Istorija francuskog jezika

Le 16 septembre 09

Došavši iz centralne Azije u VI st. Kelti se sele, mnogobrojna plemena, nastanjuju pretežno sjeverni dio Francuske (pleme Parisii – Paris, < LUTETIA PARISORUM, grad kaljuge). Grci, Magna Greciae, naseljavali južni dio Francuske, brodogradnja i trgovina, Côte d'Azur, napadala ih keltska plemena, u 127 p.n.e. prizvali u pomoć Rimljane. Massalia (grč.), lat. MASSILIA, Marseille, NIKAIA, Nice. (Prije Kelta tu na jugu bili Liguri, ostaci u provansalskom i savojskom, suffiks na –anque, calanque). Kralj SEXTIU CALVINUS dolazi i brani Marseille i tu ostaje, 29 km udaljen od Marseillea je Aix-en-Provence (Aquae sextiae=vode, toplice). Tada počinje latinizacija tj. romanizacija današnje Francuske. Rimljani naseljavaju jug Francuske, grade, odbili i pokorili plemena. Gaj Julije Cezar, prije nego što je postao imperator, prokonzul Donje Galije, odluči da pokori i ostatak Galije i 58 p.n.e. kreće u pohod i ti ratovi traju do 51 p.n.e. On je najviše dao informacija o keltskim plemenima. U njegovom djelu „De bello gallico“ („O galskom ratu“) , puno podataka o njima. Najveći otpor mu je pružio veliki keltski vođa koji je ujedinio plemena Vercingetorix, ali ga ovaj ipak pobjeđuje na kraju. Rim osniva 4 provincije na teritoriji Galije: Prva romanizirana (naseljena) Provincia Narbonensis sa glavnim gradom ( PROVINKIA – trebalo bi se izgovarati) današnja Narbonne – PROVINCIA NARBONENSIS. Druga je PROVINCIA LUGDUNENSIS sa gl. gradom Lugdunumom, današnji Lyon. Treća je AQUITANIA sa gl. gradom BURGUDALOM, današnji Bordeaux. Četvrta je PROVINCIA BELGICA sa gl. Augusta Trevenonum, današnji Trèves Provincia Narbonensis još zovu GALLIA TOGATA, la Gaule en tauge (u togi, halja). Kažu da je više bila romanizovana od samog Rima. Ostale tri

1

i polako je pokopan jezikom rimskih osvajača. Kelti su indoevropski narod koji nije ostavio pismene tragove. Jedini pismeni ljudi su druidi. la Gaule chevelue (jer je bila gusta. svoje tekovine. magično drvo kod Kelta. Svi termini vezani za poljoprivredu ili kuću. pretpostavlja se da je došao iz keltskog. i uzeli su taj naziv: CARRUCA > la charrue CAMISIA > la chemise (košulja. brojne toponime i brojni sistem sa dvadeseticama. Najviše se zadržao u ruralnim. ili tonna (tonne. fr. NT – non testatum. u sufiksima i pretpostavlja se da je brojni sistem dvadeseticama naslijeđen iz galskog.Latinski funkcionira kao pisani i jezik administracije. lat. VIGINTI (20. Rimljani latiniziraju uglavnom galske riječi koje posudjuju. „tonneau“). već rekonstruisana. keltski jezik oralne tradicije.su bile GALLIA COMATA. U > y. riječ koju su čuli u keltskom i latinizirali ih). n. rimski aratra a galski ih je oduševio.) NB. Od fonetike. najčešće urezivali znakove u lijesku. NB Galski. kao što je braca (što će dati braie). Latinski je preuzeo neke riječi iz keltskog. U francuskom ostavio vrlo malo riječi. brucus (bruyère). Brojni sistem. plug. „urezi“ koje današnji lingvisti dešifruju). „kosmata“). Oni nameću svoj jezik. leuca (lieu). non attesté). provjeriti). alauda (u korijenu od aloe. neprohodnim sredinama. rimsko pravo naspram običajnog prava. prije mjesec dana ta teorija je u potpunosti opovrgnuta na osnovu neke romanske gramatike.e. Dao je u istoriji francuskog oko 150 riječi. par ostataka u fonetici. (les entailles. latinsko dugo U Kelti nisu znali izgovarati i izgovarali su ga kao Y. U dodiru s Rimljanima došlo je do velikih promjena. ove riječi pripadaju ruralnoj oblasti. le système vygésimal (ili vigésimal. govori brojna populacija. galski čuva funkciju jezika za medjukomunikaciju. od čega alouette) ili tehnikama u kojima 2 . Međutim. svoje škole. npr. Galski jezik nestaje zauvijek u V st. porodicu: BRACCAE > braies (gaće) PETTIA* > pièce (znak asterix označava da ova forma nije potvrđena. divlja.

Paris (od Parisii. cervoise. duži vremenski period. od srednjeg vijeka do romantizma.su Gali izvrsni kao što je kolarski obrt – carrus (char). Bourges (od Bituriges). vandoise. ali nekoliko hiljada naziva za mjesta (tako Autun. charpente. Laon. Cévennes. Kada izučavamo jezik može se proučavati u sinhronijskoj i dijahronijskoj ravni. ADSTRAT. chêne. bercer. galski narod). bouc.ili još Marne. suie. chemin. tvrdjava“. ali uvijek duže vrijeme. carruca (charrue). jante. kao Lyon od Lugdunum „tvrdjava boga Luga“. brasser. jezični podsloj tj. Vosges. Carpentras. postalom –y ili ay prema regijama. U sadašnjem francuskom jeziku ostaje samo sto pedeset svakodnevnih riječi : bouleau. Bordeaux. bief. Verdun. izučavanje jezika ali u tačno Odnos latinski-keltski SUPSTRAT. od praistorije do srednjeg vijeka. Dijahronija. od čega vodi porijeklo Cambray. arpent. trogne. Oise. npr. crème. soc. mouton. SUPERSTRAT SUPSTRAT – Donji sloj. Melun. ruche. La synchronie __________1789______________1881__________› određenom periodu. nastalih od dunum „planina. Châteaudun. Aubigny. boue. sve posmatramo kroz vrijeme _________________________________› kroz istoriju. u ovom slučaju keltski jezik a u odnosu 3 . ili riječi sa sufiksom –acus. Sinhronija – ne interesuje nas istorije već tačan period. trand. cru. Seine. charger. gosier. suvremeni francuski ili francuski u doba revolucije. if. vassal).

to je jezik osvajača u većini slučajeva. do kraja vladavine cara Augusta. (Jedna teorija da su zbog vina koje je oksidiralo u olovnim bačvama. adstrat njemačkog u odnosu na alzaški. Burgunda. mnogobošci). 476 propast Rimskog Carstva zbog najezde germanskih plemena.na njega latinski je superstrat. Tek će 212 n. pod najezdom Huna koji su potisnuli Germane.n. Zvali su ih Barbarima jer nisu razumili njihov jezik (od barbaros. n. koji su u početku miroljubivo nastanjivali RC a poslije sve krvoločnije napadali. u istoj ravni. označava definitivan kraj RC: Jezik je 4 . ali otrovno). 486 – posljednja bitka kod Soassona. Rimljani im u prvi mah dopustili da uđu u RC i nastanili sve rubne dijelove RC o kasnije služili kao branioci Rima. Franaka itd. Karakalinim ediktom (proglasom) svi stanovnici RC postati rimski građani uključujući i Barbare. SUB = ispod Zlatno doba latinskog od II st. Nakon toga došlo do blage dekadencije. do I st. „onaj koji muca“. dva objekta u istoj razini. n. govorništva.e. Alemana. Npr. p. Vandala. poznati romanista Tacit mač germ. ali jedan drugi ne isključuje. proglasio. služili rimsku vojsku zauzvrat za posjede. granica Lines. dva jezička sloja ali od kojih ni jedan nije nadmoćan.e. Ostrogota.e. nadsloj. To je već krah RC. STRATUM (sloj). ADSTRAT – označava dvije pojave. već su jednaki. Rimljani preuzimaju neke vojne termine od Germana. RC je propadalo. Dva dijalekta koji koegzistiraju. Romulus Augustulus posljednji car. priznao kršćanstvo i kršćani više nisu bili progonjeni.e. Tu je i uloga kršćanstva koji se pojavljuje od I st.e.. izumrli – oksidacija davala sladak ukus. Vizigota. tzv. a poslije Rimljani morali da ga priznaju 313 n. na duže vrijeme djelujući razorno na organizam. prvo kao zabranjena vjera. rijeka Rajna. pod carem Konstantinom (bili pagani. epoha germanskih najezdi.„framea“ (fermea?). ne potire. Procvat književnost.

ne uživa prestiž. prava. Vulgarni latinski. Ono što je apsurdno je činjenica da se u posljednjom IV. naročito iz ratne terminologije. on jest superstrat u smislu da je nalegao na njega i dao mnogo ratnih termina. kodificiran. oficijelni su državni jezici. Langue officielle – fonctions hautes (zvanični jezik) ispunjava sve visoke društvene funkcije. oslobodjen jezičkih normi. međutim to je sloj koji je nalegao na miks latinskog i germanskog. vulgus. Današnji francuski potječe od različitih utjecaja. 5 . SERMUS QUOTIDIANUS. nisu oficijelni jezici iste države (pokrivaju različita semantička polja). Govorimo o galoromanskom jeziku i Galo-Romanima. Oni su upravo i unijeli mnogo riječi.) dvojezičnost. jezik administracije. Britanija. Visoke jezičke funkcije i škole. Današnji francuski jezik je nastao iz vulgarnog latinskog – svakodnevni govor. saobraćajni jezik. V st. Književni jezik ima književno nasljedje. Diglosiju je prvi put istražio poznati američki sociolingvist 50 g. Sjeverna Afrika i Mala Azija-ovdje se nije razvio latinitet zbog najezde Arapa koji su ih pokorili. Bilingvizam (ili bilingusme. od Rimljana. Kolokvijalni jezik – usvajamo ga od malena. obogatio se nanosima jezika koje je on pokorio i onih koji su nalegli na njega poslije. lat.jak i nastavio je da živi. u svim javnim službama se koristi. nezvanični – fonction basse. Charles FERGUSON – ako na odredjenoj teritoriji imamo dva jezika. Nije normiran jezik koji nema književno nasljedje. školstva. Međutim. (U lingvistici se zaista govori o germanskom superstratu). situacija u kojoj imamo dva jezika koja su u jednoj ravni. Langue non-oficielle. i opet latinski pobjeđuje. Bitka kod Hastingsa (1066). bilo više germanskih generala u rimskoj vojsci. sposobnih. francuska dinastija se popela na englesko prijestolje i Englezi su bili vazali nekoliko godina. ali nemaju isti status. „narod“. Disglosija -dva jezika na različitom području. ali je 90% latinski (vulgarni). jedan je oficijelan. Latinski jezik je izdržao sve iako je germanski nalegao na njega. a drugi maternji.

)-Akademija Sve jezičke promjene se dešavaju u govoru (Saussure)..jezik. prvi počeci bili u Njemačkoj. nema društvenog raslojavanja jezika. Pariške komune. n. sveprisutan je. U današnjoj Belgiji imamo dva jezika: romanski (francuski) i germanski (flamanski). koji su doveli do jezičkih promjena na teritoriji današnje Galije: a) facteurs externes: théorie des strates b) facteurs internes:proučavala ih fonetika i fonologija. 1961. 635. filozofi nisu pokušavali razmišljati o 6 . samo su koristili raznorazne linije. općejezički faktori. nejezde plemena. Teorija stratova vanjski faktori. tendencija svakog govornika je da optimizira komunikacije uz minimum napora.e. općeljudska aktivnost. Francuzi su unaprijedili te zemlje. društveni fenomen. sposobnost komuniciranja i sposobnost jezičke komunikacije. 1871. začeci radjanja francuske lingvistike. ne potiru jedan drugog. nametnuli svoj jezik. langue = jezik kao sociološki produkt. jezik neke države.. 1830. lingvisti.Luj XIV. a arapski je fonction basse. arapski se uči u školi. ustanovljeno je carstvo sa Napoleonom III.U Maroku. nestaje galskog jezika. (XVII st. Diglosija nastupa nakon osvajanja Kelta. postoje veze medju jezicima. prisutno je u svakom jeziku. strukturalna lingvistika. kao što su rat. mi bi. smisao ostaje tu (oni bi. nikada nije bio pisani jezik. S druge strane. Jezik je sistem znakova i pravila po kojima se kombiniraju paroles= živi govor. XIX st. zvanični je francuski jezik. godina velikih ratova. naučne misli. Language .) Zbog tog faktora nastaju mnoge jezičke promjene. društvena konvencija. U V st. bilingizam. Kompletan današnji francuski tradicionalni jezik oslanja se na tradicionalne tekovine. ali jezička aktivnost koja je zajednička svim ljudima. 1810/1820 kreće se u izučavanje indoevropskih jezika. jezik se uči u školi. radjanje novih jezika. oba su državni. Rišelje. Tunisu.godine ratu u Alžiru za nezavisnost Francuski jezik ispunjava fonctions hautes. koegzistiraju zajedno.

Dijalekt – jezička varijanta. Postoji još jedna velika zona – frankoprovansalski. bretonski. hoc. varijetet. ulazi malo u Švicarsku. c'est une langue qui n'a pas eu de la chance. Baskijski i berberski – jedina dva preindoevropska jezika. dva velika dijalekta staroromanskog jezika. employée par des groupes moins importantes que la communauté (?) linguistique dans un ensemble. Mnoštvo dijalekata langue d'oil-a.baskijski. Le dialecte – c'est une variété de la langue. lingvisti ustanovili da je mješavina dijalekata d'oil i d'oc. nema fonetskih promjena kao u dijalektima langue d'oil-a. monasi jedini učeni ljudi. Dijalekti langue d'oc-a se razlikuju od dijalekata langue d'oil-a u tome što su arhaičniji i ljubomornije čuvaju latinsku formu. Le 30 septembre 09 Ferguson – la diglossie ( deux variétés H/B) –vidi papir Jezik – dijalekt izabran da bude vodeći . pri katedralama. Croissant-prijelazni teritorij. Njihov naziv dobijen je od potvrdne rječice da na latinskom. (beaucoup plus évolués fonétiquement).jeziku putem sociolingvističkog pristupa. alzaški i flamanski – svako rubno područje karakterizira jezičke granice koje ne koincidiraju sa političkim granicama. pikardski – gradjanska književnost i normandski. 7 . piše se na pergamentu: le parchemin. le manuscrit (rukopis). Dijalekti oil i oc.dialecte. Neromanski. nego se osvrnuti na pronalaženje jezičkih zakonitosti. Najznačajniji dijalekti langue d'oil-a – šampanjski jer ogromna srednjovjekovna književnost zapisana na njemu. le scribe – onaj koji prepisuje. u početku uglavnom u samostanima. pogotovo benediktinci poznati po prepisivačkom radu. Srednjovjekovna civilizacija je prepisivačka tradicija. koju upotrebljava manja jezička skupina. lingvistima interesantni za proučavanje. skriptoriji. Pozitivistička metoda – možda postoji uzročno-posljedična veza.

čak ni riječi nisu odvojene kako mi poznajemo danas. različita pisma – karolina. gotica. najlakši za uraditi). blizina teme suvremenoj publici. Pojavljuju se književni tekstovi od IX stoljeća na nečemu što je preteča francuskog – romanski jezik. Zato ne postoje dva ista rukopisa. Ne postoje tačne granice izmedju dijalekata. najčešće u osmercu (oxtosyllabe). i time jezik promijenjen. izučavaju sve moguće pisane tekstove – les chartes (razni ugovori za prodaju. dijalekat koji nas interesuje itd. geografski atlasi za sve romanske jezike. Ovo je važno zbog latinskog – pismenost podrazumjeva čitanje i pisanje latinskog. da bi se kasnije od XI stoljeća moglo govoriti o starofrancuskom koji svoj procvat doživljava u XII i XIII stoljeću. Jako je teško shvatiti koji se najviše približava originalu. nasljedstvo itd. Po prvi put se osnivaju univerziteti laički – ne mora se biti crkveno lice da bi se opismenili. npr. „bezbožačka. geografska lingvistika.. Roman o Rollandu. Različiti standardi – starina djela. Sačuvan Tristan i Izolda. Već krajem XIII i od XIV st. Kad se obradjuje jedan tekst ostali služe kao kontrolni.. ogroman posao ljudi koji su radili na tom tekstu.Robert de Sorbon osniva današnju Sorbonu sredinom XIII vijeka. sve se plaća. prelaz sa starofrancuskog ka srednjofrancuskom.. svaki je drugačiji i sadržajno i lingvistički. preslikan i objavljen tekst. Ti skribi ili kopisti u početku rade samo u samostanima ali se s otvaranjem univerziteta počinju prepisivati i ostala djela. pogotovo s pozlatom. Roman o ruži.. Razvučeno u 300 g. U pravilu original nikad nije sačuvan (to se zove autograf. filtrirani tekst – les éditions critiques (filtrirano izdanje).) da bi 8 .Današnji srednjovjekovni roman ima interpunkciju. mnogi anonimni a neki poznati jer bi se potpisivali. nema pojma autorskih prava. djelo napisano na pikardskom skriba čiji je maternji normandski prepisivat će ga na normandskom. kad se radi o više rukopisa. a édition diplomatique (verzija doslovna. Sem vjerskih i liturgijskih prepisuju se i svjetovna djela. Danas kompletna srednjovjekovna književnost u stihu. Autographe) pisan rukom ili po diktatu autora. Svaki prepisivač mijenja rukopis kako on želi. Srednjovjekovni tekst ne poznaje interpunkciju. smatra se da je to normalno i poboljšanje.

1492 C. Le Haut Moyen âge Kasni srednji vijek. socijalnog aspekta. vještački stvorena granica. nema naglog prelaza već se svi oni stapaju jedan u drugi. Švedske i Finske. kada je svrgnut Romulus Augustulus. Flavio Biondo de Forli. Pad Istočnog Rimskog Carstva.Columbo otkriva Ameriku 1453 Dolazak Otomanskog Carstva. mettre à sac) Velika bitka kod Soissons-a. izoglose – (imaginarne dijalektalne crte na odredjenom teritoriju) dokle sežu dijalekti. u različitosti govora buržoazije i kmetova. koji se ogledaju npr.odredili dijalektalne crte. lat. se uzima za početak srednjeg vijeka. Tek će romantičarii restaurirati srednji vijek. medium erum. sredina XV stoljeća. kreće se u istraživanje historije jezika). Le 7 octobre 09 Srednji vijek prvi put termin upotrebljen u doba talijanske renesanse. 410. Francuska. g.. 486. jezički registri. period izmedju antike i humanizma i renesanse. tek u XIX st. Postoje i oni dijalekti koji se proučavaju sa društvenog. upali Goti (piller. Dijalektalni kontinuum najlakše je objasniti sa aspekta jezika Danske. „moyen âge“. Pad Vizantije u ruke Turcima Rani srednji vijek. moitié XVe siècle. secrétaire apostolique à Rome. jer se danas govori o dijalektalnom kontinuumu. Na osnovu frekvencije odredjenih dijalektalnih crta oni odrede područje dijalekta ali one su vještačke. Rimska armija puna Germana. Pad RC (476). Le Bas Moyen âge 9 . Jezik je najjači kriterij nacionalnog identiteta. apostolski sekretar u Rimu prvi put upotrijebio termin srednji vijek. Rim je bio potpuno opljačka. inače taj je pad bio evidentant i mnogo ranije. izgubili i to je bio definitivno poraz Rima.To je doba humanizma i renesanse. germanskih oficira borila se protiv Huna i ostalih Barbara.

germanski vodja. živio prezbitar u Aleksandriji Arius i razmišljajući o vjeri došao do zaključaka i poveo ogroman broj ljudi. Koncil u Niceji (vidjeti godinu) – njegovo učenje proglašeno herezom i njegove pristaše progonjene. arianisme. unificirati jezik. od VIII st. Žive zajedno sa Galo-Romanima. Arijanci tj. razvija se romanski jezik. katoličanstvo propovjeda la Sainte Trinité.e. i prvo svjedočanstvo romanskog jezika. kršćanska doktrina proglašena herezom. Malo po malo. Sva su germanska plemena bili tzv. Italije i današnje Njemačke. na romanskom jeziku koji je preteča današnjeg francuskog. franački kralj Clovis je pokršten (biskup Saint Rémy ga pokrstio) i od tog datuma Franci prelaze na kršćanstvo. širi Carstvo.(historičari ne mogu da se slože) 25.g. Karlo Veliki želi da napravi reformu jezika u svom Carstvu – reformu latiskog jezika. pristaša i ta je hereza uzela maha. Alcuin. Tada je Francuska na svom vrhuncu. na jugu Vizigoti.. Germani su arijanci svi odreda osim Franaka. Propovijedi se drže na kakvom jeziku? Serments de Strasbourg prvi pisani dokument 842. 3 u 1. po njemu Otac ga je stvorio i Isus je samo običan čovjek. Charlemagne. teritoriju Španije. dolazi na vlast dinastija Karolinga.bog. širi Carstvo. On je pokorio ogromne teritorije i ne govore svi isti jezik.Francuski jezik na teritoriji Francuske. zapadno hrišćanstvo. Sveto Trojstvo. sjeverno od rijeke Roare Franci. Želi objediniti. kršćansku dogmu. nepismeni svijet. i postaviti na jake temelje svoje 10 . osvaja teritorije. budući francuski. kršćanska sekta. U IV st. na istoku u dijelu današnje Švicarske i Besançona Burgundi. prešli na kršćanstvo da bi ojačali svoju ekonomsku i političku moć u dinastiji Merovinga. Karlo Veliki (fr. Papa Leon III (Lav III) ga proglašava carem. postao božanstvo tek s uskrsnućem. 496. Franci su vrlo mudro se kristijanizirali. lat. m. n. rano IV st. „litterati“ – pismeni ljudi za razliku od „illitérati“. negira Sveto Trojstvo negira Isusovo božanstvo. Carolus Magnus) 768-814. Jezik – postoji latinski jezik u crkvama. Arius dovodi u pitanje odnos Isus.decembra – simboličan datum.g./ili 498. pristaše arijanizma. Charlemagne želi dovesti nekog monaha iz Britanije iz Yorka.

Alkuin je čitao slovo po slovo. Donat. Alcuin dolazi i radi reformu ortografije latinskog jezika. 842. knjige u ovitku. Taj period se naziva karolinškom renesansom – misli se na renesansu jezika. on je na teritoriji današnje Francuske. Treba napomenuti da do VII vijeka knjige na latinskom ne poznaju ponktuaciju. Ta reforma ortografije je najbitnija stvar! Alcuin je zapečatio sudbinu latinskog jezika. knjiga sa listovima umjesto volumena. Priscien. grammatica = latin. koja je vodila ka drugim čitalačkim navikama. lettre par lettre.Carstvo. latinofoni.. postao je internacionalni jezik. lettre par lettre.g. Alcuin je osigurao vječnost latinskom jeziku. radi se o nekoj vrsti fonetske transkripcije. nepromijenjivo. njegovo čitanje je ostalo isto. Alcuin je uradio vještačku reformu latiskog – onaj koji uči latinski. Jedino latinski jezik u srednjem vijeku ima gramatiku koju opisuju ove dvije gramatike. NB. Alcuin – svako slovo se izgovara. nema više mjesta prooizvoljnosti. on koji živi u VIII st. nametnuto u čitavom Carstvu. Le clerc prilagodjava slušateljima jer su le romangoni. moraju vještački čitati propovijed. ni razdvajanje riječi. Frater – fradre (le roman) 11 . uči se latinski školski – razlika od prepoznavanja latinskog kao kod maternjeg u Francuskoj. mogućnost da se lako pronadje referenca.dvije latinske gramatike po kojima je Alkuin učio šttamparije desila se u IV vijeku:codex. Le 14 octobre 09 I Ars Minor II Ars Maior Priscien VI st. Od tad pa do danas je ostao isti. Habsburške zakletve (Serments de Strasbourg) – prvi tekst na francuskom jeziku. najčešće pisanoj po diktatu. uči gramatike iz IV i VI st. Nemetnuta reforma je civilizacijski šok. kao što je npr.Inovacija čije se posljedice mogu poistovjećivati sa pronalaskom Donat IV . nametnut klasični latinski izgovor. svećenici u Francuskoj su sad izgubljeni.

biskupi su pozvali na preobrazbu propovijedi na rustica romana lingua ili na thiostica (njemački) da bi ih vjernici mogli razumjeti . kako bi ih vojske razumjele. Le Chauve izlaže zakletvu na germanskom. 12 . lettera letteris. Svi ga čitaju lettre par lettre.prvi spomenik romanskog jezika. Prvo je literarno svjedočanstvo koje je bliže govornom jeziku te epohe nego tekst Strasburških zakletvi. Tu zakletvu bilježi Nithard. 880).„transfere in rusticam romanam llinguam aut thiotiscam!!“/prebaciti u seljački (narodni) romanski jezik. na čelu svojih vojski. na koncilu u gradu Toursu. Latinske propovijedi (homelije) su željeli prebaciti na romanski jezik. koji je napisao unuk Karla Velikog Nithard – „Historija podjele izmedju sinova Luja Pobožnog“. sastaje se katolička crkva i raspravlja se o držanju propovijedi. 813. Alkuin je reformom ortografije standardizirao latinski i stvorio neku vrstu medjunarodnog jezika. To je politički tekst. NB: La Séquence de sainte Eulalie predstavlja zbirku govora svetog Grgura (saint Grégoire) zajedno sa tri pjesme na latinskom i jednoj na germanskom jeziku. le Germanique na romanskom. prvi put se pojavljuje član.Nakon Alkuinove reforme. Naredni tekst koji se pojavljuje je liturgijski „981“ – Kontilena o Svetoj Eulaliji“ (La Séquence de Sainte Eulalie. . Nastaje veliki jaz izmedju klasičnog latinskog. namečući ga i germanofonima i frankofonima. Fiksirao je latinski. Charlemagne | Louis le Pieux | | | Charles le Chauve / Louis le Germanique/ Lothaire (sklopili savez protiv trećeg brata) Polažu zakletvu. Prvi tekst na romanskom jeziku bit će inkorporiran u politički tekst. latinski jezik postaje „langue morte“. Prvi romanski tekst pojavit će se tek u okviru većeg latinskog teksta. da će se prvi i drugi pomagati.

nepoznat u latinskom. 13 . bellezour).Ovaj tekst koji pripovjeda o mučeništvu svetice i koji nudi karakteristike latinske ritmičke poezije. je upotrebljen. Nalazimo takodjer u ovim stihovima prvu potvrdu kondicionala (sostendreit). posjeduje oznake diftonga (buona. istinsko je paraliturgijsko opjevano djelo. Član.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful