Professional Documents
Culture Documents
1.
U~imo: pisawe pisama pravilan izgovor dr`awe govora upravni i neupravni govor pisawe dijaloga Tvoj zadatak }e biti da: ispri~a{ i napi{e{ omiqeni vic napi{e{ pismo re{i{ gramati~ku ukr{tenicu pripremi{ i odr`i{ govor
Tvoj vic
Anin vic
Dva balona idu pustiwom. Pazi kaktusssss! re~e prvi. Sad mi to ka`e{{{{{! re~e drugi.
[ta je gramatika
Narodi sveta govore i pi{u na mnogo razli~itih jezika. Svakom je ~oveku materwi jezik najdra`i. Na tom jeziku izgovaramo svoje prve re~i. Wim govore na{i roditeqi i drugovi. Na tom jeziku slu{amo i ~itamo prve pesme i pri~e i u~imo da kazujemo svoje misli, ose}awa i do`ivqaje. Na materwem jeziku po~iwemo da otkrivamo svet. Materwi jezik srpskog naroda je srpski. Ponekad se qudi sporazumevaju bez re~i, samo pokretima. Opi{i kako to rade.
Ne}u to!
Do|i ovamo!
To nije va`no.
Gramatika treba da nam pomogne da pomo}u pravila nau~imo lep{e da govorimo i pi{emo i da se boqe sporazumevamo sa drugima.
Re~i gore poseku nego sabqa. Lepa re~ i gvozdena vrata otvara. Ko govori {ta ho}e, mora da slu{a i {ta ne}e. Re~i treba meriti, a ne brojati.
Razmisli i odgovori na slede}a pitawa: Pozajmio si ne{to od druga i to si slu~ajno slomio. [ta }e{ mu re}i?
Tvoj drug je tu`an jer je wegovom krivicom va{ tim izgubio va`nu utakmicu. Kako }e{ ga ute{iti?
Drug kog ne voli{ poziva te na ro|endan. [ta }e{ re}i i uraditi? Drug je od tebe ne{to pozajmio i to ti jo{ nije vratio. Kako }e{ mu tra`iti da ti to vrati?
Drug od tebe `eli da pozajmi tvoju omiqenu stvar. Ti ne `eli{ da mu je pozajmi{. Kako }e{ mu to re}i?
Lepota izgovora
Mo} na{eg govora zavisi od pravilnog izgovora glasova u re~ima i re~i u re~enicama. Kada ~itamo i recitujemo, va`no je da po{tujemo pravopisne znake: ta~ku, zapetu, tri ta~ke, uzvi~nik, upitnik i dr. Kazivawe ne treba da bude jednoli~no i dosadno, ve} melodi~no.
kratki nga vda `na vleti kratki nga mdved jlen lpta h}emo
kratki nge nbo vtar Swa dugi rka nrav mdar rditi grditi Gld ~iju nma. N bi blo dbro da je vek dbro.
* O nagla{avawu glasova (akcentima) i o ovim znacima u~i}e{ u starijim razredima. To sada nije obavezno.
U pismu treba navesti: mesto, datum, ime osobe kojoj se obra}amo, uvod, sadr`aj, poruku, pozdrav i potpis. Anino pismo tebi Tvoje pismo Ani
Pismo
Beograd, 5. oktobar , Drag @elela bih da se boqe upoznamo. Zato ti pi{em ne{to o onome {to volim. Moje omiqeno drvo je jedna {qiva u parku u kojem se igram. Ima krivudavo i granato stablo. Po wemu smo se rado peli dok smo bili mali. U prole}e se {qiva prekrije belim cvetovima koji ne`no miri{u. Kad cvet opadne, ostane mali zeleni plod. On raste, ali mi ne sa~ekamo da sazri, nego ga jedemo dok je jo{ kiseo. Kod {qive se okupqa moje dru{tvo. Tu pri~amo i igramo se. Kad je leti su{a, li{}e joj se uvije i kao da moli: Daj vode! Tada je zalijemo. Veoma mi je draga, kao prijateq. Pi{i mi ne{to o sebi. Mnogo te pozdravqa tvoja Ana
Pomozi Ani da sastavi i re{i gramati~ku ukr{tenicu. 1.
6. 9. 1.
3.
s u b j e k a t
8. 5.
4. Vrsta 5.
l i ~ n e
radwu koju vr{i subjekat
7
6. 7. 8.
1. Uvod
2. Naziv sporta
3. Igra~i
4. Prostor za igru
6. Pravila igre
7. Na~in takmi~ewa
8. Poznati sportisti
10. Napi{i zakqu~ak o svom nastupu pred publikom (vidi stranu 78, Samoocewivawe govora):
Razgovor
Ovde prepi{i neki dijalog (razgovor izme|u dva lica) o prijateqstvu iz tvoje omiqene kwige ili sam izmisli neki dijalog. Anin primer Tvoj primer
- ^ovek poznaje samo one stvari koje pripitomi - re~e lisica. - Qudi nemaju vi{e vremena da bilo {ta upoznaju. Oni kupuju gotove stvari kod trgovaca. A kako nema trgovaca koji prodaju prijateqe, qudi vi{e nemaju prijateqa. Ako ho}e{ prijateqa, pripitomi me! - [ta treba da radim? - upita Mali princ. - Treba da si veoma strpqiv - odgovori lisica. - Najpre }e{ sesti malo daqe od mene, eto tako, na travu. G leda}u te kraji~kom oka, a ti ne}e{ ni{ta govoriti. Govor je izvor nesporazuma. Ali, svakog dana se{}e{ malo bli`e... A. S. Egziperi, Mali princ
10
Koje osobine su ti va`ne kod prijateqa? Navedene osobine pore|aj po vrednosti od broja 1 do broja 10. hrabrost potewe qubaznost smisao za alu skromnost Zato je za tebe osobina koju si ozna~io brojem 1 najva`nija? Navedi tri argumenta. 1. 2. 3. istinoqubivost dare`qivost odanost tolerancija mudrost
Seti se trenutka kada si upoznao nekog svog druga (drugaricu). Napii u svesci sastav. Prvo napravi plan. Na primer:
1. Kada se to dogodilo? 2. G se dogodilo? de 3. Koga sam sreo (izgled i dr.)? 4. [ta se tada dogodilo (razgovor i dr.)? 5. Moja ose}awa i razmi{qawa prilikom susreta.
Popuni tabelu u kojoj je objaweno ta je saradwa i kako treba sara|ivati. Kako izgleda saradwa? ta se govori kad se sara|uje? Kako se ose}aju saradnici?
Ne{to se radi zajedno. Ti si na redu. Zadovoqno Pomo}i }u ti. [ta bi ti voleo da radi{?
[ta je za tebe boqe ~itawe ili gledawe televizije? Navedi pet argumenata za svoju tvrdwu. 1. 2. 3. 4. 5.
11
Neupravni govor
Ana je rekla da }e do}i sutra. Ana je rekla kako }e do}i sutra.
Izgovor re~enice
O, koga to vidim! Pa gde si ti, ~ove~e?! Putovao?! Ma {ta ka`e{? A mi ~ekali, brinuli E, hajde, pri~aj! [ta si sve video?
Dugi naglasci
rka rke
12
2.
U~imo: proste i slo`ene re~enice subjekat predikat atribut portret Tvoj zadatak }e biti da: pi{e{ sme{ne pri~e napi{e{ portret odr`i{ govor
m, v, l, a, n, o, i
2.
Milovan
U prvom skupu glasovi nisu smisleno povezani i takav skup nema zna~ewe. U drugom skupu glasovi su povezani u re~ koja ozna~ava ime. Glas je najmawa jedinica govora. Re~ je skup glasova koji ima odre|eno zna~ewe.
d, a, g, r, b, o, e
Prvi skup re~i nije smisaono povezan i kao celina nema posebno zna~ewe. Drugi skup re~i povezan je u re~enicu koja ima svoje zna~ewe. Re~enica je misao ili poruka iskazana re~ima. Ona se u pisawu obele`ava velikim slovom na po~etku i ta~kom, upitnikom ili uzvi~nikom na kraju.
13
Oko juna{tva
Milovan Vujo{evi} iz Brskuta rek je: Ja sam, tako mi du{e, svakoga ~oeka mog na mejdan dobit! Pitali su ga: Kako, striko Milovane? Lasno, du{e mi. On se naijedi, pa me psuje, ska~u}i i drkte}i od ijeda. Ja ne govorim ni{ta. Kad sjutradan, on k kvasan, stidi se i kaje od svojije rije~i. Eto, ja dobio, a on izgubio!
Navedi re~i iz ove pri~e koje se razlikuju od kwi`evnih: rek rekao; ~oeka
Pri~a se sastoji od re~enica koje su smisleno povezane u celinu. Re~enice u ovoj pri~i razli~ite su po svom zna~ewu (obave{tajne, upitne, uzvi~ne), kao i po obliku (potvrdne i odri~ne) i po sastavu (proste, slo`ene i nepotpune).
14
Posmatrajmo slede}u re~enicu: Eto, ja dobio, a on izgubio. Ova re~enica ima dva glagola u li~nom glagolskom obliku, to jest dva predikata: dobio, izgubio. Slo`ena re~enica je ona koja ima dva ili vi{e predikata. Broj prostih re~enica u slo`enoj odre|uje se prema broju predikata.
Posmatrajmo re~enicu: Kako, striko Milovane? Ova re~enica nema nijedan glagol u li~nom glagolskom obliku, to jest nema predikat. To je nepotpuna re~enica. Predikat se ovde podrazumeva: Kako [to misli{], striko Milovane? Nepotpune re~enice su one u kojima su neki delovi izostavqeni (pre svega predikat). Oni se podrazumevaju iz prethodnog kazivawa.*
Qudi nemaju vi{e vremena da bilo {ta upoznaju. Podvuci predikate i odredi vrste re~enica povezivawem. Oni kupuju gotove stvari kod trgovaca. Ako ho}e{ prijateqa, pripitomi me. Kako to? Svakog dana se{}e{ malo bli`e. prosta slo`ena nepotpuna
Re{i rebuse.
Vrste re~enica
Ja volim gimnastiku.
Podela re~enica po sastavu
Prosta re~enica je ona koja ima jedan predikat. Slo`ena re~enica je ona koja ima dve ili vi{e prostih re~enica, to jest dva ili vi{e predikata.
Ja ne volim boks.
Kad si tu`an, pozovi prijateqa, pijte sok, igrajte se loptom i smejte se.
Nastavi ovu Aninu anketu o sportu. Zamisli kako su deca odgovarala na pitawa o sportu i to napi{u u obliku PROSTIH i SLO@ENIH re~enica.
PROSTA: SLO@ENA:
PROSTA: SLO@ENA:
PROSTA: SLO@ENA:
Pomozi Zoranu da otkrije koje se slo`ene re~enice i narodne izreke kriju u ovim rebusima.
Ispeci,
. .
. . . i.
Ko
. . . .
. .
. . . . a.
17
Subjekat
Da se podsetimo: Subjekat je nezavisni re~eni~ni ~lan koji iskazuje vr{ioca radwe ili nosioca stawa ozna~enog predikatom. Dobija se na pitawa: Ko vr{i radwu? O kome se govori?
Na osnovu ovog pravila i navedenih pitawa odredi subjekte slede}ih re~enica: Lena spava. Ona sawa. U snu se smeje. Sawati je uzbudqivo. Vrlo te`ak san mo`e da upla{i. Mladi lepe sawaju. Iz navedenih re~enica mo`e se zakqu~iti: Slu`bu subjekta u re~enici naj~e}e vr{i imenica, zamenica, pridev, broj ili neka druga vrsta re~i. Kada re~ vr{i slu`bu subjekta u re~enici, ponaa se kao imenica. Na primer: re~ sawati je glagol, ali je ovde i ime odre|ene radwe; re~ mladi je pridev, ali se ovde ponaa i kao naziv za qude odre|enog uzrasta. Subjekat mo`e biti i skup re~i, na primer: vrlo te`ak san.
Subjekat u re~enici mo`e biti izostavqen, ali se tada podrazumeva. Na primer, u tre}oj re~enici U
snu se smeje
Ispi{i na linijama re~i koje imaju slu`bu subjekta u re~enici. Ako je subjekat izostavqen, napi{i i to.
Budim se. Na istoku se javqa sunce. Ono je rumeno. Pozdravqa me novi dan.
18
Radujem se sun~anom danu. I}i }u u park. Do}i }e moje dru{tvo. Igra}emo se do mile voqe.
Predikat
Da se podsetimo: Predikat je centralni ~lan re~enice koji imenuje radwu ili stawe i pripisuje ih subjektu.
Na osnovu ovog pravila odredi predikate u slede}im re~enicama: Rano ujutru Marko odlazi u vrti}. On je predkolac. U vrti}u se igra. Ponekad spava. Svakog dana poneto nau~i. Wemu je vrti} zanimqiv. Sigurno zapa`a da se predikati u ovim re~enicama razlikuju. Jedni su sastavqeni samo od glagola: odlazi, igra se, spava, nau~i. To su glagolski predikati. Drugi su sastavqeni od glagola i imenica (je predkolac) ili od glagola i prideva (je zanimqiv). To su imenski predikati. Glagolski predikat sastoji se samo od glagola u li~nom glagolskom obliku. Imenski predikat sastoji se od pomo}nog glagola jesam ili biti i neke imenske re~i (imenice, prideva, zamenice ili broja). Smisli i napii nove primere predikata u opisu malog psa na crte`u. Glagolski predikat Imenski predikat
Pas posmatra.
On je umiqat.
Milena ne voli ki{u. Ja ki{u volim. Ona je lepa. Pala je ki{a od slatki{a.
19
Sme{na strana
Ana i Zoran zasmejavaju jedno drugo. Nastavi pri~e koje su oni zapo~eli.
Izokrenuta pri~a
Zvonim ja jutros da probudim sat. Budio sam i majku, ali me ni ona nije mogla probuditi.
Izme{ana bajka
Pri~a na slovo M
Atribut je re~ ili skup re~i koji stoji uz imenicu i bli`e je odre|uje. U slu`bi atributa obi~no je pridev (plave o~i), ali i imenica (miris mora), zamenica (wegova torba), broj (peti razred) ili skup re~i (vrlo lep xemper, haqina od svile).
Atribut
Anin primer:
U zagonetkama
Pomozi Zoranu da se seti atributa u zagonetkama.
U pesmama
Tvoj i Zoranov primer:
Voleo je kowe vrane, po livadi razigrane, sat sa zlatnim lancem i sala{e, voleo je wive plodne, vinograde blagorodne, u karuce pregnute ~ila{e.
U pri~ama
Nastavi Aninu zapo~etu Pri~u o crvenom patuqku, u kojoj }e{ stalno upotrebqavati atribut crven, dok ti ne dosadi.
U crvenoj {umi, ispod crvenog `buna, u crvenoj ku}ici `iveo je crveni patuqak.
Prona|i koji bi se atributi mogli uklopiti u re~enicu: Li{}e i trava ~ekaju oblak, pa re{i ukr{tenice.
{iroko, taman, retka, omla}eno, olujni, zeleno, suva, dobar, niska, {u{kavo, ki{ni, o{tra, zelena, `edno, trbu{ast
l i { } e
o b l a k
t r a v a
21
Portret
Pomozi Ani da nastavi zapo~eti portret: smisli po tri atributa za svaku imenicu.
~oveka.
pantalone
voqe i
U Milice duge trepavice, prekrile joj rumen' jagodice, jagodice i bijelo lice... Ja je gledah tri godine dana; ne mogoh joj o~i sagledati, crne o~i i bijelo lice...
22
Ovde napravi skicu podsetnik (vidi str. 78) za svoj govor pred odeqewem na temu Imam ideju. Izaberi neki predmet i predlo`i najmawe tri neobi~na na~ina na koje taj predmet mo`e da se koristi (par~e kanapa, {kolska torba, gumeni balon i dr.).
1. Uvod ({ala ili do`ivqaj u kome je na|eno neobi~no re{ewe pred preprekom):
2. Opis tri situacije u kojima bi se na neobi~an na~in mogla koristiti stvar koju si izabrao, a to je a) b) v)
3. Poruka ili zakqu~ak (ozbiqan ili {aqiv) o zna~aju razmi{qawa, prevazila`ewa panike u nevoqi i sl.
23
po obliku
potvrdna (Ja sti`em.) odri~na (Ne}u sti}i.)
po sastavu
prosta (Ja dolazim.) slo`ena (Ja dolazim i donosim loptu.)
predikat
imenuje radwu ili stawe i pripisuje ih subjektu
Talas zamenica On broj Prvi dolazi. pridev Visoki skup re~i Neki vrlo sna`an talas
imenica
imenski predikat (sastoji se od pomo}nog glagola i imenice, prideva, zamenice ili broja) je u~enica. je brza. je wegova. je prva.
Ona
24
3.
U~imo: apozicija pejza` prilo{ke odredbe objekat personifikacija vest kako se pi{e pesma Tvoj zadatak }e biti da: predstavi{ gosta opi{e{ pejza`, napi{e{ dnevnik, opravdawe, vest i jednu pesmu obavi{ istra`ivawe i napi{e{ o tome izve{taj
Apozicija
Pro~itaj slede}i tekst:
Sretoh Milana, mog {kolskog druga. Bio je na Kopaoniku, najve}oj planini u Srbiji.
Podvu~eni skupovi re~i na drugi na~in, pomo}u novih podataka, odre|uju imenice Milan i Kopaonik. Te re~i u re~enici imaju slu`bu apozicije. Apozicija je imeni~ka odredba koja na drugi na~in (pomo}u novih podataka) odre|uje imenicu kojoj se dodaje. Zbog toga se u govoru odvaja pauzama, a u pisawu zapetama.
Ana je zapo~ela, a ti daqe navedi svoje omiqene kwige, filmove, glumce, sportiste i dr. Upotrebi apoziciju i podvuci je.
25
Predstavqawe
Zamisli i napi{i kako svog miqenika predstavqa{ publici. Obra}awe Tema i wen zna~aj Gost, wegova dostignu}a
Posebno je zanimqivo
Neka zanimqivost ili {ala o gostu ili temi Zvawe, ime i prezime gosta Ako re{i{ rebus, dobi}e{ re~enicu sa apozicijom.
26
Posmatraj svoje omiqeno mesto u prirodi ili ga zamisli. Poku{aj prvo da napravi{ re~nik koji }e ti pomo}i da ga opi{e{, a onda sa~ini opis.
Zamisli da putuje{ balonom oko sveta. Opi{i u svom dnevniku predele koje posmatra{. Datum: Datum:
Re{i ovu zagonetnu ukr{tenicu. 2. 1. Zakokota kota sa visoka plota, zapeva petao, ~ak se ~u u In|iju zemqu. 2. Ne{u{ pro|e kroz goru, a ne {u{nu. 3. Da kupi{ sto godina, ne bi lon~i} nakupio. 4. Rez slanine preko sve planine. 5. Leti orao preko nebesa, mom~e ga gleda od ~udnih ~udesa. 6. Izi|e vila iza cerovika i prosu sto grana iz zlatnog ru~nika. 7. Puna tepsija zlatnih kola~i}a.
5. 6. 4. 3. 1.
m g
b a
7.
s n z e
27
Objekat
Objekat je dopuna glagola koja ozna~ava trpioca radwe ozna~ene glagolom u predikatu.
Jezi~ke igrarije
Ana je po~ela, a ti nastavi: smi{qaj objekte u svojoj glavi. tajnu. le|a. ^uvaj Vodi Otvori Razbij brigu. srce. dosadu.
grabi.
sawari. uzdi{e.
se smeje.
28
Matam o pala~inki. Mislim na pala~inku. U`eleo sam se pala~inke. ^eznem za pala~inkom. Poslu`i se pala~inkom. Nepravi ili daqi objekat je re~ koja dopuwava neprelazni glagol. Dobija se na pitawa: ^IME? KOME? ^EMU? O KOME? O ^EMU?
Pravi ili bli`i objekat je re~ koja dopuwava prelazni glagol* i ozna~ava bi}e ili predmet koji trpi glagolsku radwu. Dobija se na pitawa: KOGA? (za `ivo) TA? (za ne`ivo)
U slu`bi objekta mogu biti imenice, imeni~ki skupovi ili zamenice. Pravi objekat uvek se nalazi u akuzativu bez predloga. Nepravi objekat ne mo`e biti u akuzativu bez predloga, ve} u nekom drugom pade`u.* Podvuci re~i koje vre slu`bu objekta i pove`i ih s vrstom objekta kojoj pripadaju.
Idemo na utakmicu.
Nosimo loptu. Ne razmiqamo o porazu. Nadamo se pobedi. Ali umemo sportski da primimo i poraz.
* O tome vidi na stranama 41 i 57 ove kwige.
29
Prilo{ke odredbe
Prilo{ke odredbe su re~eni~ni ~lanovi kojima se ozna~avaju vreme, mesto, mera, koli~ina, na~in ili uzrok vr{ewa radwe iskazane predikatom.
Kada?
(vreme)
Gde?
(mesto)
Kako?
(na~in)
Koliko?
(koli~ina)
Za{to?
(uzrok)
no}u
u krevetu
mirno
dugo
zbog umora.
Slu`bu prilo{kih odredaba naj~e{}e imaju prilozi (mirno, ju~e, dugo, mnogo),* ali i imenice (u krevetu, zbog umora) i skupovi re~i (svuda po sobi, na sve strane) u odgovaraju}em pade`u. Ovo je Anino opravdawe za {kolske izostanke. Napi{i i ti sli~no opravdawe.
Opravdawe Po{tovani gospodine profesore, Molim Vas da mojoj }erki Ani Rodi} opravdate izostanke od 13. do 15. oktobra. Bila je prehla|ena, imala je povi{enu temperaturu i glavoboqu. Beograd, S po{tovawem 16. 10. 2007. god. Marija Rodi}
Re{i rebus i napravi svoj u kome }e biti prilo{kih odredaba.
30 * O prilozima vidi na strani 70 ove kwige.
Vest
Vest je kra}e saop{tewe i odgovor na pitawa: {ta je, ko je, gde je, kada, i kako je i za{to je. U narednoj vesti prona|i odgovore na gore postavqena pitawa. Prvi sneg
Neobi~na poruka Poruka iz grada Neznangrada stigla nam je, ne }u re}i kada: Nek ne sre}ni ne sre}u nesre}u, nek nebri`ni ne brinu nebrigu, nek neznani ne znaju ne znawe. Drugih vesti nema od Nemawe.
Na Kopaoniku je no}as padao sneg. Jutros je granulo zubato sunce i planinski visovi su se zabeleli. Deca ve} grabe skije, sanke i drugo. Veverice su napravile sne`ni tobogan. Jedan ze~i} tra`i da mu kupe kliska. Jedino ozeble ptice protestuju: Ho}emo prole}e! Ho}emo prole}e!.
Ako oboji{ poqa u kojima su re~i s pravilno napisanom re~com NE, dobi}e{ sliku.
pri ne jata n
oli nev
ne
a `w pa
ne }e{
ne maj u
ne zgodan
ne poslu{ko nebriga
neuni{tiv
nerad
ne}u
31
1. Kada se pi{e pesma? Obi~no onda kada nas obuzme neko sna`no ose}awe ili razmi{qawe. 2. O ~emu sve mo`e{ da pi{e{? O ne~emu {to te je posebno uzbudilo. Mene je, recimo, uzbudilo razmi{qawe o domovini. 3. [ta zna~i ta re~? Domovina je zemqa u kojoj je neko ro|en, koju zove svojom, otaxbina. 4. [ta ose}am prema domovini? Ose}am qubav, ali i setu, jer mi se uvek ~ini da se nedovoqno trudimo da nam bude lep{a. 5. Zbog ~ega volim domovinu? Volim je zbog svojih roditeqa, ku}e, zavi~aja, prvih uspeha, zbog prijateqa, drugova i sl. 6. O svakom ovom motivu tra`im re~i: Majka brinula se o meni, svijala me u krilu... Ku}a moje igre, najdra`e igra~ke... 7. Od re~i gradim stihove, biram re~i, one koje lepo zvu~e, koje se rimuju. Pi{em, precrtavam, ~itam glasno, popravqam. 8. Za zavr{ne stihove tra`im neko iznena|ewe ili jaku poruku. Posle toga evo mog primera. Nekome }e se svideti, a nekome ne. Pi{emo daqe.
32
MOJA DOMOVINA Domovina je moja majka, {to me u krilu bri`no svila; jedina ku}a i onaj kutak gde mi je igra kao san bila. To su glasovi iz davnina, poruke nade, te{ke i drage, re~i pesama, pri~a i bajki, k hleb mirisne i pune snage. Domovina je sunce na pragu i plavo nebo {to me pozdravqa, nasred livade drvo u cvetu iz zavi~aja {to mi se javqa. Domovina je prva radost kad ne{to mogu i kada umem, uzlet krilima da tajnu na|em, hrabrost da druge qude razumem. Domovina je prva qubav, oko {to topli nemir seje. Gde god da krenem setna i lepa, domovina me u srcu greje. S. M.
Ve`baj pisawe pesama. 1. Napi{i re~i koje se rimuju s re~ima: dan san; duga _____________; sija _____________; blago _____________; voda ____________; pevam _____________. 2. Upi{i u ku}ice broj slogova za svaki stih pesme Moja domovina. Podvuci re~i koje se rimuju.
6. Napravi plan za pisawe, to jest navedi {ta je to va`no {to }e{ kazati u svojoj pesmi. 1. 2. 3. 4. 7. Potrudi se da na nekoliko listova papira napi{e{ prve stihove. Popravqaj ih i doteruj.
3. Rasporedi u pesmi izostavqene re~i. Pazi na broj slogova, na rimu i smisao pesme. Izostavqene su re~i: stidi se, lepotice, boja, 8. Zapi{i ovde svoju pesmu. Ona mo`e da ima samo jednu strofu, a mo`e mirisava, glavu. da bude i du`a. Qubi~ice, ___________________, digni _____________ iz travice! Lepa ti je _______________ plava i krunica ___________________. Podigni se, ne ________________. (Stanko Rakita) 4. Akrostih ~ine stihovi ~ija po~etna slova predstavqaju neko ime ili poruku. Na primer: Ti me pita{ koga volim, Evo da ti odgovorim: Brzo ~itaj prva slova, Eto tebi odgovora! Ovde smisli i napi{i akrostih za svoje ime ili nadimak.
5. Pro~itaj tekst s prethodne strane o tome kako je nastala pesma Moja domovina. Nakon toga odlu~i se za temu i naslov svoje pesme.
Moj/moja
(drug, pas, kwiga, reka, tajna, park, {kola, deda i sl.)
33
Re~eni~ni ~lanovi
Subjekatski skup
ATRIBUT
(Kakav?)
Predikatski skup
PREDIKAT
([ta radi?) PRILO[KA ODREDBA
(Kad? Kako? Gde? Koliko?)
SUBJEKAT
(Ko?)
APOZICIJA
OBJEKAT
(Koga? [ta?)
kom{ija iz ulice, u~enica petog razreda, |ak iz druge klupe, prijateqi iz Uba...
Ovoga puta `eleo sam da istra`im {ta je to {to moji prijateqi najvi{e vole da rade u slobodno vreme. Istra`ivawem je obuhva}eno ukupno ________ osoba, od toga ______ devoj~ica i ______ de~aka. Rezultati pokazuju da
Iznesi podatke
Izvedi zakqu~ak
Daj preporuku
34
apozicija
na drugi na~in odre|uje imenicu kojoj se dodaje
pravi bli`i dopuwava prelazni glagol Bacam loptu. nepravi daqi dopuwava neprelazni glagol Mislim o lopti.
pridev (plava kosa) imenica (boja kose) zamenica (wena kosa) broj (prva kosa) skup re~i (veoma kovrxava kosa)
prilozi (mnogo, rano) imenice u odgovaraju}em pade`u (po {umi, na poqu) skupovi re~i (svuda po {umi)
imenica (gledam mesec) imeni~ki skup (gledam onaj sjajni, puni mesec) zamenica (gledam wega)
35
4.
U~imo: promenqive i nepromenqive re~i imenice pisawe velikog slova zna~ewe i funkcija pade`a imeni~ke zamenice pore|ewe pravopisni znaci Tvoj zadatak }e biti da: re{i{ ukr{tenice napi{e{ razglednicu smisli{ razgovor
Pro~itaj slede}e re~enice i podvuci jednom bojom re~i koje su se promenile, a drugom one koje su ostale iste.
Imenice
Zamisli da imenica nema. Kako }e nekome da ka`e, na primer:
Dopi{i nove primere za sve vrste imenica. Milica, Dunav kola, oblak li}e, bra}a e}er, zlato radost, ~itawe
Ovog sun~anog jutra Duwa je s rado{}u obukla novu haqinu na cvetove. Brzo je pojela hleb s medom, a onda krenula prema {koli. Kroz grawe visokog drve}a provirivao je krov {kole. ^ula se graja dece. Ubrzo je sustigla Du{ana i wegovog psa @u}u.
vlastite zajedni~ke zbirne gradivne apstraktne
37
Veliko slovo
Va`no je znati: 1. Nazivi gradova, sela, dr`ava, kontinenata, planina, reka, jezera i mora koje ~ini jedna re~ (jedno~lani) pi{u se velikim po~etnim slovom. Evo primera (ti smisli i napi{i svoje primere): kontinent dr`ava grad selo planina reka jezero
Evropa
Srbija
Kru{evac
Jasika
Jastrebac
Rasina
]elije
2.
Vi{e~lana imena kontinenata, dr`ava, gradova i sela pi{u se tako {to se svaka re~ (osim veznika i predloga)* pi{e velikim po~etnim slovom.
Evo primera (ti smisli i napi{i svoje primere): kontinent dr`ava grad selo
Severna Amerika
Malo Crni}e
3.
Vi{e~lana imena okeana, mora, jezera, reka, planina, ravnica, klisura i ostrva pi{u se tako {to samo prva re~ po~iwe velikim slovom. okean more jezero reka planina klisura
Tihi okean
Jadransko more
Pali}ko jezero
\erdapska klisura
4.
Ako se u sastavu vi{e~lanih geografskih imena nalazi vlastito ime, i ono se pi{e velikim po~etnim slovom. Npr.: Ju`na Morava, Mali Jastrebac. Ako je naziv preduze}a, {kole, pozori{ta i drugih ustanova vi{e~lan, prva re~ i svaka vlastita imenica u tom nazivu pi{u se velikim slovom. Osnovna {kola Vuk Karaxi} De~ji vrti} Kolibri Fudbalski klub Crvena zvezda
5.
38
li~no ime nadimak ime `ivotiwe drvo cvet godi{we doba automobil
Napi{i {aqivu razglednicu iz svog omiqenog mesta i po{aqi je Ani ili nekom drugom.
doviSaN skoredaJmonar
kinbaPonikzatilvi ulawaBak
39
Pesma o Miri
Mira je do{la. Od Mire uzimam olovku ~esto, pa Miri dajem u srcu presto. Sad sawam Miru. Dozivam: Miro! Dru`im se s Mirom. Pri~am o Miri. I ja se mewam uz muka trista, a ona nita, ostala ista. S. M. U srpskom jeziku postoji sedam pade`a. Zovu se: 1. nominativ; 2. genitiv; 3. dativ; 4. akuzativ; 5. vokativ; 6. instrumental; 7 lokativ. U prethodnoj pesmi zapa`amo da je kod imenice Mira nepromenqivi deo imenice mir-. To je gramati~ka osnova imenice. Oni delovi re~i koji se dodaju na gramati~ku osnovu (-a, -e, -i, -u, -o i dr.) zovu se pade`ni nastavci. naziv pade`a 1. nominativ 2. genitiv 3. dativ 4. akuzativ 5. vokativ 6. instrumental 7. lokativ pitawa KO ili [TA? jednina Mir-a jednina de~ak de~ak-a de~ak-u de~ak-a de~a~-e* de~ak-om de~ak-u mno`ina de~ac-i de~ak-a jednina sel-o sel-a mno`ina sel-a sel-a sel-ima sel-a sel-a sel-ima sel-ima
(OD) KOGA ili ^EGA? Mir-e KOME ili ^EMU? KOGA ili [TA? HEJ! S KIM ili ^IME? Mir-i Mir-u Mir-o Mir-om
40
* Prilikom promene kroz pade`e, ponekad dolazi do promena nekih glasova radi lak{eg izgovora; o tome }e{ u~iti u {estom razredu.
2. genitiv
KOME? ^EMU?
7. lokativ
mesto
Ana,
vokativ obra}awe
donesi
mami
malo
soli.
Mama
je
sipala
so.
Ka{ikom
je
prome{ala
supu.
Sada
se
supa
hladi
na stolu.
41
Smisli i napi{i re~enice koje kazuju momak i devojka. Koristi re~i u odgovaraju}im pade`ima.
3.
Dativ pita za darove: kome ide{, kome daje{?
4.
Akuzativ za objekat: koga ili {ta to daje{?
5.
Hej! vokativ sve poziva, obra}a se i doziva.
6.
Instrumental sredstvo, dru{tvo: ~ime radi{, s kim se dru`i{?
7.
Lokativ zanima mesto: na kom stoji{, u kom `ivi{?
42
Ove re~i, ove slike pokazuju kod pade`a i sli~nosti i razlike. Dodaj svoj primer.
,
tvoj primer tvoj primer
tvoj primer
tvoj primer
tvoj primer
SA
tvoj primer
Pomozi Zoranu da re{i ovu pade`nu ukr{tenicu. 1 2 3 4 5 6 1 2 3 4 5 6 7 8 Akuzativ (ak.) jednine (jed.) od re~i nazeb Vok. jed. ada Nom. jed. gramatika Vok. jed. osa Instr. jed. auto 1 3 Nom. jed. som 1 Lok. mn. noga 2 Ak. jed. ruka Gen. jed. zlo 3 Vok. jed. Mara Instr. jed. brada Dat. jed. Aca Vok. jed. Kosa 5 Instr. jed. obala
5 2 4
8 7
4 6
43
Imeni~ke zamenice
LI^NA ZAMENICA JA, TI, ON (ONA, ONO) ZA SVAKO LICE SEBE, SE MI, VI, ONI (ONE, ONA)
LI^NE ZAMENICE
UPITNE
KO? [TA?
NEODRE\ENE
NEKO NE[TO
ODRI^NE
NIKO NI[TA
OP[TE
SVAKO SVA[TA
LI^NE ZAMENICE
NELI^NE ZAMENICE
Nastavnik je u{ao u bu~no odeqewe i za~udio se. Smisli {ta su |aci odgovorili i upotrebi zamenice iz gorwe tabele.
Mi
Zamisli svoj razgovor s nekim ko te nagovara da ~ini{ ne{to lo{e (da pu{i{, krade{, pije{ i sl.). Kako }e{ to da izbegne{ i da sa~uva{ svoj ponos? Koristi zamenice. Oni/one: Ti: Oni/one: Ti: Oni/one: Ti: Oni/one: Ti:
44
Ana je smislila pesmu koja joj poma`e da mewa li~nu zamenicu ON po pade`ima. 1. Prvi pade`: KO, [TA? Sreli smo se ON i JA. 2. Drugi pade`: KOGA, ^EGA? Dobih pismo ja OD WEGA. 3. Tre}i pade`: KOME, ^EMU? [aqem pismo i ja WEMU. 4. A ~etvrti: KOGA, [TA? Vidim samo WEGA ja. 5. Peti pade`: HEJ, OJ! Nema, ali bi}e moj. 6. [esti pade`: S KIM, ^IM? Pro{eta}u jednom S WIM. 7. Sedmi pade`: O KOME, O ^EMU? Samo mislim ja O WEMU.
ja mene, me
ti tebi, ti
on/ono
ona
wega, ga s wom
Pore|ewe
Pore|ewe je stilska figura kojom se na slikovit na~in upore|uju mawe poznate sa poznatim stvarima i pojavama. Tvoj primer
Sinu Milo{ u poqu zelenu, kao jarko iza gore sunce. (@enidba Du{anova)
Dopuni kao u pesmi ova pore|ewa iz narodne pesme Majka Jovu u ru`i rodila.
je je je je
45
Pisawe zamenica
1. Kad nekome `elimo da iska`emo posebno po{tovawe, umesto zamenice ti upotrebqavamo li~nu zamenicu Vi, koja se tada pi{e velikim po~etnim slovom.
G ospo|o profesore, Vi ste nam govorili o zamenicama. Ja nisam dobro razumeo podelu zamenica, pa Vas molim da mi to objasnite.
2. Kada se odri~ne zamenice niko i ni{ta upotrebqavaju sa predlozima,* onda se pi{u kao tri odvojene re~i. Na primer (zavr{i zapo~ete re~enice): Ni sa kim Ni o kome Ni od ~ega Ni zbog ~ega Ni za {ta
Pravopisni znaci
ta~ka i zapeta, tri ta~ke, crtica 1. Ta~ka i zapeta (;) pi{u se u slo`enim re~enicama u kojima su proste re~enice mawe smisaono povezane. Jutro je, sunce ulazi kroz moj prozor; ustajem radostan; ~eka me jo{ jedan lep dan. 2. Ta~ka i zapeta (;) pi{u se kod nabrajawa niza podataka (kao {to se to ovde navodi): a) ako su nizovi podataka op{irniji; b) ako po~iwu brojevima ili slovima; v) ako `elimo posebno da ih istaknemo. 3. Tri ta~ke se pi{u tamo gde se re~enica prekida. Kao znak nedore~enosti, nepotpunosti, kao znak da je izostavqen deo teksta. ^ekam i ~ekam 4. Crtica se pi{e: kod rastavqawa re~i na kraju reda ({ko-la); izme|u brojeva i re~i (10-godi{wica); u poluslo`enicama (srpsko-engleski re~nik; radio-aparat).
46
zajedni~ke
imenuju bi}a, predmete i pojave kao pripadnike grupa
zbirne
imenuju skup, mno{tvo bi}a ili predmeta iste vrste
gradivne
imenuju neku materiju ili gra|u
misaone
imenuju ose}awa, osobine, radwe i stawa
Vladislav
kwiga
cve}e
pesak
drugarstvo
Imeni~ke zamenice
NELI^NE ZAMENICE
li~ne upitne
ja, ti, on (ona, ono), mi, vi, oni (one, ona)
neodre|ene
odri~ne
op{te
ko, {ta
neko, ne{to
niko, ni{ta
svako, sva{ta
47
5.
U~imo: pridevi brojevi glagoli onomatopeja infinitiv Tvoj zadatak }e biti da: sastavqa{ i re{ava{ zagonetke napi{e{ telegram, molbu pripremi{ i odr`i{ govor
Pridevi
Pridevi su re~i koje ozna~avaju osobinu pojma ozna~enog imenicom uz koju stoje. Najva`nije vrste prideva su: opisni kazuju kakvo je {to, prisvojni kazuju ~ije je {to, gradivni kazuju od ~ega je {to, mesni kazuju na koje se mesto odnosi imenski pojam, vremenski kazuju na koje se vreme odnosi imenski pojam.
Smisli i dodaj prideve koji bi mogli da opi{u auto, torbu ili sli~no.
Most
On je vitak il glomazan, nov il stari, al ponosan. Re~ni, carski i seoski, i dunavski, i moravski. Mo`da drven ili kamen, pa betonski ili gvozden. Vekovni je i davna{wi, i budu}i, i sada{wi. Gorwi, dowi i tamo{wi, sredwi, krajwi i ovda{wi. Sa obale druge sine k prijateq iz daqine.
48
KAKAV? dodaj opisne ^IJI? prisvojne OD ^EGA? gradivne OD KADA JE? vremenske GDE JE? mesne Preko vode i ponora uvek svetli kao zora. Kad ve} spaja rastavqene, za{to ne bi wu i mene? S. M.
Gra|ewe prideva
Pridevi mogu biti proste re~i (plav, lep, jak). ^esto se grade od drugih vrsta re~i: Od imenica reka re~ni car carski selo seoski drvo drven Od glagola govoriti govorqiv raditi radan stideti se stidqiv hvaliti se hvalisav
Od drugih prideva `ut `u}kast plav plavkast slab slabaan lep lepukast
list
brat
kwiga
plav
Pomozi Ani da re{i zagonetke i da sastavi nove zagonetke za ukr{tenicu. Podvuci prideve. 1. Ja izi|oh na srebrno guvno i udarih u zlatne svirale, svak me ~u, a niko me ne vide. 2. Pru`ih zlatnu `icu preko bela sveta, pa je savih u orahovu qusku. 3. Ja uzmem gvozden kqu~, pa otvorim zelen grad, pa isteram crna goveda. 4. (kwiga) 5. 6. (diwa) 2. 3. 4. 6.
1.
5.
(pekara)
* O prilozima vidi na strani 70 ove kwige. 49
ta mo`emo zakqu~iti? Pridevi se sla`u sa imenicama na koje se odnose u rodu, broju i pade`u.
Promena prideva
Dopuni zadate tabele kao {to je zapo~eto. Po rodovima: dobar, dobra, dobro Po broju: dobar dobri dobra dobre dobro dobra Po pade`ima: m. rod nominativ: KO, TA? genitiv: OD KOGA, OD ^EGA? dativ: KOME, ^EMU? akuzativ: KOGA, TA? vokativ: HEJ instrumental: S KIM, ^IME? lokativ: O KOME, O ^EMU?
50
lep nizak
lepa nisko
dobar
dobra
dobro
dobri
dobre
dobra
Pore|ewe prideva
Ako ho}e{
Ako ti je to po voqi, mo`e uvek biti dobar, pa jo boqi i najboqi. Ako ba{ do toga dr`i, neko mo`e biti brz, pa jo br`i i najbr`i. Svako mo`e biti lep, pa jo lepi i najlepi, ako samo ~vrsto rei. A ako ti ne{to zna~i, mo`e{ biti uvek jak, pa jo{ ja~i i najja~i. Treba hteti, treba smeti i voleti, i zapeti, pa }e svako da poleti.
S. M.
Postoje dva stepena pore|ewa prideva: Osnovni oblik prideva zove se pozitiv: dobar, lep, brz, jak.
Prvi stepen pore|ewa je komparativ. Ozna~ava da je neka osobina izra`ena u ve}em stepenu nego u pozitivu: boqi, lepi, br`i, ja~i.* Dobija se po pravilu kada se na osnovu prideva dodaju nastavci: -ji, -iji ili -{i.
Drugi stepen je superlativ. Ozna~ava da je neka osobina izra`ena u najve}em stepenu: najboqi, najlep{i, najbr`i, najja~i. Superlativ se gradi tako to se ispred komparativa doda prefiks naj-. Ukoliko pridev po~iwe glasom j (jak, jasan i dr.), oba slova j piu se u superlativu: najja~i, najjasniji i dr. ^etiri prideva se nepravilno porede, to su: dobar boqi najboqi; zao gori najgori; mali mawi najmawi; velik ve}i najve}i.
* U komparativu prideva brz, jak i dr. dolazi do glasovne promene: brz-ji > br`i; jak-ji > ja~i. Suglasnici z i j stapaju se u suglasnik ` radi lak{eg izgovora. Suglasnici k i j se stapaju u suglasnik ~. O tome }e{ u~iti u {estom razredu. 51
Pore|ewe prideva
i narodne mudrosti
Pomozi Ani da smisli ili prona|e zagonetke, poslovice i izreke sa primerima pore|ewa prideva. Komparativ Superlativ
Pozitiv
Epitet je stilska figura, slikovita re~ koja isti~e va`nu osobinu imenice uz koju stoji. Epitet je naj~e{}e pridev.
52
(podrum)
Mlada sam i zelena, [ta je beqe od snega, lepa i malena, a bistrije od mleka? ko me takne - kune me. Starije je jutro od Lepa re~ lepu i{te. ve~eri.
(dan) (kopriva)
Najcrwi sam kad je svetlo, najtopliji kad je hladno, najhladniji kad je toplo.
Pridevski vid
Prolazi neki visok de~ak. Onaj visoki }e do}i da se igramo. crn crni; crven crveni; beo beli
Du`i (odre|eni vid) prideva je oblik kojim se kazuje osobina poznatog, ve} pomenutog bi}a ili predmeta.
4. neumoran nepredvidqiv
Odri~na re~ca NE uvek se pi{e sastavqeno s pridevima. nepouzdan nepa`qiv neodoqiva neobi~na nemirno neverovatno
53
Brojevi
Luko, Koji si po redu bio, koje mesto osvojio? Sto dvadeset moja meta, leteo sam k raketa! Zna~i tolko si sko~io? Slavan tre}i ja sam bio! Bravo, tre}i! A kolko se takmi~ilo, kolko vas na startu bilo? Na startu nas bilo troje, eto, to je! [ta mislite: Da l brojeve ne zna Luka, il je neka druga muka?
Brojevi su re~i koje ozna~avaju koliko ne~ega ima na broju (osnovni), koliko ne~ega ima u zbiru (zbirni) i koje je ne{to po redu (redni). Osnovni i zbirni spadaju u glavne brojeve.
zbirni
(koliko je ne~ega u zbiru)
redni
(koje je ne{to po redu)
Wih tri
Wih trojica
Wih troje
Ve`be
U slede}em nizu re~i podvuci redni broj: pet, peti, petoro, petica, petak, petina Zaokru`i slovo ispred re~enice u kojoj nije upotrebqen odgovaraju}i broj: a) Danas nisu do{la trojica (Luka, Petar i Zoran). b) Wih troje u~e zajedno (Ana, Du{an i Marko). v) U grupi ih je ~etvoro (Janko, Milan, Luka i Dragan). g) U drugoj klupi sede dvoje (Ana i Du{an). Slede}e brojeve razvrstaj na osnovne, zbirne i redne: dva, dvoje, drugi, {esti, peti, pedeset, petoro, dvadeseti, jedanaest, sedam, osmoro osnovni zbirni redni
Promeni po pade`ima brojeve dva i drugi. nominativ genitiv dativ akuzativ vokativ instrumental lokativ
dva drugi
55
Nesvreni
Posmatrajmo glagole istog korena: te}i, pote}i, dote}i, nate}i, iste}i, prote}i, tr~ati, potr~ati, dotr~ati, istr~ati, pretr~ati, pevati, zapevati, otpevati, dopevati, ispevati, prepevati, propevati i sl. Glagoli te}i, tr~ati i pevati ozna~avaju radwu koja traje, koja je u toku i zovu se nesvreni.
Svreni
Glagoli pote}i, potr~ati, otpevati i sl. ozna~avaju neki zavr{ni trenutak radwe, odnosno radwu zavr{enu u celini i nazivaju se svreni.
Obrati pa`wu: Glagoli pretr~ati, prote}i, otpevati su svreni, a proticati, pretr~avati, otpevavati su nesvreni. Pove`i glagole prema trajawu radwe. zapisati zapisivati pisati otpisivati napisati upisati upisivati prepisati prepisivati otpisati
56
nesvreni
svreni
televizor
Prelazni
Glagoli ukqu~ujem, uzimam, gledam, ~ujem i dr. tra`e da wihova radwa pre|e na pravi objekat (vidi str. 29), tra`e trpioca radwe. U ovom slu~aju to mogu biti npr. re~i: ukqu~ujem ... radio, ra~unar i dr; uzimam ... jabuku, tanu; gledam ... svoje lice, svoju ra~upanu kosu itd. Glagoli koji ozna~avaju radwu koju vr{ilac vr{i na nekom trpiocu nazivaju se prelazni glagoli.
Neprelazni
Glagoli kao to su ustajati, stajati, sedeti, hodati, kasniti, ~eznuti, leteti i sl. ne zahtevaju trpioca, odnosno dopunu u vidu pravog objekta. Neki od wih mogu imati dopunu u vidu nepravog objekta (~eznem za lubenicama, zavisim od roditeqa, li~im na dedu). Glagoli koji ozna~avaju radwu koja se ne vr{i na trpiocu zovu se neprelazni.
Povratni
Tre}a vrsta glagola prema prelaznosti radwe jesu povratni glagoli: ~eqati se, obla~iti se, kupati se. Re~ se predstavqa povratnu zamenicu sebe. Povratni su oni glagoli koji u svom sastavu imaju re~ se. Oni naj~e{}e ozna~avaju radwu koju subjekat vr{i sam na sebi, pa je istovremeno i vr{ilac i trpilac.
57
U slede}im re~enicama prona|i glagole, a zatim ih ispi{i na odgovaraju}im linijama. Vetar duva, vitla prainu, podi`e gomilu li}a, pa se naglo smiruje. A onda krene da pada kia, da dobuje u prozore i kvasi travu i li}e. Ose}a se prijatna sve`ina u vazduhu. prelazni glagoli: neprelazni glagoli: povratni glagoli:
Smisli i napi{i kako mo`e da se ide: Kako mo`e da se govori: Kako mo`e da se gleda:
pe{a~i, poskakuje, tr~kara, brza, hramqe, trapavi, klip{e, mraviwa, kleca, mrmqa, bobowa, zucka, nagva`da, }u}ori,
Adresa po{iqaoca:
58
NEPRELAZNI
(radwa koja ne zahteva trpioca)
POVRATNI
(radwa koju subjekat vr{i sam na sebi)
SVR[ENI
(zavr{ni trenutak radwe, radwa zavr{ena u celini)
piti zvati
ispiti prese}i
~e{qati (kosu) leteti ~e{qati sebe (se) obuvati se obuvati spavati rasti slikati se slikati
kuvati istresti
Glasovi iz prirode i onomatopeja
Pomozi Ani da se seti glagola onomatopeja koji idu uz imenice:
{u{ka,
PAS:
arlau~e, skvi~i,
AUTO:
drnda,
Molba
(mesto)
Molim te da ovde napi{e{ jednu neobi~nu molbu zlatnoj ribici koja ispuwava sve `eqe. U molbi navedi adresu zlatne ribice, svoje tri `eqe i o sebi napi{i potrebne podatke. U Beogradu, S po{tovawem Ana Rodi}, u~. V razreda
59
Pomozi Ani da otkrije narodne mudrosti i sam smisli neke nove sa infinitivima.
Boqe je dobroga slu{ati nego r|avom zap . . . . . ti. Boqe je sa ~ovekom se tu . i nego sa r|om se q . b . . i. Boqe je sva{ta j . sti nego sva{ta pr . ~ . . i. Boqe je pi . . . i nego sk . . a . i. Boqe je nego . Boqe je nego . Lak{e je ste . i nego sa~ . v . ti. Lak{e je nego . Lak{e je nego .
Pomozi Zoranu da prona|e vi{e infinitiva koji mogu stajati uz ove imenice.
saditi
Jedan tvoj
ribati
bubati
pokositi
61
1. Uvod (neka zanimqivost: kako si do{ao do kwige ili ~asopisa, kako si se tada ose}ao i sl.):
2. Tri razloga zbog kojih preporu~uje{ neku kwigu ili ~asopis (sadr`aj, likovi, uzbudqiva mesta): a)
b)
v)
3. Zakqu~ak (kakva je korist od dobrih kwiga, koju ocenu daje{ navedenoj i sl.):
62
prisvojni
^IJI?
gradivni
OD ^EGA?
mesni
GDE JE?
vremenski
OD KADA?
lep
pore|ewe prideva promena prideva po pade`ima slu`ba prideva u re~enici pridevski vid
gradski
drven
krajwi
pro{logodi{wi
pozitiv (lep); komparativ (lep{i); superlativ (najlep{i) lep, lepog, lepom, lepog, lepi, s lepim, o lepom atribut imenski deo predikata
Brojevi
osnovni
koliko je ne~ega na broju
zbirni
koliko je u zbiru
redni
koji je po redu
osam
promena brojeva (redni, neki osnovni)
osmoro
osmi
Glagoli
prema trajawu radwe
nesvr{eni svr{eni
tr~ati
dotr~ati
uzimati (ta{nu)
leteti
kupati se
63
6.
U~imo: radni glagolski pridev prezent perfekat futur predlozi veznici uzvici re~ce Tvoj zadatak }e biti da: nastavi{ zapo~etu bajku re{ava{ ukr{tenicu napi{e{ kratku detektivsku pri~u napi{e{ pravila pona{awa za stolom
Radni glagolski pridev ne mewa se po licima, ve} samo po rodu, broju i ponekad po pade`ima. Zato je to bezli~an glagolski oblik.
64
Evo kako glasi prezent glagola misliti. Ti napi{i prezent glagola pisati. misliti jednina 1. misli-m 2. misli- 3. misli pisati misliti mno`ina 1. misli-mo 2. misli-te 3. misle Glagoli jesam, biti i hteti su pomo}ni glagoli zato to slu`e za gra|ewe slo`enih glagolskih oblika prolog vremena, budu}eg vremena i dr. hteti ho}u ho}e ho}e }u }e }e biti budem bude bude budemo budete budu
65
pisati
mno`ina
Kada se u re~enici perfekat upotrebi dva ili vie puta, posle toga se u pisawu ponekad izostavqaju pomo}ni glagoli i ostane samo radni glagolski pridev. To se onda zove krwi perfekat (rekao, otiao).
66
Futur I (budu}e vreme) je glagolski oblik koji ozna~ava radwu koja }e se vriti ili izvriti u budu}nosti, posle trenutka govorewa. Futur I se gradi od kra}eg oblika prezenta pomo}nog glagola hteti i infinitiva. do}i jednina 1. ja }u do}i (do}i }u) 2. ti }e do}i (do}i }e{) 3. on, ona, ono }e do}i (do}i }e) igrati jednina 1. ja }u igrati (igra}u) 2. ti }e igrati (igra}e) 3. on (ona, ono) }e igrati (igra}e) mno`ina 1. mi }emo igrati (igra}emo) 2. vi }ete igrati (igra}ete) 3. oni (one, ona) }e igrati (igra}e) mno`ina 1. mi }emo do}i (do}i }emo) 2. vi }ete do}i (do}i }ete) 3. oni (one, ona) }e do}i (do}i }e)
Kod glagola koji se u infinitivu zavravaju na -ti skra}eni oblici pomo}nog glagola hteti piu se spojeno sa osnovom glagola ako je ona na prvom mestu (radi}u, peva}u). Kod glagola koji se u infinitivu zavr{avaju na -}i skra}eni oblici pomo}nog glagola hteti pi{u se odvojeno (sti}i }u, ste}i }u).
i}i }u do}i }u
igra}u pliva}u
67
Kakav je sada?
(upotrebi prezent)
Kakav je bio?
(upotrebi perfekat)
Kakav }e biti?
(upotrebi futur)
Kakav je sada?
(upotrebi prezent)
Kakav je bio?
(upotrebi perfekat)
Kakav }e biti?
(upotrebi futur)
m m m
Dete kit:
pro{lo vreme
(perfekat)
budu}e vreme
(futur)
prona}i
dogovoriti se
U ovim dopuwalkama kriju se: Skra}eni oblik prezenta pomo}nog glagola jesam: Skra}eni oblik prezenta pomo}nog glagola hteti: Nastavci za prezent:
s }
1.
s } }
2. 1. 3.
j s } }
2. 3. , ,
69
s }
Prilozi
Pro~itaj ovaj tekst jednom u celini, a drugi put bez podvu~enih re~i. ta zapa`a? Dodaj (prilo`i) glagolu gledati jo{ neke priloge. Prilozi su nepromenqive re~i koje obi~no stoje uz glagole i bli`e ih odre|uju po mestu radwe, vremenu radwe, na~inu, uzroku, koli~ini. Prilozi u re~enici imaju slu`bu prilo{ke odredbe.
Gledam desno, gledam besno, gledam mnogo, gledam strogo, gledam kasno, ali jasno. Zato se pazi na mojoj stazi! re~e jedan pu`. Od wegovog glasa sve se zatalasa.
Nestao je pas kog volite ti i tvoje dru{tvo. Smisli detektivsku pri~u ili pesmu o tome kako ste ga tra`ili i upotrebi neke priloge iz ove tabele.
Prilozi Glagol
ZA MESTO Tra`imo gore, dole, levo, desno, ovde, onde, tuda, svuda VREME odmah, sada, ve~eras, danas, sutra, jesenas NA^IN brzo, sporo, ovako, slo`no, kri{om, nekako KOLI^INU mnogo, malo, ovoliko, dosta, jo{, onoliko UZROK zato, stoga
Detektivska pri~a
Kako rade i kakvi su qudi? Pomozi Zoranu da poka`e razliku izme|u priloga i prideva. Kada se smeju iskreno i dobrodu{no, qudi su iskreni i dobrodu{ni. Kada se smeju zajedqivo i zlurado, qudi su Kada se rukuju hladno i bezvoqno, qudi su Kada se rukuju srda~no i Kada govore la`qivo i Kada govore Kada rade nepo{teno i Kada rade , qudi su , qudi su , qudi su , qudi su , qudi su
Re{i rebus.
70
Objasni Zoranu pravila lepog pona{awa za stolom (pogledaj neku kwigu o bontonu). Napi{i kako se postavqa sto, kako se jede i upotrebi predloge.
Predlozi
Predlozi su nepromenqive re~i koje stoje ispred imenica i ozna~avaju odnose me|u predmetima i pojavama.
Oko stola
U stolu, na stolu, pored stola, oko stola, pre podne, posle podne, sa rado{}u i sa sla{}u, radi jela i zbog gladi predlozi su na paradi. mesto vreme na~in ciq, uzrok
iza stola
71
Veznici
Veznici su nepromenqive re~i koje povezuju re~i i re~enice.
Do|i, pa }u do}i, do|i jer }u do}i. Do|i il da do|em, do|i ~im ja do|em. Mada }u ja do}i ako ti ne do|e{, boqe }emo pro}i kada i ti do|e{.
Pro~itaj ovaj tekst jednom u celini, a drugi put bez podvu~enih re~i. [ta zapa`a{? Podvu~ene re~i su veznici. Pomozi Ani da napi{e {ta misli i ose}a dok ~eka Zorana. O tome treba da napi{e re~i i re~enice uz zadate veznike. ^ekam i ~ekam...
i pa ali
Pomozi Zoranu da re~i po vrstama rasporedi u ukr{tenice: iznad, desno, ovoliko, nego, ve}, prema, rano, jer, pred, do, pe{ice, ili, zimi, za, ali, puno, izme|u, lagano, iz, posle.
p u n o r i l o z i
Re{i rebuse i sam sastavi jedan.
v e z n i c i
p r e d l o z i
pe{ice
72
Uzvici su nepromenqive re~i kojima se izra`avaju ose}awa, podra`avaju zvukovi iz prirode i koji slu`e za dozivawe.
Uzvici
Uzvi~na pri~a
Kuc-kuc! za~ulo se na vratima sobe. Ohoj! Kvrc, krip! Joj! Pst! Uh! Ha-ha-ha! Izme|u dva {kolska zvona Pomozi Ani da opi{e neke trenutke izme|u dva {kolska zvona ({kolski odmor), tako da u opisivawu koristi uzvike: ZVR, UH, HEJ, URA, TRAS, OH, HA-HA, CMOK, EH, ZVR, GU-GU.
Re~ce u pri~i
Da li ho}e? Nikako! Samo malo? Ne, ne! Hajde, kockicu! Zaista ne mogu. Mo`da celu? Zar celu ~okoladu? Da, svakako, mo`e! Pro~itaj tekst Re~ce u pri~i. Razmisli o zna~ewu podvu~enih re~i. To su re~ce. Re~ce su nepromenqive re~i kojima se iskazuju li~ni stavovi i ube|ewa.
Re~ce
Re~cama se potvr|uje: da, naravno, svakako, i odri~e: ne, nipo{to, nikako; pokazuje: evo, eto, eno, i isti~e: ba{, bar, ~ak; pretpostavqa: mo`da, vaqda, verovatno; nare|uje: hajde, deder, neka; pita: da li, je li, zar, i zakqu~uje: dakle, elem, prema tome...
73
prezent
perfekat
futur
gradi se od infinitivne osnove i nastavaka: -ti (hteti) -}i (pe}i) -sti (presti)
gradi se od prezenta pomo}nog glagola jesam i radnog glagolskog prideva: ja sam pevao
Nepromenqive re~i
prilozi
obi~no stoje uz glagole da poka`u mesto radwe, vreme radwe, na~in, uzrok, koli~inu mesto: gore, dole vreme: danas, sutra na~in: brzo, sporo koli~inu: mnogo, malo uzrok: zato, stoga
74
predlozi
veznici
uzvici
uzvicima se izra`avaju ose}awa, podra`avaju zvuci iz prirode ili slu`e za dozivawe zvr, uh, ej, tras
re~ce
re~cama se izra`avaju li~ni stavovi i ube|ewa
7.
U~imo: pravopisna pravila kako se pi{u novine Tvoj zadatak }e biti da: napi{e{ sastav sprovede{ anketu napi{e{ svoje novine napi{e{ pregled gramatike na jednoj strani
Da se podsetimo: Bajka je kwi`evno delo u kome se govori o ~udesnim doga|ajima i li~nostima. Junaci bajke pobe|uju u borbi za pravdu.
Zapo~eta bajka
(naslov)
75
Re{i ovu gramati~ku ukr{tenicu. 1. Gradi se od prezentske osnove i nastavaka: -m, -{, -, -mo, -te, -e (-u, -ju) 2. Gradi se od osnove infinitiva i nastavaka: -o, -la, -lo, -li, -le, -la 3. Gradi se od prezenta pomo}nog glagola jesam i radnog glagolskog prideva 4. Superlativ od prideva LEP 5. Vrsta brojeva (tridesetoro) 6. Imeni~ka neodre|ena zamenica 7. Sastoji se od osnove i nastavaka: -ti, -sti ili -}i 8. Gradi se od prezenta pomo}nog glagola hteti i infinitiva 2. 4. 7.
3. 6. 5. 1.
8.
Napi{i ime, adresu i sme{nu ~estitku svom prijatequ ili prijateqici za ro|endan ili za Dan prole}a.
76
1.
~itam
2.
plivam
9.
10.
20. 19. 18. 17. 16. 15. 14. 13. 12. 11. 10. 9. 8. 7. 6. 5. 4. 3. 2. 1. Uputstvo: Neka svako u odeqewu zaokru`i po dva odgovora. Dizawem ruku utvrdite broj glasova. Oboj onoliko poqa u nizu 120 koliko je glasova dobio dati odgovor. Tako }e{ dobiti histogram (grafi~ki pregled) svoje ankete. Zakqu~ak o istra`ivawu:
77
Samoocewivawe govora:
1. Da li sam rekao/rekla najva`nije {to sam hteo/htela? DA/NE 2. Da li sam govorio/govorila jasno, glasno i dovoqno sporo? DA/NE 3. Da li sam se dr`ao/dr`ala uspravno i odlu~no? DA/NE 4. Da li me je publika pa`qivo slu{ala i razumela? DA/NE 5. Da li sam zadovoqan/zadovoqna svojim nastupom? DA/NE 6. [ta bi trebalo da u~inim da bi moj govor slede}i put bio boqi?
78
Davawe predloga
Ana razmi{qa o nasilnom pona{awu u {koli. Pomozi joj da napi{e predlog za {kolu bez nasiqa.
u z v i c i
Pomozi Zoranu da rasporedi re~i po vrstama i da re{i ukr{tenice: ~ak, fiju, iha, ne, zvrc, neka, verovatno, gic, zacelo, uh, kvrc.
r e ~ c e
79
Moje novine
Zamisli da izdaje{ svoje novine. Napi{i tekstove za sve rubrike. naziv novina cena adresa uredni{tva Glavni doga|aj datum Va`ne vesti iz zemqe i inostranstva
Intervju
Sport
Nove kwige
Humor
Pisma ~italaca
Re{i rebuse
Ukr{tenica
Vremenska prognoza
81
Kako se pi{e
DA 1. Iza obave{tajnih re~enica NE kad je re~enica u naslovu 2. Iza nekih skra}enica NE kod mernih jedinica NE kad su od velikih slova NE kad su sastavqene od prvog i zadweg slova ili sloga 3. Iza rednih brojeva NE iza rimskih brojeva NE ispred drugih znakova interpunkcije
Ta~ka se pi{e
Ja te volim. Dolazi leto god. (godina), i sl. (i sli~no) kg (kilogram), l (litar) UN (Ujediwene nacije) dr (doktor), g|ica (gospo|ica) 5. razred; 15. 3. 2002. god. V razred; 15. III 2002. god. U 5, 6. i 7. raz. ~ita se B. Nu{i} (18641938).
82
Crtica
Za-bav-na gra-ma-ti-ka
Tri ta~ke
DA 1. Futur glagola koji se u infinitivu zavr{avaju na -}i NE kod glagola na -ti 2. Odri~na re~ca NE uz glagole NE kod ~etiri glagola 3. Re~ca LI kad se pita Prepi{i pravilno ovaj vic. Primeni pravopisna pravila.
Pomozi Ani da napravi pregled gramatike. Objasni gramati~ke pojmove i navedi primere.
Lak
vetri}, hladi
povetarac,
ve~eras lica.
u parku
Re~i
prijatno
preplanula
Imenice su re~i
zajedni~ke vlastite gradivne zbirne
2.
3.
4.
5.
6.
7.
Pridevi su
opisni prisvojni pozitiv gradivni komparativ mesni vremenski superlativ
Zamenice su
li~ne upitne neodre|ene li~na za svako lice odri~ne op{te
Brojevi su:
osnovni zbirni redni
G lagoli su:
infinitiv prez. fut. perf. g. p. r.
Prilozi su:
za mesto vreme na~in koli~inu uzrok
Predlozi su:
za mesto vreme na~in ciq uzrok
?? ?
?
UPUTSTVO poeni
09 1014
?
ocena
1 2 3 4 5
??
?
? ? ?
PRVA VE@BA
Prezime i ime: Odeqewe: Poena: Dobijeno: Ocena:
30
Napi{i nazive stanovnika slede}ih gradova: 1 Novi Sad Bawaluka Kragujevac Cetiwe stanovnik stanovnica
4
Od ovih izme{anih re~i sastavi re~enicu. 2
6
86
Sastavi i re{i gramati~ku ukr{tenicu. 4 1. Vrsta imenica (trwe) 2. Vrsta prideva (drveno) 3. 1. 2. 3. 11. 7.
o b j e k at
4. 8. Prilo{ka odredba za (li{}e lagano opada) 9. Re~eni~ni ~lan koji iskazuje vr{ioca radwe 10. Vrsta predikata (Diwe su slatke.) 11. Imenice koje imenuju bi}a, predmete i pojave kao pripadnike grupa
z ame ni c e pr e d i k at
8. 10.
6
Napi{i slovima slede}e brojeve. 5 16 19. XX 300 60. VI
8
87
DRUGA VE@BA
Prezime i ime: Odeqewe: Poena: Dobijeno: Ocena:
30
1 O ovoj slici smisli dve re~enice. prosta:
slo`ena:
4
2 Odredi subjekat i vrste predikata u ovim re~enicama.
predikat
4
3 Smisli {aqiv ili ozbiqan dijalog izme|u svoje leve i desne cipele.
, , , ,
, ,
4
Zamisli da pi{e{ o sebi. Napi{i koje bi sve re~i mogao da koristi{ u opisivawu.
o~i
lice
nos
kosa
hod
voli
ne voli
karakterne osobine
6
Prolazi
Vrsta re~i:
umoran
~ovek.
Slu`ba re~i:
3
89
TRE]A VE@BA
Prezime i ime: Odeqewe: Poena: Dobijeno: Ocena:
30
1 Smisli razli~ite odredbe i dopune kojima bi mogao da pro{iri{ ovu prostu re~enicu. atribut (kakva?) apozicija (koja?) pril. odr. (kako, kada, gde, za{to?) objekat ({ta?)
ptica
cvrku}e
4
2 Zaokru`i slovo ispred re~enice koja je pravilno napisana. a) Molim vas, ne mojte sutra da zakasnite. b) Ja ne znam da li }u umeti da napravim senku na zidu. v) Mi ne volimo ne sporazume. g) Dali je mo`da neko bio neiskren?
3
3 Pogledaj crte` i ukratko opi{i pejza`. (naslov)
6
90
Od datih glagola sastavi nove, kao: nositi, donositi, odnositi, unositi, prenositi.
graditi
vu}i
misliti
3
Personifikacija je stilska figura kojom se stvarima daju qudske osobine. Smisli primer za personifikaciju.
sa zanosom
igra
klikere u parki}u.
2
Zamisli da je tvoju {kolu posetio poznati sportista. Napi{i o tome kratku vest ([ta? Ko? Gde? Kada? Kako? Za{to?).
6
8 Prona|i zanimqivu re~enicu koja se krije u ovim re~ima. SAMO JE SVAKO PRONA\E TO DA TREBA U DOBAR NE^EMU.
3
91
^ETVRTA VE@BA
Prezime i ime: Odeqewe: Poena: Dobijeno: Ocena:
30
Nastavi da govori{ o ku}i i da mewa{ imenicu ku}a po pade`ima. 1 1. 2. 3. 4.
5. 6. 7.
4
Dopuni pore|ewa: 2
kao vetar
ko planina
3
2
4 Zamisli da si istra`ivao koju vrstu sporta tvoje dru{tvo najvi{e voli. Poku{aj da napravi{ zami{qeni izve{taj.
Izve{taj o istra`ivawu
Ciq
Istra`ivawem je obuhva}eno ___ osoba, od toga _____ devoj~ica i ____ Iznesi podatke Rezultati pokazuju
Zakqu~ak Preporuke
92
Obim
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8.
1. Re~i koje imenuju bi}a, stvari i pojave 2. Naziv za vr{ioca radwe izveden od imenice MISAO 3. Umawenica od imenice [UMA 4. Uve}anica od imenice [UMA 5. Imenica izvedena od prideva ISKREN 6. Imenica koja ozna~ava mesto izvedena od glagola IGRATI 7. Glagolska imenica izvedena od glagola GRICKATI 8. Brojna imenica izvedena od broja DESET
Ja }u
(meni ili sebi?)
Mi }emo
(nama/sebi)
Ti }e{
(tebi/sebi)
Vi }ete
(vama/sebi)
On }e
(wemu/sebi)
Oni }e
(wima/sebi)
Zamisli da si na moru ili na nekom putovawu. Smisli tekst za razglednicu ro|aku ili prijatequ.
5
93
PETA VE@BA
Prezime i ime: Odeqewe: Poena: Dobijeno: Ocena:
30
1 Napi{i razne vrste prideva kojima bi se mogao opisivati put (razne vrste puteva). opisni prisvojni gradivni vremenski mesni
krivudav
3
2 Smisli novinske naslove u kojima }e{ upotrebiti prideve.
3
3 Smisli reklamu za neki proizvod (sladoled, vo}ni sok ili ~okoladu) i upotrebi prideve samo u superlativu.
3
4 Objasni {ta je epitet i navedi primere.
Epitet je
3
osmeh
94
oblak
no}
Po~ni da pri~a{ bajku u kojoj se koriste sve tri vrste brojeva (npr. jedan car, petoro dece, tre}i sin itd.).
4
6 Navedi glagole koji imaju sli~no zna~ewe.
6
Napi{i molbu predsedniku dr`ave da ti ispuni jednu `equ. 8
5
95
[ESTA VE@BA
Prezime i ime: Odeqewe: Poena: Dobijeno: Ocena:
30
1 Zavr{i ovu tabelu sa glagolskim oblicima. infinitiv prezent futur
radni glagolski pridev
povratni
5
8 Sastavi telegram u kome }e{ nekome javiti neku vest ili ga obavestiti o ne~emu.
Adresa po{iqaoca:
4
9 Re{i i sastavi rebuse za tri slo`ene re~i.
crnooka
3
97
SEDMA VE@BA
Prezime i ime: Odeqewe: Poena: Dobijeno: Ocena:
30
Odredi koje su stilske figure upotrebqene u ovim primerima. 1
1. Kad govori ko da biser broji. 2. Jedne tihe tople no}i ja }u splavom na put po}i. (A. Dikli}, Plavi kit) 3. ^arape su mi progledale. 4. Deda Sima zabobowa glasom.
2 Smisli razli~ite Anine odgovore na ovo pitawe. uzvici re~ce prilozi
Hej, do}i }u
mo`da
3
Odredi vrste re~i u re~enici. 3 Odgovori na {aqiv na~in. 4
[ta je {kola?
[ta je qubav?
98
5
6 Napi{i zami{qeni razgovor izme|u psa i ma~ke.
Pas: Ma~ka:
5
Smisli svoj pozdravni govor za kraj {kolske godine. 7
INDEKS
A
akcenat 6, 12 anketa 77 apozicija 25, 26, 35 atribut 21, 35
M
molba 58
S
slo`ena re~enica 15 subjekat 18, 24
N
neupravni govor 9, 12
T
telegram 58
B
bajka 75 brojevi 54, 55, 63
O
objekat 28, 35 nepravi 29 pravi 29 odredbe 30, 35 onomatopeja 59 opravdawe 30
U
uzvici 73, 74 upravni govor 9, 12
V
veznici 72, 74 veliko slovo 38 vest 31
F
futur I 67, 74
P G
glagoli 5659, 63 glagolski oblici 74 glagolski predikat 19 glas 13 govor 8, 12, 23, 62, 78 gramatika 4, 84 pade`i 4043, 47 pejza` 27 personifikacija 28 perfekat 66, 74 pesma 32 pismo 7 pore|ewe 45 portret 22 pravopisna pravila 46, 8283 predikat 19, 24 predlozi 71, 74 prezent 65, 74 pridevi 4853, 63 pridevski vid 53 prilozi 70, 74 prilo{ka odredba 30, 35 prosta re~enica 15
^
~estitka 76
D
deklinacija 40
E
epitet 52
Z
zamenice 4447
I
izgovor 6, 12 imenice 37, 40, 47 imenski predikat 19 infinitiv 6061, 74
R
radni glagolski pridev 64, 74 razglednica 38 razgovor 10 re~enica 13, 15, 16, 24 re~eni~ni ~lanovi 24, 34, 35 re~i 5, 13, 36 re~ce 73, 74
K
krwi perfekat 66
100
2. [ta si najvi{e voleo/volela da radi{ u ovoj kwizi (zaokru`i)? a) da ~ita{ o jeziku i jezi~kim pravilima b) da pi{e{ razli~ite sastave v) da odgovara{ na pitawa i re{ava{ zadatke g) da re{ava{ ukr{tenice i rebuse d) 3. Da li si nau~io/nau~ila da pi{e{ (zaokru`i)? PISMO MOLBU VEST OPRAVDAWE ^ESTITKU PESMU RAZGLEDNICU BAJKU TELEGRAM
4. Da li si nau~io/nau~ila da govori{ pred odeqewem? a) da ispri~a{ {alu b) da iznese{ predlog v) da najavi{ nastup g) da odr`i{ govor o zadatoj temi d) 5. Da li si zadovoqan/zadovoqna svojim znawem iz srpskog jezika? DA NE ONAKO
6. Napi{i {ta bi, po tvom mi{qewu, trebalo vi{e da radi{ iz srpskog jezika u narednoj godini.
Potpis
101
SADR@AJ
1. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3 [ta je gramatika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4 Lepota i snaga re~i . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5 Lepota izgovora . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6 Pismo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7 Moj prvi govor . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8 Upravni i neupravni govor . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9 Razgovor . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10 SETI SE [TA SMO NAU^ILI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12 2. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 13 Od glasa i slova do pri~e . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1314 Proste i slo`ene re~enice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15 Vrste re~enica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1617 Subjekat . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 18 Predikat . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19 Sme{na strana . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20 Atribut . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 21 Portret . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22 Moj drugi govor . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 23 SETI SE [TA SMO NAU^ILI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 24 3. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 25 Apozicija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2526 Pejza` opis predela . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 27 Objekat . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 28 Pravi i nepravi objekat . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 29 Prilo{ke odredbe . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 30 Odvojeno i sastavqeno pisawe re~ce NE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 31 Vest . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 31 Kako se pi{e pesma . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3233 Re~eni~ni ~lanovi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 34 SETI SE [TA SMO NAU^ILI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 35 4. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 36 Promenqive i nepromenqive re~i . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 36 Imenice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 37 Veliko slovo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3839 Promena imenica (deklinacija) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 40 Osnovne funkcije i zna~ewa pade`a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4143 Imeni~ke zamenice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 44 Promena li~nih zamenica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 45 Pore|ewe . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 45 Pisawe zamenica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 46 Pravopisni znaci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 46 SETI SE [TA SMO NAU^ILI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 47
5. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 48 Pridevi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 48 Gra|ewe prideva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 49 Slagawe prideva sa imenicama . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 50 Pore|ewe prideva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5152 Slu`ba (funkcija) prideva u re~enici . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 53 Pridevski vid . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 53 Pravilno pisawe prideva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 53 Brojevi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 54 Pravilno pisawe brojeva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 54 Promena brojeva po pade`ima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 55 Glagoli . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 56 Podela glagola prema trajawu radwe . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 56 Podela glagola prema prelaznosti radwe . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 57 Glasovi iz prirode i onomatopeja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 59 Infinitiv . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6061 Moj tre}i govor . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 62 SETI SE [TA SMO NAU^ILI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 63 6. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 64 Radni glagolski pridev . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 64 Prezent (sada{we vreme) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 65 Perfekat (pro{lo vreme) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 66 Futur I (budu}e vreme) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 67 Sada{wost pro{lost budu}nost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 68 Prilozi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 70 Predlozi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 71 Veznici . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 72 Uzvici . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 73 Re~ce . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 73 SETI SE [TA SMO NAU^ILI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 74 7. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 75 Zapo~eta bajka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 75 Anketa o {kolskom raspustu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 77 Kako pripremiti i odr`ati govor . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 78 Davawe predloga . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 79 Moje novine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8081 Pravopis na dve strane . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8283 Gramatika na jednoj strani . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 84 KONTROLNI ZADACI I ZADACI ZA TAKMI^EWE Prva ve`ba . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8687 Druga ve`ba . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8889 Tre}a ve`ba . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9091 ^etvrta ve`ba . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9293 Peta ve`ba . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9495 [esta ve`ba . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9697 Sedma ve`ba . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9899 Indeks . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 100
SRPSKOG JEZIKA ZA PETI RAZRED OSNOVNE [KOLE prvo izdawe autor ilustrovao recenzenti dr Simeon Marinkovi} Miroqub Milutinovi} Brada prof. dr Stani{a Veli~kovi}, Filozofski fakultet, Ni{ Jelena @uri}, profesor srpskog jezika i kwi`evnosti, O[ J. J. Zmaj u Pan~evu An|elka Ru`i}, profesor srpskog jezika i kwi`evnosti mr Aleksandra Markovi} Du{an Pavli} Dragica Din~i} Kreativni centar
Gradi{tanska 8 Beograd Tel./faks: 011/ 38 20 464, 38 20 483, 24 40 659
CIP Katalogizacija u publikaciji Narodna biblioteka Srbije, Beograd 37.016:811.163.41(075.2) MARINKOVI], Simeon Gramatika 5 : gramatika srpskog jezika za peti razred osnovne {kole / [autor Simeon Marinkovi} ; ilustrovao Miroqub Milutinovi} Brada]. - 1. izd. - Beograd : Kreativni centar, 2007 (Beograd : Publikum). - 101 str. : ilustr. ; 27 cm Tira` 10.000. - Registar. ISBN 978-86-7781-570-7 COBISS.SR-ID 145586956
Ministar prosvete i sporta Republike Srbije odobrio je izdavawe i upotrebu ovog uxbenika u okviru uxbeni~kog kompleta za srpski jezik u petom razredu osnovne {kole re{ewem broj 650-02-00269/2007-06 od 20. novembra 2007. godine