You are on page 1of 50

Poslovna primjena biometrijskih tehnologija

Digitalna obrada slike

Uvod - Programiranje sa slikama

Editiranje slike - manipulacija slike koritenjem postojeih aplikacija kao to su Adobe Photoshop ili Corel Paint
Digitalna obrada slike - dizajn, razvoj i poboljanje aplikacija za editiranje slika Raunalna grafika koncentrira se na sintezu digitalnih slika iz geometrijskih opisa kao to su trodimenzionalni objekti

Uvod - Analiza slika i kompjuterski vid

esto se na prvi pogled ini da e odreeni zadatak digitalne obrade slike imati jednostavno rjeenje, posebno kada je to neto to se lako moe postii naim vizualnim sustavom
U praksi je razvoj pouzdanih i robusnih rjeenja vrlo teak ili gotovo nemogu kada je potrebna analiza slike (cilj je dobiti odreene informacije iz slike) Kompjuterski vid se suoava s problemom kreiranja umjetnih vizualnih sustava koji su sposobni shvatiti i interpretirati na stvarni trodimenzionalni svijet

Uvod-podruja primjene

2 podruja primjene:

Poboljanje slike za ljudsku interpretaciju

Procesiranje podataka slike za raunalnu percepciju

1964. godine radilo se na koritenju raunalnih tehnika za poboljanje slika dobivenih sa svemirske sonde

Uvod-podruja primjene

Od 1964. godine do danas, polje digitalne obrade slika se znaajno proirilo


Koristi se u

Medicini (poboljanje kontrasta i razine intenziteta slike za laku interpretaciju rendgenskih slika)
Geografiji (prouavanje uzoraka zagaenja iz slika iz zraka ili satelita) Arheologiji (restauracija zamuenih slika vrijednih artefakata) Fizici, astronomiji, biologiji, nuklearnoj medicini, industrijskim aplikacijama...

Uvod-podruja primjene

Tipini problemi su

Automatsko prepoznavanje slova Industrijski raunalni vid za sastavljanje i inspekciju proizvoda Automatsko procesiranje otisaka prsta Prikaz rendgenskih slika i uzoraka krvi Procesiranje slika iz zraka i satelita za prognozu vremena...

Reprezentacija digitalnih slika

1/2

Termin slika odnosi se na dvodimenzionalnu funkciju intenziteta svjetla f(x,y), gdje x i y oznaavaju prostorne koordinate, a vrijednost f na bilo kojem mjestu (x,y) jednaka je svjetlini slike (grayscale) na toj toki

Reprezentacija digitalnih slika

2/2

Digitalna slika je slika f(x,y) koja ima i prostorne koordinate i svjetlinu Digitalna slika se moe promatrati i kao matrica ije kolone i redovi identificiraju toku na slici, a odgovarajui element matrice sadri vrijednost nivoa sivila u toj toki Pikseli - elementi takvog digitalnog polja

Podjela slika

Vidljive slike

Slike

Crtei Fotografije Slike

Optike slike

Nevidljive fizikalne slike Matematike funkcije

Kontinuirane Diskretne

Digitalizacija slike

Osnovni uvjet za digitalnu obradu slike jest da je slika u digitalnom obliku odnosno u obliku polja brojeva prikazanih u konanoj preciznosti
Za dobivanje slike u digitalnom obliku potrebno je kontinuiranu sliku prostorno otipkati i svaki uzorak kvantizirati koristei konaan broj bitova

Osnovni koraci u obradi digitalnih slika

1/3

Prvi korak - prikupljanje slike (image acquisition)

Da bi se slika prikupila potreban je senzor za slike i mogunost digitaliziranja signala dobivenog iz senzora

Drugi korak - predprocesiranje dobivene slike

Glavna zadaa predprocesiranja je poboljati sliku kako bi se poveale anse za uspjeh ostalih procesa (tehnike za poboljanje kontrasta, uklanjanje umova...)

Trei korak segmentacija

Segmentacija particionira ulaznu sliku na dijelove ili objekte (kod prepoznavanja slova, glavna uloga segmentacije je dobivanje individualnih znakova i rijei sa pozadine) Izlaz segmentacije najee sadri ili granicu regije ili sve toke unutar regije

Osnovni koraci u obradi digitalnih slika

2/3

etvrti korak odabir karakteristika

Bavi se ekstrakcijom karakteristika koje rezultiraju kvantitativnim informacijama

Peti korak - prepoznavanje i interpretacija

Prepoznavanje je proces dodijeljivanja naljepnica objektima ovisno o informacijama dobivenim iz deskriptora Interpretacija ukljuuje dodjeljivanje znaenja skupini prepoznatih objekata

Osnovni koraci u obradi digitalnih slika

3/3

Znanje o problemskoj domeni je kodirano u sustav za obradu slike u obliku baze znanja To znanje moe biti

Jednostavno (npr. definiranje regije gdje se informacije koje su nam od interesa nalaze) Kompleksno (npr. popis svih moguih pogreaka kod problema inspekcije materijala)

Osim to vodi operacije svakog modula za obradu slika, baza znanja kontrolira i interakciju izmeu modula

Elementi sustava za digitalnu obradu slika

Takav tip sustava najee obavlja:


Prikupljanje slike Pohranjivanje slike Procesiranje slike Komunikaciju Prikaz slike

Prikupljanje slike

Potrebna su dva elementa za prikupljanje digitalnih slika

Fiziki ureaj osjetljiv na zrake spektra elektromagnetske energije (x zrake, ultraljubiaste zrake, vidljive ili infracrvene zrake) iji izlaz je elektrini signal proporcionalan razini energije

Ureaj za pretvorbu elektrinog izlaza u digitalni oblik

Pohranjivanje slike

1/2

Dizajn pohranjivanja - velik izazov - slika od 8 bitova, veliine 1024 X 1024 zahtjeva milijun bajtova prostora
Digitalna pohrana aplikacija za obradu slike ima tri kategorije:

Kratkorona pohrana za koritenje tokom obrade slike On-line pohrana za relativno brzo dohvaanje (najee u obliku magnetskih diskova) Arhivska pohrana koju karakterizira rijetki pristup

Prostor za pohranu se mjeri u bajtovima (B), kilobajtima (KB), megabajtima (MB), gigabajtima (GB) i terabajtima (TB)

Pohranjivanje slike

2/2

Kratkorona pohrana

Jedna metoda za kratkoronu pohranu je memorija raunala Druga metoda je koritenje specijaliziranih ploa frame buffers

Pohranjuju jednu ili vie slika i omoguuju brz pristup Veliina prostora za pohranu na frame buffer-u je ograniena fizikom veliinom kartice

Arhivska pohrana

Masivne potrebe za prostorom za pohranu, ali rijetka potreba za pristupom Najee se koriste magnetske vrpce i optiki diskovi

Procesiranje slike

Ukljuuje procedure koje su najee izraene u obliku algoritma


Veina funkcija za procesiranje slike moe se programski implementirati Tei se minijaturizaciji i spajanju malih raunala s hardwareom za procesiranje slike

Tehnike za procesiranje slike koje rade dobro na jednom podruju mogu biti potpuno neadekvatne za neko drugo podruje

Komunikacija

Ukljuuje

Lokalnu komunikaciju izmeu sustava za obradu slike (Hardware i software su dostupni za veinu raunala) Udaljenu komunikaciju od jedne toke do druge (veina knjiga o raunalnim mreama jasno objanjava standardne komunikacijske protokole)

Komunikacija na velike udaljenosti je ozbiljniji izazov ako je namjera da se prenosi slikovni podaci, a ne apstraktni rezultat Kompresija i dekompresija podataka igraju znaajnu ulogu kod prijenosa na velike udaljenosti

Prikaz slike

Monitori u boji su najee koriteni ureaji za prikaz u sustavima za obradu slika

Digitalne slike

Bavit emo se slikama koje su sastavljene od slikovnih elemenata (piksela), rasporeenih u pravilnu pravokutnu mreu
Tipovi digitalnih slika

Fotografije u boji ljudi i prirode Slike skenirane u grayscale Ispisani dokumenti Planovi zgrada Faksirani dokumenti Medicinske slike (rendgenske slike i ultrazvuci)...

Veliina i rezolucija slike

Pretpostavljamo da su slike pravokutnog oblika (iako je to najee tako, postoje i iznimke)


Veliina slike je odreena irinom M (broj kolona) i visinom N (broj redova) matrice slike I Rezolucija slike specificira prostorne dimenzije slike u stvarnom svijetu i dana ja kao broj slikovnih elemenata po jedinici mjere (npr. toaka po inu) Rezolucija slike je jednaka u horizontalnom i vertikalnom smjeru

Koordinatni sustav slike

Kako bi znali koja pozicija na slici odgovara kojem slikovnom elementu, potrebno je primijeniti koordinatni sustav
Koordinatni sustav koji se primjenjuje na sliku razlikuje se od klasinog matematikog koordinatnog sustava

Ishodite sustava je u gornjem lijevom kutu slike, a y os poinje na vrhu i ide prema dolje

Vrijednosti piksela

1/4

Informacija unutar slikovnog elementa ovisi o tipu podataka koji se koristi za prikaz Vrijednosti piksela su gotovo uvijek binarne rijei duine k tako da piksel moe predstavljati 2k razliitih vrijednosti
Vrijednost k ovisi o bitnoj dubini slike i veliini rijei procesora

Vrijednosti piksela

2/4

Grayscale slike (slike intenziteta)

Slikovni podaci u grayscale slici sadre jedan kanal koji predstavlja intenzitet, svjetlinu ili gustou slike Samo pozitivne vrijednosti imaju smisla Tipina grayscale slika koristi k=8 bitova po pikselu i vrijednosti intenziteta u rasponu od [0...255], gdje vrijednost 0 predstavlja minimalnu svjetlinu (crna), a 255 maksimalnu svjetlinu (bijela) Bitna dubina se odnosi na broj bitova potrebnih da se predstavi jedna boja, a ne cijeli piksel

Vrijednosti piksela

3/4

Binarne slike

Poseban tip slika intenziteta gdje piksel moe poprimiti jednu od dvije vrijednosti, crnu ili bijelu Te vrijednosti su najee kodirane koritenjem jednog bita (0 ili 1) po pikselu

Vrijednosti piksela

4/4

Slike u boji

Veina slika u boji koristi RGB kodiranje (Red-GreenBlue), koristei 8 bitova po komponenti U takvim slikama, svaki piksel zahtjeva 3 x 8 = 24 bita za kodiranje sve tri komponente, a raspon vrijednosti svake boje je od [0...255] Kod ispisa se najee koristi CMYK model (CyanMagenta-Yellow-Black) koji se naziva i substraktivni model

Formati digitalnih slika

Kod odabira pravilnog formata datoteke slike potrebno je razmotriti:

Tip slike: Da li je to crno bijela slika, grayscale slika, skenirani dokument, slika u boji, grafika u boji?
Kompresiju i koliinu mjesta koju zauzima: Da li su zahtjevi za spremanjem datoteke potencijalan problem i da li je kompresija s gubitkom podataka prikladna? Kompatibilnost: Koliko je bitna razmjena slikovnih podataka? Domena primjene: U kojoj domeni e se slikovni podaci najvie koristiti?

Raster vs. Vektor

Raster slike - slike koje sadre piksele u matrici i koriste diskretne koordinate
Vektor slike - prikazuju geometrijske objekte koritenjem kontinuiranih koordinata, koje se rasteriziraju samo kada ih je potrebno prikazati na fizikom ureaju kao to je monitor ili printer Postoje razni formati vektorskih slika kao to su

SVG (Scalable Vector Graphics) AI (Adobe Illustrator) PICT(QuickDraw Graphics Metafile from Apple) PS (PostScript), EPS (Encapsulated PostScript)

Tagged Image File Format (TIFF)

iroko koriten i fleksibilan format


Podrava grayscale slike, indeksirane slike i true color slike

TIFF datoteka moe sadravati nekoliko slika s razliitim svojstvima i osigurava razliite metode kompresije (ZIP, JPEG) i prostor boja
Mogue pohraniti nekoliko varijacija slike u razliitim veliinama i reprezentacijama u jednu TIFF datoteku

Graphics Interchange Format (GIF)

Jedan od najee koritenih formata za prikaz slika na Webu


Za popularnost je zasluna vrlo rana podrka indeksiranih boja u nekoliko bitovnih dubina i sposobnost kodiranja jednostavnih animacija spremanjem nekoliko slika u jednu datoteku za kasnije prikazivanje u nizu Dizajniran za slike u boji i grayscale slike s maksimalnom dubinom od 8 bitova

Ima oznaku za prozirnost

Portable Network Graphics (PNG)

Razvijen kao zamjena za GIF format kada su se javili problemi s licencom zbog koritenja LZW kompresije
Ukljuuje i Alpha kanal za prozirnost s maksimalnom irinom od 16 bitova

Dozvoljava slikama da budu do 230 x 230 piksela


Format podrava kompresiju bez gubitka podataka

Joint Photographic Experts Group (JPEG)

Definira metodu kompresije za kontinuirane grayscale slike i slike u boji


Danas je najraireniji format za spremanje slika Podrava slike sa do 256 komponenti boje i CMYK slike

Suprotno vjerovanjima, JPEG nije format datoteke ve samo metoda kompresije slikovnih podataka
Ono na to se misli dok se kae JPEG datoteka je najee JFIF

Windows Bitmap (BMP)

Jednostavan i esto koriten format pod Windowsima Podrava grayscale slike, indeksirane slike i true color slike Podrava i binarne slike ali neefikasno jer za spremanje svakog piksela koristi jedan bajt

Portable Bitmat Format (PBM)

PBM obitelj sastoji se od serije jednostavnih formata datoteka koji se mogu spremiti i u tekstualnom formatu koji se moe jednostavno itati i mijenjati koritenjem editora teksta PBM se esto koristi na Unixu i podrava sljedee formate:

Portable Bitmap (PBM) za binarne slike Portable Graymap (PGM) za grayscale slike Portable Any Map (PNM) za slike u boji

Slike u boji

Slike u boji su u svakom aspektu naih ivota gdje igraju vanu ulogu u svakodnevnim aktivnostima kao to je televizija, fotografija i ispis

RGB slike u boji

1/2

RGB shema boja kodira boju kao kombinaciju tri boje:

crvene (R-Red) zelene (G-Green) plave (B-Blue)

Ova shema se koristi za prijenos, spremanje i prikaz slika u boji na analognim i digitalnim ureajima

RGB je aditivni sustav boja - svaka boja poinje crnom i kreira se dodavanjem osnovnih boja

RGB slike u boji

2/2

RGB sustav boja se moe vizualizirati kao trodimenzionalna jedinina kocka u kojoj tri osnovne boje formiraju koordinatne osi
RGB vrijednosti su pozitivne i u rasponu [0,Cmax]. Za veinu digitalnih slika Cmax=255. Svaka mogua boja Ci odgovara jednoj toki unutar RGB kocke oblika Ci = (Ri, Gi, Bi)

gdje je 0 Ri, Gi, Bi Cmax

Odnosi izmeu piksela

Slika je oznaena s f(x,y)


Kada se govori o odreenom pikselu, koriste se mala slova p i q Podskup piksela f(x,y) se oznaava sa S

Susjedi piksela

1/2

Piksel p na koordinatama (x,y) ima 4 horizontalna i vertikalna susjeda ije su koordinate (x+1,y), (x-1,y), (x,y+1), (x,y-1)
Ovaj set piksela, pod nazivom 4-susjeda od p, se oznaava s N4(p) Svaki piksel je jedinicu udaljenosti od (x,y), a neki susjedi od p lee izvan digitalne slike ako je (x,y) na granici slike

Susjedi piksela

2/2

etiri dijagonalna susjeda od p imaju koordinate (x+1,y+1), (x+1,y-1), (x-1,y+1), (x-1,y-1) i oznaavaju se sa ND(p) Te toke, zajedno sa 4-susjeda nazivaju se 8susjeda od p, a oznaavaju se sa N8(p)
Neke toke u ND(p) i N8(p) lee izvan slike ako je (x,y) na granici slike

Povezanost

1/2

Koncept koriten za odreivanje granica objekata i komponenata regije na slici


Da bi se odredilo da li su dva piksela povezana, mora se odrediti

Da li su na neki nain u susjedstvu (npr. 4-susjedi) Da li im razine sivila zadovoljavaju odreeni kriterij slinosti (npr. da li su jednaki)

Na primjer u binarnim slikama s vrijednostima 0 i 1, dva piksela mogu biti 4-susjedi, ali nisu povezani ako nemaju istu vrijednost

Povezanost

2/2

Ako je V set vrijednosti nivoa sivila koritenih za definiranje povezanosti, postoje tri tipa povezanosti:

4-povezanost dva piksela p i q s vrijednostima iz V su 4povezana ako je q u setu N4(p) 8-povezanost dva piksela p i q s vrijednostima iz V su 8povezana ako je q u setu N8(p) M-povezanost dva piksela p i q s vrijednostima iz V su mpovezana ako je q u N4(p) ili je q u ND(p) i set N4(p) N4(q) prazan

M-povezanost je modifikacija 8-povezanosti i predstavljena je kako bi se eliminirale viestruke veze koje se esto pojavljuju kada se koristi 8-povezanost

Udaljenost izmeu piksela

1/2

Za piksele p, q i z s koordinatama (x,y), (s,t) i (u,v), D je funkcija udaljenosti ako

D(p,q) 0 (D(p,q)=0 ako i samo ako je p=q) D(p,q) = D(q,p) D(p,z) D(p,q) + D(q,z)

Euklidova udaljenost izmeu p i q je definirana kao De(p,q)= [(x-s)2 + (y-t)2]1/2

Udaljenost izmeu piksela

2/2

D4 udaljenost izmeu p i q je definirana kao D4(p,q)=|x-s|+|y-t| Pikseli s D4 =1 su 4-susjedi od (x,y)


D8 udaljenost izmeu p i q je definirana kao D8(p,q)=max(|x-s|,|y-t|) Pikseli s D8=1 su 8-susjedi od (x,y)

Aritmetiki i logiki operatori

1/3

Aritmetiki i logiki operatori izmeu piksela se koriste u veini grana digitalne obrade slika Aritmetiki operatori izmeu dva piksela p i q obiljeavaju se na sljedei nain:

Zbrajanje: p+q Oduzimanje: p-q Mnoenje: p*q (pq,p X q) Dijeljenje: pq

Aritmetiki i logiki operatori

2/3

Aritmetike operacije cijelih slika izvravaju se piksel po piksel


Zbrajanje se najee koristi za smanjivanje umova na slici Oduzimanje je osnovni alat u medicinskoj obradi slika, gdje se koristi za uklanjanje statinih informacija iz pozadine Mnoenje i dijeljenje se koristi za korekciju nivoa sivila zbog nejednakog osvjetljenja

Rezultati izvravanja aritmetikih operacija se mogu spremati izravno na sliku koja se koristi jer se koritena lokacija nee koristiti ponovno

Aritmetiki i logiki operatori

3/3

Logiki operatori koji se koriste oznaavaju se na sljedei nain:


AND: pANDq (p q) OR: pORq (p + q) COMPLEMENT: NOTp

Prikazani operatori se mogu kombinirati kako bi se dobila bilo koja druga logika operacija Logike operacije se primjenjuju samo na binarnim slikama Aritmetike operacije se mogu primjenjivati i na pikselima s vie moguih vrijednosti

Geometrija slike

1/2

Translacija

Ako je zadatak prenijeti toku s koordinatama (X,Y,Z) na novu lokaciju koristei pomak (X0,Y0,Z0), translacija se lako izvrava koritenjem jednakosti:

X*=X + X0 Y*=Y + Y0 Z*=Z + Z0 gdje su (X*,Y*,Z*) koordinate nove toke

Geometrija slike

2/2

Promjena veliine

Promjena veliine po faktorima Sx, Sy i Sz po X, Y i Z osi dana je sljedeom matricom:


S=

You might also like