You are on page 1of 106

GRAMATIKA 5

SRPSKOG JEZIKA ZA PETI RAZRED OSNOVNE [KOLE

U ovoj gramatici dru`i}e{ se s Anom i Zoranom. Dobro do{ao u peti razred!

1.
U~imo: pisawe pisama pravilan izgovor dr`awe govora upravni i neupravni govor pisawe dijaloga Tvoj zadatak }e biti da: ispri~a{ i napi{e{ omiqeni vic napi{e{ pismo re{i{ gramati~ku ukr{tenicu pripremi{ i odr`i{ govor

Ovde zapi{i vic koji rado pri~a{ u dru{tvu.

Tvoj vic

Anin vic
Dva balona idu pustiwom. Pazi kaktusssss! re~e prvi. Sad mi to ka`e{{{{{! re~e drugi.

[ta je gramatika
Narodi sveta govore i pi{u na mnogo razli~itih jezika. Svakom je ~oveku materwi jezik najdra`i. Na tom jeziku izgovaramo svoje prve re~i. Wim govore na{i roditeqi i drugovi. Na tom jeziku slu{amo i ~itamo prve pesme i pri~e i u~imo da kazujemo svoje misli, ose}awa i do`ivqaje. Na materwem jeziku po~iwemo da otkrivamo svet. Materwi jezik srpskog naroda je srpski. Ponekad se qudi sporazumevaju bez re~i, samo pokretima. Opi{i kako to rade.

Da, sla`em se.


(Npr.: Klimam glavom gore-dole.)

Ne}u to!

Do|i ovamo!

To nije va`no.

Gramatika je nauka o jeziku i wegovim zakonima i pravilima.

Gramatika treba da nam pomogne da pomo}u pravila nau~imo lep{e da govorimo i pi{emo i da se boqe sporazumevamo sa drugima.

Lepota i snaga re~i


Re~i su najlep{i i najmo}niji ~ovekov dar. Re~ima se qudi mogu ute{iti, ohrabriti i razveseliti, ali i rastu`iti. Re~ima se mogu ste}i i izgubiti prijateqi. Re~ima se {ire qubav, sloboda i pravda, ali i netrpeqivost i mr`wa. Sigurno zapa`a{ kako je prijatno biti u dru{tvu onih koji znaju zanimqivo da govore. U narodu su se takve osobe nazivale zlatoustim. U pesmama se govor takvih osoba opisuje: govori k da golub gu~e, k da biser broji ili re~i su mu sla|e od meda. Objasni zna~ewe ovih narodnih poslovica:

Re~i gore poseku nego sabqa. Lepa re~ i gvozdena vrata otvara. Ko govori {ta ho}e, mora da slu{a i {ta ne}e. Re~i treba meriti, a ne brojati.

Razmisli i odgovori na slede}a pitawa: Pozajmio si ne{to od druga i to si slu~ajno slomio. [ta }e{ mu re}i?

Tvoj drug je tu`an jer je wegovom krivicom va{ tim izgubio va`nu utakmicu. Kako }e{ ga ute{iti?

Drug kog ne voli{ poziva te na ro|endan. [ta }e{ re}i i uraditi? Drug je od tebe ne{to pozajmio i to ti jo{ nije vratio. Kako }e{ mu tra`iti da ti to vrati?

Drug od tebe `eli da pozajmi tvoju omiqenu stvar. Ti ne `eli{ da mu je pozajmi{. Kako }e{ mu to re}i?

Lepota izgovora
Mo} na{eg govora zavisi od pravilnog izgovora glasova u re~ima i re~i u re~enicama. Kada ~itamo i recitujemo, va`no je da po{tujemo pravopisne znake: ta~ku, zapetu, tri ta~ke, uzvi~nik, upitnik i dr. Kazivawe ne treba da bude jednoli~no i dosadno, ve} melodi~no.

Ve`be za pravilan izgovor glasova i melodiju re~enice


Evo Lenke! Lenka, za{to kasni{? Mi smo se zabrinuli. Mislili smo ko zna {ta. E ba{ je dobro {to si stigla! Sad si nas sve obradovala! [ta to {u{ka? [ta? O, ne! Kako si to mogao da uradi{? Za{to ranije nisi rekao? Moramo odmah to da sredimo! Brzo, brzo! Ma, qudi, da li je to mogu}e?! Ne, ne, ne mogu da verujem! Pa ona to nikada ne bi uradila. Aha, evo je! Zar vam nisam rekao? Ona je pravi drug. Bravo, devoj~ice!

Ve`be za dugo i kratko nagla{avawe slogova u re~i


Nagla{ene duge slogove ozna~avamo:* rka rke Nagla{ene kratke slogove ozna~avamo: nge nga

kratki nga vda `na vleti kratki nga mdved jlen lpta h}emo

dugi rka lka glva obe}we kratki nge kr{ke rgovi k{ j{

kratki nge nbo vtar Swa dugi rka nrav mdar rditi grditi Gld ~iju nma. N bi blo dbro da je vek dbro.

dugi rke tjna mrk swa dugi rke }d ld rdim grdim

Ve`baj izgovor ovih re~enica:


6

* O nagla{avawu glasova (akcentima) i o ovim znacima u~i}e{ u starijim razredima. To sada nije obavezno.

U pismu treba navesti: mesto, datum, ime osobe kojoj se obra}amo, uvod, sadr`aj, poruku, pozdrav i potpis. Anino pismo tebi Tvoje pismo Ani

Pismo

Beograd, 5. oktobar , Drag @elela bih da se boqe upoznamo. Zato ti pi{em ne{to o onome {to volim. Moje omiqeno drvo je jedna {qiva u parku u kojem se igram. Ima krivudavo i granato stablo. Po wemu smo se rado peli dok smo bili mali. U prole}e se {qiva prekrije belim cvetovima koji ne`no miri{u. Kad cvet opadne, ostane mali zeleni plod. On raste, ali mi ne sa~ekamo da sazri, nego ga jedemo dok je jo{ kiseo. Kod {qive se okupqa moje dru{tvo. Tu pri~amo i igramo se. Kad je leti su{a, li{}e joj se uvije i kao da moli: Daj vode! Tada je zalijemo. Veoma mi je draga, kao prijateq. Pi{i mi ne{to o sebi. Mnogo te pozdravqa tvoja Ana
Pomozi Ani da sastavi i re{i gramati~ku ukr{tenicu. 1.

Re~enica koja ima jedan predikat 2. G lagolsko vreme (~uvao sam)


2. 3. 4.

6. 9. 1.

Dopuna glagola koja pokazuje na kome i na ~emu se radwa vr{i


7.

G lagolsko vreme (~uvam)

3.

s u b j e k a t
8. 5.

Prilo{ka odredba za (zasvetluca u oku)


9. Imenuje

4. Vrsta 5.

imenica (bra{no, so)

l i ~ n e
radwu koju vr{i subjekat
7

6. 7. 8.

Moj prvi govor:


Sport koji vam preporu~ujem
Ovde napravi skicu za svoj prvi govor pred odeqewem. Govori}e{ o sportu koji voli{. Va`no je da bude{ iskren i ubedqiv. Pogledaj uputstvo na strani 78.

1. Uvod

2. Naziv sporta

3. Igra~i

4. Prostor za igru

5. Sportska sredstva (rekviziti)

6. Pravila igre

7. Na~in takmi~ewa

8. Poznati sportisti

9. Poruka za{to ga preporu~ujem

10. Napi{i zakqu~ak o svom nastupu pred publikom (vidi stranu 78, Samoocewivawe govora):

Upravni i neupravni govor


Podsetimo se kako se pi{e upravni govor: 1. Ana je rekla: Drugarstvo treba da se neguje. 2. Drugarstvo treba da se neguje, rekla je Ana. 3. Drugarstvo, rekla je Ana, treba da se neguje. Posmatraj sliku i opi{i je koriste}i neupravni govor.

Ana i Zoran razmewuju sli~ice. Napi{i wihov dijalog u upravnom govoru.

Razgovor

Umesto uvredqivih re~i napi{i one koje }e druge u~initi sre}nim.

Ovde prepi{i neki dijalog (razgovor izme|u dva lica) o prijateqstvu iz tvoje omiqene kwige ili sam izmisli neki dijalog. Anin primer Tvoj primer

- ^ovek poznaje samo one stvari koje pripitomi - re~e lisica. - Qudi nemaju vi{e vremena da bilo {ta upoznaju. Oni kupuju gotove stvari kod trgovaca. A kako nema trgovaca koji prodaju prijateqe, qudi vi{e nemaju prijateqa. Ako ho}e{ prijateqa, pripitomi me! - [ta treba da radim? - upita Mali princ. - Treba da si veoma strpqiv - odgovori lisica. - Najpre }e{ sesti malo daqe od mene, eto tako, na travu. G leda}u te kraji~kom oka, a ti ne}e{ ni{ta govoriti. Govor je izvor nesporazuma. Ali, svakog dana se{}e{ malo bli`e... A. S. Egziperi, Mali princ
10

Koje osobine su ti va`ne kod prijateqa? Navedene osobine pore|aj po vrednosti od broja 1 do broja 10. hrabrost potewe qubaznost smisao za alu skromnost Zato je za tebe osobina koju si ozna~io brojem 1 najva`nija? Navedi tri argumenta. 1. 2. 3. istinoqubivost dare`qivost odanost tolerancija mudrost

Seti se trenutka kada si upoznao nekog svog druga (drugaricu). Napii u svesci sastav. Prvo napravi plan. Na primer:

1. Kada se to dogodilo? 2. G se dogodilo? de 3. Koga sam sreo (izgled i dr.)? 4. [ta se tada dogodilo (razgovor i dr.)? 5. Moja ose}awa i razmi{qawa prilikom susreta.
Popuni tabelu u kojoj je objaweno ta je saradwa i kako treba sara|ivati. Kako izgleda saradwa? ta se govori kad se sara|uje? Kako se ose}aju saradnici?

Ne{to se radi zajedno. Ti si na redu. Zadovoqno Pomo}i }u ti. [ta bi ti voleo da radi{?

[ta je za tebe boqe ~itawe ili gledawe televizije? Navedi pet argumenata za svoju tvrdwu. 1. 2. 3. 4. 5.
11

SETI SE [TA SMO NAU^ILI


Gramatika je nauka o jeziku i wegovim zakonima i pravilima.

Navo|ewe tu|ih re~i


Upravni govor
Ana je rekla: Do}i }u sutra. Do}i }u sutra, rekla je Ana. Do}i }u, rekla je Ana, sutra.

Neupravni govor
Ana je rekla da }e do}i sutra. Ana je rekla kako }e do}i sutra.

Izgovor re~enice
O, koga to vidim! Pa gde si ti, ~ove~e?! Putovao?! Ma {ta ka`e{? A mi ~ekali, brinuli E, hajde, pri~aj! [ta si sve video?

Nagla{avawe slogova u re~i


Kratki naglasci
nge nga

Dugi naglasci
rka rke

Kako pripremiti govor


1. UVOD: zanimqiv primer, do`ivqaj, {ala, problem 2. IZLAGAWE: glavna misao i dokazivawe 3. ZAKQU^AK: kratak predlog re{ewa, poruka

12

Sledi prva kontrolna ve`ba

2.
U~imo: proste i slo`ene re~enice subjekat predikat atribut portret Tvoj zadatak }e biti da: pi{e{ sme{ne pri~e napi{e{ portret odr`i{ govor

Od glasa i slova do pri~e


Pro~itaj slede}a dva skupa glasova. 1.

m, v, l, a, n, o, i

2.

Milovan

U prvom skupu glasovi nisu smisleno povezani i takav skup nema zna~ewe. U drugom skupu glasovi su povezani u re~ koja ozna~ava ime. Glas je najmawa jedinica govora. Re~ je skup glasova koji ima odre|eno zna~ewe.

Sastavi nekoliko re~i koriste}i navedene glasove:

d, a, g, r, b, o, e

Pro~itaj slede}e skupove re~i: 1. 2.

dobio, izgubio, eto, a, ja, on Eto, ja dobio, a on izgubio.

Prvi skup re~i nije smisaono povezan i kao celina nema posebno zna~ewe. Drugi skup re~i povezan je u re~enicu koja ima svoje zna~ewe. Re~enica je misao ili poruka iskazana re~ima. Ona se u pisawu obele`ava velikim slovom na po~etku i ta~kom, upitnikom ili uzvi~nikom na kraju.
13

Pro~itaj kratku pri~u Marka Miqanova.

Oko juna{tva
Milovan Vujo{evi} iz Brskuta rek je: Ja sam, tako mi du{e, svakoga ~oeka mog na mejdan dobit! Pitali su ga: Kako, striko Milovane? Lasno, du{e mi. On se naijedi, pa me psuje, ska~u}i i drkte}i od ijeda. Ja ne govorim ni{ta. Kad sjutradan, on k kvasan, stidi se i kaje od svojije rije~i. Eto, ja dobio, a on izgubio!

Navedi re~i iz ove pri~e koje se razlikuju od kwi`evnih: rek rekao; ~oeka

Objasni koje osobine krase Milovana.

Pri~a se sastoji od re~enica koje su smisleno povezane u celinu. Re~enice u ovoj pri~i razli~ite su po svom zna~ewu (obave{tajne, upitne, uzvi~ne), kao i po obliku (potvrdne i odri~ne) i po sastavu (proste, slo`ene i nepotpune).
14

Proste i slo`ene re~enice


Re~enica: Ja ne govorim ni{ta, po zna~ewu je obave{tajna, po obliku odri~na, a po sastavu prosta. Za{to je po sastavu prosta? Zato {to ima samo jedan predikat: ne govorim. Proste re~enice su one koje imaju jedan predikat. Wima se iskazuje jedna misao, poruka.

Posmatrajmo slede}u re~enicu: Eto, ja dobio, a on izgubio. Ova re~enica ima dva glagola u li~nom glagolskom obliku, to jest dva predikata: dobio, izgubio. Slo`ena re~enica je ona koja ima dva ili vi{e predikata. Broj prostih re~enica u slo`enoj odre|uje se prema broju predikata.

Posmatrajmo re~enicu: Kako, striko Milovane? Ova re~enica nema nijedan glagol u li~nom glagolskom obliku, to jest nema predikat. To je nepotpuna re~enica. Predikat se ovde podrazumeva: Kako [to misli{], striko Milovane? Nepotpune re~enice su one u kojima su neki delovi izostavqeni (pre svega predikat). Oni se podrazumevaju iz prethodnog kazivawa.*

Qudi nemaju vi{e vremena da bilo {ta upoznaju. Podvuci predikate i odredi vrste re~enica povezivawem. Oni kupuju gotove stvari kod trgovaca. Ako ho}e{ prijateqa, pripitomi me. Kako to? Svakog dana se{}e{ malo bli`e. prosta slo`ena nepotpuna

Re{i rebuse.

* O nepotpunim re~enicama u~i}e{ u starijim razredima. To sada nije obavezno. 15

Vrste re~enica

Smisli i upi{i svoj primer re~enice odre|ene vrste.

Podela re~enica po zna~ewu


Obave{tajne su re~enice kojima se obave{tava o ne~emu ili nekome. Upitne su re~enice kojima se ne{to pita. Zapovedne su re~enice kojima se kazuje zapovest. Uzvi~ne su re~enice kojima se izra`avaju jaka ose}awa.

Plivawe je lep sport. Da li se sla`e{? Hajde zaplivaj! [to dobro pliva{!


Podela re~enica po obliku
Potvrdne su re~enice kojima se iznosi neka tvrdwa. Odri~ne su re~enice kojima se ne{to odri~e.

Ja volim gimnastiku.
Podela re~enica po sastavu
Prosta re~enica je ona koja ima jedan predikat. Slo`ena re~enica je ona koja ima dve ili vi{e prostih re~enica, to jest dva ili vi{e predikata.

Ja ne volim boks.

Nepotpune re~enice jesu one u kojima su neki delovi izostavqeni.

Koji sport? [voli{] Najvi{e ko{arku.[volim] Onda plivawe. [volim]


Poku{aj da iska`e{ slo`enu re~enicu pomo}u slika. Anin primer Tvoj primer
16

Kad si tu`an, pozovi prijateqa, pijte sok, igrajte se loptom i smejte se.

Nastavi ovu Aninu anketu o sportu. Zamisli kako su deca odgovarala na pitawa o sportu i to napi{u u obliku PROSTIH i SLO@ENIH re~enica.

Koji ti je sport zanimqiv?

Ko{arka je zanimqiva. SLO@ENA: Ja volim odbojku, ali mi je plivawe najdra`i sport.


PROSTA:

Kako se ose}a{ posle neke utakmice?

PROSTA: SLO@ENA:

[ta misli{ o dru`ewu u sportu? Voli{ li da gleda{ sportske utakmice?

PROSTA: SLO@ENA:

PROSTA: SLO@ENA:

Pomozi Zoranu da otkrije koje se slo`ene re~enice i narodne izreke kriju u ovim rebusima.

Ispeci,

. .

. . . i.

Ko

. . . .

. .

. . . . a.

17

Subjekat
Da se podsetimo: Subjekat je nezavisni re~eni~ni ~lan koji iskazuje vr{ioca radwe ili nosioca stawa ozna~enog predikatom. Dobija se na pitawa: Ko vr{i radwu? O kome se govori?

Na osnovu ovog pravila i navedenih pitawa odredi subjekte slede}ih re~enica: Lena spava. Ona sawa. U snu se smeje. Sawati je uzbudqivo. Vrlo te`ak san mo`e da upla{i. Mladi lepe sawaju. Iz navedenih re~enica mo`e se zakqu~iti: Slu`bu subjekta u re~enici naj~e}e vr{i imenica, zamenica, pridev, broj ili neka druga vrsta re~i. Kada re~ vr{i slu`bu subjekta u re~enici, ponaa se kao imenica. Na primer: re~ sawati je glagol, ali je ovde i ime odre|ene radwe; re~ mladi je pridev, ali se ovde ponaa i kao naziv za qude odre|enog uzrasta. Subjekat mo`e biti i skup re~i, na primer: vrlo te`ak san.

Subjekat u re~enici mo`e biti izostavqen, ali se tada podrazumeva. Na primer, u tre}oj re~enici U

snu se smeje

podrazumeva se da je subjekat Lena ili ona.

Ispi{i na linijama re~i koje imaju slu`bu subjekta u re~enici. Ako je subjekat izostavqen, napi{i i to.

Budim se. Na istoku se javqa sunce. Ono je rumeno. Pozdravqa me novi dan.
18

Radujem se sun~anom danu. I}i }u u park. Do}i }e moje dru{tvo. Igra}emo se do mile voqe.

Predikat
Da se podsetimo: Predikat je centralni ~lan re~enice koji imenuje radwu ili stawe i pripisuje ih subjektu.

Na osnovu ovog pravila odredi predikate u slede}im re~enicama: Rano ujutru Marko odlazi u vrti}. On je predkolac. U vrti}u se igra. Ponekad spava. Svakog dana poneto nau~i. Wemu je vrti} zanimqiv. Sigurno zapa`a da se predikati u ovim re~enicama razlikuju. Jedni su sastavqeni samo od glagola: odlazi, igra se, spava, nau~i. To su glagolski predikati. Drugi su sastavqeni od glagola i imenica (je predkolac) ili od glagola i prideva (je zanimqiv). To su imenski predikati. Glagolski predikat sastoji se samo od glagola u li~nom glagolskom obliku. Imenski predikat sastoji se od pomo}nog glagola jesam ili biti i neke imenske re~i (imenice, prideva, zamenice ili broja). Smisli i napii nove primere predikata u opisu malog psa na crte`u. Glagolski predikat Imenski predikat

Pas posmatra.

On je umiqat.

U slede}im re~enicama podvuci subjekat jednom crtom, a predikat dvema crtama.

Milena ne voli ki{u. Ja ki{u volim. Ona je lepa. Pala je ki{a od slatki{a.
19

Sme{na strana

Ana i Zoran zasmejavaju jedno drugo. Nastavi pri~e koje su oni zapo~eli.

Izokrenuta pri~a

Zvonim ja jutros da probudim sat. Budio sam i majku, ali me ni ona nije mogla probuditi.

Izme{ana bajka

Idu}i {umom, Crvenkapa je srela tri praseta.

Pri~a na slovo M

Mali mi{ Mi{ko miri{e mleko. Ma~ak Marko motri.

Prona|i re~i u vezi sa {kolom koje se ovde kriju.


20

LABTA LOK[A KIVNASTAN E\UNSR

NECOE ROKERTID CIU^AINO KINDEVN

PUTSASR GIWAK VUBAQ AKTIREL

Atribut je re~ ili skup re~i koji stoji uz imenicu i bli`e je odre|uje. U slu`bi atributa obi~no je pridev (plave o~i), ali i imenica (miris mora), zamenica (wegova torba), broj (peti razred) ili skup re~i (vrlo lep xemper, haqina od svile).

Atribut

Anin primer:

U zagonetkama
Pomozi Zoranu da se seti atributa u zagonetkama.

Drven trbuh, ko`na le|a, dlakama govori. (elsug)


Anin primer:
\. Bala{evi}, Vasa Lada~ki

U pesmama
Tvoj i Zoranov primer:

Voleo je kowe vrane, po livadi razigrane, sat sa zlatnim lancem i sala{e, voleo je wive plodne, vinograde blagorodne, u karuce pregnute ~ila{e.

U pri~ama
Nastavi Aninu zapo~etu Pri~u o crvenom patuqku, u kojoj }e{ stalno upotrebqavati atribut crven, dok ti ne dosadi.

U crvenoj {umi, ispod crvenog `buna, u crvenoj ku}ici `iveo je crveni patuqak.

Prona|i koji bi se atributi mogli uklopiti u re~enicu: Li{}e i trava ~ekaju oblak, pa re{i ukr{tenice.

{iroko, taman, retka, omla}eno, olujni, zeleno, suva, dobar, niska, {u{kavo, ki{ni, o{tra, zelena, `edno, trbu{ast

l i { } e

o b l a k

t r a v a
21

Portret

Portret je opis izgleda i osobina neke li~nosti.

Pomozi Ani da nastavi zapo~eti portret: smisli po tri atributa za svaku imenicu.

ki{nog Jednog letweg sun~anog Na le|ima

jutra, u glavi je nosio kaput, na

ulici, sretoh kapu, nogama lica treperio je o~i, a pri na

~oveka.

pantalone

i cipele. Sa wegovog sijale

osmeh i hodu je pravio utisak karaktera.

pokrete, te je odavao ~oveka,


Portret u kwi`evnom delu

voqe i

Tvoj i Zoranov primer (podvuci atribute)

Anin primer iz narodne pesme Srpska devojka

U Milice duge trepavice, prekrile joj rumen' jagodice, jagodice i bijelo lice... Ja je gledah tri godine dana; ne mogoh joj o~i sagledati, crne o~i i bijelo lice...
22

Moj drugi govor:


Imam ideju
Seti se poruke iz pri~e o svetom Savi iz ^itanke za III razred: Za pametna ~oveka postoji uvek mnogo na~ina da ide napred, a za glupaka samo jedan. Objasni {ta zna~i ova poruka.

Ovde napravi skicu podsetnik (vidi str. 78) za svoj govor pred odeqewem na temu Imam ideju. Izaberi neki predmet i predlo`i najmawe tri neobi~na na~ina na koje taj predmet mo`e da se koristi (par~e kanapa, {kolska torba, gumeni balon i dr.).

1. Uvod ({ala ili do`ivqaj u kome je na|eno neobi~no re{ewe pred preprekom):

2. Opis tri situacije u kojima bi se na neobi~an na~in mogla koristiti stvar koju si izabrao, a to je a) b) v)

3. Poruka ili zakqu~ak (ozbiqan ili {aqiv) o zna~aju razmi{qawa, prevazila`ewa panike u nevoqi i sl.

4. Zakqu~ak moja ocena mog javnog nastupa je (vidi str. 78):

23

SETI SE [TA SMO NAU^ILI


Vrste re~enica
po zna~ewu
obave{tajna (To je lepo.) upitna (Da li je lepo?) zapovedna (Neka bude lepo!) uzvi~na (Ba{ je lepo!)

po obliku
potvrdna (Ja sti`em.) odri~na (Ne}u sti}i.)

po sastavu
prosta (Ja dolazim.) slo`ena (Ja dolazim i donosim loptu.)

Glavni (nezavisni) re~eni~ni ~lanovi


subjekat
iskazuje vr{ioca radwe ili nosioca stawa ozna~enog predikatom

predikat
imenuje radwu ili stawe i pripisuje ih subjektu

Slu`bu subjekta vr{i:

Predikat mo`e biti:

Talas zamenica On broj Prvi dolazi. pridev Visoki skup re~i Neki vrlo sna`an talas

imenica

glagolski predikat (sastoji se samo od glagola) Ona tr~i.

imenski predikat (sastoji se od pomo}nog glagola i imenice, prideva, zamenice ili broja) je u~enica. je brza. je wegova. je prva.

Ona

24

Sledi druga kontrolna ve`ba

3.
U~imo: apozicija pejza` prilo{ke odredbe objekat personifikacija vest kako se pi{e pesma Tvoj zadatak }e biti da: predstavi{ gosta opi{e{ pejza`, napi{e{ dnevnik, opravdawe, vest i jednu pesmu obavi{ istra`ivawe i napi{e{ o tome izve{taj

Apozicija
Pro~itaj slede}i tekst:

Sretoh Milana, mog {kolskog druga. Bio je na Kopaoniku, najve}oj planini u Srbiji.
Podvu~eni skupovi re~i na drugi na~in, pomo}u novih podataka, odre|uju imenice Milan i Kopaonik. Te re~i u re~enici imaju slu`bu apozicije. Apozicija je imeni~ka odredba koja na drugi na~in (pomo}u novih podataka) odre|uje imenicu kojoj se dodaje. Zbog toga se u govoru odvaja pauzama, a u pisawu zapetama.

Ana je zapo~ela, a ti daqe navedi svoje omiqene kwige, filmove, glumce, sportiste i dr. Upotrebi apoziciju i podvuci je.

Hajduci, roman Branislava Nu{i}a, moja je omiqena kwiga.

25

Kako razlikujemo apoziciju od drugih ~lanova re~enice


Glavni grad Srbije nalazi se na u{}u Save u Dunav. subjekat Beograd je glavni grad Srbije. imenski deo predikata Beograd, glavni grad Srbije, nalazi se na u{}u Save u Dunav. apozicija Imenice koje ozna~avaju zvawa U~enica Mila Krasi} igra odbojku. i zanimawa imaju slu`bu apozicije Mila Krasi}, u~enica, igra odbojku. samo ako stoje iza vlastitih imena. Kwi`evnik Jovan Jovanovi} Zmaj ro|en je u Novom Sadu. Tada se odvajaju zapetama. Jovan Jovanovi} Zmaj, kwi`evnik, ro|en je u Novom Sadu.

Predstavqawe
Zamisli i napi{i kako svog miqenika predstavqa{ publici. Obra}awe Tema i wen zna~aj Gost, wegova dostignu}a

Po{tovani Danas }emo razgovarati o Tema je va`na zbog Na{ gost je

Posebno je zanimqivo
Neka zanimqivost ili {ala o gostu ili temi Zvawe, ime i prezime gosta Ako re{i{ rebus, dobi}e{ re~enicu sa apozicijom.
26

Drago mi je {to mogu da vam predstavim

Posmatraj svoje omiqeno mesto u prirodi ili ga zamisli. Poku{aj prvo da napravi{ re~nik koji }e ti pomo}i da ga opi{e{, a onda sa~ini opis.

Pejza` opis predela

Biqke: Boje: Zvuci: Mirisi: Pokreti: Moja ose}awa:

Zamisli da putuje{ balonom oko sveta. Opi{i u svom dnevniku predele koje posmatra{. Datum: Datum:

Re{i ovu zagonetnu ukr{tenicu. 2. 1. Zakokota kota sa visoka plota, zapeva petao, ~ak se ~u u In|iju zemqu. 2. Ne{u{ pro|e kroz goru, a ne {u{nu. 3. Da kupi{ sto godina, ne bi lon~i} nakupio. 4. Rez slanine preko sve planine. 5. Leti orao preko nebesa, mom~e ga gleda od ~udnih ~udesa. 6. Izi|e vila iza cerovika i prosu sto grana iz zlatnog ru~nika. 7. Puna tepsija zlatnih kola~i}a.

5. 6. 4. 3. 1.

m g

b a
7.

s n z e
27

Objekat

Objekat je dopuna glagola koja ozna~ava trpioca radwe ozna~ene glagolom u predikatu.

Jezi~ke igrarije

Ana je po~ela, a ti nastavi: smi{qaj objekte u svojoj glavi. tajnu. le|a. ^uvaj Vodi Otvori Razbij brigu. srce. dosadu.

U poslovicama i izrekama upi{i objekte koji nedostaju.

Obrao si zelen Svoj Vuk jede, tu|u mewa, a

Ko rano rani, dve brine. nikada.

grabi.

Terao , isterao . gradi. Dogovor

Pomozi Ani da smisli poruke o prirodi i upotrebi objekte.

Ne kidaj G god na|e{ zgodno de ti posadi.


Personifikacija*

Personifikacija je stilska figura kojom se stvarima daju qudske osobine.

sawari. uzdi{e.

se smeje.

28

* Re~ personifikacija poti~e od re~i persona osoba.

Pravi i nepravi objekat

Pe~em pala~inku. Savijam pala~inku. Seckam pala~inku. Jedem pala~inku.

Matam o pala~inki. Mislim na pala~inku. U`eleo sam se pala~inke. ^eznem za pala~inkom. Poslu`i se pala~inkom. Nepravi ili daqi objekat je re~ koja dopuwava neprelazni glagol. Dobija se na pitawa: ^IME? KOME? ^EMU? O KOME? O ^EMU?

Pravi ili bli`i objekat je re~ koja dopuwava prelazni glagol* i ozna~ava bi}e ili predmet koji trpi glagolsku radwu. Dobija se na pitawa: KOGA? (za `ivo) TA? (za ne`ivo)

U slu`bi objekta mogu biti imenice, imeni~ki skupovi ili zamenice. Pravi objekat uvek se nalazi u akuzativu bez predloga. Nepravi objekat ne mo`e biti u akuzativu bez predloga, ve} u nekom drugom pade`u.* Podvuci re~i koje vre slu`bu objekta i pove`i ih s vrstom objekta kojoj pripadaju.

Idemo na utakmicu.

Obukli smo dresove.

Nosimo loptu. Ne razmiqamo o porazu. Nadamo se pobedi. Ali umemo sportski da primimo i poraz.
* O tome vidi na stranama 41 i 57 ove kwige.

pravi objekat nepravi objekat

29

Prilo{ke odredbe

Prilo{ke odredbe su re~eni~ni ~lanovi kojima se ozna~avaju vreme, mesto, mera, koli~ina, na~in ili uzrok vr{ewa radwe iskazane predikatom.

Ana je zapo~ela, a ti nastavi da opisuje{ svoj radni dan. [ta radi{?


(glagol)

Kada?
(vreme)

Gde?
(mesto)

Kako?
(na~in)

Koliko?
(koli~ina)

Za{to?
(uzrok)

Spavam Budim se Ustajem Umivam se Doru~kujem U~im Igram se

no}u

u krevetu

mirno

dugo

zbog umora.

Slu`bu prilo{kih odredaba naj~e{}e imaju prilozi (mirno, ju~e, dugo, mnogo),* ali i imenice (u krevetu, zbog umora) i skupovi re~i (svuda po sobi, na sve strane) u odgovaraju}em pade`u. Ovo je Anino opravdawe za {kolske izostanke. Napi{i i ti sli~no opravdawe.

Opravdawe Po{tovani gospodine profesore, Molim Vas da mojoj }erki Ani Rodi} opravdate izostanke od 13. do 15. oktobra. Bila je prehla|ena, imala je povi{enu temperaturu i glavoboqu. Beograd, S po{tovawem 16. 10. 2007. god. Marija Rodi}
Re{i rebus i napravi svoj u kome }e biti prilo{kih odredaba.
30 * O prilozima vidi na strani 70 ove kwige.

Zimi ja mnogo volim sankawe.

Odvojeno i sastavqeno pisawe re~ce NE


NE se pi{e sastavqeno s pridevima, imenicama, al se pi{e odvojeno od glagola; izuzetka ~etri znam: ne}u, nemam, nemoj, nisam.

Vest

Vest je kra}e saop{tewe i odgovor na pitawa: {ta je, ko je, gde je, kada, i kako je i za{to je. U narednoj vesti prona|i odgovore na gore postavqena pitawa. Prvi sneg

Prona|i i ispravi tri gre{ke u Aninoj sme{noj poruci.

Neobi~na poruka Poruka iz grada Neznangrada stigla nam je, ne }u re}i kada: Nek ne sre}ni ne sre}u nesre}u, nek nebri`ni ne brinu nebrigu, nek neznani ne znaju ne znawe. Drugih vesti nema od Nemawe.
Na Kopaoniku je no}as padao sneg. Jutros je granulo zubato sunce i planinski visovi su se zabeleli. Deca ve} grabe skije, sanke i drugo. Veverice su napravile sne`ni tobogan. Jedan ze~i} tra`i da mu kupe kliska. Jedino ozeble ptice protestuju: Ho}emo prole}e! Ho}emo prole}e!.

Zamisli svoje putovawe na Severni pol. Napi{i o tome dve vesti.

Ako oboji{ poqa u kojima su re~i s pravilno napisanom re~com NE, dobi}e{ sliku.

pri ne jata n

oli nev

nepoznat nemar ne voli ne moj ne zna nezna{

ne

a `w pa

ne }e{
ne maj u

ne zgodan

ne poslu{ko nebriga

neuni{tiv

nerad

ne}u

31

Kako se pi{e pesma


Svako ko se potrudi mo`e da napi{e pesmu. Pesma se pi{e na razne na~ine: desnom ili levom rukom, dawu ili no}u, za desetak minuta, desetak meseci ili godinama. Evo jednog na~ina, a ti probaj na svoj. Pre nego {to po~ne{ s pisawem pesme, napravi plan.

1. Kada se pi{e pesma? Obi~no onda kada nas obuzme neko sna`no ose}awe ili razmi{qawe. 2. O ~emu sve mo`e{ da pi{e{? O ne~emu {to te je posebno uzbudilo. Mene je, recimo, uzbudilo razmi{qawe o domovini. 3. [ta zna~i ta re~? Domovina je zemqa u kojoj je neko ro|en, koju zove svojom, otaxbina. 4. [ta ose}am prema domovini? Ose}am qubav, ali i setu, jer mi se uvek ~ini da se nedovoqno trudimo da nam bude lep{a. 5. Zbog ~ega volim domovinu? Volim je zbog svojih roditeqa, ku}e, zavi~aja, prvih uspeha, zbog prijateqa, drugova i sl. 6. O svakom ovom motivu tra`im re~i: Majka brinula se o meni, svijala me u krilu... Ku}a moje igre, najdra`e igra~ke... 7. Od re~i gradim stihove, biram re~i, one koje lepo zvu~e, koje se rimuju. Pi{em, precrtavam, ~itam glasno, popravqam. 8. Za zavr{ne stihove tra`im neko iznena|ewe ili jaku poruku. Posle toga evo mog primera. Nekome }e se svideti, a nekome ne. Pi{emo daqe.
32

MOJA DOMOVINA Domovina je moja majka, {to me u krilu bri`no svila; jedina ku}a i onaj kutak gde mi je igra kao san bila. To su glasovi iz davnina, poruke nade, te{ke i drage, re~i pesama, pri~a i bajki, k hleb mirisne i pune snage. Domovina je sunce na pragu i plavo nebo {to me pozdravqa, nasred livade drvo u cvetu iz zavi~aja {to mi se javqa. Domovina je prva radost kad ne{to mogu i kada umem, uzlet krilima da tajnu na|em, hrabrost da druge qude razumem. Domovina je prva qubav, oko {to topli nemir seje. Gde god da krenem setna i lepa, domovina me u srcu greje. S. M.

Ve`baj pisawe pesama. 1. Napi{i re~i koje se rimuju s re~ima: dan san; duga _____________; sija _____________; blago _____________; voda ____________; pevam _____________. 2. Upi{i u ku}ice broj slogova za svaki stih pesme Moja domovina. Podvuci re~i koje se rimuju.

6. Napravi plan za pisawe, to jest navedi {ta je to va`no {to }e{ kazati u svojoj pesmi. 1. 2. 3. 4. 7. Potrudi se da na nekoliko listova papira napi{e{ prve stihove. Popravqaj ih i doteruj.

3. Rasporedi u pesmi izostavqene re~i. Pazi na broj slogova, na rimu i smisao pesme. Izostavqene su re~i: stidi se, lepotice, boja, 8. Zapi{i ovde svoju pesmu. Ona mo`e da ima samo jednu strofu, a mo`e mirisava, glavu. da bude i du`a. Qubi~ice, ___________________, digni _____________ iz travice! Lepa ti je _______________ plava i krunica ___________________. Podigni se, ne ________________. (Stanko Rakita) 4. Akrostih ~ine stihovi ~ija po~etna slova predstavqaju neko ime ili poruku. Na primer: Ti me pita{ koga volim, Evo da ti odgovorim: Brzo ~itaj prva slova, Eto tebi odgovora! Ovde smisli i napi{i akrostih za svoje ime ili nadimak.

5. Pro~itaj tekst s prethodne strane o tome kako je nastala pesma Moja domovina. Nakon toga odlu~i se za temu i naslov svoje pesme.

Moj/moja
(drug, pas, kwiga, reka, tajna, park, {kola, deda i sl.)
33

Re~eni~ni ~lanovi

Subjekatski skup
ATRIBUT
(Kakav?)

Predikatski skup
PREDIKAT
([ta radi?) PRILO[KA ODREDBA
(Kad? Kako? Gde? Koliko?)

SUBJEKAT
(Ko?)

APOZICIJA

OBJEKAT
(Koga? [ta?)

plavokosa, dugonoga, dobri~ina, {aqiv~ina...

Marko, Ana, Neda, Igor...

kom{ija iz ulice, u~enica petog razreda, |ak iz druge klupe, prijateqi iz Uba...

svira, igra, peva, smi{qa, pi{e, ve`ba...

mnogo, ~esto, rado, no}u, po podne...

muziku, televiziju, fudbal, stripove...

Ovde zavr{i izve{taj o rezultatima svog istra`ivawa. Ciq Obim

Ovoga puta `eleo sam da istra`im {ta je to {to moji prijateqi najvi{e vole da rade u slobodno vreme. Istra`ivawem je obuhva}eno ukupno ________ osoba, od toga ______ devoj~ica i ______ de~aka. Rezultati pokazuju da

Iznesi podatke

Izvedi zakqu~ak

Daj preporuku
34

SETI SE [TA SMO NAU^ILI


Zavisni ~lanovi re~enice
imeni~ke odredbe atribut
stoji uz imenicu i bli`e je odre|uje

dopune glagola objekat

odredbe glagola prilo{ke odredbe


ozna~avaju vreme, mesto, meru, koli~inu, na~in, uzrok vr{ewa radwe slu`bu prilo{kih odredaba mogu imati:

apozicija
na drugi na~in odre|uje imenicu kojoj se dodaje

ozna~ava trpioca radwe

slu`bu atributa mogu imati:

u pisawu se odvaja zapetama, a u govoru pauzama

pravi bli`i dopuwava prelazni glagol Bacam loptu. nepravi daqi dopuwava neprelazni glagol Mislim o lopti.

pridev (plava kosa) imenica (boja kose) zamenica (wena kosa) broj (prva kosa) skup re~i (veoma kovrxava kosa)

Jovan Jovanovi} Zmaj, veliki de~ji pesnik, ro|en je u Novom Sadu.

prilozi (mnogo, rano) imenice u odgovaraju}em pade`u (po {umi, na poqu) skupovi re~i (svuda po {umi)

U slu`bi objekta mogu biti:

imenica (gledam mesec) imeni~ki skup (gledam onaj sjajni, puni mesec) zamenica (gledam wega)

Sledi tre}a kontrolna ve`ba

35

4.
U~imo: promenqive i nepromenqive re~i imenice pisawe velikog slova zna~ewe i funkcija pade`a imeni~ke zamenice pore|ewe pravopisni znaci Tvoj zadatak }e biti da: re{i{ ukr{tenice napi{e{ razglednicu smisli{ razgovor

Promenqive i nepromenqive re~i

Pro~itaj slede}e re~enice i podvuci jednom bojom re~i koje su se promenile, a drugom one koje su ostale iste.

O, naravno, pa u|i odmah u na{u prvu slobodnu u~ionicu.


uzvik re~ca veznik glagol prilog predlog zamenica broj pridev imenica

O, naravno, pa u|ite odmah u na{e prve slobodne u~ionice.


Ako uporedi{ re~i u ovim re~enicama, vide}e da neke mewaju svoj oblik, to jest da su promenqive. Neke re~i uvek ostaju iste, to zna~i da su nepromenqive. U srpskom jeziku postoji deset vrsta re~i. Pet vrsta je promenqivo: imenice, zamenice, pridevi, brojevi i glagoli. Pet vrsta je nepromenqivo: prilozi, predlozi, veznici, uzvici i re~ce.
36

Imenice
Zamisli da imenica nema. Kako }e nekome da ka`e, na primer:

Iza drveta je protr~ao zec. Upla{io je korwa~u, vevericu i neke ptice.


Sigurno zapa`a{ da bez imenica ne bismo mogli da se sporazumevamo. Da se podsetimo (pro~itaj i dopii nove primere): Imenice su promenqive re~i koje imenuju bi}a, predmete i pojave. Vrste imenica su: VLASTITE imenuju pojedina~na bi}a i predmete ZAJEDNI^KE imenuju bi}a, predmete i pojave kao pripadnike grupa ZBIRNE imenuju skup, mno{tvo bi}a ili predmeta iste vrste GRADIVNE imenuju neku materiju ili gra|u APSTRAKTNE imenuju ose}awa, osobine, radwe i stawa

Dopi{i nove primere za sve vrste imenica. Milica, Dunav kola, oblak li}e, bra}a e}er, zlato radost, ~itawe

Iz navedenog teksta rasporedi imenice prema vrstama.

Ovog sun~anog jutra Duwa je s rado{}u obukla novu haqinu na cvetove. Brzo je pojela hleb s medom, a onda krenula prema {koli. Kroz grawe visokog drve}a provirivao je krov {kole. ^ula se graja dece. Ubrzo je sustigla Du{ana i wegovog psa @u}u.
vlastite zajedni~ke zbirne gradivne apstraktne

37

Veliko slovo
Va`no je znati: 1. Nazivi gradova, sela, dr`ava, kontinenata, planina, reka, jezera i mora koje ~ini jedna re~ (jedno~lani) pi{u se velikim po~etnim slovom. Evo primera (ti smisli i napi{i svoje primere): kontinent dr`ava grad selo planina reka jezero

Evropa

Srbija

Kru{evac

Jasika

Jastrebac

Rasina

]elije

2.

Vi{e~lana imena kontinenata, dr`ava, gradova i sela pi{u se tako {to se svaka re~ (osim veznika i predloga)* pi{e velikim po~etnim slovom.

Evo primera (ti smisli i napi{i svoje primere): kontinent dr`ava grad selo

Severna Amerika

Velika Britanija Smederevska Palanka

Malo Crni}e

3.

Vi{e~lana imena okeana, mora, jezera, reka, planina, ravnica, klisura i ostrva pi{u se tako {to samo prva re~ po~iwe velikim slovom. okean more jezero reka planina klisura

Tihi okean

Jadransko more

Pali}ko jezero

Pore~ka reka Fru{ka gora

\erdapska klisura

4.

Ako se u sastavu vi{e~lanih geografskih imena nalazi vlastito ime, i ono se pi{e velikim po~etnim slovom. Npr.: Ju`na Morava, Mali Jastrebac. Ako je naziv preduze}a, {kole, pozori{ta i drugih ustanova vi{e~lan, prva re~ i svaka vlastita imenica u tom nazivu pi{u se velikim slovom. Osnovna {kola Vuk Karaxi} De~ji vrti} Kolibri Fudbalski klub Crvena zvezda

5.

38

* O predlozima i veznicima vidi na stranama 71 i 72.

Ko se voli, taj se pi{e


ali pazi na velika i mala slova

li~no ime nadimak ime `ivotiwe drvo cvet godi{we doba automobil

grad ulica selo reka planina jezero more

kwiga novine film pesma {kola muzi~ka grupa sportski tim

Napi{i {aqivu razglednicu iz svog omiqenog mesta i po{aqi je Ani ili nekom drugom.

Otkrij imena koja se ovde kriju.

doviSaN skoredaJmonar

kinbaPonikzatilvi ulawaBak
39

Promena imenica (deklinacija)


Imenice su promenqive re~i. Mewaju se po pade`ima i u jednini i u mno`ini. Pogledajmo slede}i tekst.

Pesma o Miri
Mira je do{la. Od Mire uzimam olovku ~esto, pa Miri dajem u srcu presto. Sad sawam Miru. Dozivam: Miro! Dru`im se s Mirom. Pri~am o Miri. I ja se mewam uz muka trista, a ona nita, ostala ista. S. M. U srpskom jeziku postoji sedam pade`a. Zovu se: 1. nominativ; 2. genitiv; 3. dativ; 4. akuzativ; 5. vokativ; 6. instrumental; 7 lokativ. U prethodnoj pesmi zapa`amo da je kod imenice Mira nepromenqivi deo imenice mir-. To je gramati~ka osnova imenice. Oni delovi re~i koji se dodaju na gramati~ku osnovu (-a, -e, -i, -u, -o i dr.) zovu se pade`ni nastavci. naziv pade`a 1. nominativ 2. genitiv 3. dativ 4. akuzativ 5. vokativ 6. instrumental 7. lokativ pitawa KO ili [TA? jednina Mir-a jednina de~ak de~ak-a de~ak-u de~ak-a de~a~-e* de~ak-om de~ak-u mno`ina de~ac-i de~ak-a jednina sel-o sel-a mno`ina sel-a sel-a sel-ima sel-a sel-a sel-ima sel-ima

(OD) KOGA ili ^EGA? Mir-e KOME ili ^EMU? KOGA ili [TA? HEJ! S KIM ili ^IME? Mir-i Mir-u Mir-o Mir-om

de~ac-ima sel-u de~ak-e de~ac-i sel-o sel-o

de~ac-ima sel-om de~ac-ima sel-u

O KOME ili O ^EMU? Mir-i

40

* Prilikom promene kroz pade`e, ponekad dolazi do promena nekih glasova radi lak{eg izgovora; o tome }e{ u~iti u {estom razredu.

Osnovne funkcije i zna~ewa pade`a


naziv pade`a 1. nominativ pitawa KO (za `ivo)? TA (za ne`ivo)? (OD) KOGA, ^EGA? funkcija/zna~ewe subjekat, deo imenskog predikata deo ne~ega, koli~ina, pripadawe namena, usmerenost objekat dozivawe, obra}awe, skretawe pa`we sredstvo, drutvo primer Mira je u~enica. Dve kwige od Mire. Idem ku}i, dajem Miri. Dajem presto. Hej, Miro! Vozim se kolima s Mirom. Na ulici pri~am o Miri.

2. genitiv

3. dativ 4. akuzativ 5. vokativ 6. instrumental

KOME? ^EMU?

KOGA? TA? HEJ! S KIM? ^IME?

7. lokativ

O KOME? O ^EMU? NA KOME, NA ^EMU

mesto

Odredi pade`, wegovo zna~ewe i funkciju, kao {to je zapo~eto.

Ana,
vokativ obra}awe

donesi

mami

malo

soli.

Mama

je

sipala

so.

Ka{ikom

je

prome{ala

supu.

Sada

se

supa

hladi

na stolu.

41

Sedam pade`a i jedno ven~awe

Smisli i napi{i re~enice koje kazuju momak i devojka. Koristi re~i u odgovaraju}im pade`ima.

Ja sam Milica, u~iteqica!


1.
Nominativ ime daje, zato pita: ko je, {ta je?

Od oca Branka, od majke Ru`e.


2.
Genitiv poreklo nosi: od koga si, od ~ega si?

3.
Dativ pita za darove: kome ide{, kome daje{?

4.
Akuzativ za objekat: koga ili {ta to daje{?

5.
Hej! vokativ sve poziva, obra}a se i doziva.

6.
Instrumental sredstvo, dru{tvo: ~ime radi{, s kim se dru`i{?

7.
Lokativ zanima mesto: na kom stoji{, u kom `ivi{?
42

@ive}emo u na{oj ku}i pevaju}i.

Ove re~i, ove slike pokazuju kod pade`a i sli~nosti i razlike. Dodaj svoj primer.

,
tvoj primer tvoj primer

tvoj primer

tvoj primer

tvoj primer

SA

tvoj primer

Pomozi Zoranu da re{i ovu pade`nu ukr{tenicu. 1 2 3 4 5 6 1 2 3 4 5 6 7 8 Akuzativ (ak.) jednine (jed.) od re~i nazeb Vok. jed. ada Nom. jed. gramatika Vok. jed. osa Instr. jed. auto 1 3 Nom. jed. som 1 Lok. mn. noga 2 Ak. jed. ruka Gen. jed. zlo 3 Vok. jed. Mara Instr. jed. brada Dat. jed. Aca Vok. jed. Kosa 5 Instr. jed. obala

5 2 4

8 7

4 6
43

Imeni~ke zamenice

Zamenice su re~i koje upu}uju na bi}a, predmete, pojave i na wihove osobine.

LI^NA ZAMENICA JA, TI, ON (ONA, ONO) ZA SVAKO LICE SEBE, SE MI, VI, ONI (ONE, ONA)

LI^NE ZAMENICE

UPITNE
KO? [TA?

NEODRE\ENE
NEKO NE[TO

ODRI^NE
NIKO NI[TA

OP[TE
SVAKO SVA[TA

LI^NE ZAMENICE

NELI^NE ZAMENICE

Nastavnik je u{ao u bu~no odeqewe i za~udio se. Smisli {ta su |aci odgovorili i upotrebi zamenice iz gorwe tabele.

Mi

nismo, rekao je neko.

Zamisli svoj razgovor s nekim ko te nagovara da ~ini{ ne{to lo{e (da pu{i{, krade{, pije{ i sl.). Kako }e{ to da izbegne{ i da sa~uva{ svoj ponos? Koristi zamenice. Oni/one: Ti: Oni/one: Ti: Oni/one: Ti: Oni/one: Ti:
44

Ti si kukavica ako Ja (ose}am, `elim, mislim, ne `elim)

Ana je smislila pesmu koja joj poma`e da mewa li~nu zamenicu ON po pade`ima. 1. Prvi pade`: KO, [TA? Sreli smo se ON i JA. 2. Drugi pade`: KOGA, ^EGA? Dobih pismo ja OD WEGA. 3. Tre}i pade`: KOME, ^EMU? [aqem pismo i ja WEMU. 4. A ~etvrti: KOGA, [TA? Vidim samo WEGA ja. 5. Peti pade`: HEJ, OJ! Nema, ali bi}e moj. 6. [esti pade`: S KIM, ^IM? Pro{eta}u jednom S WIM. 7. Sedmi pade`: O KOME, O ^EMU? Samo mislim ja O WEMU.

Promena li~nih zamenica


1. 2. 3. 4. 5. 6. 7.

ja mene, me

ti tebi, ti

on/ono

ona

wega, ga s wom

Pore|ewe

Pore|ewe je stilska figura kojom se na slikovit na~in upore|uju mawe poznate sa poznatim stvarima i pojavama. Tvoj primer

Anin primer pore|ewa iz kwi`evnog dela

Sinu Milo{ u poqu zelenu, kao jarko iza gore sunce. (@enidba Du{anova)
Dopuni kao u pesmi ova pore|ewa iz narodne pesme Majka Jovu u ru`i rodila.

Nek Nek Nek Nek

je je je je

rumen ko bijel ko radin ko hitar kao


Sp . . . we s . Kr . qe . . . u M . . ko k . o d . . . r d . . ak u g . d . . i.

Ovde se kriju dva pore|ewa.

45

Pisawe zamenica
1. Kad nekome `elimo da iska`emo posebno po{tovawe, umesto zamenice ti upotrebqavamo li~nu zamenicu Vi, koja se tada pi{e velikim po~etnim slovom.

G ospo|o profesore, Vi ste nam govorili o zamenicama. Ja nisam dobro razumeo podelu zamenica, pa Vas molim da mi to objasnite.
2. Kada se odri~ne zamenice niko i ni{ta upotrebqavaju sa predlozima,* onda se pi{u kao tri odvojene re~i. Na primer (zavr{i zapo~ete re~enice): Ni sa kim Ni o kome Ni od ~ega Ni zbog ~ega Ni za {ta

Pravopisni znaci
ta~ka i zapeta, tri ta~ke, crtica 1. Ta~ka i zapeta (;) pi{u se u slo`enim re~enicama u kojima su proste re~enice mawe smisaono povezane. Jutro je, sunce ulazi kroz moj prozor; ustajem radostan; ~eka me jo{ jedan lep dan. 2. Ta~ka i zapeta (;) pi{u se kod nabrajawa niza podataka (kao {to se to ovde navodi): a) ako su nizovi podataka op{irniji; b) ako po~iwu brojevima ili slovima; v) ako `elimo posebno da ih istaknemo. 3. Tri ta~ke se pi{u tamo gde se re~enica prekida. Kao znak nedore~enosti, nepotpunosti, kao znak da je izostavqen deo teksta. ^ekam i ~ekam 4. Crtica se pi{e: kod rastavqawa re~i na kraju reda ({ko-la); izme|u brojeva i re~i (10-godi{wica); u poluslo`enicama (srpsko-engleski re~nik; radio-aparat).

46

* O predlozima vidi na strani 71.

SETI SE [TA SMO NAU^ILI


Imenice
vlastite
imenuju pojedina~na bi}a i predmete

zajedni~ke
imenuju bi}a, predmete i pojave kao pripadnike grupa

zbirne
imenuju skup, mno{tvo bi}a ili predmeta iste vrste

gradivne
imenuju neku materiju ili gra|u

misaone
imenuju ose}awa, osobine, radwe i stawa

Vladislav

kwiga

cve}e

pesak

drugarstvo

Imeni~ke zamenice
NELI^NE ZAMENICE

li~ne upitne
ja, ti, on (ona, ono), mi, vi, oni (one, ona)

neodre|ene

odri~ne

op{te

ko, {ta

neko, ne{to

niko, ni{ta

svako, sva{ta

za svako lice: sebe, se

Promena imenica i zamenica po pade`ima


naziv pade`a 1. nominativ 2. genitiv 3. dativ 4. akuzativ 5. vokativ 6. instrumental 7. lokativ pitawa KO, TA? funkcija/zna~ewe imenica {kola {kole {koli {kolu {kolo sa {kolom o {koli zamenica ti tebe, te tebi, ti tebe, te ti tobom o tebi
subjekat, imenski deo predikata (OD) KOGA, deo ne~ega, koli~ina, pripadawe ^EGA? namena, KOME, ^EMU? usmerenost

KOGA, TA? HEJ! S KIM, ^IME? O KOME, O ^EMU?

objekat dozivawe, obra}awe, skretawe pa`we dru{tvo, sredstvo mesto

Sledi ~etvrta kontrolna ve`ba

47

5.
U~imo: pridevi brojevi glagoli onomatopeja infinitiv Tvoj zadatak }e biti da: sastavqa{ i re{ava{ zagonetke napi{e{ telegram, molbu pripremi{ i odr`i{ govor

Pridevi

Pridevi su re~i koje ozna~avaju osobinu pojma ozna~enog imenicom uz koju stoje. Najva`nije vrste prideva su: opisni kazuju kakvo je {to, prisvojni kazuju ~ije je {to, gradivni kazuju od ~ega je {to, mesni kazuju na koje se mesto odnosi imenski pojam, vremenski kazuju na koje se vreme odnosi imenski pojam.

Smisli i dodaj prideve koji bi mogli da opi{u auto, torbu ili sli~no.

Most
On je vitak il glomazan, nov il stari, al ponosan. Re~ni, carski i seoski, i dunavski, i moravski. Mo`da drven ili kamen, pa betonski ili gvozden. Vekovni je i davna{wi, i budu}i, i sada{wi. Gorwi, dowi i tamo{wi, sredwi, krajwi i ovda{wi. Sa obale druge sine k prijateq iz daqine.
48

KAKAV? dodaj opisne ^IJI? prisvojne OD ^EGA? gradivne OD KADA JE? vremenske GDE JE? mesne Preko vode i ponora uvek svetli kao zora. Kad ve} spaja rastavqene, za{to ne bi wu i mene? S. M.

Gra|ewe prideva
Pridevi mogu biti proste re~i (plav, lep, jak). ^esto se grade od drugih vrsta re~i: Od imenica reka re~ni car carski selo seoski drvo drven Od glagola govoriti govorqiv raditi radan stideti se stidqiv hvaliti se hvalisav

Od drugih prideva `ut `u}kast plav plavkast slab slabaan lep lepukast

Od priloga* gore gorwi tamo tamowi davno davnawi sada sadawi

Pridevi se obi~no izvode od imenica ili prideva. Na|i primere.

list

lisni listast lisnat

brat

kwiga

plav

Pomozi Ani da re{i zagonetke i da sastavi nove zagonetke za ukr{tenicu. Podvuci prideve. 1. Ja izi|oh na srebrno guvno i udarih u zlatne svirale, svak me ~u, a niko me ne vide. 2. Pru`ih zlatnu `icu preko bela sveta, pa je savih u orahovu qusku. 3. Ja uzmem gvozden kqu~, pa otvorim zelen grad, pa isteram crna goveda. 4. (kwiga) 5. 6. (diwa) 2. 3. 4. 6.

1.

5.

(pekara)
* O prilozima vidi na strani 70 ove kwige. 49

Slagawe prideva sa imenicama


Vitak most spaja kamenite obale. vitak most kamenite obale m. rod, nominativ jedn. m. rod, nominativ jedn. `. rod, akuzativ mno`. `. rod, akuzativ mno`.

ta mo`emo zakqu~iti? Pridevi se sla`u sa imenicama na koje se odnose u rodu, broju i pade`u.

Promena prideva
Dopuni zadate tabele kao {to je zapo~eto. Po rodovima: dobar, dobra, dobro Po broju: dobar dobri dobra dobre dobro dobra Po pade`ima: m. rod nominativ: KO, TA? genitiv: OD KOGA, OD ^EGA? dativ: KOME, ^EMU? akuzativ: KOGA, TA? vokativ: HEJ instrumental: S KIM, ^IME? lokativ: O KOME, O ^EMU?
50

lep nizak

lepa nisko

lepi niski jednina `. rod

lepe niska mno`ina sred. rod m. rod `. rod sred. rod

dobar

dobra

dobro

dobri

dobre

dobra

Pridevi se porede, i to samo opisni. Pro~itaj slede}i tekst:

Pore|ewe prideva

Ako ho}e{
Ako ti je to po voqi, mo`e uvek biti dobar, pa jo boqi i najboqi. Ako ba{ do toga dr`i, neko mo`e biti brz, pa jo br`i i najbr`i. Svako mo`e biti lep, pa jo lepi i najlepi, ako samo ~vrsto rei. A ako ti ne{to zna~i, mo`e{ biti uvek jak, pa jo{ ja~i i najja~i. Treba hteti, treba smeti i voleti, i zapeti, pa }e svako da poleti.

S. M.

Postoje dva stepena pore|ewa prideva: Osnovni oblik prideva zove se pozitiv: dobar, lep, brz, jak.

Prvi stepen pore|ewa je komparativ. Ozna~ava da je neka osobina izra`ena u ve}em stepenu nego u pozitivu: boqi, lepi, br`i, ja~i.* Dobija se po pravilu kada se na osnovu prideva dodaju nastavci: -ji, -iji ili -{i.

Drugi stepen je superlativ. Ozna~ava da je neka osobina izra`ena u najve}em stepenu: najboqi, najlep{i, najbr`i, najja~i. Superlativ se gradi tako to se ispred komparativa doda prefiks naj-. Ukoliko pridev po~iwe glasom j (jak, jasan i dr.), oba slova j piu se u superlativu: najja~i, najjasniji i dr. ^etiri prideva se nepravilno porede, to su: dobar boqi najboqi; zao gori najgori; mali mawi najmawi; velik ve}i najve}i.

* U komparativu prideva brz, jak i dr. dolazi do glasovne promene: brz-ji > br`i; jak-ji > ja~i. Suglasnici z i j stapaju se u suglasnik ` radi lak{eg izgovora. Suglasnici k i j se stapaju u suglasnik ~. O tome }e{ u~iti u {estom razredu. 51

Pore|ewe prideva
i narodne mudrosti

Pomozi Ani da smisli ili prona|e zagonetke, poslovice i izreke sa primerima pore|ewa prideva. Komparativ Superlativ

Pozitiv

Sloga je najtvr|i grad.

Epitet je stilska figura, slikovita re~ koja isti~e va`nu osobinu imenice uz koju stoji. Epitet je naj~e{}e pridev.

varqive svetlucave o~i pogled o{tar koraci

Rasporedi navedene prideve prema zna~ewu:

gvozden, zadwi, ju~era{wi, zelen, slab, tetkin, budu}i, drugari~in, spoqa{wi


opisni prisvojni gradivni mesni vremenski

52

(podrum)

Mlada sam i zelena, [ta je beqe od snega, lepa i malena, a bistrije od mleka? ko me takne - kune me. Starije je jutro od Lepa re~ lepu i{te. ve~eri.
(dan) (kopriva)

Najcrwi sam kad je svetlo, najtopliji kad je hladno, najhladniji kad je toplo.

Slu`ba (funkcija) prideva u re~enici


Zoranov predlog je dobar. atribut imenski deo predikata Iz navedenog primera mo`e se zakqu~iti: Pridevi u re~enici naj~e}e imaju slu`bu atributa ili imenskog dela predikata. Ve}ina opisnih i gradivnih prideva ima kra}e i du`e oblike. Kra}i oblik (neodre|eni vid) prideva je oblik kojim se kazuje osobina nepoznatog, prvi put pomenutog bi}a ili predmeta.

Pridevski vid

Prolazi neki visok de~ak. Onaj visoki }e do}i da se igramo. crn crni; crven crveni; beo beli

Du`i (odre|eni vid) prideva je oblik kojim se kazuje osobina poznatog, ve} pomenutog bi}a ili predmeta.

Pravilno pisawe prideva


1. Prisvojni pridevi izvedeni od vlastitih imenica koji se zavr{avaju na -ski, -~ki i -{ki pi{u se malim po~etnim slovom. Npr.: Sombor somborski, Kraqevo kraqeva~ki, Ni{ ni{ki. 2. Prisvojni pridevi izvedeni od vlastitih imenica koji se zavr{avaju na -ov, -ev i -in pi{u se velikim po~etnim slovom. Npr.: Milan Milanov, \or|e \or|ev, Milena Milenin. 3. Pridevi izvedeni od imenica u ~ijoj se osnovi nalazi suglasnik j zadr`avaju ovaj suglasnik. milicija milicijski istorija istorijski sudija sudijin Milija Milijin

4. neumoran nepredvidqiv

Odri~na re~ca NE uvek se pi{e sastavqeno s pridevima. nepouzdan nepa`qiv neodoqiva neobi~na nemirno neverovatno
53

Brojevi
Luko, Koji si po redu bio, koje mesto osvojio? Sto dvadeset moja meta, leteo sam k raketa! Zna~i tolko si sko~io? Slavan tre}i ja sam bio! Bravo, tre}i! A kolko se takmi~ilo, kolko vas na startu bilo? Na startu nas bilo troje, eto, to je! [ta mislite: Da l brojeve ne zna Luka, il je neka druga muka?

Brojevi su re~i koje ozna~avaju koliko ne~ega ima na broju (osnovni), koliko ne~ega ima u zbiru (zbirni) i koje je ne{to po redu (redni). Osnovni i zbirni spadaju u glavne brojeve.

Pomozi Zoranu da popuni tabelu. osnovni


(koliko je ne~ega na broju)

zbirni
(koliko je ne~ega u zbiru)

redni
(koje je ne{to po redu)

osam dvanaesti osamnaestoro dvadeset {eststoti devedesetoro


2. Iza rednih brojeva napisanih rimskim ciframa ne pi{e se ta~ka. Ro|en sam 28. XII 1996. godine. 3. Ako se redni brojevi pi{u arapskim ciframa, iza wih se stavqa ta~ka. Ro|en sam 28. 12. 1996. godine.

Pravilno pisawe brojeva


1. Brojevi slo`eni sa stotinama, deseticama i osnovnim brojevima pi{u se rastavqeno: pedeset ~etiri, sto dvadeset jedan, hiqadu devet stotina trideset i dva Ovde smisli tri kra}e vesti o tome {ta su u sportu postigle ove grupe. Za grupu osoba `enskog pola koristimo osnovne brojeve (tri). Za grupu osoba mu{kog pola brojne imenice (trojica). Za grupu osoba razli~itog pola zbirne brojeve (troje). Smisli re~enice s raznim vrstama brojeva u kojima sve re~i po~iwu istim slovom.
54

Wih tri

Wih trojica

Wih troje

Devetog dana devetoro dece dobi devet detli}a.

Promena brojeva po pade`ima


Po pade`ima se mewaju redni brojevi: prvi, prvog, prvom... Mewaju se i neki osnovni: jedan, zatim dva i tri: jedan, jednog, jednom; dva, dvaju, dvama... Ostali osnovni i svi zbirni brojevi se ne mewaju.

Ve`be
U slede}em nizu re~i podvuci redni broj: pet, peti, petoro, petica, petak, petina Zaokru`i slovo ispred re~enice u kojoj nije upotrebqen odgovaraju}i broj: a) Danas nisu do{la trojica (Luka, Petar i Zoran). b) Wih troje u~e zajedno (Ana, Du{an i Marko). v) U grupi ih je ~etvoro (Janko, Milan, Luka i Dragan). g) U drugoj klupi sede dvoje (Ana i Du{an). Slede}e brojeve razvrstaj na osnovne, zbirne i redne: dva, dvoje, drugi, {esti, peti, pedeset, petoro, dvadeseti, jedanaest, sedam, osmoro osnovni zbirni redni

Promeni po pade`ima brojeve dva i drugi. nominativ genitiv dativ akuzativ vokativ instrumental lokativ

dva drugi
55

Glagoli Podela glagola prema trajawu radwe (glagolski vid)


Glagoli su promenqive re~i koje ozna~avaju radwu, stawe i zbivawe. Prema trajawu radwe mogu biti nesvr{eni i svr{eni.

Nesvreni

Nesvreni su oni glagoli koji ozna~avaju radwu u wenom trajawu (toku).

Posmatrajmo glagole istog korena: te}i, pote}i, dote}i, nate}i, iste}i, prote}i, tr~ati, potr~ati, dotr~ati, istr~ati, pretr~ati, pevati, zapevati, otpevati, dopevati, ispevati, prepevati, propevati i sl. Glagoli te}i, tr~ati i pevati ozna~avaju radwu koja traje, koja je u toku i zovu se nesvreni.

Svreni

Glagoli pote}i, potr~ati, otpevati i sl. ozna~avaju neki zavr{ni trenutak radwe, odnosno radwu zavr{enu u celini i nazivaju se svreni.

Obrati pa`wu: Glagoli pretr~ati, prote}i, otpevati su svreni, a proticati, pretr~avati, otpevavati su nesvreni. Pove`i glagole prema trajawu radwe. zapisati zapisivati pisati otpisivati napisati upisati upisivati prepisati prepisivati otpisati
56

nesvreni

svreni

Podela glagola prema prelaznosti radwe (glagolski rod)


Pro~itaj i zavri slede}e re~enice. KOGA? TA? Ustajem, obla~im se i ukqu~ujem... uzimam... podi`em... pripremam... Ispred ogledala se ~eqam i gledam... sluam... ~ujem... posmatram...

televizor

Prelazni
Glagoli ukqu~ujem, uzimam, gledam, ~ujem i dr. tra`e da wihova radwa pre|e na pravi objekat (vidi str. 29), tra`e trpioca radwe. U ovom slu~aju to mogu biti npr. re~i: ukqu~ujem ... radio, ra~unar i dr; uzimam ... jabuku, tanu; gledam ... svoje lice, svoju ra~upanu kosu itd. Glagoli koji ozna~avaju radwu koju vr{ilac vr{i na nekom trpiocu nazivaju se prelazni glagoli.

Neprelazni
Glagoli kao to su ustajati, stajati, sedeti, hodati, kasniti, ~eznuti, leteti i sl. ne zahtevaju trpioca, odnosno dopunu u vidu pravog objekta. Neki od wih mogu imati dopunu u vidu nepravog objekta (~eznem za lubenicama, zavisim od roditeqa, li~im na dedu). Glagoli koji ozna~avaju radwu koja se ne vr{i na trpiocu zovu se neprelazni.

Povratni
Tre}a vrsta glagola prema prelaznosti radwe jesu povratni glagoli: ~eqati se, obla~iti se, kupati se. Re~ se predstavqa povratnu zamenicu sebe. Povratni su oni glagoli koji u svom sastavu imaju re~ se. Oni naj~e{}e ozna~avaju radwu koju subjekat vr{i sam na sebi, pa je istovremeno i vr{ilac i trpilac.
57

U slede}im re~enicama prona|i glagole, a zatim ih ispi{i na odgovaraju}im linijama. Vetar duva, vitla prainu, podi`e gomilu li}a, pa se naglo smiruje. A onda krene da pada kia, da dobuje u prozore i kvasi travu i li}e. Ose}a se prijatna sve`ina u vazduhu. prelazni glagoli: neprelazni glagoli: povratni glagoli:

Smisli i napi{i kako mo`e da se ide: Kako mo`e da se govori: Kako mo`e da se gleda:

pe{a~i, poskakuje, tr~kara, brza, hramqe, trapavi, klip{e, mraviwa, kleca, mrmqa, bobowa, zucka, nagva`da, }u}ori,

Sastavi telegram u kome kratko obave{tava{ prijateqa o ne~emu, npr.:

Dolazim u osam sati. Sa mnom }e biti Branko. ^ekaj me. Nikola.


Telegram
Adresa primaoca: Sadr`aj:

Adresa po{iqaoca:
58

Zavr{i tabele sa glagolima. Glagoli prema trajawu radwe NESVR[ENI


(radwa je u toku, traje)

Glagoli prema prelaznosti radwe PRELAZNI


(radwa koju vr{ilac vr{i na nekom trpiocu)

NEPRELAZNI
(radwa koja ne zahteva trpioca)

POVRATNI
(radwa koju subjekat vr{i sam na sebi)

SVR[ENI
(zavr{ni trenutak radwe, radwa zavr{ena u celini)

piti zvati

ispiti prese}i

~e{qati (kosu) leteti ~e{qati sebe (se) obuvati se obuvati spavati rasti slikati se slikati

kuvati istresti
Glasovi iz prirode i onomatopeja
Pomozi Ani da se seti glagola onomatopeja koji idu uz imenice:

bu~i, tok}e, romori, pquska, grgoqi,


POTOK: VETAR:

{u{ka,

PAS:

arlau~e, skvi~i,

AUTO:

drnda,

Vlasniku ove gramatike

Molba
(mesto)

Molim te da ovde napi{e{ jednu neobi~nu molbu zlatnoj ribici koja ispuwava sve `eqe. U molbi navedi adresu zlatne ribice, svoje tri `eqe i o sebi napi{i potrebne podatke. U Beogradu, S po{tovawem Ana Rodi}, u~. V razreda
59

Infinitiv (neodre|eni glagolski oblik)


Infinitiv je neodre|eni glagolski oblik koji samo imenuje glagolsku radwu. On ne kazuje ni vreme vr{ewa radwe, ni lice, ni broj. U Re~niku srpskohrvatskoga kwi`evnog jezika Matice srpske svi glagoli se prvo navode u infinitivu, npr. sijati. Posle infinitiva navodi se prvo lice jednine sadaweg vremena toga glagola (sijam), zatim se odre|uje glagolski vid (nesvren). Onda se navode wegova zna~ewa i primeri re~enice pisaca u kojima je to zna~ewe upotrebqeno. U Re~niku srpskohrvatskoga kwi`evnog jezika Matice srpske prona|i neki glagol i prepi{i wegova zna~ewa.

Infinitivna osnova i nastavci


Infinitiv se u srpskom jeziku zavrava nastavcima -ti (raditi, pevati), -}i (re}i, se}i) i -sti (sesti, plesti). Infinitivna osnova glagola koji se zavravaju na -ti dobija se odbijawem tog nastavka -ti, dakle: radi, peva. Infinitivna osnova glagola koji se zavravaju na -sti i -}i dobija se odbijawem nastavka -oh za prvo lice glagolskog oblika koji se zove aorist (o tome }e u~iti u starijim razredima). Dakle: sed-oh, plet-oh, rek-oh, sek-oh.

Kada se koristi infinitiv


Iz navedenih re~enica:

Uspeti je jednostavno. Treba voleti i zapeti, pa }e{ to i posti}i.


vidimo da se infinitiv koristi: 1. za gra|ewe budu}eg vremena (}e posti}i) 2. kao dopuna glagola trebati (treba voleti i zapeti) 3. kao subjekat u re~enici (uspeti).
60

Pomozi Ani da otkrije narodne mudrosti i sam smisli neke nove sa infinitivima.

Boqe je dobroga slu{ati nego r|avom zap . . . . . ti. Boqe je sa ~ovekom se tu . i nego sa r|om se q . b . . i. Boqe je sva{ta j . sti nego sva{ta pr . ~ . . i. Boqe je pi . . . i nego sk . . a . i. Boqe je nego . Boqe je nego . Lak{e je ste . i nego sa~ . v . ti. Lak{e je nego . Lak{e je nego .

Pomozi Zoranu da prona|e vi{e infinitiva koji mogu stajati uz ove imenice.

{utirati dodati lopta


^uveni infinitivi
Iz spomenara

milovati kosa drvo

saditi

Jedan tvoj

Iz hajdu~ke narodne pesme

Volim brati po gorici cve}e, neg qubiti {to mi srce ne}e.

A kadar sam sti}i i ute}i / i na stra{nu mjestu postojati.

Na|i i smisli infinitive u rebusima.

ribati

bubati

pokositi
61

Moj tre}i govor:


Preporu~ujem vam da pro~itate
Razmisli o kwizi koja ti se svidela ili o ~asopisu koji voli{ da ~ita{. Napravi skicu svog govora (vidi str. 78) u kome }e{ nastojati da ubedi{ svoje odeqewe da je to zaista dobro.

1. Uvod (neka zanimqivost: kako si do{ao do kwige ili ~asopisa, kako si se tada ose}ao i sl.):

2. Tri razloga zbog kojih preporu~uje{ neku kwigu ili ~asopis (sadr`aj, likovi, uzbudqiva mesta): a)

b)

v)

3. Zakqu~ak (kakva je korist od dobrih kwiga, koju ocenu daje{ navedenoj i sl.):

4. Kako ocewuje{ svoj nastup pred publikom (vidi str. 78):

62

SETI SE [TA SMO NAU^ILI


Pridevi
opisni
KAKAV?

prisvojni
^IJI?

gradivni
OD ^EGA?

mesni
GDE JE?

vremenski
OD KADA?

lep
pore|ewe prideva promena prideva po pade`ima slu`ba prideva u re~enici pridevski vid

gradski

drven

krajwi

pro{logodi{wi

pozitiv (lep); komparativ (lep{i); superlativ (najlep{i) lep, lepog, lepom, lepog, lepi, s lepim, o lepom atribut imenski deo predikata

Vi{win sastav je zanimqiv. neodre|eni (crn pas), odre|eni (onaj crni)

Brojevi
osnovni
koliko je ne~ega na broju

zbirni
koliko je u zbiru

redni
koji je po redu

osam
promena brojeva (redni, neki osnovni)

osmoro

osmi

drugi, drugog, drugom, drugog, drugi, s drugim, o drugom

Glagoli
prema trajawu radwe
nesvr{eni svr{eni

prema prelaznosti radwe


prelazni neprelazni povratni

tr~ati

dotr~ati

uzimati (ta{nu)

leteti

kupati se

Sledi peta kontrolna ve`ba

63

6.
U~imo: radni glagolski pridev prezent perfekat futur predlozi veznici uzvici re~ce Tvoj zadatak }e biti da: nastavi{ zapo~etu bajku re{ava{ ukr{tenicu napi{e{ kratku detektivsku pri~u napi{e{ pravila pona{awa za stolom

Radni glagolski pridev


@ivelo prole}e
Okopneli snegovi, ozeleneli bregovi, olistalo drve}e, procvetalo cve}e stiglo je prole}e. Sve podvu~ene re~i nastale su od glagola: `iveti, okopneti, olistati, procvetati, sti}i. Zbog toga to su ovi oblici re~i nastali od glagola, a naj~e}e se ponaaju kao pridevi, nazivamo ih radnim glagolskim pridevom. Radni glagolski pridev nastaje od glagola dodavawem slede}ih nastavaka na infinitivnu osnovu: -o, -la, -lo, -li, -le, -la. jednina muki rod `enski rod sredwi rod `ive-o `ive-la `ive-lo mno`ina `ive-li `ive-le `ive-la Radni glagolski pridev je glagolski oblik koji slu`i: 1. za gra|ewe perfekta (stiglo je) i drugih glagolskih oblika; 2. za kazivawe `eqe (`iveo); 3. kao pridev stoji uz imenicu i u re~enici ima slu`bu atributa (okopneli, ozeleneli i dr.).

Radni glagolski pridev ne mewa se po licima, ve} samo po rodu, broju i ponekad po pade`ima. Zato je to bezli~an glagolski oblik.
64

Prezent (sadawe vreme)


ta radi? Razmiqam. O ~emu? Razmiqam o tome ta da radim. A sad? Sad se odmaram, jer me zamara ovo razmiqawe. U ovom razgovoru podvu~eni glagoli su u obliku prezenta ili sadaweg vremena. Prezent (sadawe vreme) je glagolski oblik koji ozna~ava radwu koja se doga|a u trenutku govora, tj. u sada{wosti.

Kako se gradi prezent


Prezent se gradi od prezentske osnove (cele ili okrwene) i nastavaka. Prezentska osnova se dobija kada se od prvog lica mno`ine prezenta odbije nastavak -mo. Na primer: nosi-mo, peva-mo. Nastavci za prezent su: lice jednina mno`ina 1. -m -mo 2. - - te 3. - e, -u, -ju -*

Evo kako glasi prezent glagola misliti. Ti napi{i prezent glagola pisati. misliti jednina 1. misli-m 2. misli- 3. misli pisati misliti mno`ina 1. misli-mo 2. misli-te 3. misle Glagoli jesam, biti i hteti su pomo}ni glagoli zato to slu`e za gra|ewe slo`enih glagolskih oblika prolog vremena, budu}eg vremena i dr. hteti ho}u ho}e ho}e }u }e }e biti budem bude bude budemo budete budu
65

pisati

Prezent pomo}nih glagola


Glagoli jesam i hteti imaju dvostruke oblike prezenta: du`i (naglaeni) oblik i kra}i (nenaglaeni) oblik. jesam jednina 1. ja jesam sam 2. ti jesi si 3. on, ona, ono jeste je 1. mi jesmo smo 2. vi jeste ste 3. oni, one, ona jesu su

mno`ina

ho}emo }emo ho}ete }ete ho}e }e

* Ovaj znak koristimo kada nastavka nema.

Perfekat (prolo vreme)


Pro~itaj tekst zapo~ete bajke. Bio je jedan car, pa je imao sina carevi}a koji je voleo lov. Kada je carevi} jednom lovio u planini, izaao je pred wega ogweni zmaj, rekao mu da ~uva planinu kao svoju ku}u i otiao. Re~i podvu~ene u tekstu su glagoli koji ozna~avaju prolu radwu. To je perfekat (prolo vreme). Perfekat je glagolski oblik koji ozna~ava radwu koja se vrila ili izvrila u prolosti, pre trenutka govorewa. Perfekat se gradi od prezenta pomo}nog glagola jesam i radnog glagolskog prideva. re}i jednina ja sam rekao ti si rekao on je rekao ona je rekla ono je reklo mno`ina mi smo rekli vi ste rekli oni su rekli one su rekle ona su rekla jednina ~itati mno`ina

Kada se u re~enici perfekat upotrebi dva ili vie puta, posle toga se u pisawu ponekad izostavqaju pomo}ni glagoli i ostane samo radni glagolski pridev. To se onda zove krwi perfekat (rekao, otiao).

Nastavi zapo~etu bajku o carevi}u i ogwenom zmaju.

66

Futur I (budu}e vreme)


ta }e biti
Do}i }e leto, pa }emo i}i na more. Tamo }e se kupati do mile voqe. Roni}e, igra}e se u pesku. U hladu }e mo`da ~itati neto zanimqivo. Ne brini, ne}e biti doma}ih, kontrolnih i drugih zadataka. Glagoli u ovom tekstu su u obliku futura (budu}eg vremena).

Futur I (budu}e vreme) je glagolski oblik koji ozna~ava radwu koja }e se vriti ili izvriti u budu}nosti, posle trenutka govorewa. Futur I se gradi od kra}eg oblika prezenta pomo}nog glagola hteti i infinitiva. do}i jednina 1. ja }u do}i (do}i }u) 2. ti }e do}i (do}i }e{) 3. on, ona, ono }e do}i (do}i }e) igrati jednina 1. ja }u igrati (igra}u) 2. ti }e igrati (igra}e) 3. on (ona, ono) }e igrati (igra}e) mno`ina 1. mi }emo igrati (igra}emo) 2. vi }ete igrati (igra}ete) 3. oni (one, ona) }e igrati (igra}e) mno`ina 1. mi }emo do}i (do}i }emo) 2. vi }ete do}i (do}i }ete) 3. oni (one, ona) }e do}i (do}i }e)

Kod glagola koji se u infinitivu zavravaju na -ti skra}eni oblici pomo}nog glagola hteti piu se spojeno sa osnovom glagola ako je ona na prvom mestu (radi}u, peva}u). Kod glagola koji se u infinitivu zavr{avaju na -}i skra}eni oblici pomo}nog glagola hteti pi{u se odvojeno (sti}i }u, ste}i }u).

i}i }u do}i }u

igra}u pliva}u

67

Sada{wost pro{lost budu}nost


prezent perfekat futur
Opi{i avion koriste}i glagole: izgledati, leteti ili druge.

Kakav je sada?
(upotrebi prezent)

Kakav je bio?
(upotrebi perfekat)

Kakav }e biti?
(upotrebi futur)

Opi{i ukratko pribor za pisawe.

Kakav je sada?
(upotrebi prezent)

Kakav je bio?
(upotrebi perfekat)

Kakav }e biti?
(upotrebi futur)

Pomozi Ani da zavr{i zapo~ete re~enice.

Volim Voleo (volela) sam Vole}u

Ne volim Nisam voleo (volela) Ne}u voleti

pl am Re{i ove dopuwalke u prvom licu jednine. r n m tr { e l p l a s m z i e l ri s o e k n m { m r k m n s m fu} k a u f r a o m t r m u ~ u e k o mi o m te g l i u k ~ o u u}i apl u i a u t g l o r e i m


68

m m m

Razgovor plavih kitova


Plavi kit je najve}a `ivotiwa na svetu. Duga~ak je do 32 metra (kao soliter od 10 spratova), a samo glava mu je velika preko 7 metara. U wegova usta mo`e da stane ~itava mala la|a. Kit je sisar. Majka ra|a bebe koje se hrane wenim mlekom i ve} prve godine narastu do 18 metara. Zamisli i nastavi razgovor plavih kitova dede, oca i sin~i}a. Otac kit: Deda kit: Dete kit: Otac kit: Deda kit:

Ja mogu Kad sam bio mla|i, ja sam Kad porastem, ja }u

Dete kit:

Pomozi Ani da popuni slede}u tabelu sa glagolima. infinitiv sada{we vreme


(prezent)

pro{lo vreme
(perfekat)

budu}e vreme
(futur)

prona}i

pronalazim zami{qala je prelistava}e gleduckaju zalazi}e predose}alo je

dogovoriti se
U ovim dopuwalkama kriju se: Skra}eni oblik prezenta pomo}nog glagola jesam: Skra}eni oblik prezenta pomo}nog glagola hteti: Nastavci za prezent:

s }
1.

s } }
2. 1. 3.

j s } }
2. 3. , ,
69

s }

Prilozi

Pro~itaj ovaj tekst jednom u celini, a drugi put bez podvu~enih re~i. ta zapa`a? Dodaj (prilo`i) glagolu gledati jo{ neke priloge. Prilozi su nepromenqive re~i koje obi~no stoje uz glagole i bli`e ih odre|uju po mestu radwe, vremenu radwe, na~inu, uzroku, koli~ini. Prilozi u re~enici imaju slu`bu prilo{ke odredbe.

Gledam desno, gledam besno, gledam mnogo, gledam strogo, gledam kasno, ali jasno. Zato se pazi na mojoj stazi! re~e jedan pu`. Od wegovog glasa sve se zatalasa.

Nestao je pas kog volite ti i tvoje dru{tvo. Smisli detektivsku pri~u ili pesmu o tome kako ste ga tra`ili i upotrebi neke priloge iz ove tabele.

Prilozi Glagol
ZA MESTO Tra`imo gore, dole, levo, desno, ovde, onde, tuda, svuda VREME odmah, sada, ve~eras, danas, sutra, jesenas NA^IN brzo, sporo, ovako, slo`no, kri{om, nekako KOLI^INU mnogo, malo, ovoliko, dosta, jo{, onoliko UZROK zato, stoga

Detektivska pri~a

Kako smo tra`ili psa

Kako rade i kakvi su qudi? Pomozi Zoranu da poka`e razliku izme|u priloga i prideva. Kada se smeju iskreno i dobrodu{no, qudi su iskreni i dobrodu{ni. Kada se smeju zajedqivo i zlurado, qudi su Kada se rukuju hladno i bezvoqno, qudi su Kada se rukuju srda~no i Kada govore la`qivo i Kada govore Kada rade nepo{teno i Kada rade , qudi su , qudi su , qudi su , qudi su , qudi su

Re{i rebus.
70

Objasni Zoranu pravila lepog pona{awa za stolom (pogledaj neku kwigu o bontonu). Napi{i kako se postavqa sto, kako se jede i upotrebi predloge.

Predlozi
Predlozi su nepromenqive re~i koje stoje ispred imenica i ozna~avaju odnose me|u predmetima i pojavama.

Oko stola
U stolu, na stolu, pored stola, oko stola, pre podne, posle podne, sa rado{}u i sa sla{}u, radi jela i zbog gladi predlozi su na paradi. mesto vreme na~in ciq, uzrok

Pravila lepog pona{awa za stolom 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7.

Objasni {ta zna~e navedeni izrazi: Gledati nekome kroz prste

Prevesti nekoga `ednog preko vode

Vu}i nekoga za nos

Raditi na svoju ruku

Re{i i sastavi rebuse.

iza stola
71

Sve je bez veze ako nema veze

Veznici
Veznici su nepromenqive re~i koje povezuju re~i i re~enice.

Do|i, pa }u do}i, do|i jer }u do}i. Do|i il da do|em, do|i ~im ja do|em. Mada }u ja do}i ako ti ne do|e{, boqe }emo pro}i kada i ti do|e{.

Pro~itaj ovaj tekst jednom u celini, a drugi put bez podvu~enih re~i. [ta zapa`a{? Podvu~ene re~i su veznici. Pomozi Ani da napi{e {ta misli i ose}a dok ~eka Zorana. O tome treba da napi{e re~i i re~enice uz zadate veznike. ^ekam i ~ekam...

i pa ali

jer dok ako

Pomozi Zoranu da re~i po vrstama rasporedi u ukr{tenice: iznad, desno, ovoliko, nego, ve}, prema, rano, jer, pred, do, pe{ice, ili, zimi, za, ali, puno, izme|u, lagano, iz, posle.

p u n o r i l o z i
Re{i rebuse i sam sastavi jedan.

v e z n i c i

p r e d l o z i

pe{ice
72

Uzvici su nepromenqive re~i kojima se izra`avaju ose}awa, podra`avaju zvukovi iz prirode i koji slu`e za dozivawe.

Uzvici

Dopi{i kao {to je zapo~eto.

Uzvi~na pri~a
Kuc-kuc! za~ulo se na vratima sobe. Ohoj! Kvrc, krip! Joj! Pst! Uh! Ha-ha-ha! Izme|u dva {kolska zvona Pomozi Ani da opi{e neke trenutke izme|u dva {kolska zvona ({kolski odmor), tako da u opisivawu koristi uzvike: ZVR, UH, HEJ, URA, TRAS, OH, HA-HA, CMOK, EH, ZVR, GU-GU.

Zvrr! odjeknulo je {kolsko zvono.

Re~ce u pri~i
Da li ho}e? Nikako! Samo malo? Ne, ne! Hajde, kockicu! Zaista ne mogu. Mo`da celu? Zar celu ~okoladu? Da, svakako, mo`e! Pro~itaj tekst Re~ce u pri~i. Razmisli o zna~ewu podvu~enih re~i. To su re~ce. Re~ce su nepromenqive re~i kojima se iskazuju li~ni stavovi i ube|ewa.

Re~ce
Re~cama se potvr|uje: da, naravno, svakako, i odri~e: ne, nipo{to, nikako; pokazuje: evo, eto, eno, i isti~e: ba{, bar, ~ak; pretpostavqa: mo`da, vaqda, verovatno; nare|uje: hajde, deder, neka; pita: da li, je li, zar, i zakqu~uje: dakle, elem, prema tome...

73

SETI SE [TA SMO NAU^ILI


Glagolski oblici
infinitiv radni glagolski pridev
slu`i za gra|ewe perfekta (do{lo je), za kazivawe `eqe (`iveo) ili kao pridev stoji uz imenicu (olistalo)

prezent

perfekat

futur

neodre|eni glagolski oblik, jer glagolsku radwu samo imenuje

ozna~ava radwu koja se doga|a u sada{wosti

ozna~ava radwu koja se vrila ili izvrila u prolosti

ozna~ava radwu koja }e se vriti ili izvriti u budu}nosti

gradi se od infinitivne osnove i nastavaka: -ti (hteti) -}i (pe}i) -sti (presti)

gradi se od infinitivne osnove i nastavaka: -o, -la, -lo, -li, -le,-la

gradi se od prezentske osnove i nastavaka: 1. -m 2. - 3. - 1. - mo 2. - te 3. - e, -u, -ju

gradi se od prezenta pomo}nog glagola jesam i radnog glagolskog prideva: ja sam pevao

gradi se od kra}eg oblika prezenta pomo}nog glagola hteti i infinitiva: ja }u pevati

Nepromenqive re~i
prilozi
obi~no stoje uz glagole da poka`u mesto radwe, vreme radwe, na~in, uzrok, koli~inu mesto: gore, dole vreme: danas, sutra na~in: brzo, sporo koli~inu: mnogo, malo uzrok: zato, stoga
74

predlozi

veznici

uzvici
uzvicima se izra`avaju ose}awa, podra`avaju zvuci iz prirode ili slu`e za dozivawe zvr, uh, ej, tras

re~ce
re~cama se izra`avaju li~ni stavovi i ube|ewa

ozna~avaju odnose me|u predmetima i pojavama

povezuju re~i i re~enice

mesto: u, na vreme: posle uzrok: zbog ciq: radi

i, ili, ali, nego, kad, dok

da, ne, mo`da

Sledi {esta kontrolna ve`ba

7.
U~imo: pravopisna pravila kako se pi{u novine Tvoj zadatak }e biti da: napi{e{ sastav sprovede{ anketu napi{e{ svoje novine napi{e{ pregled gramatike na jednoj strani

Da se podsetimo: Bajka je kwi`evno delo u kome se govori o ~udesnim doga|ajima i li~nostima. Junaci bajke pobe|uju u borbi za pravdu.

Zapo~eta bajka

Pomozi Ani da smisli nastavak ove bajke.

(naslov)

Bio jedan car, pa imao

75

Re{i ovu gramati~ku ukr{tenicu. 1. Gradi se od prezentske osnove i nastavaka: -m, -{, -, -mo, -te, -e (-u, -ju) 2. Gradi se od osnove infinitiva i nastavaka: -o, -la, -lo, -li, -le, -la 3. Gradi se od prezenta pomo}nog glagola jesam i radnog glagolskog prideva 4. Superlativ od prideva LEP 5. Vrsta brojeva (tridesetoro) 6. Imeni~ka neodre|ena zamenica 7. Sastoji se od osnove i nastavaka: -ti, -sti ili -}i 8. Gradi se od prezenta pomo}nog glagola hteti i infinitiva 2. 4. 7.

3. 6. 5. 1.

8.

Napi{i ime, adresu i sme{nu ~estitku svom prijatequ ili prijateqici za ro|endan ili za Dan prole}a.

76

Anketa o {kolskom raspustu


PITAWA

1.
~itam

2.
plivam

Kako najradije provodi{ vreme u toku {kolskog raspusta? 3. 4. 5. 6. 7. 8.


sun~am se bavim se sportom igram kompjuterske igrice gledam TV slu{am muziku putujem

9.

10.

BROJ ODGOVORI U^ENIKA

poma`em igram se roditeu qima prirodi

20. 19. 18. 17. 16. 15. 14. 13. 12. 11. 10. 9. 8. 7. 6. 5. 4. 3. 2. 1. Uputstvo: Neka svako u odeqewu zaokru`i po dva odgovora. Dizawem ruku utvrdite broj glasova. Oboj onoliko poqa u nizu 120 koliko je glasova dobio dati odgovor. Tako }e{ dobiti histogram (grafi~ki pregled) svoje ankete. Zakqu~ak o istra`ivawu:

77

Kako pripremiti i odr`ati govor


1. Za govor je dobro pripremiti skicu ili ga napisati u celini. Govor ne vaqa u~iti napamet, ve} samo zapamtiti redosled izlagawa. 2. Uvod treba da bude kratak, da privu~e pa`wu, da govorniku pomogne da zadobije poverewe slu{alaca: navedi primer, do`ivqaj, pitawe, {alu, problem. 3. Izlagawem treba da se istakne glavna misao i da se navedu argumenti kojima }e se dokazati wena ta~nost (podaci, pore|ewa, citati i dr.). 4. Zakqu~ak se izvodi posle kra}e pauze kratkim i jasnim re~enicama. Treba re}i zakqu~nu misao, poruku, predlo`iti re{ewe. 5. Najboqe je govoriti prirodno, jasno, glasno i dovoqno sporo. 6. Kada se dr`i govor, treba se uspraviti, podi}i glavu i gledati pravo u publiku. Treba delovati sigurno i odlu~no. 7. Nastoj da se unese{ i da u`iva{ u svom govoru. 8. Lo{ govornik obi~no pokazuje slede}e: razmetqiv je, preduge su mu re~i i re~enice, pla~evan je, mlitav, misli da samo on sve zna, a slu{aoce potcewuje, govori sebi u bradu, pla{i se da ga publika ne}e ~uti, izviwava se, previ{e mlatara rukama i sl.

Samoocewivawe govora:
1. Da li sam rekao/rekla najva`nije {to sam hteo/htela? DA/NE 2. Da li sam govorio/govorila jasno, glasno i dovoqno sporo? DA/NE 3. Da li sam se dr`ao/dr`ala uspravno i odlu~no? DA/NE 4. Da li me je publika pa`qivo slu{ala i razumela? DA/NE 5. Da li sam zadovoqan/zadovoqna svojim nastupom? DA/NE 6. [ta bi trebalo da u~inim da bi moj govor slede}i put bio boqi?

78

Davawe predloga
Ana razmi{qa o nasilnom pona{awu u {koli. Pomozi joj da napi{e predlog za {kolu bez nasiqa.

Za {kolu bez nasiqa Po{tovani Zapazila (zapazio) sam

Zbog toga se doga|a

Zato predla`em Prvo Drugo Tre}e Da zakqu~im

u z v i c i

Pomozi Zoranu da rasporedi re~i po vrstama i da re{i ukr{tenice: ~ak, fiju, iha, ne, zvrc, neka, verovatno, gic, zacelo, uh, kvrc.

r e ~ c e
79

Moje novine
Zamisli da izdaje{ svoje novine. Napi{i tekstove za sve rubrike. naziv novina cena adresa uredni{tva Glavni doga|aj datum Va`ne vesti iz zemqe i inostranstva

Ovde ne{to nacrtaj. Pri~a iz `ivota

Ovde ne{to nacrtaj.


80

Intervju

Sport

Nove kwige

Humor

Pisma ~italaca

Re{i rebuse

Ukr{tenica

Vremenska prognoza

81

Kako se pi{e

Pravopis na dve strane


Velikim slovom se pi{u:
Pravilo DA 1. Na po~etku re~enice 2. Vlastita imena i nadimci qudi i `ivotiwa 3. Imena dr`ava, krajeva, naseqa i wihovih stanovnika 4. Imena planina, reka, jezera, mora 5. Nazivi preduze}a, ustanova, organizacija, ulica, kwiga, novina 7. Prisvojni pridevi na -ov, -ev, -in izvedeni od vlastitih imenica 6. Zamenice 2. lica mno`ine iz po{tovawa NE prisvojni pridevi na -ski, -{ki, -~ki On re~e: Do}i }u. Ana, Zoki, [arowa Srbija, Novi Sad, Toplica, Topli~anka Fru{ka gora, Ju`na Morava, Jadransko more Osnovna {kola Sveti Sava, Zabavnik, Bosanska ulica Brankov, Radojev, Veri~in Molim Vas da... beogradski, crnogorski, evropski, ~e{ki, be~ki Anin primer Tvoj primer

DA 1. Iza obave{tajnih re~enica NE kad je re~enica u naslovu 2. Iza nekih skra}enica NE kod mernih jedinica NE kad su od velikih slova NE kad su sastavqene od prvog i zadweg slova ili sloga 3. Iza rednih brojeva NE iza rimskih brojeva NE ispred drugih znakova interpunkcije

Ta~ka se pi{e
Ja te volim. Dolazi leto god. (godina), i sl. (i sli~no) kg (kilogram), l (litar) UN (Ujediwene nacije) dr (doktor), g|ica (gospo|ica) 5. razred; 15. 3. 2002. god. V razred; 15. III 2002. god. U 5, 6. i 7. raz. ~ita se B. Nu{i} (18641938).

82

Zapeta (zarez) se pi{e


Pravilo DA 1. Kada se nabraja 2. Kada se odvaja: vokativ, apozicija, uzvik, re~ca NE ponekad, kad se ne nagla{avaju re~ce i druge re~i DA 1. Kad delimo re~i na kraju reda DA 1. Kad je misao prekinuta ^ekao je, ~ekao... Volim tebe, wu, sebe. Hej, Ana, pogledaj! On me je, verovatno, razumeo. On me je verovatno razumeo. Anin primer Tvoj primer

Crtica
Za-bav-na gra-ma-ti-ka

Tri ta~ke

DA 1. Futur glagola koji se u infinitivu zavr{avaju na -}i NE kod glagola na -ti 2. Odri~na re~ca NE uz glagole NE kod ~etiri glagola 3. Re~ca LI kad se pita Prepi{i pravilno ovaj vic. Primeni pravopisna pravila.

Odvojeno pisawe re~i

ne bojim se ne}u, nemam, nemoj, nisam Da li? Je li?

Do|emi{napla`uika`e slonukojisekupaoizlazinapoqe za{toizlazinapoqekadti ka`emsloniza|emi{ga pogledaire~esadmo`e{da sevrati{pa{tosime ondateraonapoqemislio samdasiobukaomojekupa}ega}ice.


83

Gramatika na jednoj strani


Re~enica je
Primeri: 1. Prosta: 2. Slo`ena: Odredi re~eni~ne ~lanove:

Pomozi Ani da napravi pregled gramatike. Objasni gramati~ke pojmove i navedi primere.

Lak

vetri}, hladi

povetarac,

ve~eras lica.

u parku
Re~i

prijatno

preplanula

Imenice su re~i
zajedni~ke vlastite gradivne zbirne

Imenica san po pade`ima: 1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

Pridevi su
opisni prisvojni pozitiv gradivni komparativ mesni vremenski superlativ

Pore|ewe prideva crn:

Zamenice su
li~ne upitne neodre|ene li~na za svako lice odri~ne op{te

Brojevi su:
osnovni zbirni redni

G lagoli su:
infinitiv prez. fut. perf. g. p. r.

Prilozi su:
za mesto vreme na~in koli~inu uzrok

Predlozi su:
za mesto vreme na~in ciq uzrok

Veznici su Uzvici su Re~ce su


84

Primer: Primer: Primer:


Sledi sedma kontrolna ve`ba

?? ?

?
UPUTSTVO poeni
09 1014

?
ocena
1 2 3 4 5

??
?

1519 2024 2530

? ? ?

PRVA VE@BA
Prezime i ime: Odeqewe: Poena: Dobijeno: Ocena:

30
Napi{i nazive stanovnika slede}ih gradova: 1 Novi Sad Bawaluka Kragujevac Cetiwe stanovnik stanovnica

4
Od ovih izme{anih re~i sastavi re~enicu. 2

Rade a je sestra pisao wegova lepo lep{e Lena jo{ crtala je


3
Prepi{i pravilno slede}i tekst:

usobujeutr~aomojbratmarkoipovikaohejkupiosamnovulop tuzarnijelepadivnajereklasamza`murijerimamine{toza tebe{apnuomijeonza`murilasamipomislilanao~evere~ide temojetakojemalo~ovekupotrebnodabudesre}an

6
86

Sastavi i re{i gramati~ku ukr{tenicu. 4 1. Vrsta imenica (trwe) 2. Vrsta prideva (drveno) 3. 1. 2. 3. 11. 7.

o b j e k at
4. 8. Prilo{ka odredba za (li{}e lagano opada) 9. Re~eni~ni ~lan koji iskazuje vr{ioca radwe 10. Vrsta predikata (Diwe su slatke.) 11. Imenice koje imenuju bi}a, predmete i pojave kao pripadnike grupa

5. 4. Vrsta brojeva (~etiri) 5. Glagolsko vreme (do}i }u) 9. 6. 6. 7.

z ame ni c e pr e d i k at
8. 10.

6
Napi{i slovima slede}e brojeve. 5 16 19. XX 300 60. VI

Napi{i kra}e pismo osobi koja ti je draga.

8
87

DRUGA VE@BA
Prezime i ime: Odeqewe: Poena: Dobijeno: Ocena:

30
1 O ovoj slici smisli dve re~enice. prosta:

slo`ena:

4
2 Odredi subjekat i vrste predikata u ovim re~enicama.

Nema ki{e. Ki{a je blago.


Prva re~enica: subjekat vrsta predikata predikat

Druga re~enica: subjekat vrsta predikata

predikat

4
3 Smisli {aqiv ili ozbiqan dijalog izme|u svoje leve i desne cipele.

Leva: Desna: Leva: Desna: Leva: Desna: Leva: Desna: Leva:


88

Smisli koji bi atributi mogli da stoje uz date imenice.

plavo nebo sunce li{}e


3
5 Napi{i koje bi prilo{ke odredbe za na~in mogle da se dodaju glagolima.

Pogledao je ne`no, umilno, pospano, , , , Osmehnula se , , , , ,


6

, , , ,

, ,
4

Zamisli da pi{e{ o sebi. Napi{i koje bi sve re~i mogao da koristi{ u opisivawu.

o~i

lice

nos

kosa

hod

voli

ne voli

karakterne osobine
6

U slede}oj re~enici odredi vrstu i slu`bu re~i.

Prolazi
Vrsta re~i:

umoran

~ovek.

Slu`ba re~i:

3
89

TRE]A VE@BA
Prezime i ime: Odeqewe: Poena: Dobijeno: Ocena:

30
1 Smisli razli~ite odredbe i dopune kojima bi mogao da pro{iri{ ovu prostu re~enicu. atribut (kakva?) apozicija (koja?) pril. odr. (kako, kada, gde, za{to?) objekat ({ta?)

ptica

cvrku}e

4
2 Zaokru`i slovo ispred re~enice koja je pravilno napisana. a) Molim vas, ne mojte sutra da zakasnite. b) Ja ne znam da li }u umeti da napravim senku na zidu. v) Mi ne volimo ne sporazume. g) Dali je mo`da neko bio neiskren?

3
3 Pogledaj crte` i ukratko opi{i pejza`. (naslov)

6
90

Od datih glagola sastavi nove, kao: nositi, donositi, odnositi, unositi, prenositi.

graditi

vu}i

misliti
3

Personifikacija je stilska figura kojom se stvarima daju qudske osobine. Smisli primer za personifikaciju.

sawa reka sunce li{}e


3
6 Napi{i koju slu`bu imaju re~i u ovoj re~enici.

Plavokosi Luka, de~ak iz kom{iluka, svakodnevno

sa zanosom

igra

klikere u parki}u.
2

Zamisli da je tvoju {kolu posetio poznati sportista. Napi{i o tome kratku vest ([ta? Ko? Gde? Kada? Kako? Za{to?).

6
8 Prona|i zanimqivu re~enicu koja se krije u ovim re~ima. SAMO JE SVAKO PRONA\E TO DA TREBA U DOBAR NE^EMU.

3
91

^ETVRTA VE@BA
Prezime i ime: Odeqewe: Poena: Dobijeno: Ocena:

30
Nastavi da govori{ o ku}i i da mewa{ imenicu ku}a po pade`ima. 1 1. 2. 3. 4.

Nominativ Ovo je moja ku}a. Genitiv

5. 6. 7.

4
Dopuni pore|ewa: 2

svetao kao dan


3

kao vetar

ko planina
3

Navedi jedno lepo pore|ewe iz neke kwige.

2
4 Zamisli da si istra`ivao koju vrstu sporta tvoje dru{tvo najvi{e voli. Poku{aj da napravi{ zami{qeni izve{taj.

Izve{taj o istra`ivawu
Ciq

Istra`ivawem je obuhva}eno ___ osoba, od toga _____ devoj~ica i ____ Iznesi podatke Rezultati pokazuju
Zakqu~ak Preporuke
92

Obim

Re{i ovu imeni~ku ukr{tenicu.

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8.

1. Re~i koje imenuju bi}a, stvari i pojave 2. Naziv za vr{ioca radwe izveden od imenice MISAO 3. Umawenica od imenice [UMA 4. Uve}anica od imenice [UMA 5. Imenica izvedena od prideva ISKREN 6. Imenica koja ozna~ava mesto izvedena od glagola IGRATI 7. Glagolska imenica izvedena od glagola GRICKATI 8. Brojna imenica izvedena od broja DESET

Odredi vrste zamenica u narodnim izrekama.

^ast svakome, veresija nikome. Koga nema, bez wega se mo`e.


3
7 Napi{i kako se pravilno upotrebqavaju li~ne zamenice.

Ja }u
(meni ili sebi?)

Mi }emo
(nama/sebi)

Ti }e{
(tebi/sebi)

Vi }ete
(vama/sebi)

On }e
(wemu/sebi)

Oni }e
(wima/sebi)

Zamisli da si na moru ili na nekom putovawu. Smisli tekst za razglednicu ro|aku ili prijatequ.

5
93

PETA VE@BA
Prezime i ime: Odeqewe: Poena: Dobijeno: Ocena:

30
1 Napi{i razne vrste prideva kojima bi se mogao opisivati put (razne vrste puteva). opisni prisvojni gradivni vremenski mesni

krivudav

3
2 Smisli novinske naslove u kojima }e{ upotrebiti prideve.

Prodavnice pune, a yepovi prazni

3
3 Smisli reklamu za neki proizvod (sladoled, vo}ni sok ili ~okoladu) i upotrebi prideve samo u superlativu.

3
4 Objasni {ta je epitet i navedi primere.

Epitet je
3

osmeh
94

oblak

no}

Po~ni da pri~a{ bajku u kojoj se koriste sve tri vrste brojeva (npr. jedan car, petoro dece, tre}i sin itd.).

4
6 Navedi glagole koji imaju sli~no zna~ewe.

mu~iti se: zlopatiti se, gledati: radovati se:


Napi{i pravilno odlomak iz romana Hajduci Branislava Nu{i}a.

pitaganaprimerprofesor recitimenimitojelimesec udaqenodzemqeikolikojeste odgovorimita{tajesteupita profesorudaqenjeodgovaramita kolikojeudaqennastavqaprofesor dacediodgovoreodwegamnogo odgovorimitatrtaitustane

6
Napi{i molbu predsedniku dr`ave da ti ispuni jednu `equ. 8

5
95

[ESTA VE@BA
Prezime i ime: Odeqewe: Poena: Dobijeno: Ocena:

30
1 Zavr{i ovu tabelu sa glagolskim oblicima. infinitiv prezent futur
radni glagolski pridev

govoriti letimo pri~ala si {u{ka}e{ tekao


2 Zaokru`i re~ koja ne pripada skupu. u, na, iza, ju~e, pored, ispod, ispred, sa lagano, sutra, sad, gore, jo{, ovde, jer, onde, letos

Upotrebi zadatu re~ u re~enici kao pridev i kao prilog.

dobro lepo brzo tiho


Popuni tabelu za igru asocijacije za glagole.

Dobro se ose}am u dobrom dru{tvu. Lepo ma~e


3

crtati se}i neprelazni


GLAGOLI

povratni

nesvr{eni pru`iti odvojiti


96

Objasni {ta je onomatopeja i navedi primere. 5

Onomatopeja je ma~ka vrata


3

Napi{i koje bi prilo{ke odredbe za na~in (kako?) mogle da stoje uz glagole. 6

Kora~ao je: G ovorio je: Pogledala je:


3
Opi{i sa`eto svoju omiqenu igru. 7

5
8 Sastavi telegram u kome }e{ nekome javiti neku vest ili ga obavestiti o ne~emu.

Telegram Adresa primaoca: Sadr`aj:

Adresa po{iqaoca:
4
9 Re{i i sastavi rebuse za tri slo`ene re~i.

crnooka

3
97

SEDMA VE@BA
Prezime i ime: Odeqewe: Poena: Dobijeno: Ocena:

30
Odredi koje su stilske figure upotrebqene u ovim primerima. 1

1. Kad govori ko da biser broji. 2. Jedne tihe tople no}i ja }u splavom na put po}i. (A. Dikli}, Plavi kit) 3. ^arape su mi progledale. 4. Deda Sima zabobowa glasom.
2 Smisli razli~ite Anine odgovore na ovo pitawe. uzvici re~ce prilozi

Hej, do}i }u

mo`da

3
Odredi vrste re~i u re~enici. 3 Odgovori na {aqiv na~in. 4

Uh, on poru~uje da jo{ jedan dan ne mo`e preko nabujale reke.

[ta je {kolska tabla?

[ta je {kola?

[ta je qubav?

98

Uporedi {kolsku tablu i prozor i opi{i ih.

Zajedni~ke osobine Posebnost Posebnost

5
6 Napi{i zami{qeni razgovor izme|u psa i ma~ke.

Pas: Ma~ka:

5
Smisli svoj pozdravni govor za kraj {kolske godine. 7

Po{tovani Ose}am Zahvaqujem ^estitam @elim


5
99

INDEKS
A
akcenat 6, 12 anketa 77 apozicija 25, 26, 35 atribut 21, 35

M
molba 58

S
slo`ena re~enica 15 subjekat 18, 24

N
neupravni govor 9, 12

T
telegram 58

B
bajka 75 brojevi 54, 55, 63

O
objekat 28, 35 nepravi 29 pravi 29 odredbe 30, 35 onomatopeja 59 opravdawe 30

U
uzvici 73, 74 upravni govor 9, 12

V
veznici 72, 74 veliko slovo 38 vest 31

F
futur I 67, 74

P G
glagoli 5659, 63 glagolski oblici 74 glagolski predikat 19 glas 13 govor 8, 12, 23, 62, 78 gramatika 4, 84 pade`i 4043, 47 pejza` 27 personifikacija 28 perfekat 66, 74 pesma 32 pismo 7 pore|ewe 45 portret 22 pravopisna pravila 46, 8283 predikat 19, 24 predlozi 71, 74 prezent 65, 74 pridevi 4853, 63 pridevski vid 53 prilozi 70, 74 prilo{ka odredba 30, 35 prosta re~enica 15

^
~estitka 76

D
deklinacija 40

E
epitet 52

Z
zamenice 4447

I
izgovor 6, 12 imenice 37, 40, 47 imenski predikat 19 infinitiv 6061, 74

R
radni glagolski pridev 64, 74 razglednica 38 razgovor 10 re~enica 13, 15, 16, 24 re~eni~ni ~lanovi 24, 34, 35 re~i 5, 13, 36 re~ce 73, 74

K
krwi perfekat 66
100

[TA MISLI[ O GRAMATICI 5 ?


RAZMISLI I ODGOVORI:
1. Da li ti se dopada Gramatika 5 (zaokru`i)? DA NE ONAKO

2. [ta si najvi{e voleo/volela da radi{ u ovoj kwizi (zaokru`i)? a) da ~ita{ o jeziku i jezi~kim pravilima b) da pi{e{ razli~ite sastave v) da odgovara{ na pitawa i re{ava{ zadatke g) da re{ava{ ukr{tenice i rebuse d) 3. Da li si nau~io/nau~ila da pi{e{ (zaokru`i)? PISMO MOLBU VEST OPRAVDAWE ^ESTITKU PESMU RAZGLEDNICU BAJKU TELEGRAM

4. Da li si nau~io/nau~ila da govori{ pred odeqewem? a) da ispri~a{ {alu b) da iznese{ predlog v) da najavi{ nastup g) da odr`i{ govor o zadatoj temi d) 5. Da li si zadovoqan/zadovoqna svojim znawem iz srpskog jezika? DA NE ONAKO

6. Napi{i {ta bi, po tvom mi{qewu, trebalo vi{e da radi{ iz srpskog jezika u narednoj godini.

Potpis
101

SADR@AJ
1. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3 [ta je gramatika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4 Lepota i snaga re~i . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5 Lepota izgovora . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6 Pismo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7 Moj prvi govor . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8 Upravni i neupravni govor . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9 Razgovor . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10 SETI SE [TA SMO NAU^ILI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12 2. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 13 Od glasa i slova do pri~e . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1314 Proste i slo`ene re~enice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15 Vrste re~enica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1617 Subjekat . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 18 Predikat . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19 Sme{na strana . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20 Atribut . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 21 Portret . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22 Moj drugi govor . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 23 SETI SE [TA SMO NAU^ILI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 24 3. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 25 Apozicija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2526 Pejza` opis predela . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 27 Objekat . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 28 Pravi i nepravi objekat . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 29 Prilo{ke odredbe . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 30 Odvojeno i sastavqeno pisawe re~ce NE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 31 Vest . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 31 Kako se pi{e pesma . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3233 Re~eni~ni ~lanovi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 34 SETI SE [TA SMO NAU^ILI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 35 4. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 36 Promenqive i nepromenqive re~i . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 36 Imenice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 37 Veliko slovo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3839 Promena imenica (deklinacija) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 40 Osnovne funkcije i zna~ewa pade`a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4143 Imeni~ke zamenice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 44 Promena li~nih zamenica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 45 Pore|ewe . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 45 Pisawe zamenica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 46 Pravopisni znaci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 46 SETI SE [TA SMO NAU^ILI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 47

5. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 48 Pridevi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 48 Gra|ewe prideva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 49 Slagawe prideva sa imenicama . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 50 Pore|ewe prideva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5152 Slu`ba (funkcija) prideva u re~enici . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 53 Pridevski vid . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 53 Pravilno pisawe prideva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 53 Brojevi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 54 Pravilno pisawe brojeva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 54 Promena brojeva po pade`ima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 55 Glagoli . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 56 Podela glagola prema trajawu radwe . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 56 Podela glagola prema prelaznosti radwe . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 57 Glasovi iz prirode i onomatopeja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 59 Infinitiv . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6061 Moj tre}i govor . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 62 SETI SE [TA SMO NAU^ILI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 63 6. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 64 Radni glagolski pridev . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 64 Prezent (sada{we vreme) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 65 Perfekat (pro{lo vreme) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 66 Futur I (budu}e vreme) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 67 Sada{wost pro{lost budu}nost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 68 Prilozi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 70 Predlozi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 71 Veznici . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 72 Uzvici . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 73 Re~ce . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 73 SETI SE [TA SMO NAU^ILI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 74 7. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 75 Zapo~eta bajka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 75 Anketa o {kolskom raspustu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 77 Kako pripremiti i odr`ati govor . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 78 Davawe predloga . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 79 Moje novine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8081 Pravopis na dve strane . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8283 Gramatika na jednoj strani . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 84 KONTROLNI ZADACI I ZADACI ZA TAKMI^EWE Prva ve`ba . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8687 Druga ve`ba . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8889 Tre}a ve`ba . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9091 ^etvrta ve`ba . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9293 Peta ve`ba . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9495 [esta ve`ba . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9697 Sedma ve`ba . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9899 Indeks . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 100

SRPSKOG JEZIKA ZA PETI RAZRED OSNOVNE [KOLE prvo izdawe autor ilustrovao recenzenti dr Simeon Marinkovi} Miroqub Milutinovi} Brada prof. dr Stani{a Veli~kovi}, Filozofski fakultet, Ni{ Jelena @uri}, profesor srpskog jezika i kwi`evnosti, O[ J. J. Zmaj u Pan~evu An|elka Ru`i}, profesor srpskog jezika i kwi`evnosti mr Aleksandra Markovi} Du{an Pavli} Dragica Din~i} Kreativni centar
Gradi{tanska 8 Beograd Tel./faks: 011/ 38 20 464, 38 20 483, 24 40 659

lektor likovni urednik grafi~ko oblikovawe izdava~

urednik za izdava~a {tampa tira` copyright

Slavica Markovi} mr Qiqana Marinkovi} Publikum 10.000 Kreativni centar 2007

CIP Katalogizacija u publikaciji Narodna biblioteka Srbije, Beograd 37.016:811.163.41(075.2) MARINKOVI], Simeon Gramatika 5 : gramatika srpskog jezika za peti razred osnovne {kole / [autor Simeon Marinkovi} ; ilustrovao Miroqub Milutinovi} Brada]. - 1. izd. - Beograd : Kreativni centar, 2007 (Beograd : Publikum). - 101 str. : ilustr. ; 27 cm Tira` 10.000. - Registar. ISBN 978-86-7781-570-7 COBISS.SR-ID 145586956

Ministar prosvete i sporta Republike Srbije odobrio je izdavawe i upotrebu ovog uxbenika u okviru uxbeni~kog kompleta za srpski jezik u petom razredu osnovne {kole re{ewem broj 650-02-00269/2007-06 od 20. novembra 2007. godine

You might also like