Onečišćenje voda

Kemijska potrošnja kisika (KPK) Chemical Oxygen Demand (COD)

Tomislav Agatić (Prezentacija) Vlado Klišanin (Seminar)

KPK (Kemijska potrošnja kisika) • je kemijska reakcija u kojoj je količina utrošenog kisika ekvivalentna količini otopljene organske tvari koja je podložna oksidaciji jakim kemijskim oksidansom. • Ispuštanjem velike količine organskih tvari smanjujemo količinu otopljenog kisika koji je potreban normalnom biološkom funkcioniranju životinjskih organizama. • To je količina otopljenog kisika u vodi i jedan je od pokazatelja zagaĎenja vode. kemijskom potrošnjom se utvrĎuje količina kisika uporabljenom u oksidansu (najčešće KMnO4) za oksidaciju tvari prisutnih u vodi. . Odnosno.

GRANIČNE VRIJEDNOSTI EMISIJA OTPADNIH VODA IZ OBJEKATA I POSTROJENJA ZA: • Preradu i štavljenje kože i proizvodnje krzna : KPK O2 mg/l 300 (c) • Preradu mlijeka i proizvodnju mliječnih proizvoda. proizvodnju alkoholnih pića. preradu mesa i konzerviranje mesnih preraĎevina. proizvodnju piva i slada. alkohola i kvasca : KPK O2 mg/l 125 .

• Proizvodnju i preradu tekstila: KPK O2 mg/l 200 (c) (d) • Proizvodnju biljnih i životinjskih ulja i masti: KPK O2 mg/l 125 (b) .

u bližem prostoru. Akvatični organizmi vrlo brzo iscrpljuju količinu otopljenog kisika. a nove količine kisika vrlo sporo difundiraju prema prostoru deficijentnom u otopljenom kisiku. .Zašto je KPK važan? • Iz sadržaja kisika može se odrediti ili procijeniti mjera oksidacije otpadnih tvari. pogodnost vode za život akvatičkih organizama te stupanj samopročišćavanja (autopurifikacije).

.

biljke i aerobne bakterije svi zahtijevaju kisik za disanje. .Kisik? (O2) • Riba. beskralježnjaci. • Velik dio otopljenog kisika u vodi dolazi iz atmosfere. Alge i ukorijenjene vodene biljke i dostavi kisika u vodu kroz fotosintezu. Nakon otapanje na površini. kisik se distribuira struje i turbulencije.

. • Ovisi o temperaturi (bolje se otapa u hladnoj vodi) zasićenost kisikom ispod 80% ukazuje na povećanu potrošnju.• Pokazuje masu molekula kisika otopljenih u vodi po jedinici volumena. • Manje ga je u vodi nego u atmosferi (oko 25 x). • Dolazi u vodu iz atmosfere i procesom fotosinteze vodenih algi i viših biljaka.

.

• Ovisi o salinitetu (veći salinitet. . • Bez dovoljne količine O2 . • Kritičan period . veća topivost kisika).ljeto .život u vodi nije moguć (ispod 3 mg/l . manje otopljenog kisika).biološka kriza). • Udio kisika ovisi količina organske tvari u vodi (procesi razgradnje). • Nadmorska visina utječe na topljivost ( veći tlak zraka.više temperature.• Ovisi o brzini vode i tipu toka.

• Glavni čimbenik promjena u otopljenog kisika razinama je nakupljanje organskog otpada. kada se vodene životinje zahtijevaju više kisika kako bi podržao više metabolizam. . Propadanje organskog otpada troši kisik i često koncentrirana u ljetnim mjesecima. • Propadanje u otopljenog kisika može uzrokovati velike pomake u vrstama morskih organizama nalaze u vodna tijela.

html • http://narodnenovine.scienceclarified.pdf • http://narodnenovine.org/wiki/Chemical_oxygen_demand • http://www.nn.grad.waltersmunde.pdf • http://www.hr/!res/odbfiles/1823/predavanja/2.asp?FlashID=15465&ParentID=13885 &title=pravilnik-o-granicnim-vrijednostima-emisija-otpadnih-voda • http://www.nn.html .• IZVORI: • http://water.westbasin.org/education/water-information/surfacewater • http://info.hr/clanci/sluzbeni/2010_07_87_2460.com/Oi-Ph/Oxygen-Family.vccs.varkom.wikipedia.hr/default.edu/concepts/oxycycle.html • http://www.me.com/projects/DeterminationofChemical OxygenDemand.6-pi.hr/clanci/sluzbeni/2009_12_153_3744.html#b • http://en.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful