Menadment hotela 1.

kolokvij
1.

2. 3.

4.

5. 6.

Partneri smjetajnoj industriji su: PRIJEVOZNICI, PUTNIKE AGENCIJE, TOUR OPERATORI I WEB SITE OPERATORI Hotel kao cjelovita trina koncepcija: SADRAJ, LOKACIJA, IMID, CIJENA I USLUGA MINIMALNI STANDARDI UGOSTIT. OBJEKTA SU: mora biti namijenjen, ureen,opremljen za pruanje ugostiteljskih usluga i registriran od strane ministarstva turizma. A ugostite. Objekt moe u RH imati max 4 vrste standarda od cijele skupine( poslovni, za sastanke, kongresni, klub, casino, odmorini, priobalni odmorini, obiteljski, mali i prijateljski, za starije osobe, zdravlje i fitness, toplice, wellness, ronilaki klub, moteli, ski, za osobe sa invaliditetom) VRSTE HOTELA S POSEBNIM STANDARDIMA: Hoteli( hotel batina, hotel, aparthoteli, turistiko naselje, turistiki apartmani, pansion) Kampovi( kamp, kamp naselje, kampiralite, kamp odmorite) Objekti u kojima se pruaju ugos usluge u domainstvu( soba u domainstvu, apartman u doma, studio apartman u doma, kua za odmor u doma, kamp u doma) GOSTI HOTELA U RH: 71% alotmani i grupe, 22,2% individualni odmorini gosti, 5% poslovni gosti, 1,1% ostali VRSTE HOTELA: LOKACIJA gradski, primorski, planinski, seoski MIKROLOKACIJA uz zranu luku, u sreditu grada, u predgrau, uz glavnu prometnicu, u blizini plae MOTIV DOLASKA poslovni, kongresni,odmorini, obiteljski, wellness VRSTA USLUGE- hotel s punom uslugom, ogranienom uslugom(garni hotel), apartmanski hotel VELIINA- mali(do 75 soba),srednji(76-149),veliki(150299),vrlo veliki(300-499),mega(preko 500)
1

7.

CIJENA/KVALITETA- luksuzni, visokokvalitetni, srednje cijene, srednje-nie cijene, niske cijene RAZDOBLJE POSLOVANJA- sezonski, cjelogodinji VLASNITVO- dravni, institucionalni, privatni ( a s obzirom na nain upravljanja: menadment ugovor, franizni ugovor i ugovor o iznajmljivanju) OSTALE VRSTE- boutique hoteli i hoteli za produeni boravak RAZLIKA EUROPSKOG I AMERIKOG UGOST.: EUROPSKO: poinje u gradovima kroz gostionice, taverne i svratita; putuje se zbog religioznih razloga (Rim-Vatikan; Grka- Delfi i Olimpija); razvija se kroz restorane- poetak obiljeio Boulander 1765. u Francuskoj koji je otvorio prvi restoran; do 1875 nije bilo uobiajeno da ene blaguju u restoranima; u 20.st. pokuava se kopirati ameriki koncept grand palace AMERIKO: poinje izvan gradova gradnjom grand hotela; uvijek je bila ugledna profesija; hoteli su bili centar dogaanja kako za putnike tako i za lokalno stanovnitvo; multinacionalno stanovnitvo donosi raznolikost u restoranima; nastaje nekoliko jedinstvenih koncepcija GRAND HOTELI, MOTELI, FRANIZE I RESTORANSKI LANCI, 19st- veina lokal. Stan. ivi u hotelima i pansionima, grand hoteli mogli su se nai samo u SAD-u, prvi hotel- 1829- The Tremont hotel, Boston; 20st.samo 2 amer. Kompanije posluju izvan SAD-a a to su internacional i hilton

8.

9.

HOTELIJERI KOJI SU PROMIJENILI POVIJEST: Albermale hotel u Londonu 1875- doputeno blagovanje enama u javnosti; 1829- The Tramont hotel Boston-prvi grand hotel; 1908- Buffalo Statler je pruao usluge poslovnim putnicima; 1876- Fred Harvey osnovao prvi amer hotelsko-restoranski lanac i hotelske kompanije Intercontinental i Hilton koje prve posluju izvan granica SAD-a. KATEGORIZACIJA- grupiranje ugostiteljskih objekata priblino istih kvaliteta na temelju unaprijed utvrenih uvjeta u
2

Pravilniku o razvrstavanju, minimalnim uvjetima i kategorizaciji ugostiteljskih objekata. U RH se kategorizacija vri kroz *. 10. DEPADANSA- gra. Objekt koji nije povezan sa hotelom i ima samo sobe; APARTHOTELI- hoteli s apartmanima a ne sa sobama; GARNI HOTEL- prua usluge noenja i samo doruka; IH&RA- meunarodna udruga hotelijera i restoratera, protivi se unificiranoj kategorizaciji smatrajui da svaka zemlja ima svoje specifinosti i razliitosti koje se odraavaju i u razliitim vrijednostima prema kojima se vri kategorizacija. 11. SEZONALNOST HRVAT TURIZMA- turistika infrastruktura(popratni sadraji kojima se privlai turiste u destinaciju kao to je zabavni park i drugi atraktivni sadraji) izvan hrvatskih hotela gotovo da i ne postoji, pa osim hotela, mora i sunca hrvatska ne nudi vie pa svoj turizam bazira na sezonalnosti to potvruje i statistika: udio u ukup godi noenjima 2010-87% odnosi se na 6,7,8 i 9mj a 7 i 8mj iznose 64% pa tako u iskoritenosti kapaciteta hoteli imaju 36%, turis naselja 30%, kampovi 17% i privatni smjetaj 14%. Na sezonalnost utjee i to to u RH ima vie individualnih gostiju koji biraju privatan smjetaj nego organiziranih dolazaka koji biraju hotelski smjetaj ili turistika naselja i kampove, jer hoteli u ukupnom sjetajnom kapacitetu zauzimaju tek 13%(610), privatni 47% i kampovi 24%. 12. INVESTICIJE U HRV TURIZMU- 1998-2000 zapoinje investicijski ciklus u turizam rh, prve investicije u istarskim hotelskim poduzeima; intenzivira se od 2001g, 2009-2011 smanjuju se inv zbog ekon krize; investiralo se preteno u postojee objekte tj rekonstrukciju i obnovu gdje se izdvajalo za sobe hotela sa 5*(42000), 4*(29000) i 3*(32000), dok je vrlo mali broj novih hotela izgraen i to veinom mali i obiteljski hoteli ije su sobe 5*(209000) i 4*(155000) 13. STATISTIKA- br hotela 610; kapacitet leaja u hotelima 104 000 a ukupan oko 900 000; ostvareni broj noenja 2010-56 miljuna; 18% turizam nosi u GDP-u rh;cijena sobe je oko 69, a prihod po noenju je oko 123; 90% turista je inozemno a 10% domai; hoteli sa 5* imaju 36% iskoritenost leajeva a sa 4* 37%; RH ima 10% PDV na hotelski smjetaj.
3

14. EMITIVNA

TRITA ZA RH- Njemaka(22,6%), Slovenija(11,8%), Italija(9,2%), Austrija(8,8%), eka(8,2) 15. DOMAI HOTELSKI LANCI: Valamar, Maistra, Blue sun, Jadranski luksuzni hoteli; STRANI HOTELSKI LANCI U RH: Sol/Melia hotels, Starwood, Hilton, Rixos, Falkensteiner hotelsstranih hotela ima 17% od ukupnih hotelskih smjetaja u rh 16. HOTELSKA MENADMENT KOMPANIJA JE kompanija koju je vlasnik hotela unajmio da profesionalno upravlja hotelom za raun vlasnika, a s njom vlasnik hotela sklapa UGOVOR O UPRAVLJANJU HOTELOM (MENADMENT UGOVOR) temeljem kojeg joj povjerava upravljanje hotelom. 17. PORED UGOVORA O FRANIZI KOJI JE JO VAAN UGOVOR U HOTELIJERSTVU- ugovor o upravljanu hotelom ili menadment ugovor 18. VRSTE UGOVORA KOJE VLASNIK HOTELA MOE SKLOPITI S HOTELSKIM KOMPANIJAM SU: ugovor o upravljanju hotelom, ugovor o franizi(u razvijenim zemljam daje se do 10god a u zemljama u razvoju do 20 i vie god) i ugovor o iznajmljivaju hotela. 19. VRSTE NAKNADA KOG UGOVORA O UPRAVLJANJU: osnovna menadment naknada- obraunava se u % (1,5-3) na ostvareni ukupni prihod hotela; stimulativna- obraunava se u %(7-10) na ostvarenu bruto operativnu dobit hotela; naknada za marketing-obraunava se u %(1-3) na ostvareni ukupni prihod ili prihod smjetaja; rezervacijska-obraunava se u %(1) na ostvareni prihod soba. 20. KOD MENADMENT UGOVORA ZA VLASNIKA: Prednosti: relativno brza i jednostavna akvizicija znanja i strunosti; ne bavi se operativnim upravljanjem hotela; trenutna prepoznatljivost brenda; djelotvorno upravljanje kvalitetom Nedostaci: gubitak kontrole nad poslovanjem; obveza pokrivanja svih tekuih rashoda; dugoroan i teko raskidiv ugovor o upravljanju; oteana prodaja imovine; plaanje naknada za upravljanje menadment komapaniji; poslovni rizik-mogunost da menadment kompanije favorizira hotele koji su u njenom vlasnitvu 21. ZA MENADMENT KOMPANIJU:
4

Prednosti: jeftin i brz rast; poslovanje uz nizak rizik; kritina masa; kontrola kvalitete; poslovanje bez trokova amortizacije. Nedostaci: nemogunost ostvarivanja rezidualnih koristi od vlastite imovine; minimalni utjecaj na odluke o imovini; ovisnost o financijskoj sposobnosti vlasnika 22. UGOVOR O FRANIZI je ugovor izmeu hotelskog lanca i vlasnika hotela kojim hotelski lanac omoguava vlasniku koritenje imena i identiteta lanca(hotelskog brenda), te odreenih usluga kao standardnih poslovnih procedura, tehniko-tehnolokih standarda te centralnog rezervacijskog sustava. Davatelj franize nema vlasnikog ni financijskog interesa u hotelu. 23. VRSTE NAKNADA KOD UGOVORA O FRANIZI: ulazna naknada, mjesena naknada, naknada za oglaavanje, naknada za obuavanje. 24. KOD FRANIZE ZA VL HOTELA( FRANIZANT): Prednosti: trenutna prepoznatljivost i skraivanje razdoblja uhodavanja; privlaenje odreenih trinih segmenata; pristup provjerenim metodama poslovanja Nedostaci: trokovi vezani za pogrean odabir franize; nepostojanje bilo kakvih garancija za uspjeh; nepostojanje ogranienja za davanje istih franiza na istom tritu drugim korisnicima(u RH vrijedi zabrana prvih 6god za davanje franize na istom tritu drugim korisnicima); obveza prihvaanja razliitih standarda hotelske franize; nemogunost kontrole nad kvalitetom i imidom hotelske franize. 25. ZA DAVATELJA FRANIZE( FRANIZER): Prednosti: mogunost jeftinog i brzog rasta; profitabilan izvor prihoda; poveanje prepoznatljivosti marke/brenda Nedostaci: nemogunost kontrole hotelskog poslovanja; nemogunost kontrole kvalitete usluga; nemogunost kontrole cjenovne politike hotela 26. KONTROLING JE suvremen koncept upravljanja; funkcija i podsustav menadmenta kojim se pridonosi efikasnosti i efektivnosti u radu menadmenta; podrka menadmentu u procesu odluivanja; upravljaka kontrola: koordinacija planiranja i informiranja; analiza i kontrola svih resursa, usmjerena na
5

efikasno ostvarivanje ciljeva; dio upravljakog procesa; upravljanje poslovnim rezultatom. 27. POTREBA ZA KONTROLINGOM SE JAVLJA posljednja dva do tri desetljea jaanje potrebe za kontrolingom: brzo promjenjivo okruenje, znaajne promjene: eksterne i interne (prilagoavanje poduzea okruenju); potrebna suradnja menadera i kontrolera 28. FUNKCIJE KONTROLINGA SU: planiranje, izvjetavanje, analiza, statistika i savjetovanje 29. OPERATIVNI CIKLUS KONTROLINGA: 1-planiranje, 2prikupljanje podataka, 3- analiza i kontrola, 4- odluivanje 30. RAZINE ORGANIZACIJE U HOTELU:
PODUZEE- UPRAVA

HOTEL- DIREKTOR HOTELA

ODJEL- EF ODJELA- SREDNJI MENADMENT MJESTO TROKA- VODITELJ MJESTA TROKA

I ZADACI KONTROLINGA: Planiranje poslovnog rezultata Utvrivanje i unapreenje standarda Sustav praenja i obrauna ostvarenja poslovnih rezultata i uspjenosti poslovanja Informiranje/izvjetavanje o poslovnim rezultatima Utvrivanje odstupanja od plana ili standarda, analiza uzroka odstupanja te prijedlog korektivnih mjera Nadzor nad realizacijom korektivnih odluka Analiza ostvarenja poslovnih rezultata Analiza faktora koji su utjecali na ostvarenje poslovnih rezultata
6

31. POSLOVI

 Analiza sadanjeg stanja resursa i uvjeta privreivanja kao osnova za planiranje buduih rezultata 32. KLJUNI POKAZATELJI USPJENOSTI POSLOVANJA: Godinja zauzetost smjetajnih jedinica: (god.broj prodanih smjet.jedinica x 100)/ (broj smjetajnih jedinica u hotelu x 365) Prosjena ostvarena cijena smjetajne jedinice: (god prihod smjetaja)/ (god broj prodanih smjetajnih jedinica u hotelu) Godinji prihod smjetaja po raspoloivoj smjetajnoj jedinici: (god prihod smjetaja)/ (broj smjetajnih jedinica u hotelu) Dnevni prihod smjetaja po raspoloivoj smje jedinici: (prosjena ostvarena cijena smjetajne jedinice) x (god zauzetost smjetajne jedinice) Udio bruto operativne dobiti(GOP) u ukup prihodu hotela: (ukupna bruto operativna dobit hotela)/ (ukupni god prihod hotela) 31. USALI JE meunarodni jednoobrazni upravljaki sustav izvjetavanja u hotelskoj industriji TEMELJ ZA EFIKASNO UPRAVLJANJE POSLOVNIM REZULTATOM; omoguuje izravnu usporedbu hotelske uspjenosti u cijelom svijetu 33. KATEGORIJE TROKOVA PREMA USALI : Odjelni trokovi: Trokovi prodaje,trokovi plaa i povezani trokovi,direktni odjelni trokovi Nerasporeeni trokovi: Administracija,marketing,odravanje, energija Fiksni trokovi: Menadment naknada,komunalne i dr. naknade, najamnine i osiguranje,kamate i financijski rashodi,amortizacija 32. Kroz hotelsko poslovanje, po mom miljenju, vrijednost hotela bolje se odreuje kroz dobit hotela zato jer je dobit pokazatelj uspjeha poslovanja jer prikazuje istu zaradu tj od ostvarenih prihoda hotela oduzeti su svi trokovi poslovanja hotela na godinjoj razini.