBiH. 2. a cijeneći sve poduzete radnje tempore in criminis. suučesnik. 296. Ovdje je važno posebice naglasiti da nisu rijetke situacije da svjedoci sjede u. prona eni predmet nije dostatno precizno opisan da bi se kasnije kod otvaranja predmeta. Postavlja se pitanje što ako je sud u odre enom trenutku izdao Naredbu o pretresu prostorija a da u tom trenutku nije postojala osnovana sumnja da se u prostorijama nalazi počinitelj. sud bi mogao. tragovi krivičnog djela ili predmeti važni za postupak – čl. pojam policijska operativna saznanja sam po sebi nije dostatno precizan. 1. recimo. a dobro bi bilo odmah ga i fotografirati.Obdukcija i ekshumacija. 80. st. nema potrebne posebice napominjati da bi postupanje suprotno čl. Očigledno je da se takvu praksu mora mijenjati jer neminovno vodi nezakonitosti prikupljenog dokaza. Nadalje. i 2. Naravno. uz ispunjenje svih potrebnih zakonskih elemenata. ZKP FBiH svakako vodi nezakonitosti prikupljanja dokaza. Ovo je veoma važno kada se pretresanje traži na temelju tzv.na kojim se mjestima na u konkretni forenzički dokazi protiv njega. pa bi mogao obuhvaćati čak i posebne istražne radnje za koje je potrebit poseban nalog suda. pokaže mjesto gdje je bacio krvavu odjeću koja se tu i prona e…Svi ovi dokazi prikupljeni nakon njegovog priznanja u biti su izvedeni dokazi tog priznanja koje je nezakonito ako nisu ispunjeni uvjeti iz čl. st. dnevnoj sobi a da policija obavlja pretres po ostalim dijelovima stana tako da svjedok ne vidi trenutak kada policajac u vodokotliću toaleta prona e paketić droge. ZK F BiH. ZKP F BiH – Tjelesni pregledi i druge radnje. ZKP F BiH – Obdukcija i ekshumacija leša u svezi sa čl. koji nisu utemeljeni u odredbama ZKP FBiH. 123. ZKP FBiH nedvojbeno vode nezakonitosti prikupljenih dokaza. st. 78. ZKP FBiH) ili sa svjedocima koji to ne mogu biti (svjedok pretresa ne može biti policajac. pa ni onaj koji obavlja tipične administrativne poslove u policijskom tijelu) i ako svjedoci ne bi nazočili svakoj radnji pretresa prona eni i na njima izvedeni dokazi bi bili nezakoniti. sukladno odredbi čl. Isto bi važilo i u situaciji ako je pretres izvršen izvan vremena označenog u Naredbi o pretresu. . Pojedine manjkavosti u zapisniku o pretresanju mogu biti nedostaci koji će polučiti nezakonitost dokaza.

odnosno tzv. Svako neotvaranje predmeta na način propisan ovom odredbom predstavljati će ozbiljan problem koji može polučiti nezakonitost tog dokaza. sud na pribavljenim podacima ili dokazima na može zasnivati svoju odluku. Ovo neminovno proizlazi iz odredbe čl. 85. izvedeni dokazi. ali s prekoračenjem roka u kojem je sud odredio primjenu posebne istražne radnje tako er vodi nezakonitosti izvo enje radnje. da se čuvaju izvan suda (u pravilu kod policije) a da za to nema odluke suda. da se uopće ne predaju u sud. Mada je to mišljenje bilo zakonito po važećem zakonu Engleske i Welesa. ovog zakona“) je nezakonito prikupljanje dokaza koji se ne mogu koristiti niti se na takvim dokazima mogu pribaviti tzv. 134. Primjeri presuda Europskog suda za ljudska prava koji slijede zorno pokazuju kad je neki dokaz nezakonito prikupljen i kada domaći sud u slučaju na takvom dokazu ne bi mogao temeljiti svoju odluku. ZKP FBiH – Slučajni nalazi („ne mogu se koristiti kao dokaz informacije i podaci dobiveni poduzimanjem radnji iz čl. ZKP FBiH koja glasi: „Ako su radnje iz čl. 131. predstavljaju miješanja u prava podnositelja predstavke po čl. Gospodin Malone je bio optužen za nezakonito držanje ukradene robe.“ Postupanje suprotno čl. U odnosu na radnju prisluškivanja. U dijelu prakse se smatra da otvaranje predmeta nije neophodno ako je predmet predan dragovoljno. Ako predmet nije identificiran. ovog zakona poduzete bez naredbe suca za prethodni postupak ili u suprotnosti s njom. 135. listing telefonskih razgovora Europski sud za ljudska prava je stajalište izraženo u predmet Mallone protiv Francuske. uključujući i one proizašle iz takovih dokaza. ZKP FBiH – Otvaranje i pregled privremeno oduzetih predmeta i dokumentacije. 8. ovog zakona ako se ne odnose na kazneno djelo iz čl. 85. Držim da je to suprotno odredbi čl. Sud je rekao da prakse koje su na snazi u Engleskoj i Walesu i koje dozvoljavaju tajno praćenje komunikacija. ne ispunjavaju uvjet zakonitih radnji i dokaza. Policajac zadužen za istragu naredio je prisluškivanje telefonskog razgovora na osnovu naloga koji je izdao državni sekretar u Ministarstvu unutarnjih poslova. Nisu rijetke situacije da se privremeno oduzeti predmeti ne uvode u Knjigu oduzetih predmeta.zauzeti stajalište da takva naredba suda u prethodnom postupku nije bila utemeljena u odredbama ZKP FBiH. 130. Kada je u pitanju Glava koja nosi naziv Posebne istražne radnje kršenje pojedinih zakonskih odredbi može polučiti nezakonitost dokaza. Postupanje po Naredbi suda. Zanimljiva su stajališta Europskog suda za ljudska prava u odnosu na neke od posebnih istražnih radnji koje kao takve postoje kod nas. Svako postupanje bez Naredbe suda je neprijeporno nezakonito izvo enje tih radnji i neminovno će polučiti i nezakonitost dokaza. odnosno ako nije potvr ena njegova identifikacija kod otvaranja predmeta. može doći do proglašenja tog dokaza nezakonitim. Najčešća nepravilnost se odnosi na ne postupanje po odredbi čl. telefon gospodina Malona bio je «mjeren» od strane policije sredstvom koje automatski bilježi sve pozvane brojeve. i Komisija i Sud su došli do zaključka da ono nije bilo «u skladu sa . 130. slati na vještačenje. odnosno da i odre ene radnje i prikupljeni dokazi na temelju takove odluke. Štoviše. recimo. ZKP FBiH jer se i dragovoljno predat predmet mora identificirati pa tek onda. pa dakle i nezakonitosti prikupljenih dokaza.

8. 8. 48-50. 1990. Ovaj pristup bio je usvojen i posebno razra en u dva Predmeta protiv Francuske: Predmet Kruslin i Predmet Huvig. 8. me utim.. trebao procijeniti da li je Francuska postupila u skladu sa zahtjevima čl.) U predmetu Ludi podnositelj predstavke se žalio na dva kršenja čl. str. Što se tiče «mjerenja» Sud se nije složio sa vladom da. pošto važeći zakon nije dovoljno jasno definirao suštinske elemente nadležnosti vlasti u ovom domenu (Presuda od 2. isto tako. me utim. Nesporno u oba slučaja bilo je to da je policijsko prisluškivanje telefona predstavljalo miješanje javnih organa u pravo podnositelja predstavke na poštovanje njegove prepiske i njegovog privatnog života. da je to bilo u skladu sa zahtjevima stavka 2. 19) Što se tiče telefonskog prisluškivanja. Njegova prava žalba ticala se korištenja tajnog agenta «koji je koristio lični kontakt uspostavljen prevarom i uticao na ponašanje podnositelja predstavke». da miješanje u pravo na poštivanje prepiske nema osnova u domaćem zakonodavstvu. nisu djelovale na privatni život u smislu značenja čl.) U predmetu A protiv Francuske. ima veze sa pravom na poštivanje prepiske podnositelja zahtjeva. i da je on time rizikovao da će sresti policajca čiji će zadatak.277-B. A. Razlog je bio to da su se akcije tajnog agenta desile u kontekstu krijumčarenja 5 kg kokaina: „Gospodin Ludi morao je biti tog trenutka. A.zašto je Sud odabrao takav pristup samo u kontekstu aktivnosti tajnog agenta. presudio da nije bilo potrebno razmotriti da li se snimak ticao i privatnog života podnositelja predstavke. 8. str. 1992. Sud je dosudio da snimanje telefonskog razgovora.176-B. 4.. 8. 11. Objavljivanje te informacije bez suglasnosti telefonskog pretplatnika jeste po mišljenju Suda dovelo do takvog mišljenja. 31-26). svjestan da je bio umiješan u kriminalni čin kažnjiv po Članu 19 Zakona o drogama. budući da PTT samo bilježi signale koji joj stižu kao poduzeću koje pruža telefonske usluge. str. Prvo . Odlučio je da: „Prisluškivanje i drugi oblici miješanja u telefonske razgovore predstavljaju ozbiljno miješanje u privatni život i prepisku i moraju. Francuska vlada je tvrdila da snimljeni razgovor spada izvan opsega privatnog života. i čak kada se isključivo i namjerno bavio pitanjima krivične prirode. Konsekvence ovog pristupa Suda očito su da oni koji se angažiraju u krivičnim aktivnostima rizikuju miješanje u vlastiti privatni život.. (Presuda od 23. (Presuda od 15. –A. A. . Sud je procijenio d aktivnosti tajnog agenta. prema tome. 238. zapravo biti da ga razotkrije“. Sud je presudio. 23 i A. 55. 6. Suštinski je važno imati jasne. 1984. Stoga je našao kršenje čl. Sud je. Taj – implicira se – pojam «estoppel» pristup je koji otvara mnoga pitanja. 1993.176-A. 8. čak i ako je izvedeno na inicijativu. 2. to ne predstavlja miješanje u bilo koje pravo koje garantira čl. biti zasnovani na naročito precizno formuliranom «zakonu». a nije prisluškivala razgovore. i uz suglasnost jednog od sugovornika.zakonom» u smislu drugog stavka čl. bilo same ili u kombinaciji sa telefonskim prisluškivanjem. str. Sud se složio sa podnositeljem predstavke da je to bilo miješanje u privatni život i prepisku. detaljne propise o tome posebno pošto tehnologija. str. Stoga njihov privatni život nije pogo en ako vlasti odluče da koriste tajne agente kako bi prikupili informacije. 8 uslijedilo je iz činjenice da je taj tajni agent koristio tehnička sredstva da bi dobio pristup domu podnositelja predstavke i snimio razgovore koji su bili isprovocirani prevarom i pogrešno ga inkriminirali. Drugo navodno kršenje čl.82. Zaključio je. Sud je stoga. dakle. koja je na raspolaganju postaje sve sofisticiranija“ (Presuda od 2.

U navedenom primjeru je važno naglasiti da je Europski sud za ljudska prava naglasio da je u konkretnom primjeru prisluškivanje bez naredbe suda nezakonit doka. ali je cijenio samo da li ima ili nema povrede prava na pravično su enje u cjelini postupka. dok aktivnosti tajnog agenta mogu itekako biti obuhvaćene zahtjevima drugog stavka. Po našem mišljenju. a ako je potrebno. 8. pri čemu se pitanje neposrednog saslušanja takvih svjedoka i ispitivanja ukupne vjerodostojnosti takvih svjedoka i njihovih informacija u ozračju duha Konvencije i prava na neposredno ispitivanje svjedoka može pojaviti kao ozbiljan problem ako se oni pojave kao zaštićeni svjedoci. Podnositelju predstavke nije bilo nepoznato da je sporno snimanje nezakonito pribavljeno. god. i informacija koje oni daju u svrhu dokazivanja pojedinih činjenica. Pored toga.) Sud je smatrao da: « Strana u postupku mora imati mogućnost da se upozna sa dokazima koji su predočeni sudu. što znači da svaka strana mora imati razumnu mogućnost predstavljanja svojih argumenata u uvjetima koji je neće dovesti u značajno nepovoljniji položaj u odnosu na njenog protivnika. nema nikakvog smisla prihvatiti ovaj pristup. dok istovremeno prihvaćamo da je kriminalac spriječen da se pozove na čl. Naravno. Ostali dokazi su potvrdili zaključke o krivnji koji su izvedeni i iz spornog snimaka. 6(1) Konvencije jer je u su enju kao dokaz korišten magnetofonski snimak njegovog razgovora koji je snimljen bez odobrenja suda od osobe kojoj je on navodno naložio da mu ubije suprugu. ali je Sud u predmetu Schenk protiv Švajcarske (Presuda od 12. 8. Podnositelj predstavke je smatrao da mu je povrije eno pravo iz čl. nakon što se na početku složio da se taj snimak koristi kao dokaz.Nije li općenito točno da kriminalci rizikuju da će im se telefon prisluškivati te da će biti izloženi raznim vrstama tehnika i taktika gonjenja? Ipak. snimak nije bio jedini dokaz na kojem je zasnovana odluka suda. 8 i da mora ispuniti standarde iz drugog stava. Imao je priliku da u su enju kao svjedoka ispita osobu koja je snimila sporni razgovor. ali nije pozvao policijskog komesara kao svjedoka. 7. 1988. U predmetu Europskog suda za ljudska prava Krcmár i drugi proti Češke Republike (Presuda od 3. u pismenoj formi i unaprijed. Ovo stoga što Europski sud za ljudska prava naglašava kako je sud obvezan osigurati poštivanje načela ravnopravnosti stranaka u postupku. Sud je smatrao da se ne može isključiti da je dokaz prikupljen nezakonito. optuženik nikada nije koristio svoje pravo da ospori nezakonitost dokaza. U ozračju novih zakonodavnih rješenja (prethodni prigovori – zakonitost dokaza) je potrebito biti iznimno oprezan i s posebnom pozornošću cijeniti vjerodostojnost takvih agenata. Druga je stvar što. opet u konkretnoj situaciji. . u kontekstu aktivnosti tajnog agenta.4. kao svjedoka. On je imao mogućnost da osporava njegovu vjerodostojnost i korištenje.» Prihvaćanje nezakonito dobivenih dokaza ne predstavlja samo po sebi kršenje čl. sadržaj i autentičnost u odgovarajućoj formi i u odgovarajućem vremenskom roku. a predat je sudu od strane policijskog komesara. i kroz sučeljavanje kontra argumenata obrane. To se čini previše restriktivnim tumačenjem opsega prvog stava čl. Snimak je dobiven nezakonitim putem. god. isto kao i mogućnost davanja komentara na njihovo postojanje. Sud je prihvatio da telefonsko prisluškivanje (čak i onih za koje se pretpostavlja da su kriminalci) predstavlja kršenje čl. 6.) našao da to može dovesti do nepravičnosti ovisno od činjenica konkretnog predmeta. isto kao i pitanje prikrivanja informacija u cilju državne sigurnosti. Konvencije. Pitanja poput policijskih doušnika ili agenata provokatora zahtijevaju posebnu pozornost. 2000.

nije u suprotnosti sa zahtjevima o pravičnosti sadržanim u čl. Me utim. U predmetu Kostovski protiv Nizozemske (Presuda od 20. Konvencije primjenjuju se na postupke koji se odnose na sve vrste krivičnih djela. Sud je primijetio da je podnositelj imao dostatno prilika da ospori samu autentičnost snimljenog materijala. 8. Sud je bio mišljenja da se u ovom predmetu dva policajca nisu ograničila na istragu o krivičnoj ulozi podnositelja u jednom pasivnom svojstvu.) odnosi se na dva policajca na tajnom zadatku koji su prišli osobi osumnjičenoj za manje značajno rasturanje droge. Podnositelj se žalio da nije imao pravično su enje jer je bio naveden civilnom odjećom policajaca na djelo za koje je kasnije osu en. Konvencije U svezi navoda po čl. jer su se kao dokazi koristili izvještaji o iskazima dva anonimna svjedoka. Javni interes borbe protiv kriminala ne može opravdati korištenje dokaza koji su dobiveni kao rezultat policijskog podsticanja. nego su utjecala na njega kako bi ga naveli da počini krivično djelo. Nakon pet mjeseci podnositelj je posjetio prijatelja koji je bio pod istragom zbog rasturanja heroina. U njegovoj kući. kao osobe koja je sudjelovala u pljački banke. Sud je istakao da njegov zadatak nije odlučivanje da li su iskazi svjedoka ispravno prihvaćeni kao dokazi. Predmet Teixeiro de Castro protiv Portugala (Presuda od 9.prava na poštovanje privatnog života i čl. Heroin je nabavio preko još jedne druge osobe. Sa podnositeljem je uspostavljen kontakt preko druge jedne osobe i on se složio da će im nabaviti heroin. Policija je snimila na traku razgovor izme u podnositelja i njegovog prijatelja. Uhićen je kada je isporučivao drogu policajcima. Sud je našao da korištenje materijala koji je dobiven kršenjem čl. 2000. Korištenje agenta provokatora je druga stvar. uključujući i način na koji su dokazi dobiveni. kako bi od njega dobili heroin. 6.U predmetu Khan protiv Ujedinjenog Kraljevstva (Presuda od 12. god. On se žalio na kršenja čl. god. Prema tome radilo se o kršenju čl. Uhićen je i optužen i na kraju osu en zbog krijumčarenja droge. Podnositelj se žalio da nije imao pravično su enje. policiji su otkrile dvije osobe koje su željele ostati anonimne. bio pravičan. u kojem podnositelj kaže da je bio uključen u krijumčarenje droge. Sud je stoga zaključio da je postupak policajaca izašao iz okvira dopuštenog tajnim agentima jer su izvršili poticaj na krivično djelo i nije bilo ničega što bi sugeriralo da bi ono bilo i počinjeno bez njihove intervencije. nego više da odlučuje da li je postupak u cjelini. bez njegovog znanja (prijateljevog) postavljen je ure aj za prisluškivanje. 6(1). Podnositelj nije osporavao autentičnost. 8. Sud je tako er primijetio da su domaći sudovi u svojim odlukama naveli da je podnositelj već ranije bio osu ivan uglavnom na temelju iskaza ova dva policajca. 6. tajnih agenata ili žrtava zločina može ponekad zahtijevati mjere koje će ih zaštiti od osvete ili da ih se ne bi prepoznalo. 5. 6. nije utjecala na ocjenu Suda. Sud je primijetio da u načelu svi dokazi moraju biti izvedeni u nazočnosti optuženika. Iskazi ovo dvoje svjedoka pročitani su na sudu tijekom su enja na kojem je podnositelj osu en za oružanu pljačku.) podnositelj je stigao u Ujedinjeno Kraljevstvo istim avionom kao i njegov ro ak kod kojeg je na en heroin. Opći zahtjevi o pravičnosti ugra eni u članak 6. Kod podnositelja nije na en heroin. kao i korištenje metoda. Sud je primijetio da korištenje tajnih agenata mora biti pod restrikcijama i da moraju postojati jamstva čak i slučajevima kada se radi o borbi protiv trgovine drogom. 1989. Činjenica da nije uspio. 6. korištenje izjava koje su date u fazi prije su enja kao dokaznog materijala u principu nije nekonzistentno sa .) identitet podnositelja. 1998. ali jeste uporabu metoda. 11. Konvencije . Korištenje dokaza koji su dobiveni od policijskih doušnika. kako je Sud naglasio. god.

Prije su enja policija je uzela iskaze od supruge i pokćerke. § 56) Ukoliko bi tijekom istrage neki iskaz bio prikupljen od osoba koje ne mogu biti saslušane kao svjedoci (čl. jer su u bliskoj rodbinskoj vezi.. kao i da ispituje svjedoka u nekoj od faza tijekom su enja. u predmetu Unterpretinger protiv Austrije (Presuda od 24. 96. ili mršave osobe sa brkovima. već bi i svaki dokaz prikupljen na temelju tih iskaza bio nezakonit. Sud je.. 98. Ova prava zahtijevaju u pravilu mogućnost da optuženik pokuša osporiti navode.. Odredba čl. Zato što oni: «imaju opću obavezu poštovanja izvršne vlasti države i obično imaju vezu sa tužiteljstvom. Ovo je posebice važno kod provo enja postupka prepoznavanja osumnjičenih osoba kada policija dovede više osoba od kojih bi svjedok trebao prepoznati jednu – osumnjičenika. sve dok se poštuju prava obrane.njihovo korištenje kao anonimnih svjedoka treba biti samo u izuzetnim okolnostima. Identična je situacija i kod postupanja suprotno odredbi čl. podnositelj je bio optužen za nanošenje teških fizičkih povreda svoje supruge i pokćerke u dva odvojena incidenta.) Europski sud za ljudska prava je izjavio: „…principi pravičnog su enja tako er . Domaći sud nije iste tretirao samo kao informacije. Sud nastavlja i kaže da je bilo jasno da se osuda podnositelja uglavnom zasnivala na iskazima supruge i pokćerke. Me utim. Me utim.. Svakako ovo važi i u odnosu na vještake. njihovo korištenje mora biti u suglasnosti sa pravima odbrane. 99. Pored toga.» (Presuda od 18. god. Primjera radi. ZKP FBiH) ne samo da se na iskazima tih osoba ne može temeljiti sudska odluka. prema tome. Podnositelj se izjasnio da nije kriv. Isto bi važilo i ako bi tijekom istrage neki iskaz bio prikupljen od osoba koje mogu odbiti svjedočenje ako nisu prethodno upozorene na tu mogućnost i ako nisu izričito pristale svjedočiti – čl. 1996. njegovo su enje nije bilo pravično u značenju čl. pa da mu se tek onda omogući prepoznavanje osobe pri čemu bi bio veliki problem ako je osumnjičenik. našao kršenje čl. na su enju. Nisu rijetke problematične situacije kod prepoznavanja. 1997. 3. 6. Druge stvari se razmatraju kada su policijski službenici svjedoci.može zahtijevati javno svjedočenje pred sudom. U ovom konkretnom slučaju on tu priliku nije imao. Jako je važno da svjedok prvo detaljno opiše osobu (ili predmet).. ZKP FBiH. 97. god. Ovakvo stajalište proizlazi i iz prakse Europskog suda za ljudska prava. sama priroda njihove službe. 6(1) uzetog zajedno sa načelima propisanim u čl. Van Mechelen i ostali protiv Nizozemske. Imajući na umu činjenicu da podnositelj nije imao priliku niti u jednoj fazi postupka da ispituje osobe čiji su iskazi pročitani na su enju. recimo. Posebice je važno u situacijama kada taj osumnjičenik nije dostupan organima gonjenja pa se svjedoku ponude fotografije.čl. 1986. Optužbi je zatim odobreno da se iskazi ove dvije žene dati prije su enja pročitaju pred sudom. one su izjavile da žele iskoristi svoje pravo da ne svjedoče. god. 6(3)d.). 6. Sud za ljudska prava je smatrao da se čitanje iskaza na način kao što je učinjeno samo po sebi ne može uzeti kao kršenje Konvencije. 11. ZKP F BiH jasno propisuje postupak prepoznavanja. U predmetu Doorson protiv Nizozemske (Presuda od 20. 2. Sve osobe koje se nude za prepoznavanje moraju biti u osnovnim tjelesnim karakteristikama vrlo slične osobi za koju policija pretpostavlja da je osumnjičenik. ZKP F BiH – Pravo svjedoka da ne odgovara na pojedina pitanja. debela osoba sa brkovima a za prepoznavanje se ponude osobe bez brkova. nego kao dokaze o istinitosti optužbi koje su u to vrijeme ove žene navele.

donio odgovarajuću odluku zasnovanu na dokazima provedenim na glavnom pretresu i na njima utvr enim činjenicama . 1. a cijeneći sve poduzete radnje tempore in criminis. pa bi mogao obuhvaćati čak i posebne istražne radnje za koje je potrebit poseban nalog suda. tj. Sud je tako er primijetio da domaći sud nije zasnivao svoje zaključke na svjedočenju anonimnih svjedoka. ako bi sud u odre enom trenutku izdao naredbu o pretresu prostorija na temelju dokaza koji ne bi bili sukladni zakonu tada bi u nastavku kaznenog postupka. ukoliko ona ne bi dovela do razotkrivanja njihovog identiteta. ZKP FBiH. 11. * * * Izvod iz odluke Općinskog suda u Ljubuškom broj 063-0-K-07-000 013 od 1. i na sva ta pitanja dati su i odgovori. a ne dokaza podobnih za osnove sumnje na počinjenje kaznenog djela i skrivanja predmeta iz kaznenog djela. Sud je istakao da korištenje anonimnih svjedoka na su enju zna postaviti pitanje po Konvenciji. st. 2. Podnositelj je uhićen i kasnije osu en za trgovinu drogom. i 3. godine U ozračju tvrdnje obrane navedene u završnoj riječi da je pretres prostorija prigodom kojeg su prona eni stanoviti dokazi nezakonit jer je poduzet na temelju tzv. sud bi mogao. prikupila serije fotografija osoba osumnjičenih da su trgovci drogom. 6. ZKP FBiH. Policija je dobila informaciju da je podnositelj uključen u trgovinu drogom. koji nisu utemeljeni u odredbama ZKP FBiH. Branitelj je imao priliku da svjedocima postavlja pitanja koja je smatrao da su u interesu obrane.zahtijevaju da u odgovarajućim slučajevima interesi obrane budu u ravnoteži sa interesima svjedoka ili žrtava koji su pozvani da svjedoče. policijskih operativnih saznanja. 2. Jedan broj njih je ostao anoniman.čl. odnosno cijeneći ih u trenutku poduzimanja tih radnji. u nazočnosti branitelja ispitivao istražni sudac koji je znao njihov identitet. 2008. 6. te prema tome nije ni našao kršenje čl. pojam policijska operativna saznanja sam po sebi nije dostatno precizan. a njegovu fotografiju su. 296. valja konstatirati slijedeće. uz ispunjenje svih potrebnih zakonskih elemenata. policija je. Žalio se da je uzimanje. sukladno odredbi čl. Sud je primijetio da je te svjedoke. Dakle. Svakako je važno naglasiti da je postupak prepoznavanja sa fotografije zadovoljio standarde koje u tumačenju Konvencije zahtjeva Europski sud za ljudska prava. u žalbenoj fazi. . saslušavanje i oslanjanje na iskaze nekih svjedoka tijekom postupka koji se vodio protiv njega prekršilo prava obrane u smislu čl. u svrhe akcije protiv trgovine drogom u Amsterdamu. osigurala prava obrane. odnosno što će osigurati zakonito prikupljanje dokaza kroz zakonito provo enje pojedinih istražnih radnji. zajedno sa fotografijama njemu više sličnih osoba. Kao zaključak se nameće da sud mora ostvariti kontrolu zakonitosti izvršenja svih istražnih radnji na način što će osigurati sva proceduralna jamstva. Načelno gledajući.“ U ovom predmetu. i da moraju postojati mjere kojima će se uspostaviti ravnoteža. On je naglasio da je istražni sudac tijekom postupka pred prvostupanjskim sudom ispitivao dva anonimna svjedoka bez nazočnosti njegovog branitelja. st. Nadalje. pokazala izvjesnom broju narkomana koji su izjavili da ga prepoznaju i da on prodaje drogu. odnosno i takva saznanja – svojevrsne dokaze.

Zbog toga ovo sudsko vijeće. st. Naime. izlistaj dolaznih i odlaznih poziva za mobitel osumnjičenika a da pri tome nije postojala suglasnost osumnjičenika. a ova tužiteljstvu. KZ FBiH.a potvr ivanje optužnice je tipična i to jako važbna sudska odluka. kao pretplatnika na telefonske usluge. 8.. Postupajući po odredbi čl.zauzeti stajalište da takva naredba suda u prethodnom postupku nije bila utemeljena u odredbama ZKP FBiH. 2008. 296. 4. Pored toga mobilni operater je bez naloga suda dao obavijest policiji na kojoj se lokaciji nalazi mobilni aparat. ZKP FBiH sudac je proučio optužnicu u cjelini i materijale koje je dostavio tužitelj kako bi utvrdio da li postoji osnovana sumnja da bi osumnjičenik počinio kazneno djelo koje mu se stavlja na teret. biti . Tužiteljstvo mora dokazati osnovanu sumnju da je osumnjičenik prijavio počinjenje kaznenog djela iako je znao da to djelo nije počinjeno. str. st. naravno izvo enjem odgovarajućih dokaza. 4. ZKP FBiH sud pazi po službenoj dužnosti. st. Ovo stoga što sud svoju odluku. Izvod iz odluke Općinskog suda u Ljubuškom broj 063-0-KN-08-000 018 od 22. pa je utvrdio da u materijalima kojima se potkrepljuju tvrdnje optužnice nema dokaza koji bi utemeljili osnovanu sumnju da bi osumnjičenik počinio kazneno djelo Lažno prijavljivanje iz čl. Dakle. za objavljivanje tih podataka niti nalog suda da se ti podaci stave na raspolaganje javnim organima vlasti. što dodatno potvr uje uvjerenje suda da je riječ o nezakonitom radu policije i tužiteljstva na prikupljanju dokaza. već takovu mogućnost nije ni sugerirala sudu u kojem slučaju bi sud po službenoj dužnosti ispitao takove tvrdnje obrane. ne ispunjavaju uvjet zakonitih radnji i dokaza. 1. listingu primljenih poziva. Tužiteljstvo optužnicu gradi isključivo na pretpostavci da je to učinio osumnjičenik pri čemu pretpostavka počiva na nezakonito pribavljenom dokazu – tzv. A. mobilni operater je na zahtjev policije dostavio policiji. 31-26 „…Objavljivanje te informacije bez suglasnosti telefonskog pretplatnika jeste miješanje države u privatni život“. ne može temeljiti „…na dokazima pribavljenim povredama ljudskih prava i sloboda…“ Ovaj sud takvo stajalište zauzima prihvaćajući u cijelosti praksu Europskog suda za ljudska prava izraženu u presudi Mallone protiv Francuske od 2. Sud konstatira da uz optužnicu nisu dostavljeni dokazi koji potvr uju da je upravo osumnjičenik sa svog mobilnog aparata zvao policiju i prijavio da je u školi postavljena bomba. 4. sudu se uz optužnicu moraju dostaviti dokazi koji utemeljuju razumnu sumnju da je osumnjičenik počinio sve radnje za koje se optužuje. ZKP FBiH. a za što sudu uz optužnicu nisu dostavljeni dokazi. 1984. kao i presudama protiv Francuske u predmetima Kruslin i Huvig gdje je Europski sud za ljudska prava naglasio da: „Prisluškivanje i drugi oblici miješanja u telefonske razgovore predstavljaju ozbiljno miješanje u privatni život i prepisku i moraju. godine Županijsko tužiteljstvo osumnjičeniku stavlja na teret kazneno djelo Lažno prijavljivanje iz čl. 347. ovakvu tvrdnju obrane izrečenu tek u završnoj riječi cijeni kao neosnovanu. odnosno da i odre ene radnje i prikupljeni dokazi na temelju takove odluke. prema tome. uključujući i one proizašle iz takovih dokaza. KZ FBiH. U konkretnoj situaciji obrana tijekom čitavog kaznenog postupka ne samo da nije predlagala i izvodila dokaze u tom pravcu. 11. a polazeći od oborive pretpostavke da su sve radnje provedene u istrazi i na njima prikupljeni dokazi zakoniti te polazeći od odredbe čl. Na ovaj način je nezakonito prikupljen dokaz na čije zakonito prikupljanje sukladno čl. 243. 347.82.

Cijeneći iskaze preslušanih svjedoka te suočenje svjedoka R. st. Utvr uje se kako dostavljeni dokazi uz optužnicu ne utemeljuju osnovanu sumnju da bi osumnjičenik počinio kazneno djelo Lažno prijavljivanje iz čl. 347. Pitanje nezakonitog dokaza rješava se neovisno od njegovog kvaliteta istine. čak i da su ovi dokazi prikupljeni na zakonit način u spisu nema dokaza da je upravo osumnjičenik kritičnog trenutka nazvao policiju i prijavio postojanje bombe u školi.. A. st. 243. da je J.176-B. ZKP FBiH izričito propisuje da sud na pribavljenim podacima ili dokazima dobivenim poduzimanjem posebnih istražnih radnji bez naredbe suda na može zasnivati svoju odluku. Suštinski je važno imati jasne. tužiteljstvo na takovu obranu ne nudi nikakav protiv dokaz.zasnovani na naročito precizno formuliranom «zakonu». odnosno da sud ne može zasnivati svoju odluku na dokazima koji su dobiveni na osnovu takvih dokaza. 1. To je posebice važno za izvedene nezakonite dokaze. T.L. 130.Š. ponudio prodaju 10kg marihuane. Tako čl. 23 i A.R..) Ostali dokazi dostavljeni uz optužnicu uopće ne govore o možebitnoj krivnji osumnjičenika. da je načelnik odjela kriminalističke policije rekao J. 11. 130. 2005. godine po djelatnicima PU i PP Ljubuški i cijeneći iskaze preslišanih svjedoka J. dok odredba čl. i čl. dok. pri čemu je konstatirati da su za ocjenu zakonitosti prikupljenih dokaza. 1990. ZKP FBiH valjalo odbiti potvrditi optužnicu.R. Vlasništvo nad mobilnim aparatom nije dokaz da je vlasnik obavio razgovor. . . . a tek onda o vrijednosti dokaza. Nezakonit dokaz je zabranjen bez obzira na njegovu pouzdanost. odnosno zasnivanja odluke suda na provedenim dokazima. U konkretnoj situaciji je valjalo prethodno odlučiti o valjanosti – zakonitosti izvedenih dokaza. čl. Odredba čl. i 2.R. imao neraščićene račune sa optuženikom T. 4. jer mu je ovaj dugovao novac na ime kupovine automobila. u duhu odredbi relevantnih odredbi ZKP FBiH sudsko vijeće je odbilo provo enje ovog dokaza. da dogovori kupoprodaju marihuane sa T. str. 130. 2. Nadalje.R. st. 135. . st. KZ zbog čega je temeljem čl. sud utvr uje slijedeće činjenice: da je J. Saznajna vrijednost tog dokaza ne može konvalidirati nezakonitost. koja je na raspolaganju postaje sve sofisticiranija“ (Presuda od 2. i B. telefonom nazvao načelnika odjela kriminalističke policije na njegov službeni mobitel i rekao mu da mu je optuženik T.L. 135. detaljne propise o tome posebno pošto tehnologija. relevantne odredbe čl. 10. 2 i 5.. ZKP FBiH. 11. nakon toga razgovora nazvao T.176-A. 5.R. istinitost i vjerodostojnost. ZKP FBiH propisuje pod kojim se uvjetima i koje posebne istražne mogu poduzeti u kaznenom postupku.. 1. i dogovorio mjesto i vrijeme susreta radi prodaje marihuane i da mu je rekao da će tada dovesti osobu koja će kupiti . str. Sud mora prethodno odlučiti o dopustivosti. a na što iznesena obrana osumnjičenika opravdano ukazuje. s druge strane. Tako er na takvim dokazima ne može temeljiti osu ujuću odluku. 2003.. ZKP FBiH zabranjuje podstrekavanje na kazneno djelo. ZKP FBiH propisuje da Sud ne može zasnovati svoju odluku na dokazima pribavljenim povredama ljudskih prava i sloboda propisanih ustavom i me unarodnim ugovorima koja je BiH ratificirala niti na dokazima koji su pribavljeni bitnim povredama ovog Zakona. Izvod iz odluke Općinskog suda u Ljubuškom broj K 5/04 od 2. 55. godine u odnosu na posebne istražne radnje i nezakonitost prikupljenih dokaza zbog provo enja posebnih istražnih radnji bez naredbe suda Odlučujući o prijedlogu tužitelja da se kao dokaz uvede paket biljne materije privremeno oduzet od optuženika dana 25. Odredba čl. da je J. 4.

Ovakav zaključak proizlazi i iz tijeka suočenja svjedoka J. pregovarao u cilju utvr ivanja bitnog elementa kupoprodaje marihuane – cijene. Iz prethodnih utvr enja sud zaključuje slijedeće. nije izravno rekao da dogovori kupoprodaju droge sa optuženicima jer iz cijeline razvoja doga a nedvojbeno proizlazi da je sveukupno policijsko djelovanje te djelovanje J. identificira osobe koje su dovezle opojnu drogu. rekao sam L.Š. rekao sam ti da ćemo oduzeti drogu i pohvatati te dilere ako se oni pojave na našem području.Š. kaže: „U našem prvom telefonskom kontaktu kada si me pitao može li se to odraditi u smislu da se ta droga oduzme a počinitelji uhvate ja sam ti rekao da će policija odraditi svakog dilera droge koji do e na naše područje.. da je J. šta ću.000 KM. izme u ostalog..Š. nakon zaustavljanja vozila mobitelom dao signal svom pretpostavljenom B. odnosno ako se ti s njima dogovoriš da se kupoprodaja obavi na našem području. da su minut nakon toga signala policajci lišili slobode optuženike. On je. nakon čega je optuženik zaustavio vozilo i rekao da je droga tu. pitao sam L. U tom suočenju J.Š.L. imao zadaću da zaštiti J. zaključiti je kako je ključni dio policijskog plana upravo bio dovo enje optuženika na područje općine Ljubuški. u dogovoru sa policijom. kaže: „Nakon prvog kontakta sa ovim momcima iz Čapljine. dakle šire područje dogovorenog mjesta susreta. U konkretnoj situaciji. došao na dogovoreno mjesto susreta i predstavio ga T. izvjestio načelnika odjela kriminalističke policije. je rekao nema šta drugo već da naručimo robu koju će policija oduzeti. sa optuženikom T.R. Dakle. su se stekli svi elementi posebne istražne radnje prikriveni istražitelj i informator. pregovarao o cijeni marihuane proizlazi iz iskaza svjedoka T.00 KM – dakle ponudio mu je 3. da je mjesto susreta naknadno promijenjeno o čemu je J.R. prihvatio uputu ovlaštene službene osobe da dogovori kupoprodaju droge na području djelovanja PU Ljubuški. i B. o svojim razgovorima sa jednim od optuženika koji se odnose na dogovor mjesta susreta i potencijalne .L.000 KM za kupovinu marihuane.R. . Š. sa optuženikom T.R. .R. da je on odgovorio da ima oko 3.R.R. Utvr enje da je T. utvrdi mjesto gdje se nalazi droga i igra ulogu kupca marihuane. zajedno s policijskim kriminalističkim istražiteljem T. sa optuženicima blokirala i nadzirala zahvat komunikacije selo Studenci – vodopad Kravice. u kome on navodi da je optuženik od njega tražio da mu pokaže novac. da je policija napravila plan akcije u kojoj je policijski kriminalistički istražitelj T.R. da ovlaštene službene osobe u odnosu na prethodno nisu imali naredbu o poduzimanju niti jedne posebne istražne radnje. a na čemu je i razra ena policijska akcija kako je to naprijed obrazloženo. da mu je optuženik rekao da neće dati drogu bez 5-6.000. .R.marihuanu.R. da dogovori kupoprodaju marihuane sa T.“ Svjedok L. da je policijski kriminalistički istražitelje T. U radnjama J.“ Očigledno je kako je J. Na utvr enje suda da je načelnik odjela kriminalističke policije rekao J. prema optuženicima počivalo na planu da J. . sa optuženicima dogovori kupoprodaju droge na području općine Ljubuški.Š.R. nije od utjecaja dio iskaza ovog svjedoka dan na glavnom pretresu u kome on tvrdi da J.R. na način da ga je nazvao na mobitel što je bio njihov unaprijed dogovoreni signal da je droga tu i da se krene u akciju koja je unaprijed dogovorena.. kao kupca marihuane. i T. Š. Kasnije u drugom telefonskom razgovoru si mi rekao da si s njima dogovorio da se obavi kupoprodaja na području općina Ljubuški jer imaš kupca. pronašli u jednoj rupi crnu PVC vreća u kojoj se nalazilo nekoliko paketića biljne materije. L. da je policija unaprijed i prije samog trenutka susreta J. da mi nude na prodaju drogu. da je policijski kriminalistički istražitelje T.

samo prijavio policiji da mu odre ene osobe nude da kupi drogu. U radnjama ovlaštenih službenih osoba PP i PU sadržani su svi elementi posebne istražne radnje nadzirani prijevoz i isporuka predmeta kaznenog djela koji zaključak proizlazi iz činjenice da je policijski kriminalistički istražitelj T. da se nakon te protuponude optuženik zaustavio i rekao da je droga tu (prihvatio protuponudu). Zbog toga je neosnovano stajalište tužiteljstva da je J. a očituju se u činjenici da je J. On je u civilnom odijelu. u planiranoj policijskoj akciji imao zadaću da identificira osobe koje su dovezle opojnu drogu i utvrdi mjesto gdje se nalazi droga i koju je on u cijelosti izveo. No on se nije ograničio samo na istragu o protupropisnim radnjama optuženika u jednom pasivnom svojstvu već je svojom glumom kupca i nu enjem novca za kupovinu marihuane utjecao na optuženika kako bi ga naveo da počini kazneno djelo. su se stekli svi elementi posebne istražne radnje simulirani otkup predmeta i simulirano davanja potkupnine.Š. on je informirao policiju o tome tko. identificira osobe koje su dovezle opojnu drogu i utvrdi mjesto gdje se nalazi droga.R. Bitno je istaći da je u izvršenju svoje uloge policijskog informatora Jozo Roso više puta razgovarao sa načelnikom odjela kriminalističke policije i izvještavao ga o promjenama glede mjesta i vremena susreta sa prodavcima droge. Dakle. odnosno da prikriveno provede istragu o kaznenom djelu i počiniteljima. odnosno predmeta kaznenog djela.Š. kada. što nedvojbeno proizlazi iz iskaza svih saslušanih svjedoka.R.Š. sa optuženicima blokirala i nadzirala šire područje dogovorenog mjesta susreta i kupoprodaje marihuane. samo prijavio djelo i počinitelje. dakle izašao je iz okvira dopuštenog i izvršio poticaj na kazneno djelo. u policijskom planu može se zaključiti da je i njegova uloga u tom planu imala podstrekačke elemente.kupoprodaju marihuane kontinuirano izvještavao policiju i to nakon što mu je ponu eno da kupi drogu. Policijski kriminalistički istražitelj T. Naravno i stoga što iz iskaza svih svjedoka proizlazi da je T.Š. i radnje aktivnog sudjelovanja u policijskoj planiranoj akciji. U radnjama policijskog kriminalističkog istražitelja T.Š. rekao da neće dati drogu bez novca za koju traži 5. No u njegovim postupcima nakon prijave kaznenog djela i počinitelja očigledne su se stekle radnje koje po zakonu predstavljaju posebnu istražnu radnju prikriveni istražitelj i informator. on je optuženiku nudio novac za kupovinu marihuane.R. do 6. i T. odnosno činjenice da je policija unaprijed i prije samog trenutka susreta J. Sve ove radnje su bile u funkciji nadzora tijeka prijevoza i isporuke droge.R. da mu je on na to pokazao smotuljak novca i rekao da nema više od 3. Š. Dakle. i to od ključnog značenja za uspjeh akcije. a ne i da je bio policijski informator. i gdje će doći sa marihuanom da bi je ponudio i prodao potencijalnom kupcu te je policijskog službenika optuženicima predstavio kao kupca droge.R. Pored toga on je. kao neka vrsta tajnog agenta. izme u ostalog. optuženicima predstavio ovlaštenu službenu osobu kao kupca marihuane. Ovo i stoga što iz iskaza T. S obzirom na ulogu J. očigledno proizlazi: da mu je optuženik T. on je prethodno opisanim aktivnim radnjama podsticao na počinjanje kaznenog djela prodaje droge. dogovarao mjesto i vrijeme kupoprodaje. Naravno. kupiti marihuanu i dati mu 3. . ponovo u dogovoru sa policijom. naravno u konkretnoj situaciji simulirano. . je djelovao kao prikriveni istražitelj jer su u njegovim radnjama sadržani svi elementi posebne istražne radnje prikriveni istražitelj i informator. Eventualno bi takvo stajalište moglo biti prihvatljivo da je J. glumio kupca droge. uz to. Naime. odnosno izravno mu je stavio do znanja da će. zvao optuženike i nudio se da će on dovesti kupca marihuane.000 KM (dao ponudu na ponudu). stupio u kontakt sa optuženicima u cilju da.000 KM (dao ponudu).000 KM za nju. dakle poduzimao aktivne radnje spram optuženika da bi ovi počinili kazneno djelo.

Neosnovana je i tvrdnja tužiteljstva da je kazneno djelo počinjeno nu enjem droge na prodaju J. i čl. . god..Temeljem prethodno obrazloženog sud utvr uje da su sva saznanja koja su saslušani svjedoci iznijeli na glavnom pretresu nastala na njihovim nezakonitim radnjama jer za takve radnje. 6. a u kojoj je zapisano: „. u kojima je naglašeno da je za pravo na pravično su enje od iznimno velike važnosti da je svaki dokaz prikupljen na zakonit način te da domaći sudovi moraju tome dati iznimnu pozornost. Policajci se nisu ograničili na istragu o krivičnoj ulozi podnositelja u jednom pasivnom svojstvu. 3. Moraju se eliminirati sve primisli i kod donošenja odluke voditi se isključivo činjenicama.“ Naravno poziva se i na decidna stajališta Eurposkog suda za ljudska prava u odnosu na primjenu posebnih istražnih radnji sadržana. god.Korištenje tajnih agenata mora biti pod restrikcijama i moraju postojati jamstva čak i slučajevima kada se radi o borbi protiv trgovine drogom. U suprotnom bi postajalo preduvjerenja da je optuženik kriv. 1988. i Khan protiv Ujedinjenog Kraljevstva od 12. svaka situacija u kojoj se javlja i najmanja sumnja glede činjenica koje čine obilježje kaznenog djela ili o kojima ovisi primjena neke odredbe kaznenog zakonodavstva. god.R. 135. Iz istih razloga sud na iskazima preslušanih svjedoka. nego su utjecali na njega kako bi ga naveli da počini krivično djelo. . ne može temeljiti osu ujuću presudu... mora ići u prilog optuženika i sud je rješava presudom na način koji je povoljniji za optuženika. Javni interes borbe protiv kriminala ne može opravdati korištenje dokaza koji su dobiveni kao rezultat policijskog podsticanja. 6. 2000. 10.paket biljne materije privremeno oduzet od optuženika dana 25. pri čemu se primjenjuje temeljni pravni postulat da je teret dokazivanja na tužitelju i da svaka dilema mora ići u korist optuženika. ZKP FBiH.Podnositelj je bio naveden civilnom odjećom policajaca na djelo za koje je kasnije osu en. Temeljem čl.. godine po djelatnicima PU i PP.R. st. Dakle. Za ovakvu tvrdnju ne postoji niti jedan dokaz. kao i čl. 1997. 1998. recimo. u skoro identičnoj situaciji kao što je ova. 5.. odnosno i drugi eventualni dokazi nastali ili izvedeni iz takvih dokaza ne mogu utemeljiti sudsku odluku (osu ujuću). Sud ne smije poći od preduvjerenja da je optuženik kriv. nije bilo zakonom propisane naredbe suda. koji je suprotno zakonu djelovao kao policijski informator i koji je imao osvetničke motive djelovanja prema optuženiku T.. Stoga je postupak policajaca izašao iz okvira dopuštenog tajnim agentima jer su izvršili poticaj na krivično djelo. 3. 7. Pri ovakvim utvr enjima sud se poziva i na presudu Europskog suda za ljudska prava u predmetu Teixeiro de Castro protiv Portugala od 9. u presudama: Wan Mechelen i ostali protiv Nizozemske od 18... ZKP FBiH sud na takvim podacima i dokazima ne može zasnivati svoju odluku (osu ujuću). Opći zahtjevi o pravičnosti ugra eni u članak 6. 2. primjenom načela In dubio proreo. kao ni na dokazima izvedenim iz tih dokaza. Zbog svega navedenog je neosnovana tvrdnja tužiteljstva da su ovlaštene službene osobe postupale sukladno zakonu i da su poduzete radnje na otkrivanju počinitelja kaznenog djela zakonite. 11. a što nedvojbeno proizlazi iz iskaza svjedoka. odnosno njihova postupanja. uslijed čega je sud i odobio dopustiti izvo enje dokaza tužiteljstva . i to u trenutku kada mu droga ponu ena za kupovinu. Na iskazu takvog svjedoka sud ne može utemeljiti osu ujuću odluku. Ovo i stoga što bi u takvoj situaciji. što bi predstavljalo kršenje čl. Europske Konvencije o ljudskim pravima i slobodama primjenjuju se na postupke koji se odnose na sve vrste krivičnih djela. prekršio pretpostavku nevinosti optuženika i pravno načelo In dubio proreo. osim riječi svjedoka J. god. Schenk protiv Švajcarske od 12. Europske Konvencije o ljudskim pravima i slobodama. očigledno zarobljen preduvjerenjem da je optuženik kriv. 2003.

Očigledno je da me u pravno valjanim dokazima nema niti jednog dokaza. općina Ljubuški i • napuštene garaže u vlasništvu S. 238. 4. 11. god. Predmete važne za ovaj kazneni postupak koji se eventualno prona u tijekom izvršenja naredbe i to: opojnu drogu i predmete koji upućuju na počinjanje kaznenog djela Neovlašteno stavljanje u promet opojnih droga iz čl. ali da se zbog nedostatnosti direktnih dokaza odgovornost optuženika može utvrditi samo onda kada je me usobna povezanost indicija takva da se one pojavljuju kao karike jednog lanca u potpunoj sukladnosti i predstavljaju ne zbir dokaza. Dokumentacija će se dostaviti Općinskom sudu u Ljubuškom pozivom na broj 063-0-K-07-000 013 odmah. i u svojoj sveukupnosti i povezanosti isključuju svaku drugu verziju mogućnosti od one o krivnji optuženika. KZ FBiH privremeno oduzeti 3. dvorišta i sl. kao niti jedne indicije. Š. koja se nalazi u neposrednoj blizini obiteljske kuće I. broj tog telefona. 2007. dopušten i pravno valjan. 2. st. Izvršiti će se pretres: • kuće i svih pratećih objekata (garaže. 2007. tako da predstavljaju zatvoreni krug i sa punom sigurnošću upućuju na jedino mogući zaključak da je upravo optuženik počinio kazneno djelo i da se izvedenim dokazima isključuje svaka druga mogućnost. Iz svih provedenih dokaza sud je našao da tužiteljstvo nije dokazalo da su optuženici počinili kazneno djelo na način kako to tvrdi optužnica iz kojih razloga je valjalo odlučiti kao u izreci presude. i 13. godine. 2007. zv. da bi sud mogao donijeti osu ujuću presudu. Izvod iz odluke Općinskog suda u Ljubuškom broj Kri 37/03 od 4.B. broj tog telefona. 238. vrijeme kada je razgovor završen 3. 2. godine izdaje NAREDBU 1. listing telefonskih razgovora Općinski sud u Ljubuškom … odlučujući o prijedlogu obrane za izdavanje naredbe mobilnim operaterima o dostavi ispisa razgovora temeljem čl. Tužiteljstvo nije ponudilo ni dokaze ni indicije kojim bi dokazalo počinjanje djela Neovlaštene proizvodnje i stavljanja u promet opojnih droga iz čl. Izvod iz odluke Općinskog suda u Ljubuškom broj 063-0-K-07-000 013 od 23. Temelj za osu ujuću presudu može predstavljati samo takav niz činjenica utvr enih na temelju indicija koje se neprijeporno utvr ene i me usobno čvrste i logički povezane. godine u odnosu na tzv. 4. ostave. vrijeme kada je naznačeni telefonski broj primio poziv od nekog drugog telefonskog broja. vrijeme kada je taj razgovor završen. 5. ZKP FBiH dana 23. 1. Naredbu će izvršiti službene osobe PU i PP Ljubuški i to: .Kada je riječ o eventualnom dokazivanju indicijama onda valja naglasiti da je takav način dokazivanja. godine 1. „HT Mobilne komunikacije“ iz Mostara će dostaviti ispis razgovora mobilnih telefona broj 063 700 743 i broj 063 700 743 za dane 12. KZ F BiH. 2003.B. u Mostarskim Vratima. a najdalje do 8. drvarnice. nego sustav indicija.) I. načelno gledajući. 2007..B. štale. 276. Ispis razgovora podrazumijeva: vrijeme kada je sa naznačenog telefonskog broja upućen poziv prema nekom drugom telefonskom broju. 2.

L.K. 2004.B. 5. godine Sud je svojim rješenjem od 8. i S. plod otrovne voćke. a traženi predmeti mogu biti sklonjeni ili uništeni ako se nalog ne izvrši odmah Ovlaštene službene osobe mogu izvršiti naredbu i bez prethode predaje naredbe i bez nazočnosti branitelja jer se radi o predmetima koji se mogu lako i brzo sakriti ili uništiti ako se odmah ne oduzmu Nakon oduzimanja predmeta iz točke 2. pa kako toga nema onda sud ne može identificirati oduzete predmete što ukazuje ne samo na moguće kršenje zakonske procedure propisane odredbom čl. 10. KZ F BiH. i S. računajući od dana prijema rješenja. 3. Žalba se podnosi ovom sudu Izvod iz odluke Općinskog suda u Ljubuškom broj K 141/04 od 20.. I. ZKP FBiH već i na eventualnu nezakonitost izvedenih dokaza – tzv. 2004. – kuću i prateće objekte I. 6. 10. 85. B.M. i D. odnosno zakonom propisane procedure.H. Zbog toga je neosnovano mišljenje tužiteljstva da su ovi dokazi nepotrebni ako je predmet predan dragovoljno. imaju pravo obavijestiti branitelja o činjenici da je izdana Naredba o pretresu prostorija i imaju pravo na žalbu na eventualno oduzimanje predmeta iz točke 2. Ovo je.V. st. ove Naredbe oduzete predmete donijeti u sud bez odlaganja Vlasnici objekata za koje je izdana Naredba o pretresanju: I. A. Naredbe u roku od tri dana od dana oduzimanja predmeta.B. osobi od koje su oduzeti predmeti i branitelju o nadnevku otvaranja oduzetih predmeta..B. Polazeći od navedenog sud je.M.00 – 21. • V. potrebno radi identifikacije oduzetih predmeta. I u takvim situacijama postoji obveza predaje oduzetih predmeta sudu. dopuni podnesenu optužnicu broj KT 287/04 od 8. • V. B.. Naredbu izvršiti u bilo koje vrijeme jer postoji osnovana sumnja da pretresanje neće moći biti izvršeno u vremenskom periodu od 6. D. 2004. god. – garažu u vlasništvu S. 2004.. od tužiteljstva zatražio da u roku od osam dana. odbacio optužnicu.00 sat. 2. a što je kontradiktorno drugim prethodno dostavljenim dokazima. st.B. a temeljem čl. 3.. st. zbog kaznenog djela Posjedovanje i omogućavanja uživanja opojnih droga iz čl. Istine radi.M. T. * * * Marin Zadrić. U ostavljenom roku tužiteljstvo sudu nije dostavilo niti jedan od zatraženih dokumenata. Tužiteljstvo je rješenje primilo dana 11. 7. za konstatirati je da sudu nije dostavljena Obavijest tužitelja sucu za prethodni postupak.V. 10.H.Š. god. i I.4. ZKP FBiH. 239. god. 162. dok ostale zatražene dokumente tužiteljstvo nije dostavilo. protiv osumnjičenika K.. tužiteljstvo je nakon isteka roka od osam dana sudu neposredno dostavilo potvrde o privremenom oduzimanju predmeta od K. 10. predsjednik Općinskog suda u Ljubuškom . Čak kada bi sud i prihvatio dostavu podnesaka izvan roka i kada bi prihvatio uz njega dostavljeno tumačenje tužiteljstva da su oduzeti predmeti predani dragovoljno.M. i S. uz zapisnik o otvaranju predmeta.Z.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful