Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine Aкадемија наука и умјетности Босне и Xерцеговине Academy of Sciences and Arts of Bosnia

and Herzegovina Međunarodni naučni skup „Struktura i dinamika ekoSiStema dinarida – Stanje, mogućnoSti i perSpektive“ International Conference „StruCture and dYnamiCS oF eCoSYStemS dinarideS – StatuS, poSSiBiLitieS and proSpeCtS“ 15-16. juni/June 2011, Sarajevo, Bosnia and Herzegovina Posebna izdanja/Special Editions CXLIX Odjeljenje prirodnih i matematičkih nauka Department of Natural Sciences and Mathematics Zbornik radova/Proceedings 23, 291-304.

ISBN: 978-9958-501-81-4

2012

DOI: 10.5644/proc.eco-03.22

STATUS SPECIJALNOG BOTANIČKOG REZERVATA NA DOLOMITNOM PODRUČJU VRTALJICA KOD KONJICA
STATUS OF THE SPECIAL BOTANICAL RESERVE ON THE DOLOMITE AREA VRTALJICA NEAR KONJIC
Prirodno-matematički fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, Bosna i Hercegovina e-mail: sbarudanovic@email.com; e-mail: asadheric@yahoo.com

Senka BARUDANOVIĆ, Asad HERIĆ

SAŽETAK
Dolomitni kompleks Vrtaljica je područje visokog biodiverziteta. Cilj je bio utvrditi stepen biodiverziteta i antropogeni uticaj. Istraživanja su provedena u proljetnom i ljetnom aspektu (od 20. 5. 2002. do 27. 9. 2009. godine). Na terenu je izvršena detaljna identifikacija edafskih, orografskih i vegetacijskih osobenosti. U terenskoj fazi rada je primjenjen standardni metod ciriško-montepelješke škole. Metodom fitocenološkog snimka utvrđeni su elementi abiotičke komponente ekosistema te floristički sastav zajednica. U statističkoj obradi podataka korištene su metode multivarijantne statističke analize te klaster analize. Kroz ovaj rad se pokušalo doći do relevantnih pokazatelja o stanju javne svijesti kod lokalnog stanovništva, sa akcentom na populaciju mladih ljudi do 30 godina starosti. Tokom terenskih istraživanja sačinjeni su fitocenološki snimci na 18 lokaliteta. U sintaksonomskom pogledu, identifikovane su zajednice koje pripadaju u pet vegetacijskih klasa. Procjena ekoloških faktora na utvrđenim tipovima staništa izvršena je na osnovu spektra indikatorskih vrijednosti u odnosu na osnovne ekološke faktore prema Ellenberg-u. Raznolikost staništa na istraživanom dolomitnom kompleksu

Through this work is an attempt to reach relevant indicators on the state of public awareness in the local population. a posebno mladih. which is the result of specific geological. By the phytocoenology footage elements of the abiotic components of ecosystems. In the fieldwork phase of the work. 2002 until 27. pedological. Methods of multivariate statistical analysis and cluster analysis were used in statistical analysis. with emphasis on the population of young people under age of 30. The aim was to determine the degree of biodiversity and human impact. Situation awareness is very low. Keywords: tertiary flora. Smješten na prelazu između sjevernih dijelova Hercegovine i planina koje čine južni obod sarajevske kotline. CCA ABSTRACT Dolomitic complex Vrtaljica is the area of high biodiversity. 2009). Assessment of environmental factors on the identified habitat types was done based on the spectrum of indicator values in relation to the basic ecological factors of Ellenberg. protection. Prisutni ekosistemi se karakterišu visokim stepenom biodiverziteta. and the floristic composition of communities were identified. Detailed identification of edaphic. eco-climatic and other environmental factors that affect their habitats. 2008). The diversity of habitats in the study of dolomite complex was found in a high degree of diversity of ecosystems. Stanje svijesti je vrlo nisko. Ključne riječi: tercijerna flora. During field research phytocoenology recordings were made at 18 sites. refuges of tertiary flora. ekoklimatskih i drugih ekoloških faktora koji djeluju na njihovim staništima. endemic. pedoloških. /ed/. 9. it is clear that local communities must take appropriate measures to revitalize this protected area. orographic and vegetation characteristics was conducted on field research. Present ecosystems are characterized by a high degree of biodiversity. the standard method of Zurich-Montpellier school is applied. In terms of syntaxonomic identified communities belong to five classes of vegetation. refugijum.SPECIJALNI BOTANIČKI REZERVAT “VRTALJICA” KOD KONJICA svoj izraz je našla u visokom stepenu diverziteta ekosistema. Investigations were conducted in the spring and summer aspect (20. 292 Struktura i dinamika ekoSiStema dinarida. Based on research carried out. CCA UVOD Šira okolina Konjica je područje sa posebnim vrijednostima biodiverziteta. especially young people. jasno je da lokalna zajednica mora poduzeti odgovarajuće mjere na revitalizovanju ovog zaštićenog područja. zaštita. koji je rezultat specifičnih geoloških. (Redžić et al. endem. 2012 . Na osnovu provedenih istraživanja. 5.

masiva koji se nalaze istočno od grada Konjica. Najprisutniji tip tla na istraživanom području je rendzina. koje su svojom ekološkom valencom vezane isključivo za dolomit kao geološku podlogu. Počeci istraživanja flore na ovom području sežu vrlo daleko u prošlost. koji su dali veliki doprinos poznavanju flore ovog područja. Takve vrste se ubrajaju u grupu dolomitifita. i oštrobridnim. prvi botaničar koji se bavio fenomenom dolomitne flore je K. koje postoje između flore i vegetacije na krečnjacima i dolomitima. Maley. a često i fantastičnim obrisima brda. Vrtaljicu karakteriše visoko prisustvo biljaka. Glavno obilježje geološke podloge je prisustvo dolomita. Na popisu se nalazi 396 vrsta iz 68 familija. Ipak. što u velikoj mjeri utiče na izgled pejzaža i njegovu floru (Riter-Studnička. Dolomiti su. 1956). 2012 293 . Hilda Riter-Studnička (1956) objedinjava rezultate prethodnih i vlastitih istraživanja kroz popis biljnih vrsta na dolomitnom području Konjica. U ovom radu obrađena je flora složenog kompleksa bliže okoline Konjica. Pored mnogih zajedničkih karakteristika. kustos muzeja u Sarajevu (Riter-Studnička. a među njima su najpoznatije Thymus aureopunctatus (Beck) K. 1956). Nakon austrougarske okupacije sve češće su posjete botaničara ovim područjima. Prirodno je da se samo na ovim posljednjim mogu razvijati osobitosti ove flore u punoj mjeri. StruCture and dYnamiCS oF eCoSYStemS dinarideS. na kojem su sve osobitosti dolomitne flore došle u punoj mjeri do izražaja. u smislu opskrbe biljaka vodom i hranjivim materijama. nemirnim reljefom i padinama jakog nagiba. 1956). et G. One se uglavnom sastoje u čestoj pojavi planinskih vrsta na niskim nadmorskim visinama i u znatno češćoj zastupljenosti pojedinih vrsta na dolomitu nego na krečnjaku. Usljed jake erozije odaju se dolomitna područja već izdaleka svojim karakterističnim bijelim siparima. ali veliki kompleksi su rijetki. Za potrebe ovog rada vršena su istraživanja flore i vegetacije na područjima Vrtaljice i Zlatara. Usljed specifičnosti dolomitske podloge i kompleksa ekoklimatskih faktora (spona između Hercegovine i Bosne). Pored toga.Senka BARUDANOVIĆ & Asad HERIĆ Konjic se najvećim dijelom nalazi na dolomitnoj geološkoj podlozi (Riter-Studnička. dolomitna flora ima i svoje osobenosti koje je čine naročito privlačnom. Na teritoriji BiH nalaze su česti dolomiti po krečnjačkim područjima. Beck. Riter-Studnička istražuje uticaj dolomitne podloge i specifične klime na floru i vegetaciju na dolomitnom kompleksu. Maly i Alyssum moellendorffianum Aschers. ekstremno siromašna geološka podloga.

orografskih i vegetacijskih osobenosti. Metodom fitocenološkog snimka utvrđeni su elementi abiotičke komponente ekosistema te floristički sastav zajednica. U oba pravca rad se sastojao iz dvije faze. 2002. korišteni i fitocenološki snimci područja Vrtaljice. a po svom geografskom položaju – neposredno podnožje Prenja i pored Neretve – konjički dolomiti su upravo predodređeni za očuvanje vrsta iz prošlosti. Generalni cilj rada jeste utvrđivanje specijskog i ekosistemskog diverziteta šireg područja Konjica (Zlatar-Vrtaljica) uz utvrđivanje stanja svijesti kod lokalnog stanovništva o vrijednostima datog prostora. Utvrđivanje bioindikatorskih vrijednosti za pojedine vegetacijske klase. Terenska istraživanja na širem području dolomitskog kompleksa Konjic (Vrtaljica-Zlatar) su provedena u proljetnom i ljetnom aspektu (od 20. Međutim u nastojanju da empirijski poznat biodiverzitet visokog stepena u budućnosti stvarno i posluži kao osnova za uključivanje u ekološku mrežu. do 27.SPECIJALNI BOTANIČKI REZERVAT “VRTALJICA” KOD KONJICA Tako flora na suhoj dolomitnoj podlozi u okolini Konjica predstavlja u neku ruku izolirano ostrvo za kserofilne vrste. 2009. 9. i to terenskih istraživanja i laboratorijskog rada. 2012 . Prilikom rada na terenu izvršena je detaljna identifikacija edafskih. MATERIJAL I METODE Rad na zadatoj temi je ostvaren u dva različita pravca: istraživanje biodiverziteta područja Vrtaljice i istraživanje stanja javne svijesti. godine). u cilju sticanja kompletnije slike florističkog sastava. 5. 1964). Pored originalnih fitocenoloških snimaka. Utvrđivanje stepena antropogenog faktora na istraživanom području. Utvđivanje stanja svijesti u udruženjima za zaštitu prirode sa posebnim akcentom na aktivnost članova mlađih od 30 godina. Tokom laboratorijske faze rezultati terenskog rada su sintetisani u cilju definisanja fitocenološke pripadnosti snimljenih sastojina. U terenskoj fazi rada je primijenjen standardni metod ciriško-montepelješke škole (Braun-Blanquet. U statističkoj obradi podataka korištene su metode multivarijantne statističke analize. u radu su. 294 Struktura i dinamika ekoSiStema dinarida. načinjeni tokom terenske nastave studenata Odsjeka za biologiju Prirodno-matematičkog fakulteta. u radu će biti realizirani i sljedeći ciljevi: Utvrđivanje diverziteta staništa.

Vegetacija šuma crnog bora sa crnjušom klase Erico-Pinetea Ht. 1957 in Kent et Coker. 59. Vegetacija sipara klase Thlaspeetea rotundifolii Br-Bl. Poseban akcenat je stavljen na populaciju mladih ljudi do 30 godina starosti. 3. 47. identifikovane su zajednice koje pripadaju sljedećim klasama: 1. godine) Kroz ovaj rad se pokušalo doći do relevantnih pokazatelja o stanju javne svijesti kod lokalnog stanovništva.ac. REZULTATI I DISKUSIJA Tokom terenskih istraživanja sačinjeni su fitocenološki snimci na 18 lokaliteta. Vegetacija u pukotinama stijena klase Asplenietea rupestris (H. 4. et Vlieg 37. 1992). korišten je metod numeričke klasifikacije. Meier) Br-Bl. 5. U radu je. Izvor: http://www. korišteni su podaci o ukupnom broju članova društva. 2. StruCture and dYnamiCS oF eCoSYStemS dinarideS. kao i ostale metode statističke analize. 3. Procjena ekoloških faktora na utvrđenim tipovima staništa izvršena je na osnovu spektra indikatorskih vrijednosti u odnosu na osnovne ekološke faktore prema Ellenberg-u (Grafikon 1). korišten Bray-Curtis metod (Bray et Curtis.uk/research/software/software/?searchterm =Biodiversity%20Pro (Pristup: 25. Vegetacija lišćarsko-listopadnih šuma klase Querco-Fagetea Br-Bl. U svrhu grupisanja vegetacijskih podataka. Vegetacija termofilnih livada i kamenjara klase Thero-Brachypodietea BrBl. U sintaksonomskom pogledu. 2012 295 . dio programa BiodiversityPro u kome je vršena obrada podataka. odnosno diverziteta unutar pojedinih zajednica. odnosno grupisanja zajednica u odnosu na pojedine ekološke faktore.sams. 2010. korišten je Šenonov indeks diverziteta (Kent et Coker. Kao parametri koji su analizirani. 1992). kako bi se utvrdio stepen aktivnosti generacije od koje se očekuje najviše u današnjoj brizi o prirodi. učešće mladih u ukupnom broju i učešće mladih na skupštinama društava.Senka BARUDANOVIĆ & Asad HERIĆ U cilju izračunavanja alfa diverziteta. Indeksi diverziteta (α i β) su. a kao klastering metod korišteno je jednostavno ili kompletno povezivanje. 47. 34. kao jednačina udaljenosti.

Tabela 1. Diverzitet tipova staništa na istraživanom dolomitnom kompleksu Konjica (Zlatar-Vrtaljica): (a) Klasa Querco-Fagetea Br-Bl. dobijeni su deskriptivni podaci koji indiciraju današnje stanje javne svijesti i ukupne aktivnosti lokalnog stanovništva. 2012 . Na osnovu ukupnog broja članstva u društvu. (b) Klasa Erico-Pinetea Ht. et Vlieg 37. dobijeni su i određeni rezultati koji su prikazani u Tabeli 1. 34 i (e) Klasa Thlaspeetea rotundifolii Br-Bl. Conditions of public awareness of local people through patricipation in civic associations PD Borašnica Zeleni Neretva Lovačko društvo Ribarsko društvo Broj članova društva Broj prisutnih na sjednici Mladi do 30 godina prisutnih na sjednici Mladi do 30 godina (članovi društva) 130 41 8 - 650 25 5 - 350 50 620 50 Podaci dobijeni tokom terenskih istraživanja su u laboratorijskoj fazi rada analizirani i upoređeni prema osnovnim ekološkim faktorima.SPECIJALNI BOTANIČKI REZERVAT “VRTALJICA” KOD KONJICA Grafikon 1. (c) Class Thero-Brachypodietea Br-Bl. Diversity of habitat types in the researched dolomite complex of Konjic (ZlatarVrtaljica): (a) Class Querco-Fagetea Br-Bl. (d) Klasa Asplenietea rupestris (H. (d) Class Asplenietea rupestris (H. Meier) Br-Bl. 296 Struktura i dinamika ekoSiStema dinarida. Posebna pažnja je posvećena učešću mladih ljudi do 30 godina u aktivnostima zaštite prirode. Na osnovu parametara o ukupnom broju članova. 47. 59. (c) Klasa Thero-Brachypodietea Br-Bl. 47 Tokom istraživanja se nastojalo doći do pokazatelja stanja javne svijesti kod lokalnog stanovništva. te aktivnosti mladih u aktivnostima u zaštite prirode. (b) Class Erico-Pinetea Ht. 47. 59. et Vlieg 37. Stanje javne svijesti lokalnog stanovništva kroz učešće u udruženjima građana Table 1. 47 Graph 1. Meier) Br-Bl. 34 and (e) Class Thlaspeetea rotundifolii Br-Bl.

koji uključuje kako visok specijski diverzitet tako i mogućnost velikog broja kombinacija udruživanja vrsta u zajednice. identifikovano je 360 različitih biljnih vrsta. Specifičnost dolomitnog kompleksa. Uporedni prikaz spektra osnovnih ekoloških faktora za određene klase prema Ellenbergu dat je na Grafikonu 2. može se uočiti da se uslovi na staništima šireg područja dolomitnog kompleksa Konjic (Zlatar-Vrtaljica) znatno razlikuju. azota u zemljištu. Grafikon 3 prikazuje biodiverzitet flore koja se javlja u pojedinim klasama. a razlike su uslovljene variranjem pojedinih ekoloških faktora (temperature. uočen je visok stepen diverziteta staništa na istraživanom području. hidrološke mreže i ekoklima su uslovile najviši nivo specijskog i ekosistemskog diverziteta. Specifični uslovi su doveli do visokog stepena raznolikosti i endemičnosti flore i vegetacije. Diferencirano je pet vegetacijskih jedinica nivoa klase. a također i kroz laboratorijsku obradu podataka. Comparative rewiew of basic environmental factors by Ellenberg Na osnovu provedene analize o djelovanju ekoloških faktora po Ellenbergu. generalno. pH zemljišta itd. Grafikon 2. 2012 297 . Specifične geomorfološke forme. vlage. svjetla.Senka BARUDANOVIĆ & Asad HERIĆ Osnovna karakteristika dolomitnih pejzaža uopće jest izuzetno visok stepen endemičnosti i reliktnosti flore i vegetacije. StruCture and dYnamiCS oF eCoSYStemS dinarideS. Tokom terenskih istraživanja. predstavlja jedan od osnova izrazito visokog stepena ekosistemskog i pejzažnog diverziteta. Uporedni prikaz osnovnih ekoloških faktora prema Ellenberg-u Graph 2. Nakon terenskih istraživanja.). raznolikost tipova tala. odnosno ekosisteme.

zabilježene su 43 biljne vrste. a u vegetaciji u pukotinama stijena klase Asplenietea rupestris (H. et Vlieg 37. Grafikon 4. Uporedni prikaz diverziteta vrsta biljaka u pojedinim klasama Graph 3. U vegetaciji termofilnih livada i kamenjara klase Thero-Brachypodietea Br-Bl. Uticaj različitih ekoloških faktora (u sezonskim aspektima) i prisustvo različitih životnih formi mogli su dovesti do variranja broja vrsta u pojedinim klasama tokom perioda istraživanja (od 20. U vegetaciji šuma crnog bora sa crnjušom klase EricoPinetea Ht. Comparative rewiew of diversity of species of plants in single classes Na osnovu grafikona se može vidjeti da je najveći diverzitet flore u vegetaciji lišćarsko-listopadnih šuma klase Querco-Fagetea Br-Bl. (ukupno 195 vrsta). godine). 9. Variranje broja vrsta u pojedinim klasama kroz sukcesivni niz godina Graph 4. 47. 47. U vegetaciji sipara klase Thlaspeetea rotundifolii Br-Bl. 2009. 5. do 27. 2012 . 34 je 14 biljnih vrsta.SPECIJALNI BOTANIČKI REZERVAT “VRTALJICA” KOD KONJICA Grafikon 3. Grafikon 4 pokazuje variranje brojnosti pojednih vrsta u klasama kroz sukcesivni niz godina istraživanja. 59 je zabilježena 191 biljna vrsta. Varying the number of species in single classes through a series of succesive years 298 Struktura i dinamika ekoSiStema dinarida. 2002. zabilježena je 137 biljna vrsta. Meier) Br-Bl.

) Rchb.. Silene reichenbachii Vis. gdje je identifikovano ukupno 103 biljne vrste. Potentilla micrantha Ramond ex DC... Edraianthus tenuifolius (Waldst. et G.. godini. & Kit.. Beck. 47.) Rchb. Maly. identifikovano je 27 biljnih vrsta u 2007. dok su u 2008... od kojih su mnoge biljne vrste endemičnog i reliktnog karaktera. Alyssum moellendorffianum Aschers. Euphorbia “hercegovina”. f. f. Vegetacija lišćarsko-listopadnih šuma klase Querco-Fagetea Br-Bl. austriaca. & Panc. Satureja subspicata Bartl. StruCture and dYnamiCS oF eCoSYStemS dinarideS.. Potentilla micrantha Ramond ex DC. je najveću brojnost imala u 2007. & Panc. Maly. F.. Micromeria “croatica” (Pers. F. godini identifikovane 23 biljne vrste.) A. Lilium martagon L. godini. Dolomitni kompleks istraživanog područja Konjic (Zlatar-Vrtaljica) se odlikuje izuzetnim brojem vrsta.) Šilić. godini (ukupno 72 biljne vrste). Ornithogalum umbellatum L.. Acinos orontius (Maly K. Campanula “hercegovina” i Micromeria “croatica”. godini (75). Onosma javorkae Simonk. Potentilla micrantha Ramond ex DC. Thymus aureopunctatus (Beck) K. najveću brojnost vrsta je imala u 2005.. Peucedanum neumayeri (Vis. Poređen je stepen raznolikosti vrsta unutar pojedinih zajednica. Arnold ssp. In Lam.. Najkarakterističnije endemske i reliktne vrste ovog područja su: Alyssum moellendorffianum Aschers. & Kit. Alyssum montanum L. DC. et G... ex Vis. Pinus nigra J. U okviru vegetacija sipara klase Thlaspeetea rotundifolii Br-Bl. 2012 299 . Dianthus prenjus Beck. Onosma stellulata Waldst.. Acinos orontius (Maly K. & Kit. & DC. & Kit. Peucedanum neumayeri (Vis. Thlaspi goesingense Halácsy.) A. Fumana ericoides (Cavan) Pan. 59. Euphorbia barrelieri Savi ssp.) Schott. f. DC.. Utvrđena raznolikost staništa na istraživanom dolomitnom kompleksu Konjic (Zlatar-Vrtaljica) svoj izraz je našla u visokom stepenu diverziteta ekosistema. et Vlieg 37. najveći broj vrsta (91) identifikovan u 2007. Na osnovu analiziranja florističkog sastava ustanovljene su sljedeće endemične i reliktne vrste dolomitnog kompleksa Konjic (Zlatar-Vrtaljica): Pinus nigra J.. Reichardia macrophylla Vis. dok je samo 45 vrsta identifikovano u 2005. Reichardia macrophylla Vis. godini. Beck. 47.. Maly. Helleborus multifidus Vis. godini. Arnold.) Šilić.. Helleborus multifidus Vis. Hercegovina. Edraianthus tenuifolius (Waldst.. dok je najmanje vrsta identifikovano u 2006.. Vegetacija termofilnih livada i kamenjara klase Thero-Brachypodietea Br-Bl. Onosma stellulata Waldst.Senka BARUDANOVIĆ & Asad HERIĆ Na osnovu grafičkog prikaza rezultata možemo zaključiti da je u okviru vegetacije šuma crnog bora sa crnjušom klase Erico-Pinetea Ht. Thymus aureopunctatus (Beck) K..

odnosno tehnike klaster analize. Procentualna zastupljenost endemičnih i reliktnih vrsta na istraživanom području Graph 5. 2012 . Percentage of endemic and relict species in the researched area U svrhu grupisanja vegetacijskih podataka. u smislu njihove sintaksonomske pripadnosti (Grafikon 7). Grafikon 5. 3. odnosno grupisanja zajednica na pojedine ekološke faktore. Na Grafikonu 6 jasno se može uočiti diferencijacija identifikovanih tipova staništa na 5 zasebnih grupa. 2. odnosno diverziteta unutar pojedinih zajednica korišten je Shannonov index (Šenonov index) biodiverziteta (Grafikon 5).SPECIJALNI BOTANIČKI REZERVAT “VRTALJICA” KOD KONJICA U cilju izračunavanja α-diverziteta. Grupa staništa sa zajednicama lišćarsko-listopadnim šumama. Shannon’s index of biodiversity of the communities at the research area 300 Struktura i dinamika ekoSiStema dinarida. Grafikon 6. Na osnovu statističke obrade podataka dobijen je grafički prikaz koji jasno ilustruje stepen raznolikosti vrsta unutar pojedinih zajednica. 5. Metodom klaster analize je potvrđeno da su vegetacijski podaci u radu grupisani pravilno. 4. korištene su metode numeričke klasifikacije. Shannon-ov indeks biodiverziteta u zajednicama na istraživanom području Graph 6. Grupa staništa sa zajednicama termofilnih livada i kamenjara. Grupa staništa sa zajednicama u pukotinama stijena. Grupa staništa sa zajednicama sipara. Grupa staništa sa zajednicama crnog bora sa crnjušom. i to: 1.

Takav kvantitativni odnos indicira nezainteresovanost mladih. Vrtaljica se stavlja pod zaštitu društva kao prirodna vrijednost. godine je predviđeno da se ovo područje uredi kao park – šuma koja će biti dostupna građanima i turistima. Udio mladih do 30 godina u aktivnim društvima Graph 7. Novine 33/03) ne prepoznaje. 2012 301 . Cluster analysis of vegetation data in researched area Rješenjem Zemaljskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirodnih vrijednosti Bosne i Hercegovine. Klaster analiza vegetacijskih podataka na istraživanom području Graph 7.Senka BARUDANOVIĆ & Asad HERIĆ Grafikon 7. Na osnovu provedenih istraživanja o stanju javne svijesti lokalnog stanovništva može se vidjeti da je stanje svijesti vrlo nisko i da je udio mladih do 30 godina vrlo mali. Do 1992. urbanistički plan nikad nije realiziran. Grafikon 7. Međutim. što je kategorija koju Zakon o zaštiti prirode FBiH (Sl. Urbanističkim planom iz 1984. godine ovo područje je imalo status Specijalnog botaničkog rezervata. The proportion of young people under 30 years in the active associations StruCture and dYnamiCS oF eCoSYStemS dinarideS.

2012 . Stanje javne svijesti lokalnog stanovništva. Udruženje za zaštitu okoline „Zeleni Neretva“ iz Konjica poduzima određene 302 Struktura i dinamika ekoSiStema dinarida. Neodgovorno odlaganje otpada. poduzeta su istraživanja na dolomitnom kompleksu Vrtaljica kod Konjica. sveze i asocijacija dala kompleksniju sliku prostora. Jasno je da bi dalja diferencijacija redova. kako u smislu njegovog očuvanja. Na osnovu provedenih istraživanja mogu se donijeti sljedeći zaključci: 1. ekoklimatskih i drugih ekoloških faktora koji djeluju na njihovim staništima. Do takvog zaključka se dolazi kroz: a. ni na jednom nivou upravljanja prirodom. pedoloških. koji je rezultat specifičnih geoloških. koje pokazuje da danas. kao i građevinski radovi su intenzivni antropogeni uticaji na ovom području. Prisutni ekosistemi se karakterišu visokim stepenom biodiverziteta. od ranije poznatih bioloških/ekoloških vrijednosti ovog prostora. U okviru utvrđenih ekosistema egzistiraju populacije velikog broja endemičnih i reliktnih vrsta. b. I pored visokih. na što upućuje činjenica da je tokom originalnih istraživanja te kroz dugogodišnji rad studenata Prirodno-matematičkog fakulteta utvrđena diferencijacija na pet vegetacijskih klasa. više ne postoje aktivne institucijske mjere zaštite koje bi se provodile na ovom zaštićenom području. od kojih je jedan broj vezan isključivo za dolomitnu geološku podlogu. Stanje javne svijesti o vrijednostima ovog prostora nije na zadovoljavajućem nivou. uticaj antropogenih faktora. Područje Vrtaljice se odlikuje visokim diverzitetom ekosistema. koje pokazuje visok stepen nezainteresovanosti za vrijednosti lokalnog prostora. Stanje dokumenata o statusu Specijalnog botaničkog rezervata Vrtaljica. 2.SPECIJALNI BOTANIČKI REZERVAT “VRTALJICA” KOD KONJICA ZAKLJUČCI U cilju utvrđivanja specifičnosti specijskog i ekosistemskog diverziteta na prostoru jednog od ranije zaštićenih područja Bosne i Hercegovine. Istovremeno. čije je prisustvo identificirano na ovom području. Taj podatak upućuje na visoku vrijednost i potencijal ovog prostora u smislu očuvanja specifičnog genofonda Bosne i Hercegovine. svakim danom postaje sve jači. 3. istraživan je odnos lokalne zajednice prema postojećim prirodnim vrijednostima. tako i u smislu njegove održive upotrebe.

1973. Ilijanić Lj. 1974. Curtis J.. Kent M.Senka BARUDANOVIĆ & Asad HERIĆ aktivnosti na očuvanju i uređenju ovog područja. Beograd. Zagreb. Zagreb. kako od strane institucija. Zavod za izdavanje udžbenika. An ordination of the upland forest communities of southern Wisconsin. Ekološko-vegetacijska diferencijacija lišćarsko-listopadnih šuma planine Vranice. Dizdarević M. 383/56. Domac R. J. Janković M. Na osnovu provedenih istraživanja. Social Behavior Types in Hungarian Flora. Borhidi A. Ekološko-vegetacijska diferencijacija lišćarskolistopadnih šuma planine Vranice. Abadžić S. Vegetation Description and Analysis. Bray R. njihove aktivnosti nisu dovoljno podržane.. 2012 303 . 1992. Grgić P. Prodromus biljnih zajednica Bosne i Hercegovine. Lakušić R.. Školska knjiga. Barudanović S. Uvod u ekologiju bilja. Gračanin M.. T. IGKRO Svijetlost. 4.. 1978. Coker P. A practical approach. its Natural values and relative Ecological Indicator values (TB – SB). 1977.. međutim. 2003. Sarajevo. tako ni od strane lokalnog stanovništva. Boca Raton. 1987. Literatura Arhiv Zavoda za zaštitu prirode i kulturno-historijskog nasljeđa NR BiH: Rješenje br. Fitoekologija sa osnovama fitocenologije i pregledom tipova vegetacije na Zemlji. Prirodno-matematički fakultet Univerziteta u Sarajevu (doktorska disertacija). Sarajevo – OOUR Štamparija Trebinje. 2003. Pavlović D. Godišnjak biološkog instituta univerziteta u Sarajevu. 1993. 1957. Iz: Barudanović S. Prirodno-matematički fakultet Univerziteta u Sarajevu. Mala flora Hrvatske i susjednih područja. Školska knjiga. StruCture and dYnamiCS oF eCoSYStemS dinarideS. jasno je da lokalna zajednica mora poduzeti odgovarajuće mjere na revitalizaciji ovog zaštićenog područja. CRC Press. Naučna knjiga. Riječnik ekologije.

Beograd. http://www. Sarajevo.uk/research/software/software/?searchterm=Biodiver sity%20Pro (Pristup: 25. 1980. Zaštita prirode: Međunarodni standardi i stanje u Bosni I Hercegovini. Institut za arhitekturu. Atlas drveća i grmlja. Zavod za udžbenike. Zavod za udžbenike i nastavna sredstva. 2010. Redžić S. Vol. Bemust. Rukopis primljen/Manuscript received: 1. 1983. Sarajevo. Službene novine FBiH 33/03. 304 . Pregled i stanje biološke i pejzažne raznolikosti Bosne i Hercegovine. Općina Konjic. Zagreb. Zakon o zaštiti prirode Federacije BiH. Radević M.). Riter-Studnička H. (eds. 7. Sarajevo. Škorić A. Variščić A. Zagreb. Rukopis prihvaćen/Manuscript accepted: 30. Sarajevo.sams. 3. Udruženje za zaštitu okoline Zeleni-Neretva Konjic. Sveučilišna naklada Liber. 2008. 1956.. Šilić Č. Školska knjiga. IGKRO Svjetlost. Godišnjak biološkog instituta u Sarajevu. godine).. urbanizam i prostorno planiranje Arhitektonskog fakulteta u Sarajevu. 2008. Narodna štamparija. Tipovi naših tala. Ekologija biljaka. Sarajevo. 1-2: 73-123. 1977. 2. Bosna i Hercegovina – Zemlja raznolikosti. Svjetlost. Urbanistički plan Grada Konjica. Vuk Karadžić. Sarajevo. Šumske zeljaste biljke. Grafika Šaran. 1984. Prvi izvještaj Bosne i Hercegovine za Konvenciju o biološkoj raznolikosti. 1977. Svjetlost. Flora i vegetacija na dolomitima Bosne i Hercegovine. 2011. Barudanović S. 2012.ac. Sarajevo.SPECIJALNI BOTANIČKI REZERVAT “VRTALJICA” KOD KONJICA Lakušić R. Šilić Č.