. . . ...

"
lAt W@(GHEI1 .
. . ID@
."
ITa IT cJJIE . -llm
,
KAZALO
Predgovor.
JU GRAOSt<A BIl';Uu;
t< "I E <; . ' A
1?t)2,
Narodni u vasem domu
Nekoliko
Opekline .
Rane ..
Upala ociju
Hunjavica.
Upala organa
Promuklost . . .
Ozebline i hladne noge
Umorne noge
Krvarenje i hemofilija
NMo ala kalcija"
Upala vena " " .
Tegobe u trbuhu
"
P6viseni krvni tlak (hipertenzija) i arterioskleroza
(ovapnjenje arterija)
Sreana slabost " " .
Zgaravica" " " . .
Zelucane grizlice (cir zeluca)
Bolesti jetara" " " "
Dijeta za jetra " " "
Upala zuenog mjehura
Muenina i greevi
Secerna bolest
Tvrda stolica.
Proljev . "
Vitka linija "
Bolovi lica
Glaealo kao pripomoc u lijecenju "
Njega bubrega " " " " "
Zastoj mokrenja
Suzbijanje mokracne kiseline
Lipov drveni ugljcn
Lijecenje reumajicnih bolesti i bolesti zglobova
bez lijekova " . " "
Kukuruzna i prosena kasa
Svrbei i pecenje" " "
Osip i li sajevi (egzem)" "
Cirovi (furunkuli) i gnojni pristevi (bubuljice, akne)
Gnojna upala prsta, panaricij, kukac (panaritium)
Otekline i uboji (nagnjecenja) "
II
13
15
15
15
15
16
16
16
16
17
17
18
18"
18
18
19
19
20
20
20
21
21
21
22
23
23
24
24
24
24
25
25
25
26
26
26
27
27
27
Brsljan i papra t proti v uboda insekata
Ubodi insekata u ustima i grlu .
Morski lu k (Scilla maritima)
Grcevi u dj ece, zvafli rras .
Prevelika spolna nadrailj ivost
Na cilju
Vrucina kao ala rmno zvonce
Bolovi kao alarmno zvonce .
Vaine upute za buduce maj ke i trudnice
Nedostatak kalcij a i kremene ki seline. Pomoc
Opasnosti za vrijeme trudnoce .
Dobre i slabe strane hormonske terapije
Njega dojenceta .
Majcino rnl ijeko
Upala doj ki (mastit is) .
lshrana male djece .
Uspj es na borba proti v krasta u dojencadi
Egzerni u dj cce .
Djecje bolesti
Ospice ili dobrac
Zausnj aci iii mumps
Hripavac (pertussis)
Herterova bolest
Djecja parali za
Savjeti za gripozna obolenj a
Virusna gripa
Mozak .
Mozdani privj esak iii hipofiza (hypophysis)
Osnovni uzroci i borba protiv glavobolj e
Jezik -
Cuvajte svoje oci .
Suzne Zlij ezde
Jednostavna pomoc pri ocnim bolestima
Gnoj na, zarazna upala ociju-i usta
Nos .
U pala vanj skoga slusnog kanala .
Gnojna upal a srednj eg uha .
Upala gornjih celjusnih supljina (sinus
maxil ari s) i nosnih sinusnih supljina
(sinus paranasali s)
Podmukl a angi na .
Hunj avica od sij ena
Borba protiv bijelog pranja (flus, bijeli cvij et).
Prehlada na prelazu godisnjih doba
28
28
29
29
29
30
31
33
35
37
38
39
40
43
44
45
45
4-7
48
49
51
51
52
53
54
55
56
58
59.
60
61
63
63
64
65
66
67
68
Bolesti prehlade, nedostatak vitamina i kalcija
Cuvajte se posljedica zaraznih bolesli
Posebni zakoni otpornosti .
Pot reba uzimanja prirodnih antibiotika .
Njega zdravlja je najbolja zaslita protiv bolesti disnih organa
Astma (zaduha).
Vafni savjeti za lijecenje plucnih bolesti.
Kalcij .
Nove zada6e kalcija
Tajanstvena krv.
Limra i limrni optok
Zadaea limrnog optoka (sustava) .
Zanimljivosti 0 limn
Njega kapilara .
Zadaea optoka krvi
Vafna uloga arterija
Ovapnjenje arterija, koronarna tromboza i srcani inrarkt .
Preventivne mjere protiv embolije i tromboze.
Ovapnjenje i kalcij kao lijek
Kalcij i stariji Ijudi.
Hrana za bolesnike s povisenim tlakom, ovapnjenjem arterija
i sa starosnim pojavama .
Dijeta rizom protiv povisenoga tlaka
Reguliranje krvnog tlaka prirodnom rizom
Snizeni krvni tlak .
Lijecenje prosirenih vena.
Upala vena .
Cir potkoljenice iii otvorene noge (ulcus cruris)
Poremecaji u optoku krvi
Hemeroidi (zlatna iila)
Neumorno srce .
Lycopus europaeus - lijek protiv lupanja srca
Suvremeni otrovi za srce .
Painja, srcani inrarkt!.
Sportsko srce ...
Caj od orahovih pregradaka
Lijecenje angine pektoris.
Bolesni - bez bolesti .
Vidljiva i nevidljiva gusa.
GuSa i jodirana sol
Lijeeenje guse poslije operacije
Menstrualne smetnje .
Klimakterij i navala krvi u glavu .
Bubrezi
73
74
75
76
79
81
83
84
87
87
88
89
90
92
92
94
96
97
98
100
101
105
105
106
107
III
111
112
113
114
116
117
118
120
121
121
123
124
125
128
128
129
129
Bubrdna kolika
Lijeecn'c rubiasanom .
Mokracni mjehur .
Mokrcnje u krevet .
Bolesti prostate. .
Upala testisa iii muda (orchitis)
Egzemi (ekcemi) - li sajevi. .
Kako da sprijeci mo sklonost prcma li sajevima (egzcmima)
Vaina pravila prchranc .
Koprivnjaca iii urtikarija.
Nevidljivi pomagaCi pri upali zivaca .
Sto je alergija
Brzo lijecenje osipa oko pasa (herpes zoster)
Zao simpatiirus. . .
Nova gledista u lij ecenju padavicc (epilepsije).
Tragedija nasljcdnih sklonosti
Lijecenje dusevnih bolesti
Kako da se rijesimo mrsavosti i debljine?
Opasna i dobra sredstva protiv debljine.
NeSkodljivo mrsavljenje
leludac
lelucane tegobe .
tir (grizlica) zeluca
Lijecenje
Da Ii je proljev skodljiv? .
Rad zlijezda slinovnica
Zanemarena probava .
Kronicni za t vor stolice
Da Ii skrobna hrana uzrokuje zatvor?
Juha protiv lijenih crijeva
Biljna juha
Crijevni paraziti.
Bolesnicka hrana (dijeta) za secernu bolest (dijabetes) .
M ultipla skleroza ..... .
Upala zglobova iii artritis (arthritis) - giht
Poliartritis (polyarthritis) . . . . .
Stanica tijela . . . . .
Sklonost raku, usprkos zdravom nacinu zivota
Madez - opasnost od raka.
Rak pusaca
Voda ...
Zubi
Parodon toza .
Lijepa kosa - prirodni ukras .
132
133
133
134
135
136
136
139
139
140
141
142
143
144
146
148
149
152
154
154
156
157
158
159
160
160
161
163
164
165
166
166
170
171
173
174
178
181
182
182
183
184
189
189
Voda za kosu i sredstva za porast kose .
Kofa . ..... .
Obzirna njega
Da Ii treba za njegu kofc upotreblj avati ulj a?
Naborana kofa i kofa s velikim porama
Noge - vjerni sluge . .
iz biljnoga svijeta .
Kako nastaje dobar lijek?
Pripremanje biljnih lijekova .
Da Ii su planinske biljke Ijekovitije nego one u dolinama?
Nova istruivanja 0 lopuhu
Divlje voCe . . ..
Mali izbor iz homeopatije .
Nekoliko primjera iz biokemije
Mirisni zacini su Ij ekoviti
Kuhinjska sol kao lijek .
o pojedinim lijekovima i njihovoj upotrebi . Teske posljedice
nedostatka vitamina u proljeee .
Proljetno lijeeenje .
Lijecenja (kure) za ciscenje krvi
Morske trave i proljetni umor .
Ljekovito djelovanje vode .
Ljekovita moe morskih kupki
lzmjenicni oblozi .
Pame kupke u kuci
Ljekovitost sjedeeih kupki
Schlenzina kura (pregrijane kupke)
Kuhneove kupke .
Sjedeta kupka sa cetkanjem
lijeeenje
1I0vaca kao lijek
Biljni oblozi . .
Oblozi od kupusova li sca i drugoga Ij ekovitog bilja .
Mali dokazi 0 oblozima od kupusova li sca
Krumpir kao pomocnik u lij ecenj u
Porijeklo i djelovanje papaina .
Ljekovito djelovanj e mlijeka
Molkosan .. .
Ljekovito djelovanj e ulj a od psenicnih klica
Wbeatforce . .
Posebno Ij ekovito djelovanje meda
Ljekovito djelovanje meda .
Cudesni sok peelinje malice .
Ljekovilo djelovanje kokosje masli i kokosjeg mesa
191
192
195
197
197
198
203
203
205
207
22 1
229
234
239
242
249
250
251
253
254
255
257
258
259
259
261
263
263
264
265
266
267
268
269
270
272
272
275
277
277
278
279
284
Crveni sirup od puZa .
o prehrane .
Prirodna hrana. .
Korisna laka dijeta
OpCi savjeti .
Post. .
Lijeenje deblj anjem
Koliko hrane treba covjeku .
Pri rodna hrana za zivcc
Vit amin A
Mrkva. karotin i biocarotin
Vit amin B.
Vitamin E.
Ukl anj anj e ncdostatka bjelanccvina
Povrce i voce za isti obrok .
o d jelova nju sokova
Prijesni sokovi - Ij ekoviti sokovi .
o mij eSanju sokova
Siabe strane lij ecenja prijesnom hranom
Druge slabosti prijesne prehrane
Voce s bobicama
Ljckovi tost voca s bobicama
Oprez s kostuni cavi m vocem!
Neka pravil a za uzivanj e kostunicava voca
Prsk a n 0 voce
Rabarbara
o seeeru
o vrij ednosti prirodnog scccra .
Prirodne datulj e.
Vrijednost konzerviranog voea.
Nas kruh .
Nepreciscena psenica i druge zit aricc.
Proklijala psenica - jeftino sredstvo za jacanje
Pseni cne k lice
Psenicna moe
Heljda (fagopyrum vulgare).
valj a ZIl ati 0 krumpiru
Miran sudi onik u bolesti .
Danasnj e misljenje 0 mastima i uljima
Vainost uljnih plodova .
Mlijeko i mlij ecni proizvodi .
Jogurl .
Kava
Ki seli kupus .
285
286
286
295
298
299
301
301
302
304
304
305
306
308
309
311
313
315
316
316
319
320
321
321
324
325
326
328
331
331
332
335
336
336
338
338
339
341
343
346
351
354
355
359
Kuharska je vjeStina u pravilnom zaCi nj anju jcla.
Kuhinjska sol
o kvasu .
Razno .
Bez joda nema zivota .
Tclko lucenj e otrova
Oprez, metalne soli!
Otrovanje sredstvima za prskanj e .
Kuhinjsko posudc od bakra
Da Ii rublj e iz umj etne tkanine skodi zdravlju?
Zivotinje kao prenosioci bolesti
Klimatski utjccaji
Sunce daje zivot i ubija .
Opasnost od velike vrucine .
Disanje je i: ivol .
Svjezi zrak
Kisik kao Ijekovili cimbenik
o dj elovanju pusenj a
Zurba - bolesl naseg vremena
Stambeni problemi i bolesti.
Zdravstvena razmisljanja pri gradnji kuce .
.Pitanja zdravlja i zastita prirode
Televizij a i zdravlje
Opustanj e.
Umor ..
Sto je iscrpljenost? .
Prirodni san .
Higijena spavanja
San kao nepogrclivi lijek
Sto pricaju snovi
Pojave slarenja .
Zahvalnost za zivot - lijek .
Ljekovitost glazbe .
Ljekovitost ti si ne .
Raduj se dok si zdrav.
Narodni lij ecnik se oprasta
360
363
364
366
367
369
373
374
376
377
378
379
380
383
384
389
389
390
393
394
395
3 9 ~
399
401
402
405
406
408
410
411
412
414
416
418
41 9
423
PREDGOVOR
Kakvu staroSI moze docekali covjek u danasnje vrijeme? To je jedna
oct osnovnih misli ove opsezne knjige Narodni lijecnik, svicarskoga
narodnog lijecnika Alfreda Vogela. Kako da covjek zivi da bi docekao
slarost cil i zdrav? Dr Vogel misli da bismo, mozda, na to mnogo lakse
odgovorili kad bismo imali prilike promalrati zivot izvan nas samih.
Tada bismo se sigurno zacudili kako covjek uopee moZe izdrZati nepre-
kidne napore koj ima je danas svuda izvrgnut. Kako ee jos dugo covjek
- bez posljedica za svoje zdravlje - moci podnositi teske ljelesne i
dusevne napore koje neumoljivo nameee civilizacij a? Posve je sigurno
da nam oni skracuju zivot i da su kri vi za mnoge bolesti naseg vremena.
To je vee i ocigledno. Motorizacija, koju smo s toliko odusevljenja
prihvatili i u nas, jos je vise ogranicila covjekovo kretanje u prirodi.
Preobilna ee ishrana sa svoje strane pridooijeti oboljenjima suvremenog
covjeka u razvijenim zemljama, a vee se i u zemljama u razvoju pokazuju
zoaci koji upozoravaju na pogresnu ishranu, oa hranu sa previiie mas-
noca, bjelancevina i secera. Pri tom pomislimo jos na sve rdave navike
kao sto su alkohol, duhan, kava i droge ! Sve to nije pogodilo sarno
odrasle vee i djecu; omladina je i inaee posebno opterecena raznovrsnim
teiikocama koje je donio razvoj drustva dvadesetog stoljeca. Dr Vogel
kaZe da se ci ni kao da Ijudi spavaju i ne uvidaj u da svojim rdavim na-
vikama sami sebi kopaju prerani grob.
Takva pitanja postavlja sebi autor u Narodnom lij ecniku. Svoje
poglede ne pokusava zasla-diti i upravo zato ee se, mozda, povrsnom
ci taocu u pocetku cini ti ponesto pesimisticki iii pretjerani. Poslije zrelog
razmislj anja ipak ee mu svatko morati priznati da ima pravo. I sto nudi
dr Vogel kao lijek? Pregrst dragocjenih savjeta i lijekova narodne me-
dicine i Ij ekarstva, koji imaj u mnogo pristaSa u nekim svicarskim kan-
lonima i mjestima.
Kojiga u originalu ima uvod duzi od JO strana, koji nas upoznaje s
nekim najvaznijim metodama i moogim narodnim lij ekovima za razli-
ci te bolesli - od opeklina do probavnih smetnji, upala i bolesti zivaca
- te savjetuje da citalac sve !i lo god moZe pazljivo pregleda i potom .
sam odluCi da Ii mu odgovara iii ne. U prvom slucaju neka knjigu od
sada upotreblj ava, a u drugom neka je odlozi; prirodno Iijecenje i na-
slojanje za prirodnijim zivolom time neee bili prikraeeni, ali ee boles-
niku biti sve teZe pomoci. Vee mi se kao studentu medicine cinilo citanje
tih uvodnih propisa kao izvrsno i napeto sti vo, premda su neke pojave
11
mnogQ jednostavnije objasnjene nego sto ill objaSnjava suvremena Skol-
sb medicina. Dr Vogel sam kaie da je valna zadaea znanstvcne me-
dicine. medu ostalim, i to da Ijekovito djelovanje nekoga lijeka objasni ,
no da s takvim objasnjenjima ima slabo isku tvo buduCi da se ona stalno
mijenjaju. poboljsavaju i usavrsavaju, dok Lij ck djeluje bez obzira
na tumacenje znano ti.
Opsirna poglavlja autor, tu i tamo, zakljucuje nekim pojedinostima
iz vlastitih zapazanj a i razmisljanja. te iznosi metode kojima se medu
evropskim narodima njemacke jezicne sk upine vee tako proslavio da
su ga izabrali za pocasnog doktora Sveueilista u Zlirichu. Citaoci Ce
u tim poglavljima nati mnoge dragocjene savjete koji Ce im biti korisni.
Mislim da ee knjigu Narodni lijeenik zavoljeli eitaoci i u nas kao
sto su je zavolj eli u mnogim evropskim zemljama, pa Cak i na drugim
kontinentima. Knji ga je dozivjela od godine 1952, kada je prvi puta
objavljena, vee 25 izdaoja. te je prevedena na sve evropske jezike. Pri-
premaju se takoder prij evodi na neke azijske i afrieke jezike. Uvjeren
sam da ee mnogima biti kori sni pripravci Ijekovitog bilja, koje Na-
rodni lijecnik preporuea, a posebno savjeti i upute 0 zdravoj prehrani
ziveznim namirnicama koje su, sto je vise moguee, prirodne, negnojene
umj etnim gnojivima, nezaprasene insekticidima, ni na koj i drugi naein
zatrovane.
Vogel je medu pobornicima zanimlji vog pokreta koji se uevrstio
osobito medu Svicarcima, a utire sebi put takoder medu drugim naro-
dima u Evropi, pokreta za nekim povratkom prirodnom zivotu u dva-
desetom stoljeeu. Pokret ima posebne trgovine sa zdravim nami rni-
cama, posebne easopise, pa mi se cini razboritim da se, donekle, i mi
upoznamo s tim nastojanjem i u nas.
Na zalost, naS citalac neee moCi pribaviti sve lijekove koje autor
preporuca, no neka se zbog toga previiie ne zabrinjava, jer ee vee i male
promjene i nastojanja za prirodnim zivotom sigurno svakom eovjeku
koristiti. Nesto slieno tome sto savjetuje knjiga, pribavit Ce citaoci i u
nas, iii ee sami pripremiti . Mozda ee neko skromno bilje koje je Vogelu
tako priraslo k srcu, kao sipak, eesnjak i dr. , iLi neke namirnice, npr.
kiseli kupus, zauzeti eak i u nas casnije mjesto u nasoj, cesto jed no-
licnoj kuhinji .
Prevodilac se trudio da tekst ostane, koliko god je moguee, neokrnjen ;
jedino tamo gdje se pogledi skolske medicine u nas iz osnovnih raz-
loga prilicno razlikuju, posredovali smo i prilagodili tekst. Imali ~ m o
pred ocima neke opasnosti koje bi mogle nastati ako bi bolesnici koji
su tesko bolesni predugo odgadali odlazak lijecniku.
Umirujuea rijce vidara bit ee ugodna citaocu, a ugodni ee mu biti
takoder promi slj eni savjeti koji se ravnaju prema rijecima rimskoga
lijecnika Celsusa, iz I stolj eea n.e. , koji kale: Kada mijenjajuci svoj
zivot moraS birati izmedu dvije krajnosti, izaberi uvijek blazu: postiti
ili se najesti - radije se najedi ; spavati iii biti budan - radije spavaj ;
sjedjeti iii raditi - radije radi!
Prof. dr Miha Likar
12
NARODNI LIJEtNIK U V A ~ E M DOMU
ZaSlo NA RODNI LlJECN1K lreba da bude u vaSem domu i sto on
zapravo eini za vas? NA RODNI LIJECNlK ima jedinslvenu zadacu :
ieli yam pokazati koliko dobrih pomocnika mozete naci u svojoj kut i
i njezinoj okolici . Ako Sle u nevolji, iii vas muCi neka bolest, posegnile
za NA RODNIM LIJECN1KOM. lako yam, moi da, neee u svemu
pomoci, ipak cele s pomocu nj ega lakse svladati neke leskoee sredstvima
sto ih uvij ek imale pri ruei.
Zapravo ne znam gdje je vaS dom. U prekrasnom seoeu, u malom
mjestu, u velegradskom moru kuca, iii moida negdje u samotnoj prirodi,
daleko od susjeda, sela iii mj esta? Moida zivite u dalekim zemljama
gdje se udaljenosti mj ere drugaeije nego u nas, u gusto naseljenim kra-
jevi ma? Mozda je vas dom zabaeena farma, daleko od naseljenih mj eSla ?
Hi , mozda, kao lugar zivi te u usamljenoj sumi? Jeste Ii se kao strastven
planinar morali pred olujom skloniti u samotnu planinarsku kucu ?
Gdje god bili, NARODNI LlJECNIK ee yam pomoci dok ne do-
dele do pravoga lij eenika koji ee vas preuzeti na daljnje lijeeenje. testo
ee biti uspjesna vee prva pomoc. Osobito u akutnim slueajevima konae-
ni uspjeh zavisi upravo od nuznih mjera poduzetih u pocetku.
Mozda se u okrilju svoje kuee osjecate sigurni, i ne pomisljate na to
da netko oboli iii da se dogodi kakva nesreca. U vecini slucajeva je tako
da u miru obavlj ate svoj posao, i cini se da ne postoji nisla sto bi moglo
poremeti ti svakidasnji 10k zivljenj a. Medutim, svaki se cas moze nesto
dogoditi : nezgoda na poslu, epidemija zarazne bolesti, prehlada iii
upala pluca; u takvim slucajevima bit cele srelni ako si budete odmah
mogli sami pomoci.
Tko ee yam u kuci, ili u blizoj okolici, pruziti takvu pouzdanu i teme-
Ijilu pomoc? Da li imale pri ruci vecu iii manju kucnu Ijekarnu zavisi
od toga gdje i ivite. Lijekove imale u kuhinji, predsoblju, konobi, eak
i u blagovaoniei. Takoder cete u svom vrtu naci stOSla korisno. Ako
i ivite u prirodi, livade yam, polja i sume nude pravo obilje lijekova.
Kao gradanin na setnj ama opaiate bistrim ocima i berete ono sto Yam
kasnije moZe koristiti.
Ako yam nije dovolj na pomoe u vlaslitoj kuci, imate medu Ijekovi-
tim travama mnostvo malih prijalelja koji vas mogu zastititi, pomoci
u nezgodama, a u nui di yam kao budni pomocnici priskociti u pomoc.
Kad biste znali za svu pomoe koju skriva priroda po sumama, poljima,
livadama i kl ancima - uzdui potoka i rijeka - NARODNI LlJEC-
NI K bi ubrzo postao VELIKJ LlJECNIK. Zalo yam NARODNI
13
LlJECNTK nudi i savjetuje ono to nam je do sada u vrtu bogate pri-.
rode dostupno.
Otkriva yarn kakva se cudesDa Ij ekarna skriva u vaoj kuci. TzneDadit
cete se kako sasvim jednostavnu hranu, u odredenim prilikama. motete
upolrijebili kao lijek. U kucnu Ijekamu pripadaju: braSno, eeer,
voda, ulje, sol, jaja, svjeti kravlji sir, krumpir, mrkva, kelj, rotkva,
luk, cenjak, hren, perun, kopriva, kiselica, pa Calc i pepeo od drveta.
Zato imajte pri ruci NARODNOG LlJECNlKA da yarn otkrije
neiskoriStene taj De koje se kriju u vaSoj kuci.
Mozda re Yam se svi ovi savjeti i upute u poCetku ciniti pravom zbr-
kom; oni to nere biti kad budete morali odluciti 0 svakom pojedioom
slucaju. Nemogure je sve driati u glavi; zato potraiite u kazaJu ODO
to yam treba, procitajte, a zatim poduzmite oeophodne rnjere.
Na pocetku knjige opisat cerno yam nekoliko pokusnih primjera lije-
renja, da biste s vecim uvjerenjern i povjereojern slijedili savjete NAROD-
NOG LIJECNTKA i u odlucnim trenucima.
14
NEKOLIKO
Oa li ti uistinu rnogu povjerovati? Jesu Ii tvoji primjeti lijecenja toliko
uvjerlj ivi da eu te vee unaprijed rado pitati za savjet? - Svakako,
odgovara Narodni lijecnik, i uvjeti se!
OPEKLINE
Kad se dijete opati vrelorn vodom, pospite opeklinu obicnirn iii rnli-
jecnim u prahu i bol ee biti ublazena. Vrlo dobro pornm i
ulje kantariona (Hyperioum perforatum). Ako se opecete ulj ern, pospite
opeklinu To ee yam biti prva porno'::.
RANE
Ogrebotine iii ranioe koje teSko zacjelj uju mogu se takoder lij eciti na
prilicno jednostavan nacin. Zgusnuta surut ka (Molkosan) izvrsno je
sredstvo za ciseenje rana. Zatim pospemo ranu kalcijevim praSkom i
preko nj ega stavljarno dvije noCi uzastopoe svjeZi kravlji sir. Ako nernarno
sira, zrnje iii rnelcinje u nekuhanom mlijeku, pro-
tisnerno masu kroz stroj za mljevenje mesa, rnetnerno na ranu i zamo-
tamo. Rana se lijepo cisti i zacjeljuje. Na ranu koju smo jos jednom po-
suli kalcijevim praskom (Urticalcin), poslije dva dana stavljarno zgnje-
CeDO lisee kudravoga kelja koji je zdraviji od rnnogih suvrernenih sred-
stava. Kad su potkoljenice plavkastocrne ili bilo kako zbog venskog
zastoja krvi rmno izmijenjene, kad kafu da nema viSe nikakve pomoci,
ne smijemo izgubiti strpljenje i moramo redovito ponavljati i mijenjati
obloge od li sCa kudravoga kelja, Cak tjednima i mjesecima. To vrlo
Cesto pomm i u najtezim slueajevima iii eak dovodi do potpunog izlje-
eenja.
UPALA OCIJU
Oa Ii znate sto ee pomoei ako se kome od vasih prijatelja upale oei jer
se predugo slcijao ili veslao na suncu? Ne, ne znate sto biste ueinili ako
kasnije u noCi peku oei. Najjednostavnije: bjelanjak malo izlupajte,
stavite na ubrus iii gazu i time lagano povezite oei. Zestok bol popusti
i bit eete veseli kad bolesnik zas i, a ujutro ee upala djelornioe iii pot-
puno nestati. Urnjesto bjelanjka mozete upotrijebiti i svjeZi kravlji sir
iii kornadie ptijesne teletine. To su prokusana sredstva s kojirna si, s
obzirom na prikJadne okolnosti, ipak mozete pomoei. Ta ee sredstva
15
korisliti i protiv suncane sljepo6e na vjecnom snijegu. iii na ledenja-
cima visokih plan ina.
HUNJAVICA
Ako imate hunj avicu i curi yam iz nosa, najbolje poma.?e luk (Allium
cepa). Odreiemo kolutic zdravoga svjeieg luka, naglo ga uronimo u
casu vrele vode i odmah izvadimo. Dobivenu lekucinu pijemo gutlja-
jima u toku cijelog dana. To je izvrsno sredstvo protiv proljetne hunja-
vice. Ako na nocni ormaric preko noei stavite popola prerezan hile tako
da udisete njegov miris, hunjavica 6e se znatno smanjiti, a curenje 6e bili
sve slabije. Koriste takoder oblozi od luka, kojima noeu omotamo vrat.
PreporuCa se takoder grgljanje slane vode. Istoj svrsi sluii takoder li-
munov sok ili tablete kalcija (Urticalcin).
UPALA DISNIH ORGANA
Moi da ste skloni prehladama i pati te od cestih upala disnih organa?
Sigumo ima u vrtu ili u blizini jelka, aris, bor ili neki drugi Cetinar. Uvi-
jek imate na raspolaganju pupoljke koji upravo pupaju, otvaraju se iii
su zatvoreni, pripravni za dolazak prolje6a. S vremena na vrijeme sta-
vite u usta novi pupolj ak pa ga polako, temeljito saivacite. Vidjet Cete
da 6e katar za nekoliko dana proci. Na skijanju iii putovanju ne smijete
zaboraviti taj jednostavni lijek. Noeu stavite na vrat u ulju namocenu
krpu i preko nje topli vuneni rubac pa Ce to sW:biti kasalj.
PROMUKLOST
Protiv promuklosti pomaie vrtna oskoruSa (Sorbus aucupatoria). Ako
je nemate u vrtu, mozda ste je vidjeli u susjeda iii u setnji. Ujedno se
osvmite za vrtnom bedrenikom (pimpinella saxifraga), ako se niste vee
Ijeti opskrbili Ijekovitim korijenjem te biljke. Protiv promuklosti iva-
cite plodove oskoruse, suhe 'iIi svjeie, ili korjenci6e bedrenike. Njihov
sok pomijesan sa slinom zadriavajte sto duie u ustima tako da djeluje
na sluznicu zdrijela. Na taj cete se nacin u najkraCem vremenu i vrlo
jednostavno rij eSiti promuklosti. Ne treba istodobno upotrebljavati
obje Ijekovite biljke, jer je vee svaka za sebe djelotvomo sredstvo protiv
promuklosti .
OZEBLINE I HLADNE NOGE
Da li ste svjesni Cemu imate zahvaliti za te neugodne pratioce? Ne6ete
znati za njih ako se budete brinuli da ne dode do zastoja venske krvi u
nogama. Ako vee patite od njih, pomoGi 6e yam izmjenicne kupke. Noge
uronite naj prije u toplu, zatim u Iiladnu vodu. U hlndnoj ih vodi driite
toliko sekundi, koliko ste ih minuta driali u toploj vodi. Ako ste driali
noge u toploj vodi 2- 3' minute, onda ih driile u hladnoj vodi 2.,--3 se-
16
kunde. To ponavljaj te 6-8 puta, a zavrsite hl adnom kupkom. Zatim
noge cvrsto istrljajte rrotir-rucnikom. Tako eete uk loniti smetnje u
optoku krvi.
Danas je manje poznata metoda trcanje po snijegu. Po zimj vjetbatc
na balkonu pokrivenom snijegom. Tapkanje bosim nogama po snijegu
odgovara tapkanju po vodi, sto je preporucao Kneipp. Tapkanje po sni-
j egu je u pocelku kratko i traje prvih dana 10 sekundi, kasnije pola mi-
nute, a na koncu 2- 3 minute. To ne moZe skoditi, no morate paziti da
ustrajete sarno tako dugo dok yam je ugodno, a ne da ozebete. Poslije
te vjezbe podite s neobrisanim nogama odmah u topli krevet. Sutradan
mozete tu vjetbu ponoviti viSe puta. Ako nemate balkona, podite na
snijeg u toplim papucama ili podlozenim drveoim cokulama, a tapkajte
bosim nogama po snijegu - najprikladniji je za to svjeZe napadali snijeg
- zatim noge brizljivo istrljajte rrotir-rucnikom, toplo se obujte i vra-
tite u kueu. Poslije visednevnih vjeZbi bit eete iznenadeni da su ozebline
i srnrzotine oestale.
Ako hoeete da se ozebline ne ponove svake zime, onda \jeti marljivo
kupajte noge u kupkama od timijana (majoina dusica; Thymus serpyllum)
i otpadaka sijeoa (trine). Ocvrs6ujte noge i hodajte bosi !
Lijek protiv ozeblina je takoder limunov sok kojim oamazete noge i
pustite da se oSuSe, a onda premaiite ozebline maslinovim uljem. U sje-
vernim krajevima premazuju ozebline petrolejem, sto nije baS najugod-
nije. U sirarnicama i plaoinama pomafu stalne kupke u to pI oj surutki.
Kisela je surutka bolja oego slatka. To vrijedi i za lijecenje lisajeva.
Trajne kupke u to pI oj surutki upotrebljavamo I j e t ~ dok ih zimi zam-
jeojuju izmjenicne toplo - hladne kupke ili tapkanje po snijegu. Su-
rutka mora imati stalno temperaturu 37
0
C sto postizemo dolijevaju6i
toplu surutku. Preporucljive su takoder kupke u uvarku od trava. Pos-
tije kupke od 30 minuta natremo noge lim uno vim sokom i preko noei
ih oblozimo sa dobro zgnjeeenim liseem kupusa. Taj postupak takoder
utjeee blagotvorno na ozebline.
UMORNE NOGE
Navecer otekle, umorne noge okupamo u uvarku od krumpira iIi bilja,
zatim ih ovijemo slanim oblozima. Sol malo prepnite, stavite jos vIUeu
na ubrus i ojim ovijete noge. Kad to ponovite nekoliko puta, osjetit
eete kako umor iz nogu nestaje. Ako imate na raspolaganju otpatke si-
jena (trine) ili druge biljke, mozete njihovom uvarku dodati jos i soli.
Tim se slaoim biljnim uvarcima takoder rjeSavate umornosti u nogama.
Njima si takoder pomaiete kad vas noge peku. Tjestasto nabrekle noge,
osobito u gleznjevima, mogu biti posljedica srcanog oboljenja (0 tom
govon NARODNI LlJECNIK na drugom mjestu). Morska sol je
djelotvornija od kamene.
KRVARENJE I HEMOFILIJA
Ako Detko od vasih prijatelja precesto krvan iz nosa iii ima cak hemo-
filiju, vaS ee savjet pn upornim krvareDjima, koja se Dikako ne zaustav-
17
Ij aju, biti osobito dragocjen. Uistinu, pitanje ako ne znaOO da je
jedinstveno prirodno sredstvo za zaustavljanje krvarenja svjeze, prijes-
no kokosje (pilece) meso, djelotvomo cak i kOO hemofilije. KOO krva-
renja u prikladnim okolnostima, poma:ze stefa (PotentiUa tormentilla),
o Cern ee NARODNI LIJECNIK govoriti kasnije.
NEDOSTATAK KALCIJA
Katkad morate savjetovati majci sto treba davati djetetu koje ima slabo
razviOO zube iii kostur. Takvoj djeci nedostaje kalcija, sporo napreduju
i neprestano su prehladena. Ako nemaOO na raspolaganju dobar, na-
ravni preparat kalcija, mozete ga sami pripremiti. Koprive (Urtica urens)
rastu svuda, ako ne baS oko kuee iii u vrtu, negdje u blizini svakako.
Kad soo ih u kratkoj setnji naberite sarno mlade koprive. U svakoj
kuhinji irna Ijuski 00 jaja. Uz rijeke iii mora lako je nabaviti Ijuske od
ostriga. Bilo koje 00 tih Ijusaka stucamo zajedno s koprivama i ostavi-
mo susiti na zraku; tako dobijemo svijetlozeleni prasak koji se uzima
dva do tri puta dnevno na vrhu noza. Za nekoliko se mjeseci zubi po-
prave, a poslije nekoliko godina tim jednostavnim lijekom ojacarno
kostur, popravimo tjelesni razvoj i pestane'mo otpomiji protiv prebJada.
Ako necete pripremati domaCi lijek, stoje yam oa raspolagaoju razli citi
gotovi preparati kalcija, opr. urticalcin.
UPAl.A VENA
Prijateljici iii susjedi s upaljenim veoama pomoci cete povojima s alk.o-
holom. Alkoholu morate dodati oekoliko kapi tekucine amike (Arnica
montana), hajducke trave (Achillea rnillefolia), iii kantariona (Hype-
ricum perforaturn). Cim upala popusti, stavljamo obloge 00 ilovace,
a poslije zgnjeceno lisee kupusa. Promjena hrane prilZa dvostruku
korist, jer upala br:ze jenjava. Neka yam hrana bude prvenstveno biljna ;
treba obilato piti vocne sokove. Tko rado mnogo jede, neka smanji
obroke. Tako i prehranom utjecemo na ozdravljenje.
TEGOBE U TRBUHU
Venski je zastoj u trbuhu u :leoa i djevojaka prilicno cest. U tim su slu-
cajevirna takoder korisne kupke. Protiv takvih se smetnji preporucuju
i trajne sjedeee kupke jedanput iii dvaput tjedno. Kupke ne utjecu po-
voljno sarno na porod i potomka vee i na godine kad je :lena u promjeni-
(klirnakteriju). Redovita tjelesna njega, upravo u tim godinama, znatno
smaojuje tegobe.
POVISENI KRVNI TLAK (HIPERTENZIJA) I
ARTERIOSKLEROZA (OVAPNJENJE ARTERIJA)
Ako djed iii baka imaju poviseni krvni tlak i ovapnjenje i il a, moraju
oajprije izmijeniti jelovnik. Umjesto jaja, sira, mahunastih variva i
mesa, neka dode na stol rifa i heljda. Heljdu pripremamo kao i rii u.
18
NaCini pripremanja su loliko razliciti cia usprkos dijeti , sa malo maste,
mozemo pripremiti prilicno brojna i ukusna j ela s malo soli i prirodnim,
neskodljivim, kuhinjskim zelenjelll. Uz jela dodajemo obilno prijcsne
salate priredene s ulj em, limunovim sokom iii surut kom, a oetom.
Moramo izbjegavati sve i skodljive zaeine. Dozvolj eno je uZivanje
malo pirjanoga povrea koje ne nadillla. U proljeee se preporuea salata
i pirjano povree Illiadoga medvedeg luka (srij emuZ; Allium ursinum).
Njemu je srodan Cesnjak, poznato sredstvo protiv tl aka i
ovapnjenja arterija. lzvrsni su lijekovi takoder imela (Viscum album),
glog (Crataegus oxyacantha) i arnika (Arnica montana) ; ocjenjivanj e
njihova dj elovanja pripada poglavlju 0 ljekovitom bilju. Korisno
je takoder i vino od medvedeg luka ako smo ga u proljeee dovoljno na-
brali i pripremili ga kao neki liker. Tko bude slij edio te upute, sigurno
ce uspj eti .
SRtANA SLABOST
Pri sreanim tegobama nosite uvijek sa sobom rozine (cvebe) i za vrij eme
rada ih polako zvaeite. Srcani misi6 bit ee yam za to zahvalan. Za sree
je takoder dobro zvakati nataste vrske ruzmarina.
Protiv trajnih srcanih bolova pomaZe eaj od orahovih pregrada u plodu,
ako se, dakako, ne radi zbilja 0 pravoj srcanoj bolesti. Te orahove pre-
grade stavimo da vriju nekoliko minuta, zatim lonei6 maknemo sa sted-
njaka, poklopimo i pustimo stajati 10 minuta ; onda proeijedimo i pije-
mo. Caj brzo umiruje i, ako se redovito uzima, za kratko vrijeme bolovi
potpuno prestanu.
Teska se srcana oboljenja, naravno, ne daju ukloniti s tako jedno-
stavnim sredstvima za ublaiavanj e. Razumije se da su takoder za takve
sl ucajeve na raspolaganju i druga prirodna sredstva i mogucnosti, 0
Kojima treba posebno govoriti.
ZGARAVICA
Protiv zgaravice koja se ispoljava zestokim bolovima u zelueu, kiselim,
povremenim podrigivanjem, imamo na raspolaganju jednostavna sred-
stva ako ki selina_izlazi bas i na ust a. svakidasnji prijatelj krumpir
moZe nas izlijeciti. Prijesan krumpir naribamo i iscijedimo. lscijedeni
sok razrijedimo sa dva do tli puta vecom kolicinom tople vode. Ujutro
nataste, u podne prije objeda i naveeer prije spavanja pripremite krum-
pirov sok i svjez popijete. Odstajao sok ne smijete upotrijebiti. Ako
zgaravica ne prode potpuno, uzmite poslije jela jednu zlieicu drvenog
pepela u easi tople vode. To moZe imati zeljeni uspjeh. Pepeo prelijemo
toplom vodom i popijemo sve zajedno. Ako nemamo drvenog pepela,
smrvimo obican drveni ugtjen, a najbolji je od lipova drveta; prah po-
s toplom vodom, zobenim pahuljicama, iii bilo kojim jelom
od zita. Tako pripremljen lijek lako pojedemo, a kiselinu neutralizira-
mo. Ako nam se pepeo preiijemo ga vrueom vodom i ostavimo ga
neko vrijeme stajati; zatim ga procijedimo kroz gazu iii vatu. Bez tesko-
19
Ca popijemo dobi venu luzinu koja takoder neutralizira kiselinu. Suvisnu
ki seJinu neulralizira i glina pomij esana s malo vode. Ako to ne pomaze,
zgaravica popusta ubrzo poslije nekoliko gUl ljaja prijesnoga mlijeka.
Pomafu takoder prijesne zobene pahulj ice koje moramo dobro saZva-
kati i pomijesati ih sa slinom prije nego sto ih progulamo. Zobene su
pahuljice svakako ugodnije od luzine. Ako hoeemo zelucane sokove
temeljitije dovesti u red, moramo jesti blagu hranu, upolrebljavati malo
soli i ostrih zacina te izbjegavati secer i slatkise. lzvrsno po maZe caj od
bajducke trave (Achi ll ea D1iJlefolia) iLi ekstrakt razlicka (Centaurea
cyan us).
Ako sve to nisla ne pomaZe, onda zgaravica naslaje, vjeroj atno, od
obolj enja zucnog mjehura, iLi su joj uzrok crij evne gliste. U tim sluea-
jevima lreba odstraniti osnovnu bolest koja je uzrok zgara vici.
ZELUCANE GRIZLlCE (CIR ZELUCA)
Protiv <:ira zeluca mozemo uzivati sok od krumpira ili kupusa duze
vremena i to s boljirn uspjehom od bilo kojega patentiranog lijeka. Pri-
jesni krumpirov sok uzimamo triput dnevno prije jela ; iscijedimo ga iz
maloga, nari banog krumpira. Prijesni sok kupusa uzimamo triput dnev-
no po pola decilitra, prije iii poslije jela, obicno s j uhom. Ako istodobno
uzimamo jos drveni pepeo iii ugljen (vidi ZGARA VICA!)"j driimo
propisanu dij etu, mozemo ocekivati ozdravlj enj e. Prijesne sokove do-
dajemo vee gotovoj juhi. Buduei da je eiI zeluca cesto posljedica srdzbe
iii brige, neCe biti suvisno da bolesni k 0 tome razmisli.
BOLESTI JETARA
Ako yam se gade slatke stvari ili yam ne mirisu jela pecena na masli ,
vjerojatno nije s vasirn jetrima nesto u redu, pa budite oprezni. Povrtnica
(rotkva; Raphanus sativus) u maloj kolicini k o r i s t ~ a u veeoj skodi.
Dnevno smijete popiti naj vise zli cicu rotkvina soka.
Protiv jetrenih tegoba pomaZe lakoder prijesan sok od mrkve. Tko
neCe pripremati sok, more ga nadomj estiti naribanom mrkvom. Protiv
tcSkih jetrenih poremeeaja pomaZe ako se dan-dva drn dijela mrkvom.
Njeno se dj elovanje more potkrijepiti salatom od vodopije (cikorija,
Cychorium inlybus), maslacka (Taraxacum officinale), ili drugih gorkih
biljki.
Preslanite jesti masnoee, na masti pecena jela, slatkise, eak i voCe i -
voene sokove. Ubrzo Ce se jetra smiriti i prestati povraeanje zuci.
DIJET A ZA JETRA
Upute za lu dijetu:
Uj ul ro: casa soka od mrkve, komadie PQprzena kruha iLi kriska prepe-
cenca (dvopeka) s nesto maslaca, kvasnog ekstrakla i psenicnih klica.
20
U podne: julla od zelenj a, riw ili krumpir kuban u Ijusei, prijesna sa.
lala od vodopije (Cyehorium intybus), prijesne mrkve, iii kakva
druga svjeZe ubrana prijesna gorka salata. Pirjano povree obogacuje
podnevni obrok. Na masti pecene poslastice i slatkisi ne donose se na
stol.
l elovnik mozemo pripremati ovako:
I. dan: kuhana ri Za, pirjani kopar, razne salate ;
2. dan: kuhani oguljeni krumpir, uz to malo svjezega kravljeg sira,
malo maslaea i razne salate;
3. dan : juha od zelenja, sendvici spravlj eni od cmog kruha, krulla od
grubog brasna (grahama) iii dvopeka ; premaiemo ih sa malo
maslaca iii istisnutog (pasiranog) voea, oblozimo lukom,
njakom i kriskama rajciee ; zatim razne salate. Malo kasnije
Kneippova kava (kava od zita) sa neSto mlijeka, ali bez secera.
Navccer, juha od zobi, jeema iii rize, malo pirjanoga povrea, razlicite
salate, zacinjene limunom ili kiselim mlijekom, nikako oetom. Naizmjen
ce posluzujemo sendvicima i salatom, a zatim kavom od zita i mlijekom.
Dok traju jetrene smetnje, voCe potpuno izostavljamo.
UPALA ZUCNOG MJEHURA
Pri upali zuenoga mjehura godi ako na najbolnije mjesto stavljamo hlad
ne mlijecne obloge koje po potrebi mijenjamo svaki sat, dok ne dode
lijecnik koji Ce odluciti daljnju terapiju. U Wadnome mlijeku namoc.imo
komad platna i stavimo ga na bolno mjesto. Kad se oblog ugrije, izgubi
blagotvorno djelovanje pa ga zamijenimo novim. Kod lakog oboljenja
Uljeeu mJijecni oblozi umirujuce, pa upala za nekoliko sati popusti.
laka upala zahtijeva Qosta strpljenja i briZne njege.
MUCNINA I GRCEVI
Ako ste se prenajeli ili takvo, pa yam zavija u trbuhu, pri cemu
otkazuje gusteraea (pankreas), pomaie duie tusiranje trbuba toplom
vodom. Trbub tusiramo 10-15 minula dok kow ne postane zivo erve
na. Potom stavimo na trbuh obloge od grubo nasjeekanog luka. Umjesto
tuSa dobri su takoder vru6i, vlaini oblozi, a umjesto luka zgnjeceno lis
Ce kupusa. Vrenje u trbuhu prestaje, grcevi popuste i uskoro Cete se smi
riLi. Hranu treba svaki put dobro saivakati i dobro izmijesati slinom.
Ako navedeni savjeti ne pomognu, pozovite lijecnika jer se moZe raditi
o skrivenom prodoru zeluca (perforacija ulkusa), zucnoj koliki, ili 0
upali slijepog erijeva.
BOLEST
Ako imate u mokraci secera iii aeetona, ako otocici (Insula Langerhansi)
ne rade kako treba, tusiranja trbuha vrucom vodom dva do
tri pula na dan poticu na rad. (Vidi: MU(;NTNA I GRCEVI).
21
Godisnji odmor provedite u blizini sirarnia: gdje moiete svaki dan
nabavili barem pola litre surutke. Svaki dan mOZete popiti litru i vise
surutke - koliko ste iedni. Ako zed popusti, mozete smaDjiti dnevnu
kolicinu surutke. Hranite se prvenstveno prijesDim povrcem. Osim sa-
late i sendviea oct grabamovih krusciea jedi le dosta luka koji moiete
zaCiniti uljem. Izvrsne su takoder gorke salate: endi vij a, vodopija (ci-
korija, radic), maslacak i druge. Takoder salata iii caj oct djeteline, zalim
eaj od orahova lisca, Ijusaka graba, iii lisea borovDi ca pomijesaDo sve
u jednakim dijelovima, dobro dode pri lijecenju. Svi Ce yam savjeti ko-
ristiti .
Ne zaboravite Da hodaDje i trcaDje uz duboko disanje, sto pospje1i uj e
izmjeDu Ivari (melabolizam). Osim toga pripazite kako jedete. Lakomo
uiivanje i gutanje neproivakane hraDe je skodljivo. K jelu pristupaj te
opu1iteni i mimi. l edite pol ako, hranu dobro saZvacite, ne jedite previse
jer se manje hrane bolje iskoristava. Kad zakaie gusteraea osobito je
vaino kol iko hrane probavite, a De koliko pojedete. Ako se budete drZali
savjeta, vas Ce lijeonik biti zadovoljan kad yam poslije nekoliko mjeseci
bude pregledao mokracu i krv.
TVRDA STOLICA
Protiv Ivrde stolia: cesto pomafu suhe sljive koje uzmemo ujutro nataste
i navecer prije spavanja. Sljive prije upotrebe stavimo u mlaku vodu da
omeksaju. Mnogima pomaiu koprive kuhaDe u mlijeku. Naj bolje su
ml ade, proljetne koprive. Po pravilu tu smjesu pijemo ujutro, nataste.
l stodobno su koprive i sredstvo protiv povraeanja zuCi zbog rnigrene.
Ta jedDostavna metoda se vee mnogo puta pokazala djelotvornom. I
prijesna salata oct kopriva izvrsno je sredstvo koje u isto vrijeme po-
vOljDO utjece na krv.
Protiv tvrde stolia: djeluje takoder i calia tople vode koju treba uzeti
ujutro, nataste. Ako to De pomaie, uzmite nekoliko kriski suhih smo-
kava, u obliJeu tijesta. Za pripremu tijesta od smokava Duzno je : 100 gra-
rna smokava, 100 grama rozi na (cveba) 20 grama li sCa od sene, po mo-
gucnosti u prahu, 20--50 grama lanenoga sjemena koje valja samljeti
u mliDCU za kavu. Tu masu protisnemo kroz stroj za mljevenje mesa ,
dobro promijesamo i napravimo tijesto oct kojega po potrebi rei emo
kriske.
Lijenim crijevima koristi takoder posebno pripravljeDa juha. Pijemo
je ujutro s dvopekom iii kruhom od gruboga braSDa. Priprema : ujutro
skuhamo juhu cd mljevena, Cistoga psenicnog grlza (krupice), kojemu
dodamo narezaDU malu glavicu luka i zgnjeceDo cesno cesnjaka. U sku-
haDu juhu dodamo sitno Dasjeckanog persuna i zlicu maslinova ulja.
Taj jednostavni dorucak je vee mnoge rijesio tvrde stolice. U tvrdokor-
nim slucajevima dodamo juhi jos laneno sjeme iii sjeme trpuca (bokvica ;
Psylium); prije upotrebe sjeme sameljemo. Protiv osobito tvrdokorne
stolice dat cerno kasnije recept za odredeDu biljDU juhu.
22
Tvrdu stoli cu mozemo takodcr izbjeCi ako promijenimo prchranu.
Hrana ne smije izazivati zatvor. Pri kratkotraj nim zatvorima, poslij e
koj ih naizrnjence slijede proljevi, uvijek postoji sumnja na tumor de-
belog crijeva.
Ako je tvrda stolice psihickog porijekla, posljedica nervoze, zama-
ranja iIi uzrujavanja, moramo se prije svega pobrinuti za rav-
notezu, dobar san i opustanje, a oni koji mnogo sjcde za viSe razgi-
bavanj a.
PROLJEV
Ako dijete ima prolj ev, dajte mu naribane jabuke. Prolj ev zaustavlja
takoder i sali ca zobene sluzi. Odrasloj dj eci daj emo jednostavno prijes-
na zobena zrnca. Zrnca se moraju dobro izgristi i pomijesati sa slinom.
Istovremeno mora se neko vrijeme postiti. Protiv proljeva izvrsno po-
maZe stefa (Potentilla erecta); po obradi je ubrajaju u Ij ekovito bilje.
Ozbiljan proljev pocnemo lijeciti )>cajnom pauzom. Prema tezini
proljeva i starosti dj eteta dajemo samo caj svakih 6, 12 iii 24 sata. Pre-
porucaju se ovi cajevi : caj oct kore breze sa srebrnastim li scem, eaj od
borovnica, kadulje, islandske mahovine i steze. Preporuea se davati i
aktivni zivotinjski ugljen (carbo animalis) iIi ugljen oct kaye (Biocarbo-
san) koji veZe otrove zbog kojib je doslo do proljeva. Slicno djeluje bijela
glina. Olrovi mogu sa hranom dospjeti u crijevo i odmah uzrokovati
proljev, iIi pak nastaju u crij evu zbog trulj enja i vrenja i tako indirektno
ostecuju crijevo. Kad neLko dobije proljev, uvijek je dobro upotrijebiti
vrIo djelotvoran ugljen oct kaye.
VITKA LlNIJA
Ako ste izgubili vitku liniju, nemojte zapoceti s unistavajucom dijetom
za mrsavljenje. Nemojte jesti dnevno 5-{j lim una, jer mozete lako oste-
titi jetru. Prikladna dijeta za mrsavljenje je mnogo razumnija. [zbjega-
vajte jela u kojima ima skroba. Ako smatrate da ne mozete biti bez mesa,
zadovoljite se malom kolicinom teletine. Izaberite prije svega salate,
3-5 razlicitih vrsta za svaki obrok; nije suvisno ni pirjano povrce:
poriluk, kopar, vodopija (radic), celer, obicna salata i blitva. Ujutro i
uveeer mozete jesti takoder voce.
Dobro je uvesti dane kad cete piti razne sokove, npr. sok oct mrkve.
Ujesen tete piti slatki sok oct grozda (most).
Kad drZite dijetu za mrsavljenje, morate neprestano bdjeti nad svojim
zdravljem. Zenama se preporucaju sjedete kupke u vodi s morskom soli
i dodatkom biljki koje pospjcluju optok krvi (Santamare). Takoder i
za kuhanje upotrebljavajte morsku sol (Herbamare). Kemijske tvari iz
morske soli podstieu izmjenu tvari u tijelu (metabolizam) i zbog toga
tete biti laksi za koji gram. Ako istodobno jedete morske alge, uspjeb
je siguran.
23
BOLOVI LlCA
U predjelu lica pojavljuju sc katkad nesnosni grceviti bolovi. Uzrok se
nalazi u zivcima li ca. Najbolje sredstvo proti v tib bolova su vruCa tu ira-
nja obraza, iii vlazni, topli oblozi.
U tezim slucajevima naeini mo' obloge od vlainih, vrueih biljnih vre-
eica. Morate ib vi Se pUla promijeniti, jer moraju bili toliko vruCi koli ko
se moZe podnositi . Katkada ih treba mijenjati svakih pola sata sve dok
bol ne popusli. Ako je uzrok bol ova gnoj na upal a zuba, upala nosnih
sinusa, iii zelena oena mrena, posve je razumlji vo da la jednostavna
sredstva ne pomazu.
GLACALO KAO PRIPOMOC U LIJECENJU
Glacalo nam moze pomoei u ovim sluCajevima:
Pri zivcanim i reumati cnirn bolovima te bolovima koje izaziva prehlada .
Bol na mjesta nat aremo uljem kantari ona (Hypericom perforatum),
iii pak na njih stavi mo tkaninu natopljenu tim ulj em. Mozemo upotri-
jebiti i neko drugo ulje. Preko natrtoga mjesta, iii nauljene krpe stavimo
suhu krpu, te bolno mjesto glacamo. Svuda gdje ima dosla misiea, na
ramenima, rukama i nogama, to se dade lijepo uciniti. Pod djelovanjem
vrueine ulje se razrijedi, prodire u pore i ublazuje bol ili je potpuno uklo-
ni . Moramo paziti da glacalo ne bude prevru<':e i da bolesnik moZe pod-
nositi to glacanj e.
NJEGA BUBREGA
Ako bolujete od bubreznib bolesti, stavljajte uvijek u juhu malo svjeze-
ga, nasjeckanog persuna. Persunom mozete takoder posipati send vice
tako da sto ces<':e jedete to zelenje koje podstiee rad bubrega. Na rad
bubrega djeluje i oblog od luka, koji se stavlja u predjel bubrega. lela
moraj u biti neslana, iii ma lo soljena, a meso brisite iz jelovnika. lzbje-
gavajte !ieeer i ostre zacine. Topla voda, vruCi biljni oblozi, tusiranje
toplom vodom, sve podstiee rad bubrega. Pri tome morate strogo paziti
da je optok krvi u redu i da yam nikada nije hl adno, ni prije kupanja ni
za vrij eme kupanja, ni poslije, ill da cak drseete od hladnoee. Dobro je
u predjelu bubrega nositi komad macjeg krzna. Preporucamo takoder
razne cajeve, za koje bilje najcesce skuplj amo Ij eti i spremamo ga za
kasnije: zlatnicu (celebi-grana; Solidago virga aurea), preslicu, hajducku
travu i dr. Ne smijemo izostaviti ni poticanje koZe na rad cetkanjem.
zracnim i suncanim kupkama.
ZASTOJ MOKRENJA
Ako se starijem muskarcu po noei iznenada zatvori voda, upotrij ebit ee
parne kupke ad biljnih uvaraka. U lonac nalijemo vrele vode 5 vrueim
uvarkom ad kamilice iii neke druge biljke. Preko lonca (iii sjede<':e kade)
24
namjeslimo usku da cicu, tako da se pam more nesmelano dizali. Boles-
nik, dobro ogrnul, sjedne na dascicu lako da ga para dobro ugrije i omek-
Sa. Taj poslupak ceSlo pomaz.e i bolesnik more opel ispraznili mjehur.
pa ne lreba usred noei zvati lijecnika da mu kaleterom izvadi vodu. Ako
sc radi 0 povecanoj prostali, pogledajte odredeno poglavlje!
SUZBIJANJE MOKRACNE KISELINE
Cesto je borba proliv mokracne kiseline vrl o leSka. Ako ne pomaze
periiun, pokuSajle biljnim kupkama. Upolrijebite onakvo bilje kakvo
mozete dobiti. Ako su u proljeee vaiic zimske zahhe bilja vrlo malene,
bez daljnj ega ih upolrij ebite za kupke; ako vee ni sta drugo nemate.
upotrijebile travu iz vrta iii obliinjeg travnjaka. Od trave se takoder
moze prirediti biljna kupka. Kupka u vodi 37"C lopline mora trajati
10-15 do 20 minuta. Zagnjurite se posve u vodu iz koje neka yam viri
sarno nos da mozete di sati. Temperaturu vode polako povisujele na
38C, dolijevaj uei vrucu vodu, a ako je dobro podnesete, povisite na
39C. Naravno, vodu ne dolijevate sami, vee yam netko pomaze. Neka
vas pod vodom snaino trlj aju grubom celkom. Ako redovno cinite te
kupke jed nom tj edno i ako izdriite pola sata, rij eSil cete se na koncu
tegoba.
Oblozi od zgnj ecena kupusova lisCa kao i sokovi od povrca takoder
djeluju povoljno.
Zabranjena je hrana koja obiluje luznatim tvarima. IskljucilC iz pre-
hrane zumanjak, jetriea, bubrcge i prsnu zlijezdu (Sries), dakle sve
iznut riee, kao i alkohol.
LlPOV DRVENI UGLJEN
Tko pati od viska zelucane kiseline, upale zelucane iii erijevne sluzniee
i posljedica. dugotrajne zutice, mora svakako uzimati ugljen u prabu i to
najbolje lipov drveni ugljen. Ugljeni prah mozete uzeti s mlijekom:
usprkos tome sto se mlijeko pri jetrenim oboljenjima i dugolrajnoj
zutiei ne preporuca, ono zajcdno s uglj enom djeluje vrlo dobro.
BOLESTI I BOLESTI
ZGLOBOVA BEZ LlJEKOVA
Nasu kuru pocnemo izj utra nataste s pola caSe krumpirova soka koji
po lelji razrijedimo s toplom vodom. J ularnji , podnevni i vecernji obroei
moraju bili spremljeni od prirodne hrane. (POlanko u poglavlju - PRI-
RODNA PREHRANA).
Sal prije objeda pojedcmo dvije iii lri bobice borovnice (Juniperus
communis), dobro ih saiva':emo sa shnom i pojedemo. Poslije objeda
pojedemo 2-4 zrna slacicc (gorusiee). led ulaiujemo kubanom krum-
pirovom vodom.
25
Na oboljele zglobove slavljamo obloge: prvi dan zgnjeceno l i ~ e e kupu-
sa, drugi dan glinu, trcci dan vj eZi kravlji sir.
Tko ima ishijas (isijas),. i reumaticne bolove, neka ne za boravi dob-
ru, Slaru mravlju ki selinu. Bolesnu ruku iii nogu slavimo u nuavinjak
i kad nas rnravi dobro udese, odstranimo ih cetkom iii mellicom. To
ponavljamo svakih 14 dana. M ravlj a kiselin" uljeee povoljno na bolna
mjesla. Radi se 0 jednostavnoj i nadasve prirodnoj injekciji mravlje
kiseline, a ni sla se ne pl a6a.
Tko se drn uputa i doslj edno jede prirodnu hranu, postiCi ee uspjeh
cak i lame gdje je skolska medicina digla ruke. Deformacije k.raljeSnice
i ukljestenje medukraljesne ploCice (Disci intervertebrales), pripadaj u
stTucnjaku za orlopedij u.
KUKURUZNA I PROSENA K A ~ A
Kukuruzna i prosena kasa su pogodne za obloge protiv reumaticni h
bolova i bolova u zglobovi ma, jer dugo ostaju vruCi i njirna se posliie
zeljena ishrana tkiva krvlju.
Pripremaju se obicno bez dodataka. Oblozi moraju bili toliko vruci
da se moie' podnijeli.
SVRBEZ I PECENJE
Svaki svrbez, na kojem god rnjestu bio, prilicno je neugodan. Pomaie
nam prijesni krumpir koji ogulirno, narezemo na kriske i njime nata-
remo rnjesta koja svrbe. To iSIO mozemo naciniti i s naribanim krumpi-
rom. Takav postupak neee skoditi cak ni kon lica. lstodobno treba
odredenom njegom rasleretiti bubrege. Svrbei moZe nastati i od obo-
!jenja jetara. U torn sl ucaju morarno uvesli dijetu za jetra i poduzeti
nuine mjere. Secerna bolest i gliste rnogu takoder izazvati svrbei, a u
osjetljivih !judi ga izaziva Cak i popularna arnika.
OSIP I LlSAJEVI (EGZEM)
Osip i lisajevi zahtijevaju briiljivu njegu bubrega, jetara i crijeva. lzvrs-
no djeluje kupanje u toploj, kiseloj surutki. Tko provodi godisnji odmor
u blizini sirarnice, neee bili u brizi zbog osipa i lisaja jer ee se moei kupati
u kiseloj surutki. Uspjesne su takoder kupke u mekinjama. Lijecenje
osipa i li sajeva je cesto tesko i dugotrajno, te moramo uvijek misliti i
na to da ill, moida, ne uzrokuju neki vanjski ci nioci. Neki su, npr. osjel-
!jivi na arniku, iii kakvu drugu tvar. Svacija koia ne podnosi terpentin ;
covjek osjetljiv na lerpentin morat ee izbjegavali dodir sa svime sto u sebi
ima terpenlin, pa j biljke koje ga sadrze, kao npr. iglice smreke, a osobito
laslilo za parket. Osip moZe uzrokovali takoder i Rhus toxicodendron
(ot rovni raj), a sobni cvijet trubentica Gaglika) izaziva urtikariju iii
26
koprivnjacu. Osipu, prema tome, doista moZe pogodovati neki od vanj-
Skill cinilaca. Ako odstranimo vanjski uuok, nestat Cc i osipa.
Ojeca cesto dobiju osip ako jedu obilno voca. Sumske i vrtne jagode
cesto su uzrok koprivnjaci. U oba slucaja treba se pobrinuti za njegu
bubrega i podsticati ih na rad.
Osip izazivaju takoder i neka trovanja, iii nedostatak vitami na. Treba
izbjegavati sumporirano suseno voce, iii one koje je prskano insektici-
dima. Salata od kopriva s limunovim sokom i iscjetkom prijesnog spi-
nata, nadoknaduje nedostatak vi tamina i postepeno uspjeSoo izlijeci
osip. S uspj ehom lijeci i caj od macuhioe (Viola tricolor).
(FURUNKULI) I GNOJNI (BU-
BULJICE, AKNE)
Ako imate negdje vrucu, bolnu i crvenu oteklinu, cir iii gnojni prist,
morate nastoj ati da se gnoj skupi i izvuce<c za to je dobro kuhano
samljeveno laneno sjeme, a jos je bolji kozji rog (Trigonella foenum
graecum). Vruci oblozi smeksaj u, skupe i izvuku gnoj. Ako nemate pri
ruci laneno sjeme iii kozji rog, zgnjecite kuharu vruci krumpir i njime
oblozite upaljeno mjesto. To takoder pomaie. tim se rana otvori i gnoj
istece, pospite je se6erom iii mlijecnim secerom u prahu, a jos je bolje
kalcijem u prahu, potom stavite na ranu zgnjeeeno li s6e kupusa. Uvjerit
cete se kako tim jednostavnim sredstvima brzo postizete izljeeenje.
Lijecenje pospjesuje i uzimanje svjezeg iii suhog kvasca (germe). Ako imate
cirove, ne propustite dati na pregled mokracu zbog secera.
GNOJNA UPALA PRSTA, PANARICIJ, KUKAC
(PANARITIUM)
Sto je to ? To je vrlo bolna, gnojna upala potkoZnog lkiva, tetivnih
(iii nih) ovojnica (bursae synoviales) kosti i zgloba prsta. Usprkos tomu
sto je lijeeeoje iskljucivo sarno kirursko, koristimo dva do tri puta dnevno
lrajne vru6e kupke od 37C, umacemo prst u vrlo vrucu, gotovo kipucu
vodu, iii ga oblozimo sapuoom za mazanje rana i lako ga zavijemo.
InaCe treba otici smjesta kirurgu! Panaricij izaziva crvenilo prsta koji
oliCe i straSno boli, a bol obicno kJjuje. Panaricij zovu jos i crv.
OTEKLINE I UBOJI
Otekline i uboje uspjesno i brzo izlijecimo sa zgnjeeenim lis6em kupusa,
koje stavimo na oteklo iii naLUCeno mjesto. Ako je reakcija prejaka, za-
mijenimo lis6e kupusa kasom od gline. Tu kasu spremamo sa eajem od
preslice, iii bilo kojim drugim biljnim cajem. To lito rrujenjamo kupus
i glinu svaki dan djeluje prilicno uspjesno, jer glinena kalla djeluje da se
27
oteklina razide, dok kupus daje hranjive tvari i istodobno izvlaci odre-
dene skodljive rvari. Dvostruko djelovanje je dosta uspjesno i moZe do-
vesti do vrlo brzog izlj ecenja.
BRSLJAN I PAPRAT
PROTIV UBODA INSEKATA
Kakva li straha ako nas ubode osa iii pcela! Brzo izvueimo zalae i isisim.o
ubrizgani olrov, jer ne znamo kako cemo reagirati na ubod. Bol ublaZava
brsljan. lmamo ga kod kuee u vrtu, iii se uspinje na jele i drveee uz pu-
tove, iii ga uberemo u obliznjoj sumi. Listove zgnj ecimo i njima nata-
remo ubodeno mjesro. Jos je bolje ako imamo pri ruei vee gotovu brslja-
novu tekucinu koju smo naCi nili vee prije zbog opreza. Naberemo brslj a-
nova li sCa i kore, sameljemo sve u stroju za meso i tu smjesu namocimo
u alkoholu. Kad je brslj anova smjesa dovoljno rastvorena, istisnemo je i
dobivenu tekuci nu proeijedimo. Ubodeno mjesto nataremo S nekoliko
kapi tekucine i ubrzo cemo osjetiti olaksanj e. Uspjesno djeluju takoder
oblozi od slane vode kojoj smo dodali nekoliko kapi ove teku6iiJe. Sve
t.o sprecava oticanje i znake trovanja.
Protiv uboda muha upotrebljavajmo paprat. To isto vrijedi i za druge
insekte (kukce). Ako u kuci ima komaraca iii njihovih srodnika, onda je
paprat blagotvorno sredstvo. U vrucim je krajevirna, osim mrefu protiv
koma raca, paprat najbolja zastita od insekata. Uzglavlja i strunjace
(madraee) napunimo s paprati, pa cemo otjerati ne sarno komarce vee
i stj enice. Nasem reumatizmu ee pap rat takoder koristiti. Na srecu,
zbog hi gijene, neugodni gosti poput stjenica u nas su rijetkost. Tko na-
tare mjesta Immarcevih uboda s paprati , izbjeci ee neugodne posljedice.
UBODI INSEKATA U USTIMA I GRLU
Mnogo je tde ako nas osa ili pcela ubode u usnu sluznieu iii u sluznieu
zdrijela. U usta mogu, na nesrecu, uci s medom ili voeem. Kad pri zva-
kanju pritisnemo insekta, on ubode. Ako nas osa iii pcela ubode u sluz-
nieu zdrijela, mozemo se naCi u zivotnoj opasnosti. Sto da ucinimo ?
Ako imamo pri ruei surut ku, grgljamo je, iii mjesto uboda premaZemo
vatom koju smo namocili u surutki i namotali je ila stapie. Ako nemamo
surutke, upotrijebit cemo koncentriranu rastopinu kuhinjske soli. Ona
smanjuje oteklinu i opasnost od gusenj a. Dok ne dode lijecnik, poma-
zemo ovako: neprestano grgljamo slanu vodu: 2 zlice soli na I del vode.
Za kratko vrij eme oteklina splasne, a dio otrova je izvukla otopina soli.
Opasnost ad gusenja je. prosla. Ako dode do neugodnih i neocekivanih
uboda u zdrijelu, moramo se, dakle, uvijek posluziti slanom vodom da
sprijecimo nesrecu. Preporucamo takoder obloge 0d gline iii zgnjecenog
li sCa kupusa, kojima omotamo vrat. Mozemo takoder polagano gutati
glinu (razmucenu u kasu) i ako je moguee uzeti biolosko aktivni kalcij
(Urticalcin). To su dobre i korisne mjere.
28
Dobro je slanoj vodi dodati nekoliko kapi brsljanove tekucine; kako
se ona priprema opisali smo u prethodnom poglavlju.
Pri ubodu strsena moramo odmah pozvati lijeenika iii bez odgadanja
otiCi na kliniku za uho, grlo i nos, jer prijeti opasnost gusenja zbog ote-
cenosti sluznicc grla.
MORSKI LUK (SCILLA MARITIMA)
Zapravo se ne radi 0 pravom morskom luku vee 0 tzv. Ijekovitom luku.
Zgnjeceni Iistovi tog luka djeluju protiv ovih bolesti :
Protiv glavobolje i bolova u vratu stavlj amo obloge od tog luka oko
vrata. Protiv reume stavljamo ih na bolna mjesta. Zgnjeeene stavljamo
kao obloge ako dode do trovanja iavi, gnojenja i uboda insekata. Ona
mjesta na koj ima su nam U kon zaostali iveri iii trnje, oblazemo liseem
tog luka, i ubrzo cemo ih se osloboditi bez neugodnih zahvata.
GRCEVI U DJECE, ZVANI FRAS
Protiv grceva u djeoe nema pravbga lijeka. Malo je poznato da je pri-
licno uspjesan prirodni lijek biljka misjakinja (pticja trava ; Stellaria
media). Raste po njivama cijelo Ij eto sve do zime tako da imamo dovoljno
vremena da je naberemo. Siobodno kaZemo da je to najbolje sredstvo
protiv grceva u djece. Kad dijete nekoliko puta popije caj od svjeze iii
posusene biljke, smirit ee se, grcevi ee prestati, iii se uopee neee viSe
pojaviti. Misjakinja krijepi takoder tijelo, sto je za djecu nadasve vaZno.
Mozda treba Ijekovitu moe biljke pripisati upravo tom okrepljujueem
svojstvu. S obzirom na to da taj korov ima ograniceno djelovanje, rijetko
ga spominju u knjigama 0 Ijekovitom bilju, premda zaslufuje svu paZnju
upravo zbog iznenadujuceg djelovanja protiv djecjih grceva. Svakako
da su zabrinuti roditelji veseli, ako pronadu u vrtu biljku koju mogu
korisno upotrijebiti .
PREVELIKA SPOLNA NADRAZLJIVOST
Preveliku spolnu nadrazljivost obuzdavamo ako naizmjenoe pijemo
pelinov (Artemisium absynti) i hmeljev (Humulus lupulus) eaj.
Umirujuee utjeee takoder povree kubano sa sodom bikarbonom.
To rade u raznim ustanovama, internatima, vojarnama i zatvorima.
Dugotrajna upotreba sode bikarbone nije posve neskodljiva za rovjeeji
organizam.
PreporuCa se slabo zacinjena brana s rnnogo limunova soka. Iz jelov-
nika brisemo jaja, ostrige i celer.
Takoder smiruju hl adni tusevi i hladne kupke.
29
NA CILJU
S time NA RODNI L1JECNIK zavrsilva svoje pokusno upucivanje!
Da li su yam se navedeni primjeri svidj eli ? Da Ii su vas potakli da i dalje
slijedite otlaivanje tajni NARODNOG LIJECNI KA? Pokusajte, neee
yam biti zao!
NARODNJ L1JECNIK yam otvara drugo poglavlje ove knjige.
Svoje je znanje crpao iz mnogib izvora da bi yam mogao pomoCi u bo-
lestima i nevolji. Suvremeni nam zivot postavlja prilicno mnogo pitanja
kojib se NA RODNI L1JECNIK sarno letimice dotakao, ili ib se uopCe
i nije dotakao; ipak Ce yarn pruziti svoju pomoe s iskustvirna i koristit
Ce svakome tko se zeli lijeciti prirodnim sredstvima.
Savjeti NARODNOG L1JECNIKA izviru iz ispitivanja prirode i
njene riznice. Njegovi Ce sa vjeti obogatiti vasu spretnost i vasu domacu
Ijekarnu.
Dakle naprijed, koristit ce vam!
30
VRUCINA KAO ALARM NO ZVONCE
Kad bi Ij udi znali da je vrucina, odnosno temperatura, alarmno zvonce
prirode, ne bi se protiv nje to\i]w borili, kako se to danas inare resto
dogada. Vruci na je odraz obrambene reakcije proti v li kodlji vih uzroc-
ni ka. Umjesto da Ijudi organi zmu u toj borbi pomazu, oni zbog pogrcs-
oe zabrinutosti guSc ono sto je priroda stvoril a za obranu. Odmah se
lacamo aspirina, kinina iIi cega drugog da bismo sto prije vruci nu snizili .
Zasto hocemo biti pametniji od prirodnih zakona po kojima se ravna
naS organizam? Zali to ne pot pomognemo dj elovanj e vruci ne? ZaSto
smo nezahvalni ? Zasto ne vjerujemo savjctu razboritih Ijudi koji cijene
vrijednost .vrucine? Vee su u starome vijeku ispravno ocjenji vali moe
vrueine, sto je neki lijecnik izrazio rijecima: Daj te mi moe da izazovem
vrucinu, pa cu yam pokazati put za Iijerenje svih bolesti. Usprkos pret-
jeranosti ta recenica sadrzi nesto zlatne is tine. izuzetak cini vrucina
pri skri venoj tuberkul ozi, Basedowljevoj bolesti, paraLiFusu, upali srca-
nih zali staka i vrucina pri slabokrvnosti zbog nedostatka i eljeza. Snize-
na tjelesna temperatura zbog bolesti upozorava lij ecnika da su obrambene
snage mehanizma zakazale, i njegovo znanje bit Ce u skripcu ako u
takvih bolesnika dode do komplikacija. SlOga nije pogresno ako ne
zatvorimo 06 pred mislj enjem Iij ecnika iz drevnih vremena i ako vrucinu
ocjenjuj emo prema nj enoj vrijednosti i znacenju. Moramo biti svjesni
da je vrucina nas sa veznik u borbi protiv stetnih uzroenika; nikada ne
bismo smjeli to zaboraviti, osim u slucaju kad vrucinu uzrokuju alopatski
lijekovi (koji dj eluju suprotno klinickim simptomima bolesti), tada se
moramo uzdrzati od toga pravil a.
A sto onda ako se, zbog toga sto temperatura stalno raste, zabrinemo
da re bolesniku bili kraj ? Zar nismo vee u skoli ucili da je pri tjeiesnoj
temperaturi cd 42C zivolu odzvonilo? Horemo li onda cekati da urn-
remo zbog vrucine?
To nikako necemo! Mnogo toga bit Ce nam razumljivo ako brizljivo
analiziramo slicne pojave u nasoj okolini da bismo shvatili kakva je korist
cd vrucine. Svi znamo da pee dobro grije ako dobro vure. Ako je dovcd
zraka dobar, mozemo je 10ziti koliko horemo i neee se rasprsnuti. Me-
dUlim, ako pee De vure jer je dimnjak zapusen ona re se pod
pritiskom usij ati , i moie se stosta dogoditi. Ako nedostaje dovcd svjeieg
zraka, pregorjet Ce resetka peci. Ako je pee dobro i zrak moze
obilno kruZiti, resetka se Dere usijati i nere je trebati neprestano mi-
jenjati.
31
,
Ako opisani primjer primijenimo na lijelo.shvalil cemocla vrucina nije
ni sla drugo vee ubrzano izgaraoje. Zato pri ljelesnoj vru6ioi moramo
nastojati da zraceoje orgaoizma bude pravi lno. Moramo se brinuti
da ne zaslaje i da se nigdje ne Slvara pritisak. Jedan od odvoda je
erijevo koje mora bezuvj etno uredno raditi. ISlO lako bubrezi i koia
moraju pod svim uvjelima raditi besprijekorno. rnozemo zamislili
da bi vrucina sletil a, ako stvarno i pravi lno oejenjujemo rad lriju spo-
menutih organa.
Prirodno lijecenje nam nalaZe da zbog vrucine smjesla lemeljito oci-
sti mo erijeva. Tu nam pomaiu biljni klistiri i prirodna sredstva za cisce-
nj e; ako ne djeluju sredslva za ciscenje koja pojedemo iIi popijemo, onda
ih stavlj amo u erijevo.
Rad bubrega podsticu sredstva za mokrenje. Najbolje djeluje zlatniea
(celebi grana; Solidago virga aurea). emamo Ii je pri ruei, uzimamo
preslieu (Equisetum arvense). Takoder nece zakazati ni caj od persuna, lu-
ka, borovice iIi kleke (smreke ; Juniperus communis). Ako oemamo oista
drugo, pornaZe i sipkov caj (Rosa canina) ; dj eluje, dod use, slabo, no bolje
je dati iSla nego oista. Ako bubrezi rade praviloo, moramo se pobrinuti
za kozu. Pri vrucini uvijek pomaiu oblozi. Tko oe zna kako se Slavlj aj u
oblozi, neka pohada odredeoi tecaj, iIi neka procila pogodnu knjigu.
Ako se oblozi slavljaju oestrucoo, mogu viSe skoditi oego koristiti. Jpak
nije tesko dati bolesoiku oblog oko tijela iii prsnog kosa. Zavoj mora
dobro priaojati uz tijelo i ne smije imati zjapeee otvore. Ako je povijaoje
pravilno, bolesnik ee se poceti znojiti . Hocemo li tada bolesniku ueioiti
ugodno, ovit cemo mu potkoljenice s hladnim zavojima, iIi cemo
mu navuci u ocat namocene i ozmikane kratke carape. Uskoro ee boles-
nik osjetiti olaksanje tako da ee moci spavati. Kako jednostavno i pri-
rodno rjesenje! Zasto bismo morali zbog nepotreboog straha i neznanja
odmah posizati za skodljivim pilulama?
U prirodi je stOSla moogo jedooslavnije nego sto bismo mogli vjero-
vati. Covjekje, medutim, -naviknut da tran zamrseoa rjeseoja. Vrlo zvucna
latinska imena lijekova izazivaju u nj emu vise povjerenja oego jedoo-
stavno djelovanje prirode. Pri lijecenju hoee preteci prirodu. Svakako,
to izaziva stetne posljedice koje ni u kojem slucaju oeeemo pripisati
pogresnom lijecenju. Ono jednostavno, prirodno, slo svatko moZe shva-
titi i sto imamo na raspolagaoju u vlastitoj kud, stekJo je slab ugled i
potejenjuje se.
Druga stvar, 0 kojoj moramo pri vrucini voditi racuna, je prehrana
bolesoika. Svaka mu je hrana suvisna i oisla oeee jesti. Podsvijest mu
govori cia je hrana suvisna, da svoje tijelo mora pomagati time sto ima,
jer probavni organi miruju kao zaustavljeni stroj. Svatko tko sili boles-
nika u vrucici da jede, cini mu medvjedu uslugu. Prije svega moramo
misliti na to da pricekamo s raznim dobroCinstvima. Pirjani govedi
odrezak s jajima, jaje na oko sa sirom i druge posve neprikladoe kombi-
nacije, sto bi trebalo bolesoiku biti dokaz kako se siloo brinemo za njega.
Niposto, medulim, oeee skoditi malo toploga mlijeka s medom. Boles-
niku koji ima vrucinu. ne smijemo davati hranu koja sadrn mnog6 bje-
32
Afritki kumir i m ~ k a , koji treba da stite vlasnika od bolesti.
Slika na drvenoj ploei prikazuje lijeenika - kirurga iz Engleske u XVII stoljecu.
lancevina ni t e ~ k o probavljiva jela, vee dosta vocnih sokova. Ako ne mamo
vocnih sokova, dajemo bole ni ku caj iii malo vode. Po zelji bolesnika
mozemo vodu zasladiti secerom od trske. Dovoljna je i cista voda s
jednostavnim prirodnim dodaci ma. Najbo lji su vocni sokovi koje bo-
lesnici rado pij u. SvjeZc pripremljen sok od groi da iii naranCe bolesnika
osvjczava, a organi zmu daje soli i vitamine. Ohladen vocni sok koji
bolesDik polagano pije u gutlj aj ima, dobro pomijesan sa slinom. za nj ega
je prava bl agodat. Rij etko kad bolesnik ne podnosi vocne sokove. U
nuzdi nam dobro dode takoder bezalkoholno vino. Isto tako je korisna
surutka ii i razrij eden Molkosan.
Ako ne sprecavamo, kao sto smo spomenuli, da vrucina sama od sebe
popusti, umj esto da je umj etno sni zuj emo, neee se vi Se diCi i na koncu
ce lijepo pasti na normalnu tjelesnu temperaturu. Temperatura mora
padati postepeno jcr je svaka brzina neprirodna. Kad se tjel esna tempe-
ratura povisi, sagori sve sto mora izgorjeti i istom tada pocne tempera-
tura padati. To je prirodni tok, norma Ina temperaturna krivulj a. Sve
sto naglo potiskujemo, pritaji se i nije odstranjeno kao sto mi slimo.
PostiZemo da se proces smiri, ali uzrok ostaje. Sve sto nije izluceno
znojem, mokracom i izmetom, ostalo je u tijelu i prijeti da opet usplamti .
Cudesnim tabletama mozemo ukrotiti vru6inu nastalu zbog angine.
Ako nismo oeistili tij elo od otrova koji su nastali zbog angine, stet no se
djelovanje moZe pojaviti na drugome mjestu. Posljedice se ocituju kao
upala osrcja (perikarda), pluca, ili kao reumatizam zglobova. Tko jos
nije iskusio da najnovija sredstva, Kojima inaCe brzo odstranimo bolest,
ni su navukla drugo zlo ? Polako mora i skolska medicina doCi do spoznaje
da dj elovanje takvih cudesnih lijekova nije posve obrazlozeno. Priroda
zahtij eva svoje i ne mozemo je zaobici bez stetc, niti je na nesto prisiliti.
Divljak je svj esniji toga sto je nuzno za prirodno lijecenje i ozdravljenje
nego obrazovan covjek. Nemojmo dozvoliti da nas vee unaprijed vode
pogresna nacela i pokvareni nagoni. Ako pravllno oSluskujemo prirodne
zakone i slijedimo ih, naci cemo u casu bolesti pravi put. Ako unistavamo
prirodne obrambene snage, priroda ee se osvetiti i umjesto zdravlja doci
ee do novih neugodnosti. Gledamo li na vrucinu kao na prirodno zvonce
za UZbUDU, ne moramo se viSe bojati. Vrucina nam pomai.e ako njene
usluge ne suzbijamo, vee ih iskoristavamo.
BOLOVI KAO ALARMNO ZVONCE
Kao sto je vrucina prirodno alannno ZVODce, tako i bol upozorava na
nesklad u organizmu. Sto je s bolom kad se pojavi? Da li Da bol gledamo
kao na koristan znale koji nas opominje da treba na odredenom dijelu
tijela opet naciniti reda'? Hoeemo Ii potraziti uzrok bolu i ukloniti ga,
as njim i sam bol ? Ne, to bi predugo trajalo, tko bi toliko trpio! Bol je,
zaista, tako nesnosna stvar da ill nikako ne mozemo podnositi. Kad se
33
Prirodne
posljedice
Pravilan
postupak
pojavi, moramo ga sto prije odstraniti. 1ma toliko sredstava proliv bo-
lova da bi bilo upravo nerazumno muCiti se bolovima. Tako, medutim,
misli sarno kratkovidan covjek. Posve drugacije misle Ijudi ako se radi
o kvaru st roja iii automobi la. Koji Ce mehanicar biti uvjeren da je po-
pravio auto. ako je zaeepio uSi da ne bi cuo skripanj e? NeCe ti biti na
east njegovu zanimanju ako se potrudi te otkrije i ukloni kvar, prije
nego odleti kotac, iti nastane kakva druga steta? Koliko paz,nje posve-
cujemo mrtvoj tvari, a svoje osjetljivo lijelo pokusavarno varati usprkos
tome sto nam je priroda s bolom dala u ruke djelotvornu signalnu na-
pravu koju nikad ne smijemo mirnoici. Ako zatoroljujemo bol, neeemo
prevariti prirodu nego svoje tijelo i sebe. Zanirnljivo je kako priroda
sebi neprestano pomai.e protiv odredenih pogresaka, i kad covjek zbog
svoje neposlusnosti ne bi bio slijep, roo gao bi radije od tih neuspjeha
nesto nauciti i cuvati ih se. Znacajna je cinjenica kako moZe takoder
stvoriti krivi zakJjucak da sredstvo protiv bolova iznenada viSe ne dj e-
luje. Umjesto uvjerenja da omarna ne znaCi i ozdravljenje, posifu ljudi
za sve jacirn sredstvima za ubl aiavanje bolova, koja u svakom slucaju
guse bolove.
Ako lijecnik ozbiljno uzme stvar u svoje ruke, pokusat Ce otkriti uzrok
bolova. Ako se bolesnik tuZi na bolove ispod desnoga rebranog Luka, u
predjelu jetara, neCe rou prepisati sredstva protiv bolova, nego Ce traiiti
da Ii postoje simptonU iti znaci jetrene bolesti. Upitat Ce bolesnika kakva
mu je stoJica, da Ii mu se gadi masno jelo, ukra tko, pokusat Ce doti do
odredenog zakljucka i tek onda poduzeti sve nuino za lijecenje jetara.
Odredit Ce srazrojernu prehranu i prepisat Ce lijecenje mrkvom (Daucus
carota). Rotkvu (povrtnicu) odreduje u manjim kolicinama jer inaee sko'
di osjetljivirn jetrima. Uz to Ce Iijecnik objasniti bolesniku sve sto je vai-
no i dat Ce OIU u ruke sredstva kojima Ce nadalje moti sam sebi pomoci i
pospjesiti lijecenje.
Na takav Ce nacin pronicljiv i sa vjestan Jijecnik pomagati i bolesnici
koja se tuZi na bolove u predjelu bubrega. Pitat Ce je da ti irna bolove
koji nadirnlju. Da Ii ima bolesnica utisak kao da joj je koZa pretijesna, iIi
kao da se stegnuJa. Zanimat Ce se takoder za kolicinu i boju mokraee.
Ako posuronja da se radi 0 oboljenju bubrega, uzet Ce mokracu na anaIizu
i tako otkriti vazne simptoroe. U mokrati Ce otkriti bjelancevine, crvena
i bijela krvna tjelesca, mozda nesto cilindricnih iii epitelnih stanica iz
mjehura, bubreine casice, iii iz samog bubrega, i bakterije. Ako nade
sarno ostatke spomenutih elemenata, poduzet Ce zbog opreznosti ovo: kao
prvo, prepisat Ce neslanu dijetu ; kao drugo, sve nuino za zastitu od hlad-
noCe i prehlade, prema tome i toplu odjecu. Prirodno lijeeenje preporuca
caj od presJice (Equisetum arvense), breze (Betula alba), korijena sporisa
(ljutovnice; Verbena officinaJis), eaj od krvave mJjecike (Euphorbia
myrsinites), troskota (Polygonum aviculare) i korijena gladiiia (zecjeg
trna; Ononis spinoza). Preporucit ce tople obloge, da se ukloni zastoj
krvi. Na takav nacin lijecnik uklanja pravi uzrok bolesti.
34
Sarno na opisani nacin rnoierno shvatiti pravi smisao bolesti i boriti
se protiv nje. Tko bolest sarno uspava, nere si nista pornoci. [rna ljudi
koji godinarna piju praske protiv glavobolje. a da im ne padne na pamet
da je glavobolja, moZda, u vezi sa tvrdom stolicom. Kome bi palo na pa-
met da otrovi, koji nastaju u crijevu oct tvrde stolice, dospijevaju u krv
i uzrokuju glavobolju ? Zar ne bi bilo bolje da u takvim slueajevima ure-
dimo rad crijeva ? Umjesto toga, uzimamo prasak za praiikorn. Jedanput
je namijenjen crijevima, drugi put mozgu i tako dalje naizmjence. Ako
se poslije kojih 25 godina razvije rak na crijevu, svi se eude.
Umjesto da vee oct samog pocetka uklonimo uzroke izvjesnih tezih smet-
nji, moramo se kasnije boriti protiv teiikoCa te opake bolesti. Koliko bi
bilo jednostavnije uzroeno misliti i poduzirnati nuine korake, nego pus-
titi da bolesnik godinama i po viSe dana trpi oct tvrde stolice. Neki lijec-
niei prepisuju sarno sredstva za ciscenje, umjesto da se potrude i otkriju
pravi uzrok tvrde stolice i da ga uklone.
Neki ljudi instinktivno pravilno pros\:duju i poduzimaju nuino, dok
drugi to ne mogu; takve treba poueiti i upucivati.
Poznato je takoder da rnnoge zene imaju bolove u trbuhu, a ne misle
na to da im moZda kumuje zastoj krvi u trbuhu zbog bijelog pranja
iI i grceva za vrijeme menstruacije.
Sjedeea kupka olabavi trbuh i ukloni zastoj krvi. Korisno je sjedecim
kupkama dodati biljni uvarak, npr. oct trine, kamilice iii smreke (boro-
vice). Temperatura vode neka bude 37C, jer prevruea voda potjera krv
u glavu. Kupka traje pola sata. Da bi voda bila stalno podjednako topla,
treba dolijevati vrucu vodu. Sjedere kupke uklanjaju greeve u trbuhu, a
s vremenom i bijelo pranje. Zasto se ne bismo radije brinuli za njegu trbu-
ha, nego da sa zastojem krvi, draienjem i upalom stavljamo u opasnost
organe koji su u njernu? I neznatni se uzroci s vremenorn razviju u opasne
posljedice. Ako ne pazite na prve poeetke, kasnije preostaje jos sarno
operacija. Koliko je lakSe s prirodnorn njegorn brinuti se za organe nego
snositi neugodne posljedice!
Kad Covjek njeguje prirodu, mnogo je spretniji nego kad se brine za
sarnoga sebe. Lugar nece eekati dok bude morao otpiliti kao ruka debelu
granu ako vee prije moZe rdavu klicu odstraniti pincetom. Svakako mora
paziti da nedostatke ukloni onda dok su jos neznatni, jer zna da mali
uzroci dovode do velikih posljedica. I s bolescu je isto tako. Javlja se
dosta rano, pa je ne smijemo uguiiiti, nego je moramo shvatiti kao uz-
bunu prirode i poduzeti odredene mjere.
VAtNE UPUTE ZA BUDUCE MAJKE
I TRUDNICE
testo slusamo da za vrijeme trudnoCe iii poslije nje dolazi do upala
vena, tromboze i embolije, sto ima neugodne posljedice i moZe m1adirn
majkama pomutiti sreeu.
35
Prirodne
posljedice
Navodimo nekoliko savjeta koji Ce mnogim majkama korislili i SpaSili
ih teskib muka. Kombinacija odredenih biljki, za isla, ugodno djeluje na
vene. Mjesavina lib biljki dj eluje proliv upale vena, prosirenib vena i trom-
boze tako dobro, da se njome ruoraju upoznati buduCe majke i trudni ce.
Biljnu mjesavinu cine :
kantarion (Hypericum perforatum)
haj ducka trava (Achillea millefolium)
korjencici arnike (brdanke; Arnica montana)
Caj pripravljen od tih biljki zaista je djelotvoran protiv navedenih
tegoba. Jos bolje i jare djc1uju svjeZe biljke i njihov sok. Te tri biljke
zdruzene s minimalnoru kolicinoru vrl o djelotvorne sase (pulsatilla pra-
tensis) poznate su runogima pod imenom Hyperisan. Tko ne moZe naba-
viti hiperisana (Hyperisan), neka sam pripremi caj od tib triju biljki.
SvjeZi ekstrakti svib cetirij u biljki imaju iznenadujuCi slrupoi ucinak.
U stotioe jc primjera njihova upot reba urodila uspjehom pJi prosirenim
veoama, otvorenim raoama potkolj enice (Ulcera varicosa cruris), osobito
u trudoica, zato mommo sve buduCe majke upozoriti na tu vrlo jedno-
stavnu pomoc.
Djelovanje pojedinih biljki je ovakvo: jednako tako kao sto ulje kan-
tariona dj eluje na izlijeceoje rana, djeluje i ekstrakt nj egovih cvjetova i
pupoljaka. On osobito izrazito djeluje protiv bolova nastalih zbog oste-
cenja zivaca, pJi poslj edicama potresa mozga, protiv bolova u kicmenoj
mozdini koje su zivci tesko zahvaceni, protiv bolova poslije operacije,
a osobito protiv glavobolje izazvane umni.m oaprezanjem.
SVjei ekstrakt hajducke trave izvrsnoje sredstvo za krv. Djeluje protiv
prosirenih vena, hemoroida, gukavib vena, veoskog zastoja u trbuhu i
nogama, protiv udaranja krvi u glavu, protiv zlib i cestih krvareoja iz
nosa i protiv krvarenja iz mjehura.
lednako tako djeluje- na vene arnika (brdanka), osobito pJi zastoju
krvi, ozlj edama i bolovima od uboja (nagnjecenja). Osirn toga iznena-
dujuCe djeluje na obnavlj anje zenskih organa poslije poroda. Ami-
kom (brdankom) mozemo pred sam porod dj elotvorno utjecati na
zastoj krvi i ponekad ga takoder ukloniti. Takoder pri mozdanoj kapi,
proliv pov)senog tl aka, srcanih smetnji zbog venskog zastoj a i svih te-
goba u vezi s venskim zastojem, arnika dj eluje izvrsno i pouzdano. Na
otvorene .rane potkoljenice arnika dj eluje takoder povoljno, sarno mora-
mo ekst rakt naciniti od korjencii:a a ne od cvjetova. Cvjetovi i tekucina
nacinjena od njib sluZe sarno za vanjsku upotrebu.
Livadna sasa je sredstvo protiv nepravilnog optoka krvi. To je vrsta
krstastog kopitnjaka (Anemone hepatica), irna VrlO jako djelovanje i
veoma je otrovna. Zato je upotreblj avamo sarno u rninimalnim kolici-
nama. Ostale tri biljke rastu posvuda i pripadaju nasem normalnom
oiJjnom blagu.
'{luduCe majke, koje pate od povracanj a, imaju na raspolaganju tri
jedQPstavna sredstva. Nux vomica D, (sjeme strihninovca) sadrZi alka-
loida"strihnin i brucin. Povracanje zaustavi odmah prvog dana. Kad ne
poma-'ze, dajemo ipekakuanhu D
J
, korij enje .brazilske Ijubicice, iIi u
36
homeopatskoj dozi apomorfin (Apomorphinurn D,) koji sadm alkaloide
cefalein i emelin. Sva lri lijeka prepisuje Iij eenik I
[spravnu trudnocu i porod osiguravaj u preparali kalcija s koprivama
i ekstraklom divljeg kc lena (Url icalcin i Desculus hipocaSlaneum).
NEDOSTATAK KALCIJA
I KREMENE KISELINE. POMOC
Dogodi se da zene neko vrijeme poslije poroda obole na plucima, od
zlijezda, a ponekad cak od tuberkuloze. Mozda bolest vee Linja u njihovu
organizmu, ili pokazuju sarno sklonosl za nju. Za vrij eme trudno6e or-
ganizaID je znatno opterecen i moZe doci do izbijanja bolesli. Poznalo
je da plod treba za svoj razvoj dosta kalcija koji se ugraduje u njegov
organizam. Priroda je Slvar uredila tako da se majka mora brinuti za
dovoljnu opskrbu kalcijem, jer se plod, zaista, ne moZe za to brinuti .
Ako ne dobiva dovoljno kalcija, oduzima ga majci iz kostiju, zubi i dru-
gih tkiva, lako da majcin organizarn gubi kalcij. Nc kaic uzal ud slara
poslovica da svako dijele stoji majku jedan zub, jer za vrijeme trudnoce
je pOlreba ka1cija zaista vrlo velika. Ako ponestane kalcija, tij elo ga ipak
priskrbi tame gdje moze. Svakako, u trudnoCi lreba paziti da opskrba
kalcij em bude dobra ; buduCa majka neka jede osobito mnogo prijesne,
ka1cij em bogale Mane, koja je lako probavljiva. U prehrani ne zabora-
virno jela koja sadrie dosta kalcija: naribana prijesna mrkva, salata od
bijeloga kupusa, prijesni ki seli kupus i drugo. Treba uzimati takoder
preparate kalcija, narocito takve koji sadrZe biljni kalcij a ne kalcijev
laktat. U koprivama ima dosta kalcija, a i lako su probavljive.
ISlodobno treba uzimati kremenu kiselinu. U tu su svrhu prikladne
osobito one biljke koje sadrZe kremenu ki selinu: preslica, smrdlji va ko-
priva (Galeopsis) i uz nju r,azlicite druge biljke iz kojih se moZe izvu6i
ka1cij . Upotrebljavamo ih kao caj ili kao ekstrakte. Kori stan je takoder
vitamin D koji je za asimilaciju i ugradnju kalcija nuino potreban.
Vitarnina D ima u obilju u narancama, ribljem ulju, raznirn nj egovim
emulzij ama i drugdj e. U Ijekarni se dobiju prikladni preparati, npr.
Cedevi ta.
Moramo se takoder brinuti za ispravnu funkciju bubrega i koze. Na-
gomil avanje derivata mokra6ne kiseline u organizmu sprecava asimila-
ciju ka1cija.
Posebnu painj u morarno obratiti na to kako jedemo. Jesti moramo
polako, hranu dobro sazvakati i pomijesati je sa slinom.
Zbog nedostatka ka1cija dolazi redovno do smetnji u zlij ezdama s
unutraSnjim lucenjem. Pogodene su i limfne i lijezde. U crijevima cesto
nastaje vrenje, gnjiljenje, zbog <:ega se skupljaju plinovi, sto sve zajedno
truje organizam. Tko se brine da sve to 0 cemu smo govorili bude kako
treba, taj se ne6e trebati bojati tuberkuloze iii drugih neugodnosti. Or-
ganizam u kome ima dosta kalcija i kremene kiseline, lakse 6e preboljeti
neku infekciju koja, sigurno. ne stedi nikoga. Tko ima slabe zube, ceste
37
Prehrana i
razgibavanj e
Alkohol ,
nikoti n
i zracenje
Kemi jski
lijekovi
upale d i ~ n i h organa. anginc. zaraznc bole ti . poveca ne t lijezde, mora
paziei i drtati se pomenutih uputa. ZaSto oe sprijeeiti. kad je to mnogo
jedoostavnije nego lijeci ti. Osobito je vazno da se vee u djeteta naucimo
otkrivaLi simptome bolesti i u pravi cas poduzimati ouioe mjere.
OPASNOSTI ZA VRIJEME TRUDNOCE
Sasvim je sigurno da neOla veee srece za majku od zdrava djeteta. Nitko
ne zna sto je sreea majke iii oca, dok to sam nije dozivio. Kako je, pak.
velika bol ako dode na svijel dijete bolesoo, nakazno, s nerazvijenim
udovima, bez ruku iii oogu, s uoakaieoim licem i drugim slrasnim izo-
paceoji ma kakva su u posljednje vrijeme primjecivali u lisuCe novoro-
dencadi u Evropi, osobi lO u jemackoj. Kako mora biti majci kad postane
svjesna da je, moida, za lakvu oesrecu glavrti krivac upravo ona sama !
Prije svega, za vrijeme prva tri mjeseca trudooCe je plod, koji se razvija,
upravo posebno osjelljiv za razna oSleeenja. To je znanstveoo dokazano.
M anje je osjel ljiv plod od cetvrtog do osmog mjeseca trudnoce. OVdje
zelimo upozoriti na SIO lreba paziLi da ne bi naskodilo plodu u razvoju.
Tko shvaea vaznosl prehrane, bez Cl alj njega Ce priznati da prehrana trud-
nice mora biti SIO prirodoij a. Ne lreba jesti viSe nego prije trudooce.
Trudni ca mora udisati dOSla kisika koji je neophodan za pravil an i
nesmetan razvoj ploda. To posliZe razgibavanjem vani, na svjezem zraku.
Treba setati po brdi ma i polji ma, a ne po auto-cestama koje su zal rovane
plinovi ma.
Uzivanje alkohola moZe imati vee pri oplodnji sudbonosne poslj edi ce.
Zato je potpuno neodgovorno zanijeti dijete poslije preobilnog uzivanja
alkohola. Poslije praznika, koje bogato zalijevamo, to nije rijetkosl i
moZe imati teske posljedice za ci tav i ivol. Svaka maj ka mora zoati da
je alkohol stetan i mora se za vrijeme lrudooee odreci alkohola.
ISlo lako je neodgovorno ako zene za vrijeme trudnoee i dojenja
djeleta puse. Dokazano je da se nikolin vee nekoliko sati poslije pusenj a
nade u malerinjem mlijeku. Tko ee oam dokazati da taj Olrov krvnih zila
ne moZe iSlo tako u naj kracem vremenu proci kroz posleljicu?
Treba izbjegavati bilo kakvo zracenje rendgenskim zrakama, radij um
i svako umjelno zracenje koje se upotrebljava u suvremenom lij ecenj u
zracenj em. Na zalost, oe mozemo izbjeci radioaktivno zracenje koje na-
staje od eksplozije alomske bombe, jer nije u nasoj moci da te eksplozije
sprijecimo.
Trudnice ne smij u uzimati lablete protiv glavobolje, za smiri vanje iii
pralike za spavanj e. Alarmanloe vij esti 0 tragediji koju je uzrokovao ta-
lidomid, lako uvjere svaku zeou da se za vrijeme trudnoee i dojenja odrece
kemijskih lijekova Danas talidomid, sul ra sulfonamid, prekosutra neki
38
drugi proizvod, moZe pokazati svoje djelovanje. Zalo je bolje da
nam kemija ponudi usluge pri izradbi sredstava za prozora i
podova, Ie pri tehnickih dostignuCa, nego da nas zasipa
skodljivim iijekovima. 2ene moraj u za vrij eme lrudnoCe dati prednosl
svojim materinskim dut nostima, a ne da upotreblj avaju djelolvome lije-
kove koji brzo djeluju protiv glavobolje, slabog osjecanja ili nesanice.
Osim toga, protiv svih tih legoba imamo na raspolaganju neSkodljive
biljke. Zali to se, dakle, bez potrebe izlagati nenadoknadivoj Uvij ek
se iznova mozemo uvjeriti kako sama priroda moZe na neSkodljiv nacin
pruZiti pomoc bez nezelj enih posljedica. Zbog neprirodnih okolnosti i
nezdravih nazora, koj ima smo danas izlozeni, mnogi gotovo uvijek misle
da je bolje bolest uspavati nego lijecili. Posljedice tog sljepila, medutim,
dokazuju da se pri vidno zaobilazno Iijecenje s prirodnim lij ekovima
bogato isplati.
DOBRE I SLABE STRANE
HORMONSKE TERAPIJE
2ene koje bi rado imale djece, a ne mogu zanijeti , cesto poduzimaju sve
da bi postigle svoj zelj eni oilj. To je shvatijivo, jer tako vaina, neispunjena
zelja moZe izazvali telike psihicke smetnje. Medutim, ima i iena koje
iele sarno malo djece, iii ih uopCe l'ie iele. Time su prikracene ne sarno za
dijete vee lakoder za sve radosti koje pruia sretno materinstvo i djecji
iamor u kuci.
Brak bez djece moZe biti posljedica hormonskih smetnji. To se vee mnogo Ova puta
pUla pokazalo istinitim. U takvim slucajevi ma moiemo izabrati dva
pula. Prvi je taj da tij elo potaknemo intenzivnijem stvaranju vlastitih
hormona. To djelomice postiiemo fi zikainim sredstvima, sjedecim kup-
kama, izmjenicnim toplim-hladnim kupkama, Kuhnovim, blatnim i
drugim lrupkama. 2ivljim optokom krvi utj ecemo i na bolju prokrvljenosl
trbusnih organa. Time mozemo podstaci produkciju hormona, sto cesto
dovodi do zaceca.
Preparati koji pospj eSuju opt ok krvi, hiperisan, divlji kesten, prepa-
rati kalcija s dodatkom vitamina D, veoma su korisni. [sto tako su
korisna jela pripravljena ad psenicnog zmja. Usprkos lome sto razgiba-
vanje na svjeiem zraku i duboko disanje pospjeSuju prirodnu obnovu
organizma, ne smijemo pretjerivati, nego valja zivjeti posve normal no.
To je prirodni,. neskodljivi put kojim moramo poci naprijed.
Mnogi predlaiu drugi put kojim bi zeljeli na najbrZi nacin postici svoj
cilj. Radi se 0 hormonskoj terapiji, prije svega 0 upotrebi gonadolropina.
[pak je to lij ecenje donekle riskantno. BuduCi da je osjetJjivost zena pri-
liono razliciLa, i njihovo je reagiranje razlicito, pa je lijecniku tesko 01-
kriti pogodnu kolioinu hormona za svaku zenu posebno. Dr med. Jiirg
39
Druga vazna
opazanja
Baer je nedavno objavio u Weltwocbe clanak u kojem upozorava da
hormonskom terapijom mozemo postici neobicne rezultatc. Ako je,
naime, upolrebljena kolicina hormona bila preobilna. moZe doci do
oplodnje vi se jajcanih stanica i da zena rodi dvojkc, trojke, iii pak priroda
obdari majku sa jos vecim brojem djece. To bi bilo. vjerojatno, previse
i za onu zenu koja zbog neploduosti nije zeljela na svijetu ni sta drugo
nego samo dijete. Svakako je dobro pronaci najprije nacin kako potaci
zlij ezde s unutrasnjim lueenjem na povecano proizvodenje vlastitih bor-
mona, pa tek onda, kad taj nacin nije bio uspjeiian, pomisljati na moguc-
nost lijecenja bormonima.
U takvoj okolnosti moramo potanje razmisljati i 0 tome, sto se dogada
ako se normal no stvaranje hormona u zenskom organizmu iznenada
smanji iii prestane. Lijecni ci za zenske bolesti su utvrdili da dolazi do
kocenja u proizvodenju hormona u zena kojima dajemo takve preparate,
npr. anti-baby pilule iii sli cna sredstva koja koee proizvodenje hormona.
Kad zena prestane uzimati pilule, organizam proizvodi suvi iie bormona,
tako da se poslije zaceea rodi vi se potomaka. Budua da se broj lrojki
i petorki na svijetu znatno povecava, zene su vee pocele razmislj ati 0
ne bas ugodnim posljedicama lib pilula.
Neki lijecnici isticu da ima hormona, medu kojima i anti-beby pilule,
koji uzrokuju rak. Ovo je jos zenama, da nije dobro
nasi lno izazivati prirodu koja se moZe na bilo koji nacin osvetiti .
NJEGA DOJENCETA
Nasi su preci zacijelo ucinili za nas mnogo dobra, jer je iskustvo dobar
uCitelj . Katkad smo od njih preuzeli takoder i takvo shvacanje i obicaje,
koji ne podnose kritiku suvremene bigijene. Sjetimo se samo magicnog
straba pred vodom, zbog kojega su smatrali kupanj e, pogotovo cesto
kupanje, necirn upravo skodljivirn. I danas susrecemo stare Ijude koji jos
nikada ni su sjeli u kadu za knpanje, pa se time jos i hvale. Da su djecu
nekada opominjali na opasnost od svjetl a, zraka, sunca i vode, u slrahu
da se ne bi prehladili, cini nam se danas smijesno, kao priea iz davnih
vremena, a ipak su tako zivjeli jos nasi roditelji i djedovi. Bojeci se da
dj eca ne bi imala izoblicene udove, tako su ih cvrsto povijali da se nisu
mogJi pokrenuti. los i danas mozemo u Italiji vidjeti doj encad povijenu
kao mumije. Zbog toga se ne smijemo cuditi ako je smrtnost dojencadi
nekada bila nekoliko pula veea nego danas.
testo kupanje dojenceta je nuzno iz higijenskih razloga i da se nj eguje
rad koze. Osim toga, kupanje podstiee takoder rad unutrasnjih organa.
Zastoji procesa su uklonjeni, i zlijezde s unutrasnjirn lucenjem dobiju
SVll potporu za svoju vaZou djelatnost. Ne zaboravimo da je plod bio
devet mj eseci sakriven pod srcem svoje majke, stalno u jednakoj, sigurnoj
okolini, u jednakoj temperaturi. Kad dijete dode na svijet, dospije izoe-
40
nada u mnogo hl adniju okolinu na koju se njegov organizam mora istom
priviknuti. Za vrijeme kupanja novorodeneeta i dojenceta treba paziti
da temperatura vode ne prijede 37C, jer je to temperatura u kojoj je
ono zivjelo u matemici. Ljeti moZe voda biti malo hl adnij a, osobi to ako
smo je grijali na suncu. Oa djetetu mokar element godi i da mu je sklono.
razabire se iz veselog pljuskanja i radosnog vriskanja, ~ t o govori 0 za-
dovoljstvu u vodi. kao i plaea ako smo dij ete prebrzo izvadili iz vode.
Kad biramo dodatke za kupku, moramo biti veoma oprezni da bismo
izbjegli moguCe neugodnosti. NemoguCe je sprijeciti da dijete pn kupanju
ne tun prst u usta. iii ne gutne cak i nesto vode u kojoj se kupa. Zbog
toga ne smijemo za kupanje djece upotrebljavati takve dodatke za kupke
kao sto su smrekove iglice s dodatkom zelenkastoblistave boje (Natrium
Ouoresceinurn). Ostro Ijekovito biljc kao ~ t o je rosopas (Chelidonium
maius), iglica (Geranium pratense) i drugo, koje mace lijepo cisti kozu
od egzema i lisajeva i blagotvorno utjeee na nju, moramo upotrebljavati
s najvecom opreznosti. Ojeca su si lno osjetljiva; naoko neznatni i nevazni
utjecaji rnogu izazvati posljedice kojih Ce nam razlozi biti neshvatljivi .
Biljke pogodne za dodatke djecjim kupkama jesu:
Preslica (Equisetum arvense) koja blagotvorno dj eluje na kozu, jer ima
kremene kiseline.
Metvica (Meli ssa officinalis) i limun ; caj tm biljki dodaje se kad su djeca
nervozna pa ih treba smiriti.
Virak (Alchemi lla vulgaris); dodaje se caj ako dj eca imaiu mlohave mi-
site, pa zelimo utjecati na unutrasnju napetost lki va (za sprcca-
vanje kile iii hernije doduSe neznalno, ali ipak korisno pom06no
sredstvo).
Caj od kamilice protiv probavnih smetnji, bolova u ielucu i laksm smet-
nji u izrnjeni tvan (metabolizma).
Caj od nevena (Calendula officinalis) za osjetJjivu kozu, protiv osipa
(egzema) i prljavstine.
Majcina dusica (Thymus serphyllum) srodna timij anu, uspjesno pomaie
djeci koja se lako prehlade i cesto pate zbog hunj avice i upala
sluznica (katara).
Ojecu roditelja koji su plucni bolesnici lreba povremeno kupat; u tom caju.
Sabljasti trputac (Plantago lanceolata) ne smijemo potcjenjivati kad dje-
tetu oslabi mjehur, osobito dok ga privikavamo na samostalno
mokrenje.
Kupke s dodatkom caja moraju biti vrlo blage jer djeca bolje reagi raju
na slabe podsticaje.
Nj ega koie : Za ciscenje koze je najprikladniji takozvani punomasni
djecji sapun. Svakodnevna upotreba sapuna nije nui na. Poslije kupanj a
nataremo kofu uljem za njegu koie, koje ne smije sadriavati ostra ete-
ricna ulja. Najbolje je ulje kantariona (Hypericom perroratum) s dodat-
kom malo limunova, narancina i rnandarinina ulja. Tim uljem dva puta
tjedno natare)Ilo citavo tijelo. Nozice nataremo svaki dan, ali sarno uljem
kantariona. Ulje irna prednost pred puderom koji zacepljuje pore, upija
41

zooj i brani bakterije. Isprobaoo je da je ulje najprikladnije za upotrebu.
a sprecava i ojed koze.
Protiv crvenila koZe i ojeda upotrebljavamo punomasnu kremu. bilo
CiSLO lanolinsku, bilo s dodatkom kantarionova ulja (Bioforce).
Kuena pomotna sredstva za djecu moramo upotrebljavali s najveeim
oprezom. Oojencad reagira na najmanje doze i podnosi bez stete sarno
slabe nadraiaje.
Narocito s cajevima (biljnim uvarcima) morarno biti veoma oprezni
jer naizgled sasvim neduzan eaj moZe izazvali teSke tegobe.
U djecjern zdravstvu ima homeopatija svoje zahvalno podrucje. Prven-
stveno morarno doj encadi prepisivati sarno minimalne doze lijeka, a
toga, na zalost, lijecnici za djecje bolesti (pedijatri) ni su uvijek dovoljno
svj esni . Aim vee odrastao covjek ponekad teSko podnosi alopatsko !ije-
cenj e, kako ee tek reagirati dij ete, a da pri tom ne spominjemo i mo-
guenost stetnih posljedica takva lij ecenja. Upravo zbog iznenaduju6i h
uspjeha horneopatskog lijecenja doj encadi, mnogi bi se mogli upitati ,
nije Ii , moi da, homeopatija plod maste.
Za cajeve ponovno naglasavam da moraj u bili vrlo biagi, tek toliko da
su obojeni .
Caj od komoraea iii ani sa, ako nema na raspolaganju komoraca, ubraja
se medu najpoznatije domaee lijekove. Cajevi od komoraca, anisa,
kima (kumina) i kopra, pripadaju cajevima koji griju. Caj komo-
raea je vee mnogo dij ete oslobodio od tegoba s probavom i izrnjenorn
Ivari, a majke izbavio neprilika.
Caj od hajducke trave (Achillea mille(olium), vrIo razrijeden, pomaie
protiv proljeva i slabog teka. Ako proljev ne prestane, dodaj emo
caju nekoliko trunld steie (potentilla erecta) i od te rnjesavine
blagog caja dajemo nekoliko puta dnevno po jednu i li cicu.
Caj od zlatnice (celebi-grana ; Solidago virga-aurea) je izvrsno sredstvo
kad s metabolizmom vode neSto nije u redu. To dolazi u obzir
prije svega pri oboljenju bubrega. Ekstrakti zlatnice dobiju se u
'Ijekarnama pod razoim imenima i u razlicitim kombinacijama
(Solidago, Nephrosolid). Ako nemamo pri ruci zlatnice, skuhamo
eaj od sipka (Rosa canioa) iii preslice.
Za raskuiivanje rnanjih ozljeda upotrebljavamo kiselu surutku iii nj en
koncentrat (Molkosan). Upotrebljavamo ga kao jod, sarno 5(0 nije tako
opasan.
Za vanj sku upotrebu imaju preparati kantariona lakoder izvanredno
dj elovanje (Hypericum 0). Poznati djecji lijecnici, kao dr Joseph Schier,
prepisuju preparate kantariona cak protiv tetanusa.
Nedostatak kalcija odrazava se na razne nacine. Jos je i danas priliono
Cesta bolest male djece. Ako se istodobno radi i 0 nedostatku vitamina
0 , postoje svi uvjeti da se razvije rahitis (engleska bolest). Pri tome
ne mislimo na nekadasnje teske deformacije i nerazvijeoost kostura zbog
te bolesti , nego na lakSe oblike rahitisa, koje jos i danas cesto vidimo.
Upravo je neobicno da djeca oboljela od rahitisa pokazuju veau zivahnost
od zdravih vrsnjaka, da brie reagiraju, da imaju pametan izraz,
42
zbog eega im pripisuju viSe pameti nego sto je ui slinu imaju. Takva djeca
dozriju prije vremena. U vezi s njima sjetimo se jabuke koja na drvetu
dozrije i pozuti prije vremena. Kad jc pogledamo izbliza. vidimo da je
orvljiva i da je zbog toga prerano dozrela.
Djeci moramo davati kalcij i vitamin D. Na raspolaganju su Dam
homeopatski preparati kalcijeva rosrata, vitamina D i kremene kiseline
u razlicitim kombinacijama i mjeSavinama. Vitamina D ima u izobi lju
u naraneama i ribljem ulju. Djeca, pak, dosta cesto ne mogu podnijeti
riblje ulje pa ga povrate. Zato se pripremaju rawe emulzije narancina
soka i ribljeg ulja, koje djeca rado uzimaju. Preporuclji v je i sok od
mrkve, iii njegovi umjetni koneentrati. Od preparata spomenimo Calci um
phosphorieum D" Calcium Iluoratum D" (za rube), Silieea D", kaleijev
kompleks Urticalein, Vitarorce i Bioearottin.
MAJtlNO MLIJEKO
Majcino je mlijeko za dojenee kudikamo najbolja i prava hrana, i za nje-
govo buduCe zdravlje od izvanredne vaznosti. Nisu statislicari uzalud
ustanovili da je deset puta veea smrtnost djece koju zalijevaju, tj . hrane
zlicicom, nego one koja sisu. Osobito su prvi dani ishrane izvanredno
vazni za dojence, i vrlo cesto odlucuju 0 njegovu zivotu ili smrti . U zi-
votinja smo se takoder mogli uvjeriti da priroda ne dozvoljava sebi pri-
si ljavanja bez losih posljedica. Svaki seljak zna kako je tesko uzgojit)
inaee tako krepku ovcieu ako je ne hrani njena majka. NajljepSe janje
ugiDe ako ga hranirno kravljim mlijekom, ali isto tako i majciDim
kom s kojega je obrano vrhnje. Mlijeko vlastite majke je za svako stvore-
nje ono najbolje sto treba za svoj razvoj. Za tele kravlje, za janje ovcje,
a za covjeka majcino mlijeko, jer je samo ono tako sastavljeno da omo-
gucava ispravan fizioloski i bioloski razvoj covjecjega tijela, osobito
kostura, zivaca i drugih organa.
mlijeko (kolostrum) sadrZi korisne enzime, soli , poznate i nepo-
znate vitamine i drugo sto ne mozemo nati ni priblizno u istom obliku
ni u kojoj drugoj hrani. Osim t0ga, u m1ijeku su imune tvan i aleksini,
koji stite organizam dojenceta od bolesti ; zbog toga je dojence, osobito
prvih dana poslije rodenja, otporno protiv odredenih zaraznih bolesti.
Protiv slabog argumenta da bi, toboze, zbog dojenja trpjelo majcino
zdravlje i Ijepota, mozemo navesti upravo suprotne dokaze. Zdrava majka
koja doji ima od dojenja korist, jer pod normalnim uvjetima, u to vrije-
me, zlijezde s unutrasnjim lucenjem djeluju bolje i jace. lskoristavanje
hrane je izvrsno, tijelo je zasiCeno vitaminima jer prakticki iskoristava
sve vitamine koje dobiva hranom. Regeneracija trbusnih organa je bolja
u matera koje doje, nego u onih koje su se dojenja odrekle. Kasnija du-
sevna privrZenost djeteta i sklad medu majkom i djetetom mnogo su vje-
rojatniji ako majka dijete doji. Tako i majka i dijete imaju koris! od do-
jenja. Dojenje je nesto prirodno kao i sve drugo sto je uredila priroda.
Za normalan razvoj i za kasniju otpornost protiv djecjih bolesti dojenje
43
je od velike vafuosti . Zbog toga dojencad lako i bcz poslj edica prebolc
djecje bolesti. mnogo lakS!! nego ona djeca koju hrane zli Cieom, prcmda
imaju jednaku tjelesnu strukturu.
Cesto su I11lade majke nervozne i nesretne ako se mlijeko nc pokaie
odmah prvog -:lana poslijc poroda. To uopee ne bi bilo prirodno jer no-
vorodenee mora dobiti prvu hranu tek nakon 24 sata. U pocetku dojkc
izlucuju samo hranljivi kolostrum, dok se mlijeko pocne izlucivati tek
tre6eg, a ponekad cet vrtog do sestog dana poslije poroda. Zato, mlade
majke, ne ocaj avaj te ako vee prvoga dana nije sve onako kao sto ste to
pogresno zamislj ale! Ako za ista nemate dosta mlijeka, pomazu prepa-
rati koprive (Urtica dioiea), iIi preparati kaleij a kombinirani s koprivom
(Urtiealcin). Biljni preparat Laetabono takoder podstiee bolje i obi lnije
izlucivanje mlijeka. (Vidi poglavlje 0 krastama u dojencadi).
UPALA DOJKI (MASTITIS)
Cesto upala dojk i, zbog nemaroosti iti neprikladna lijecenja, ostavi otvr-
dnuca. Takva otvrdnu6a, pod odredenim uvjetima, mogu kasnije prouz-
rociti rak. Nedavno je poznata lij ecnica za zenske bolesti izjavila da zbog
pregleda dojki u zena ima vee kompleks straha, buduCi da tako cesto
IJ10zemO otkriti rak dojke. Zbog toga je dojka u zena. dakle, i vrlo osjet-
Ijiv organ, i zato moramo dojke jos i posebno brizljivo njegovati .
Upala dojke more nastati i zbog gnjecenja iIi udaraea. Ipak su upale
dojke cesee za vrijeme dojenja i odbijanja djeteta od sise. Upalu treba
odmah lijeciti, inaee moze nastati gnojni apsees. U takvim je slucajevima
dobro ako apsces sam dozrije i otvori se prema van, jer ga inaee moramo
rezati. U svakom slucaju poslije upale ostanu brazgotine koje, kao ne-
elasticno tkivo, nose u sebi klieu opasnosti.
Lijecenje i Upalu dojk:i lijecimo izvana i iznutra.Za unutrasnje lijeccnje dajemo
sprecavanje " Eehinaforee jer se taj preparat pokazao izvrsnim. lzvana upotreblja-
vamo amiku (brdanku) i Eehinaforee. Alo ih utaremo oaizmjenee, tj.
danas teJcu6inu ami ke a sutra Eehinaforee, posti6i cemo povoljne rezul-
tate. Osjetljivije zene brie ozdrave ako uz to stavljaj u na upalj enu dojku
obloge od slj ezova (Malva silvestris), kamilicina iIi maiuranova (Origa-
num majorana) caja. Da bismo poj acati Ijekovi ti ucinak, dodajemo caju
5- 10 kapljica Eehinaforeea i arnike. Upotrebljava se takoder i caj od
Ij ecure (Sanicula europaea).
Zene koje zele sprijeciti izlucivanje mlijeka, utrljat ee u kow teku6i nu
Ijupcaca (Levisticum offieinale) i pit ee caj od iste bilj ke. Ako dode do
pobacaja iIi rodenja mrtvog djeteta, treba mlijeko erpsti sisaljkom, dok
ne uzmu odredene lijekove. Svakako moramo nastoj ati da u takvim slu-
cajevima mlijeko zaustavimo na prirodan nacin. Tako sprecavamo upalu
dojk:i i mlijecnu groznieu. PrepofUea se jedan do dva puta tjedno natrlj ati
ulj em kantariooa dojku, osobito bradavicu. Njega dojk:i sprecava stva-
ranje pukotina (rhagades).
44
ISHRANA MALE DJECE
Majke se cesto fale da rizina sluz zatvara malu dj ecu. Jasno je da se tu
radi 0 posebnom reagi ranju dj ecc na tvrdu stolicu, i ta je sk lonost posto-
jala vee prije nego su poceli dobivati jecmenu kasu. Buduei da rizina
sluz jma vi soku hranljivu vrij ednost, ne smij emo je izostaviti, vee moramo
pomagati s prirodnim sredstvima. Samlj eveno laneno sjeme, koje je
izvrstan lijek protiv tvrde stolice, jednostavno dodarno riZinoj sluzi.
Kolicina zavisi od osjetijivosti dj eteta. Pooekad je dovoljno uzeti ga na
vrhu noUi, da bismo djetetu uklonili tvrdu stoli eu. Na ovaj nacin dijete
neeemo tako dragocjene hrane.
Od raZi mozemo takoder prirediti sluzavu hranu. Doduse, jelo nij e
tolileo sluzavo, ali je zato vi sokovrijedno, osobito za rast zuba. Raz
sadrZi osim ,ka\Cija jos i kalcijev fluorid koji je prijeko potreban za stva-
ranje zubne cakline.
Najbolje je da maloj djeei dajemo naizmjencc jela od rize, razi, jecma,
zobi, prosa i beljde kao osnovu raznim sokovima, npr. soku od rnrkve iii
voonim sokovima. Pri tome moramo paziti da nikada oe dajemo istodobno
i biljoe i voooe sokove. Isto tako ne treba mij eSati razne vocnc sokove jer
moZe doti do probavnih smetnji. Jos je preporucljivije dodavati vocne
sokove bademovoj kalii. Bademova kasa, koju rastopimo u vodi dodavli i
joj vocoog soka i smijeliavsi je (u mikseru), izvanredna je hrana za malu i
vecu pa i 7.3 odrasle. Dojencadi koja ima kraste prijeko je potrebna
bademova kasa. Protiv krasta dodajemo jos kalcija i li vadsku macuhicu
(Viola arvensis).
USPJESNA BORBA PROTIV KRASTA
U DOJENCADI
Koliko neugodnosti imaju roditelji ako dojencad ima kraste. Kraste s,
ne pojavljuju zbog vanjskih uzroka, npr. mogui:e infekcije i drugoga.
Kraste su odraz' preosjetlji vosti dojenceta, tzv. trofalergije, iii pak dojen-
cetovu orgaoi zmu nesto oedostaje. Ako uklooimo uzroke, nest at i:e i
kraste. Dojen6e se moZe s takvom preosjetlj ivosti roditi. Treba odstra-
niti sve mogui:e uzroke. Ako postoje probavne smetnje, pomazemo pri-
rodnim sredstvima, riZioom sluzi i ml acenicom (stepkama).
Katkad je i ishrana majke uzrok krastama u dojencadi. Na zalost,
majke premalo misle oa to da tvari koje one jedu, a i Iij ekovi, mogu prijeci
dojenjem na dij ete. Ako majka ima tvrdu stoljeu i bez razmislj anja uzme
sredstvo za ciscenje, iznenada i dojen6e dobije proljev. Pokusamo sve
moguce, ali bez uspjeha, dok se ne odlucimo na umjetnu ishraou, i dj etetu
prolj ev prestane. Medutim, dijete se mora odreCi vrlo dragocjenoga, maj-
cina mlijeka. Kad bi se znalo te stvari, lij ecenje bi bil0 tako jednostavno.
Rodilje za vrijeme doj enj a oe smiju uzimati nikakva sredstva za ciscenje,
koja sadrZe aloj, ili tzv. Iij ekove za debelo crij evo. Preparati lanenog
sjemena i trpuca (bokvica; Plantago psyllium) blaga su i neskodljiva sred-
stva za ciscenjc, koja dojilje mogu bez brige uzimati da urede probavu. I
45
drugi lijekovi prelaze lakoder u majcino mlijcko: luminal i drugi barbi-
turati, umirujuCa srcdstva i redstva za spavanje. brom, preparali morfija
i zive, kinin, ali ci lna kiseli na, mnoga antireumat icna sredstva. kalijev
jodid, alkohol, nikolin i dr.
Ako je dijete vee kao dojenee bombardirano s tako draslicnim po-
mocnim sredstvima, onda nije cudno da od toga trpi nj egovo zdravlj e.
Ako dojenee ima kraste, treba pomislili i na takve stvari. Ako se majka
nerazborilo odala pu enj u, mora ga se bezuvjetno okanili dok doji. Neka
pomisli na njezno lijelo dojencela koje se mora zbog njezine bezobzimosti
trovati nikotinom.
USpUl reeeno, stetno djelovanje nikotina moiemo ut vrditi vee i za
vrijeme trudnoce. Svalko moie to sam provjeriti. Ako slusamo otkueaje
srea ploda na majcinom trbuhu posto majka popusi cigaretu, utvrdit cemo
da malo srdasce zakuca osam puta brZc u minuli vee sarno poslije jedne
cigarete! Kad se bude cestiti suprug jedanput i sam uvjerio u to. naj oz-
biljnije Ce zamolili svoju suprugu da se odreee pusenja.
Na sastav majCina mlijeka utjecu takoder i jela. ViSe pula sam opazio
da su kraste u dj eteta nestale vee poslije nekoliko dana posto se majka
odrekla jela spremljenih s bjelanjkom. lstodobno za vrijeme dojenj a
majka mora pazili na zdravu ishranu, kako je to opisano na drugome
mjestu ove knjige. Ako doji dijete, mora bili svjesna da jede i za nj ega.
Dijete hranite majcinim mlijekom sto duie. Tek ako kraste doj enceta
usprkos izmijenjene majcine ishrane ne nestanu, zamijenite jedan obrok
s bademovim m1ijekom iii mlacenicom. Na tako smanjenu koliCinu mas-
noCe dojencad s krastama cesto vrlo dobro reagira. Radi bolj eg uci nka,
mozete mlacenici dodati preparate divlje macuhice (Viola tricolor pra-
tensis).
Ako je dijete odbijeno od sise, treba se u ishrani driati ovih savjeta:
djeca s krastama ne smiju niposto piti kravlje mlijeko nego samo bade-
movo. Pri tome je nuf na stroga kontrola tjelesne tezine. Mnoga djeea
teSko pod nose biljne bjelancevine i gube na tezini. Ako usprkos tome,
sto zamijenimo bjelancevine sojinim brasnom, dij ete ne dobiva na teiini ,
moramo opet davati i ivotinjske bjelaneevine, u tom slucaju mlijeko.
Dijete najbolje podnosi kozje, a katkad i ovcje mlijeko. Starijoj djeei s
tvrdokornim krastama dajemo psenicne klice. Uvijek upotrebljavamo
sarno prirodnu hranu, a nikada kernijske preparate. Nekad postizemo s
prirodnim sredstvima, zbilja, brz uspjeh, dok drugi pUla poboljsanje ne
nastupi od danas do sutra, pa je za lijecenje nuino viSe strpljenja. Tako je
jedan majka zamolila pomoc jer su se u nj ene kcerke pojavile kraste.
Istodobno je poslala na pretragu kcerkin urin. Pokazalo se da dijete
zbog ostecenja jetara, mora uzimati sok od mrkve i bademovo ulje. Osim
toga, trebalo je nadoknaditi nedostatak kalcija s odredenim preparatom
kaleija. Zatim je trebalo podstaci rad bubFega s blagim cajem od zlatniee.
Glavno je sredstvo protiv krasta u dojencadi, medutim, livadska macu-
hica i jedino ona od svih sredstava jamci za uspjeSno lijecenje. Za vanjsku
upotrebu sluZi ulje kantariona i prasak U rtiealein.
Poslije godinu dana, majka mim je pisala kratko i jasno : Prosle ste
46
nam godine pomogli da se naSe dijete r i j e ~ i l o krasta. NajljepSa hvala '
Vijest neke bolnicarke glasi: Sada sam sama sa dvjema keerkama u
planinarskoj kueici. Djeeak kojemu je 15 mjeseci imao je prole godine
kraste. Poslali Sle mi kalcijev kompleks (Urticalcin), divlju maeuhicu
i koncentrat surutke. U 14 dana s vasim smo izvrsnim sredstvima hasle
pOlpuno uklonili .
U tom slucaj u je majka izvana upotrebljavala protiv nagri zanja krasla
razrijeden koncentrat surutke (Molkosan). SvjeZi preparati biJjke Echi-
nacea su u mnogim slucajevima takoder mnogo pomogli pri nagrizaoju
krasta. Djecu tada uopee ne smijemo kupati vodom i sapunom, vee ih
ocislimo uljem kantariona. S radoscu mozemo utvrditi kako na jedno-
stavan nacin mozemo izbjeCi mnoge neugodnosli, a dijete spasiti od
trajnih posljedica.
EGZEMI U DJECE
Exzema infantum, djecji osip, zbilja pobuduje sazaljenje, jer je osim dje-
teta tesko pogodeoa i majka koju oboljenje djeteta isto tako pogada i
zahtijeva od nje uvijek vrlo pozrtvovnu i napornu njegu.
Na kongresu pedijatara (Iijecnika za djecje bolesti) u Miinchenu god.
1964, americki pedijatar sa sveucilista u New-Yorku, prof. Holt zagova-
rao je glediste da je za lijecenje djecjega egzema jos uvijek najbolji katran.
Petpostotni alkoholni ekstrakt katrana je takoder mongo jevtiniji od
steroidnih masli . Zanimljivo je bilo profesorovo priznanje da je dje6ji
egzem relativno lako ublaziti, ali ga je tesko izlij eciti.
Katranskom terapijom stvarno je lako IV slupanj egzema reducirati
na I stupanj, ali za izljecenje katranska terapija nije dovoljna. tim pre-
stanemo s kalranskom terapijom, djetetu se staoje oaglo pogorsa. Na
zalost, na kongresu to nisu ni spomenuli. Ni su spomenuli ni to da je
katran sa svojih 15 ugJjikovodika, medu kojima je i naftalin, kancerogen.
Na zalost, oije bilo lijecnika za djecje boles Ii, koji bi predlozio bolju te- Lijecenje
rapiju: osim zabrane mlijeka i bjelancevina u hrani , i uspjesnu upotrebu
mlijecoih en:zima sa surutkom. Nitko od prisutnih nije mogao razjasniti
zaslo je upravo lijecenje djecjeg egzema surutkom (Molkosan) tako djelo-
lvorno. Doista je ialosno i zavreduje osudivanje da laj nacin lijeceoja
nije medu strucnim krugovima dovoljno pozna!, usprkos tome sto je vee
dugo u upotrebi. Vee je, nairne, stoljeCima poznalo da kupke u svjezoj ,
posve kiseloj surutki postiZu u lijecenju djecjeg egzema Ijekoviti uci nak.
Ako se istodobno upotrebljava i divlja macuhica, uspjeh je jos bolj;'
Buduci da djeca sa egzemom imaju lakoder premalo kalcija, lijecenje
potpomaZe takoder upotreba kalcijevih preparata (Urticalcin). Urtical-
cin se pokazao uspjesnim i za vanjsku upotrebu jer sprecava prod or bak-
terija u kozu; izvaoa se upotrebljava kao puder za posipavanje. Umjesto
steroidnih masti upotrebljavamo punomasne kreme. Svaki lijecnik za
djecje bolesti bit ee odusevljen uspjehom.
47
Posve je razumlji vo da je vazna takoder dij eta. Buduci da je mlijeko
zabni njeno, bi lj ne su bjelancevine utoli ko nuznij e. Valjanima su se po-
kazale soja i bjelancevine badema. PreporuCa se takoder ncslana dijeta.
Pa ipak, 0 tome isto tako na kongresu oisll raspravlj ali.
Zanimlj iva su zapaZanja lij ecnika iz Ni gcrije, koji su u tanovili da je
egzem u dj ece bogatih roditelja koji zive na evropski naci n, mnogo cesci
nego u dj ece starosjedilaca koji f ive po starim obicaj ima. To nam govori
da zivotne navike imaju u ishrani naSe civilizacije takoder svoj udio u
nastanku djecjeg egzema.
Ciojenica, odnosno tvrdnj a, da je dj ecji egzem alcrgicna bolest, ne
stoji baS na cvrstim nogama. Trazenje skodljivog antitijela i specifi cni h
protutij ela oe6e vjerojatno uroditi uspjchom. Zasto se, dakle, oe bismo
radije lat ili lij ecenja prirodoim sredstvima koja su i s kojima
postizemo veoma cesto ne sarno pobolj sa nje vee i ozdravljenje?
DJECJE BOLESTI
Priznaj mo da su djecje bolesti do neke mj ere cak kori sne jer u vrucini ,
koju uzrokuju, sagori mnogo toga li to bi, prije iii poslije, skodil o. Time
nije receno da bi djecje bolesli morali izazvati sami. Vee same po sebi
dodu dosta brzo, no sto je dijete ve6e i snaznij e, to ih lakse preboli. Ko-
liko dj ecje bolesti svjesno obraduj emo i podupiramo organizam u nj e-
govu reagiranju, toliko 6e one uistinu znaciti pravo ciscenje organizma.
S vrucinom sagore gotovo sve otrovne tvari , cak i one koje je dijete,
mozda, donij elo sa sobom iz embrionalnog zivota. Lijecnici, koji znadu
dobro zapazati, priznaju da su Ijudi koji ni su preboljeli dj ecje bolesti , u
kasnijem zivotu mnogo vise izlozeni raznim bolestima, osobito raku. To
govori u prilog cudesnoj Ijekovitoj snazi vru6ine. Vecina dj ece koja umru
zbog neke dj ecje bolesti , umru zbog pogresnog lij ecenj a. Naj gore je pri
tom lijekovi ma sprecavali normalne procese bolesti , osobito vrucine i
koprivnjaee (urtikarij e). Vru6ina je unut rasnja obrana organizma, pri
kojoj izgore otrovne supstancije kojc prodiru iii su vee odlozene. Kopri v-
njaca, pak, predstav.1ja prirodno izlucivanje otrova kroz koZu iii nj ene
pore. Kopri vnjacu takoder ne sprecavati, jer zaustavlj eno izlu-
Civanje otrova moZe naskoditi srcu, zivcima i di snim organirna, pa moze
doci do mnogo tezih komplikacij a.
Takoder su vrlo skodlj ivi kemoterapeutici. Zaista je vrlo prakticno po-
piti s vodom nekoliko tableta ; vrucina prode i cini se da je bolest sasvlm
neduzoa ; tako joj je brzo kraj da oije ni dosti gla pravi vrhunac. Da, me-
dutim, zarazni otrovi j os ostaju u tij elu i svakog casa mogu izazvati nova
obolj enja (upalu srcanog misiea, reumati zam zglobova), 0 tome, ve6i -
nom, i ne razmislj amo.
Provalnikc ni smo sprijccili u provali ako zatvorimo vrata i prozore, i
iskljucimo alarmno zvono.
Neeemo valjda cekati da dij ete zbog vruCine umre a da nili ta ne po-
duzmerno, kaZe mi cesto bolnicarka iii nudilj a. Sigurno necemo, ali
48
Na shemi su prikazani : postotak bolesti kOJe Ijudi lijece sami (plavo" postotak Dolest_
koje lijece lijecnici (zeleno), Ie u bolnici (iuto) .
-
-
neki mikrobi razgraduju
iivotinjske izlucevine i
mrtve organske Ivan,
a pn tome upolreblJavaJu
klSik, SVI . pak, prolzvode
ugljicni dioksid.
- ugljicni dioksid
- organskl spojevl
_ -klslk
ugljicni dioksid u zraku
zeleno bilje up1la
ugljicni dlOksid i vodu I
sa folosinlezom tvon
organske spojeve ( ~ e c e r ,
skrob lid.), Ie kisik
iivolinje udisu kisik a
izdisu ugljicni dioksid.
Grade komplicirane
spojeve organizma iz
organskih spojeva u
biljnoj hrani.
izmedu spreeavanja vrucine i podupiranja toga korisnoga unutraSnjeg
ognja velika je razlika. Ako podupiremo djelovanje vrui:ine tako da svi
odvodi pravilno djeluju i da zatim u toj tjelesnoj peCi sve sagorljivo izgo-
ri, istodobno se izgorene tvari vrlo brzo izlucuju. Tijelo ima opet svoj
mir i ociseeno je. Djetetu mozemo obilno pomoCi ako mu jednostavno
prepisemo Ferum phosphor. D". Za bolju funkciju koZe prepisemo po-
znati i pouzdani lijek Aconitum D .
Ako jos ne znamo kakva ee zarazna bolest izbiti, dajemo Aconitum
D. naizmjence sa Belladonnom D . Vazno je brinuti se za to da su crijeva
ociscena; to cinimo malim klistirom. Pri tom ne upotrebljavamo sapun
nego caj od preslice. Druga stvar na koju moramo pri svakoj zaraznoj
bolesti brizljivo paziti, je funkcija bubrega; rad bubrega pojaeavamo ea-
jem preslice ili preparatom Nephrosolid. Treea vazna stvar je briga za pra-
vilno izlucivanje kroz kozu. Tu nam pomaZu Kneipp, Priessnitz i drugi
vodeni lijecnici, jer za podsticanje koZe dolaze U obzir sarno oblozi.
Da ti h:adni ili topli, zavisi od slucaja. Topli. oblozi ne mogu prakticki
nikome skoditi, dok 0 primjeni Wadnih moramo dobro razmisliti. Za
utjehu eerno reci da se tijelo u vrucici tako brzo ne ohladi i da hl adan
oblog, u pravilu, povecava vanjsku vrucinu a smanjuje unutrasnju.
Nikako ne smijemo zaborav'iti da je suprotstavljanje prirodi skodljivo
i da svaki naS ein mora potpomagati prirodne obrambene procese.
Djeca i odrasli su toliko izvrgnuti zaraznim bolestima koliko su
slabije bili hranjeni. Nedostatak vitamina osobito poveeava prijemljivost
za zarazne bolesti. Imunizacija djece sa zastitnirn klicama (ekstrakt po-
steljice) nije preporucljiva jer zastita ne traje dugo, a zakoci prirodnu
obranu organizma. Mnogi se roditelji plaSe visoke temperature koja
naglo Upravo je to dobro i korisno kako bi sve stetno moglo sto
prije izgorjeti. Srce djeteta je mnogo snaznije nego sto mislimo. U to
se mozemo uvjeriti i po razmjeru teZine srca prema teZini tijela, koji je
u djeteta mnogo povoljniji nego u odrasla covjeka.
OSPICE III DOBRAC
Ospice su jedna od najbezazlenijih zaraznih bolesti u nas, dok medu
lndijancima, u krajevima gdje je dosad jos nije bilo, djeca od ospica umi-
ru. Uzrocnik je virus, taj mali uzrocnik koji je dugo bio nepoznat jer je
mnogo manji od bakterija. Ne rnozemo ga obojiti i promatrati obicnim
mikroskopom; proucavati ga mozemo jedino pomoCu elektronskog
mikroskopa. Medutim, vee smo odavno vidjeli prema toku bolesti i lakoj
priljepcivosti, da su ospice zarazna boles!. Mnogirn je majkama ta za-
razna bolest, udruzena s groznicom i osipnirn mrljama, dobro poznata.
Bolest je u pocetku tesko prepoznati ako se otprilike dva dana prije
izbijanja osipa ne pojave na crvenoj sluznici obraza, u predjelu kutnjaka,
dva do tri milimetra velike svijetlocrvene pjegice s malim, bijelim toeki-
cama u sredini, tzv. Koplikove pjege. Moze se dogoditi da ih i ne zapa-
zimo jer ubrzo nestanu. fnkubacija, vrijeme od infekcije do pojave bo-
49
lesti, iznosi oko 14 dana, pa zalO oije cudno da se otprili ke 12 dana od
pojave bolesti j o ~ oelko razboli u istoj iLi u susjednoj obitelji.
Prvi zoaci oisu uvijek jednaki. Dosta cesto bolesl poene prehladom,
.kihanjem, krvarenjem iz nosa, upalom dinih putova i oene spoj nice
(konjunktivitis), suzenjeOl iz oeiju i osjetljivoscu na svjetlo.
PosLije nastupi vru6ina koja se popne do 39C, onda padne i eetvrtog
se dana opet popne do 40,5C. Tek posto izbije osip, temperatura opel
polako pada. Potraje Ii vru6ina duZe od celvrtog dana poslije izbijanja
osipa, moramo poduzeti energicne mjere, jer su na pomolu komplikacije.
Odmah moramo primijeniti nesto protiv lih, sepsi slicnih, komplikacija
(Lachesis D, .) i neprekidno obnavljamo tople obloge od maj6ine dusice
oko tijela. I u slucaju ako se bolest normalno razvij a. stavljamo takve
obloge. Dok dijete ima vru6inu, dajemo mu vo6ne sokove od narance
iii groZda, ili sok od mrkve koji je dobar za jetra. Ako nemamo vocnih
sokova, dajemo neulralni eaj zasladen grozdanim se6erom. Kao i proliv
svih zaraznih bolesti, i tu je nadasve valna njega ustij u. Za njegu ustiju
u male dj ece ovijemo oko prsta cistu krpicu (gazu) koju smo namoeili u
razrijedenu raslopinu Molkosanova koncentrata, i ojome im dezinfici-
ramo zubno meso, sluznicu ustij o i jezik (koji je u takvim sl ucajevima
uvij ek obl ozen). Za vecu djecu dolazi vee u obzir cetkica za zube.
Lijekove dajemo ovako:
Aconitum D. svakih pola sata po 5 kapi. Nakon okrepljujuceg znojenja
i pada temperature, daje se 0 ve6im razmacima.
Ferrum phos. D, (za sasvim malu djeeu D,,) jedan do dva puta na sat
po jednu tablet u.
Belladonna D. pIi navali krvi u glavu, protiv hripavca, upale oene spoj-
nice, uSnih komplikacija, dva do tIi puta na sat po 5 kapi .
Antimonium sulphur. aurant. D, iii Dr Lijek dajemo nakon pada vru-
cine bez drugih lij ekova, i dovoljan je za konacno ozdravlj enj e
ako ne dode do novih komplikacija. U pocetku dajemo svaka dva
sata po jednu tabletu, a otprilike tIi dana poslije, tIi puta dnevno
po dvij e tablete.
Nephrosolid dajemo s vo6nim sokovima, 5 kapi na Casu soka. Preparat,
koji je pripremJj en iz svjezega bilja, pospjesuje izlucivanje otrova
putem bubrega.
Cuprum acet. D. i Antimonium sulphur. aurant. D
J
daj emo naizmj ence
ako mislimo da se radi 0 hripavcu.
Coccus cacti D" a osobito Thydroca, dj elujl!.Lzvrsno protiv hripavca
ako ih dademo odmah cim se p.ojavlo kao Komplikacija ospica.
Mnogo puta ga sprijecimo a da ne uzrokujemo nikakvu stetu.
Siaboj djeci koja su sklona tubcrkulozi, s ilescim oteklinama zlijezda,
daj emo osobito ovo:
Calcium phosphoricum D
J
naizmjence sa D" lri pula dnevno po dvije
tablete.
Urticalcin je jos jaci lij ck koji moze za nekoliko mjeseoi naeiniti cuda.
50
Arsenicum jodatum 0 , dajemo mrsavoj djeci koja brzo rastu, naizmjence
s kaleij evim kompleksom (Urtica lein), Lij ecenje traje nekoliko
mjeseei.
Ka lium phosphor. 0
6
dajemo protiv d i ~ n i h kompl ikacija koje su zah-
vati le pluea i bronhe.
Sulphur 0, dajemo ako osi p usprkos oblozima ne6e izbit i.
Kad bolest prode, mommo dj eeu cuvati od hl adnoga zraka. Osobito
ih zimi treba ostaviti jos osam dana u krevetu, u toploj ali dobro pro-
zra6enoj sobi . Tako se mora postupati pogotovo sa slabom djecom, u
koje mogu kasnije nastupiti komplikaeije.
ZAUSNJACI III MUMPS
Mumps, upala parotidnill zlij ezda (parotitis), veci nom je prilicno neduzna
bolest. Zahvaea osobito zlij ezdu obraza uz uho. U djecaka cesto zabvaca
i muda (testi s). Pojavi Ii se mumps u odraslog muskarca, moZe upala
muda uzrokovali slerilitel.
Glavno sredstvo protiv mumpsa je unutrasnje: Mercurius solubilis
0 " svaka dva do tri sala, po dvije do tri kapi. Zatim dajemo naizmjenee
Aconitum D, i Bell adonna 0 , svakih pola sata. Oblozi sa surutkom oko
potkoljenica veoma su korisni , ali ih smijemo davali samo onda kad
bolesnik ima tople noge. Takoder su vrlo dobre sjede6e kupke kojima
povisujemo temperaturu od 36 do 44C, zatim bolesnika zavij emo u
subo. Protiv tvrde stolice kori sti eseneija od arapskog bilja (Arabia force),
a u' tvrdokornim slucajevi ma klistir. Za ublaZavanje bolova dajemo djeei
tople obloge s nekoliko kapi tinkture arnike ili ekstrakta nevena. Djeea
neka grgljaju s razrijedenim preparatom Molkosanom. Staro i jos uvi-
jek cijenjeno sredstvo je vru6e ulje kantariona. Krpu namocimo u to ulje,
ili nacinimo oblog s kasom od gline (ilovace) pomijesane s vrucim kanta-
rionovim uIj em, pa obl og polozimo na bolesno mjesto i preko njega
termofor ili bocu s vrucom vodom. Oblog ublazuje bol ove i ujedno lijeci.
Ozdravljenju pridonosi takoder Silicea D " .
HRIPAVAC (PERTUSSIS)
Hripavac se cesto smatra kao nesto uzgredno, pa zbog toga tom teskom
djecjem kaslju ne pripisujemo osobitu vaZnost. Medutim, hripaveu treba
pridati vi Se painje jer bolest moZe ostaviti trajna, neizlj eciva oste6enj a.
Za borbu protiv bripavca raspolazemo biljem i jednostavnim bomeopat-
skim sredstvima. Neka se rooitelji potrude da svakako provedu to pri-
rodno lij ecenje. Hripavae mozemo sprijeciti, otpuhnuti, a teSke napade
skratiti i ublaZiti, pazeci ujedno da iz oboljel og tijel a odstranimo otrove
koji nastaju pri svakoj zaraznoj bolesti : ospieama, sarl abu, gripi i drugim.
Istodobno moramo paziti da organizam ne oslabi sto bi moglo izazvati
nove zarazne bolesti . Po pravilu se poslije bripavca javlja neka druga
bolest, i zato se moramo boriti da ojacamo opcu otpornost organizma.
51
Ima slucajeva da napadi kaslja prestanu vee poslije nekoliko dana .
Nekad je dobro dali djeei bioloski preparal kalcij a. Moramo lakoder
djelovati na bubregc da sto brie i obilnije izlucuju olrovne Ivari. Na
djecji kasalj vrlo dobro djeluje preparat Thydroca. nacinjen od svjeieg
bilja rosike (Drosera rotundifolia). limijana (Thymus vul gari s), Coccus
cacti (kaktusova us), brslj aoa (Hedera heli x) i dr. Djelolvornima u sc
pokazali homeopatski lijekovi Ipecacuanha OJ i Coccus cacti 0 ,. t im
prestane kasalj , polako prestanemo davati Iij ekove. Lijecenje mozemo
jo' malo produziti sa sirupom od smrekovih vrsaka (San lasapi na). jer
oije dobro naglo prekinuti s lij ecenjem. Ne smijemo ni kako zaboravili
obloge oko prsnoga kosa. Oblog nacinimo od uvarka trine (ol paci sije-
na), a u td im slucajevi ma od luka. l os su djelotvorniji oblozi s hrcnom
(Cochlearia a r m ~ r a c i a ) iii bijelom slacicom (Sinapis alba). Pravilno iz-
vedeni obl ozi iii kupke sa slacicom vee su moogo puta spasiti dijete koje
je zbog bronhiolitisa (upala i zacepljenje najsitnijih bronhija) vee sasvim
poplavilo i ocaj ni cki traiilo zraka Moramo paziti da kola ne bude pre-
dugo izlozena dj elovanju slaCice. Kola mora pocrvenj eti, ali se ni kad ne
smiju stvoriti mjehuri. Ako tako poslupamo, oslobodil cemo dijele
velikih opasnosti .
HERTEROVA BOLEST
Budu6i da se pri Herterovoj boles!.i, tzv. celijakiji (coeliacia) odnosno
intestinalnom infantilizmu, radi 0 oboljenju cije lij ecenje zahtij eva mnogo
truda i strpljenja, mnogo briga i muka, bit Ce majkama sasvim sigurno
lakse kada doznaju kako se moraju boriti proti v te bolesti. Kao i sve upale
i proljeve u doj encadi i dj ece, i Herterovu bolesl mozemo takoder uspjesno
lijeCi ti .
Glavno sredstvo proti v te bolesti su Herterove kapljice Torment avena,
3-5 puta po 2- 5 kapi na dan, zavisno od starosli i osjetljivosti malog
bolesnika. Koli cinu lij eka povisuj emo tako dugo dok stolica ne postane
opel oormalna. Pomazu i ceste, tople sjedeCe kupke, iii oblozi na trbuh
sa cajem od kamilice ili preslice.
Za hranu dajemo u prvom redu rii u, i to ne sitnu, poliranu, nego pri-
rodnu. Rizi noj sluzi dodaj emo sok od mrkve, iii umjesto toga pola do
cetvrt zlicice sirovog soka mrkve (Biocarottin). Od rizine sluzi predemo
postepeno na jecmenu sluz, zatim na zobenu i naposljetku na psenicnu
sluz. Treha uvijek upotrebljavati nepolirano zrnje. Preporucljive su ta-
koder prosena i heljdina kasa. Zabranj eni su proizvodi od bijeloga brasna
i bijeloga griza. U obzir dolazi takoder !"olisnuti (pasirani) obareni
humpir pripremljen kao kasa (pire). K.wmpiru mozemo dodati takoder
sok od mrkve. Od povrea se moZe poceti samo s pirjanim pori lukom.
Dok bolesl nije sasvim izlijecena, ne smijemo davati druga variva.
Od voea dol azi U obzir naribana prijesna jabuka kojoj mozemo dodati
malo prijesnih banana. Kad akutni znakovi popuste, mozemo dodati
jos malo soka od grejpfruta (Grapefruit). Za piCe je dobro dati napitak
od zira u manjim kolicinama.
52
Kolicina Inane mora biti sto manja. Smije se tek onda povecati posto
se stolica normalizira i dobije opet svoju uobicajenu boju i t vrdo6u.
Preveliki obroci brane mnogo viSe stete nego premaleni. Ako bi neki od
spomenutih lijckova uzrokovao smetnje, treba se posebno ravnati prema
osobnoj osjetljivosti svakoga malog pacijenta. Kad je stolica opet u redu,
mozemo pokusati s prijasnjim jelima i polako izostaviti napitak od fira.
Postepeno pokusavalUo s normalnom prehranom. U slueaju da se bolest
vrati, dajemo opet stroZu dijetu. Ponekad pomate vee i bademovo mlije-
ko. Ako se drzimo pravila i ravnamo prema reagiranju bolesnika, tj.
djeteta, bolest cemo potpuno izlijeciti. Zbog slabe probaye, kojoj je
uzrok nepravilna peristaltika orijeva, iskoristavanje je brane nedovoljno,
a resorpcija je minerala osobito nedovoljna. Takva djeca imaju ceste pre-
lome kostiju jer organizmu nedostaje kalcij. Takve komplikacije mogu
sprijeciti preparati biolosko aktivnog kaloija (Urticalcin). Time iSlodobno
smanjujemo napa de greeva koji su kod te bolesti posljedica nedostatka
kalcija.
DJECJA PARALIZA
Djeeja paraliza je grozna bolest. Sarna po sebi ima vrlo kratak tok.
Uzroenik je vrlo aklivan te izlueuje teske otrove koji u ve60j koncentra-
ciji unistava ziveane stanice, tako da dode do uzetosti. Sarna bolest traje
zapravo oko 14 dana do tri tjedna. Paralize koje nakon toga slijede, sarno
su posljedica bolesti. Zato je nui no da pri toj bolesti odmab i temeljito
postupimo. Cekanje nije niposto umjesno. Iz vijesti koje dobivarn, vid-
Ijivo je da 0 toj temi treba uvijek iznova pisati, kako ni laici ni strucnjaci
ne bi ispustili iz vida osnovna pravila lijeeenja zaraznih bolesti i tako, da-
kako, izbjegli mnoge nesrece.
Nedavno mi je javio jedan otae da je svoga snainog sina morao poslati
u bolnicu zbog temeljitijeg pregleda i postavljanja dijagnoze. Lijecnik je
iz dana u dan oklijevao, ne poduzirnaj uci nista dok se ni su pojavili prvi
znaoi uzetosti pluca. Mladiea su slavili u zeljezna pluca, i usprkos tome
sto je bio veorna krepak, kako smo vee spomenuli, umro je za nekoliko
tjedana. Nedavno su znameniti ftzioterapeuli, a medu njima i poznata
sestra Kenny, dokazali da 0 zivotu odlucuje brzina zahvata i poduzima-
nje mjcra. Zato je nepojmljivo da jos i danas neki lijeeniei zagovaraju
iskljuCivo eekanje kao naein lijeeenja. Cekanje daje uzroeniku priliku da
toksinima uniSti fivcane staniee. Cim se pojave prvi znaci bolesti, treba
se odmab dobro preznojiti. Pri 10m nije vaina metoda, nego je vazno
brzo i obilno z n o j ~ n j e , bilo u prostoriji za znojenje, rupkama, sauni,
bilo pomocu obicnill obloga. Time sprecavamo mnogo zla, cak i uzetost.
Kad bismo spomenuti slucaj obradili po metodi sestre Kenny, mladic
ne bi morao umrijeti u evijetu mladosti. Ako smo vee tako konzervativni,
ne smijemo pri tako opasnoj bolesti mimoiCi dobre uspjehe suvremenih
terapeuta. Vee prvi znaei bolesti moraju nas potaknuti na brzi postupak.
Poeetak je nalik gripi: prekomjeran umor, glavobolja, teski udovi, po-
vracanje, nedostatak apetita i drugo. Nije cal< vaZoo da Ii 6e dijagnoza
53
djecje parali ze biti odmah postavljena. OdlucujuCi su simptomi zbog
kojib moramo odmah poduzeti neophodne mjere i bolesnika preznojiti
bez ikakv-d odlaganja. Time cemo bol esniku koristiti bez obzira na to,
da Ii simptomi potjecu od djecje pa rali ze iii od neke druge bol eSli . Neee
bili nikakve stete ako se u dij agnozi prevarimo, jer cemo sprijeeiti napre-
dovanje bolesti ako se radi 0 djecjoj paralizi ; u lueaju tako teske bOlesti ,
to je od vel ike vaznosti.
SAVJETI ZA GRIPOZNA OBOLJENJA
Na srecu, nije svako gripozno obolj enje one vrste kakva je bila gripa go-
dine 1918/19, koja je u Evropi pokosila viSe Ijudi nego Drugi svj etski rat.
Veeinom se radi 0 prilicno neduinom obolj enj u. Buduci da mnogi ne
poznaju pravi nacin borbe protiv zaraznih bolesti, objasnit cemo to u
daljnjem tekstu. Sto vrijedi ovdje za gripu, mozemo takoder upotrijebili
i za druga gripozna i sva infektivna oboljenja.
Najprije moramo ocistiti crij eva nekim prirodnim, biljnim sredstvom.
Dok traje vrueina moramo gladovati. Vocne sokove dajemo za zed
i da pospjeSe izlucivanje. Najbolji je narancin sok, zat im od groida i od
grejpfruta. Ako su boleilcu pogodena jetra, bolje je davati sok od mrkve.
Niposto ne smijemo suzbijati vrucinu bilo kakvim kemijskim preparatom.
VruCina koristi tijelu, to je odredena obrana koja pomai.e uni st iti i spaliti
otrove bolesnog metabolizma i bakterija. Funkcija bubrega mora biti
besprijekoroa, a da bi se skodljivi otpaci metabolizma brzo izlucivali ,
dajemo zlatnicu (Solidago virga-a urea), iIi Nephrosolid. Djelovanje
vrucine potpomazemo oblozima koji pospjesuju znojenj e. Ako se bolesnik
ne moi.e znoji ti, daj emo mu vruCi bazgov caj, s limunovimsokom. Osim
vrueib obloga bolesnicima gode hladni zavoj i oko potkoljenica. Sve
to pomai.e da se bolesnik bolje osjeea i mirnije spava.
Ako je istodobno zabvaceno i srce, propisujemo tonik za srce (Car-
diaforce) ili vocni sok s medom. [ caj mozemo zasladi ti medom, iIi ga
dajemo kao medovinu. Cisti groidani secer takoder jaea srcani misic.
Tijelo redovno Cistimo cajem od tintijana ili borovnica, eak i onda
ako se bolesnik umj ereno znoji.
U teilkim slucajevima gripe povoljno utj ecu na jetra Podopbyllum
D), Chelidonium D, i Taraxacum. Jetrima uvijek kori sti sok od mrkve,
koji nikako ne smije izostati pri lijecenju. Noeu stavljamo na jetra obloge
od zgnjecenoga kupusova li sca.
Ako se radi 0 mozdanoj iIi zivcilnoj gripi, dajemo osim bioloskih pre-
parata kalcija jos i preparate zobi (Avena sativa:) i Acid. phosphor. D" a
u tvrdokoroim slucajevima Gelsenium D) i Echinacea. Istodobno izvrsno
djeluju oblozi od kupusova li sca, stavlj eni na zatiljak.
Pri svim zaraznim bolestima, pa prema tome i za vrijeme gripe, moramo
brizljivo njegovati usta. Zube treba redovno prati, a talog na jeziku od-
straniti celkicom za zube. Grgljanje Molkosanom mnogo potpomaZe
lij ecenie.
54
Protiv obi':ne gripe mnogo pomaZe homeopatski kompleks, kapljice
protlv gnpe.
Rad pluea mora biti besprijekoran jcr je sagorijevanje intenzivno.
Treba dobro provjetravati sobu. Ako je bolesnik dobro pokriven, bolje
Je da Je u SObl malo hladnije nego previSe nalozeno.
Ako bolesnik nema vrucinc, u pocetku bolesti dajemo mu vocne so-
kove, prijesnu hranu, zatim laku hranu, vegetarijansku hranu, i najzad
prijedemo na obicnu prehranu.
Tako se brzo rijesimo grupe i nema viSe straha; ne javlja se ni preko-
mjcrni umor sa drugim znacima koji inaCe prate gripu.
VIRUSNA GRIPA
Premda gripa, koja posljednjih desetljeea stiZe u Evropu, ne tran vise
toliko smrtnih zrtava, usprkos tome je ne mozemo - zbog teSkih i vrlo
neugodnih posljedica - smatrati za neku neduinu boles!. MoZe doci
do upale pluea, pogorsanja kronicnih bolesti jetara, bubrega, gusterace
(pankreas) i drugih trbusnih organa. MoZe doCi do provodnih smetnji
srca, iii izbije osip na kozi. 1sto tako mogu se pojaviti znaci reumatizrna,
ako gripa nije bila uspjesno iii do kraja izlijeCena. Sve te komplikacije
mozemo izbjeCi ako se od gripe brizljivo i temeljito lijecimo.
Ako hocemo da se temeljito izlijecimo od virusne gripe, treba obratiti
paznju prvenslveno na cetiri stvari:
I. Najprije treba fizikalnim metodama pospjeSiti izlucivanje bakte-
rijskih otrova. Pri kurama znojenja kao i uvij ek treba paziti na stanje
srca. Neophodno znojenje postizemo oblozima, povijanjem iii znojnim
kupkama.
2. Zatim se moramo brinuli za pravilno lucenje bubrega i jetara (npr.
preparatirna Nephrosolid i Boldocynara). Upale sprecavamo preparatom
Ecbinaforce. U pocetku bolesti daj emo kapljice protiv gripe, koje se
sastoje od divljeg indiga (civil), Lachesis D 10' Echinaforce, Aconitum
D, i Solidago. testo se pokazalo da se pod njihovim utjecajem bolest
blaZe razvija.
3. fsto je tako u svakoj bolesti vazna prehrana. Dok god traje vrucina
bolesniku su zabranjene bjelancevine i masti. lzvrsnim se pokazalo drfati
dan-dva dijetu vocnim sokovima. Sok grejpfruta, razrijeden sa sokom
od borovnice, sok od crnog ribi zla (Ribes nigrum), naizmjence sa sokom
od kupina (Rubus fruticosus), prava su blagodat za bolesnika. Kolicina
uzete tekucine mora biti veea od uobicajene dok je covjek zdrav.
4. Posto nestanu simptomi bolesti , moramo posveliti SVU brigu re-
konvalescenciji bolesnika. Usprkos tome !ito su akutni znaci bolesti
nestali, treba i dalje nastaviti s fizikalnim lijecenjem. Sredslva za izluci-
vanje valja i dalje uzimati, makar je vrucina vee pala. Na taj nacin poma-
zemo da se baklerijski otrovi potpuno izluCe iz tijela, sto je nuzno da kas-
nije ne bi doslo do nezeljenih prolaznih iii trajnih ostecenja organizma.
55
Vazni
postupci za
I i j e ~ e n j e
gripe
Ni pri obicnoj gripi iii innueDci ,ne smijemo skrlarili s dopunskim lije-
cenjem. Za svaku zaraznu bolest treba lijecenje produziti do kraja bolesti .
Sarno tako cemo iskorijeniti vrlo neugodnc popratne pojave i kompli -
kacije. Ako pocnemo gubiti slrpljenje, podsjetimo se da SOlO vrlo osjet-
Iji vi na ponovno obolj enje, ako ni smo dobro odslranili sva osteccnj a
sto ih je bolest ostavi la.
MOZAK
Nas je mozak cudesan organ koji je priroda poklonila covjeku. Bez
mozga se De bismo mogli nicega prihvatiti, ni planirati, ni izvesti , ni
dovrsiti. Svaki dan se mozemo tome ponovno veseliti. Ako covjek do-
brovoljno iii prisilno gladuje tako da vecina organa izgubi veoi dio svoje
prijasnje tezine, mozak i kicmena mozdina saeuvaju svoju prvobitnu te-
zinu. To, da se sve prije istrosi nego mozak, govori u prilog cinjenici da
je mozak vazno ishodi ste vecine zivotnih pobuda.
Orah je vrlo pogodan model za usporedivanje sa covjecjim mozgom.
Tvrdu Ijusku mozemo usporediti s lubanjom. Jezgra predoeava veliki
mozak ; kozica, koju sa svjezeg oraha lako ski nemo, predstavlja moz-
dane ovojnice. lzmedu kicmene mozdine i mozga je mali mozak, priblizno
velik kao naranCa. 0 funkciji mozga, kol iko je vee ispitana, mozemo
stvoriti odredenu sliku ako razgledamo napravu za ukJjueivanje i isklju-
civanje struje u velikoj elektrienoj centrali, komandni prost or suvreme-
noga prekooceanskog parobroda, iii prostor za pilotiranje modernoga
prekooceanskog zrakoplova. Brojne naprave i kontakti ueine na nas silan
utisak i izazovu zaprepastenje i divljenje. Komandni je prostor u odre-
den om smislu mo;zak lade iii zrakoplova. Sve sto se dogada na putu,
svaka promjena smjera, svaka borba protiv elemenata prirode, stoji pod
nadzorom i dobiva poticaje od komandne centrale mozga. Mozgu daje
energiju tijelo. Energiju daju strojevi za proizvodnju elektrione struje,
i za rad i za svjetlo. Ako proizvodnja energije otkaze, kvar moramo
traziti u centra Ii koja neispravno radi, iii je prestala raditi, do cega uvijek
moZe doci, iako su postrojenja vee tako usavrsena.
Od zamisli Energiju nasem mozgu dovodi krv. Ako u krvi ima dosta hranjivih tvari ,
do stvarnosti soli i vitamina, tako da svaka zivcana stanica dobije one sto joj treba,
onda je sve u redu. Svaka od vi se milijuna mozdanih stanica ne vrsi sarna
za sebe svoje fupkcije. Mozak je razdij eljen u radne grupe (regije) iii
centre; do danas ih je otkriveno vise ad dvadeset. Kako se iskJjuCi neki
centar, pokazuje nam mozdana kap. Do ostecenja dolazi -u velikoj unu-
trasnjoj kapsuli (capsula internal, a ne u mozdanoj kori. Ako je pukla
krvna zilica u velikoj unutrasnjoj kapsuli desne polutke mozga, tako da
stanice u kori desne polutke mozga ne dobiju dovoljno krvi, onda se
poslj edica kapi, paraliziranost, pojavi na lijevoj polovici tijcla. Do toga
dode zato sto se svi ziveani putovi u tijelu ukrstavaju. Ono sto osjeeamo
56
desno, mozak zabiljezi na lij evoj strani i obratno. Ako tijelo kvar ukloni,
paraliziranosti nestane, i bolesnik p o ~ n e opet govoriti. Ako je govorni
centar dokraja unisten, bolcsnik razumije sto mu govorimo, sbvaea lito
se oko njega zbiva, ali ne moZe govori ti , iii se krivo izraiava. Ponckad
moze odgovor pravi lno napisati.
Na funkciju mozga nepovoljno utj ece i snizeni i poviseni krvni tl ak. Stetnosti
Vrtoglavica i nesvjestica mogu biti posljedica povisenoga i sniZenoga
tl aka. Usprkos tome sto je mozak u lubanji dobro zasticen, do njegova
ostecenja vrlo lako dode pri nesreeama i potresima mozga. Pomislimo
na brojne padove pri skijanj u i drugim sportovima. Koliko pula se pri
tome jako potrcsemo, ii i udarimo po glavi i, dakako, po mozgu, bez
vidljivih posljedica, a ipak se to odrazi na mozgu. Ako je udarac prejak
tako da se rastrgaju ovoj nice mozga, iscuri mozdana tekucina (liquor) u
kojoj mozak lebdi gotovo u bestezinskom stanju, pa mozak, poput lade,
potone na dno. Zbog toga dode do pritiska na razlicite centre. Covjeku
postane slabo; centar za izmjenu tvari je ostecen, bolesnik pocne povra-
cati, a ponekad dobije i proljeve. Bolesnik mora mimo leiati da rastrgana
mj esta mogu zacijeliti i mozak opet zaplivati u mozdanoj tekuCini kao
ploveea lada.
Alkohol i lijekovi takooer paraliziraju pojedine centre, a druge uzbude.
Zbog toga covjek izgubi izvjesne kocnice i cini takve stvari kakve nor-
malno ne bi nikad uci ni o. Do trajnih ostecenja sa smeksanjem mozga i
uzetoseu dolazi osobito poslije djelovanja otrovnih metala, npr. arsena,
zive i drugih, koji oslabljuju zivotnu snagu organizma. U mozgu i drugom
central nom zivcanom sustavu dol azi do kocenja, iii ispadanja funkcija,
kao npr. u kasnijim stadijima sifilisa. Otrovi kovina godinama se mogu
nagomilavati u tij elu, a istom u starosti pokafu se tragicne posljedice.
Zato se moramo cuvati upale mozdanih ovojnica, koja moze .ostaviti
teSke posljedice. Izbjegavamo je lako da se brinemo za pravilan optok
krvi. Ako upalu mozga uzrokuju bakterije, moramo se sto prije izlije-
ci ti . U takvom je slucaj u najdjelotvorniji preparat Echinaforce. Ako se
upala ovojnica mozga ne lZlijeCi potpuno, moZe doei do dj elomicne uze-
tosti (kapi) iii drugih trajnih ostecenja. Zbog toga ne smijemo bolesti
potcjenjivati, nego im moramo obratiti svu paznju i brigu. Bolesnik ne
podnosi buku i svjetlo, pa treba imati tamnu sobu i potpuni mir. Upala
mozdanih ovoj nica je uvijek opasna, i cesto pula zavrsava smreu.
Malokad u mladosti i u dobi punoga stvaralackog zanosa pomisljamo na Nuine mjere
to da 6e nam mozak biti prijeko potreban i u starosti. Ako zelimo u jesen
svoga zivola ostati tjelesno i urn no sposobni i cili, tada moramo brizi
za mozak posvctiti vise paznje nego sto je danas obicaj. Koliko se Ijudi
redovito odriee dragocjenog spavanja, izvora za obnovu i snagu mozga!
Katkad se moZe pogrijesiti , ali trajna zloupotreba mozga vodi do pre-
morenosti, a s vremenom i do smanjenja sposobnosti. Najbolju cemo
57
Siroko polje
djelovanja
Briga 0 maloj,
cudesnoj
zlijezdi
i njega
uslugu uciniti nasem zdravlju a ujedno i mozgu ako podemo spavati
rano i ako dovoljno dugo i dobro spavamo, ako se brinemo za prirodnu,
ukusnu hranu, za kretanje i odmaranje na svjezem zraku, i ako budemo
izbjegavali razlicita, narocito trajna trovanja.
MOZDANI PRIVJESAK ILl HIPOFIZA
(HYPOPHYSIS)
Kao sto mali, nevidljivi general upravlja velikom vojskom, iii kao sto
vaZan covjek na komandnom tornju medunarodnog aerodroma vodi i
usmjera va na tisuCe konjskih snaga i raketnih letjelica, tako radi i dj eluje
mala hipofiza, velika kao zrno boba. Nekad su smatrali da je ta zlij ezda
ad nekoliko grama zakrZlj ali organ. Veliko su iznenadenje izazvale prve
vijesti 0 hormonskoj ulozi hipofize i 0 tome, da prednji reianj hipofize
izlucuje potpuno razlieit hormon ad onoga sto ga izlucuje straznji rezanj .
Kako ta mala zlijezda irna tako vaine zivotne funkcije!
U odredenom smislu hipofiza upravlja stitnom zlijezdom (Thyreoidea),
nadbubremim zlijezdama (gland. suprarenales) i spolnim zlijezdama
(testis, ovarij). Medu hormonskim zlijezdama zauzima, dakle, kljucni
polozaj. Ucenjake sve viSe zanima prouCavanje veze izmedu hipofize i
blizih mozdanih centara na bazi mozga, tzv. sistem diencefalona, jer se
cini da hipofiza posredno iii neposredno utjeee na sve zivotne funkcije.
Vidi se da zajedno s prsnom zlijezdom (Thymus) regulira rast. Buduei
da je ci tav razvoj spolnih zlijezda i razvoj spolnib organa ovisan 0 hipo-
flZi, hermafrodit ima za svoj usud zahvaliti toj zlijezdi koja nije pravilno
razvijena, iii ne funkcionira pravilno. Bez sudjelovanja hipoftze normalna
je trudnoea nemoguca. Seeerna bolest ne nastaje sarno zbog nepravilnog
djelovanja Langerhansovib otociea u gusteraCi (pankreas), nego moze
takoder nastati zbog nepravilne funkcije hipofize. Jetra mogu izlucivati
i te kako izvrsnu ruc, medutim, izmjena masti trpi bez utjecaja hipoflZnog
hormona Od zadnj eg reznja hipoftze zavisi bolesno povisen krvni t1ak,
preveliko iIi premalo lueenje vode, pa cak i trudovi maternice.
Nauci jos nije uspjelo potpuno upoznati cjelokupni hormonski sastav
Ie male, zanimljive zlijezde. Zbog toga nije jos uspjela ni umjetna sinteza
lib hormona. Preparate hipoftze smijemo davati sarno u malim, homeo-
patskim kolicinama, jer s obzirom na osjetJjivost nekog bolesnika moze
doci do teSkih poremecaja.
Buduei da je hipoftza vaZan upravljacki centar, mommo je svaka,ko cuvati
i njegovati. Zbog tako vainih zadaea ona je sakrita na dnu lubanje, u
sigurnom kuticu. Na nju mozemo utjecati sarno optom zdravstvenom
njegom. Tijelu moramo priustiti dobru hranu, dosta spavanja, gibanja i
58
disanja na svjezem zraku. Usprkos tome sto vel; mnogo toga ZIlWDO 0
toj mal oj zlijezdi, jos oi izdaleka nismo prodrli u sve njene tajne.
Za laika je upravljanje suvremene letjelice nerazrjeSivo cudo. ) ra-
u dZepnom satu je cudo tehnike. Tisucu puta nadmaSuje
covJekovu stvaralalSku sposobnost ono sto vel; znamo da sadrZi ta 1li-
jezda i sto bi jos mogla sadrZavati. Kad vodimo racuna 0 svemu tome
posvetit eemo nasem tijelu viSe pafuje i neeemo beskorisno kvariti nje:
govo zdravlje. Netko je tu misao izrazio ovim rije<Sima: Uzvelicavam pri-
rodu jer sam i sam tako stvoren. Njezina su djela .cudesna, i ja to vrlo
dobro znam .
OSNOVNI UZROCI I BORBA
PROTIV GLAVOBOLJE
Glavobolju ne smijemo nikad sprecavati omamljujucim sredstvima (nar-
koticima), vel; moramo otkriti uzrok i odstraniti ga na prirodan nacin.
Dosta cesto su probavne smetnje uzrok glavobolji. Raspadanjem se u
crijevima stvaraju otrovne tvari koje jetrenom venom dospiju u jetra,
a odatle u krv. Ti nestaloi otrovi koji krui.e krvlju pogadaju zivcane sta-
nice, osobito mozdane.
Bolesti i tegobe drugih trbusnih organa mogu takoder uzrokovati
glavobolju.
J prekomjeran rad koji iscrpljuje snagu zivaca, uzrokuje glavobolju.
Glavobolju mogu jednako tako izazvati i druge bolesti, medu kojima
pomak kraljespice prigodom preoptereeenja; takve glavobolje uspj eSno
uklanja ftzioterapeut. Glavobolju mogu takoder izazvati poviseoi krvni
t1ak, oboljenja krvi i upale bubrega.
Glavobolja, dakJe, nije bolest, nego sarno odraz, simptom bolesti .
Uzimanje opojnih i otrovnih sredstava nikako ne cioi uslugu. Uuok
glavobolje moramo otkriti i odstraniti. Jpak mozemo zivCanim staoicama
dovoditi odredene biokemijske hranljive tvari koje glavobolju ublaZavaju
iii je cak posve ukJanjaju. Protiv migrene je osobito djelotvorna San-
guinaria koja je izvrsna brana za zivcane stanice. Sastavljena je od branji-
vih stanicnih soli. Istodobno dajemo jos i druge bomeopatske lijekove;
takvo je kompleksno lijeeenje u borbi protiv g1avobolje prilicno uspjesno.
Jednostavno, djelotvomo i neotrovno sredstvo protiv glavobolje je Pe-
tadolor, pripremljen od lopuba (petasites officina lis).
U Iijecenju glavobolje ne smijemo propustiti ni ftzikalnu terapiju.
Tu pomafu odvodne metode. Toplo tusiranje po zatiljku i brptenici, pre-
rna dolje, cesto djeluje Ijekovito.
Da bismo suzbili glavobolju nastalu zbog probavnih smetnji, treba
tusirati trbub s toplom vodom.
Protiv 'glavobolje je korisno stavljati na zatiljak obloge od luka, brena,
iii zgnjeeena kupusova lisca. Na svaki nacin je korisnije i bolje pribjeci
bilo kojoj prirodnoj metodi, nego kemijskim sredstvima omamiti bolest.
Za lijeeenje glavobolje najvaZnije je otkriti osnovnu bolest i lijeciti je.
59
Okus
Druge
sposobnosti
jezika
JEZIK
Kao i svaki organ, tako je i jezik cudo pri rodc koje pobuduje paznju.
Zbog svojstvenog rasporcda i sastava mi icja, jezik je giblji v kao ni je-
dan drugi organ u tij elu. On se lako stanji, odeblja, sh ati , produZi ,
zavrne, podigne iIi spusti , pomakne lij evo iti desno, a pri tom ga njegova
misicna vlakna slusaju kao dresirani eirkusk.i konji. Kod povecanja je,
zbog svoje grade, najzanimlji vija povrsina jezika nalik rnj esecevu krajo-
liku. Izbocine i udubine su snabdjevene linim reakeijsk.im uredajima
koji omogu'cuju da covjek osjeea okus uzete hrane iii pica. U jamice za
okus ugradene su takoder sluzne zlijezde koje izlucuju tekucinu ; to je
neobicno vaZno jer samo rastopljene tvari mozemo okusiti .
Zivcane staniee za okus, koje primaju podrazaje i 0 njima obavjestavaju
mozak, mozemo usporediti s mesnatirn li stovima glavice luka, a zivcana
vlakna koja vode u tijelo, s korijenjem; reakeijske naprave s poj acalima
za sa slojevima luka, a njefue zivcane konci6e koji primaju
odgovaraju6e podraZaje, sa ejevcieama luka. Zivcane lukovice nazivamo
pupoljeima za okus jer su ih istra'livaci usporedivali s njima. Jezik odrasla
covjeka ima oko 3000 pupoljaka za okus. Jezik anti lope ima ih oko pet-
naest puta vise. Zbog toga ima covjek, vjerojatno, znatno manje prolinjen
okus nego anlilopa. Kad bi covjek imao toliko pupoljaka za okus kao
antilopa, vjerojatno bi prije saznao sto je zdravo, a sto je, mozda, olrovno.
Zivotinje razlikuju bolje nego Ijudi, koja im hrana korisli a koja skodi .
Na jeziku lako dokaZemo razlicita podrueja za okus. Na vrhu jezika
osje6amo sto je slalko: slavite vrh jezika u med! Na rubovima jezika
osjecamo sto je kiselo, a na povrsini straga, poprijeko, sto je gorko.
Sredina jezika je sasvim neulralna i ne osjeea nikakve podrazaje za okus.
Za ispitivanje je jezik mnogo pouzdaniji od reakeija kemijskog labora-
torija. Sto bi nas pOliealo da jedemo iIi pijemo, kad ne bisrno pri tome
imali nikakva uZitka? To moZe sebi predstaviti svatko tko se siLi da jede,
a nema apetita. Zene bi i kuharice takoder izgubile veselje za kuhanje,
kad ne bi na nasern Lieu vidjele zadovoljan izraz dok jedemo ukusno
priredena jela. Usprkos majusnosti, jeziku su povjerene mnoge vaZne
zadace koje mogu pruzili mnoga zadovoljstva.
lako poznamo analomsku gradu jezika i dio njegovih funkeija, jos ni
izdaleka nismo obuhvatiti sve sposobnosti njegova djelovanja. Vrlo
dobro znamo da za sporazumijevanje govorom imamo zahvaliti jeziku.
Jezik je u isti mah i megafon srca, kojemu simbolicno pripisujemo
sjediste osje6aja, misljenja i odlucivanja. Taj mali, gipk.i organ moze
bi ti za nas i za druge iIi blagoslov iLi pakao.
Kazu da je lakSe upravljati konjima i brodovima nego jezikom. Usprkos
tome sto je jezik malen organ, moZe od njega naslati unistavajuci oganj ,
sliean razaraju6em sumskom pofuru.
Vcoma boli ako zlobnim rijecima sirimo klevete 0 svojim znaneima i
prijateljima. Srdzba i zloba lakoder iskori stavaju laj mali, pokretni organ
60
za odapinjanje otrovnih strelica II ugledne sugradane. Magicnom djelo-
vanju jezika, kliskom kao jegulja, vrlo tesko uzmakne zrtva zavodnika.
Zato sto poneki jezik ne zna razlikovati da i ne, pomaZe uni stavati
druge svojim protuslovljem i lazljivoscu. Mnogi razocarani povjere gorku
zue svojega srca jeziku, pa njime mooge okuZe i otruju. Kako se neugodno
razotkriva laj mali , nevidljivi organ u umno pomraeenih ? Potpuno
razoren dusevni zivot takva covjeka cesto pokusava utrli put jezikom.
Zdravorne je covjeku tesko sprijeciti takav ispad.
Dovoljno je vee i to da nas tlldi jezik osuduje, a da ne poznaje stvame
pobude nasih postupaka. UnistavajuCi je sud vee mnoge doveo u ocaj .
Da Ii je. uistinu, jeziku dana moe govora zato da sije zlo? Niposto ! Zato
moramo uvij ek nastojati da govorimo ispravno, plemenito i Ijubazno,
jer obratna upotreba jezika rada sarno brige i mrfnju. Ljubazne, tople
rijeci, objasnjavanja iii dobronamjerno opominjanje, tj esenje i hrabrenje
neka teku preko nasih usana, pa ee jezik, taj mali organ, postati glasnik
dobra i mira. To, pak, moZe uspjeli sarno onda ako je nase srcc na pra-
vorne mjestu. To ee uspjeti onome tko se trudi da je prijatelju doista pri-
jatelj, da bliznjemu u nevolji poma'Ze i da zlobno uvjerenje pobijedi dob-
rim. Tako ee i jezik sijati Ijubaznost i dobrotu.
Sto nam tako uljepsava proljece? Zar nije to Ijupki cvrkut ptica ? Iz
njihovih se grla ori pj esma zahvalnosti, puna zanosa i unutrasnje preda-
nosti. I rni smo takoder obdareni sposobnoseu pjevanja i mozemo, kao
i ptice, pjevanjem izraziti svoje osjecaje.
Jezik mora nauCiti jos nesto sto ee upotrijebiti u teskirn casovima.
Ako neee izdati prijatelja iIi brata, mora sutjeti. Mora znati sutjeti da
neprijatelju osujeti zlobne narnjere i slorni moe zla. I glupan ee izgledati
pametan ako zna sutjeti. Vee je Salamon tako radio. Narod pak ka'Ze:
Govoriti je srebro, a sutj eti zlaro! Mnogima je teZe sutjeti nego go-
voriti.
Kako je neobicno da tako mali organ, kao sto je jezik, moZe sluziti tako
svestranoj upotrebi. Hranu i piee usluzno oblikuje i hvata, upozorava
nas da se cuvamo stetnog, mozda i otrovnog. On nas nagraduje svojim
zdravim prosudivanjem ako mu ne podmecemo neprirodne zalogaje, i
ako ne tra'Zimo od nj ega da zlo oznacuje kao dobro. To jednako vrijedi
i za izraza"anje osjecaja. U tom pogledu jezik moZe biti vrlo koristan, ali
i vrlo nevalj ao organ. Ono pak sto ee jezik govoriti, u nasem je srcu. Od
nas samih zavisi da Ii cemo jezik upotrebljavati u dobre svrhe, ili cemo
nj ime sijati zlo. U nama samima je izvor zivota i djelovanja, a njihov je
glasnik jezik.
CUVAJTE SVOJE OCI
Neeemo govoriti 0 cudesnom sastavu i funkciji ociju, nego cemo dati
nekoliko korisnih savjeta za njihovu prirodnu zastitu.
Dokazano je da nase oko mnogo trpi pri napornom psi hick om radu.
61
Blagotvorno
djelovanje
jezika
Kofiko budemo 'livjeli prirodnije i neusiljeno, toliko ee biti bolje za nase
oci. Bolestima ociju mnogo pridonosi i prehrana suvremenoga civilizi-
ranog drustva. Sve to ne mo'lemo samo tako promijeniti, a ako smo vec
nesto poduzeli , mogli bismo, mozda, posli6i jos vise. Kakve nam se
mogucnosti pruZaju ? Vrlo jednostavne. Ook jos ni smo poznavali umjetnu
rasvjetu pa.smo isu rano spavati , nije bilo toliko bolesnih, slabih i umor-
nih oCiju kao danas. Isprobajmo posve neobican lijek. Pomaknimo kotac
vremena natrag i budimo celiri tjedna bez umjel:f1e rasvjete, tj. elektricne
rasvjete. Kako bi to bilo mciguce? Sasvim jednostavno: odrecimo se
udobnosti umj etne rasvjete, toga magicnog dostignuCa suvremene tehni-
ke, tako da jednostavno vi se ne upalimo svjell o. Bolne, upaljene i pre-
morene oci, koje vise ne sluZe kako treba, uskoro ee se zbog te usluge
vi dno oporavili. Za uspjesnu borbu protiv navika i da ne bismo, usprkos
najbolj oj namjeri, pali u isk usenje i u mraku upalili svjetl o, moramo
promijeniti naCin 'livota i uredi ti posao. Nekad smo se u mraku opustili ,
odmori li i pripremili da zavrsimo dan okreplj uj ucim snom. Pokusajmo
to provesti u toku cetiri tj edna. Uskoro cemo se uvjeriti zaSto je priroda
stvorila dvije vrste svjetla: zarko, suncano svjetlo i blago, umirujuce,
mjesecevo. Pokusajte raditi pri slabom svjetJu mjeseca. Necete imat i
volje da dugo radite. Mjesec ee yam zapjevati prastaru uspavanku od
koje cete, ako se prepustite mjeseeevu caru, utonuti u dubok i miran
san. Ako prepustite noci da nj ena prava dodu do punog izraZaja, probudit
cete se sa prvom suncevom zrakom, veseli i raspolo'leni. Ono sto prije
niste mogli naciniti pri umjetnom svjetlu, dovrsit cete kao od sale pri
punoj suncevoj svj etlosti. Bit cete iznenadeni sto moZe uciniti prirodni
naCin zivljenj a. U isti cas bit cete zacudeni kako ste se okrijepili, i kako
su yam se istodobno popravile oci. Umjetno svjetlo koje upotreblj avamo
godinama, neprirodno nam iscrpljuje i opterecuje oci ; medutim, ako nas
:livot prilagodimo dnevnom ritmu, danu- i noci, presjeCi cemo stetno
dj elovanje umj etnog svjetl a. Takav je, naime, prirodni, bioloski poredak.
Sto mu se vi Se opiremo, to nam vise stradaju oci, pa se cini da uskoro
neee biti suvremenoga covjeka bez naocala. Premalo mislimo na poslje-
dice nasega nepri rodnog 'livlj enj a. Toliko smo zagrezli u umjetnu atmo-
sferu da viSe ne znamo osluhnuti prirodu, neSto ad nje doznati i nauciti
prirodni rit am stvari. Sto bi bilo s biljkama, kad bi dan i noc bile izvrgnute
umj etnom svjetlu i ne bi se mogle nocu obnavljati? Njihove bi se stanice
umorile i ostetile, tj. ugi nule, a nj ihov bi se normalni rad smanjio. Zasto
se, dakle, covjek kao kruna prirode, ne podvrgne njezi nim harmonicnim
zakonima? Zasto bi onaj, koji bi rano jutro mogao iskoristiti kao okrep-
IjujuCi dar, umjesto toga le'lao za suncana dana u postelji i spavao, zatim
po noci pok usao nadoknaditi ono sto je ujutro propustio ueiniti ? Zasto
nemirne noci, umj esto mirnog sna prije pola noci, koji nas krijepi za rad
u idueem danu ? Odmarajmo se kada dan prode kako bismo krepki mogli
na po sao kad svane jutro. Nase ee oei i cijelo naSe tij elo imati blagotvornu
korist od toga prirodnog ritma. Naravno, zirni su noCi duze, pa je ujutro
lakSe ustati, no zato se dan, na 'lalost, rastegne u noc. Stoga se odlucimo
da svoju korisnu odluku pocnemo provoditi u veselo proljece. Ozdravit
62
Cemo i ojatati ako budemo otima omogucili rad pri dnevnom svjetlu
i zaStitili ih od umjetne svjetlosti .
SUZNE tLlJEZDE
Nisu Ii SU2ne zlijezde cudesni ventil, putem kojega u preteSkim dusevnim
potresima suzama smanjujemo unutrasnji pritisak ? Kako bi tek bilo
nesnosno djetetu, kad se ne bi moglo rasplakati kad razbije lutku, iti kad
mu se dogodi nesto neugodno. Bol je, doi sta, za polovicu manja kad se
slane suze kao biseri kotrljaju niz lice. Osobito u zena La prakticna na-
prava djeluje mnogo bolje nego u muskaraca.
Sume zlijezde skrivene u malim jamicama vanjskoga, gornjeg otnog
kula imaju jos i drugu runkciju a ne sarno praznjenje koje izaziva plac.
One sprecavaj u da se osuse oei vlaieci spojnice (conjunctiva) i roznicu
(cornea). Istodobno odnose iz ociju bakterije, prasinu i strana tijela.
Koliko su upale suznih zlijezda rijetke, toliko su upale nosnog kanala
i suzne vre6ice dosLa ceste. Te bakterij ske upale lij ecimobiljnim obl o-
zima, dodavsi kamilici vidac (Euphrasia officinalis); inaee se mogu pret-
voriti u kronitnu upalu iii apsces. Ako su upale lakse, izdasno pomaze
ako oCi ispiremo toplim mlijekom, iii eajem sljezova korijena kojem se
doda nekoliko kapi Echinarorcea. Ljudi koji rade u prasini moraj u svaki
dan, zatvorenih oCiju, oeistiti oene kapke vatom, namocenom u Echi-
narorceu. Tako odstranjuju prljavosl, prasi nu i bakterije. Ako je zaeep-
Ijen nosni kanal, treba otici k lijecniku za oci (okulisti) da ga proCisti.
l stodobno ispiremo oci s Echinaforceom, toplim mlijekom, iii tajem.
Ako su vjede izjutra sl ijepljene krmeljima, moramo hitno poduzeti sto
treba, jer se radi 0 ozbiljnom poremeeaju u izmjeni tvari. Ne smijemo
naprezati oei dugotrajnim citanjem pri slabom' n06nom svjetlu. Usprkos
tome sto su nam oei izvanredno dragocjen organ za zivot, mnogi zaborav-
Ij aju da pravi lno cijene taj dar prirode i zanemaruju nj egu i zastitu oCiju.
Nitko ne moZe poricati da su oei organ "iji gubitak ne bismo mogli tje-
lesno iii dusevno podnijeti, a da ne osjetimo koliko smo tesko pogodeni
tim gubitkom. Oei su zacijelo neslo izvanredno. Naoko sitne i nevaine
suze rjeeit su znak dobro zamisljene pomoc; u toku neizbjeznih, ali i
podsvjesnih dogadaja u zivot u.
JEDNOSTAVNA POMOC
PRI OtNIM BOLESTIMA
U kuri sa sokom od mrkve dobro utjeee na oti provitamin A. Na po-
boljsanje i rad oeij u utjeee takoder svako osvjezavanje cirkul acije i dovod
krvi . Ako je cirkul acija otiju pravilna, dolazi viSe do izrazaja i djelovanje
soka od mrkve kao i karotina. Ako nemamo svjeZe mrkve, mozemo je
nadomjestiti koncentratom mrkve (Biocarottin). Kuru uspjesno pojaea-
vamo s kompleksom Hypericum (Hyperisan) i s kompleksom kalcija
63
(Unicalcio). Rad bubrega podstiCemo sa zlatnicom (Solidago virga-allrca).
Nedostatak kremcne kiseline oadomjeStavamo preparatom smrdlji ve
koprive (Galeopsis oohroleuca).
Buduei da bolesoa jetra, tvrda stolica iii premorenost mogu cesto biti
uzrok oenim bolestima, moramo se uvijek brinuti da te poremeeaje uklo-
nimo. Jetra dovedemo u red dij etom iii kapljicama Boldocynara. Time se
cesto uredi i tvrda stoli ca protiv koje iuaCe uzimamo prirodna sredstva
za ciseenje. Prije svega moramo izbjegavati neprirodnu hranu. Prirodna
hrana mora sadriavati malo jajcanih bjelancevina i soli . Proliv premo-
renosti kori sti spavanje prije pola noei, a preporucamo jos i sok od
zobi (Avena sativa), kao opec sredstvo za okrepu i zivce.
Preporuclji vo je svaki pojedinacoi slucaj razmotriti posebno, pa tek
onda poduzeti sto treba.
Proti v zacepljeoja oosnog kanala preporucamo obl oge od gline pri-
pravlj ene u caju od preslice.
Ako su upalj ene oene spojnice (Conjuncti va), dobro je ispirali oci
eajem vidaca (Euphrasia officinal is), iLi nevena.
GNOJNA, ZARAZNA UPALA
OCIJU I USTA
Gnojnu, zaraznu upalu ociju i usta mozemo ukloniti ako se driimo nize
navedenoga prirodnog lijecenja. Neka majka nam pise: Nasem je djetetu
sve bolje. Poslije uzimanja lijeka gnojna upala ociju i USia je nestala za
nekih pet dana. Mali je pobudivao saZaljenje, a sada vee trei po ulici.
LijeeiLi smo ga ovako: prije jela je dobio zlatnicu (Solidago) s preparatom
riblj eg ulja u narancinom soku (Cedevita) i lako probavljivi preparat kal-
oija (Urticalcin). Poslije jela smo mu daLi Hepar sulf. D" i Lachesis D".
Oci smo ispirali i mazali dva pUla dnevno s razrijedenim kompleksom
kant ariona (Hyperisan). Suhe usnice smo mazali uljem kantariona i
posipali Urticalcin praskom. Po danu je dijete dobivalo voene sokove i
caj od preslice. Na oei smo mu stavljali vise pula dnevno obloge od gline
(i lovace) natopljene u eaj u od preslice, s dodatkom ulja kantariona. Vrlo
se raduj emo sto je ta opasna infekcija prosla. Jos i dalje daj emo djetetu
zlatnicu, preparat ribljeg ulja i lako probavljiv kalcij.
Po pravilu je takve bolesti lako izlijeciti ako pruZamo organizmu
ispravnu pomoe. Bolje je da ne ucinimo ni sta, nego postupiti krivo. Obic-
no zelimo sprijeciti simptome bolesti i uoistiti uzrocnike, a zapravo u isto
vrijeme slabi mo otpornost organizma. Postupamo iSIO tako nerazumno
kao kad lijecimobiljne bolesti unistavaj uei njihove stetocine jakim otro-
vima, jer istodobno lInistavamo prirodnu obranll i ravnotezu. Zbog toga
smo prisiljeni posizati za sve speciticnijim sredstvima, dok prirodnu obra-
nu slabimo, ili potpuno unistavamo. Opet dol azi do izrai;aja staro sazna-
nje da covjek ne moze izlij eCi ti, nego da samo priroda lij eci. Ljudima
mozemo samo pomagati da priroda moZe razviti svoju Ijekovitu moe.
64
NOS
Organi za disanje sastavljeni su od tri dijela: nosa, cijevi (bronhi
i bronhioli) i pluea. Sva tri dijela imaju vaZne uloge, i samo I?ravilno dje-
lovanje svib triju omogucava sigurnu izmjenu plinova.
U nosu se osim kosti nalaze hrskavicne plocice. je dio nosa
kratak jer bi se inace nos vrlo lako mogao zdrobiti pri padu, udarcu lopte
iIi nekoga tvrdog predmeta. Bez luskavicnih bi ploCiea nos boksaea bio
vrlo brzo neka bijedna, bezobliena masa. Koliko Ijepota liea ovisi oobliku
nosa, moZe se vidjeti po nesreeama u kojima je nos zgnjecen i vrlo una-
kaZen. Na sreeu danas su vee kirurzi plasticari takvim nezgodama
no dorasli.
Pravilan rad nosa osobito je neophodan za zdravlje. Ne znamo svi Funkcije
da nam je u nos ugradena prava klimatska naprava. Kad je vani zi ma, u nosa
nosu se zrak prikladno zagrije; na tropskoj se pak, zrak u nosu
ohladi pa lakSe podnosimo takvo podneblje. Nos regulira takoder vlai-
nost zraka. 1z svega se toga mozemo uvjeriti kako se priroda
pobrinula za ziva stvoreoja. Sve je podvrgnuto odredenim zakonima i
ne nastaje sarno od sebe, a to nam pored ostalog potvrduje i nos.
Nos zadrfava prMinu i bakterije, naravoo pod uvjetom da
kroz nos koji mora biti u redu. Dakako, mozemo disati i kroz usta, no
tada otpada zastita koju nam osigurava nos, i mnogo smo viSe izlozeni
infekcijama i prehladama. Najvise su ugrozeni Zdrijelo, ogranci dusnika
(bronhi) i pluea.
Zanimljivo je kako brzo reagiraju nosne skoljke sireei se iIi steZuei
kad osjeeaju ugodan iIi neugodan miris. Kat!- se sire ispustaju kroz nos
zraka, a kad se steru manje. Upravo neobicno reagiraju nosne skoljke
na hladne noge : stegnu se, ohlade i osuse, a zlijezde prestaju djelovati.
Nos ne zaddava ni prasinu ni bakterije i vdo lako dode do prehlade,
katara ili kihavice. tuvajmo se, dakle" hladnih nogu kao i disanja kr9z
usta, jer oboje moze uzrokovati prehladu ili katar. Zdrava je nosna sluz-.
niea sposobna sprijeciti i uni stiti sve bacile koji uzrokuju katar. Pred-
uvjet za zdravlje je, prema tome, disanje kroz nos.
Kome prethodi kihavica, neka udiSe Urticalcin, kao sto su nekad smrkali
duhan. Po hladnu je vremenu dobro premazati nosnu sluznicu punomas-
nom kremom. Za to je vrlo pogodna krema Bioforce koja moZe potpuno
sprijeeiti prehladu. Ako brzo hodamo iIi treimo, udisemo kroz nos vise
zraka. Kad se zurimo, budimo uvijek toliko umjereni da stalno disemo
krilz oos ; i nasem ee srcu koristiti ako se previse ne naprezemo.
Polipi takoder mogu spreeavati disanje kroz nos. To je uvijek vrlo
neugodno, premda smatraj u da su polipi neduZne (benigne) tvorevine.
Marum verum (Tecurium verum) iIi macji majoran, jedino je sredstvo
koje pomaZe protiv polipa. Ako ne nestanu, mora ih kirurg odstraniti.
Ozena je mnogo gora od polipa. Kao sto ime kaZe, pri toj bolesti ne-
65
Pomo': ./
pri raznim
bolestima
nosa
) ugodno zaudara iz nosa. ProLiv loga zla vrlo je u pjeSno
morsku vodu, a zalim i Urti calci n. Za upolrcbu lij ec-
nici prepisuju KaJ. jod. D, i Mercurius'solubil. D "
Upala Dosne sluznice more postati takoder nesnosna. Osobito u pro-
Ijece_ dok je vrijeme promjenljivo, moze postati prava muka. Proliv
upale nosne sluznice znalno pomare Echinaforce. Za unulrasnjll upotrebu
Echinaforce more brzo pomoCi ako u nj emll nakvasimo valu i odmah je
ugurarno u nosnice. Ako se na sluzn.ici pojave krasle, premazerno je kre-
mom Bioforce.
Ako nam pri obicnoj prebladi curi iz nosa, po mare svjere odrezana
luka. Kri ku zagnjurirno u vrucu vodu, pa tu vodu u gutlj ajima
pijemo; uspjeh nece izostati .
Preblada sa guslim, sluzavim i gnojn.im iscjetkorn dade se u akulnom
stadiju zauslaviti, ako u gutlj ajima popijemo ca!lu vruCe vode u koju
kapnerno pel kapi jodne linkture. Ljudi osjetljivi na jod ili bolesnici s
Basedowljevorn bolesti uzel Ce umj esto joda pet kapi kamfora. Iznutra
i izvana izvrsno pomare Echinaforce.
Upala eeonih supljina iii sinusa (Sinusitis frontalis) uzrokuje vrlo jaku
glavobolju, zbog koje ne rnozemo pravo ni misliti. Zato mozemo bili
sretni sto s!)lo upoznali tako djelotvome lijekove koji brzo djeluju, kao
sto su Cinnabaris D
J
i Hepar sulf. D,. Gnoj brzo isteee_ i uskoro se rije-
simo neugodne bolesti. To je nuzno jer se inaCe upala pretvori u kronien.u
upalu sinusa; moze postati veoma tvrdokorna i eesto se opire svakom
lij eeenju.
UPALA VANJSKOGA SLUSNOG KANALA
Upala vanjskoga slusnog kanala je vrlo ozbiljno oboljenje iz kojega se
more razviti citav niz ndeljenib k'ornplikacija. U prvom redu, moramo
izvrsi ti odvod prema potiljku. Koriste vee i oblozi od luka. Ne smijemo
kapati u uho nikakve lijekove; uvodimo-dijetu vocem i nekoliko se tjeda-
na klonimo zaeinjenib i jela. Dozvoljena su ispiranja eajem od
dugoljastog trpuca, kamilice, nevena iii melise (malicnjaka).
Ako poene ruCi duboko u unutrasnjosti uha i ako je bol osobilO na
desnoj strani vrlo jaka i noeu jos jaca, onda izvrsno djeluje Calcium car-
bonicum Hahnemanni. Dobro je izlijeeenje prijeko potrebno jer se inace
more razviti upala srednjega uha, koja je mnogo opasnija' nego sto se
obicno misli .
Ako, nairne, gnoj pri upali srednjeg uha ne istece kroz osteceni bubnjic
prerna vanjskoj strani, more prodrijeti kroz tan.ku kost stijenke u unu-
trasnjosl lubanje je, dakako, opasno po zivot.
CeSLa posljedica nernamoga lij ecenja upale srednjeg uha je upaJa
mozdane opne. Mnogo pula upaJu srednjeg uha i slusnog kanala uzrokuju
bakterije i otrovi neprikladno lijecenih, iii zaraznih bolesti ,
kao su ospice, bripavac, difterija, gripa, angina i druge. Da
66
se ne bismo bojali recidive (ponavljanja bolesli), moramo Ie olrove od-
slraniti dvojakom mjerom. Zbog pogreSnog lijeeenja moZe dom do Da-
glubosti; degeneracija i uni slenje slusncg t ivca irnaju za pcsljedicu PCI-
punu gluhccu.
Tkc naginje upalama uha, neka duZe vremena uzi ma preparal svjezega
dugcljaslcg trpuca (Plantagc lanceclata), kcji je izvrsnc sredstvc za uhc
i ujednc pobcljsava cstrinu sluha.
GNOJNA UPALA SREDNJEG UHA
Kolikc put premalc pazimc na upalu srednjeg uba u djece. Dijete se
tuzi na bolcve u uhu, mcZda se pcjavi malc iscjetka, a zatim pcene cu-
riti gncj . Dijete stavirnc u krevet da bude u tcplcme, i vjerujemc da smc
time iSpUDili svcju dufncst. Na fRlos!, zaDemarili smo ispravno lije&nje,
pa upravo tcme mczemo pripisati sto mnoga djeca kao cdrasli Ijudi slabo
euju, a neki su na jedDo uho i potpuno gluhi. Sve se tc dcgada zbog po-
greSDoga lij ecenja upale srednjeg uha. Ta se bclest moZe prosiriti na mo-
zak i izazvati upalu. Oei takoder mogu slradati zbcg kroDicne upale
srednjeg uha. Svi bliZi i dalji crgani mogu biti zahvaeeni 10m teskcm
bolesti. Zatc mcramo uvijek i odmah, bez cdlagaDj a, ispravnc pcstupili
i to cbcljenje temeljitc izlij eciti.
Prctiv krcnienih bclesti srednjeg uha drZimc se cvih savjeta: iza uha
stavimc c blcge oct luka, pa akc ne pcmcgn14 cnda cblcge oct gcrusice
(slacice ; Sinapis alba). Akc ni tc ne pcmcgne, treba upctrijebiti Baun-
scbeidtcv nacin eiscenja. Pri krcnienim bclestima treba uvijek na bilc
kcji naein ocistiti nadrazenc mjestc, tj. fRriste upale ctvcriti prema
van. Tc je izvanrednc vaznc cscbitc na glavi. Od uba, ociju iii ncsa
vrsimc ciscenje prema pctiljku iIi ramenu. 1znutra djeluje Belladcnna
D., svaka dva sala po pet kapi, Ferrum phcs. D., svaka dva sala po dvije
tablete. Lijekcve dajemc naizmjence, tj. svaki sat sarno jedan lijek. Dok
se uhc gncji i iz njega curi, pcvcljnc djeluje Hepar sulf. D., a kad gncje-
nje prestane, dcbro je prepisati Silicea D 12' Prijeti Ii cpasnost oct sepse,
situaciju mcZe spasiti jcs Lachesis D 12' U svakcm slucaju kapamc svaki
dan u uhc po jednu kap kaDtaricncva ulja iii Plantaga, tj. sck dugoljas-
tog trpuca. Akc se u isti cas pcjavi katar ncsa i zdrijela - jer se upal a
prcsirila u ncsncZdrijelni prostcr - upctreblj avamc Cinnabaris D, i
sck oct trpuca. Pet kapi toga soka stavimo na vatu i utaknemc u uhc.
I stara, kronicna upala mcZe se na taj nacin izlijeCiti. Akc se ne drZimc
strogo navedenih uputa, naS ee sluh biti u opasncsti. Nairne, bakterijski
ctrovi mcgu ostetiti slusni Zivac s csjetljivim unutrasnjirn uhom, a gncj
mcZe razcriti slusne kcscice srednjeg uba, pa je zatim svaki prircdni
nacin lijecenj a, dakako, iskljucen. U svim tim slucajevima mcramc
postupati brzo i kakc bclest zahtijeva, ne prcpustivsi i c bicne mjere
kcje kori ste cbrambenim snagama tijela pcgctcvc prirodnu hranu. Na
taj nacin priroda lijeci i cporavlj a.
______________ ~ ___ 67
/ UPALA GORNJIH 5UPLJINA (SINUS
MAXILARIS) I NOSNIH SINUSNIH 5UPLJINA
(SINUS PARANASALlS)
Kad pomislimo od cega nastaju upale celjusnib supljina, nije nam teSko
prirodnim lijekovima odstraniti uzroke. Upale Daj cesi:e nastaju zbog
prchlade, angine, gripe, sarlaha i slicnih bolcsti. Upala se moZe prosiriti
u ccljusnu suplj inu (sinus maxi laris) i od upaljenog zuba. Nastaje zastoj
iscjctka i krvi ; normalni se dovod i odvod ne rnogu viSe pravilno odvijati
i tijelo si mora pomoci na drug; naCin. Da bismo sprijecili dalje opasnosti,
st upaju u akciju granulociti i limfociti. Tijelo raspolaZe razlicitim obram-
benim snagama. Ako je normalni put zatvoren, organizam pokusava
utrti sebi drug; put. Tako dode do gnojenja paranazalnib supljina, oso-
bito u supljinama gornjih celjusti i ceone kosti (sinus frontalis). Znaci
komplikacija su hunj avica na jednoj st ram nosa s obilnim gnojnim iscjet-
kom i kljucajuea, spontana bol u oboljeloj eeljusti iii ceonoj kosti. Ako
je upala tib supljina kroni cna, bolova nema, ali je nagovjestava isojedak
iz jedne strane nosa i promuklost. Ispiranjem neeemo ni sta postiei. Uz
specificne prirodne Iij ekove moramo upotrijebiti jos i odvodni postupak.
Djelotvorni su oblozi od luka, premda nisu uvijek ugodni. Luk si tno isjec-
kamo, polozimo na dvije gaze i stavimo kao oblog na zatilj ak. Gnojenje
odstrane i izlijeee homeopatski lijekovi Hepar sulf. D, i Cinnabaris D
j

a u djece i osjetJjivih bolesoika D ,. Pri takvu lijecenju ispiranje oije nuZ-
no. Protiv kronicnih upala i onih koje nastaju zbog prehlade pomazu
tople kupke i topli oblozi ; oblozi ujedno ublazavaju bol.
UPALA ZDRIJELA
Dokazano je da nemarno lijecena iii neizlijecena upala gria, osobito angi-
na, moZe ostaviti u organi zmu stetne posljedice za citav zivot. Zato je
bezuvjetno nuZno bez oklijevanja unistiti bakterijske otrove, odstraniti
ih iz organizma, i pobrinuti se da se ne stvore novi otrovi, ako bismo
briZljivo Iijecenje angine prerano prekinuli, tj. cim bi nestali akutni
znaci oboljenja.
Kao prvo, treba mandule (krajnike) dezinficirati koncentratom Mol-
kosana, cime mozemo razvitak pocetne angine sprijeciti. Molkosan,
proizvod surutke, izvaDredno je djelotvorno dezinfekcijsko sredstvo koje
nadmasuje os tala dezinfekcijska sredstva, a ne ostavlja nikakvib poslje-
dica. Molkosan unistava bakterije i na povrsini mandula i u njihovim
naborima.
Tko nema Molkosana, neka kupi korijenje bedrenike (pimpinella
magna), pa neka ga cesi:e zvace. Preporuea se i biljka kravojac (angelika;
Angelica, Imperatoria). Obavezna je dobra usna njega i grgljanje slanom
vodom. Za njegU ustiju dobro je, barem jedanput Da dan, isisali krisku
limuDa bez seeera.
Pri pocetnoj angioi odmab stavljamo oko vrata obloge od kupusova
li sea naizmjence s oblozima ilovaee. Za unutrasnju upotrebu dajemo
68
Lachesis D" i caj za bubrege s preparatom Solidago; na taj ponta-
feme organizmu da izluci otrove koji nastaju zbog angine. Hrana mora
biti neslana i bez bjelancevina. Ako organizam korisno djeluju
znojenja bilo kakve vrste. Angina je ozbiljna bolest koja moZe ostaviti
neugodne usputne posljedice. Medutim, mnogi uvijek misle da je
angina nedmna bolest, i ne brinu se dovoljno da bi tu bolest, koja moze
ostaviti toliko neugodnih posljedica, temeljito izlijeciJi. Nije nikakva
rijetkost ovakva vijest : Moja kcer.ka dobila je osam
tjedana poslije angine upalu srednjeg uha. Poslije angine cesto se pojave
bolesti srca, upala osrcja i bubrega. To sve dokazuje da su otrovi, koje
uzrokuje angina, opasni, pa svakako treba pafuje posvetiti bolesti.
Najprije treba dezinficirati sarno mjesto infekcije da bismo sprijeeili
stvaranje otrova, i pobrinuti se da vee na mjestu infekcije dode do obram-
bene reakcije organizma. Mlijecna kiselina koncentrata surutke (Mol-
kosan) dezinficira i istodobno postiie bolju prokrvljenost tkiva. Krv
sili na gdje je surutka uvijek iznova procisti. Za
upotrebu treba uzeti kaJcijev kompleks (Urtica1cin) i Lachesis D ". Izvana
dajemo naizmjence obloge kupusova i ilovaee (gline) koju razmutimo
cajem od preslice. Na tako jednostavan nacin mozemo anginu vrlo brzo
suzbiti. Ako se pojavio ili bronhijalni katar, uzmemo svjeZe vrske
jelke (Santasapina), iii sirup od kopljastog trpuca (plantago lanceolata)
zajedno s kravojcem (angelika ; Angelica, Imperato ria). Tim jednostav-
nim sredstvima sprijecimo kakvo bilo stetno djelovanje otrova koji se
stvaraju pri oboljenju od angine. Ako su otrovi vee u krvi, moramo eajem
za bubrege i preparatorn Solidago njihovo izlucivanje putem
bubrega, a to mozemo pojaeati i kurama znojenja. Ako pomislimo kako
se. na jednostavan nacin rnozemo rijesiti stetnih posljedica angine, bilo bi
nerazumno zanemariti mjere predostroznosti i iskusiti neugodne poslje-
dice.
PODMUKLA ANGINA
M nogo sam puta irnao priliku da vldim kako otr,2vi , zaostali od p.ugresno
lijeeene angine, uzrokuju ostecenja ora od same angine. Ti otrovi mogu
uzrokovati upalu srednjeg uha, reumatizam zglobova i artritis. Pri angini
mogu otrovi ostetiti srcane zaliske. Nedavno sam primio od jedne boles-
nice takvu vijest. Bila je zdrava i viSe puta je normalno rodila, dok nije
pogresno lijecena angina ucinila kraj njenom zdravlju. Lijecnici su takoder
ddali da je srcana mana nastala zbog djelovanja otrova nastalih od an-
gine. Na zalost, zena je zbog alopaticnih lijekova pokvarila zeludac i
crijeva. Nekad puna zdravlja danas je ta teSki bolesnik.
Lijecenje angine ne smijemo lakomisleno zapustiti jer Ce inaee svoje
skodljivo djelovanje potpuno nesmetano. lednako je opasno pre-
rano i po rmnom vremenu izici na ulicu. Na to moramo paziti jer je angina
za niska zracnog tlaka mnogo opasnija, osobito kad puSe topao vjetar jugo
(ron). Prijemljivi za anginu su Ijudi koji imaju premalo kalcija i poveeane
limfne zlijezde. Zbog toga morarno paziti da je u hrani uvijek dovoljno
ka1cija. PreporuCa se prirodni ka1cijev preparat, npr. Urtica1cin.
69
Djelotvorne
protumjere
(preventivna
sredstva)
Prikladnima su se pokazali i drugi prirodni lijekovi. Prvenstveno treba
protiv angine dati sto prije Lachesis 10; dovoljno je uzcti puta na dan
po 5 kapi u casi tople vodc. Istodobno namaiemo mandule 2- 3 puta
dnevno sa 15- 20%-tnom rastopinom prirodne mlijecne kiseline. To cini-
mo zamocivsi u Molkosan obicnu kicicu ad kunine dlake, kakva sluZi za
bojenje vodenim bojama. Ako to uCinimo odmah cim su se pojavili prvi
znaci oboljenja, moZe se dalji razvoj angine potpuno zaustaviti.
Istodobno uzimamo Echinaforce koji podstiee tijelo da stvara imune
Ivari i kao jednostavno prirodno sredstvo jaea obranu organizma. Protiv
bronhijalnog katara dajcmo jos i kapljice kravojca ([mperatori a) .
Protiv angi ne moramo utjecati i izvana. Dobri su oblozi ad kupusova
liSea, a jos bolji ad hrena i svjezega kravljeg sira. Dodatak sira iii na-
ribane mrkve ubl aiava djelovanje hrena, sto bi sarno po sebi bilo prejako.
Treeini hrena dodamo dvije treeine svjeZega kravljeg sira iii mrkve ;
hren je jos uvijek dosta djelotvoran.
Da bismo postigli izlucivanje svih zaostalih olroV'a, nuzno je jos do-
datno lijeeenje. To postizemo dobrim kapljicama za bubrege, npr. Nephro-
solidom. Zatim dajemo kapljice za jetra. I sjedeCe kupke pospjesuju brZe
izlucivanje otrova. Hrana ne smije sadrZavati bjelancevi ne, vee dosta
vitalnih tvari. Temeljito Ce se i brizljivo lijecenje angine isplatiti jer ee
nam pomoei da izbjegnemo stetne posljedice, pa nam nijedan trud nece
biti uzaludan.
HUNJAVICA 00 SIJENA
Patiti ad sijenske hunjavice dok se drugi vescle cvatueem cvijeeu, nijc laka
ni ugodna stvar. Kad napadne, ne mozemo si odmah pomoei, a pogotovo
je se ne mozemo brzo rijesiti. To ne polazi za rukom. Da bismo se uspjesno
borili protiv kihavice ad sijena moramo najkasnije u veljaCi poeeti odre-
de no Hjeeenje. Tko naginje hunjavici ad sijena, mora poduzeti nuZne
mjere vee zimi, a ne tek onda kad stabla i cvijeCe pocnu cvasti.
Kao osnovna po moe pokazala se kura ad 10 homeopatskih ubrizgava-
nja (injekcija) mravlje kiseline i odredenog biljnog kompleksa. Da bismo
utvrdili postignut uspjeh, treba kuru iduCe godine ponoviti. U toku cit ave
godine moramo redovno uzimati kalcij (Urticalcin). Korisno je lakoder
povremeno smrkanjc tog praska, iii mazanje nosne sluznice kremom
Bioforce. Mazanje pomaZe osobito protiv isusene sluznicc. Za unutrasnju
upotrebu uzimamo Galeopsis, Kal. jod D. i Arsen. album D .
Korisno je uzimati dnevno 2- 3 caj ne zlicice pcelinjeg meda, a njime
mozemo zasladiti i vocne sokove. Hrana mora biti prirodna. lela ad bijelog
brasna i secera (kolaci) zabranjena suo Islo tako ne do laze u obzir ni zi-
votinjske masti.
Tko se bude drZao uputa i propisa i ponavljao kure do potpunog ozdrav-
Ijenja, bit Ce postepeno rijesen zla koje mu namcCe hunjavica ad sijena u
casu cvatnje kao dvostruki tere!.
70
BORBA PROTIV BIJELOG PRANJA
(FLUS, BIJELI CVIJET)
Zbog suvremene mode sve v i ~ djcvojaka i zena ima bijclo pranje. Dok su
sc nekada iene zimi oblaci le loplo, malo je koja znala za tu bolesl. Debelc
vunene carape, toplo donje rublj e, vunene haljinc, dobre cipele iIi cizmice,
dobro su grijale iako jos nije bilo central nog grijanja, pa je u kuhinji i
dnevnom boravku bilo obicno 10plo. Mi danas zivimo u prezagrijanim sta-
oovima, pa nam sc cini nekako razumljivim da se l a ~ oblacimo i zimi.
To pogoduje taslini za vit kom linij om, pa lako postoje svi uvjeti za postenu
prehl adu. Danasnj e naprezanje i potreba d;; radni dan bude Slo kraCi,
zahtijevaj u od naseg organjzma pretjerane napore. i tko je voc sam po
sebi slabunjav, lako podlijeie prehl adi i njenim poslj edicama.
Bijelo pranje je upala sl uznice vagine i moramo je kao svaku drugu
upalu temeljilo lij eci li . To je prijeko pOlrebno kad pomislimo kako je
bijelo pranje neugodno i kako slabi organizam. Da bi se zene rij esile
bijelog pranja, lreba se protiv nj ega borili jednako tako kao protiv svake
druge upale sluznice. Zalo ne smijemo zanemariti oboljenje nij edne sluz-
nice, jer su sve sluznioe izvrgnute vanj skim uljecajima i zarazama. Sluznice
se moraj u neprestano boriti , i mogu sc oduprij eti zarazama tek onda ako
s pomocu vlastitih korisnih bakterija uni stavaj u druge koje nadiru iz
okoline. Tako govorimo i 0 usnoj bakterijskoj nori koja urustava stetne
parazite.
Sluznica vagi ne normalno proizvodi mlijecnu kiselinu koja sprocava
razvoj stelnib baklerija. Ako je mlijecne ki eline premalo, smanjuje se i
otpornost prema stetnim bakterijama, i eim sc,.ukaie prilika, lako dode
do upaJe vagine.
Nepravilna prehrana more bakterije uni sti ti, iIi ih sprijeciti da tvore
mlijecnu kiselinu. Tako mogu u organizmu nastupiti neprijateljske bakte-
rij e, i tijelo mora pribjeci drukcijoj obrani. Vagina izluouje sluz, mo-
bilizira granuloci te i limfocite, te tako pokusava svladati tude koloniza-
tore. To je takozvano bijelo pranje.
Sasvi m je j asno da u borbi protiv toga zla pomazemo mlij ecnom kjse-
linom. Udate zene upotrebljavaju u tu svrhu Molkosan, koocentriranu
surutku, jer je prirodna mlijecna kiselina izvrsno dezinfekcijsko sredstvo
za ispiranje vagine (rodnice). Pokazalo se uspjesnim takoder ispiranje ea-
jem kamilice; na litru caja dodamo 3-4 'llice Molkosana. Lijecenje Mol-
kosanom je biolosko jer je prirodni proi zvod mlijeone kiseline koja moze
obnoviti kjselu reakcij u sluznice. Ako organi zmu nedostaje kalcij , mozemo
ga uspjesno nadoknaditi bioloskim preparatom kalcija - Urticalcinom.
IduCa nuina pomoc su sjedeee bi ljne kupke na 37C; da bi voda imala
uvij ek istu temperaturu, stalno dolijevamo topl u vodu. Bolesnice, koj e
poslusaju takve savjete, ubrzo ce osjetiti poboljsanje. Sjedeee kupke pri-
premamo s majcinom dusicom (Thymus vulgaris), iIi borovicom (kleka ;
brinje ; Juniperus communis) od koje postoji i preparat Juniperisan, 2- 3
puta tjedno. Sjedeee kupke osiguravaj u prijeko potrebnu prokrvljenost
trbusnih organa, sto je lemelj za dalje lij ecenj e.
71
z., dezinfekciju su na raspolaganju takoder prikladoi cepici (supozito-
rija). Uz spomenuti bioloski preparat kalcija koriste i bomeopatski lije-
kovi Sepia 0 ._6' kompl eks Fluoralbinol iz Sepie, Calc. carbon., Pulsa-
till a, Ferrum pbos., Kalium sulpb. i Calc. phos.
Oosta cesto su pn bijelom pranju oboljeli i bubrezi. Zbog toga moramo
njihovo djelovanje poj acati bubrd Dim cajem uz dodatak NephrosOlida.
Na bubrege j ednako tako povoljno dj eluju i sjedeee kupke. Zbog bijelog
pranja stradaju i zivci koje j acamo preparatom Avena sativa, naizmjence
s preparatom Ginsaven. Kori sne su i tablete Neuroforce.
Jake antibiotike radije izbjegavamo jer unistavaju ne sarno stetne bak-
terij e vee istodobno i kori sDe; stoga je regeneracija kori sne bakterij ske
fl ore otez.ana.
Ako hocemo prirodi pomagati, ne smijemo joj previSe smetati. Moramo
paziti da De unistimo ono sto je dobra, jer se klice bolesti mnogo pnje
oporave nego korisne bakterije.
Buduci da je bijelo pranj e vecinom tvrdokoma bolest, za lij eceDje je
DuZOO strpljenje, ustrajnost i straga dosljednost u ispuDjavanju uputa.
Sarno tako cemo postici trajno ozdravljeDje, dakako pod uvjetom da se
ubuduce cuvamo stetnih utjecaja.
PREHLADA NA PRELAZU GODISNJIH DOBA
Uvijek izoova slusamo 0 prehladama koje nas muee osobito na prelazu
godisojih doba. ObicDO i De pomisljam9 da smo vecinom sami krivi tome
zlu. Osobito su :leDe cesto prehladeoe, jer tako nerado zamjeojuju kao
dim taoke carape toplim, rukom pletenim carapama od vune. Barem bi
preko zime bilo dobra smanjiti elegaociju Da racun tople odjece. Prelazi
godisojih doba prilicoo su neugodoi za organizam koji je jos naviknut
na Ijetnu vruCiDu i nikako ne podnosi dolazak zime. Nedostatak topline
moramo tijelu oadokoaditi toplom odjecom. Najpnje moramo paziti da
imamo t_ople noge; vuoene carape i dobre, tople cipele;' zastitit ee nasu
osjetljivost. Iz iskustva zoamo da su tople noge i hladna glava ouZno po-
treboe da se dobra osjecamo ; gotovo da se s toplim nogama oe mozemo
prehladiti ; mogli bismo reci da su Doge toplomjer za cjelokupnu tempera-
turn naseg organizma. Tko mora pn radu moogo sjedjeti, prije ee patiti
od hl adDih nogu oego ooaj koji se pn radu mnogo krece. Ako se radi 0
priradnim smetnjama u optoku krvi, dva puta smo viSe osjetljivi na pre-
hladu. Cak i previSe zagrij ani praston ne cine Dam se dosta topli, pa ako
se dovoJjno oe krecemo i nismo obuti u zaista tople carape i cipele, ostat
ee nam noge jedva tople. Posto izademo iz pregrijaoih prostorija drscuci
na hladan zrak ili maglu, nase je lijelo prilicno pogodeno, sLuzoice postanu
manje otporne i osjetljive su za razvoj bakterija tzv. bolesti prehlade.
Posljedice se ocituju kao prehlada, nazeb, katar, upale, upala pluCa i
drugo. Nedostatak tjelesDe topline necemo rijesi ti jacim grijanjem pra-
storij a, vee toplom odjecom, kretalijem i ozivljavanjem krvotoka. Ako smo
se priucili na zimu, mnogo rj ede cemo se prehl aditi. Zato nije cudno sto
72
u prelazno doba godine moramo viSe paziti nego zimi, jer se mnogo lalde
prehladimo dok je naSe tijelo naviknuto na Ijetnu vrucinu za suneanih
jesenjih dana. Ne dajmo se, dakle, zavesti i ujutro, bez prethodnoga raz-
gibavanja, odmah krenuLi na posao. Neka se nitko ne stidi da sam pospre-
mi sobu jer Ce se Lake razgibati i ugrij ati. Ne vozite se na posao. Bit ee
mnogo bolje ako idete pjesice, jer Ce vas pjesacenje dobro ugrijati. Tko zivi
u snijdnim krajevima, svako Ce se jutro razveseliti odgrtanjem snijega!
Kako je potom cudesan topao prostor i kako je lagan umni rad, ako smo
se prije toga dobro razgibali, nadisali svjeZeg zraka i pobrinuli za osvje-
zenje i ozivljavanje optoka krvi. Tko sebi ne moZe to priustiti jer rijetko
kad, iii cak nikad ne vidi snijega, treba ujutro gimnasticirati i izvoditi
vjdbe za duboko disanje; ujedno neka se izriba cetkom; tako ee se sigur-
no dobro ugrijati. Ako dobro i snrino izlucuje iz tijela ugljicni diok-
sid, tijelo primi obilje kisika, pa se tako smanji i moguenost za prehladu.
Tko naginje prehladi, mora uzimaLi preparat kalcija iii hranu
koja sadrZi dovoljno kalcija ; nedostatak kalcija, naime, jedan je od uz-
roka za prehladu. Moramo se brinuLi i za pravilan venski optok. Ako
budemo poslusali sve spomenute savjete, lakSe cemo se oduprijeLi bole-
stima prehlade. .
BOLESTI PREHLADE,
NEDOSTATAK VITAMINA I KALCIJA
Zasto se zimi nelci Ijudi u autobusu ili u vlaku na najmanjem propuhu jako
prehlade, dok drugi ostanu posve zdravi? Odgovor je jednostavilO: zato
jer nelci imaju bolji krvotok nego drugi. Tako je osjetljivost na zarazne
bolesti vrlo razlicita, dolaze u obzir jos i mnoge druge stvari. Vee pod
normalnirn uvjetima mogu se na sluznici naseliLi bakterije koje uzrokuju'
prehladu iii katar; nuZna je jos sarno prehlada, i bakterije odmah stupe
u akciju.
U Evropi smo protiv bolesti prehlade postigli odredeni stupanj imuno-
sti ; stoga neugodne bolesti prehlade sluznica ne smatramo teskom bolesti,
pa iako smo slabi i potisteni, obicno ne ostajemo kod kuee i radimo da-
Ije. Istina, kod nas nitko viSe ne umire zbog prehlade; takva bi nam se
misao cinila kao sala, jer tko da umre zbog neznatne upale sluznice ?
Ipak smo uznemireni; zacudeni smo kad doznajemo da su na zimu otpomi
Eskimi masovno umirali od prehlade cije su uzrocnike medu njih donijeli
Amerikanci. Premda je njihov organizam ocvrsnuo, nije se mogao odu-
prijeti iznenadnoj zaraznoj bolesti jer je bio neotporan.
Ne moZe nas ni prirodena otpomost posve ocuvati od bolesti prehlada,
ako npr. imamo premalo vitamina. I nedostatak kalcija, koji strucnjak
naziva sniienim nivoom kalcija u krvi, moZe biti vrlo yawn. Istodobno
moramo obratiti prinju i na veliki umor. Preveliko trosenje nasih snaga
zahtijeva vee sarno po sebi vecu potrosnju kalcija i vitamina. Kad vee
dopustamo prekomjerno iskoristavanje nasih snaga, moramo se istodobno
pobrinuti da tijelo dobije viSe vitamina i kalcija nego kad miruje, ako se
zelimo ocuvati od prehlada.
73
Hrana
kao pomoc
Dodatna
pomocna
sredstva
Da bi nam hrana pomogia, moramo U prvom redu spremali lakva jela
u kojima je dovolj no kalcija. Od povrea svaki dan pripremamo mrkvu.
Li see i slablj iku kolcrabe upolrebljavamo dok god jc ima. Celer. bijela
repa, a osobilo razni plodovi, sadrZe dosta kalcija. Treba vi Se jesti smokve.
rozi ne, ora he, bademe i jezgre pinije. Tako cemo lakSe izdrfali zimu.
Ljeli imamo na ra polaganju dovoljno prijesnih namirnica, bilja i jagoda
s obilj em vilamina. Dok vrlovi ni su prekriveni snijegom. opskrbljeni
smo persunom i draguscem (Naslurliwu officinale), u kojima je dosla
vi la mina B". Iz opreznosli mozemo posijali dragusac u lontic iii sandutic
i poslaviti ga na suncani prozor; buduci da brzo rasle, imal cemo ga do-
voljno za cijclu zimu. Ako ga poneSlane, zasijemo iznova. Vee lako neznat-
na pomo(; nam korisli. Vazna su lakoder i jela koja sadrie vi lamin
A i C.
CeSlo si treba pomoci nekim od prirodnih preparala, od kojih se hrani
dodaje preparal kalcija Urticalcin. Drugo je korisno prirodno sredstvo
proliv prehlada Usnea, ari seva mahovina koja oevrscuje sluznice. San-
lasapi na pomaZe proliv kalara i ubl aiuje podraiaj na kaSalj .
Za njegu grla pogoduju Echinaforce i Molkosan; prvi proliv upala,
a drugi razrijeden cisti grglj anjem usIa i i drij elo. Ako je upal a uznapre-
dovala, premazuje se sluznica cistim Molkosanom. Proliv jakog katara
i opasnog bronhilisa u odraslih i djece pomaZe kravojac (Imperalori a)
i Zvakanje pupova od arisa iii jelke.
CUVAJTE SE POSLJEDICA ZARAZNIH BOLESTI
Da bismo izbjegli neugodne posljedice, mora mo uvijek lemeljilo izlucili
Olrove koji su zaostali u lijelu poslije zaraznih bolesli. Ako je mumps
slabo lijecen (parolilis epidemica) moZe nastali upala gusteraee (pancreas).
Prikri ven sarlah izaziva upalu srednjeg uha. Krivo lijecena angina moie
uzrokovati mnoge komplikacije: upalu srcanog mi siea (myocarditis),
upalu sreanih zalistaka (endocarditi s) sa lrajnim manama srca, a u iznim-
nim slucajevima i upal u osreja (pericarditis). Bubrezi mogu bili znalno
osteceni. Ako lij ecenje nije bilo prikJadno, u tijelu ostanu opasni olrovi
iz kojih se moZe razvili reumali zam zglob9va. Neizluceni otrovi poslije
angine mogu takoder uzrokovali druge bolesli.
Zato se pri zaraznim bolestima moramo uvijek ' briouli da se otrovi
temeljito izluce. Uvijek moramo imali na umu ova lri pravila :
I. Lucenje kroz koZu znojenj cm, toplim oblozima, toplim tusevima i
Kneippovim postupcima.
2. Lucenje putem bubrega jednostavnim eajevima za bubrege, kao npr. :
zlatnica (Solidago virga-aurea), persun i drugi koje imamo pri ruci. Ko-
ri ste i oblozi od luka. Osnovno je pravilo : podsticati rad bubrega.
3. Lueenje putem crij eva: sluznica crijeva se zbog vrucine osusi. Djelal-
nost crij eva ojacamo jednostavnim prirodnim pomagalima : sluzi lanenog
74
sjemena, sjemenom bokvice (trpuca; Plantago psyllium), smekanim
smokvama iii
Post vocnim sokovima je takoder odlicno. Za vrijeme opCih
zaraznih bolesti iz jelovnika bjelancevine, a sto vie
vocne i biljne sokove.
Ako se driimo svih tih uputa, rijesit <':emo se mnogih neugodnosti koje
nastaj u zbog zarazni h bolesti.
POSEBNIZAKONIOTPORNOSTI
Izmjena naci na zivota postavlja nam cesto neobiena pilanj a. Zasto je, npr.
sve manje zaraznih boleSli, a sve vie bolesti civilizacije i metabolizma?
Ako smo se zaraznih bolesti zahvaljujuci uspjesima na podrucju
imunologije, zasto se poslije toga javlja zlo u drugacijem obliku? Najprije
nam se, mozda, sve skupa cini malo zagonetnim, medulim, ako temeljito
razmi slimo 0 svernu sto smo postigli i gdje srno sada, mozemo ipak dati
razjasnjenje koje zadovoljava.
Kad sam boravio u podrucju Amazone, na lisu<':e je Indij anaca umi-
ralo od ospica. U nas ni djeca ni odrasli ne urniru vie od ospica. Zalito
ne? Otrovnost i sposobnost rnikroba da uzrokuju bolesti, nije se smanjila ;
medutim, priroda je uvijek spretnija od covjeka. Lijecnici i laici mogu
zapaziti i di viti se bioloskim zakonitostima i prilagodljivosti prirode.
Sarno cudesnoj poduzelnosti, koja regulira zakone prirode, imamo
zahvaliti da se priroda more oduprijeti tako grubim napadima. U pocetku
baktenje, tako reci , tinjaju u Ijudima i uni li te na tisu<':e Ijudi nekog na-
roda. U iducoj se generaciji pojavi vee otpornost, a poslije nekoliko ge-
neracija ta je bolest sarno od sporedne vaznosti. Tako je bilo s tuber-
kulozom koja je prije 60 godina bila glavni uzrok umiranja. Takoder
difterija i neke druge zarazne bolesti izgubile su zadnjih 50 godina svoju
jezovitost.
U biljnom carstvu nail azimo na iste zakone prilagodavanja, te sposob-
nost obrane i tvorbe obrambenih, imunih tvari. To dokazuju pokusi sa
DDT. Jos prije 6 godina mogli smo sa DDT unistiti sve, osim dva tipa
insekata; danas je protiv toga insekticida otporno vee nekih 40 vrsta in-
sekata. Kad sam bio u Kaliforniji, vidio sam vlastitim oCima kako treba
u borbi protiv insekata neprestano povecavati kolicinu i otrovnost in-
sekticida. testo je Zalosna poslj edica bila smrt miliona plica i pcelica, a
insekti su se opet brzo prilagodili novim uvj elima. Posljednjih mi je go-
dina javio prijatelj iz Guatemale kako je neko industrij sko poduze<':e u
njegovoj blizini nehotice upotrijebilo snazne insekticide koji bi rnogli
njegove peele. Takvi zahvati u bioloski razvitak prirode uzrokuju
mnoge nemile stete, a da ne dobiju nikakvu naknadu.
Na temelju spomenute zakonitosti mozemo predvidjeti da za 50 godina
Indij anci ne<':e vie umirati od ospica, jer <':e postati otporni protiv te
bolesti kao i mi. Dok god Indijanci budu udaljeni od civilizaoiie, nece
75
Vaina
zakonitost
Stvaranje
obrambenih
snaga
Djelotvornost
raznih
antibiotika
medu njima bili toliko bolesli civilizaeije. U nas umiru Ijudi sve vise
od gillta, secerne bolesti, debljine, ra ka i multiple skleroze, dok lndi-
j anei jedva znadu za te bolesti .
Razborili su lijecnici i biolozi pokazali kako se od spomenutih bolesti
mozemo ocuvati prirodnim nacinom zivota i prirodnom ishranom. Poput
glasni ka u pustinji, stalno upozoravaju na nuzne i prikladnc promjene.
Jedan od takvih istrazi vaea je poznati dr med. Joseph Evers kojemu danas
na ti suc:u oboljelih od multiple skleroze hodocaste da im pomogne. Jed-
nostavnije bi bilo i u tom slucaju bolest sprijeciti, jer pobolj sanje posti-
zemo vrlo teSko, a ozdravlj enje, uz najveci trud i napore, veoma rijetko.
Knjiga dr Eversa ')0 promjeni oblika bolesnog zbivanja, koja je izasla
u izdanju Karl-Haug u Ulmu, uCinit Ce ne sarno na lijecnike vee ina zdra-
ve Ijude takav dojam da Ce nehotice voditi racuna 0 njegovim uputama
za nacin prehrane i zivlj enja. Nijedan Covjek koji normalno misli nete
moci zaobiCi jasne i logicke zakljucke iskusnog istraZivaca. Dr Evers
uvjerljivo dokazuje da se za produzenje prosjeka zivota (starosti) Ijudi
moraj u viSe zahvaJiti prirodi nego svim tekovinama skolske medicine
zajedQo.
POTREBA UZIMANJA PRIRODNIH ANTIBIOTIKA
Poznato je da organizam obolio od jetrenih bolesti nema na raspolaganju
toliko obrambenih i imunih tvari kao inace. Organizmu, koji je oslabio
zbog oboljenja jetara, pomazemo prirodnim antibioticima da svlada in-
fekciju. Ne mozemo, medutim, izbjeci sve infekcije. Prije svega smo
izvrgnuti infekcijama s hranom 1 zrakom - osobito u velikim gradovima.
Sarno u jednom kubicnom centimetru zraka ima na tisuCe klica i bakterija.
Insekti takoder prenose zarazne bolesti. Poznati su osobito komarci i
muhe. lako ni uz najvecu brigu i opreznost ne mOZemo izbjeci sve infek-
cij e, ipak se mozemo pobrinuti da nam tijelo raspolai:e dovoljnom protu-
obranom tako da mu bakterije ne mogu skoditi. U biljkama koje sadri:e
etericna ulj a, pa u raznim aromaticnim travama, nalaze se obrambene
tvari protiv mnogi h bakterija.
Otkrivsi antibiotike - penicilin, streptomicin, aureomlcm i druge -
posve sigurno smo dobili u ruke mocno sredstvo za borbu protiv bakterija.
Daj uci ih protiv raznih infekcija, osobito protiv tropskih bolesti, anti-
biotici su spasili mnoge Zivote. Mi daj emo antibiotike za svaku sitnicu
koju bismo mogli i drugacije lijeciti, npr. lake infekcije ili blage upale
grla. U tome je upravo izvjesna opasnost za nas. Prvo, tijelo se nauci na
antibiotike, pa bakterije postanu otpome (rezistentne) i neosjetljive tako
da su ti lijekovi bezvrijedni kad jednom zaprijeti prava opasnost. Drugo,
crijevna flora brzo oslabi iii propadne.
Kao sto su nama za asimil aciju hrane u crijevima nuzne bakterije,
tako i biljke moraju imati za asimilaciju svoje hrane bakterijsku floru
da bi dobro uspijevale. Soja nece dobro roditi ako zemlju za sjetve ne
76
oplemenimo posebnim bakterijama. Crnogoricne ume ne bi uspijevale
da u zemlji nema bakterija koje su im bezuvjetno nuine za zivot. Taka
je i s n a ~ i m crijevima kojima takoder trebaju odredene bakterije. Sa
crijevnim bakterijama sudjeluju i bakterije mlijecne kiseline, i stoga so
nam korisne. Ako uzimamo spomenute antibiotike, moramo raeunali s
tim da eemo penicilinom, streptomicinom, aureomicinom i dr. ostetiti
i vlastitu crijevnu floru. Najkorisnije su bakterije eesto najosjetljivije na
antibiotike. Poslije primjene anti biotika uzmu u crijevima maba manje
korisne bakterije koje mogu uzrokovati kronienu upalu crijeva. Posto su
bakterije unistile vlastitu crijevnu floru, prodru u crijevo i mogu biti
mnogo aktivnije, pa je covjek manje zastieen nego prije. Ako ponovno
dademo takve snaine antibiotike, organizam na njih viSe ne reagira.
Kasnije smo upravo u slueaj u ozbiljne bolesti nemoeni jer ostale, kon-
zervativne metode, u takvim slucajevima manje pomazu.
BuduCi da je bolesniku od jetara nui na posebna zastita, moramo orga-
nizmu pomagati s prirodnim antibioticima. Na taj nacin mozemo eez
daJjega zastititi oslabjeli organizam. To nije od zivotne vainosti sarno za
.bolesti jetara, vee i za tuberkuJozu, rak i druge. Vee sam prije 25 godina
ucinio zanimljive pokuse s hrenom (Cocblearia armoracia), obienim
dragllicem (Nasturtium officinale), vrtnim draguscem (gronica; Lepi-
dium sativum) i dragoljubom (kapucinka; Tropaeolum maius). Tijelo
je postalo od redovnog uzimanja tih biljki mnogo otpornije i manje
osjetJjivo na katare i infekciozne bolesti . Tada su mi se smijali kad se
proeulo da bi i dragoljub mogao biti korisna hrana. U to vrijeme jos nismo
znali zasto su spomenute biljke korisne. I sa drugim postupcima prirod-
nog lijeeenja to je jednako tako. Opaiamo da povoljno djeluje na boles-
nika i nastavljamo s metodom, iako ne znamo znanstveno razjasnjenje
uspjeha. Sa zadovojstvom sam u novijoj strucnoj literaturi otkrio cia su
moja tadanja zapaianja bila ispravna. NekadaSnje ruganje salati s do-
datkom dragoljuba otpalo je, kad je vrijednost te biljke znanstveno
dokazana, osobito radovima prof. dr Wintera iz KiiIna.
Tada sam opazio da dragoljub (kapucinka) unistava i zivotinjske para-
zite. Ekstrakt se kapucinke pokazao kao izvrsno sredstvo protiv lisne usi
i drugih zivotinjskih parazita. Sva su opazanja govorila za to da ta biljka
sadrii izvanredno djelotvornu tvar cije su postojanje sada potvrdili naj-
noviji znanstveni rezultati. Nameee mi se misao da obieni dragusac i
kapucinka osim antibiotika sadrZe jos i druge, mozda, mnogo djelotvor-
nije tvari. Mozda antiparazitsko djelovanje dragusca pociva na djelo-
tvornim principima koje nauka jos nije otkrila. Obican draglliac pokazuje
slicno djelovanje kao kapucinka. To potvrduju dugogodisnji pokusi s
obicnirn draguScern koji raste osobito kraj gorskih izvora u Engadinu.
Ako jedemo obieni dragusac, uskoro osjetirno kako postajemo otporni
protiv katara i uopee protiv zaraznih bolesti.
Jos bolja iskustva imam s jednom drugom, do sada posve neislraie-
nom, biljkom. Radi se 0 vrsti lisaja iIi mahovine koja se zove Usnea.
77
Prirodni
antibiotici
Veca
vrijednost
prijesne hrane
Detalj na su iSlrai:ivanja pokazala da Usnea sadrZi, kao i druge mahovinc,
dOSLa ugljicnib hid rata, prema tome i kroba, pa da zbog toga ima pri-
lienu hranjivll vrijednost. Cini sc da tu osobinu iskoritavaju i di vlj c
zivotinje. Ant ibioticko djelovanje povecava njihovu otpornost. Uvijek
sam iznova opazao da Usnea uklanja katare. Ako sc pojavi bol u grlu s
ispljuvkom, zvacimo Usneu i po zavrsenoj kuri bol obicno prode. Dra-
gocjena su mi ispitivanja pokazala da bi taj obieni arisev lisaj trebalo
podrobnije istraziti ; i ja sam upolrebljavam ekstrakt Usneasan da bih
sc zastilio od prehl ada. Pokusi su pokazali da je, ako redovno uzimarno
taj preparat, osjetljivost na prebladu i kalare zniilno smanjena. Zato da
se, dakle, izlazemo opasnosti uzimajuci lijekove koji snaZDo djeluju i
mogu imati jednu prednost, ali dvije stetne posljedice ? Ako nam je pri-
roda podarila hranive biljke i planiDske trave, koje nam daju korisne
tvari , uvijek u pravom i zakoni tom o m j ~ r u tako da nam ne mogu skoditi,
zasto ih- ne bismo upotrebljavali ? Zasto bismo sc uopee izvrgavali bilo
kakvim opasnostima! Prirodni anti biotici ne skode crijevnoj nori i ako
sc upotrebljavaj u umj ereno, organizam ne postaje rezistentan. Zato je
za zdrave i bolesne, osobito za oboljele od raka, korisno jesti salate od
obicnog dragusca, groni ce i dragoljuba (kapucinke). Sendvici sc takoder
dadu lijepo prirediti s tom salatom. Salati od mrkve dodamo uvijek malo
naribanog hrena tako da je ne sarno ukusnija vee i hranjivija. Uzivajuci
stalno sporn en uta jela, postat cemo otporniji i manje osjetJjivi na zarazne
bolesti. Ljekovita jela pomafu organ'izmu da u isti mah uspjeSno svlada
vee nastalu infekcij u. Kad bolest prestane i podemo opet u pia nine iznad
1500m visi ne, niposto ne zaboravi mo kako je korisno zvakati arisevu
mahovinu.
lduCa biljka s jednako mocnim dj erovanj em je lopuh (repuh ; Petasites
officinal is). Od vel ike je vaznosti osobito za bolesnike oboljele od raka.
BuduCi da vrlo snaZno djeluje, ne smijemo je upolrebljavati kao zacin.
U Svicarskoj je biljka prilicno velika rijetkost i raste kraj potoka u plan in-
skim udolinama. Ako hocemobiljku iskoriSliti, uzimamo je kao preparat.
Da bismo mogli svaki dan uiivati to bilje na jedDostavan DaoiD, na-
ciDjena je od svih tih biljki tinktura Petroconale. Dna sadrZi: lopuh (repuh ;
Petasites officinaJi s), dragoljub (kapucinka; Tropaeolum maius), bren
(Cochl ea ria armoracia), obicni dragusac (Nasturtium officinale) i vrtni
dragusac (groni ca ; Lepidium sativum). Slicno je sastavljen i preparat
Trocomare koji upotrebljavamo kao sol. Njime mozemo zaciDiti sendvi-
ee, salate, priloge i juhe. Zacin ne smijemo kuhati jer kuhanje unistava
antibiot ike i vitamine.
Tko sc do sada dobrobotno smij ao uiivanju prijesne mane, sada ce
sutj eti i malo razmisliti. Ako kuhanjem propadaju antibiotici, vitamini i
druge osjetlji ve, mozda jos nepoznate korisne tvari , onda je ui ivanje
prijesne hraDe doisLa opravdano. U nasem slucaju to su antibiotici koji
bi nas mogli obraniti od zaraznih bolesti. Tkogod ima vlastiti vrt, uzgajat
ee za svakidasnju upotrebu vrrni dragusac, obieni dragusac, dragoljub
78
(kapucinku) i hren. Te biljke mozemo prirediti kao salatu. a moUmo ih
sitno isjeckane dodati juhi, svjeiem kravljem siru iii sendvifima. Hren
poboljsava okus salati oct mrkve. a mozemo ga dodati i drugim salatama.
Kome je mrkva bila sladunjava, sada ee mu prijati. Rado Ce je jesti i
time osigurati nui ne vita mine i antibiotike.
Svakome tko se hrani prijesnim jelima i tko pravilno shvaea vamost
prirodne prehrane, prije svega povrea, neka bude podsticaj drevna
poslovica : Zasto lutati u daljine, gle, dobro len tako blizu!
NJEGA ZDRAVlJA JE NAJBOlJA ZATITA
PROTIV BOlESTI DINIH ORGANA
Na svojim sam putovanjima cudeci se ustanovio da ima dosta tuberkuloze
u krajevima s visokom zdravstvenom prosvijceenosti. lznenadio sam se uzroci
sto se i suncana Grcka mora boriti protiv tuberkulozc. I u Holandiji,
osobito na nekim otocima, mnogo je tuberkuloznih. Lijecnici imaju,
doista, pravo kad misle da ima vise tuberkuloze u nizim krajevima s vla:l:-
nom klimom. Medutim, ne mora se bezuvj etno u krajevima s takvom
klimom oboljeti na plueima! U tome sudj eluju i druge okolnosti, prije
svega jednolicna prehrana, u ovom slucaj u gotovo iskljucivo ribama. Tko
dobro poznaje uzroke bolesti, zna da je bolje sprijeciti nego Iijeciti.
Za zdrave ee iduCi savjeti biti korisni, a za manje sretDe podloga za us-
pjesno lij ecenje i okrepljenje.
U prvom redu prehrana ima vidnu ulogu i veliku vafuosl. To su nam
dokazala iskustva iz cijelog svijeta. Mozda ee se Detko zacuditi da u
Svicarskoj ima krajcva u kojima, usprkos izvrsnim visiDskim prilikama,
ima tuberkuloznih dok istodobno drugi dolaze tamo na lijeeenje. Tako sam
upoznao cuvara planinarske kuee, izvrsnog skijasa, koji je imao tuber
kulozu premda je cit a vu zimu proveo Da visini oct 2000 metara. Uzrok
oboljenju bila je jednolicna ishrana koja je sadriavala previSe bjelanee
vina, mesnih konzervi i deDaturirane hrane, kao npr. bijelo brasno iii
bijeli sceer.
Skodio mu je i slab zrak u kuei. Mnogi su skijasi tada bili jos djeca
kad smo nanosili vosak na skije pomocu glacala na ugljen. Naravno, zrak
je u kueama bio los jer se nije zracilo da bi pristedjeli gorivo. Svjei je
zrak nuZan i u zatvorenim prostorij ama. Spomenuta je zastita protiv
bolesti disnih organa otpornost organizma, imunost koju treba pravo-
vremeDO stvoriti, jer se ne moze izbjeci svaka infekcija. Zapravo je istina
sto tvrde ucenjaci u Evropi, da gotovo nema covjeka koji nije prebolio
barem neznatnu infekciju tuberkuloze, koja bi se, moZda, izvrgla u tesku
bolest da organizam nije bio otporan.
lz navedenih je iskustava vidljivo da cemo biti otporni protiv bolesti
ako ocvrsnem.o organizam i zdravlje. lduci su reci posveceni tom pitanju.
Ovamo ubrajamo zdravu prehranu, mnogo svjctla, zraka, sunea, gi banja
i di sanja. Sto covjek prirodnije zivi, to Ce biti otporniji. Sto Ce se manj e
zatvarati u male prostorije, i sto Ce viSe slobodno vrij eme iskoristavati
79
Pogodna
prehrana
Njega koze
i mjere
opreza
za kretanje i disaoje na svje'Zem zraku i svjetlu, to Ce manje biti osjetljiv
na bolesti organa. Tih se pravila 0 cuvanju zdravlja moramo
strogo driati.
Hrana mora sadrtavati dosla kalcija i vitamina. Treba jesti dosta salate
od kupusa, kelja, mrkve, maslacka i mnoge druge zelene salate koje sa-
drZc dosta minerala, vitamina, osobilO kalcija. Od plodova dolaze u obzir
osobito bob ice (jagode), pogotovo sok crvenih jagoda koje imaju moogo
kalcija. Kori sno je i nuzno jesti prirodne proizvode: Grahamov kruh,
kruh od zobenih pahuljica, te jela od riZc i raii. Ako
. tre.ba secera, trske .(kandis), a ne bijeli .seccL
los Je bolJI med, lti grozdam I VOCOI secer kOJI se nalltzi u groZdu I rOZI-
nama (cvebama). Te se vrste secera brzo pretvaraju u glikogen. Osim
toga, bolesna jetra mogu iskoristiti vocni seeer. Moramo takoder izabrati
dobre masnoee. Nikako ne smijemo jesti bubrezno sale (Ioj), svinjsku
mast, neke druge zivotiojske i slicne masti, kao ni margarine cd tih
masti. U obzir dolaze nerafinirana ulja, svjeZi nesoljeni maslac, bademi
(mandule) i orasi. Od zacina moramo upotrebljavati sto manje soli, a
izostaviti sve ostre zacine, biber (papar) i muskatni orasak. lel a zacinjamo
radije cub rom (Saturea hortensis), majcinom dusiq)m (timijan; Thymus
serpyllum), majora nom (Origanum mayoraoa), bosiljkom (Ocymum
basillicum), koriandrom (Corriandrum sativum), ukraiko, svim omilJe-
lim vrtnim zaci nima. Kao zacin je vIlo dobar i ekstrakt kvasca (Herba-
force i Plantaforce) , jer sadrZi i kompleks vitamina B . S tim zaCinima
mozemo prirediti umake (sosove) koji imaju isti okus kao mesni umaei ,
i sluie kao izvrstan prilog. Yazno je da za isti obrok ne jedemo istodobno
povree i yoce jer to stvara nadimanje. Ujutro i oavecer najbolje je voCe s
Grahamovim kruhom, prepecencem iIi kruhom cd zobenih pahuljica.
S kruhom uzmemo i meda, maslaca, kasu od voCa (izradenu mikserom;
frappe), jagode i voCe sa sjemeokama, zavisoo cd godisnjeg doba.
njavo voCe izbjegavajmo iii ga jedimo sto manje. Za objed Cemo jesti vise
pula prirodnu (oepoliraou) rii u, krumpir i jela cd iila s pirjanim povrcem
i dosta prijesne salate. Moramo ograniciti .iela pripravljena na masti.
Za one koji smiju jesti meso najbolja je teletina iii govedina pripravljeoa
na zaru. Ne jedimo kobasice ni svinjetinu.
Kao dodatni kalcij uzimamo Urticalcin, a kao kremenu kiselinu Ga-
leo psis. Stvaraoje imunih i obrambenih tvan povecava Usneasan. Dobi-
vamo ga iz visokoalpskih mahovina ; mahovinska se kiselina pokazala,
nairne, izvrsnom u vezi s drugim tva rima. lednako su tako dobra i okrep-
IjujuCa sredstva : Petasan, dobiven iz lopuha, i Viscum album iz imele.
(0 drugim korisnim obrambeninl tvarima treba procitati poglavlje 0
prirodoim antibioticima.)
Tijelo mozemo ojacati i prikladnom njegom koze. Koiu izribamo svaki
dan cetkom tako da blago pocrveni ; zatim je nataremo uljem kant arion a
iI i uljem za njegu koze, u kojem ima kaotariona. Tko nema takva ulj a,
neka upotrijebi maslinovo ulje. Dovoljno je da natrljamo koru svaki drugi
80
iIi treci dan. Strogo moramo pazili da nemamo hl adne noge. Ako su nam
noge hladne, pomafu kupke i masafa. Pazimo da nam crijeva dobro rade.
Protiv l"rde stolice dajemo ujutro i navecer zlicu svjele samljevenoga
lanenog sjemena, tzv. Linovita, poznalog u Svicarskoj pod imenom Lino-
san. Proliv tvrdokome slolice je praklicno, pouzdano i prirodno Ijekovito
sredstvo Linoforce. Moramo se boriti, s druge strane, i proliv proljeva
koji iscrpljuje organizam. Naijednostavnije sredstvo protiv proljeva su
prijesne, osusene zobene pahuljice, Tormentavena. Lijek je pripravljen
od korijena stele (Polenlilla tormentilla), i zbog dodanog soka od zobi
(Avena saliva) dj eluje takoder umirujuCe na zivce. Crijevne smetnje i vre-
nje sprecavamo takoder dobrim zvakanjem i mijesanjem hrane sa slinom.
Jesti treba polako, hranu dobro sazvakati i izmijesati sa slinom.
Razumlji vo je da visinsko lijeeenje koristi zdravlju. Tko mole sebi 10
priusliti, neka niposto ne propusli. Tko ne mole ici u brda, neka uziva
dobar morski zrak, pod uvj elom da je zdrav i cis!. Treba strogo pazili
da se ne zadrzavamo blizu tvomica i auto-putova.
Vazno je da se drzimo savjeta iz poglavlja Raduj se zdravlju i Disanje
je zivot. Visoka dusevna svijesl sprecava bolest, a boles nome znaci pola
zdravlj a. Stoga je dobro ako lij eenik uzme u obzir i lu einjenicu, da bi se
mogao u lorn smislu dogovoriti s bolesnikom koji mu je povjerio svoj u
sudbinu. Gimnastika disanja takoder koristi opcem dobrom slanju.
Svaki bioloski usmjeren lij ecnik pozdravil Ce prirodne obrambene po-
stupke i lijecenje te Ce se iSlodobno veseliti uspjehu.
ASTMA (ZADUHA)
Astma je nedostatak zraka u obliku napada. Svatko ne zna da ima tri
vrste astme. Ako hOCemo pravilno postupiti, moramo razlikovati zivca-
nu, bronhijalnu i sreanu aslmu. Za svaki slucaj posebno moramo dobro
ispitati uzroke i simptome, pa tek onda pravilno postupiti.
Zivci mogu biti vrlo osjetlj ivi i zbog toga su skloni grcenju. U tak vim
slueajevima mole astma biti zivcanog porijekla. Ako hocemo bolest
suzbiti, moramo utj ecati osobito na zivce.
Bronhijalna je astma toliko povezana s k1imom da je pogodno Iijeeenje
nuzno spojeno s promjenom klime. Cesto povoljno utjeee na bolest
jodom zasicen morski zrak tako da napadi prestanu. Katkad pomafe
astmaticarima i visinski zrak. Vee na visini od 900m mogu napadi pre-
stati. Jpak je obieno nui na visina od 1200 do 1500m. Astmaticne tegobe
mogu nestati i na suhom pustinj skom zraku. ... .
Dogada se da do grea bronhijalnog misicja dode zbog
na pelud. S bolesnikom postupamo jednako tako kao lI?a hunJavlcu
od sijena jer je bolest istoga porijekla. Ako nam dozvolJavaJu financlJska
81
Zdravo
veselje i
pravilno
disanje
astma
(asthma
nervosum)
Bronhijalna
astma
(asthma
bronchiale)
Medikamentozno
i fizikalno
lijecenje
sredstva, najbolje je promijeniti podneblje jer se pri bronhijalnoj astrni.
osobito bioklimatskim lijecenjem i istodobnim prirodnim lijekovima,
mogu za odredeno vrijeme postiCi zeljeni uspjeh i ozdravljenje. Medutim.
bolesnici cesto ni su dosta odlueni da otputuju u drugo mjesto, a l1jihovi
pretpostavljeni takoder oklijevaju da bi poduzeli takav put iako, obicno.
nije da se bolesnik u pogodnom podneblju zaposli u svojoj struci .
Steta u takvim slucajevima ne bodrimo Dolesnika. jer bi se u po-
godnom podneblju ubrzo rijesio tegoba.
Ako se napadi ne ponove dvij e-tri godine, bolesnik se moZe bez pre-
vratiti kuei jer je bolest savladana poduzetim mjerama, pa se
ne treba bojati da ee se ponoviti u prijasnjoj neugodnoj okolini. Takvu
mogucnost moramo priustiti osobito mladima jer to moZe znaeiti za
njihov povoljan preokret.
TeSko je, medutim, uspjeti ako je uzrok bronhijalnoj astrni
lijeeeno staro plueno oboljenjc. Stoga niposto ne smijemo zanemariti
pluene bolesti, vee se moramo potruditi da ih sto prije dokraja izlijeeimo;
ako se u tai--vim sl ucajevima pojavi bronhijalna astrna, izlijecenje je vrlo
tesko postici.
Za lijecenje bronhijalne astme medikamentima upotrebljavamo osobito
antispazmolitieka sredstva. Zanimljiva je tvrdnja da bolesnik koji ima
izglede za uspjesno izlijecenje, ostane dugo bez napada vee samo poslije
jedne injekcije novokaina. Uz to je nuino da na bolesnika psihicki ugodno
utjeeemo prikladnom psihoterapijom. Umjesto novokaina mozemo upo-
trijebiti homeopatsku mravlju kiselinu.
Tablete protiv astme sastavljene iz Ephedrina, ekstrakta africke biljke
Ephedra vulgaris, zatim iz atropina, iii ekstrakta kuinjaka (tatula ; Datu-
ra stramonium) i drugih jakih lijekova, samo u nuidi garantiraju
nje, dok za dalje lijecenje ni su preporucljive. Tijelo se privikne oa lvari
s jakim djelovanjem, koje, ne donose zdravlje, a njihova upotreba
moze prijeci u naviku. Zato su preporucljiviji homeopatski lijekovi.
Bolesniku ee koristiti : Arsen alb. D, do D , Nux vomica D, do D,., Zinc.
valer. D., Antimon. sulph. aurant D, i Belladonna u visokim dozama.
Od Ijekovitog bilja dolaze u obzir u prvom redu preparati Lopuha
(petasites officinal is) i to kao sirup Petadolor, a u osobito teskim sluea-
jevima Pelaforce. Taj biljni spazrnolilik je vrlo pouzdan, a pri duioj
upotrebi postizemo zapanjujuee uspjehe bez ikakvih nuspojava. U pos-
Ijednje se vrijeme iSlaklo Ijekovilo sredstvo Khellin iz biljke Arnrni vis-
naga, kao fiziolerapeutsko sredstvo protiv astme. U narodu je taj lijek
poznat pod imenom Khella (eackalica). To je sasvim biljni
lijek i uz preparate Petasitesa djeluje izvrsno. Oba preparata povoljno
djeluju takoder pri emfi zemu i bronhitisu sa grcevilim
Osim tih lijekova i psiholerapije pokazala se uspjesnom i fizikalna tera-
pija, pogotovo Schlenzine izmjeniene kupke za noge, sjedeee kupke s
trljanjem po metodi Louisa Kuhna, masaZa cetkarna, oblozi od slacice.
iii gline (i lovace) oko prsnog kosa. Protiv astrne je vrlo uspjesna i aku-
82
punktura, osobito ako terapeut spretno vlada tom delikatnom kineskom
metodom.
lake srcana astma pokazuje slicne simptome kao i bronhijalna, ne mogu astma
se pri sreanoj astmi ustanoviti nikakve promjene na bronbima.
Srcana astma je posljedica srcane slabosti. Ako je zahvaeena lijeva polo-
vica srca, nastaje zastoj krvi u plu6ima. Ako otkare desna strana srca,
zastaje krv u ve.likom venskom optoku, a istodobno ne dolazi dovoljno
krvi u plu6a; zbog toga je poremeeena izmjena plinova u pluCima.
Bolesniei sa srcanom astmom imaju plavkaste obraze a pri najmanjem
se tjelesnom naporu Posto ustanovimo uzrok bolesti, pocnemo
lijecenje lijekovima za sree i krvne zile. Umjesto digitalisa koji se lako
skuplja, upotrebljavamo durdieu (Con valla ria maialis) zajedno s pravim
morskim lukom (Scilla maritima); to je vrlo koristan lijek pozna! pod
imenom Convascillan. Za jacanje srcanog misi6a dajemo preparate gloga
(Crataegus oxyaeantha), npr. Crataegisan. Lijecenje znatno potpomaZu
lijekovi za optok krvi: Hyperisan i Aesculaforee, zajedno s Urtiealcinom.
Uvijek moramo najprije otkriti uzrok oboljenja, a zatim odmah poceti lije-
cenje lijekovima iii fizikalnom terapijom, za svaki slucaj posebno.
VAINI SAVJETI ZA LlJEtENJE
PLUCNIH BOLESTI
Zanimljivo je da skolska medieina neee upravo 0 plucnim Oolestima nika-
ko promijeniti svoje misljenje. Kurama lezanja, svjetlom> zrakom i sun-
cern mozemo mnogo postiCi. Tim ljekovitim Cinioeima ne mozemo poreci
njibove vrijednosti. Nekad je na ulazu jednog sanatorija u Arosi bila
napisana poznata izreka koja daje dobar uvid u pravi nacin lijecenja
plucnib bolesti: Uprite pogled u planine, od njib dolazi pomoc. Tim je
rijecima skolska medicina posteno priznala da pri plucnim bolestima
osobito pomafu klimatske prilike, posebno planinski zrak u brdima.
Drugo vaZno pravilo koje moramo uzeti u obzir je Ijekovita prehrana.
Tijelu treba za regeneraciju davati tvari koje mu nedostaju. U hrani mora
biti obilje kalcija i vitam ina. Prijesni, svjeii sok mrkve, iii svjeia naribana
mrkva, svjere istisnut sok groZda, narance, grejpa i druge visoko vrijedne
sokove moramo dobro izmijesati sa slinom i piti ib polako u gutljajima.
Vocni sokovi . koje tako pijemo nemaju neugodnih nuspojava. Na stolu
mora uvijek biti dosta svjezeg povr6a i salate s limunom, a nikako s oetom.
KoliCinu bjelaocevina moramo smanjiti, a preporucuju se prirodni,
biljni zacini koji podsticu tek (apetit). Neizostavno je n.uian lako probav-
Ijivi preparat kalcija. Uvijek iznova postizem znatne uspjebe Urticalci-
nom, kompleksom ka\Cijevih spojeva, te biljkama koje sadrre mnogo kre-
mene kiseline - Galeopsis. U vezi s tim treba spomenuti osobito arisevu
mahovinu Usnea. Divljac naveliko djelovanje Usnee koja
jaea organe, pa imine smijemo zaboraviti arisevu mahovinu u
83
lij ecenju slabih i bolesni h organa. Tko ne podnosi zvakanje svjeze
mahovine, neka pije caj iii ekslrakl Usneasan napravljen oct svjeZe maho-
vine. Sve to nisu lijekovi u uzem smislu rij eci, vee u neku ruku hrana koja
ostvaruje Paracelsusovu izreku: Hrana mora biti hj ek, a lij ek mora biti
hranaK BiJjke ui sti ou pripadaj u kalegoriji Ij ekovite hrane. Ako pod no-
simo ribJje ulje, ono je takoder korisno.
Psihoterapija je za plucne bolesnike oct vrlo velike vaznosli. Nufoo
je da dobro dj eluju zlij ezde s lucenjem, a na to utjecemo du-
raspolozenj em.
Moramo potaknuti i rad koze ; preporucljivo je nj eZno celkanje koze
i poslije toga mazanje pogodnim ulj em za kozu.
Mislimo da ne treba posebno naglasiti da je za normalno lijecenje
nuzan besprijekoran rad crijeva i bubrega. Bolesnici koji se budu drzali
spomenutih savjela, sigurno ce kurama lezanja postiCi dobre uspjehe i
zbog brzog ozdravlj enja izazvati ushicenje lijecnika. Nikako ne smijemo
zaboraviti da je prijeko pOlrebno sve oedostatke i slabosti istodobno
potpuno iskorijeniti ; onda Ce tek biti shvatljivo, zasto su uspjesi boJji i
brZi nego inace.
KALCIJ
Vee je mnogo receno i napisano 0 vaznosti kalcija za naS organizam i u
strucnim i u dnevnim casopisima. Kalcij je najvazniji mineral u tijelu, a
ima ga ujedno najviSe od svih minerala. Bez kaicija tijelo ne bi O1oglo
stvarati ni kosti ni zube, niti vecinu drugih stanica. Stoga je prijeko po-
trebno da ga u hrani ima uvijek u izobilju. I u borbi protiv zaraznih bolesti
kalcij ima vaznu ulogu, osobito protiv bolesti disnih organa. Djeca koja
nemaju dovoljno kalcija lako se razbole, brzo im oteknu limfne zlijezde
i nisu u staoju da se odupru primarnim infekcijama. Tijelo je izvrgnuto
nejednakoj borbi ako o1u ponestane kalcija. Travnjaci sa kiselom zemljom,
siromasni kalcij em, uvijek su puni mahovine. Ako dodamo zemlji dosta
kaicija i travnjake oslobodimo kiseline, izgine i mahovina. Na zemlji
sa malo kaicija rado uspijevaju biljni paraziti. Slicno tako i tijelo koje
nema dosta kaicija napadaju razne bolesti, osobito zarazne. Sigurno smo
to vee davno zamijetili i pokusali naciniti raznovrsne preparate kaicija.
Medutim, svi ti preparati kalcijeva fosfata, karbonata i laktata nisu dali
zeljeoog uspjeha. Covjecanstvo i dalje zivi s nedostatkom kalcija. Prije
25 godioa razgovarao sam s pozna lim kemicarom iz Davosa koji je u
tij eku godina slekao velika iskustva s vapnenim mlijekom i preparatima
kaicija koje je pripremao za lijecnike. Objasnio mi je da je morao naciniti
mnogo vapnenog mlijeka, buduci da znamo da je 000 vaZno za lijecenje
tuberkuloze. Na ialost, vapneno mlijeko pomaZe vrlo malo iii oisla.
Kaicij bi trebalo dobiti iz prirode, dakle prirodni, biljni, tj vegetabilno
vezani kalcij koji bi bio za covjeka korislan i pogodan za uzimaoje. To
mi je vee tada rekao taj kemicar stare skole, koji je znao bioloski misliti .
Taj me covjek podupro u misljenju da covjecjem organizmu treba davati
84
kalcij u takvu obliku koji re tijelo moo asirnilirati, prihvatiti i upotrijebitl
za pokrire vlaslitog nedostatka kalcija. To me potaklo da sam pokuao
natiniti ekstrakte kalcija iz bilja, prveDstveno iz zeleoih kopriva.
Tako sam uspio naciDiti preparat kalcija Urticalcio koji tijelo lako
asimilira.
Sretno spajanje s drugim, biokemijskim, prvorazredDo pripravljeDim
spojevima kalcija, omogucilo mi je da je ka1cijev kompleks Urticalcio dao
tisueama Ijudi one zahtijevamo od prirodnog, biolokog preparata
kalcija. Nikoga Deeemo siliti da uzima bilo koji preparat jer su savjeti
namijenjeni prveDstveDo mogucnosti da svatko moZe sebi sam pomoei,
a da De treba uzirnati preparate.
Zelio bih p,rikazati kako uklanjamo Dedostatak kalcija vee u dojencadi
koja se rodila s premalo kalcija, u omladiDe u razvoju i u starijih Ijudi.
Maloj djeci dajemo, prije svega, prirodnu hranu. Ne zaboravimo im
davati dosta sluzi od prirodDe rize, jer se upravo u njoj nalaze za dijete
korisDe i vaZne tvari. Za dojenee je, dakako, najbolje majcino mlijeko.
Neka nijedna majka ne odbije dojenee od sise ako ima mogucnosli da
sama doji dijete. Naravno, preduvjet je da je majka norma Ina i zdrava.
o lome bi morala svaka majka razmisliti vee onda kad zeli djetetu daro-
vati fivot.
Kad pocnemo djetetu davati hranu, prirodna je rim najbolja podloga.
Mozemo takoder dodati sok mrkve, koji dojenee od svih sokova najprije
pribvati. U soku mrkve je obilje kalcija i minerala. Kasnije mozemo poceti
s bademovim mlijekom uz dodatak vocnih sokova. Moramo se pobrinuti
i za dobro kravlje iIi ovcje mlijeko. Na zalost, Dije mlijeko u svim zem-
Ijama i svagdje besprijekorno. U mnogim drZavama veliki postolak
zivotinja ima luberkulozu, zapravo nije cudno jer zivotinje ne
mogu biti zdrave ako su stalDo u staji. 2ivotinje moraju zivjeti u prirodi
ako bocemo da mlijeko bude takVO kakvo bismo zeljeli i ocekivali. Ovcje
mlijeko je mnogo bolje. Tko irna mogu6nosl dobivati mlijeko od ovaca
koje zive u prirodi, pruzit Ce svojoj djeei dobro, punovrijedno m1ijeko,
bogato ka1cijem i drugirn mineralima, zbog toga sto zivotinje zive u pri-
rodnim uvjelima i jedu prirodnu branu. Povremeno, ali ne stalno, dolazi
u obzir i kozje mlijeko. Sve drugo 0 preruani djece reci Cemo u posebnom
poglavlju. Za omladinu u razvoju i uopee za sve nas je vaZno da tiZivamo
Dormalnu ruanu, da izbjegavamo bijeli seeer i proizvode od bijelog
na, i da uzimamo jela koja pruz.a priroda. U prirodnoj su brani vitamini i
miDerali u pravom sastavu i omjeru. U prvom redu moramo misliti na
ovo: Natrag prirodnoj ishrani, sto dalje od umjetnih proizvoda koje je
za nas izmislila covjecja zelja za stvaranjem dobitka. Tvorniearima je to
korisl, dok je Ijudima na Steta se, naravno, ne pojavi odmab, od
danas do sutra. Njeno je djelovanje suljaju6e, potajno i polagano, pod-
muklo, dok se ne pokafu znaci da organizmu nedostaju nliZne tvari, da
djeluju kemijski dodaci i os tale !vari; onda se javlja iii rak, ili osjet-
Ijivosl na zarazne bolesti, smanjena otpornost, i mnoge druge poznate, iii
nepoznate bolesti, osobito bolesti centralnoga zivcanog sistema.
85
Kako
da uklonimo
nedostatak
kalcija?
Kiseli kupus
s kalcijevim
praskom
Koprive
Kome nedostaje kalcija, othit cu posebnu tajnu kako da priredi izvrstan
preparat kalcija. To nere biti onome lko zivi na sel u.
Spremaju6i kupus lreba paziti da ga ne presolile. Pored drugih zacina
slavile majorana, limijana, borovnice a najviSc zrna slacice, jer svi zaCini
pridonose samom konzerviraDju kupusa. Kiseli kupus sadrZi vee sam po
sebi obiJje kalcij a, pa kad se jede prijesaD, izvrsno je Ijekovilo sredstvo.
Da bismo pove6ali koliciDU kalcija u kupusu i napravili od njega pravi
preparal kalcij a, dodajemo na kilogram kupusa pola velike zlice Ijusaka
od jaja. Mozemo dodati i od Ijusaka oSlriga, koji kupimo u Ijekar-
ni . Taj prasak pomijesamo s naribanim kupusom kao i sve druge zacine.
Pri vrenj u naslaje prirodni kalcijev laklal koji se lako asimilira. Tko sa
svojom obitelji pojede godisnje burence kupusa s takvim laktalom, laj
godinu-dvije ne6e patili zbog nedostalka kalcija. Ne mozete Ii sami
spremili kiseli kupus, dodajte na kilogram kupljenog kupusa ravno punu
. zliCicu spomenulog najbolji je kiseli kupus koji saddi malo soli.
Zlicicom jednog od prasaka pospemo kiseli kupus, dobro promijesamo,
pustimo da stoji jed an dan i zatim jedemo prijesan. Asimilacija kalcija
je na taj nacin, dod use, nesto smanjena, no uvijeK bolja nego s uobiea-
jenim preparatima kalcija. Mozemo takoder staviti ovakav prasak na vrhu
noZ<! u sok od salate koju moramo pripremiti s limunom; limunova kise-
lina rastvara neslo prirodnog kalcija koji se lako asimilira.
Dalji izvrsni preparat kalcija su koprive. Ne zaboravimo u prolje6e na-
brali mladih kopriva, nasjeckati ih rukom iii strojem i dodali salali.
Krumpir, kasu (pire) od krumpira i slicna jela mozemo posuli nasjecka-
Dim koprivama umjesto vlascem (Allium schoenoprasum, Schnittiauch).
ledva 6e nelko primijetiti da se ne radi 0 obicnom zelenju zajuhu. Nasjec-
kane svjeZe koprive mozemo takoder dodati juhi prije nego je pocnemo
jesli. Slalno uzimanje kopriva je vrlo vaZno jer sadrZe obilje kaJcijeva
fosfata. Nasjeckane koprive mozemo pomijeSati i sa spinatom, prije nego
ga iznesemo na stol. Koprive se ne smiju kuhati sa drugim jelima jer time
gube svoje djelovanje. Na opisani nacin oboga6ujemo hranu vitaminom
D, kalcijem i drugim vaZnim mineralima. Vee sam jed nom prije u svojoj
reviji Zdravstvene obavijesti objavio clanak 0 korisnom djelovanju
koprive; od mnogih- sam zena iz Berna primio vijesti da su 5 lim jednoslav-
nim lijekom djeca opel dobila crvene obraze i postala olporna i cvrsta.
Zaslo ne bismo, da postignemo cilj, iskoristili jednoslavna i jertina sred-
sIva? bismo kupovali skupe preparate ako je nasim doma6icama
Olvoren i drugi put, pa sa malo truda i paznje mogu prirediti korisne lije-
kove. Pripremanje doma6ih lijekova je manje naporno, nego lijecenje
bolesne djece koja nemaju dovoljno kalcija, uvijek im nesto nedostaje i
slalno im nesto treba. Djeca kojoj nedostaje kalcij vrlo su osjet lji va na
upale, a kad se pojavi neka zarazna bolest, gotovo se uvijek medu prvima
razbole. Svaki hladan vjetar predstavlja za njih opasnost. Zasto ne bismo
to sprijecili kad mozemo uspjesno i jertino?
86
NOVE ZADACE KALCIJA
Svi smo svjesni vaine uloge koju ima kalcij u izgradnji kostiju i zuba.
Snizena kolieina kalcija u krvi vremenom uzrokuje kvarenje zuba i ote-
cenja na kostima. Nedostatak kalcija u trudnica tako se jasno odraiava
da su vee prabake u bemskom kraju znale za izreku, kako svako dijete
stoji majku jedan wb. Nedostatak kalcija u krvi uzrokuje stanja slifua
tetaniji , napade greeva i stezanja.
Kalcij nije gradevni materijal, nego vezivna tvar na koju se veW kod-
ljive tvari metabolizma, osobito kiseline, a zatim se izlueuju mokracom.
Pomislimo sarno na oksalnu kiselinu koja moZe imati veliku ulogu pri
nastajanju bubreznih kamenaca! Spoj oksalne kiseline i kalcija, kalcijev
oksalat, topliv je u vodi i lako se izlucuje putem mokracnih organa.
Odredena kolieina kalcija euva organizam od krofuloze i prijemljivosti
za plucnu tuberkulozu. Lijecnici specijalisti bi 0 tome mogli tota reei.
Normalna kolioina kalcija u krvi uveliko nas titi od tetnog djelovanja
radioaktivnog stroncija 90. Ta je konstatacija za mnoge od nas nova, ali
ipak umirujuca, jer nam nere biti tdko da se brinemo za normalnu koli-
einu kalcija u krvi. Raziozi , zbog kojih se moramo brinuti da uzimamo
potrebnu kolicinu tako vainog minerala kao sto je kalcij , uvjerljivi su i
dovoljno razumni.
Hrana od prirodnog zita, prijesne namimice i mlijeeni proizvodi, sa-
drZe obilje kalcija i moramo ih svaki dan jesti. Na zalost, nase tijelo ne
moZe iskori stiti kalcij u vodi i drugim anorganskim spojevima. Zato se
moramo brinuti da organizam dobije dovoljno kalcija iz organskih, oso-
bite biljnih spojeva. Buduci da se taj vazni mineral u tom obliku najbolje
asimilira, moramo organskim spojevima kalcija dati prednost pred svima
drugima i priznati im pravu vrijednost. Medutim, ako netko, usprkos
pravilnoj prehrani, pokazuje nedostatak kalcija, treba se pobrinuti da
redovno uzima jos bioloski preparat kalcija, npr. Urticalcin. Preparat
je kao kalcijev spoj iz koprive idealno sredstvo da se odr-li norma Ina koli-
cina kalcija u krvi djece i odraslih. Tko je jed an put iskusao djelovanje
Urticalcina, nere vise nikada prestati s upotrebom toga jednostavnog i
prokusanog izvora kalcija. Takoder i oni koji su iscrpljeni, umorni i
zdravstveno pogodeni, kojima nikakvi lijekovi vise ne koriste, mogu
svoje stanje popraviti Urticalcinom, jer se poslije toga mogu opet probu-
diti druge obrambene snage organizma. Ako je, dakle, ravnoteZa kalcija
u nasem organizmu toliko vazna, moramo nastojati da je pomocu danih
savjeta postizemo i stalno odrzavamo.
T AJANSTVENA KRV
Nekada su vjerovali da je eovjekova duSa u zilama, a pjesnik takoder
osjeea tajanstveno djelovanje krvi kad kaZe da je krv sok sasvim posebne
vrste. Pjesnik je izrazio davno prije nas to sto smo utvrdili tek u novije
vrijeme. Na razntiljanje me potakla osobito tvrdnja poznatih istrazivaca
koji kafu da se cjelokupno zdravstveno stanje nekog eovjeka moZe usta-
87
noviti iz sarno jedne nj egove kapljice krvi. Medutim, znanost jos nije tako
daleko dospjela, da bi to mogli ostvariti . Istrazivati moraju istom takvu
metodu traziti da bi je otkrili i ocijenili. Istrazivacke metode krvi dale su
vec takve uspj esne rezultate da ih ne mozemo mimoiei. Sasvim sigumo
ee otkriti mnoge nove metode s pomoeu kojih ee mot i, jos prije nego sto
se pojave poznati simpt omi, u S3mom zacetku bolesti, otkriti mnoge
bolesti - ra k, tuberkul ozu, reumu, giht i druge. DodtiSe, uspjeli smo
razdijeliti krv na grupe, otkrili smo Rbesus-faktor, ustanovili da razli-
kujemo razna fi zikalna svojstva krvi kao sto razlikujemo koZu sa grubim
i finim porama, no ipak su razlike u strukturi i sastavu krvi tako indivi-
dualne i svojevrsne da predstavlj aju jos uvijek veliku zagonetku koju ee
iSlrazivaCi morati s vremenom otkriti .
Da smo u istrazivanjima krvi zaista toliko napredovali leao sto sma-
tramo, ne bi u Americi umrlo godisnje 20.000 Ijudi zbog posljedica trans-
fuzije krvi. Yj eroj atno ee lijecnici u skoroj buducnosti za transfuziju upo-
trebljavati prije svega plazmu i njene saslojke kad budu, konacno, svjes-
ni, kakav rizik, ui stinu, predstavlja potpuna transfuzija krvi. U vezi s
lim spomenimo sarno hepatiti s, opasnu upalu jetara sa zaraznom zuticom
koja se prenosi krvlju prilikom transfuzije. Zastita od serumskog hepati-
ti sa je jos uvijek nerijeSeno pitanje. Ako vodeei americki medicinski struc-
njak americke banke za krv ima ozbiljne razloge za sumnju da postoje
opasnosti koje su povezane s transfuzijom krvi, i ako mnogi lijeenici
zbog neugodnih iskustava s krvlju neee viSe preuzeti na sebe odgovomost ,
vee radije daju krvnu plazmu, onda je dozvoljeno da i bolesnik prije
transfuzije zauzme svoj stav, da 0 tome porazgovara s lijecnikom, pa tek
potom odluCi sto te i kako ee.
Kako bi Ijudi znali sve 0 krvi , kad je nisu sami stvorili? Za prirodu
njene tajanstvenosti ni su tajna. Zivima je vrlo odlucno zabranjivala uzi-
manje krvi. Ta zapovijed vrijedi od najdavnijih vremena do danas.
Ako detaljno razmisljamo 0 zabranama prirode, mo'lemo ustanoviti
da t ~ zabrane imaju ne sarno odgojno vec i zdravstveno znacenje, pa bili
Ijudi toga svjesni iii. ne. Tko se boji primili tudu krv zbog veta (zabrane)
prirode iii zbog brige za svoje zdravlje, nati ee viSe razumijevanja za svoje
stanoviste onda kad znanost bude na tom podrucju dovoljno napredovala.
LlMFA I LIMFNI OPTOK
Premda su limfne 'lile (sudovi) nesto dufe od krvnih 'lila, na1ie je znanje 0
limfnorn optoku jos uvijek prilicno skromno. Limfne 'lile su rasporedene
po citavom tijelu, sarno sto su mnogo njefuije od krvnih 'lila. Za razliku
od krvi, limfa teee uvijek u istom smjeru i na kraju oljeee u krv. Ako raz-
dijelirno tijelo u predjelu pupka u obliku kriZa na cetiri dijela, svaki od
ta cetiri dij ela predstavlj a svoje mrefasto limfno podrucje koje ima po
jednu cenlralu lijevo i desno dolje, u predjelu prepona, a isto tako i gore
po jednu centralu u svakom pazuhu. Male su centrale smjeStene jos lijevo
i desno ispod donje eeljusti. Na putu prema centralama u tok limfnih 'lila
ukljueene su Iimfne zlijezde kojih u samim centralama ima najvise.
88
ZACACA LlMFNOG OPTOKA (SUSTAVA)
Limfni sustav regulira tekucinu tkiva (limfu) i moManu tekucinu drZi u
redu. Ukupna telrucina iznosi oko 60
0
0
tjelesne te1ine. Osim to regulira
tjelesne sokove i tckucine, limfa ima jo drugu za organizam va1nu ZivOI-
nu zadacu: kao neka narodna milicija bori se protiv nametljivaea koji
ugrozavaju sIan ice organizma. Radi se 0 borbi protiv bakterija koje su,
vee prema vrsli, viSe iIi manjc opasne za fivo\. Porezemo Ii se nozem,
iIi nam probije kozu zardali cavao, prodiru kroz koZu milijuni bakterija
kao voda kroz nenadano uni slene brane. Njene, perifeme limfne Zile
mozda nisu sposobne da se odupru tom prodoru, i bakterije putuju dalje,
do zlijezda u podrucnoj centrali. ~ I i j e z d e mobiliziraju toliko borbenih
grupa i obrambenih tvari da se jako poveeaju, pa ih lako napipamo pod
pazuhom iIi u preponama kao pOlkozne gomoljci6e - koji mogu narasti
i do velicine kokosjeg jajeta - zavisno od toga gdje je nastala infekcija.
Ako limfociti, fagocili, granulocili i druge obrambene snage ne uspiju u
svojoj borbi, tada limfne zlijezde cijeloga zahvacenog podrucja nateknu,
pocrvene i postanu osjelljive na prilisak. Takvo slanje zovemo otrova-
njem krvi, iako se otrovi jos uvijek nal aze u limfnom (bijelom) optoku.
Kad bi bakterije sa svojim otrovima prodrle direktno u krv, covjek bi
podlegao infekciji vee kao dijete.
U limfni sistem su takoder ukljuceni kraj ni ci (mandule) i slijepo crijevo
(apendiks). Oni takoder imaju zadacu da Ciste i uni stavaj u bakterije.
Radi se 0 dva filtera koje ne smijemo odstraniti bcz vaznog razloga, jer
njihovo odstranjenje znaCi slablj enje svih obrambenih snaga namijenjenih
za borbu protiv bakterija.
Ako stanice raka pri probnoj punkciji iIi nemamo izvedenoj operaciji
pobjegnu u okolinu, limfa ih hvata i odvodi u podrucne centrale da bi ih
organizam unistio. Ako mu to nc uspije, u zlijezdama se razviju metasta-
ze. I same stanice zlijezda mogu podivljati, kao npr. pri tumornom obo-
Ijenju limfnog sistema limfogranulomatozi. Zato kirurzi pri operaciji
raka, prije svega u podrucju prsnog kosa, na osnovi svojih iskustava,
odstranjuju po mogucnosti sve limfne f ile i limfne zlijezde na doticnom
podrucju. Limfa ima jos jednu zadacu: preuzi ma emulziju masti, od koje
samo male, korisne koliCine pusta u krv. Sva tzv. protutijela koja nas
ci ne imunima, a otporna su protiv zaraznih bolesti, nastaju u limfnom
sustavu. Stoga je za nas neobicno vaZno da limfni sistem radi uredno.
Razlicile bolesti srca, bubrega i krvnih zil a djelomicc su u vezi s otkazi-
vanjem limfnog sustava.
Kretanje i disanje pod vedrim nebom je najveea potpora limfnom susta-
vu. Ako se driimo prave mjere, na limfu izvrsno utjece visinsko sunce i
morski zrak.
U suptropskoj biljci Echinacca imamo izvrstan lij ek za potporu limf-
nom sustavu. Pri upali zlijezda i tzv. otrovanju krvi Echinaforce je blago-
tvorni lijek za vanjsku i unutrasnju upotrebu, koji brzo djeluje. [zvana
mozemo davati obloge od zgnj ecenoga kupusova li sea iii od vate namoeene
89
Korisno
[ijecenje
Mandule
(krajnici) i
slijepo crijevo
Limfne
ilijezde
Siezena
u linkturi Echinacea. U akulnom stanju bolesnik popije svaki sat po
10 kapi tinkture sa malo vode. Zbog yoga izvrsnog djelovanja, ne bi
sllljela ni u jednoj kui:noj Ij ekarni nedostajati tinktura Echinaforce dobi-
vena iz svjeze biljke.
ZANIMLJIVOSTI 0 LlMFI
Bez limfnog sU$tava, koji zovelllo takoder bijeli krvni optok, covjek bi
ubrzo podlegao cestilll napadima bakterij a. Bijela krvna tjelesca (Ieuko-
citi) su policijske cete organi zma. Unistavaju prije svega bakterije koje
prodiru kroz kozu u tijeio. Osilll toga zivo sudjeluju u obnovi razorenih
stanicnih podrucja. Limfni sustav nalikuje sustavu krvotoka sarno sto
su limfne zile nesto duze od krvnih zil a. Sluznice, osobito sluznice crije-
va, illlaju takoder gusto isprepletenu limfnu mrezu.
Svatko ne zna da su mandule i slijepo crijevo isprepleteni gustom limfnom
mrezom. Buduci da su istodobno takoder i filteri za zadriavanje i unista-
vanje bakterija, mozemo ih smatrati uzim suradnicima limfnog sustava.
Njihovo je djelovanje za organizam od izvanredne vaioosti, pa ih nikako
ne smijemo odstraniti dok god rade u redu. U slucaju oboljenja moramo
na svaki naCio pokusati postii:i ozdravljenje konzervativnim lijeeenjem i
tako sacuvat i vaine organe tijela.
U limfoi su sistem ukljuceni mali gomolji koje nazivamo limfnim zlijez-
dama. Imaju funkciju filtera koji zaustavljaju bakterije i otrove te ih
unistavaju. Ako oije dovoljna prva obrana, ukljucuju se u akciju sU$jedne
limfne zlijezde. Kod povecanog prodora bakterija opaZamo na kozi
crvene, boloe i otvrdnule mrezice limfnih zila nalik spletu niti, koje se
skuplj aj u na podlaktici, npr. u lakatnoj udubini gdje mozemo opipati
zadebljane i bolne zlijezde. One mogu biti velike kao kokosje jaje. Tu se
radi 0 nakUlJljanju bijelih krvnih tjelesaca izmedu vezivnog tkiva i misic-
ja; nastaje tipicna slika otrovanja krvi . Dogodi se da centrala u lakatnoj
udubini ne moze sarna obaviti say posao, pa stupaju u akciju jos zlijezde
pod pazuhom. Dode Ii do infekcije na mozgu, upaljene limfne zile sezu
pod kozom okolo cijele noge do zlijezda u preponama.
Premda dj elovanje slezene nije jos potpuno razjasnjeno, mozemo je sma-
trati za veliku zlijezdu. Ona len pod lijevim rebranim lukom, lijevo od
zeluea, dakle upravo na suprotnoj strani nego jetra, te nema sa probavom
nikakva posla. Cini se da nema nikakve neposredne veze s drugim orga-
!lima, niti je ukljucena u radnu zajednicu organizma. Siezena nije uklju-
cena u limfni sustav nego u krvotok. Mogla bi biti na bilo kojem drugom
mjestu lijela, no ci ni se da je pod lij evim rebranim lukom zato sto je tamp
bilo za nju najviSe mj esta. Jos je i danas slezena za -istraZivaee prava za-
gonctka. Mozemo je odstraniti i svejedno zivimo dalje. U svakom slu-
90
caju je stvaranje bijelih krvnih tjeleaca u sistemu krvotoka bez slezene
toliko smanjeno da covjek ne moZe bez Dje preZivjeti jaa: bakterijske in-
fekcije, to vidimo, npr. , pri oboljenju oct malarije,
Limfocite i leukocite oznacujemo takoder kao stanice lutalice; buduei
da su tako maleDe da lako jure kroz stijenke limfnih i krvnih fila u okolna
!kiva, lutaju gibajuei se poput morskih zvijezda medu koraljnim grebe-
nima, Posreduju svagdje gdje je nufuo kao milicajci s posebnim nalogom.
Njihov broj iznosi milijarde i u covjecjem ih tijelu ima mnogo viSe nego
Ijudi na zemlji .
Usprkos izvrsnoj organizaciji, limfnom je sustavu neophodna povre-
mena pomoc. Nedostatak kalcija i vitamina 0 stvaraju limfnom su-
stavu velike Pojave Ii se u djece poveeane zlijezde na vratu i u
preponama, treba pomisliti na spomenuti nedostatak. Nedostatak kalcija
i vilamina 0 pokazuje se pri oboljenju oct angine, katara i razliCitih
zaraznih bolesti ; istodobno dijete gubi apetit, brzo se umara i razdrai-
Ijivo je. Promijenimo Ii nacin isbrane izostavivsi slatkise, kolaee i slicne
poslastice, zatim jela slabe hraDjive vrijednosti od bijelog brasna, indu-
strijskog seeera i rafmirana ulja te pocnemo jesti viSe sal ate i povrca,
ubrzo cemo naei pravi put do zdravlja. U takvim se slucajevima pokazao
vrlo dobrim i dodatak vitamina 0 s preparatom Cedevita i kalcija iz
koprive s preparatom Urticalcin. Kalcijeve je preparate dobro davati
djeci kao zastitno sredstvo jos prije nego se pojave neki oct spomenutih
znakova bolesti.
Jedno oct najboljih sredstava koje izvrsno djeluje na limfni sustav je
hren. testo nestaju tvrdokorne limfne smetnje ako bolesnik uzima po
jednu eajnu zlicicu brena na dan. Kada ga pomijesamo sa surutkom ili
naribanim kupusom, izgubi ostrinu i ima izvrstan okus.
Besprijekorni limfni sustav sprecava razvoj tuberkuloze i raka.
U borbi protiv raka vazan je takoder besprijekoran rad jetara. Pailjivi
su promatraci ustanovili da se pri tuberkulozi cesto pojave bolne i ote-
eene zlijezde jos prije nego se razvila organska tuberkuloza. Katkad opa-
zamo oboljenje zlijezda kao rani znak tuberkuloze vee nekoliko god in a
prije nego sto je bolest zahvatila unutrasnje organe. Zato muramo sva-
kom bolesniku zlij,zde pomno pregledati i promatrati kako bismo mogii
sprijeciti kasniji razvoj bolesti. Ako zelimo limfni sustav njegovati i sa-
cuvati u dobroj kondiciji, moramo pru:zati tijelu dovoljno SUDca i kisika.
Mracni i sjenoviti prostori legla su tuberkuloze. Takvi stanovi nisu po-
godni za stanovanje.
Ta zl06udna bolest limfnog sustava, nazvana i Hodgkinsova bolest, na-
pada cesee muskarce nego zene. Opisao ju je vee godine 1832. Thomas
Hodgkin, engleski istraiivac, no jos joj ni danas nije poznat uzrok. Bu-
91
Stanice
lutalice
PO'moc i
Iijecenje
Tuberkuloza
irak
Limfogranulo-
matoza
due; da bolest pocinje groznicom, neki istrazivaCi misle da se radi 0
zaraznoj bolesti. Medutim, jos uvijek uzal ud traZimo uzrocnika. Orugi
strucnjaci dric tu bolest za vrstu raka, pa je lijeee rendgenskim zrakama
i kobaltovom bombom. Uspjesi su privremeni i kratkotrajni. Ook je
zahvaceno sarno nekoliko zlijezda, najbolje ih je odstraniti dok god ne
pronademo bolji nacm lij eeenja. Pokazalo se da pomaZe pri lijeecnju te
bolesti potpuno izmijenjen natin prehrane koja mora biti sto prirodnija:
mnogo prijesne hrane, surutke, hrena i prirodne rize. Protiv slabokrvnosti
pomaZe ako se popije dnevno I del soka od mrkve iii od kupina i Alfa-
vena. Povoljni se rezultati postifu preparatom Petasites zajedno sa
Colcbicum 0 ,.
NJEGA KAPILARA
Malo tko zna da duzina kapilarne mreze u covjecjern tijelu iznosi 100 mi-
lijuna metara i da bismo mogJi sa uzastopno nanizanim kapilarima dva
i pol puta obavi ti zemljin ekvator. Tako su izraeunali znanstvenici, i
mi smo ponovno svjedoci jos jednom od mnogih cudesa prirode. Nije
vafun samo sastav kapilara, vee takoder njihova funkcija i zadaea u or-
ganizmu. Sva predaja preradenih tvari, odvodenje ugljicne kiselme iz
arterijske u vensku krv, i jos mnoge druge poznate i nepoznate funkcije
odvijaj u se u podrucju kapilara.
Pogresna prehrana i nacin zivljenja mogu nanijeti tijelu veliku stetu.
To is to vrijedi i za kapilare. Neispravna prehrana sa mnogo mokracne
kiseline, previSe mesa i jaja umjesto povrca, osobito prijesne hrane i voca,
tako jako ostecuje i prosiruje kapilare da ih na oeigledan nacm mOZemo
prikazati fotografijom kapilara, na kojoj prosirene kapilare izgledaju
kao male prosirene vene. Zbog pretjeranog uzivanja alkohola dolazi
takoder do olitecenja i prosirenja kapilara. Neke kemikalije koje uzimamo
kao lijekove, pa i nikotin, takoder ostecuju kapilare, ometaju prehranu
stanica i remete citavu izmjenu tvari. Cemu nam slufi eudesna grada
tijela ako skladna funkcija organizma ne moZe doCi do izrafaja zOOg
pogresne ishrane, neprikladnog naeina zivota, nedovoljnog kretanja i
di sanj a? Osobito misicne i zivcane stanice zOOg nedovoljne prehrane
ubrzo popuste, degeneriraju se i ostare. Oobro bi bilo sve to znati dok je
jos covjek mlad. Ako tek u starosti doznamo lito je korisno a sto stetno,
imamo od toga upravo toliko koliko i onaj eovjek koji je u mladim go-
dinama procerdao svu imovinu, pa se u starosti s tugom i boli sjeea neka-
dali njih raskosnih dana. Mladost se dade lijepo usporediti sa sedam rod-
nih godina u starom Egiptu. Kao sto su nekad mudro radili Egipeani,
moramo se i mi brinuti da u nemoenim godinama starosti mozemo zivjeti
od rezerve. Zdrav i prirodan naein zivota tini isto tako najbolju uslugu
zi lnom sustavu.
ZADACA OPTOKA KRVI
A ko zamislimo postans!ci vlak koji vozi od Basela do Lugana i natrag
i zaustavlja se prema toenom voznom redu na svakoj postaji, te dok vozi
92
u jednom smjeru utovaruje a u obratnom smjeru istovaruje, moZemo si
lakSe predstaviti zadaeu optoka krvi. Pogledajmo bi se moglo dogoditi
ako dode do neke nezgode tako da se vlak DC mot.e drtati svoga voznog
reda. Na svakoj postaji tree postan nemimo arnotamo, gledaju da Ii
vlak vel:. dolazi iIi ne, te na salterima umiruju stranke koje moraju tako
dugo eekati postu. Najmanja pogreSka mot.e u sveukupnom poslovanju
izazvati neugodna zakasnjenja i srdZbu.
lednako se mot.e dogoditi i pn optoku krvi. Usporedimo put u jednom
smjeru s artenjskim sustavom koji doprema sve sto je prijeko potrebno
da bi se zivot u tisueama milijuna stanica Covjejeg tijela mogao odvijali
normalno. Sva pogonska sredstva, minerali, enzimi, vitamini, aminoki-
seline za stvaranje bjelancevina, kapljice masti i kisik jesu tvan
koje sva1ci dan i sal mora otpremati arterijs1ci transportni sustav.
Svaka stanica je mala radionica koja za svoj posao zahtijeva sirovine i
energiju; stanice mogu pouzdano i besprijekomo obavljati svoj rad sarno
onda ako pravodobno i po planu dobivaju sve sto im je pnjeko potrebno
za rad. Sva1ci nedostatak nufue kolicine i kakvoee sirovina primorava
stanice da traZe izlaz u nuZdi. Sarno u krajnjem slueaju pocne stanica
raditi svoj posao nemamo i nepouzdano. Tako npr. rade divovske sta-
nice raka, koje nisu krive za takav rad, jer se opiru nedostatku dokle
mogu i otkazuju sarno u krajnjoj nuZdi.
Moramo se, dakle, strogo brinuti da postans1ci vlak arterijskog
sustava tceno ispunjava svoj Zivotni vozni red. To, pak, postiZerno kreta-
njem i disanjem. Isto tako moramo paziti da stanice dobivaju dovoljnu
kolicinu nufuih sirovina kako bi mogle u svojim laboratorijima ispunja-
vati svoje planove i programe. Tako eemo postiCi uno sto od te staniene
dnavice oeekujemo.
Nije naSa jedina zadaea da dopremamo potrebne tvan, jer pn radu u
svakoj tvomici nastaju i otpaci, a u nasem su tijelu to, prije svega, otpaci
sagorijevanja; otpatke treba odstranjivati i odvoziti da se ne bi gomilali
i zastajali, zbog eega bi moglo doti do smetnji u proizvodnji. Povratni
je postans1ci vlak nalik na naS vens1ci SUSlav koji mora pokupiti sljaku koja
je nastala pri sagorijevanju, a isto tako i otpatke naslale u toku proizvod-
nje - ugljicnu, mokracnu i druge ki seline. Ako transport zastane, dode
do leSkoea jer zastoj uzrokuje napelost koja se ocituje u poveeanom pri-
tisku na sve strane. Dolazi do iskliznuca, a sva roba ostane Idati na
sporadnim kolosijecima. I u tijelu nastaje sliean zastoj, npr. neugodne
prosirene vene.
Sto da se poduzme proliv loga zla? Nelko moZe promijeniti zani manje i Mala pomoc
izbjeCi rad u hladnim i vlaznim prostorijama. Zalim Cemo se potruditi da
se bolje i dovoljno oblacimo, da bez potrebe ne izlaZemo hladnoci noge i
trbuh jer to moZe takoder uzrokovati teSkoCe, pa se treba pravovremeno
zastititi.
Izvrsno pomam 'neke biljke od kojih su poznate: hajducka trava
(Achillea millefolium), kantarion (Hypericum perforatum), korjenci6i
93
Arterije
u izgradnji
tijela
amike i sasa (Anemone pulsatilla), iii livadna sasa (Anemone pratensis).
Sve cetiri sadrZi lijek Hyperi san koji sc vee tisucu puta pokazao djelotvor-
nim. Neprocjenjivu su korist od toga lijeka imale zene, djevojke i buduce
majke. Djelovanje Hyperisana moZe znatno pojaCati Aesculaforce, ek-
strakt divlj ega kestena. BuduCi da i vene nastaju zbog nedo-
statka minerala, osobito kalcija, sigurno i uspjesno porn are Urticalcin.
Razumna., prirodna porno<': optoku krvi (cirkulaciji) oslobodit Ce nas
mnogih neugodnosti i, umjesto casova punih boli i briga, pokloniti nam
ugodne dane.
VAZNA ULOGA ARTERIJA
Ako porn is lim na promet koji sc odvija na prometnim cestama
New-Yorka neprestano u oba smjera od zore do mraka, onda je za te
ceste doista prikladan izraz - prometne zile. Kad bi Ie prometne zile
zastale, taj veliki grad ne bi mogao jos dugo postojati. Kako su vafue
prometDe Zi le - arterije za naSe tijelo, osvjedoeit cemo se kad 0 tome
potanje razmislimo. Usprkos lijepo oblikovanom tijelu jakih miSica,
obdareni i visoko skolovani mozak posve Ce zakazati ako arterije izgube
elasticDost, ako sc suze i zacepe. Vee anatomska grada arterija govori 0
njihovoj vafuosti. Moramo zamisliti kabel sa viSe razlicitih slojeva, koji
ima u sebi glatku i elasticnu cijev. Oko te cijevi su rasporedeni ostali
slojevi izgradeni dijelom iz elasticnog, dijelom iz rahlog, ali otpornog ve-
zivnog tkiva. Arterijska cijev moze izdrfati pritisak od 20 atmosfera.
Kad sve to znamo, imamo vee neku izvjesnu predodZbu 0 glav-
nim arterijama. One imaj u, kao i srce, vlastitu opskrbu krvlju. Zbog toga
je u stijenku arterija utkan sitni sustav zila, lZV. vasa vasorum. Arterijska
stijenka ima osim toga limfDe zile i pravu kabelsku mrefu zivaca.
Sto su arterije dalje od srca to sc viSe granaju; zbog toga se znatno pove-
Cava i UkUPDi promjer, pritisak sc u njima snizuje, a stijeDka sc sve
suZava. Promjer arterijskib konciCa iii kapilara pedeset puta je manji
od covjecje vlasi.
Hoorne, istrazivac iz Holandije, mislio je da je covjeeje tijelo izgradeDo
od fila. Otkrio je postupak kojim je uspjelo prikazati arterije ubrizgava-
juci u Djib crvenu boju. Petar Veliki, koji je u to vrijeme boravio u Holan-
diji, bio je tim pokusom tako oduSevljen da je htio prvi preparat ponijeti
kuci. Na Za lost, preparat je vee prije dolaska u Rusiju sagnjio i propao
jer su mornari popili alkohol iz CaSe u kojoj je preparat bio spremljen.
Doista je pravo cudo kad pomislimo da Dekoliko milijardi stanica u
lijelu dobiju sve im treba putem besprijekorne arterijske mreze.
Treba otprilike jedna sekunda da krv prede iz arterijske u veDsku kapi-
laru. U toj sekundi se izmjena tvari, kisik iz krvi prede u tkiva,. a
ugljiena kiselina iz tkiva u krv. Istodobno prelaze u tkiva i branjive tvari ,
a iz tkiva u krv produkti izmjene tvari. je krv ispunila svoju za-
dacu, teee po venama natrag u srce.
94
Krv opteCe mali krvotok - srce - pluea - srce - za sest do sedam
sekundi .. Krvotok koronamih (vjeneanih) arterija koje napajaju srcanu
muskulatum krvlju, traje tri-cetiri sekunde. Da krv dode do mozga, treba
joj osam sekundi, a do noznih palaca oko osamnaest sekundi. Jedno crve-
no krvno tjelesce izvrsi dnevno oko 3000 takvih optoka. Dan i noe je u
neprekidnom kretanju. Cini se da na svijetu ne postoji nista drugo sto
bi se tako veselilo putovanju kao crveno krvno tjelesce. Iz srca krene
naglo prema kapil arama. Sto se viSe udaljuje ad srca, to sporije mora
teCi po uzim cijevima i brzina mu se smanjuje ; zatim u kapilarama, kao
brzi glasnik, preda svoj tovar i vrati se venama prema srcu. Pri tj elesnim
naporima, po zimi i vrucini, u veselom raspolozenju crvena krvna tj e-
lesca postaj u zivahnija i krecu se brZe. Depresije i dusevne patnje uspora-
vaju krvotok. Milijarde stanica dobiju na taj nacin premalo hrane, pa ako
ne pruzlrno nuznu pornoc, moze oboljeti citav organizam. Zbog toga
mogu psihicka stanja koja duZe potraju dovesti do tjelesnih tiol esti .
Ako se arterije suze i zakrece, nastanu vrernenom zbog toga neizlj eCive
promjene. Covjek se doslovce umno i tjelesno raspada. Zbog bolesti
arterija Ulnire danas vecina civiliziranog covjecanstva, osobito u Evropi,
Americi i Australiji. lstodobno bolest je sve cesca. DuZina zivota ovisi
cesto sarno 0 stanju stijenki arterija. Ovapnjenje arterija poeinje malim,
plosnatim otvrdnucem nalik eim. Potom na tom mjestu buja vezivno
tkivo koje se kasnije zakreCi. Unutrasnja se povrsina arterije sve viSe
suZava. Arterije sve viSe gube elasticnost, postaju tvrde i krhke. Istodobno
raste krvni tlak. Posljedice se ocituju u vidu tromboze iii ernbolije mozga
i mozdanog krvarenja. Preoptereeeno srce se prosiri, katkad prsne aorta,
a bubrezi postaju smezurani.
I. Bolest rnoZe uzrokovati hrana koja sadrZi mnogo masti, osobito zivo-
tinjskih, zbog eega se znatno poveea kolieina holesterola u krvi.
2. Nikotin uzrokuje suZenje, osobito sreanih arterija.
3. Bogata bran a, prije svega mnogo bjelanCevina, osobito meso, jaja i
sir, vode u bolest.
4. Prekomjerno uZivanje alkohola skodi kapilarama i posredno arte-
rijama.
I.' Dosljedna dijeta s prirodnom rizom, surutkom i salatama stvara eu-
desa. Krvni tlak moZe tom dijetom pasti na nonnalu tako da ne mora-
mo uzimati jaka sredstva. Istodobno je to jednostavan naoin koji omo-
gueava regeneraciju krvnih zila u samom zaCetku bolesti. Opa1anja i
pokusi iz Azije govore da uZivanje rizinih mekinja takoder pojacava
regeneraciju arterij a.
2. Za zastitu i Iij eeenje bolesti korisne su takoder biljke koje sadrZe jod.
Prije svega dolaze u obzit morske biljke. Zbog toga svojstva dodaju
morske biljke zacinima i jelima, a to su: Kelpamare, Trocomare, Kel-
paforce i Kelpasan.
95
Suienje i
ovapnjenje
arterija
(arterioskleroza)
Uzroci
arterioskleroze
ZaAtita i
lijetenje
Sprecavanje
raznih bolesti
I druge Ij ekovi te i aromati cne biljke djeluju dobro. npr. obieni draguSac
(Nasturtium officinale), hren (Cochleria armoracia), (Allium
sativum), a u malim kolicinarna luk i poriluk (Allium cepa et Allium por-
rum). Kori sni su takoder i preparati od Rauwolfije. Poznat je preparat
Rauwolwisca, kombinacija Rauwolfije i imele.
3. Kori sno je duboko di saojc i udisanjc svjezeg zraka s obiljem kisika,
dok trcimo ill hodamo po sumi iii planinama i uz more. Tko je tesko
bolestan, ne smije u planine zbog razrijedcnog zraka i opasnosti od kapi .
Tko moogo sjedi u uredu, neka pribjegne tom jednostavnom lijecenju.
Tko ne pripada slabunjavim starijim Ijudima koji tree u ured kao po ja-
jima, pa ih drugi moraj u do tamo voditi, neka slobodno vrijeme ne pro-
vodi stalno kod stoia, nego vani.
Ne treba biti fanatik sa ekstremnim pogledima da bismo mogli ustano-
viti kako je zivot modernoga, civiliziranog covjeka spojen s mnogim opas-
nostima. Ponajprije, to su razne udobnosti koje nam prufu tehnika u
vremenu automobilizma i mehanizacije. Posljediea je svega toga da se
premalo krecemo na svjezem zraku koji je u isto vrijeme sve viSe zaga-
den. Rafinirana prehrana takoder ne koristi zdravlju. Zbog mnogih
stetnosti krvne se zi le brzo degeneriraju, uskoro se pojave znaci starenja,
smanje se dusevne i tjelesne mogucnostl i ubrzo dode uaj ugodnom zi-
votu. Tu ne moZe nista izmijeniti ni prodtden prosjek zivotne dobi ni
smanjena smrtnost novorodencadi i djece. Zaista nije bitno docekati sta-
rost koja se promijeni u bolest, te bolesnika umjetno odnavati na zivotu
s najvecom njegom i cuvanjem s pomoeu lijekova. VaZno je ostarjeti i
ostati zdrav. Prehranu i nacin zivota morat eemo prilagoditi prirodnim
zakonima, a ne suvremenom drustvu koje bira pogresan put i Cini nas
mekuscima.
OVAPNJENJE ARTERIJA, KORONARNA
TROMBOZA I SRtANI INFARKT
Za vrijeme svog boravka na Dalekom istoku ustanovio sam paZljivim
zapaZanjima da su ovapnjenje arterija, koronama tromboza i srcani
infarkt, osobito medu stanovnicirna Koreje, Japana, Filipina i Indone-
zije, velika rijetkost. Medu iznimkama su bili irnucniji Ijudi koji su po-
stigH visi zivotni standard. U svirn tim zemljama stanovnici troSe sarno
malo masnoCa i ne upotrebljavaju dnevno viSe od 50 g masti iii ulja po
osobi. Vecinom se radi 0 masti i ulju koje Ijudi sarni prave, a sadrfe mnogo
nezasicenih masnih kiselina. Kao sto je vahn nedostatak masti, vama je
i cinjeniea da ve6inu ugljikohidrata stanovnistvo dobiva riZom: Riza,
nairne, dugo vremena odnava arterije m1adima. U svih koji se hrane
prvenstveno rizom, otkrio sam mnogo bolje stanje krvnih zila, posebno
arterija.
Tajna, koja buducnosti ostavlja da rijesi jos mnoge zagonetke, je ko-
risno djelovanje morskih biljki koje treba stalno tdivati. U Koreji, Japanu
96
Posebno je skodljiv bijeli kruh;
zata jedimo kruh ad psenicnog zrnja.
Kruh na slici nacinjen je bez kvasa.
Pri stalice prirodnog iivota naglasavaju da su
umjetna gnojiva i insekticidi otrovni za Ij udski
organizam, pa zbog toga upotrebljavaj u sarno
kompost (dubre) za gnojenje povrta i votaka.
Grahamov kruh
Salate moraju biti vaini sastavni die covjekove
pri rodne prehrane; stalno ih gnoje kompostom
i jedu uopce nesoljene.
Gusa nastaje zbog nedovolj na rada stitne
ilijezde
Ultraljubicaste zrake upotrebljavaju za
zracenje. Tim se zrakama lijece koine infekcije;
one jacaju tijelo Ijekovitim svojstvima
suncanih zraka.
paucine je za krvarenja. Zamisao je nastala moida
zato sto tanke n.t. paucone podsjecaju na IjeplJlva vlakanca fibrina koji se javlja na rani kad krvari.
.Lijevo : Vee stoljecim? se Ijudi nisu mogli oduprijeti zamisli da vode prirodnih izvora i)11aju
Ijekovitu moe, premda se to nije dalo u potpunosti sigurno dokazati. Rimljani su naveliko
upotrebljavali toplice i izgradili ih po cijeloj Evropi. Na slici su toplice Bath u Engleskoj.
Akupunklura] prelar kin ka molod
II] t n]o, pri ko]ol zabadaJu u kofu Igl od
to Ilk koll n rd (u proAlo tl I U upolr blJovali
71 In III rebrn Igle) u 14 kon III iii m ridlJana
u til lu, po kojima provlat k07mitke nag
lln I janga, pozltlvrli I n gatlvnl a lojd
flvetn nag , Meted ]e n davne Izneva
pobudlle 1. nlmanJo; iako n a kultura n rado
p r l h v a ~ a tu m todu III teni , Ipek I ell nl.
I mnogim kine kim pr vineijama na,iknuti u je li nll! kojoj dodaj u
tanke. zgnj etc n ' list ice mor ke trave. Mi . mo prigodom svoga boravka
tame na to pri\ ik b i osjecali smo se vrlo dobro. Tko ;rell izbjeci 0 apnje-
nje koronarnu trombozli i "{cani infarkt. iii ima jednll od tih bol t i
pa je uspj no vl adati. ncka se drZi doljc navedcl1lh uputa koj u
uvjet za pomoc pri lij ecenj u i ' preca anj u lih bole ti:
I . Dozvoljeno je umjereno uiivanje bjelancevinaste hrane i masooca.
Pri tome treba izbjegavati masti i upotrebljavati prirodna
ulja. U obzir dolaze osobito ulje od uncokreta (Helianthu annuus),
maka (Papaver somniferum) i od kukuruza (lea mays).
2. Osnovna hrana neka bude prirodna riia.
3. M nogo svjezeg povrea treba da obogacuje jela od rire sa svjezim Irom.
Neka bude svaki dan na stolu svjeZe aline zaCi njene, osobit o. Molko-
sanom i prirodnim uljem.
4. Kao dodatna lj ekovita jela preporucamo p-enicno ulj e, Wheat force,
Kelpasan i sva j ela koja sadrZe mor ke biljke.
5. Umjesto uobicajenog sira jedimo ml adi , svjeZi kravlj i sir. Tko se oece
iii ne moZe odre6i mesa, neka ga jede rij etko i sarno malo. Isto to vrijedi
i za j aja ; niposto ne jedimo tvrdo kuhana jaja !
6. Hranu solimo vrlo malo, prvenstveno morskom soli iii Herbamare.
7. Vrl o je vaZno dovoditi organizmu dovoljno ki sika hodaj uCi i duboko
disuCi na svj ezem zraku izvan naselj a. Tko to ne moZe ostvariti svaki
dan. neka si to priusti barem na kraj u tjedna. Umj esto da "jedite u
svom stalnom lokalu iii za volanom automobil a, upotrijebi te noge
i hodajte slobodno kroz sume, polja i pl anine.
Tko se bude driao tih sedam pravila, produzit Ce sebi zivor. a starost
ce sigurno prozivjeti bez mnogih neugodnosti . NeCe ga muciti ovapnje-
nje zila oi koronarna i ne treba se boj ati smrti od srcanog infark-
tao Ako na taj naCin oslusnemo prirodu, ona Ce i nas poslusati .
PREVENTIVNE MJERE PROTIV
EMBOLIJE I TROMBOZE
Opasnost od tromboze prijeti osobito zenama poslije operacUa i poroda.
U pravilu, takve komplikacije nastaju 3---8 dana poslije poroda. Lijec-
ni.k u takvim slucajevirna daje injekcije koje tope krvne ugruske i sire
Zanimljive su i dragocjene one metode s pomocu kojih sprecavamo
prirodenu iii steceou sklonost prema emboliji, trombozi i prosirenju iila.
Na prvom mjestu treba njegovati crijeva koja moraju djelovati besprije-
komo. Zastoj blata i lijenost crijeva opterecuju krv, a time i citav orga-
nizam otrovima izmjene tvari. Ako jedanput tjedno postimo i pijemo taj
dan sarno vocne sokove, cesto se rad crijeva bitno poboljsa. I inaee mora-
mo paziti na ishranu. Sarno neizmijenjena, prirodna hrana moZe prido-
nijeti tome da crijeva prorade i da se Iijenost crUeva suzbije.
Na drugom mjestu u borbi protiv embolije i tromboze pomazu i kure
97
IIlOj 'nJ kOje imJju istodotmo i lastitOl ajnar 111J<l kura :mo-
J jo.; tczak fi"icki rad. I put u planint: nas takodcr dobro 01n jl. tak-
im , e lu :ljcvima moramo u ijck brinuti du o.mojcn rubl)c dmah
Lanlljenimo suhun. Tko . u prko, napornom tjele 'nom radu ne mozc
zllojiti. neka po de tjedno u saunu gdjc Cc e obilno prezn jill
i tako iz tijela odSlraniti nci:c1j e kodlji e tvari.
Na mje ,tu jc u2ivanj odrede.lih prirodnih lijeko\'a. Neka trud-
nice ne uzim' ju te lijckove tlk prcd porod. vee nekolik mj 'eei prije. da
oei ti n samo krv vee dovede u red i eil av zilni , ustav. Za to sluzi
izvr no sred tva Hamamelis. deSlilat llV. carobnog grma lndijanaca .
Vee su u Srcdnjem vijek u iene sebi pomagale pr ti neugodne sklo-
nosti prema emboliji i trombozi brc1ankom (Arnica montana) hajduckom
travom (Achillea millefolium), kantarionom (Hypericum perforatum) i
livadnom sasom (Anemone pulsatilla). Vel:, smo prije 30 godina upoznali
korisno djelovanje spomcnutih biljk.i i nacinili od njih poznati biljni
preparat Hyperisan koji je pomagao tisucama zena u zemlji i inozem tvu.
Zel'! su nam cesto pricale kako su izbjcgle kakve su imale pri pri-
jasnjim porodima, jer su za vrijemc trudnoCe nekoliko mjeseci u7.imale
Hyperisan. lznenadene kasn ij e u nam javljale kako su lako rodile i kako
poslije poroda nisu imale nikakve teskoCe S lrombozom kao pri prijas-
njim porodima. Neka nas je primalja obavijestila 0 zai ta lak.om
porodu koji je omogucio lijek; neobicno misljenje iskusne primalje mo-
ramo svakako uzeti U obzir. PreporuCa se istodobno s Hyperisanom uzi-
mati jos i Urticalcin koji sadrfi bioloski kalcij. Oba lij eka dovode krvne
zile u red. Djelovanje Hyperisana pojacava takoder Aesculaforcc, biljni
preparat od svjeZeg-cl divljeg kestena.
Tim jednostavnim lijekovima jacamo krvne zile i spreeavamo na bolji,
jednostavniji i bezbolni nacin uno sto bi se moglo razvit i. kad bi mo
ravnodusno prelazili mimo pocet nih ili se ne bismo brinuli
za zastitne mjere dok je jos na vrijeme. Kad se bolest jednom razvije, tesko
je uspjeti; zato je boUe postupiti prema korisnim savjetima pravovremeno.
OVAPNJENJE I KALCIJ KAO LlJEK
Vecinom prevladava posve krivo misljenje 0 kalciju k.ao lijeku, 0 ovap-
njenju, osobito ovapnjenju krvnih i ila. testo cujemo kak.o bolesnik go-
vori: Necll uzimati kalcijeve preparate jer vel:, ionako imam ovapnjenje
arterija, i ne bi bilo dobro kad bi se u njih talozilo jos vise kalcija. To
.ie, dabome, potpuno pogresno shvacanje. BiJoski preparati kalcija, npr.
Urtiealcin, nemaju s ovapnjenjem zila kao takvim, neposredno sasvim
nista. Naprotiv, i oni koji imaju ovapnjenje fi la mogu bez daUega uzimati
bio)oski kalcijev preparat je .. se taj kalcij asimjIira. U organizmu se trosi
za krpanje ostecenog tkiva i ni u kojem se slucaju ne talozi. Pri tzv. odla-
ganju uopCe se ne radi 0 odlaganju kalcija u liZem smi lu rijeci, kako se to
kaie, nego 0 degene:-ativnim promjenama arterijske stijenke koja gubi
svoju elasticnost. Najprije, tj. primarno, u arterijskoj se tijenci odlazu
98
Grc . no ac iz pe og S oljeea pro n. e.; na nj emu j e prikazana borba Empedo fa pro1i
malarije.
lipoidi. rvan nalik na rna ti i tek po Lije toga dolazi do 0 apnjenja kao
ekundarnog procesa. Znan t\"enici mi!,le da je odlaganje kalcija odraz
obrambene nage organizma koji teZi da stijenke ojacaju, jer su izgubile
ela licnost i 'vrsto' u i ne vrSe viSe voje uobieajene zada6e. Drugi pak
mi Ie da lomljivost zila nastaje zbog laloieuja kalcija u zilnoj tijenci.
99
Autor u pustinji
kaktusa u Arizoni
U svakom slucaju radi se 0 st arosooj pojavi koja je posljedica poremeeaja
u sveukupnoj izmjeni tvari zbog neprikladne ishrane, u prvom redu zbog
prekomjerne bjelaocevinaste hrane. Nikako ne mozemo za boles no ovap-
njenje zi la kriviti kalcij koji tijelo prima hranom. Tijelo ima u kostima i
drugiro stanicama toliku zalihu kalcija da bi bila dovoljna za ovapnjenje
svih zila, a ipak prakticno do toga nikada ne dolazi . Prirodnim Jijecenjem
dajemo zilama ouzne tvari da bi opet postale elasticne, dakako, koliko je
to uop6e mogu6e postiCi p r i r o d n ~ sredstvima. Krvni tlak se snizuje:
ovapnjene zile koje su izgubile elastienost uzrokuju poviseni tJak, i srce
je prisiljeno raditi s veeim tlakom da oddi krvotok. Protiv ovapnjenja
zila ne dajemo nikakav lijek koji sadrn kalcU nego Arterioforce. preparat
arnike (brdanke) i bijelog gloga (Crataegus oxyacantha), te preparat imele
i vina od srijemuia. Svi izvrsoo djeluju. Hrana mora sadrzavati malo
bjelancevina i soli. Za sprecavaoje i Jijecenje vee postojeceg ovapnjenja
zila najbolja je hrana prirodna raa koju treba, po mogucnosti, vise
puta tjedno iznositi na stol. MoZe se prirediti na razoe naCi ne i jesti ujutro,
u podne i za veceru. Tlak se snizuje a ovapnjenje arterija polako poboljsa-
va ako se hranimo prirodnom rizom, vocnim sokovima i povrcem, oso-
bito si rovim.
Kad postoji neki razlog da moramo bolesoiku dati kalcij (Urticalcin),
on ne utjeee na ovapnjenje iila vee, obratno, jaea zdravlje. Neka to objas-
njenje ohrabri one bolesnike koji se bojazljivo susteru da uzmu neki
dobar preparat kalcija. Moraju biti svjesni da preparati kalcija ne skode,
vee mogu sarno koristiti, a nernaju nikakve veze s ovapnjenjem arterija.
KALCIJ I STARIJI LJUDI
Cesto me stariji Ijudi pitaju nije Ii u starosti pogresno uzimati bioloske
preparate kalcija, kao Urticalcin ili hraou koja sadrii dosta kalcija, jer
upravo u toj dobi postoji opasnost ovapnjenja iila i tkiva. Dokazano je i
ncpobitoo da se u starosti kalcij seli iz kostiju i talon u stijenku iila. Kosti
100
po ' ta)u uplJik' , i lomlj l t: . a zll , tkiv,} i braz olm tvrunu zbog t _
1 tenja kalcija. Kad hili po r oi, mi \i Ii bl m da bole mci m raJu
uzimali 'to manJe kalciJa. I ku t a u pokazala da ned ' Iatak ka\Ci)a u
hrani po pJe uJe 0 t P roro I bi'eg kaici)a II k .,tij u,
Gdjt:. dakle. da traiimo klju' 7.a rj cnJe zagonetkc'l Kalclj je b.wcOl
mineral koji se rio lako ' paj . kl el inama,
Ako se u ta ro ti s urinom lZlucuje premalo razliCiti h ki clin. kine
i drugih, te se ki e1 in veru s kalcijern kao kakiJc e '011; na laj natin u
ncza ieenom tanju uzrokuJu organizmu manJe 'tet . Ako se bri nem da
u innjeni minerala (metabolizmu) ne dode do n do talka kalcija i d je
razina kalcija u kr i uvijck normalna, ne moramo . U i okoj tarost i
bojati da Ce kalcij napustiti ko ti i da Ce doci do talotenja kal ija u zilam I
lki ima, Kako da prijecimo prijevremeno !.tarenje.
Prvo, tarijern covjeku treba do ta kisika, a to znaci di anja i kretanJa Pogodne
na slobodnom. Razumno kretanje Cc mu kori. titi; lagan rad u vrtu. . elnje za!titne mjere
po rniri snim surnama ili kratki izleti po brdima i doli nama ' Ij upkim vi-
dikorn pruiit Ce mu dosta zraka i kretanja.
Drugo, stariji covjek mora je ti do ta hrane bogate zeljezom da bi
oksidacija u krvi i sagorijevanje u tkivima teklo normalno, Mora je ti
dovoljno prije nog povrea koje dodajemo obrocima kao alatu. Rano
prolje<':e pr uia vea izbor. Pripravljamo razne vr te dragusca ne zabora-
vimo na mlado Ii <':e spinata koje mozemo prirediti kao alatu, a pomi limo
i na cudesno djelovanje svjeiih mladib kopriva, Po loje mogucnosti da
vaki dan nabavimo nuzno povrce.
Trece, treba njegovati i podsticati i lijezde unutraSnjim lucenjem,
Svakodnevno ribanje koze cetkom je korisno, jednako tako i naizmjenitno
tu"iranje toplom i hladnom vodom. Poslije tusiranja ne mijemo drhtati,
inaee je bolje tusirati se sarno loplom vodom. Preduvjet je za u pjeh da
dovoljno i duboko spavamo, jer spavanje doista krijepi organizam, 0 0-
bito spavanje prije pola noci. Osim toga, radije i prije za pimo ako i.demo
dosta rano u krevet, dok JOB nismo umomi i i crpljeni. Kolici nu minerala
povecava preparat od pepela morskih biljki. Kao sto mo vee u po6etku
objasnili, kalcijem bogata hrana i bioloski preparati kalcija nj u kom
sl ueaju ne skode vee, naprotiv, vrlo kori teo lstovremeno je korisno pot-
pomagati rad bubrega prirodnim biljem ili njihovim preparatima. na
primjer Nephrosolidom koji pospjesuje pravilno lucenje tvari
putem bubrega i mokrace,
Tko bude ispunjavao spomenuta pravila i umjereno jeo i pio, docekat
Ce zdravu starost bez Uk06eDOSti i staka.
HRANA ZA BOLESNIKE S POVISENIM TLAKOM,
OVAPNJENJEM ARTERIJA I SA STAROSNIM
POJAVAMA
Bitno se razlikuje poviseni krvni tlak koji nastaje zbog bolesti, od onoga
koji nastaje zbog toga sto popusti elasticitet arterija, Ako se ne radi 0
101
oboljenju bubrega, vee su zilc uzrok povi cllog tlaka, onda dijeta riZom
ima Ij koviti ucinak kao i u svih sl"arosnih pojava. Uspjeh moZe biti doista
zapanjujuCi. Prirodna smcdasta rila je mnogo vrednija i djelotvornija
nego bijela, polirana. Kompromis predstavljaju vrste rize Avorio i
Uncle-Ben, koje sadrZe vecinu vaZnih minerala kao i prirodna riza.
Nijc svakome lako drlati dijetu riiom koja moZe brzo dojaditi , jer
Evropljani jedu prije svega krumpir i jeJa nacinjena od domacih zitarica,
dok, naprotiv, stanovnici Istoka znadu sarno za riiu. Istocni narodi imaju
tu prednost sto se ne moraju bojati povisenoga krvnog tlaka, ako ostanu
vjerni jednostavnoj prehrani svojih predaka.
Buduci da su bolesnici s povisenim krvnim tlakom jeli previse bjelan-
cevinaste hrane, moraju smanjiti koliCinu bjel ancevina u prehrani, oso-
bite mesa, jaja i sira, liZivati ib u vrlo malim koliCinama, da im ne bi
morale biti potpuno zabranjene. Osnovna prcbrana neka bude dijeta :
rila - vjezi kravlji sir - salata.
U toj je dijeti najvaznija rila jer djeluje na arterije da postanu opet
elasticne. SvjeZi sir sadrZi vrlo korisne bjelancevine, a istodobno se dade
ukusno kombinirati s povreem i salatama. S raznim dodacima mozemo
vjeZi kravlji sir pripremiti ukusno i na razlicite nacine. Medu te se ubra-
jaju prije svega hren, Curry, razne aromaticne biljke i biljni sokovi. U
salatama ima obilje vitamina i neophodnib minerala.
U Americi je svojedobno neki lijecnik s tom dijetom pomagao mnogim
hipertoniearima. Nije pogodno da bolesnici provode dijetu kod kuee jer
mogu pasti u iskusenje i stare navike. S pomocu tib kura poviseni krvni
tlak nestane, ali nestane i lijepa svotica novca jer takva lijecenja u mno-
gim drzavama nisu baS jeftina. Po pravilu se uspjeh takve kure pokaZe
poslije 3-4 mjeseql. Tko si moZe za takvu kuru u zdravstvenoj ustanovi
priustiti kojih 4 tjedna, ucka je ne prekida jer se u ustanovi naucio kakva
mora biti , pa je moZe dalje sam provoditi kod kuee. Treba imati evrstu
olju i biti do Ijedan. Uspjeh neee izostati ako mu braeni drug iIi ostali
ukuCaoi pomognu svojim razumijevanjem. Savjeti koje navodimo treba
da budu pobuda i uputa za korisnu dijetu.
D o r u ~ a k r bez mesa.. jaja i sira mozerno prirediti ukusan i raZOoVTstan dorueak.
aeinirno Zitnu kavu (Kneippovu iIi I.)., nabavirno erni kruh, Grahamov
iii toa t (tost), rna lac iii margarin i med, ili drugi prirodni desert. Za-
jutrak moZe dopuniti Bircherova kasa s voeeffi dotienoga godisnjeg doba,
npr. jagodama. Takva mjesavina je ukusna, hranjiva i osvjezavajuca.
Da ne bi mo stalno uzimali za doru.cak vocoe sokove, mozemo kombi-
nirati iitou kavu sa sendvicima koje smo oblozili maslacem, svjezirn me-
kim sirom. a u proljeee ploskieama rotkvice, svjezirn zeleoim povrcem
iii njeinlm listicima mlade salate. Korisoo je dodati i srijemuZa (divlji
eesnJak: Allium ursin urn) koji mozemo prirediti kao salatu iii kao pir-
jano povrce: dje\uje ljekovito protiv povisenoga krvnog tJaka, a i inaee
je vrlo orniljelo jelo. Kad dOlore rajeice (paradajz) oblaZemo njima send-
viCe ib prire<tujemo salatu koja vrlo osvjezava. Ljeti sarenilo izbora do-
punjuju hren i dragu ac.
102
Autor u podrucju
Amazone kod grma
Bixa-Orelana, od
kojih plodova
Indijanci prave bOIU
za tetoviranje
Obrok u podne treba da budc ui stinu lij ek. To je moguee ako se drZimo Objed
ovih uputa:
Skuhamo kinesku riiu. zacinimo svjezi kravlji ir sa hrenom i priredi-
1110 mij esanu salatu od razliCitih rsta a late; ne Olijemo zaboraviti
dodati Ij ekovit oga ce- njaka. U proljeee ga mozemo nadomj estiti srij e-
muzem. Ako nam smeta 0 ' ( 1; okus iIi neugodni zadah srij eOluza, pomaze
per- unovo lisee.
Ako od rize pripremamo raznovrsna jela, neee nam ri za tako brzo
dojaditi. Mozemo pripraviti vrlo dobru rii u kao i na Dalekom istoku,
ako joj dodamo raznovrsno zeleno povree. Omiliela je riia s tikvi caOla,
Gusti prepl et razvijene
cvjetace (karlijol a).
Premda je povrce
porijeklom sa Bliskog
istoka, najbolje uspijeva
u hladnom i vlainom
podneblju.
103
Heljda
(fagopyrum
esculentum)
I spravni
zacini
Pica
Vecera
glJivam patlidiantma. papnkarna i pupolj ima ojc Tim
jclima od rire dodaJ mo JO Z<1Cinjcn vJeli ir i mije anu alat u.
Za promjenu mol.cmo priprcmill latku ri.lu jagodama u \lOU iii ha-
dcmima. a liZ to po luziti kompot od S JeZe
r
vota Na kraju sl uiim zltnu
ka u t u enim sla tkim vrhnjcm.
Kad pnpremamo jela od riie, moramo paziti da r iia 0 ta ne ZTaata.
ko sc raskuha.. gubi sla t, a do izraiaja dode skrob. Japanci j \ieCinom
ra kUhaj u. a Kinezi paze da 0 ta ne zrnata. Ako zelimo pobolj. ati okus
rue, p tpamo jc sitno isjeckanim perSunom i sa malo parmezana. a zatl m
sve malo gratmiramo (zapecemo) u petnici. Za promj enu izvrsno prija.
ekad je heljda bila u nas bolje poznata ncgo danas. Buduci da nizuje
kr vnj t1ak kao i riia, treba da se naizmjcnce s njom nade na lolu. Prire-
dujemo je jednako kao i ri i u. a po lui ujemo je sa sVjeiim sirom i mijda-
nom saJatom. Preporuclj ivo je kuhati heljdu u kasi od proti nutog (pasi-
ran g) zel enog povrea i doda ti joj kuSu (pi re) od rajci ca sa itno na jecka-
nim zaCi nima. Dobi venu kasu mozemo ohladili i po luziti za veceru s
rajCicama i zelenom salatom. Dodamo Ii heljdinoj kasi luka. Cesnj aka i
malo maj orana, moremo od ohladene kaSe ispeti uku ne odreske.
Za po vi eni su krvni tlak zaCini izvanredno vaini . Preslana hrana povi uj e
krvni tlal<, dok je neslana iii premalo lana hrana korisna za bubrew a
oboJjenja. Pogodno soljenje i zaCinjanje je za dijetnoga kuhara prava
umjetnost koju mora svladati. NezaCinjena jela manjuju tek i brzo dosa-
de. Jela zacinjamo hrenom. persunom, majoranom, timijanom (maj 1-
nom dusicom). a ako treba i paprikom i curryj em. Svi spomenuti zaCini u
u umjerenoj koliCini bolji od soli. Posebnu slast daje riii eesnjak.
Stedljiva upotreba omiljele biljne oli Herbamare olaksava zacinja-
vanje jela.
Ako zel imo liZ obroke od povrea prikladno pice. posluzit cemo se proiz-
vodima mlijeene kiseline; II obzir dolazi prvenstveno razrijedeni Molko-
san i poznati sokovi od mrkve i kupin a. Moramo sc odviknuti da pijemo
s punim ustima, jer bismo time otefuJi djelovanje sline na hranu i poeelnu
probavu u ustima.
Za veeeru smijemo jesti sarno malo jer zbog teske hrane neCemo dobro
spavati. Preporuea sc osobito voCe i Grahamov kruh, prelJlazan s masla-
cern iii margarinom, te zitna kava. VoCe jedemo u vidu Bircherove kase
iii vocne salate. Buduei da smijemo jesti sarno svjeze voCe, nuS izbor
voea, dakako. uvijek ovisi 0 godisnjem doba.
Tko viSe voli zeleno povrCe, moZe jesti za veceru sa hladnim jeJ.ima od
heljde razlicite vr te salate. MoZe pripremlti juhu od svjezeg povrea a
kao dodatak sendviee i mijesanu salatu.
Da bismo izbjegli nadimanje, ne smijemo niposto za isti obrok mijesati
104
ISlodobno voCe i povree. Kome je laj nacin prebrane nepoznat, imat ce
u pocctku malo poteSkoca. Medutim, kao i za prijasnje savjete vrijedi i
za ovaj da ee se bolesnik ubrzo priviknuti na takvu prehranu, a to ee mu
biti vraceno tako da Ce rije iti mnogib tegoba i bitno zastititi snage
vlastitog tijela .
DIJETA RIIOM PROTIV TLAKA
U Americi je vee davno poznalo da protiv povisenoga krvnog tlaka po-
maZe dijeta rizom. Sada je i jedan svicarski anatorij uveo dijetu rizom
protiv povi enoga tlaka i postigao radosne rezultate jer je bolesnicima
krvni Oak doista pao. Na zalost., dijeta je imala i negativnu stranu jer su
bolesnici poslali slabokrvni. Odakle taj neuspjeb? On je bio posljedica
neupueenosli, jer je bijela, polirana riZa u velikoj mjeri bezvrijedna i ne-
prikl adna za dijetu ; ako je ipak upotrebljavamo za dijetu, zbog nedostatka
odredenih tvari pojave se lipicni znaci bolesti vee odavna opisane pod
imenom beriberi. Za dijetu riZoro 1110ra1110, dakle, bezuvjetno upotreb-
Ij avati punovrijednu prirodnu riill. Sarno 6emo lako od te dijete imati
kori sti, i krvni Ce tlak pasti bez neugodnib nuspojava. U svakidasnjem
zivolu takoder radije upotrebljavamo prirodnu riZu jer je ustanovljeno
da prirodna rila sadrZi 9,5 pula viSe hranjivib tvari od bijele, polirane
rize. Zato je prirodna riZa zaista jelo u pravom smislu rijeCi. Pri poliranju
se S rizina zmja odstranjuju ne sarno vanjsk.i slojevi celuloze vee i ukusna
rebma kozica i klica. Zmo postaje poliranjern, doista, lijepo. bijelo,
no i todobno i bezvrijedno. Javna je tajna da otpatke od poliranja rile
ne bacaju. vee ib farmaceutska industrija upotrebljava kao korisnu siro-
vinu u proizvodnji sredstava za jaeanje. Takve su stvari iza kulisa. Dobro
je malo odgmuli za tor, i zaviriti u stvari koje mogu bili korisne nasem
zdravlju.
REGULIRANJE KRVNOG TLAKA
PRIRODNOM RIIOM
Dokazano je da prirodna ri:za regulira krvni tlak. Dijeta rizom pomale i
protiv niienoga i protiv povi enoga krvnog tlaka. Zato bi pogresno bilo
i u prvom i u drugom slueaju propustiti mogucnost ljekovite pomoci
koju pruia rila.
edavno rni je pi sao prijatelj iz Njemacke, koji je patio od povisenoga
krvnog tlaka, da je s pomocu dijete riZom koju sam mu savjetovao po-
tigao dobar uspjeh.
Deset tjedana se taj prijatelj driao propisanib savjeta, i zatim je mogao
ustanoviti da je postao okretniji i da mu je krvni t1ak pao od 230 na 190.
Doista radostan uspjeh. Zatirn je irnao dva tjedna dopusta i tlak je pao
na 170. Bolesnik je tar 63 godine, i upravo je ugodno da je
u pjeh sarno s prirodnom riioro, svjeiirn sirorn i salatarna,
dodatnih lijekova. Daljom dijetorn tlak se mole jos viSe s ' , " .
citet arterija poboljsali. -:.... ,
" .
-'''''
..

Kakva
pomoc?
Premda JC mOJ prijalelj po. tigno vrijedan uspjeh samo odredcnom
dijetom, ne bi bilo uvi no pomenuti lijekove koji mogu pot pomoci
uCi nak dij teo Radi . ~ 0 preparatu imc\e, Vi ~ a 'an kapljicama kOJ e sni zuju
k rvni tl ak i 0 preparatu Arterioforce, nacinjenom od arni ke i gloga; oba
lijeka utjecu povolj no i na zil e. Pomaie i vino od kupi na jer tvari kupine
obnavljaju zil e. U proljeee mozemo od te bilj ke prircditi naizmjence sa-
latu i varivo kao dodatak jelu. lnaCe sc sluiimo kupinovim vinom. Ako
krvni tlak ui stinu padne, onda to treba pripisati ne samo konslataciji da je
pao mjerljiv tlak vee i cinjenici da se el a tiei tet arterija pobolj ao i da e,
u izvjcsnom smi slu, radi 0 pravom pomlac1i vanju arterij a. Tko zami Ii
stelne posljedice povisenoga krvnog tlaka, ojacat Ce volju i u trajnosl da
kuru provede do kraja, kako bi posli gao zadovoljavaj uci uspjeh.
SNIZENI KRVNI TLAK
Izvjesno je da je povisen krvni tlak poznata i svestrano opisana bolest.
Povisenom tlaku posvecujemo svu painju, borimo se protlv njega i to
postizemo. prije svega, odredenom dij etom i lijekovima.
Manje smo, medutirn, pouceni 0 snii enom krvnom tl aku. Cesto cujemo
pitanje : Otkud taj sniieni tlak ? Sto da ucinim da ga se f1jesim? I u knji-
gama 0 prirodnom lij ecenju dobit. cerna 0 sniZenom krvnom L1aku dosta
oskudne podatke, iako danas mnogi Ijudi pate od te bolesti. Ako se netko
tko ima sniieni tlak uputi u brda na visinu od 1500 do 1800m, moze
dobiti napade vrtoglavice i kratkotrajne nesvjestice. Svaki napor moie
uzrokovati smetnje u radu srca i optoku krvi . Kalkad bolesnik treba
promijeniti nadmorsku visinu i otiCi u predjele srednje visoke ili nile.
U 90
0
slueajeva tlak se snizuje zbog smelnji u radu zlijezda s unutras-
njim lucenjem. U iena otkaiu jajnici, a u muskaraca muda. Medutim.
ima i takvih bolesnika koji se bolje osjeeaju na visinama nego u ni zini.
Cim dademo lij ekove koji odstranjuju osnovni nedostatak, povisi se
takoc1er krvni L1ak. Nije preporucljivo upotrebljavati snaine hormonske
preparate, cije djelovanje je kratkotrajno i mole ostaviti neugodne, stetne
posljedice, dok se istodobno krvni tlak mole prebrzo povisiti. Ne bi Ii
bilo, moida, bolje direktno utjecati na spolne zlijezde? To je moguce
ako dajemo preparate joda i kalija u organskom obliku kakav sadrie
morske biljke. Mogu se upotrijebiti sve vrste algi, osobito pepeo morske
trave (Fucus vesiculosus). NaroCito su djelotvorne tablete morske alge
Kelpasan i korjenCiCi biljke Rauwolfije porijeklom iz Indije i Ceylona
(Colombo); protiv <;niienog tlaka ti isti lijekovi u minimalnim dozama.
D 6 iii vecim, djeluju upravo obratno i povisuju krvni tlak. To zanimljivo
djelovanje, usavrseno i potvrdeno kao princip Dr Hahnemanna, spomenu-
Ii smo vee viSe puta takoder na drugim podrucjima. Zenama dajemo pre-
parat jajnika u minimalnim dozama, tj. Ovasan D), odliean lijek koji
nema stetno djelovanje, vee jednostavno regulira funkciju jajnika.
Protiv sniZenoga krvnog tlaka pomaze takoder izop (Hyssopus) om-
106
cinalis). Ij ekovita biljka poznala vci; u pradavna vremcna. Svojim soko-
vima pr Cava zgrusavanje krvi . Ima udesnu moe. Vjerojatno utjece
putem spolnih f lijezda na poboljsanje krvnog t1aka. Poznata je sarno jed-
na vrst te biljkc.
Za povi'enje krvnog lI aka pomai.e crvenog vina. Koristi takod r Drugi lijekovi
meso. Vegetarijanei treba da jedu pelud koji podstiee spolne i lijezde i
podize krvni tlak. PreporuCa se preparat Pol/avena. U tdkim slueaje-
virna treba uzimati I:isti pel ud koji tako jako digne tlak da bi onoga koji
i inare vee ima povi. en tlak, mogla udariti kap ako uzima cisti pelud.
Ljudi s krvnim tlakom moraju vrlo opre/.J1o uzimati pelud .
Vidio sam slucaj koji se mogao zavr. IIi lragicno da ni u u pravi ca podu-
7.ctc nuine mjcrc. Nikako se ne preporuea lIzimati pelud, pOgOlovo u veCoj
kolicini. ako bolcsnik vee ima povi eni krvni tlak. Ako pnrodne lij ekove
lJ/il11amo na neprikladan naein, mogll takoder skoditi. l os nam jedno
jcdnostavno pr irodno sredstvo stoj i na raspolaganju protiv sni2enog
tlaka _. sok od mrkvc. Zbog toga razloga Ijudi s povienim krvnim tJ a-
kom moraju iLbjcgavati sok od mrkve i ni u kojem slucaju ne smiju drzati
kun: s tim sokom, dok oni a snizenim tlakom postizu prilil:no vclik
uspjeh sa sokom od mrk ve zajedno sa drugim lijekovima. Salata od mrkve
ne povisujc krvni tlak. To svojstvo ima amo cisti sok. Slil:no je takoder
i a soko1l1 od kupina.
Kad se nekome na vclikim visinama poene vrljcli u glavi, ncka brzo
Ull1l e kofei n: sa licu jake turske kaye. Ubrzo ee ga minuti tcsko6e. Tko
zivi na moru, a pati od sni zenog tl aka, neka stalno jede ost ri ge. Po-
bolj at ce mu se rad spolnih :t lijezda.
Nagli padovi krvnog tlaka ukazuju na smanjenu vitalnost. Stoga nije
dovoljno odagnali samo si mplome vrtoglavice, da bismo bolje podnosili
odredenu nadmorsku visi nu. vee moramo utj ecali da sc poboljsa opee
stanje organi zma koji ce zatim mo6i vrsili svoje zadace. Takve su mj ere
bolje nego vladavanje te koCa zadnj om kapi volje i snage. Ako spolne
i lijezde ne rade dovoljoo, ne trpi zbog toga samo spolna moe (potencija),
vee cjelokupna lj elesna, umna i umj etnicka stvaralacka snaga. Zato nijc
preporucljivo takvo stanje za nemariti, iako 'mo vee oti"li LI mirovinu i
zadovoljavamo se odmaranjem i kratkim dnevnim ctnjama.
LlJEtENJE VENA
Tko pomisli na znacenje zilnog sustava i krvi, moze se sjetiti tare izrekc : tilni sustav
})U krvi je du a. To znaCi - i iivot i postojanjc. Zbilja je tako kako je
Goethe mudro napisao u yom })Faustu: Krv jc sok posebne vrste.
Od krvi zavisi svc se u na5cm organizmu stvara, oak i nasi 0 jceaji.
Ako je sa krvi sve u rcdu. i mi se osjecamo dobro. Upoznali smo vee
fazne hormone, izlu6 ne zlijezda s unutra njim lul:enjem, koji vee u malim
koncentracijama u krvi utjecu na funkciju i aktivnost organizma. Medu-
107
Odstranjivanje
prosirenih
vena
tim, lime uloga hormona jo nije iscrpljena. Hormoni vr-e odlucujuci
utjecaj na nase dusevno stanje i na nag karakter, sto se najbolje vidi kad
dode do promjena karaktera zbog hormonskih poremecaja. Pri takvom
razmisljanju, nekome te biti neugodno ako mu lijecnik dade (transfuzi -
jom) krv nekoga nepoznatog covjeka. Zanimlji vo je da je nekad bilo
semitskim narodima strogo zabranjeno primanje krvi.
Da bi krv ispunila svoje zadace, mora sadriavati sve najrazliCitije
hranjive tvari , minerale i vitamine sto je organizmu prijeko potrebno
za izmjenu tvari (metabolizma). Optok krvi ima valnu zadacu da svakoj
staniei osigura sve 5to je neophodno za njen l ivot i rad. Medutim, nije
dovoljno da same krv ima sve sto joj treba, vee i optok krvi mora funk-
cionirati besprijekorno da bi mogao obaviti transport nUlnih, branjivih
tvari do svake staniee tijela. Tkiva bi svejedno propala, usprkos bespri-
jekornom dovodenju neophodnih tvari, kad ne bi bio osiguran odvod
otpadaka izmjene tvari . Staniee bi se ugusi le u vlastitoj sljaki.
Tko bar malo pozna gradu i funkeije tijela, znade da arterije dovode
stanieama hranjivu krv, a venama se upotrijebljena krv vraea prema sreu.
Zato vene i arterije u nasem tijelu moraju biti u nuznom srazmjeru. Sve
to je priroda stvorila tako je uredeno da odgovara normalnoj upotrebi.
Poremeeaji u optoka krvi eesCi u venskom nego u arterijskom sustavu.
Venski je zastoj krvi cest osobito u zena. Ako mladi ljudi pate zbog hlad-
nih nogu, to je odraz slabe eirkulaeije krvi. U mladim je godinama uzrok
tomu zlu nedovoljno kretanje i oedostatno oblacenje. Zbog hladnih nogu
lako obole trbusni organi i bubrezi. U mladosti djevojke na taj nacin uniste
temelje svoga zdravlj a. Roditelji ne paze dosta na spomenute cinjenice,
a djevojke znadu 0 njima maloili uopte nilita. VeCinom prevladava smisao
za moderno i elegantno oblaeenje, a ne za pitanja i potrebe zdravlj a. Men-
truaciju prate grcevi i druge tegobe koje su ugJavnom posljedica venskog
zastoja. Zbog ozeblina se takoder malo tko uzrujava, jer vecina ne vidi
i ne zna 0 cemu se zapravo radi i koji su osnovni uzroci ozeblinama. Lije-
eimo ih sarno prema vanjskim znacima, umjesto da lijecimo zastoj krvi
koji je njihov uzrok. Da bismo LLklonili unutrasnje uzroke bolesti , nliZne
su izmjenicne i trajnc kupke.
Za mnoge zene i djevojke bila bi moda dugih suknji sasvim sigumo bolja,
jer bi i pod njih sakrile prosirene vene s ruZnim, zadebljalim i otvrdnulim
potkoznim zil ama i cvorovima. Medutim, ako su toliko podlozne modi i
nose cipcle s vrlo vi okim petama, lankim kao olovka, onda, naravno,
ne lane naseg osjecaja saZaljellja i zamijeni ga sasvim opravdano nego-
do anje. Visoke pete, tijesno uz tijelo pripijene haljine, neprikladno rub-
Ije. skodljive podvczice pogoduju pro-irenim venama. Zar ne bi, dakle.
bilo pametnije upravo u tom pogledu slijediti zdrave i razumne savjete!
Bilo bi mnogo motreoije brinuti se malo vise za zdravlje nego se pre-
duboko klanjati pred suvremenim bogom mode.
Kad vene degeneriraju, 0 labe i otkaru svoju fuokciju. pojave se guka e
cne bo dalji znak venskog zastoja. Nastaju osobito u vrijeme trudnoCe
i po lije poroda. NuZno moramo svim silama od traniti venski zastoj,
108
jer inaee moze dob do novih jos gorih komplikacija. Ako venski sistem
ne njegujemo prikladno i ne ddimo ga u redu, nastaju tromboza i embo-
lij a. Zena koja zeli lako nositi, roditi i mirno prozivjeti vrijeme poslije
poroda, mora se brinuti za svoje vene.
Vrlo rado bismo se rijesi li gukavih vena najkraeim putem. To se postize
ako lij ecnik u vene ubrizga hipertonicnu rastopinu kuhinjske soli iii se-
eera; takve vene zakrzlj aju i iskljucuju se iz krvotoka. Svaka noga ima na
potkoljenici dvije vanj ske i dvije unutrasnje (duboke) glavne vene, a na
natkoljenici jednu vanjsku i jednu unutrasnju glavnu venu, s mnogim
ograncima. Ako iskljucimo jednu venu iz optoka krvi, preoptereeena je
druga. Zbog preoptereeenja moze se dege nerirati jos i ta vena jer mora
sama obavljati say posao koji su prije obavljale dvije vene. Ako je pre-
optereeenje bilo vee prije preveliko za dvije vene, kako Ce sad a bez stete
obavljati say rad samo jedna ? Ako jos i tu preostalu venu iskljucimo iz
optoka, preostanu na raspolaganju jos sarno venski zaobilazni putovi tzv.
kolaterale. Venske kolaterale se, doduse, do izvjesne mjere prosire i raz-
viju, no ne toliko da bi osigurale besprijekoran optok krvi koji sad sepa
i uzrokuje nove tegobe koje su sve cesee, osobito u starosti. Mogu se
ispoljiti u teskim cirkulacionim smetnjama s nesagledivim posljedicama.
Cesto dode do teskih oboljenj a, kao sto je npr. gangrena iii gnjilo oba-
miranje tkiva. Uzrok tome moZe biti nemarna i nedovoljna njega zila jos
u ml adosti. lednako se tako opasnost od embolije i tromboze gangrenom
poveeava. To potvrduju mnogi pacijenti.
Dabome, ni to ne ide da se jednostavno pomirimo sa stanjem svojih nogu
i ne ucinimo sve sto se dade, jer sa staroseu se stanje jos pogorsava, a
mogucnosti lijecenja smanjuju. U vrlo teskim slucajevima ne moze se
izbjeb operativno odstranjenje oboljelih vena. Poznato je da se medu
crncima gotovo ne mogu naci teski slucajevi prosirenih vena. One se po-
javljuju osobito u starijih zen a, i to vrlo rijetko. Gdje postoji jos vrac,
taj ostrom krhotinom izrde cvor vena i istisne zgrusanu krv. Takva je
operacija, naravno, manje higijenska nego u nasim operacionim dvora-
nama. Naravno, takvu vrstu tehnike lijecenja ne smijemo prenijeti k na-
ma. Medutim, u teskim slucajevima je bolja operacija nego lijecenje
injekcijama. Ubrizgana kuhinjska sol, nairne, ne zakdlja sarno obolje1e
vene vee osteti i okolne zil e, buduci da se podrucje intervencije ne moze
ostro ograniCiti. 0 posljedicama koje kasnije nastanu od te vrsti lijecenja.
nitko ne izvjestava. Potpuno, vjerojatno, treba operirati svega \0%
prosirenih vena, a ostalih 90% na potkoljenicama mozemo odstraniti
iii bar djelomice poboljsati na neki drugi naCin.
Spomenuli smo da se treba odlucno oprijeti odstranjivanju prosirenih
vena. Zasto bismo posezali za drasticnim sredstvima ako postoji mogue-
110St prirodne obnove vena? Pri prosirenim venama tijelu treba kalcija u
obliku prikladnog preparata, kalcijeva kompleksa Urticalcina, preparat
divlj eg kestena (Aesculus hippocastaneum) i kompleks Hypericuma, Hy-
109
Operacija vena
Prirodna
obnova
prosirenih
vena
'ri 'an k .II j a tavljen od stolisnika (haJduckc tra e: chillea millefo-
lium). kantanona (Hypericum perforatum) i brdanke ( rnica montana)
a ta tn liJeka moiemo til cud sno obno iti. Pri upalama bolo ima
pokazali u u pjesnim Lache IS 0
19
i 0
1
z. Ako se driim jo' odredcne
kalcljem bogate hrane. Inozemo ce to cak i prosirene vcne koje su na.'italc
zbog' pri rodene klono ti k prosirenju od traniti, iii ih tako obnoviti da
i ne t\araju metnje. To je vaZno osobito za buduCe majke jer po-
menuta sredstva takoder olak'a aju porod. utjecu na vene i precavaju
yen ki zastoj krvi a time takoder trombozu i emboliju.
l ednako tako kao druge organe. i vene treba obno iti (regenerirati) ,
a ne jedno 'lavno od tranili. Kao ~ t o smo vee spomenuli , treba se u
prvom redu brinuti za'prikladno oblacenje i cipele normalnom visinom
peta, 2- 3 em, za rublje i odij elo "to se ne pripija uz tijelo. vee je do ta
siroko tako da ne ometa optok krvi . lzbor prikladnih podvezica takoder
ima svoje zabtjeve. Na drugom mjestu treba pomenuti da nije dobro
dugo tajati. osobito na kamenu ili betonu.
Tre6e, hrana mora biti bogata vi taminima i mineralima i sadrla ati
obilje prijesnog povrea i voca.
Cetvrto, optok krvi moramo osvjeZavati i krv obogacivati kisikom.
Zato se treba mnogo kretati na slobodnom, na svjeiem zraku.
Za vanjsku njegu treba svaki dan ddati noge visoko podignute i lagano
potiskivati krv iz vena odozdo prema gore ; to se ne radi pravom masa-
iom jer bi ta mogla djelovati prejako. Vjezbe najlakSe izvodimo naveeer.
prije spavanja., no ako imamo dosta vremena za odmor i za vrijeme objeda.
mozemo to uCiniti i u podne. Jednom tjedno nataremo noge uljem kan-
lariona ili uljem za masazu koje sadrZi kantarion. Naizmjence mozemo
upotrijebiti neku punomasnu kremu npr. Bioforce.
Na sreeu, u prirodi postoje korisne biljke koje Ijekovito utjecu na iile.
Da Ii bismo imali odreden broj zila, krajnike (mandule) i slijepo crijevo,
kad nam sve to ne bi bilo prijeko potrebno? Sigurno je da svaka promjena
organa predstavlja odreden riziko, popracen veCinom posljedicama.
Zbilja je cudno da imamo vise povjerenja u grube covjekove zahvate u
organizam, nego u korisno djelovanje prirode! Na zalost, posljedice opa-
zamo istom onda kad su vee mnogi Ijudi bili osjetljivo oste6eni .
Zar nije bila neko vrijeme prava moda da su kirurzi pri operaciji na
desnoj strani trbuha ujedno odstranjivali potpuno zdravo slijepo crijevo,
od kojega b ~ moida, mogao bolesnik opasno oboljeti kasnije?! Na sreeu,
danas vee ima razurnnih kirurga koji se ne drie tog nacela i odstranjuju
slijepo crijevo sarno u velikoj nuidi. Mandule se takoder mogu regeneri-
rati prije nego ih konacno odstranimo zbog stalnog gnojenja. Stoga ne-
mamo nikakvu osnovu za popustljivost. VeCinom poznajemo nedostatke
svoga tijela., zato im se moramo oduprijeti prirodnim pomagalima, tijelo
trajno njegovati prerna zakonima znanosti, pa 6e nam trud biti vra6en
uspjehom lijeeenja. Sredstva su na raspolaganju, a za postignu6e su cilja
nuini ustrajnost, razum i volja.
Tkogod irna pros irene vene, mora se upomo, prirodno lijeeiti. Ne moie
ih odstraniti od danas do sutra, vee je za lijeeenje nuino odredeno vrije-
110
me. Zbog azno. ti koju imaJu cne za naSc tije10 lai ta neCc biti suvi nl)
da nJihovu lijeecnju poklonimo nutnu paLoju I strpljenje.
UPALA VENA
Izvrsno su sredstvo protiv upaljenih vena oblozi od alkohola. Jos,su dje-
lotvornije tinkture kantariona (Hypericum perforatum). haJducke trave
(stolisnik; Achi ll ea rnillefoli um) iii nevena (Calendula officinalis). Spo-
menutc biljke izvrsno djeluju protiv upale vena. Iznutra podupi remo dje-
lovanje obloga Hyperisanom. cajem od kantariona. hajducke trave i
brdanke (Arnica montana). Za lijeeenje vena je od velike vaznosti jos
jedna biljka - Echinacea. Preparat Echinaforce pripravljen od svjeze
biljke, pomaZe tijelu u borbi protiv bakterija koje u uvijek vaine za upalu
vena. Slicno djeluje takoder Petroconale, a u minirnalnim dozarna Lache-
sis 0, 2' Ta sredstva sprecavaju otrovanje krvi, koje se moZe izleCi iz
upale vena.
tlR POTKOLJENICE ILl OTVORENE NOGE
(ULCUS CRURIS)
Jos uvijek neki ne znaj u da nije dovoljno prosirene vene lijeCiti amo izva-
na, nego da to treba Ciniti i iznutra. Ako i upotrebljavamo dobre masti iii
druga prirodna sredstva, ne mozerno ocekivati brzo ozdravljenje. Ako
krv ne moze izbacivati sljaku i otrove nastale pri sagorijevanju izmjene
tvari i tako ocistiti tijelo, zdravstveno 6e stanje biti jos slabije. Svaki
bolesnik iz vlastitih iskustava moZe to potvrditi. Zato 6e biti razumljivo
da tijelo sa cirom na potkoljenici, po prirodnim zakonima, naCini ventil
za izlucivanje otrova iz lij ela. Ako taj venti! zatvorimo, onernogucujemo
daljnje izluCivanje skodljivih tvari. Op6e se stanje bolesnika pogorsava
i nije mu viSe dobro. Osjeea Ii bolesnik vrtoglavicu i slabost, to je hitan
poziv da morarno otvoriti i drugi ventil, i to uvijek tako da lijekovima za
unutrasnju upotrebu poktiSarno vene opet dovesti u red. Po pravilu treba
potaknuti rad bubrega. koji je u takvim slucajevima Cesto nedovoljan.
Ako uzmemo posebne lijekove za vene, kompleks Hypericuma, kanta-
riona i amike, Hyperisan, ekstrakt divljeg kestena (AescuJus hyppoca-
stanum) Aesculaforce i preparat biolokog kalcija Urticalcin, ne
smijerno se iznenaditi ako se prerano zatvorena rana na potkoljenici
opet otvori. Isto tako se ne smijerno zacuditi ako bolesniku pri tom lakne
i osjeti se bolje. Ojelujemo Ii tako iLnutra na bubrege i vene, rnozemo bez
daljega mimo nastaviti vanjskim lijecenjem, i rana 6e se vremenom zatvo-
riti, a da pri tom opee stanje bolesnika ne6e biti poremeceno.
Ako dode do zatvora stolice, treba ga odmah ukloniti. U laksim se
slucajevima to postiie bokvicom (trputac; Plantago psyllium), omeksa-
nim suhirn sljivama iii smokvama, s pomocu kojih na prirodan nacin
potaknerno rad crijeva.
Do vrtogJavica moZe doci i zbog povisenoga krvnog tIaka, protiv kojega
III
Ir ' M,I r \ dm h r dUI .Ii nu)n ' mlerc. ('ral a' lsan 1/ Im' l (VI l.: um
.tlhlltl1) I brdankJ ( rnlca monlana). po/nata ), u lor'd t a I.a " hoo u ar
Il n j'l. Po potr\'hl Ir hu POlPOllll\ I i rud sr a POli lup ' 1 'ill mdi luualnl,
II . III ,Ij ll
J rr ' hr' na ima 1I Iij' ' niu otvor ' nih nogu v;lInu ule> II , :t to a '. , hilt
vlcstan svatko lko imu IIn6 10 i, ku:o.lvtI , prirodnil1l liJ C'nlCtll , Ih hi 'iml\
posti Ii i '. nj' nrgu.ni l,mn, hruna Ill: smlr sadrzuvati hjclan vine i
5( Ii . Koti It1U m'sa lrcba na nujmanju mjcrlJ. a jo J ' bolj da 'u
do pI)lpUnO Oldra Ijcnja P )SVC isk lJu irno. , vinjcttna. k ba icc, jaja,
sir, hijdi . l:C r. hij 10 hra,'no i konzcrv' moraju n 'stati sa 'lola. Na njl -
hovo mjc. to dola?'(' isklju ivo prirodna j la pirjano povrl:" s lat i
j ' Itt od prir dno 7mja.
POREMECAJI U OPTOKU KRVI
OZ blin Pluvka 'to rvcn , pri , akoj kretnJi i na dodir boln li sa'ltc 01 kline. 1(1-
'\11 oz blinama. Juvlj aj u sc po v'likoj slud ni. osobit nu rukama I
nogam::t , te na u. ima i nosu. 01 'bline lako sprij imo ako , ' pnbrim:mo
da optok krvi bud stulno
IzmjcnJ n kupke majcinom du ieorn i trljanjc Symphostloom sprc-
'vaju ozchlin a onc koj' v post oj " lijct ' . Ako istod bno :/a unu-
tra. nju up tr -bu ul:imamo Byp risun i A ,,, ulllS hippocaNlanum,!om tnJ '
'. u opt ku krvi pomalo n slali. a . klonost prema oz blinama Cc S ' tsto-
dobno smanj ili .
Gangrena Proliv gangr nl! moramo djclovati br.lo. To jc sl aratko gnjil nje tkiva i
nipo ,to nc t kUli da ko}-a na noga m' po Ian plavkastocrv na ,
za lim tvrda i 'jajna. i kad se gnoji povrcm n n 'ugodno r 'C, te rem Ii
Tcgobc su Ott kOllcu tako ncugodn dOl si bole 'nik nc mote p moci
druga ije nego da drl i noge na hladnom zraku izvan krcvetu.
D gangr 'ne dolazi u slarijim godinamu aka M! u mladosti ni mo
\Juvali dugotrajnc i hladn (; , iii Sc nismo dovoljno obtzirali na
tV. hline. Tim su stanice no TU i krvoc :lite pretrpj 'Ie I rajno 0
Zakr Ijalost pro irenih v'na u mladim godinama, takod 'r bili jedan
<Xi ulfoka gangrcni u starosti. Za starijc Ijude. koji pate od ga ngrene,
nipo to oije pogodno da rade stojc6i iii sj dcCi j r to m iZClzvatJ pot-
puni vcnski zasloj . P sao ve7.un U7. hodllnj iii trCanjc dj luje vrlo dobro.
bol'snik se znatno b Ij' osj ca, i mof,c sc dogodili da :/.3 n ko vrijcmc
bol vi nestanu, naravno, pr IHzno. lako sc bol t nc <l'i uvijck izlijc itl.
prirodnim !iC Jije enjcm postici barcm toliko da bol snjk g dinarna
r.1vi bel leg ha .
Jzvana jc kori no davali vla:!nc i topl oblogc. d davsi vodi :/a oblogc
kapi amike 0 ,. Vanjsko lije 'enjc pOlpom.ut: mo unutra 'njim uzimuju -' j
Echinafor'CC i Lache is 0,0; lijekove uzimamo s vodom, naizmjencc i
dtd.c vremena, jedan dan uJulro Echinaforcc i nay er Lach sis 0,0'
Bole nik mora paziti da jc toplo obuten i mora sc briiljivo cuvati hlud-
11 2
Ponegdj e je covjek postao rob brojnih lijekova kojih je Ijekovitost vecinom u pitanju, a moida cak i
skode.
N kl z
1. elm I
2. vanilija
3. kllntlcl
4. zlalnl ea
5. ora
6. a (ern a)
7. gorulea (bij I;])
8. korlj ndar
9. dumbir (Ingver)
2
3
10
10. mu kal (evil t)
11 . bij II blbar (paper)
12. p nlol ski bibor
(papar)
13. kardamom
14. ernl blber (paper)
IS. panjol kl bib r
(plod)
16. ani
4
11
6 7
8
13
15
no ' ' . L , tJtitl mora od akog nevremena. Isto tako mora se prilago-
dlti prir dnoj. bl' goj. bJljnoj prehrani. To nije tesko izvedivo, i kad
bole:nik pomisli kak se mOLe u pj no boriti protiv neugodne bo1esti,
mu biti tc ko ako bude driao predloZenih avjeta.
HEMOROIDI (ZLATNA tILA)
. to u hemoroidi popratna pojava kronicnog zatvora stolice. Sva sluz-
nica je protkana mreiom nabreklih, krvlju napunjenih Zila. Ako se u de-
belom crijevu zaostalo blato stvrdne, ono prignjeei stijenke fila. Zb g
to a dode u venama do zastoja, one se napune krvlju i prosire. Prosirene
fi le u neka r ta pro irenih vena u sluznici debelog crijeva i zovemo ih
henwroidi Pri i ti ki anju tvrde i isu ene stolice, raSirene se vene ce to
p kidaju. zbog tega dode do krvarenja koja zbog njihova postanka zove-
1110 nem roidna mar nja. U takvim je slucajevirna blato pomijeSano iii
blozeno ' ijetlocrvenom krvlju. Ako to zlo ne uklonimo, tkiva se upale
i ot rdnu. zbog cega nastanu hemoroidni cvorici. Tvrdo blato pri izla-
zenju potisne cvoriee prema van. tako da ih vidimo oko emara. Ti cvorici
mogu pr ra ti u r velik kao sljiva. Svatko tko i to zlo moZe zamisliti.
hCI daljcga Cc ' Iwatil i la ' U to vclikc tcgobe. a onaj koji ih ima rado
hi ih e SIO pnJc ri.lc; i() .
t I Lena u hemoroiJIlI C\ oriei i'; '. Ii o:obl to po Iije poroda. Za vrijeme
trudno ' , livel ..,u \ rIo napcli, toga nasta.lu hemoroidni C oriei. dok se
oni )1 su VIX po:'lojah pove uiu. Z.1Jnjih ljedana trudnoce glavica ploda
pril l'; 7dJt'licne zil ,Ibog ega dolali do jo' tdeg zastoj a u venama
de crijc\ cL Za HiJcm' poroda \ cnski je priti,'uk jo' veei, i zalo e
" . to hcmoroldni CYOf\(1 POJHVC I LOm p() hje poroda. Sto da poduzmemo
prlni, OJlh ?
I I P'" m redu, m ramo . . bonti prt 11\ tHdc tolice JeT dok 'njc ne
riJl;lmo. !I\ aka c na ', nastoJunj' imati samo polo\'ican uc;pjeh. tc to
1 knva . m ned .,talna prchrana u k. loj nema huh od prirodnog
711no' nnla. \ Ca i P )vr ' . Kflri. n' u i Ij ko itl' bIljke Ra ayana i
rc .. J r 1 11\'Ca"a u.lbudenta ,bog nerijc' lmih zi otnih probl ma
mugu btu Iuro lVTdl1l ' lolI'l. Kaka\ je L1\ ana ra lroj ' n oyjek izvana,
1.lh0 " l/nutra nJ 0\. kOJe :.LOjl pod jakim utj caJ m impatic-
1\0: 11\l,;anl J -;u ld\J . \"0 l11t j'dn m ukl nih t rdu slolicu, nije nam
I .' tt'"ko b emli pr ti h moroida kad imamo na ra p lag nju djelo-
r rnLI pnrodna red l\J Hvpert an i e ulus hyppo 'ilstanum U izvan-
r' 1 II)' \ l ,a pt k rvi. "oji ::,u \ c moo ImH pomogh u borbi proti\
pm, lr Ih \ ' na. Z.lt) JXlmaiu i prom pro' irenih Lila u ' Iuznici crij a.
Ttl ' u \ ' namJ pod Ull ' C" m tth hJekova manJuj . dok lijckovi
I I ohn l pov 11 ntJ U je u na tta\ \en ' kl su ta .
Porn wk er hu Jdu ka lfa I Mill ft hum). ek ' lrakt . VJ zeg kan-
'ricum pt' f. r: tum. Hamam'l1 \ irgml a i aJci ul11 flu -
113
Prikladno
lijecenje
ralum. Lokalno m o ~ 'mo da all proliv h'moroida ccpil:c koji sadrZc
Hamamelis I kaka v maslac. Na hcmoroidc povoljno ulje e lakodcr caj
od slcie (POI ntilla I rmentilla) i kopriva (Urlica dioica). Protiv bolova
pomal. mljeCika (Euphorbia cyparis ' ias) koja jc inare otrovna j izaziva
plikovc ; zgnje nu polor imo na emar i bolovi odmah jenjaju.
Zaslitna mjerJ. protiv hemoroida je pranje mara hladnom VOdOlU.
To trebll ciniti svako jl1lrO i poslije svake velikc nl1zdc (defckacije). Takva
i ' piranja povoljno djduju takodcr na vei; postojeee hcmoroide.
NEUMORNO SRCE
Od S og postanka pa do kraja srce kuca dan i noc. Neumorno obavlja
voj rad, dok god njego vlasnik nc umrc. Kako smo nezahvalni i bezob-
zimi prema tom organu koji tako vj erno i odano radi 60-90 godina
bel odmora !
Savrsen rad Ima Ii gdjc motor koji bismo mogli usporediti sa sposobnosti srca ? Tek
posto prouCimo , trukturu srcanog mi sica, mot emo zamislili izvanrednu
Sl aralacku moc prirode. Pogleda 'mo kako su rasporedena mi sicna
vlakna. Svako je vlakno graden od njeinih vlakanaca (libri la) koja su
opremljena kao brizno urcden kabel jo i s popre nim pregradama, a
vaka je slanica obavij ena elasticnom ovojnicom. Stijenka s ~ c a je gradena
iz tiouea ovakvih elaslicnih kablova. Kroz say taj uzorno ureden splet
kablova, ispreplicu e fine mrei e krvnih zilica koje donose hranu, i zi-
V-ilca koji prenose zivcane podraiaje. Kad upoznamo lu cudesnu napravu,
doista c mo na tren pomisli!i da to f ivo cudo zasluzuje vi e painje nego
mu obicno po vecujemo. Kako neodgovorno i bezbrizno postupa vecina
omladine i sporta'a tim povjerenim im aticem. Srce ne opterecllju
sarno tjelesnu naprezanja vee ga i mnogc, LeSke brige slabe i oSlecuju.
Poznati ziva simpaliku' sprovodi podrazaje koji pOdSlicu rad srca,
dok drugi 2ivac vagus koCi rad srca. Oba provodna sustava djeluju u
pravilnom rilmu koji je, S obzirom na potrebe, eCi iii manji. Sree, dakle,
kuca prema potrebi sporije iii brk lzmedu svakog otkueaja, srce se od-
mara 1, 6 sekundc. To jc jedini odmor koji srce moZe sebi priustiti. Taj
kratki odmor, medutjm, ne smeta neumornosti srca, koju U loku eitava
zi ota bez pre 'Ianka i kori tavamo. Kako.ie cudesan taj mali stroj koji
num moze lako Ilstrajno sluiiti.
Danas ne moramo vise uditi ako doznamo da se u preko 50
u
"
/judi pokazuju razne funkcionalne smclnje srca, Suvr meni moderni
covjek juri i uzbuduje tak i onda kad bi mogao postupati hladnokrvno,
iako pri tom e' to obavi posao dosta nemarno. Ta nesredenost ne stvara
ravnoteiu kojll jo. u ijek nalazimo u onih koji ne rade pod mora ,
nego im rad priCinja eseljl!. Zurba feu kodi, a smir nost ga tedi,
Zlijezd ' unutra njim lue njem utjccu lakoder na md rca ; osobito
. Ulna zlij 7da, 5l se najbolje vidi pri Ba edowljevoj bole ti. Pomocll
dektrokardjografa, EKG-a (aparat koji biliezi i ucrtava na film 'ku vrpcu
114
rad srca) mozemo otkrili razlici te bolesne promjene u radu rca. To
blljezenje rada srca zovemo eleklrokardiogram. Ako se na vrpei pokazu
dviJe usporednc krivulje. (0 maci da istodobno rade dva srea. Kako je to
moguce? Vrlo jednostavno: za vrijeme svake trudnoce. Pri troj noj kri-
vulJi mozemo majci saopCili ve elu vijesl - da moZe ocekivati dvojke.
Zanimljivo je da sree moze kueati jos neko vrijeme poslije smrti . S drugc
trane. srce moze prestati kuca ti a bole nik jos nijc mrtav; to se dogada
kod prividne smrt i. l aka elekt ricna struja (udar) uzrokuje grc srca, i
one pre lane raditi . Medutim, mrt nastupa tek kasilije jer tijelo ne do-
biva viSe kisika i ne moZe izluCivati ugljicnu kisclinu. Vesal, olae modeme
anatomijc, obdueirao je leli nekog plemica, kojega je am lijecio, da bi
ustanovio uzrok smrti . Za vrijeme obdukcij e, na svoj najveCi uZas, opazio
je da sree jo radi. Prisutni su ga svjedoei predali sudu, i bio je osuden
na smrt jer je obducirao jos zi og covjeka. 2ivot iii zivotni dah (odem)
ne pod udara se u ijek s radom srea. lako je nastupila smrt, oei ugasnul e
i di anje pre talo. ree moZe i dalje raditi jos neko vrijeme. MoZe se do-
goditi da sree viSe ne kuca, a zivot jos nije ugasnuo. To su primijetili u
Ameriei. u zlocinaca koji su zav'rsili na eleklricnoj stoliei. Lijecnik koji
je zoao da do gr<5a srca dolazi zbog djelovanja elektricne slruje, molio je
za dozvolu da posebnom injekeijom protiv srcanog gr<5a pokusa ozivjeti
osudenika. Pretpostavka je btl a pravilna: prividno mrtav kai njenik je
oiivio i morae je ponovno st upiti na elektricnu stolieu. Sigurno bi se dalo
ispncati JDS mnogo zanimlji vih i neobicnih dogadaja u vezi sa sreem.
Uvijek se iznova javljaju nova otkriea u toj oblasti. koja su slucajna iii
plod podrobnih, znanstvenih istraiivanja.
Slutaju moramo pripisati i otkriee takozvanih sreanih hormona. Neki je
madar ki profesor nacinio ovaj poku : staroj je 0 ei duie vremena ubriz-
gavao ek trakt srca mladog, upravo zaklanog janjeta. Stara je ovca bila
kao pomladena : postala j jaea, sreani ritam je postao snainiji , a po travi
j skakala kao preporodena. Kad su je zaklali. ustanovili su da je bilo
zatsta tako: u sreu . U otkrili diobu i mlade srcane staniee. jezgre u diobi,
koje inaee na lazimo same u mladih zivotinja. Sree mladih zivoti nja ima,
dakle, po obnost da jezgre reanih stanica, a time i same sta n ice, si li
na diobu. i tako slvaraj u nove tanice. PoillO rast zavrsi, to se vise ne
moze vidJ t1. Daoas u lu samu po sebi jos nepoznatu tvar nazvali srca-
nim hormonom, misle<:i cia taj naziv najbolje odgovara njenom djelova-
nju. Da ~ radi 0 po ve bezopasnoj, neotrovnoj tvari, bilo je jasno pa se
pomi Ijalo cia bi sreani hormon mogao koristiti i covjeku: poku i su bili
zadovolJavajuci. U IijeCeoju pro ireoog srea, sportskog, umornog i
I tro nog 'rca, taj je jedno lavni Iijek izvrsno djelovao. S tim, medutim,
nije receno da smo poslije lijeeeoja reanim hormooom bez brige, jer kura
um hormonom oe uklanja 0 te6enja koja je uzrokovalo prekomjeroo
opterceenj srca Upravo zbog toga je normalno Cuvanje srca najbolja i
11 5
Vazne
tegobe
Zanimljiva
pomoc
nJjr:1.TUmnij<l m:" po god nom lIfCU . \jC"nt trOj radl cude no
I pot puno J utomat kI. akl :1 god mama r pro..'oplCf' Ujemo Kura .
h j drno pomo' u nuzdl kao i liJeCcnJ' .' dru'im
dobnm, pnrodmm bIljkama Jli hom opat kun hje ' ovm a U IJek Iman 0
n3 ra polaganju razhbt ilJn hjcko\ '. npr. tin turu od konJcnll anll-
ke. Cratacg ,<.."'..le t granditloru, trophantu . pigelt. hranu za , rc
.. na sativa. homeop [ kl CalcIUm < r boni cum 1. kona{n , . usp nZlju
l lara . Toni kum za ' ree pri pra\ Ijen od pomenutih [vari uhlazio " .. c
mOl go pter 'eenjc. LJ n kim lucaj vil11a L7 r. no sluzi omu illan. I
\TID skr mni caj od orahovih pregradaka moZe uklonl!1 tcgobe.
Tko u mlado tl ne preo terecuJe rc sp rtom. ra70n dom 1 '\. taj
u ' laro ti ne treba b jati srcanih t :koca.
LVCOPUS EUROPAEUS - LlJEK PROTIV
LUPANJA SRCA
Malo j pomato da dj elot omi lijek Lycopus europaeus LOVU u narodu
ucja stapka. Bilj ka ra te na nekim planin kim grebenima do 1000 m.
je ima u nektm dolinama vicaLke (Te in. i Puschl u\ ). Vucja tapka
je po yom djelovanju nali k vojoj rodnici iz Virginije.
Pri po eeanoj funkcijl (hjperfunkcij i) ' titne zbjezde. tzv. hiper tireozi.
udrufenoj jakim lupanjem rca. vucja je tapka IZvr tan Iij k. u k
protiv jakoga lupanja srca i eli ke nervoze ee koliCina od 10 kapi
djeluje vrlo umiruj uce. Protiv dugotraJDe hiperfu nkcije zlijezde.
prepor uclj ivo je i todobno uzj mati rticalcin. Bolesnici jakim lupanjem
, rca. koji se nj za to odmah uzbude i dobiju takav ubrzan pul obieno
imaju niienu kol iCi nu kalcija u krvi. testa rno u bole nika koji u
misli li da bol uju od rca. po tigh Iijcpe u pjche Jijec ci ih ucjom stapkom
i kalcijem. Zanimljivo je da Iijeeenjc ucj om tapkom i kalcijem norma-
Iizjra i ne<to povi"enu izmjenu tvari , ako lerapiju dopunimo homeopat-
kim preparatom mor ' kog bilja. npr. sa Kelp . Bole.soici moraju trogo
paziti da ne upot rebljavaju jod ni u kakvom obliku. Kombinacija vucje
stapke i Urt icaIcina pomak i protiv prevelike uzbudeno ti srca, koje je
danas tako Ces\o. Smirenj po. tizemo vrlo brzo. no s lijecenjem moramo
na taviti duie vremena ako hoeemo po ti ei trajan u pj h.
Bole oik mora po ebno paziti da uzme propisanu kolicinu vucje stap-
ke, koju moramo prilagoditi vakom pacij entu po ' ebice. Pra ilno dozi-
ranje ucje stapke je od iz anredoe ainosti. Vrlo 0 jetlj ivim i sla bim
bole nicima dostaje vee 5 kapi Lycopusa tri puta dnevna. Ako se bole' nik
ne smiri, mOZemo povisivati dozu od 5- - 20, oaj iSe 30 kapi, tri pula na
dan. Lijek je ne kodljiv.
Ako specijalist za sree ne moZe u tanoviri nikakvu reanu bole t. a
bolesnik ipak vjeruje da boluje od rca, moZe se povjerenjem driati
spomenutih sa jeta. jer je ucja stapka neskodljivo sred tva koje dono ' i
unutra nji mir i suzbija neugodno lupanje srca.
116
SUVREMENI OTROVI ZA SRCE
Naliaci otro za ' Tee je sve veta zurba u na em 'uvremenom naCinu Tempo
2ivota. lako ne napravimo ni ta viSe nego prije, preSlo je u naviku da i napori
mnoge poslove, osobito one za slrojevima, uradimo u lito krarem vr -
menu. U to ulazi jos i po uda skraceno radno vrijeme. Tak dobiveno
lobodno vrijeme ne i kori ' ta amo za razumno opustanje i odmor. kao
sto bismo to mogli kad bismo se po vctili dobroj glazbi, umjelnickom
ruenom radu, dopunskom obrazovanju, plodonosnom tudiju, iii bilo
kojoj omiljeloj temi. Umjesto loga zivimo stalno u zurbi i brzini. a konac
tjedna provodi mo najradije za volanom automobila. Umjesto da smo
odmoreni , mi smo preumoreni. Brza voznja automobil om je lakoder
otrov za sree jer uzrokuje preveliku unutrasnju napetost. Medutim, sreu
ne skode samo ve veea brzina i uznemirujuea zurba vee i udisanje vrlo
skodlji vih ispusnih plinova automobila, osobito olovnog benzina, koji
su otrov za srce i iile. Bilo bi mnogo pametnije uCiniti kratku mirnu
voznju do obliZnje sume iii pl anine, i tamo odahnuti secuci po umi iii
lutajuCi slobodno. To bi bilo zdravo i za naSe sree i za iile. Osvjeieni i
odmoreni mogli bismo se opel latiti svoga svakidasnjeg posla, a ne da
radimo bez volje i in teresa jer se u slobodno vrij eme nismo odmorili
nego umorili . U uzal udno iskoristavanje snaga ubrajamo i netoCno izra-
cunato vrijeme koje nam treba da dodemo do radnog mjesta. Od kuee
moramo poei dosta rano, da se ne bismo gurali u vlaku, tramvaju, iii na
autobusnim stajalistima. Cak i vrlo kratko lfeanje torbom. kosarom.
iii kovcegom, kodi sreu vise nego sto moumo sebi zamisliti . Osobito
vrlo teski Ijudi moraju biti dvostruko oprezni i drZati se savjeta koji se
krije u ovoj izraei: Tko polako ide, dalje dode? Medutim, iz Ciste
navike moramo se gurati i iuriti kao da za nama gori, iako poslije dobi-
jeno vrijeme potratimo u brbljanju sa susjedom, ili u bezveznom telefo-
niranju. U svakom slucaju, to nije mudro. Srce je stroj koji ne mozemo
bez stete po njega iz normalnog rada natjerati na najveCi broj udaraca,
Vee i ml adi ljudi mogu pretjeranim sportom pokvariti srce i dobiti pro-
sirenje srea. Moderna sportska natjecanja nisu, na zalost, usmjerena na
cistocu i ljepotu stil a, nego na prekomjernu brzinu, a upravo taj stalno
povisavani tempo krije u sebi opasnost kojoj se natjecatelji bezglavo iz-
lai u. Osobito za one koji ne treniraju, brzina znaci srcani otrov koji moze
uzrokovati takvu stetu koja se ne da vise popraviti. Upravo spomenuti
skraeeni radni tjedan nije koristan za srce koje mora radjti ubrzanim
tempom, jer treba obaviti posao u pet dana umjesto u sest. Od skra6enoga
radnog dana srce bi imalo samo tada koristi kada bi radilo jednako umje-
renim tempom kao i prije. Izgleda da 6e tako i biti, i radit 6e se u starom
ritmu jer se vee u nekim pogonima iale da ne mogu u pet dana proizvesti
dosta robe, sto dokazuje da se produktivnost od sest radnih dana ne da
zbiti u pet dana. Ako skraeeno radno vrijeme ide na racun radnog tempa,
onda je to na stetu i radniku i radnom ucinku. svakako i kvaliteti pro-
izvoda.
117
Puhnje,
t t k otrov
za src
Samo jedno srce
lduCi otr v l,a srce jc pu enJc. Toga bi morale biti svje 'nc osobito zene
rr se odnosi prvent>tveno na njih. Zu"to icne uopce puSe ako pusenje ne
Ina i ni ta drugo nego trovanje? Mozda hoa time naglasiti svoj u vrijed-
nost Mozda je to posljedica modnog hira, jer, tko da zao tane za drugim,
kad j to po ta lo moda. Stalna zurba koja uzrokuje psihicku napetost,
moZe takoder natjerati z ne cia ~ rastresu cigaretom. Izmijenjeni odnosi
sigurno su pridonijeli tome da su se zene odale tome zlu koje ostavlja
te ke po Ijedice; jer, cinjenica je da je prije 40 godina rijetko koja zena
puSila. Ako je nckoc koja zena posegla z.a cigaretom, dosao je u pitanje
njcn ugled. Ne mozemo poricati da nikotin ne skodi jer on sUZava srcane
zile i zato je jak otrov La srce, koji djeluje polako ali sigurno. Velika je
"teta to se posljedice pu enja odraze na osjetijivim i zahvacenim iilama
tek posiije 20--30 godina. Zato je tesko nekoga pravovremeno uvjeriti
da je pu enje stetno. I zene koje u sada pocele pusi ti, istom a za 20 go-
dina u punoj mjeri osjetiti stetne posljedice pusenja. Svakako, nikotin
skodi i mu"karcima, premda je zensko tijelo vise ugrozeno jer je po pri-
rodi 0 jetljivije: Treba uzeti u obzir i to da mHogi mu"karci puse manje
. kodljivu lulu. Stelnost pusenja manjuju takoder cigarete s IiIterom kao
i nacin preradbe duhana. Svakako bi bilo pravilnije i lak"e euvati sree
dok je jos vrijeme.
eprestano moramo biti svje ni da imamo sarno jedno sree koje mora
za nas citav i i ot naporno raditi. Cudesno je i to da je ree savrseno spo-
obno za takav rad. To jc velieanstven i skupocjen dar prirode, koji mo-
ramo zahvalno cijeniti i cuvati . Ako naSe ree bespotrebno preoptereeu-
jemo i uni"tavamo otrovima. kojth bismo se mogli lako odreCi onda to
nije odraz zahvalno ti ; tako jeseni na ega iivota pripremamo brzi kraj.
Za mnogoga pamelnog covjeka je "teta ako to preka no pozna, pOZaIi
i promijeni c.
Medutim. tko pravovremeno promijeni, moze sebi pomoCi nekim
dobrim lijekom za jacanje rca. Sree jaea Crataegu , pripravIjen cd gloga,
a TCane ~ j v c e Auroforee. Umiruje ga vucja stapka koja je potpuno be-
zopasan Iijek. POIJcee iz VirginiJe ali uspijeva i u nas. Ako i todobno
uzjmamo JO i ulje cd p enicnih klica, na ease izmueeno i zapusteno
Tee ubrzo 0 jecati bolje i ja e. Sva dobra prirodna sred tva nea imati
trajnog uCinka ako budemo ree u ijek iznova izlagali tetnim utjecajima.
PAtNJA, SRtANI INFARKT!
Zabezeknuo am se kad mi je neki tan lijeenik rekao da u vojim mladim
godinama mje imao prilike vidjcti ni jedan jedini slueaj reanog infarkta,
premda u Jjudi na 'clu moogo tde fizicki radili nego danas kad imaju
na ra polaganju rclzlicite stroje e koji im olakSavaju rad. Sto je uzrok da
je 'r ani infarkt dana najee 6 uzrok mrti? Ako nam trojevi i tehnieka
pomagala tede 1a Lite nage. onda wrok rCanom infarktu, vjerojatno.
n.i. u tjel nim naponma jer . u na i preci mora1i mnogo napornije fi-
n ki raditl.
118
(!hotice e sjecam . yoga boravka u Vermontu (SAD) i riJeCi poznatoga
amai kog specijalisle z.a opt ok krvi prof. Raaba koji se u lorn problemu
posve jasno izrazio, kao da je uCeslalost rcanog infarkta u vezi sa srcem
lijenCina danasnje gcneracije. Svakako da time nije do lovce mislio na
Ijenearellje jer to ne bi bilo 1I sk ladu sa mnogo vecom zaposleno'cu oego
prije. Ne. to Iijeno srce je po 'Ijedica naSe jedoostrane angaii ranosti , pos-
Ijedica nedostatnog krelanja na svjezem zraku, pravilnoga izmjenicnog
rilma napetosti i opustanja. nedostalka kladno ti izmedu odmaranj a
i rada.
Ne same u Americi vec i u na , nitko vi neee pjesacili, nego i z.a naj-
kraCi put radije pritisne pedal. Tko ima aulo, rijetko se kad redovno
-' eee iz sporta, nego i z.a najmanje svakodnevne potrebe radije viSe ne
pjesaci. Mnogo je ugodnije razmazili se svim mogucim tehnickim poma-
galima. pa one sto vrijedi za vrijedi jednako tako z.a sve oblasti
naSe djelatno ti; ako same moiemo, radimo sve razlicitim aparalima tako
da nam je misicje premalo zaposleno. VeCinom ne vidimo da nam prijeti
opasnosl koja se moze odraziti u degenerativnim promjenama krvotoka,
citavoga zilnog sustava, pa i srca. Zbog jednostrane psihicke djelatnosti
na taju grcevi, zasloji, spazme, poviseni krvni tlak i mnoge druge neugod-
no Ii . Sve te promjene mogu oko sezdesete godine i.ivota dovesti do
srcanog infarkta.
U posljednje sam vrijeme cesee dobio obavijesti 0 smrli dragih prijatelja
i znanaca koje je iz godina najveceg stvaranja ugrabio srcani infarkt.
Uvijek se radilo 0 Ijudima koji su se prerano odrekli bilo kakva sporta iIi
redovnoga tjelesnog rada. Nisu imal.i viSe vremena za izlete, istupili su
iz planinarskog drustva u kojem su prije crpli nove snage. Nisu vise
osjecali potrebu da u slobodno vrijeme hodaju lobodno po polju i su-
mama, iii da u vrtu obavljaju lakSe radove. Takoder su se posve odrekli
sporta kome su se prije s veseljem predavali. Nikada ni su pomislili da
im se lime iivot kratio z.a 2 30 godina, iako im je pri lorn iivotna
snaga ostala jos neiskoristena. To zvuci kao protuslovlje, ali tko se suvise
jednostrano bez predaha izlaze iurbi i naporima, uzima na sebe nepotre-
ban leret. Kad bi svoje duino ti obavljao sa manje srdibe i kad bi rad
pametno razdijelio, i njegovo bi srce duie kucalo; medurim, zbog ubitac-
nog nacina fivota one ce, mozda. prerano i nenadano otkazati. Prema
tome, covjek je sam kriv La srcani infarkt. Sve sto organizam normalno
ne upotrebljava zakrilja. i citav organizam takoder propadne, ako mu
nedostaju bilo kakve vjeibe. l zmedu sportskog srca koje je nastalo zbog
prevelikih napora, i lijenog srca koje je posljcdica prevelike postede,
koristan je srednji put. Svaki covjek koji ne6e prerano na onaj svijet, mora
sebi osigurati taj srednji put. Vrlo je opasno da se covjek sa 40 godina
prestane baviti sportom jer je sport upravo u tim godinama organizmu
vrlo potreban, ako ne wlimo da nas za 15-20 godina pokosi srcani in-
farkt. Tko redovno gimnasticira i uopee brine za zivotni ritaro pri kojem
se du"evni rad izmjenjuje s razgibavanjem, neee kasnije trebati strofan-
119
Koristan
srednji put
Promj ena
natina fi vota
lIn.l 10jda na: \"lemen.1 na Hljl:m' f;Unt In ,H.:I up )/,)r<l\ , u na r lIe-
tccu p' "nl Pnj nck, hI. u" L nO\1O .lm da i 1m \lnam srI.an'
rce\ . m dutlm pr gIro PII ' da( mk "\.1 rClultata p) ' lilt.: pomll a
falml'ljana u<..tanO\I,) ' 1m dol \\; ' In.! ' elm radtn ,Imoumno P:)u.
am redo n planlOarili. i opd I \" btl" u rcdu.
Taba <X: pn m] na bitl od \eli" k,)fi tJ II u ' ami prczapol nih trgm.l -
ca. tin IlIka. trut-n]ak:i i {Jel' no i n llmu '-enih i jeomrt rdno
pr 7 po Icnih m ako budc pr kan . Bil bl mnogo bo 1('
da pobnnu kala da proml.lcn > nal'in .li\ ola i a"0 da Z ' n da
De budu prerano udo\ ie. 1 d, eu 1-. 0.101 j S Irebalu oca. I ' c mil mo e
za\ara\"at l. jer , , nij' ) Y , Prirod.1 ima $\'oJ trog' k je mo
ramo po to\"at i. Svatko tk osj "a d3 je ugr0zen. monl promi] nil! oaCin
ii\ oUi I rada. Pamet:m jc onaJ kOl i upotreblj a\ \ manje bcnzlOd. ali lal
pruia vojim dovoljno ki ika. Treba Je ti ma nje, ali Ip' k
brinuti za punovrijcdnu prirodnu hIanu. Tijelo Cc: ouutiti pl \ canom
radn m po.obno II. a ZI\ ot nece biti prekinul zbog izncnadne "fc.me kapl.
SPORTSKO SRCE
lima prUla zim kim porto\'ima mn ga \'e1ika \ . cijJ, ali i p \ec--mu
opa no t zar e. jer nij svat ko toliko pumetan da ne bi Izgubl zdrav
razum. pa d ll 'om i tiJelom po tao rob pretjerivanja U pnrodl \ .
ll skladeno sa zdravim ri tmom. izmjentcnim kr tanjem i mlf wanj m.
BuduCi du n mamo \oj tvo pt ica. ne mozcmo ebl priustiti cia munje It o
pol timo kr z zrak. I a'e .l ' rc priv 'lano La z ml]u. i morJmo ra\
nati prema COyj 'c]im zahljc\i ma. Izmedu rado li kret 'lnja I tnl ' tvenog
pretj'rivanja u _portu v lib je razlika. mj reno kr tanje pO' hJc dugog
jedenja je dobro i nuzno. . tko sa port om pr tj ra a, neka s ne cudi
ako mu _ Sfce pro iri . a tn je I ipi cni 'lmpt om kad ela -t1l:no t
mu ' kulature popu ' ti . {otc e. medutim. i tahom sportskom r u po-
moei i regencrirati gao ali i tu \ rij di mudra lZfe" a: '> Bolj Je pnjecil i.
nego lij Citi! Sportai.i u \e':in m snazn i ('\Tste grad . no ipak to n
miju i kori' tavati na voj u stetu. l a ' to da sportu ZTtvUj mo no . t
nam moZe lui iti godinama i tJjeCima'l lai.to da preobiljcrn nage
i zdra \ja bezg\a 0 jurimo u bol t'l M nogi Ce reCi da su takv misJi pre-
i'e me. Medutim. ipa.!< nije tako jer S Vft'mena na vrijcme dobivamo
vije ti 0 imenima onih koji u bili prije nekol iko godina poznatl port ki
prvaci: medu njima je. npr. 'vicar kj prvak u peteroboju i de tcroboju.
prije 30 godina. Vri:: 10 godina laj prije neumorni porta. pati od tciikog
di anja kad uspinje po tepenicama, od Jabog pul a, sni zelloga krvn g
tlaka. umljenja u usima i gl a i. U vojim bi godinarna morao biti jo'
potpuno kr pak . To je. dakJe. opomena da sa port om ne mijemo nikako
pretjeravati. ali i t ' ka opom 'na za on koji use predali i obvezali Sportll.
Stra t. koja nekoga tako buzmc da joj se potpuno preda. po ve je besko-
nsna i pogubna. Kome mole sluziti 7.a ugled prclj rano rasipanje nage ?
Nikome, cak ni sportski zane. enom n:u, jer Ce inaee prerano sustati.
120
CAJ 00 ORAHOVIH PREGRAOAKA
Ovaj eaj djeluje prot iv ovapnjenja koronarnih ar terija, sreanih bolesti i
temperature. Cesto suzenj e sreanih arterija odrazava kronieno otrovanje
nikotinom. Lijeenik i proniclji vi prij atelji su bolesnika sa sreanim tego-
bama, tzv. angi nom pektoris, vee mnogo puta upozoravali da prestane
pusit i, pa ipak je mnogome pusenje vaznije od zdravlj a, i uvijek iznova
dobiva teske sreane napade. Da Ii bi ikada vise pusio, kad bi vidio da
svaki napad ostavlja na nj egovu srcu brazgotinu ? MoZda 6e svejedno i
dalje tjerati svoje, dok mu ne odumre veci dio srca, a to znaei da 6e do-
biti sreani infarkt. Poslije visetjednoga mirnog le'lanja i, mozda, sret no
zavrsenog Iij eeenja, u srcu 6e umj esto Iij epoga, elasti enoga, crvenoga
sreanog mi siea ostati ruzna, tvrda, bijela brazgotina. Ako sve i prode
tako kako smo opisali, bolesnik je imao srecu, jer se vrlo eesto dogodi
da srce na odumrl om mjestu gdje je bio infarkt pukne, tj . dode do rupture
sreanog mi sica, a to znaei - trenutaenu smrt. Medutim, brazgotine nisu
nikakav srazmjeran nadomjestak za sreani misic, pa jednog dana dode do
poslj ednjeg napada, do sreane kapi koja znaGi i konac zivota. Takvo je
srce upravo ispresijecano velikim i malim brazgot inama kao sjecanje na
bolest, napade angine pektoris, bol esnikove patnje i njegovu nerazum-
nost, jer se nije mogao odreCi pusenja koje ga je poslalo prerano u grob.
Nama se to ne6e dogoditi jer cemo takav razvoj bolesti pokusati na
svaki naGin sprijeeit i.
U prvom redu, tko boluje od te bolesti , ' treba ostaviti pusenje iii ga
svesti na najmanju mj eru. Mora se odreCi alkohola i mesa. Tko .se tome
moze oduprij eti , ima bolje izglede za Iijeeenje.
Izvrstan se lijek nalazi u obienom orahu, u pregratku izmedu jezgre.
Od tih pregradaka pripremimo eaj . Naveeer 4--5 pregradaka namoGimo,
a ujutro skuhamo kao eaj i nataste ga popijemo. Caj treba trajno piti,
a djeluje takoder protiv povisenoga tlaka i bolova u prsima.
Caj od orahovih pregradaka djeluje uspjesno i protiv vruCine koja je
u vezi sa sreanim bolovima. Vee se poslije prve salice eaja opaia pobolj-
sanj e. Ako su bolovi trajni , treba i dalje uzimati eaj dokle god bolovi i
vruCina ne produ.
LlJECENJE ANGINE PEKTORIS
Ima vise vrsta angine pektoris koja se oCituje kao sreani gre. Nastaje
zbog smetnji u opskrbi srca krvlju ; s time povezan nedostatak kisika
izaziva napad bolesti. Ne poka'lu se uvijek svi znaci bolesti istodobno.
Katkad nas upozori tjeskoba u prsima s probadanjem u predjelu srca,
tzv. koronarna insuficijencija, da se moramo sto prije boriti protiv teske
angine pektoris. Suvremeno lijeeenje organskim preparatima, hormo-
nima, dalo je srazmjerno dobre rezultate. Medutim, imamo na raspola-
ganju i razliCite biljne i homeopatske lijekove koje ne smijemo zaboraviti.
Lijekovi djeluju izvrsno ako ih pravilno trosimo. Protiv teskih akutnih
napada dajemo Tabacum D., a protiv kroniene bolesti D
12
Taj je lijek
121
Stari narodni
lijek
osobilo djelotvorun ako prevladavaju: jako probadanje u predjelu srca,
strah, vrtoglavica, podraiaj na povracanje. ubrzan i slabi puis te hladno
7nojenje. Lijek pomaie takoder protiv otrovanja nikotinorn. Ojelovanje
e temelji na homeopalskom principu - da se klin klinom izbija. Otro-
vanje nikotinom koje uzrokuje suzenje koronarnih arterija srca, a time
i sliku angine pektoris, mozemo uspjesno Iijeciti ili barem poboljsati sa
Tabacum 0
6
, Ako prijeti kolaps sa hl adnim znojenjem cela i ako se
pojave grcevi koji se mogu siriti prema dolje do Iistova na nogama, onda
izvrsno djeluje Veratrum album D o' Srcani su se hormoni istakli u lije-
eenju angine pektoris kojoj su uzroci srcane bolesti - prosirenje i mlita-
vo t srca. Srcani hormoni, nairne, srce regeneriraju. Arnika u visokom
stupnju jacine djeluje izvrsno protiv ovapnjenja zila. Arniku 0 JO dajemo
u injekcijama, iLi u casu vruCe vode stavimo 10 kapi arnike i tu vodu
popijemo u gutljajirna u toku dana. Pri slabom radu srca dobro djeluje
stali Iijek : Crataegus pratinktura iii Crataegisan, 5- 10 kapi dnevno.
Protiv istodobnih smetnji astmaticnog karaktera djeluje izvrsno i pra-
tinktura Galeopsis, uz koju dajemo jos i Cactus grandiflorus 02" Boles-
nicirna sa tamnocrvenim, gotovo Ijubicastim licem i nabreklim venama na
vratu dobro pomate homeopatski lijek Naya 0
1
2" Za lijecenje povisenoga
krvnog tlaka oe smijemo zaboraviti preparat imele i rauwolfije (Rau-
wolvisca).
Pravilna tehnika disanja uz polagan, dug izdisaj, moZe katkad pocetni
napCHi sprijeciti, osobito ako poslije toga kupkama ruku odvodimo krv
cd rca. Te kupke gornjih udova protiv prijeteceg napada doista iz-
vrsno pomaiu, pa ih je i Kneipp nekada preporuCivao.
Opazimo Ii zastoj krvi, ne mijemo zaboraviti na Hyperisan.
Kupkama dodajemo uvarak maticnjaka (melise) koja je istodobno umi-
rujuce sredstvo za zivce.
Posebno moramo, kao pri svim slicnim bolestima paziti na uredno
prainjenje crijeva. Ako drugacije ne ide pomazemo sa sluzi lanenog sje-
mena (Lin urn usitatissimum), iii bilo kojim prirodnim, biljnim lijekom.
Blagotvorno djeluje takoder rna aZa Citavog tijela s odredenim uljem
za kozu.
Hrana mora adrzavati malo bjelancevina i soli, no zato sto vise
groZdanog secera.
TeSke srcane grceve pri angini pektoris opcenito sprecavamo s vrlo jakim
lijekovima, prvenstveno nitroglicerinom. Protiv srcanog grea imamo oa
ra polaganju taro, vrlo jedno tavno sredstvo koje nema nikakvih nus-
pojava i ne ostavlja nikakve posljedice, a preporucamo ga takoder proliv
a tmaticnih napada. Radi se 0 vrlo staro.m, narodnom lijeku koji je sto-
tinama godina bio djelotvoran, a sada je u mnogim krajevima "cC pot-
puno zabora Ijen.
Uzmemo stari Yin k.i domaci ocal grijemo ga dok ne zakipi i odmah
maknemo s valre (peei). U taj kipuCi ocat namoCimo zavoje i njima ovi-
jemo obje ruke; zavoji moraju biti toliko vruCi koliko mozemo izdrZati.
122
Ti oblozi u koj ima ima yin. ke ki eline, uzrokuju nabujalo t krvi (tzv.
hiper miju) u rukama i odvode krv od srca rasterecujuCi ga, ugodno
utjccu na zile i zi ce i ukl anjaju srcani grc. To taro, vrlo jedno tavno i
provjcr no lijecenje, mozemo poduprijeti vruCim oblozima; V to su ugri-
jane reCice napunjene lanenim sjemenom, trinama ib maticnjakom
(Meli sa). koje polozimo na predio srea. Sreane grceve pJi angini pektoris
i sli cne greeve uzrokuje po pravilu zivac si mpali kus. Ce to li grcevi pocnu
u ziciei i pod prsne kosti , sire se prema vratu i tisnu gao Onome tko
pri takvim napadima postupi prema navedeni m uputama, grcevi 6e cu-
de no brzo popustiti .
BOLESNI - BEZ BOLESTI
Vozacu se automobil a moZe dogoditi da u toku voznje zacuje neki sum
koji za neko vr ijeme nestane. pa se najednom opet pojavi. Kad zbog
opreza odveze auto u garai u, moZe se dogoditi da mehani car pJi pokus-
noj voinji ne6e ni sta cuti niti 6e moci ustanoviti kvar na vozilu. Za neko-
liko tjedana. auto Ce zbog ozbiljnog kvara zastati na cesti jer nisu mogli
smetnju prije ustanoviti oi popraviti.
Katkad se jos teZe dadu ustanoviti smetnj e u covjeejem tijelu, osobito
onda kad se ne radi 0 organskom oboljenju. MoZe se dogoditi da lijee-
nik-specijalist i onaj koji lij eCi prirodnim lijekovima ne mogu otkriti ni
svim raspolozivim sredstvima bilo kakve funkei onalne smetnj e. Tzv.
lij ecnicko eulo, kao posebna odlika lijeeruekog zvanja, moze zakazati
pri takvim bolesnicima koji 5e osjecaj u vrlo bolesni , i objektivno se ne
moZe ni sta ustanoviti. Treba imati dugogodi Ynje iskustvo, da bismo
shvat ili takve bolesnike i da ih ne bismo smatrali hipohondrima i neuras-
tenieima. Obicno se u takvim slueajevima radi 0 zenama koje jednostavno
proglasimo histeri enima i tako ih jos dublje gurnemo u bolest.
N davno sam promatrao neku mladu djevojku koja se vratila iz Italije
u Engadin. Njene vel ike, sjajne i bolne oei jasno u pokazivale pojaean
rad stitnjace. Djevojka mi je rekla da se osjecala tesko bolesnom i sla-
bom, a kucni lijecnik nije, usprkos temeljitog pregleda, mogao nista usta-
noviti . Ova je bolesnica bez bolesti spavala na morn neprekidno 24 sata,
a spavala bi i dalje da je nisu probudili. Ta povecana sklonost spavanju
je tipicna za djelovanje morskog zraka koji sadrZi jod, i koji uvijek kad
je oboljela stitna i lij ezda, uzrokuje odredene smetnje. Bolesnici su iii
zivahni i pretjerano razdrazljivi, iii osje6aju potrebu za pretjeranim spa-
vanjem. Bolesniku mnogo pomaze ako pozna simptome bolesno promije-
njene funkcije ~ t j t n e zlijezde, jer mu to omogucava da poduzme nuine
mjere.
Prije nckoliko godina poslao sam neku bolesnicu s jednakim simpto-
mima k lijeeniku opee prakse da joj izmjeJi bazalni metabolizam (osnovnu
izmjenu tvari). Buduci da po njegovu misljenju stitnjaci nije nista nedo-
!>tajalo, uslisao je bolesnieinu zelju tck na njeno ustrajno nagovaranje.
123
Pojacani rad
stitne iljezde
(hyperthyreosis)
Vegetativna
distonija
Uzroci
i tijetenje
a i/ocn.ldcnjc je ll stunovio l aatno povi, ' 11 hll/.alni meta
boli nlm. IslOd bno ima.lll ti i ti boksnid smanjcnll knlicinu kulcija u
kryi \Xl ," moraju brinutl hranu koj adrti obi lj' ka1cija.
I u ovum j' ' Ill "aju dobar prcptuat kakija U rtical in. iIi kakav pr pa-
rat od mor ' kih biljkt. koji sadrii joel. npr. homeopatski lijck Kelp D. ,
pripr.l I.lcn od p 'pel a mor kc trave. R:lduje kad tuk c 'metnje nf' tanu
tijlo dobije ono st) mu nedostaje.
M !log' l i cane boleSli nllSlnju zoog horll1on ' kih iIi psihickih poremecaja.
Lijecnik nazi a takvu bok t jedOC)SlaVl10 vegctati na di tonija. Pod tim
, . imellvm kriju s i por me ":ljl vegetulivnog (autollomnog) t i canog
su tft a iIi cuk organske b I ,ti . V getativna j' distollija. dakle, mnogo
straml, kompleksna sli b b )Iesti u koju ' ubrajaju: pAzmi zila, napadi
tnojenju, gr vi ZlI nog mjehura, sp:l sticni b lovi Z luca, crijevne smetnje,
ncorgan ki Ul T kovane srcune smetnje i, na koncu, i:lrazit.a organ ka
ncurOZ<l .
Ot kad.i llslanovljc:n laj novi, kupni pojnm, imt! mall b J -nika b l
bole ' Ii . . lijecnik za skup ralli ilih bo\csnih imptoma ne nude uzrok.
kaie d.a " radi 0 egelali noj distoniji . tim je pomogao scbi, II. onda i
bole. niku. Neu odnn bolest bez imen ... ipak .i' dobila neko ime, pa jc
In zern i n 'k ko lije iti, :1 bolesnik j zado" Ijun jer ga iSt! n smatraju
imulant m. Iz r-J1U j' psihot rapija i i todobn uzimanjc lije 0 a za
i iv " ka euroforcc i Gini<avcna, II kombinaciji sa anti -pazmoliticima,
m du kojima je p(.wnati pr parat Peladol r.
VIDlJIVA I NEVIDlJIVA
nogi Ijudi, os bilO len , tu" 'c n 1 lupanjc srca, nc: znaj u' i pravi uzrok .
' pinjuci sc st p'l1icama ' V'it 0 0 jcCa bric lupanje sn:a. no kad on
lupa brzc be7 obzir3 na Ijete, ne napore iii p ihi ka uzbudenja, treba
p gJ'dati t je 'n slltnjacom.
Pri boljenju titn t lij zde ju\' IJaju sc ra/.lil:iti mad. Osim ubrzanog
pul " b'll nll< znalno omrSavi . Ja Ija sc n 'ko unulmsnj drhLHnje. 0 o-
bit u predjelu prsno kosa. B mini metabolizam St: povisi, a oei dobiju
po cban jaj. U tak im lucaj ima lij nik u ' tanovi prema unutra po-
v 'anu ' titnj Ucli. gUl'i u.
IU . hiperfunkcij m iIi hiporunkcij m slitnj<lec 'u u Svicar koj,
bito u .llp' kim pr dj lima Illno ['eke. n>go to obicno mi limo.
MOOg! " l,Iudi priu 'na slrnplome i metnjc t b)I', ti i tje. c se tim da
"u uvi k nervozni i rna] uznemirenl.
Pn po lanku gu6e ima Vil}..nU ulogu n d tatak jodu. Medutim, da bi
Ii; n' gu. bit u pj n , ncoph dru 'u .io i drugi min rali i rij tkl
I menti. Pnkusi ' U pokillali da J kalciJ lij "oj gu ' od i to tolike
"aln ti kao i jod. La tiJ njc iIi za , pr a anj gu: preporu Iji a je
hr na bog' la kal ilem. Obllje kalciJ ima u salatl od kupu ,ll nom
1 ... 4
kl s 10m kupu ' u, k lerabi, 0 obilO u njenom Ii cu. u mrkvi i kupinama
(mogu se uZivati kao salata i kao ok). Prehranu more dopuniti i dobar
preparat kal ija npr. Urticalcin.
Moramo biti vrlo oprezni sa pojevima joda. U vrlo osjetljivih Ijudi.
s jakom hiperfunkcijom more vet kuhinjska jodirana 01 koju
upotr blJavaju kao zacin i kupuju u trgovini prouzroCiti smetnje i lupa-
nj 'rca. Tko reagira vet i na takve tragove joda, mora se odreCi i oli.
Lijeeenje kaleijevim preparatima neee nikada uzrokovati smetnje, kao
ni male koliCine joda ako ga uzimamo vezanog s biljnim organskim spo-
jevima. Obicni dragu ae i njegove ostale vrste sadrie jod u homeopat-
skim kolicinama koje se dobro pod nose. Izvrsno djeluju takoder morske
biljke u homeopatskim dozama, npr. Kelp 0
6
> i OJ' Biljna sol Her-
bamare adrfi 0 im svjeze pripravljenih vrsta dragusaca, joY i sve rijetke
elemente iz morskih trava. Sol Herbamare je zbog toga izvrsno zastitno
(profilakticno) sredstvo. Ako se ne radi 0 hiperfunkeiji stitnjace, onda
pri vee po tojecoj gusi izvrsno pomafu tablete Kelp koje sadrie sastojke
morskih biljki. Kelp tablete lijeee uspjesno i bez nezeljenih posljedica.
nije sarno nagrdivanje Ijepote, nije amo tjelesna smetnja vee zahva-
Ca i p ihicke funkcije, osobito pamcenje, a istodobno stetno utjeee na
zivce. Zbog toga lijecenje guVe ne smijemo zanemariti vee mu moramo
pos etiti vu svoju painju. testo bismo mogli izbjeci operaciju. kad
bismo pra ovremeno poceh s prirodnim lijecenjem i time otklonili funk-
cionalne metnje i gusu na prirodan naCin. Operacijom taj delikatni
problem nije uvijek rij esen, te se moramo i dalje boriti protiv tjelesne
. Iabo ti .
GU5A I JODIRANA SOL
Vee je Dr Eggenberger iz Herisaua dosao na pomisao 0 upotrebi jodirane
oli, pa tr ba djelomiee prip' ati njegovoj pobudi 5tO su u Svicarskoj po-
Celi upotrebljavati jodiranu sol. Kad se ustanovilo da je odredenim vrsta-
rna guSt: uzrok nedostatak joda., poeeli u i u drugim drzavama kuhinj-
koj oli dodavati jod. Toj su oli dati cisto neduzno ime punovrijedna
1 i time poCinili neshvatljivu prijevaru. Kad se govori 0 punovrijednoj
oli. rni lit (:effiO da se radi 0 Cisto prirodnoj soli no ako spomenemo
jodiranu sol, vaka re zabuna biti nemoguca. U Ijudi s hipofunkcijom
titnjaee i mik edernom jodjrana je 01, bez . umnje koristan lijek i mogu
je bez brige uzimati. Sasvim drugac:ije djeluje jodirana sol oa one koji
pokazuju znako e biperfunkcije titnjaee prema naznacenoj Basedowljevoj
bolesti. I ku t 0 j pokaza\o da jodirana . 01 u tih ijudj, vee u rnalim
koliCinama, llzrokuj jako lupanje srca, koje se oCituje kao unutrasnje
drhtanje iii lreperenje rca. Kome se to dogodi, uvjeren je da boluje od
rca I to ide pecijali ti za ree da bi ustanovio zasto i odakle te srnetnje.
a aki naCin j takav covjek Zrtva naoko neduzne jodirane kuhinjske
oli koja nij i nik:lko ne more biti prirodni proizvod. Iz toga mozemo
nauciti da oij v sto je progla enD za bezopasno, ui tinu bez opasnosti
La vakoga. Stoga nije hvatljivo za to se takva sol prodaje za opCu
125
upotrchu, Jodlrana sol kori . ll S:lITIO omma kOjl pal od
-;lItn,FICt'. dol. .i' VHlko tkt1 bolu.lt.' t d njenc hiperfunkciJI: na jo<! pr -
(', i til , Vee I nClnalni trag vi u punovrij 'dno' olJ(C uzrokuJu U
lakvlh bolcsnika lupanj sr a i ubr/ani puh. S"akako ,It! nc porn' ci-
njcnica da jod nc phodan za pravilan razvoJ I organi/ma .
ncdostatak joda utre na razvoj gusa 0 li . a' , hrana. daklc. m ra
sadr23vali do oljno joda, i to u obl iku koji omogu ' .. va laku a ' imilaciJu
I koji nc skodl. To Cc se dogoditi nda kad umje 10 on /.Vrijedene hrane
m dcrnog vrernena budcmo opet uzivali puno rijednu. prirodnu hranu.
ko od traniujemo sastojkc prirodne hrane, npr, jabu ne ko tice. Iju ke
i mekinjc koje n' jedu. brIO na ,tupi nedo tatak minerala, a meou njima
i ,ioda, sto uzrok uje gu. a ost. Umje to jodirane 'oli, bijelog
bijelog sera. konzervirane hrane i svih jela uvrcmcne civilizacije, bilo
bi bolje je ti korisnu prirodnu hranu.
odenju jodirane oli pridonijelo jc to sto stano nici mor kih obala
nemaju gu'c: to su pripi ivali upotrebi mol' 'ke :oli koja sadrii jod, Na
ialost, tu pravi lnu spoznaju kri 0 u kori tili. Umjetni proizvod nema
ni izdaleka jednako djelovanje kao prirodni proizvod. Morska sol je za
organizam izvrstan izvor joda, i u krajevima gdje ima gu avost i prepo-
ruca se isklj uCivo prava morska sol. Usprko tome sto morska sol sadrZi
jod, on je u njoj prisutan u takvim spojevima da ne prijete stetne poslje-
dice kao od jodirane oli. Dodamo Ii mor koj oli jo' i bilj ne zacine, do-
bivamo ukusnu, korisnu i zdravu biljnu 01 poznatu pod imenom Troco-
mare i Herbamare. Jos bolje od morske soli je uiivanjc morskih bilj ki,
o obito morske trave iz Pacifickog oceana.
Drugi koristan put je razumno gnojenje zemlje, sto moze pridonijeti
zeljenom uspjehu. Zcmlju gnoj imo gnojivima koja sadrie jod. ko' tani m
br' "nom i drugima, Biljke vee sadrie jod koj i tako prerade da ga nase
tijclo moZe bez stete iii posljedica asimiJirati. Zbog toga j ne kodi orga-
ni zmu onaj jod koji se nalazi u morskim biljkamu. Prirodni , bioloski
spojevi j oda su bolji od pr parata skolske medicine, Tko poslije uzivanj a
jodirane soli dobije lupanje srca, srca ne smetnje, unutrasnje treperenje
i drhtanje, mord ubuduce izbjcgavati jodiranu 01. Ona pod odredenim
uvjetima moie biti kor i na, ali nije uvijek neskodljiva. Jod pripada lije-
kovima za koje opCenito ne vrijede propisi. Tako i alkohol ne mozemo
proglasiti za ne kodljivo piCe za to sto ga pije toliko i toliko Ijudi, niti
mozemo osporavali da nikotin stetno djeluje. premda gotovo svi Ijudi
puYe. U mnogih se stetno dj elovanje alkohola iii nikotina ne ocituje, no
zato osjetljivim Ijudima moZe osjetJjivo skoditi . Uvijek se moramo oba-
zirati na prirodne zakone, jer priroda odlucuje 0 osjetljivosti iii neo jet-
Ijivosti organizma. Niposto se ne smijemo, uzivajuci stetne tvari, tjesiti
cinjenicom da tome nije skodilo, onome nije skodilo, pa onda ne moze
ni meni skoditi. Tkogod je imalo osjetljiv, treba da se ravna po vlastitom
sudu i izbjegava ono sto mu kodi. Istina, moZda je vrlo oduprijeti
se nekoj strasti , no nije Ii bolje o' tati zdrav i jak, nego zbog neke rdave
navike pa ti u dugu i mmuenu bole t koju bismo sa iole pameti mogli
izbje<:i.
126
JOD
Jod J pr vrtlJlva (\' r koja Je oc mnoglm i trall aCima zad' la gl' '0 IJc
lJ V . 1ITI Je koli inama jod La covj ka jak OUO\ . a po ve bcz Jod opet
n iJ J ll . lod ubraJamo medu one clemente kojl u priJ ko 0-
tr boi . am u neznatnim koliCinama. pa suo dakl . tako airu kao 1 gumb
kojim pokreeemo ili zausta IJamo kompilci rani troj. Covjeej Ijdo
drzi I 20 g joda. P 10 iea d loga j u ml lCjU. I 10 u kotL a cCi di u
zlij 7dama 5 unulraSnJjm lucenjem. 0 obito u tltnjaci . U tltnj ' Ci Jod
. paja aminoki elinom u tirok ' in.
Izvan redno Je zanimljlva injemca da Je kol i ina J da u krvl u ih
Ijudi na ijelu Jednaka, bez ob:ma na to da Ii i i e u planinama, na moru.
na dalekom jeveru. iii na polovima.
Jed se nalazi u kamenju koje ga vojim r padanjem I bada. kl - ga
ra tapa. voda odno i u rijcke a rijeke u mora. Stoga Irna u moru Joda u
izobilju. kao i vih ostalib u vodi topi lh minerala koje njeke dono u
more. Za razhku ed ostalih soli koje ostaju u moro, jed opet i hlapi pa
se kl ' om. ro om. oblaci ma i sl1ijcgom opel vraea l1a zemlju. tako da more
vraea zemlji godi'nje na slOl inc tona Joda. lJ gorskml udolin ma testa
postoji nestasica joda jer ga voda prebrzo i pere iz zemlje.
Zbog nedostatka joda moze covjek ogJupaviti. Stitnjaea izlu 'uje premaJo
hormona i u se lueajevima razvij miksedem. uz tjelesnu i du evnu
tromo t. Bole nik izgubi veselje za bilo kakav rad. ni ta ga ne zanima.
a najmanje neki rad, no zato ima necuveno dobar tex. Ukupna izmjena
tvari se smanjuje, rad srca u pori, a krvni se tlale obieno vrlo nizl. Ako
je spolni nagon smanjen iii e po ve ugasio, izgubi bolesnik i svu trast.
Cesto se u takvih bolesnika prirodnom prehranom i preparatom mor ke
trave Kelpasanom koji sadrzi jod, postizu iznenaduj uCi uspjesi.
Gusavost je posredno povezana izmjcnom joda. lJ svojoj sam praksi
utvrdio zanimljivu Cinjenicu da se gu avost sa hipofunkcijom titnjace
moZe izvrsno Jjjeeiti kalijevim jodidom; Basedowljevu bole t s hiper-
funkcijom stilnjaee treba Iijeciti jodom uz dedatak preparata kalcija.
Pri tome treba davati jod u malim, homeopatskim kolicinama. Ako
izaberemo za Jijecenje pr parat s jodom od morskih biljki, npr. pepeo
morske trave, najbolje je poceti s Kelpasanom D . a za nekoliko mjeseci
prijeei na Kelpasan Dl i tako dalje, pa tek poslije dobre dvije godine
prijeei na nedozirane tablete Kelpasana. To sluZi kao dokaz da moiemo
bolesnika smatrati izlijeeenim. Uz hranu koja sadrZi dovoljno kalcija
treba da bolesnik uzima jos UrticaJcin koji pospjesuje asimilaciju kalcija
iz hrane.
127

joda
Posljedice
nestasice
joda
Gusavost
p, komj rno
debljanj
( klono t
d bljanju)
Po redno J dom PO\ zano Ie I deblJ nJe Takndcr I u 0 povCl.lnl
rud - lIl ja , polnih zill zda 10 predcbcl)m jeku dUJcmo Jod u
hil)n m obliku. npr. tablctc Kclpa:xtna. nJcgo\ia ' tJtnJJea P l.J akt ivnlJ
i luCi VI honnona Z og toga ' PO\I " CJelokupna IImJena tvan. polne
i hi zde djeluJu holjl! 1 ak tivnlJ u. a zhog poye ' ane tjclc 'ne aktl n stl
ma no ' a poemj r omalo ne 'lajali, 10d jC mnogo .. azmjd t ar ne o.
m Zeta. mi limo. Taj taJan t cni element d]duje vee u ma li m trago 1ma
na poluge u na
w
m tlJ Iu, prema pom to] izrcl.:i : .\!t ali UJToci, \elikl
PJ SHC as domaci dragu"acadrzi joda pa nam moze koristiti, lako
l1jego 0 dj lo\,anje ne moZe u 'porcditl s ucmkom morsklh biljki.
LlJEtENJE POSLIJE OPERACIJE
Operacijom guS<! nc po life > uvijek potpun u p]eh. ko idim ulJecati
na neugodne po Ijedlcc, nulno ]e dodatno lijeecnje. Poslije operacije ba
w
zedova treba sc a vim odreei IiJekova ko]i joda. D OL Ijena u
jda u Kojima ima mal o tragova joda jer oni garantiraju konacno ozdrav-
ljenje od takve vrste gusavo li . a prvom "u rnjestu opet Herbamarc I
Trocomare, koji adrze morsku sol i mor ke biljke. Potom predemo na
biljna jela koja sadrie jod i mekinje. Dokle god je mogucc, neka bude nC:!
stol u salata od obienog dragu ca koji addi jod. ' pri bazedovu ne wkodi .
U ' pjesni su takoder hom opatski i biljni Ii.lekovi . Oblozi od kupusova
li "6a naizmjence S oblozima od ilovaec, koje , mo pripremili u uvarku od
hra tove kore, izvr no Jijeee gu' avost. Ako kupuso 0 1i 6e djeluje pre-
jako, neka oblozi 0 tanu na vra lu tako dugo dok bole nik moze izdrz<. ti .
Vremenom se drianje obloga moze produiitl. Za unutrasnju upotrebu
pokazala se djelolvornom morska lrava koju dajemo iSlodobno Urli-
calcinom.
MENSTRUALNE SMETNJE
1 prt'jaka i preslaba menstruacija uzrokuju zenama svakojake teskoce.
Prejaka znaei nepotrcban gubitak krvi , koji moze dove li do lazne ane-
mije (s.labokrvno ti l. Vazoo je da zene s prejakom men truacijom neko-
liko dana prije men truacije izbjegavaju teii fizicki Tad. To vrijedi 0 0-
bito za zene na selu koje moraju teSko raditi . a danas tesko mogu naci
pomot u radu koji e mora, hOCes-neces, ob.witi .
U takvim je slucajevima djclotvoran prirodni hjek Tonnentavena,
kombinacija steie (Potentilla tonnentilla) i soka od zelenih cvjetova zobi
(Avena sativa). Lijek ujedno jaea iivce.
Slaba menstruacija moze jako utjecati na psihicku ravnoteiu zene.
Kao izvrslan lijek pokazala se morska tTava (haluga, alga) eiji je glavni
djelotvorni cinilac kal ijev jodid. Dovoljno je uzeti tri puta na dan po
dvije tablete Kelpasana, i menstruacija se normali zira. Zene koje vee
duie vremena i pocesCe imaju slabu menstruaciju, moraju iSlodobno
uzimati jos Hyperisan. Jijek za optok krvi . Za odstranjenje tegoba mozemo
128
d' II i 0\ a an Dr ojl p d:Ol.lCe rad j jnika I r gulira ntarn m n truai,c.
Tu vainu lunkciJu jamk.a pod, ti ' u i . Jcdc " kup e kojim.a treba d -
dati timij na ill BuduC! da Je ttm porcmceajima testo p odena
i p Ihicka ravn l fa, };ene Oe rado po lu "at! ove sa j I.e I naCt vrcrnena
i truda da se U PJ no lzlij e.
Zene koje pat od Ba do Ijcve b smiju uzimalJ rnorsku Ir' vu
sarno U homeopat kim (minimalnim) koli inama.
KLiMAKTERIJ I NAVALA KRVI U GLAVU
U klimakteriju imaju vi e-rnanje ve ce tc na ale kr i u glavu. 'Te
na ale mogu biti tako teSke da znatno utjecu na .livce i ra poloien]c.
Olak'anje je. dakle, vrlo pozcljno i k ri no. klimakteriju lrcba, a-
kako, tijelo viSe stcdjeti. Vrlo dobro djeluje to viSe kretanja na vjezcm
zraku. Odredcni izleti ' dubokim di anjem znatno olak'avaju taho stanje.
Fizikalno lijel5enje takoder konst!. Svaki dan treba se dobro izribau
cetkom, dva puta tjedno ciniti jedeeu kupku uvarkom od trina. ili Irka
(Alchemilla vulgaris). Protiv te kib depresija pnmjenjuju se Kuhnove
kupke. Kako je vee spomenuto. treba izbjegavati ljelesne napore i opte-
reeenja u poslu. Od piea moramo bri ati emu kavu i alkohol. Odredene
mjere oprcza utjecu na opee zdravlje i na spavanje. Lijeeenje pospje uju
jos i ovi lijekovi: kadulja (Salvia officinal is). Ovasan D J ' Ignatia i Scpia
D
6
te Aconitum D, o' Pod utjecajem tih Jijekova, po pravilu, tegobc
nestaju. Kad san postane spokojniji i rnimiji , popravi se takoder tanje
zivaca i raspoloieoja; osobito se zene ve ele naravi brw oslobode poti -
tenosti i opet poprime svoju dusevnu ravnotezu.
Radujemo se sto mozemo uklooiti takve neugodne pojave tako jed-
nostavnim sredstvima. eim se upoznamo s Duinim lijekovirna i po tup-
cirna, ne odgadajmo lijeeenje i drzimo se spomenutih savjeta. Ne sarno
da cemo se rijesiti tegoba vee Ce i naSe tijelo ojaeati.
BUBREZI
Kad bismo htjeli oaSe tijelo usporediti sa suvremenom kemijskom tvor-
nicom, mogli bismo klimatske uredaje, koji istodobno odvajaju skodljive
plinove. usporediti s plucima. Ako ti uredaji za odvod otrovnih plinova
u nekoj tvornici ne rade, radnici ee sc ugusi ti . Do takve tragedije dode
ako otkafu pluta. Isto tako treba odvoditi i krute otrovne otpatke da ne
bi ostetili zdravlje radnika. Tu zadacu vrSe u tijelu djelomice jetra, a dje-
lomice bubrezi. Ako bubrezi ne rade dva dana, dode do otrovanja krvi
zbog otrovnih tvari metabolizma, koje su bubrezi morali izluciti , te do
opasne uremije iii otrovanja mokracom. Nastanak uremije moiemo pri-
mijetiti po poveeanoj prostati. Ako prostata sasvir;n stisne mokracnu
cijev tako da mokraea ne moZe otjecati, moramo to zlo otkloniti unutar
24 sata, najbolje s vrucim biljnim parenjem, iU kateterom sto je manje
ugodno. Ako ne postupimo pravodobno, dolazi do otrovanja mokraeorn
129
Zanimljiva
grada
bubrega
Stetni
utjecaji
I pOJa\' . III J za tI" L po ubn ur mlJe
'Irna u hubrc u ako nQ:pc
pom.uu. d bn Ire
a.]bore, d rom, to
(Rubia tincIOmm).
BubrclJ SlJ po v J(1J J din tvcnoJ gradl cude an rgan Kon<;LmkciJ . I
u problellu njesenl na tako izvanrcdan na\..tn ckt tan anatoml nJ u bu-
hregc uzalud nazvah VISCW Imum IJ najcleganln JI organ
Bubr g JC rnoean filtcr. La IJcn ad oko mlliJun zvona lib . ICu. nib ti l-
tera nal1k na t a ' ieu, lzv. gJomerula ill MaJpigl]Cvth tJeI "aca. kOJI tvor
kobas te spletove artenJskih kapilara . rteriJ ko ldupk okru7tJJe
epitcloa (;a ica kOJa n' lavl]a u bubrcZnc cje ClCC. n . kupljaj u u
odvodn jevCice, iz kojih tete mokral:a u mljeh (Pel i renal!). a odavde
mokracovodom (ureter) u mokra'U! mJehur (Ye lea urinali ' ). I.l artcnj-
og glomerula filtrira mokraea koja prelazi u ca.. .. icc ( r nal
a iz nJih u mljeh i daljc. 'ovjek dncvno illuCi mo 4" II daklc
oko I, 2 litre. Sav o'ltali filtrat. oko 60 lltara., usisu bubrefne CjcvClce
i vratc ga u krv.
Bubreg J pami organ, nalik: na grah. 000 bubrega lere na traznJoJ
tijeni trbu De upljine S objc stranc hrptemce. u dvanae tog para
re bara. Uvitl su u vczivno tkivo (bubreinu opnu), puno loj a. U bubreinc
otvore ulaze velike a rterije i zivci , a izlaze elike vene i mokraeovod.
o im rea i ni jedan drugi organ nijc toliko pogodcn zbog modcT-
nog nacina Zlvota I po ljedica civilizacij koliko upravo bubrczi . Iz la-
. titih isku 'lava znam da iDdustrijski, bijcli . eCcf izrazito tetno djeluje
na bubrege. Cesto sam pri bubreinim bolestima u tanovio da . u bolovi
nestali ako je bole nik po ve izo tavio eCer i7 jclovni ka. Cim jc opet
uiivati seeer, ubr7.0 u se bolovi opet pojavili. To vrijedi sarno La
industrijski eeer; prirodni , eCer u rozinama (c cbama), smokvama, ba-
nanama i drugom vOCu, ne uzrokuje nikakvib smelnji. Yri: je odavno
poznato da kuhinjska sol skodi bubrezima; zbog toga ne valja jesti pre-
slana jela, a bolesnici moraju smanjiti sol na najmanju mJeru, katkad i
posve izostaviti. BuduCi da su bakterijski otrovi za bubrege vrlo kod-
Ijivi, nije cudo da u bolesnicima od 0 pica, arlaha, difterije i angi ne
bubrezi zoatno Zbog toga moramo pri zaraznim bolcstima
bubrege posebno cuvati, da ne bi do 10 do trajnih osteeenja. Izvr no je
sredstvo za bubrege Nephro olid koji sadrZi ekstrakt iz vjeze zlatnice
(relebi-grane; Solidago virga-aurea). Zato ne bi mio Dijedan dom bili
bez kapljica za bubrege.
Poznato je da su za bubrege vrlo opasni kovinski otrovi, osobito olovo.
Zato soboslikari, slovolivci i slagari u tL karama, koji se ne pridriavaju
prijeko potrebnih mjcra opreza, tako Cesto boluju od bubrega.
130
uma je JO jedna mjcra opreza: bubrege treba Cuvati od hladnoee.
Za dike vrucine moramo hladna piCa piti polako i u gullj jiroa. da De
bi mo naskodili bubrezlma. Po lije kupan'a u mrzloj vodi ako mokn
poenemo drhtati, moramo odmah u postaviti ravnotcfu toplom
kupkom, t uSem. blozima i drugim. Inaee se more dogoditi da 0 d tno
o"t tim bubrege.
BuduCi da bubrefue bolcsb nisu uvijek popra6ene bolovima, moramo biti
po cbno oprezni. Ako neko vrijeme ne mokrimo dovoljnu koIiCinu mo-
krate. moramo je dati na pregled. lednako moramo postupiti ako opazi-
mo da je mokraCa previe tarona iii pak gotovo bezbojna. lednako tako
ne smijemo ravnoduSno prijeCi. prcko jakog taloga, bjelkastib maglica,
krpica, iii Cak. nesto krvi u mokraci. Ako se na dou posude skupe sitni
kristalici, mozemo zakljuCiti da postoji sklono t za tvaranje bubretnog
pijeska, ili bubreznih kamenaca. Ne smijemo dopustiti da do toga dode,
i moraroo odroah poduzeti nuine mjere jos prije nego se pojave bolovi
i greevi .
Ako pregledamo sediment (ta\og) mokraee mikroskopom, iznenadit
ee nas izvanredno zanimljive kristaliene formacije koje priroda tvori eak
i u mokraCi. Vidjet Cemo sve moguee vrste prizmaticnih kristala i snopica
iglicastih kristaJa; tako se kristaliziraju soli mokraene, sumporne i ben-
zolske kiseline. Aroinokiselina leucin stvara zanimljive ighcaste kristale
nalik gustim snijeznim pahuljicama.
Takva promatranja pretvore talog urina u zanimljiv studijski predmet.
Strucnjak, uistinu, moZe iz taloga mokraee mikroskopom procitati.
Po talogu se mokra6e vidi da Ii se bolesnik drZao propisane dijete. Ima
Ii u talogu mnogo kristala sumporne kiseline, znarno da je bolesnik,
usprkos zabrani, jeo hranu koja sadrZi sumpor: jaja, grab, lecu
ili povrtnice (rotkve). Ako u talogu mokraee ima mnogo kristala oksalne
kiseline, jasno je da se bolesnik nije odrekao spinata, rabarbare, salate
ni kupusa. Kristali kreatina otkrivaju da je bolesnik, usprkos zabrani ,
jeo meso.
Tako mozemo po talogu mokra6e ustanoviti najrazlicitije smetnje u
izmjeni tvari, organske boJesti i sJabljenje funkcija. Ne6e biti nikakav
luksus ako jednom damo temeljito pregledati mokracu. Pretra-
gom mokraee mOZemo testo ustanoviti Se6eTOu bole t u onih bolesnika
koji su se godinama tuZili na umor i zed, a nitko nije pomislio da bi
mogli imati diabetes.
Pri zabtjevima koje pred nas postavlja danasnji zivot, brzina i preza-
poslenost, moramo jos viSe biti svjesni da svoje tijelo valja kontrolirati
barem tako dobro kao automobil. Svi marno da je mnogo jeftinije ako
najmanji kvar na autu odmah ukJonimo kako bismo izbjegli opCu repara-
turu. Nae tijelo takoder cijeni pravovremenu kontrolu. Osobito su zah-
valni za to bubrezi koji su vrlo optereeen organ, pa zato zahtijevaju pravo-
vremenu zatitu i njegu; tako Cemo sebi pristedjeti mnoge neugodnosti
i patnie.
131
Izvrsne
mogucnosti
za preglede
bubrega
BUBREtNA KOLIKA
Mnogi bolesnici imaju bubrefue kall1ence, a da to i ne znaju. To se do-
gada i sa turnim kamencima. Pocnemo ih osjec.ati istom tada kada
skliznu iz bubrega u mokracovod, ili iz zucnog mjehura u zucovod, pa
se tamo uklijeste i ne mogu ni naprijed, ni natrag.
Kad se kamen uklijesti u mokracovodu, mogu bolovi biti tako stra ni
da bolesnik padne u deJirij . Dogodi se da se ne moZe viSe svladavati ,
da kriCi i udara oko sebe te tako izazove medu prisutnima veliko uzruja-
vanje. Bol moZe potrajati satima i ako odmah ue poduzmemo nuine mje-
re, moze doci do opasnih komplikacija. Bolesnik mora odmah u tOplt1
kupkll. Laganom, opreznom masazom treba kamen sprovesti iz mokra-
covoda u mokracni mjehur. t im bolesnik llde u toplu vodu odmab se
osjeea bolje. Nastupe Ii srcane teskoCe, iii ako ima Basedowljevu bolest,
treba mu pomoCi hl adnim oblozima. Korisno je upotrijebiti sreanu
cijev t.j . ueku cij ev od gume iii plastike, koju slozimo u obliku petlje,
stavimo u predio srca, i pustimo da kroz nju teee hladna voda; tako se
srce Iijepo hladi. Ako treba, stavljamo hladne obloge jos oko ruku i na
celo. t im oblozi postanu topli, zamijenimo ih hl adnima. Tako Ce boles-
nik izdriati u vrucoj kllpki pola sat<l, a da ne padne u nesvijest.
Kao Iijek iznutra odmah mu damo Magnesium phosphoricum D 6 i
Atropinum sulphuricum D,. Ako bolesnik ne podnese Iijekove te ih
povrati, dajemo ih s pom06u klistira.
Aka bolesnik, usprkos svim mjerama koje smo poduzeli padne u ne-
svijest, prisutni se ne smiju upl asiti, jer 6e nesvjestica uskoro proci i bez
stet nih posljedica. Ako uspijemo sprijeCiti prodor kamena (perforaciju),
onda smo tom blagom nesvjesticom svoj uspjeh uisLinu jeftino platili.
Kupka mora trajati pola sata uz istodobno masiranje i mij enjanje
hladnih obloga. Poslije kupke stavljamo tople obloge i osobito klistire
od biljnih uvaraka, koje treba davati brzo jedan za drugim. Pojavi Ii se
umjesto mokraee krv, znaci da se kamen ukJijestio i ranio mokracovod.
Da bismo potakli rad bubrega, dajemo Solidago s klistirom, jer bolesnik
pri jakim napadima kolike sve povraca. Oblozi i klistiri traju pola sata,
3 zatim slijedi opet lopla kupka i masaza. Say postupak se ponavlja i
mijenja svakih pola sata; ako se kamen pocne pomicati, bolovi se pomicu
prema dolje i naprijed, a kad kamen padne u mjehur, bolovi prestanu.
Katkad prode i nekoliko sati dok kamen dospije u mjehur. Kad se to
dogodi, dozvolimo bolesniku da se odmori. Ako bolesnika muCi velika
zoo moze, bez daljega, piti u gutljajima razrijeden Molkosan ; to Ce ubla-
ziti Ijute bolove, a tijelo ee nadoknaditi nuznu tekuCinu koju je izgubilo
zbog jakog znojenja u kadi ; tako 6e se moei izluciti jos preostali rastop-
Ijeni otrovi .
Bolesnik mora piti dosta caja od trpuca, koji ugodno djeluje na rasta-
panje. Kad se bolesnik odmori, treba nastaviti sa sjedeCim kupkama i
masaiom, jer kamen ne smije ostati u mjehuru da ne bi uzrokovao upalu
i krvarenje. S tom vrlo jednostavnom metodom mozemo sprijeCiti zacep-
Ijenje mokraeovoda i komplikacije zacepljenja ; istodobno s uspjehom
132
i7bjcgncmo operaciji , a to je velika prcdnost i ujedno nagrada za trud
j r , > bolcsnik poslijc izlucenja kamena i kure brzo oporavi , dok operaciju
prate ru ne ncugodnosti i pobolijevanja. Ako je kamen vrlo velik i ne
moierno ga odstruniti prigodnom fizikalnom metodom, ooda pomaie
same kirur ki noz. To je, medutim, rijcdak slucaj. Obicno kura uspije ako
se driimo upula. Prirodni lij ekovi mogu kamen polako rastopiti.
Pouzdan je Iijek Rubiasan. pripravljen od broCa (Rubia tinctorum). S
vremenom se rastope i veci kamenci ako istodobno pijemo jos i dovoljno
caja zlatnice (celebi-grane' Solidago virga aurea) .
LIJEfENJE RUBIASANOM
Mnogo puta je utvrdeno da brae (Rubia tinctorum) pomal.e protiv bu-
breznih kolika i da olapa bubrezne kamence. Bolesnik se prije svega mora
cuvati hladnoee i umoroosti. Za vrijeme kure i neko vrijeme poslije mora
se drfati propisane dijete; ne smije uZivati jela s bijelim niti od
bijela brali na. K uhinj ska je sol za pripremanje jela zabranjena, a isto tako
zacini . Mora se odreCi prokulice, spinata, spargi, rabarbare, osobito
svinjetine i kobasica. Buduci da nedostatak vitamina A podstiCe stva-
ranje bubreinib kamenaca i mokracnog pijeska, bolesnik mora redovno
uZivati sok iii salatu od mrkve. Ako nastane krvarenje, od bjelancevina
smijemo davati amo svjezi ir. Najbolja je hrana od prirodne rile, po-
vrea i salate.
Fizikalno je lijecenje takoder korisno. Svaku veCer stavljamo u predio
bubrega, na pola sata, vlaine vruee obloge od kamilice iii trina. Prepo-
rucaju i sjedeee kupke. Ako su kamenci uzrokovali krvarenje, mora
bolesnik uzimati hajducku travu (Achillea millefolium), Hamamelis
virginiana, Echinaforce i Tormentavenu.
DrieCi se strogo spomenutih uputa. izvrliimo jos i lijecenje Rubiasa-
nom. Kad uzimamo tablete Rubiasana, smljemo pili samo malo tekucine.
Posto smo potrosili kutijicu tableta. prekinemo lijecenje na tjedan dana.
U lorn tjednu pauze pijemo mnogo vode da sto terneljitije isperemo bu-
br ge, i tako prijeeimo ponovno stvaranje pijeska i kamenaca. Poslije
vodenog tjedna bolesnik na tavlja Iijeeenje kutijicom tab leta Rubiasa-
na, te pije vrlo malo caja za bubrege s Nephrosolidom. Zatim se opet
ponavlja })vodeni tjedan s mnogo tekuCine. Posto smo taj postupak
ponoviLi tri puta, kura Rubiasanom je zavrsena.
Premda se. po pravilu, vee poslije jedne kure kamenci rastope, moramo
svejedno kracenu kuru ponavljati svaka tri mjeseca, a dijeti posvetiti
punu paznju. Lijecenje Rubia anom pojacava caj od biljke Chanca Pietra
koja potjeee iz trop kih praSuma Perua.
MOKRACNI MJEHUR
To j suplji mi icni organ, iznutra oblozen sluznicom. Norrnalno sadrZi
3,4 1 mokrace. Buduci da u rnu staoice elasticne poput gume, mole e
vrlo r tcgnuti Zavi no od kolicine mokrace, mjehur se napne i izaziva
133
Upala
mjehura
(cystitis)
Dodatno
lijecenje
m krenje. Medulim., uaok m kr nju nije mo kupl n' mokraee u
mj huru \ "i drugl vanj 10 imoci. a pogotov hladnoea. Hladne noge
lh hodanje bOlm Dogama po kamenitom iii betonskom tlu. p krenu
refl hni grc mjehura i ilan prill ak u njemu, iako mjehur n j' pun. Pri
upaJi mj hura po lOJi takoder talan pritisak n mjehur koji sili na mo-
krenje. premda I cijedi amo nekoliko kapi mokraee to moZe biti
rio neueodno a "e to I bolno. MokracIlI je mjehur jedan od najo jetlji-
vijih organa ; u mnoglb ljudi reagira na 0 jeeajna i p ihieka uzbudenja.
Po pravllu, prehl ade ~ > U prvi u7..fok upali mjehura. Sto donese hladnoea,
neka uzme toptina. To taro. osnovno pravilo, vrijedi takoder za upalu
mjehura. Protiv upale mjehura koriste vruCi oblozi od bilja, biljne vreeice,
oblozi iJi vruee sjedeee kupke. oda za obloge mora biti toliko vruta da
je ruke pri ozimanj u krpa jo" mogu podnijeti. Sjedeee kupke moraju
imati 37-38C. da ne bi doslo do navale krvi u g1avu. Na to treba pa-
ziti osobito u Ijudi povi"enim krvnirn tl akom iii s osjetljivim srcem.
Statnu temperature vode odrZavamo dolijevanjem tople vode jer sje-
deea kupka mora lrajati pol a sata.
Obicno pri upali udjeluju takoder bakterije, osobito stafilokok i,
streptokoki. iii koli-bakterije. Rijetka je upala mjehura na tuberkuloznoj
bazi; bacil.i dodu u mjehur iz oboljelih bubrega. Kad se radi 0 upornim
kronicnim upalama mjehura, moramo osobito podrobno istraiiti uzroke
upaJe i zatirn pod uze ti brizlj ivo, savjesno i propisano lijeeenje.
Upala mjehura uzrokuje pri mokrenju bolno probadanje i peeenje.
Sto je upala jaca, to je jaCi i pritisak na mokrenje. Pri upaJi mjehura mo-
kraea sadrZi neSto bijelih (Ieukociti) i crvenih (eritrociti) krvnih tjelesaca.
mutna je, i s vremenom se na dnu po ude stvori sluzav talog.
Fizikalnu terapiju mozemo pojacati jos prirodnirn lijekovima. Najbolje
sredstvo protiv upale je jos uvijek Echinaforce, u dozama od 5 do to kap-
ljica na sat. Koristi i uj edno podstiee rad bubrega Nephrosolid, a neugodno
probadanje i pecenje pri mokrenju sprecava Cantharis 0 . Usneasao s
prirodnirn antibioticima uoistava bakterije. Dok traje upa\a mjehura.
bolesnik mora ostati u krevetu.
Ako se upala mjehura komplicira zbog suienja mokracnog mjehura,
poveeanja prostate iLi zbog bubreinih kamenaca, moramo lijecenje pri-
lagoditi potrebama. Popusti Ii misic zatvarac, uzimamo jos i kapljice za
mokracni mjebur. Te su se kapljice pokazale djelotvornima osobito pro-
tiv molaenja u krevet, 5tO se djeci cesto dogada Katkad dobro djeluje i
Galeopsis.
MOKRENJE U KREVET
Mokrenje u krevet je muka za majku i za dijete. Ako se radi 0 psibickim
uzrocirna boJesti moramo svejedno okrijepiti tijelo s odredenim lijeko-
virna, flZikalnom terapijom i blagom dijetom, da bi tije\o lakSe svladalo
psihicke poremeeaje,
134
1..0 u ntch ntn diccc mokr 0.1 II kr ' c;'t nl ano prehl dom
ill l,eI 0 m i 'U-pl cn tl. on a)c ono po lJedlca razmaJcn 11 1 n IIZod-
ne redlne Zbog 0 oga po 'I ednleg moramo pobrinuti tm - 1.1
rlman 1 ugoddI\ .h 0t die om UVlcmena hrnna DC mt prlxinj t:I u
obltclj kl dom Spr tntm uZl lJdvaoj m u duhovni il t dJctel3 m zcmo
ubl7.o otknti uzr k du o \nog sukobll. Dll VOl SU obi mOIlli na tatl
zb<)g straha, ljubomor '. ca tohlcplJu, prl:oaprezanJa. kao I toga :to
dljcll; 'Ieda dugl, ulbudl)l\[ tel iZ1Jski program kOJi laHSa
Mokrcrljc u po. telju velika j nc 01J<t i z inteh ,entn i za 1'30, lal
dljetc Moramo. daklc, poduzeti vc da diJ le rij imo toga l la. Dje etu.
kf"lj povrh svega jos i nekako bole"no ih \"n zaota.lo. bIt Ce dvo-
:truko left ako mu ne budcm pomaguli. Hromo dljClC tak der le kl
podno. 1 mokrcnje u krc\et. Z.Jto moramo upotrijeblli . va pnrodna red-
Slva 7.a .lacanje mjch ura I bubrcga I bnnull SoC da dijete doblJc dO\ Ijn
kalciJa i kremcn' 1m . Za IijecenJe ralli "itih boiesli imamo na rH po-
laganju iz r ' na prirodnll red tva ' eaJ t.a bubr gc. kaplJlce La mjchur .
Galcllp i , Usncasan i Un jcalcin. LljccenJc moramo p01kfllcpitl J
drcdcnom hranum koja n' mije 'adriaHui mnogo i manoca. Je-
lovnik mora biti a, tavljcn od pnrodnc nfe i pro a, POHCa i sal<uc Svukl
dan diJctc mora popiti ca. U ' VJ ie istl. nutog ' oka od mrkvlce: treba ga
pi ti danju. polako i u gutljaj ima, dobro ga i7mij "atl ' slloom pa te\...
latim progutau. To \ rijedi. uo tal<)m. i za va druga pica leduci mora
dijete hranu takoder dobra azvakaLi i pomijesati JC . Imam. PoJljc
ectIri ata popodnc nc smij dlJClC viSe ni ' ta pili .
I flzi kalnim se IijecenJcm mozc vrcmenom po tlei bilno pobolj'anJc .
.J edllnput na dan tavi mo na tr buh topli , vlaini blog pripra IJen sa c3jcm
od tri na: time sc pOj<JCa prnkrvljeno t bubrega. Nuzne SlJ Isekratne
dcCc kupke s uvarkom tri na iIi preslice. Za Hijeme kupanja dijete ne smijc
drhtat i il i eak zcp.ti. vti: ga kupb mora ugrija ti . l ato sa moramo kupati
u topl oj kupaooici: ako to ne mozemo. prekrijcmo kadu unclllm po-
knvacem. tako da mu tij clo nc dode nigdJe u dodlr sa zrakom. Dij te
nikako ne smije imati hl adne noge. ne mije ga nill mu bili hl adno.
Dli bi SC dij ete osjccalo ugodno topl o i po hladnom vremcnu. mora mo mll
obuti topIc cipcle i earape Ie ga pri kladno obu 'i; na slobodnom Cc e
pro toru po volji krctati, a to Ce mu 0 vjezi ti krvotok. Duboko di 'anje
takodcr krijepi, 0 obito za vrij emc sctnji po miri avim sumama. Dijcte
Ce se opustiti kad ga bude okruzivao mir toplog doma. V ' cIa mu sredina
du ' evnu ravnoteZu i nc doz oljava da dode do obijesti. raspo-
ja anosti , prkosa iii potistcnosti. U toku dana punog promjena. icdva
opaiamo kako nam je vaZan du evni mir. a po cbno onima koji ' U jo
i drugaCije pogodeni .
BOLESTI PROST ATE
Bolesti prostate ne mozemo uvijek izlijeciti . Pogotovo Jijecenjc raka na
prostati nije uvijek uspje no. lednako tako oi operllcija nije uvijek okru-
njena uspjehom. Stoga je boljc ako je mozemo izbjeci . U lijccenJu obi -
135
nog po ecanja prostate postignuti su mnogi uspjesi sa ova tri Iijcka:
Sabal 0,. Staphisagria D3 i Populus D,. Istodobno se parimo biljnim
uvarcima. Ako mokraea opet lij epo otjece, ne smij emo zamislj ati da ce
odsada uvijek biti tako. Povecanu prostatu rijetko kad izlijeCimo do kraja.
Prije iIi poslije opel Ce se pojaviti.
Sarno pomaiemo, ali ne izlijecimo. l ednako tako sc ne pomladujemo,
vee starimo. Voda opet otjece ako se prostata smanji i smeksa. Svejedno
Ce jos uvijek biti malo povecana. Zbog prehlade, hl adnog pi va, iIi cega
god drugoga, prostata moZe opet nabreknuti i stare se tegobe ponove.
Opet se moramo pariti uvarci ma i uzimati lijekove. U to moramo biti
dobro upuceni da se ne bismo razocarali ako se, prije iii kasnije, bolest
ponovi. Bolje je stal no uzimati sma njenu dozu lijekova, tj . polovicu iIi
trecinu normalne doze. da bismo prostatu drzali u sahu. S povecanom
prostatom je kao i sa arteriosklerozom. Radi se 0 starackoj pojavi, i
buduCi da neprekidno s tari mo. ne smijemo se zavaravati da cemo se za
cijeli zivot rije'iti tegoba ako smo jedanput imali srecu da ih suzbijemo.
Zato moramo prirodi stalno i dalje pomagati, da bismo sprijeCili nove
teSkoCe.
UPALA TESTISA ILl MUDA (ORCHITIS)
o uzrocima i amoj upali muda dat cemo nekoliko podataka jer je bolest
srazmjerno dosta cesta, a bolesnici se svoje bolesti stide i skanjuju iCi k
lijeeniku. Upalu muda ne smijemo jednostavno ignorirati, jer ako je za-
nemarimo, moZe uzrokovati neplodnost. Toga moraju biti svjesni oso-
bite mladi jer to moZe postati za nJib tezak zivotni problem.
Stoga moraju biti vrlo oprezni .
Do infekcije muda klicama bolesti dode putem krvotoka. Ne moraju
to biti sarno uzrocnici spol nih bolesti. Ako netko boluje od plucne tu-
berkuloze, moZe krv donijeti kli ce tuberkuloze i u muda. Upala muda je
ce ta posljedica mumpsa (parotitis epidemica), 5tO moze dovesti boles-
nika u muCan poloiaj. I druge zarazne bolesti mogu uzrokovati upalu
muda. Prije svega je prijeko potrebno hitno odredeno Iijecenje.
Za unutraVnju su upotrebu vrlo dobro sredstvo vel ike doze preparata
Echinaforce, 10 do 20 kapi na sat. Preko noei stavljamo na upaljeno mjesto
oblog od ilova&:. Pripra imo ga tako da u caju -od preslice razmutimo
ilovacu kojoj dodamo veliku zlicu kantarionova ulja zbog boljega Ije-
kovitog uCinka, i zbog toga da ilovaca ostane mekana. Neupotrebljiva
j kad se stvrdne i po tane krhka. Naizmjence mozemo stavljati obloge
od Lgnjeeena kupuso a lisca. Ako ti oblozi izazovu prejaku reakciju,
radije na tavimo lijecenje umirujucirn oblozima od ilovace. Svakako se
moramo pobrinuti za urednu tolicu. Treba se strogo drzati navedenih
uputa.
EGZEMI (EKCEMI) -
Liiajevi LiJeC nje h-aja zahtijeva da se najprije ukloni osnovna bolest koja se
(0 krije u 10Voj izmjeni tvari. Treba uzeti u obzir i osjetljivost na odre-
136
dcnu hranu i rcdst a koja podraiuju. Obicno tr ha temeljlto izmijenlti
na in prehrane. N izo tavno (reba pod ticat i rad bubr ga i crUeva.
uzno je utvrditi da Ii r di 0 akutnom ill kroni nom IiSaj u. Bol t
mogu prouzro iti takoder vanJski podraiaji i tetnosti, a ce to ima vainu
ulogu i nasljedna klono l.
Za anj ko liJeCenJe imam naj boljc i kustvo ' koncent ratom urutke
Molko anom. Molko an je pri rodni preparat mlijeene ki eline, koji
uni. tava bakterijc. Utjeee na i pravno prokrvljenje koze i obnavljanje .
mineralnim olima i enzi mima koje sadrii. Medutim, amo takvo lijeee-
njc ne pomaze oboljeli ma od Iju kava lisaja (P oria is) . Za po ipanje
koze hili jos preparal biolo"kog kalcija, a naj bolji je kalcijev komplek
s koprivom (Urticaici n). Treei Iijek jt! punoma na krema. Zeljeni u 'pjeh
postiCi eemo kremom Bioforce. Ci tavo lijeeenje teee ovako:
Uj utro obolj ele dijelove koze natopimo (oatupfamo) cistim Molko-
sanom. Peee Ii, razrijedimo ga s desti li ranom iii prekuhanom vodom.
Poslije toga pospemo koZu prahom Urt icaicina koji dobro utrljamo u
kozu. tako da pod prstima osjetimo raspucanu kozu. Navecer ta mje ta
opet nat opi mo Molkosanom, ali ne pospemo Urticalcinom, nego nata-
remo punomasnom kremom Bioforce, koja sadrZi kantarionovo ulj e.
pa zatim naizmjeoce sa Cistim kantarionovim uljem. Po tupak pooavlja-
mo svaki dan. Za lijeeeoje liSajeva, osobito lj uskava li saja (psorijaze)
nij e dovoljno samo izvaoje Iijecenje; da bismo preeistili organizam, da-
jemo i unutrasoj i Iijek koj i podstiee rad bubrega: zlatoicu (celebi-granu)
iii Nephrosolid, naizmjence svaki dan s preparatom di vlje maeuhice
(Viola tr icolor). Drugi lijek je Biocarottin koji sadrZi vitamine i djeluje
na jetra. Specifi can lijek protiv lisaja je mravlja kiselina. BuduCi da se
mravlja kiselina u zelucu pod utjecajem solne ki eline promijeni u ugljicnu
kiselinu; ubrizgavamo je injekcijama pod kozu. Injekcije se daju 1I ho-
meopatskim dozarna, naizmjence od !lest i dvanaest potencija. Prvih 14
dana dajemo injekciju svaki treCi dan, a iducih 14 dana svaki dan po jedou
injekciju sve do ozdravljenj a. Takvo lijeCenje je uvijek uspje" no. ako ujedno
pazimo na propisnu hranu koja ne smije sadrzavati mnogo soli i bjelan-
eevina. Kuhinjska je sol za organizam obolio od li saja pravi otrov. Jed-
nako tako su vrlo stetni otrovi metabolizma, koji nastaju ako jedemo
meso. Protiv gnojnog iscjetka treba uzeti iznutra Hepar sulf. D
3
, Rhus
tox D. - D 6 kao najbolje sredstvo, ako je organizam prezasicen ki seli-
nama, a li saj vlaian i bolno svrbi. U koZi nastaju mjehurici koji se ras-
pucaju i iz njih curi tekucina. Za vlazne i suhe lisajeve koji osobito noeu
svrbe izvrstan je lijek Arsenicum album D.-D . Ako su li saji kronicni,
pogotovo ako su tuberkuloznog izvora, moramo svakako upotrijebiti
homeopatski lijek Sulfur D 6 iii Sulfur jod D. - D 6'
Kad se lisaj pojavi u oboljelih od reumatizma iii gihta, uzimlju za lije-
cenje iznutra lijek Calcium carbonicum D. naizmjence s preparatom Ly-
copodium D 6' Na svaki naein mora bolesnik dobivati jos neki dobar
preparat kalcija, najbolje istodobno s koprivom, npr. Urticalcin. Kao sto
je vee spomenuto, osobito uspjeSno djeluje tinktura divlje macuhice
(Viola tricolor).
137
Psorijaza iii
Ijuskavi lisaj
Borba protiv
psorijaze
prijesnom
hranom
Psorijaza se ubraja medu lisajeve koje je vrlo tesko izlijeciti. Vrlo uspjesno
se lijeCi potkoznim inj ekcij ama mravlje kiseline Dw a izvana praskom
Graphit. Skolska medicina drZi da je psorij aza neizljeciva bolest, dok je
prirodno lijecenje s homeopatskim lijekovima postiglo izvrsne uspjehe.
Sj ecam se djevojke koja je imala psorijazu po cijelom tijelu, osim na ne-
kim manjim mjestima. Svi koji imaju psorijazu znaju sa bolest znaci i
tesko psihicko opterecenje. Kad pocne nesnosno peCi i svrbjeti, gotovo
nilko ne moze izdrzati a da se ne izgrebe do krvi . Tako j e bilo i s dje-
vojkom koja je imala najteZi oblik psorijaze, sto sam ikad vidio. Ujutro
je bila po prsima, nogama i trbuhu tako izgrebena da je krv curila po
cijelom tijelu. Poslije tri mjeseca intenzivnog I ij ecenj a, djevojka je bila
izlijecena ; zbog dva neznatna recidiva bile su prijeko potrebne jos dvije
dodatne kure. Premda je dj evojka bila prethodno nekoliko puta lijecena,
koZa ipak nije bila toliko unistena da se ne bi mogla obnoviti. Posebno
je tesko uspjeti u bolesnika koji su prije lijecili psorijazu katranom, sum-
po rom iii sivom zivinom mascu. Poslije rendgenskog zracenja nade su za
uspjeh tako neznatne da tu metodu lijecenja ne mogu savjetovati. Lisa-
jeve i psorijazu, dakle, moguCe je izlijeciti samo onda ako se lijecenje
izdrzi do kraj a. Kasnije se moze bolest ponoviti, osobito ako tijelo pre-
opterecujemo i ako koZu drazimo terpentinom, lastilima za parket i slic-
nim sredstvima koja sadrze terpentin. Psorijaza nije zarazna bolest i ne
prenosi se s covjeka na covjeka. Postoji naslj'!dena sklonost prema toj
bolesti, i samo se ta sklonost prenosi od roditelja na djecu. Ako hocemo
nasljedno opterecenu djecu zastititi, moramo se brinuti za dobru njegu
koze i za hranu koja sadrzi dovoljno kalcija i minerala. U svemu ostalome
lijecenje je jednako onome koje smo opisali u poglavlju: EGZEMI -
Lisajevi.
Jedan zanimljiv iskaz potvrduje kako se moze postici uspjeh u lijecenju
psorijaze odredenom dijetom, s pomocu koje se prociste sokovi u tijelu.
Bolesnica pise:
Sada sam u B. gdje drZim temeljitu dijetu s prijesnom hranom. Psori-
jazu imam vee 23 godine. Do sada sam poduzela nekoliko raznih vrsta'
kura, ali ni jedna nije bila okrunjena uspjehom. Poslije sedmodnevnog
posta dobila sam v06ne sokove, zatim voce, orahe i kukuruzni kruh. Vee
vise tjedana dobivam za objed razlicite vrste prijesne salate i krumpir.
Ujutro i uvecer jedem voce. Dobro mi je i s veselj em mogu ustanoviti,
da je psorijaza nestala. Tu i tamo se jos pojave manji egzemi, ali nestanu
za dva do tri dana. To me uvijek iznova upozorava da lijecenje jos nije
zavrseno i da moram ustrajati do kraja. Za mene to ne znaci nista strasno
jer se veselim svojim salatama i vocu. Ne mogu rijeCima izraziti kako se
veselim sto cu biti opet zdrava i imati dovoljno snage za rad i sluzbu.
Znam samo da moram biti beskonacno zahvalna.
Odgovor je glasio:
Doista se radujem da yam je uspjelo izlijeciti psorijazu vee jednostav-
nom prijesnom htanom. Niste, medutim, posve ozdravili i morate jos
138
neko vrijcmc imatl &trplj cnja i u trajati. Prijc na hrana JC dala orgamzmu
do oljn hranjlvih tvari i vitamina i oja ala razne funkcije, o. obito funk -
iju bubrega. To doka.lUjc da oboljenje od p orijaze . visi takodcr od
yr. Ie hrane i od funkcije organa. Po pravilu se protiv p 'orijazc borimo
izvana. toga u mnogim klinikama provode pry nslveno lijccenjc izvana,
t je u OSIlO i pogre. no. je ke medicine u tom pogledu
po ve pogresno. Li ajevi, pogotovo psorijaz8, najgora od vih Ii ajeva,
amo su vanj ki odraz bole ti , pa je stoga vanjsko lijeeenje od sporedne
vaino li . Zaista je prijeko pOlrebno oci eene stanice koze njegovati pu-
nomasnim kremama i izvana ispravno raskuzili, da ne bi do 10 do daljih
pote -koea. Medutim, uoutrasnje je lijecenje od mnogo vereg znacenja,
potvrduje i vaSe pismo. Ako budele ojacali tijelo jos i dobrim lije-
kovima, po tiCi cete jos i vise. Caj za bubrege zlatnica (celebi-grana) i
preparati kalcija najbolje ec yam pomoCi.
KAKO DA SPRIJEtlMO SKLONOST PREMA
USAJEVIMA (EGZEMIMA)?
Ako su roditelji iii djedovi bili skloni lisajevima, mogu se i u dojenceta,
kao posljedica nasljednog opterecenja, pojaviti kraste. Ako ih nepropisno
lijeCimo, znatno 6e oslabiti obrambena sposobnost organizma, i dijete
6e pobrati svaku zaraznu bolest. Ako u takva djeteta ugusimo hripavac,
iii ga na neki drugi oacin nepravilno lijeeimo, u orgaoi zmu zaostali bak-
terijski otrovi 6e srce, iii 6e dijete dobiti astmu koju ce to s velikom
mukom suzbijamo.
Zato moramo sve vrste hsajeva i kraste lijeciti pravilno i sasvim od tra-
niti, da ne bi do 10 do nove nesreee. To je uzrok cia u svojim knjigama
neprestano naglaSavam da je za Ujeeenje lisajeva izvanredno valoo bri-
nuti se za nuinu njegu jetara. Treba drfati dijetu s malo iii bez soli kao
5tO zahtijeva i dijeta za jetra.
VAZNA PRAVILA PREHRANE
Budemo Ii oprezni u izboru bjelancevina, moei cemo postici u pjeh.
Oboljelima od li saja najbolje odgovaraju bjelancevine iz mlijeka, osobito
svjezi sir, maslac i kiselo mlijeko. Svjeiem je siru dobro dodati svjezega
hrena jer sadrZi antibiotike. Ako bolesnici s cgzemom ne podnose puno-
masno mlijeko, treba ga posve izostaviti. Protiv krasta pokazalo se dobrim
baderoovo mlijeko. Bolesniku koji ima Jisaj osobito skode kuhana jaja
iii jaja na oko, pa je najbolje da ih ne jede. To vrijedi i za sve vrste sira.
ledina vrsta sira koji je dozvoljen, je meki sir iii svjeZi kravlji sir, naravno,
ako bolesniku ne skodi.
Osnovna hrana mora biti prirodna rila s jelima koja sadrfe mnogo
kalcija. Treba jesti dosta salate od kupusa iii prijesnoga kiselog kupusa.
I Iis6e korabice sadrZi mnogo kalcija, zato ga ne treba bacati vee upo-
trijebiti.
139
Pouzdani
prirodni
lijekovi
Dl'uge
vafne
upute
UzivanJc prirodnoga kalcija dopunjavamo biolo kim, isprobanim
prcpuratom kulcija Urllcalcinom. Skolska medicina protiv Ji sajeva daje
H1Jekcijc kalcija, sto je teo ret ki pravilno. Inj ekcije ka Jcija ipak nisu pre-
porucljiv .. vee je bolje uzimati dovoljno kalcija hranom.
Sve umjctl1c slasti ce moramo izoslavili . I ku tva u pokazala da je
o obito bijcli seCcr 74 bolesnike od lisaja vrlo . kodljiv i cia more izazvati
alergicnu reakciju organizma. Mommo takoder izostaviti bijelo brasno
iako nije tako skodljivo kao bijeli eeer. Po zakonima prirodne medicine
moramo jcsti same prirodnu hranu i jcla koja su pripravljena od puno-
vrijednog 7rnja.
Za rad bubrega su prijeko pot rebni amo prirodlli lijekovi, caj 74 bu-
brege iii Nephro olid. Treba piti vise tckuCi ne nego obicno, osobito voc-
nih sokova; sok od borovnica, kupina iii grejpa. Prema potrebi dodamo
sokovima mineralnu vodu sa malo iIi uopee bC"L ugJjicne kiseline.
lskustva su pokazala da je najbolje sredstvo za lijecenje egzema i Iisa-
jeva divlja macuhica (Viola tricolor). Nikako ne smije nedostajatj Urti -
calcin. Urticalcin u prahu moZe sluziti takoder za posipanje izvana. 1510
to vrijedi za Molko an i Usneasan; nijedan od spomen utih lij ekova ne
smijemo zanemariti u IUecenju li sajeva. Oba lijeka djeluju istodobno i
iznutra. BuduCi da pri lisajevima na kon nedostaju masnote, lreba obo-
Ij elu kozu viSe puta natrti kantarionovirn ulj em ili kremom Bi oforce.
Kako pri svirn bolestima, tako i pri oboljenju od lisaja treba voditi racuna
o dusevnim smetnjama i boriti se protiv njih jer mogu uzrokovati po-
gOTsanje bolesli.
Tko ja no spozna kako se mora boriti protiv bolesti, uvjeril ee se kako
je vaZno odrzati dusevnu ravnotezu. Mora se odluciti za prirodno lije-
ecnje, a ne za kemoterapiju. Ako bude strogo pazio na propisanu prirodnu
hranu, uspjeh sigurno neee izostati. Za konacno izJijeecnje treba izdrZati
pol godine do godinu dana. Buduci cia pravilno lijecenje zavisi prije svega
od naCina prchrane, lijecenje neee biti skupo. Ako je bolesnik spretan,
bit (;e reakcije na lijeeenje neznatne, ili ih uopee neee biti.
Na kraju treba naglasiti da pri oboljenju od li saja treba takoder jetrima
posvetiti svu paznju. To vrijedi i za bubrege koje treba cuvati od hlad-
noCe i vlage. KoZa ne smije nikako doCi u dodir s jakim sredstvima za
i pranje, i drugim proizvodima koji sadrie terpcntin.
Ako jetra i bubrezi rade pravilno, koZa je rastereeena, i nesnosan svrbez
Ce popustiti a istodobno i Iisaj nestati.
Tko se drn spomenutih uputa, uspjet ceo Tko se pouzda sarno u lij e-
kove, cesta (;e se godinama lijeCiti uzalud. Sto je bolest okorj elija. to duze
vremena mora bolesnik izddati lijecenje.
KOPRIVNJAfA III URTIKARIJA
To je svojevrsna za bolesnika vrlo neugodna pojava. Strucno je zovemo
urtikarija. Jos uvijek se pitamo sto je, zapravo, uzrokuje. Osobito je
neugodna koprivnjaea sa svrbeZem i pojavom malih, crvenih tockica na
140
kozi. (:e to je vrlo tesko ustanoviti uzrok bolesti. Obicno na 'laje zbog
osjetljivosti na razliCite tvari i jela. Vecinom je ta preosjetljivost poznala
pod imenom alergija. U 0 jetljivih Ijudi mogu koprivnjacu uzrokovati
razna jela : umske jagode, ribe, sirevi. morske zivotinje, vinjetina, sa-
lame i drugo. Alergiju mogu izazvati i odredeni lijekovi, cak i prirodna
sredstva, npr. arnika.
Kako da se odupremo toj neugodnoj bole. ti? Najjednostavnije tako
da se klonimo tvari koje koprivnjacu uzrokuju. testo je nuino dugo i
paZljivo promatranje da bismo otkrili tvar. Katkad je preosjet-
ljivost oa odredene tvari vee naslijedena, a to oleiava zastitu. Alergije
se rjesavamo tako da organizam polako privikavamo na tvari , na koje je
preosjetljiv. To je moguCe ako, po pravilu, dajemo sasvim male koliCine
takvih tvari. Preosjetljivost moiemo takoder smanjiti vecim dozama kal-
cija, Urtica1cinom, jer se tako poveea kolicina kalcija u krvi. Izvrstan je
lijek pripravljen od svjeZe divlje macuhice (Viola tricolor) koja raste na
obradenom tlu. po njivama i vinogradima. Tko ima koprivnjacu, moze
se umivati iii kupati u uvarku od te macuhice. To ublaZava i Iijeci ko-
privnjacu, pa ima, dakle, slicno djelovanje i protiv krasta.
NEVIDLJIVI POMAGAtl PRI UPALI ZIVACA
Pozna to je da pri upali zivaca pomaze vruCa voda. Bol popusti ako ne-
prekidno tavljamo vruce obloge. Jos su bolji vruci biljni oblozi. Na bolno
mjesto stavimo vrecice od skuhanog bilja koje tako bolje djeluje.
Djclotvorni su takoder i oblozi s ugrijanim kantarionovim 1Iljem, 1I
kojem namocimo vunenu krpu i oblozimo bolno mjesto. Djelovanje je jos
bolje ako kantarionovo ulje pomije' amo s ilovacom. a na oblog stavimo
jos termofor iii bocu s vrucom vodom da toplota drzi sto duze.
Dobrom se pokazala i stara, malo neugodna metoda: krpu iii vatu
namoCimo u petroleju i stavimo na bolno mjesto, sto na ledima. rukama
iii nogama nije tesko uciniti; zatim oblozimo bolno mjesto jos i vatom.
Lije.cenje je korisno. jeftino, ali ne mirise lijepo. Oblog ostavimo na bol-
nomc mjestu tako dugo dok se kola lijepo ugrije i porumeni. Ako petro-
lej djeluje predugo, postoji opasnost od opeklina s mjehurima. Nase
lijecenje ne smije ici tako daleko. Od staroga austrijskog vojnog lijecnika
sam cuo da se to jednako tako moze postici i benzinom, a pomaze i
protiv bolova u kriiima (lumbago).
lednako tako pomaie mravlja bselina i protiv upale zivaca i protiv
i hijasa (i sijasa). Tko znade za mravinjak u sumi, neka u njega stavi
oboljelu ruku iii nogu i pusti da je mravi dobro obrade. Zatim rucnikom
odstrani mrave, a blagotvorni uCinak takve prirodne injekcije mravlje
ki eline ostane. Kome je to jedanput pomoglo, rado ce i drugi puta uci-
niti. Ako su nckome mravi ncugodni, moze ebi pomoei i s mravljim alko-
holom, iii da mu homeopatski Iijecnik daje injekcije mravlje kiseline.
Vee-ina upala zivaca moZe se na taj nacin izlijeciti.
Pojcdinaene naCine lijecenja mozemo kombinirali , osobito ako se
141
da
poduzmemo
radi 0 tvrdokornim lucajevima koji zahtijevaju duZe lrpljenje nego Mo
bismo zeljeli .
I todobno lijeccnjem nui no je ciscenj e organi zma od otrova. U pro-
Ijeee moramo driati kure s gorkim biljkama, a zatim po t s vocnim soko-
vima. Tako e krv i tijelo dobro proCiste. Moramo takoder podsticati
rad bubrega, crijeva i koze da bi tijelo moglo izlucivati sto vi-e olrova.
Po Jij e kure s vocnim sokovima nuzna je prikl adna hrana da se ne bi u
organizmu po no no skupi le otrovne tvari.
JE ALERGIJA
Odgovor nije tezak : radi se 0 preosjetljivosti na neku odredenu tvar iii
vise razliCitih tvari . Jaka preosjetljivost moze u dodiru sa skodljivim
tvarima uzrokovati reakciju organizma nalik otrovanju. Poznam sina
jednoga vlasnika drogerije, koji bi postao boles tan u pravom smislu
rijeCi ako pojede jelo u kojem su i najmanji tragovi jaja. Moj dragi, po-
kojni prijatelj iz New Yorka bio je jednako tako osjetljiv na psenicu.
Ako je pojeo komadicak p!ienicnog kruha iii peciva od psenicnog brasna,
bio je na smrt bolestan. Prof. Abderhalden rni je pricao 0 svom asistentu
kojem je otekla glava cim je pojeo malo bijeloga graha. Poznato je da
alergiju mogu uzrokovati narcise, jaglaci, jagode, rabarbara i borovnice.
U osjeUjivih ljudi izvjesno cvijeee uzrokuje egzem nalik lisaj u, iii cak
koprivnjacu. Neko voce moze imati takoder jednako svojstvo, iii pak
redovno uzrokuje povraeanje. Poznato je da postoji i preosjetljivost na
razne zivotinjske masti i bjelancevine. testo sam na moru opaZao Ijude
na smrt bole ne posto bi pojeli rakove, jastoge iii druge morske zivotinje.
Neuobicajena je preosjetljivost na psenicu i rizu.
S tim su rni se pitanjem obratili vee mnogi a da im nisam mogao
dati zadovoljavajuci odgovor. Mogu nas test irati specijalisti. Amerikanci
to rade vrlo rado i spretno. Takav test stoji lijepu svotu novaca, pogotovo
ako se jos i cijepimo odredenim antitijelima, a da nam nitko neee garan-
tirati sigumu zastitu. Zato je najbolje da se testiramo i to ovako:
svaki put kad se pojave znacj preosjetljivosti, odmah zapisemo !ito smo
jeli, cega smo se dotakli i sto smo pomirisali. Ako budemo usporedili
naSe biljeske, opazit cemo da se neka tvar, jelo, voce, iii cvijet uvijek pojavi
na spisku kad dobijemo a1ergijsku reakciju. Tu stetnu tvar koja se ponav-
Ija mozemo smatrati uzrokom preosjetljivosti. Stetnu tvar iii vise stetnih
tvarL treba odlucno precrtati iz jelovnika, ili se cuvati dodira s njima.
Alergicni Ijudi imaju obieno premalo kalcija u organizmu. Stoga moraju
jesti sto vise hranljivih tvari koje sadrfe obilje kalcija. To nam takoder
pomafe u borbi protiv alergije.
142
BRlO LIJEtENJE OSIPA OKO PAS A
(HERPES lOSTER)
Herpes zoster nije jednostavna bolest, i cesto prode dugo vremena prije
nego ga izlijecimo. Stoga se joil viSe raduj emo ilto mozemo prirodnim
lij eeenjem i homeopatskim lijekovima postici ozdravljenje. Brzo djeluju
inj ekcije Formisoton D., Rhus tox. D
12
, a iznutra Mezereum D, (masli-
mca; Daphne mezereum) ; rad bubrega podsticu Solidago (celeb i-grana)
i il ipkov eaj. Za posipanje lisajeva upotrebljavamo ekstrakt iz svjeZe biljke
maticnjaka (Melissa citri) i nevena (Calendula officinalis). U hrani ne
smije biti soli ni bjelancevina. lelovnik ne smije sadriavati jaja, sir iii
meso. Vocu dodajemo joil psenicne, prosene iii jecmene pahuljice. Treba
jesti mnogo povrca, soka od mrkvice i uz to samo prirodne proizvode
ilkroba od pilenicnog zrnja, prirodne rize, jecma iii heljde. Ako se budemo
drzali savjeta, uspjeh nece izostati. Zbog toga ilto su zahvaceni zivci,
pojacavamo lijecenje jos preparatima Ginsavena i Neuroforce.
STElANJE MISICA (SPAlAM) I GRCEVI
Ima razlicitih grceva i laksih iii tezih napada. Grceve mogu uzrokovati
bolesti zivaca i mozga. Medu zaraznim bolestima poznat je osobito te-
tanus ; inace, grcevi nastaju takoder zbog otrovanja mokracom (uremija)
iii zbog eklampsije (gubitka svijesti). Lijeeenje se ravna prema uzroku
greeva. Greevi mogu biti isprekidani, mogu se naglo pojaviti, a poznati
su kao klonicki greevi, iii pak dugotrajni sa stezanjem miiliea poznati
kao tonieki greevi .
lednostavne greeve uklanjamo vrucim oblozirna od caja trine ili kami-
lice. Nemamo Ii vremena da pripremimo obloge, pomaiemo trajnim
vrucirn tuilevima. Ako nemamo na raspolaganju vru6e vode, za osobito
vrucih Ijetnih dana mogu posluziti i hladni oblozi. S obzirom na eovjekovu
narav, javljaju se zbog premorenosti svojevrsni, stefuci, tonieni greevi u
predjelu emara. Ti greevi mogu biti tako bolni da eovjek kojega su spo-
pali moZe sebi pomoci jedino krieanjem. I nehotice ima dojam da ga je
napala teilka i vrlo opasna bolest, a zapravo se radi 0 kratkotrajnom greu
koji popusti posto se bolesnik 1-2 minute tusira vrucom vodom. Tuil
treba usmjeriti na bolno mjesto, jer tako popusti i bol zajedno s greem.
Mnoge zene pate zbog spastienih greeva za vrijeme menstruacije. Neke
vrste glavobolje takoder su posljedica spasticnih greeva, npr. migrena,
pa glavobolja zbog promjene vremena (fohnska glavobolja) koja je vrlo
neugodna, ako se gre pojavi u miilicirna potiljka. Neugodno stezanje
uklanjamo odredenom masazom.
Bit cemo veseli kad doznamo da protiv bolova i greeva ne treba uzimati
jake lijekove, na koje se lako naviknemo, nego da irnamo na raspolaganju
bezopasni lijek Petadolor, preparat lopuha (petasites officinalis). Ta eu-
desna biljka je vee pokazala svoju moc, a u isti mah nema nikakvo spo-
red no djelovanje. Moramo biti zahvalni biljnom svijetu sto nam po-
maze sa toLikirn korisnim tvarima.
143
Sprijetiti
umjesto lijetiti
Nesanica
ZAO SIMPATIKUS
Automalsko lei fon ' ka ccntrala je, doi sla. pruvo lehnikc! Medutim.
ako nastane kvol'. pokaic . . da j slari naein rucnog spajunja bio holJi
i da se pomocu njcga br}' dobivalo vew.
Simpaticki 2ivcani suslav je jos veee cudo od aUlomatske lclcl'onske
cntralc. ko u njemu nastwu smclnje, posljedicc su tako lrngicnc da
uistinu mo gOY riti 0 zlom simpatiku U.
U posljedrlje tn' vrijeme f ivot nije dio; mnogo sam sc ljut io i zd rao
pa sam imao sa svojim IlTlpalikusom, ui slinu, rdava iskustva. Kad sam
1I takvim mislima stigao iz Sl. Galiena u Engadin. kratko vrij ernc poslijc
n kogu prija njeg uzrujavanja dobio sam tako jake spazmiekc gr eve u
zel ucu da sam jedva mogao sjedj ti. Na lalosL, nisam imao nijedan Pe-
tadolo!' protiv gr eva. Zeludac, koji mi nikada prije nije zadavao lcskocc,
l1Ijc mirovao dok nisam rueao. Tako lijepa voznja u Engadin bila je,
u prko lijepom vremenu, za merle prava muka. Cijelu sam noc imao jake
zclucane bolove, te mi se cini lo da SI! zeludac skvr60 u bolno klupko.
Protiv jak g podrigivaoja uzeo sam Nux vomica D., a sre sam primirio
sa Crataegi aoom. SJijedila jc leska noe. Usprkos tome Slo sam Citav
dan postio, grccvi koji . u sezali do prsne kosli nisu popustili do ve cri ,
kad sam ih sc jcdva rijesio vrucim Irajnill1 tusiranjern.
Isku tva mi je razjasnilo je - neki moj prijatelj koji se mnogo
uzrujavao u . vojim lrgovackim poslovima - morao. nekoliko mjeseci
kasnije, na operacioni tol zbog vrlo bolnih Cirove zeluca. Cini se da imaju
pravo lijecniei i lizioterapeuti koji lvrde da cireve zeluca uzrokuju srdzba,
brige. ialost i gnjavaia. N moraju se, naravno, ielu ani grcevi pojaviti
tako itn i burna kao u mene. I manje izraziti ali ee 6i grcevi mogu uz-
rokovati ir zeluca.
Buduti da je lak sprij etiti nego lij eciti, naa je prva zada6a da se zoamo
vladati, da to prije obuzdamo n nadanu srdzbu i le ' koCe. da odmah
svladamo neugodne probleme, a ne da oni nas vladaju. To je slvar
iskul'tv i vjdbe. Jer. iako ,mamo kakav slav 1110ram za uzeti pn:,ma
tcskoi:ama ipak. 'csto . tare, rdave navike nadvladaju razboritosl i raz-
misljanjc. Ljudi po prirodi hladnokrvni mnogo (;c sc lake svladati nego
oni koji burno reagiraju i cesto prenaglo po lupaju. Na hl loSI , simpatikus
j podr -den nasim osjecajima. a nascm razumu. Zato se moramo obo-
rw..ati du. evnim mirom i hladnokrvnoscu, du bismo lJ nepredvidivim
dogadajima mogli biti gospodari sit uacije. Salomon je avjclovao da 010-
ramo srcc cuvali mlJvi c od svcga, jer src ishodiste oasega zivota.
Svoje osjecaj mommo pOlciniti trijcznom prosuclivanju i razmisljanju.
To l:e koristiti I.dravlju. i bit 6c dobro za naS simpatikus.
Ako patimo od nesenicc. moratno bczllvjetno otkriti sto joj je osnovni
rarlog. Ako smo dugo godina pili emu kavu, zamijenimo je kavom od
fita, plodova iii oca. Ako nam se tc ko odreci na eg dcserta, pomije-
144
sajmo pravu kavu s kavinim nadomjescima tako da mjesavini dodajemo
sve manje i manje prave kaye, dok je na koncu posve ne izostavimo jer
nam se okus neopazice vee privikao na tu promjenu.
Dobro sredstvo za spavanje je melisin (maticnjakov) caj, pomijesan
sa malo hmelj eva caja. Homeopatski se upotreblj ava sok od zobi (Avena
sat iva). Ova tIi lijeka saddaj su kapljica Dormasan. Doda Ii se malo
odolj ena (Valeriana), dj elovanje se pojaca. I sam odoljen dajemo kao
sredstvo za spavanj e, no buduei da djeluje kao narkotik, djelovanje mu
nij e trajno.
BUndnerski planinarski vodici zoaju da je ulje svisca iii alpskog puha
takoder dobro sredstvo za spavanje. Cajna zliCica na dan osigurava zelj eni
san. Buduei da je okus ulj"a neugodan, uzimamo ga u zelat inskim kapsu-
lama, iii ga pijemo s jakim aromaticnim pieem.
Ne mozemo Ii dobro spavat i, moramo iei spavati bar dovoljno rano.
S punim zelucem tesko zaspimo i muci nas nemiran san s teskim sa-
nj ama. Treba paziti kada, koliko i sto jedemo. Rijee vecera je nezgodno
izabrana jer mnogi mogu iz toga zaklj uciti da je redovna vecera u 20 iii
u 21 sat, a to je cisto pogresno. Pravilno smijemo vecerati najkasnije u
18 sati, i to umjerenu kolicinu lako probavljive hrane. Poslije vecere ee
nam kratka setnj a s vjezbama dubokog di sanja dobro ciniti i pomoei
da imamo zdrav i dobar san.
Prava je muka kad usprkos umoru ne mqzemo zaspati, a jos je gore ako
sate i sate bdijemo ne mogavsi zaspati od briga koje se po noei Cine jos
veee nego po danu. Umjesto da bi se kolo nesre6e kroz noe u snu zausta-
vilo, one se onome koji ne spava vrti jos brze. Nemirno se, say izmucen,
covjek vrti po krevetu i, da bi konacno zlu uCinio kraj, masa se tableta
za spavanj e. Tko se na to odl uci, Ciill najveeu glupost jer se s vremenom
privikne na tu jednostavnu pomoe, ne misleGi na to da prirodne reakcije
organizma s time ne sarno slabo vee i unistava. Mnogo je razumnije otkriti
razloge nespavanju ; ako njih uklonimo, opet eemo moGi lijepo spavati.
Katkad protiv prekinutog sna pomaZe dobro stivo da opet zaspimo. Ako
su napeti zivci, osobito zivci glave, tako da je zatiljak napet i bolan, la-
gana masaZa jagodicama prstiju moZe ponekad oomab pomoei da opet
zaspimo. Pranje hladnom vodom takoder dobro utj ece. Kuhneova sjedeea
kupka i istodobno ribanje cetkom cesto po maZe. Ako trljamo cetkom
citavo tij elo, moze nam biti takoder od pomoGi. Sve sto povuee krv iz
mozga natrag u kozu. pomaZe i vraea san, jer nesanicu najces6e uzrokuje
navala krvi u mozak. Nail nam suvremeni zivot viSe ne omogueava odr-
zavati ravnoteru izmedu fizickog i psihickog rada. Previse smo jed no-
st rano optereeeni dusevnim radom, dok se tijelo ne razgibava dovoljno.
Poslj edice se pokaru u tome sto se ne mozemo pravodobno opustiti i
odmoriti. Nikako se ne mozemo osloboditi raznih problema, pa silno
optereeujemo nasu vee i tako umornu glavu. Nije cudo da poslije ne
mozemo zaspati.
145
Dobra i
jeftina
sredstva
za spavanje
Raznovrsna
pomoc
o upotrebi
hladne vode
!\red non nam JC II' II (d u w,tra.h I 0 ka hoi ntCH I) '>\( m
odu . IJenJu Kn Ipp )\.om OIU J' Im<11 pnhku pi lIdl L
odu' d, I U P< lXll J . lljc1u )nlleiJ <U...ltl hladn, m \ f'111
.IC v ' nckohklJ nile (;1 PdliO od Pomo ,10 mu J' pranJC hi dnom
\i ,)dom 11k pred kohl PrJ t( mc nlJI.: nn w .... ,' . mok.\r Ie ' ;1 0 U
kr'\ct. t: ri ch to po turka bile) Ie dunoko n ' r lmu '. no p.l\an,
K rka takl del' nlJ ' mogla \C\.. dille vn: m na 'r.n 1. pa Ie.! IcOnJkim
po. tupkom kan I ot;t<; 1'0,[1 I, opd d( b<lr . n, dm,nljn0 du n I
dobro. a vraulo JlIj '>C I donm rihpolo/cnjc
7.drav'l Cn! pnnu.;n lll su tal..odn IIVr n.1 pomo Sa I '1 'nl lind. I
Ontma kOjl mn()!!.!) putuIU po WljClu. Ii priru nlei dn pil ... ai u u \\ kra-
le,,1.: wijcta. \10 kori \no odra71Ha na ral'nlm konlJnenttl11J . "' adam .. c
Un Cc mojl ldravstvcm pnru(;nld kOjl 'u prcvcdem n<l mn.) t; J ,; C U
eiJt' lol11 s ... ij tu hlti. ako nl Sla drugo, donm red. l \) za u'>p' vlJlvil ni e.
cak I onda kad mcne vi c nc nudc,
POI-nate nam <;aunc sa daleko ,)evera, Zimi JC lanovnlClma tih kralchl
U naviku da se posllJe kllp,I O,la u po aljaju u nij e'u. taka
POSlIZU otporno\t organi/ma, Omil) 10 JC ta kodcr trcanj> ill tJ pkanje
boslm n ) 'ama po snijegu. a kad nema "nIJcga, po hi ' dnoJ vod!. navc-
denc vjczbc povuku krv I/' mO/ gd i krijcpe sa n 0 tak 1m
.,u 7alllmiJI e i W na'>, jer povceavaj upi ak ralnlh da
p()mogllcmo. i sveslrano nam Kad . am prijc nckoliko godlO.l
poglcdao saunu fimkc koloniJc u Rr:i7J liJI. stvarno am v.ncnadlO.
Za vru(: ih dana bilo jc tamo cc oko 40C'. pil cemu onda jo i <,auna?
'mu 'l:ov,Iek naviknc. po tane mu i p [reba. Finel su SVOjlm ' unam<l
u dalekim kraJcvlma. u ncku ruk u, uLolil, Lugu 7..a r dnll11 kraJcm
u tropskim kraJc ima tempcratura sni7i 1 tuda ,Willi dobro
dode. PosliJc aune smo sc okupah 1I mrl lom potuku pr sume u ncpo-
srcdnoj bluini. 1 zatim za\pali kao zaklani. Znojcnjc u sauni je bil dru-
ga iJc nego znoJcnjc po dnevnoj vrucIni. Po lijc rooJenja u 'aunl ugudnn
smo .'c umoril i i pavali ,
Sa vim jc <,igurnn da treba dobro promi Ilu koja od metoda prirodnog
Jijeccnja m()ic vrat iti san. Katkad JC dovoljno da vladamo neku malu
ncudobnost i vet nam jc 7ajam cn krepkl san.
NOVA GLEDITA U LIJEfENJU PADAVICE
(EPILEPSIJE)
U prkos tome to jc padavica vrlo ra ircna bolest, . to je p07ll amo ec
Ii utljeCima, i JC opisana vee u naj larijim rukopi 'ima, na je suvre-
menD lijeecnje sarno kromna borba protiv Simptoma te bolesti , Razlititi
spojevi broma, Luminal, Cominal J drugi otrovi. kojc bole niei upolrcb-
Ijavaju kad dobiju nllpad, ne mogu l.adovoljiti ni bolesnike, ni lijecnike.
Ako je- bole nik dovoljno razuman. po tiei 6e bolJi uspjeh ako odbaci
alkohoJ, nikotin i druga podrazajna red tva,
146
\'r!o dob!' m p(lj..Jrlla pnJ' 11:1 luana obllJ'm 'italmh I varl
hk usl\ 0 J pokualo da n 'dl rJ '<11 1 blaJl alo hoi mk drh
rl!dCllC dq>IC ILgkd::t da 0 )vi pUI k Ldravl, OJU prcd tavlJil pobolJ oa
i7mj n<l mincralll U organi'l.mu. Po pra ilu, o\cSnt(; od cpll p. ir im ,u
rn:rnalo kalel) u krvi ; i/luCuJu mokracom pr vi . kel l l1 a. ob/ to kal -
cljc ..... h fosfata. Stoga Ircba epllcptikc U7 (ldrl!denu h.lc It I I kal:J-
jcm. O. im hran ' bogatc kalclJcm mora bolesl1Ik uzimalljo. i rtleakm.
ako 7eli po llei LI.l' COI uspJch bel "' 1 ' tnth nu poja\ Takvc predno"ll
ncma hJc' nj hromom kOJI vrcmenom Ic: ko pog di p IhI k stanJc
h )Ic IIlka.
LI Jui:ne Afnkc ' U nam ja iii cl:t u se wakodncvn.i napadj manjili na Runi dok zi
jedan napad padavicc mje ceno, koji je, u dhl pnja flJlma, bio
vrlo bl ag. Bole nica jc po. ti gla uspJeh preparalom rlicalcin i itaforc;
buduCi da je bila prete ka, uzimala jc jo' tablet Kelp. VJcr jatno ' uspjeh
mor pripi. ati kalij evu jodidu ' to ga sadrii Kelp, preparal morskc Ira t' .
Preparal Joda ulJeee na rad svih tlij zda unutra. nJim lu enjem, a J -
rojalno djeluju i o ' talJ mincrali koje mor' Ka trava sadrh
Na svaki naei n, dana' mozem padavicu lljci:iti :; jedn tavnlm, nc-
' kodljivim lijekovima i bez broma. 0 im blagc dijete obiljem ballcnih
jel a, mora bol e nik dobivati jo dobar preparat ka\Cija biolo kog porijck-
la. Urt icalein. I todobno dajemo JOs i Cedev/lu jer je i kori -lavanj kal
cija bolje 7..ajedno S vltammom 0 . Medutim, gla ni liJck u labletc
Kelp, tri puta dnevno po Jedna. Sve to nije, dakako, nikak a pecifi na
terapija ; odredenom hranom organiLam dobiva 0110 to mu ncdostaje.
U lijecenju pada ice pokazala kao izvr tan hJC!k i hrastova imcla
(Loranthus europacus), koja raste na Balkanu.
U lijecenju bolesti dana. prcviSc gledamo na lij kove a pecifi ni m
djelovanjem, za boravljajuCi da tijelu treba pruiiti tvari koje mu nedo-
staj u, i bez kojth se ne moZe po tici konacno ozdravlJcnje. Najprije
moramo u tanoviti uzrok nedostatka, a zatim ga moiemo uklonilt
Ne treba svakom covjeku jednaka kol it ina i ' le tvari. S obzirom oa
oarav, karakter, nasljednost iii bolest, potro nja je nekih tvari , vi lamina.
minerala i dr. vcca nego obicno, jer organizam mora viSe toga nadokna
diti da bi Opel us postavio nuzou ravnoteiu.
To pOlvrduje i vijest naSe znanicc iz Amcrikc, koja je u mladosti imala
padavieu. Pi 'ala nam je d.a zna kako dobro djeluje Kelp protiv padavice,
buduci da ga je i sama uzimala vi > od 10 godina. Nav la je takodcr da
je po njenom mi Ijenju jo vi Se pomagao preparal kalcija. nego
samo Kelp. BuduCi da je ta bolesnica imala tc ke napade. radujem se
sto ih se rije ila troseCi Kelp, hranu bogatu kaJcijem i bioloski preparat
kalcija - Urtic.alcin.
oprooijeljeni Iijecnici takoder su doli do jednakog zakljucka
kao i mi, zavrsava vijest dobrog prijatelja iz New- Yorka. Obavijestio me
o naravnom gledi tu pozna toga, oko 80 godina starog lijeenika, koji
istiCe dobro djelovanje kalcija rut opec zdravstveno stanje. osobito u
147
vczi itaminom D, ako se bolesnik ne moZe dosta suncati. los jednom
moramo naglasiLi da epil epticima treba blaga, slabo slana hrana. Mnogi
bolcsnici takav prirodni nacin lijecenja pozdravljaju, a nekima se teSko
odreci navika i obicaja, pa radije traze lak-i put, gubeCi time moguenost
ozdravljenja. To je neumjesno. jer kako da takvom bolesniku pomog-
nemo?
TRAGEDIJA NASLJEDNIH SKLONOSTI
Kad se mladi Ijudi vjencaj u, nista ne razmisljaju 0 tome kakve bi bolesti
mogli prenijeti na svoje potomke. Sreea da se dvoje naslo, svakako je vise
stvar osjeeaja nego razuma. Doduse, postoje izvjesna razmisljanja, ali
ta su viSe materij alne nego dusevne naravi. Medutim, iako pri sklapanju
braka prevladava osjeeaj a ne razum, vejedno je od izvanredne vaznosti
za potomstvo, kakvo je zdravlje i tjelesna grada njihovih roditelja. Svi
smo prilicno nesavrseni i malo nas je koji bismo se mogli pohvaliti celic-
nim zdravlj em i krsnom soagom; svakome nesto nedostaje, iii tjelesno,
iii du'evno, sto je isto tako od izvanredne yaZoo ti. Ako je jedan od
mladenaca nasljedno obi lj ezen, onda je dobro ako nj egov partner ne
pokazuje jednake oznake, vee, sto vise, svojim zdravljem oslabi njegova
nasljedna obiljeija. Ako su rodit elji oboje partnera zivcano rastrojeni
tako da ih svaka sitnica izbaci iz kolotecine, onda djeci nije ni nuzno
posebno dusevno optereeenje da bi se u njih pojavio neki dusevni pore-
meeaj. lmaju li oboje budueih bracnih drugova u svojim obiteljima ne-
koga tko boluje od dijabetesa, moze se u djece pojaviti bolest u dvostrukoj
mjeri vee zbog manjih dijetnih prekrsaja, pa je nuino lijecenje insulinom.
S nasljednom masom prenosi se takoder sklonost tuberkulozi, eiru na
zelucu. upali zglobova, reumatizmu i drugom. Zato ne bi bilo suvisno
kad bi se oboje partnera sjetilo i tih stvari , pa 0 njima dobro promislili
da li je njihov buduei brak i iz zdravstvenih razloga povoljan. Ako se vee
upustimo u riziko, ooda je dvo truko nuzno zdravlju posvetiti svu paz-
oju, jer odredeni postupci i pravilno glediste mogu nasljedene sklonosti
ili bol t znatno ubl aziti. Tko pak nema nikakva iskustva i nije poucen,
ne moZe se ni prethodno zastititi.
Osnovni uvjeti Mnogi mladi Ijudi iako dobro odgojeni i razumni, nimalo ne razmisljaju
o yom zdravlju. Najvise razgovaraju 0 sporednim stvarima, 0 uredenju
stana, 0 lobodnim danima i izletima, slobodnom vremenu i Ijubakanju,
a mozda i 0 izobrazbi i odgoju djece. Poznato je da osobito velika podu-
zeea zabtijevaj u od podnosilaca molbi za vain a mjesta da ispune opseine
obrasce; odgovori na pitanja treba da objasne da Ii molitelj odgovara
uvjetima zapo \0nja iii ne. Takvi upitni arci bili bi isto tako korisni i za
buduCe bracne drugove; svakako bi bili pogodui da se ustanovi da Ii je
takav brak umjestan. Dobar \ijecnik i psiholog mogao bi iz takva doku-
menta vidjeti. kakvim ee opasnostima i riziku u zdravstvenom pogledu
biti izlozenj potomci budueih roditelja.
148
kl) \)00 partn fa imaJu htpllfunkcllu Stltll.lU ' . vrl0.le )('ruJatno da .
die ' t hili umno 1.ao tula i Imalt ilm,! 'nt mikscdcm. "c du no poL-
nalo da po, toji rio clik nllKo T..a rodlt Ijt' kOji boluju p da tCC, p'l
im ' U jeluj ' rno da n 'm'1Ju dj cu. Zabrana braka 17mcdu bhii h 'r dnika
.Ie o/ukonjcna ha. lato to j mogucno t pr'no nj II gUll vnih nn '!jed-
nih toliko Ca k Il k jc kr n sr d. tv hlii.
ko je dozrco i i ot. oSJeea odgovorn sl 1 2'<1 s p lorn I
'IX pnjcci pr ko ' pomcnUlih probl ma. neg eX lin po elilt punu
pa.inill . Ime sebi pri. ledj Ii mnogo zlu i u danu>njem ra 'troj nom
<; ijetu P slavili cvr. Ie t mclje za zdra u obitelj .
BOLESTI
Dus nost je skup svje nih i n svjc 'nih proccsa. za mi Ijerut kao i ivolna
sila iii nO' ilac zi ot a 0 ituj s kao opazanj . uccnje. pame 'njc, mi Ije-
nje, osjetanje, pobuda. znanje i ka cjelokupni (integralni) oblik uprav-
IjanjH Iicno t. Tij'lo i duh u ncdjeljiv organi7am sto m ramo U7 Ii
U obzir opcenito, a posebno jos u du 'evnih bole ti.
aki mecaj zahva . takoder i tijelo. Ako h06emo otkloniti
dUScvnu smetnju. moramo lijecili i tij 10. Dogada se i obratno : ljcle 'ne
bolesti mogu izazvati Ie ke du' evne poremecaje. vak.i psihoterapeut
znade da du, evne , metnje mogu uzroko ati pr mjene u organizmu, i
obmtno. cUI tjelesne bole. Ii mogu uzrokovati dUSevne poremecaje. Pozna-
10 j' da zbog ncdo oljn funkcije jajnika iii t ti na taju psihickl! promje-
rle koje mourno ukloniti odrcdenirn Jijecenjcm jajnika i testi a.
Medutim, cijeJo p na eg zivota loliko .ie zamr. eno, zagonetn
i nedorec 'no. da je te ko dati kona ne odgo ore na ta pilanja i zauzeti
po v no glrdi teo Zapafanju i iskuslva su pokazala du je jedno-
trano Jijeceoje dus vnih bolesti kriv() i nedovoljno. da u mnogim slu-
cajevi ma ni . ta ne pomaze, medutim ako se lij eti citav organizam. moie
se po tici zcljeni u pj h.
Vee elektricni i inzulinski SOkOvl pr dstlivljaju na tom putu korak naprijed.
Usprkos tome SIO postupak nije a vim u kJadu s prirodnim dogada-
jima, uveli u ga j r u opazili da je sok, na tao zbog traha. nesreet: iii
zbog c ga drugoga, du evnim bole nj ima vratio Opel pamcenje. Preokret
na bolj item Ijite promj ne mozemo postiei promjenom podncblja,
geografskog polozaja, okolinl:, setnjama. izletima, 0 ' obito vjeZbama za
disanje ositom, gimna tikom, pjevanjem. tehnikom disanja lIZ pjevanje
j dr. Jzvr no djeluje i ftzikalno lij ee nje: kupke, hladni i topli tu. evi .
Schlcnzine kupke (kupke u vrlo vru60j vodi) podvodna mas' a, hodanje
po vodi, trcanje po rosnoj travi bosonog. itd. Sve su 10 izvori porn Ci,
a lijecnici i 05talo osoblj moraju vojim prefinjenim osjetom nati za
svakoga bole nika najpogodniji nacin. S obzirom na stanje bole nika.
149
o pojmu
duievnosti
Medusobni
utjecaji
Prirodna
sredstva
Vlastita
iskustva
Novi putovi
Pravilno
postupanje

osoblja
Ir'htl pokusuli I \)O i ono, promalruti bko holc ' nik rcagi ru da hlsmo
mogli zar a/ ill i najmanj ' dJ lovu n.l c 11a bolesnika, k jc sc odrazava kao
sok na n"ikHlnn lil c-.;cnjc; tak\ i soko i u u ndnoj aIm sfcri koj u osi gu-
rava holnicko osobljc. mogu dati malljc iii ve 'c uspjehc lij cl: 'nja .
Prij nekoliko godina. dok :am jos im'lO svoJl1 kliniku, doiivio am zanim-
lji vo i, kustvo. Dvadeset et irigodi . nja keerka ncke moje 7.nanice imo la JC
nllpad popracene kricanjem; glavu hi zaril a u jastuk i ,ate i ate dugo
kri '\la. Zamolili . \1 me da prcuzmem lij ecen,i bolesni c. Lij cni i u la-
konski poslavili dij agnozu shizofr nije. a sestra bole 'nice koja je i sarna
bila lijecnik. bespomocno je slaj ala uz krevet voje cstrc. Iskori tio
sam priliku i bo prvo, Baunschcidtovim ci. ccnj em podstakao jajnikc,
da bi e pojuea la laba rnenstruacij a. Bolesnica sc poslije prvih reakcij a
vrlo opirala. mcdulim. eLm je nastupila jaka menstruacija, njeno se pona-
sanj promijcnilo na svojevrstan nacin. Ojcvojka koja je dosla posve
k sebi, pripovijcdala nam je da joj se tini kao da bi joj netko skinllo zastor
ispred oCiju. Samo jednokratno lijecenje bilo jc dovoljo'o za potpuno
ozdravljenje, jer sc kasnije dj evojka udala i nije imala recidiva.
Orugu bole nicll, kojoj je m n:truacija potpuno prestala. lijecili Sll
sjedeCim kupkama u uvarku od gorusice (sl acice) i preparatom Ovasan
0
3
iznutra. Kad jc ponovno dobila menstrllaciju. prestali su i 'vni
poremecaji.
Razumljivo jc da dll "evne bolesnike ne mozemo uvij ek izlijeciti oa tako
jcdnostavan nacin. I pak bi lij ecenjc bilo cesto jednostavno kad bismo
otkrili pravi uzrok bolcsti i uklonili ga; takav bi se put uvij ek isplatio.
Svako pobolj aoje tjele nih funkcija, pa makar se radilo sam 0 ukla-
nj auju tvrde stolice. pridonosi lijecenju. S raznovrsnom fi zikalnom tcra-
pijom otkrivamo nove putove u Iijecenju dusevnih bolesti. Vazna je ta-
koder pr hrana jer prirodna prehrana koristi i zdravom covjeku. osigu-
ravajuci mu ravnot Zu. Kako onda ne bi odredena prehrana bila nuina
bolesniku ? Bole nik mora izbjcgavati svaku pok varenu hranu, i uzimati
onu hranu koju mu nudi priroda. Ako ne budemo jeli bezvrijedna jela,
a voCe i povree ne bude zagadeno ncprikl adnim prskanjem iii gnojenjem.
postiCi cerna ftzikalnom terapijom i psihotcrapijom najvis sto se u lije-
cenju dusevnih bolesti uopee moZe posti6i. Birno je za Jijeccnje da se ta-
koder uklone smetnje u krvotoku s pomocu prirodnog preparata Hype-
risana i da se povisi koliCina kalcija u krvi preparatom bioloskog kalcija
Urticalcioa.
testo sc dogada da su rodaci du evnog bole nika preblagi iii pal< pre-
strogi. Ce to i bolnicko osoblje tesko nade pravi odnos prema du evno
iii i ivcano bolesnom covjeku koji je. zbog toga to nema dovoljoo UUlI-
tra nje zivcanc rezervc, promjenljiv i silno 0 Jetljiv. Bolesnici ne podno 'e
nikakav prigovor. pogotovo stalno opominjanje. Zato ih ne smijemo dra-
150
ziti , nego spretno odvracati od mana. Ako bolesnik ucini n e ~ t o nepravil-
no, ne srnijemo ga siliti da prizna krivicu jer Ce se zatvoriti u sebe i biti
jos tvrdoglavij i nego prije. On Ce svakako iskoristavati nasu dobronamjer-
nost, no rni ne smijemo zbog toga biti prema njemu preblagi, previse
stidljivi, iii cak placljivi. VraCa mu ravnoteru i dobro utjeee na njega
ljubeznost povezana s izvjesnom strogoscu. Treba mu razjasniti kako
moZe izbjeCi izvjesne pogreske. Prijekor ne smije izazvati opiranje, nego
mora zvucati kao ljubezno vodenje, cvrsta ruka i vjeran oslonac. Takvom
se vodenju bolesnik rado povjeri . Ako u bolesnika izazovemo otpor,
sarno ga jos vise guramo u nj egove slabosti.
Ljeti cemo poceti jutarnji program treeci bosonogi po rosnoj travi, kako
j ~ to propisao Kneipp. Krv se povuee prema dolje, te nam se Cini kao
da nogama crpemo energiju iz zemlje, sto priCinja cudesno oslobadanje.
Ako vrijeme nije pogodno za trcanje po travi, zamijenit cemo ga tapka-
nj em po mrzloj vodi, gimnastikom, osobito gimnastikom na svjdem
zraku ; ritmicke kretnje i gimnastika uz pjevanje iii muzicku pratnju du-
sevno rasterecuju.
Dorucak treba sadrzavati prirodna jela ; Bircherovu vocnu kasu s
Graham-kruhom, maslac i med. lzostavljamo, dakle, uobicajenu bijelu
kavu s bijelim pecivom i biramo hranu koja je zaddala svoju prirodnu
vrijednost i zbog toga pruZa tijelu ono sto mu nedostaje.
Poslije dorucka slijedi radna terapija koja Ce bolesnika odvratiti od
njegovih bolesti i ustnjeriti na nesto stvarno. Za lijecenje je ntilna razo-
noda, jer se bolesnik inaee prepusti svojem bulaznjenju koje ga potiskuje
u sve uZi krug bolne dusevne depresije. Uspijemo ii svratiti paznju boles-
nika na jednostavnu stvarnost, popustit Ce i njegove bolesne utvare.
Nail dusevni zivot je poput vrtnje koja se pomocu I'emena prenosi s jednog
kotaea na drugi . Ako remen padne, vrti se sarno prvi kotac koji drugome
daje ubrzanje na prazno. To znaci da se moramo neprestano brinuti
da se bolesnik u podsvijesti dusevno i tjelesno bavi sa stvarnim zivotom,
a ne da ga pustimo da se zatvori u sebe i izgubi vezu sa stvarnosti. Ako
smo u tome uspjeli, mozemo ga polako istrgnuti iz njegovih bolesnih
osjecanja i prividenja, bulaznjenja i mastanja. Za nadarene umjetnost
znaci most do stvarnosti, most bez grubosti i odbijanja.
Objed pripravljamo pretdno od prijesnog povrca, pirjanog povrca,
krumpira, prirodne rile, iii nekoga drugog jela od neljustenog zrnja. Za-
branjena su prezaCinjena jela. Poslije objeda slijedi opet neka radna te-
rapija, a to moze biti pranje iii brisanje suda.
Poslije podne je nuzna flZikalna terapija, npr. Schlenzina kupka s
povojem za znojenje. Takvu kupku naCinimo, prema mogucnostima,
2- 3 puta tjedno. Umjesto kupki mozemo upotrijebiti tus: vruci, hladni i
opet vruci. Zenama sa slabom menstruacijom preporucamo trajne sjedece
kupke od 37C; vodi treba dodati biljni uvarak. Poslije fizikalne terapije
bolesnik se opusti kratkom setnjom po sumi, iii duZ rijeke. Takva setnja
privuee njegove misli k stvarnosti. Slobodno vrijeme do vecere ispuni
radnom terapijom.
lSI
Primjer za
jednodnevni
program
Vecera neka bude u 18 sati; laka, da bolesnika ne muCi mora. Naj-
bolja je vocna salata, iii Bircherova vocna kasa, Grahamov kruh, maslac
i med.
Kao sto radni dan pocinje s prvom suncanom zrakom, tako i spavanje
poCinje cim padne mrak. Ne mozemo Ii zaspat i, uzmemo kapljice za spa-
vanje u vodi s medom (medici). Time smirimo zivce koje u toku dana ja-
camo hranom za zivce, kao sto su Avena sativa i Ginsavena koja sadrzi
ginseng. U teskim slucajevima pomaze Rauwolfavena koja sadrZi tri
biljke: indijsku rauwoLfiju, zob i hrastovu imelu (Loranthus). Svakako je
dobro da prirodnim lij ekovima pomazemo bolesniku da odagna tamne
misli i mucne osjecaje.
Predlozeni dnevni program moramo pril agoditi svakom bolesniku
posebno, i uspjeh nece izostati .
Prehrana mora biti prirodna i mora sadrzavati dovoljno vitamina i
hranjivih minerala. S obzirom na otpornost bolesnika, mozemo pokusati
s dijetom oct vocnih sokova, ili laksim postom. Svakako moramo s boles-
nikom cvrsto ovladati, jer mu takva dijeta postavlja odredene zahtjeve
koje cak i zdravi nerado ispunj avaju. Ako ga pri tome psihicki podupre-
mo tako da ga opominjemo na njegovu bolesnu reakciju, ne obracajuci
na nju veliku paznju, i navodimo ga na bolji, ugodniji i jednostavniji
put, on 6e nas dalje lakse slijediti. Pocet 6e opet jednostavno, sabrano i,
prije svega, logicno misliti. Njegova nevolja bit 6e sve manja i manja.
Da bismo to postigli, moramo paziti da bolesnika ne razdraZimo jer
onda pocne sumnjati, bolesna reakcija i napadi se vrate, sto ponovno
nanosi dusevnu i tjelesnu stetu.
Tko radi s dusevnim bolesnicima, mora imati jaku volju da nikada
ne pokaZe svoje mogu6e nevolje, slabosti, ili nemoc. Bolesnik reagira
naglo jer je osjetljiv. Ako se na njega ljutimo zbog neke nepravilnosti,
ako smo nesretni sto njegovo zdravlje ne napreduje brze, nase ga pona-
sanje ne6e bodriti, nego ga jos prije gurnuti ponovno u bo.Iest. Hocemo
li dusevnom bolesniku koristiti i pomagati, moramo posjedovati veliku
snagu samosvladavanja, strog samoodgoj, unutrasnji mir i veliku unu-
trasnju rezervu dusevnih i tjelesnih snaga. Ako bolesnik osjeea kraj sebe
snaZnu osobu koja ga podupire i ispravno vodi, polako 6e uspjeti da po-
bjegne iz zbrke svojih osjecaja i rnisli. Ako nasluti tu pouzdanost i lijepu
buducnost, uhvati se za tu nadu, suraduje i dade se voditi do normalnog
misljenja, osjecanja i postupanja.
KAKO DA SE RIJESIMO MRSAVOSTII DEBLJINE?
Nekada se vj erovalo da smo mrsavi zato sto premalo jedemo. lednako je
tako debljina bila posljedica prevelikog teka. Ima ljudi koji vrlo mnogo
pojedu i ostanu mrsavi, dok drugi, u usporedenju s njima, zbilja malo
jedu, a sve se viSe debljaju jer ih se, kako kaZli, sve prima.
Ispitivanja su pokazala da su uzrok toj pojavi zlijezde s unutrasnjim
lucenjem. Na prvom mjestu spomenut cemo mozdani privjesak, tzv. hi-
152
pOfLZU, jajnike iii ovarije, muda iii testise i stitnjacu iii tireoideu. Pojacani
rad tih zlijezda dovodi do mrsavosti, a oslablj eni rad do debljine. Cesto
se opazilo da se zene poslije odstranjenja jajnika pocnu debljati. Deblja-
nje u kliroakteriju govori u prilog toj cinjenici. Posebno je to vaZno za
jufujake. Mlade Talij anke su zaista vitke i okretne. Kad dodu u kliroak-
terij , koji u juZnjakinja nastupa prije, postaju korpulentne. Ako su sta-
rije generacije zena zaoblj ene i deblje, to je posljedica hipofunkcije
zlijezda s unutrasnjiro lueenjem, osobito jajnika.
Protiv debljine izvrsno djeluju sjedeee kupke i sva sredstva koja pod-
sticu rad jajnika.
TeZe je utjecati na hipofiznu debljinu koja nastaje zbog hipofunkcije
mozdanog privjeska. Rad hipofLZe se ne da popraviti na tako jednostavan
nacin kao rad jajnika. Doduse, imamo na raspolaganju preparate hipo-
fLZe, no njihova je upotreba jos vrlo delikatna. I n:t organske preparate
hipofiza ne reagira tako kao jajnici. Protiv debljine najbolje su se poka-
zale morske alge, osobito morska trava Kelp. Dovoljno je uzeti tri puta
na dan po dvije tablete Kelpasana da bismo, polako ali sigurno, smanjili
teZinu.
Funkciju jajnika podsticu sva jela koja sadrZe vitamin E, a osobito
psenicne klice. Istina, ima pacijenata koji ne vole psenicne klice jer su
culi da djeluju protiv mrsavosti. Medutiro, nije tako jer vitamin E regu-
lira funkciju jajnika. Ako je uzrok mrsavosti hiperfunkcija jajnika, klice
smanjuju aktivnost jajnika i omogucavaju debljanje bolesnika. Medu-
tim, ako je hipofunkcija jajnika uzrok debljine psenicne klice podsticu
aktivnost jajnika i sprecavaju debljinu. Psenicne klice, dakle, reguliraju
aktivnost jajnika i u mrsavih, i u debelih. Osiro toga sadrZe biljne bjelan-
cevine, fosfate i prirodni secer. Njihovo je djelovanje na organizarn po-
voljno i nikako nisu uzrok debljanju. Tko je debeo, ne treba se, dakle,
boj ati psenicnih klicajer mu neee povecati vet smanjiti debljinu. Ima medu
bolesniciroa i takvih koji se boje da Ce s hranom koja je bogata vitaroini-
ma, uzeti previse vitarnina. To je opasno samo kad su u pitanju urojetni ,
tzv. sintetski vitamini koji zbog predoziranja mogu uzrokovati hipervi-
tarninozu. Od prirodnih vitamina ne prijeti opasnost od hipervitaminoze
jer njihovi spojevi ne mogu skoditi. Tijelo upotrebljava sto mu treba, a
od preostalih prirodnih vitamina stvara rezervu. U tom pogledu umjetni
vitamini nisu jednako vrijedni (ekvivalentni) kao prirodni. Mudrost
znanstvenika nije dorasla prirodi. Ljudi mogu svojirn znanjem neke stvari
analizirati, medutirn, ako pokuSamo tijelu vratiti urojesto prirodne tvari
umjetno sintetiziran proizvod, najednom se pokaZe da ne ide sve onako
kako bi moralo, i da nasim racunima nesto nedostaje. Zato je bolje da se
drzimo prirodnih izvora koje umjetno nacinjene kemikalije ni izdaleka
ne mogu zamijeniti. Sada su u modi umjetni vitamini, a prije su bile
hranjive soli. Na srecu su znanstvenici, kao npr. dr SchUssler i dr Hahne-
mann, ustanovili da se razlicite mineralne tvari mogu asimilirati sarno u
malenirn kolicinama i vrlo fino rasprsene, da bi ih tijelo moglo upotri-
jebiti.
Nekoc su vjerovali da mogu napraviti zlato. Htjeli su naciniti umjetnog
153
covjeka Hornunkulusa. Zalim smo postahkrornniji i htjcli proizve t i
tablctu koja bi sadrzavala ve l.<l tijelo nuine element e, i koja bi mo la
nlidomj esti ti prirodnu prehranu. Svemu se tome danas mijemo, a vre-
menom Cerno e odreci takoder umjetne hrane i vitamina, jer ne mo ' u
nadomjestiti onu nagu koju u sebi ima biljni svij el, dakle, n ' a prirodna
prehrana. Ako se vratimo prirodi , nasem porijeklu, lakSe cemo rje' avati
takoder pitanja mrsavo ti i debljine.
OPASNA I DOBRA SREDSTVA PROTIV
DEBLJINE
Ako smo debeli, ne smije nas nilko nagovoriti da uzimamo neki moderan
lijek za mrsavlj enje, iii cak obieni jod umj esto morskih algi . Pogotovo jod
moZe biti silno opasan, pa ga srnijemo uzimati sarno u neznatnim koliCi-
nama. Ako pacijent ne zoa sto sadrie tablete za mrsavljenje, treba da se
ra pita i odbije sve preparate s jodom. Moramo, zaista, biti vrlo oprezni
i uzdrzljivi prema hvaljenim sredstvima za mrsavljenje. Propi sana dijeta
s flZikalnom terapijom dat Ce bez opasnosti zeljeni uspj eh.
Kako rekosmo, u zena kojima su operativno odstranjeni jajnici, iii u
onih koje su u klimakteriju, debljinu uzrokuje nedostatak zensk ih spolnih
hormona, dakle, krivi su jajnici. Doduse, ne tako cesto, ali svakako i
oboljenje hipofize moZe uzrokovati debljinu. Nipo to ne smijemo protiv
debljine postupati drasticno i vrsiti nasilje nad organizmom. Izvr no
djeluju sjede6e kupke s horneopatskim prcparalom jajnika Ovasanom
Dl i propisana dijeta. Hrana mora sadrzavati sto manje bj elaneevina,
proizvoda od bijelog brasna i induslrijskog secera, ali zato sto vi se voc-
nih sokova, osobito kura sa sokom cd mrkve. Takoder su izvrsni sokovi
cd grejpfruta groMa i naranee. Pri tome morarno paziti koji sokovi pa-
cijentu gode, jer nije sve za bole nika sto godi zdravome. Tko zeli uspjeti ,
mora se podrediti prirodi i biti oprezan. Kolieina vocnih okova mora
takoder biti odredena jer sve sto je previse i suvisno moZe samo skoditi.
To pravilo mora vrijediti i za prirodna sredstva pretiv debljine.
o kemijskim kurama za mrsavljenje mozemo reci sarno to da su stetne
za zdravlje, cak ubitaene. Mnoge su zavrsi le Iragicno. Zato neka svaki
bolesnik radije uzima prirodna sredstva za mrsavlj cnje.

Da pretjeraoa debljina moZe uzrokovati veli ke nepri like, znadu svi koji
su joj skloni . U veorna popularnorn znanstvenorn djelu ci tao sam da je
svaka debljina posljedica pretjerane halapljivosti, tj . pretjeranog apetita.
Ne slaiem se potpuno s rnisljenjern tog lijecnika. Tocno je da jc debljina
Ce to posljedica preobilne i krive ishrane. Nesreea je takvih Ijudi sto imaju
predobar tek. Medutim, ima Ijudi koji vrlo malo jedu, a vejedno su de-
beli. Upravo spomenulorn promjenom i hrane oni nece, na zalost, postici
zeljeni uspjeh.
154
U upravo spomenutih Ijudi ne rade pravilno zlijezde s unutrasnjim luce-
njem. lz vlastitog iskustva znam da osim spolnih zlij ezda na deblj inu
utjecu hipoflza i stitnj aca. Ako postoje poremecaji vee ad mladosti , onda
su i spolne stan ice funkcij ski zahvacene iii zaostale. U takvih se Ijudi
skuplja masnoCa osobito na trupu, a ne na udovima koji su normalni .
Takve zene imaju obicno ogromne dojke pune masnog tkiva, sa malo
mlijecnih zlijezda. Poslj edica smanjene funkcij e zlij ezda mogu biti i
vise6e dojke, sto zadaje jos vi se briga ionako pogodenim i prejako zaob-
Ij enim zenama.
Hormonski uzrokovana debljina ne da se odstraniti ni posebnom dij e-
tom, ni kurama za mrsavljenje. Mogu6e je sarno uzrocno Iijeeenje pod-
sticanjem spolnih zlijezda, stitnj aee i hipofize. Za Iijecenje su, prema
iskustvu, najpouzdanije morske biljke, osobito preparat morske trave
Kelpasan. Dodatno pomaie jos i Poll avena koja ozivljuje optok krvi.
Medu jelima biramo osobito sok kupina, mrkve i celera. (U Svicarskoj
vocni sokovi Biotta, a u nas Fructal). Svaki dan moraju biti na stolu kopri-
ve i hren. Lijecenje dopunjuju takoder ostrige, rakovi i sipe. lz zivotinj-
skih zlijezda napravljeni preparati , ispravno dozirani, djeluju dobro, ali
u pogresnim rukama uzrokuju velike nevolje. Kretanje i udisanje svjeZeg
zraka bilo na moru, bilo u planinama, takoder podstice rad zJij ezda.
BuduCi da je i predobar tek jedan od uzroka debljine, moramo u lij ecenju
o njemu voditi racuna. Opasnosti od dobroga teka izvrgnuti su sladokusci
sa besprijekornim probavnim organima i oni koji to znadu dobro isko-
ristiti . U takvim slucajevima pomaze savjet da prestanemo jesti kad nam
najbolje prija. Dijeta se takoder mora ravnati prema odredenim pravili-
rna. lz jelovnika treba brisati ugljicne hidrate i masti, a stol obogatiti s
prijesnim namirnicama, osobito salatama i vocnim sokovima.
Posebno moramo iZbjegavati slatkise i proizvode od bijelog brasna.
Razlicite juhe s vrhnjem prepustimo radije mrsavima. Buduci da je pivo
pravi otrov, za ugojena je gostionicara pogotovo kobno. Moramo paziti
da meso ne bude masno, a domaCice moraju odstraniti iz kuhinje sve zi-
votinjske masti. Iznimka je svjeZi maslac, no u umjerenim kolicinama.
Zlijezde s unutrasnjim lucenjem bodre i podsticu izmjenu tvari (meta-
bolizam), pa se preporucaju zacini, osobito sve vrste dragusca, hren,
paprika, curry (k.ari) i ekstrakti kvasca, npr. Herbaforce.
Lijekovi za rastvaranje masnoca vrlo su opasni, i ne smijemo ih ni pod
kakvim uvjetom uzimati, jer je zdravlje vrednije od vitke linije. Sredstva
od algi i celuloze, koja nadimlju, mogu se uzimati sarno kratko vrijeme
jer se inaee pacijentima ogade. Danas smatraju da su najbolje sredstvo
za mrsavljenje morske biljke, koje sadrZe dovoljno minerala i kalijeva
jodida. Ne sarno da podsticu rad spolnih zlijezda i smanjuju tjelesnu te-
zinu vee poboljsavaju i op6e zdravstveno stanje. Bolesnici koji imaju
Basedowljevu bolest smiju uzimati sarno homeopatske doze joda.
Morska trava je priznata kao najbogatija morska biljka. Dovoljno je
da pacijenti uzimaju ujutro i uveee po jednu do dvije tablete Kelpasana.
155
Poremecaji
u radu
hormonskih
ilijezda
Predobar tek
Glad i tek
(apetit)
)7. mJe cca u mj esec polako gubc suvi snu tczinu, pobolfa se takodcr
njlh vo opee zdrav tveno stanjc i st varalacka .. naga. To su potvrdile
vlje li mnogih pacijcnata koji su sc htjcli rijcsili uvi sne leline.
ZELUDAC
Kao saki drugi organ, i icludac jc poscbno remek-djelo prirode. Stijenka
zeluca je gradena iz viSe sloj eva i c1asticnog vezivnog tkiva u kome
u spletovi a rterij a, vena, limfnih f ila i zivaca. Prema unutrasnjosti e
zcluca zile i zivci sve racvaju i stan juju do mikroskop. ki f1nm zavrs-
nih cvorica, ra. poredcnih oko zelucanih zlijezda. Unulrasnjost zeluca
nije glatka nego naborana. VeCi . u nabori sastavljeni od jos manjib
naboriea koji pod mikroskopom izglcdaju kao rebra modernoga elek-
tricnog grijaca. naborane zelucane sluznice pokriva oko
pet milijuna malih zlij ezda. One izlucuj u pcpsin, emim za ras tvaranje
bjelancevina tzv. Jabferment, u trogo odrcdenim koliCinama koje od-
govaraj u koliCini i vrsti uLete hranc. Pepsin mo1.e dj elovati amo onda
ako se istodobno izlu{;ujc dovoljno solnc ki scline.
Glad iii tek povetavaju lucenje lclucanog soka. Ako jedcmo bcz teka i
sc jesti ponudeno jelo, probavljamo Iabo i nastaju probavne met-
nje. Zato sc moramo uvijek brinuti za dobar tek. To postizemo lakSc ako
ne sjedimo ncpre tano til pOl,ao, nego se dosta kre6emo i nadiserno svje-
zcga zraka. Zato Cerno it.; na posao pje icc, ako jc to rnogu6e, a ne da
voznJom izbjegavamo svaki i najmanji napor. Za podst icanje teka po-
7najemo i nek djelotvornc, trpke biljke, npr. kiCicu (Erythraea cen-
laurium), iii tinkturu artitoke (Cynara scolimus).
Nac du evno raspolozenjc more takoder potaknUli iii smanjili tek.
Ako obuzme rdzba, nc smijemo se cuditi sto smo izgubili tek. To
je zato dusevno ra polozenje utjcre na izlucivanje iclucanog soka.
Vc!>elo raspolozeni Ijudi probavljaju bolje nego ozbiljni i srditi . Za pro-
havu nilc dobro ako sjednemo za 'tol brigama i te ih vatrenim
razgovorima i povetamo. Ako smo zbog rada preumorni , dobra je
da se prije jela dmorimo i opustimo. Vrlo jc vazno i to kako je postav-
Ijen stol i kako su priredena jela na -tolu porcdana. S Ijubavlju priprem-
Ijeno jclo je belje i lasnije. Lijepo postavljen .,tol, koji ne nosi obiljci.je
svakidasnjc nego peeat palnjc i Ijubezno rti , upravo pod tire ve-
-Ije 7a jelo. Time jc takoder izdaSnije izluCivanje probavnih sokova,
bolja je probava i asimilacija uzete hranc.
ije sh alili da na lek i probavu utJcte i odredeno raspolozenJe
7.a st 10m. Svaki dncvni obrok mora biti mali obitelj ki praznik kad ne
utivamo arno dobru hranu, nego se razonodimo takoder veseJim raz-
govonma i alom. Od velike je vaZno!>tl zaClnjaoje jela. Nijc
do ta da znamo sarno d bro .>oliti, nego moramo poznavali tajnu i moe
sVlb laCina jer onj podsticu JuCenjC probavnih sokoba, pa time pobolj a-
vaju probavu astoJeCi da prati dnevnu tampu, radio-emisije i televl-
ziju. suvremen, razdraten covjek izgub\o je mnogo od toga sto se nckad
156
7valo kul tura iii dru tvo za stolom. Nije cudo . to je toliko ljudi bolesno
od zeluca i to ih toli ko ima eir.
Lelueane su bolesti svaki m danom sve cesce. To se moZe opaziti osobito
u Americi gdje zbog brzine jedu stojeci, da bi se ' 10 prije mogli vratiti na
burzu iIi u svoj ured. Ako smo navikli jesti brzo i vruce, ne smij emo se
euditi kada se pojave probavne smetnje. Veoma skodi i hl adan desert ,
osobito ako naglo pojedemo sladoled, jer to moZe uzrokovati zeill cani
katar. Ako imamo kroni cni katar (upalu sluzni ce iii ga triti s), ne smij emo
se cuditi kad jednog dana dobijemo <:i r zeluca, koji moze takoder bili
zivcanog porijekla i uzrokovati nam brige i neuravnotezenost. Cesto sam
imao prili ke da vidim kako je bolesniku eir zacijelio eim je opet uspi o
zadobiti svoj unutrasnji mir. Izlijeeenje pospjesuju i dobri prirodni lije-
kovi, npr. Gastronol, i sok od prij esnoga kr umpira . .l os je bolje ako 1I 0pce
ne dopustimo da nastane eir, vee se radije borimo proti v upale zelueane
luznice. Tu nam pomaze ka ntarionovo 1I1je koje lIzimamo lIj utro i lI ve-
eer po jednu eajnu zli Cicu. Taj je jednoslavni. prirodni lijek vee ee: to
pomogao.
Lel ucana je kisclina svojevrsno eudo. U bili je POlposlotna solna kiselina
koja iz j os oeobjasnj ivih razloga ne oagriza zelu6anu sluznicu. Solna se
kiselina stvara iz kl ora koji kruZi u krvi 1I obliku kubinjske soli . Drzi se
da jos nedovolj no poznati antienzimi bra ne solnoj kiselini da nagri ze
zelucanu sluznicu. Ako je sluzni ca zbog kroni ene upale promijenjena,
obrana anti enzima popusti . solna ki selina nagrize vlasti tu sluznicu i na-
stane grizlica ili eir zeluca. Kad koncent rirana kiselina nagri ze rubove
cira. nasta nu tzv. bolovi od gladi .
Ako popijemo malo mlijeka, iii pojedemo nes to zobenih pahuljica.
kiseli na se vefe i bol privremeno popusti . Jos bolje dj eluje u vrucoj vodi
dobro promij esan drveni pepeo, iii procij edena luzina od toga pepela,
koja obiluje alkalij skim tvarima i odmah veie kiselinu. Najbolji je bre-
zov pepeo, iii pepeo od cokota vinove loze. Takva pepela ima u prepa-
ratu Gastronol koji sadrZi jos i Kondurango.
Solna kiselina raskuzuje i uni stava bakterije koje uzrokuju vrenje i
gnjilj enj e. Ako ima premalo solne kiseline, nastane vrenje sa stvaranjem
plinova i neugodnim zadahom iz usta. Zanimljivo je da rak zeluca na-
staje osobito zhog nedostatka zelueane kiseline. los zapravo ne znamo
za-to je tako.
Priroda krije jos mnoge tajne i nasim otkriCi ma postavlja uvij ek nova
pi tanj a. Hocemo Ii jednom, zbilja, prodrijeti u tajne zivota, iii cemo bitku
izgubiti ? Nadajmo se da ne. Jer, kad bi smo izgubili nadu, i nasa bi borba
za istinu izgubiJa svoju vrijednost.
ZELUfANE TEGOBE
Za zeiucane smetnje vecinom optuzujemo i eludac. a moi da su u pitanju
jetra. Lel ucane metnje koje nastaju ako jedemo vocne i masne ki seline,
157
Drugi uzroci
zelutanih
bolesti
telutana
kiselina
pnpisujemo nedovoljnoj aktivnosti jetara. Oa je Zeludac u tim srn<.:tnjama
sa rno udionik. dokazujc to to zclucane tegobe prestanu ako jelra dobro
rade. Oa bi te legobe uredil e, vrlo je korisna dijetna hrana bez vocnih
i rna nih kiselina. ali . rnnogo rize kuhane u vodi. Prirodna, nepolirana
rila je lako probavljiva i ne oplerecuje jelra. Tak va je ri Za osnovna dijet -
na hrana. On dijeta ne bude previ e jednolicna, mozemo jesti jo kasu
(gri z), heljdu. ral i p enieu u zrnju, a ne samljevenu. Takvom obroku i i-
larica dod<tmo jo salatu, zakiseljenu Molkosanom ili urutkom. niposlo
oetom jer oeat vrlo opterecuje ielucanu sluznieu. Cesto uzrokuje i je-
lrene poremecaje i smetnje u zelucanom izluCivanju; nastane jate izluCi-
vanje iz zelucane sluzniee, popraCeno iestokim bolovima. Oakako. po-
stoje i drugi razlozi koji uzrokuju nepravilno lucenje zelueane sluznice i
iestoke zelucane bolove. Ako zelimo te ze toke bolove brzo odagnati.
rastopit Cemo u toploj vodi neSto drvenog pepela i to popiti. Orveni
ugljen takoder dobro neulralizira kiselinu. a ima ga na raspolaganju
svugdje gdje se 10Zi drvima. Ako nekome to ne koristi, moZe piti sok od
prijesnoga krumpira razrijeden s malo vode. Prijesne, suhe zobene pahu-
Ijiee, caj iii kapljiee od kiCice (Erythraea eentaurium), lakoder pomaiu
protiv iestokih ielucanih bolova. Sva ta sredstva imaju jos i ljekovito
djelovanje, dok npr. prijesno mlijeko, dod uSe, uklanja zestoke bolove,
ali nema ljekovito djelovanje. Kao 5to je spomenuto, zestokih se bolova
mozemo polako rijesiti.
Cir ieluca mozerno lijecili prijesnirn krumpi rovim sokom, sokom od
sirova kupusa ii i sokom od mrkve. Ovi su sokovi dobri lijekovi. treba ih
same izmjenjivati. Dakako, ima i drugih sredstava, npr. Hamamelis.
M islimo da ne treba upotrebljavati sku pe Jijekove ako u podrumu iii
smocniei imamo dovoljne zalihe via titog povrca.
elR (GRIZLlCA) ZELUCA
Poznato je da tegobe sa ielucem i dvanaesnikom imaju preteino muskar-
ei. Uzrok je, moida, u tome sto se vecina iena dusevno manje angaiiraj u
nego muskarei. Prema iskustvima je srdzba, odnosno neraspoloienje,
glavni uzrok cira zeluea. Svakako, stalni nadraZaj sluznice zeluca ima
vaznu ul ogu, pa je dobro da doznamo i odstrani mo uzroke nadralaja.
Moramo pazi ti da ne jedemo prevrucu, ni prehl adnu hranu, jake zaci ne,
zestoka alkoholna pica i prejake Jijekove. Cir rjede nastaje na ul azu jed-
nj aka u zeludae, a CesCe nasuprot vratarniku, u donj em otvoru zeluea,
tzv. maloj kri vini .
U pocetku postoji sarno drazenje sluzniee. To uzrokuje bol ove na koje
se naviknemo i ne brinemo se za njih. Tako pocet no stanje ostane bez
lij ecenja. Kad se pojave bol ovi nataste, a posJije jela nestanu. pomi slj amo
na pocetni Cir. Bolovi nastaju zato sto zelucani sok djeJuje na nezasti-
cenu stijenku zeluea. Odredeni zastitni enzim sprecava vlastitu probavu
normalne zelucane stij enke. Kad se bolesnik najede, kiselina se potrosi
158
1:1 prllhu II p
n
ll' ,1 'til' hran '. pH hoi I'll' Krill s' 101 jo i I ihli IHI
pnlll posh.l' lela, ohiuw pWllacl ' !tin l ' U nf! dvnn I ':; niku, IIcknliJ.. o
' lara i spnd vr Ilarnikll (pilol U '11) Ndlj 'CCOI eirovi c
duhlj i i polnko popri rna ju 01 lik k r.lll"r:l , PI' 'l1'lda strj'l1k:! " ' 111 '" 7nn
'il lutl ' hl j<l, mOlt: jl' e ll na ri l'ol i, II 1;ldn l\aslun L-:v, p'ri'nraelj ll
IIi prm.h
1
r I . ' IU 'lII1t: PI'I (: 'mu stl lirla j ).du " 1 isi(' '' U 11'01.1.
ntl . 1IpIJinu. To Il / rnkulc polrbu. 111n' (pcl'IllIniti s) SU nint ho-
Iii i111:1 , rio uhl'l:a nim plI l som I po :t '; lnjl'l11 . Trhuh j . Il apel, a t.rnu.' na
IvrJ:t bo duska (dUencl' O)UN ' L1lalr ' ). B" I'snik jl' u Ii (lllIoj
i 111 0 ra U bnII1H; U. Op I II hi ' 110 1I 'pijc i spasi ho-
kSl1lk 1I !'ivol.
('il' "' IUCkI i dva lllcsllika m(\ 1I hrlO I i pr,,1.! "i nu Sll Sj 'dt1l' ,Ir' nco
'ir sc ura, prvcl\ slv' nl ) u t' " slcra": ll (pankr'as), kalk fl J II leI !'a, fl
qcdl' II lkhl'lo p(\ pr(' Cll t) l'rijl'vn. I ri ohlcnim (: irovilll<l u l c\unl
j1I'l'VI. C i. 'Iuu lnl' ki s ' hnc, BI)l cSlli ku ;;l' ki sdll podri UJl'. Slartji , ncpl'tl -
villl!1 lirn i, ITl OI' U Sl' prl'lVOI' ili II rak l clu '<I . Rak z jc 1I ro-
l ' 1II\JI11 SllIdlJu l d ko ustanll IIi il;r 'C:: illom IK lI/rok ujc hol()w, bl..usl vtI
1\ ;\\11 dok'.II lIjll Otl ooh.:'<lIi ' i , u knji lt .I ' I"lk IIHSl ao !'bog ira, illlljU Ilhll.:no
PI' i:c1u":an ' k IS ' lin " dok JC oni knji hnluju IKI nnl "no ' 'if \. im;.I,Ill,
naproli v, prcvi c.
LIJEtENJE
I)omu'i liJ k prC\li v dra 1.e1U 'it jl' post, ali 1<1 10 mora hok'snik hili dnhr()'
l i ra Ija.
Spel:ili ' M ' dslvo jc :;ok Pl'lj ' NIH)' krurnpi ra, koji " ud1.!,' 11I p
ako rcdovih) UZlma, I sok lld silO a je r io d()har. Tko Ie. ko
polill(\si prij csne soko C 01.1 pnvrca, 1110/' 1I111j cslo njih jcsLi juhu oJ p vr ""
iIi I Ihi . Trcbu pil l' ili d:1 juh<J IIlje pre ru ', L lJ juhi . c i/. 'ubi nell od In
okus, II bitni u 'inak soko a lIsI"n '. Vrlo donn) djdujl' i '/ ' uslluli s()k
hrusni!;H (Va' ' inillm ida 'n) i Z II I)tlli sok lalko k riJena (i ly-
cyrrhi / .... ' Iabr::! ). LJ 7. im I sc 20 dll () un 'VIIO U Ia .minl ullj ajimu, ras-
a i pnmij 'savsi prij ' su !> l III om , T ime s lij ' 'nj' l.nlltM IIbml va.
II hrall' Ir 'bll il'i kljucili svc jnkc /.a ilw i l) ranii::iti j ' l<I S Iuloz()m,
dn n ' natlral' uJu .' lul;lI i U I.elu'tt . Kada je hoksnik dobr(l ii'lhrunj 'II , po-
maz' pnsl, jcu:tnput iIi dva pilla Ij c.:dllo. Mlijoko. svi 'zi sir (sklll<l), ;cilna
ka <I i slu7t1l1 juhu lavna su hrana, I pnsiJjc uspJcsnll lij' 'l1ja. jns du t>
po, IO bolo i pr slunu, Ireha i/llsltlvili alkllhol, nik( lin. svinjclinu, ko-
htl!>! .1 Olll1jskl' rna. Ii i j ak' 7: a ill . Propofuca SI.! svc lo II Hjnl) il'.O-
si ll IIi . Ime 11'1 ujl'mo milo '0 j 'I' imamo dQsla n '!; kodljivlh i ukusnih
tladlHnjcslaka.
Uudll "i d Ie n I,; 'sl 1Ll. I')k ;}.ducan{) ira, Lr 'bu s' pobl'illUli du
hoi 'snik una woj dlls ni mir, Nom I vise volikog prohlema, i l11i s ' rij '-
-; lIn() 'ira rio jCl1nllstavnorn m ,to(\Otn, mo knn blnintli vi.'c jlA.!.
nostavnih m ' Indll , iii ." P Ik I 'lI1djilo i uSLnljno ravnlll110 sumo 'dll0.J.
Ll)
DA LI JE PROLJEV
Vise od 50010 Ijudi pati od zalvora iIi tvrde slolice. Zene su na to osjet-
Ijivije od muskaraca. Uvijek slu' amo kako je to skodljivo, i zato nam ne
smij e biti tesko da tu bolest suzbijemo. U usporedbi s tom bolesti, mnogo
manje ljudi trpi od proljeva. Pri tom, naravno, ne mislimo na nenadane,
kratkotrajne proljeve, nego na one neugodne mekane stoli ce koje traju
godinama i nisu normalno tvrde. Obieno se 0 tim tegobama rijetko pise,
premda su dugotrajni proljevi mnogo opasniji i skodljiviji nego zatvor.
RAD ZLIJEZDA SLINOVNICA
Ako pokusamo razumjeti bolesti probave, moramo se potanko upoznat i
sa zadacom i vaznoscu sline. Slina je otopina od preteZno bazienih iIi
alkalicnih tvari. Sastavljaju je minerali i hrana nasega tijel a, a izlueuju je
zlijezde slinovnice. U slini su enzimi , vaZni za probavu hrane. Malo tko
od nas zna da razne zlij ezde, kao npr. slinovnice, gusteraca, jetra, te ze-
lueana sluznica, izlueuju dnevno vise li tara probavnih sokova. Zadatak
je tih sokova da hranu razgrade i tako promijene da tijelo moze hranjive
tvari usvojiti. Kad rade pravilno, preuzima te dragocjene tvari debelo
crijevo, odakle predu u probavne zlijezde te se ponovno izlueuju.
Pri proljevu su ti dragocjeni probavni sokoyi izgubljeni, sto je velika
steta jer tijelu nuzne mineralne tvari nije moguCe hranom tako brzo na-
doknaditi. NeizbjeZna posljedica je slabost i poremecaj u ravnoteZi me-
tabolizma mineral nih tvari. Pri tom ne mislimo da proljev zbog eiscenja
s kratkim trajanjem moze uzrokovati takve promjene koje postanu
oCite tek posto takvi proljevi traju duze vremena.
Lijecenje Prije svega moramo promijeniti prehranu. Moramo izbjegavati voce,
prijesno povrce, slatkise, kuhani kupus i sve sto stvara plinove i upale.
Jedimo, prema mogucnosti, prijesno mlijeko. U posebnu dijetnu hranu
ubrajamo: dvopek (prepeeenac), svjezi kravlji sir (skutu), nemasni sir,
zobene pahuljice, krumpir kuhan u Ijusci i neljustenu riZu. Od voCa mo-
zemo jesti jabuke, borovnice i banane. Strogo moramo paziti, da nemamo
za rueak i voce i povrce. Taj je oprez nuzan da bismo sprijeeili vrenje.
Hranu treba dobro sazvakati. Vrlo je koristan i Ij ekovit takoder kratak
post. To euva crijeva, a se crijevna flora za to vrijeme oporavi
i obnovi. Kao lijek dolazi u obzir steia (Potentilla tormentilla). Sok
svjezih biljki je najbolji s dodatkom zobenog soka jer smiruje zivce. Ta
je zanimljiva kombinacija poznata kao Tormentavena. Normalno kro-
nieni proljev mora prestati za dan-dva, ako svakih pet sati uzimamo po
5 kapi toga lijeka u malo vode. Ako mozemo, istodobno postimo. Te
jednostavne biljke su neSkodljive, a djeluju pouzdano. Mogu ih uzimati
i mala djeca. Vrlo dobre su takoder kuhane zobene pahuljice bez priloga,
kao i drveni pepeo, iii lipov ugljen.
Kad je proljev tako jak da ga tim sredstvima ne mozemo izlijeeiti,
upotrijebit cemo dodatno lijeeenje. Treba stvoriti novu crijevnu floru.
160
Naranca. Domovina joj je Kina i
Indonezija, a u Evropi se udomaCila
prije vise od tisuc:u godina.
Crvena je naranca druga vrsta
(Species) obicne narance.
NAPRST AK - slika iz klasicnog djela
Wi lliama Witheringa 0 Ijekovitoj
upotrebi digitalisa, koje je izaslo god.
1785.
Ukusi se za caj vrlo mijenjajU. Negdje piju
caj s mlijekom, a drugdje takvo pice
Ijudi odbijaju.
Tu pomafu tri sredstva : Acidophi lus u obliku praska i preparati mlijec-
ne kiseline Biofermat i Molkosan. Obicno potraje duze vremena dok se
crijevna nora toli ko oporavi da se stanje u crijevima potpuno sredi.
Strpljenje ee se svakako isplatiti.
~ ~ ~ ,
ZANEMARENA P
Smrt sjedi u crijevima, glasi kao opomena poslovica, vee odavno
znata. Zelimo da yam se vaznost te poslovice ureze u pameenje. Nesum-
njivo je zatvor vise puta uzrok razli citim tegobama. Tko se godinama
tuzi na glavobolju, jedva i pomisli da zao'stale otrovne tvari koje prelaze
u krv, mogu bi ti uzrok glavobolji. Zelucane i bubrezne smetnje mogu
takoder biti posljedica zatvora, iii lij enog rada crij eva. Zbog jednakog
uzroka nastaju kozni osipi, egzemi i li sajevi. Vise puta zakafu svi lij ekovi,
dok se ne uredi stolica. Od zatvora pate vise zene nego muskarci. Ako
zatvor ne izlij ecimo, s godinama postane stalan i predstavlj a stvarnu opas-
nost za covjeka. Kronicni zatvor moze biti uzrok raku crijeva, koji pot-
puno zatvori prolaz stolici. Umj etni izlaz crij eva kroz trbusnu stijenku
sigurno nije ugodan, niti je najbolje rjesenj e. Kad otkaze prirodni put
praznjenja crij eva, cesto prekasno spoznamo kakav cudesni automatski
uredaj ima riase tijelo. Stoga ne smij emo zanemariti stvari koj e nam je
podarila priroda, nego ih moramo brizno cuvati. Na zalost, i najbolji
nam kirurzi mogu ponuditi sarno najnuznij e rjesenje u usporedbi s pri-
rodnim stanj em. Kako je cudesna naprava rnisie zatvarac cmara (muscu-
lus sfi ncter recti), moze potpuno razumjeti sarno onaj koji se mora muCiti
s umj etnim izlazom crij eva na trbuhu. Ne dopustirno, dakle, da zbog
zanemarene probave dode tako daleko.
Neke se zene tuie da trose citav mali kapital na bezuspjesna sredstva
za Ciseenj e. Ne treba se cuditi jer postoje brojna kemijska sredstva koja
imaju sarno pri vremeno dj elovanje. Upotrijebimo radije drugaCiju njegu
protiv zatvora. Kao sto moramo drveee pravilno gnojiti i obrezivati ako
hoeemo da uspijeva, jednako tako moramo potpomagati prirodne tje-
lesne djelatnosti, a ne da ih kratkovidno zanemarujemo.
U nekih naroda nije se moglo naCi kupca ni za najbolje Ijekovite biljke
koje sluie za reguliranje stolice. Ne bi ih mogli dati ni besplatno. Biljke
za ciseenje nisu nikad upotrebljavali Berberi na visokom Atlasu, luke u
Kordillerama, Vede u sumama sjeveroistocnog Ceylona i jos mnogi
drugi narodi. Zasto ? Odgovor je vrlo jednostavan: jer njihova prehrana
nije tako obi Ina kao nasa. Oni jedu normalno toliko koliko je nuino da
stisaju glad, a ne kao rni koji jedemo dok tanjur nije prazan. Hrana
primitivnih naroda je bogata celulozom koja je prijeko potrebna za me-
hanicki nadrazaj crijevnog mislea. Sasvim suprotno, rni jedemo previse
bijeloga kruha, bijele tjestenine, pudinge, razno pecivo i jela od bijelog
brasna, a to sve pridonosi neaktivnosti crijeva i zatvoru stolice.
Dobar rad organa primitivnih naroda moze objasniti i njihov bezbrizan
zivot. Mi zivimo upravo suprotno. Suvremeno doba zahtijeva neprestani
161
Prirodni
lijekovi
tempo, na radnom na mjestu susrecu razlicita uzrujavanja. a I suvre-
mena tehnika pridonosi svoje. l ednom rij eci, zivimo pod utjecajem ne-
prestane nadraZljivosti zivaca. Ta nadrazljivost simpatickoga (vegetativ-
nog) zivcanog sustava uzrokuje grcevit (spast icki) zatVGr stolice. Ako
proti v toga uzmemo jako sredstvo za ciscenje, sarno sebi skodimo. Mno-
go je mudrije da se saberemo, vrati mo unutrasnji mir i ne dopustimo
cia nas opterecuj u brojnim poslovima. U svemu moramo zadrzati pravu
mjeru. Tako dobij emo vremena da se dovoljno smifimo i opustimo.
P.reporuea se takoder pjesacenje. Treba vise upotrebljavati noge, a manj e
sjedjeti, jer se upravo pjesacenjem ukl anja slabi rad crij eva. Jutarnja gim-
nastika, svakodnevna masaza trbuba i trlj anje cetkom pomaZu osobito
onima koji rade sjedeci. Zelimo vas nauciti nesto iz iskustva selj aka.
Kada zivotinje u staji .nemaju normalnu probavu, iskusan selj ak zna
odmah pravi lno post upiti. Uzme iz bambara vreCicu lanenog sjemena i
naCini im Ij ekoviti napitak. Sluznica crijeva postane opet norrnall' a, a
to je nuzno da bi nestale smetnje. Tako je i u Ijudi. Osim lanenog sjemena
mozemo uzeti i neko drugo uljno sjeme. Vrlo je ugodno sjeme bokvice
(trpuca) koje je manje pa se lako uzima, dok laneno sjeme treba samljeti
i naCi ni ti uvarak koji zbog sluzavosti ne prija svakome. Samljeveno sjeme
brzo se uZegne, zato ga treba prije svake upotrebe svjeze istucati ili sam-
Ij eti. Ima i dobrih Ijekarnickib preparata lanenog sjemena, kao Linosan
iJi jos jaci Linoforce, koji nam pristede mljevenje. Ako pomijesamo la-
neno sjeme s nesto oraba, dobijemo izvrsno sredstvo koje pojacava rad
crijeva. Zanimlji vo je da orasi potpomam probavu, dok druge vrste oraba
djeluju suprotno. Vise puta je uzrok zatvoru slabiji rad jetara. Ako je-
demo orabe, jetra bolje rade, a to pomaze i probavi. Protiv tvrdokornog
zatvora uspjesnije djeluju jetreni preparati , npr.: Rasayana br. 2, Cbeli-
donium CD,) dva puta razrijeden, Biocarottin i Podopbyllum D3-D 4'
koji potakne bolji protok zuci. Kad je zatvor u vezi s nedovoljnim radom
jetara, crijevo pocne ponovno normalno raditi posto bolesnik uzme te
preparate.
Poznati su razliCiti uzroci zatvora, a glavni je uzrok prebrana. Treba
spomenuti i zivcanu napetost. Nedovoljni rad jetara vec smo spomenuli ,
no mole ga pratiti i slabi rad gusterace (pankreasa). RazliCiti uzroci zat-
vora zabtijevaju takoder posebne metode. Seljak znade da ne smije
pustiti zivotinje stalno u staji jer im treba gibanja i promjene u brani .
Iz toga mozemo nauCiti da se i mi moramo dosta kretati i jesti razlicitu
branu. Ne treba se posve odreci cokolade i kolaca. Izbjegavat cerna sir,
jaja i jela od jaja, a jest.i vise rnrkve, sirovoga kiselog kupusa i gorkih
salata, kao npr. maslacak (Taraxacum officinale). Ujutro je vrlo korisno.
uzirnati dtiZe vrijeme sube sljive i orabe s kriskom razenoga kruba, iii
umjesto toga samljeveno laneno sjeme. U vrijeme kad dozrijevaju jagode
jest cemo umjesto kruba salatu iii sok od jagoda. Treba izbjegavati tjes-
teninu i ostalu branu u kojoj ima skroba, kao i proizvode od bijelog bras-
na. Neljustenu riZu mozemo jesti jer tvrdo kubana ne stvara nikakvib
teskoca. Krumpir treba ograniCiti. Tko se bude drzao takve prehrane, dob-
ro Ce se i sigurno rijesiti lijenosti crijeva. Uspjeb Ce biti bolji, kad bude
162
.i } pca Ilno, polako, donro ra. poloz'n I ako bud dobro saZvukao hranu .
vecr, priJc dobro utje" lopla 'jcdei:a kupka ad tnn.!. DJclo-
tvorno je i \)isccnje organizma kurom 'okova, koja tcmelji na nae lu
indij. kih IIj nika. oko I poboljsavaj u lut nje produkata sagonJcv,lnJa
iz bubrega, jetara. crijevR i guo tera" . Ta Ra ' ayana-kura dJeluje dobro
osobito u proljeec. pa u - pomocu nje mnogt nje1i ilj kronicnog zatVOI"J.
IRko prirodni lijekovi uspjcsno djeluju, stalan Cemo uspjch po uti ako
IZ prehrane razlicit c uzroke zatvora i aka promijenimo nacin
i ivota. Tc neugodnosli treba zahvatiti u konjenu da bi se pojacalo dJc-
lovanjc prirodnih sredslava .
Nt: sa mo zbog za tvora ee i zbog svih drugih poremccaja u or-
ga ni zma. moramo se odreci uzitaka koji na neki nacin mogu uzrokovali
7-'1 tvor. Medulirn, irna mnogo prirodnih poslastica koje po. pje. uju pro-
bavu. Za to ne iza bererno njih ? e mozerno jesti i zivjeti po rniloj volji.
pa zatim pilulama i kapljicama odstranjivati tegobc koje vrcmenom po-
st 'lju kronit ne. Prirodne zakone rnoramo postovati. jer Ce amo lada
dobro prirodno sredstvo imati z Ijeni ucinak ako se i todobno promijcni
ishrana i naCin uvota.
KRONltNI ZATVOR STOLICE
To je bolest danasnje civi li zacije. i primitivnim je narodima nepoznata.
to uzrokuje taj poremecaj ? Brzina zivlj enja. Zivi mo u vrijeme kad na
nas zivot utjecu brojne "tetnosti u nasim navikama. prehrani. krelanju,
di sanju. oblacenju itd .. a na koneu jos i jaka duevna opterecenja. Kad
bismo mogli ustanoviti pravi. osnovni uzrok svim boiestima, zapanjil a
bi oas cinjenica da je veeini od njih uzrok psi hicka reakcija. Pozna to je
da, osim cira Ita zelueu iii dvanaesni ku, jetrenih poremeeaja i srcanih
bolesli. zatvor uzrokuju jo i brojne druge bol esti. To je mnogim znan-
slveoicima dokaz da odgovorni zivcani sustav, koji utjeee na rad unu-
lrasnjih organa. nije sarno istro en vee i pokvaren. Taj vegeta tivni i i -
cani su tav (simpatikus i pa rasimpatikus) mozemo pri mznim bolestima
operalivno prekinuti; rezultat pokazuje da je za sve poremeeaj.: kriv
vegetativni zivcani sustav. Umjesto operaeije savjetujemo prirodnu mc-
todu lijeeenja .
Tako mozemo pri kronicnom zatvoru pomisiiti i na iivcanu komp)-
neotu. Pri kronienom zatvoru moraillo neminovno pomisliti i na rad
drugih organa : bubrega, jetar8, i ucnog mjehura i gusteraee. Zbog toga
nije uvijek uzrok zatvora u crijevima. Siabiji rad jetara i zucnog mjehura
ima tu veliku ulogu. lzvrsno pomaZu tople, sjedete biljne kup.ke. vruee
lusiranje. trljanje cetkom, vjeZbe disanja i posebno vjetbe ositom (dija-
fragmom).
Svu hranu koja uzrokuje zatvor moramo ograniciti. Treba jesti CeSee
u manjim obroeima. polako, hranu dobro saivakati i pomije ati je sa
slinom. Laneno sjeme i bokvica (trputae) su izvrsna sredstva koja pomaiu
praviian rad crijeva. Nema smisla pretjerano hraniti iserpljeni organ i-
163
lam. Koliinu hranc treba poveCati iSlom ooda kad vidimo da organi-
tam hraou dobr probavlJa, a zat or je uklonjen. Bitoi.le uzrok z lvora
tal der ncdo taLak celuloze u prehrani. Preradbom zitnih proizvooa
odstraojuju ceJulozu. Polau od slanovi.sta da u ti sa&tojci nepTobavljivi
a pri lorn zaboravljaju da je upravo neprobavJjiva celuloza nuina l.a
probavu. Upravo tu moiemo naCt uzrok last" pnmltivni naroch praktlc-
ki nikad ne boluju od zatvora lolice, kad znam cIa u njihovoj hrant ima
dosta celuloze.
Proli tvrdc tolice iii zalvora prcporuca)u uzimati ujutro i UV(;Ce
namoeene !>ube sljivc. Koristan je i mrkvin sok kao I vorni sokovi . Treba
uvijck jesti prirodnu branu, a denaturiranu iZbjegavati. Tko preko dana
radi 1cdoc' mora naslojati cia se dosta kreee.
DA LI HRANA UZROKUJE ZATVOR?
a leuronski sl OI
endosperm
pe ri liar p
Zrno ri te. Endosperm je pl od
vecinom
Plod, Mitit I vanjske oyojnlce
l ITa 1malu b,elancevine I
vltami ne, kOle obi(;no poliranjem i
odstran .
Moog; !judi koji pate od zatvora, tvrde da "krobna hrana u njib pospje-
'uje zatvor, iIi mu jc uzrok. Pogledarno li LU t rdDju izbliza, ustanovit
Cerno da guteraea izlutuje premalo enzirna koji rastvara krob. Tome
morarno priplsaLi cIa je ! krobna Ilrana doista uzrok zatvoru. Veeinom se
radi .0 krumpicovu skrobu, pa je toga vaZno ograniCiti, iii potpuno izo-
tanti krumpir, taka dug<> dok se guSteraea potpuno ne oporavi. Veeina
bote-onika naCim pogrclku odmab u po6etku hJeCenja jer na to ne paze.
LJjeeenje ne moZe biti dok iz 0 novoe hrane ne odstranimo tvari
koje u.zrokuju poremetaje. Mnogi m' le da se Ae moraju odreCi krumpira
JeT uzima}U lijekove. Korisno je da se ne pouzdamo sarno u jedno Ted-
164
lvo, nego tr ba uz Ii u obzir i ve drugo sto moZe uzrokovati iii PO'>PJC-
iti poremceaje u crijevima. Cesto pomaie vee amo to da uklonimo
metnjc.
o im krumpirova skroba uzrok jc zatvoru, iii ga pospje uje, i isti
zitni skrob. To vrijedi, prije svega, za tito bez mekinja. Od svih iilarica
skrob rile djeluje najslabije. Lako je probavljiv i zato prikladan za dj ecu.
BuduCi da obicna. polirana rii.a ima malo minerala prirodna, nepolira-
na riia je zdravo jelo. Ako je pravilno pripremljena, cak je ukusnija.
Vrijeme kuhanja ovisi 0 vrsti me. Talijanska i naSa rifu brZe omek-aju
od azij ke. Tko radije jede nesto tvrdu riiu. sto je za probavu gotovo bolje,
ne smije ju dugo kuhati, iii predugo pustiti da se namaee u vodi. 1ma vrsta
riie koja je i poslije uobicajenog vremena kuhanja jos potpuno tvrda.
Tu vrstu iduCi dan mozemo sarno malo prekuhati, iii je pustiti namoeenu
u vodi do objeda, a zatim joj dodamo jos ieljene zacine. Riia je vrlo
ukusna ako zajedno sa cesnom eesnjaka pirjamo na ulju jos sitno isjeckan
persun i oguljenu, na tanko narezanu rajcicu (paradajz). Moiemo je po-
sipati jos sa malo sira. Vrlo dobro prija obiean nioto, obi oren kriskama
rajCica. Tko ma dobro pripraviti nepoliranu riiu, moZe je upotrebljavati
za svako jelo od riZe iako je ne voli Nepolirana je riia hranjiva, pa nam
se poslije izvjesnog vremena cini da je polirana rila vrlo pusta. Oci se
brzo priviknu na tamnu boju prirodne riie. Tko svejedno vise voli poli-
ranu riiu, mora izabrati takvu koja ima jos uvijek nesto mineralnih tvari ,
a takve vrste su : Avorio i Uncle-Ben.
Ui ivanje nepolirane rire ima pored drugih dobrih osobina jos i tu da
zbog njene kaloricke vrijednosti dostaju i manje kolicine. To je za raste-
reeenje guSteraee vrlo korisno, jer mamo da taj organ oslabi upravo zbog
preobilne hrane. Tko u miru ui iva prirodnu hranu i dobro je saivaee.
imat 6e mnogo zdraviju gusteracu, a onda i bolji rad crijeva. Katkad vee
i mala pogreska ima veti utjecaj nego sto mislimo. Cesto nedostaju u
hrani tvari koje pospjesuju probavu. Dobro je takoder ako ne jedemo
skrobnu hranu, vee je ograniCimo i dopunimo sa dovoljnom kolicinom
povrea i salate. Vrlo je vaino takoder da svaki dan uzimamo sezamovo
sjeme. SastavljajuCi objed moramo razumno izbjegavati hranu koja
uzrokuje vrenj e.
Kad gusteraea nedovoljno sudjeluje u preradi skrobne hrane, moramo
je cuvati i njegovati da bi opet mogla preraditi odredenu koliCinu skrob-
ne hrane.
JUHA PROTIV LlJENIH CRIJEVA
Postoji juha koju jedemo ujutro sa nesto prepeeenca (dvopeka) iJi Gra-
hamova kruha, a pomm protiv Iijenih crijeva. Priprema se ovako :
ujutro skuhamo juhu od svjere samljevenih psenicnih mekinja, dodavsi
malu glavicu narezanog luka i zgnjeceno eesno eesnjaka. Kad je juha ku-
165
Znacenje
povoljnog
djelovanja
hana, p<'flpcmo j sa nasj ckanim per unom i prelij emo zli cicom
mllsli noYa ulj a.
Taj jednostavni zaj utrak vci:: je mnog oslobodio Iijcnih crijeva. I J
tvrdokornim slucajcvima moze se toj juhi dodati jo samljeveno lanen
loj cmt: , ii i jeme od trpuca.
BILJNA JUHA
Svima koji imaju lij ena crijcva i ne pomazu im oi lijekovi za ciscenje. ni
prirodna redstva, savj etujemo ovo: najprije pripremimo biljni caj. Za
osjct/j ive osobe je najbolji cai od peteljaka mane (Glyceria), dok je za
manje osjetlji ve pogodniji cuj od sene (Cassia), iii bilo koji drugi biljni
caj koji podstire rad crijeva. U kuhani i procijedeoi eaj stavimo po osobi
mali sirovi krumpir narezan oa kockice. Zatim dodamo jos punu zlicicu
p'enicnih mekinja i punu f li6icu lanenog sjemena, pa sve zajedno pustimo
da kuha 1/4 sala. Tu juhu motemo jesti ujutro iIi uveee. Ako je ne pod-
nosimo tako pripremlj enu, mozemo je procyediti i piti 6islU. Polako cemo
se priu6iti i jesti takoder neproeijedenu juhu. Ucinak je te jUhe zacudujuci ,
jer izlijeei bolesno crijevo i ooda kad vi se ne pomafu sredstva za eiscenje.
Tako pripravljena juha ima sve osobine Caja od sene. Alkalne tvari siro-
vog krumpira vew neke kiseline i smol e, koje uzrokuju bolove u trbuhu
ako pijemo 6i ti , obieni caj . Na ovaj nacin mozerno prirediti i presliein
caj (Equisetum arvense). Cisti presliein 6aj ne preporueamo zbog preja-
kog djelovanja. Tko redovno pije taj caj, mora paziti da zbog veCih ko-
li cina ne dode do sporednog djelovanja.
CRIJEVNI PARAZITI
Baka prijasnjib vremena, kojaje budnim oCima i velik.im iskustvom pazila
unuke, nije se obicno smela kad je pretpostavi la da unuCe ima gliste
zakljuCivsi to po razliCitim znacima kao su : tamni kolobari oko ociju,
neprestano kopanje po nosu, nervozno ponasanje, nedovoljna strplji -
Yost u igri. nemirno prevrtanje u snu. U takvim jc slucajevima djeci re-
dovito davala caj od vratiea (Tanacetum vulgare) iIi pelioa (Artemisia
absintium). Kada ustanovimo da dijete ima (bijele) gJiste, mora piti
mlijeko u kOje stavimo zgnjeceno Cesno Ako dijete to ne pod-
nese, dal cerno mu to pomocu klistira. Dobro je kad odrasli pomisle na
mogucnost parazitamog oboljenja i pocnu to prije s lijeeenjem, jer znamo
da te bolesti ostecuju aitav 60vjecji organizam.
I dandanas preporucamo ovakav oprezan postupak. Blijedo dijete,
stalno umorno, neraspolozeno i nerVOZl1O ima, mozda. gliste i treba ga
pregledati . Nairne, ako ne pomislimo na gliste, moZe proci i vise godina
da se toga sjetimo. Pravo se stanje otkrije tek pri pregledu stoli ce i krvi.
ladno dijete mora zbog nepaznje zivjeti i nekoliko godina stirn zlom.
U takve je djece takoder oLetan odgoj jer nisu vesela oi poslusoa .
166
POlpuno j' kri 0 ako parazit I..u ne 'olju matramo n -kodljivom ill
nuz11Im llom. lako u 10 v cinom male i oblene gliste, mogu o!>j et no o't '_
Iiti Zdr.1 Ije. Ok ' iuri, male gliste oko I em duge i tanke kao konac, kao i
bien gliste. 25 -40cm duge. oko 4mm debe Ie. izlucuju otrovne proiz-
ode izmjen tvari. koj tijclo upija. Krvna lika promij ' ni. a pogo-
dena j i opee stanje organilTTla. 11 ialost, ob Ijcnju .od gli ta oobito
, u podvrgnuta rahitiena djecll kojima se i inace labije opee zdra lveno
stanje jo viSe. zbog te dodatne b,olesti, pogorsa.
Obiene gliste (askaride) utjecu vojim otro irna na Covjckov organi-
Lam vrlo nepovoljno. lz gli linib jaja koja pojedemo s po rCern (zalijeva-
nje gnojnieom I). izleze se 11 crijevu mala liCinka koja putuje kroz crij evnu
slijenku u pluca gdje se naslani i dalje razvija. Bolesnik mi sli da ima jaki
bronhili , a uzrok je oboljenje od glista. Odatle gli Ie putuju po bronhi-
jama u grkljan i vracaj u se u crijevo. Jajasca moiemo nati u stolici jo
7 75 dana po lije zaraze. S time se putovanje odra lih glista nije zavr-
' ilo jer odra Ie glisle ne nalazimo samo u crijevima. Katkad se pojave u
uSlirri a. iii no u. SIO u bolesnika izaziva uias i gadenje. Mogu prodnjeti
crijevnu tijenku i dospjeti u trbusnu supljinu i uzrokovati opasnu bolest
potrbusnice. Mogu zatvoriti otjecanje ruci iz .lucovoda i u:lrokovati
zuticu. iii ih se toliko smota u klupko da zatvore prolaz kroz crijevo. to
je opasno po iivot bolesnika. Mogli bismo i dalje nabrojali opa na sta-
nj a, no i to je dosla. Oboljenje od gli sta ne treba smatrati neopa nom
bole ti .
Okolnosl da danas ra polaiemo neotro nim biljnim sred tvima proliv
glisl a, pruia nam mogucnost da ih potpuno unistimo. Obje spomenute
vrste glisla moierno odstraniti preparatima papaje. Papaja an koji se
dobiv-d iz tropske biljke Papaya carica, probavi sve vrste parazita koji
.live u ta nkom ili debelom crijevu. Biljka papaja je drvenast grm s velikim.
sl110kvi nalik Ii sCe 111 , sarno nesto veeim. Plodovi su nalik dinj ama .
Lisce je djelotvornije od zrelog ploda. pa se zato papajasan i vadi iz
lisea iIi drugih dijelova biljke. Taj biljni lijek djeluje izvrsno i potpuno je
neskodijiv. Od drug-jb sredstava gliste uginu, a zatim uginule gliste orga-
nizam izlueuJe. Papajasan nije otrov, vee enzim koji moze razgraditi
bjelaneevine. On, dakIe, napadne gliste i probavi ih u crijevu. Leludac.
gusteraea i crijevna stijenka stvaraju takoder enzime koji probavljaju
bjelancevine. medutim gliste su na enzime neosjetlji c. Enzim biljke pa-
paje. poznat kao papain, potpuno probavi gliste, a da pri tome ne osteti
crijeva. Ti su enzimi otporni prema enzimima u tijelu. Za vrijeme kure
Papayasanom treba jesti hranu siroma'nu bjelaneevinama jer se inaCe
djelotvorni papain vez.e s bjelancevinama koje se nalaze u mesu. koba-
sic-ama i jajima.
Cesto se priCini da lijekovi protiv glista nisu pOl11ogli jer se parazili
ponovno pojave vee poslije kratkog vremena. Uzrok nije uvijek nedjelo-
tvornost lijeka, nego ponovna infekcija za koju smo sami krivi . Po noei,
nairne, sitne glistice (oksiuri) napustaju tijelo i legu jajasca u naborima
cmara, sto uzrokuje jak sv-rbez. Covjek se podsvjesno grebe, i tako jajas-
ca dospiju pod nokte. Pozna to je da djeca rado stavljaju prste u USia. pa
167
Male gliste
(oxyuris
vermicularis)
i obicne
(ascarides)
tako jaja' ca najkracim putem dodu u probavne organe. M ikro kop ki
: ilna jajasca nadu se i na posteljini, odakle pri pravljenju postelje padnu
u praAinu, na pod sobe, te se pri hodanju iii metenju dignu u zrak koji
udisemo. Zato treba u stanu odrZavati strogu Cistocu. U toku lijecenja od
glista, treba svaki dan brisati pra inu vlaznom krpom, a posteljinu, ne-
minovno, vi e puta mijenjati. Da se bolesnik ne bi grebao u snu, za vrij e-
me pavanja obuci 6e t i j ~ s n e gacice i tako sprijeeiti neposredan doticaj
jajascima. Na recu, ne moraju svi koji se inficiraju jajascima imati
gli stice, jer dobro opee stanje i normalna probava spreeavaju da se ja-
ja ' ca uopee razviju.
Trakavica Gora od malib glista je trakavica. Vr lo ju je tesko odstraniti jer se sisalj-
kama koje ima na glavici evrsto pripije uz crijevne stijenke. Kad opazimo
u izmetu bijele komadiee parazlta siroke oko 7- 10, a duge 10-20 mm,
nema nikakve nade da bismo se mogli rijesiti toga zla. Nairne, izlueeni
komadiCi su samo spolno zreli dijelovi odrasle trakavice, koji su puni
jajasca. Svaka trakavica proizvede stotine tisuCa jajasca. Premda se
trakavica oslobada straznjih dijelova tijela, ipak ne postaje kraca, jer
Cim se odvoji dio parazita. smjesta izraste novi . Jajasca dospiju izmetom
na dubriste, slieno kao i jajasca oksiura i askarida. Zato je opasno po-
vrtnjake gnojiti gnojnicom iii dubretom jer jajasca dospiju na gredice.
Za jakih kisa i pljuskova jajasca dospiju na povree, pa nastaje mogucnost
za novu infekciju. Jednako se dogada ako se travnjaci gnoje gnojnicom.
Jajasca dospiju na travu, pa nije eudo ako se krave i ovce inficiraju na pasi.
Poznajemo viSe vrsta trakavica. JeduCi na pola kuhano meso, mozemo
. e inficirati tzv. ikrama govede, svinjske iii riblje trakavice. Ikre se razviju
u trakavicu samo u nasem tijelu. Pasja trakavica je opasnija od siroke
trakavice koja je duga viSe metara, dok je pasja trakavica duga sarno oko
5-6 milimetara. Veli Cina nije vaina. Sitan nametnik zvan Echinococcus
uzrokuje mnogo veCe tesko6e nego velika trakavica. lake je poznat kao
pasja trakavica, ipak se zarazimo i od ovaca, svinj a, koza i goveda, a
ce to i od samog psa i macke. U goveda stvara u pluCima mjehure vel iCine
oraha. a vinje ih imaju u jetrima. Posebno treba biti oprezan kad imamo
po la s mackama iii sa psima. Koliko su Ijudi katkad nerazumni u odrZa-
vanju higijene i Ci stoee - iako su inare u tome pedantni - vidimo po
tome li to im se cesto Cini neumjesno kad ih opomenemo zbog toga sto su
pretjerano Ijubazni prema domaci!11 zivotinjama. Ne cini im se nista po-
ebno ako za vrijeme jela glade iivotinju. Ne smijemo nikako dozvoliti
da flam zivotinje liill ruke i lice. Zbog opasnosti moramo od toga oduCiti
vee ci to male psiee. Vlasnici pasa mogu sprijeeiti infekciju svojih zivotinja
ako ih ne hrane sirovim jetrima i plucima. Po povratku, osobito iz drugih
7 malja, treba dati pretraZiti stolicu psa. Kad se psi inficiraju, 7- 8 tje-
dana po lije infekcije izlaze izmetom mali dijelovi trakavice sa tisucama
jaja.
Polj ki se misevi takoder mogu inficirati s pa jim izmetom, a preko
macke koja miSa pojede, infioira se Covjek. Lieinke ehinokoka uzrokuju
168
u Jctrima covJeka manjc ii i vcCe cisticnc kvrge. Treba mi Ii Ii i na to da
' rcd tva protlv parazita djeluju ' amo u erijevu, a cia su u jetri ma sa vIm
ncdjelotvornu.
Opasno Je kada se iz jaju ca razvlj aju 11 erijevu male zlvotinJice kOJc
probiju crijevo, predu u krv i krvotok. U tom slucaju na. lanu po eijelom
tiJclu eisticnc kvrge velikc kao glaviea pribadaee pa do velicine djecje
glave. Takvo je stanje toliko opasno cia mou na tupiti i smrt. Zato ne
smijemo biti ravnodu ni prema opomenama, kako treba oprezno postu-
pali s domacim zivotinjama. Naravno, mogu nam biti prijatelji i prici-
nj ati ve elje. a.1i samo tako da nam to ne skodi i ne ostavlja posljedicc.
Treba upozorili i na turisticki promet stranaea. Neki do laze sa voji m
zivotinjama, a to poveeava mogucno t infekeije. Zato moramo biti jos
oprezniji i jos viSe paziti na 0 obnu higijenu i cistocu.
Suzbijanje trakavice nije tako jednostavna stvar kako bi covjek mislio.
Svojedobno sam nekom djecaku uspio, posebnim lijeeenjem i odredenom
hranom, suzbiti trakavieu koja se odupirala vim kemijskim lijekovima.
Evo reeepta: bezmesna hrana. mnogo povrea i voca, osobito mnogo siro,
ve mrkve, nikakva kruha, krumpira ni kolaea i drugih jela od brasna.
Rucak: Ionae, tj . nekoliko vrsti povrea - locu, mrkvu. luk i cesnjak
sk uhamo u loncu. Mozemo dodati hrena. Dva pula dnevno treba pojesti
4--5 vilj uski sirovoga kiselog kupusa.
Dorucak: nataste pojcsti punu saku otrijebljenih kostica od bundevc i
punu aku nezasladenih brusni ea (Vaccinium vitis idaea). Sve zajedno
treba dobro sazvakati. Sat kasnije popiti 1- 2 sali ce trakavicna caja
koji ne smije biti zasladen. Cesnj akov sok u mlijeku mozemo pili uz put ,
bez stete.
Recept za caj protiv trakaviee:
5 g praska od aloja (Aloes), 20 g kore od krusi ne (Rhamnus frangula) ,
20 g li sea od sene, 25 g korijena odoljena (Valeriana offieinalis) i 30 g
paprene met vice (Mentha piperata). Sve smije amo i I cajnu zlicieu te
mjesavine stavimo u salicu ; zatim prelijemo sa 2dcl kipu6e vode (caj se
ne smije kuhati!) i pustimo da stoji 10 minuta.
Postoji i drugo, mnogo radikalnije sredstvo - prasak Kamala. Jedna,
puna cajna zlicica toga praska odstrani i onog parazita koji se sisaljkama
dobro pripio uz stijenke crijeva. To sredstvo mOZemo davati odraslim
Ijudima i zivotinjama. Manje grubo i jako sredstvo koje je iSIO tako
djelot vomo je Papayasan, ali ga treba uzimati duZe vremena. Treba
paziti da imamo redovnu stolieu. Ne smijemo za boraviti da protiv tra-
kavice dobro djeluje i Biocarottin i kapljice protiv trakavice.
Kad trakavicu odstranimo, moramo dobro pregledati izmet da vidimo
jesmo Ii uspjeli izluCiti i glavieu. Ako glavicu ne vidimo, moramo jos
2- 3 tjedna nastaviti 5 lijecenjem. Ako prvi dan lijeeenja nema uspjeha.
treba drugi dan lijeeenje ponoviti. Dobro je ako jedanput na dan damo
klistir sa eesnjakovim mlijekom, sto je nadasve preporucljivo. U tvrdo-
kornim slucajevima treba uzeti jos pola zliCice Kamala praska na dan.
lzlucene trakavice ne smijemo baciti u smeee, iii medu otpatke, nego ih
spalimo, iii zakopamo duboko u zemlju. Kad su ikre trakavice otpome
169
proti svih redstava, upotrijebit Cemo korijen sipka (nara, Punica gra-
natum). To rcdstvo s u pjehom upotrebljavaju u Africi. Mozemo uzcti
ujutro i naveee punu caj nu .lliCicu praha od tog korijena, iIi pak kuhamo
eaj od korijena i popijemo dnevno dvije i li ee toga uvarka.
BOLESNICKA HRANA (DIJETA) ZA
SECERNU BOLEST (DIJABETES)
lshrana dij abeticara irna posebnu va.lnost. U usporedbi s drugim bole-
stima, treba bolesniku od seCeme bolesti viSe hrane. Meduti111, 1110ra1110
se ne sarno brinuti da boIesnik dobije dovoIjnu koliCinu hrane vee moramo
i paziti da ne dobije previse uglji cnih hidrata. Hrana mora bili siromasna
uglji cnim hidratima i sastojati se pretezno od povrea bogatog vitaminima.
MIijecnu kiseLinu podmiruje kiselim mlijekom, mlaeenicom (stepkom)
i svje.lim nemasnim sirom (skutorn). Tko je navikao na mjesovitu hranu,
mora se zadovoljiti s vrlo malom kolicinom nemasnog (krtog) mesa. Evo
jelovnika za jedan dan:
Dorucak: mo.lemo piti mlaeenicu (stepku), kiselo mlijeko, iii i itnu
kavu. Jedanput rno.lemo uzeti jogurt, ako ga vise volimo. NaCinirno sen-
dviee od krekera, a mozemo upotrijebiti i poseban kruh za dijabeticare,
koji namazemo svjezim kravljim sirom (skutom). Sendviee oblozirno kris-
cicama rajcica, iIi pospemo persunom, vlascem iii naribanim hrenom.
Tko viSe voli voCe moze uzeti zitnu kavu s vrhnjem, voenu kasu s
raienim pahuljicama i rliine pahuljice. Sto se tiee voea, ravnamo se prema
godisnjem doba, pa mozemo jesti jabuke, ribiz i borovnice. Voenoj ka"i
mozemo dodati jos sezamova sjemena iIi naribane bademe. Sve mora
bili bez seCera. Kad nema svjezih bobica Uagoda), nadomjestit cemo ih
cvjetnim peludom voeaka.
Objed: kolacici od soje, mekani bijeli kravlji sir s vrhnjem i hrenom, i
zavi no od godisnjeg doba .oblozeno ili pirjano povree. Najvainije je da
pripravimo veliki tanjur saJate. Izbor takoder zavisi od godisnj eg doba.
lzvrsno je: kiseli kupus, sirovi kupus, zeJena salata prvenstveno krstov-
nik (dragusac, Nasturtium officinale) i dragoljub (kapucinka:
Tropaeolum maju ). Zaeln za salatu naCinimo od vrhnja i Molkosana.
MoIkosan gusteraea dobro podnosi. Za piCe preporueamo razrijeden
Molkosan, umjesto kojega mozemo uzeti Bambu-kavu iii zitnu kavu,
dodavsi joj malo slatkog vrhnja. Treba izbjegavati napitke s kemijskim
dodacima. Mo.lemo jesti teIetinu iIi govedinu peeenu na .laro, te pirjano
povree.
Veeera: Kori sno je da navecer pojedemo nesto lako, inaee sastavimo
jeIovnik sIiean doruoku. Da bi jelovnik bio sto razIicitiji, mozemo mije-
njati jeIa, npr: juhu od zelenja iii juhu od sezama ; pirjano povree iii pir-
jane rajCice; tanjur zelene salate iii prijesan kiseli kupus.
Promjene: Da nam dijetna hrana ne dojadi, moramo je mijenjati . To
postiiemo razJiCitim kombinacijama pojedinih zivemih namimica, iii
razliCitim pripremanjem hrane. Tko priprema hranu s Ij ubavi, nade uvijek
170
no mogucno ti za itne izmjene. Umje to ojioih kolacica, jedemo kola-
"iCe od mekinja iii jela od sezamova sjemena.
Hren i dragu ac djeluju Ijekovito na gusteracu, zato ta dva lacina cesto
mijenjamo. Mozemo dodati i sitno izrczano Ii Ce komonike (Artemisia
vulgaris), jer ta biljka povoljno djeluje na gusteracu. Kao zacin dijabeti-
can mogu upotrebljavati luk i ekstrakt kvasca. Izvrsne su Zemlje od Gra-
hamoya tijesta, tanka namazane Herbaforceom i obloZene lukom. I
kvasac i luk vrlo su vazni za gusteracu. Ako se diabeticar potrudi da jede
polako, d.a hranu dobro sazvace, hranu Ce bolje iskoristiti j biti brzo sit.
Tko mora prigusi vati veliku potrebu za hranom, tome nije ugodno jer
mora jesti veCe kolicine, a to prekomjerno opterecuje organizam. Vrlo
jc vaino d.a se hrana sastoji sarno od prirodnih namirnica.
MUL TIPLA SKLEROZA
Kad voc sarno cujemo tu rijec, postane nam tjeskobno jer znamo d.a su
posljedice te bolesti kobne. Bolest nastaje polako, a pojavi se neprimjetno.
Ljudi, osobito oni koj i ni u bijele rase, koji iive od prirodnih proizvoda,
ne znaju za multiplu sklerozu. Ona se, dakle, smatra bolescu civilizira-
nih zemalja, pa je mozemo ubrajati medu bolesti civilizacije.
Razumljivo je da slieno kao sto traiimo uzroke drugim bolestima, tra-
zimo takoder uzroke M. S. (kako skraeeno nazivamo tu bolest). Na zalost,
nauka jo do dan as nije otkrila pravi uzrok M. S. Pretpostavlja se d.a bo-
le t izaziva nepoznat uzroenik kojega jos nisu mogli dokazati. Drre da
nedostatak tvari vainih za zivot pomai.e uzroeniku d.a postane aktivnim.
Okolnost da znaci bole ti nisu uvijek jednaki, moZe u poeetku bole ti
dove ti do krive dijagnoze. Jedan od pocetnih znakova je eesCe gubljenje
refleksa trbusne stijenke. Prilieno pouzdan dijagnosticki znak je ostece-
nje vidnog zivca. U tom slueaju lijecnik za bolesti oeiju (okulist) vidi na
ocnoj pozadini izblijedenje na mjestu ulaska vidnog iivca.
Spoznali su da je M. S. postepena bolest centralnoga iiveanog sustava.
Rijetko se javlja prije dvadesete iii poslije eetrdesete godine Zivota. Bolest
izbije u Zena eesto poslije poroda, dok je u muskaraca izazivaju nezgode,
iii zanemarene zarazne bolesti. Medu poeetne simp tome ubrajamo tako-
der poremecaje senzibi lnih zivaca, najprije na nogama. Bolesnik ima osje-
eaj da hoda po vati. Upravo zato se na neravnom zemljistu spotice. Pos-
lije tih poeetnih smetnji u senzibilnom zivcevlju, pojave se smetnje i u
pokretnom i to kao bromost iii uzetost. Poslije odredenog vre-
mena pocne bole nik pri hodu VUCl noge za sobom. Ovisno 0 mjestu ia-
bolesti zahvaeene su noge i donji dio tijela, iii ruke od ramena i
ake, a katkad i ivakaCi mi ici i mislCl lica. Vrlo je zlo kad bolest zahvati
crijevne m.i iCe i misic zatvarae mokracnog mjehura (musculus sfincter
vesicae urinaLi ) tako da bude uzet (paraliziran). MoZe biti zahva6eno i
mi icje u ta i gJasnice, pa govor postane nejasan, tj. nerazumljiv. Nema
171
Pravi uzrok
Znaci
(simptomi)
Lijecenje
Dokazni
materijal
uvij k bolova, a vr lo rijetko su jaki. Ne znamo zaSto se ce to za vrijeme
bole ti opCe tjele no stanje pobolja iIi pak pogorsa. Bole t se moZe vuci
dugo godina pa toga M. S. zahtijeva od bolesnika, njegovatelj a i rodbine
vel iko strpljenj i unutrasnju zivcanu snagu.
YaZoo je da se bolest pocne lijeciti na vrijeme, jer sarno tako postiiemo
zeljeni u pjeh.
Postupak bro} 1. M. S. se lijeci dijetom, a pribliino je takva kakvu je
uveo Dr Evers. Katkad sam razmisljao, joil prije nego je bila poznata
metoda Dr Eversa, da bi hrana morala biti takva kakvu jedu primitivni
narodi koji tu bolest ne poznaju. Hrana mora biti preteino a
od kuhanog povrea jedemo sarno ono koje ne moremo jesti sirovo. Ne-
polirana rila sa svjezim kravljim sirom i hrenom, uz tanjur salate treba
da bude temeljni obrok. Sirova jaja moiemo jesti sarno iznimno. Meso
brisemo s jelovnika, a zamjenjujemo ga mlijekom i sojinom bjelancevi-
nom. Proizvode od biljnog brasna takoder brisemo iz jelovnika, a nado-
mjestamo ih psenicom, rizom i jecmom, koje pripremamo kao i riiu.
Treba jesti malo kruha, i to sarno od crnog brasna (Grahamov) i krekere.
Otpadaju takoder sve konzerve. Mozemo jesti voCe koje biramo prema
godisnjem doba. ledemo ga svjeze ili kao Bircherovu kasu (pire). ledino
slatko jelo koje mozemo jesti jesu med i groidani secer. Moierno jesti
rozine (cvebe) i groide.
Postupak bro} 2. Podraiajno Jijeeenje po Baunscheidovoj, iii kineskoj
odvodnoj metodi vrsimo na Iedirna. Najprije obradimo gornju polovicu,
a posJije 10 dana donju polovicu leda. Postupak ponovimo za, priblizno,
20 dana; opet najprije gornji, pa zatim donji dio leda. To ponovimo i
treCi puta tako da smo odvodnu metodu proveli u svemu sest puta. Time
postizemo poboljsanje koje bolesnickom ishranom ne postizemo ni. za
godinu dana.
POS(Upak bro} 3. Danas postoji jos jedan naCin lijeeenja koji prije nije
bio poznat, a to je lijeeenje svjezim hormonima. Protiv djecje paralize
(uzetosti) upotrebljavaju svjela muda zdravoga bika. Sa muda odstrane
kozu, unutrasnjost zdrobe noiem ili mikserom, pa dobivenu masu krep-
ko umasiraju dui kraljesnice od zatiljka do trticne kosti. Tako treba
raditi jedanput tjedno, uveeer i iduci dan ujutro. Preko noei mora zdrob-
Ijeni materijal biti na hladnom.
Neki bolesnik iz Basela pisao nam je prvi put 31. III 1964. da vee sesnaes(
godina boluje od multiple skleroze. Ponovno se javio 30. IV 1965. i oba-
vijestio nas 0 uspjehu jednogodisnjeg lijeeenja: Proslo je godinu dana
sto uzimam lijekove koje ste mi preporucili: Petasan, Usneasan, Echi-
naforce Hyperisan, Urticalcin i Biocarottin. Svaki me tjedan masiraju
pripremljenim mudom bika. MasaZe su izvrsne, i ja napredujem. Svi
znaci koje mi je uzrokovala bolest - mrzle noge, teskoCe s mokrenjem i
lolicom, oslabljeli vid, ukocenost polo ice glave - potpuno su ne tali.
TeskoCe imam jo' . hodanjem. Mogu stajati, a moja desna noga je gib-
172
Iji\ a 1A oko 60"", amo lij va nogajo ne radi ispravno. Premda sam bole-
stan c '. 17 godina. u toku jedne godine lijepo sam napredovao. Nagla-
sa ' am da ni am moga duie razgovarati a da se ne umorim, a ada je i
to u redu. Bez ikakvih smetnji mogu vise at i gJedati televiziju, sudj elo-
vat i sasvim normal no u razgovorima i moogo citati .
Vije ti poput ove vrlo su ohrabrujuCe jer nam pokazuju kako je pri-
rada sposobna da sarna., u tako teskim bolestima, pomaZe procese ab-
navljanja. U ovoga je bolesnika bolest zastarjela, i uspjeh bi lijeeenja bio
bolji da se prirodnom metodom lijeCi o od pocetka bolesti. Spomenuti
lijekovi su dobra potpora lij ecenju jer su povisili postotak kalcija u krvi ,
uklonili smetnje u krvotoku, upale i grceve. Sarno lijekovima ne bismo
nikako postigli takav uspjeh. Moramo se jos osvmuti na dusevnu kom-
ponentu bolesoika. Metodu moramo savjesno izvesti i time odstraniti
sumnju i strah. Zdrav covjek, sa zdravim udovima, rijetko pomisli to
znaci bolesniku, koji mora godine i godine prividno i bez nade cekati ,
da Ii Ce biti rijesen svojih patnji .
UPALA ZGLOBOVA III
ARTRITIS (ARTHRITIS) - GIHT
Pet do sedam procenata svega stanovnistva ima posla s tom nadasve
mucnom bolesti, od koje u Svicarskoj boluje oko 300.000 Ijudi. a u Americi
oka 7 mi lijuna. Mnogi Ijudi godine i godioe trpe od artritisa, a to pomu-
cuje njihovu srecu i dozivljavaju pravi pakao. Postoji velika mogucnost
da pomognemo takvim bolesnicima, a to je svrha i ovog poglavlja.
Cesto je gnojno iariste uzrok artritisa. To mogu biti mandule (krajnici),
granulomi i druga zarista. lz takva zarista prelaze u krv male kolicine
otrova (toksina) i otrovni proizvodi izmjene bjelancevina. Te tvari oste-
cuju zglobove, sree, bubrege i druge unutrasnje organe. Uz to mozemo
opaziti da je artri tis manje-vise bolest kulturnih oaroda kao posljedica
neprikladne prehrane i nacina zivota. Sklonost smo naslijedili od nasih
preda, pa mozemo reei: Ocevi jedoSe kiselo grozde, a sinovima tmu
zubi. Osjeeamo da se te rijeci na nama ostvaruju. Poremecaj u izmjeni
minerala je u nas na prvom mjestu. Ako ikako mozemo, moramo izbjega-
vat i meso, mesne proizvode, juhe od mesa i jela od-jaja. Tko ne moze
bi ti bez mesa, mora se ograniciti sarno na maJu koliCinu sirovoga mesa.
Treba se odreci konzerviranog mesa i mesnih preradevina.
Moramo izbjegavati takoder denaturiranu hranu : tvornicki secer,
proizvode od bijelog brasna, ostalu konzerviranu hranu i svu hranu koja
je umjetno i kvarena. To sve treba brisati iz jeiovnika. lelovnik se mora
sastojati: od krumpirovih i psenicnih jeia, svjezeg povrca i voca, iIi posu-
senog voCa, i to uvijek bez kemijskih sredstava i tvari 12 konzerviranje.
ajbolji je uspjeh kad imamo za temeij vrlo jednostavne prijesne zivdne
namirnice.
Glavno Ijekovito jelo, kao sredstvo protiv artritisa, je sok od krumpi-
ra. U Iijecenju, vjerojatno, ne pomaiu sarno bazicne tvari vee i drugi ne-
173
PI Inati Dncvno treha popiti sok jednoga krumplr..l 1(, lIm
. Iu ' .Ie ima mO/e-mo tu koJi "lnu po eeati. Krumpir ogulimo. 19njei:lmo
I i. piJemo ok, naj bolje ujutro, nata t eo Ako ne podno imo Ci ti sok.
moi;erno ga razrijediti topi om vodom, iii sa pomijesati u juhu. To Je
glavni Iijek, i tr ba ga uzimati vaki dan. Krumpir toji na raspoiaganJu
na ctjeiom ijetu. Drugi ljekoviti sok je ra 01 kiselog kupusa iii ok od
mrkve. Sv Ie sokove ubrajamo medu glavne lijekove, i zato ih t reba U21-
mati vaki dan, makar u vrlo malim koliCinama. Sokove moremo pomi-
j s kuhanim povrcem ako ih tako podno imo. Najbolje je ako
ih pijcmo prijesne. Na bolne dijelove stavimo zgnjeceno lisee gaveza.
Izvr no pomare i gavezova tinklura (Symphosan). Kao dopun ki lijek
lopub (Petasites officinalis). Moumo piti i caj od brezova Ii Ca
(Betula alba). kravojca (Angelica archangelica, Imperaloria), zecjeg trna
(Ononi spinosa). anisa (Fructus anisi pimpinellae). zlatni ce (celebi-gra-
ne; Sol idago .vi rga aurea). maslacka (Taraxacum otficinale), iii uruCicc
(Spiraea ulmaria). Izvrsno sredstvo je svjeZi ekstrakt ovih biljki. Prepo-
rueamo jos borovnice (Juniperus communi s), zutiku (Berberis vulgar is)
i koprivu uz dodatak minimalne doze mrazovca (Colchi cum autumnale) .
Sve to smijeSano zajedno daje izvrstan lijek pod imenom Imperarthriti-
cal(. Uzimamo tri pula dnevno po pet kapi prije jela, najbolje s neSto
tople vode, iii jos bolje, sa sokom od krumpira. Svaki dan uzet cemo
jednu kap vi"e, do 20 iii 30 kapi. Tako necemo imati nikakvu reakciju
na lijek. Zatim smanj ujemo broj kapi, dole se opet ne vratimo na 5 kapi.
Ie ponovno povisujemo do 30. Aka osjetimo jaku reakciju u zahvacenim
i bolnim zglobovima, uzimamo manju koliCinu. Kolicinu kapi treba in-
dividualno prilagoditi , pa makar sve i do dvije kapi . lmperarthriticul(
mozemo upotrijebiti i izvana taka da nckoliko kapi stavimo na dian i lako
utiremo u bolna mj esta zahvacena artriti som. Aka je gnojno Zari "te uzrok
bolesti, moramo izlijeeiti to zari ste.
POLIARTRITIS (POLYARTHRITIS)
Bit bolesti Tu bolest ubrajamo medu reumaticne bolesti . Malo Ijudi zna da je to
socijalna bolest zbog koje se godisnje gubi mnogo novaca. BuduCi da i
ja imam u svojoj pi .tksi mnogo reumatieara cini mi se da moram i 0 toj
bolesti nesto napisal.
Jos dandanas je sporn" sto je pravi uzrok bolesti. Mogu je uzrokovati
mikrobi, i u tom slucaju .w posljedica infekcije, a mogu je izazvati i razne
otrovne tvari (toksini). (\::sto u tijelu postoji iariste iz kojega uvij ek iz-
nova prelaze u krv otrovi, odnosno uzrocnici bolesti. U poeetku su te
male kolicine otrovnih tvari za bolesnike nevazne, no s vremenom posta-
ne organizam na njib preosjetljiv i reagira tom teskom bolesti. Premda
uvijek nailazimo na raz[jcite promjene u krvi, koje ne stvaraju jasnu slik u.
ipak moZemo razjasniti stanje ako ustanovimo uzrok bolesti . Opazio sam
da su bolesnici od poliartritisa prethodno bolovali ad gibta, artritisa iii
174
drugih reumaticnih bole Ii. Mora, dakle, u doticnog hole nika postojal l
poebna sklono t za tu bole t. Tako vi dimo cia ne dobllu poli artri li ' svi
kOJi imaju u tijclu kronicna zari "ta, kao npr. gnj il e zubt, eki obole od
poliartriti a, neki od bubrega. drugi pak od srca iii krvnl h zi la. Ako po-
sloje jednake zivotne prili ke i jednaka prehrana, osno\ nom sklonostl
moze biti sarno bole t koja izlucuje mikrobe i otrove.
Neugodno je pri toj bolesti to, sto su zahva6eni razli cit i zglobovi, ad
tll, sad tamo, a uzroka ne pozoamo. Povremeno se bolest naizglcd po-
bolj a. nast upi olak anj e, a zatim. iznenada, bez pravog uzroka, po-
gorsanje. Pogor" anje se ja vlja obicno uj esen, zimi i u proljece, dok . e
bolest Ijeti za loplog i suhog vremena poboljsa.
Medicina joY nema pravog lijeka za tu bolest , premda je td iste preplav-
Ijeno antireuma ticnim Iij ekovima. U vetinj slucajeva lij eee reumati zam
salicilnim preparatima, misleCi cia u pronasli specificno sredstvo proti v
ncizvjesnog uzrocnika, no to niJe tako ; jer, niti 6e time trajanje bol esti
bit no skratiti , niti broj srcanih komplikacija vidljivo smanjiti . Da bismo,
donekle, olaksal.i boJove i sprijecilj , za neko vrijeme, upalu zglobova.
moramo podnijeti druge neugodne nuspojave: tegobe sa zelucem, sum-
Ijenje u usima ii i vrt oglavicu koj a moZe po jakosti biti nalik pravom pij a-
nom stanj u. Aspi rin i druge salici lne preparate lakSe podnosimo nego
sali cilnu kiselinu, ali na bolesne zglobove djeluju mnogo slabije i pola-
ganije. Schottmiiller je kasnije uveo Piramidon kao lijek protiv poliar-
triti sa. Medutim, taj je u nekih bolesnika pokazao jo' teZe nuspojave i
promijenio bijelu krvnu sliku (broj bijelih krvnih tjelesaca). Poznato je da
su neki i umrli od duze upotrebe piramidona. Sa sulfonamidnim su pre-
paralima imali uspjeh protiv infekcije, ali ne i protiv poliartritisa.
U velikoj se nevolji pojavio kortizon, hormon kore na<.lbubrezne zlijez-
de. Bio je pozdravljen kao cudesan lijek. To smo takoder dozivjeli s do-
maCi m Iij ekovima koji su zatim presli u zaborav jer se pokazalo da ni su
toliko djelotvorni koliko se oeekivalo. Kortizon bi trebalo da djeluje nct
osnovi nove teorije 0 biti oboljenja, koju je postavio Selye iz Kanade.
Taj lijek paralizira bolesne tvari i mijenja obrambenu reakciju organi z-
rna. Ako bolesnik uzima kortizon, brzo nestanu boloyi i znaci upale.
Medutim, on nije izlijeeen jer se tegobe j avljaju po nov no, Cim prestane
mo davati kortizon. Tako kortizon ne utjeee na trajanje bolesti . Iz pokusa
nct zi votinjama i mrtvacima koji su se lijeCili kortizonom, vidjeli smo
da je zbog duie upotrebe kortizona kora vlastite nadbubrezne zlijezde
degenerirala. Na taje atrofija, i kora se nadbubreine zlijezde osusi, pa
se eesto jedva moze jos govoriti 0 postojanju kore nadbubrezne zJijezde.
Ako tijelo dobiva tYari koje inaee sarno proizvodi, postoji opasnost da
se izrodi organ koji tu tvar proizvodi. Sasvim tako se dogada i misicima
koji atrofiraju kad se ne upotrebljavaju. Doziyljavali smo to pri secer-
noj bolesti koju smo Iijecili insulinom. Svaki lijecnik dobro zna cia je
175
Sredstva
~ k o l s k e
medicine
Kortizon
Hormon
ACTH
Kombinirano
lijecenje
Prehrana
in uhn Za lijeccnje seeemc bole Ii sarno pomdgalo. a ne lijek. Dobi\8 II
holesnik prcyi c in ulina. degcnerira (an dl ) onai dlo gu.tcra e koji
prOlzvodi in. ulin. Medicim jc to dobro pow' to. i , l l,.j JC lijecnlk dgo-
oran da dajc bole niku amo tohko insulina kol iko je organizmu prijcko
pOlrebno. Razboritlja .Ie. dakle. s\ aka drugd mct0da. pomocu kOJe jc
l110gucc Iijec nje be7 insulma.
To je hormon hipotize (mozdanog privjeska). DajuCi taj horm n, po-
redno drazimo nadbubreine zlijezde da izlucuju viSe kortizona. Time
se zljjezda ne izrodi, vee se dogodi bas obratno: silno se poveea (hiper-
trofIra). Uspjeh ACTH-a nije tako brz kao kortizoua, pa se neko vrijeme
mora podralivati nadbubreinu ilijezdu, dok poene proizvoditi viSe hor-
mona. Kad se koliciua koritizona u krvi poveea, bolovi nestaju. Ako i
daJje dajemo ACTH., dode do degeneracijskih promjena u stanicama h.ipo-
fIze, koje stalno normalno luee ACTH. Buduci da hipotiza zauzima kljuc-
ni polozaj u upravljanju horrnona naseg tijela dode do razaranja svib
hormona u nasem organizmu. Nastaju teskoCe koje je teZe svladati nego
osnovnu bolest Pri uzimanju svih hormonskih preparata, bez obzira na
njihovo dobro djelovanje. moramo misliti na opasnosti oct lijecenja hor-
rnonima. Ne moZe se poreei vrijednost tog preparata, ali treba upozoriti
i bolesnika i lijecnika da moraju dobro promisliti 0 posljedicama takva
lijeeenja.
Kombiniranim lijeeenjem poliartritisa postiZemo vrlo dobre uspjehe.
Najprije treba promijeniti prehranu i jesti samo prirodnu hranu, 5to je
vaino i za sve ostale bolesti. Buduci cia primitivni narodi nemaju tu bolest.
autor se usuduje zaklj ucjti da su naS uaein zivota i ishrana sukrivci za
tu bolest. U lijeeenju se uvijek zaboravlja na promjenu hrane i naCina
zivota. Drzim da nema nijedne bolesti za koju hrana nije valna i za Cije
lijeeenje ne bi imaIa nikakvo znaeeuje. Iako hrana ima sarno pomocnu
ulogu, moramo je uvijek uzeti u obzir.
U prvom redu moramo prijeCi na prirodnu hranu i uzeti u obzir sve 5to
je vee reeeno u poglavlju Prirodna prehrana. Priprema se hrane mora
takoder ravnati prema temeljuim naeelirna., i ne treba mijeujati prirodna
svojstva hrane. Iskustva pokazuju da kuhane zivotinjske bjelaneevine
djeluju neugodno. zato dolazi u obzir preteiuo biljna hrana, vecinorn
sirova. Najpogoduija zivotinjska bjelaneevina je svjeZi kravlji sir (skuta).
Od mesa mozemo jesti govedinu i teletinu. Svinjetinu i mesne izradevine
(kobasice isl.) brisemo s jelovnika. Mast moramo takoder oprezuo upo-
trebljavati. MasnoCe moraju biti nerafinirane, a treba ill upotrebljavati
sarno sirove, tj. ni kuhane, ni priene. Preporueaju se u prvom redu bilj-
na uija., npr. maslinovo, laneno, makovo i ulje suncokreta. Bijeli secer
ne treba stavljati na stol jer ga bolesnik s poliartritisom ne smije uzirnati .
Zamjenjuju ga koristan peelinji med i prirodni groZdani secer iIi rozine
176
Ribiz ubrajamo u rod ribi za. Voce
raste u hladnijim krajevima umjereno
toplog podneblja Evrope.
Ribizov grm treba svake godine
briiljivo obrezivati
Crni ribiz i ogrozd su srodne vrste
voca. Uzgajatelji pokusavaju uzgojiti
kriianjem plod koji ne bi imao kostica
ogrozda.
Kukuruz. Slika iz godine 1542 - mozda prva
sl ika zitarice iz Evrope.
Katkad uzgajaju rajcicu vrla uspjesno u prekritim
gredama. Kako plodovi dozrijevaju, obrezuju
donje listove da bi plodovi bili jos soCniji.
(c ebe). Za tu " rhu sarocl] m j gode grnWa jlJ rozm' J nJIma z' I
mo Jelo. lzvrst n jc diem od vci. g ~ j p k a . u k J m nema , ra.
biJelog ' ra. jcdnako JC neprikladno bij 10 br ' n i J la od nj a. a-
pr ti . p.' ni ' n pahuljlce u maloJ koliCini vrlo u dobre. ko. za pr -
mJcnu, pripremamo kuhano po ree umj to iro e ' late. uvij k gil za -
cinjamo Molko anom iii hmunosim kom i ulJem_ b z solJ Iii x Cera. n'
mij zavreti d.a nc uni te mineraln tvari , vee g moramo plrj ' ti u
malo \ ode kako bi acu ali hranJi ve tvari. Kao 1 tin nc upotreblj a am
01 ni druge jake zaCine. nego sVJei e 1 lenje I ha ni ek tr kt, npr. Her-
baforce.
Od redsta a za unutrasnju upotrebu kOrJsnom se pokazala zlatnica
( elebi-grana; Solidago irga-aurea) koja p spjc uje lzluCivanje i jaca
bubrege. Osim toga izvrstan je vjeZi biljni ek trakt Imperartbntica.
koji sadrii lopuh (Peta ites officinali ). tro kot (Polygonum a'viculare) ,
brezu (Betula alba) i bijelu imelu (Viscum album). To samo bitni
a tojci toga izvrsnog biljnog preparata. Za ublaiavanje metnji testo
zahvaCenoga optoka krvi iii yen kog zastoja dobar je Hyperisan. Taj je
lijek nacinjen od hajducke trave (Achillea rnillefolium), kantariona (Hy-
pericum perforatum) i amike (brdanka ; Arnica montana). dakle, iz biljki
koje dobro djeluju na vene. IfavCl1 0m mo7.crno pobolj ati i dopuniti
nedostatak mineralnih tvari, a istodobno povisiti koliCi nu bemoglobina.
Echinaforce (preparat iz svjeiih biljki Echinacea) izvrsno pornaie pro-
tiv upala. Zajedno s lopuhom. u pozna tom preparatu Peta ites, po tize
to sredstvo izvrstan uspjeb. Lopuh je osobito uspje an za obnovu citavib
skupina stanica. Ako je di anje bilo kako oslabljeno, pomaie U nea an.
To sredstvo iz lisaja mozemo kombinirati s korijenom gaveza, pa taka\'
preparat (Symphosan) odlicno djeluje. Mozemo ga zarnijeniti uljem za
trljanje koje se sastoji od kamfora, nekib droga. ek trakta Eucalyprusa
i ekstrakta iz svjeZib Ii tova biljke ruj otrovni (Rhus Toxicodendron).
Vrlo su dobri oblozi cd ilovace, koje svaku noc stavljamo naizmjence
oblozima kupusova Ii Ca. Prvu noc oblog od ilovace, drugu noc od zgnje-
eenoga kupusova lisCa. Oblog od naribane mrkve takoder ublafuje bo-
love. Bioloskim injekcijama jos brie odstranimo bolove. Povoljno djeluju
homeopatska sredstva koja mozemo u visokoj koncentraciji ubrizgati
pod koiu, npr. mravlja kiselina O Il' zmijski otrov DIU i kopriva Do'
te preparati imele. Pocnemo od nistice (0) i polako povisujemo do jed an
(I J. Tako uspjesno Iijecimo poliartritis.
U nekim tezim slucajevirna lijeeenja nisam mogao izbjeCi Fango-kure.
To je kura s oblozima od ilovaee iz vrucih vrela Vattaglie (Italija). Boles-
nici koji su jedva mogli hodati poslije te kure normalno u obavljaJi svoj
posao. Kad takvu kuru provode u toplicama (Abano i Montegrotto -
Italija), predstavlja to veliki izdatak za bolesnika, premda se to za vla-
stito zdravlje isplati. Fango-kura u toplicarna ne pomaie samo trenutno.
vet je ucinak kure trajan. Dodamo Ii kuri jos injekcije, stanje se jos vise
177
Prirodna
sredstva
Fango-kura
Oaljnje
upute
za lijetenje
Izmjena
tvari u
stanici
Bolesna
stanica
pobolj a. Samu fango-kuru treba v r ~ i t i vrlo oprezno, bez formanja. Na-
kon 4-5 kura dobro je naciniti dan odmora. Preporucaju se jos i kure sa
znojenjem koje mozemo obaviti u svakim toplicama. KombinirajuCi
jedan dan znojenje, a drugj fango-metodu, stanje se jos v i ~ poboljsa.
Neugodno je sarno to sto u toplicama nema opisane bolesnicke hrane
(dijete), pa morarno sami paziti da drzimo dijetu, opisanu u prijasnjim
poglavljima.
Tko zeli ozdraviti, mora poslusati iduCe savjete. Brojnim preparatirna,
koji obeeavaju ozdravljenje u kratkom vrernenu, ne smijemo i ne rnoramo
vjerovati. Put do cilja nije tako jednostavan da bismo ga mogli postici
s nekoliko injekcija. Za bitno poboljsanje poliartritisa nuino je veliko
strpljenje terapeuta i bolesnika koji mora biti ustrajan, i ispunjavati sve
upute za lijeeenje. Glavno je da taj put postoji. Tko zeli zadrZati po-
stignuti uspjeb i saCuvati se od ponovnog oboljenja, mora se i dalje hraniti
prirodnom hranom, a povremeno uzimati lijekove u odredenim kolici-
nama. Tko financijski moze, neka svake godine ponovi fango-kuru .
STANICA TIJELA
SicuSna je, ali zato smisljena i iznenadujuea cjelma prirode. Stanica je
kao i mnoge druge male tvorevine veliko umjetnicko djelo. Kao sto je
driava sastavljena od brojnih gradana, tako je i nase tijelo skladno gra-
dena od stanica. Kad pomislimo da na zemlji Zivi cetiri rnilijarde stanov-
nika 0nda je to vrlo malo u usporedenju s nasim tijelom koje ima oko
30 bilijuna stanica. Ta cudesna covjecja stanica je sarno 0,02 rom velika.
Oa bisrno lakSe zamislili covjecju stanicu, usporedimo je s kokosjim ja-
jetorn. Izvana je staniena membrana, ispod nje stanicna plazma, a unutra
leZi zaSti6ena stanicna jezgra, najdragocjenija i najvamija stanicna tvore-
vina. Jezgra je najorganiziraniji dio toga, uistinu malog, organizma.
IduCe funkcionalno cudo je izmjena tvari stanice, 0 eemu si istraiivaci
uvijek iznova razbijaju glavu. Premda znamo vet mnogo toga 0 Zivotnoj
funkciji stanice, to je tek mali dio onoga sto se u stanici stvamo dogada.
Znamo da stanica prima bjelancevinaste tvari, seCeme otopine, rasto-
pine soli s razlicitim rnineralima, a odbacuje tvari koje su zapravo otpaci.
Jos uvijek nije istraieno zaSto svaka stanica izabire sarno pojedine tvari.
Moterno reei da sarna vrsi izbor tvari.
Kad stroj radi duz.e vremena bez ulja, zagrije se, pa ako ne cujerno zviZ-
danje i Sumijenje pri suborn hodu stroja te 0 tome ne vodirno racuna
dodavsi odmah ulja, stroj Ce pretrpjeti nenadoknadivu stetu. Jednako
tako i S\aDica prestane raditi ' ko joj nedostaju odredene tvari ili ih ima
premaio. Ako takav nedostatak traje toliko vrernena da stanica potrosi
sve zalihe, ona oboli. Nedostatak vitarnina zoverno avitarninoza. Ako oe-
dostatak pravodobno uvidimo i nadomjestimo tvari koje stanici nedo-
178
taJu, ona Ce zdraviti . SlaDica je zdrava, i sve stanice opet dobro rade
kao cjelina. tome se toji umjetno t, odnosno spo obnost dobrog
IlJ nika cia pravodobno u tanovi nedostatak odredene tvari, i cia j
nadomjesli red tvima koja tetu poprave.
Degeneriranu (propalu) stanicu moZemo u porediti sa drtavnim zlatin-
cern jer se oboje ponaSaju lieno. Takve se tanice ne ravnaju viSe po za-
konima staniene cjeline, nego kako se njima svida, ne obaziruCi se na
ok olin u. Prije nego Covjek du evno i moralno toliko propadne cia postane
hladnokrvni ubojica. traje dugo vremena. Jednako je tako i sa stanicom
raka koja je u biti propala stanica. Ona takoder Zivi kao zloeinac, na ra-
cun drugih. uniStavajuCi bezobzimo sve joj je na putu. Gdje je mTok
cia se zdrava tanica prornijeni u stanicu raka? Kakvi krivi kompLeksni
dogadaji i skodljivi daju povod cia se tanica tako grozno degene-
rira ? Danas jo' ne poznajemo e uzroke koji mogu dove ti do promjene
(mutacije). zbog koje norrnalna stanica postaje di ov ka stanica raka.
I todobnim opaZanjima i i kustvirna u tano Ijeni su rnnogi utje.caji .
vjeren m da mnogi uzroci zajedno djeluju kao veliko optereeenje zdra-
ve tanice, tako dugo dok ona ne popusti. Time ona ispada iz harmoniene
funkcije taniene zajednice, izrodi se i ponMa kao zloeudna ilj maligna
tanica.
1. Di pozicija ilj klono t ima vainu ulogu U oboljenju stan ice, a ona
moZe biti nasljedna. Pri pam lnom na inu zivljenja nije to bezuvjetni
UZTok oboljenju od raka.
2. Kri\'a prehrana koja zbog suvremene hrane s tekuCe vrpce remet i
biolo-ku ravnolcru u tijelu i tako vrlo tetno djeluje na e tanice.
a) Bilnu ulogu irna pri tome preobilna kolicina bjelancevina u hrani,
vecinom onih manje rijednih.
b) Problem masnoCe do ta pridonosi nastanku raka. Osobito rdavo
dj luju Zi otinj ke masti sa malo nezasieenjh rna nih kj
c) Smelnj u izmjeni ffiineralnih tvari takoder djeluju na
stanica. One na taju od denaturirane hrane.
d A vitaminoza i fledO tatak drugih italnih t ari utjecu na uzroke
koji izazi aju rak. Medutim. to jo' nije znan tveno dokazano.
) Kroni m zat or stouce i druge probavne srnetnje takoder su stetne:
3. edo tatak ki ika ima aznu ulogu u nastanku raka. I ku tva
pokazuju cia Ijudi. koji se do ta gibaju na jeiem zralru. rjede obolje-
aJu od raka n go onj koji moraJu raditi u zat orenim prostorijama.
Bilo bi takoder mnogo bolj cia se vi eeemo po urni, nego sjedjeti
u lokalu za taJoim tolom. gledatl u tel vizor i ra pravljati.
4. OtrOVDe plinove i radioaktivna zraeeoja, kojima je danas zrak eei-
nom zagad n. ubrajamo medu Jake kancerogeoe Cinioce. tj. uzToke koji
lzazl\ajuraK.
5 KemiJ ke lvari u brani dJeluju.. kao to je vei; dokazano kancerogeno.
I 9
Degenerirana
stanica
Poznati
uzroci
Rak-
strava
Pitanje
bez odgovora
B je, mirisi i redstva za konzerviraoje jaCi su tanicni otrovl nego se u
pro losti mislilo. Zbog toga su ih vlade nekih ddava zabranile.
6. Razni Iijekovi, kemoterapeutici, osobito iz katranovih derivata ta-
kod r pridonose degeoeraciji stan ice.
7. Otrovi za prskanje bilja, voCa i povrca, koje cesto i nepromislj eno
upotrebljavamo, ostaju na biljkama i mi ih jedemo. Arsen, bakar, olovo
i slicni, strasniji su nego sto mislimo.
8. Umjetna gnojiva pak remete biolosku ravnotezu bilja. Ako se mo-
ramo duie vremena hraniti plodovima takva bilja, razore biolosku rav-
notezu i u covjeka.
9. Otvrdnula i skvrcena tkiva jako remete izmjenu tvan u stanicama,
koja se odvija sporije, pa sve to mnogo pridonosi nastanku karcinoma.
Stoga su redovne vjezbe za rasterecenje i opustanje izvrsno zastitno sred-
stvo. Brazgotine, bradavice i slicno, treba uvijek dobro promatrati, i
ne smijemo ih nikad draziti grebenjem.
10. Najjaci utjecaj za razvoj raka uvrijezen je duboko u nama i nasem
zivotu, a uzrok su mu brige i srdZba. Brige i srdzba skode jetri. Vee je
vi"e puta dokazano da je upravo to bilo uzrok oboljenju od raka. Dusevni
pritisak koji traje duZe vrijeme, osteti stanicu tako jako kao ni jedna
druga stvar. Zivotni uvjeti stanice su u takvom stanju jaee pogodeni, nego
5tO je pogode svi spomenuti uzroci zajedno.
Dok ucenjaci raspravljaju 0 uzrocima zbog kojih nastaje rak, umire od
raka sve vise milijuna ljudi. Neki istrazivaci misle da je uzrocnik te bolesti
virus. Oni gledaju na rak kao na lokalnu bolest jedne skupine stanica.
Drugi pak znanstvenici greevito zastupaju uvjerenje da je rak opea bolest.
Virusi mogu, dod uSe, imati odredeou ulogu pn nastajanju te bolesti, no
ipak se cioi da istraiivaci koji rak oznaeavaju kao opcu bolest nisu nista
blire istini od drugih. Misljenje da je rak bolest civilizacije, snazno pot-
krepljuju proucavanja primitivnih naroda, pokazujuCi da je rak u njih
gotovo potpuno nepoznat. Po mome misljenju, ne postoji samo jedan uz-
rok raka. nego ih ima vise, ukratko, to je djelo kompleksnog zbivanja.
Do danas nije ni histologija, ni najmodernija ultra- ili elektronska mikro-
kopija rijesila pitanja kako iz zdrave stan ice nastane rak-stanica. Upra-
vo stoga je tesko postaviti pravovremenu dijagnozu raka. Zato, kao i
zbog predavanja koja pitanja raka pojednostavljuju, idu zene koje su
pro"le cetrdeset godina zivota uvijek ponovno k svome lijecniku na kon-
trolu. On ih iz godine u godinu smiruje da nema razloga za strah i da su
zdrave. Usprkos tim kontrolama more zena iznenada opaziti otvrdnuce
i ode na kontrolu k specijalisti. Tu, pak, cuje prijekor: Zasto niste prije
dosJi? Zena mu objasni da ju je kucni lijecnik vee godinama kontrolirao,
"to joo vi zabrine pecijalistu. Da, rak je i za izvrsnog Iijecnika opec
prakse te ki problem, i Cesto se i uzaludno trudi da bi ga na vrijeme
otkrio.
180
cslo savjc ni lijecnici stoje pred zagonetkom koju ne mogu objasniti.
Dogodi se da te korn bolcsniku od raka najednom bolest krene na bolje.
MoZe e dogoditi i obratno, da se iznenada bolest pogorsa, i njkakvim
sredstvom ne mofemo zaustaviti njen brzi tok. I najbolji kirurg je bes-
pomocan.
To su drame koje nas pogadaju a nemamo nacina da ib izbjeg-
nemo. Za ve nas bilo bi dobro kad bismo imali prirodni lijek koji bi po-
magao i u tim slucajevima. Ni najbolji strucnjak ne pozna takav Iijek.
Moramo dodati da poznamo neka dobra sredstva koja su mnogim ljudi-
ma bolest, no, na zalost, specificno sredstvo protiv raka nemamo.
Mozemo se nadati da Ce se u buducnosti i protiv te bolesti nati lijek, jer
se znanslvenici Citavog svijeta trude da bi pronasli takav lijek.
SKLONOST RAKU, USPRKOS
lDRAVOM NAelNU IIVOTA
U vegetarijanskim krugovima drZe da covjek koji zivi posve prirodnim
zivotom, ne moZe nikada oboljeti od raka. Razumljivo je da je vrlo tra-
gicno ako strogi vegetarijanac oboli od raka. Kako da to objasnimo?
Na Zalost, to je Cesta cinjenica, premda je pokusavamo sakriti. Iskustva
su pokazala da hrana vrlo bogata bjelancevinama, osobito zivotinjskim,
moZe dovesti do oboljenja od raka. Mogucnost od oboljenja je manja ako
jedemo pretezno zdravu, biljnu hranu. Medutim, i vegetarijanac moze
uzeti mnogo kancerogenih tvan a da to i ne zna. To su razne boje, miro-
dije i ostali razli Citi dodaci sto se stavljaju u jela. Zatim moramo uzeti u
obzir da nastanak raka ne ovisi sarno 0 hrani. Usprkos tome, za naSe je
zdravlje od kori ti ako se hranimo zdravom hranom, jer izbjegnemo mnoge
tvari koje izazivaju rak.
Tu prednost vrlo smanjimo ako zanemarimo prirodni nacin zivljenja.
Ako se slalno zadrZavamo u tanu ili radnim prostorijama, zivimo bez
dovoljno kisika. Dovoljnu koliCinu kisika moramo pribaviti kIetanjem i
' etnjama u prirodi. Isto tako nije dobro da se zbog sluzbenih obveza ne
odmorimo u slobodno vrijeme. Kada je tjelesna i dusevna ravnoteza
poremeeena, to draZi stanicu i poslije takva draienja u pogodnom casu
pridon se nastanku raka. Du' evni mir i samopouzdanje cudesno su sred-
stvo za redivanje drugih te-koca. Vel ike brige, neimastina i zalost, po-
pracene premorenoscu, mnogo pridonose nastanku raka. To je mnogo
gore i opasnije nego prekrsaj u hrani.
Cinjenica je da se Bvatko tko se strogo i razborito ravna po uputama 0
prehrani., moze usprkos tome re ti s rakom. Njega dusevnog stanja ide
ruku pod ruku s pravilnom prehranom. Svatko tko umije odrZavati du-
evnu ravnotezu, moa Ce, usprkos vanjskim utjecajima, naa BvOj dusevni
mir. Tko je u obavljanju svojih dUZnosti napet, neka se prije spavanja
pro&eee na . jeiem zraku. Najvatnije je da ide rano pavati. Umorni Ce-
mo na erer, iii po uciniti mnogo manje nego ujutro kad smo od-
morenL Probl mi koje zelimo rijeiti iIi narn remete san, nisu zapreka za
181
Daljnja
zagonetka
p cinak ako ih ra' ci timo j oo u ere, prije spavanja. Tako moramo nase
t ok 'e, uVaZavajuCi u remeno unistavajuCe doba., premostiti spretno i
mudro. Sarno tako Cerno ocuvati zdravlje, a na nama je samima da stvari
ur dirno tako da ne bi rno morali zrtvovati neke svoje navike i udobnosti.
MAOEt -OPASNOST 00 RAKA
Vee sam vi puta opazio da se s madezima ne postupa dovoljno oprezno.
Madd moramo ostaviti na miru. Ako je sumnjivo tamne boje, moramo
ga odstraniti. To treba uciniti jos u djetinjoj dobi. Vazno je da ga operira
kirurg. MoZe biti da madez dugo godina ne uzrokuje nikakvih teskoca a
onda se najednom pojave, obicno u starijoj dobi oko pedesete godine
Zivota. Vee mali nadraiaj, ako se ponavlja., moZe izazvati vel ike teskoce.
Takav nadraiaj. recimo zbog neprikladnog odijela iii rdave navike gre-
benja, uzrokuje da madd vremenom postane maligni.
Za!titne Kome i kusan kirurg operira madez, ucinio je najvise sto moze kako bi
mjere se zaStitio da se stanice madeZa ne pretvore u maligne. I na predavanjima
i u Iiteraturi lijeenici stalno upozoravaju da treba na vrijeme poduzeti
nuine mjere, ako se sumnja na rak. Sto znati na vrijeme? Ima Ijudi koji
redovno idu k Iijeeniku i redovno su kontrolirani . Usprkos tome, cesto
se dogodi da u zajedno s lijecnikom iznenadeni kad otkriju rak. Kako
da po tupamo da bi mo imali u pjeba protiv raka? a to nije lako od-
govoriti, jeT dan as utjecu mnoge okolnosti koje izbace stanicu iz njene
biolo'ke ravnoteze, i uzrokuju da od normalne tanice nastane tanica
raka. Ta promjena, prijelaz normalne tanice u bolesnu. jos uvijek je
zagonetka. Vee je mnogo truda ulozeno u rjesenje te zagonetke. no do
dana bez u pjeha. Ne mozemo zanijekati da zurba dana' njeg vremena
DlJ ukrivac raznih bole ti. bilo da se radi 0 bolestima krvotoka. iIi raka .
e moiemo zanijekati ni sudionistvo povecane radioaktivnosti u na-
stanku raka. Morali bi mo upozoriti i na razne sprayeve i kemicke tvari
koje u jednako tako kancerogene. Druga opasnost je - rafiniranje nase
hrane. Uza sve te nadraiaje po toji jos i povezanost s razliCitim dusevnim
optereecnjirna naseg vremena, koja sigumo pridonose razvitku raznih
bole ti. Brige vrlo rdavo utjecu na rad jetara a to opel vodi slabom radu
horrnonskih iLijezda. lz toga nastale reakcije, mozda, su sukrivci pri
naslanku raka. Treba pomi \iti na ve pomenute cinioce jeT ih sarno tako
mozemo izbjeci. Naravno, moramo teziti za prirodnlm nacinom zivot-
nog ritma. Sva pretjerivanja i protuprirodni postupci mogu na vee tako
o labljenu osnovu snaino utjecati. Ako shvaeamo kako treba pravilno
zivjeti, misleCi pri tome na najveCe zlo - rak. mnogo ce se manje madeza
ilroditi u rak.
RAK P U ~ A e A
Bogatom kapitalu duhanske industrije protupropaganda jedva moze
"to koditi. Znamo da je danas u mnogim drZavama zakonom zabranjeno
reklamiranje duhanskih proizvoda. Pojmljivo je da uz amo pu enje
182
upoznarno j druge uzrokc z.a oastajanje raka na u nicama, jcziku,
<.:a ma, bronhijama i plucima. hkul>tva i dokazi nal da je najCcM;c
kn 0 pUS nje, odnosno dra.ien c koje one izaziva. ikoLin k ji tetl
krvnim fiJama i srcu nije odgovoran La nu tanak raka. Uzrok jc uk lranu.
tocnij u fenolu koji svoJim kemijskim draieojem degenerira !>tanicc. a
poslj edica toga je rak. Istioa je, medutim, da ne dobije rak vaki pusac
jer za na tanak raka nije dovoljan samo nudrafaj katrana. Treba, kako
mo vee spomenuli, da podrazuj traje dure vremena. Ni jedan ne
lna da Ii ima klonost za rak iii nc. U svakom lucaju, moZe prilicnom
sigurno eu racunati na oboljenje od raka ako u vee njcgovi roditelji
bolovali od raka iIi od artriti a.
I ije pametno izlagati se opasno ti od raka zbog rdave navike, 0 obi to
kad pomislimo kakve u strasnc muke onm koji obole od raka grla iii
pluca. Tko gleda i prozivljava tu tragedij u te vidi kako covjek umire, mo-
Ze smoCi snage - a mislim i duinost mu je - da upozori Ij ude na tu stra
Y
-
nu bolest. lstini ti izvjetaji i statistike pokazuju da od pomenuti h vrsla
raka oboli veliki postotak pusaea i onm koji rade s katranom. Poznato je
da poeetno pusenje mladim Ij udima nije uiitak. Kukavicluk preCava
mladog Covjeka da savlada prirodnu odbojnost prema pusenju. U drustvu
neee odskakati niti biti ismijan, i jer zeli bi ti ravan odrusl ima, oponu-a
ih i preda se toj rdavoj nuvici. Umjesto da premosti smetnJe i osjeeaj
manje vrijednosti savjesnim radom, on se predaje pusenj u i alkoholu.
Mladic posta ne hrabar, a ipak se radije ponaSa tako jer se oslobada manje
vr ijednosti, makar je stvar tako rdava, gorka i peee. Kad se covjek na-
vikne, postane mu pusenje, zauvij ek, neobicno sla no. To bi nas moralo
uvjeri ti da se naviknemo sarno na one sto je zdravo. Kad zelimo zapusiti,
stavimo u usta rozine (groZdice) koje nosimo uvij ek sa obom. Zvakanje
rozina ne sarno da je korisno i branji vo zbog groZdanog secera vee je i
mnogo ukusnije od dubanskih preradevina.
VODA
Na zalost, danas i voda sadri i tvari opasne po zivot. Ne smijemo zabora-
viti da u rijeke i jezera pored industrijskib otpadaka dospiju joil i raz-
novrsni otrovi, a da za to ne znamo, niti 0 tome razmisljamo. Danas se u
poljoprivredi upotrebljava sve viSe kodljivih sredstava za prskanje bilja.
Na cestama su olovni ot paci benz ina i otpaci nesagorjelog ulja. Sva se
ta necistoCa pljuskom i blJuzgavicama slijeva u rijeke i jezera. I podzemna
voda je takoder viSe puta tohko zagadena da je skodljiva za zdravlje.
Sve je to dokazano mjerenjima. Zbog spomenutm ucinaka primamo u
sebe sve vise kancerogenib tvari. To je negativna posljedica. Pusaci prime
u sebe uz katranove tvan jos dodatne kancerogene tvari od radioaktiv-
nosti, raznm sredstava za prskaoje i konzerviranje brane, susenja mesa
i sl.; tako se postotak kancerogenib tvari jako poveta. Ako je pri tome
zagadena jos i voda, nije iskljuceno da je podraZaj svih tib kancerogenih
183
ldrave
navike
tuvaj se
kancerogenih
tvari
Ivan toliki da mote uzroko ali maligni ra t staniea. Zbog ' ve veceg broja
hta raka, bilo bi prijeko potrebno ve takve nadrazaje ukloniti.
Otkako znamo da p ~ s t o j e tvari koje uzrokuju rak, mnogo viSe pazimo
kako zivimo. Spoznali smo da preparati katraoa imaju kancerogeno dje-
lovanje. U tu skupinu ubrajamo osim sredstava protiv g1avobolje, bolova
i red ' tava za spavanje jos i umjetne boje za hranu, zacine i za konzervi-
ranje. Kancerogeno djeluju i tvari katrana, koje nastaju oslobadanjem.
a zalo t, stanovnici velikih gradova ne mogu izbjeci los, plinovima za-
iCen zrak koji vojim kancerogenim tvarima uzrokuje razne bolesti pa i
rak. Tesko mozemo izbjeCi i radioaktivna zracenja. Dosta je radioaktivna
i naSa hrana o obito mlijeko i voda. Zato treba paziti na sve kancerogene
tvari i izbjegavati ih. Ne smijemo te stvari potcjenjivati i misliti da se
radi 0 itnicama. jer kad se te sitnice udruie, moZe doci do tragedije.
ZUSI
Jo" je uvijek premalo poznato kako su zubi vaZui za zdravlje i kako je
zdravlje vaino za zube. Zub cijenimo tek onda posto smo ga izgubili.
Mnogi misle da je do ta "to im je na raspolaganju lijecnik zubar, pa se
ne brinu za zube. Slikovito receno - zube mozemo oznaciti kao nasu
anjsku obrarnbenu strazu.
Nalik u stupu koji je izvaoa presvueen zubnom caklmom. Moiemo je
u porediti s oklopnom plocom, jer je zubna caklina najtvrde tkivo naSeg
tijela. gradeno od tvrdog tluor-kalcija. Zubna ee caklina imati odreden
loj tluor-kalcija ako majka za vrijeme trudnoee nije imala nikakvih
. metnji u izmjeni mineralnih tvari. Bit ee tako tvrda i izddat ee 60 do 80
godina. a mozda i vi"e. lspod cakline nalazi se zubna supstancija - den-
tin. koju u poredujemo s poroznim vapnencem. Dentin je zastieen tvrdom
caklinom i ne moZe biti nikako osteeen dok god je zastitna caklina netak-
nuta. Supljinu u zubu koja seZe u korijen zuba, zovemo zubnim kanalom.
On je u sredini zuba prosiren i ispunjeo spuivastim fUlim tkivom. kojim
prolaze iivac i krvni sudovi, a zovemo ga zubna pulpa. Ona sadrii jo" i
limfni sud, tako da se u zubnoj pulpi nalazi disni, Ziveani i limfni sustav.
Ziveani sustav u zubu mOZemo oznaCiti kao alarmni sustav jer nas bolo-
ima obavjestava 0 svim bolesnim stanjima u zubu. Na taj smo nacin
oba ije"teni da sa zuborn nije ne"to u redu.
Mrtvi zubi a ialo t, mOZemo imati i mrtve zube. Ti zubi nemaju viSe obrane protiv
\anjskih utjecaja. Sitni se kvaro neee moti popraviti. Neeemo oi opaziti
da je o'tceen dentin. To se moZe dogoditi i na zubu koji je izvana zatvo-
reno Ako zubar radi s ne teriliziranim materijalom, zub se moZe kvariti
l7Jlutra prerna an, a posljedica je - mrtav zub. Neku zastitu daje mu
koZica icorijena, koja prekriva korijen. Oko korijena po toji cijeli. splet
Zl\aca i hla. Zanimljivo je da zubi ostanu zdravi ako covjek pravilno
gnze i hrani se prijesnom hranom. To je upravo suprotno ad onog "to
vidimo pri drugim uredajima, koji se pri veeoj upotrebi prije istro"e.
184
AutOT zaposlen na
svol'm kulturama lie-
kovltog btlla u SVl car-
skoJ
Zbog prit iska pri grizenj u vrs imo na zdrav zub iTYj e nj pritisak koji . c
zivcima ko kozica korijcna preno i na i il e. One c ra ire, pa tako 7ub
dobije viSe krvi . Ta povecana kol ici na krvi bolje prehranjuje zub I on <,e
tako i>am obnavlja. Tvrda hrana iii covjeka da mora dobro g r i ~ t i . a to
jaca zube i oni ostaju zdravi. Tko pak uiiva meku hranu, juhe itd. proputa
priliku da zub normal no zapo Ii. pa mora racunati ~ tim da Cc mu se
vrcmenom raspa ti.
Da odrfimo zdrave zube, nije nufna samo tvrda hrana vee i punovrijcdna .
Krv moze prenositi same one hranjive tvari i materijal La obnovu koj c
i sarna ima. Ako je brana siromasna kalcij em, i najbolja briga za zube
rie pomare jer nedostaje nuzni materij a l. Zidar. koji u zbuku pomijda
premalo vapna iii cementa, neee moti naciniti cvrst zid. Jcdnako tako je
i sa zubima. edostatak kalcija, vitan'lina D i fluora. te nedo tatak drugth
za zivot vaznlh tvari. dovodi do slabog, izrodenog stanja zuba. Degcnc-
rirani zubi , zubna gnji lost (zubni karijes) i degeneracija donje eeljusti ,
posljedica su civilizirane prehrane. Primitivni oarodi, koji zive u prirod-
nim uvjetima, imaju po pravilu dobre zube. Ima naroda u kojih zubar
ne bi nasao ntkakva posla . .ledino bi se mogao veseliti lijepim zubima.
Ti Ijudi imaju jos izvrsne nasljcdne okolnosti, pa zato imaju i izvrsnu zub-
nu caklinu. Moramo se brinuti da prvenstveno djeca dobiju hranu sa
dosta kalcija i da uzimaju jos i kalcijeve preparate. Kad osjetimobilo
kakvu promjenu na zubima., npr. osjetljivost na hladno iii toplo. zatim
o jetljivost pri cvrstom grizenju, neopbodno je da odmah podemo k zu-
bam Tako cemo popraviti jos mali kvar . Ako je ostecen zubni ovoj -
caklma, mogu bakterije prodrijeti u unutrasnjost zuba. One ne mogu
unistiti caklinu jer je pretvrda, ali se nasele u zubnom korijenu iii dentinu
te ga rastvaraju. U takvim slucajevima moramo odmah poduzeti nuzno,
tj. niposto ne smijcmo cekati da se pojavi bol. Moramo redovno iCi k
zubaru da nam prcgleda zube i odmah popraviti sitni kvar. Tako cemo
izbjeCi neugodno lijeccnjc zuba kao i mrtvc zube.
185
Nuznost
pravilne
prehrane
Posljedice
mrtvih
zuba
Karipski radnici na plantazama odabiru i rezu trstiku za sadenje. Biljke tih sadni ca
dat ce i do pet zetava. Zatim zemlju preoru i nanovo zasade.
Vee amo ime kaze da mrtvi zubi nemaju zivota. Takvi se zubi ne mogu
vise obnavlj ati i pred tavljaju leglo bakterija. 0 abita t je takvih zuba
da promjene na njima ne moraju uvij ek izazivati i bolove. Ako ih pre-
gledamo rendgenom, najces6e nademo granulome (Iegla bakterija u
mjehurieu, odnosno vreeici, na vrhu korijena) iii gnojna zari tao Ova
stanja ne uzrokuju uvijek lokalnu bol. Tz tih e legla gnoj razJije a po
tijelu i moze uzrokovati glavobolju, vrtoglavicu, reumaticne bolesti
rdavo raspolozenje, zdravstvene smetnje opeenito, i upale i ivaca. Neki
se Ijudi upravo zbog toga ne osjeeaju nikad posve dobro i osjeeaj u 'e
bolesni pri svakom i najmanjem naporu i promjeni vremena. Sva prirodna
sredstva obicno pomaw vrlo slabo, jer se tesko6e javljaju uvijek iznova.
Zato su ti Ijudi tesko pogodeni . Takve tegobe mogu uzrokovati i osteeena
jetra. Zarista nalazimo u zubima krajnicima (manduJama) i drugim dije-
lovima tijela. Ako zbog tih zarista odstranimo zubni korijen, iii jedno-
stavno izvadimo zub, sve tegobe nestanu. Uvijek pazim na moguea gnojna
186
7ubna legl.! u IJudr oJi u zdr YI i m u imali nlak 'rh po , OIb
p Ino 0 'Je ' .iu \aku gi,n bol u. 0 jeeaju <;e sl' b . pr u umorm
Iii imaju jo' druge bolove kOJl po II ' hj Y nja xuh i.Ul10 pnvrcm no
neswnu. Kad 17 ad bolesnt zub i d trane gn dno zari:t . pa 'IJ ntl .,
o J CaJU luk dobro kao to nr u jeCah v . niz godm' . Zato JC La na .
ci ilizirane ljude, prijeko potr no da se "i' brinemo za zube Moramo
redovno iCJ na preglede zubaru. ko kru na ne ,) jedl<' dobro. rl je c' to
upa\jena kozi 1 korijena. Zbog ne trucnog Ujeeenja izgu imo po kojl
zub. Mnogi Ijudl reagiraju ncugodno na odredcne kOYlne. Ko\ na dJ IUJ
kao katalizator i uzro uj neugodnu nap to t LU un Hlo
paze na to. eki ljudi labo podno amalgamc. Opazi sam d ima
Ij udi koje j nepre lano boljela glava. Glavobolja Je ne tala tim u iz
zuba odstrani li amalgam ku plombu. [rna lakod '1' zubara koji mi I da
zlatna plomba nije nuina Mi lim da se u pTkos vecoj cijcni taj Ho"ak
i pla ti. Danas je Ijudima steta dati novae za zdravlje, ali n i za zaba u!
Takav racun je jer znamo cia nam zaba a moze pri krbiti razne t '-
koCe i neugodno ti. Ako amo malo pobrinemo da nam djeca d biju
prirodnu hranu, imat Ce zdrave zube i zdra 0 tijelo. Zdravoj hrani pri -
pada j os i mnogo gibanja na vjezem zraku i uneu. Nu.zno je da pn iz-
boru hrane pravi lno iza beremo i kruh. lza brat eerno onaj od p"enice i
raii - grahamov. Rai ima fl u ora. pa tako nepo w ino sudjeluje u Izgrad
nj i zdrave cakline.
Nj ega zubaje vaznija za zdravlje nego :ve njege Ijepote. Kao malen dj cak.
ni am se slagao s time to sam rnorao svaki dan prati zube. Mi Iio am da
mi slobodu vet dovoljno ogranicuju time ' to se moram vaki dan umivati
i vise puta oCistiti nos. ZaSto bih morao Imati joo vise p la? Siu ao sam
cia prirnitivni narodi imaju zdrave i krasne zube premda ih nikada ne peru.
Saznao sam da danasnja hrana nije vi Se tako kori na kao hrana primitiY-
nih ljudi. Roditelji su mj pricali da se medu zube nasele bakterije koje ih
rastvaraju i uni tavaju. U svakom malom kutieu nadu bakt erije krovi te
gdje se razvijaju, stvaraju kolonije i uni Ytavaju zub. Kako jt' s bakterij ama
u primitivnih Ijudi? Za to njihovi zubi ostaju lijepi i zdravi? Da Ii u njih
bakterije nemaju mogucnosti da se razviju i uniste zube ?
J primitivni narodi imaju bakterije u ustima. Buduci da eaklioa luje
osteeena, ne mogu se razvijati. Caklina je u njth tvrda kao granit i bakte-
rije ne mogu prodrijeti u dentin. Zasto u zubi u primitivnih naroda u
tako dobrom stanju? Odgovor je jednostavao : za to sto njihova hrana
oije pokvarena kao nasa. Nisu pogodeni sarno zubi, vet i kosti , i av or-
ganizam koji je zbog takve hrane izgubio otporoost. Primitivni narodi
imaju takve zube da mogu pravilno gristi i tako cistiti zube.
Zdrava, oeumjetna, prirodna hrana, ima pored drugih tvan dovoljno
ka\Cija i fluora za zubnu eaklinu. Zato imaju primitivni narodi tako lijepe
zube; sve nuine tvari dobivaju hranom. Za Ijepotu zuba nije vazna rasa,
nego prirodna hrana. Tu tvrdnju dokazuju croci koji iive vet u nekoliko
187
Njega zuba
Prirodna
hrana i
higijena
zuba
Pravila za
njegu zuba
Zdravi zubi
- nuinost
gcncracija kao civili7iran narod u Sj vernoj Americi . P pnmili u amen -
kc navik i potrcbc, pa time djel mice izgubili zdr' vlj zuba. Tako .wbar
nalazi dan p la i u rnaekoj eet rtl Chicaga iii Virginije. Zdravu u
otporno t izgubili, a buduCi da nemaju prirodne hrane, moraju Lub
cistiti i njegovati kao i mi. Sklooo t bole tima i gnjilenju zuba mora
napa ti \ akoga koji poprimi navike i i hranu bijelca.
Da Ii da peremo zube? Sigurno, moramo ih prali jer nemamo vi"c
prirodnu otporno. t, pa toga moramo mehanicki odstranjivati nepozelj-
ne bakterije. Da bismo imali zdrave zube, moramo se hraniti prirodnom
hranom i zube stalno njegovati. ko. amo tu i tame jedemo cmi kruh,
ne mol. mo vee zbog toga imati zdrave zube. Ima i bijelaca koji imaju
lijepe zub , ali takve rijetko vidamo. I medu njima ima Ijudi koji zive
prirodoo. Tvrdi kruh pomaie da se mi"ic za zvakanje bolje op Icrbi krv-
Iju. Bijelo bras no i indu trijski secer trebalo bi izvrgnuti ruglu. U vakoj
koli i u svakog zubara morale bi vi. jeli jasne like 0 njihovoj razornosti .
Slike bi morale postati tako popularne kao Walt Di oeyev Miki-Maus.
Morao bi ill imati pred oeima svaki ueenik jer, zapravo, te dvije namir-
nice najviSe kvare zube.
Nekoliko uputa za njegu zuba bit Ce svima od koristi. Zube moramo re-
dovno Cistiti jednostavnim sredstvom. To moze biti sarno ona zuboa
pasta koja nema mnogo kemijskih sredstava, a moze biti i pepeo, ili kakvo
drugo naravno sredstvo. Svaki oajmaoji kvar zuba moramo smjesta po-
praviti. Moramo izbjegavati nastajanje mrtvih zuba. Ako ne popravimo
manje kvarove, oni se tako povetaju da treba odstraniti i zubou sredinu
a bez nje je zub mrtav i djeluje kao tuoi predmet. Na takve mrtve zube
moramo dobro paziti jer su opasni za nastaoak granuloma. Ti su opet
leglo bakterija koje, same iii njihovi otrovi, uvijek iznova ulaze u tijelo.
Vise puta takav granulom ne boli . Pri oboljenju od reumatizma cesto
zaboravimo na zube i pitamo se: Otkud reumatizam? 00 se moze
razviti u artritis i kasnije u pravi poliartritis. Ta teska bolest moZe oastati
kao posljedica granuloma. Granulom moze uzrokovati i druge smetnje:
bolove i greeve u predjelu srca, jare udaranje srca pri uspinjanju, te smet-
nje u radu bubrega, jetara i drugih organa. Pri svemu tome ne otkrivamo
uzrok tih tegoba niti bolje reCeno na ojega pomisljamo. Prvi su na to
upozorili americki lijecnici. Mana je njihova postupka bila u tome sto su,
otkrivsi reumatizam, povadili uz zub s granulomom i sve zdrave zube.
Naravno, to je besmislica koja je bila svojedobno u modi u mnogih lijec-
nika u svijetu, dok nisu uvidjeli da je to kriva metoda.
Za dobro zvakanje moramo imati dobre zube. Znamo da hranu treba dob-
ro saivakati jer je dobro saivakana hrana po1a probave. Pravu vrijednost
hrane dobijemo sarno onda ako dobro iskoristimo zlijezde slinovnice.
Nemamo uza1ud u ustima sest velikih i mnogo manjih Zlijezda slinovnica
koje izlucuju razne alkalicne tvari. Njihovaje funkcija od ve1ikog znacenja
za probavu. Ako je hrana dobro izgrizena i dobro u ustima natopljena
188
slinom, potu probav je e\: oba ljeno. Dobra grizenj pridono I da i
zubi 0 ' taou zdravi. Zato necemo je tl u ijck k astu hranu JeT tak hr nw
ne mOLemo i ne moram gri ti. Ako jcderno irovu jabuku. na zubi
imaju pOc la. dok nam jabucni ok pomaie 6i titi zube. ljek moramo
paziti da tiZivamo tvrdu. prirodnu hranu, pomocu koje odr7Alv mo zdr' -
vc i jake zube.
PARODONTOZA
Sve ce Ca parodontoza zadaje dobrom zubaru veUke teskoCe jer se mora
boriti protiv nje svom vjestinom i a lek kromni uspje i nagra-
duju njegov trud. Lijeeenje te bole ti, popraeeno kronicnom upalom
(desni) zubnog mesa koje propada, predstavlja tezak problem i za zubara
i za bolesnika jer zubi pCY. taju labavi pa ispadaju. Djelomicno je rjesenje
masaZa oboljelog mjesta rastopinom Echinaforcea naizmjence sa tinktu-
rom Ratanhije, iii Myrrhae. Pored pranja zuba, nuine higijene i masaie,
moramo uzimati preparate kalcija i hranu bogatu vitaminima.
Parodontoza oije zarazna bolest. Uzrok joj je oedo tatak vitamina
(osobito vitamina A), sto je moguCe u ishrani nase eivilizacije. Onlga-
eije je u Indijanaca i cmaca, koji su zadriali prvobitnu prirodnu prehra-
nu, pa ne poznaj u tu bolest Primitivni Darodi koji vole svoja prirodna
jela ne znaju za zubara. Oa hrana ima doista vainu ulogu u zdravlju
zuba, vidimo iz toga sto naravnom, sirovom hranom p08tiZemo dobar
uCinak. Pri tome moramo izostaviti iz jelovDika bijeli kruh i po lastice.
Ne smijemo izgubiti strpljenje, jer tek posl ije nekog vremena opaiamo
uspjeh takve prehrane. Ako moramo eekati i viSe mjeseci na uspjeb, zah-
valDo cemo ga pozdraviti kad ga budemo postigli. Tko ne moZe je ti
takvu hranu, mora raeunati stirn da Ce se s vremenom bolest pogorSati.
Usprkos dobroj zubarskoj njezi, moZe bolest tako napredovati da boles-
ni k izgubi najbolje zube.
LlJEPA KOSA - PRIRODNI UKRAS
Prolazeci budistiekim zemljama i usporedujuCi kaludere obrijanih glava,
zavite u narancaste rupee, s ostalim stanovnistvom. moiemo tek shvatiti
kako je lijepa kosa uistinu ukras glave. Mi volimo pl avu, smedu i emu
kosu, premda je i crvena vrlo lijepa, U starih je Grka crvenokosa siovila
kao posebno lijepa ieDa. Medutirn, stanovniei svih zemalja izdaju velike
surne za lijepu kosu. Celavost koje se svatko cesta je u bijelaca i ta-
koder je posljedica civilizacije.
Anatomska grada kose je tehnicko eudo kao i rnnostvo drugih stvari u Grada kose
nasem tijelu. lako kosa nije osjetljiva, niposto nije rnrtva. MoZda je naj-
lakSe rnozemo usporediti s biljkom nalik lukovici. Korijen vlasi, zvan
lukovicom vlasi, je oko 3--5 mm duboko u koZi povezan odozdo sa iila-
rna, iz kojih u vIas ulazi hrana Duma za rast kose. Vlasi izrastu dnevno
za 1/4 do 1/2 mm. Korijen viasi pokriva limfni splet, a lirnfa koja sadrzi
soli sudjeluje pri elektricnosti kose kao elektrolit. Jako naelektrizirane
kose u tami iskre kad ih teSljamo. U ljudi, koji 8U uzrujani iii u ekstazi,
189
l U tami . ijetJi t k jako da n fot grafiJi t kva c ]eka moterna
yidl ti ako gla' tzv. vetacki ja.l (aUf olu). Po h. c jake diJSevnc uzruj<l.
nosti moierno milcro kopom idjeti na vlasima zareze, Kad je co\jek
doiivio dtiSe oi slom. vidimo ih j i godinu dana ka nije. Cltao am u
n '-oj Iij 'nickoj knjizi da j kosa dtiSevni barom tar. lednako tako
kosa naglo po ijedi po lije nainoga du eng potre a. U Guatemali,
u jednoj djecjoj bolniei. idio am indijansku djeeu koj u leiala u bol-
nici zbog avitaminoze - sa jednim cuperkom bijele kose u njiho oj inace
ernoj ko i. Za vrijem bole ti tije)o nije bi l po obno da bi kosa bila
erna kao prije oboljeoja. I tom po hje ozdravljeoja. poe la je djeci iznova
rasti crna kosa.
Kosa nije amo ogledalo nare du e no ' ti vee i naSega tjel nog tanja.
Neke trudniee mogu imati vrlo masnu ko u i nikakvo 1m redstvo ne po-
maZe da sprijeee pretjerani rad zlijezda lojnica. Istom po lije poroda POCll U
loj niee raditi normaioo, kao "to su radile prije trudnoce. Opazimo Ii
tak e pojave, lek onda idimo kako je tijesoo povezano tanje kose sa
tjele nim staojem. odnosoo oasim zdravljem. Slicne pojave opatarno i
u Zivotinja. U kooja iii pasa jaj na je dl aka znak dobrog zdravlja. Kada
dlaka nije sjajna ee je cupava. znarno da moramo tra.ziti bole t.
Zdrava kosa je jaka. Na zdravu vIas mozemo objesiti 80 g ada se ne
prelomi dok se bolesna vIas prelomi vee pri optereeenju od 30--40 g.
Zdrava pietenica kose u lndijanaca ili Kioeza podnese tetinu od 2,5- 3
tone. Trgaoje vIa j ovisi 0 kvaliteti kose. Primi tivni narodi imaj u jaee i
debJje kose nego civiiizirani Ijudi , Sto je finija ishrana i nacm Zivota. to
je i vias u presjeku taoja. IScupamo li vIas sa gJave, ne dobijemo Citavu
lukovicu vlasi. Donji dio lukoviee ostane u kozi. Pri oboljenju od egzema
i raznih bolesti, mogu vlasi na oboljelom dij elu vlasi"ta ispadati i nastaje
Celavo t. Po pravilu, bolesoik od tifusa izgubi svu kosu. al i ne propadnu
i korijeni kose. Poslije bolesti izraste nova kosa, obicno Ij epSa nego je
bila prije bolesti. Kosa. pocne rasti kada pocnu normalno raditi krvne
kapilare i limfaticno zilje.
Soja kose Boja kose ovisi 0 boji pigmentoib zrnaca u lukovici viasi. Pigmentne sta-
niee imaju razlicite nijanse, pa je i kosa u brojnim nijansama: od plave
ili erveue, do erne. Kosu mozerno bojiti raznim kemijskim sredstvima,
ali je ipak novoizrasla kosa uvijek prijaSnje boje. Danas je moderno da
se boja kose cesto mijenja., no takvo bojenje ne ostaje bez posljediea. Pri-
rodna je promjena boje u kvaliteti i boji tako Jijepa, kao sto je lijepa i
carobna 5arolikost leptira, ptica, riba i drugib morskib Zivotinja, kao sto
je lijep i sareni svijet cvijeea. Sijedenje je kose u vezi s radom spolnib
Zlijezda. Hormoni tib zlijezda sa starenjem sabou, pa u skladu s tim pocne
sijedjeti i kosa. Vee je spomenuto da prerano sijedjenje kose mogu uzro-
kovati i dusevna optereCenja ili teSke brige. Istodobno se smanji i rad
spolnih zlijezda. Uzrok sijedjenju kose u mladih Ijudi moze biti i u genima.
Razumljivo je da to ne poboljSava mladoIiki izgled mladog covjeka. Lieu,
na kome se vide Zivotna iskustva i odrafuva uporan zivotni rad sijeda
koda pristaje kao Jijepi nakit. (ukras)
190
u\-ati voju prirodnu IJep tu moramo OJ govati. pa tali Njega kos.
I k u. djb Jj nj ga je prirodan ii\'ot. . mnogo jetla, zraka I krcta-
nja. U7 pametnu prehranu. Po pravilu. ko' odrazuje na:e opee stanJc.
Ko bogata mineralima kao -to u: kremena ki . elina. z ijezo, bakar.
arsen. maogan i umpor. Biljke tim sa tojcima dobro u redstvo za
njegu ko . Vrlo dobro red t 0 za pranje vijetle kose je caj od kamili ,
a po lije toga upotrijebimo vodu od luka. Za tamnu kosu je bolja prirodna
brezo a oda, iii voda od kopriva. Ako po lije pranja ispcremo kosu
ra topinom Molkosan-a (3 zlice Molko ana na litru vode) kosa ee zadr-
tati lijep, prirodoi jaj. Za vlasi te i proti j padanja kose upotrebljavamo
Bioforce kremu kojom namasiramo vlasi te dan prije pranja glave. Bio-
force krema je prirodna, sadrZi ma t ovcije vune, koja je oCiseena pravim
kantarionovim uljem i ek traktima vjeteg bilja. Ako kosa i pada zbog
gljivicnih bolesti, treba oboljela mjesta ovlaiiti razrijedenim Molkosa-
nom. Kada se kosa posusi, nataremo vlas(te prahom Urticalcina. Obieno
gljivice nestanu vei:. za kratko vrijeme.
Masna je kosa cesta u djevojcica u pubertetu au odra lih zena nastaje
zbog nepravilne funkcije jajnika. U takvim slucajevima moramo Iijeciti
uzrok, pa osobe koje imaju masnu kosu moraju nositi toplo donje rublje
i uzimati uveeer tople sjede6e kupke. Neki njeguju kosu vrlo skupim vo-
dama za kosu a te viSe koriste proizvodacima, oego ljudima koji bi na
svojoj celavoj glavi zeljeli opet vidjeti bujnu kosu. Uzaludna je nada da
bi tamo, gdje vise ne po toje lukovice korijena vlasi, mogla opet narasti
kosa.
VeCina Ijudi njeguje kosu, ali pri tome zaboravljaju da su osnovni uvjeti
za to u njima samima. Ako uklone izvjesne nedostatke u prehrani, to 6e
se korisno odraziti na kosi. Posto su upotrebljavali preparate bioloskog
kalcija i kremene kiseli ne, mnogi bolesnici javljaju da su veseli i presretni
mogli uskliknuti: Moja je kosa opel postala lijepa.
Dobra njega kose i prirodna voda za kosu sigurno koriste kosi. Medu-
tim, ako ne uredimo unutramji odnos i ne pobrinemo se za dovoljnu ko-
licinu kalcija i kremene kiseline, vanjska njega ne pomate mnogo. Unu-
traSnji je odnos vrlo jednosta vno srediti. Obicno nedostaju kalcij i kre-
mena kiselina. U zerra s masnom kosom ne rade normalno hormooi, i
moramo im Iijeciti hormonske zJijezde. Uz dobar homeopatski hormonski
preparat, npr. Ovasan D
1
, savjetujem redovne sjedeee kupke, jer nj irna
postiZemo pravilno ko\anje krvi. Ako je zastoj krvotoka velik, poboljsa-
mo stanje Hyperisanom, a time posredno utjeeemo povoljno na kosu.
Ako tako postupimo, ne koristimo sarno kosi nego cijelom organizmu,
jer znamo da su mnoge zivotne funkcije ovisne 0 pravi lnom radu horrnon-
skih zlijezda.
VODA ZA KOSU I
SREDSTV A ZA PORAST KOSE
U Casopisima preporucuju brojne vode za kosu. Mozda su neke i dobre.
lOOna moZe biti bolja od druge, medutim, jedno sredstvo koje narn je
uvijek na usluzi i vrijedi kao najbolje - je luk. U Juku ima sumpora, a
191
pm dm ]c sumpor rio dobar za kozu. Tk ima tcskoCa sa vlasl tem ii i
ko m. neka upotrcbljava obicni Juk kao lijek. S pola glavice irova luka
lreba snafno istrljati J a s i ~ t e prije pranja glave. Luk je cudesan lij k za
pora t ko e. Vaina hrana za kosu je joY i itamin F kojega ima u lanolinu.
Umje to ci tog lanolina mozemo uzeti lanolin ku kremu. Lanolin nije
rna t same ovec, vee mast koja se dobiva iz ovcj vune. Prirodno i biolo ki
pravilno je upotrijebiti ono to nam pruZa priroda za odredenu vrhu.
Ovcama ma t titi vunu, kosi i koii upravo zbog tih osobina koristi.
r-ku tva u potvrdila da u ti zakljueci pravilni.
Ako ne zelimo upotrebljavati luk, mozemo prati ko u vodom ocI luka.
Ne upotrebljavamo cisti lanolin jer je pretvrd. Treba ga preraditi, ili raz-
rijediti uljem. Cisti lanolin lzv. Adeps lanae, na lazi se vei:. preraden u
Bioforce kremi, jednostavnom i prikladnom sredstvu. Vrlo dobro sred-
stvo za njegu vlasista je uvarak od koprive, iii njen ekstrakt Pomaie oso-
bito protiv osipa na vlasistu. I brezova voda je dobra, iako mi lim da po
djelovanju nijedno sredstvo nije ravno sirovom luku. Hocerno li imati
zdravo vlasiste s lijepom ko om, upotrebljavajmo opisano sredstvo. pa
Cemo postici zadovoljavaj uCe uspj ehe.
KOlA
Ljudi ne znaj u da je koZa jednako tako za zivot vatan organ kao ' to su
zeludae, bubrezi, erij eva i jetra. Kad koZa De obavlja svoju funkeiju,
covjek umre vee za nekoliko sati, mnogo prije nego kad bi mu izvadili
zeludae i sva erijeva. Trecina sveukupne krvi u covjeku nalazi se u kapi-
larama koZe. Povr-ina koZe u odraslog covjeka ima oko dva kvadratna
metra. Tako je kola jedan ocI najvecih organa nasega tijela. Kvadratni
eentimetar koze ima priblizno tri mi lijuna staniea i broine fine uredaje ;
od njihova pravilnog djel ovanja zavisi covjekovo zdravlj e. Manje smo
osjetJjivi na hl adnocu nego na vrucinu, a bol je manja u hl adnom jer imamo
u kvadratnom centimetru koze dvije do tri osjetne stanice za hladno. dok
ih je za vrucinu sest puta vise. U I em
2
koZe imarno 10-20 dlaka, 12- 15
lojniea i 90-120 znojnih zlijezda. Osim toga, u koii su brojne sitne zili -
ce - kapilare, i brojni zivei . Kad jagodieama prstiju opipamo tkaninu i
razlikujemo svilu od lana, tada pri tome sudjeluje oko 25 malih organa.
Ako si pritisnemo prst vrat ima, zahvaceno je 200 osjetnih stanica u 1 em 1
koze. Iz tih se staniea prenosi osjet boli po zivei ma u mozak. Opekline
iIi nazuljana mjesta izazivaju na kozi mj ehure, tj. gornji se sloj koze od-
lijepi ocI donjega. Gornji dio zovemo epiderm (epidermis), a sastavljen
je ocI epiteinih staniea, dok je donji sloj mnogo deblji , acini ga vezivno
tkivo. Gornji je sloj sastavljen od 20 stanicnih slojeva koji nemaj u krvnih
sudova. Zato i ne krvarimo kada taj sloj ozlijedimo. Taj je dio koze ne-
osjetljiv, pa stoga ne osjecamo bol kada ga ogulimo. Pri dodiru donjeg
sloja, ili kad dode u dodir s vrucom vodom, vidimo da je taj dio vrlo osjet-
Ijiv. Radeci teske poslove sa zemljom, pijeskom, luiinom i sl, jako uprija-
rno ruke. Peruci ruke, odstranimo s prljavstinom i nesto gornjih slojeva
koze. Drugi dan, medutim, imamo opet jednaki broj stanicnih slojeva
192
it' r SC II pidcrma stalno obnavljaju gornji slojevi kozc. Kad jc ta sposob-
nO ' 1 obnavljanja o' teecna, dobijemo orozenu ili Ijuskavu kozu, vctinom
na gla\ i. Ljudi, koji ne mijcnjaju redovno donje rublje. imaju u njcmu
milijunc odllmrlih stanica. Odumrle slanice s posusenim znojem daju
prlja om rublju neugodan miri .
ko zimi ne m'izemo redovito skijaske cipele, koza ispuca i cipele ubrzo Lojnice
propadnu. aSa jc kola iiva, i prema potrebi je automatski podmazuju
lojnicc. Nemasna je koza vrlo osjetUiva. Takva se kola mnogo lakse
osteli od prehlade, infekcije iii suneanja. Umivajuci e sapunom, ne od-
tranjlljemo samo rna noeu vee istodobno rastopimo loj, tj . odstranimo
rna t. zastitni loj koz . Zato je vaino, osobito zimi, poslije umivanja sa-
punom da kofu namaiemo nekim ulj em. lskustvo je pokazalo da je za
koi u kao i 7.a organe u koii. posebno za kapilare i zivce, najbolje kanta-
rionovo ulje. BuduCi da je to ulje prema no. mijesamo ga s eterienim bilj-
nim uljilna, Cime :.e blagotvorno djelovanje kantarionova ulja jos poveca.
Takva je mjesavina u crvenom ulju za mazanje br. 1, koje je izvrsno sred-
st 0 za njcgu koze, osobito za masazu. Stoga se mora nalaziti u svakoj
kupaonici lIZ os tala redstva za njegu tijela. Kad obole lojnice i ne djeluju
do oljno, kola se ra puca i krhka je. U takvim slueajevima upotrebljava-
mo lanolinsku kremu, i kola ubrzo postane normalna. Takva krema je
prirodna i ljeko ita krema Bioforce, koja ima u lanolinskoj podlozi jo'
arnikll i druge ljekovite biljke vaine za njegu koze. Protiv uncanih opek-
lina Bioforce krema lakod r vrlo dobro djeluje. Njena su za' titna svojstva
najdjelolvornija ako njome kofu mazemo vee nekoliko dana prije sun-
ea nja .
Pocrnim od odrcdenih valovnih duiina uneanih zraka kojih ima najvise
1I sunl:dnqi vjetlosti na planinama i na mOnl . Tirozin se promijeni u
medu b ju, i taj pigment koji tako lijepo oboji koZu euva kozu od sunca-
nih opcklina. lstodobno podstiec organizam na stvaranje imunih tvari
proti raznih infekcija, osobito protiv tuberkuloze i bole ti di snih organa.
Premalo znamo 0 velikoj vaino li uncanja za nase zdravlje, jer bismo se
igurno bolje potrudili da pronademo pravu mjeru za suneanje i da ga
to iSc kori time za na e ldra Ije. Ne bi bilo ni rahitisa ni
kad bismo djecu hranili normal nom prirodnom hranom i brinuli se da
budu t \ na uncu i svjezem zraku. Suncanjem se ergosterin u Covjec-
jcm tijelu pod upli om ultraljubieastih zraka promijeni u vitamin D.
Znamo da su nedo tatak vitamina 0 i kaicija jedan od glavnih kriva-
1.::.1 unutra' njlh znako a rahiti " i krofuloze. Napeto i gipko tijelo je zdra-
vo i Iij po. uneenjem nam se povi uje napetost i gipko t, pa izgledamo
zado"oljniji I Ijcp'i. U tano iii " U da tonus suneanjem pove'a, odnos-
no da ' P eCa i vitalno t. Kola je kao antena koja zrake prima i oda-
. IIJt.:. Z.tnimlJivo Je da po!>lijc uncanja bolje vidimo i cujemo.
193
Suncanje,
pocrnjela
koia i
djelovanje
svjetlosti
Znoj

utjecaji
Rdav
rad kole
L ug . LraJ;t1 dol... dltlo.ll ,\ . ,I r ul ga Lnt j . LO\-J l - urlo im
k0 d\a nl1hJun IlHjmh lhj'LJJ, a \db od nJlh I' du ' k.! k) I
'ntimetra. nc"n hlapi II trIa ,l d . n 7001111 0 I d \.. litre
\'00' pr'lJ ranog ,"oj -nja U dum III u tro . Kun kra.lc\ 1m mOle
til -( izlu lti i de ' L puta vi e vode. Kad bl mo In glJ a ta\ IU c fnoJw
p re u ij \. blo bi J pr mJcr _. - 30cm. Po ve" razumt,i.... da kroz
luk u ad odnu cije . Illazehke k Ii inC" d n par". ko W '1m ap
znOj,\ na j zik. 0 JCC m) da jc znoJ Ian. lo . t.:l\ im ) mOJ n' ldkmu ov
papil ,idirno da.le kl ' . ZnoJ ' adrLi natrijeve wh. kahJ. . umpornu kl -
hnu. zcljez , fo for. mlije"nu ki l' linu. i upra\\) t ltko rn kra ' kl'hko
izlure buhrezi. Sloga mOlerno reci da ' k( la lr -'i bubreg. Kr l kozu >
izlucuju i tr "ne !\ an pa zbog toga n' taju na k ti razni egzcmi i o. ipi .
Zato j nuln da t k - b I li n hJci:imo sarno povr no. Kurama zn je-
nja moz m iz lij " razli --ite bolesti .
Zn ilijczde u tal,.oder agregati 7a grijanj 1 hl<ld tlje. jer am tako
mole covjek Zi jeti u trop kim krajevima. Zbog toga :to 1 hlapJjujeoda
iz znoJnih zlijelda. moZe o\jck u tahlm ok In stirna o!puSLali ' uvi-nu
toplinu. ko - . bud mo brinuli da na"1 kola radi uvijek normain0.
i puniU 010 vee jedno od naJvainijih pra'vila za zdrav z.ivot.
Kad sam bio kruee vrijeme u M opotamiji, idio am u j -dnom muzeju
p ude i7 Babi lona. u kojima u zene ib laro I1.Ih dobi cuvale S\'oJe
ma ti i ulj a. Iz tarih izvjciulja znamo da tada upotrebljavali biljke
kao red tva z.a i danas zen Beduina i rapa upotreb-
Ija ju rniri -Ijiva ulja. Iodijanaca koji zivc u dolini rijeke mazone
up znao . m biljku koja daje ma nu, crvenu boju kojom tamo-nj i
tanovnjci boje. Ta boja 0 tane postoJana tjednima, i n moZe se oprati
apunom.
Kozmetika je gotovo tako tara kao i co jci:an tv . Bri ne se da eovj k
bude lijep, iii da ga poljep a. To je polr . co jeka osobilO zen. Postoji
kozmetika koja je za koi:u i njen rad kori 'n3, i takva koja je tetna. rIo
u ' tetne npr. rna ti i ' minke koje zaceplj uju koz.ne pore. spre\:i\ aj u iIi
potpuno prekidaju lueenje, pa koia oboU i un . Tak e u Zene tra"ne
ujutro kad 'u bez ' minke. t etrdesetgodisnja tena koja godinama ne upo-
treblja a biolo ka lozm ticka sr d t a. bez 'minke je nalik 70-godi oj j
bak.ici. Kola jest. i treba da bude iZTaz zdra Ij a. ko z limo njegom koze
pomagati, ooda su dozvoljena arno bioloQka, biljna redstva. Ta eu aj u
i pod tieu rad kOle i nisu sarno boje, dakle - obmana. Mnogo naprasi-
vanja (pudranja) takoder ne kori ti koZi i nije higijen ko jer zatvara pore
znojnih i lojoih iJijezda.
Kola crnca, Indijanca, iii covjeka s Juinih otoka. kome leda pokriva
kromna odjeea i iivi na vjeiem zraku. djeluje goto 0 bolje nego u c.()vjeka
Cije je tijelo stalno zavueeno u debelo odijelo. Hladni krajevi zahtijevaju
topliju odjecu. Sjevemjaci su lijedili unutraSoji nagon da 0 vr nu koiu
sa un om. a zatim snijernim kupkama. Tako odrzavaj u funkciju koZe na
194
vl sini , a to koristi citavom tijelu. Zbog jednakog razloga idu Ijudi, slije-
dl' ci pri rodnl nagon, na izlete i kupanje. Neki se umjereno bave portom,
dlaze na "kijanj i ne sluZe se zicarom vee se penj u uz brdo, dok drugi
daju pr dnost masaZi proku anim uljem, i tako odrtavaju zdravu funk-
' iju koi e.
Neispravan rad koze vrlo kodi zdravlj u. Ako je isparavanje znoja pre-
slabo, treba vise puta pili bazgov caj iii caj paprene metvice, a mOlemo ih
i pomije ati. Istodobno treba barem jednom tjedno uzeti sauna-kupku.
N ki dijelovi tijela mogu izluCivati previ e znoja. Obicno su to ruke, noge
i pazuba. Da bismo zaustavili prekomjerno izluCivanje, moramo reguli-
rati rad bubrega. Za to je najbolji caj za bubrege - Solidago, ili kapljice
za bubrege - Nephrosolid. Stc bude bolji rad bubrega, to ee biti manje
izluCivanje kroz kozu. Vee smo rekLi da je kola treci bubreg. Istodobno
pijemo po staroj kineskoj metodi caj od kadulje (lalftja; Salvia officinalis),
iii redovito uzimarno kapljice nacinjelle od svjeZe kadulje. Ako izluciva-
nje ispod pazuha neugodno zaudara, treba se prati Hamamelis-sapunom i
upotrebljavati dezodorans. Kome se znoje noge, treba ih svaki dan prati
Hamameli s-sapunom, a zatim istrljati Bioforce kremom. Ta krema uspjes-
no lijeci , a mijenjamo je naizmjence s uljem kantariona i Sympbosanom.
Uz to pijemo kapljice dobivene od cvijeta divlje macuhice (Viola tricolor
pratensis). Suhe, ljuskave dijelove kOle moramo jedanput dnevno navla-
l iti Molkosanom. Jako orozena kola je bolest hormonskih zlijezda, cesto
povezana s avitaminozom. Zahtijeva posebnu kauzaillu (uzrocnu) tera-
piju (Iijecenje).
OBZIRNA NJEGA KOlE
KoZu treba obzirno njegovati da je pri tome ne ostetimo. Takvo upozo-
renje nije bez osnove jer imarno oa tdistu brojoe kozmeticke preparate
koje dobro razvijena reklama hvali i stosta preporuea. Medu svim tim
preparatima vrlo je malo pravih redstava za nj egu kole. Pod pojmom
njega kOle podrazumijevamo da odredeno sredstvo mora koZu doista
njegovati . S pravilnim preparatima kOlu njegujemo i pomladujemo.
Samo zdrava kola je svjeZa i ml ada. U prvom redu, zdravoj koZi treba
dobra prokrvljenost jer je sarno dobro prokrvljena kOla dobro branjena.
Drugi je vaZan faktor da kola dobro dise. Kozmeticka sredstva koja za-
puse pore, spreeavaju da kola dise. Medu takvim su sredstvima puderi,
minke, brojne kreme i masti (pomade), ciji sastav kola ne podnosi. Ne-
pravilno njegovana kola brzo uvene i prije vremena ostari.
Osim fizikalnili podraZajnih sredstava koja pomafu prokrvljenju i
obnavljanju koze, postoje jos i izvrsne biljke. Poznato je da ulje kanta-
riona (Hypericum perforatum) dobro djeluje na prokrvljenost kOle i
najfinijih kapilara. Biljke s biljnom sluzi kao sto je gavez i razLicite vrste
mahovina, pomladuju koZu i za kratko vrijeme odstrane bore i kola opet
postane napeta. Za njegovanje kOle lica preporuea se poslije umivanja
ovLaZiti koZu komadieem vate namoeene u Sympbosanu. Lisajivu i suhu
koZu treba svaki dan umivati cajem od cvjetova po1jske macuhice. Ako
195
Necista
kola
rade iii.! zd 10JOI(; ' . prcrano 0 u i, P Ie morJmo m /.lli
mol,n m bJijO m krcmom. lanolmom i uu;, !;!'0m kohcltlom \11 ' mm
F Krcma daje kon ono . to 1 .I n 'do, ta)c Kreme \ .lL '1 m kom po 1 .
ni u prikladne, Za I raspucanu koru dobro.le red t
Bi force. PametDo JC da . nema. nim krcmama tedlJiv
Je koia na ma t OS] tl]IVl]a ne 0 7..a vrueih dana.
ema Da krema koja nije na inJena ad biljnih im goto 0 U\ i k
tvari kojc zapu'e koZn pore ko upotrcblJd amo tak u krcmu duie
r mena, koZu koja izgubl napc10 t. Kort n) Je k< lu mal.:ltt
uljem po 'hje kupanja i umivanja sapunom kOJi od. lranJu.le kOlc mano-
eu lojmh zlijezda. Dobr je u1je za koZu prijeko p trebno zimi i IJctl
Miris kOJi dodajemo red tvima za mazanJe. uljima 1 krcmama. m ra
bezuvjetno biti od prirodnih ctencnih ulja, jer aki parfem lZ umJctnih
1vari vkodi kozi. Moramo biti vjesni cia ne valJa upotreblja\ati preYl ' c
kozmetickih po magala. Zdrava kola tr ba i zahtijeva dodatnu pomt e
samo za vrijemc uncanja, protiv vjetra, tudeni i pri kupanju. ,)SLO Je
previ e. nije zdra 0 , vrijedi i za njegu ko:re u kozmetici.
Ne ista je kola za vakoga nepozeljna. Mlade djevojkc, 0 obito za vri-
Jeme puberteta, moraju se Cesto boril! tim problemom. Ako ne pomaiu
melemi i mast i. takva koia mOle uzrokovati osjecaj manJe vrijedno. ti .
Zato je nuino pronaei uzrokc neei te koze. Budu6 cia je jedan od 0 nov-
nih uzroka prijeko je potrebno i do bro uvesti pO ebnu dijetu.
ia ko nije uvijek pozeljna. Djevoj ke koje bi se rado te ne olje,
moraju u prvom redu ograniCi ti masnoee na polovicu iIi na d ijc t recine.
Pri tome treba strogo paziti na to da ne jedemo viSe nikakve ugrijane ma ti .
Zivotinjske masti brisemo iz jelovni ka. Desert i slat kise vr lo ogranicimo,
iii ih posve izostavimo. Jaja, osobi to kuhana, i jcla od jaja. u ta kvim u
slucajevima pravi otrov. Od si reva svih vrsta dozvo lj ava se svjezi, bijel i.
mekani kravlji sir ( kuta). Prijesno povrce, nepoliranu rilu neoguljeni
kuhani krumpir, svjeZi kravlji sir i hren. mozemo nazvati lijekovima s ve-
likom kolicinom tvari vaWih za zivot. OVtri zaCini pogorSavaj u stanj e.
Kao lijek izvana upotrebljavamo naizmjence vlaienje s Molko anom i
Echinaforceom. To mijenjamo sV..1 ki dan. Subu koZu blago namazemo
Bioforce kremom, a uz to pijemo tinkturu cd li vadne macuhice. Mozemo
takoder piti i Echinaforce.
Ne preporueamo stiskati bubuljice ako prije ne dezinficiramo kozu
MoLkosanom. Sti"cuCi bubuljicu, unosimo u pore bakterije koje se u upa-
Ijenim porama cvrsto usidre. Ako ne zelimo da se stanj pogorsa, moramo
biti vrlo oprezni . Dok radimo s terpentinom, laStilom za pod, bojama.
iii suvremenim prascima za pranje, moramo nositi zastitne rukavice. Ako
je koZa naborana i ima siroke pore, poma:re Symphosan sa prirodnom
biljnom sluzi koja koZu cini njeznijom i obnavlja je. Nije uvijek dobro
umivati se sapunom. Cesto koZa bolje podnosi Cistenje uljem, a poslije
toga trljanje alkoholom. To se odnosi u prvom redu na ostecenu kozu
Iica. YaWo je da se brinemo za opee zdravstveno stanje i prirodni nacin
zivljenja, 8tO ee koZi mnogo koristiti.
196
DA LI TREBA ZA NJEGU KOZE
UPOTREBLJAVATI ULJA?
Priroda brine da kola ima uvijek na raspolaganju nuznu masnocu.
lato imamo cudcsne zlijezde lojnice koje rade automatski. Vidio sam da
prim.itivni narodi imaju mnogo masniju koZu nego mi i uopee ne poznaju
mazanje uljem. Nase zlijezde lojnice ne rade vise tako cudesno jer ne
zivimo viSe tako kako smo Zivjeli nekad. Nasa odjeca, stanovanje, rad u
zatvorenirn prostorima, zimi obicno pretoplim, i jos drugi uzroci, krivi
su za labiji rad zlijezda lojniea i koze. Nije, dakle eudno da moramo
kozi pomagati dobrim uljem za mazanje. Prije kupanja u hladnoj rijeci
iii jezeru moramo se uvijek dobro namazati uljem. Tako ee tijelo izgubiti
manje topline, neee nam biti zima i neeemo se prehladiti. To savjetujem
iz osobnih iskustava premda sam prilieno otporan. Nije nuino i nema
nikakve veze s njegom koze ako je bez potrebe toliko namazemo uljem
da se poene svijetliti kao komad slanine. UUe za mazanje treba uvijek
vrlo stedljivo upotrebljavati i dobro utrljati u koZu. lzbjegavajmo umjetno
parflmirana ulja koja mozemo namirisati vee iz daleka.
Cisto maslinovo ulje sa nesto limunova soka cijenjeno je i dobro ulje
za mazanje. Tko zeli kupiti gotovo ulje za mazanje, neka traii kantariono-
vo ulje koje je sa svojirn lipoidima izvrsna hrana za kozu. Stoga trazimo
u trgovinama ulje za mazanje koje je prirodno crveno od primjese kanta-
riona, a ne zbog umjetno obojenog ulja.
U njegu koZe ne pripada sarno mazanje uljem vee i razumno i umjereno
uncanje i svjezi zrak. Dobar i pravilan rad koZe pridonosi da se poboljsa
op6e zdravstveno stanje, a prije svega rad zlijezda.
NABORANA KOZA
I KOZA S VELIKIM PORAMA
apeta kola obraza znaei svjezinu mladosti i zdravlja. Nije eudo da oso-
bito zene nastoje duZe sacuvati takvu kozu. To se, medutim, ne postiZe
pretjeranom upotrebom m i n k . ~ pudera i krema. Takvirn sredstvima ne
pomaiemo prirodi , vee postizemo upravo protivno. Vee se u mladosti
moramo brinuti za zdrav, prirodan zivot, i ne smijemo se opterecivati
brigama i problemima, jeT je poznato da to sve rdavo utjeee na nase dobro
zdravstveno stanje. Premorenost zbog neprospavanm noti i naporna ra-
da moZe vrlo ostetiti zdravlje. Razumljivo je da se to vidi na koZi liea i
da to ne mozemo ukloniti sredstvima za poljepsavanje. Teze je razumljivo
da se rnlade djevojke pudraju i sminkaju skrivajuci pravu i zdravu boju
liea i usnica. Ako pore zapusimo kozmetickirn sredstvima sprecavamo
prirodno disanje koze, zbog eega se kola degenerira. Pore se povecaju,
'to nije pozeljno. Po Ijedica je toga da kola prije vremena olabavi i da
'e jace nabora.
Za uljepsavanje tro'imo cesto mnogo vremena. Bilo bi mnogo jednostav-
nije odrzavati zdTavo tijelo, a prije svega njegovati spolne zlijezde. Tako
197
Prirodna
njega Ijepote
Grada
i pravilna
njega nogu
C mo 0 tati dugo mladi . Svjetio t, di sanje i kretanje na vjezem zraku
pripadaju uz to. Kretanjc u lobodnoj prirodi, rad u vrtu, iii izleti u pri-
rodu, cuvaju mladenacku svjeiinu. Preporueaju se takoder hlad-
nom i toplom vodom jer to naizrnjenjcno tusiranje poboljsava cirkula-
ciju i prokrvljenje koze. Lokalno upotrebljavamo tinkturu gaveza i div-
Ijth macubica. Ako obje tinkture upotrebljavamo naizmjence, smanjuju
pore i pomladuje koia. Ujutro, poslije umivanja, utrljamo u kozu
preparat gavcza (Samphosan). Da bismo se zastitili od prejakog sunca
iii hladnocc mazemo c lanolin korn kremom. Ne treba to raditi svakj dan.
aveeer, prije spavanja, ovlazimo koZu jos tinkturom divlje macuhice.
Grudicu vate namocirno u tinkturi i oCi stirno lice. Da bj zljjezde lojnice
dobro radile, preporucamo da 2- 3 pula tjedno rnaiete koZu uljem za kozu
iii prirodnom masnom kremorn. Tko se potrudi da tako mjesec dana nje-
guje kozu, vidjet Ce da mu se kola pomladila i aa su pore opet postale
normaLne.
NOGE - VJERNI SLUGE
Ako gledamo na svoje noge kao na vjemoga slugu, znat cerno ih cijeniti,
posvecivati im pravilnu brigu i njegovati ih. Samo su rijetki medu nama
svjesni kakvu vainu ulogu vrSe noge u cijelom nasem zivotu.. Moraju no-
siti tijelo, sudjelovati pri kretanju, a sve po nasoj ie1ji. PodlijezuCi modi ,
osobito ienskoj , morarno se usprotiviti zato sto moda rdavo postupa s
Dogama u usporedbi s njibovorn njegorn. U mlado ti sam eesto slusao 0
ravnim stopalima Indijanaca. Kasnije sam imao mogucnost da osobno
upoznam Indijance, pa sam vidio kako je bilo krivo rnisLjenje 0 njihovim
no gam a. Uzalud sam trazio u Indijanaca ravna stopala (Plattfuss), koja
u, medutim, u nas bijelaca eesta i dobro poznata. Primitivni narodi, koji
po svom starom obicaju jos uvijek hodaju pretefno bosi, imaju cvrste
i zdrave noge, na kojima im mozemo samo zavidjeti .
U civilizaciji moramo noge stamo obicno u neudobne ci-
pele, zbog eega iskvarimo prste na nogama. Bilo bj pravilnije kad bismo
noge nagradili painjom i pravilnom njegom za njihov vaini rad u :livotu.
Nome. u kosti jednostavno gradene, dok je grada misiCa pravo tehnicko
cudo. Oni u gradeni za neravni teren. za neravno tlo. Ako ih ne upo-
trebljavamo, i kvare se. Zbog toga se promijeni obLik nogu, a lime i
njihove mogucnosli . Najprije se zbog ncaktivnosti degenerira duga mus-
kulatura nogu. Noge izgube voj staticki oblik, a posljedica toga je
pljo 'nato, ra krcecno, i krivljeno i kandZasto stopalo. Postoje jos razni
drug; oblici deformiranih nogu. Kneipp, Prie snitz i Rikli nisu uzalud
upozoravali da Ijeti hodamo bosi, veC rano ujutro, po svjeioj, rosnoj
lra i. To krijepi rni iee nogu. Hodanje po neravnom terenu je za noge
krepka masahl. Ljeti hodajmo viSe bo . po morskom pijesku, plaii,
gorskim travnjacima iii u vlastitom vrtu. Sve te mogucno ti treba
kari jer Je to razmjerno arno kratko vrijerne prcma onome "to ho-
198
dame obuveni po a. faltu. Razumljivo je da u to vrijeme treba dvostruko
vise nj govati noge. A kako?
I. Treba nabaviti udobne cipele.
2. Moramo uvazavati trl vaina pravila:
Noge peremo svaki dan. Poslije pranja redovito trljamo i masi-
ramo misi6e. Poslije masaZe namazemo noge dobrim uljem za noge.
Bolesnici od reumatizma, artritisa i s vodom u nogama, kupaju
noge u toploj vodi od 37C dnevno 1/4 do 1/2 sata. U vodu za
jednu kupku dodamo I zlicu biljne soli sa Santamarom.
- Ranjene noge kupamo u uvarku kupusa iIi caja mi logleda (peto-
prstac; Sanicula Europea) .
3. Znojenje nogu nije nikako dozvoljeno lijeciti jakim sredstvima jer
time ostecujerno unutrasnje organe koji izlucuju vodu. Da bismo sa-
cuvali normalnu funkciju bubrega. pravilno je kupati noge u uvarku
od kadulje (Salvia officinalis) i poslije kupanja natrljati uljem boro-
vice (Juniperosan). Vrernenom 6e se stanje normalizirati, a znoj 6e se
izl ucivati prirodnim putem.
4. Protiv lisaja i glji vicnih (mikoticnih) oboljenja nogu upotrebljavamo
kupke od uvarka divlje macuhice, iii caja iglice (krvavca; Geranium
sanguineum). Poslije kupke navlazi mo oboljela mjesta Molkosanom,
a kad se taj posusi , namaiemo ib Bioforce krernorn.
5. Modra mjesta na Dogama, koja nastaju zbog prosirenih kapilara, Jije-
Cimo kao i hemoroide, preparatom Hyperisana.
6. H1adne noge njegujemo izmjenicnim kupkama. Pripravimo toplu
kupku od caja tirnijana (majcine dusice), u koj em namacerno noge
3 minute, a zatim ih drzimo u obienoj hladnoj vodi 3 sekllnde. Te
izmjeDicne kupke ponavljamo 20 minuta, pazeCi da voda bude sve
vrijeme jednako topla.
7. Ako noge peku, sto se cesto dQgada u starijih Ijudi. postllpamo jed-
nako kao pod br. 6. Buduci da su tome uzrok suZene krvne zile, dobro
je uzi mati sredstva za prosirenje zila.
Tko je dozivio bilo kakve teskoee s nogarna, zoa dobro cijeniti zdrave
noge. Preventi vno se njegovanje nogu uvijek isplati jer je opee zdravstveno
tanje usko povezano sa stanjem nogu.
Kakav vjeran rad obavljaju naile noge! Naviknuti na to, rijetko kad po-
rnislimo da one moraju citav dan nositi tdinu tijela i da se po zelji mo-
zemo s pomocu njih kretati. Osim toga, noge vrse i funkciju izluCivanja
kojoj se opcenito poklanja malo painje. Opcenito se wade da su znojne
noge neugodne i dosadne, pa nastojimo da se toga rijeSimo. Medutim,
to moze imati te ke posljedice. Sigumo da nije ugodno kad znojne noge
jako zaudaraju. To ne retno ishlapljivanje je teznja da se znoj sto prije
IzluCi i kroz taj nuZni ventil tijela. Ako znojenje nogu postane suvise
jako, treba bubrege i koZu oa prirodni nacin podstaci da bolje rade kako
199
Primjerna
njega nogu
Njega nogu
Sprecavanje
znojenja nogu
Visoke pete
iii - bez peta?
hi ..:.,n mOja llluci, ..II..! kr07 La I . or . na Ta ':c 'Inc J oli I '
rnllrao 111u Itt na nogamJ. l/luel\ all drUl!lm putem reb i n)l IItt 11<1 til
da 0tromc tvan moraju hill ill I 'cnt: u tlJel ICT mogu UJfC\\"O\ tl pra I
' l c<on.lC ako u tljclu
T' ko ' m u tanovlO oo!e.,niClm od rlucnlh bIll nc Inll
n gc. a to u mi potHdlit I ltjccmcl pccljaittl 11 t,.) ,. logleno /' ' IJucu-
Jemo da m,tnjeno tnojcn c nogu mOl m dove.,tl U "ClU .., lboljen) 'm
pluCa.
Vrlo Jcazno da noge vakl dan njegulcmo I bar m jedanput dne 'no
percmo. oge mozemo malratl or an m kOJt iLlucuJc ["an kodljive
za tijelo. Za dobro opec Idra" tveno stanje [0 Je CisccnJe od vcltke" zno ti
ko U toku cetiri tjedna vaki di:ln dobro percmo noge, opazlt Cem kako
nam !>e opec tanje popravilo. Protiv glavobolja kOJima jc uzrok ncja an
I n poznat, lreba aki drugi dan upotrebljavati bilJne kupke za n ge.
MajCina du'iea, divlji timijan, iglicc borovmcc ( 'mreke) iii drugo aro-
matieno biljc izvr no Jacaju i 0 jeZavaju noge. Nara n . preporuCa e
po lije kupki namazati noge uljcm i dobro ga utrljati u kozu. Najbol]C JC
kantariono 0 iII rna Iinovo ulj . Dnevna nJega nogu 7a koju amo
malo vremena, pri5tedjct Ce nam mnogo vrcmcna koje bi mo inacc utro-
'ii i za dugotraj no liJecenje nogu.
Da Ii je nuino zaustaviti znojenje nogu ? ije)j prirodna pojava orga ni zma
da se na taj nacin rije-i odrcdenih otrovnih tvari koje inace ne bi mogao
odstraniti? Cini se da je ispravno da tako mora biti . Ako budemo zausta-
vi ii znojenje, u koro cemo opet osjetiti po ljediee.
Pogresno je umjetno sprecavati znojenjc nogu. Kad j uno neugodno,
onda je korisno kupanje i pranje nogu u biljn im uvareima. Poslije
kupanja treba noge natrljati nekim vrlo aromaticnim uljem koje <;e dobro
upija. Pri tome je nuzno ce'Ce mijenjati carape. e smijemo. medut im,
spreeavati prirodne funkcije jer su na pomoc covjecjem organizmu. Za
njegu nogu je vrlo dobro ulje borovnicc (smreke).
U zemljama gdje ne znaju za ci pele, visina peta nema nikakvu ulogu. Za
nas to ne vrijedi . Nije samo naSa suvremena zena izabrala tanke i vi oke
pete. Tko je promatrao zene luzne Amerike, morae je iznenaden zaklju-
Citi da su se takve pete tame sve vi'e udomaci le. Covjek bi cak pomi lio
da visoke pete odande potjec u. Ta draga tastina ima porijeklo i osobito
uspijeva tame gdje imaju manje smisla za duhovne vrijednosti. lednom
smo zgodom promat ralj neku lndijanku koj a je stanovala u siromasnoj
eetvrti Lime. Kad je napustila svoj un krug stanovanja, brzo je izula
neugledne natikaee i sakrila ih u neku baraku, obula moderne cipele .
visokom petom i ponosno krenula dalj e.
U zemlji gdje nema asfaltiranih eesta, visoka je peta vrlo neudobna jer
se na neravnoj povrsini lako spotaknemo. Ako neka zena dode u grad iz
zabaeena imanja koje sa svojim travnjacima, njivama i prirodnom okoli-
200
'om nill' prikladno III visokc p'te, vee amo l-<t 7dravu cipclu IIi bosu
nogu, lako radne u i 'ku cnjc da sl ij cdi suvrcmt:nu modu cipela s visokim
pl:tama, prcmda j hodanje u njim nc ... igurno i bolno. lcna koja sc na
pete tako nau -jla da nc moZe bcz njih, ncma vi , . Ldravc nogl.:. U
tom jOJ lClive lako ... kra.cenc da ienu bole nogc ako stoji na
tlu bC7 cipcla.
e"to se cudimo vrlo mladim djcvojkama kako ponosno hodaJu U vi so-
kim petama, iii pak imaju cipele nalik papueama. I jedno i drugo je kod-
Ijivo i rdavo : obuCa vi sokim pctama kao i obuCa bez pela, Obje, na ime,
uzrokuju neprirodno drfanje nogu, a timc i citavog tijcla, Takvo drzanjc
uzrokuje brZe umaranje, Najprije dode do venskog zastoja, a zbog toga
do pro irenih vena, Ljudi koji uvij ek hodaju bosi ne pokvare noge, a za
to posloji prirodni razlog. Takav covjek ne bi mogao dugo hodati po
lvrdom i ravnom asfaltu, Tko hoda po travnjacima, njivama i sumama,
ncravna mu stalno masira nogu, osobito u stopalnom vodu.
Ako tu prednost pro udujemo sa zd ravstvenog gledista, mozemo uslano-
viti korisne utjccaje za cijelo tijelo. hodanje za toplog vremena
dok smo slobodDi iii radimo u vrtu, znaCi djelotvorno i okrepljujuCe pri-
rodno lije6enje. Kad moramo hodati po asfaltu, pravilna je 2- 2,5 cm
vi'ioka peta. Tako je noga stabilna, to je vazno i za noge i za tijelo, a
najmanje umara, Katkad je nuzno dodatno malo upori sle da bi e spr ijc-
Ci li bolo vi u noga ma i urn or. Ne mora to biti poseban ulozak, jer
stoje na raspolaganju brizljivo izradene ortopedske cipele koje vee imaju
ugradeno tak vo upori ste. Ako pomi slimo da noge nose dan za danom
citavu tezinu tijela, zasluzuju osim odredene njege i dobro izabranc cipe-
Ie. I to se ubraia u pravilno i napredno njegovanje zdravlja.
Bo'>onogo hodanje sve viSe pada u zaborav. Mogli bi ' mo misliti da je cak
prezreno, Ako se je-danput odlucimo cia krenemo bo i u setnju, opazit
Cemo brojne zacudene, &aialjive i 6ak prezirne poglede prolaznika, 06to,
vi ti Ijudi ne poznaju korisn f> t bo onogog hodanja, Onj ni sla ne znaju
o jedinstvenoj tajan tvenoj nazi koju bo onogo hodanje u sebi gomi la,
jeT bi inare imali drugacije misljenje. Dakako, Cesto noge ni u vicne i oe
moiemo bodati po kamenju. Medutim, tko ujutro proseta bos po rosnoj
travi, ubrzo (;e opaziti kakvu mu ugodnost pruia takvo hodanje, Kad
osjelimo da smo iscrpljeni zbog teskih duo evnih napetosti ,
hodajuCi bosi mozemo opel skupi.ti snage i regenerirati sc, Cinj se kao da
zcmlja i!>ijava soage koje poboljsavaju rad zlijezda, Zato je cudno cia se,
pr moreni i i'ivaca vie ne kori stimo tim iskustvom, Svaku
mogue-nost da hodamo bo i po vrtu, sumi i poljima, morab bi mo i8ko-
ri titi i u slobodno vrijeme i na odmorima, Posebno jc ugodno
Ijeli kad tla lopla, 1 reba da hodamo bosi po ncravnom
Ilu. Bolje je ako JC tlo pnrodno obra 10, a nc asfa lt, cement, plocicc i
dru) umJctna tla, jer magnellcna moe prirodnog tla boljc djeluje na lijelo.
201
Zdravstveno
razmilljanje
8050nogo
hodanje
Hodanje
i jutarnja
gimnastika
na mokroj
t ravi
Bolovi
u krizima
(sacralgia)
Po takvim tlima mozemo mimo hodati obuveni Ako hodamo bosi po
mokrom i hladnom vremenu, moramo se ~ u v a t i tcZe prehlade. U brdovi-
tim krajevima djeca hodaju bosa cijelo Ijeto, cak i po hladnom ki ovitom
vremenu, jer je obieaj da obueu u proljeee spreme, a upotrijebe je opet
zimi. BuduCi da u planinama za vrijeme kiSe jako zahladi, taj obieaj i-
gurno nije pametan i moze naskoditi zdravlju.
Razumno bosonogo hodanje je neprocjenjivo Ijekovito redstvo za
preumorne Ijude koji pate zbog slabog rada zlijezda i raznih drugih funk-
cionalnih smetnji . lednako tako koristi i psirucki umornim Ijudima. Vee
su stari Grci poznavali okrepljujueu moe zemlje, inaCe ne bi nastale priCe
o Geji - majci zemlji koja daje snagu. Iz nje je div Antej, sin Gejin,
crpio svoju moe i to upravo iz zemaljske povrsine. Njegov ga je neprija-
telj svladao tek onda posto je primijetio da Antej dodirujuCi zemlju opet
iznova skuplja snage. Cim ga je neprijatelj podigao u zrak, njegove je
moCi nestalo. Kolikogod to zvuCi kao bajka, ne moZe se poreo da zemlja
ima moe regeneracije koja takoder jaea covjeka.
Hodati po rosi i gi mnast icirati u ranoj jutarnjoj svjeiini za mnoge je ve-
lika umj etnost. Stanovnicima grad a, koji zive previSe stijesnj eno medu
zidovima i uskim ulicama, jutarnje gimnasticiranje na livadi i uiivanje
na svj ezem zraku, upravo je nedostizno_ Kako bi takvo osvjezenje dobro
doslo svakom gradaninu prije napornoga radnog dana. Kako je lijepo
onima koji zive jos u tijesnom dodiru s prirodom i obavljaju jutarnju gim-
nasti ku koseCi travu, iii radeCi neki drugi posao. Oni nisu svjesni kako im
je to korisno za organizam. Smatraju da je to zadaea kojom pocinje nji-
hoy radni dan. Kada smo u gostima na selu, pruia nam se takoder prilika
da se zdravstveno regeneriramo i nadoknadimo istrosenu snagu. Vee je
Zlipnik Kneipp predoCio korisni ucinak rose. Dobro je jacati zdravlje
onim 5tO nam daje priroda. Kao sto nam kultura boravka u stijesnjenim
stanovima gradskih kuea krade dio slobode, tako nas priroda Uel kako
mozemo sacuvati tjelesnu ravnoteZli u prebrzom tempu suvremenog
zivota.
Pri napornom radu, kao sto je pranje iii proljetno ciscenje stana, zene se
cesto tuZe na bolove u krizima. Uzrok bolova nije uvijek umor, vee i
drugi uzroci mogu izazvati bolove u krizima. Ako se bolovi redovno po-
navljaju, treba im traziti uzrok.
Ako se bolovi javljaju nesto vise u kriZima i oboljeli ne osjeea da ga
steze, moze se raditi 0 bubrezima. Ako osjeea bolove nize od krifu, to
moZe biti jedan od simptoma da je oboljela prostata, iii da je pogoden
mokraeni mjehur. Bolovi u kriZima mogu biti posljedica trosenja kostura,
kao npr. u oboljelih od artritisa (arthritis deformans). U zena moZe takve
tegobe uzrokovati i promijenjeni polozaj maternice. Bolovima u kriZima
moZe se odraziti takoder reumatizam misiea i poeetni isrujas (isijas).
Bolovi su u krizima vrlo neugodni, i svatko ih se zeli sto prije rijesiti.
202
Odaberemo dobro ulje za trlj anje, koje ugrijemo da bude toplo. Moze
to biti i Symphosan. Pametno je navecer poloziLi na bolno mjesto vl ai.ni
topli oblog namocen u uvarku od trina iii kamil ica. Ako bolovi poslije
takva po stupka ne prestanu, treba poCi k lijecniku da ustanovi pravi
uzrok. Ako g'd ne ustanovi, bolovi mogu postati kronicni, a onda ih je
mnogo teze izlijeCi ti. Bolje je ako se odmah u pocetku nade pravi uZTok
i savladaj u teskoce.
Trbusna je stijenka tako dobro gradena da u normalnim uvj etima ne Kila
moze popucati, cak ni onda ako je posebno opterecena. Zdravo je tijelo
u toli koj mjen opskrblj eno rezervama da se 5 pravom pitamo, odakle
toli ko raspuklina u obli ku svih mogucih kila u trbusnoj stijenki ? Dobra
promatranja pokazuj u da je uzrok kil e najcesee nasljedna sklonost, iii
prethodna operacija 5 ozilj kom na trbuhu. Kada postoji takvo slabo
mj esto, dovolj an je sarno pritisak, ili jaCi kasalj da bi nastala kila. Za to
ne mora biti uvijek krivo podizanje teskog tereta. Ako je trbusna stijenka
raskidana, moze crij evo kroz nastali otvor zaci u izboceni dio stijenke.
Ako ga odmah ne gu.rnemo natrag, crijevo se napne, ne mozemo ga vise
potisnuti u trbusnu supljinu, i nastane tzv. uklij estena kila (incarcerata).
Takva kila zahtijeva hitan ki rurski zahvat. Ako kila nije uklij estena, moze
jos dosta pomoci trbusni poj as za kilu.
Uvijek je dobro znati kako mozemo izbjeci razliCite teSkoCe. Takoder Zastitne
je pametno sprovesti zastitne mjere ako smo bili operirani. Redovno ma- mjere
siranje Symphosanom jaea trbusno misicj e, a spreeava i gornilanje masti .
ledna do dvije sjedeee kupke tjedno u uvarku od hrastove kore pojaca-
vaj u djelovanje masaze. Sli cno dj eluje i umjerena gimnastika. IstodobnQ
bavljenje sportorn, npr. veslanjem, skijanjem, vrlo jaea trbusne misice.
Svatko tko redovno izvodi prikladne tj elesne vjei.be, mnogo je 0tporniji
prot iv kile nego onaj koji radi sarno dusevno.
IZ BILJNOGA SVIJETA
Neke cemo biljke sasvim na brzi nu pregledati jer bi inaee to podrucje
za htij evalo podrobnu obradu.
KAKO NASTAJE DO BAR LlJEK?
Ako zelimo upoznati djelovanje biljnih iii drugib lijekova, nui.no je imati
dobar dar opazanj a. Uvijek je bilo ljudi koji su imali poseban osjecaj da
pokusima i zapazanjirna na drugima ustanove razlicita djelo-
vanja takvih preparata s prikladnim ljekovitim tvarima.
Za takve je promatraee dobro da 2- 3 dana poste jer za to vrijeme
nesmeta no i temelj ito mogu osluskivati utj ecaj raznih tvan na tijelo.
203
Upoznavanje
djelotvornog
ucinka
Posve je razumljivo da i pltujcmo sam one biljke I 1\ an l3 k .JC mamo
da ni II Olrovne. Kad jedemo neku blljku. utvrdujcmo da pod lic rad
criJevd ii i bubrega. More UIJecati na lcludac, povocati lck. Iii na
neki drugl nacin Oh\ijeli ljelcsne funkciJc. ko Imamo IIjelo kojc dobro
radio mOZemo na laj naCin opa/ili neke vawc ucmke. To je lZv. i pIli-
vanje lijeka na zdravom llJelu.
Lijecnik iii ranarnik mogu svoja opalanja 0 Iijeku cinili i 113 bole niku.
Pacijcnt izvjeslava da mu je neki lijek. osim poznatih ucinaka, proizveo
jo' i druge; lijeCnik Ce IU cinjeni cu upamtili. iii je zapisati. Ako tu vijest
ponove i drugi pacijenli , moie i lijecnik utvrditi novo. prije jos nepowato,
djelovanje dOlicnog lijeka. Tako dodemo u odredenim okolnostima do
izvr nog Jijeka koji do danas po tim novoolkrivenim ucincima jos nije
bio poznat. Pri sastavljanju lijekova pazimo i na kombiniranje lijekova
da se ucinak jedne biljke dopuni dodatkom druge.
Sastavi Kad pokusamo nadoknaditi nedoslatak kalcija, pazlt cemo da Ii. nije
iSlodobno u pitanju nedostalak kremene kiseline i daval eemo odmah u
pocetku obje lvari . Aka se ieli mo rijesiti i nocnog znojenja, propisat cemo
kadulju (zalfiju; Salvia omcinalis). a da bismo uspjesno stali na kraj
kaslju, dajemo ekstrakt vrsaka omorike, iii duguljastog trpuca (Plantago
lanceolata). Taka maZe lijecnik izabrat i uspjesan sastav lijeka da bi
otklonio razlici te tegobe. Pri tome mora biti oprezan i dobro paziti da
tvari medusobno nisu oprecne, tj . da nemaju suprotno djelovanje, jer
neke daj u tijel u vitalnost, a druge je smanjuju. Posve je normalno da za
odabi ranje pravih lijekova i za nj ihov dobar sastav treba farmakolosko
znanje. Lijeenici iz proslih vremena koji nisu bili skolovani kao sto e
mogu skolovati lij ecruci danas, ostrim su promatranjem, usporedujuCi
svoja iskustva, takoder pronaSli mnogi izvrstan lijek. Uspjelo im je da su,
prikl adno kombinirajuci sredstva, djelovanje jednog lijeka znatno poja-
cali drugim taka da je ukupni ucinak bio izvanredan. Kad sastav nije
sretno izabran, uCinak se maZe smanjiti, urnjesto da se poveea.
.. ':
Nauka 0 vitaminima nas uci kako se spretnirn sastavljanjem moZe pri-
kladno pojacati djelovanje lijekova. Kalcij koji se inaee dobro asimil ira,
nije vise prikladan kad nema dovoljno vitamina D i obratno, vitamin D
neee nista koristiti bez dovoljno kalcija.
U tijelu mozemo ustanoviti slicno djelovanje. Solna kiselina i probavni
enzim pepsin u zelucu su medusobno tijesno povezani. Pepsin maZe pro-
baviti hranu sarno onda ako u zelucu, zbog prisustva saine kiseline, po-
stoji odredena ki selost. Inace je pepsin potpuno bezvrijedan. Taka postoj e
raznovrsne povezanosti i ovisnosti koje moramo otkriti , aka hoeemo naei
dobre lijekove koji ee pri lijecenju bolesti doista izvrsiti svoju zadaeu.
Zato nikako ne valja bez izbora sastavljati biljke iii ekstrakte u iskrenom
.' ... : i.rvie.renju da ee covjek, mozda, imati sreeu i tako u trenutku pronaei nesto
. U svakoj biljci i prirodnoj hrani postoje sastavi u Kojima odre-
de'ru: jedni drugima prije smetaju nego sto se podupiru. Prijeko
dobar unutrasnji osjeeaj - ako mozemo tako reei - dobar
: (: ..... .
-<.. .............
. ", -_.
1 _ ..
': : ..... ; ..
,1/
. ' .. - . ..
dar opalanj a, da ustanovimo cjelokupne ucinke i da ih pravilno spojimo.
Pri tom ne moiemo uvijek prosuditi sarno prema sastavu tvari jer postoje
jos mnoge tvari i dj elotvorni cinioci koje jos nismo upoznali i otkrili ,
a imaju pri dj elovanju svoju ulogu. Stoga treba racunati ne sarno s pozna-
tim vee i s nepoznatim ciniocima.
Pogledajmo sastave ' rednj ovjekovnih lij ekova. Postoje takvi koji su
se sacuvali do danasnjega dana i na dobrom su glasu po svom uCinku
zbog toga sto su bogati vitaminima i imaj u neke cnzime, iako te tvari
tada ni su poznava li . Dobar promatrac ondasnjeg vremena opazio je uci-
nak vitamina i enzima i kori sno ih upotrebljavao, a da nije nista lOao 0
njihovu postojanju. Prakticno je iskustvo u takvim slucajevima upravo
toliko vrijedno, ako ne i vise, kao temeljito poznavanje kemije.
Cesto pnplsuJemo uCinak neke bilj ke alkaloidu iii nekoj drugoj tvari .
Ako dobijemo takav alkaloid u cistom obliku, djelovanje je inaCe jos
uvijek slicno, sarno sto je trajni ucinak, moida, drugacij i. U kemicarevu
objasnjenju, dakle, nedostaje nesto sto pripada ucinku cij ele biljke, a to
je upravo onaj vaZoi nepozoati cini telj koji se nikakvim znanjem ne moie
zamijeniti . Zato je za prirodne lijekove prijeko potrebno da priroda osta-
ne sacuvana kao cjelina. Ni pri jednom biljnom preparatu, dakle, ne bismo
smjeli racunati na pojedinacne cinitelje i pripisivati im ukupni ucinak.
Ako npr. izdvoji mo iz arnike arnicin, taj nea: djelovati na srce i i il e
jednako ta ko kao sto djeluje tvar sa ekstraktom a rni ke, koji dobijemo iz
nedirnutog korijena ami ke.
Slicno je ta koder sa sokom od mrkve. Sa cistim karotinom kao provi-
tami nom necemo nikad post iCi jedoako djelovanje kao s cijelim sokom
mrkve. Nesto slicno opalamo jeduCi kiseli kupus jer djelovanje mlijecne
kiseline, koje postiiemo kiselim kupusom, nije jednako djelovanju koje
dobijemo sa cistom mlij ecnom kiselinom. To je zato sto ne djeluje sarno
mlijecna kiselina, vee su u kiselom kupusu i dr ugi proizvodi vrenja koji
obogacuju kupus kao Ij ekoviti cinitelji. Mnoge od njih niti ne poznamo.
Neizvjestacena priroda je, kao sto pokazuj u svi ti pri mjeri, jos uvijek naj-
bolji izvor koji nam daje naj bolje pripravke za lijekove. Priroda jest i
ostaje najpouzdanija Ij ekarna. Tko je dobar promatrac i posebno nadaren
da te vrijednosti shvati ozbiljno, sluiit a: se tom izvrsnom Ijekarnom, jer
ona nea: razoca ra ti ni istraiivaea koji traii, ni onoga koji se prepusta
da ga ona savjetuje i lijeci.
PRIPREMANJE BILJNIH LlJEKO
Nepoznati
cinioci
faj Jo je i dana. gotovo vuda, obicaj da Ijudi posifu za biljnim cajevima
kad imaju teskoea sa zdravljem. To je najstariji oblik pripremanja bilj-
nog lijeka. a zalost, u caju i koristavamo samo u vodi topljive biljne
tvari.
Tinktura
Spagiricne
metode
Mlijecnokiselo
vrenje
Prasci
i tablete
Naribane
svjeze
biljke
Upotreba tinkture ima prednost jer se u njoj , osim u vodi topivih tvari,
nalaze takoder alkoholni ekstrakti, osobito smole i ulja, te razlicite djelo-
tvome tvari: amicin. petazin i jos mnoge druge. Alkoholna je otopina
postojani oblik lijeka, istodobno prikladna i za pravljenje razrijederiih
tekueina, dakle doza. Asi mil acij a je tvari iz alkoholne otopine bolja nego
iz vodene. Nekad su za pripravljanje tinktura upotrebljavali sarno posu-
sene biljke, dok danas daju prednost sokovima svjezeg bilja koje irna vise
djelotvomih tvari.
Prije mnogo desetljeea dr Zimpel je izradio spagiricnu metodu (alkemij u).
Pomoeu te metode biljku fermentiraju kvasom. Ugljikohidrati nestailU i
promijene se u alkohol. Neke se lj ekovite tvari rastave i promijene. Novi
fermenti koji nastaju, poveeaju mnogim biljkama ukupno djelovanje,
dok ga npr. sluznim tvarima smanje. Kao i svaka druga metoda i metoda
vrenja ima svoje prednosti i nedostatke.
U Kini, Koreji i Japanu vee stoljeeima upotrebljavaju mlijecnokiselo
vrenje. U tim zemlj ama preraduju mlijecnokiselim vrenjem Ijekovita bi-
Ija, povree i jake zacine. Pripremaju kao i u nas kiseli kupus, kiselo jelo
iii tzv. kimCi . U Evropi nisu jos m1ijecnokiselo biljno vrenje preuzeli
naveliko, premda one ima vel ike prednosti zbog aktiviranja djelotvornih
tvan u razliCitim biljkama. Osobito biljke, koje upotrebljavamo za spre-
cavanje i lijecenje dijabetesa, artritisa, reumatizma i raka, dobile bi vel ike
prednosti kad bismo pripremali iz njib lijekove sa mlijecnokiselim vre-
njem na temelju iskustava Dalekog Istoka. Zato su sokovi Molkosan i
Biotta ne sarno hrana vee i lijekovi. Cini se da su danas, u doba poveeane
radioaktivnosti , preparati s mlijecnom kiselinom jos vafuiji. Ako je tako,
onda dr Kuhl ima pravo sa svojom metodom.
Iz cijele posusene biljke dade se pripraviti prasak koji mozemo odmah
upotrijebiti i za izradbu tableta. Prednost je u tome da prasci i tablete
irnaju sve tvan kakve i biljke, cak i sastave pepela. Susenjem se Ijekovitib
biljaka osjetljive aktivne tvan izgube, ali ostanu aktivni minerali, ulja i
smole. Taj je oblik vrlo prikladan kao lijek za Ciseenje crijeva iii kao
dijetna hrana za cnjeva i sredstvo protiv proljeva, kao probavni ferment
i sredstvo protiv glista, npe. preparati biljke papaye.
SvjeZe bilje iz vrta iii polja obradimo s mlijecnirn iii groZdanim seeerom,
iii drugim dodatkom. Iskustvo je pokazalo da je ta metoda priprave bilj-
nih lijekova jedna od najboljih i najdjelotvomijih. Na zalost, premalo je
206
upotreblj avaju jer je takva metoda pripreme lij eka mucna i dugotrajna.
Pokazala se vrlo dobrom u Urticalcinu koji se zbog kalcij a mnogo lakse
asimilira.
Kantarionovo ulje i ulja za masaiu su uljni pripravci. Njihova je prednost
u tome sto se u njima tope smole i aktivne tvari topi ve u ulju, pa se lakse
dovode u tijelo. Za zivce je npr. u ulju topiva crvena boja kantariona
(Hyperi cum perforatum), mnogo djelotvornija kao kantarionovo ulj e
nego kao tinktura kantariona.
Poznato je da je i oblog cd svjeZe zgnjecene biljke prikladan za lijecenje,
pa ga u posljednje vrijeme vrlo vole upotreblj avati. Mnogi poznaju ucinke
koje postiZu stavlj ajuCi zgnjeceno kUpusovo lisCe na rane i bolna mjesta.
Ako tu metodu pravilno upotrebljavamo, postizemo mnogo dobra ; ona
posve nadomjestava druge lijekove. Medutim, ne preporucamo sarno
kUpusovo lisee, jer postoje jos i druge prikladne Ijekovite biljke koje svjeze
zgnjecene stavlj amo na bolno mjesto da bi kroz kofu predale svoje Ijeko-
vite snage. Protiv glavobolje i zivcanih grcenja prikladna je za lijecenje
alpska (planinska) kislica (Rumex alpina) koju zgnjecimo i preko noei
stavimo na potilj ak. U tropskim krajevima stavljaju na Cirove zgnjeceni
sirokolisni trputac (Plantago maior). Protiv upala cljdesno djeluje zgnje-
ceno lisee Echinaceae, dok zgnjeceno lisee gaveza (Symphytum officinale)
ubl aiava bolove artritisa.
Iz svega vidimo da je upotreba biljnih lijekova vrlo raznovrsna i vri-
jedna naseg povjerenj a, jer je poznato da je biljka posrednica medu anor-
ganskim mineralnim svijetom i tijelom covjeka i zivotinje. Buduei da
tij elo moze asimilirati i preraditi sarno minerale u sitnom obliku, vrlo mu
pogoduje da taj posao za njega vel; prije uradi biljka koja u sebe prima
tvari iz anorganskoga rudnog svijeta, pa ih zatim putem biljke lakse
iskori stimo.
DA LI SU PLANINSKE BILJKE LJEKOVITIJE
NEGO ONE U DOLINAMA?
Na to pitanje ne mozemo odgovoriti same sa da ili ne jer moramo
uzeti u obzir razna gledista. Opazio sam npr. da su jagode koje sam
uzgajao u Teufenu (oko 950m nadmorske vis.) imale nesto manje seeera
nego jednaka vrsta u nasem vrtu u Engadinu (oko 1600 m n.v.). Pitao sam
se da Ii veeu kolicinu seeera treba pripisati crnoj visokogorskoj i mocvar-
noj zemlji u Engadinu, iii su tome pridonosile jaee suncane zrake? testo
mi se u Teufenu takoder cinilo da su jagode bile slade kad je Ijeto bilo
dosta suho i suncano. Zato sam morae zakljuciti da toplina i sunce
pridonose veCoj kolicini secera. Osim toga treba rnisliti i na to da i gnoje-
nje ima vaZnu ulogu. Kad smo se, nairne, pobrinuli da jagode imaju do-
voljno organskog kalcija, bile su slade nego onda kad ga nismo dodali
zemlji. Moramo, dakle, uzeti u obzir i razlicite okolnosti ako pokusamo
207
Uljni
pripravci
(preparati)
Zgnjecene
svjeze
biljke
za obloge
Prakticna
zapazanja
Znanstveni
pokusi
Autor zaposlen na
svojim kult urama
Ijekovi tog bilja u
Svajcarskoj
stvoriti ispravan sud. U Engadinu i mrkva uspij eva osobilO dobro i daje
bogaliji urod nego u Teufenu. Slada je i bolje mirise, a tome se ne treba
cuditi jer ima vi se sunea. Medutim, ne mozemo sarno toj okolnosti pripi-
sati spomenute prednosti buduCi da visoki polozaj Engadina pruZa jos
i druge dobre klimatske prilike koje uz visokogorsko mocvarno zemljiste
obogacuju sadrzaj biljki .
Svaki visinski kraj nema j ednake odlike. Juzne AJpe imaju vise sunea
nego sjeveme. Upravo zato u sjevernim, visim polozajima, biljke uspije-
vaj u slabije nego u srednjim i nizim. Postoje eak okolnosti u kojima kasne
sa dozrij evanjem. Sve te ugodne i neugodne okolnosti utjecu, naravno, i
na Ij ekovito bilje. Tako sam opazio da zlatnica (celebi-grana ; Solidago
virga aurea) iz Engadina bolje podstiee bubrege nego ona iz srednjeg
polozaja u Teufenu. Svakako da ona jace djeluje nego biljke koje rastu
na polozajima ispod 500 m nadmorske vi sine.
Sva spomenuta opazanja dosla su do izraZaja u zanimljivom predavanju
prof. Flueka, koje je oddao pred. kolegijem Ijekarnika. S obzirom na
razliCite pokuse, govornik je upozorio na brojne Cinioce koji sudjeluju
u Ijekovitim biljkama. Te su pokuse vrsili u dolini, srednjim i visim pre-
dj elima u potpuno jednakoj zemlji. Vrseci razlicita promatranja, dosli
su do razliCilih iskustava i uspjeha. Na temelju svih tih pokusa prof.
Fluck je nesumnjivo dokazao da najbolji rezultati, koje je imao s razliCi-
tim Ijekovitim biljem, nisu uvijek zavisni sarno od nadmorske visine. Da
bi mogao sigumo ustanoviti koje su jos okolnosti bile vaZne, posadili su
istu vrstu biljke na razliCitim nadmorskim visinama, i to u potpuno jed-
nakom tlu, posadivsi ih na svakoj visini u jednaku zemlju. Pokazalo se
da su biljke - u zasticenim kotlinama u kojima toplina i suncana svjet-
lost bijahu povoljne i jaci vjetrovi nisu imali pristupa, kao i one na nizim
polozajima - bolje uspijevale i sabrale viSe djelotvornih tvari nego biljke
u visim predjelima, na jednakom suneu i u vjetrovitom kraju. Zato su i
rezultati u odredenih biljki bolji na srednjim visinama nego na visim
208
Gore: sviearski sir ima
rupiee zbog ugl jicnog
dioksida koj i izlazi kad
bakterije fermentiraju
mlijecni secer iz mlijeka.
Dolje: sir u kojem vidimo
gljivicne iiliee.
polozajima. Sarno je u rijetkim slucajevima sadriaj dj elotvornib tvari u
polusjeni, iIi cak u sjeni, nesto yeti nego na suneu, i to sarno U onih biljki
kojima treba sjena, sto je, na neki nacin, iznimka. Ako planinske biljke,
dakle, pokazuju mnogo vise aktivnih tvari, ne smijemo to jednostavno
pripisati samo ucinku nadmorske visine, nego prije svega vrsti biljke,
duzem obasjavanju sunea, vecoj toplini i zastiti od jakib vjetrova. Stoga
se ne smijemo cudi ti da biljke, koje rastu u zasticenim planinskim uvala-
rna, imaju viSe djelotvornih tvari nego one iz dolina. Pokusi su prof.
FIUeka pokazali iznenadujucu pojavu - da u srednjim predjelima biljke
imaju viSe branjivih tvan nego u visim. U pocetku nisam rado prihvatio
te navode jer sam u vlastitim pokusima s planinskim biljem imao osobito
lij epe uspjehe. Dalje su znanstvene raspra ve rijesile zagonetku da nije
od presudne vaznosti visina, vee biljna vrsta.
209
Planinske
(alpske)
vrste bilja
Drugi
vazniji
utjecaji
Planinske biljke vee i arne imaju c..: to u sebi viSe tvari nego i te biljne
\ r ' te iz doline. Sam sam nesumnjivo ustanovio r l ~ ~ t o l i nil< (haiducka
Irava) iz doline ima manjc etericnog ulja i manje miri e od i to takve biljke
u Engadinu, o ' obito u Donjem Engadinu. Pri tome .ie. mozda. vaina i zem-
Ija. dui.e sijanje sunca, veea toplina i u izvjesnom mi lu ultraljubica te
zrake. Pri pokusima pror. FIUcka ultraljubicaste su zrake manje utjecale
na rezultate, iii uopte ni su utjecale. lz njegovih bismo izlaganja mogli
zak ljuCiti da ultra lj ubicaste zrake nemaju veeeg djelovanja na biljke, barem
sto se tiee glavnih i poznatih aktivnih tvari. Medutim, postoje jos i druge
tvari koje su jednako tako vaine, iako ne pripadaju poznatim djelotvor-
nim tvarima. Cini se da te tvari, osobito ostaci elemenata, imaju od ultra-
Ijubicastih zraka viSe prednosti nego poznate, glavne djelotvorne tvari .
Rererent je takoder dodao da jos ni su istrazili da Ii ultraljubicasto zraCe-
nje i planinsko podneblje utjecu na ostatke elemenata. Trebalo bi pro-
vest i vrlo skupe pokuse da bi se to znanstveno nesumnjivo moglo doka-
zati . Za nas su, medutim, mjerodavna prakti cna iskustva s bilj em i biljnim
ekstraktima i bez potvrde takvih pokusa. Znamo da alpska vrsta kanta-
ri onova cvijeta (Hypericum perforatum) ima u sebi mnogo viSe djelotvor-
nih tvari nego biljka iz doline, iIi iz srednjeg klimatskog podneblja. Tink-
tura je tamnija i crvenija, sto potvrduje da je u njoj viSe crvene boje koja
je poznata djelotvorna tvar. Ta se planinska vrsta bitno razIikuje od opee
poznatog, obicnog kantariona iz dolina, iIi srednjib visinskih predjela.
Rastom ostane niska, a drugacije se i razvija. BuduCi da uspijeva u alpskim
podrucjima, zovu je takoder alpski kantarion (Hypericum alpinum iii
alpigenum). Znacajna je planinska biljka, dakle, ona koja ima viSe aktiv-
nih tvari . Odlucujuea je, dakle, vrsta biljke, i u tom je takoder rjesenje
zagonetke zasto mnoge pl aninske biljke imaju u sebi viSe djelotvornih
tvari nego biljke koje rastu u dolinama.
Slicno kao kantarion i zlatnica (celebi -grana ; Solidago) alpske vrste
je malena i ni ska. Iz sitnog korijenja izraste 12-15 stabljika, dok biljka
u dolini ima samo jednu stabljiku za cvjetove. Planinska vrsta (Solidago
alpestris) mnogo jaCe miriSe i ima viSe etericnih tvari. Njena je diuretic-
ka djelatnost takoder mnogo jaea (pospjesuje mokrenje).
Shvatljivo je da pokusi s biljkama iz podrucja srednje nadmorske visine,
kao npr. s beladonom, daju manje dokaza 0 pravom utjecaju visinskog
podneblja, nego s biljkama koje ceste nalazimo u visim predjelima.
Netaknutost tla irna za uspijevanje biljke takoder bitnu ulogu. Razna
kemijska gnojiva izmijenila su u dolinama bakterijsku flom i zato, na-
raYno, pruiaju slabije okolnosti nego netaknuta zemlja planinskih udo-
lina. Potpuno prirodno gnojenje osigurava osobito zemlja u usovima.
jer se s usovima redovno naplavljuje golemo mnostvo humusa; tame i
inaCe nije covjek poremetio bioloske odnose. Takva tla daju prave uvjete
za izvanredno dobro uspijevanje Ijekovitog bilja tako da je njihov sastav
maksimalan, jer su bioloski odnosi za biljke, kao sto smo upravo spo-
210
menuli, u takvim planinskim udolinama doisla vrlo dobri. Te zaSlicene
doline imaju jos drugu prednost : u njima su biljke manje izlozene vjet ro-
virna nego u visinama. Bi ljke se osobito dobro razvijaju u gudurama. koje
su izrovale lavine. Te biljke lijepo mirisu. a svjei:e su biljke prik ladne za
Ijekovite proizvode.
Znanstvena su istrazivanja posebno zanimljiva za terapeuta koji moze
stvori ti odredene zakljueke i postupali smislj eno. Za ocjenu nekoga bilj-
nog preparata odluean je praktieni pokus na bolesniku. Cisti biljni pri-
pravak iz eitave biljke sadrZi skup razlieitih [aktora, poznatih i nepozna-
tih. To je razlog zasto je pokus na bolesniku u praksi odlueujuCi kad se
prosuduje da Ii je lijek uspjeSan, iii rnanje uspjesan. Zato je ispravno da
znanstvenici i terapeuti zajedno, u tijesnoj suradnji, iz velike rizni ce pri-
rode crpe korist za dobro bolesnika, jer je to konaeni cilj svih znanstvenih
istrazivanja, iii bi barem trebalo da bude.
Tu su izvrsnu Ij ekovitu biljku nepravedno dugo zapostavlj ali . U nekim
knj igama 0 Ijekovitom bilju srijernusa uopee ne nalazimo. I velika knjiga
o bilju dra Loscha, koja je jedna od najboljih, govori sarno 0 eesnjaku.
SrijemtiS nazivaj u i divlji eeSnjak jer mirise po eesnjaku. Upotrebljavaju
se nj egovi listovi koji su slieni listu durdice (Convallaria maialis). Obje
biljke rastu u sjenovitirn sumama, pa ih zbog toga cesto zamjenjuju.
Srijemusu su draZa vlazna, no ipak zdrava tl a. Uz potoke raste u tolikom
broju, da bismo ga mogli kositi.
SrijerntiS saddi mnogo sumpora, i zato dj eluje na kozu, kosti i bron-
hije, osobito kad bronhije izlucuju mnogo sluzi.
SrijemtiS uspjesno djeluje protiv nadimanja u crijevirna, zestokih bo-
lova u donjem trbuhu Ie jakog pritiska na mokrenje pri upali mokracnog
mjehura. SrijemtiS povoljno utjeee na osjetljive sluznice zeluca i crijeva,
protiv kronienih crijevnih katara. Djeluje vrlo dobro protiv ovapnjenja
arterij a. Zato ta biljka svim starim Ijudima produZuje zivot, a katkad
ga u nevolji i spasava. Srijemusev sok iii vino mogu zastititi od prijetece
kapi, no ako je vee doslo do kapi, moze ta biljeica bolje lijeeiti nego naj-
skuplji lijek. Ljudi u godinama s povisenim krvnim tiakom, koji su u
opasnosti od kapi, mogu sebi pomoCi sa ova tri lijeka: srijemusem, ime-
10m (Visca-kapljice), le s bijelim glogorn s arnikorn (Arteriokornpleks).
Zasto da se izlazemo opasnosti od uzetosti, kad postoje vrlo jednostavni
prirodni lijekovi koji ujedno izvrsno djeluju i na srce i eitav sustav zila,
a mogli bismo ih neposredno upotrijebiti kao prirodnu kuru za pomla-
divanje?
Sirovi srijemus mozemo jesti kao salatu. Pirjan na ulju daje izvrsno
varivo nalik spinatu. Premda pirjanjem gubi nesto od svoje djelotvomos-
li. jos je uvijek zdraviji od obienog povrca.
Srijemusevo vino i srijemuseve kapljice (tinktura) jzvrsno djeluju.
Tko se neee potruditi da sam priprerna svjeZi srijemus, moZe uzirnati i
pripravke od svjeZe biljke, koji irnaju sve sastave u trajnom obliku.
211
Srijemu5
(medvedi luk,
divlji ceSnjak;
allium ursinum)
Obicni pelin
(Artemisia)
vulgaris)
Bedrenika
(bedrinac;
Pimpinella
saxifraga)
Plinije i Gmelin su mislili da je ta biljka dobila ime (latin ko) po tome
SIO u nekada tavljali njeno lisCe u obucu da bi se titili od umora. Tako
su rimski legionan sa pelinom u sandalama. moida. lake prepje acili
do vicarske (Helvetiae).
Tko je vee proveo Ijelni odmor u planinama, igurno poznaj pelin
koji je tame vrlo tvrdokorni korov. Zavisno od tla, nara Ie i do 175 em
visoko. Po okusu i mirisu mogao bi ga slabi poznavalac bilja driati vrstom
pravog pelina (Artemi ia absintium).
Tvrdnja da pelin izvlaCi umor iz nogu, moZe se dokazati ako covjek
po povratku s dalekog puta opere noge u pelinovoj vodi.
Osim etericnog ulja i gorkih tvan pelin sadrZi jos insulin. Ta je tvar
nalik skrobu i, suprotno pravom skrobu iii drugim ugljikohidratima, dob-
ro je podnose i upotrebljavaju takoder dijabeticari. dakle, secerasi.
Tako tijelo dobije prirodne tvari nalik se6eru, a da ne opterecuju guste-
racu, tj . Langerhansove otocice. Zbog toga zasluiuje pelin posebnu
painju dijabeticara. Sitno isjeckane zelene listove mozemo dodati salati
kao aromaticni zaCin. Stare se kuharice, sigurno, jos sjecaju da su nekada
nadjevenu gusku pripremale dodajuci zaCinima jos i pel in (neke to
rade jos i danas).
Pelin je ideal an lijek protiv kronicnog proljeva, zelueanog i crijevnog
katara pa cak i protiv dap.as tako cestih gli sta. Bioforce kapljice za gliste
sadrie svjdi, biljni ekstrakt pel ina. Protiv histeroepilepsije tj. posebnog
oblika padavice koja je povezana s poremecajem funkcije jajnika, ekstrakt
svjeze biljke pel ina jedan je od rijetkih djelotvornih lijekova. Lijek dra
Zimpela protiv padavice, koji je napravljen prema receptu Paracelsusa,
sadrii takoder pel ina.
Inace, pelin podstice funkciju bubrega da izlucuju mokracu i pospje-
suje zakasnjelu menstruaciju. Dovoljno je da pet kapi ekstrakta svjeze
biljke rastopimo u casi vode, koju u toku dana pijemo u gutljajima.
U srednjem su se vijeku zene sastajale isto tako kao i danas i pomagale
raznovrsnim savjet ima. Katkad je lijecnik bvio daleko od naselja iii
mjesta, a tada jos nije bilo telefona. Ako se mlada vlastelinka naSla u
nesretnom polozaju, i nije prvorodenom sincicu davala dosta mlijeka,
sigurno je unutar zidina dvorca zivjela neka starica koja je mogla toj
mladoj zeni dati savjet. Zacijelo je odmah neka djevojka smugnula s po-
sebnim naredenjem preKo pokretnog mosta da izvan zidina nakopa svje-
Ze korijenje. Dobro oprano korijenje ugurali su u njedra mlade majke,
i sest do sedam sati kasnije bilo je na raspolaganju toliko mlijeka da su
morali korijenje brzo odstraniti.
Tako izvjestavaju usmene predaje i zapisi 0 cudesnom djelovanju nase
male bedrenike. Danas postoje lijekovi koje nije tesko dobiti (Lactabono,
Rhizinus communis D, i sl.), no po starom obieaju moZe pomoCi bedre-
nika. Zene bi mogle isprobati da Ii je djelovanje bedrenike i dan as jos
tako brzo kao sto porucuju stari izvjestaji! Maloj bedrenilG, Ij. njenom
korijenju, jos i dandanas pripisujemo cudesno djelovanje na glasnice.
212
Protiv katara i bolesti grla treba u toku dana zvakati korijen bedrenike
jer djeluje bolje od svib skupih lijekova u Ij ekamickim staklenkama fan-
tasticnog oblika, sa svim mogucim reklamnim opisima i napisirna. Do-
duse, korijenje male bedrenike neOla dobar okus. Ne zovu tu biljku uza-
Iud jarcevo korijenje, jer doista miriSe po jaretini. Valjda ipak nije
tako neugodno da bi taj ljekoviti korijen zavrijedio takav nadimak.
Upravo zimi, kada Ijudi cesto pate od katara, moZe bedrenika biti od
vel ike koristi. Kad je katar popraeen i promukloscu, dobro je uz korijen
bedrenike zvakati naizmjence (svaki drugi dan) i plodove oskoruiie (Sor-
bus torminalis), koje ponekad osusene dobijemo u lj ekarni. U tezim je
lucajevima sirup iz svjeZih smrekovih vrsika (Santasapina) iduCi bl ago-
tvorni pomagac.
Nekad su cak upolrebljavali bedreniku protiv tegoba od kamenaca i
zasta rj elib lisajeva. Kao zasti tno sredstvo proliv zaraznih bolesti, bedre-
nika je uz lopuh (Petasites) i kravojac (Imperatoria; Angelica archange-
liea) bila u nasih oceva vrlo eijenjena. 0 tome govori i stara izreka koju
su tada pozna va Ii patuljei i vrapei po krovovima:
Jedi cesnjak i malu bedreniku,
pa ces starost dozivjet ' veliku 1
Kad okopni snijeg i proljetne suncane zrake pocnu grijati zemlju, pro-
budi se zivot u utrobi majcice zemlje. Na sunCaoim obroneima, strminama
i bregovima rastu zeleni, lino nazupCani listovi koprive. Nitko za njib ne
mari , a koprive tiho i skromoo mijeaju svoje sokove i pripravlj aju lijek
koji bi mnogim Ijudima mogao spasiti Zivot, kad bi to znali i upotreblja-
vali ga. Moogi plucni bolesnik ne bi do kraja iznemogao kad bi pravo-
doboo upotrijebio prezreou koprivu. Moogome bi djetetu nestale oteeene
limfne zlijezde na vratu. a blijedi, sivkasti obrazi poslali Opel svijetlo-
rutieasti. arno kad bi roditelji mali kako cudesoe sokove sadrZi prezreoa
kopriva_ Moogi teko zasluZeni dinar ne bi zavrSio u ljekaroi za ok rep-
Ijujure vitaminske pripravkc (preparate), kad bi svako prolje6e pomagali
mladi izdanci koprive.
ema biljke koja bi po vrijednosti bila jednaka koprivi u Iijeeenju
.. Iabokrvnosti. rahitisa. skrofuloze bolesti organa za disaoje, a osobito
"mfnm tJijeLda.
Priroda ni}! uzalud odjenula koprive u za tilni, zam plllSt jer bez
nJ g;l n' bismo, iguroo. uotili njenu Ijekovitu moe. livotinje bi sve izjele
jeT De brzo i nagoo 10 nadu one SIO je dobro. C:etveronomi prdivaci
-.a pojedu mooge dobre biljke. pi! kopriva. moida, upravo zbog
t 8'\ im I ovoj da bi i Covjek mogao upotrijebiti ncito od njene
l ri o n La 1 IJcko ilo ti
K pri u tina mDog kalcija. fora. zcljeza i jos drugih vaZnib mine-
raJ.. bllo JC valuo da koprivu ubrajam medu rijelke biljke sa moogo
,jOlt. Zn da je taj vitamin vaZun u prvom redu za stvaranje
kl IIJU I Imil .clju kalciJu iz hran upra 0 zalO dJCluje prij na Kopriva
213
Mala
kopriva
(Urtica urens)
Kravojac
(I m peratoria,
Angelica
archangelica)
(kao sok, ili zgnjecena u kasu) tako brzo i pouzdano protiv rahitisa. Prije
mnogo godina imao am predavanje u Winterthuru, i tada sam objasnio
kako bi koprive mogle cudesno pomoCi osobama kojima prijeti opasno t
od tuberkuloze. Oodinu dana kasnije opet sam predavao u istoj dvorani .
Javio se slusatelj koji je pred svima potvrdio da je upravo u toj dvorani
prije godinu dana doznao kakvu cudesnu moe ima kopriva. Kod kuce
je imao zenu tesko bolesnu od tuberkuloze. BuduCi da mu lijecnici nisu
predskazali nista dobro, vee je od prvog dana poslije predavanja poceo
davati zeni hranu sa mnogo kalcija, dodajuCi svaki dan u j uhu nesto
sirovoga soka od koprive, ili si tno isjeckano lisCe mladih kopriva. 00-
dinu dana kasnije bila je zena, na iznenadenje lij ecnika, potpuno zdrava.
Tznenadio sam se toj vijesti kao i slusatelji u dvorani. Priznajem, treba
mnogo truda da covjek ide svaki dan traziti koprive, da ih zatim samelje
rucnim strojem i istisne iz njih sok. Medutim, to se u svakom slucaju
isplati ako mozemo nekome vrat iti zdravlje.
Mlade koprive mozemo takoder sitno nasjeckati i kao zelenje dodati
u juhu. Sok nema dobar okus, zato je najbolje da ga uzimamo s drugirn
povrcem, s krumpi rom iii u zobenoj julll. Za Iij ek je odraslom covjeku
nuzna samo jedna veli ka zhca soka na dan. Djeci dajemo 1/, do 1 vrhom
punu cajnu zliCicu, a malom djetetu sarno 5- 10 kapljica soka dnevno
u razlicitim tekucinama, kasama itd. Tko hoCe iskoristiti sarno dio Ije-
kovitog djelovanja, a uz to uzivati poslasticu, moze pirjati mlade koprive
sa nesto luka i ulja, pa Ce dobiti jelo nalik spinatu, koje izvrsno prija uz
krurnpir-pire iii pecenku, a nadasve je zdravo. PotraZimo, dakle, mjesta
gdje Cemo uvijek moti nabrati mlade koprive, jer ako budemo uvijek
otkidali samo ml ade izdanke, imat cemo mjesecima sto obirati. Neki
Ce Citaoci, mozda, reci da nemaju vremena traZiti i pripravljati koprive,
pa Ce radije kupiti gotov sok. Ponekad se moZe dobiti cak i sirovi ekstrakt
u kapljicarna, no nij edan preparat ne djeluje tako dobra kao uvijek svjeze
pripravljen sok iz svjeZe ubranih kopriva.
Kalcijevu kompleksu (Urtica1cin) takoder je dodana kopriva (Urtica).
Urtica je, naime, latinsko ime za koprive ; ovo zvucno ime kazuje samo to
da kaIcijev preparat s razliCitim spojevima kalcija ima jos dodatak svje-
zib kopriva. 0 tome kako homeopatija upotrebljava koprivu, nati cete
u poglavlju 0 homeopatiji, pod naslovom Urtica.
Kada je u srednjem vijeku harala crna smrt, kuga, prestraseni su se
Ijudi potucali po sumama i mocvarama trazeci pomoc da bi u rukavcima
potoka i vlaZnim proplancima nakopali korijenje angelike, nadajuti se
da Ce im one pomoCi. Angelika je uz lopuh bila najvaZniji Iijek protiv
kuge, i u spisima iz toga vremena citamo cudesne priCe 0 pouzdanoj
pomoCi toga lijeka. Kronicar izvjescuje da nije obolio od kuge onaj tko
je cijeli dan drzao u ustima komadic korijena angel ike. Aromaticni,
ostar okus daje korijenu etericno ulje, kiseline valerijane i angelike,
te jabucna kiselina.
Ekstrakt sirove biljke djeluje izvrsno protiv slabe probave, slabog
214
teka. podrazaja ieluca ne sluzni ce i greeva u ielucu. Kaplji ce kravojca s
mcdom izvrsno pomaiu proti v zaccpljenosti bronha i proli v kronicnog
bronhiti sa.
Za zeludac treba uzeti tri puta na dan, pola sata prije jcla, 10 kapi u
casi vode.
Upotrebljava se i sjeme kravojca. Oat CU yam stari recept kako se pri-
prema pravi li ker od angeli ke vespetroK Uzme se 60 g sjemena angeli ke
(ako ga ne dobijemo, mozemo upotrijebiti i isjeckane korijencice), 8 g
sjemeoa komoraea (Foeniculum officinale), 8 g anisa (Fructus anisi) .
6 g sjemena korijaodra (Cori aodrum sativum), ukupno 82 g; sve lagano
zgnjecimo i stavimo u 200 g cis tog alkohola. Osam dana kasnije uzmemo
jos 1/2 kg secera (oajbolji je groZdani), rastopimo ga u 1 do 1,5 li tre vode,
pomije!iamo 5 predasnjom alkoholoom otopinom i procij edimo kroz
krpu iii vatu.
Protiv nadimaoja i slabe probave nema ugodnijeg i boljeg lijeka.
Kaluderi srednj ovjekovnih samostana priustili su sebi svako jutro,
prije setoje po hodoicima, casicu toga zlatnozuckastog napitka. Ako
bi k njima dosao gost 5 pokvarenim iii prehladeoiro zelucem, pomogao
bi gutljaj vespetre bolje i brie oego daoas neka kemijska tableta.
Oa Ii se ta biljka lOve tako jer ima Ii stove u obliku plasta, iii zato jer
stiti zeoe od bolesti poput plasta koji ih cuva od zla ? Mozda je i jedDo i
drugo pridooijelo izboru imena. Pogledajmo tu travicu izbliza. Zbog
nje se moramo iz dolioe popeti u visoka predalpska podrucja. Ne treba,
doduse, iei previsoko, jer obicni virak oalazimo vee oa visini od 600 do
700 metara. Njegova su prava domovina alpske sjenokose gdje raste
zajedoo sa svojom sestrom, sjajoom vrkutom kojaje ljepsa, aIi vrlo skrom-
na i bez velikih zahtjeva pa raste oa kamenitoj , siromasnoj zemlji. Obicao
virak, medutim, usprkos jednostavnom izgledu, vise voIi nesto masnije
zemljiste. Cesto raste zajedoo s pooosnim jedicem (Aconitum oapellus)
u alpskim udolioama koje sadrie nesto vise hraoe bogate dusikom.
U blizini planinarskih kueica otima se za prostor s velikom kiselicom
(kiseljak, stavelj ; Rumex obtusifolius), pa je zbog obilja hrane vrlo velik.
Ta je biljka Ijekovita osobito za zeoe. Izvrsno pomaie protiv slaboga
vezivnog tkiva, tj . protiv sklonosti prema kili (hernija). Kad su u pitanju
takve bolesti u gradi tijela, treba pili caj od virka najmanje godinu dana
da bi se uklooile takve konstitucionalne slabosti. Svjeie zgnjeceno lisee,
polozeno izvana, djeluje brlO i vrlo je dobar lijek za zacjeljivanje rana.
Tko zadobije u AJpama ogrebotine i manje raoe, ima oa raspolagaoju
dosta djelotvornih lijekova. Nekoliko zgnjecenih cvjetova kantariooa,
iii samljeveni korijen arnike stavimo oa ranu, sve zajedoo zavijemo sa
zgnjecenim virkom, i doblli smo jeftin, Ijekovit zavoj. BeruCi bilje moramo
bili spretni i trgati ga tamo gdje je oajcisce, a ne kraj putova i u blizini
planioarskih kuCa. Nekad su iz svjeze ubranog virka i iz njegova korijena
pravili dobre masti. Upotrebljavali su \h za lijeeenje rana i laksih prije-
loma. U djece virak prekine proljev bez ikakvih neugodnih pojava.
215
Virak
(gospin plast;
Alchemilla
vulgaris)
Zob
(Avena sativa)
Ourdica
(Convallaria
maialis)
Gotovo svatko zna da zob daje konjima nagu. Za covjeka je takoder
okrepljujuCa hrana. Kad imarno pokvaren zeJudae, u pravilu Cerno naj-
prije priprerniti zobenu juhu jer Ce nam vecinom pomoci da se rijesimo
tegoba s probavorn. Zob kao hrana ima vise dobrih osobina za covjeka
i zivotinje. Njezina se vrijednost, rnedutim, ne krije sarno u tom obliku,
vee je i zobena stabljika, dakle, visoka zelena trava, takoder cudesno
Ijekovito sredstvo. Mozda je manje poznato da je zob, kad pocne kla-
sari iii evjetati, zbog avenina hranjiva za ziveani sustav i ziveane stan ice i
stoga je ubrajamo rnedu izvanredno dragoejene lijekove za zivce.
lz zobi mozemo kod kuCe pripremiti ravi lijek za zivce. NekoLiko
tek dozrelih stabljika sameljemo iii na drugi nacin usitnirno. Dobijenu
zelenu kasu prelijemo toplom vodom, pustimo da odstoji oko dvije
minute, a zatim oeijedimo; zasladimo medom iii secerom, najbolje groz-
danim secerom iii groZdanim koncentratom.
Lijek mozemo sastaviti i drugacije: sameljemo zobene stabljike s bo-
bieama grozda iii rozinama (evebama), prelijemo toplom vodom, i
poslije 2 do 3 minute oeijedimo. Time je ovaj napitak vee zasladen.
Taj je zobeni napit ak, u nase nemimo vrijeme, za svakoga cudesan
lijek. Ako ga pijemo dUle vrijeme, zivei se preporode i smire, te dobiju
novu snagu.
Cak i poslije zetve zobi nismo u neprilici jer i suhu zobenu slamu mo-
zerno upotrijebiti za caj, no njegovo djelovanje nije tako snafno. Takav se
eaj preporuea protiv katara, kaslja i groznieavih stanja. Premda ne dje-
luje tako dobro kao svjeZa biljka, ipak ga ubrajamo medu vrlo dobre
lijekove.
Kupanje djece u uvarku zobene slame uklanja nedostatni rad koze.
Time nisu iserpljene sve mogucnosti za upotrebu zobi. Nepreradeno
zrnje zobi takoder sluzi za pripremanje eaja. Od nepreradenog zrnja mo-
zemo napraviti i napitak. Kada u polju nema vise zobi, upotrijebit Cemo
zob kakvom hranimo konje. Taj zobeni caj mozemo zasladiti kao zobeni
napitak, koji daje snagu i okrepljuje. lzvanredno smiruje upale zelucane
i erijevne sluzniee.
Zelenu zob mozemo takoder pripremiti kao zobeni napitak eim je
visoka 4D do 50 em. Najdjelotvornija je dok evate, dok ima u zrnju jos
mlijeenog soka. Tko se lijeCi zobenim napitkom, uvjerit ce se da Ce nje-
gOY zivcani sustav eijelu godinu zahvaLno reagirati.
Homeopatija upotrebljava izvrstan lijek za zivce iz soka zelene zobi
pod imenom Avena sativa, sto je latinsko ime za zob. Lijek se dobiva
iz zgnjeeenog soka zobenih stabljika u evatu, a uzima se u kapljieama.
Osobito je za djecu i osjetljive Ijude izvanredan Iijek za zivce. Sa ekstrak-
tom koreanskoga Ijekovitog korijena ginsenga, poznat je pod imenom
Ginsavena i pouzdano krijepi zivee. Zobeni je napitak vrlo zdrav i za
dijabeticare.
Prolazeti u svibnju po sumama, nati Cemo lijepe, zelene, sabljaste listove
koji podsjecaj u na srijemus, i uz njih stabljicice pune bijelih, Iijepih
zvoncica. Zbog te njeZne, prirodne Ijepote obradujemo se, premda
216
mozda malo tko zna da to lijepo cvijece, koje pobuduje rado t, adrZi
Ijekovi te tvari koje jacaju srce i bodre ga na rad. Vee u u rednjem vi-
jeku upotrebljavali durdicu kao dobar lijek za srce. Kasnije ju je potisnuo
mnogo jaCi i djelotvorniji digitalis (crveni naprstak), Ciju je djelatnost
otkrio engleski lijecnik Withering u cajnoj mjesavini neke stare skuplja-
Cice trava, koja ga je upotreblj avala protiv vodene bolesti . Tako jc digita-
lis godine 1785. uveden u medicinu. Pokazalo se da su durdicu nepravedno
zapostavili j er nije uvijek biljka s najizrazitijim djelovanjem i najbolja.
Dugogodisnja lijecenja s digitalisom pokazala su i neke njegove nedostatke
u usporedbi sa durdicom. Najvainiji je nedostatak digitalisa sto se nak up-
Ija (kumulira). On se dugo skuplja u srcanom misicu i ako se duze upo-
trebljava, nakupi se u tolikoj kolicini da dode do teskih, zbog nepazlji-
vog lijecenja, upravo ozbiljnih sreanih poremeeaja. Takve opa nosti ne
prijete od durdice j er se vee poslije 4 dana glikozid, njena djelotvorna
tvar, razgradi u t ij elu, a zadrii se sarno povoljno djelovanje na srce.
koje traje jos dugo.
Durdicu je najprikladnije upotrebljavati kao standardni ekstrakt svje-
ze biljke, kakav je npr. preparat Convasci ll an. Pri srcanoj slabosti jaca
sreani misic, a izrazito povoljno dj eluje i na same krvne zile. lednaka
doza ne djeluje t ako neumitno i snazno kao digita lis, ali nema ni neugod-
nih nuspojava, kao sto je npr. nakuplJanje u srcanom mi sicu. Pri srca-
nim slabostima, poslije gripe, upale pluca, plucnih bolesti i mnogih dru-
giS infektivnih bolesti , kao i poslije angine, protiv kojih digitalis cesto
ne djeluj e, djelotvoran je ConvasciLlan, dakle, durdicin preparat, pouz-
dan i izvrstan. Kao lijek za okrepu srca prije operacije, i kao dodatno
lij ecenje da se izravna teiak ucinak na srce poslije operacije, Convascillan
je izvrstan. Sporlasi koji su pretjerali u sport u, na laze u Convascillanu
izvrstan lijek koji opel dovede u red sreani misic. Cak sam imao izvrsne
uspjehe u lijeeenju srcanih smetnji za vrijeme i poslije oboljenja bubrega,
isto tako pri oboljenju arterioskleroze, dakle, povisenoga krvnog tlaka,
starosnih pojava, te klimakterija.
Protiv svih tih sreanih tegoba durdica se pokazala kao pouzdan i dobar
lij ek. Durdica je takoder prikladna za lijecenje neugodnih srcanih smetnji
koje nastaju zbog poveeanog rada stitne zlijezde (stitnjaee), dok digitalis
ne preporucamo. Convascillan je zanimljiva kombinacija durdice i
mors kog luka. 0 loj cemo biljci takoder nesto reCi.
Na obalama Sredozemlja, mozda na obali tamnoplavoga mora u Grckoj,
ispod Peloponeza, nalazimo neobicnu biljku koja tjera iz posusene
zemlje i naraste viSe od melar visoko, zavrsavaj uCi lijeporn, bijelom,
cvij etnom caskom. Nema li sca, a kopamo Ii zemJj u da nademo odakle
raste, nailazimo na veliki luk s promjerom od 15 om, teZak. viSe od I kg.
To je pravi morski luk koji dobro uspijeva upravo u tom suhorn tlu i
mirisnom morskom zraku. U botanici tu biljku poznaju pod imenom
Scilla maritima. Osim eteri cnog ulja sadrZi jos i scillidin, scillain i druge
zanimljive tvari . Vee su je stari tanovnici Sredozernlja upolrebljavali
217
Morski 1uk
(Scilla maritima)
Imela
(Viscum album)
za vanjsko i unutrasnje lij ecenj e. Hvalili su njenu djelotvorno t protiv
za tojnih edema, sla bog i jakog pul sa, protiv srcanih tegoba i tegoba
di sanj a, ledenih ruku i nogu, vodenaste mokra6e i katara, osobito katara
gornjih disnih putova. Morski su luk s uspjehom upotrebljavali takoder
protiv takvih srcanih tegoba koje nastaju zbog zastoja mokraee, pa protiv
katara s tesko topivim ispljuvkom, dapaee i koznog svrbeza. I druga
opaZanja, koja se temelje na iskustvima preda, pokazala su da je svjezi
ekstrakt morskog luka izvrstan lijek za spomenuti kompleks simptoma
doticnih bolesti . Gdje, dakle, postoje takve teske smetnje, moZe biljni,
prirodni lijek pruziti pai nje vrijednu pomoe. Vee malena kolicina, naime
5 kapljica tisueu puta razrijedene izvorne tinkture, moZe imati vanredni
ucinak.
Ako spojimo korisnosti opi sane durdice s morskim lukom, nastane
uistinu idealni sastav, poznat pod imenom Convasci llan. Bolesniei od
srea, koji su dosad morali posizati cak za strofantinom, imaju u Con-
vascillanu lijek koji se moze upotrijebiti u istu svrhu kao i strofantin,
a nema na srce tako snamo djelovanje kao strofantin. Strofantin moze-
mo usporediti bi cem za srce, dok je Convasci ll an blago, ali ipak vrlo
pouzdano i trajno lj ekovito sredstvo.
Kad 0 Novoj god ini vidimo u izlozima i na trgovima tako mnogo gran-
Cica imele koja je svojim smedezelenim grancicama i lijepirn zuekastim
bobicama sluzila vee starim Germanima, tko bi pornislio da se u toj
neobicnoj biljci nalaze najcudesnije ljekovite snage! Imelu ne upotreb-
ljavaju sarno zbog stare tradicije vee ona koristi starijim ljudima, od-
nosno prerano ostarjelim krvnim zilama. Protiv popustanja elasticnost i
zila, tj. ovapnjenja arterija i povisenoga krvnog tlaka svjeZi je ekstrakt
imele jedan ad najcudesnijih lij ekova. Sa srijemusem (Allium ursinum)
i glogom (Crataegus oxyacantha) mozemo se boriti protiv spomenutih
starackih tegoba koje se tako zalosno razvijaju, najbolje i bez rizika i
mozda ih potpuno ukloniti . U .kombinaciji s indij skom biljkom Rau-
wolfia serpent ina, imela je takoder izvrsno sredstvo protiv krvnog tlaka.
lz te kombinacije je nastao preparat Rauwolvisca, u kome je stoljetno
iskustvo 0 poznatom snizavanju tl aka pomoeu imele, i najnovija istra-
zivanja 0 Rauwolfiji, udrliZeno u vrlo sretnu kombinaciju.
Da bismo postigli uspjeh u lijecenju, moramo ograniciti kuhinjsku sol
i hranu bogatu bjelancevinama. Kako je imela vazan lijek, govori i to da
sarno u Njemackoj potroSe godisnje u normalnim prilikama po 170.000
do 190.000 kg imele. Imelin ekstrakt (Visca kapljice) ima jos i drugo
djelovanje, a ne sarno protiv povisenoga tlaka. Imelini preparati pomazu
protiv glavobolje s lakom vrtoglavicom, protiv napada vrtoglavice sa
sklonoseu da covjek padne nauznak, protiv teturajueeg hoda bolesnika
koji se plase prostora, protiv utrnulosti (mravaca) u udovima i protiv
hladnih nogu. Visca kapljice, uz druga sredstva za srce, vrlo dobra po-
mafu ako dode do nenadanog napada i snaznog udaranja srca, grceva
u krvnim zi lama, nedostatka zraka i noenog napada astme. Dovoljno
21 8
je 3 do 5 puta na dan uzeti 5 do 10 kapljiea. I protiv drugih bole ti
imela pruZa svoj u pomoc. U trazenju djelotvornih tvari i bilja protiv
bolesti raka, imela se, UZ lopuh (Petasites), pokazala korisnom. Stoga
se ne bi smio odreCi imele nitko tko irna zlocudne izrasline. Djelotvorni
su pripravei iz svjeZe bi ljke, a izvrsno djeluju i homcopatske i n j e k e ~ e .
Bolesniei koji su godinama imali, zbog kronicnog artri tisa iii artroze.
bolove u zglqbovirna, ozdravili su poslije homeopatskih injekeija imele.
Kad u trgovini vocem i povrcern vidim plodove papaje, uvijek se po novo
sjelim svog boravka u lagunarna Maranj ona. Tamo sam se naviknuo
da poslije svakog jela trazim papaju, da bih dobio po koji list, sto mi je
sluZilo kao profilakticno sredstvo i lijek za probavu. Dovoljan je bio
list velik kao kovani novae od 5 franaka. Mozda je redovno Zvakanje tog
li sc::a pridonijelo da sam se na svojirn brojnirn putovanjima po tropskim
krajevima zastitio od nekih parazita, ako sam ih, rnozda, dobio hranom.
Bio sam, dod use, vrlo oprezan jer tarno svuda vrvi od opasnih ameba,
anki lostorna, gli sta (oxyura), askarida, bicasa i jos mnogih drugih, jer
se ti straSni stetoCinje razrnnoZavaju rnilijunima j ajasaca. Neki sisu krv
iz erijevne sl uzniee, drugi uzrokuju upale, cak apscese i cirove. Prodiru
eak do jetara i ti suCe njihovih Zetava gube polagano zivot zbog posrednih
i neposrednih posljedica.
Svuda, gdje na covjeka vrebaju opasnosti, dana je takoder rnogucnost
da se zastiti iii lijeci. Papaja je biljka koja dobro uspijeva samo u vrlo
vlaZnom tropskorn podneblju. Upravo sam u laguna rna Maranjona nasao
najljepiie bilj ke te vrste. Stabla su visoka 3 do 4 rn, presjek irnje 20 do 25 em,
a izmedu peteljlci li sc::a visi na deblu 20-25 plodova. Odozdo su zuti,
zreli, a prema gore sve manji, zeleniji i nezreli. Po obliku su nalik dinji,
eemu se ne moramo cuditi jer se zapravo radi 0 drvetu dinje. Zreli plod
ima u sredini udubinu punu sitnih, sjajnoernih, vlaZnih kugliea. To su
sjernenke. Prava djelotvorna tvar je pretezno u nezrelom plodu; u zrelim
plodovima nalazi se u kori koja se ne jede, nego je bacaju. Meso ploda
je zuto iii ervenkasto, irna poseban okus, na koji se covjek sarno polako
navikne tako da ga razblaii sa neSto limunova soka. Buduci da za proba-
vu pornaZe i plod, vremenom se u ljudi stvori potreba da poslije objeda
pojedu jos krisku papaje. U vocnoj salati od ananasa, banana i mangoa
izgubi se nesto ostriji okus papaje. Ako poroijeSamo papaju i ananas,
dobijerno ukusno, nektaru slicno piCe koje u tropskim krajevirna posebno
prija. Na zalost, u zrelorn se plodu ne nalazi veliko ljekovito djelovanje,
prernda u nekim reklamnim napisima 0 tom govore, preporueaju ga i
hvale. To se, vjerojatno, temelji na krivom uvjerenju jer se ljekovite
tvari , prije svega tzv. papain, nalaze u nezrelom pkJu, sjemenkama i
liseu. Zato se sirovi papain moZe dobiti takoder iz nezrelih plodova.
Za refu Ii I.e zelene plodove, teee iz njih tekucina bijela poput mlijeka kao
i iz kaucukova drveta. Kada to mlijeko posusimo, dobijemo Zuekastu
219
Papaja
(Papaya
carica)
Prikladan
lijek
Pomoc
gusteraci
(Pancreas)
Lopuh
(Petasites
officinal is)
tvar nal ik gumi, koju mozemo nazvati sirovi papain. Taj iJovi papain
je izvrstan lijek sa dva potpuno razli cita djelovanja. U.bija, iii bolje re-
ceno, probavlja crijevne parazite, dakle sve one hladnokrvne zivotinje
koj e se rado naselj avaju u tankom i debelom crij evu. Dakle, tko poslije
svakog obroka pojede li st papaje, kao sto sam iz preventivnih razloga
i am cinio. iii pak zvaee punu cajnu zlicicu crnih sjemenki i to pojede,
makar mu i ne ide u tek, rij esit Ce se parazita i tegoba zbog njih. Tko
bude redovito provodio tu mj eru opreza, zastitit Ce se i oct infekcija.
Papaja ima jos i druge prednosti jer dobro djeluje na gusteracu i pomafe
probavlj ati bj elancevine. Tko se posluti papajom poslije jela sa mnogo
bj elaneevina, osjetit Ce naglo olaksanje jer Ce osjeeaj punoCe koji ga cini
tromim nestati vee poslije nekoliko minuta. Stoga nije cudno da Pa-
payasan nacinjen iz lisea i soka nezrelih plodova cini dobre usluge kao
cisti prirodni proizvod, kada gusteraea pati zbog smetnji od tzv. pankre-
asne stolice. Cak se i pri tipicnom pankreatitisu Papayasan pokazo iz-
vanredno, osobito zajedno s Kelpasanom koji sadrZi kalijev jodid.
Nije cudno da i dijabeticari nalaze u njemu izVfstan lijek jer im pomafe
pri preradi masnoCa i bjelaneevina. Tko pari od slabe probave i tegoba
zbog metaboli zma bjelancevina, morao bi poslije svakog jela uzeti dvije
tablete Papayasana. To Ce nas prirodno sredstvo oduseviti.
Tko putuje po jutnirn zemljarna iii tropskim krajevima, iii ide sarno
nekoliko dana na odmor, morao bi u svakom slueaju imati pri sebi
Papayasan, jer dvije tablete uzete poslije jela stite od svih opasnosti.
Sigumo je bolje ako svome tijelu, a time i svom zdravlju, poklonimo malo
viSe pafnje da se ne bismo morali kasnije boriti s nepozeljnim arnebnim
proljevima i tvrdokornim glistama.
Posljednjih se godina pokazao kao dobra pornoc i prirodoi lijek. Zacu-
duje sto se sve moZe njirne postiCi. Buduci da se radi 0 jakom lijeku,
ne podnose ga svi Ijudi u izvornoj tinkturi. Zato ga testa treba razri-
jediti, izabravsi D" D, iii jos razredeniju tekucinu. Upravo ta jaka reak-
cija dokazuje da je covjek izabrao pravi lijek. laka reakcija je do bar znak.
Treba jos sarno izabrati pravilno razrijedenu tekucinu. Umjesto da se
ravnarno po uobicajenim uputama za uzirnanje lijeka, mozemo umjesto
toga kapljicu Petasitesa staviti u 2 del vode, i u toku dana piti u gutlja-
jima. Poslije 8 do 10 dana organizam se vee toliko priviknuo na lijek da
ga smijemo bez straha pojacati i razrijediti jednu kapljicu u I del vode.
Osam dana kasnije mozemo kapljicu lijeka poroijesati sa 1/2 del vode,
a vremenom cemo smjeti uzeri jos jacu koncentraciju Petasitesa. Lijek
djeluje vrlo dobro osobito protiv tumora, izraslina i svih patoloskih
promjena u stanicama. Oboljenja disnih organa, npr pluCa, osobito za-
htijevaju cisto malu kolicinu Petasitesa. Nedavno sam razgovarao s
nekim profesorom medicine iz Njemacke, koji u svojoj praksi upotreb-
Ijava Petasites, i on mi je potvrdio ta zapaianja. Kad sam mu dao Jijek
220
da ga isproba. rekao mi je da je o,jct ljivim bolesnicima i jedna kapljica
bila prejaka. Lijek je ndkodljiv i pOlpuno neolrovan, no izaziva
dujuee reakcije. Bi lo bi dobro za mnoge lijecnike i studente medicine
kad bi prirodne lijekove sarni isprobali . jer misle da su pre labi i
da neee s njima postiCi dosta jaku reakciju. Posloje prirodni lijekovi.
prije svega pripravci iz svjefih biljki. koji izazovu tako jake reakcije da
u lorn pogledu ne zaostaj u za kemijskim lijekovima. s tom razlikom da
nisu otrovni. To pokazuje da su u prirodi skrivene rnnoge snage koje
bi se mogle upotrijebiti oa korisl bolesnika.
lz Ascooe sam nedavno dobio vijest 0 lijeeenj u zivotinja Petasitesom.
led nom psu je izraslina na prsnoj bradavici oestala poslije davanj a
Pelasitesa.
Za lijeeeoje svih izraslioa. osobito takvih koje se rado pretvore u rak,
pa i samog raka, Petasites je jedno od oajboljih, ako oe i oajdjelotvornije
prirodoo sredstvo, od kojega mozemo rnnogo viSe oeekivati nego se i
nadamo. Dajemo Ii ga istodobno sa Visca-kapljicama tj. svjezim eks-
traktom imele, iii u kombinira nom preparatu Petasanu oapravljenom od
lopuba i imele, katkad cemo uspjeti i tame gdje kemoterapija viSe nista
ne moZe uciniti. Kad lijecnik izjavi da ne moZe viSe pomoci. da je ucinio
-to je mogao i da oe moZe vise dati nadu za poboljsaoje, tada ne bismo
smjeli nikako propustiti lij eeenje lopubom i Visca-kapljicama. Zajedno
s pravi lnom branom, osobito mnogo sokova. vOCa i povrea, postizemo
barem poboljsaoje opcega zdravstvenog staoja. Na svaki naCi n matno
ublazirno bolesniku osjetlji vost na bolove.
NOVA ISTRAZIV ANJA 0 LOPUHU
Petasites iii pozna Ii korijen lopuba. cioio je covjeku dobre usluge tamo
negdje do srednjeg vijeka. a mozda i dalj e. Sto se viSe bavimo tim neo-
bicnim korijenom. to viSe smo pod dojmom njegove mnogostruke upo-
trebe. ili strucno receno. terapeutskog opsega njegova djelovanja.
Cini se da lopuh kao lijek protiv bolova irna veliku zadacu. Protiv
glavobolj e. migrene, greeva za vrijeme menstruacije. pa cak i bolova
zubnog zivca. rana i jos mnogih bolnib stanja. pokazao je lopuh u table-
tama (petadolor) izvrsne rezuIta te. Ne sarno da se covjek djelomicno iii
sasvim oslobodi bolova vee cesto potpuno ozdravi.
Kad pomislimo kako mnogi Ijudi gutaju kemijske tablete protiv bo-
lova i na njib se naviknu, drZimo da ee lijecnici i bolesnici toplo pozdra-
viti neotrovni lijek protiv bolova. Petadolor je potpuno neskodljiv. sto
pokazuje nedavno iskustvo. Nekom bolesniku iz kantona Graubiinden
dojadio je :!:ivot pa je progutao 80 tableta Petadolora protiv bolova, u
nadi da ee uCiniti kraj svome teskom :!:ivotu. Pozlilo mu je pa je pozvao
svoga kucnog lijeenika. On je telefonirao nama jer izradujemo Petadolor.
zanimajuCi se za sastav i otrovnost lijeka. Rekli smo mu da je lijek pot-
puno neotrovan i, da bismo ga umirili. dali smo mu adresu jednoga far-
makologa koji je naCinio vee mnogo pokusa s tim preparatom. Farma-
221
Uklanjanje
navike
Povoljno
djelovanje
protiv grceva
za vrijeme
menstruacije
kolog mu je takoder potvrdio da je lijek potpuno neskodlji v. Usprkos
veli kom broju uzetih tableta lij eenik nije morao pacijentu isprati Zeludac.
Kasnije nam je telefonirao da je pacij ent izlueio vrlo mnogo mokraee i
da je u kratkom vremenu izgubio mnogo na tezini , ali da se inaee osjeea
posve dobro tako da je oduslao od svoje nepromi sljene odluke. Lijecnik
je dalje napomenuo da bi to sredstvo moglo bili djelotvorno takoder
protiv debljine i vodene bolesti.
Petadolor, dod use, ne dj eluje tako brzo kao kemijski lijekovi, ali
njegova neotrovnost potpuno nadoknaduje taj mali nedostatak. Pri-
blizno 50 % svih bolesnika srazrnjerno su brzo umirili bolove, u oko 30 %
je djelovanje bi lo polaganije, tako da protiv greeva za vrij eme menstru-
acije iii migrene poene djelovati priblizno jedan sat poslije uzirnanja.
U daljnjih 10 % bolesnika, osobito obolj elih od raka, djelovanje je na-
stupilo istom poslije tri dana, ali je tada djelovao jaee nego morfij. Sarno
10 % bol esnika reagira na lijek slabo, iii uopee ne reagiraj u. Mozda Ce i
za te bolesnike naCi s vremenom neko rjesenje u veeoj koncentraciji
djelotvornih tvari. Petadolor, dakle, smeksava ukoeenost grea. Najbolje
i najbde djeluje ako pustimo da se rastopi na jeziku, da djelotvornu tvar
djelomice rastope vei; zlij ezde slinovnice i sluznice, pa se lakse apsorbira.
Danas, kad tako grozno raste navika na narkotike - tablete protiv
bolova, sigurno nije mala prednost Petadolora koji moZe srazmjerno
lako osloboditi te navike one koji ga redovno trose. U tom pogledu
postaje taj vrlo jednostavni lijek, uistinu, pravi dobrotvor za tisuee
domaCica koje najcesee pate od te slabosti. Tko bude svaki sat uzimao
po jednu tabl etu, za nekoliko ce se tjedana posve odviknuti droge. Cak
i prot iv jakih napada migrene s tipienim povracanjem Zuei, posto je
bolesnik godinama uzimao svakojake kernijske lijekove, moZe Peta-
dolor pomoCi vee u srazmjerno kratkom vrernenu. To narn je nekoliko
zahvalnih pacij enata i potvrdilo. Cesto nije dovoljna norrnalna doza
od 3x2 tablete dnevno. U tako teskirn slucajevima mora bolesnik rasto-
piti na jeziku tabletu svaki sat, iii pak svakih pola sata, dok tablete ne
pocnu djelovati.
Protiv grceva za vrijeme rnenstruacije (dizmenoreje) pomaZe Petadolor
gotovo smjesta. To je za djevojke i zene veliko olaksanje. Imamo vijesti
o slueajevirna kad su otkazala najjaea sredstva, a taj je vrlo jednostavni,
biljni lij ek pomogao. Stoga bi taj lijek morao biti u svakoj kuenoj
Ij ekarni , putnoj to rbi, u ladici portira svakog hotela i tvornice, i u kan-
celariji poslovode svake trgovine. U Baselu je u nekom poduzeeu 40
djevojaka upotrebljavalo Petadolor protiv glavobolje i menstrualnih
greeva, i taj je prirodni lijek, koji djeluje bez ikakvih nuspojava, svima
dobro dosao.
222
Drugi preparat lopuha jc sthmasan. On ima neSto viSe djclot vornih
tva ri jer djclov3 njc lopuha pOJ3cavaju ekstrakti dviju Iropskih biljki koje
su anti spazmoli ti ci. Zbog toga Asthmasan moze katkad pomoCi i u
onim slucajevima gdje najjaea kemij ska srcdstva ne postizu ni tao Glavni
lijecnik jedne Kneippove ustanovc opisao nam je slucaj astme kad bi
se bolesnik bez lijecnicke pomoci ugusio. Asthmasa o, preparat lopuha,
pomogao mu je bolje nego naiiaCi lij ek koj i je prije nerado uzi mao. Na-
dasve veseli da taj biljni lijek ne pruZa samo trenutnu porno(; vee s vre-
menom bolesnika potpuno izlijeci.
Postoji v i ~ e vrsta lopuha, zato Ast hmasan ne djeluje uvijek jednako
snaZno. Cesto treba pojacati lij ecenje preparatom bi oloskog kaicija, npr.
Urticalcinom. Neki drugi astmaticar koji je patio od nesnosnih napada
za vrijeme juzoog vjetra i niskoga zracnog tiaka, izvijestio je da sc, uzi-
maj uCi Asthmasan, uskoro oslobodio svih tegoba. Tko upotrebljava
to sredstvo, ne samo da ee posti ci blagotvorno djelovanje vee ee u izvjes-
nim okolnostima vremenom i ozdravi ti.
Sa vrlo zgusnutim lopuhom opazili smo u obolj elih od raka vee vise
godioa neobicne uspjehe koji su tako povoljni da podsticu i obavezuju
na daljoja istraZivanja i pokuse. Nije iskljuceno da ee lopuh biti umiru-
juee sredstvo za oboljele od raka, koji su danas izgubili svaku nadu zbog
svoje neizvjesne sudbine. Inaee su u stampi pisali vee 0 mnogim lijekovima
koji mnogo obeeavaju i pobuduju paZnju kao lijekovi protiv raka, no
kao sto su se brzo pojavili, isto su tako brzo nestali. Vee nekoliko deset-
Ij eea pokazuju promatranja sa ekstraktima lopuha da ta biljka ima neku
vezu s opeim zbivanjem pri oboljenju od raka. Koliko ee ona pomoei
da .se rijesi pitanje raka, stvar je buduenosti. Do sada stoje na raspola-
ganju vee razliCita iskustva. Glavru lijecnik neke veee bolnice . saop6io
nam je da u kirurski lijecenih bolesruka kojima su davali ekstrakte 10-
puha, nije vise bilo metastaza, a opee stanje bolesnika bilo je zadovo-
ljavajuee. Sezdesetogoilisnja bolesnica iz B. dosla je u l:Iolnicu zbog vrlo
.pro' irene izrasline raka. Njezinu sinu H. lijecnici rlisu dali povoljne
obavijesti jer ni su mogli obeeati ozdravljenje, vee su naprotiv mislili da
ee njegova majka zivjeti najviSe nekoliko tjedana. Pacijentica je dobila
ekstrakt lopuha, i vee su je za nekoliko tjedana, oa iznenadenje lijecnika,
mogli otpustiti iz bolnicke njege.
Nekoliko takvih primjera u posljednje vrijeme .opravdavaju nadu
da lopuh ima djelotvornih tvari koje mogu mnogo pomoCi u lijecenju
raka; stoga ih lijecnik ne bi smio zanemariti. Iskustva su osobito pokazala
da se lopuhom (Petasites) ublaZavaju nesnosru bolovi od kojih bolesrlik
pati u uznapredovalom stadiju raka, kad injekcije morfija vise ne djeluju.
Petaforce, ekstrakt iz lopuha, treba davati svakom oboljelom od raka
pored ooih lijekova koje propisuju lijecnici. Iskustva s kojima raspola-
zemo opravdavaju mislJenjc da PeLaforce svakom bolesniku od raka moze
bili od velike pomoei, da vrlo smanjuje opasnost od metastaza, da opee
zdravstveno stanje i izglede na ozdravljenje bitno poboljsava, a vee posto-
223
Dobro
djelovanje
protiv astme
Petaforce
Lijecenje
rana u
Indijanaca
Echinacea
purpurea
Vlastita
iskustva sa
echinaceom
jeee bol ove ublaZava, i bolesnik ih l a k ~ podnosi. Ako pomislimo da je
Petarorce potpuno neotrovan biljni Iij ek koji ne uzrokuje nikakve nus-
pojave, ne bi smjeli oklijevati ni lijecnici, ni bolesnici da iskoriste nje-
govu pomoe.
U toku su pokusi nekih poznatih lijecnika, kojib uspjesi toliko obe-
Cavaju da postoji cvrsta nada, kako Ce Petruorce, vremenom, bili vai an
sastav hrane za oboljele od raka, i da Ce imati pose ban udio u rjesavanju
teskog problema raka.
U Meksiku mi je neki Indij anac pricao kako je jedna ozljeda zavrSila
smreu. SjekuCi mladice u prasumi , Indijancu se na tvrdom korijenu
iskliznu macheta (maceta) iz ruku, i tesko mu ozlijedi nogu. Indij anac
je isprao ranu u rijeci, a zalim bez zavoja trckarao sa skupinom lndij a-
naca koji su u prasumi rusili stabla. Pratili su ib konji i mule, pa mozemo
zaklj uCiti da je tu i tame na putu bi lo konjskib balega. Mozda su mu pro-
drl e uranu jer se uskoro poceo svijati od grceva, ukocio se i nije mogao
hodati. Njegovi ga pralioci prenesose u tabor gdje je drugo jutro umro.
Indijanci r e k o ~ da mu je uranu usia otrovna zemlj a, a mi mamo da je
ubojica bio bacil tetanusa. Ne radi svaki Indijanac tako neoprezno.
Neki instinkti vno puste da rana dobro iskrvari, zatim je zavefu kakvom
krpom a da je ne ispi ru. Kad nemaj u na raspol aganju anti septickih tvari ,
krv koja curi je naj bolj a dezinrekcija, a krvna krasta neko vrijeme naj-
bolj a zasti ta ad infekcije. Spomenuti zavoj sprecava prodor bakterija u
ranu. Indijanci, kao dobri poznavaoci bilj a, pomaiu si i drugacije. Na
ranu stavljaj u svjeie lisCe Ij ekovitog bilja. Oni, nairne, poznaju bilj ke koje
zaustavljaju krvarenje, i one koje lijeee.
Za vrij eme svog boravka u Mexicu opazio sam mnoge korisne stvari .
Osobito je cesta jedna bilj ka koja nije urodenicima nepoznata jer ima
posebnu ulogu. To je Echinacea koja je vee prije vise desetljeea svratila
na sebe pozomost str ucnj aka u Evropi i na drugim kontinentima. Ta
biljka koja sprecava upale stekla je mnogo prijatelja medu pristalicama
bioloskib metoda lijecenj a, pa su joj u posljednje vrijeme pridali vise
painje. Pokazala se djelotvornom takoder protiv nuspojava ad penici-
lina, osobito prot iv bakterijske rezistencije na lijek.
Lijeceei rane dosao sam do zanimljiva iskustva. Kad sam jednom, rano
uj ut ro kosio, oskliznuo sam se niz strrninu Iivade jer je bila rosa, pa
sam pri tome jako posjekao lijevu nogu. BuduCi da sam, vjerojatno,
ra nio i neku manju arteriju, rana je obilno krvarila. Obicno bib uvijek
isprao ranu nerazrij edenim Molkosanom jer je taj prirodni preparat
ml ijecne kiseline za to izvrstan. Medutim, sad sam htio iskusati Echina-
rorce, pa sam na ranu iz koje je curila krv stavio komad vate namocene
u tin kturu Echinacee, natrgao u vrtu i svejeze listove Echinacee pa jos i
nji h polozio na ranu. Zatim sam sve zajedno zavio gazom. Premda je krv
224
Kupus (crveni) - gore
(dolie)
Kesten je dragocjen plod stabla
skupocjena drveta
Prokulica (gore)
Koleraba (dol j e)
Orahe rado jedu, osobito u Evropi. Ponegdle
U svijetu rastu i divlji orasi koji nisu
manje ukusni; osobito su omiljeli u Aziji i
Australiji . (dolje)
Biljkama su nuzne neznatne kolicine minerala. Medutim, posljedice su teske ako ih u zemljl nema. Kupus (1ljevo gore)
uvene i prije se iii kasnije osusi kad u zemlji nedostaje kalij. Secerna repa (gore u sredini) sagnjije ako jOI
nedostaje bor. a zboQ nedostatka mangana (gore desno) njeni IIstovi pOI ute i uvenu.
Luk (crveni) , kozjak, vlasac
i poriluk. Rasplodni organi tog
povrca i drugih biljki Iz obltel ji
Ijlljana (Lillaceae) su lukovice u
kQjima vise slojeva obavlla
mladicu. Njihovo korijenje
pocinle na plocici kratke stabljlke
kOja t ini osnovu lukovice.
probila zavoj. ipak sam mogao oprezno hodali i daljc radili naj nuinlJc
poslove. Budllei da rana nije viSe krvarila. po"ezao sam zavoj i sta rim
rupcem. pa sam mogao jos bolje hodali. Preko noei nisam ni la dirao,
ali sam se pripremio n3 1I 0bicajene leskoee. Proliv oeekivanja. nisam
osjeeao gotovo nikab'u bol. Poznat o kljuvanjc. uobicaj cno za veee
rane. nije nas tupil o. Zbog loga sam bio veseo. pogotovo zbog cudesnog
djdo anja te jednoslavne biljkc. Istom sam treccg dana opn:zno kinuo
zavoj da ne bih okrznuo ranu. dugu oko 5 em. Odrezan je bio gotovo
eij eli jastucic pod paleem. a driala sc jos amo trecina gornjega ruba
jasluCica. Po lije opisanog lijcccnja sve se lij epo zalijepil o. Ponovno sam
slavio na ranu svjeiu vat u. narnocenu u Eehinaforee. dodavsi i sirove listo-
ve Eehinacee. upravo tako kao SIO rade lndij anei. Iznenadio sam se zbog
cudesnog ucinka. Bez upalc i. prakticki bez bolova. ra na je lijcpo zacij e-
lil a. Imao sam. na ialost. smolu da mi je jedan od mojih sluzbcnika dok
smo radili u sumi, teskim cipdamastao upravo na ra nu. Razumljivo je
da sam zbog Ie neopreznosti imao bolove. Vidio sam sve zvijezde. Na
jed nom mi se dijelu rana malo otvori la i pocela lagano krvariti. ovi
oblog s Eehinaforceom opet ju je umirio i ublazio nevolju srazmjemo
brzo. Moram priznati da sam se vrlo obradovao svim dobrim isku tvirna
s tom biljkom. pa sam uvjeren da ee lijekovi koje daje la biljka suptrop-
skih podrucja, imati jos veliku ulogu u bioloskoj medieini. Radosna je
Ci nj enica, da Echinacea uspijeva ne sarno u suptropskim vee i u nasim
krajevima. Uzgojio sam je vee u Teufenu i Engadinu, i vrlo dobro u pi-
jeva. l ako engadinsko sunee pridonosi da je biljka jos djelotvornija nego
u dolini, jer su suncane zrake u juinom Engadinu mnogo jaee i po jacini
nalile onima u Mexicu.
Moguenost da iz biljnog svij ela dobivarno dragocjene i neSkodljive
lijekove. sigurno je mnogo veea nego sto danas misle Cak i u strucnim
krugovima. Stoga bi bilo pozeljno da se istraZivanja iz cisto kemijskog
podrucja usrnjere na biljno biolosko podrucje. Trebalo bi savjetovati
da se pobliZe razmolri poznavanje bilja tzv. neciviliziranih naroda, umje-
sto da ga s prezirom odbijaju. Ozbiljno ispitivanje njihovih bogatih isku-
stava moglo bi nam mnogo koristiti .
Gavez je neprimjetljiva biljka koja raste u blizini seoskih dvori sta. Zbog
njenih djelotvornih odlika treba je izvuCi iz njene tisine i korisno je upo-
trijebiti. Narod joj je dao ime korijen za slornljenu nogu a to nije bez
razloga, jer su gavez vee u najstarija vremena upotrebljavali za lijecenje
rana, prijeloma i osobito prijeloma noge. Dokazano je da gavez u takvu
slueaju podstiee zacjeljivanje rane; pospjesuje, nairne, stvaranje novih
kostanih stanica, i zato taj korijen cini tijelu veliku uslugu lijececi povri-
jedena tkiva. L:ini se da treba to djelovanje pripisati 0,8 do 1% alantoina
u biljci. Ta tvar podstiee nastajanje epitela i granulaciju pri zaejeljivanju.
Gavez sadrZi holin i jos druge nepoznate t vari koje, moida, pridonose
iZlijecenju. Prakticna su iskustva u takvim slucajevima Cesto odlucnija
od znanstvenih
225
Obicni
gavez
(Symphytum
officinale)
Symphosan
Unutrasnje i
vanjsko
djelovanje
Tinkturd gavaa I lVr. no d)c1uj' protl\ ; ' t ~ ' rnFl poko nice (perm la),
gnojnih ciro a i rana koje tel,ko 7acjcljuJu. I protiv cira potk I) I1ICC.
Za vanj ku up trebu protlv gl hta (ko tobolje) nema bol)ega lijeka od
\)czcga na truganog gavcza kojim oblaumo mjesta obol) Ia <Xl gihta.
Kad ncmamo na ra polaganju ' vJew bilj ku. moiemo upotrijebit i link-
turu gaveza. Ona takodcr povoljno djclujc proti v neuralgicnih bolova.
osobito protiv ncsnosnih. vrlo neugodnih bolova liea.
BuduCi da divlji ga I!l snai no dJeluje na ccntralni ziveani SU\ tav.
va lja ga uzimati samo u malim dozama. Ima jo i druglh vrSla gavc/.a; po
prof. Hegiju ima ih oko 20. eke sc uzgajaju za zivolinjsku hranu. kao
npr. Symphylum asperum iii asperrinum. koji uspijeva pretejno na
Kavkazu. iii SymphylUm pcrccrinum koji takoder ra Ie u Rusiji. osobilO
u Ukrajini . U Armcniji do sjevernc Pcrzijc raste i vrSla Symphylum orien-
tale. Te tri vrstc gavcza imaju u li scu sasvim drugc tvari . Dok sc na. cg
gaveza stoka kloni , pomcnute tri vr Ie jedc rado, 0 obito svinje. U liscu
tih triju vrsta kao i u li scu sibir kog gave7.a ima cak vitamina B
il
. I u
liscu ima Ijekovite luzi iako ne loli ko kao u korijenu. U Americi jcdu
lisee spomcnutih triju vrsta gaveza cak kao salatu.
Gavezovu tinkturu treba lako utirati jer pri teskom gihtu ne smijcmo
upotrebljavati jake masaie. lednako vrij edi i za upale i povrede poko -
nice. los je bolje oblagati oboljela mjesta ilovacom. iii vjezim ligcem
gaveza. kupusa. kiseljaka (slavlja) iJi zlatnice (celebi-grane; Solidago
virga aurea).
Gavezovu tinkturu moiemo uzirnati i za unutrasnju upolrebu (per os).
To je preporuclj ivo prot iv prijelorna kostiju i svih vrsta rana kao i poslije
operacij a. Kad odstranimo povoje i kvaCice, mozemo ranu izvana lije-
ci ti gavezovom tinkturorn, nanoseci je sasvim lako na svjefu brazgotinu.
Lijeeenje ee brie napredovati.
Ako za vrijeme lijecenja gavezorn pijemo i biljne uvarke osobito od
krumpira I poriluka, pospjesit cemo [ijecenje i sprijeeiti neugodne poslje-
dice operacije. SvjeZi sokovi raznih vrsta kupusa takoder su prikladni i
ljekoviti. Ako tako upotrebljavamo lijekove koji su nam na raspolaganju,
pojaeat cemo opee povoljno djelovanje. los je bolje djelovanje gaveza
pojacati drugim skromnim. pomocnim einiteljima. Syrnphosan je gavezova
tiriktura, pojaeana drugirn sluzavim Ijekovitim biljem.
Symphosan je sluzava tinktura iz korijenja svjeZega, sirovog korova
nazvanog gavez (Symphytum officinale).
Iznutra djeluje gavez, kako su dugogodisnja iskustva pokazala, izvrsno
protiv artritienih tegoba i eestih poremecaja u optoku krvi. Osobina je
gaveza da povoljno djeluje protiv povisenoga i protiv snizenoga krvnog
tlaka uskladujuCi nepravilne odnose tlaka. Vanjska je upotreba jos vaz-
nija od unutrasnje. Symphosan je izvrstan lijek za masaiu bolnih zglobova
(giht). Bolovi nastaju, vecinom, zbog degeneracije zglobova koji pri
kretnjama uzrokuju skripajuci sum.
226
Kada pravodobno poduzm.:mo IIJ ccenjc iznutra tako da prehranu
usmjerimo na prirodnu hranu, imat Cemo izvrsne uspjehe sa Sympho 'a-
nom. Cak u slucajevi ma. kada su godinama uzalud provodili lijecenje.
bilo je moguCe prekinuti i 7Al ustavili uznapredovali proces artrit isa iii
gihla.
Symphosan se pokazao kao zahvalan i dobar lij ek i prot iv upale zivaca.
Gdjc god na lijelu na taj u bolna mjesta, osjetljiva na priti ak, i to se odrazi
na perifernim zivcima, Symphosan je jednostavan, prirodan i prikl adan
lijek.
Odlika je Symphosana i to da preporada kozu. Navoranu, oSlarjelu
koi u s borama oko ociju. sto su nastale zbog razliCitih kozmetickih
sredstava, poslije duze upotrebe Symphosan Ce regenerirati . Srazmjerno
prema godinama koZa postane opet mladenacka, svjeZa i napeta. Zalo
je Symphosanu kao sredstvu za uljepsavanje mjesto na toalelnom stolieu,
:l i inaee kao lijeku, jer se prava IjepoLa ne da namazali kiCicom. vee je
identi cna sa zdra vlj em. Kada se Symphosan upolrebljava u tu vrhu,
savjetujemo da se nai zmjence upolrebljava za njegu liea jos i dobro ulje.
Symphosan umiruje i lij eci takoder bolove na li eu bez obzira zbog cega
nastaju.
Symphosan moZe brze izlijeciti ogrebotine i lakSe rane kojc slabo
zaejeljuju. Ublazava bol i djeluje izvrsno protiv upale i podliva krvi .
Protiv upale vena Symphosan se lakoder pokazao kao do bar lijek za
vanjsku upotrebu, osobito ako se za unutrasnju uzi ma jos i Hyperi san.
Kada kvasenje rane Symphosanom uzrokuje jake bolove na otvorenoj
nozi, treba nakvasiti sarno predjele oko rane. To ima takoder svoje
prednosti .
Kao dopuna Cistom preparatu gaveza (Symphytwn offieinale) dodan je
jos ekstrakt svjeie biljke kantariona (Hypericwn perforatum). Poznato
je da tu biljku eijene kao lijek protiv krvarenja i rana. Time se izdasno
pojacava djelovanje gaveza.
Prema iskustvima starih Indijanaca i Hamamelis je lijek za zaejelji -
vanje rana, i cak u modern oj medicini ima La biljka vee dugo vremena
ugledno mjesto medu lijekovima za lijecenje rana.
Stari eijenjeni se1jacki lijek za rane koje slabo zaejeljuju je Sanikel.
U narodu je vee stoljeeima omilj eli lijek. Na zalost, u mnogim ga kraje-
vima upravo rijetko nalazimo. Narod ga zove milogled (\jecura), a nauka
Sanieula Europaea.
Solidago virga aurea, nema uzalud u narodu ime zlatnica (celebi-grana)
jer su je vee pogani poznavali kao biljku protiv rana. Ime dokazuje da su
je vee od najstarijih dana poznavali i u nasim krajevima i upotrebljavali
kao lijek. Djeluje protiv upala i pospesuje zaejeljivanje rana. Sadrzi
etericna ulja, tanin i saponin, sto je vrlo vaino.
Takoder naSa brdanka (Arnica montana) koju nalazimo u alpskim
podrucjima na 2800 m visine, zbog eega je zovu i ruiom divokoze, do-
kazala se vee stoljeeima. U najstarijim spisima 0 lijeeenju biljem spo-
227
Osam
sastavnih
dijelova
Preslica
livadna
(Equisetum
arvense)
minju je s pohvalom. Ekstrakt njena korijena izvrsno lijeei rane, osobito
nagnjeeenja s izljevom krvi u tkivo (kontuzije). Arnika po pje uje dovod
krvi u najsitnije kapilare pa predstavlja izvrstan sastojak za sve upravo
spomenute Ijekovite biljke.
Daljnji sastavak je sluz iz sjemena dunje (Cydonia oblonga) koja je
dobro poznati lijek za njegu i obnovu koze. Sluz dunje mogli bismo
nazvati nekom vrsti biljnog glicerina.
Uz tih sedam pomocnih sredstava koja se dodaj u ekstr aktu gaveza
moramo spomenuti jos jedan Iijek. To je cuvarkuea (Sempervivum
tectorum), zvana i netres, omi ljela bilj ka seljaka, koja je u stara vremena
imala casno mjesto na krovovima, osobito onima od slame i sindre.
Mozda je to bilo na stetu krovova. all zato na korist stanovni ka koji su
upotreblj avall svjezi li st proti v upale ociju, opeklina, cirova i kao izvan-
redno sredstvo za hl adenje rana.
Sa svim tim izvrsnim pomocnicima Symphosan je vrlo dobar lijek
koji bi se morae nalaziti u svakoj kucnoj ljekarni i naprtnjaci.
Preslica je rasirena kao dosadan korov na njivama, osobito na vlalnom
i pjeseanom tlu ilovace, zeljeznickim nasi pima, neobradenoj zemlji ,
li vadama i poljskim putovima. Ta biljka ima mnogo kremene kiseline pa
je Nijemci zovu cincanim zeljem (Zinnkraut) jer su nekad njome cistil i
posude od cinka. U nas ima oko 20 razlicitih vrsta pres lice. Za lij ecenje
se' uzima sarno li vadna preslica (Equisetum arvense). Neke vrste su i
otrovne kao npr. Equisetum heleocharis, u kojoj su nasli otrovni alka-
loid equi setin. Ta vrsta preslice je veea nego livadna. Nalik je mocvarnoj
preslici (Equisetum palustre) koj u takoder ne valja upotrebljavati za
lijecenje. U karbonskom su peri odu preslice bile vrlo vazne, jer se iz grade
pougljenih biljki vidi da su tada postojale preslice i da su bile veLike kao
drvo srednje velicine.
Danas se moramo zadovoljiti malom, njemom biljcicom. Pogledajrno
njenu prekrasnu gradu
l
Poput njezne, male jelke stoji savitljiva i zilava.
Voda moZe preplaviti travnj ak i sve pritisnuti uz zemlju, ali preslica se
opet uspravi. Sto joj daje tu gotovo neunistivu cvrstocu i savitljivost ?
Istrazimo Ii dijelove nj ena pepela, vidimo da preslica ima od svih mineral-
nih sastojaka 60 do 65 % kremene kiseline i 15 % kalcija, tako da za sve
druge mine-rale ostaje jos sarno 20 %.
Krerneha kiselina, posve sigurno, sudjeluje kao g1avni Ijekoviti cinitelj
preslice. Preslicin caj djeluje, kao sto je opee pozna to, na bubrege pove-
cavaj uci izluCivanje mokrace. Osim toga dobro djeluje u slucaju kad netko
baca krv, bilo iz zeluca bilo iz pluca. Sto se tiCe tog djelovanja, s njome
se moZe mj eriti sarno jos ekstrakt srcenjaka (stela; PotentiLla erecta),
tj. sarno jos od nje mozemo ocekivati tako naglo djelovanje.
Kremena je kiselina uz kalcij nadasve valna za ponovnu izgradnju i
obnovu bolesnog tkiva. Kremena je kiselina nepogresivi lijek osobito
za bolesti pluca, bronha, porebrice i zlijezda. Preslicin caj i ekstrakt
sirove biljke imaju mnoge dobre ucinke. Smrdljiva kopriva (Galeopsis
228
ochroleuca) je jedina u nas poznata biljcica koja se sa svoj ih 72 o ~ kremenc
kiseli ne moZe mjeriti 5 preslicom. Biljke s kremenom kiselinom djeluju
vrlo dobro i na koiu. Zato su preslicine kupke kori sne za lijecenje kof-
nih bolesti, pa ih mozemo propisali i preporuciti .
DIVLJE VOCE
NaSc oko ne razveseljuje sarno lijepa, skromna rutica u zivici, nepra-
vedno nazvana Rosa canina iIi pasja ruta, nego i lijepi plodovi koji
se svojim crvenilom sjaje poput zakasnjelih cvjetova u jesenskom krajo-
liku. Da, jos i zimi stoje ti sipkovi patuljciCi kao sitni vragoljani s bijelim,
krznenim kapicama, ako ruzini grmovi nisu bili ujesen potpuno obrani.
Mnogi gladni pticji zelucic dobije na njemu dobar i hranjiv zajutrak kada
se sve ukoci pod snijegom i ledom. To je dobar objed jer zreli sipak ima
mnogo secera i sladak je kao najbolja slastica. On je i hranjiv jer osim
secera sadrZi jos mnoge hranjive soli kao sto su kalcij, kremena kiselina,
magnezij i fosfor. Fosfor je dobar za mozak, i sigumo nasi mali pemati
prijatelji imaju zimi mnogo briga pa moraju dobro misliti, i tko zna da
Ii se upravo taj fosfor iz sipka ne brine za to da se perje till lakokrilih zim-
skih gostiju i zimi uvijek tako lijepo sjaj i. Mozda pri tom sudjeluje i
kremena kiselina. Usprkos svojoj zivahnosti nasi su mali trubaduri
mimi upravo zbog visokog sadrzaja C vitamina u sipku, jer C vitamin
smiruje zivce.
Sad znamo zasto su preparati od sipka i za nas tako dragocjeni. Pri-
roda nam pokazuje uvijek nove putove, a toliko hvaljena znanost moze
nam dati najvise sarno jedno razjasnjenje zasto je tako. Mnogo puta to
objasnjenje nije pravilno, ili je tek onda pravilno posto znanost svoja
dokazivanja nekoliko puta izmijeni i ispravi. Koliko znamo, sipak je
medu nasim najboljim dobavljacima vitamina C. Sipkova srZ (meso)
nije sarno ukusna, malo kiselkasta poslastica vee lijek i hrana za zivce
prema starom osnovnom pravilu : Hrana mora biti lijek, a lijek mora
biti hrana. Ne zaboravimo da se sipkova srZ ne smije kuhati ako hocemo
da sacuva svoje djelovanje. Komad kruha debelo namazan sipkovim
pekmezom pokriva dnevnu potrebu vitamina C. Sipkov pekmez zasla-
den groZdanim iii vocnim secerom ima jos i tu prednost da su u njemu
najbolje vrsti secera, koje se lako asimiliraju i prelaze u krv kao prvoraz-
redne kaloricne vrijednosti.
Pripravljanje sirovoga sipkova pekmeza. Dobro sazrele plodove div-
Ije ruZe, tzv. sipka, oberemo i pustimo da do kraja dozriju na suhom i
suncanom mjestu. Treba paziti da u sanduciCima i kosaricama bude sarno
jedan sloj sipka jer plodovi polozeni jedan povrh drugoga popJjesnive,
umjesto da prezriju. Kad postanu lijepo mekani, sameljemo ill strojem i
dobijemo crvenu kasu koju drvenom kuhacom protisnemo kroz site na
kome se zadrZe kostice. Pekmez prolazi kao crvena pasta kroz site pa je
sa donje strane sita odstranjujemo zlicom iii nozem. Toj sirovoj, vita-
minom C bogatoj pasti dodamo med iii grozdani serer (koji je gust kao
229
Sipak
(Rosa canina)
Zutika trpka
(Berberis
vulgaris)
Autor u pustinji kak
tusa u Arizoni
med) pa vee tu pasru mozemo upotrijebiti kao poslast icu i kao lijek.
Cajna zlicica tog pekmeza svaki dan podmiri nasu dnevnu potrebu vi-
tam ina C i moze iscrpljenom covj eku bolje koristiti nego sve tablete
vitamina C.
Caj od sipkovih kostica. Ostatak toga domaeeg proizvoda, kostice i
kozicu ploda s dj elieima mesa posusimo i zimi upotrebljavamo kao
eaj jer je i on za nas vrlo vazan. Ima vrlo !inu aromu, pogotovo ako mu
dodamo jos malo soka od lim una iii, prema zelji , malo mlijeka. Mozda
zbog veli ke koli ci ne kremene kiseline, taj caj bl agotvorno djeluje na
bubrege, jer i teSki bolesnici koji viSe ne pod nose nikakve cajeve mogu
bez brige piti caj od sipka.
Tko uj esen prolazi sareno obojenim padinama nasih planinskih predjela,
otkrit Ce ne sarno zivice pune sipka vee i mnoge grmove zutike nacickane
bobicama. Mnogi prolaze mimo tih crvenih divljih bobica i ne znajuCi
da su u njima skri vene cudotvorne Ijekovite moCi! Ti mali grozdiCi s
dugoljastim crvenim bobicama lijepi su za gledanje, a u strucku jesenjeg
bilja prava su naslada za oCi. Medutim, rijetki Ijudi znadu da se te bobice
jedu i da su jedan od naj boljih lijekova za zivce. U nas ni jedan drugi
di vlji plod nema toliko vitamina G kao Zlitika. Mnogome bi malo nervoz-
nij em prolazniku koristilo kad bi prolazeCi planinskim udolinama od
vremena do vremena stavio u usta nekoliko bobica zutike i dobro ih
izmijesavsi sa slinom, polako Zvakao i zatim progutao. Premda nasi
dragi. mali, pernati pjevaci vrlo vole te hranjive dobavljaee vitanilna,
ipak bi bilo bolje da vitaminsko bogatstvo bobica Zlitike koriste bolesnici
slabih zivaca. Mozda bi danas bilo manje Ijudi koje moramo ubrajati
medu takve kojima trebaju sredstva za jacanje zivaca, jer bismo opeenilo
mogli ustanoviti kome su prijeko potrebna.
Kad iz pot puno dozrelih plodova zutike dobijemo mezgru, i to bez
230
Gotovo say rad u poljoprlvredi i vocarstvu moze se mehanizirati. Slika prikazuje
stroj koji voce mehanicki obire, razvrstava i utovaruje.
kuhanja, onda proizvod sadrZi mnogo vitamina, osobito dragocjenog
vitamina C, tzv. askorbinske kiseline.
Za pripremu takvih proizvoda (pekmeza i sl.) ne smijemo upotreblja-
vat i bakreno sude jer bakar djeluje kao katalizator, oiti ih smijemo
kuhati buduCi da kuhanje unistava vitamine, sobito vi tamin C.
Kuhanjem vitamin C veCinom propadne, i zato treba bobice zutike
pripremali jos si rove jer moramo naCi ni ti ne sarno dobru hranu vee i
trajno Ijekovito sredstvo. Temeljita su istrazivanja pokazala kako da se naj-
bolje priprema pekmez od zutike. SvjeZe nabrane zrele bobice zutike
operemo u hl adnoj vodi, sameljemo i dobivenu masu protisnemo kroz
sito na kojem se zadde kostice i kozice, a oslobodi cisti sok s mezgrom.
Na 500 g mezgre dodamo 100 g grozdanog secera i sve dobro promije-
samo. Kad se rastopi secer, dodamo 200 g meda i na kraju jos 200 do 250 g
gusto teku6ega, cistoga grozdanog secera. Tako pripremljen zasladen
pekmez od futike jos neko vrij eme dobro mij esamo, a zatim njime napu-
nimo staklenke. Ako je masa jos uvij ek prerijetka, mozemo dodati nesto
grozdanog secera. Kad pripremamo velike koiicine, grozdani secer treba
zgusnuti u vakuumu i zatim pol ako dodavati sirovoj masi. Pokusi i
iskus tva su pokazali kako izvrsno djeluje taj prirodni lijek na oslabljele
zivce. Pekmez od zutike djeluje izvrsno takoder na bubrege i protiv
skorbuta (krva renje iz desni ).
231
Zuti ~ i p a k
(Hyppophae
rhamnoides)
Jarebika
(Sorbus
aucuparia)
Plod jarebike
(Fructus sorbi)
Rijctko se neki grm s plodovima tako rasproslra nio kao zuti ipak.
Od jevernog Portugala preko Pirineja i Alpa na Balkan, Tur ku i jos
dalje prema Istoku, po citavoj srednjoj Rusiji , cak do Mongolij e, Koreje
i Japana moiemo nati tu neobicnu biljku. Kad bi mo mogJi skupiti sve
bob ice zutog sipka i preraditi ih, ta bi kolicina bila dovoljna da Citavo
covjecanstvo pok rije potrebe za vita minom C.
Kad nasem tijelu nedostaje vitamin C, vrlo smo prijemljivi na za razne
bolesti . Zato treba osobito u proljeCe ukl oniti taj nedostatak. Osirn pek-
meza od i utike ima i sipkov pekmez takoder veliku ulogu pri uklanjanju
spomenutog nedostatka. Osobito su dragocjene bobice i utog sipka,
koje imaj u izvanredno veli ku koli cinu vitamina C. U vrij eme siromasno
vi taminima kad se tesko dobije svjeZe povree, a i voCe je vee zbog uskla-
di stenja pocelo gubiti vitamine, mnogi Ce rado posegnuti za Biosandor-
san-sirupom da bi nadoknadili nedostatak vita mina. NaSe tijelo moze
zadriati sarno male koli cine vitami na C, pa ga zato moramo svaki dan
ponovo uzimati. Drzi se da vitamin C ima veliku vaznost za norrnalni rad
homlonskih zlij ezda jer su ga nasli u velikoj kolicini u nadbubreznim
zlijezdama i u mozdanom privjesku iii hipolizi .
U bolesnika od ra ka postoji uvijek izraziti nedostatak vitamina C,
a to je za one koji su skloni toj bolesti kao i za one koji vee od nje boluju
vazno upozorenje; to bi ih trebalo potaknuti da jedu hranu bogatu vitami-
nom C. Taj mozemo dobiti iz bobica zutog sipka i malina, Iimunovim
sokom, pekmezom od sipka iii zutike.
Medutim, to nije sve sto nam moZe pruiiti zuti sipak, jer uz biljno
vezani vit amin C imaju njegove bobice jos i druge vitamine, npr. u vodi
toplji ve vit a mine B, te u masnoeama toplji vi provita min A. Dakle, ta
skromna biljka sadrii za zivot vaine tvari u bioloskom obliku, koje su
nuine tijelu da ostane zdravo i sposobno. U bobicama iutog sipka nasli
su takoder kiseline vezane za ka1cij , a to su jabucna i vinska.
Cak nam i sjemenke bobica zutog sipka mogu koristiti jer sadrZe ulje
kome ne mozemo poreei dijetnu vainost.
Tko se mora cesto boriti s infekcijama, iii pati od krva renja sluznica
i desni , rado Ce se i korisno posluiiti proizvodima iz bobica iutog sipka,
koje za njega znaee i dij etno pomoeno sredst vo. Buduti da u bobicama
zutog sipka ima mnogo vitalnih tvari i tragova elemenata, naravno da
njegovi proizvodi koriste djeci i odraslima kao sredstva za jacanje i do-
punska hrana, pa ih mora mo preporuCiti. Za vrijeme branja plodova
sj aje se crvenonarancaste bobice zutog sipka medu maslinastozelenim
li seem i krase ravnice uz potoke i rijeke kao i brdovite obronke. Zimi te
bobice dobro dodu kao dodatna hrana pticama.
Gdje god raste j arebika, pokazuje ujesen svoje lijepe crvene bobice koje
se dadu posusiti i pouzdani su lijek protiv promuklosti . Kad treba, zva-
cemo ih i tegoba ee brzo proci.
Danas jo', tu i tame na selu, upotrebljavaju zrele plodove jarebike za
kompot.
232
jih dosta dobro poznamo jer ih vadimo iz kiselog kupusa i slavljamo
na rub tanjura. Covjek zna 0 toj prezrenoj bobici sarno to da je tu i tamo
spominju kuharske knjige kao zatin i da je djed obicavao ujutro zvakati
nekoliko bobica borovice. U starim knjigama 0 bilju testo citamo da
orl ovi moraj u svoju visoku starost zahvaliti bobicama boroviee. One
sadrze fino elericno ulje i vrlo mnogo secera tako da bi te erne bobiee
bile slatkog okusa kad ne bi imale jos i gorkih tvari.
Bolesni ad gihta i reumatizma naCi Ce u bobicama borovice izvrstan
Iijek za lucenje putem bubrega, tj. za pojacano lucenje mokracnokiselih
tvari u urinu. Uzme Ii se previse borovica, sto se moZe dogoditi pijuci sok
iii ekstrakt, podraiujemo bubrege. Za lij ecenje bubreinih upala i podra-
zaja dozvolj ena je samo homeopatska doza kapljica borovioe (Juniperus
communis 0 , iii 0 ,).
Ekstrakt borovice dj eluje vrlo dobro protiv astme, osobito protiv
zatepljenosti sluzi koja moze biti posljedica te bolesti , a jos je bolje ako
se uzima naizmjenoe s bobicama zutike i jarebike.
Borovica je vrlo djelotvorna kao caj, tinktura iii ekstrakt protiv na-
kllpljanja vode 1I tijelll i akutnog katara mokracnog mjehura.
Ako pojedemo ujlltro jednu bobicu borovice, iduci dan dvije i tako
redom po jednu bobicu vise, sve do 20, a onda opet obratno od 20 do
jedne bobice, djelovat Ce to vrlo dobro ako nemamo teka. na zeludac
i na zl ijezde.
Prokuhane iglioe borovice, stavljene u vrecicu i dodane kupki djeluju
vr lo dobro protiv reume i gihta.
Iz bobica obicnog gloga. koji nas ujesen pozdravlja citavirn grozdovima
iz trnovitih grmova lIZ putove, pripravlja se cudesan lijek Crataegisan.
Kad smo jos bili djecaci, vee smo pozna va Ii glogove bobice i premda 0
njima nismo znali nista drugo nego da su zdrave, jeli smo ih kada nije
bilo nicega boljega. U mladosti tih bobica nismo ni trebali jer Crataegus
je lijek za srce, koji je djelotvoran osobito za srcane slabosti . Protiv ovap-
njenja arterija, povecanoga krvnog tlaka, a prije svega protiv suzenih i
vee otvrdnutih arterija srcanog vijenca (arteria coronaria cordis) Cratae-
gisan je najboIji , potpuno neskodljiv i pouzdan lijek. Pojacamo Ii mu dje-
lovanje dodatkom aroike. dobijemo arterio-kompleks koji mnogim sta-
rijim pacijentima ciui zivot opet podnosljivim i vrijednirn zivljenja.
Pri angini pektoris (prsna angina) kada povremeno dolazi do srcanog
grca, a sroe sIabo radi i probadanja su u predjelu srca jaka, kad bolesnika
mute nedostatak zraka i osjecaj tjeskobe i nepravi lan puIs, Crataegisan
6e mu mnogo pomoci. U takvu slucaju treba uzimati svakih pola sata
5 do IO kapi , dok najgore ne prode. Kasnije je dovoljno tri puta na dan
po 5 kapi .
BoIesniku sa prosirenim srcem pomaiu osobito srcani hormoni uzeti
i todobno sa Crataegus 0 , .
233
Bobice
borovice
(smrekaj
Fructus
juniperi)
Glog
(bijeli.obicnii
Crataegus
oxyacantha)
Jedic
(Aconitum
napellus)
Velebilje
(Atropa
Belladonna)
MALI IZBOR IZ HOMEOPATIJE
To j podrucje rio op irno. a da bismo ga mogl i i crpno obraditi. toga
-mo uCini li amo mali izbor.
Ponosno (oji taj lijepi. opa ni ali i Ijekoviti pomocnik. Rasle vuda
na cVrScem tlu pl an in kih livada, osobito u vlaznim udoli na ma. alazimo
ga medu niskim grmljem i u prorij edenim sumama cak do zadnjih pred-
stavnika crnogorice - dibunja.
Svi u dijelovi Ie biljke vrlo Olro ni. Za linkluru. koju upolreblj ava
homeopalij a, uzima sc cij ela biljka zajedno s gomoljem koji svake godine
naslaje iz korijena i sluZi za rast nove biljkc u idueoj godini . Kad bi Ie
uzeli vecu dow linkture, smrl bi bila neizbjeina zbog paralize rca pove-
zane s oSlecenjem hrpleni cne (kicmene) moidine. Tu opasnu biljku, u
razrij edenju li sueu do sto li suCa pUla, uvrstavamo medu najbolje i naj -
pouzda nije lij ekove homeopatije.
Proliv svakoga upalnog oboljenja, koje bi moglo preei u grOZI1lCU III
vruCicu, Aconit um je najbolja prva pomoe. Protiv zaraznih bolesti oso-
bite kad je kola vruCa i suha, Aconitum razrijeden do trete ili cetvrte
potencije djeluje vrlo dobro i brzo: bolesne tvari izlucuje na koZu i pospje-
suje znojenje. U velikim potencijama (D,J je Aconitum najbolji lijek pro-
tiv navale krvi ad koje pate rene u klimakteriju. Osobito djeluje kad se
daje zajedno s Ovasanorn D)' Vrlo je prikladno davati Aconitum D.
naizmjence s BeLladonnom D, u pocetnim stadijima svih bolesti koje
pocinju nenadano i zestoko, s lemperaturom (vruCinom), unutrasnjim
nemirom, navalom krvi, jakiro lupanjem srca i neugodnim osjeeajem
tjeskobe. Cim opazimo da se bolesnik znoji i da je izgubio unutrasnji
mir, mozerno Aconitum D, izostaviti i nastaviti s Belladonnom D, iii
drugim propi sanim lijekovirna.
Zato Aconitum i Belladonna u homeopatskom obliku ne bi smjeLi
nedoslajati ni u jednoj kuei, jer su medu Iijekovima koji se najvise
upotrebljavaj u i koje moramo ubrojiti u prvu po moe. Ne preporucamo
tinkturu Aconitum jer je odviSe opasna. Neki je Ijjecnici propisuju protiv
ziveanib bolova koje uzrokuje prehlada. Upotrebljavaju je takoder
protiv gihta i reume. Medutim, za to postoje lijekovi koji su manje opasni
a jednako tako dobro djeluju. Dode Ii Aconitum u oko, djeluje kao i
Atropin iz Belladonne, tj. rasiri zjenice. Najbolje je upotrebljavati Aco-
nitum homeopatski razrijeden u eetvrtoj, a za jaee osobe, mozda, u treeoj
potenciji. Pet kapljica u casi vode, svaki sat, dovoljno je da postignemo
spomenute uspjehe.
Ta lijepa biLjka, stabljikom i liseem nalik jarbolu, podsjeea na biljku du-
hana. ledino zelenkasto-tamnocrveni cvjetovi, koji rastu iz Iisnih pazu-
saca, pokazuju da se ne radi 0 duhanu, nego 0 slavnoj i ozloglaSenoj
Atropi BeLladonni.
Dozrele, lijepo blistave bobice marne djecu pogubnom jelu, i mnogi
234
se mladi livot zbog takve zelje prerano ugasio. Ne bi bilo pravedno go-
voriti samo 0 slabim svojstvima te lijepe biljke, vee treba spomenuti
i njene dobre osobine. I u Ijudi s izvanrednim osobinama nademo gOlovo
lI vijek i veli ke slabost i. Nesto slicno je i s bi ljem. To se dogada i s nasom
Belladonnom koja nije samo ubiea, vee i spasiteljiea zivota, i u tom je
pogledu jos poznatij a.
Belladonna je sukr ivae za veliko otkriee zakona 0 sli cnosti . Dr Hahne-
mann je bespomocno sjedio kraj neke tesko bolesne zene kad su mu na
rukama donijeli onesvijesteno dijete. Lice mu je bilo pl avkastoerveno i
zajapureno. Hahnemann je odmah shvatio 0 cemu se radi kad mu je
otae djeteta pokazao lijepe erne jagode koje je uzeo iz ruku djeteta:
otrovanje Bell adonnom. U oei mu je pala posebna slicnost izmedu
majCina i djecjeg vanjskog izgleda. Oboje su bili plavkastoervena i za-
japurena lica. Razli citi uzroei , a iste posljediee. Tada lijecniku si ne misao
koje su smisao istom danas potpuno shvatili i ocijenili - Similia simi-
libus curantur, to staro Hipokratovo ueenje 0 zakonu slicnosti. Posto
je dao djetetu sredstvo za povracanje, izisao je s muZem iz so be, uzeo
granCicu velebilja sa cvjetovima i pl odovima, zgnjecio sve u vodi, nekoliko
pula razrijedio dobivenu zelenofutu tekuCinu i dao leni prvu dozu
(oko DJ tako dobivenog lijeka. Reakcija ga je zadovoljila. Kad je djelo-
vanje prestalo, dao je drugu dozu itd. , dok zena nije bila izvan svake
opasnosti. Tako je otrovanje djeteta velebiljem izlijeCilo njegovu majku
i ujedno potvrdilo dublju spoznaju staroga, velikoga prirodnog zakona.
Belladonnu, dakle, dajemo uvijek s uspjehom onda kada je pri otro-
vanju zbog vanjskih iIi unutrasnjih uzroka zahvacen i mozak, kao npr. :
protiv glavobolje, navale krvi u glavu, galopirajueeg pulsa, delirija i
kada svaka kretnja, cak i mieanje ocima, pogorsava bolesnikovo stanje.
Ako sve tegobe nastupe nenadano i snaino, ako je paeijent osjetljiv na
svjetlost i zjenice prosirene, sluznice suhe, vruee i upaljene, a sve te pojave
po pravilu prati groznica, tada je uputno uzeti Belladonnu D,. To je
cudesan lijek za zivahne, za Ijude vrele krvi, osobito za mlade ljude koji
vode uzbudljiv umni i dusevni Zivot, dakle, za one koji umno rade.
Belladonna djeluje za nekoliko minuta protiv grceva, osobito ziv-
canoga grea cmara (anus) koji nastupi iznenada i veoma je bolan.
Protiv zaraznih bolesti, ospiea, sarlaha, hripavea, upale ocne spojnice
(konjunktivitis), panarieija (kukea), cak i upale pluta, Belladonna D,
je, osobito u pocetnom stadiju, brza i sigurna pomoc. Belladonna je
jedan od glavnih lijekova u kucnoj Ijekarni , i kada je odmah upotrijebimo,
mOlemo izbjeCi mnogu nesrecu i sprijeciti je; kad se bojiroo upale moZda-
nih opni, a djed se iii olae zaervene u lieu te bi ih mogla udariti kap,
iii kad tetku iznenada napadnu zivcani bolovi koji se sele sad tu, sad
tamo, kad se brat iii sestra vrate s posla sa grcevitim bolovirna u zelueu,
erijevima, jetrima, bubrezima, u mokra6nom mjehuru ili drugdje u
donjem trbubu. Iz ku6ne Ijekarne brzo uzmemo Belladonnu D" nalijemo
u 1/4 caSe vode 5 kapi i popijemo, pruZivsi tako prvu pomoc. Belladonna
je dala lij epe uspjehe cak i protiv mokrenja u krevet, osobito kad su otka-
zali drugi lijekovi.
235
Kaktusova u ~
(Coccus cacti)
Guajacum
(Gvajak)
Doziranje: Opcenito je u upotrebi razrij edena Belladonna 0 , . Sarno
u rijetki m slueajevima valja uzimati OJ' Kad su u pit anju kara kt eristiena
obolj enj a. ne smije se iei ispod D .
To je izvrstan lij ek proti v hripavca, koji zajedno s rosikom (Drosera
rotundifolia) brzo i sigurno dj eluje, te se u uspjeloj kombinaciji nalazi u
Tbydroca kapljicama protiv hripavca ; kad taj lijek upotrijebimo na
vrijeme, tj . preventivno, bripavac posve sprijeeimo.
Osobina je rosike (Drosera) da je mesozdera biljka, dok je Coccus
cacti lij ek koji nema mnogo zaj edniekog s biljnim svij etom. U zelji da
ispita mo sirovinu tog lijeka protiv hripavca moramo otputovati u Alzir,
Kanarske otoke, iii eak u srednju Ameriku, gdje u pustim i kamenitim
podruej ima rastu mnoge vrste kaktusa, medu kojima i Opuntia coccinel-
lifera. Tu vrstu kaktusa moramo posebno ispitati. Na njemu cemo naei
sitnu zivotinjicu dugu oko 3 mm, koja se evrsto upila u soeno kaktusovo
meso. Zivotinjica ima sirok ok lop i ostavlja za sobom crvenu mrlju ako
je zgnj eeimo na bijelom papiru. To je zenka usi zvane Cochenilla, koja -
neka to nikoga ne prestrasi - daje sirovinu za Coccus cacti, izvrstan ho-
homeopatski lijek protiv hripavca. Taj lijek djeluje takoder izvrsno na
bubrege. U Beeu su opazili da to izvanredno sredstvo protiv svih vrsta
greevitoga i vlaZnog kaslja nevjerojatno dobro utjeee i na kasalj plucnib
bolesnika. U velikoj knjizi pozna tog Amerikanca Kent (Homeopatski
prirucnik), spominje se Coccus cacti kao jaki lijek za bolesti centralnoga
ziveanog sustava.
Vee su 'stari lijeenici upotrebljavali taj lijek u velikim dozama, tj . kao
prvobitni (originalni) ekstrakt biljke, prije svega protiv teskib bubrdnih
bolesti. Homeopatski treba Coccus cacti upotrebljavati samo u srednj im
razredenjima (0, do OJ.
U vrijeme Paracelsusa trgovci su donijeli u Evropu novu vrstu drveta
koje je valjda imalo u sebi ljekovitu smolu. Ondasnji su se medicinari
odusevili za smolastu tvar kao sto se oduseve zene za novi modni hir.
Bilo je to posebno drvo jer je potonulo u vodi, dakle, bilo je tde od vode,
na sto nisu bili naviknuti ni kod jednoga drugog drveta. To je zanimljivo
drvo doslo iz zapadne Indije i JliZne Amerike. Pri zagrijavanju je iz njega
curila smola koja je, valjda, pomagala plucnim bolesnicima.
Danas je Guajacum u niskoj potenciji 0, jos uvijek medu najboljim
lijekovima protiv jakog katara zdrijela. Tko uzima svaki sat iIi svaka dva
sata pet kapi Guajaca na kocki secera, brzo ce se rijesiti i najjaceg ka-
tara Zdrijela. Vee poslije dvije ili tri doze osjetit Ce olaksanje. Lijek mo-
zemo, uistinu, smatrati specificnim. Gvajak je prikladan lijek osobito
protiv ispljuvka koji ostro zaudara, protiv slabog izlucivanja kroz koZu
i neugodnog mirisa po znoju, a treba ga uzimati u srednjim potencijama
tri puta dnevno. Protiv bodenja i trganja u bolnim zglobovirna, S otck-
linama od gibta u velikirn zgJobovima, to se sredstvo pokazalo izvanred-
236
ni m. Stoga je Gvajak pogodan sastavak ulja za ut iranje (masatu). Zajed-
no sa Lachesisom Guaj acwn je izvrstan za brzo prekidanje upale mandula
(kraj ni ka : Angina tonsillari s).
To je Iij ek koji skolska medicina grdno zloupotrebljava dajut i ga u
nerazumnim, velikim dozarna. Prof. Bier je pridonio da je taj lijek posl i-
gao veliki uspjeh. Svojirn je pokusima dokazao da taj Iijek djeluje u poten-
cij i 0 , cak do 0 . sasvim pouzdano protiv katara svih vfsta, te ih prekine
i odst rani sluz. Za reumatieare koji naginju prehladama Kalium jodal um
0 . je lijek koji vrlo brzo djeluje cak protiv bronhij alnog i plutnog kalara,
a more se pjime utj ecati i na zasta rjele slucajeve. Kalium jodat um 0 . je
pogodan lijek osobito proliv upale pluta sa mnogo ispljuvka, za koj i se
cini da dolazi dubo ko iz prsiju, pa se boj ati luberkuloze. Posebno je
povolj an uCi nak a ko se mijenja sa sirupom od srnrekovih vrsika, iii s
kravojcem (Angelica, lmperatoria). Glavni ucinak morske lrave Kelp
lreba sva kako pripisati Iijeku kaliwn jodat urn.
Ne prestra- ite se, d ragi citaoci, ako kazem da je to Iijek od zmijskog
olrova, i to zmije - ugriz koje je nemi novno smrtan (vrsta kobre Lachesis
muta). Homeopatski, tj. j ako razrijeden, Lachesis je jedan od naj bolj ih
lij ekova.
Za ot krite toga vaZnog lij eka moramo zahvali ti dru Constantin u
Heringu jer je Lachesis vet rnnogim Ij udima spasio zivot kada je ugriz
zmije Lachesis zaht ij evao smrtne zrtve. Za oboljele od teskih bolesti -
otrovanja krvi, sepse, kronicnih rana, furunkula, karbunkul a, ospica,
sarl aha, crnih kozica i sl. , Lachesis je siguran i zahvalan Iijek. S povjere-
njem mozerno dati Lachesis Oil uvij ek kada se za vrijerne neke bolesti
pojave na tijel u karakteristicne tarnnoplave mrlj e.
Lachesis Oil izvrsno dj eluje prot iv bolova na lijevoj strani zdjeli ce,
osobilO u zena.
Poslije preboljel ih teskih bolesti kada se po lijelu jos uvij ek vrzmaju
razlici li a tijelo se j os mora boriti s bolesnim tvarima, Lachesis
Cini cudesa. Poslije napada kapi, osobito kad je uzeta lijeva strana tijel a,
daje se s uspj ehom arnika i Lachesis.
Ka ko smo ceslo brzo i bez posljedica prekinuli anginu injekcijom
Lachesisa IO!
Protiv vra tnih bolesti, .osobito opih tezi h, Lachesis je dobra pomoc.
To sredstvo mora imati svaka obitelj jer je nezamjenljiva pomoc protiv
teskih bolesti koje prijete da se pretvore u opte o trovanje krvi.
Lachesis treba uzima ti uvijek u homeopatskim dozarna, najbolje
0 '0 iii 0 " .
Pocetnu anginu obicno prekinemo sa Lachesis 0,0.
Ook u gorskim dolinama i na padina ma lere jos zadnji ostaci prljavog
snijega, vet nalazimo lijepe crvene cvjetove obicne maslinice. Iz kore
te lijepe, iako otrovne biljke, pripremaju izvornu tinktnru za naS horneo-
patski lijek Mezereum.
237
Jodni kalij
(Kalium
jodatum)
Lachesis
Maslinica
obicna
(Daphne
mezereum)
Sepij a
(sipa; Sepia)
Tarantula
cubensis
Urtica
"Mezcrcum je izvr tan lijek protiv crvcnog vjetra (vrbanca) mjchu-
raslih pristcva na pocrvl!nJcloj koli. koje grcbcnjc jns rogorsa a.
Za lijecenjc dllbokih ci ro a potkoljenicc luii bolje nego ijedno drugo
sredst vo.
Upotrebljavamo ga lakoder za lij ecenje suhe slllznice. podrazajnog
kaSlja i noenog grea u prsima. jake zedi s bolnim pecenjem u dusniku
i jctkog izlucivanja iz nosa. Cak ni u akutnim lucajevima ne mijemo laj
lijek davati oerazrijeden, tj . ispod 0 ,.
Bit eete odusevlj eni kad yam opisem odlike toga cudesnog homeopat kog
lijeka. 0 kome skolska medicina nc ma nista. Mozda eete se namrgoditi
ako yam kazem da sepiju do bivaju iz sipe. Tko je bio na Sredozemlju
iii nekom drugom j uznom moru, poznaje vee lu cudnu zivotinju s lovkama
i ma da ispuSla boj u. tamnu kao t inta. Nekad su tu boju upotrebljavali
sli kari, a dobiva li su je direktno iz si pe. I da nda nas kemijska industrija
oznacava odreden Ion boje kao scpij a. No da je sepia medu naj boljim
lijekovima za zene. zna sarno mali broj predstavnica zenskoga roda.
Vrlo iznemogle ze ne koje se vee poslije krat ke setnje umore i brzo se
oznoje neugodnim mojem koji uspavljuj e, nalaze u sepij i izva nredan
lij ek koji opceni to dj ellij e. U Americi zovu taj Iijek Iijekom za pra lje.
Sepija djeluje. ka ko smo lIpravo spomenuli, na zene iscrpljene radom,
umorne i pot istene zene, koje muee teski bolovi u kr iZima iIi, moZda,
imaju kronicne pri stiee po kozi, koji svrbe i peku, i mjehuriee na zglo-
bovima; sve je to ceSlO popraeeno slabim pa mcenjem i vrtoglavicom,
pa spavaj u po danu dok po noei spavaju sla bo, iIi uopee ne spavaju.
Tu pomaie sepija kao clldesan lijek a ko je se uzima dllie vrijeme. Stupanj
razredenja sepije ravna se prema osjetljivosti pacijenta. Ljudi jaee na ravi
uz imaj ll razrijedenll tek ucinll D" a za osjetlji vij e pogodniji je lijek D.
do 0 ".
Tko bi pomi slio da Olrov loga kosmatoga kllbanskog pallka djeluje
ta ko cudesno, 1I homeopa tskim dozama! Protiv furunkula, panaricija
(kukca), osobito kad bolesna mjesta poplave te pricinjaju jake, zestoke
bolove, ne postoji nijedno sredstvo kao sto je Tarantula Cubensis, cije
dj elovanje got ovo gra niei sa elldom. Pogotovo protiv furunkliloze nema
u homeopatiji bolj ega lijeka; a ko je nuino brzo djelovanje, ubrizgamo
ga injekcijom.
S tim lijekom brzo izlijeeimo ognojene nokte i prste, koji dovode boles-
nike u oeaj, osobito noeu. Panaricij i manja gnojeoja na rukama i nogama
taj lijek lijeei bolje nego ijedan drugi.
Tarantulu cubensis dajemo samo vrlo razrijedenu (Ds do Dd i ne smije
se zamijeniti sa spanjolskim pallkom (Tarantula Hispanica).
Urticaje u homeopa tiji ime za ekstrakt svjeie koprive (vidi str. 351) u obli-
ku iz vorne teku6ine (tinkture). Osim glikozida, taruna i mravlje kiseline,
saddi i mnogo kremene kiseline (40 g na 100 g pepela), isto toliko kalcija,
fosfora, zeljeza, natrija i nesto sumpora.
238
Urtica djeluje sigurno protiv bolesti artritisa. upale zglobova na bazi
gihta, protiv smanjene kolicine mokraee talogom. te lakog podrazaja
mokracnog mjehura.
U takvim slucajevima cesto i koZa izlucujc neugodan znoj ostrog
mirisa SIO je posljedica nedovoljnog rada bubrega. Vremenom se stanje
pogorSa jos i osipom koji pete i svrbi osobito noeu. U takvim slucajeviroa
uzimamo izvornu tinkturu urtike. Deset kapi treba razrijediti u casi
vode i piti u gutljajima u toku dana. Za pojacani rad bubrega dobro je
davati i Solidago iii Nephrosolid. Oha se lijeka piju naizmjence, u gutlja-
jima.
NEKOLIKO PRIMJERA IZ BIOKEMIJE
lz boga te riznice biokemijskih pomagaea dajemo cetiri primjera.
Kada vas pri jelu bole zubi iii se klimaju u desnima, a zubna caklina postaje
krhkija, rado se lomi i omogueava ulaz bakterijama, a time i gnjilenje
zuba, pomislite na biokemij ski lijek Calcium fllloratum. Tim se lijekom
u takviro silleajevima moZe popraviti nedostatak minerala. Dobro je
istodobno uzimati i prijeko potreban silicij (kremenu kiselinll) jer je ona
od posebne vaznosti za gradu zuba i kostiju .
Sigumo nije slucajno sto brdani u Val-d' Isere imaju tako lijepe zube.
Kruh od nepreciseene raZi pridonosi Ijepoti i zdravlju njihovih zuba,
jer znamo da u nepreciscenom raZenom brasnu ima kalcijeva flllorata.
Kalcijev fluorat je nuZan 7.3 vezivno tkivo. Zato preporucaju da boles-
nici uzimaju taj mineral prije i poslije operacije, jer brazgotine cvrsee i
i jace zacjeljllju.
Zar ne pomisljamo da nedostatak kalcijeva fluorata ima takoder
vainu ulogu pri naslajanjll trbusne kile (hemije)? Nikada ne zaboravimo
da priroda cini sve sto sarno moie, ako ima na raspolaganju dovoljno
osnovnih si rovina. Vodimo 0 tome racuna u ishrani, pa ee sve teCi pravo
i dobro, a one sto nedostaje, moramo nadoknaditi.
U posljednie Sll vrijeme pravili zanimljive pokuse s kalcijevim fluora-
tom s lumorima tvrdim kao kamen, koji nastaju na tetivama (tendo)
i vezama (ligamentum), na ovojnicama tetiva i zglobnim cahurama tzv.
ganglija (vaginae tendinum el capsula art icul aris), pa cak na ilijezdanirn
tumorima i otvrdnuliro cistama. Veliko obogacenje prirodnog lijecenja
znaci da si moiemo protiv tako teskih bolesti pomagati jednostavnim
lijekom. Posve je razumljivo da ne moiemo ocekivati sve od jednoga
lijeka, jer testo pri nekoj bolesli nedoslaju razliciti sastojci minerala koje
treba dodali.
U slvaranju sive ocne mrene (cataracta oculi) nedostatak kalcijeva
fluorata ima takoder vaznu ulogu pa je sloga prcporucljivo uzi mati taj
lijek naizmjence s kalijevim kloratom, liZ sve druge metode lijecenja.
Taj lijek dobro pomaZe i protiv ovapnjenja srednjeg uha kad se nakupi
kalcij na bubnjicu, sto uzrokuje i uobicajen sum u usima.
239
Calcium
fluoratum
(Fluorkalcij)
Kuhinjska sol
(Natrium
muriaticum).
Farmaceutski:
Natrium
chloratum iii
Natrium
hydrochloricum
Natrium
sulfuricum
(Glauberova sol)
Bolne gnoj ne zanoktice i egzemi koji se kidaju i jako svrbe zahvalno reagi-
raju na dulju upotrebu kalcijeva Ouorata. Protiv hemoroida. pro irenih
vena (varices) i upala vena (phlebitis) treba uzimati Calcium nuoratum
uvij ek zajedno sa stolisnikom (hajducka trava: Achi llea millerolium),
iii Hyperisanom (preparat kantariona: Hypericum perforatum), i to
zbog toga sto pobolj sava elast icnost venskih stijenki.
Oojencadi kojoj kasno izbijaju zubi dajemo Calcium nuoratum umje-
sto Calcijum phosphoricum.
Gotovo bih zaboravio nesto vazno za zene - kako da sprijeee viseCi
trbuh poslije poroda. Tu neugodnu i tesku tegobu, nastalu zbog popusta-
nja trbusnih mi sica, mogu sprijeCiti ako uzimaj u Calcium nuoratum iii
kalcijev kompleks (Urticalcin) vee prije poroda.
Calcium nuorat um obicno dajemo kao 0 ", rjede kao D . Normalna
dow je tri puta na dan po 2 tablete ad 0, 125 g.
Natrium muriaticum utj eee na ove tipove Ijudi : nadute vodenim tkivom,
iii na mrsave usprkos dobrom apetitu, koje zebe, osobito po lediIpa i
hrptenici (kicmi), koji imaju hladne ruke i noge, koje tjelesni i dusevni rad
brzo umara, koji ne pod nose sunce, naginju glavobolji i migreni i razdraz-
Ijive su naravi. Kad pokusamo takve bolesnike tjesiti, razbjesne se iii
zbune. Crijeva im slabo rade, imaju tvrdu stolicu u komadicima. U zena
se te smetnje pogorsavaju cesto neurednom menstruacijom iii za vrijeme
nj e. Znacajno je da ti bolesnici cesto odbij aju kruh. Kuhinjsku sol zele,
iii je neee uzimati. Ljudi s veci nom navedenih cinjenica naCi ee u kuhinj-
skoj soli cuqesan i neskodlj iv lijek.
Oojencad i mala dj eca brzo reagiraju na Natrium muriaticum, osobito
kad su u pitanju crijevne i lake jetrene smetnje.
Ako maloj djeci dajemo duie vrijeme Natrium muriaticum, rijeSit
ee se glista.
Bolesnicirna od Basedowljeve bol esti Natrium muriaticum odmah
olaksava tegobe. Vrlo dobro djeluje protiv vazomotornih poremecaja,
qrhtanja srca s osjecajem nesvjestice, nepravilnog pulsa (svaki treci udar
ilOs!ane). Kozni pristici sa svijetlim vodenim iscjetkoffi, egzemi, akQe i
necista koza, brzo se popravljaju posto je pacijent uzirnao Natrium
muriaticuffi, osobito ako lIZ to irna jos i suhe sluznice.
Ooziranje : protiv tvrde stolice, dajemo s uspjehom razrijedenu tekuci-
nu 0 ,. Protiv svih qrugih obicnih tegoba upotrebljavamo srednju poten-
ciju 0
6
, iii nesto visu, kao npr. 0 ", iii jos visu do 0 ,0' osobito u vrlo
osjetljivih Ijudi.
Tu je sol godine 1658. otkrio Glauber, pa je zato jos i danas lOvu Glau-
berova sol. Usprkos njenoj dobroj topivosti u vodi crijevo tu sol vrlo
tesko upija. Sarno se u biokemijskom obliku, u silnom prasku, Natrium
sulfuricum u sestoj potenciji potpuno asirnilira da bi mogao bez nuspojava
Ij ekovito djelovati na covjecje tijelo.
240
Pogled na rilina polja u Vi et namu.
Proizvodnja kakaoa u Ghani.
Plodovi se sabiru od listopada
do prosinca. a u travnju imaju
vee drugu letvu. Zrna kakaoa
dozrijevaju u hrpama koje su
pokrite liseem. Zatim ih posuse
i spremaju u vrece. Say urod
prodaju posredstvom driavne
komisije za trgovinu.
Prasuma dUl ekvatora u bazenu Amazone. Na tom prostranom zemljistu live samo malobrojni Indijanei .
Ostali Brazilei live u drugim podrucjima driave gdje je iivot laksi.
Branje limuna na Krfu. Limune su donijeli u
Sredozemlje oko 900. godine.
Bogat stvo voca na ulici Kaira.
Obradivanje riie i ietvu na Istoku obavljaju rukama.
Rad je neobicno naporan i seljaci moraju mnogo
sati stajati u vodi. Riiina su polja vecinom malena.
Medu najvaz nijima djelovanjima je povecano izlucivanje zuCi u dva-
naes lnik. pa se zalo probava masti pomocu toga jednostavnog lijeka opee-
nito poboljsa. Gla uberova sol djeluje jako i na krv, osobito u obolj elih
od hemofilijc. Pri toj bolesti krv nema sposobnost zgrusavanja. pa i
naj manja povreda, kao i najs itniji urez, mogu biti opasni po i ivOL jer
bolesnik moZe iskrvariti ako odmah ne poduzmemo nuzne mjere. Tu
pomaZe Natrium sulfuri cum osobito ako ga uzimamo duze vremena za-
jedno sa svjeZim ekst raktom stde (srcenjaka; Potent ilia tormentila).
Taj lijek izvrsno pomaie takoder oboljelim od jetara, osobito poslije
preboljele zutice. upa ljenil1 zucnih vodova iIi podraZaja dvanaesnika.
Protiv jutarnjih prolj eva s jakim nadimanjem nema bolj eg lijeka.
pogotovo kad ga uzimamo naizmjence s ilovacom (ljekovitom zemlj om).
Ako protiv svih bol esti izmjene tvari (metabolizma) koje potjecu od jetara.
uzimamo 3 x dnevno po 2 tablete Natrium sulfuricuma D., dozivjet cemo
eudo. Vrlo jednostavno sredstvo, a takvo djelovanje! Natrium sulfu ricum
D. vrlo brzo djeluje i protiv debljine, laksih slucajeva vodene bolesti ,
nekih oblika astme, kroni cne malarije i protiv poznatih proljetnih bubu-
Iji ca, osobito u mladih Ijudi .
Neka dojilje ne uzimaju taj lijek jer smanjuje stvaranje mlijeka. Ze-
limo Ii dijete odbiti od sise, Natrium sulfuricum je prakticna pomoc.
Dobro je da Ij udi zutih obraza, iIi zuckastih bjelooenica uzimaju taj
lijek od vremena do vremena. Ti su bolesnici obicno pomalo melankolicni.
Taj izvrstni lijek cijene u biokemiji i u homeopatiji. Pokusat eu ci taocu
ukratko obj asniti njegova najvaznija djeJovanja .
Siliceu upotrebljavaj u protiv gnojenja SVil1 vrsta, dakJe i onda kad
post iiu vrhunac, iIi kad bolest jenjava. U sj evernim je zemlj ama Silicea
narodni lijek i opcenito se upotrebljava protiv gnojenj a, osobi to protiv
furunkuloze. Za gnoj ne kosti, mandule (krajnike), zubne i druge fistule
Silicea je polagan ali siguran lijek. .
Ona je pravi lijek za gnojne zanokt ice, bolesti mjesiea kose, kao i za
rast kose i noktiju.
Za limfaticno-skrofuloznu dj ecu s oteklim limfnim zlijezdama nema
boljeg lij eka koj i bi izmijenio gradu tijela. Ta su dj eca u pravilu mrsava
iIi naduta, imaju velik trbuh i slab apetit, slabe su izdrZljivosti i nestalnog
raspolozenja.
U lijecenju pluenih bolesti i skroful oze uz preparate kalcija trebalo bi
uzimati Si liceu u pra hu. Ona djeluje takoder na kozu i tki vo, osobito
protiv znojenja ruku i nogu, protiv znojenja koje zaudara i izlucina koje
medu prstima na nogama izjedaju njdnu kozicu. Silicea, istina, sprecava
znojenje nogu, no nije iskljuceno da se krivo spreceno znojenje nogu
opet vrati ako i dalje uzimamo Siliceu. Nikad se ne bi smjelo sprecavati
znojenje nogu, vee je bolje podsticati rad koie i bubrega, pri cemu znoje-
nje polako prestaje bez poslj edica, posto su otvorena druga dva ventila
(koZa i bubrezi) koj i su preuzeli sav posao.
Ljudi koji sta lno drhte od zime iIi im je hl ad no usprkos tome sto se
241
Silicea
(kremena
kiselina)
Persun
(Petroselinum
hortense)
Celer
(Apium
graveolens)
Majorah
(Maiorana
hortensis)
Majcina dusica
(Thymus
serpyllum)
treba da nek uzimaju iliceu. pa ee se 7a nckolJko tJedana
u po tavitl bolje izgaranje u krvi. Volja za zivol, koja Jt! u tak im sluc<I-
Jevima prilicno ubljena. m Ze opet o:7.ivjeti.
Protiv rana kojC te ko zacjeljujlL dajemo iliceu u prahu. Vanj lea . e
upotreba pokazala valjanom protiv otvorcnih nogu lbog prosirenih vena
(izvana upotrebljavamo Si liceu. a imutra komplek Hypericum perfo-
ratum).O im toga ne amo da Silicea djeluje Ijekovito vr:i;. ako je upotreb-
Ijavamo dufe vremena. imat cemo lijepu ko u i lijepu put.
Silicea se upotrebljava kao D 6' a najbolje kao D ". eki i trazi ati
u pjehom upot rebljavaju to sredslvo ve do potencije D,o' Po dvije tab-
lete dv-a do tri puta na dan odgovaraju opCoj dnevnoj dozi.
MIRISNI ZACINI
MIRISNI ZACINI SU LJEKOVITI
as bi vrt mogao krasili bogat izbor aromaticnih zacina od zacinskog
bilja kad bismo imali misla da ih posadimo i uzgaj amo. Kad bi nam jos
pri tome bilo jasno da zacini cine naSa jela ne same ukusnijim i slasnijim
vr:i;. da su i dobri Iijekovi, bi lo bi razborilo da nastojimo korisno upotri-
jebiti njihovu Ijekovitu mot u svakodnevnom kuhanju. Biljni zacini u
zdravi same sto, na falost, premalo poznajemo vaWost sirovih zacma za
naSe zdravlje, pa ih zato i ne znamo pravo cijeniti. Bilo bi dobro ne same
da poznajemo pojedine sit ne, neugledne, ali pune dragocjenog rnirisa,
pomocnike iz biljnog svijeta vr:i;. i da naucimo korisno upotrebljavati
njihovu Ijekovitu vrijednost. Pogledajmo izbliZe neke zacinske biljke.
Taj poznati zacin upolrebljavaju vrlo ceslo za oblaganje jelaa on je izvrs-
tan Iijek za bubrege. Sitno isj eckan poboljsava okusjuhe. umaka (sosa),
salate, krumpira, variva, sira i drugih jela. Novija su iSlraZivanja pokazala
da persun sadrzi vitamin B
Il
, taj lako vazan vitamin iz B-grupe, koji
mjerodavno sudjeluje pri nastajanju crvenih krvnih tjeleSaca (eritroci ta).
Celer je zacin za oboljele od reumaizrna i gihta te one koji takvima ne zele
poslali. Tko cesee upotreblj ava korijen i lisee celera kao zacin, vjerojatno
se neee luZiti na pijesak iIi kamence u bubregu. Za one koji boluju od
vodene bolesti celer je lijek vrijedan painje.
Ta zacinskll biljka potjeee iz sjeverne Afrike gdje je upotrebljavaju kao
blago, pouzdano sredstvo za jaeanje Zivaca .. Majoran pospjesuje izluci-
vanje vode, pa time olaksava teSkoCe u vezi s mokrenjern. Dobro djeluje
takoder na slab rad crijeva.
Ta je biljcica kao dobar zacin vrlo omiljela Ona ujedno posjeduje dezin-
fic irajuCe svojstvo, pa stoga povoljno utjeee na obnavljanje bakterija u
ustima.
242
Zaslugom madar ke kraljice lzabele, ruzmarin je postao cuven kao sred-
stvo za pomladivanje. Svuda je poznat kao drevni mirisni zacin i kao
hjek. Povoljno utjecc prije svega na i ive.: krvnih zila, a posebno na srcane
zivee. Zbog toga ta mirisna biljka treba da kao zacin ima i u kuhinji
casno mjesto, jer ee je cijeni ti svatko tko pozna njenu ljekovitost. Odvaj-
kada je vrsni kuhari upotrebljavaju za wnake, pecenja, a kao mmsnl
zacin osobilO za pripremu morskih riba. U vegetarijanskoj ga kuhinji
svcst rano upotrebljavaju.
Svjez ruzmarin 1I starom vinu dobar je tonik za sree, koj i osobit o
povQljno djeluje protiv sniZenoga tlaka. Koristi blijedim, slabima i starim
ljudima. Poslije gripe i gripoznih oboljenja casa ruimarinova vina prido-
nosi brzem ozdravljenju. Skroman, lijep grmie sa svojim liseem i evijetom
omiljeli je zacin i lijek.
U nasem povrtnjaku ima ta biljka stalno poeasno mjesto. Kao zaein
i kao Ijekovita biljka, vee se u srednjem vij eku nalazila u svakom samo-
stanskom vrt u. Opatica Hildegarda iz Bingena, koju jos i danas eijene kao
najboljeg poznavaoca bilja, cubar je osobito preporueala.
Njemacko ime tog zaCina (Bohnen kraut) upueuje oa mora imati neku
vezu s grahom i, zaista, jos i danas nij edna domaeica ne moze zaciniti
grah nieim boljim ad eubra. Mnoga variva zacinjena eubrom gube svoj-
stvo nadimanja. Dobri kuhari upotrebljavaju tu mirisnu biljku takoder
za pripremanje ukusnih jela od mesa i pil eeeg pecenjfl.
Cubar treba upotrebljavati protiv tegoba zbog snizenoga tlaka. U
srednjem su vijeku biljku vrlo cijenil i pripisujuei joj moe da podstiee rad
spolnih zlijezda ; upotrebljavali su je kao potpuno neskodljiv afrodizijak
(sredstvo za podraiaj spolnog nagona).
Matienjak nalazimo u povrtnjacima. Vabi nas njegov ugodni mms, a
vabi takoder peele i bum bare koj ima je kao prehrambena biljka nadasve
prijatna. Miris matienjaka dolazi do izraiaja i u eaju. Tko mora smiriti
zivee, pomoei ec mu, 0 obito naveeer, caj od maticnjaka zasladcn medom
koji kao dobro i blago srestvo za uspavlji vanje jos povecava ugodno
djelovanje caja. Taj je eaj osobi to drag zenama. Pomaie im protiv smetnji
za vrijeme menstruaeije i protiv grceva. U proslosti su ga s uspjehom
upotrebljavali protiv otrovanja duhanom. Poznato je da su u 17. stoljeeu
Karmel ieani u Parizu iz maticnjaka pravili izvrsnu i omiljelu karmelican-
sku rakiju. Osim maticnjaka redovniei su za pravljenje te rakije upotreb-
lj avali jos betoniku (srpac; Betonica offieinalis ili Stachys betoniea),
pod ljekarnickim nazivom Herba betonieae, zatim koru ad limuna, neSto
korijandra (Coriandrum sativum), klineiea (Caryophyll us Jambosa)
cimeta (Cortex einnamomi Ceylaniei).
Mozda je matienjak u nas poznat sarno kao caj, no ipak ga mozemo
__________________________________________________ 243
Ruzmarin
(Rosmarinus
otficinalis)
tubar
(vrisak;
Satureja
hortensis)
Maticnjak
(Melissa
otficinalis)
Bosiljak
(Ocimum
basilicum)
Selen
(Ligusticum
levisticum)
Krbuljica
(krasuljica);
Antriscus
cerefolium)
Kumin
(Carum carvi), anis
(Pimpinelia anisum),
Koriandar (Coriandrum
sativum),
(Foeniculum vulgare)
i kopar (Anethum
graveolens)
Luk
(Allium cepa,
Allium sativum)
korisno upotrebljava ti i kao zacin. Vjeroja tno malo tko zna da svjei.a
bi ljka djelujc jednako ta ko ljekovito kao sa mljeveno brSljanovo Wee
koje utiru 1I ranicu gdje jc ubola pccJa iii osa. Umirujc bol i lijcci .
Domovina le stare biljke je, vjerojalno, prednja Iodija, a u sanskrtu je
poznata kao arj ak. Ta mirisna biljka nije sarno dobar izvor prehrane za
peele vee i cijenj eni zacin i lijek. Vee su u starom Egiptu znali da bosi lj ak
pomaze protiv ujeda zmij a. skorpijona i protiv ocnih bolest i, a zgnje-
ceno su lisee polagaJi na zglobove cak protiv reumatizma. Uspjeh su
lijecenja pripisivali rimolu , eugenplu i kamforu koje ona sadrzi. Plinije
je savjetovao eaj od bosiljka za lijecenje slabih zivaca, gIavobolje i opee
slabosti. Grci su upotrebljavali bosilj ak za kupke u svrhu okrepe
zivaca. Nj ime su lakoder aromat izirali most, vino i liker. U sjevernoj
Njemackoj upotrebljavajll bosilj ak kao zacin za juhu i nj ime priprav-
Ijaju poznatu hambursku jegll ijinu juhu, a dodaju ga takoder za kise-
ljenje krastavaca. U juZnoj Italiji bosiljak se naJ azi svuda 1I vrtovima, i
cijene ga kao izvrstan zacin jer SlI jela zaeinjena bosiljkom ukusnij a.
Ta zacinska biljka naraste i do 2 m visoko. Upotrebljavaju je kao zelenje
za j uhll. Domovina joj je, vjerojatno, u Aziji gdje od nje pripremaj ll
krepke umake. Pozoato je da selen pospjesuje izlueivanje mokraee,
vjeroj atno zbog svoga eterienog ulj a. Ustanovili su da podstiee tek.
Protiv vrenja i plinova u crijevu selen djeluje lImirujuee.
Ponekad je upotrebljavaj u zbog njene Ij ekovitosti. Prava krbuljica ima
j ak i sladunjav miris koji podsjeca na anis. BiJjka podstiee i pospj eSlIje
izillciva nje mokraee. U proljeee pripremaju od oje, maslacka i stolisnika
(taraxacum officinale i Achillea millefolium) Ij ekovi ti caj. Upotrebljavaju
ga protiv skrofll ioze, vodene bolesti i egzema.
Tih pet imena lIpuellje na mirisne sj emenke koje covjeka zagriju, i lijece
zeludac i crijeva od prehl ade i upale te mnogih drugih tegoba.
Poznato je ka ko dobro djeluje caj od anisa i komoraea na malu djecu
koja pate od zeilldacnih i crij evnih tegoba. Kopar pomare dojiljama da
imaju vise mlijeka.
Medu mnogirn vrstama luka, a ima ih oko 250, neke su Ijekovite, a mnoge
korisni zacini . Sve vrste sadrre ulje Ciji je glavni sastojak sumporni alii
koji daje biljci karakteristican miris. Sve vrste luka dobre su za ZiIni
sustav jer odrZavaju elasticnoSl krvnih ziJa i tako spreeavaju prijevremeno
slarenje. 'Ni glisle ne ostaju u crijevima kad upotrebljavamo u kuhinji
dosta ceSnja ka, vlasca (Allium Schoenoprasum) a u proljeee srijemuZa
(medvedeg luka; Allium Ursinum).
244
Od svih vrsla lu ka najvise upotrcbljavamo obicni vlasac. Irna ga u cijeloj
Evropi, istocnoj Aziji, na Istok u. ~ a k na Kavkazu, sve do Sibira.
Dodalak silno nasjeckanog vlasca ugodno obogacuje okus alatama,
iru. krumpirll i varivima, povecavajuCi im i hranj ivu vrijednosl. Tko
nema vrta, moZe lI zgajali vlasac u loncu na kuhinj skom prozoru iii
balkonu. Zi mi se za njega uvijek nade svij etao prOslor u kUhinji .
Upolrebljavamo ga kao mirisni zacin, salalu, iii kao pirj ano vari vo.
Silno nasjeckan dodajemo drugoj salati, iii od njega pravimo salatll.
Kad ga pripremamo kao varivo, mozemo ga pirjati s Igcem spinata
i malo ulj a. No, i bez tog dodatka je, na 1I1ju pirj an medvedi luk, varivo
izvrsnog okusa.U prolj ete je taj luk najbolji lij ek koji eisti krv, z u ~ i jetra
od zimskih proi zvoda sagorijevanja. Za oboljele od arterioskleroze s
povisenirn tl akom medvedi je luk Ij ekovita hrana. Zato ga treba sto ceSce
jesti, ma kar samo sitno nasjeckan u salati .
Kada danas, Ijulj ajuci se na ledima deva iii vozeci se u elegantnirn auto-
mobilima, prol aze turisti mimo velikih eovjekovih djela gradevinske
lImjet nosti, mimo piramida, ne misle na to da su se prilikom njihove
gradnje faraonovi snabdjevaei mueili ne sarno pitanjem, kako nabaviti
orude i kamen, vee jos vise velikim poteskocama oko nabave ziveZnih
namirnica. Greki povjesniear Herodot pripovijeda da su za zidanja
Keopsove piramide samo za ceSnjak, luk i povrtnicu (rotkva; Raphanus
sativlls) platili 1600 srebrnih talenata (oko 5 milijardi starib dinara)
da bi prehranili radnike. Za Egipcane su eeSnjak i luk bili Rosvecene iii
Ijekovite biljke kojima su pripisivali brojne eudesne moti protiv zlih
duhova. Grci i Rimljani su takoder upotrebljavali eesnjak kao Ijekovitu i
zaeinsku biljku. Obavijest u bibliji kaZe da su i Zidovi visoko cijenili
eeSnjak. To vecinom vrijedi jos i danas. Mozda se mora taj narod za svoju
Zilavost djelomice zahvaliti i tisucgodisnjoj navici da jede eesnjak. Ova-
pnjenje arterija i slab rad limfnib zlijezda u semitskib su naroda rjedi.
Cesnjak kao zaein je takoder u Turaka i Rusa vrlo omiljelo jelo. Zato,
vjerojatno, i tamo stariji ljudi rjede oboljevaju od povisenoga krvnog
tlaka jer redovito jedu eesnjak. U nas ga mnogi izbjegavaju zbog njegova
prodornog mirisa koji u drustvenom zivotu ne vole. Postoji, medutim,
vrlo jednostavno sredstvo da se toga mirisa brzo rijesimo: istodobno
sa eesnjakom treba jesti i SVeZi pedun. Ukusna je poslastica ednjak na-
rezan na sitne komadice, kojima pospemo kruh namazan maslacem i
dodamo Herbaforce.
Poput drugih namirnica ostra mirisa i okusa ni eesnjak ne mozemo
uzivati u vecoj kolieini jer bi mogao naskoditi bubrezima. I eesnjak i luk
adrze eterieno ulje sa sumporom, koje, vjerojatno, sudje1uje u djelovanju
ednjaka protiv glista. Poznato je da je Cesnjakovo mlijeko dobar lijek
protiv glista. Valja zgnjeeiti dva sirova oljustena eesna u I del mlijeka i
piti taj do bar lijek protiv glista. Mozemo ga davati i kao klistir. Umjes[o
245
Vlasac
(Allium
schoenoprasum)
Srijemui
(medvedi luk;
divlji cesnjak;
Allium ursinum)
tesnjak
(Allium
sativum)
tesnjakovo
mlijeko
Crveni luk
(Allium cepa)
u mlijeku, mozemo zgnjeeeni cd njak upotrijebiti u pelinovu caju (Arte-
misia absinliull1). koji mozemo piti, iii davali kao klistir.
Pola cesna koje stavimo izmedu zubnog mesa i sl uznice
obraza, zaCas smiri zubobolju. S pomoeu obloga od cdnjaka ii i luka vee
su cesto popustili iii posve prestali bolovi u uhu iii g1avobolja.
Izvrsno djeluje proliv glista i za pripremu klistira, ali i protiv bolova od
ishijasa. Ako ga duZe upotrebljavamo, taj jednostavni lijek ukl anja bez
ikakvih nuspojava takoder i znojenje nogu.
Neki automehanicar koji je dugo vremena bolovao od ishijasa (isi-
jasa), pisao nam je da je posillsao savjet i pia svaki dan ce5njakovo mli-
jeko, buduei da je lijecnicka vjes tina kod njega zataj il a. Vee je poslije
nekoliko dana osjetio olaksanje, a 14 dana kasnije bolest je potpuno
oestala.
Cesojakovo mlijeko mozemo pripremati prijesoo iii kuhano. Pri-
jesno dj eluje jace od kllhanoga j er kuhanje lIbl azava miri s. no jo' uvij ek
djeluje zadovolj avajuee.
CeSnj ak oaj prije zgnjeci mo. Danas ima malih, prirucnih oaprava koje
to rade svrsi shodno i sitno. Prodaj u se u robnirn kueama. Takvom se
spravom mozemo posluziti osobi to za pripremanje cesnjakova mlijeka.
Zgojeeeni cesnjak odmah pomijeSamo s prijesnirn mlijekom i popijemo.
Kao sto smo spomenuli, neki radije skuhaj u cesnjak u mlijeku.
Zelimo Ii postiei jate djelovaoje, moramo ispili na dan naj maoje 2 del
eesnj akova mlijeka.
Svaki covjek ne reagira jednako, niti svaki lijek djeluje jednako povolj-
no. Proti v jakih bolova od ishijasa va lj a pok usati to jednostavno sred-
stvo. S obzirom oa prijemljivost i sklonost pojedioca, bolje djeluje mravlja
kiselina nego hiropra ktieno lijeeenje, iii lijeeenje eeSnjakoviro mlijekom.
Luk je svestrano upot rebljiva, zdrava zaei nska biljka iako ga mnogi
ne pod nose, osobito ooi koj i nagioj u vrenju i stvaraoj u crijeyoib plinova.
Takvirna luk poveeava legobe. Prij esni luk bl ago podst ite izlueivaoje
mokraee.
Luk ima mnogo vitamina C. [zvrstan je lijek za zivce ako ga redovoo
jedemo u manjirn kolieinama. Sitno narezan luk, zamotao u gazu, stav-
Ij aju kao oblog oa zatilj ak protiv oteklina, glavobolje, bo[ova u usima,
zubo bolje, upale oeiju, a osobito protiv prehlade. Oblog Ce bolove sma-
njiti iii sasvirn uklooiti.
Protiv temperature iii vel ike oavale vr ueine u glayu brzo i izdas no po-
maZe oblog luka, koji stavi mo na tabane, a protiv sreanih smetnji na [is-
love nogu. Sasvim sigurno Ce potpomoCi druge metode lijeeenja. Za
oboljele od gihta, iii seeerne kao i oct ovapnjenja zila, luk je nepo-
gresivi sastavni dio Ij ekovite ishrane.
Luk djeJuje povoljno na kozu, osobito protiy prhuta i ispadanja kose
jer sadrzi etericno ulje sa sumporom.
246
Cepa je najbolji homeopatski lijek protiv hunjavicc sa mnogo isejet-
ka. Cesto je dovoljno da stavimo pola prereza ne glavice luka na nocni
ormaric i da udisemo njen miris. Ujut ro i navccer odrdemo uvijck novu
krisku. To ne pomaZe odmah. ali ipak bitno pospesuje ozdravlj enje
poslije prehlade.
Cepa je neskodlji v i po uzdan lij ek proti v grteva i nadimanja u predjelu
pupka te protiv grea mokracoog mj ehura sa ervenom mokracom koja
pece, osobito u male djeee i dojencadi. Tko nema u kllcnoj apo teei Cepe,
odrezat ce posve tanku kr isku luka, zamociti je na trenutak u casu mlacoe
vode i dati djetetu svaki sat po jedan gutljaj. Zacudit cete se kako brzo
olaksava bolove.
Osim obicnog luka, udomacio se kod nas kao zatin i sitni luk kozjak.
Latinsko rnu ime podsjeca na stari filistejski grad Asealon, koji su ponov-
00 izgradili na obali Sredozernnog mora. Kri za ri su upoznali luk kozjak
u Palestini gdje mu je bila prvobitna domovi na, te su ga na povratku
donijeli sa soborn u Evropu. Po vrijednosti i upotrebljivosti nalazi se
nekako u sredini izmedu obicnog luka i ceSnj aka.
Upotreblj ava se vise vrsti dragusca: o bicni iii grbanj (Lepidium sa livurn) .
dragusac (Nast urtium offici nale), dragoljub iii kapueinka (Tropaeolum
maius).
U sjevernom umjereno toplom pojasu uspijeva oko 90 vrsta, od kojih
su oeke obicne, a neke Ij ekovite biljke.
Novija istrazivanja pokazuju da dragusac irna neke vrste penicilina
kao i hren, i za to poho\jsava bakterij sku floru u ustima i crijevirna. Bu-
duei da u biJjci irna i oesto joda, prikJadna je hrana za bolesoike koji
boluju od sti tnjace. Toplo je preporucaju takoder protiv skrofliloze.
Redovno uzivanje dragusca srnanjuje takoder sklonost koznim osipima.
Dobro djeluje protiv bubrd nih srnetnji i legoba zbog kamenaca jer
sprecava da se stvaraju.
Dragusac je izvrstan kao salata. Treba ga lIvijek dodavati drugim sala-
tama jer je vaioo da redovoim uZi vanjem iskori stimo njegovu vrijednost.
Dragusae ne bi srnio nedostajati u soku od povr6a, koji istiskujemo da
bismo svaki dao dobili dodatne vitamine. U orniljenoj biljnoj soli Tro-
corn are je vise vrsta dragu-ca koji pretezno daju soli biljni okus.
Hren je jedan od najzdravijih zacina koje poznamo, pa bi bilo dobro
da ga sto vise upotrebljavamo. Ima rnnogo vilarnina C i za to je jedoa od
Ij ekovitijih biljki protiv skorbuta. U tom pogledu jednak mu je sarno
sirovi kiseli kupus. Hreo djeluje takoder oa obnavljanje ostecenih bak-
terija (disbakterija) i pornaze pri poremeceoom radu gusterace. Za
bolesoike od secerne bolesti hren je dobar zacin, a ujedno je za njih i
~ __ ~ __________________ ~ ____________________ ~ __ 247
Luk kozjak
(Allium
ascalonicum)
Dragusac
(krstovnik;
Nasturtium
officinale)
Hren
(Cochlearia
armoratia)
Ijeko\ it. Ako ga kao z.atin ui ivamo umjereno. ali redovno, poma.ie nam
do S\ ladamo proljelni umor.
I tom odnedavna znamo da hren ima jako antibioticko djelovanje,
nalik penicilinu. Upravo za to se hn: nov ir up pokazao tako prikJadnim
z.a bolesli u Hatu. Zbog antibiot ickih tva ri tinktura od hrena djeluje
na rane koje la bo zacjeljuju. osobito kad iz njih izra te divlje me 0 , a
mozda i onda kad druga sredslva i lijekovi otkazu: ne sarno da trenutno
ubl aiaYa boli vee i lijeci .
Za k ucnu upotrebu pripremamo hrenovu linkturu ovako: naribamo
s i r o \ ~ hren. dobro ga pomijdamo s alkoholom. pustimo da dosta dugo
sloji loko 14 dana) i da nastane ekstrakt: ostalak iSlisnemo i upotreblja-
vamo dobi venu tinkturu. kao SIO smo vee spomenuli. proliv gnojnih rana.
Boli naglo popuste. Za svjd e je rane hreno a tinktura neSto prejaka.
ali jednako vrijedna.
Hren mozemo upotrebljavati z.a lijecenje oteklina kad otkaiu oblozi
od luka. Protiv jake glavobolje stavljaju npr. na potiljak kasu od nariba-
nog hrena.
Iz spomenutih vei: razloga ubrajamo hren medu zacine koji imaju
tako siguran ucinak da ta biljka z.asluzuje svoj prostor u nasem malom
vrtu. Ako salati od mrkve dodamo hrena, iei ee u slast osobito muskar-
cima. I siru ee takav dodatak dati ugodan okus. a z.a promjenu moze
poslliZiti kao umak salati . Medutim, moramo uvijek paziti da ne dodamo
pre iSe toga jakog zacina. Kinezi ga osobito rado upotrebljavaj u kao
z.atin. Tko previSe upotrebljava taj posebno pripravljen zatin, nece
mu skoditi. no ne znajuci 0 cemu se radi, malo ee se prestrasiti kad mu
jaki miris udari u nos, iii bolje - cak do mozga, i zacas odmah djeluje.
Kao svi jaki podraiaji i taj je bolan, no, kad pomislimo da u isto vrijeme
djeluje z.a proCisCavanje. brzo se umirimo ga toga neugodnog iznena-
denja koje prisutne gledaoce zabavlja.
Hrenov sirup Kada kalari ne popustaju, napravimo sirup od hrena, koji izvrsno djeluje
pri oboljenjima pluca. bronha i svih bolesti diSnih organa jer sadrii
anlibioticnu tvar nalik penicilinu. Medu naribani hren stavimo seeera od
seeeme trske ili jos bolje meda, masu dobro zgnjecimo i istisnemo sirup.
Ostatak skuhamo dodavsi malo vode, jos jedanput istisnemo i dodamo
vei: dobijenom sirupu. Tako dobijemo jak i Ijekovit sirup.
Nariban hren, kao slo smo vei: spomenuli. dodan svaki put salatama,
smanjuje osjellj ivost prema prehladama ako ga uzimamo redovito.
u malim kol icinama.
H ren sa cesnjakom je iz rstan lijek osobito z.a slarije Ijude. I jedan i
drugi djeluju na obnavljanje krvnih iiI a, osobito arterija jer smanjuju
krvni tlak. Kad covjek prede Celrdeselu, postaju ti zacini vrlo korisni
buduci da djeluju na obnavlj anje i podsticanje funkcije organa. pa ih
stoga ne treba izbjegavati.
248
PO\Ttnica je najbolji lijek za jctra. koji imamo kod kuce. Nc mijemo
jest i najednom mnogo rotkve jer moze skodili . Medutim, ako je uzi mamo
teste u malim kolitillama, moze nas ocuva ti od bolesti jctara. bolnih
grceva zbog zucnih karnenaca i drugih probavnih tegoba.
Sitno naribana rotkva, posula !iecerom od trske (iii medom) tako da dobro
izmijesana daje sok. naj bolji je sirup protiv bronhijalnog katara. Da ne
bi propao Secer, treba rotkvu iSlisnuti i dodati toliko secera dok sirup
ne postane nesto gusci. Tako ga mozemo tjednima uzivali i svaki dan
uzimali koliko nam treba. Protiv dugotrajnoga magareceg kaslja (hripav-
cal to je jeftino i sigurno sredstvo. Tko nema vremena za to iii nema rotk.-
ve. moze kupiti gOlovi sirup sirove povnniee. koji je sli cno sastavljen.
Prot iv zucnih bolova dovoljno je uzeti tri puta na dan, u velikoj zlici
vode, po 10 kapi alkoholne rastopine hl apljivog ulja od sirove rolkve
(Raphanus-perkol at). Protiv hripavca i bronhijalnog katara mozemo
osim spomenutog sirupa uzeti takoder sarno alkoholnu rastopinu hlap-
Iji vog ulja. Casu vode zasladimo medom i dodarno 10 kapi, pa tu koli-
cinu ispijemo u manjim gut\jajima.
KUHINJSKA SOL KAO LlJEK
Kuhinjska 501 (Natrium chloraturn - Natrium muriaticum) moZe tako-
cl er posluziti kao lijek, ali ne u obliku u kome je obicno upotrebljavamo.
Tako poznamo prednosti kupanja u slanoj morskoj vodi, koje djeluje
proliv poremeeaja u radu zlijezda, koji se cesto ispoljavaju kao debljina.
Kupke u morskoj soli koriste takoder i stitnjaci. Tko boluje od guSe i
bori se s preslabom iii prejakom funkeijom stitnjace, postici Ce kurom
kupanja u morskoj soli dobar uspjeh. Tko ne moze sebi priustiti Ijekovito
kupanje u moru, moze upolrebljavati suhe ili vlaZne slane obloge da bi
izvukao iz tkiva suvisnu vodu. Tko ima natecene udove zbog vode koja se
u njima nakupila, (edeme) postici Ce slanim oblozima lijepe uspjehe.
Grgljanje slanom vodom je takoder vrlo korisno. Tko nema novaea
da kupi dobru biljnu vodu za usta iii bi htio stedjeti, moze cesCe grgljati
slanu vodu.
Tko irna katar i upalu sluznice, dobro je da nos ispire redovno slanom
vodom, a zatim ga joil isplahne obicnom vodom. Tako vrlo jednostavno
ukJoni osjet ljivost za katare i upale u grlu. Tko stanuje na moru, rnoze
za grgljanje upotreblj avati slanu morsku vodu. Kuhinjsku Ce 501 upotreb-
Ij ava li onda kad nema na raspolaganju morske soli. Sol djeluje povoljno
ne sarno izvana vee usprkos onome sto smo prije rekli, irna takoder u
mnogim slucajevima dobar unutrasnji uCinak. Po mogucnosti. ne treba
za unutrasnju upotrebu uzimati cistu, obicnu kuhinjsku sol, ili pak sol
obogaeenu jodom iii nuororn, nego sarno morsku sol ili jos bolje neku
biljnu sol. Tragovi elemenata 1I morskoj iii biljnoj soli izvrsno djeluju
na hormonske zlij ezde, bilo da rade preslabo ili prejako, dovodeei ih u
249
Rotkva
(povrtnica;
Raphanus sativus)
Sirup
od rotkve
(povrtnice)
Daljnja
opaianja
normal no stanjc. Debljina je ~ e s t o odraz nedovoljnog rada zlijezda. U
10m lucaju nije naj bolja obicna kuhi njska sol jer poveeava tdinu, dok
biljna sol s morskim bi ljem djeluje llpravo suprotno. Dakle, uzimajuci
redovno biljne soli, npr. Herbamare, covjek se moZe na prirodan naCin
rijdili nepot rebne lezi ne koja oplerecllje tijelo. Sol je izvrsno sredstvo
za konzerviranje. Sol konzervira takoder ekstrakte svjdeg biJja, a da
im ne smanji dj elovanj e. U bi ljnoj soli Trocomare preradeno je osam
razlicitih svjezih biljki s prot ubakterijskim djelovanjem. Kad je covjek
sklon cestim infekcij ama, iii je inaee u opasnosti da se inficira, biljna sol
Trocomare pruzit ce mu dragocjenu pomoc da takve nevolje svlada, iii
da povoljno utjece na bolest.
U homeopatiji nalazi sol takoder veliko podrucje upotrebe.
o POJEDINIM LlJEKOVIMA I NJIHOVOJ UPO-
TREBI TESKE POSLJEDICE NEDOSTATKA VI-
TAMINA U PROLJECE
o poslj edicama nedostatka vitamina zimi i u proljeee bili su prije Ijudi
mnogo slabije obavijesteni nego danas. 0 tome su znali premalo, pa si
nisu znali ni pomoei. Osobito u udaljenijim krajevima nedostatak je vi-
tamina u hrani cesto uzrokovao vel ike nevolje. Stariji su Ijudi redovno
umirali u proljece iii zimi jer im je hrana siromasna vitaminima 'Vrlo
pospj eSivala gubljenje snage. Prijemljivost za prehlade, katar bronha i
upale sluznica, temelji se, uz ostalo, llvijek na nedostatku vitamina A.
Upale ociju, ocnih kapaka, roznjace, kao i nesnosno nocno sljepilo, moze
se gotovo uvijek sprijeciti uzimajuci hranu koja sadrzi vitamin A. Rane
leSko zacjeljuju kad organizmu nedostaje vitamin A. Razne vrste paprika
i rajcice imaju upravo dovoljno vi tamina A, sarno sto ih zi mi ne mozemo
dobiti iii su preskupe. Na sreeu, ima na raspol!lganju dovoljno rnrkve
koja je dostupna, a saddi takoder mnogo vitamina A. Zato eemo se po-
brinuti da svaki dan imamo salatu od svjeze mrkve i svjeZi mrkvin sok.
Svima koji su optereceni poslo m, koji nemaju vremena da sami naprave
sok, dobro dode takoder kiseli mrkvin sok (Biotta - mrkvin sok). Tko
pati od povisenoga kr vnog tl aka, treba svakako jesti mnogo salate od
mrkve, jer ako bi redovno ui ivao mrkvi n sok mogao bi mu se poviseni
krvni tl ak jos vise povisiti. Ponekad se moZe u robnim kucama nabaviti
zgusnuti mrkvin ok Biocarottin koji takoder pomaZe da nadoknadi
nedostatak tog vitamina.
Pokusi da hrane zivotinje hranom bez vitamina A, pokazali Sli da zbog
loga nastajll bubrezni kamenci i pijesak 1I bubrezima. Zatim Sll pokusali
Ie kamence otopiti dajuCi iivotinjama hranu sa mnogo vitamina A. Pokus
je uspio i to su rendgenski snimci nesumnjivo potvrdiJi. To je i za nas
pouka da ne smijemo nikad oskudijevati u vitaminu A. Posljedica takva
nedostatka su cesta krvarenja desni i plave mrlje na odredenim dijelovima
250
tijela. koje opaiamo osobito u prolj eee. jer nedostatak vitamina A t ini
krvne ii le propusnima i krv se iz njih izlije u okolno tkivo. Te nepoieljne
mrlje pl avocrve ne boje poj avljuju se ugJavnom na nogama gdje se mogu
pretvoriti u opasne rane i cirove. Noge Les ke kao olovo i nedostatak teka
(apetita) takoder su poslj edi ca nedos tatka vitamina A. Mnogi opaiaju
da im testo krvari iz nosa kao i iz hemoroida, a testa je poprntna pojava
i slabos t srca.
Tako su se nekad j avlj ali znaci korbuta koji je dugo zadavao teskoee
posadaroa brodova, dok ni su otkrili vai nost vitamina C. Spasonosno
Ije kovito sredstvo u takvim je slucajevima bio ki seli kupus. VeJiki pomo-
rac James Cook uspjeSno je njime posluzivao svoju momcad, sto je i
druge pOlaklo da ga u tome slijede. Umjesto ki selog kupusa nedostatak
mozemo nadoknaditi i salatom od sirova kupusa koji zaCinimo limuno-
vim sokom. vet je u Srednjem vijeku lijecnik imenom Carlier, ustanovio
da je eks trakt iz smrekovih i borovih vrsaka lij ek protiv skorbuta. Kasnija
su ispitivanja u toj oblasti potvrdila da pupoljci cetinjaea (crnogorica)
sadrie gotovo najvise vitamina C. Stoga sirup cd smrekovih vrsaka, na-
cinjen od svjezeg soki!, ima dvostruko djelovanje. Pri kataru ugodno
djeluje na sluznice, a istodobno pobolj sava opee stanje jer tvari iz smre-
kovih vrsaka nadoknaduju vitamin C.
Got.ovo svi di vlji plodovi imaju mnogo vitamina C. a pored toga sa-
drie i dragocjeni voeni seeer. Zutika lrpka (Berberis vulgaris), sipak
(Rosa canina} i :l uti sipak (Hippophae rhamnoides) mogu se, na sreeu,
dobiti na tdi stu u uku.snom i ugodnom oblikl!. Ne predstavlja, dakle,
nikakav problem da zimi i u proljeeu podmirimo potrebe C-vitamina.
Dragocjene su takoder kombinacije obicnog i :lutog sipka (Biosanddor-
san), koje su nadasve ugodnog okusa. Djeca osobito vole takve namaze
na kruhu. Velika je prednost sto ugodno povezuju s korisnim, a to je
cd koristi prvenstveno malim sladokuscima koji potrebu za slatk.im mogu
zadovoljiti necim korisnim. lednom sam cuo kako je neko dijete s boles-
nim izrazom lica ustanovilo da one sto godi - rtije zdravo, a one sto
vazi kao zdravo - nije dobro. To sam zapamtio, i cd tada sam se dvo-
struko trudio da zdrava hrana bude ukusna, sto se moze postiCi spretnim
kombinacijama (kao spomenuti Biosanddorsan).
,Medutim, u proljeee su nam korisrti ne same divlji plodovi vee i poznate
divlje salate koje nicu iz zemlje ciro okoprti srtijeg: maslacak (Taraxa-
cwn officinale), obicni dragusac (Nasturtiwn officinale), mladice ko-
prive (urtica dioica). srijemuZ (medvedi luk ; Allium ursinum) i jos mI10ge
druge. t esto sitnice uklone nastali manjak, zato ih ne i?ismo smjeli ne-
hajno prezreti, jer je uZivanje prirodnih vitamina bolje i uspjesnije nego
umjetno proizvedena sredstva koja nude kao nadomjestak.
PROLJETNO LIJEtENJE
tim zasja svjetlo proljetnog sunca kroz neke dQmaCice
obuzIIie posebni nemir koj i nagovjestava rat prasirti, prljavstirti i neredu
u kuei. Poziv za ciseenje vrijedi takoder i za nase tijelo, pa obicno u pro-
251
Neka pomocna
sredstva
Hrana bogata
vitaminima i
hranjivim solima
Ijeee osjeeamo potrebu da posebnim lijeccnjem ocist imo svc nakuplj cne
produkte sagorijevanja. Zbog izvje ne proljetne umorno ti nase odusev-
Ijenje postepeno popusta. lako smo se zimi dOSla ba vili sportom i rev-
nosnim kretanjem i disanjem cijelo vrijeme odrzayali na visini l j e l e ~ n e
posobnosti, ipal< imall10 osjeeaj da su naSe zalihe vise-manje islrosene.
To je moguee jer namirnice, koje smo ujesen spremi li za zimu. sve vise
gube vilamine. a suSe se i druge za ziVOI vaine tvari . To gubljenjc vila-
mina poveeavaju i mnogi dani bez sunca kad i one jos preostalc vitami ne
bitno labije iskori stavamo. Siabijem djelovanju nasih organa nisla manje
ne pridonosi i debela zim ka odjeea. osobito nepropusni krzneni kaputi
koji sprecavaju norma lno i vrlo nuZno isparavanje lijel a
PrOliv neugodnoga proljelnog umora mozemo sebi pomoei na razliCite
nacine. U svakom slucaju. utjecal eemo na njega s viSe krelanja i vjeibama
disa nja. Za vrijeme marljivih setnji disanjem cemo odslranili mnoge
nakupljene produkle sagorijevanja. Pri lome se eesto i oznojimo, sto
ugodno podstiee koZu da bolje odstranjuje olrove. Medutim, ne smijemo
se prehladiti, nego tim se vratimo kuei. moramo bezuvjetno odmah
promijeniti vlazno donje rublje.
los eemo postiei bolji uspjeh izlutivanjem kroz kozu kad provodimo
redovno lijecenje znojenjem, bilo kuenim pomagalima, bilo u sauni.
Pri tome moramo biti razumni da ne pretjerujemo i da stalno pazimo na
srce. Prirodna sredstva za jacanje srca cesto nam olaksavaj u lijecenje.
Svakako imamo cudesnu moguenost da preko koZe bilno pospjesimo od-
stranjivanje taloga i otrova iz naseg tijela, pa ne bismo smjeli previdjeti
tu pomoc u nasem proljetnom lijecenju.
einjenica da je proljetni umor posljedica nedostatka vitamina i vaznih
mineral a, daje nam neosporan povod da upotrebljavamo proljetne i
divlje salate, te mlado povrce. Neko cvijece i lisee upotrijebit cemo u pro-
Ijeee za eaj. Zlatnozuti cvjetovi podbjela (Tussilago farfara) pomoci ce
nam da se rijeSimo zimske sluzi koja se, mozda, jos nalazi negdje u nama.
Mnogo minerala ima takoder caj od raznoga mladoga proljetnog lista.
eim izbiju zeleni listovi maline, kupine, gloga, trnjine, jagoda, breze,
brat cemo ih i jos od svjezi h sprcmati zeleni eudesni proljetni eaj. Taj caj
nadomjd tava nedoslatak nekih soli. podstiee brii rad bubrega, na sto
moramo osobi to paziti za vrij eme proljelnog lijeeenja ako zelimo postiei
uspjeh. .-
eim ml adi izdanci koprive budu dovoljno veliki, svaki dan cemo sitno
isjeckati nekoliko listova i dodati salat i. I la ko pirjano varivo od koprive
izvrsno prija poput spinata cije njeino, malo, proljetno lisCe mozemo
lakoder pirjati, ako nam nije draze kao salata. U salatu dodajemo takoder
malo si lno nasjeckanog srijemliZa (medvedeg luka). Mnogi ga rado jedu
kao pirjano vari vo. Buduci da ima ostar okus, upolrebljavamo ga, kao
sto smo vee islakli, u sirovom sla nj u, prema principu da slabi podra-
252
zaji pOdSlicu, a jaki uni !'; lavaju. To vrij edi za sve jake zaci ne. Prema
10m lemelj nom n3celu upolrebljava mo i rot kvu (povrlnicu) koje u pro-
Ijeee ima dosla. Ma lo rolkve je dobar lijek za jel ra. dok ih veea kolicina
moze osleliti.
Svi poznajemo la koder divlju sala lu koja blagolvorno djeluje na jelra.
naime, salaru cd maslacka. Ook je j os fin i njdan, mora Ii bi smo ga sva ki
dan priprcmali kao salatu. Ako i elimo zbog svojih jetara jcsli ma laeak
i po loplom Ijelnom vremenu. kad je vcc izra ' Iao u biljku, stvorio evje-
lOve u sjemenke pa se mora pokosili , Irebamo u prolj ece, dok je zemlja
jos dovoljno vla:ina, pripremili posebnu gredicu 7.a maslaca k. U tu svrhu
povuei cemo na gredi ci duboku brazdu. u koju poloiimo gusli red mas-
lackova korij enja, koji izgleda kao na peta vrpea. Zatim pokr ijemo kori -
jenje sitnim otpacima treseta i zas pemo zcmljom; ubiremo po pOlrebi
samo mlade izdanke koji tj eraju iz korijenja. Tako imamo mas lackovu
sa la lu cak do jescni. Ojelovanje na jetra je cudesno. Ako hocemo da pro-
Ijetno lijecenje bude uspjeSno, moramo bezuvjetno povoljno utjecati na
jetra. cime cemo ojacati jedan cd naj valnijih organa.
Mnogi od nas misle da je proljelno lijecenje posl iglo svoju svrhu ako
lemeljilo ocislimo crijevo. Tocno je da moramo i tome organu posvetiti
paznju. J a kim sredslvima za ciscenje necemo posli(;j ono SlO je nul no.
Lijecenje ne bi smjelo samo cistiti, nego i graditi, tj. a lime
lijeCi ti .
Na cijelu izmjenu lva ri utjecat cemo povoljno ako osim crijeva budemo
istodobno pOlakli na normalan rad takoder jetra, zuc i bubrege. Pri
tome pomai:e i kura za ciscenje sokovima saslavljena po iSlocnjackom
uzoru, pozna ta kao kura Rasayana. Ona ocisti i obnovi tjelesne sokove,
regulira izmjenu tvari i tako dovede do normalnog dj elovanja organa.
Nijednom lijecenju nije svrha da ide u krajnost. Prije su na selu za
proljelno ciscenje pluea upotrebljavali jaku Arona-biljku i to suprotno
cd temeljnog nacela: Mnogo pomai:e mnogo, sto ipak nije mudro jer
mnogo, naproliv, cesto vrlo skodi. Zato moramo proljetno lijecenje vrsiti
raZlimno i voditi racuna 0 stanju svoga tijela i utrositi dosta vremena da
lijelo polako priviknemo na povecanu promjenu, jer lijecenje znati za
lijelo uz uobi cajeni dnevni posao jos dodatni napor. Kad takvo lij ecenje
razumno i uspjesno zavrsimo. ono Ce nam pruliti ne same bolje zdravljc
vee la koder veeu otpornost i snagu, a zbog toga se trud isplati.
LIJEtENJA (KURE) ZA tl$CENJE KRVI
Nekoe je u Svicarskoj, osobito na sel u, bio obicaj da svako proljece pro-
vode kuru ciscenja krvi. Zato su nabrali lzv. zeleni caj, prokuhali ga i
pili ujutro i naveeer. Zeleni se caj sastojao od svjezega zelenog lisea ku-
pina, ma lina, jagoda, bokvice (kopljasti trputac; Plantago lanceolata) ,
cvjetova podbjela (Tussilago farrara) i, po mogucnosti, jaglaca (Primula
vera). Taj caj nisu pripremali sa seeerom vee s medom.
253
Dobro podeseno
lijecenje
izmjene tvari
(metabolizma)
Taj proljctni napitak j ~ i danas cijenc jcr priba"lja covjeku 7dra,lje.
Tk ga rcdovito pije, u"Jerit ee se da moZe njime oCi titi tijelo od 7im kih
taloga i dobiti S\jcZe proljetne nage. Razni znan- tvcnici mogli bi prigo-
\oriti daje pojam ci ' Cimja krvi pogre na. lazna zami ao laika. no u prko
lOme taho ciscenje kr\'i waci podstiC'dj za tjele nc funkcije, te u tom
smislll dOl ta pO tile ci tenje.
Prema bvaeenjll tarih Indijaca moZe se i mora od \'remena do vre-
mena oci ti ti tjelesne sokove. Staroindij ko ime za tjelesne oko e je
ra au. pa je prema tome Rasayana kalpa ime za ti -eenje sokova prema
primjeru i metodi u taroj Indiji.
Takvo se lijecenje sa toji od tel iri sredst\'a koja pOdSlicu rad crijeva.
jelara. zeluca i bubrega.
I . Rasayana br. I je biljna tableta za pod ticaj i ('iscenje crijeva.
1. Rasayana br. 2 je sliena tableta od bilja. koja adrZi korijen kurkume
(Rhi zoma Curcumae lo ngae) i podstiee rad jetara.
3. Posebni bubrezni caj podstiee rad bubrega i po pjcluje izlueivanje
tvari mokratom.
4. Arap ka biljna alkoholna rastopina hl aplji og ulja. priprema se
po starom receptu travara. -to ga je u Evropu donio Pa racel us. Pojedine
biljke iz toga recepla potjecu s Bli skog i Dalekog iSloka. Sred tvo dobro
djeluje na crijevnu i ielueanu sluznicu.
Sva celiri sred tva zajedno sluZe za provodenje neke vrsti proljetnog
ci-tenja, slo koristi osobito onima koji pate od tvrde slolice i lijene izmje-
ne I ari i prakticna im je pomoe. Poslije Rasayana ku.re provedemo jos
proljelno lijecenje zelenim cajem koji lada djeluje dvostruko bolje.
aSe ee lijelo za hvaliti novom zivotnom snagom, ako ga njegujemo
jedna ko tako dobro kao i aulo kojem poklanjamo svu painju prije nego
je nui na reparalura.
MORSKE TRA VE PROLJETNI UMOR
Znamo da je alga iii mor ka trava biljka za koju neki pilaju. sto ona u
svom hladnom elementu irna s proljetnim umorom? 0, mnogo toga
zacuduje. pa tako i cinjenica da nam ta biljka koja raste u moru, moZe
pomoci da nadoknadimo nedostatak minerala. U proljeee moZe nedo-
statak minerala i vitamina izazvati neugodan umor. Poznato je da alga
(Kelp), osebujna biljka iz Pacifika (Tihog oceana), sadrZi mnogo mine-
ralnih tvari ; pokusi su pokazali da tu biljku mogu uspjclno upotreblja-
vali ne sarno protiv debljine i guSe vee i za svladavanje proljetnog umora.
Stoga se vijesti 0 uspjebu ne ogranicuju sarno na ugodno i neopasno sma-
nji vanje tjelesne tezine i spreeavanje ponovnog stvaranja guse, vee po-
cinju sve viSe potvrdivati da morska trava pomaie svladavati vrlo teZak
umor koji se javlja u proljeee i poveeava s porastom proljetne vrucine.
Alga (Kelp) nam. nairne, moZe posluiiti svojim bogatstvom vainih ele-
menata u tragovima. lalo je moiemo oznaciti kao najjednostavnije,
najbolje i najjeftinije sredstvo za spreeavanje. proljetnog urn ora. Zbog
254
jednostavnosti dovoljno je ako uzimamo poslije sva kog obroka po I i li-
cu Kelpasana (Kelp = morska trava, alga u njem. jeziku. - Op. prev.)
Oni koji boluju od Basedowljeve bolesti i osobe koje pate od hipervita-
minoze, moraju pazili kad uzimaju taj preparat morske biljke da ga uzi-
maj u u homeopatskom obl iku. u razredenju 0 , do D., jer ce u tom slu-
caju ucinak ovisit i od pravilnog razredenja.
LJEKOVITO DJELOVANJE VODE
Vee su prosle ce tiri godine otkako sam u podrucju gdje izvire Amazona
promatrao Indij ance koji su se kupali u potpuno bl atnoj vodi njezine
pritoke Ma ranjon. T drugdje sam u tropskim krajevima vee viSe puta
opazio taj obieaj . l edna voda bij aSe sasvim crna, a druge su se Cinile i ute
iIi crvenc. J ndijanci, osobito djeca, u takvoj su se rijeci vrlo rado pra-
cakali bez ikakva razmisljanja, jer im je kupanje godiJo i ocito su se dobro
osjecali. Usprkos ocito dobrom rezultatu koji, kao sto se cinilo, takvo
kupanje ima. ni kad mi nije bilo do toga da se i sam okupam u toj vodi.
i to ne same zbog grabeiljivi h Piranha- riba koje odvuku sve sto im dode
pod zube. Tu i tamo i sa mi Indijanci ni u postedeni od t ih proidrljivib
razbojnika. no u tim krajevima to ne uzimaju osobito tragicno.
Kad am jedanput bio posebno umoran i napet. pokusao sam jednim
sigurnijim putem doei do svjeie vode jer me temperatura od 40" u sjeni
u toku cijelog dana postepeno vrlo iscrpl a. a uz to je bilo i neugodno
vlaino. Morao sam sta lno duboko disati kako bih lakSe podnio nesnosne
okolnosti . Buduci da nigdje nije bilo bistre vode. tada sam se odlucio da
isku-am tu blatnu vlagu jer bi mi osvjeiavajuCa kupka dobro dosla. los
uvijek nisam jerovao rijeci pa sam zamolio neku Indijanku da mi u
velikom glinenom lo nt:'u donese vodu iz rijeke. Prijelaz od bambusa iz-
medu dviju kuCa lui io mi je kao brvno. Stao sam na njega, polio se
vodom po glavi i pu tio da se razlije po cijelom tijelu. Zatim sam se osje-
cao mnogo bolje. Indijanka se lrudila i talno mi donosila vodu. Posto
sam vee nekoli ko puta izlio vodu iz glinenog lonca na glavu. opet sam
bio potpuno 0 vjd:en iako oda nije bila hl adna kako sam zel io.
o tom sam ucinku poeeo dublje razmiSljati kad am se kasnije kupao
na sje eru Skandina ije u jed nom mocva rnom ribnjaku iz kojega sam
takoder iza' ao 0 vjeien. ehotice mi je palo na urn da upotrebljavamo
i obloge vodom u kojoj mo razmutili glinu. koj i bolje djeluju nego
oblozi izvorskom vodom. U lU vrhu upotrebljavaju i moevllrne kupelji
i obI ge s moevarnom vodom. jeT i nju smat raju boljom od eiste, bistre
vode. Tada mi je izncnada sinul o. i ja sam pocro prijaznije gledat i na tu
po izgledu prljavu vodu. P stalo mi je jasno da usprkos svom neugled-
nom i/gl du mole i todobno bili Ij ekovita. pa je, dakle. shvatljivo da e
nl' radi ni () Cemu drugom vee samo 0 prirodnoj zagadenosti sa zemljom .
. a jugozapadu Sjedinjenih Amcrickih Ddava naisao sam kasnije na
255
Rjesenje
zagonetke
Porijeklo
Ijekovitosti
rijeku koja bija"e ervena i s pravom jc nazvana Redriver. lj . Crvena rijeka.
Olkuda lim rijekama njihova boja? U njima je rastopljena ervena iii
i ula ilovaca, iii pak nose sa sobol11 1110cvarnll zemlju pa su erne. Zivo si
zamislj am kako bi iupnika Kneippa razveselio pogled na tako obojene
rijeke kad bi ih 1110gao vidj eli. Svojim prirodenil11, in tuitivn im prirodnim
instin ktom dao bi se sigurno odmah na posao da ispita Ij ekovitost takvi h
voda. lednom kasnije neki mi je uecnjak pokazao posebnom napravom,
kojom je mogao mj erili polje elektri enog napona u vod i, da je voda
nosae energij e koja se moie prenijeti na eovjeeje tijelo. Mjerili smo npr.
polje elektrienog napona u kadi za kupanje. Poslije kupa nja mj erenj a
su pokazala da je napon u vodi smanj en. To je dokazalo da se nesto
energije prenij elo na onoga koji se kupao.
Nema svaka voda jednako polj e eleklrienog napona, prerna tome ni
jednako Ij ekovito djel ovanj e. To ovisi 0 tvarima koje voda nosi sa sobom,
iii kojima je natopljena, da Ii se radi 0 ilovaei, odnosno, glini, iii trese-
tu. Rastoplj ene mineralne tvari daj u vodi takoder Ij ekovit ost dok teee
kroz naslage ruda duboko u zemlji, na poeetku izvornog podrueja. Za-
visno od toga kasnije je Ij ekovila, za kupanj e, iii za pice. Te Ij ekovite
primj ese koje na prvi pogled oeij enimo kao zagadenost, dobiva voda
protieuCi kroz razne naslage zemlje iii ruda. Tako na prirodan naein do-
bi va svoju Ijekovitost, minerale i energij u.
Isto tako sam na otoeima lui nog mora imao svoj edobno priliku da
vidim uroden ike koji su se kupali u takvim blatnim vodama. Time ne
ielim upozoravati na opce nehigijenske okolnost i, na koje sam poneki
put nai sao kad su u vodu baea li Ijlldskl;! izmeline iii drugu, bakterioloski
neospornu neeistoC:u. To pravo zagadi vanje vode ne bih, dakle, spomi-
njao, vee bih jednos tavno upozorio na prirodne zernljane i mineralne
dodatke koji su prornij enili svojstva vode. Takve vode nisu, dakle, bez-
uvjet no neprikladne za kupanj e, iako u tropskim krajevima mora covjek
bili dvostruko oprezan zbog brojnih parazita koji mogu zagaditi vodu,
kao sto su npr. opasne Bilharziae, ovcji metilj (Distomum hepatieum)
i jos mnoge druge baklerije koje su opasni uzrocniei i prenosioei raznih
bolesti .
S pitkom vodom moramo biti jos oprezniji nego s vodom za kupanje.
Ima cudesnih Ij ekovitih voda s mineralnim sastojeima, a ima i takvib
koje sadrie otrovne minerale. Takve sam upoznao u Sjevemoj, Srednjoj
i Latinskoj Ameriei. Moie se dogoditi da tokovi vode teku preko rudnih
naslaga koje sadrie arsen, bakar, iii druge jake kovine; zbog toga vode
postanu otrovne i opasne za pice. Zato tamo nije dozvoljeno piti vodll iz
svakog izvora kao kod nas. Takve opasne izvore poznajemo cesto po boji.
Katkad se u koritu potoka kristaliziraju soli koje imaju ostar i zarki okus
kad ih okusimo jezikom. Za vanjsku iii unutrasnju upotrebu vode vrijedi
jednako kao i za biljke. Mnoge su Ij ekovite, dok su druge skodIjive, iIi
su dozvoljene u odredenim dozarna da bi mogle biti Ijekovite. Inaee pri-
roda pruZa mnogo dobra, ali treba uvijek imati otvorene oci i upotreb-
256
Ijavati samo ono sto se poka7alo korisnim i dj elotvomim. Besmisleno bi
bi lo nanijeti sebi . tetu 7bog neopremosli iii n<!znanja. Stoga bismo morali
uvijek nastojali da scbi ko ri stimo, a ni kako ne skodimo.
U nas ima la koder mnogo Ij ekovitih vrela koja ne djeluju jednako.
S obzirom na sadriaj vrela i vrstu bolesti , sluzit cemo sc sad jednim,
sad drugil1l . Bilo bi ncrazul1lno kad se ne bi smo drZa li uputa i mjera
opreznosti . Sto nekomc kor isti , nije uvijek dobro i za drugoga. laCi Ijudi
mog1.l sebi dozvoliti vise nego 0 jetlji vij i koj i moraju lI vij ek misliti na
to da sla bi podraj"lji podsticu fu nkeije, a jaki mogll biti stetni. Zato j e
nuzna l1ludra opreznost i temeljito ispitivanje samog podrueja. Vulkanski
predjeli s jakim radioaktivnim vrelima mogu vrlo skodili osjetlji vim Iju-
dima te izazvat i uze tost, iii ugroziti funkciju zlijezda. Ako lada covjek
na ta kve kraj eve iii takva vrela neugodno reagira, bolj e je da ih se kloni
kako se ne bi lI vij ek ponovno izlagao opasnos ti da mu naskode. Time
nc zelim reCi da ne koriste Ijll dima jace naravi. Njima cesto koristi one
sto slabijima vrl o skodi. Zato moramo lI vij ek najprije sve oprezno ispi-
tati i tek onda postllpati .
LJEKOVITA MOt MORSKIH KUPKI
Pi a nove za godisnji odmor pocnemo praviti cim poraste toplina koja ne-
hot ice zahvaLi nase srce i ono pocne ceznuti za vjecnom pjesmom va lova.
Nezaboravna je njihova igra. njihovo stalno udaranje 0 nepomicne stijene
kao i njihovo pjenasto kli zanje po pijesku. Usprkos cudovisnoj snazi
kojom jure prema nama i opeL se gube na obzorjll , djelujll ugodno i smi-
rujue':e na zivce. Nikad nam ne dosadi da ih gledamo. Mimo se odmaramo,
a da se u nama ne budi zelj a da sudjelujemo u njihoV1.l pl esu.
Navecer iii rano ujutro javi se u nama potreba za gibanjem pa $clamo Morski zrak
duz oba le. Mozda e':e ujutro drugi gosti jos Ie:i:ati u posteljama, a mi e':emo
vee upij a ti osvje:i:avajue':u snagu zdravoga morskog zraka. Ostar. mirisav,
sian, pun joda, prodire u nas i pocinje topiti naS okorjeli katar. Redovite
vjezbe di sanja za vrijeme setnji po obali pomafu da se konacno rijeSimo
svih ostataka zimskih prehlada. Stvamo je morski zrak Ijekovit za disne
organe, kao i za zlijezde s unutrasnjim lucenjem jer ih cisti i podstiee na
rad. Poznato je da osobito stitnjaea jako reagira ne sarno na morski zrak
vee': i na morsku vodu i biljke. Osobito je djelotvoran jod. Tko pati od
Basedowljeve bolesti iii povee':a ne funkcije stitne zlijezde, mora svakako
postupati odmjereno. Cim se nekome na morskom zraku iii prilikom ku-
panja u moru ubrza puis, iii osjeti j aee udaranje srca, mora svakodnevno
boravljenje na obali toeno odmjeri ti . Vremenom Ce se organi zam prila-
goditi , pa Ce covjek moci postepeno produzivati svoj boravak na obali
na nekoliko sa ti . Sto viSe bud1.l smetnje nesLajale, to ee duze moei ostati
na obali. Ako pazimo i ponasamo se razumno, brie eemo postici Ijekovito
djelovanje, nego ako budemo nepromisljeni.
257
Morske
kupke
Kupanje u moru utjecat Ce na nas ralJ icit o. Za slanu jc vodu macujno
da djeluje osrn olicki i da izvlaCi vodu iz t ij ela. Posljedica je da se Ijudi ,
koji uvijck imaj u u nogarna neSlO suvisne vode. poslijc morske kupke
rnnogo bolje osj ecaj u. U tom pogledu djeluju rnorskc kupke kao o blozi
s rnorskorn soli . Tko naginje debljini, a kupa se u rno ru, po pravilu. gubi
na tezini ia ko prehra na ostane it a. Suvisna se mast rnoZe razgraditi jer
more podstice rad stitnjaee i spolnih zlijezda, te pospjcSuje svcukupnu
izrnjenll tvari u stanicarna. To jc od koristi takoder i da nas orniljcloj Vil-
kosti koju neki mogu na taj nacil1 postici . Morski zrak i morske kupke
su vrlo prikl adne za smetnje u organima krvotoka. Secerasi takoder imaju
koristi od mo rskih kllpki a ko ml1ogo plivaju i dosta secu po o bali i spru-
dovima. Kome prijeti menadzerska bolest sa svojim mnogim opasnos li-
rna, ne bi smio oklijevati vee treba da joj se uspjesno opire morskim kup-
kama. Gotovo da nema bolj eg lijeka. Uz to treba prekinuti sva ku vezu s
poslom i ne odrzavati je oi telefonom u hotelskoj sobi. Potpuno iskopca-
vanje za vrijeme lijecenja bezuvjetno je nuzno jer samo tada mogu dje-
lova ti prednosti boravka na mom u svrhu lij ecenja.
Za sve vrijedi pravilo koje osigurava uspjeh, a koje za htijeva da za
vrijeme lijecenja treba bezuvjetno iei rano na spavanje. Zato otpada noeni
zivo\, dok Ce jutarnji salovi vrijediti zlata jer poslije mirne nob nije
tes ko ranD ustat i i obaviti svoju jut arnju se tnju obalom potpuno osvje-
zen. To Ce nam otvor iti dobar tek, i zajutrak Ce nam ici osobito u slas t,
pogotovo ako se bude sastojao od Bircherove voene kase, kruha s medom
i sladne kaye.
Tko zna pravilno rasporediti vrijeme, moZe od god isnjeg odmora na
morskoj obali ocekivati j ednaki ucinak kao i od odmora u planinama.
Ako dajemo tijelu sto mu odgovara, postiei cerna zeljeni uspjeh u oba
rnjesta boravka. Lijeno izlezavanje na suncu nigdje ne koristi. Covjek se
mora na {istom zraku temeljito razgibavati, mnogo i duboko disati, a
noeu dobro odmoriti . Tko pri lome pazi jos i na zdravu hranu, poslije
odmora je opet sposoban da se snazan i odmoren prihvati svojih duznosti.
IZMJENltNIOBLOZI
Kada zelimo ozivjeti protjecanje krvi koja zastaje, najbolje je upotrijebiti
izmjenicne obloge koji na cudesan nacin uklanjaju zastoj.
VruCe vodene iii biljne obloge slavljamo u tom slucaju u trajanju od
3 minute, a za tim ih zamijenimo hladnima samo pola minute. Obloge
mijenjamo svakih 20-30 minuta. Slicno postupamo kad hodamo po
vodi; tapkamo 3 minute u toploj, zatim pola minute u hladnoj . Kad vrsi -
mo izmjenicne kupke cijeloga tijel a, iIi pak samo udova, ostajemo u top-
loj vodi toliko minuta koliko smo sekundi bili u hladnoj vodi . Pri tome
se ne smijemo tresti, vee se moramo cijelo vrijeme osjecati Iijepo ugrijani.
258
PARNE KUPKE U KUCI
Pa me kupke pripremamo kod kuCe da bismo olaksa li zastoj cirkulacije
krvi i limfe. i uklonili zadrzavanje vode u tj elesnim tkivima iii -upljinama
1I starijih Ijudi koj i viSe ne mokre kako treba. Parne SlI kupke dobre
takoder i pro tiv ka tara i lI pale mokratnog mjehll ra jer ubl aiavaju teS-
kote s prosta toni.
Mozemo ih jednostavno kod kuCe pri premiti. Naj bolje je od trine,
kamilice. majCine dusice (Thymus Serpyllum), iii sli cnoga aromaticnog
bilja pripravit i vrel i uvarak koji izlijemo 1I kotao (veliki lonac iii skat).
na koji polozimo usku dasc icu da na nj oj sjedimo. Da se para i toplina
ne bi prebrzo izgubile, dobro se pokrij emo od nogu do vrata pokrivacima
(deke. pl ahte) .
Ako nam je tesko sjedjeti na das ki , mozemo kotao (\onac, skat) staviti
ispod pletenog stolca iii sl. Nemamo Ii ta kva stolca, skinemo sjedacu
dasku s obicnog stolca i tako omogutimo da para moZe djelovati odozdo.
U svakom slucaju moramo se uvijek dobro pokriti plahtama iii pokri-
vacima.
Biljni uva rak iii vodu moramo obnavljati da bi stalno bilo dovoljno
pare. l os je prakticnije ako mozemobiljni uvarak stalno grijati na resou
(rechaud).
Ta kva parna kupelj kod kuCe ne zahtijeva mnogo truda, jeftina je i
post ize svoju svrhu.
LJEKOVITOST SJEDECIH KUPKI
SjedeCe kupke ubrajamo u njegu nasega zdravlja, a ujedno su uspjesne i
za njegu Ijepote. Redovitim sjedetim kupkama pospjesujemo za zdravlje
nadasve kori sno kolanje krvi svih organa donjeg trbuha. Takva je redo-
vita njega osobito preporuclj iva za jajnike koji su neobicno osjetlji vi na
hladnotu i zastoj cirkulacije. Sjedeea kupka upravo podstiee kolanje krvi
uklanjajuei zastoj, podraiaje i pocetne upale jajnika i jajovoda. To moze
sprij eciti stvaranje priraslica i jalovost (steri li tet). Kakva korist ad naj-
boljih lijekova ako zbog zastoja iii smetnj i u optoku krvi ne mogu stiei
do oboljelih organa? U krvi su, kao sto je poznato, zivot i Ijekoviti ci-
i upravo je zato ta ko Yaino da krv dode do obolje.lih dijelova
tijela. U prvom redu za to je prikladna voda, a zenama upravo sjedeea
kupka najbolje pomaze. Siabo djelovanje organa u donjem trbuhu odra-
iavaju i neke vanjske pojave, kao npr. masna koza, bubuljice, prhul, Ii-
svrbe.i i slicno. Zato je osnovni zahtjev briZljive zdravstvene njege
da suvremena zena ne bllde ravnodusna prema organima donjeg trbuha,
vee da ih svrsishodno njeguje.
Takoder dusevna i osjetajna ravnoteia Zene mnogo zavisi 0 tome da
Ii trbusni organi, pogotovo dobro i pravilno rade. Svaka Zena
moZe kretanjem, tjelovjeibom, a osobito redovnim sjedeeim kupkama,
omoguCiti pravi lno kolanje krvi. Kad pomisli kako njeno dobro zdrav-
stveno stanje silno zavisi ad savjesne tj elesne njege - kao sto smo vee
259
spomenlili - sigllrno ce se pobrinlili da 1I " mnoge drll ge dll znosli prcuzme
na sebe jos i lu.
l os je bolje ako sjedecoj kll pki dodamo biJjni lI va rak. Ljudi slabih
zivaca lreba da kllpki dodajll eaj malicnj aka (Melissa omcinali s), a oni
umorni i skl oni hl adnoCi upolrijebi l ce caj od limij ana (Thymus vul ga-
ris). Proliv suhe kOle i skl onosli prhuti najbolj e je uzeli caj od maeuhice
(Viola tricolor). Gruba koZa s velikim porama za htijeva gavezov caj
(Symphytum orficinale). U lakvll slucaju mozemo poslije kupke trljati
koZu gavezovom tinkturom (Symphosan). Naprot iv, masna kola dobro
reagira na morsku bilj nu sol Santa mare. Za osjetljivu i ranjivu kozu
treba upotrebljava ti caj od Ij ecure (Sanicliia Euro paea).
Trine i smrekove igli ce mozemo la koder upotrij ebiti kao biljni dodat ak
sjedeeoj kupki. Ako imamo na raspol aganju eukaliptusova li sea, mozemo
ga takoder upotrijebiti . Bilj ke s miri snim tvarima mogu draziti iii smiri-
va ti, pa ih izabiremo prema potrebi kao sto smo upravo obj asnili. Koris-
no mozemo upotrij ebiti i zobenu slamu za koju bismo mogli pomi sliti
da je nellpotrebljiva. Nesllmnji vo je sjedeea kupka s dodatkom biljnog
uvarka vrednija od obicne vode. Vrijeme i trud sto utrosimo za pripremu
sjedeee kupke ispl a li nam se tako sto iskori stimo Ij ekovito djel ovanje
bilja .
Sjedecu kllpku treba obaviti najmanje jedan do dva puta tjedno, a u
nuznirn slucajevima i cesce. Kupka traje 20 do 30 minuta, a cijelo to
vrijeme toplina vode mora biti 37. Ohl adenu vodu odlijevamo, a dolije-
vamo vrueu. Najbolje je da kupke obavljamo navecer, neposredno prije
spavanja jer poslije kllpke ne smij emo na hl adno, aiti se povlaciti sjedeci
po kuei . Prvi je uvjet dobro ugrij ana kupaonica jer hladan prostor odu-
zima tijelu previse topline. l os je bolje ako tijelo i dodatno ugrijemo
zamatajuci ga u tople pl ahte iii pokrivace. Rashladivanje tijela, iii cak
drhtanje od hladnoee, smanjuje kori snos dj elovanje kupke.
] 05 cemo la kse obaviti kupku u sjedeeoj kadi koja ima uredaj za oti-
canje hladne i do ticanje vTllee vode. Tako mozemo bez teskoce odrZavati
stalnu toplinu od 37C. Mozemo upotrijebiti i obicnu kadu, u koju mon-
tiramo drveni cep pri dnu, a pored nas postavimo skaf s vrucom vodom
za dolijevanje. Ako imamo pravu kadu za kupanje obavljamo sjedeeu
kupku kao polovicnu kupku, tako da voda seze sarno do pupka. lrnamo
Ii posebnu sjedeeu kadu, stavimo je na das ku koju smo polozili preko
obicne kade, i napunimo je vrueom vodom. Rucnim tusem dolijevamo
vrucu vodu a ohladena preko ruba sjedeee kade otjeee u obicnu, iii je
odlijemo vrcem. Prednost je sjedeee kade u lome sto poslije kupke ne
moramo di za ti sjedecu kadu punu vode, vee je jednostavno izlijemo u
obicnu kadu .
Redovne sjedeee kupke povoljno djeluju na zdravlje, duZe ostajemo
ml adi, 8tO se povoljno odrazava na naS dusevni zivot.
260
SCHLE ZINA KURA (pregrijane kupke)
ijemogao
Sc:bmoom 0 SchImziooj metodi
oSllrounm41)Stj " !ada ocdar.-oo
UlaD--IjIiJa tije-
PriF Dq!D sr odIlICilDO cia kod tair nzirmmo Sc Nn"i-- bqJh. IIIOI'aIIIO
poIwro upoma u udoj primaIoj - ;g SrNriMliwr .......
kupke, da bismo je mogli provodi ti sa svim pojedi nostima. U tom slueaj u
mora kada biti dUla od norma lne kade. l os je bolja drvcna. U suvremeno
uredenoj kuci to je jedva moguce, za to se moramo zadovoljiti obi cnom
emajli ra nom kadom. Pozna to je da pri Schl eozinoj kupki dode glava pod
vodu, stoga u prekratkoj kadi treba skvrciti noge.
S obzirom na to da je pri takvoj kupki i glava pod vodom, moZe se
toplina podj edna ko razdij eli ti po svemu tij elu. Tko t e ~ k o podnosi obieou
vrucu kupku, upravo zbog toga ne bi imao 1I Schlenzinoj kupki oi kakvih
teskoCa. Da kllpae moze di sati, vire mu iz vode samo nos i usta. Budllci
da to umara., prievrsti se na kraju kade pojas, a moZe i obican cvrsti ruenik
koj i sluzi kao upori ste za glavu. Glavu polozimo na pojas tako da iz vode
vire samo nos i us ta. U pocetku podesimo topliou na 36-37" Cel zij a,
dakle na temperaturu krvi, i ne dozvolimo da se snizi. To posti zemo tako
da uvij ek iznova dodajemo vrucu vodu. Toplina mora doseCi najmanje
38C. Prije kupanja ispij emo 1-2 case vrucega biljnog caja, bilo od ma-
ticnjaka (Melissa orficina li s), bazge (Sambucus nigra), iii zlatnice (Soli-
dago Virga aurea). Tko ima ne' to slabije srce, doda caju jos nekoliko
kapi Crataegisana.
Pregrijavanje tijela za 2-3 stupnja uzrokuje neke vrsti umjetnu vru-
cinu koja slicno naravnoj vruCini sagorijeva ta koder mnogo slj ake. Neho-
tice se sjecamo rijeCi nekadasnjeg oca metafi zike Parmenidesa koji je
izj avio : Dajte mi moe da stvorim vrueinu, pa eu izlijeCiti svaku bolest!
S pregrijavanjem mozemo doista izlijeciti viSe oego se opceoito cini
mogucim. Ako pustimo da toplina naraste preko 39C, da kle na 40
do 41 , unistit Ce mnoge uzrocnike bolesti koji su osjetljivi na tempera-
turu. Ako se pregrij ava mo u vise puta ponovljenim Schlenzinim kupka-
rna, bit ee osobito pogodene tumorske stanice jer ne mogu podnijeti tu
toplinu. Tjedna Schlenzina kupka je dobra takoder za one koji pa te od
smetnji u optoku krvi i limfi. Preporuea se takoder onima kojima slabo
radi kola i limfne zlijezde. Protiv koznih os ipa i egzema dobro je neko
vrijeme svaki tjedan uzimati Schleozine kupke. Za sve te smetnje i bolesti
redovna je Schlenzina kupka put do ozdravljepja.
U pocetku Schlenzioa kupka smije trajilti samo pola sata. S vremeoom
se moZe produziti na dva sata. Protiv debljine preporueamo dodati vodi
morsku sol, iii dobru sol za kupaoje kao dodatak biljoim uvarcima.
Osoba koja je uz kupaea treba da mu za vrijeme kupanja jedaoput iii
dvaput iscetka cij elo tijelo tvrdom cetkom. To je jednako podvodooj
masazi jer ozivljava kapil are. Time uklanjamo zastoje i svaki neugodoi
osjeeaj tjeskobe.
Poslije kupke sjednemo, pol ako i duboko disemo, pa odemo jos mokri,
ogrnuti rucnikom iii plahtom, u zagrijan krevet gdje se temeljito oznoji-
mo. Gospoda Schlenz je upotrebljavala pletene vunene pokrivaee kako bi
sto duZe sacuvali topliou. Glavu zbog mokre kose takoder dobro i toplo
zamotamo da se ne bi rashladilo tijelo.
Prednost je Schlenzine kupke kod kuCe u tome sto je obavljamo nave-
eer, pa mozemo odmah poslije nje zaspati. Poslije znojeoja umijemo se
mlaeoom vodom i oamazemo kantarionovim uljem, ili drugim uljem za
262
koje se nal azi u crvcnom kantar ionovom ulju. jc to obav-
Ij en . zaspat cemo umorni ali olak a ni.
Nckoliko Schlenzinih kupki moZe nadomje lili skupa kupalisna lije-
cenja. PrednOSI je slo takvo Schlenzino lij eccnje mozemo obavili kod
kuer. Tko se kupa uvcce. moZe po danu obavili nui ni po ao. a po lije
krepkog na ujutro je opel svjci. i sposoban za rad.
Kad se jave prvi znaci djecje pa ra lize, lijecenju sa svjezim hormonima.
koje savjeluje Narodni lijecnik, dodal cemo lakoder Schlcnzinu kupku
s pomocu koje mozemo sprijeciLi uzelost. To je lijecenje prikladno i pro-
liv mult iple sklcroze, za koju je Schlenzi no lijecenje pravi blagoslov jer
pomaZe da se ocuvamo ad leSkih posljedica bolesli koje pretvore ziVOI
u patnje. S obzirom na mnoge prednosti koje omoguc uje Schlenzino lijc-
cenje, lreba lo bi tu metodu bolje poznavati i cesee je upotrebljavati .
KUHNEOVE KUPKE
Louis Kuhne je u pri rod nom lijecnistvu j os uvij ek poznato ime. Pripadao
je onim pamet nim Ij udi ma koji su upot reblj avali vodu kao uspjesnu
podrazaj nu terapiju. Svoju je metodu tako lemelj ito razradio da su njegov
udzbenik koj i je obisao cijeli svijet preveli na vise jezika. Na za lost, nij e
mu bio suden nepos redni naslj ednik, a Ilijedno ud ruzenje nije preuzelo
njegove misli i s nji ma upozna lo javnost, kao sto se dogodilo s metodarna
Priessnitza, Sebastiana Koeippa i drugih hidroterapeuta.
SJEDECA KUPKA SA CETKANJEM
Posebno je vrij edoa i vazna Kuhneova sjedeea kupka sa cetkanjem. Jed-
nostavno i bez posebnih teSkoea mozemo je izvoditi kad kuce. Uzmemo
obiCan kolao i 3/4 oapunimo hl adnom vodom. Za lim polovicu kotl a
pokrijemo dascicom i na nju sjednemo, svukavsi donji dio tijela. Kupaeu
cetku s drskom ovijemo krpom, umoCimo je u hl adou vodu i iscetkamo
predio oko spolnih organ a. Na hladnoeu ee reagirati sarno jedan dio tijela
ako ne dodir uj emo rukom hl adnu vodu, vee pazimo da ostane suha. Za
vrijeme tog postupka l reba kao i za vrijeme kure znojenjem odriavati
sla lou ljelesnu temperaturu zbog spomeoule reakcije na hl adnocu. Zato
bezuvjetno treba omotati tijelo toplim rucnicima.
Kupka ee biti najuspjesnija navecer ; pribavi narn mnogo mimiji san
jer povuee krv iz glave u donji trbuh, a to nam omogueuje da lakSe iskop-
Camo misli . Tko ne moZe zaspati, treba jednom isprobati tu metodu, bu-
duei da je eesto dosta sa rno 5 minuta da krv ode u srediste tijela i izazove
hiperemiju. S obzirom na tjelesnu reakciju i zeljeni cilj, produzimo kupku
na 10- 15 minuta. Pri tome moramo uvij ek paziti da se ne pocnemo
t resti, nego da nam je ugodno toplo, jer inaee kupka neee djelovati blago-
tvorno. Tko se boji da bi se mogao prehladiti zato sto cetkom ulazi stalno
u hl adnu vodu i kvasi hladnom vodom uvijek isti dio tijela, vara se jer
je upravo taj dio ta ko gusto prokrvlj en, da nije osjetljiv oa hladoocu.
Pr i eetkanju moramo sarno paziti da ne dirarno podrucje mjehura koji je
263
Lijecenje po
Baunscheidtu
osjcl ljiviji. Tko uopCe ne reagira ugodno na hl adne vodcne kupke i njima
ne posliie loplolnu reakciju, mora vr lo oprezno ustanoviti da Ii mu je-
dece kllpke sa celkanj em koriSle.
Tko moZe lI spjesno obavili neku hladnu vodenu kupku, moci Ce ko-
risno upolrij ebili i Kuhneovu kupkll . Ona uljeee ugodno na glavoboljc,
nava le krvi u glavu, teski (olovni) umor, pokvaren ieludac, nedosla lak
apet ila i mnoge druge legobe. Na spolnu hladnocu (frigidnost) i pretje-
ranu spolnu nadrazljivost te kupke uspjesno djeluju, pa se te funkcije
opet uravnoteie, Poslije nekoliko tjedana depres ivna se i teska dusevna
stanja poboljsaju, a daljnim kurama nestanu,
Tko bude s nui nom opreznosti provodio sjedecu kupku sa cetkanjem
kod kuce, nece mu skodili. Iznenadil ce ga uspjeh.
PODRAZAJNO LIJEtENJE
Cini se da Kinezi imaju vrlo velika iskustva na podrucju podraiajne tera-
pije. Mogao sam se osobno uvjeriti na svoj irn putovanjima po Dalekom
lstoku koliko su u tOllle vjesti. Tako sam npr. prolll atrao kako su lij eCi li
i podrazajnolll lerapijolll izlij ecili pocetnu gangrenu, Neki stari kaillder,
koji zivi u jed nom budistickolll samoslanu i tamo vrsi takvo lijecenje, pot-
puno je izlijecio jednog Evropljanina koji mi je to povjerio. Usporedujuci
takav nacin lijecenja s danasnjim, vidimo da je danasnji svakako blah
Nekoc su do bjeline uzarenim zeljezom vrlo brzo prelazili preko boles-
nog mjesta da bi na taj nacin podrazaj sto bolje djelovao. Danas je tu
metodu zamijenilo razno zar ko korijenje koje vecinom sadrzi gorusicino
ulje, Najprije na bolno mjeslo stave vruCe obloge, zatirn utiru u to mjesto
naribano korij enje, pokrijll vatom i puste djelovati 4-5 sat i, Djelotvorne
tvari iz korijenj a, pripravljene kao kasa, jako podraZuju i bolesno se
mjesto dobro napuni krvlju, To potakne tijelo da luci brojne leukocite i
limfocite, pa nastane nekakvo umjetno gnoj enje, Svrha je toga gnojenja
da sve potakne na akt ivnost: zacepljene krvne zile, mali trombi, razni
otrovi i otpadne slj ake izmj ene tvari, krecu se i izlucuju. Kad lijecenje
izvedemo pravilno, dovedemo u red i izlijecimo kronicna ostecenja,
Prije nekoliko godina, kad smo jos primali bolesnike, imali smo i mi
priliku da s uspjehom vrsimo takva podrazajna lijecenja, lednom je iz
Jure dosao neki stariji covjek da mu odreiemo nogu. Poslije takve podra-
iajne tera pije otvoril o mu se bolesno mjesto na nozi, isteklo nesto krvi i
gnoja, i bol je u tren popustila, Tim temeljitirn ciscenjem rana je zacije-
lil a, i stari je urar svoj u nogu lIpotrebljavao opet kao prije.
Ta je metoda srodna lIpravo opisanoj podrazajnoj metodi kineskog umije-
ca, Baunscheidt je nije preuzeo od Kineza, nego je vlastitirn iskustvima
spoznao da je takav nacin lij eeenja svrsishodan, To je metoda za podra-
zivanjc koie s pomocu naprave s iglama poznate pod imenom zivotna
budilica, Poslije podraiaja treba koiu trljati Baunscheidtovim uljem.
264
obloi it i va tom i pustiti da djelujc preko noci. IduCi se dan lijccenje na-
slavlj a i upo trijebi se neka punomasna krema.
Ova se podrai ajna metoda pokaza la prikl adnom za lijecenjc mnogih
kronicnih bol es ti, pa i multiple skleroze. Pri loj bolesti draie bolesnika
lijevo i desno uz hrptenicu. Mcdlllim. nije preporucljivo 8aunscheidlovo
lij ece nje provoditi nas umce. lj . da covj ck nije temeljilo upoznal 5 naCi nom
kako se meloda vrsi. 8ezuvjelno je mora poznava li i razumjel i. To vrijed i
za svako vCCe podraiajno lijecenj e, pa je sloga bolje radili zajedno 5 Ii-
ziolerapeulom, iii bioloski obuccnim lij ecnikom koj i im3 potrebna isku-
siva. Osobito oprezno lreba lIpol rebljavat i napravu S iglama, j er se njome
smije obradivali sa mo misicje, a niposlo i lijezde iii pokosnica.
Podrazajnu lerapijll upotrebljavaju s uspjehom kada zakazli lijekovi.
jer oplok krvi 1I pogodenim dijelovima lijela ne radi vise pravilno. pa za lo
lijckovi ne mogu krvljll doCi do obolj elih mjesla. Sloga je podslicanje s
po mocu podrazaj ne lerapij e izlaz koji moie bili dobrodosla pomoc.
ILOVACA KAO LlJEK
1I0vacli Sll od pamtivij eka lIpotrebljava li kao lij ek i kao pomoc proli v
raznih boles li . testo su laj slari lij ek slrogo zabranjiva li upravo oni koji
bi ga mogli korisno upotreblj ava li . Usprkos lome il ovacu Sll i dalj e upo-
lrebljava li za lijeeenje. U posljednje joj vrijeme pridaj u opel vise paznje.
osobilO pri lijecenju tllmora na koje se moze djelovati izvana.
8iblija lakoder govori 0 zanimlji vom Kristovom dogadajll kako je
lijecio slij epca ilovacoll1. Ako se lamo radilo u prvom redll 0 simbolickoj
usporedbi, treba promislili 0 okolnosLi da Ii je za to upotrijebio zemlju
iii ilovacu, jer veliki prorok iz Nazareta nije prirodne moci samo pozna-
vao, vee ih je i cij enio.
Primili vni narodi takoder upotrebljavaju il ovacll. U veterini se takoder
pokaza la korisnom, a u kozmetici prave od nje maske za lice. U sport-
skim je krugovima takoder cijene jer pomaie protiv lIganuea i slicnih ne-
volja. Lijeccnje se il ovacom. prema to me, ocuvalo vee stolj eci ma. Osobito
se preporuca kombinacija il ovaee s Ij ekovitim biljem. Kasasta se il ovaca
jednostavno razmllti vrucim biljnim cajem i lIpotrijebi kao kombinirani
obl og. Il ovaea dj elovanje poj aca, cak ucetverostruci .
Lijecenje Ce il ovacom bitj uspjeSno sa mo onda ako dobra poznajemo
njeno djelova nje. Ima Ijudi koji lIpotrebljavajll ilovacu lama gdje bi tre-
ba lo lIpotrij ebili sje me pi skavice (grcko sijeno ; Trigonclla foenllm Grae-
cum), iii laneno sj eme. To nije ispravno. lIovacu npr. ne mozemo upotri-
j ebiti protiv furunku loze, da bi ubrza la skuplja nje i curenje gnoja. Za to
treba stavljali, kao - to smo spomenllli, tople obloge piskavice, iii lanenog
sj emena. jer ilovaea nc skllplja gnoj, vee ga rastjerllje.
Zavisno od god isnjeg doba lIpotrebljavamo hladne iii tople obloge od
il ovace. Ljudi osjcl ljivi na hl adnocu vise vole tople obloge. Preko toploga
o bloga od il ovaee mozemo poloziti jo vrecicli s vrllpim biljem, koja bolje
265
Uputa za
upotrebu i l o v a ~ e
(gline)
dr.rlloplinu. 'a hl.ldnc oolo(lc oJ lima' n' ,mijcm ,tavill takYU \fU<:U
\n:cicu jer hi to prekmu d clovan;: hladnocc.
lA muleni obi god (lhnc. po prtl"ilu. d(l\oljna 1! \ehka Lh ghn kOju
cajem ra7:mulimo u njctku I.a' u Tu ka u podjcdnako i 2 do Jmm dchcl
namaicrno na lanenu krpi:u I pol0llmo na mjcslo kojC lije 1m . Dodala k
kantarionova ulja \ rio JC kori Lan. pogotovo "ko radl 0 upali. I lO
upali [ivaca. Dodavanje kantMionov3 ulj;) irrul J i tll prednoo;, cia
ilovaea ne pOll i i tako p hUla i tHda. O,lane amo zOlj"na p:1 !-.C
kao oblog mnogo boljc podnosi. 'to je l.a 0 jetljille pacijenLe e\ika
prcdno l.
PrcporuQl se oblogc od dovaee , ta.ljali prcko noei jer manje smclaju
nego po danu, kada prcma mogu no -tima obavljamo . voje duzno Ii.
Ka lkada je, o. obilO kad sc radi 0 kronicnim bolestima. bolje sta vlj31i
obloge od ilovaec S oblozima od kupu. ova Ii Ca i to lbog
toga SIO ilovaea rastjerllje. a kuplL'i kuplja. Taj dvostnlki ueinak tllara
blago, pr irodno podraiaj no lij ecenjc koje izaziva po oljnu rcakciju u
kron icni h oboljcnja, osobito reumatizma i artritisa.
[I ovaca dje llije vr lo povolj no protiv proljeva i upa la crijevne sluznice.
laic lijekove mozemo lada staviti di rck lno u vodu od ilovacc.
Dobro ciSeenje crijeva post iZcmo tako da se dva pUla godisnje u toku
nekih osam dana lijeCi mo glinom. Za to jc bolja bijcla glina od zute prem-
da se i i UIa upolrebljava za LU svrhu.
I zbor bilja Za pripremu obloga od il ovaee prot iv lumora pr ikladni u cajevi od pres-
lice (Equisetum arvense) iii hrastove kore (Cortex Quercus). Upalu i iva-
ca lijecimo cajem od mati cnjaka (Meli ssa oflicinalis). Prol iv reumatien ih
boles ti bolje je upot rebljava ti caj od eukaliptusova mrekovih iglica
(Juni perus communi s), majcine dll Sice (Thymus serpyll um), iii timijana
(Thymus vulga ris). Sve te aromaticne cajeve ne kuharno, nego sarno po-
parimo vrelorn vodom, a one koji ne mirisu, dovoljno je prokuhati sarno
kratko vr ijeme (2 do 3 min ute). Poparen iii prokuhan eaj procijedimo
pa 5 procijedenim uva rkom smijesa mo kasu od ilovace. Kalkad pripre-
rnaju caj u vreeici. Posto lI potr ij ebimo caj za razrjedivanje gline, jo vru-
eu vreeicu poloi imo na oblog od gli ne, koji tako duZe zadrZi topli nu.
BILJNI OBLOZI
Bilje koje povoljno uljeee na neki organ upotrebljavaju takoder izvana
kao Ij ekoviti oblog. To se slaie s razlicilim sabranim iskustvima. Biljke
za bubrege, kao zlalnica (Solidago Virga a urea), breze (Betula alba),
preslica (Equiseturn arvense), iii druge, mozemo zgnjeciti iii samljeti te
svjeZe staviti na kom u predjelu bubrega. Vanjska upotreba bitno ee po-
duprijeti unutrasnje lij ecenje.
SvjeZi biljni oblozi dobro utjeeu na limfni tok i zastoj u optoku krvi .
Lijecenje svjd im bi ljkama vrlo jednostavno upolrebljavaju izvana. Kad
upotrebljavamo Usee kiselice (Rumex acetoza), iIi lisee velike kiselice
266
(slavelj; Rumex obt usifolius) kao i lisCe rabarbare (Rheum offieinale),
pa samljeveno polazemo na one dij elove tijcl a u kojima su za loji, nag-
njecenja, otekline i slieno, poslizemo bl agotvorno djelovanje koje za-
Il1j enjuje svaki skupi oblog s lijekovima. Upolrijebili se mogu lislovi
raznoga polj skog i vrlnog biJj a, osim otrovnoga. Liseem otrovnog ruja
(Rhus toxikodendron) mozell1O izazvati osip. l ednako tako ne smijell10
ni u kojem slueaju upotrebljavali velebilje (Atropa belladonna) i druge
otrovne biljke. Njih imaju pravo upotrebljavati jedino iskusni strucnjaei
i lijecniei koji lijeee biljem. Druge obloge od li sea, kao npr. od kupusa
i slicno, moiemo bez razmisljanja upotrebljavati. Ako oblog previse dra-
i i, treba ga skinuti i ta ko smanjiti djelova nje, pa ga radije od vremena
do vremena ponovno staviti.
Na taj su nam nacm pri ruei vrlo jednoslavna pomagala.
OBLOZI OD KUPUSOVA LlSCA I DRUGOGA
LJEKOVITOG BILJA
Ljekovito djelovanje kupusova lisCa sve je poznalije. Dr Blanc, koji je
o tome napisao brosuru, upozorio je na sve Ijekovite moguenosti, i mnoga
je siromasna djevojka to jeftino sredstvo vee uspjeSno iskoristila. Pola-
ganje zgnjecenih Ij ekovitih biljki na bolesne dijelove tijela ili organa, nije
uostalom nisla novo. Vee sam prije mnogo godina protiv upale zivaca
polagao na odredena mjesla zgnjeceno lisee i cvjetove kantariona i imao
izvan.redne uspjehe. Na rane koje sam dobio berllCi bos planinsko bilje
polozio sam svjeZe zgnjeceni obieni dllpcac (Veronica officinal is), pokrio
listom virka (Alchemilla vulgaris) i sve zajedno povezao rupcieem. Tako
sam mogao nesmelano iei dalje i obavljati svoj posao. Rana mi nije vise
smetala buduei da je brzo i dobro zacjeljivala. Tko pati od bubrefuih
bolesti moZe zgnjeCiti ili samlj eti svjeZe lisee breze i zlatnice (Betula alba,
Solidago Virga aurea), pa tu kasu staviti na podrucje iznad bubrega i
povezati toplim rupcima. Toplim termoforom iIi bocom vruee vode moze
se djelovanje potpomoei. Uvijek sam se iznova eudio uspjesima takvih
i slicnib pokusa s oblozima od svjdeg bilja. Indijanei u oblasti Ama-
zone ivaeu svjeZe biljke prije nego ih stave na dio tijela koji lijece. Zato
preporuka 0 Ijekovitom oblogu od kupusova lisCa nije bila za mene nista
strano. Na izrasline lisCe kupusa djeluje izvanredno. KUPllSOVO lisee na-
izmjence s oblozirna 1I0vaee djeluje povoljno i protiv tumora. Dogodi se
da su u poeet\.:u bolovi tumora jaci, no kasnije opet popllste. Kupusovo
lisCe moZe vrlo jako djelovati, tjerati na mokrenje, tvoriti mjehure, iii
same izlucuje sokove, tako da se lisCe na tijelu jednostavno posusi. Po-
kusi koje sam pravio na sebi kao i mnoge obavijesti paoijenata uvijek mi
iznova potvrdivahu korisno djelovanje oblo/ffi od kupusova lisea. Kupu-
sovo lisee uvijek imamo na raspolaganju, pa zasto ne bismo za lijecenje
rana od nagnjecenja, tumora i unutrasnjih upala, osim lijekova za unu-
Lrasnju upotrebu, stavljali izvana kupusovo lisee? Ako jedan dan stav-
Ij amo obloge od kupusova lisea, a drugi dan od ilovace, imat eemo izvrsne
267
uspjehe koji imaju osobilO pri kronicnil11 bolcslima Lacudujucc ucinkc:
Kako esto 1110zel110 upotrebom tako jcdnostavnill sredstava SprIJCClli
opcraciju. rezanje nozem I ....
S lukom i svjci.im hrcnom po ti zemo lakoder IIJepe u PJehe. Protlv
lisaja dobro djel uje kaSa vjeicg'd preslicina (Equisetum arvcnse) iii ne-
venova (Calendula on'icinalis) Ii-ca. Mozemo upolrijebi ti takoder i smck-
sa nu psenicu koju najprije sameljemo u ka' u. a za tim pomijeSamo sa
pOl11enutim cajel11. 1 to je takoder djelotvorno i blagotvorno.
MALI OOKAZI 0 OBLOZIMA 00
KUPUSOVA L I ~ C A
Medicina cesto zadaje sebi mnogo muke. a ne posti ze zeljeni ci lj. Katkad
je put koji je poduzet da bi odstranili neke defekte, nalik labiri ntu stran-
putica. Kada poslije mnogih neuspjeha vrlo jednostavno prirodno sred-
SIVO kao slO je li st kupusa slvara cudo, iznenadeni mo aktivnim snagama
koje mogu pomagati i bez nasega l11ukolrpno sa branog znanja.
Neda \rno nam je neka 62-godisnja tesko bolesna pacijenlica javila 0
jednom takvom slucaj u zanimljivo zapazanje. Zbog infekcije koj u je jos
pogorsalo uzivanje prskanih tresanja, izbil a joj je po noCi na jeziku kao
dinar velika glji vica. Lijecnici su joj glji vieu ispalili Japisom. Zalim su je
jos osam dana zraCili radijem jer ju je jako boljelo. Poslije tri tj edna pa-
cijent iea je napusti la bolnicu s paraliziranim jezikom. Pet tj edana kasnije
izrasla joj je na vratu velika oteklina koju su joj htjeli operirati, no paeijen-
tica se usprot ivila jos jednom operativnom zahvatu. Kad su poslije osam
tjedana bolovi posta Ii prejaki, a operaeij a nije vise bila moguca, zraCi Ji
su je 43 puta. Poslije tih zracenja paeijentiea je bila tako oslablj ena da se
osjecala kao na rubu groba. Lij ecniei su izgubili svaku nadu da bi mogla
ozdravi ti. Rana nije htj ela zacijeliti i nep'restano se iz nje eijedio gnoj.
Poslije devet tjedana pacijentica je zeljela da se vrati kuci . Njeni najblizi
su je pozrt vovno njegovali i svakih 10 minuta mijenjali ovoj s posebnom
masti. Ni time nisu mogli ubl aziti jake bolove od opeklina nastalih zra-
cenjem.
Neka znan ica koja je citala 0 uspjesnom lij ecenju oblozima od kupusova
Ji sea savjetovala joj je da ih i ona stavi, i gle, poslije cetiri dana poceo je
gnoj dobro izlaziti, a jaki bolovi su prestali. Usprkos kronicnom za tvoru
stolice i s tim u vezi gJavobolje, pacij entica se poslije toga osjecala mnogo
bolje i bila je presretna jer ju je bolest mucila gOlovo godinu i po. Cini
se gotovo nemoguCim da kupus moze ta ko uspjesno pomoci, no ipak je
tako, jer da ga pacijentica nije upotrij ebil a, njeno se zdravstveno slanje
sigurno ne bi popravilo.
lzvrstan ucinak kupusova lisea vrijedan je pai nje, i nitko kome je na
sreu zdravlje bolesnika neee ravnodusno niti s prezirom preci preko toga.
Od mnogih dokaza evo jos jedna vij esl. Zabrinuta je majka pisala 0
otekloj zlijezdi na vra tu svoga djeteta :
S lijekovima i oblozima od kupusa uskoro je bilo bolje. Kupus je
doista cudesan. Nas 13-godi snji sin - visok 174cm i vee je promijenio
268
glas - jos sc nije opora \ io od prehlade a 111 0rao je u pontxljeljak ponO\ no
u skolu. Tui io se da ga icstoko boli glava, a jueer u podnc. na ostre bo-
love u desnom oku i nad nj il11c. Preplasil a sam se da bi mogao dobiti
upalu ceone supljine (Sinusit is frontalis) pa sam mu na dva s a ~ l stavil a
kupusovo like na celo iznad ociju. Za tirn jc ot isao u kolu. a naveccr e
bez bolova. zadovoljan vratio kuci.
Znacajno je veC to da skroman kupus krijc u scbi takve djelolvornc
Iva ri koje neocekiva no brzo pomazll . a pri tome nista ne skode. Tu rno-
gucnost posjcdujc kupus jer izvlaCi iz lijela otrove. a istodobno oslobada
Ij ekovile tvari. Takvo sredstvo treba pozdra viti 0 obito tamo gdje nema
drugi h lijekova.
KRUMPIR KAO POMOCNIK U LIJEtENJU
Prijesan ogulj en kr ulllpir dj eluje izvrsno na rane koje td ko zaejeljuju.
protiv izrastanja di vlj eg me a i vih zarisnih bolesti iz kojih se lue; smrdlji-
vo tan ieno tki vo. za tim protiv oteklina, izraslina. nagnjccenja. reurna-
tizma zglobova i upalj enih mjesta na misicima i kostima.
KaSa od sirovoga na ribanog krumpira pomijeSa se s malo mlijeka i
stavi na bolno mjesto.
I neoguljeni krumpir kuhan u Ijusci moiemo jos vruc zgnjeciti s prijes-
nim lijekom u ka' u i poloziti na ranu kao i oblog od ilovace. Tko bolje
podnosi toplo nego hladno, moZe upo trijebiti topic krumpirove obloge.
Obloge od irovoga krumpira preporuea mo svima koj i dobro reagiraju
na hl adno.
Postizemo izvanredan ucinak a ko sva ki dan mijenj amo ova tri obloga:
prvi dan obl og od krumpira. drugi dan oblog od kupusova lisca. a treci
Krumpir je zadebtjani produietak
biljne stabljike pod zemljom.
Iz tih zadebljanja (gomoljal
izraste nova biljka.
269
dan oblog ad il ovaee sa cajem preslice i malo kantarionova ulja. Ako te
obloge ponavljamo dui.e vrijeme. neee se njihovu izvrsoom, izmjenicnom
djelovanju moei oduprij cti ni teSki. dobroeudni tumori. ...
Stari krumpir koj i tjera klice moramo prije nego ga upoLnJeblmo za
jelo iIi za zivotinj sku hranu dobro ocistiti ad kJica. Otrov. tzv. Solanin je
'skodljiv, a nalazi se sarno u krumpirovirn klicama. Tko priprema sok od
svjezeg krumpira. iii ad tarog krumpira. ako temeljito odstraoi klice. ne
treba se bojati da Ce mu prijesni ok -kod iti . Naprotiv, brizljivo prire-
den sok od sirova krumpira vei: je uklonio mnoge bolesti.
Sok od sirova krumpira je, kao sto znamo, izvrstan za upale zelucane
sluznice. Tko boluje od Cira na zelucu. treba piti krumpirov sok razr ije-
den s toplom vodom ujutro, nataSte. Dovolj an je sok jednoga manjeg
krumpira. Tko ne moie ispiti say sok, moze ga dodati zobeooj juhi, ali
ga ne smije s nj om prekuhati. Tako se izgubi neugodan okus. Krumpirov
ok Gastronol i lagana dij etna hrana s malo celuloze, vei: sami po sebi
lij eee te-ke zelucane cirove. Razumlji vo je da moramo pravilno jesti.
dakle polako jesti, temeljito ivakati i hranu dobro nalOpiti slinom.
Sa s ojirn bazicnirn tvarima krumpirov sok djel uje izvrsno prot iv reu-
matizma i artriti sa jer vei.e mokracnu kiselinu. On, dakle, nema otrovno
dj elovaoje. ali treba paziti da ne dode u dodir sa solaoinom iz klica.
PORIJEKLO I DJELOVANJE PAPAIN A
U sumama jui ne Floride ima na tisuee Kabis-palmi i drugoga tropskog
bilja, a u si bljiku mnostvo divljih papaya. Ta je biljka sluzila lodijancima
cesto kao hrana buduCi da su jeni zreli plodovi, s obzirom oa cijeou i
Ijekovitu vr ij ednost. nadasve dragocjeni. I u kuhinji upotrebljavaju tu
biljku kao izvrstan dodatak jelima. Vee prije mnogo stoljeea, ili bolje
receoo, prije vremena koje ne mozemo ustaooviti ni zamisliti. ti su pri-
rodni narodi znali da u Iiscu, stabljikama i plodovima te svojevrsoe
biljke, koju bismo mogli nazva ti lubenicom sa stabla, ima neka tvar
koja razgraduje bjelancevine. Kad bi lovci ubili starije iivotinje, kojib
je meso bilo pretvrdo za jelo, zamotali bi ga u papajine listove i ostavili
ga u ojima preko noei. Dan kasnije su ga ispekli na ramju jer je u medu-
vremenu postalo mekano kao meso mlade Zivotinje. Tu oeobicnu tvar
koja razgraduje bjelancevine i. gotovo bismo mogli reci unaprijed pro-
bavlja, zovemo daoas papain.
U srednjoj Americi, Guatemali, San Salvadoru i brazilskirn prasu-
mama oailazirno takoder na tu lijepu biljku koja svojiro velikirn liscem,
nalik liseu smokve, podsjeea na palmu. Kad bismo jednom mogli pri-
sustvovati sjeCi stabala u brazilskoj p r a s u m ~ uzivali bismo u zanimlj i-
yom promatranju kao u cudu. U gustoj p r a s u m ~ oaime, nema nigdje
papaje, ali se ubrzo poslije sjeee stabala pocnu dizati visoko iz zemlje.
Doseljeni su se Svicarci cud iIi sto su se papaje tako naglo pojavile, premda
u gustoj prasumi 100 do 200 km unaokolo nisu mogJi vidjeti nj jedne
270
jcdine. Ot kuda bi da kl e. mogle te bilj ke doci? ije Ii nji hova p java
bil a poseban pri rodni fenomen? Dugo sam trazio odgovor na to pi ta nje
i konacno ga nasao. jer je u biti vrl o jedno tava n. Na ime, ptice vrlo rado
jedu papajine pl odove. Kad ih pronadu na mje ti ma dokle sunce jos do-
volj no dopire, pojedu ih zajedno s ko- tica ma. Zat im ih zajedno 5 izmeti-
nama ispustaju negdje duboko u pras umi na zemlji gdje se drze 10, 20,
iIi eak 100 godina, a mozda jos i duze, jer, prak ti cki, prasuma ne propu5ta
neposrednu suneanu svjetlost da bi sjeme moglo prokl ij ati . Medutim,
to se dogodi kad posij eku drvece. Papaje posvuda pocnu naglo rasti ta ko
da su vee za godinu dana viSe od covjeka. Indij anci jedu mnogo papaje u
krajevima gdje je ima. To su opazil i ta koder bijelci. Kad jedu papaju,
osobito poslije jela, dobra im je probava. l ela sa mnogo bjelaneevina oece
zadavati teskoee jer papain dobro razgraduje bjelaoeevioe. Uvij ek se
iznova moglo opaziti da su Ijudi koj i jedu mnogo papaje, postedeni od
gli sta, tih nepozeljnih stanovnika tankog i debelog crijeva; nairne, one
nestaju ako dufe vrijeme jedu papaju. Osobi to su sjemenke u tom pogledu
vrlo djelotvorne. Zato je dobro uvijek pojesti i nesto sjemena. Sa cime
bi to moglo biti u vezi? Istrazivanja su pokazala da pa'paio iz papaje
razgraduje takoder bjelancevine u stanica ma ti h hladnokrvnih zivoti-
njica, tih nesnosnih parazita. Zato crij evo ne probavlja sarno sir, meso,
jaja i druge bjelancevi ne vee i gliste. Buduci da se njihove stan ice pune
bjelancevina rastope, ti pa rasiti jednostavno i bezopasno izginu. Tako
su pronasli najbolji lij ek protiv glista. Papajine sjemenke, odoosoo pa-
pain koji je u nj ima, unistava takoder crij evne amebe.
Na zalost, pl odovi papaje slabo pod nose, iIi oi kako ne podoose prije-
VOl, jer se zrel i ne mogu odri:ati. Ugod oo je, medutirn, sto je ustaoovljeoo
da papaina ima mnogo vi Se u nezrelom vocu, liscu i sta bl ima oego u
zrelom. Cini se da je tako otpala najveea zapreka jer nezrelo voce, lisce
i stabla mogu mnogo bolj e podnijeti prijevoz. Tako je, dakle, omogu-
ceoo da iz nj ihova mlijecoog soka proizvode preparate koji sadrfe pa-
pain koji jednako snazoo pospjeSuju probavu i uklanj aju tegobe koje
nastaju zbog glista.
Papayasan sadri:i papai n, povezan s cjelokupnim sastavom citave
biljke i djeluje jednako tako kao i uzivanje jos nezrelih pl odova s pa-
pai nom.
Sigurno se vesele svaki lijecni k, medicinski prakti car, apotekar i dro-
gerist, a kooacno i svaka bri zna maj ka, da u ta ko djelotvornom proiz-
vodu papaye imaju bezopasan lijek proti v gl ista. U treeem izdaoju farma-
kologije profesora Eichholza mozemo proCi tati kako takoder strucnjaci
priznaju da uobicajena sredstva prot iv glista nisu bezopasna. Mozemo
doslovce procitati: Treba uzeti u obzir da od svih sredstava protiv glista
prijeti opasoost od otrovanja. Katkad je, mozda, bolje da ostavimo pa-
razite nelijeeene, nego da preuzmemo na sebe riziko. takva lijecenja.
Tako pisu strucnj aci fa rmakolozi; kako se tek moraju oad time zamisliti
obiem Ij udi ! Svi koji se brinu zbog opasnosti od otrovanja, rijesit Ce se
brige ako upotr ijebe vrlo djelotvoran proizvod papaje, koji ne samo da
je neskodlj iv vee irna i tu prednost sto pospjesuje probavu, tj . asimilaciju
271
Druge
mogucnosti
lijecenja
bjelancevinastih tvari. To sredstvo mozemo bez opasnosti davati i slabi-
jim osobama, trudnicama i svakom covjeku bez ikakva ri zika.
Papayasan je vee za kratko vrijeme pomogao stotinama i stotinama bo-
lesnika. U skoroj budu6nosti pom06i ce jos tisu6ama koji Ce se bez rizika
osloboditi velikib neugodnosti i opasnosti od glista.
Oboljenje od glista nije niposto l1eSkodljivo. Bilo da se radi 0 oksiuri-
ma, sitnirn opasnirn koncicima, koj i uzrokuju neugodan svrbci oko cmara
(izlaznog crijeva) i kojih irna na tisuce u vijugama debelog crijeva. bilo
o askaridama, obicnim covjeciim gli stama, koje zive 1I tankom crijevu.
iii trihurama, biceglavcima, iii nekim drugim crijevnim parazitima, svi
oni mogu covjeku tesko naskoditi. Ostecenja od glista mogu tesko oste-
titi zdravlje. Pomislimo same na eozinofiliju, tu promjenu u krvnoj slici ,
koju cesto uzrokuju otrovi glista! Otrovi u izmjeni tvari (metaboli zmu)
glista vrlo skode tijelu i uzrokuju neugodne promjene: slabokrvnost,
malokrvnost, oste6enje jetara i jos mnoge druge bolesti.
Papayasan topi bjeiancevine, te kao biljni enzim irna svojstvo da rastapa
pokozicll askarida, oksiura, trihura i drllgih gli sta, koje poslije toga za-
jedno 5 probavnirn enzimima do kraja probavi.
LJEKOVITO DJELOVANJE MLIJEKA
Poznato je da je rnlijeko izvrstan izvor mineralnih tvari jer nam osim
magnezija, mangana i mnogih rninerala prvenstveno daje jos kalcij koji
se dobro asirnil ira. Te su rnineralne tvari koncentrirane u kiseloj surutki
i ujedno oplemenjene i obogacene fermentacijom mlijecne kiseline. Kon-
centrirana mlijecna kiselina s mlijecnim fermentirna, sto saddi Mol-
kosan, djeluju kao dezinfekcija, pa Molkosan mozerno uspjesno upo-
trebljavati iznutra protiv bolova u vratu i katara, dapaee i protiv angine.
Za vanjsku upotrebu Molkosan je prokusan lijek protiv lisaja i laksih
rana.
Nije Ijekovita sarno spornenuta kisela surutka, vee i sarno mlijeko i svjeZi
sir pomafu protiv izvjesnih bolesti. Upalu Zucnog koja je vrlo
bolna, odrnah -ablaz uje oblog od bladnoga sirovog rnlijeka. Cesto se time
prekine upala brZe nego bilo kojim drugirn lijekom. Prijesno mlijeko
brzo neutralizira suvisak kiseline u zelucu, koja se javlja zestokom zga-
ravicorn. U takvu je slucaju prijesno mlijeko djelotvornije od alurninijeve
soli krernene kiseline. Upotrebljavaju takoder s uspjehom mlijecne injek-
cije protiv razdraZljivosti. Odvajkada se upotrebljava svjezi sir za obloge
protiv oderotina, nagnjecenja i dobr06udnih izraslina.
MOLKOSAN
Odvajkada Sll smatrali da je mlijeko lijek. Mlijecne obloge s uspjehom
upotrebljavaju protiv upale zucnog mjehura. Oblog od svjezeg sira i
drugi oblici mlijeka dobro su poznati u njezi bolesnika. Kao lijek Sll
272
oduvij ek upo treblj a va li sur utku. pravi mlijecni serum, jer se u mlijecnoj
surut ki nalaze hranjive soli, mineralni sas tojci mlijeka. Sir cijene prije
svega kao hranu zbog masti i bjelancevina. Hranjive soli i minerali na-
laze se 1I surutki , dakle, u sirnoj vod i. Enzimi, prije svega ferment za
zgrusavanje, koje upotreblj avaju za pravljenje sira, vrlo je vaian za dje-
lovanje surutke. Mlijeko je poznato kao punovrijedna hrana. Ono osim
hranji vi h tvari - bj elancevina, masti i seeera - sadrzi jos i mnoge hra-
nji ve soli, dak le, mineralne sastavne dijelove i elemente u tragovima:
zbog toga je surutka mnogo vaznija nego se nekada mislil o. Mnogi voj-
vode i razni odli cnici iz Francuske i drugi h zemalja nisu uza lud dolazili
u Svica rsku da bi tame vrsili pozngte mlijecne kure sa surutkom. Posj e-
tioci Sll obicno bolova li od bol esti izmjene tvari (metabolizma), bij ahu
debeli , patili su od zastoja krvi iii probavnih smetnji, iii im je sla bo radil a
gusleraea, pa se morahu boriti s vrenjem. Surutku su upotrebljavali i
protiv tipicnih disbakterija. Ta je bolest danas vrlo rasirena. Mnoge
lJmjetne namirni ce, sredstva za konzerviranje i prska nje osteeuju tijelo
i ono se mora boriti protiv njih i njihovih posljedica. Molkosan se po-
kazao kao izvrstan Iijek protiv svih tih nevolja. Tko zeli poduprijeti
probavu, neee za vrij eme objeda pili same minera lnu vodu, nego ee joj
dodati j ednu ma lu iii jednu veliku zlicu Molkosana. To je korisno jer
stvara nll zne uvj ete za probavu. Medutim, nije prijeko potreboo razrije-
diti Molkosan mioera lnom vodorn koja nekima ne prija, a za neke je
preskupa. Molkosan, nairne, mozemo razrij editi i obicnom vodom.
Protiv zgaravice i nedosta tka zelucane kiseline Molkosan djeluje kao
izvanredan regulator. PomaZe i bolesnicima od seeerne bolesti jer mli-
jecni fermenti podsticu rad gusterace. Molkosan predstavlja najbolji
Ijekoviti napitak i za oboljele od seeerne bolesti. Ako bolesnik drZi stal-
nu dijetu i redovno provodi prirodno lijecenje, seeer u krvi pada, a i
izluciva oje seeera putern rno kraee se smanjuje vee same nekoliko tjeda-
na na kon upotrebe Molkosana.
Tko pati od debljioe, dakle, tko je pre teZak, regulirajuCi rad guste-
race, povoljno ee utj eca ti na izmjenu masti ; ako je preteZak, izgubit ee
postepeno na teZini uzimajuCi redovno Molkosan, pogotovo ako bude
istodobno trosio i Kelp-ta blete (tablete morske trave). To oe znaci da
rnrsavi rnoraju izbjegavati Molkosan buduei da on ne djeluje same za
iskoristavanje vee i reguliranje, ta ko da i oni koji sla bo iskoristavaju ma-
nu, pomoeu Molkosana bolje iskoristavaju njenu hranjivosL
Molkosan korisno sluzi i za vanjsku upotrebu. Kao lijek za unutras-
nju upot rebu djeluje bolje od mnogih skupih lijekova, protiv lisaja,
egzema i peruti. Veliki dio egzema moZe nestati ako ga natvpimo neraz-
rijedenim koncentratom Molkosana. Molkosan sluzi i za Ciscenje neciste
koze bilo da ga upotrebljavamo izvana iii iznutra. Kada u lijecenju glji-
vica na nogama i noktima za taje sva druga sredstva, Molkosan djeluje
brzo i pouzdano ako na bolna mjesta stavirno preko noci vatu namocenu
u Molkosanu. To potvrduje takoder izvjestaj dr Devrienta iz Berlina,
koji tvrdi da ne pozna brZi i pouzdaoiji lijek za gljivicna oboljenja nogu
i nokata nego slO je Molkosan, koncentrirana surutka. Sluzi korisno
273
Kukuruzni klip
i za ispiranje i mocenje laksih rana jer je vrlo dobra sredstvo i za ras-
kuzivanje.
Pri pocetnoj angini iii u toku same bolesti pomaZe ako bol esniku
namazemo grlo, iii ako grglja surutku. Ako to uradi odmah u pocetku,
moZe anginu sprijeCiti, pogotovo ako uzi ma jos i druge lijekove.
Vee sam prije mnogo godina upozorio na svoja iskustva s koncentr i-
ranom surutkom u lij ecenju unutrasnjih i vanjskih tumora raka. Maza-
nje Molkosanom raka lsoZe i vanjskih bolesti raka dalo je dosta cesto
dobre uspjebe. Jos se zivo sjeeam bolesnika koji je imao rak na potko-
Ij enici (listu). Kad je lijecnik izrezao rak, izrazio je sestri koja mu je
asistirala sumnju u moguenost izlijecenja uopee. Poslije toga smo ranu
kvasili Molkosanom, i na veliko cudenje kirurga brzo i dobra je zacije-
lila. Imali smo jos i druga dobra iskustva sa vanjskom i unutrasnjom
274
upotrebom Molkosana. Nadasve veseli sto danas dr Kuhl na temelju
vlastltih Iskustava potvrduje da je mlij ecna ki selina u lijecenju raka i
pomaga nju tog lijecenja od veli ke vaznosti .
Time ne zeli mo reci da su preparati mlijecne kiseline neko univerza l-
no ljekovito sredstvo, ali svakako pridonose da se u lijecenju raka po-
stize izvjestan uspjeh. Molkosan sadrii veliki postotak prirodne mlij ec-
ne kiseli ne pa je prikladna hrana za obalj ele od raka. Kao napitak s
mineralnom vodom sprecava ra k, a lijecenje pomaze. Upravo zbog mli-
jecne kiseline dr Kuhl preporuCa takoder svjezi ki eli kupus.
Veselirn se kad vid.im da se stara iskustva i zapaZanja, koja su u nasirn
spisima prije mnogo godi na objavljena, u novije vrijeme potvrduju kao
Ispravna.
Tko . poznaje raznovrsno djejovanje koncent ri rane surutke, zna je
cijeniti i ne cudi se da u proslosti uglednim osobama ne bijase ispod casti
koris ti ti se mlij e.cnom kurom i lij eciti se surutkom.
LJEKOVITO OJELOVANJE ULJA 00
P ~ E N I C N I H KLICA
Kad smo govoril i 0 psenici i Grabamovu kruhu, upozorili smo na pred-
nost nepreradenog zita i istakli kako su razne vrste zi tarica covjeku ko-
risne kao nami rn ioe kpje se dobro i dugo drie. Tek trideset godina znamo
da se u k1icama zita rica nalazi izvrstan lij ek, i to u ulju koje dobivamo iz
k1 ica. Buduci da je u Ijudi sve jaci otpor protiv cisto kemijskih lijekova,
to lijecnici, Ijekari i fiziolozi sve vise pomislj aju na lijekove koji se mogu
napraviti iz cisto prirodnih osnovnih tvari. Mnogi sposobni i skolovani
istraZivaci temelj ito se bave istraZivanjem ulja koje dobi vamo iz klica
zitarica. To ulje ima vaZno djelovanj e.
Ulje psenicnih klica ima, u prvom redu, mnogo nezasicenih masnih kise-
lina koje imaju bitnu ulogu u izgradnji i odriavanju zdravih tjelesnih
stanica i vrlo su vazne za izmjenu bj elancevina. U terapeut.skom rjese-
nju problema raka imaju takoder vazan udio. Jakci nezasicene masne
kiseline, poznate kao esencij alne masne kiseline, podsticu unutrasnje
disanje stanica, uopee citavu izmj enu tva ri.
Druga vafua sastavina ulja psenicnih klica je, kao sto smo vee spo-
menuli, dragocjeni vitamin E. Poznatiji je, mozda, kao rasplodni vitamin.
BuduCa majka, rodilja iIi dojilja ne bi smj ela zanemariti da redovna
uzima ulje psenicnih klica. Iskustva su pokazala da zene sklone pobacaju
iIi prijevremenom porodu nemaju dovoljno vitamina E. Dulje uzimanje
ulja psenicnih k1 ica moZe tu zalosnu pojavu ukl oniti.
Ulje psenicnih klica cesto pomaZe i pri k1imakterij skim smetnjama,
narocito kad je menstruacija slaba, neredovita, iIi pracena grcevima.
Tko redovno trasi ulje psenicnih k1ica, moZe poboljsati iii izlijeciti osla-
bjelu spolnu osjetljivost, dapaee i impotenciju. To ulje nije sredstvo za
275
Dvije vazne
sastojine
Tegobe sa srcem,
optokom krvi i
protokom krvi
(kardiovaskularne
i cirkulatorne
tegobe)
Reguliranje
debljine i
mrsavosti
Povecana
prostata
Uputa za
lijecenje i
trajanje
lijecenja
podrazivanje kao npr. pripravci iz kore yohimbe. Naprotiv, ulje psenic-
nih klica prirodno jaea i normalizira funkciju grga na. Ono jednostavno
daje tijelu vitamin E koj i mu nedostaje da bi moglo normal no raditi .
Ulje psenicnih klica A. Vogel a, koje dajemo protiv spolne slabosti i im-
potencije, djelovat 6e jos bolje zajedno s Poll avenom.
Ulje psenicnih klica pokazalo se prikl adno i za jacanje srca, pa i to dje-
lovanje ne smije ostati nezapazeno. To 1I1je je lI vij ek dobro doslo kao
pomoc ptotiv smetnji 1I krvotoku srca, porn ate lIkloniti sla bost srcanog
misiea iii njegova ostecenja, kao i sllzenja srcane koronarne arterije i
druge srcane slabosti.
Mnogi Ijudi pate od smetnji perifernog krvotoka i njihovih posljedica,
drugi opet od smetnji krvotoka u mozgll, sto moze uzrokovati slabo pam-
cenje, vrtoglavicll, smetnje u ravnotezi i dr. I u tim sillcajevima ulje pse-
nicnih klica djeluje vrlo uspjesno, osobito kad ga uzimamo zajedno sa
Hyperi sanom, prokll sanim pripravkom iz svjeze biljke. Tako je ulj e
psenicnih k1ica dobrodoslo obogacenje prirodnom lijecenju.
Uljem psenicnih klica uspjesno se borimo protiv neZeljene debljine i to
vrlo jednostavno jer one sim i da se poboljsa rad spolnih zlijezda. Poja-
camo Ii ucinak ulja psenicnih klica joil i Kelpasanom, preparatom morske
alge, potaknut ce rad stitnj ace i drugih hormonskih zlijezda. Tako jed-
nostavno normaliziramo tjelesnu tezinu i poboljsamo opce zdravstveno
stanje, a da se ne moramo pridrZavati neke stroge dij ete.
Veseli smo sto mozemo takoder jaku mrS-avost s vremenom pobolj sati
regulirajuci djelovanje ulja psenicnih klica. Dobro je sto cak oboljeli
od jetre i zuci izvrsno podnose ulje psenicnih k1ica. Dijetorn za jetra prije
cerna postici uspjeh ako istodobno uzimarno i ulje psenicnih klica.
Ulje psenionih klica pomate i pri toj bolesti, osobito kad se uzima zajedno
sa Sabal D I ' Taj Sabal prireduju iz _sjernenja palrne koja raste u Floridi.
Iskustva su pokazala da taj biljni lijek srn_aniuje povecanu prostatu ako
ga bolesnik uzima zajedno s uljem psenicnih k1ica, sto se inaCe ne bi
postiglo samim Sabalom. Za tu bolest postoje jos i drugi dodatni lijekovi
kao i flzikalno lij ecenje, koji su cesto nmni, no osobito u pocetnom sta-
diju dovoljni su Sabal i ulje psenicnih k1ica. Za lijecenje su prakticne
kapsule s uljem psenicnih klica.
Normalna doza Zl). odrasle je 1 velika zlica ujutro, u podne i navecer.
Djeci dajerno tri puta na dan punu cajnu zlicicu, sto im sluZi za jacanje,
osobito protiv urnornosti od skole i kasnije u razvojnoj dobi.
Za odrasle je dovoljna za okrepu iii preventivu jedna puna cajna zli-
cica na dan. Ulje psenicnih klica mozemo uzimati cisto, u juhi, iii pomije-
276
Sa no u voenoj kasi (alat i). Trajanje lijeeenja zavisi od zdravst enog
tanja. Gdje god moraju djelovati vitamini i mineralne tvari. treba
uzimati lijekove nekoli ko mjeseci. Kad je nedostatak uklonjen, preporuc-
Ij ivo je nastaviti dalje lijeeenje 5 pola doze. da bismo kasnije prci li na
cetvrt inu i 5 njom polako preslali .
Tko poslije ozdravljenja umj esto prij asnje malovrijedne hrane jede
punovrij ednu, moZe izostaviti koncentrirane vitaminske proizvode. Me-
dutim, ako i dalje oslane pri obicnoj denaturiranoj hrani i s bijelim braS-
nom i industrijskim seeerom, treba uvij ek paziti na to da istodobno uzima
i preparate bogate vitaminima. Tako moZe sprij eciti da se ponovi stara
avitaminoza. Moramo spomenuti jos Wheatforce, drugi obogaeeni do-
da tak hrani i zahvalna djelot vorna pomoe.
Vogelovo ulje od psenicnih klica ima tu prednost sto ga dobivaju su-
vremenirn presama s hladnirn obari vanjem. Toj okolnosti treba zahvaliti
sto sadrZi toliko djelotvornih tvari, vitamina E i nezasieenih masnih
kiselina. Stoga potpuno odgovarn i naj visim zahtjevima lijecni ka i
potro-aea .
WHEATFORCE
BriZlji vo spremljeno ulje psenicnih k1ica ima prijatan okus, no mnogi .
osobito djeca i osobe 5 osjetljivim jetrima, viSe vole Wheatforce (pse-
nicnu moe) nego obicno ulje. Wheatforce je ulje psenicnih k1ica zajedno
5 voenom jezgrom, prirodnirn seeerom i drugim punovrijednim sastoj-
cima. Njegova je odlika sto nam je poslo za rukom da ga sastavirno bez
dodatka alkohola. Potrosac je to pozdravio kao ugodnu prednost. Wheat-
force irna sve dobre osobine ulja od psenicnih k1ica, obogacen je vitalnim
tvarima vOCnog seeera. Idealno dopunjava prehranu, podstiee i podrZli-
va e1asticnost misi9a i djelatnu moe spolnih zlijezda. Wheatforce ima
mnogo djelotvornih tvari kojima zadovolja va zahtjeve svakidaSnjega
poslovnog zivota, i za pojacanu potrebu sportasa. Za kratko vrijeme
postao je Wheatforce omiljela okrepa za djecu.
POSEBNO LJEKOVITO DJELOVANJE MEDA
Bilo bi doista zanimlj ivo istraziti kako pcela. ta mala cudesna tvornica,
proizvodi med. Prije svega morali bismo prouciti njeno tijelo; zapanjili
bismo se da ovako sitno, njezno gradeno ustrojstvo, daje proizvod koji
od nas Ijudi zahtijeva brojne strojeve. Cudili hismo se neumornoj mar-
Ijivosti peele i mogli bismo s njome zajedno uiivati u letu preko cvatucib
livada. 0 svemu tome neeemo danas niSta cuti vee sarno upozorenje na
Ijekovito djelovanje meda, koje treba pomoCi da mu osiguramo mjesto
medu starim prirodnim lijekovima. Med suo nairne, vee u starn vremena
dobro cijenili ga i voljeli. a zalost, njegovo su ljekovito dje-
lovanje kasnije gotovo potpuno zaboravili. U takvirn je slueajevima obicno
nuino posebno manstveno obrazlozenje, neko novo otkriee starih
Ijekovitih ga bismo ih. opet cijenili i uzimali u obzir.
277
U nekom lijecnickom glasil u jedan je lijecnik oapisao znanstvenu
raspravu 0 upotrebi meda za lijeeenje kJiconosa bacila difterije. Jz napi-
sanog je vidljivo da 25%-tni dodatak meda nekom drugom lijeku, moze
spriieCiti razmnozavanje bacila i da snazno djeluje protiv ol rova lih
bacila.
Taj je znanstveni pokus nesumnji vo dokazao da je doista pravo kad
naglasavarno da je med pravi narodni Iijek i da mu poklanjamo zaslu-
zeol:1 pair)ju. Sigurno nije bez razloga sto su u proslosti protiv pravog
krupa, upaJe grJa iIi difterije uvijek prepisivali mnogo meda. Na mnoge
je \jude to obicno lijecenje djelovalo ne sarno ugodno vee je cesto upo-
treba meda pridonijela izlij ecenju, jer tad a jos oi su poznavali tako dobre
metode za lijecenje difterije kao danas.
Sigurno bi tocna oaucna istrazivanja i drugih prirodnih lijekova
mogla potvrditi narodou mudrost. Poziv iz Biblije: l edi med, sine, jer
je dobar potpuno je osnovan jer nam uzivanje meda koristi i Ij ekovito je.
Dr Miiller 'utvrduje da se Iijeceoje kliconosa koji su sistematski uzi-
vali med bitno pobolj salo. Kliconose su, naime, oni Ijudi koji nose u
sebi baciJe, ali sami nisu bolesni. Upravo zato sto su kliconose, pred-
stavljaju opasnost za mnoge Ijude, pa svakako treba pozdraviti lijek koji
tu opasnost sprecava.
Zelimo upozoriti sve one koji moraju izbj egavati med - pogotovo
bolesnike od seeerne bolesti - na tvrdnje fi ziologa za prehraou ; oni,
nairne, tvrde da bi cak i dij abet icari rnorali uzimati svaki dan jednu do
dvije zlicice rneda kako bi osigurali pravilnu razgradnju masti u organizmu.
LJEKOVITO DJELOVANJE MEDA
Iz preporuka starih spisa proizlazi da je med vee u biblijska vremena bio
poznat kao Ijekovita hrana. On je najbolji oblik ugljikohidrata koji
tijelo rnoze vrlo lako primati (asimilirati). Drugo staro iskustvo kaze
da pcelinji med pojacava djelovanje svih prirodnih lijekova koje upotreb-
Ij avamo za Iijecenje disnih organa. Tko se hoee koristiti tom prednosti ,
mora jednostavno propi sani broj kapi prirodnog Iijeka staviti u cajnu
zlicicu punu meda, iii u casu s malo tople vode koju je prije zasladio me-
dom. Ako tu rnedenu vodu pij emo zajedno s Iijekom, u gutljajima, onda
je to jos pogodnij e. Protiv katara bronha i pluCa lijekovi pomijesani s
rnedom dj eluju mnogo brie i j ace. Zato se i svaki sirup protiv kaslja pri-
prema s medom, npr. sirup od vrsaka smreke (Santasapina).
Znanost je utvrdila da je rned izvanredno korisna hrana za srce jer
omogueava veee napore; to su dokazali i u s p j ~ s i sporlasa na Olimpij-
skim igrama, posebno metoda priprerna austrijske skijaske ekipe ska-
kaea veCinom clanova skijaskog kluba iz seoceta Zahomec u Slovenskoj
Koruskoj, koji su se neocekivano nasli medu vrhunskom elitom svjetskih
skakaca. Da bi postigli takve rezultate, dosljedno, redovno uzivanje
meda oa treninzima i natjecanjima bilo je sastavni dio priprema ! Sudio-
nici jugoslavenske ekspedicije na Himalaju god. 1976, koji su se prvi
278
popeli na do lada neosvojenu zapadnu lilicu pl anine Tri sul I visoku
2500 m, zapisali su, medu oSlalim, u lijecnicki izvjeSlaj : Za cij elo vrijeme
ekspedicij e svi su clanovi uzivali u velikoj koli cini med koji se pokazao
kao izvrsna lua na sto zadovoljava gol eme pOlrebe kalorija u alpin isla
na velikim visinama; zbog svoga sastava med je idealna luana za la kve
pri li ke.
Cajna zlicica meda sa 20 do 30 kapi tinkture Echinaforce izvrsna je mast
za ogrebot ine i lakse rane, a slavlj ena l<; ao oblog za eirove i kra Ie.
Za lij eeenje sla rih rana koje labo zacj eljuju pomij eSamo 10
0
' 0 hrena
sa peelinj im medom, tako da upotrijebimo sok od svj eZe naribanog
hrena iIi hrenovu tinkturu. Tim prokusanim prirodnim lij ekom jedno-
stavno namazemo rane koje sla bo zacjeljuju. Dobar ueinak je ocit. To
je izvrstan lij ek osobilO za zanoktiee i sliene dugotrajne povrede koje se
stalno gnoj e.
Ka kva Ii dobroCinstva ako, upotrebljavajuCi med izvana, postizemo
eudesnu pomoe protiv bolova od artritisa i gihta! U salieu stavimo 4
velike zliee meda i dodamo I malu zli eu Symphosana (tinkture gaveza).
Zatim dobro izmijesamo i ugrijemo nad parom vrele vode. U tom vrueem
lijeku od meda namoeimo 3 do 4 puta preklopljeni rubae (iIi krpu) i
stavimo ga na najbolnija mjesta: na ruke, laktove, koljena iIi na noge.
To je najbolje ueiniti naveeer da bi oblog djelovao u toku noei. Toplina
ee se odri:ati duze ako preko toga .stavimo i vreeieu s tueenim kostieama
od tresanja, iIi vrecieu s trinom, iIi s kamilieom, koje prije ugrijemo, a
zatim sve omotamo suhom, toplom krpom.
Ta je metoda vee mnogima pomogla tako da su opet mogli hodati
iIi mieati rukama bez bolova. Zato je upravo korisno obloge s medom
tako dugo ponavlj ati dok za nekoliko tjedana ne postignemo uspjeh. Tko
nema na raspolaganju biljke, moZe stavljati sarno oblog od meda. Med
ina taj naCin dobro djeluje iako traje nesto duZe dok nastupi zeljeni uspjeh.
CUDESNI SOK PCELINJE MATICE
Ne znaju svi da se peela radilica u 28 marljivih radnih dana toliko izradi
da umre. lednako tako nije svima poznato da iz jedna!<e jajeane staniee
iz koje obieno nastaje peela radiliea, moZe nastati i matiea, ako tu jajcanu
stanieu hrane radilice s posebnim hranjivim sokom koji zovu matieina
mlijec. Ako to eudo prirode pogledamo izblize, moramo ust.anoviti da
se iza te tajne krije neSto posebno, inace taj osobiti hranjivi sok ne bi
mogao proizvesti takvu mnogo veeu pcelu koja zivi sezdeset puta duze
od obiene peele radiliee. Taj posebni sok, koji pcele radilice sabiru za to
jaje iz kojeg treba postati matiea, jos nije potpuno istrazen bu<;luei da
samo djelomieno poznajemo njegove djelotvorne sastavine. Cini se vje-
rojatnirn da su ga stari narodi vee poznavali jer stalno eitamo 0 jelirna
279
Med kao
Ijekovita mast
Artritis
i giht
Nerijesena
tajna
Svjetski se
tisak (stampa)
bavi maticinom
mlijeci
za bogove i 0 eudcsnoj hrani . nc nalazeei ni sta pouzdano kako su je
dobiva li . Zato neeemo pretjerati kad pretpostavlj amo da se tu radilo 0
matieinu soku (mlij eCi). U tom su sok u, bez sumnje, vaine tvari jer inaee
ne bi mogao dat i matici posebne moguenosti da, posto je same jedanput
oplodena, izlei:e dnevno do 2000 jaja. Taj vel ieanstveni po sao koji matica
na taj naein obavi. dogada se u prirodi same jedanpul.
Danas u znanstvenim i ilustriranim easopi sima eitamo brojne vij est i IZ
cij eloga svijeta 0 dj elova nju matieine mlijeei. Dakako, LOme pomaie i
spretna rekl ama jer svatko mi sJi da je njegov proi zvod najbolji. U svakom
slueaju, ti napori pokazuju da Ijudima danas treba takvo sredstvo za
jaeanje koje ne predstavlja nikakav ri zi ko, dakle, nije kemoterapeutieno
vee prirodno. N itko ne zna kako peele pripremaju taj prirodni kompleks.
One imaju nuian nagon da tu hranu pripremaju iz onoga sto im pruza
priroda. U nj emu se ostvaruje pozna to shvaeanje koje vee zaht ij eva od
hrane da bude ujedno i lij ek, a od lij eka da sluzi kao hrana.
Svojedobno se u dnevnom ti sk u pojavila vijest 0 brzom
Pape, posto !TIU je nj egov kueni lij eenik dr Galeazzi prepi sao matieinu
mlijee kao Jij ek za jaeanje.
Nadasve je takoder zanimljiva vijest 0 mislj enj u dra Paula Niehansa,
poznatoga svicarskog lij eenika. On presaduje tki va, tj. vrsi transplanta-
cije, i u oblasti prenosenja hormona svoj im je Jij eeenj em pomoeu svjezih
stanica post igao vidne uspjehe. On je, naime, izj avio da Gelee roya[e
(matieina mlijee) na tki vo zlijezda vrsi slieno ozivljavajuCe djelovanj e
kao i ubrizgavanje svjezih stanica. Sve te tvrdnje stvaraju, nesumnjivo,
doj am da je posve opravdano ako u buduenosti pridamo vise painje
matieinoj mlijeei .
U travnju 1956. godine bio je u Baden-Badenu, pod predsjednistvom
prof. dra Galeazzia, Drugi medunarodni bi9geil etski kongres. Zanjmljivo
je da se veJiki dio izvjestaja bavio rezultatima istrazivanja Gelee royalea.
Moramo se iznenaditi kad iz saopeenja Fra'ncuza prof. Belvefera iz
Pariza, koji vee deset ljeeima istraiuje matiCinu mlijee, doznajemo sto su
sve razni znanstvenici na tom podrueju vee 'istrazivali i do danas ustano-
viii. Tu ubrajamo vee spomenutu einjenicu da matica zbog posebnoga
hranjivog kompleksa moze izleCi i 300.000 do 450.000 jaja godi snje. To je
golem posao kome u prirodi zaista nema premca. Mlijee (Gelee royale)
se najbolje odrzi u mediju koji joj daju peele, tj. u medu.
Iz drugih 'izvjestaja mozemo ustanoviti da matieina mlijee ne samo
ozivljuje i pomladuje djelujuCi povoljno na hormonske zlijezde, vee na-
dasve uspjesno djeluje protiv hripavca i astme, osobito u djece. I slabu-
njava su se djeca naglo popravila i dobila bolji tek posto su uzimala mlijee.
Matieina mlijee povoljno utjeee takoder na bronhitis, migrenu, bolesti
zeluca i zuei , probavne smetnje, i iveanu slabost i na svojevrstan umor
koji se javlja zbog slabe funkcije endokrinih zlijezda (hormonskih iIi s
unutrasnjim lueenjem). Ako matieina mlijee sve te i jos mnoge druge
bolesti ne izlijeei, ona ih ipak bitno pobolj sa i, u svakom slueaju, povoljno
280
ulj ece na njih. Neki misle da bi proli v skl onosti k obolj enj u od raka iz-
vrsno dj elovala mati cina mlijee. Gelee roya le djeluje lakoder dobro na
kozu, bilo da ga jedemo iii ulrljamo u kozu lako da med razrijedimo
malo vode i tom vodom rna iramo.
Matieinu mlij ee prodaju po razlicitim cijenama. U Ameri ci lraze za nju
5, 6, pa i 10 pUla viSe nego sto pl acaju u Evropi . Posebni evropski pre-
parati imaju vrl o razlieitu cij enll. Na zalosl, lrgovina s takvim prepara-
lima nije uvijek ispravna, SIO moze bacili slabo svjello na prehrambeni
proizvod koj i je sam po sebi dobar.
Prema tome, posve je opravdan zahtjev da mali eina mlijec mora bili
tako pripravlj ena da sarna iii u medu saeuva svu svoju bioloskll vrij ed-
nost. Yrlo dobri preparati mlij eei u medu su Gelee royale i Gelee royale
forte, koje proizvodi Ijubljansko poduzece Medex, kao i sarna mlij ee u
linguetama 3M. Sva tIi pomafu u svladavanju teskoca poslije dusevnih
i tjelesnih napora, iznemoglosti poslije bol esti, ziveane iscrplj enosti i
staraeke iznemoglosti. Mlijee u kJ'emi Medex euva svjezinu koze i pri-
jeko je potrebna za vrijeme godi snjeg odmora ; ublazava opekJine nakon
pretjeranog suneanja i stva ra ugodno raspolozenje.
PELUD
Ti sak je u poslj ednje vrijeme tu i tamo objavio elanke koji su pobudili
zanimanje za pelud, pa se nehotice javlja pitanje: 8to je zapravo pelud ?
Da Ii je to proizvod suvremene prehrambene industrije, iii prirodni
proizvod ?
Pelud je postoj ao davno prije pojave eovjeka na zemlji jer su biljke
postojale prije zivotinja i eovjeka. Cvjetni prahje postojao jos prije nego
je peela letjela sa cvijeta na cvijet jer je pelud biljna muska oplodna
tvar. Yjerojatno je u poeetku vjetar raznosio biljno sjemenje jer se inaee,
dok nije bi lo kukaca, biljke ne bi mogle oploditi. Danas se osim vjetra
brinu za to prije svega peele. Svi smo vee mnogo puta vidjeli te marljive
kukce pIi njihovu zivahnom radu. Dok peela neumorno lijece od cvijeta
do cvijeta da bi sabrala med, nehotice obavlja i drugo sabiranje kad
nozicama skine cvjetni prah koji ostane visjeti u sitnim kvdicama na
nogama poput zutih hlaeica. Taj sabrani cvjetni prah je tzv. biljni pelud.
PeelaIi su redovno dobIi promatraei pa su se dosjetil i da radi pokusa
saberu pelud i njime hrane peele za ruznog vremena. Kasnije su usta-
nov iii da su peele, koje su bogato hranili tom polenskom hranom, posta Ie
nakon 8 do 10 generacija vece, jaee i zdravije, te da su gradile vece sace.
Srazmjerno njihovoj velieini povecao im se takoder jezik, sto se pokazalo
korisnim jer su takve peele mogle skupiti nektar i na onim biljkama do
kojih obiene peele ne mogu doprijeti. Ta su zapazanja potak!a peel are
da posvete peludu vise paznje. Poceli su vrsiti pokuse s misevima doda-
281
Pitanje
cijene
Umor i
snizeni
krvni tlak
Poviseni
krvni tlak,
Basedowljeva
bolest i
smetnje u
izmjeni tvari
Dusevna
opterecenja
jllCi ga hrani. Taj je dodatak hrani pokazao razne prednosti, jer Sli opa-
zili da se time smanji la sklonost k bolestima, da se povecala plodnost
mi seva. da im je dlaka postala sjajna i zdrava, a koznih oboljenja nije
bilo. Zivotna se snaga zivotinia znatno poveeala i zivjele Sll duze. Sva
ta zapazanja bila su povodom da su pelud jos temeljitije istrazivali i
posvetili mu jos vise paZnje. Anali za peluda je pokazala da je bogat vi-
taminima i da sadrZi gotovo ve mineralne tvari i elemente 1I tragovima,
koj i su od zivot ne vazno ti za covjeka i zivotinje.
lZ ferment iranoga, prirodnoga cvjetnog praha Medex izraduje kapsllle
Pollj uvena, koje se tope 1I ust ima. U nasem organi zmu obnavljaju dra-
gocjene tva ri koje se trose zbog napora, cuvaju tj elesnu i dusevnu svje-
zinu i zaustavljaju procese starenj a.
Pokusi na eovjeku pokazuju da pelud snaZno djeluje na spolne zlijezde,
a preko njih na sve hormonske zlijezde (zlijezde s unutrasnjim lueenjem).
Ljudi koji se uvijek osjecaju umomi i iznemogli, eesto se rijese urnora
ako izjutra uz dorueak uzmu jos eajnu zlicicu peluda.
Pelud izvrsno pomaze protiv snizenoga krvnog tlaka, osobito ako ga
uzimamo istodobno s morskim biljkama (haloga). Najjednostavnije
cemo se osloboditi neugodnoga sniZenog tlaka a!<:o kao dodatak jelu
pijerno sok od mrkve, koji moZe bi ti i u stanju (Bioca-
rottin). Neugodni sirnptomi omaglice i iznemoglosti s pomoCu toga jed-
nostavnoga, prirodnog liieka obieno vee za kratko vrij eme nestanu. U
osoba sa snizenim krvnim tlakom mozemo eesto ustanoviti spolnu ne-
moe, dakle nedostatan rad spolnih zlijezda. Pelud zajedno s morskim
biljkaJUa (ha1.ogarna, aJgama) uklanja, u pravilu, i to mucno stanje.
Tko irna poviseni krvni tlak, moraiz9staviti pelud. U tom slucaju numa
je opreznost pa treba najprije krvni tlak prirodno izravnati s pomocu
dijetne hrane od nepolirane rize, svjdeg si ra i salate, kao sto smo 1I ovoj
knjizi vee opi saJi , a zatim moZe poeeti kurom peluda. Oboljeli od baze-
dowa, dakle prejake funkcije sti tnj aee, smiju uzirnati pelud tek posto
nestanu smetnje.
Smetnje izmj ene tvari, kao i zatvor stolice i proljev, rnogu se peludom
vrlo dobro regulirati.
Pelud je prirodna, jednostavna i okrepljujuea hrana za umne radnike
koji rade napet i naporan posao. S pomocu peluda mogu duze izdrZati
radnu napetost, a da se ne umore. U danasnjoj svakidasnjoj furbi, pelud
je nadasve dobrodosla dopuna hrani tj . dodatna hrana koja pomaZe
osobito pri vecim dusevnim optereeenjima.
Doduse, jos nisu ispi tane sve dj elotvorne tvari peluda, ali one koje su
nasli. zaiedno sa sabranim iskustvirna, daju dovoljno razloga da taj pri-
rodni mozerno preporuciti suvremenorn covjeku.
282
Dobra kombinacij a peluda sa ekstraktom cvatuce zobi je proizvod
Poll avena, koji je za kratko vrij eme postao vrl o omiljen. Buduci da nam
je pri roda pribavil a tako eudesno sredstvo za jaeanje, morali bismo mu
dati prednost pred umjetnim i kemij skim proizvodirna. Zasto ne bi smo
smatrali dragocjenim ono sto nam nasa Zernlja pruZa za nasu kori st ?
Izvanredne ueinke postizemo s preparatima meda u kojima su dodaci
mati eine mlij eCi i cvjetnog pra ha, pa sve t roje u pravilnom omj eru i struc-
no pripremljeno daje za zdravlje tako dragocjeni pcelinji proizvod.
Zbog vrlo dobre kakvoce razlicite su vrste preparata Melbrosina, sto
ih izraduje Medex iz LjubIj ane, stekl e ugled u cij eloj Jugoslaviji . U vrij e-
me kada treti na svih bolesti nastaje zbog nedostatka nekih prij eko po-
trebnih tvan u hrani, pruzaju nam kombinirani proizvodi od meda, mli-
jeci i peluda dragocjenu pomoc u borbi proti v oboljenja jetara, srca, zil a,
krvi> zeluca i zivaca. S pomocu tih prepa rata posti gli su lij epe uspj ehe
u lij ecenju ostecenja i tegoba koje uzrokuje rendgensko i radiol osko
zracenj e, zatirn u svl adavanju smetnji za vrijeme klimakterija i u obrani
od impotencij e. Melbrosin osim meda sadrli I g mlij eei i 109 cvjetnoga
praha ; Melbrosin super ima 2 g mlij eCi i 2S g cvjetnog praha, pa mu je,
na ravno, i ucinak jaci. Dij abeticarima je namij enjen Melbrosin super
D, dok je Melbrosin super A 140 samo za starije Ijude. U njemu je i med
suncokreta, koji zajedno s maticinorn mlij eci koristi srcu i zil ama ; dje-
lovanje toga preparata dopunjpje dosta veli ka kolicina vitamina E, koji
je u sta rosti eovjecjern organizmu sve nuzniji. Melbrosin super A 140
djeluje proti v ovapnjenja zila, povisenoga krvnog tl aka, protiv ukoce-
nosti misita i bolova u udovirna. Preparat Melbrosia P.L.D. sadrli
ml ijee i pelud u J<a psulama, a namijenjen je zegama da im vrati snage
poslije poroda ili naporna rada. Medu Melbrosinima nal;;izi se najnoviji
proizvod koji sadrzi donedavno gotovo nepoznat pcelinji proizvod vos-
kovinu iii propoli s. Ta dragocjena peelinja smola djeluje protiv uzroc-
ni ka bolesti jednako, a ponekad i mnogo uspj esnije od poznatih antibio-
tika sirokog spektra, pomaze brzo protiv upale koze i sluznice te orno-
guc;;iva brzo zacjeljivanje i zarastivanje ran a i opeklina. Melbrosin-pro-
polis je med s dodatkom cistog propoli sa i kamili6ina ekstrakta, pa zato
mole pomoci protiv raznih upala u ustima, grlu i jednj aku, proti>l katara
i ranica na zelucanoj sluznici te protiv upala, tankog i debelog crij eva.
Najnoviji proizvodi API KOMPLEKS iii APIKOMPLEKS-kreme
predstaylj aju ui stinu prekretnicu u priprernanj u Ij ekovitih preparata iz
meda i drugih pcelinjih proizvoda. Izradeni su na temelju znanstvenih
saznanja istrazivaea u Mikrobioloskorn institutu Medicinskog fakulteta
u Ljublj ani, koji su dokazali da neke kombinacij e matiCine mlijeCi i pe-
luda (propoli sa) imaju izva nredan protuvirusni ueinak! APIKOMPLEKS
djeluje npr. vrlo snazno protiv virusa cak u razrj edenju I : 100000! Tako
je, dakle, znanost pronasla u prirodi djelotvorno Ij ekovito sredstvo koje
kao visokovrij edna hrana povecava otpornost organizma protiv zaraza
od gripe (influence), a proti v kqjih industrija lijekova u cij elom svijetu
nije do danas uspjela proizvesti djelotvorniji lij ek!
283
Kokosje meso
obustavlja
krvarenje
LJEKOVITO DJELOVANJE KOKOSJE
MASTI I KOKOSJEG MESA
Iduea priea u cjelini i polpuno potvrdllje neku staru prirodnll metodu
lij ecenj a. l edna zena iz Wel sha htj ela je skinllti sa stednj aka leski lonac
vrllCe vode, no poskli znula se i polila vodom po vrat u i prsima, opari vsi
veli ku povrsinll koze. Lijecnik je mislio da je nj eno stanje opasno po zivot
jer su opekline bile drugog, i djelomi ce treeeg stupnj a. Njen je mliZ znao
da mu je maj ka sve opekJ ine lij ecil a kokosjom masti . Sto je bde mogao,
nabavio je kokosje masti i nj ome debelo namazao zeni prsa i vrat, tj.
sva opecena mjesta ; i gle, opeklina se pobolj sala, bolesni ca se smiri la i
vee je iste noei pocela lij epo spavati. Za nekoli ko dana bolo vi Sll minuli ,
a nova je kozica nastajala bez teskoea. :lena je bi la spasena, a bila je
postedena i tezih bolova.
SvjeZa kokosja mast je stari prirodni lij ek; osim kant arionova ulj a
nema boljeg lij eka za opekline, pogotovo kad Sll teske.
Zanimlji vo je i drugo iskustvo s kokosjom masti: na osamljenom
salasu jedan je mladie pri sjeCi drva posjekao sjekirom koljeno i presje-
kao casic\J 1I koljenll. S teSkoeom se dovw<:ao kuei; daleko unaokolo
nije bilo lijecnika. Seljak nije imao telefona i nije znao sto da lIradi. Noga
nj egova sina je vee jako otekla, a boja se koze vee pocela mijenjati . :lli-
jezde u preponi su mu pocele oticati i postale su vrlo osjetljive. Cinilo
se da pocinje olrovanje krvi . Tad se majka sjeti da je baka protiv otrova-
nja upotreblj avala kokosju mast. Odmah je zakJala nekoliko kokosi i
namazala, sto je deblje mogl a, ci tavu nogu svjezom !<.okosjom masti .
Lijecnik je dosao istom drugo jutro. B\Jd\Jei da je bio iskusan seoski
Iijecnik, nije mu lijecenje kokosjom masti bilo nepoznato. Bio je zadovo-
Ij an lij ecenjem, stanjem bol esnika i njegove noge. Poveo je sina sa sobom
1I bolnicu, da bi mogao poduzeti kirursko lij ecenje. Noga je opet bila
u redu, a majka je bila uvjerena da joj sin ne bi ostao ziv, da nije ko-
kosjom masti upalu i otrovanj(: krvi.
Ni sta manje zanimljiv dogadaj ispricao rni je jedan lijecnik iz Berlina,
koji je svojedobno radio u cuvenoj bolnici Charite. Na bolesniku s
prirodenom sklonosti za krvarenje (HemofiIija), trebalo je izvrsiti manju
operaciju. Lijecnika je brinlilo k1J.k.o ee zaustaviti krva renje. Neki
koji je u to vrijeme Idao u bolnici , slucajno je to CUO i rekao mu za vri-
jeme vizite da on zna nesto dobro za za ustavlj anje krvarenja, sto je bolj e
od svih miri savih masti u bolnici. Lij ecnik je selj a ka paZljivo slusao;
buduei da je dugo godina bio seoski lijecnik, stosta je vrijedno doznao od
svojih pacijenata. Dobro je poznavao i tu vrstu selj aka. No, sto dobro
znate? - upita gao Pomoei Ce kokosje meso koje treba sasvim svjeze
i jos toplo poloziti na ranu, rekao je seljak i stvar je bila gotova. Lijec-
nik je prije operacij e nabavio kokos, nesto iz puke radoznalosti, a neSto
vjerujuei iskustvima selj aka. Posto Sll zakazale injekcije koloida i druga
sredstva, u nuzdi se lijecnik masio kokosi. Spretno je odrezao komad me-
284
sa, pa jos toplo polozio na ranicli iz koje je stalno krvarilo. I gle elida I
Krv se zgrusaJa, i krvarenje prestalo, usprkos siroko otvoremm ocima,
punim nevjerice, drllgih lijeenika.
eRVENI SIRUP 00 PUZA
U teskim_ slucaj evima, kad nista vise ne pomaie, djelllje jos jedno, iako
ne baS simpaticno sredstvo - puiev sirup. On ee malo koga oduseviti,
ali pomaie protiv tegoba bakterijske naravi , cirova, ze\ ueanih cirova
i pluenih bolesti.
PriredlJjemo ga jednostavno. Crvene sumske puzeve golaee polozimo
u slojevima u casu. Svaki sloj pospemo seeerom, pa onda stavljamo
pllzeve. Kolicina .seeera mora biti jednaka teiini puzeva, a bolje je ako je
nesto veea. Seeer brzo rastopi puieve. Drugi dan sve zajedno procijedi-
mo. Taj sirup polako pretacemo dodajuei 30%-tni alkobol, smijesamo,
i sirup je gotov za upotrebu. Ostatke sa cjedila bacimo. Od tog sirupa,
koji je nalik likeru, treba lI zimati ujutro, nataste, punu veliku zlicu, a II
teskim slucajevima punu casicli za li ker. Djelovanje tako zapanjuje da
su se sami lijecnici nakon uzimanja tog lijeka nasli pred zagonetkom.
Iako priprava tog sirupa i stosta drugo, nije baS idealna, u nuzdi se
progleda kroz prste. Seljaci rado uzimaju takva sredstva jer su u blizoj
vezi s prirodom i nisu tako osjetljivi. Nekom mladom
sa cirom na zelucu, koji je bacao krv i nije mu pomagalo ni medicinsko
ni prirodno lijecenje, pomoglo je to jednostavno, mozda i odvratno sred-
stvo. On je danas opet zdrav i krepak, te vodi svoje gospodarstvo.
Jednoga drugog zbog teske pluene bolesti napustise i lijecnici. Puzev
sirup vratio ga je opet na noge. Mnogi uspjesni primjeri pokazuju da je
u nui di bolje izabrati i tako neugodan put koji pomaze, nego se prepu-
stiti beznadll .
Tko ne zna od cega je sirup napravljen, moze ga uzeti i dobro podnijeti ,
jer nema los oklls.
Taj lijek uspjd no lijeCi stari_ bronhijalni katar koji nikako ne kreee
na bolje.
CitajuCi takve izvjdtaje, mnogi ee se lij ecnik smijati, iii rugati takvom
prirodnom lijeku. Medutim. ne bi smio zaboraviti da su takva sredstva
vee stoljeeima, a mozda i tisueama godina poznata kao dobra i da Sli
prezivjela mnogi kemijski preparat. Sasvim je sigurno da ee se svi Qobri,
stari prirodni lijekovi i dalje odrzati i biti jos uvijek djeloJvor_ni, dok
ee jednom svi danaSnji proizvodi kemijske industrije preZivjeti i pasti
u zaborav.
285
Nepolirana
riia
o PITANJIMA PREHRANE
PRIRODNA HRANA
DomaCici sigurno ne bi bilo lako kad bi htj ela sebe i svoje drage hranili
cisto znanstveoo. Pa i znanstvenicima nije to pitanje lako rijesili. Kako
da se, da.lge, ispravoo hranimo da bi tijelo dobilo sve hranjive tvari, mi-
oera1e, y itamine, elemente u tragovima i sve ono sto bismo morali do-
biti pravilnom isbranom? Tko bi so usudi o tvrditi da zoa sto sve covj!'!ku
treba? Zar ni su iz godine u god inu, iz desetlj eea u desetlje6e otkrivali
novosti 0 faktorima vainim za zivot ? Kad bismo se za 50 iIi 100 godina
mogli osvrnuti na ono sto danas znamo 0 tvarima nuznim za izgradnju
i oddavanje naseg tijela i zdravlja, mogli bismo utvrditi kako Ce se Ijudi
tada cuditi zbog oasega zaostalog poznavanja svih za zjvot vazoih tvari
u zdravoj prehraoi. Bilo bi mnogo jedoostavoije kap bi se covjek radije
vratio jednostavnoj spoznaji da je u prirodi sve pa i nasa braoa, a oe da
se upusta u razoe pustolovine i pokuse, i na kraju se sve zbrka! Gledamo
Ii oa hraou s tog gledista, ooda imamo u prirodi na raspolagaoju sve
poznate i oepozoate tvari u praviJoom omjeru, a nasa je hraoa sigurno
dobra i moZe pruziti tijelu sve sto mu je numo. Prirodnim je oarodima
to jedoostavnije oego nama. Sve uzivaju takq kako izraste, sarno malo na
jednostavan nacia prerade ; sto jednostavoije maou prerade i pripreme,
to vise saeuvaju ojenu vrijedoost. Zar oam oase bolesoo covjeeaostvo ne
daje dovoljno povoda da se oad tim zamislimo? Staloo otkrivaju nove
lijekove, i staloo se javljaju bolesti i to takve koje su za oas zagooe!ke.
Osobito oam daju misliti bolesti kao sto su rak, multipla skleroza i jos
druge koje se javljaju u staoicama tijel a, iIi u ceotralnom ziveanom
sustavu. Ne pad a Ii nam u oei da prirodni (primitivni) oarodi ne zoaju
za rak i da im je multipla skleroza oepoznata bolest ? Dakle, degeneracija
staoica kakva se javlja u tih dviju bolesti, nastaje u civiliziraoim zemljama.
Mnoge zarazne bolesti javljaju se sarno u Ijudi koje je civilizirana hrana
oslabila. Prirodni oarodi, koji zive u blizini tzv. civiliziranih, oisu tim
bolestima pogodeni premdiJ. bi se uzrocoici i medu ojima mogli prosiriti.
To je prije svega sluGaj pri multiploj skleroziiako do danas jos oije do-
kazaoo da je uzrocoik te bolesti oeki rnikrob. U prirodoih oaroda oema
oi drugih slieoih oboljenja jer oni svojom prirodoom hraoom oddavaju
normalou ravootezu; stoga posjeduju dosta obrambeoih soaga koiima
se mogu oduprijeti mogucim uzroenicima i drugim uzrocima bolesti, pa
se bolesti oe mogu razvijati oi razorno djelovati. Dajedioo prirodoa h r a o ~
moze prmiti tijelu 000 sto mu treba, pokazuje jedoostavao pokus s pri-
rQdoom riZom. Svaka hrana, svako zrno, jediostvena je cjelioa, vee gotov
lijeenieki recept. Ako oduzmemobilo koji sastavni dio, vee nesto nedo-
staje i oastaje steta. Stoga moramo nepreradena zrna pripremati za hranu.
Pogledajmo riZioo zrno. Unutrasnji slojevi sad de kao i u svakom zrnu,
npr. psenice, jecma, iii koje druge zitarice, zrna skroba. Od ojih prave
bijelo brasno. Taj je skrob kao ugljicni hid rat prijeko potreban za sago-
286
rijevanje. Zato ne bi bilo pametno skrob baciti i upotrij ebiti samo vanjski
dio jer je omjer izmedu skroba i ostalih tvari takav kakav odgovara nasem
tijelu. Nikako ne smijemo zaboraviti da je taj recept mudar i da ga je
priroda stvorila za nas i nase nijeme prijatelje zivot inje. Osim skroba u
svakom zrnu ima i mekinja koje se sastoje od bjelancevinastih slojeva,
mineralnih sastavi na i elemetJata u tragovima. Osobito ovi posljednji
imaju vaznu ul ogu u novijim istrazivanjima, jer se ustanovi lo da od raznih
elemenata koristimo zaista malo iako su od neizmjerne vaznost i. Ti znani
i neznani elementi u tragovima nalaze se u vanj skim slojevima zrna, dakle
u Ijusci.
Imamo jos i klicu. U nj oj su masti, fosfati , bjelancevine i, sto je vrlo
vazno, dragocjeni vitamini , osobito vitamin E. Klica je, dakle, nuzna da
odrii normalan r,!d nasih zlij ezda. Mozda bi tkogod mogao tvrditi da
u zrnu neSto i nije nuzno, npr. celuloza. Tu vanj sku, celofanu slicnu
kozicu, taj vanjski zastitni sloj kojim su ovita zma, trebalo bi, prema to-
me, baciti. Zaista, ona je neprobavljiva i ne mozemo je pojesti. Medutim,
ona mora obaviti vrlo vaznu funkciju. Ojel]Jje kao cetka za ciseenje
crijeva. Neprobavljiva celuloza stalno podstiee crijevne resice, i tako
ol)1ogueava izvrsno ciseenje crijeva. Nase bi crijevo pravilno radilo kad
bismo vodili racuna 0 normalnoj, prirodnoj hrani u kojoj su pravilni
odnosi izmedu skroba, mineralnih sastavina, hranji vih tvari i celuloze.
Od celuloze zavisi pravilan rad crijeva, tj . peristaltika, i pomicanje osta-
taka od izmjene tvari (fekalij a).
Koliko su vaini vanj ski slojevi rlie i klice, mogli smo na drastican
nacin doznati u istocnih naroda. Oni zive pretdno od rize, ali se, na za-
lost, nisu mogli oduprijeti primamlji vim stvarima bijele brace. Poeeli
su riiu tj. presli su na oljustenu, bijelu [iiu. Zato je izbila posebna
bolest - beriberi. Ougo joj nisu mogli utvrditi uzrok, pa su je lijecili
svim mogucim lijekovim,!, ali bez uspjeha. Kolonijalni lijecnik dr Eijkrnan
i drugi istrazivaci vidjeli su da u vanjskirn slojevirna riiina zma, dakle
u Ijusci, ima lijek za tu strasnu bolest. Spoznali su da je beriberi bolest
koja nastaje zbog nedostatka vitamina, tzv. avitarninoza. U nas ta bolest,
usprkos trosenju polirane riie, ne mora nastati jer imamo raznovrsniju
hranu. Nedostatak jedne tva ri nadoknadujemo dodatcima iz druge hra-
ne. Medutim, to je sarno dj elornice, jer irnamo smetnje u ravnotdi 0
kojirna cerna jos govoriti . U ist ocnih se naroda ta bolest pretvorilj! u pra-
vu nesrecu. Tamo gdje su preSli na hranu s dodatnim tvarima, iii su opel
pocelijesti nepoliranu riill , teSke su pojave beriberija opet nestale. Beriberi ,
dakie, nije zarazna bolest kao sto su u pocetku mislili, vee je to bolest
koja nastaje nedostatka tvari prijeko potrebnih za zivo!.
Iskustvo bi narn trebalo pokazati da bi smo se i mi morali vratiti pri-
rodnoj riii, nepreciseenoj psenici i raii, dakle brani pripravljenoj od ne-
preciscenih zitarica. CUd.no je i zvuci paradoksalno da studenti, koji su
vidjeli dokaze na filmu iJi na pokusima da golubovi obole kad se hrane
iskijucivo oljustenom ri zom, a da opet ozdrave kad zoblju neoljustenu
rizu, da ri studenti ostaju prema sebi slijepi i bez razmisljanja jedu i dalje
oljustenu riill . SIO kori sti say rad i muean posao istraiivanja ako javnost
287
rezultate tih ist razivanja i saznanj a ne uzima u obzir, nego i dalj e ide sve
po staro m! Kako je neshvatlj ivo da se radije prilagodimo bolestima i nji-
hovim poslj edieama, umj esto da se vrat imo prirod noj prehrani!
Pomi slimo samo da nepoli rana ri 'Za ima devet i po pula vise mineral-
nih sastojina nego olj ustena, obicna bijela riza, i da su upravo te mine-
ralne sas tojine za nas od veli ke, izva nredne vaznost i. l strazivanja su
takoder pokazala da prirodna ri 'Za sadrZi tva ri koje odrzavaju elastieitel
krvnih zil a. Zato Azij ei koji se hrane takvom ri zom, rij etko kad boluju
od ovapnjenja zil a i povecanoga krvnog tl aka.
Prirod nu ri zu pripravlj amo za jelo jednako kao i poli ranu, same se
ne smije odliti voda u kojoj se ri m kuha. Rizu omeksamo sa mo u toli ko
vode koli ko moze upiti, a kuhamo je sa toli ko vode koli ko je nuzno da
omeksa, ali da ostane zrnata. Tada ne izgubi ni sta od sastoj aka. Prirnrlnu
ri fu takoder mozemo prirediti kao slatku ri zu, kao ri zoto, kao duved,
s rajcieama itd. Kioeski su i arapski reeepti za pripremanje rile na poseb-
noj eij eni.
Psenicno I pSenica kao i ri m nema dragoejene tvari u unutras njosti zrna nego u
zrnje vanj skim slojevima, u mekinj ama. Gotovo sve sto je bilo receno 0 rizi
vrijedi i za psenicu, pa i psenieu treba pripremati nepreciscenu. Mozemo
je samljeti i upotrij ebiti kao svjezu psenicnu krupieu (griz) koja je pogod-
na za juhe, pecenje
J
pecenje kruha i raznog peeiva. Kada nemamo mJina
za mljevenje krupiee, iIi zelimo prirediti kasu, smeksa mo psenicu neko-
liko dana prije u vodi, pa nabubrenu sameljemo u stroju za mljevenje.
Tako dobijemo pahulj astu masu koju mozemo upotrijebiti za kas u. Tko
zeli takvu kasu zasladi t i, dodat ce grozde iii rozine pa sve zajedno sam-
lj eti s nabubrenom psenieom. Tako mozemo dobiti podlogu za Bircbe-
rovu vocnu kas u. Mozemo dodati i lneda, mozda nesto sitno naribanib
badema iIi bademove kase, razno voce, osobito j agode i bobiee, i kasl!
j e, s obzirom na godisnje doba 0 kojem ovisi voce koje dodajemo, razli-
cito pripremljena. U smjesu mozemo dodati i nesto smeksanoga lanenog
sjemena, osobito kada imamo posla s lijenim crij evima.
Tko zeli posebno sredstvo za j acanje, neka pusti psenicu da pro klija.
Zavisno od topline, to traje 2 do 3 dana, a tada proklij alu psenieu pripre-
mamo kao sto smo upravo obj asnili . Dobit cemo lijek koji okrepljuje i
stvara krv, kakav ne bismo mogli dobiti ni za skupe novee. Kliee moraju
izrasti 2,3 do 5 mm, no to nije vazno. Psenicno zrnje drzimo na topl om
da moZe dobro klij ati. Dodaj emo toli ko vode koli ko treba da se psenica
dobro natopi. Ne treba, dakle, dodavati previse vode. Umjesto toga mo-
zemo psenicu poloziti na mokru krpu, pa Co i tada proklij ati zelene kliee.
Te su osobito dobre za slabokrvne osobe kojima je nuzno 11sno zelenil o
(Chl orophyll ).
Slicno p6pravlj amo takoder krub i pogacu. l ednako postupamo sa
razi, olj ustenim jecmom i drugim zitarieama. Tako pripravlj en kruh i
samlj evena kasa, imaju kvalitetniji sadrZaj nego kad kupimo brasno koj e
je bilo u skladistu, a zatim ga i sami jos duZe vremena cuvamo. Djelova-
288
Tropska Kochia
Peela pri sabiranju nektara i peluda na cvijetu. Biljke sa svojim cvijetovima nastoje isto toliko
pri mamiti peele, koliko i peele nastoje skupiti hranu, 'buduci da su insekti vaini za oprasivanje
mnogog bilja. Mirisi i boje cvjetova su takvi da mogu sto vise vabiti insekte i iz vece udaljenosti,
a tako su gradeni da ce insekt skupljajuci hranu automatski prenositi pelud s jednog
cvijeta na pesti c drugog cvijeta.
njcm zraka, dakle kisika, za vrijeme uskladi stcnja izgube se mnoge vazne,
hranjive tvari , pogotovo djclotvorni fermcnti. Drugim postupkom sa&!-
vaju svu hra njivu vrijednosl. Kad jedemo prijcsnu psenicu. a mljevenu
kao kasu iii drugacije pripravljcnu. imamo krepku hranu koja sadrzi
sve vaznije vitamine i mineralne tva ri u nepromijenjenom obli ku.
Upravo zacuduj e kako bolesni ci rcagiraju na takvu hranu I Pos ti zcmo
vise nego naj sk upljim lijekovima i u biti, bio bi to najprirodniji lijck za
sve prirodno usmjerene Ijude.
Ako zelimo zdravo povrce, trcba ga uzgajat i bioloski. Treba da uspijeva
na sto zdravij oj zemlji , a zdrava je ona zemlja koju pravijno obradujemo.
Tko zivi u bli zini sume iii vebh trvnj aka, treba upotreblj ava ti divlje
povrce. Divlji spinat i mnoge druge divlj e biljke vrl o su dobre, i trebalo
bi ih braLi i jest i. Pomislimo samo na srijemuz (divlji cesnjak; Allium
ursinum) koji daje izvrsno var ivo za ciscenje krvi. Toga treba brati i
uzivati osobito u prolj ece. Divlji ccSnjak djeluje, kao sto je pozna to,
, izvrsno na h ie. Obnavlj a ih i time snizuje krvni tlak. Tko uziva nepoli-
ranu ri zu i srij emuz za lij ecenje, saznat ee kako dobar i z v o ~ Ijekovitog
sredstva posjeduje. Ako istodobno pije j os i caj od imele (Viscum album),
onda je ta kombinacija najbolji lijek za ukla njanje starosnih pojava s
povisenim krvnim tlakom i smanj enim elasticitetom arterij a. Mlade
koprive, si tno isjeckane kao salata iii pirj ane kao spinat, takoder su dobro
varivo za stvaranje krvi.
Maslacak (Taraxacum officinale) treba jesti kao salatu bogatu vita-
minima jer dj eluje vrlo dobro na jetra. Zato svi koji bilo kako zele cistiti
jetra, poduprijeti ih u radu, iii cak lijeciti, moraju svako proljece potra-
ziti pomoc u salati od maslacka. U svom vrtu mozete i sami uzgajati
maslacak tako da u brazde posadite korijenje maslacka, koje treba po-
krili kompostom, sumskom zemlj om iii tresetom i, ako je lTIoguce, posuti
sve smrekovim iglicama te pustili korijenje da proklija. Kad se pojave iz
zemlje sitni zeleni vrSci, odstranimo smrekove iglice iii treset, odrezemo
maslacak pri kor ij enu, opet pokrijemo i pustimo da iznova proklija.
Tako mozete imati u vrtu dugo u proljeee uvijek svjeii maslaca k. Ako
ste spretni , mozete ga imati cij elo Ijeto.
Dragusac (Nasturtium officinale) kao divlja salata je vrlo dobar za
stitnjacu i uopee za hormonske zlij ezde. Dragusac ima neilto joda i to u
prikladnom spoju. Osobe koje imaju smetnje sa stilnjacom, lupanje srca,
koje su osjetljive na svaku sitnicu, iii imaju debeo vrat, moraju u svakom
slucaju redovno jesli salatu od obi cnog dragusca, dok god ga ima. Ta
je salata izvrstan lij ek i za one koji imaj u premalo zivotne snage, koji su
uvij ek utuceni , sto ukazuje na slabi rad hormonskih zlijezda.
Dobro je ako u ttl salatu uvij ek nareiemo nesto stolisnika (hajducka
trava; Achillea millefolium), ali ne previse. Mozemo ga dodavati u umake
za salatu, koj ima daje izvrstan gorkast okus. Taj dodatak djeluje izvan-
redno na venski sustav. Neee skoditi a ko dodamo i nesto lisea iii cvjetova
kantariona (Hypericum perforatum). Takva prirodna hrana je ujedno i
lijek.
289
Povrce
Sampinjone su posadili 14 dana prije nego su
ih fotografirali kako su narasli u toku 24 sata.
Stolisnik (bajd ucka trava ; Achill ea mill efolium) i kantarion (Hyperi-
cum perfora tum) upotrebljavamo vrlo uspj esno protiv smetnji 1I krvnom
oploku ako Sll za to krive vell e. Mozemo lItj ecati i Ila bemoroide. Zasto
ne bismo upotreblj avali takve prirod ne lijekove kojih ima na raspolaga-
njll sVllda po negnoj enim tratinama, uz plIt ove, vrtne ograde i drugdje ?
r ovdje je bolje sprijeciti nego lijeCi ti.
Komu zadaju bri ge orga ni za di sa nje i ima cesto katare, treba uzeti
ma lo dll glllj asLOg trpll ca (PlallLago lanceolata), sitno ga narezati i pomi-
290
jesa ti sa salatom. Sitno nasjeckan izgubi se u salati , a sa latu smo obogati li
vaznom travicom koja nam koristi.
Sve te lrave sa mnogo minerala i vitamina kao zacini u manjoj koli -
ci ni od koristi su za nase zdravlj e.
U vlasti torn vrtu mozemo uzgajati naj razlicitije povree i bilje, koje
nije same zacin vee i inace izvrsno Ij ekovito sredstvo za nase tijelo, kao
npr. cubar (Sat ureja hortensis), ti mijan (Thymus vul garis), mazuran
(Majorana hortensis), Ijupcac (divlji selen; Levisticum olTicinale) i jos
ml10ge druge.
Vlastiti vrt moramo prirodno gnojili. Zernlju poboljsamo kompostom,
kostan irn brasnom, roznatim otpacima i sumskorn zemljom. Gdje je tl o
glinovito iii mocva rno, dobar je sitni pijesak. Sva su ta pri rodna sredstva
nliZna za ispravno gnojenj e. Napustit eerno jaka kernij ska gnoji va. Naj-
bolj i dokaz da je povree dobro je to sto se dobro povree dugo drli i
ukusno je. Bioloski pravilno uzgojeno povr6e drzi se dliZe nego umjetno
gnojeno iii za lij evano gnojnicom. Tko ima na raspolaganju gnojnicu, iI i
zivotinj ski (stajski) gnoj, mora ih kompostirati. Kad priprema kompost
treba izmjenj ivat i, ako je mogiJee, sloj srnrekovib iglica sa slojem stolis-
ni ka (hajducka trava; Achillea rnillefolium). To 6e pridonij eti sazrij eva-
nju. Kompost 6e biti j os vredniji ako izmedu slojeva stavite stabljike
stoli sni ka, jer eete ga moCi prije upotrij ebiti . Prve godine mozete bez raz-
misljanja staviti na kompost takoder zivotinj ski gnoj iIi gnojnicu. Druge
godine ne smij ete dodavati nikakve nove tva ri, nego morate kompost
sarno prekopavati. Tako dobije dovoljno kisika, i na kraju druge godine
irnate punovrijedan, dobar kornpost koji je za biljke od velike vamosti .
Mozete mu dodati jos nesto kostanog brasna i roznatib strugotina, vee
prema tome da Ii biljkama treba vise ili rnanje dusika. Kao gnojivo za
gra h, grasak i slicne vrste povrea, mozete upotrebljavati i pepeo kao i za
gomolj aste biljke i sve povr6e sa mnogo kalij a, jer pepeo sadrZi rnnoge
mineralne tva ri , a naj vise kalija. Tijelu dajemo minerale iz tla jeduei
same nekuhano povree, jer se mineralne tvari kuhanjem izlliZe.
Vee god inama ni sam prekopavao nji vu, nego sam sva gnojiva posuo
sarno po tlu i proveo tzv. povrsinsko gnojenje. Pognojeno sam tlo pokrio
travorn, liseern mrkve, iii drugim otpacirna povrea da bioloska gnojiva,
kao sto je kornpost i ostalo, ne bi oprzilo sunce. Sadnice sam podupro
kolci6ima, a okolo sam oko 10 em debelo nasuo svjefu pokosenu travu.
Otprili ke 3 mj eseca kasnije ponovio sarn postupak. Zemlja je ostala uvijek
vlama, bakterije u zemlji rnogle su se jako razmnoziti, a rast biljki bio je
brzi nego pri obicnom nacinu sadenj a. Takva se rnetoda pokazala osobito
dobrorn za uzgaj anje jagoda. Treba sarno paziti da trava, iIi korov koj e
smo upotrijebili , budu rnladi, tj. da ih upotrij ebimo prije nego dobiju
zrelo sjemenje.
Ako tlo dobro pokrijemo, neee biti numo prekopavanje, a korov se
291
Gnojenje
zemlje
Zeleno
gnojenje
Vapno iz
morskih trava
Sirovo povrce
i sokovi
od povrca
Dobra
prirodna hrana
nc moZe razrasli ; naime, ako je sjemc i proklij alo, klice se zaguse pod
pokri vaeem zelcnog gnoj a.
Tlo moiemo obogaliti joil i d ragocjcnim morskim clemcnt ima u lrago-
vima ako tu i lamo upolrijebimo vapno iz morskih trava. Tako 110 dobije
i dragocjcni jod vezan na kalij. Opazili su da su biljke, kojc su gnoj il i
morskim lrava ma, mnogo zdravij e i manjc podlijciu glji vienim obolje-
nj ima.
U sirovom povrcu ima naj vise Ijekovili h lvari . Za Ijude koji imaju slabu
probavu i slabo primaju hranu najbolji su sokovi . Sok od kupusa i ku-
drava kclj a djcluju npr. izvrsno i neposredno proliv mnogih bolesti kao
lijek, kad se radi 0 bolovima od art ri tisa, 0 eiru na ielucu, smetnjama u
izmjeni tvan i sl. Obolj eli od eira na i elucu morali bi pi ti jos i sok od
prijesnog krumpi ra. Time se moZe veoma mnogo posti ci. Neki bolcsnici
ne podnose eiste sokove od sirova povrca, niti razrijedene topl om vodom.
Stoga ih mogu dodati kakvoj dobroj juh.i ad zelenja, zobi , ii i jeemene
kase. Na taj ih naein mnogo lakse uzimaju. Osim loga, sokovi djelomice
poboljsavaj u okus juhe. Premda mnogi Ijudi ne vole juhe, one su u ovom
slueaj u ipak prikladne za uzimanje sokova od povrca. Prijesni sok mo-
i emo takoder dodati kuhanom povrcu iii nekoj kasi. Kuhani kupus i
kelj svatko ne podnosi, dok to povree u sirovom stanju kao sok iii sitno
isjeckano, ne uzrokuje nikakve smetnje. Kiseli kupus izvrstan je lijek, no
necemo ga, po mogucnosti, kuhati , vec ~ e s t i sirov kao salatu, ako hocemo
iskoristiti svu njegovu Ij ekovitost.
Lj udi koji pate zbog nedostat ka kalcij a, morali bi jesti mnogo kupusa,
kelja i kiselog kupusa, jer su to jeftini i jednostavni izvon kalcija. Dijetna
hrana sa sokovima ne smije t rajati predugo jer su eovjeku nui ni takoder
celul oza i drugi saslojci, pa zato dajemo sokove samo kao dodatak, ali
ni kad l raj no, vec samo za lijeeenje. Kasnije treba jesti opet cij elo povrce.
Tko ima slabe zube i ne moze dobra sazvakati prijesno povrce, treba ga
na sitno sasjeci, protisnuti kroz stroj za mlj evenje mesa, iii samljeti u
mj esalici (mikseru). Prijeko je potrebno da uz to tu masu dobra nalopi
slinom. Slina je neutralizira, razgradi i tako je priprem.i za prabavu. Neko
pravilo kaie da je dobra sazvakano vec napola prabavlj eno. Sokove od
voea i povrea treba ta koder dobro pomijesati sa sli nom, a ne jednostavno
na dusak ispiti . Mnogi Ijudi npr. ne podnose vocne sokove jer ih ne
pomij esaju dovoljno sa slinom, pa ih zbog toga premalo neutrali ziraju
s alkalienom slinom. Lj udi lakse podnose sokove od povrca nego vocne,
osobito oni koji boluju od jetara i bubrega.
Ona se obieno sastoji djelomi ce od kuhanih namirnica, djelomice od si-
rovih. Pri tes kim bolestima, npr. raku, prij esna hrana eini euda. Cesto
moze bolesni proces, eak i zao, zaustaviti.
Tko vise ne probavlja i ne asimili ra dobro, preci ee najprije na sokove,
zatim na sitno isjeckanu hranu, povrce i voce, i tako malo pomalo na
obienu prij esnu hranu.
292
Tko ne mora vise provoditi tako strogo lijecenje, moZe je ti kllha nll i
Il ekli hallll hrallll , a li mora sva kom obrokll dodati i Il esto prijesno.
PovrCe i voCe Ile smijemo jesti zajedllo za isti obmk jer to uzroklljc
vrellja. la ko Il eki terapellti za prehranll , kao i dr Bircher, Il e vide 1I tome
Il ekll osobitu pogrdku, iskustva su pokazala da to nije dobro. Obdareni
smo takoder i zivcima za okus, koji nas u tom pogledll vode. I sam pri-
rodni instinkt lIpozorava; jer, tko bi mogao jesti jagode zajedno s povrt-
nicom (rotkvom)? To bi se smatralo neskladnim jedna ko tako kao kad
bismo nakon salate od rotkve jeli jagode. Dakle, jela treba strogo raz-
graniciti> i za isti obmk jesti sarno povrce, iIi sarno voce.
Zitarice mozemo, prema mi sljenju mnogih, jesti zajedno s povrcem
iii vocem, ali jelo mora biti od prirodnog zrnja.
Mlijeko je besprij ekorna, pllnovrijedna hrana. Medutim, prijesno mlije- Mlijeko
ko nije uvij ek prikladno jer ima mnogo bolesnih goveda, osobito od tu-
berkuloze (Bangova bolest). Tko boluje od raka, artriti sa i drugih teskih
bolesti , bolje je da uopce ne pije mlijeko. Dobm mlijeko je punovrij edna
hrana koja sadrZi bjelancevine i masti. Nismo lI vij ek nacisto da Ii da
pij emo slatko iIi kiselo mlijeko. Jedan kaze ovo, drugi ono. Kad pij emo
slatko mlij eko, kakvo dobijemo od zivotinje, one ima, naravno, vise
hranji vih tvari , dok ki selo mlijeko izgubi prije svega mlijecni secer koji
mlijecnokisele bakterije prevriju. Takvo mlij eko je lakse probavlji vo i
bolj e utj eee na crijevnu fl oru. Prema tome, imaju pravo i jedni i drugi:
i oni koji savjetuju slatko mlijeko, i oni koji savjetuju kiselo, npr. jogurt,
jer Sll im vrijednosti razlicite.
Sirova jaja naj bolje djeluju, naravno, sarno ako su od zdravih kokosi Jaja
koje zive, po mogucnosti , na slobodnom. Zato moramo poznavati osobu
kod koje kupuj emo jaja. Razne opasne bakterije mogu prispjeti i u jaja,
a prenose ih bolesne kokosi. Osobito su poznate infekcije paratifusa pu-
tern guscj ih jaja. Zivad moze biti naoko zdrava, a ipak se u njihovim ja-
jima kriju opasni bacili. Zato moramo s g u ~ c j i m jajima biti osobito oprez-
ni. Ne smijemo zaboraviti spomenuti lecitin kojega ima u jajima, jer je
osobito, dobar za zivce. Prijesno je jaje nadasve prikladno da podstakne
otjecanje zuCi. Vrlo dobro djeluju zdrava, sirova jaja koja sarno umutimo
u juhu, ali ih ne kuhamo, iIi jaja umucena s malo prirodnog secera. U
jaj ima ima mnogo bjelllncevina, osobito u zumanjku. U tom pogledu
imamo cesto kriva gledista kad mislimo da je vecina bjelancevina 1I bje-
lanjku, medutim nije tako. Na zalost, jaja imaju tu slabu osobinu sto
proizvode mnogo kiselih tvari u mokraci. Pri tome se oslobada sumporna
kiselina, sto cesto ustanovimo prilikom podrigivanja s neugodnim miri-
som po tvrdo kuhanim jajima. Stoga jaja nisu dobra za bolesnike od ar-
triti sa, reumatizma i od raka, i ne treba ih preporucati. Moramo, dakle,
stalno i tocno razlikovati za sto je i gdje neka hrana prikladna. Naprotiv,
voce i povrCe gotovo uvijek preporucuju ako ih probavni organi mogu
probaviti, a crijeva ne reagiraju stvaranjem plinova.
293
Danas je upolreba
kemijskih Ivari
saslavni dio
poljoprivrede kao i
oranJe zeml je.
U l u svrhu sve
cesee
upol reblj avaj u
avione, koji ma iz
zraka vrse
zaprasivanj e
insekli ei dima.
Da II su I i prasei
dOi sl a neskodl j ivi
za covj ecje
zdravlj e?
Prskano voce S vocnom hranom moramo biti oprezDl I nastojati da dobij emo voce
koje nije prskano, jer voCe prskano olovorn i arsenom uzrokuje teska
ostecenj a. Znakovi otrovanja ne pojave se odmah, al i malo pomalo mogu
nastati tragicna stanj a zbog otrovnih tvari u sredstvima za prskanje,
koj e se zadrZe na vocu.
Zato u svakom slucaju moramo voce prije jela brizljivo oprati ; ako i
poslije pranja vidimo jos negdje mrlje od prskanj a, treba voCe oguliti ,
buduci da ni brizljivim pranj em nismo mogli odstraniti otrov. Tim sred-
stvima za prskanje, nairne, dodaju tvan koje otrove cvrsto prilijepe na
voce. Na taj nacin pokusavaju sprijeciti da kisa ne ispere sredstvo za
prskanje. Guljenjem voCe izgubi mnoge vrij edne tvan koje se nalaze u
ljusci i ispod nje. Medutim, cesto narn ne preostaje drugo nego da ga
ogulimo. Zato treba nabavlj ati sarno neprskano voce. Tko moze, najbolje
da uzgaja voCe na vlast itoj zernlji.
Zacini Bolj e je da izostavimo ostre zacine kao npr. muskatni orasak i papar, te
ih zamijenimo neskodljivirna i korisnima za zdravlje. Od proizvoda mo-
zemo u prirodnu hranu ubraj ati sarno kvasni ekstrakt jer se radi 0 pri-
rodnoj brani . Kultura kvasnice sadrZi kompleks vitamina B, a kao zacin
je nesto najbolje sto postoji danas na tom podrucju. K vasni ekstrakt je
upotrebljiv kao namaz na krub, kao rastopljen tekuci zacin u topl oj vodi
i slicno. Kad god je m o g u c ~ , ne treba ga kuhati s hranom da ne izgubi
svoje izvanredne vrijednosti .
Ne treba posebno sporn inj ati da od kruha koji jedemo preporucamo
dvopek (prepeeenac), Grabamov krub i sarno kruh od prirodnog zrnj a.
Ako prirodnu hranu spretno priredimo i upotrijebirno takvu nepro-
mijenjenu kakvu narn priroda nudi, vidjet cemo kako tijelo zahvalno
reagira. Razne bolesti Ce nestati I?ez lijekova, a do izra:i:aja Ce doci zdrava
podloga. Sarno prirodna hrana ima sve sto treba da tijelo ostane zdravo
294
uravnotezeno. U prirodnoj su hrani svi poznati i nepoznaLi raktori.
e treba rnnogo proueavati lijeeenje prehranorn ako se drZirno pretpo-
stavki koje je stvori la priroda, jer je sve predvideno i mudro sastavlj eno,
upravo ona ko kako nam je nuZno. Imat eerno mnogo kor isti vee sarno
od toga ako ponudeno upotrij ebirno u prirodnom obliku. Ako sarno
ne' to oduzmerno od toga rafiniranjem, izmjenom i nadomjescima, ' kodit
Ce nam, kao sto se vee zalosno odrazil o u cij elom civiliziranom svijetu .
Zato, natrag prirodnoj hrani!
KORISNA LAKA DIJETA
Svi Ijudi koji pate od probavnih smetnji iii smetnji u izmjeni tvari. povi-
Senoga krvnog tlaka, reumat izma, artritisa iii gihta, morali bi duze vrije-
me zivjeti sa malo bjelaneevi na u hrani . Bjelaneevine se nalaze u ovim
namirnicama: u mesu, j ajima, siru, mlij eenim proizvodima, gra hu, leei
i gras ku. Vegeta rij a nci moraju, dakle, vrlo ogranieiti mlij eene proizvode
i sarno malo uzivati mahunas to povree. Tko se hrani raznovrsnim jelima,
mora izostaviti svinjetinu, kobasice i salame, te preei na teletinu, gove-
dinu i ovcetinu. Mora izbjegavati jela s jajima i sirom. Tko jede jaja.
mora ih jesti umjereno i to sarno sirova. Moze ih malo istuei i dodati juhi
kad je vee na stolu, ali ih ne smije kuhati u juhi. Jaja proizvode mnogo
mokraene ki seline i oboljeli od artritisa ne smiju ih uopee j esti . Pri ne-
dostatnom dj elovanju jajnika dozvoljena su sirova jaj a u ogranieenoj
kolieini . Ljubitelji sira mogu za rueak s vari vom jesti sarno malo sira,
ali posve blage vrste. Najbolji je svjezi kravlji sir (skuta). Ta izvrsna bje-
lancevinasta hrana nema slabih strana kao druga hrana bogata bjelanee-
vinama. Vrlo dobro djeluje na jetra, sto pacijenti s jetrenim tegobama
ne bi smjeli zaboraviti. Teska bjelaneevinasta hrana za veceru rado pri-
einja po noCi teskoee, pa stoga veeernji obroci moraju sadrzavati malo
bjelaneevina. Tesko probavljivu hranu treba jesti za objed. Buduei da
joj treba vise vremena za probavu, optereeuje tij elo, i covjek nema pravi
mir za san ako takvu hranu jede za veeeru.
Tko ima osjetljiva jetra, mora izbjegavati jela peeena na masti. Od mas-
noCa je dozvoljen sarno svjeZi maslac, ili malo svjdeg ulja. Jetra nesto
lakse podnose jela peeena na ulju nego na masti. U tdim slueajevima treba
i takva jela izbjegavati.
Tko zeli pravu laku dijetu kako ne bi optereeivao jetra, iii tko zeli
svako lijecenje potpomoci isbranom, taj ee se odreei takoder svih pro-
izvoda od bijelog brasna i bijelog seeera. Mora se odreei svih konzervi i
drugih denaturiranih namirnica.
Hrana mora biti sastavljena ovako:
Dorucak: Obicna kava nije punovrijedan, dovoljno hranjivi zajutrak.
Prema godisnjem doba, treba uzimati Bircherovu kasu od jabuka iii
drugog voea. Obogatimo je orasima i zobenim pahuljicama. Mozemo
joj dodati psenicu u zrnu, koju smo prije smekSali i samljeli da bi bila
295
Opei
savjeti
Izbjegavanje hran
pecene na masti
i denaturirane
hrane
Ilranjivija. Osuseno grozde iii rozine samljevene sa p"enicom obogale
kasu, pa se preporucaj u za stvaranje krvi.
Tko pali od zalvora slOli ce, moZe dodali jos jednu veliku zli cu samlje-
venoga lanenog sjemena. Zasladimo medom iii grozdanim secerom.
Uz tu kasu jedemo jos graham-kruh, iii dvopek 5 malo maslaca i na-
mazom od sipkova pekmeza iii meda. To sve mozemo posuli i psenicni m
kli cama. iii ill pomijesali 5 kasom.
Tko zeli pil i, odabral ce sipkov caj zasladen medom iii grozdanim
secerom. Caju moze po zelji dodali malo vr hnja, iii vrlo ma lo mlijeka.
Zitna kava je takoder dozvoljena. Bolje je dodati samo vrhnje nego mli-
jeko jer vrhnje ima masnoce, a nema bjelancevine. Za osjetljiva jetra
preporucamo neSto ml ijeka, no jos je bolje bademovo mlijeko.
Zajulrak pripremamo razlicito : prema godisnjem doba, vocu koje
m(}zemo dobili , prema ukusu i prema tome sto rado jedemo.
Za dorucak je vrlo dobro pili sokove, npr. sok od grej prruta, narance
iii grozda. OsobilO je preporucljiv sok od grej pa jer pomalo podsliee rad
bubrega, jelara i zljj ezda uopce.
Bolesnici sa slabim jel rima zamjenj uju slatke vocne obroke sa I do
2 del prij esnoga mr kvina soka i prepecencem namazanim 5 malo maslaca,
preko kojeg mozemo jos posipali psenicne klice. Kome to nije dosta,
moze dopunili obrok sendvicima, kako cemo kasnije opisali u odjelj ku
Vecera.
Objed: Prema godisnjem doba, lreba sto obiJnije priredi vat i razlicite
saJate. Treba ih uvijek pripremali 5 limunom i Molkosanom koji 050-
bilO dobro dj eluje na probavu, a ni kad 5 octom. Salatu mozemo zakiseliti
kiselirn vrhnjem iii jogurtom. Mozemo ih zaCi niti naj razlicitij im kuhinj-
skim zacinima. kao npr. cubrom (Sat ureja hortensis), mazuranom (Ma-
jorana hortensis) i majcinom dusicom (Thymus serpyllum). Sve te zacine
naj bolje je sirove dodavati u salatu jer kuhani kao umak lako i cesto
uzrokuju vrenj a. Salata od kupusa je vrl o prist upacna, pa je treba cesce
pripremati jer je vrl o zdrava i hranjiva.
Pi rjamo samo ono povrce koje ne uzrokuje vrenje.
Kao t reea sastojina slijedi hrana sa skrobom. U dijetnoj hrani prirod-
na je ri za na prvom mjestu. Ona djel uje povoljno na krvni tlak jer ga
normalizira, a krvne zile regenerira. Sa prehrambeno-zdravstvenog gle-
di stariia je jedan od najboljih izvora skroba. Umj esto riZe mozemo iza-
brati takoder krumpir kuhan u Ij usci, koji prije upotrebe ogulimo. Ra-
zumljivo je da krumpir mozemo pripraviti i na drugi nacin, ali tko ima
osjetlj iva jetra ne smij e jesti krumpir pecen na mast i.
Psenica je takoder izvrsna hrana. Pripravlj amo je kao i rizu, pa umjeslO
ri lOta, jedemo psenicoto. Proso i heljda takoder su izvor skroba i hra-
nj ivih soli.
Ljubitelji juhe uzivat Ce juhe od povrea sa slabirn zacinima, Mesna
juha nije zdrava jer saddi mokracnu kiselinu, i stoga j e ne bi trebalo
uzeti u obzir. Juha od povrea je, naproti v, zdrava, osobilo za oboljele od
artritisa. Prije jela dodajemo juhi uvij ek svjeie zelenie, iii jos bolje - sok
od svj ezeg povrca. Mozemo joj dodati i sirovo na sit no isjeckano povrce
296
ako nam nc prij a kao salata. Sitno isjeckane koprive i druge Ij ekovite
biljke, npr. srijemuz (medvedi luk; Allium ursinum) i sli cne, mozemo u
manjim kolicinama dodati juhama, cime im poboljsamo okus i vrijednost.
Ljubitclji mesa mogu uz spomenuto jesti jos teletinu iii govedi nu. ali
sa me kao mali prilog jer bjelancevine treba svesti na minimum.
Slarki cleserr poslije objeda s varivom nije sastavni dio lake dijetne hra-
ne, i moramo ga bezuvj et no izostaviti jer u takvu slucaju slatkisi izazivaju
vrenje. Tko ne moze svlada ti potrebu za voeem iii prirodno cistim slat-
kim jelima poslije rucka, neka pomakne taj uzit ak za cetiri sa ta poslije
podne. Tko se takva meduobroka moze odreci , cini dobro jer je za zdrav-
Ij e bolj e jesti malo nego mnogo. Malo hrane, ali dobre, odriava tijel o
zdravim. Iskoristavanje hrane mozemo poveeati ako jedemo pol ako i
hranu dobro sazvacemo sa slinom. Na taj nacm rastereeujemo gustera-
cu, smanjujemo vrenJe i stvaranje plinova u crijevima. Kao nadomjestak
za juhu od povrea mozemo za objed piti i sok oct povrea iii nezaseeereni
jogurt. Ako je ikako moguee, neeemo jogurt zaseeeriti jer to uzrokuj e
vrenje. Tko bi htio dobiti na teiini jer je premrsav, dobro Ce uciniti ako
jede juhu ; medutim, tko mora smrsaviti jer naginje debljini, taj ee juhu
mudro izoslaviti.
Vecera. Taj eemo obrok nazvat i vecerom a ne noenim obrokom, jer je
bolje jesti rano navecer nego istom kasno po noei. Prije spavanja moze-
mo hranu jos dobro probaviti, osobito ako jedemo lako probavljiva jela.
Vecera moze biti jednaka dorucku, ali je treba pripraviti bez voea i slat-
ki h jela. Svakako ee nam. voena salata za veceru prijali vee zbog promje-
ne, a mozemo joj dodilti zobene pahuljice, same iii pomijesane 5 rozina-
ma i neSto samljevenih oraha. Njih moramo navecer uzivati umjereno.
Inace, orasi su punovrijedna i zdrava hrana. Umjesto or.aha mozemo jesti
i jezgre pinija. Uz voenu salatu mozemo takoder posluziti prepeceni kruh,
iii graham-kruh 5 malo maslaca. Tko se zbog jetara mora odreei maslaca,
moZe kruh namazati medom, iii sirovim pekmezom od sipka.
Za promjenu mozemo navecer umjesto vOCl! jesli sendviee i razne sa-
late. Ako zelimo nesto pOpili, mozemo uzeti zitnu iii voenu kavu, 5 malo
vrhnja iii mlijeka. Pri izrazitoj jetrenoj dijeti , treba popiti casu mrkvina
soka. Za promjenu mozemo katkad jesli i juhu od povrea.
Senclviii ( obloieni krusCici) . Sendvici imaju najrazlicitije oblike ako ih
vee ne mozemo pripremiti onako kako je to obicaj l) restoranima i hote-
lima raznih zemalja. Najprije odaberemo prepeceni iii Graharnov kruh,
namazemo ga tanko maslacem iii sasvim tanko specijalnim biljnim zaci-
nom, npr. Herbaforceom iii kvasnim ekstraktom. Za promjenu je dobar i
namaz mekoga kravljeg sira, iii skute. Prema podlozi .na kruhu odabi-
remo druge dodatke. Dobro je i ukusno sir posuti sitno nasjeckanim vlas-
cem (Allium schoenoprassum). Tko voli eesnjak, namazat Ce kruh sitno
nasjeckanim iii zgnjecenim cesnjakom. [ na sendviee oblozene rajcicama
mozemo dodati nesto vlasca i dragusca. Rajcice mozemo posuti sitno
isjeckanim lukom, naribanom mrkvom i malo naribana hrena. Tako
pripremamo najrazlicitije sendvice, prema ukusu i moguenostima. Dobro
je a ko uvijek upotrebljavamo uz to i kuhinjsko zelenje. Ono je vrlo ukusno
297
u svjezem siru s vr hnj em kojirn namazemo kruh, iIi zelenjem pospemo
krumpir kuhan u Ijusci i zalim ogulj en. U prolj eee su takoder rotkvice
izvrstan dodatak. za oblaganje kruscica. Treba ih uzimati u manjoj koli-
cini jer vrl o snazno dj eluju i nadrazuju jetra, pa bismo postigli upravo
protivno od onoga sto nastojimo postici lakom dijetom. Ukusno je ako
na send vice stavimo male, sitno narezane krastavce i silno narezani ku-
pus. S nesto smisla i prirodnog ukusa mozemo vrsiti razlicite promjene.
Tko voli, moze sendviee obloziti socnom rajcicom koja je bogata mnogim
vitaminima i uvijek osvjezava. Oboljeli od artriti sa moraju paziti da jedu
zaista zrele rajCice.
opel SAVJETI
Laka dijeta mora biti uvijek takva da s pomocu nje izbjegnemo smetnje.
Zato se moramo bezuvjet no ravnati prema nas irn organirna koji ne rade
dovoljno i brinuti se da ih rasteretimo. Rad jetara i gusteraee ne smijemo
ometati nezdravirn masnocama i pretjerano slat kirn stvarima. Ne smije-
mo opterecivati ni bubrege kuhinjskom soli i drugirn zacinirna. Novija
su istrai:ivanja pokazala da je morska sol mnogo bolje uskJadena s tje-
lesnim sokovima, tj. morskom soli cemo izbjeci mnoge po zdravlje stetne
ucinke kuhinjske soli . Dodavsi morskoj soli zacine, kao sto je Herbamare,
dobijemo zacinsku sol koja odgovara i okusu i drugirn zdravstvenim
zahtjevima. Protiv skJonosti prema katarima, protiv upala i kao dobro
profilakt icno sredstvo protiv zaraznih bolesti, upotrebljavamo Troco-
mare. U toj dijetnoj soli podloga je prirodna morska sol, obogacena s ~
osam razlicitih svjei:ih biljki koje djeluju antibakterijski , poput peni-
cilina, ali nema opasnosti da bi nastale otporne bakterije ili teske poslje-
dice zbog djelovanja na bakterijsku crijevnu floru. Za vrijeme kuhanj a
propadne mnogo djelotvornih tva ri, zato valja Trocomare bezuvjetno
dodavati s,amo poslije kuhanj a. Tako mozemo s dobrirn zacinom isto-
dobno uzimati i dragocjenu tvar. S morskom soli moramo takoder po-
stupati promisljeno i ne soliti previse, iIi preostro zaciniti. Bolesnici koji
moraju zivjeti bez svake soli, npr. oni koji boluju od akutne upale bu-
brega ili teske vodene bolesti zbog srca, i slicno, ne smiju upotrebljavati
oi morslru sol. Zacioe treba svesti oa oajmanju mjeru. Time ne zelimo
reci da jela moraju biti b_ez okusa i bljutava, buduCi da povree koje ku-
hamo sarno u pari za,dri:i svoje prirodne mirisne tvari. Ako lIZ to upotri-
jebimo razlicito zacinsko zelenje, dobar okus neee biti oi u cemu pri-
kraceo.
Sarno po sebi je razumljivo da salate oikako Oe smijemo soliti. Isto
tako ne smijemo, kao sto smo spomenuli, dodavati octa, nego ih zakise-
limo samo limunovim sokom ili Molkosaoom.
Ako se pravilno hranimo, mozemo najbolje potpomagati svako pri-
rodoo lijecenje, uzirnaoje prirodnih lijekova i razne fizikaloe metode li-
jeceoja. Nista ne vrijedi ako uzimamo lijekove j razne kupke, a pri tome
zanemarimo najvaznije - prehraou. Morali bismo, naprotiv, oastojati
da oajprije oju korigiramo. Sto koristi ako pokusamo razlicitim lijece-
298
nj em istj erati mokracnu ki selinu, a onda je zbog pogresne ishrane opet
obilno dobijerno ? Kakva je korist od toga sto izlucuj erno talog od izmjc-
ne tva ri ako se neumjesnom hranom brinemo da se u tijelu nakuplja?
Sto za biljke znaci gnojenje, to za covjecji orga ni zam znaci prehrana.
Kada ne gnojimo pravilno, tada i najbrizljivijom njegom necerno posti ci
ono sto bi posti gao vrtl ar. Tako je i s prehranom. Ako nije besprij ekorna
i ne odgovara svrsi, nikakva nastojanja nece dovesti do zelj enog ci lj a.
Na ono sto je zanemareno vecinom zbog udobnosti iii iz Ijubavi prema
dobrom jelu, ubuduCe moramo dobra paziti ako hocemo provesti zaista
uspjesno lijecenje. Ako budemo dosta ustrajni, ozdravit cerno, jer to ovisi
prije svega 0 samorn pacijentu, a ne 0 lij ecni ku nili 0 spretnim strucnja-
cima. Boiest je trajala vise godina, stoga ne mozemo ocekivati da cemo
ozdraviti za nekoli ko dana. Vec su mnogi ustraj noscu postigli ono sto
bez nje ne bi mogli.
POST
Post je najbolj e sredstvo lij ecenj a, koje nam uvij ek stoji na raspolaganju.
Kad se poslije preobi lnog objeda ne osjecamo dobro, il i smo pokvarili
zeludac neprikladnom i pokvarenom hranorn pa dobijemo proljev, post
je najprirodniji lijek koji nas vrati na normal an put ozdravljenja. Domace
zivotinje reagiraju u takvim slucaj evima jos prirodnije nego mi. One
otklanjaju svaku hranu ako im je nesto naskodilo. Pas i macka jedu tada
samo travu, iii kakvu celul ozu, da bi je kasnije sa sluzi izbljuvali. Zatim
slij edi pravi posni dan, jer zivotinje nagonski otklanja5u svaku hranu dok
se ne osjete opet dobro i u redu. Takvo prirodno ispravljanje smetnj i
pravode takoder i di vlje zivotinje. One isto tako ne znaju za neko posebno
sredstvo, nego samo za post kao jedini lijek ako im se dogodi nesto ne-
ugodno. Legnu u sjenu, miruju i poste. Nama takoder korisli ako tijelu
opet jednom omogucimo ciscenje. Za vrijeme posta tijelo ima priJ iku
da odstrani sve sto mu srneta. Zato bi bi lo dobra k.ad bismo od vremena
do vremena imali dan vocnih sokova, pa onda postili da n-dva pijuci sarno
dobru cistu vodu. Pred post treba crijeva dobro isprazniti. Za ciscenje
crijeva pomaie sve sto proizvodi sluz, kao npr. sjeme bokvice (trpuca),
laneno sjeme, iii neko biljno sredstvo za ciscenje, kao npr. mana (Glyce-
ria). Dobar je i biljni kJi stir, u prvom redu od kamilica. Kad su jetra u
redu, mozete poceti post vocnim sokovima, i to zavisno od godisnjeg
doba: sokorn od naranci, grejpfruta iii sokom od grazda (mostorn). U
vrijerne jagoda dobro Ce pomoci i sok od jagoda. Tijelo Ce odstraniti
sljaku i organi Ce bolje raditi. Prot iv mucnine dobro je izlucivanje kroz
koZu. Tijelo valj;:t. snazno prati, brizljivo ga t rijati iii cetkati i tako po-
novno pOlaknuti cirkulaciju. Protiv manjih tegoba pomagat ce i pravilno
disanje. Kratke setnje, osobito po mirisnom sumskom zraku i lake vjez-
be disanja pornoCi Ce nam da se osjecamo dobra i zdravo. Kad posl ije
toga ogladnimo, stavimo u usta posusene bobice grozda i zvacemo ih.
Zvakanje ne smije biti povrsno da bismo ih brie progutali, nego polagano
da bismo ih temeijito i dobro izmijeSali sa slinom. Beduini na svojim
299
pustinj skim putovanjima imaj u cesto za hranll samo nekoli ko dat ulja
na dan. Taj os klldni obrok ih zasit i jer ga do kraja i kori te i probave
vee u ustima. Upotrij ebimo i mi to lImijeee za vrijeme posta. Lj usku ja-
godica grozda mozemo ispljunuti. a isko ri st imo same voeni seeer.
Vazno je pravi lo da se za vrijeme posta ne smij emo Ijutiti . Veselo ras-
polozenje je pri rodan i neophodan Iij ek koji podstiee hormon ke zlijez-
de. iii da ih dm na razini (ni vou) nj ihova djelovanja. Zato skodi zdravlju
naglost nasega zivota sa mnogim dogadajima koji nas Ijllte. e smij emo
za boraviti da ostanemo mirni kad nas uhvati srdzba, da bi smo se lakse
lIdobrovolj ili.
Kako dugo da postimo? To je osobna stvar sva kog pojedinca. a ravna
se prema potrebama. Mozda ee bi ti dovoljno vee same 2 do 3 dana. Kad
prode treCi dan posta. stela ga je za pravo prekinuti jer je one najgore
vee proslo. Prva tri dana su kao teiak uspon na visokll pl aninu. Kad smo
gore. tada pocne osvjeiavaj uea setnja na visinama. Mrtvu IOcku smo
svladali , pa se cudimo kako je laga no dalje ho<;l anje. Tako je i nakon
trodnevnog posta. Tijelo se priviklo na nove prili ke i moze sasvim dobro
izdriati jos da lj nih 5 da na. Osmodnevni post u proljeee same s voeni m
sokovi ma. provest ee temeljit o proljetno ciseenj e. Zbog art rit ien ih te-
goba koje nikako ne prestaj u, mozemo posti ti jos i duze. Uvaieni Ijudi
ni sll postil i zato da se tjelesno ociste, vee da postom dusevnu koncentra-
ciju pod ignu do maksimuma. Poznato je da su neki Ij udi post il i punih
40 dana. Ookazana je Ci njenica da post pri veli kim dusevnim poslovima
pomaie iskristali zirati mi sli, a pojmove pravilno i u tanCine obl ikovati.
Ako smo uspjeli u lijecenju postom, ne srnij erno i naseg susjeda koj i
bol uje od Basedowljeve bolesti (bazedova) iii tuberkul oze, nagovoriti
da se i on tako lij eCi . Bolesnici od spornenutih bolesti ne srniju se proti v
nji h boriti postorn jer oni ne mogu podnijeti Jijecenje postorn, pa rno-
ramo bit i oprezni. Bolesni ci s izvjesnim srcanim srnetnjama ne smij u se
lij eciti st rogim poslOm. Post voenim sokovima nije ta ko teiak buduei
da se ne radi 0 pravom po stu gladovanj a, nego tijelo dobi va toliko hrane
koli ko je nuzno da nesmetano provede Ci seenj e. Pri jetrenim smetnjama
post voeem uzrokovat ee teSkoee, za to treba post iti sokovima od povrea.
prije svega sokom od mr kve. Oakle, prijeko je pot rebno da svatko pri-
lagodi post prema svom vlasti tom tanju.
Ook posti mo valja uzimati treeinu iI i cetvrt inu normalne koliCi ne pri-
rodnih lij ekova. To je dosta jer za vrijeme posta tij elo radi mnogo tocnij e
i reagira brie.
Za vrijeme posta moramo bezuvjetno sacuvati normalni ritarn kreta-
nja i mirovanja. Stetno je sve sto je pretjerano. Covjek se ne smije pre-
pustit i toku zbiva nja i sa me se izleiavati, jer to postu ne bi koristilo. Ne
smije ni pretjeri vati npr. da za vrijeme posta ide neprestano na naporne
izlete. jer ni to ne bi vodilo dobru. Lijepo uskl adeno kreta nje i mirova nje
za vrijeme Iijecenja postom covjeka ozivlj ava i vraea mu osnovnu cvrstu
ravnotezu. Vazno je da covjek polako uvodi dane posta i da se opet
vraea na normalnu hranu.
300
LlJECENJE DEBLJANJEM
Danas je vee dobro pozna lo da lijeeenja deblj anjem ne predslavljaj u
korisna lij eecnja dij elom, i ni su u skl adu sa suvrcmenim znanj em. iako
ih neki jos uvij ek vrk Dj eca s otecenim zlij ezdama i zasj enj enim plu-
eima za vrij elll e odmora u pl aninama cesto se ta ko udebljaju da se vratc
kuCi debeli i okrugli popw' lopte. Kasnije se ne smijemo cud iti ako se
ta kva djeca u dolini tuZe da su umorna i da imaju teskoee s jetrima, iii
cak zuticu. Poveea nje tjel esne lezine pomoeu mlijeka, maslaca i drugih
dobrih slva ri, ne vrijedi vise kao mjerilo za bioloski orijentirane lijee-
nike koji suvremeno mi sle. To je zasta rjel a metoda j er su danas poznali
da illla drugih stvari vrij ednih pazlije, koje illlaju Illnogo veeu ulogll .
Debljanje je cesto optieka varka j er debljina i td ina djeteta nisu gamn-
cija da su ta djeca zdrava. Poslije kure debljanja javljaju se eesto slllelnje
u izmjeni tva ri . Preoplereeena j elra, prepunjena maseu i jos drugim stet-
nostima, moraju se ponovo dovesti u red. Tko se, dakle, ne zeli razoea-
rati neka ne podll zima kure deblj anja, j er to nije pogodno lijecenje koje
bi dijetom prema danasnjem shvaeanju medicine moglo dovesti do uspje-
ha. Ne smij emo za boraviti da se deblj anjem smanjuje otpornost prema
zaraznim bolestima, a to je upravo suprotno od namjere debljanja.
KOLIKO HRANE TREBA COVJEKU
Cesto smo se vee pitali koliko, zapravo, hrane treba odraslom covjekll?
Da Ii se JT1oramo ravnati prema brojll ka lorija, ili na neki drugi naein
regulirati tjelesnu tdinu, da bismo se ocuvali od pot hranjenost i ?
Racunanje ka lorija je nepotpllno kao i svaka shema. Stoga moZe bili
sarno teoretsko lIsmjeravanje, a locne sheme za raeunanje kalorija nema
niti Ce je _biti. Potreba za hranom Q v i ~ i 0 mnogim okolnostima koje se
sta lno mijenjaju, pa sheme u praksi vise stete nego koriste. Tjelesna te-
zina ima pri lorn, sigllmo, izvjesnu 1I10gu jer jak covjek treba normal no,
bolje receno leoretski , vise hrane od mrsavog. Mozda je upravo taj mrsavi
mnogo vitalnije naravi koja vise sagorijeva, nego mirni, vel iki i cvrsti ,
pa nas raeun opel nije pravilan. Veseo covjek, prijazne naravi, treba ma-
nje hrane od nezadovoljnog i mrzovoljnog covjeka kojemu zbog njegove
dllsevne poveeane djelatnosti zlij ezde bolje rade. Zato bolje probavlja
hranll i bolje je iskoristava. l edna starn istinita poslovica kale da se ne
zivi od onoga ilto se pojede, nego od onoga ilto se probavi .
Razlika je da Ii radimo u vrtll lopatom i krampom, iIi sj edimo u uredu.
Pri izboru hrane moramo i na to misliti. lednako je tako od preslldne
vaznosti i za kolieinu i vrstu hrane da Ii zivimo u :Jugoslaviji, Svicarskoj ,
Africi , iI i u Kaliforniji. Neeemo se pouzdati u sheme koje se mijenjaju
kao sve covjeeje, kao moda. Siguran je savjel da se mozemo pouzdati
. jedino u uredaj naileg tijela, koji radi automatski i u normalnim razmje-
rima sam od sebe regulira potrebu za hranom. Tako sam naj bolj e prolazjo
u umjerenom pojasu svoje domovine, na visokom sjev(!ru, te u tropskim
stepama i pustinjama. Yazno je samo da jedemo 5tO prirodnije proizvode
301
Prednosti
hrane
s mnogo
vitamina C
ida. po moguenosli. izbjegavamo sve slo je bezvrijedno. U prehrani ne
smijemo biti suvi!ie jednoSlrani. SIO vise dozvolimo prirodi da djeluje
svoj im neizvjeslacenim mogucnoslima, 10 vise Ce nas voditi svojim pouz-
danim lI nli lrasnjim glasom i nece nam javljali samo 0 gladi i zedi, nego i
silnije pojedinosti prema kojima se mozemo ravnali. kao slo je to sasvim
razll mlji vo u na roda koj i zive prirodno.
PRIRODNA HRANA ZA ZIVCE
Zlili ka l rpka (Berberis vul ga ri s) sa svojim crvenim bobicama izmedu
lrnovitih grancica bez li sea svake jeseni i zime poziva na branj e, a jed-
nako tako i zrele jagod ice ribi zova grnliea sj aje se svojim crvenil om na
zrakama jesenjeg sllnca. Dobro je gotovo svaki dan nabrati saku iagodica
i jedli Ci ih lIzivati u jakoj kiselini , poznatoj pod imenom askorbinska ki-
sel ina iI i vit amin C. To je pri rodna hra na za zivce. Cim snijeg pokrije
juzne obronke, pobrinllt Ce se i ptice da sebi prillste lijepe, dllgoljaste,
crvene bobice. Ta ko dobij ll nllznll zalihll seeera, minerala i vitamina za
zimu. Crveni dugllljasti pl odovi sipka (Rosa ca nina) jos se uvij ek pri-
mamlj ivo svjetlll cajll kroz snj e:zni pokri vac. Zreli su osobito slatki. I
oni su ta koder zbog vitamina C clldesna hra na za zivce. Za to nije clldno
sto je pekmez od sipka i zutike u zimskim mjesecima izvrsna i za zivot
vazna hrana koja mora bi ti na svakom stolu. Ispunit Ce vaznu prazninu
j!!r je pozna to da gotovo sve vrste hrane prilikom spremanja za zimu.
iz tj ed.na u tjedan gube vit amine. Tako se nedostatak vilamina C lIkl oni
tim divljim voeem u obliku pekmeza na lI kusan i ugodan nacin. Medutim.
nisu sarno plodovi ribi za. zuti ke i sipka izvor vitamina C. l os su bogatij e
vitaminom C bobice zut og sipka (Hyppophae rhamnoides), koj i i u nas
dobro uspijeva. Njihovo lij epo na rancasto crvenilo izmedu maslinasto-
zelenih Ii stova ulj epsava obale potoka i rij eka lIZ koje lI spijevaju, i 1I
cij oj Ij epoti uzivaju Ijubit elj i prirode.
Kad god pokusamo obj asniti ka ko je vazno da se cuvamo da ne dode
do nedosta tka vitamina C, uvij ek se iznova vraea.mo u proslo.st, na is-
kustva ka peta na Cooka. Taj bi stri c o v j ~ k je shvatio da se proti v nesrece
zbog nedosta tka vit amina C morae boriti .hra nom koja sad d i taj vitamin
da mu sva momcad ne oboli od Skorbuta ida ne propadne uspjeh njegove
ekspedicij e. Na sva svoja put ovanja uzimao je sa sobom posude i posude
ki sela kupusa. U 100 g sirovoga kiselog kupusa ima priblizno 20 mg vi-
tamina C, da kl e jedna ko toliko kao u prijesnom krumpiru koji je u pri-
jesnom stanju ma nje prikl adan za jelo.
Zna kovi i posljedice nedostatka vitamina C ispolj avajll se u slabosti
mi "iea, krvarenju iz tkiva, osobito zubnog mesa ; zubi se pocnu klimati
i ispadati. Otpornost protiv za raznih bolesti vrlo se smanji, i vrlo se po-
veea prijemlji vost za kata re, upale pluea i porebrice. KapiJa re osla be i
ostete se, sto opet slabo utjeee na optok krvi.
302
Plantaia naranci u
Kaliforniji. U kanale
za navodnjavanje
sli jeva se voda sa
snjeznih vrhova
plani ne San
Bernardi no
(u pOladini slike).
Brdo San Gorgonio
(3850 m vi 5.)
najvisi je vrh.
Sto se li ce dnevne nuzne koli cine vitamina C, mi slj enja se razil aze. Cini
se da odraslom covjeku lreba pri blizno 75-100 mg, dakle deseli nka
grama, dok dj eci treba otp;'i li ke polovica manje. Popis koji navodimo
mozemo uzeli kao os novu za dnevnu kolicinu vita mina C. Kolicina j e
izrazena u gra mima za poj edine branj ive tva ri.
12 g zutog si pka iIi sirovog pekmeza od zut og sipka
20 g zrelih si pkovih bobica, iIi pekmeza od crvenog sipka
70 g bobica crnog riboza
120 g salate od zelenoga, prij esnog kelja (ras ti ka)
170 g crvenih sumskih jagoda
180 g sa late od spinata
200 g sa la te od (bij eloga) kupusa iIi kiselog kupusa
300 g maslacka (radi c ; Taraxacum officinale)
500 g u Ijusci kuhanog i oguljenog krumpi ra
To su samo priblizne kolicine jer se kolicina vitamina C u biljkama
mij enja s obzirom na kraj u koj em ras tu i na godisnje doba. Poznato je
da naj viSe vitamina C imaj u svj eie ubrane bilj ke. Uskladistava njem ga,
na zalost, gube. Ako j edemo razlicita jela bogata vitaminom C, razum-
Iji vo je da cemo od svakoga uzeti samo dio navedene kolicine. Ako j os
sirovom, svj eie pripravlj enom pekmezu dodajemo secer, onda dodajmo
srazmj erno viSe da bi smo mogli pokriti navedenu potrebu. Da se ne bis-
mo bespot rebno brinuli , treba reci da nam prirodni vitamin C u hrani
ni kako ne moZe skoditi , cak ni onda kad bi smo uzeli viSe od spomenute
dnevne doze. Drugacij e je s nekim umjetnim vitaminom koji smij emo
uzima ti sarno u propi sanoj dozi, a taj nije j ednako vrij edan kao prirodni
vitamin iz bilj a. Tko se drzi osnovnog pravil a da mu hrana mora biti
istod obno i lijek, neee upotrebljavati umjetne vitamine jer ee se mudro
pobrinuti da svoju dnevnu po trebu nami ri brizlji vo iza bra nom i priprem-
ljenom hra nom.
303
Dnevna
kolicina
vitamina C
Kori stan
sadriaj mrkve
VITAMIN A
Kako bijasmo prije bespomoeni prot i\' poznate upa le ocne spoj nic
(Conj unctivitis). te protiv susenja spoj nice i roznice ( Kera titis). koje su
zbog nedosta t ka vi lamina nastaj aie u novorodencadi i ma le djece.
da pace i u od raslih ! ed ostalak vila mina moze izaz ati pluene bo lesti .
upalu plu ' a. upalu srednjeg uha. skl onost gnoj enj u. st a ranje cirova i
sli<: no. Gdje m zemo naei taj tako ai ni it amin A? U maslacu, ribljem
ulju (Cede ita). u liseu maslacka . kopri vama. zelenom perSunu. kelju.
kupusu i mrkvi. Od voCa ga imaj u kaj sij e (ma relice). da rulje. a najvise
sipa k. edostatak vitamina A u djece i odraslih vrl o brzo ukJanj amo
CedevilOm. sipko im pekmezom i seeerom od da tulj a . Djeca i odra Ii
koj i slabo pro bavljaju hranu. uzimaju Bioca rottin (prijesan zgusnuli
sok bio loski uzgaj ane proljelne mrk e). Biocarortin ima j os tu prednost
da podstice rad jetara. ZaSlo da posi zemo za kemijskim sredstvima kad
ima mo na raspol aganju do bra prirodna sredstva koja brzo djeluju.
U gramu majcina mlijeka ima npr. 2 do 5 meduna rodnih jedinica
vi lamina A. u soku crnog ribi za 3 do 5, a u prijesnom sipkovu pekmezu
ca k60do 100.
MRKV A, KAROTIN I BIOCAROTTIN
M rkva je ta ko bogata minera lima i vit aminima. da je s pravom ubra-
j a.mo medu Ijekovitu hranu. Zimi i u rano proljeee tj . u vrijeme siromasno
vitaminima. treba svaki dan sto ise i u bilo kojem obliku jesti svjezu
mrkvu jer je u svjeiem stanju naj vrednija.
Djeca rio vole mrkvu i grickaju je kao seeerni stapie. Ako majka pre-
reze ostruganu mrkvu po duzini na ceriri dijela i slavi je na slol prije
objeda, same ee b(lka jadiko ali slO je ne moze vise gri sli, dok ee djeca
svojim oSlrim zubima rado uloziti nes to vise truda nego obicno. Nekad
je sal a ta od mrkve znacila kuhanu i na ploske nareza nu mrkvu. Olkad
znamo za vai nosl vitam ina. zamijenila ju je prijesna naribana mrkva s
malo ribana hrena.
Jedan kg rnrkve sadrZi oko _.5 g kalija. 300 mg kalcija. 6 mg zeljeza .
0,5 mg bakra. Podsjelimo se kako su zeljezo i bakar u organskom. dakJe
u biljnom vezanom obliku, azoi za krv. onda imamo valjani razlog da
osobito djeci dajemo mnogo mrkve iii Biocarottina. Poznato je da je
fosfor vai an za mozak i 10 prvenstveno za pamcenje, pa smo stoga za-
do oljoi sto u 1 kg rnrkve ima oko 300 mg rosfora. Uzivanje mrkve ko-
risti i Zlijezdama jer se u mrkvi nalazi jod koji je tako vaian za njih.
JeduCi mrkvu primamo takoder magnezijum i kobalt. Osobito je, medutim.
vamo sto rnrkva Sildrzi karotin ili provitamin . i to 70 mg u 1 kg.
Karotin je neobicno vazan za zdravu gradu sta nica, dobru funkciju
probavnih organa, te za gradu zdravih i otpornih zuba. Uz kalcij i vita-
min D, pridonosi vitamin A. dakle karotin. najviSe tome da zubi ostanu
zdravi.
304
Zdravo govedo daje zd ravo mlij eko.
Znatajna slika finskog krajolika gdje zrak jOs nije zag aden i livot je u prirodi zd rav
Zanimlji vo je i vrijedno znati da obil nim uzivanjem karotina mo-
zemo sprij eciti stvaranje bubrezni h kamenaca, sto su ustanovili odrede-
nim promatra nj ima. Nedostatak karotina ii i vi tamina A povecava skl o-
nost raznim infekcij ama i bolestima prehl ade.
Dosta karoti na u hra ni DomaZe bolj em i bd em ozdravlj enju od upal e
pluea, razlicitih obli ka srcanih bolesti, egzema i psorij aze. I trudni cama
treba vise karotina. Znamo da je karot in dobar za oci jer poveeava ostr i-
nu vida. Sa dovoljno vit ami na A pobolj sava se vid u tami, sto je vazno .
za avijaticare i automobiliste u nocnoj voznji. Osobito je korisno sto
karotin smanj uje sklonost ocnoj mreni. Karotin poboljsava i funkciju
spolnih zlijezda vrseei izvjestan utjecaj na srvaranje seksualnih hormona,
te pomaze pri impotenciji (spolnoj Karotin zajedno s Pollave-
nom djelovat Ce jos bolj e. Mozda taj ucinak od vitamina E. U
I kg mrkve ima oko 25 mg vitamin.a E. Od ostalih sastojina Una jos u
I kg mrkve 0,5 mg vitamina BI' B, i B., te jos vaZan vitamin K i pribli z-
no 50 mg vitami na C koji je, kao sto znamo, vrlo dragocjen za zivce.
Zi mski prehrambeni plan svaki dan jedan od .proizvoda mrkve. Mrkva zimi
Na raspQlaganj u su nam mrkvina salata, casa svjeZe isti snutog soka od
mrkve, iii katkad prepa rat Biocarottin ..
Veliki urod mrkve omogueava da visak korisno upotrijebimo. Zato
sok bioloski uzgojene mrkve zguseujemp u vakuumu, na niskoj tempera-
turi u vrl o zgusnuti preparat Biocarottin. Osim drugih prednosti izvrsno
djeluje i protiv gli sta. Ako istodobno pijemo i Papayasan, priprllvlj en
od tropske biljke pap. aye, mozemo ocistiti crijeva od stetnih I;;r ij evnih
nametni ka. Biocarottin takoder izvrsno dopunjava jetrenu dijetu, jer
njegove mnoge prednosti u koncentriranom preparatu <! odu bolje do
izrazaja. Kad nas je vee priroda obdarila tolikim dobrim sirovinama
koje bez ikakvih stetnih nuspojava korisno djeluju, zasto da se mucUno
kemij skim proizvo<!ima koji nisu nastali prirodno, pa su zbog toga za
nas umj etni i strani .
VITAMIN B
Pozna to je da je vitamin B vazan kao vitamin protiv beriberi-bolesti .
Beri je hindustanska rijec i znaci ovca. Bolesnici kojima zbog uzivanja
polirane ri ze ponestaje tj elesna snaga, pocnu s tim u vezi zbog djelomicne
uzetos ti nogu vuei za sobom noge poput ova ca. Zato je ta bolest, a to je
avitaminoza, dakle nedostatak vitamina B, dobila ime beriberi.
Vitamin protiv beriberi-bolesti nalazi se u velikoj kolicini u aleuronskom
sloju zrna zita i u kvascu. Ta se djelotvoroa tyar sastoji od vise kemijskih
spojeva koji, iako kemij ski nisu srodni , ipak imaju to zajednicko svojstvo
da se tope u vodi. . . . . '.' .
Vitamin B je neophodan za reguhranJe dlsanJa zlvcal1lh sta C, '';'
voljna kolicina vitamina B je prva i najbolja pomoc protiv b ifWl,,upa!lY-'
P
oiedinih zivcanih regija kao i za opCe jacanje nervnog 'm
S
p. -
J --(:< t / r;;. r' ,.

Vitamin B'
2
i krv
Izrazite prednosti
vitamina E
B pouzdano pomale pri slabom radu zel uca i crij eva, kao i nedostalk u
apetita koji je slim u vezi. Ako trudnice uzimaju veCe doze vilamina B,
neCe imali tegobe za vr ijeme lrudnoee. Svaki biljni lijek djeluje brle i
bolje ako oboljeli od srca i zil a uzima istodobno jos i vitamin B. Sloga
eksped icije na Sjeverni pol i Himalaju ni su uzailid nosil e sa sobom. u
prij as nja vremena, kvasne preparate, da bi lIZ koncenlrirane hranjive
lvari imali takoder dovoljno vilamina B.
U suvremenoj ishrani je Herbamare vrl o koristan jer ima kvasni
ekstrakt ciste kulture kvasnice, a uz to je ukusan i obogaeen dodal kom
prijesnih biljnih ekslrakata. Kao na maz vrlo je prikladan za send vice
(oblozene krusciee) koje jedemo izmedll obroka iii na izletima. Kao
zacin snazno o bogaeuje umake i j ela.
Kad sam razgovarao s prij ateljem lijecni kom 0 bolesniku koj i je odavna
bolovao od sla bokrvnosti (anemije), izrazio je misljenje da je izvor svih
tegoba ovoga, inaCe zdravog covjeka, t:Jjegova biljna hrana (vegetarija-
ni zam). Bolesnik mora bezuvjetno jesti meso zbog vitamina B" koji je
lako vazan za stvaranje krvi. Tako je mislio lijecnik. Kad je doznao da
ja zivirn vee 45 godina kao vegetarijanac, da mi hemoglobin u krvi iznosi
100 do 105 i da je nalaz krvi inaCe izvrstan, bio je vrlo iznenaden i morae
je svoje poglede nesto izmijeniti. U vegetarijanskoj je hrani veoma mno-
go zeleno..g povrea, aromaticnih biljki za zacine, razoih vrsta
(Nasturtium) i jos posebno, persuna. U njima je dovoljno vitamina B".
Zeleni aromaticni zacini, a posebno persun, djeluju istodobno na bu-
brege i izluCivanje vode. Zato moramo nastojati da uzivamo mnogo toga
kuhinjskog zelenja, a ne da ga upotrebljavamo samo kao llkras za pri-
pravljena jela. Nasem Ce zdravlju svakako koristiti ako svaki dan dodamo
salati iii svjezem kravlj em siru sitno isjeckane aromaticne zacine i njima
pospemo variva i jela od krumpira. Trajnu i prakti cnu upotrebu zacina
mole zamijeniti biljna sol (Herbamare) sastavljena od svjezih, zelenih
zacina. Tko se hrani prirodnim jelima, izlaze se manjoj opasnosti da
oboli od posljedica nedostatka vitam ina.
VITAMIN E
Rimski gladijatori ni su jos zoali za hormone i vitamin E. Iz iskustva su
ipak znali da su na natjecanj ima bili mnogo sposobniji ako su nekoliko
dana prije nabavili bikova muda (testis), od kojih su dali prirediti jelo
i poj eli ga kao posebnu okrepu. Morao je biti pametan covjek koji je
znao pravi lno bioloski misliti i zakljucivati, kad je mogao naei lakvo
rj eSenje. testo je slucaj, dobro promatranje, iii pak bistro razmisljanje,
dovelo do otkriea. Tim se otkrieima jos i danas zahvalno sluzimo da
bismo uklonili greske u prehrani, .koje nastaju zbog nedostatka odrede-
nih tvari i avitaminoze.
Proslo je 40 godina otkako je istrazivac Evans dokazao da postoji vita-
min E. U meduvremenu je ustanovlj eno da protiv jalovosti i neplodnosti
306
Domoroci na Jamai ci
beru kokosove orahe.
Kokosove orahe kao
voce cijene zbog bijel og
mesa i ml ijeka,
tekuceg endosperma.
Kao izvor ulja
upotrebljavali su ih od
najstari j ih vremena,
mozda isto tako dugo
kao i masline.
nema bolj ega lijeka od vit a mina E. Mnoga zena ne bi morala poslij e
eestih pobaeaja (a bortusa) toliko pat iti od srcanih bolova kad bi imala
pojma 0 djelovanju vitamina E. Taj vitamin ne same da spreeava pobaeaj
vee utjeee i na normalni razvoj ploda i jamci pravilan tok trudnoee.
Medutim, vitamin E nije vazan same za zene. Takoder u muskaraca
norma lan rad spolnih zlijezda vrlo zavisi od dovoljne kolicine vitamina
E. Od normalnog rada spolnih zlijezda zavisi vitalnost, volja za rad i
izdrzljivost.
Vitamin E utj eee na obnavljanje i rad glatkog i prugastog mi sieja spre-
cavaj uCi degeneraciju mi siea. S obzirom na sreani misie danas je to
osobito vazno. Pokazalo se da je vitamin E vrlo pogodan za slabosti
srca nog misiea uz druga prirodna sredstva, kao Crataegisan, Auroforce
i sl. Nedostal.ak vitamina E nada_sve je stetan i za zivce.
Usta novi li su da nedostatak vitamina E u7rokuje bubrenje medusta-
niene supstancije i smanjenu cvrstoeu stijenki krvnih zila. S tim u vezi
nastaje zastoj krvi u kapilarama i slab krvni optok. Sve to vodi do smetnji
u izmjeni tva ri i do poveca ne potrosnje kisika.
Vece doze vitamina E mogu utjeca ti na smetnje u razvoju i rastu. Sred-
nje doze povoljno utj ecu na tegobe u klima kt eriju i na reumatiene bolove.
307
Izvori
vitamina E
U svakom slucaju. vit amin E je vrlo vazan jer odrZava zdrave funkcij e
tijela.
U krava moze nedostatak vitamina E izazvati Bangovu bolest. tzv.
zarazni pobacaj. Knna s mnogo vitamina E, npr. mekinje u kojima su i
psenicne klice, pomaze da bolest nestane. Dnevna doza vitamina E jos
nije tocno utvrdena. Dde da iznosi 15 do 25 mg. Znaci da bi smo morali
vaki dan uzet i 15 ccm tog ulj a kako bismo podmirili cijelu tu koliCinu.
Vitamin E je rijetko prisutan u zivotinj skoj hrani. lzuzelak cine neki
dijeJovi tijela koj i nisu za jelo, kao bikova muda, slezena, pl acenta (pos-
teljica), gusteraca (pankreas) i dio hipofi ze (mozda nog privjeska). [rna
ga takoder u ribama i zumanjku, a vrlo malo u mlij eku i maslacu.
CeSCe ga ima u biljnim proizvodima, osobito u klicama zi la, uljnim
plodovima i sjemenkama pamuka, kukuruzu, kikirikiju (a rasidu), te u
razli citim vrstama krstovnika (krese): kresa obicna (Lepidium sativum),
dragusac obicni (Nasturti um offici nale), kapucinka (Tropaeolum maius)
i americka kresa (Cardamine pratensis). To je jedan od razloga zasto se
te vrsti krda upotrebljavaju za proizvodnju Herbamare i Trocomare.
Vit amina E imajos i u spinatu, obicnoj salad glavatici, lucerni (Medicago
sativa) i veci ni li snat ih salata. Zato vegetarij anci lakSe dobiju nuznu
kolicinu vi tamina E nego oni koji se hrane sarno mesom. Kome nedostaje
vitamin E, mora jesti spomenute biljne namirnice. I uljem psenicnih
klica moZe brzo nadoknaditi vitamin E. Tko ne voli okus tog ulja, moze
ga uzeti u kapsul ama. Kapsule oct zelatine lako proguta. Buduci da se
tope istom u crij evu, nema opasnosti da bi mogle uzrokovati neugodno
podrigivanje po ulju.
UKLANJANJE NEDOSTATKA BJELANCEVINA
Nije se uvijek lako zastititi od nedostatka bjelaneevina, pogotovo ako net-
ko kao lal<:tovegetarijanac putuje po dalekim zemljama koje nemaju raz-
vij enu proizvodnju mlijeka. Cisti vegetarijanci ni u nas ne mogu uvijek
lako primiti hra nom svaki dan svojih 18 aminokiselina, a one su im
prijeko potrebne buduci da stvaraju gradu za bjelancevine u tijelu.
Nasi su preci sebi pomagali prosenom kasom (Panicurn miliaceum)
kao biljnim izvorom bjelancevina, te m1ijekom i mesom. Kasnije oboga-
civahu obroke krumpirom koji takoder daje dragocjenu bjelancevinu,
a u novije se vrijeme pridruzila i soja kao izvor bjelancevina. Pokazala
se kao dragocjena biljna bjelaneevinasta hrana koja je spasila zivot mi-
lionima Kineza, kada zbog prenapucenosti u Kini nije zadovolj avala
opskrba zi votinjskim bjelancevinama.
Zbog izvrsne kakvoCe sojini bi proizvodi zavrijedili u nas mnogo vise
paznje, ne sarno zato sto ta dragocjena biljka ima izvrsnu bjelancevinu
vee i zato sto sadrzi vrijedne minerale i druge vitalne tvari . Trebalo bi
takoder vise cijeniti proSQ jer je nase prede nekada nasitilo i okrijepilo,
inaee se ne bi sjetili da gladnim Strasburzanima (Strasbourg) pomognu
308
kuhanom prose nom kasom dok su plovili niz Rajnu. Prije nekih 40 go-
dina proso je toliko palo u zaborav da su ga dr:za li jos samo hranom za
kokosi. Poslije ozbiljnih napora da obogatimo nasu ishra nll punovrijed-
nom biljnom hranom, postiglo je proso poslj ednj ih desetljeea postepeno
opet svojll vr ij ednosl. Silo bi korisno kad bismo proso jeli redovno,
naizmj ence s krumpirom i sojom.
Putujuci po lzv. nerazvij enim afri ckim i azij skim zemlj ama, naCi cemo
cesto, osobito u tropskim podrucjima, de samo mnogo odraslih vee uglav-
nom djece, s debelim trbusi ma i mrsavim tijelom. Takvo stanje veci nom
ukazuj e na nedostatak bjelancevina. Cisti h kalorija, dakle, uglji kohidrata
u obli ku voea ima u tim zemlj ama dovoljno na raspolaganju. Masti moze
tijelo sarno napraviti , no opskrba bjelancevinama je u tim zemlj ama cesto
veliki problem. Zbog prevelike vrucine nije razvijena ni proizvodnja
mlijeka. Zato nije cudo da 1I takvim zemljama cij ene biljno sjemenje kao
hranll . U muzej ima, koji prikazuju zivor starih naroda i njihovih kultura,
pobudllju nasu paznju sjemenj a, kostice i orasi kao prehrambeno sredstvo.
Upravo smo spomenuli da su vegetarijanci, ako se i drre mlijecnih pro-
dukata, u tropskim zemljama zbog potrebe bjelancevina cesto u neprili ci
i nevolji. U tropima je za govedo prevruce, pa mlijeko i mlij ecni proizvodi
otpadaj u. Soju i oraha ne mogu dobiti svuda. Kako da covjek pribavi
bjelan.cevine u tim zemlj ama ? Pogotovo maleni narodi na otocima ne bi
mogli zivjeti bez morskih zivotinja. U tim su krajevima skoljke i rakovi
dobrodosla i dragocjena bjelancevinasta hrana.
Kako takav dodatak zdravstveno utjeee na nas ako imamo na raspol a-
g1! nju dosta bjelancevina ? Takve morske zivotinje, sigurno, nisu za nas
zivotna potreba, no ipak smo navikli da jedemo stosta sto nije prijeko
potrebno za odrzavanje zivota. Tako bismo mogli biti i bez juznog voca
iako nam ono obogacuje prehra nu, pa smo zbog te promjene zadovoljni i
za hvalni . Morske zivotinje imaju vrlo dobre i lako probavljive bjelance-
vine, pa im u mnogim krajevima daju prednost pred mesnim bjelancevina-
ma. Za nas je vazna i ta okolnost sto se u morskim zivotinjama nalaze
tragovi ioda.
Veliki napredak zrakoplovst va (aviiacije) olaksao je putovanja i do-
vezao k nama strance sa stranim obicajima, koji su nam zahvalni sto
mogu dobiti u nas svoju uobicajenu hra nu. Mnogi od nas izlazu se opas-
nostima leta u daleke zemlje da bi upoznali tamosnje obicaje. Tako upo-
znamo, pa cak i zavolimo stosta novo sto je prije bila rijetkost.
POVRCEI VOCEZAISTIOBROK
Obavijesti uvijek iznova potvrduju da nastaju smetnje i teSkoee kad
covjek za isti obrok jede povree i voce. Iduci primjer to jasno pokazuje:
U posljednje se vrijeme mnogo govori 0 suvremenoj prehrani i 0 lOme
na veliko drze predavanja. Moja kcerka i ja posjelili smo predavanje dra
Birchera. Predavanje je bilo vrlo zanimllivo, a predavac j e vrlo islicao da
309
Skoljke,
morske ribe
i rakovi
prije svakog obroka Ireba jesli voce i svje::e, I). sirOl'O povree, iii salalC' .
Tado je Cilava nasa obilelj pocela prije objeda jesti po j ednu jabuku. Reak-
cija: moja jedanaesl godina slara bra::golina od operacije guse Iri do celiri
dana me vrlo boljela i lagano olekla. Zalim su bolo vi preslali, ali ne sasvim.
Moram spomenlili da sam II veeer priie log predavanja hodala neslo br::e,
i prvi pUla u i ivolu osjelila gdj e mi se nalazi srce. Od Ie veeeri me gOlo vo
svaki dan snala::i/a neka bolesl. Tada smo preslali j esli jabuku prije objeda,
koja j e bila uzrok naduvenosti i oleeenog liiela ...
Ta obavij esl dovodi nas do ovoga zakljucka: sigumo je dobro da
uvijek prije rucka ponudimo sirovu hranu, sarno pri tom treba pazili
na uskladenost i prije objeda od povrea jesti sarno prijesno povrce, a
nikako voce. Voce je dobro kao predjelo za objed sa slatkim jelima. Teo-
rija dra Birchera je mozda dobra za sasvim zdrave osobe kojima organi
dobro rade. Ako, naproti v, neki organ, prije svega jetra i gusteraca, sla-
bije radi , istodobno uzivanje voea i povrea uzrokovat Ce tegobe.
Pretraga urina osobe spomenute obavijesti pokazaIa je smetnje u radu
jetara, a vjerojat no i gusteraea nije radi la osobito dobro. Zbog toga na-
staju neugodne smetnje, kao sto je vrenje u crijevima i plinovi , uz osjecaj
naduvenosti cijeloga tijela. Kad gusteraea i jetra rade dobro> a izluceni
sokovi su dovoljno jaki da obave normalan proces razgradnje i vefu vocne
sokove, tada Ce teorija dra Birchera biti, moida, dobra i neCe imati ni-
kakvih posIjedica ako i jedemo voCe prije objeda s povrcem. Medutim,
kada nema ntilnoga zdravog temeIja, tad a se ocito vocne kiseline ne
apsorbiraju dovoljno na fermente; u svakom sIueaju dode do reakcije
izmedu vocnib kiseIina i bazicnih sastojina povrca, a posljedica su neugod-
na vrenja.
Dr Birchc< ru smo svakako zahvalni za njegov veIiki napor na polju
suvremene ishrane ; steta je samo sto nije uzeo u obzir spomenuta zapa-
ianja i nije strogo odijeIio voCe od povrca. Navedeno nije cak ni ukusno,
jer, ako hocemo npr. poslije crvenih sumskih jagoda jesti salatu od ma-
sIacka iIi kupusa, prije ce djeIovati odvratno nego privIacno, pa bismo
vec zbog toga morali opa jeIa uzimati odvojeno.
Dr Bircher-Benner mi je jednom u raz.govoru rekao da ne nalazi znan-
stvenu osnovu kQja bi se sIoiiIa s takvim razdvajanjem. Usprkos tome,
mnogi su se pacijenti na Bircherovoj dijeti ialili zbog tegoba, u prvom
redu zbog vrenja. Upravo zato morala bi tzv. znanost bezuvjetno uzeti u
obzir prakticna iskustva i opaZanja, jer je odlucujuCe one SIO nam stvar-
nost potvrdi. Ako pristalioe Bircherove metode nisu utvrdili nikakve
smetnje, tada mogu mimo nastaviti s odredenim navikama ; medlltim,
ako se pojave tegobe, tada nema smisla da nastavljl!ju necim sto im ne
cini dobro, sarno zato da ostanu vjerni svojim principima. Bolje je da se
dde mudrog savjeta prirode i sIijede ga jer je vamiji od svih nasih teo-
rija. To ne vrijedi sarno za sastavljanje nasih obroka, vee tu razdiobu na
voCe i povrCe treba uzeti u obzir i za predjela, i za deserte. To vrijedi
prvenstveno za sve sto je peceno na masti i za slatkise i kolace, koje
tesko podnosimo ako jetra i gusteraea ne rade do bro.
310
o DJELOVANJU SOKOVA
Banane koje
dozrijevaju
okrenu prema
gore da bi
dobile dovoljno
sunca.
Mozda ne znate koji je sok za vas najbolji, iIi yam je tesko izabra ti kad
ga zelite preporllciti rodakll iIi znancli . Idllci savjeti dat Ce yam zelj eno
o bj as njenj e.
Etericna ulja u mrkvi djeluju na sluznice i jacajll krvotok u tki vima ze- Sok od mrkve
luca i crijeva. Zato mrkvin sok pomaze pri tvrdoj stoli ci i prolj evu jer
djeluje kao regulator. U male djece za kratko vrijeme ukloni opasan
311
Sok od kupina
(Rubus
fruticosus)
Sok od celera
(Apium
graveolens)
Sok od rajcica
Banane umacu u
razlicite otopine da
odstrane sredstva
protiv gamadi.
proJjev, a tjera takoder gli ste. S probavom su povezane i mnoge druge
tegobe, kao glavobolja, egzemi i necistoCa koze. Mrkvinim sokom mo-
zemo ih takoder ukloniti. Zene cijene mrkvin sok kao prirodni lijek za
unlltrasnju llpotrebu, koji daje vitkost i Ijepotu. Biotta - mrkvin sok
djeluje blagotvorno za vrijeme oporavka poslije operacija, teskih bolesti ,
prehlada i bolesti popracenih groznicom. Biotta - mrkvin sok bOg;I t
je karotinom (provitaminorn A), pa za to jaea ostrinu vida i podstice
stvaranje vidnog purpura nedostatak kojega uzrokuje nocnu sljepocu.
To je vrio vazno za vozaee automobila, koji putuju nocu.
Dj elotvorne tvari tog soka su betaini. Oni pOdslicu rad jetrenih stanica i
zasti cuju jetra i zucne putove od raznih smetnji. Sto gram a soka od ku-
pina ima 5 mg zeljeza, brojne tragove elemenata, koji vjerojatno dobro
utj ecu na asimilaciju zeljeza u krvi. Osobito mn9go zeljeza zahtijeva zdrav
organizam u prve dvije godine zivota, z.a vrijeme p)lberteta, trudnoce,
dojenja i u klimakteriju. U tim zivotnim razdobljima sok od kypine
osobito preporueamo. Blijeda, slabokrvna djeca morala bi svaki dan
prije jela popiti casu soka od kupina.
Taj sok ima izraziti bazicni visak i jako podstiee izlucivanje. Biotta -
sok od celera preporucamo protiv svih tegoba koje nastaju zbog gomi-
lanja slj ake i otrova kao i protiv tegoba od reumatizma i artriti sa. Sok
od celera regulira kolicinu vode u tijelu i pobuduje volju za zivot u sta-
rijih !judi.
Preporucaju ga kao lijek protiv prijevremenog starenja i kao lijek koji
sprecava pojave premorenosti. Naime, sok od rajcica osvjeZuje i cisti
organizam te mu oduzima neugodne mirise.
312
Zrele se banane brzo
kvare, pa ih zata reiu sa
stabala jos zelene i puste
da dozrijevaju pod
nadzorom sarno ondje
gdje ih mogu odmah
prodati .
Nas uprot drugim sokovi ma koj i su Ij ekoviti i izvrsni kao a peritivi, krum-
pirov je sok izrazito Ij ekovito sredstvo, osobito protiv ulkusne bolesti
(Ci ra zeluca) .
Sokovi ad povrea oplemenjelli su mlijecnokiselinskim vrenjem (Ia kto-
fermentacijom) i zaID podsti cu i reguliraju crijevllu noru sluzni ce, koj a
je vazlla za zivot.
PRIJESNI SOKOVI - LJEKOVITI SOKOVI
Kad sam u kolovozu 1950. god. kratko vrijeme stanovao u 57. ulici
New-Yorka, imao sam priliku da u jednom zdravljaku redovno pijem
sirovi narancill sok. Cudio sam se da su imali na raspolaganju takoder
sok ad kupusa; Amerikanci koji preziru smrt pili su ga iz velikih casa.
Djelovanje soka ad prijesnog kupusa vee sam dugo pozna vao, a znao
sa m i to da nije bas prijatnog okusa.
Kasnije sam u reviji Digest iz Toronta nasao Ilapis 0 dj elovallju
soka ad kupusa protiv ulkusne bolesti. To je potvrdilo metodu lijecenja,
koju vee duze poznamo jer iz iskustva znamo da je sok ad kupusa izvan-
313
Sok
od krumpira
Znanstvena
ispitivanja
Stara
riznica
iskustava
Posebna
(specijalna)
dijeta
redno djelotvoran protiv cira zeluca. Dr Garnett u spomenutorn clanku,
n<t temelju iskustava, pripisuje ljekovito djelovanje soka od kupusa pro-
tiv ulkusne bolesti vitaminu U (od rijeei u1cer - ulkus). Dr Garnett
mozda jos ne zna za jaee djelovanje soka od prijesnoga krumpira. Mozda
bi i u njemu nasao vitamin U. Mogao bi i neki drugi istrazivac prihva-
liti tumacenje da, nairne, bazicne tvari u sokovima vew u tijelu slobodne
kiseline; takvo je tumacenje dao Ragnar Berg vee prije desetak godi na.
Tako se jzmjena minerala regulira, i cira zeluca uspjesno zavrSi.
Nije toliko vaZno kako znanost tumaci sokova, vee je mnogo
vafuija njihova ljekovitost. Znanstv!!na istrazivanja sarno potvrduju
iskustva koja su poznata vec desetJjecima. Vee prije 40 godina, kada sam
kao mlad covjek predavao 0 tome, upozorjo sam na djelovanje prijesnih
sokova, no nisam naisao na veliko razumijevanje. Danas se prema tome
otkricu odnose mnogo bolje jer znanost potvrduje cudesno djelovanje
prijesnih sokova i povrca. Jest i ostaje cinjenica da prijesni krumpir i
sok od kupusa mogu izlijeciti cir zeluca i erijeva.
Jos je zanimljivija cinjenica da sok od prijesnog krumpirll, kupusa i
kelja te sok sirove mrkve vode do iZlj ecenja reume, pa cak i do ozdrav-
lj enja drasticnih oblika gihta. U lijecenju spomenutih bolesti postiZemo
Ijekovito qjelovanje pre.hranom koja se temelji na prirodnirn namirni-
carna i prijesnirn sokovima.
Prije dOl1lck<t ispijemo nataste pola caSe prijesnoga krumpi.rova soka
koji razrijedimo s malo tople vode. Pravi se dorucak sastoji od puno-
vrijedne psenicne hrane, tako da zrnje psenice dan-dva prije omeksamo
u vodi. Tu psenieu mozemo zaciniti dobrom juhom od povrea iii svjezim
maslacem. Tko pati od tvrde stolice, uzet ee jos Psyllium, ili svjeZe sam-
Ijeveno laneno sjeme. Nuino je dobro zvakanje i brizljivo mijeSanje sa
slinom. Dorueak kriska prepecenca namazanog maslae.em i pp-
sutog psenicnirn klicama. Ako jetra ne rade kako treba, pomoCi cemo im
casom soka od mrkve.
Objed. Dobroj i krepkoj juhi od zelenja dodamo poslije kuhanja jos I
do 2dcl soka sirovog kupusa. Slijedi jelo od nepolirane rire s pirjanim
ppvrcem i salatama. Salate ne smijemo zacinjati oetom. Tko ne podnosi
limunov so\<:, zaki.selit ee salatu ki selirn mlijekom ili Molkosanom. Um-
jesto nepolirane r.iZe mozemo prirediti jelo od punovrijedne pseniee, helj-
de ili prosa. Protiv jake slabosti i nervoze mozemo svaki drugi dan razbiti
u jelo jedno sirovo jaje. Jaje ne smijemo kuhati, Ler su kuhana jaja vrIp
skodljiva, buduci da stvaraju mnogo mokracne kiseline. Veci dio vafuib
vitamina kuhanjem propada. Samo prijesno jaje djeluje Ijekovito, ako 0
ljekovitosti uopee mozemo govoriti. To Ijekovito djelovanje dolazi u
obzir samo protiv cira zeluca. Reumatieari se moraju posve odreCi jaja.
Vecera moZe biti jednaka dorucku, sarno umjesto obroka od psenice
u zrnju kaSu od zobenih pahuljiea, iii jos bolje od zobenog zrnja
koje najprije namocimo a zatirn sameljemo.
314
Za vr ij eme ovog lijeCenja treba sasvim napust iti voce. U obzir dol aze
jedino vocni sokovi.
Hraneci se cet iri tjedna tom dij etnom hranorn, cir zeluca 6e zacij eliti , a Lijecenje
giht i reuma ticne tegobe za 2-3 rnj eseca i polako sasvim ne-
sta ti o Poslije toga drzimo i dalje dijetu, a vo6e dodajemo svaki drugi dan.
I dalje inoramo izbjegavati kobasice, svinjetinu, konzerviranu hranu,
industrijski secer, slatkise, bijelo brasno i proizvode od bijelog brasna.
Ako ikako mozemo, treba ih potpuno izostaviti. Nakon pola godine,
ako drugacije ne ide, smijemo opet j esti meso, ogranicivsi se sarno na
teletinu i govedinu.
Ako te savjete savjesno i dosljedno provodite, izlijecit cete i naj teze
napade gihta. Dobrim prirodnirn lijekovirna moute, sigurno, lijeeenje
jos i poduprijeti. Za vanjsku upotrebu dajemo gavezovu tinkturu (Sym-
phosan) koja donosi olaksanje, za unurrasnju Petasan, a za bolji rad
bubrega Nephrosolid. Tko pati od ulkusne bolesti, uzet 6e poslije jela jos
i Gastronol. Bitno i osnovno lijecenje nalazi se u prijesnirn sokovirna.
BuduCi da sokovi, osim rnrkvina, nisu prijatnog okusa, savjetujemo da
ih dodajete corbi (gusta juha od povrca, minestra) koja razn.im povr6em
prikrije neugodan okus. Tu juhu zajedno sa sokom treba uzeti dva puta
dnevno iii u meduvremenu popiti jos 2dcl soka. U teskim je slucajevima
prijeko potrebno 4 do 5dcl dnevno. Vee smo spomenuli da sok treba
dodati u juhu poslije kuhanja, inaCe gubi svoju Ijekovitu vrijednost.
Da ne bi zbog toga juha postala mlaka, a to nije pozeljno, treba prije
casu sa sokom ugrijati u vrucoj vodi. Tako se juha ne6e sasvim ohladiti.
Bilo bi dobro kad bi metodu prirodnog lijecenja i lijecenja hranom
dokazali znanstvenim istrazivanjima jer su vee prije viSe desetljeea upo-
zorili na prednosti prijesnih sokova. Bolesnici mogu to zapamtiti i ustraj-
no provoditi lijecenje sto 6e zavrsiti s uspjehom.
Cudno je da su upravo u Americi, gdje su bolesti civilizacije zbog
nepravilne ishrane u sve vecem porastu, vee izradili izrazite metode lije-
cenja i dapaee ih provode.
I naSi bi bolesnici morali jednakom ustrajnosti provoditi to, po okusu
ne baS ugodno, lijecenje. Ako ono vodi k cilju, neugodnost je neznatna
i nije vazna. Za.r nije bolje da izbjegnemo patnje nego da se prepustimo
gihtu da nas polako osakati?
o MIJESANJU SOKOVA
Katkad i zene misle da je ispravno mijesati vocne sokove i sokove od
povrca, dodajuci npr. mrkvin sok narancinu. To je tako neprikladno
kao kad bismo za isti obrok dali voce i povrce, jer to mijesanje u svih
osjetljivih osoba izaziva vrenje. Zato treba bezuvjetno paziti da biljne
sokove mijesamo sarno s biljnima, a vocnom soku dodajemo sarno vocni
sok. Tako je dobro narancinu soku dodati drugi vocni sok jer to neee
remetiti probavu. U pravilu je povoljnije piti sarno jedan sok, dakle,
315
ne mijdajuCi ga 5 d rugim. Moramo jos pazi ti da sokove ne ispijamo nag-
10, vee ih Lreba piti polako i u ustima dobro mijdati sa slinom. Tako ce
mnogo bolje dj elova ti i uzrokova ti mnogo manje poteskoca. I tzv. pre-
hlade od sokova (grla i probavnih organa) spreeavamo a ko sok do bro
pomijdamo sa slinom u usl ima. S prepecencem iii dvopekom donekle
neutra'li ziramo vocne sokove, a to dobro dj eluj e na sluznicu zeluca.
Tko ne podnosi sokove, usprkos njihovu do brom djelovanju, moze
ih dodati Bi rcherovoj kasi, a sokove povrea juhi, i to samo vee kuha noj
j uhi , j er prij esni sok ne smij emo kuha ti.
U svakodnevnoj zurbi svaka domacica ne misli na to, pa je dobro da
je. u njenu korist, na sve to prije upozorimo.
SLABE STRANE LIJECENJA PRIJESNOM
HRANOM
Cesto je nuzno ogranieiti hranu 5 mnogo bjelaneevina, mi sleCi pri tome
pr ije svega na jela od j aja i jela sa sirom te meso. Poviseni krvni t lak,
gusta krv, oboljenje vena, ukrat ko, sve te i sli ene bolesti za ht ijevaju pro-
mjenu viskoziteta (zit kosti ) krvi i zato valj a uzivati ma nje bjelaneevina.
Nije uvijek la ko, pogotovo starij im Ij udima, prijeci na vocnu hranu, jer
voena se kiselina ne slaze uvijek sa zeluea nom, pa tu promjenu treba
spretno izvesti. Kad prelazimo na voenu hranu. moramo u prvom redu
paziLi da jedemo sasvirn polako, da voCe i voene sokove dobro natopimo
slinom, j educi uz to uvijek neSto sto veie voenu ki se linu iii je donekle
neut ralizira. Za to je prikl adan prepeeeni kruh i to od zita u zrnj u, zobeni
dvopek ii i nesto sli cno, przeni kr uh, ukratko sve sto se sastoji od skroba,
bil o pa huljice, bilo pecivo.
Kad zelimo prijeei na prij esnu hranu, moramo pomi sliti da se probavni
organi ne mogu odjednom preo rijentirati od mijesane iii jednostrane
bjela neevi naste hra ne na prijesnu hranu. Za to treba vremena i st rpljenja.
Pri tome moramo postupati razumno i dati tijelu nuzne moguenosti .
To st anje mozemo naj bolje sli kovito predstaviti idueim primjerom: svaki
vozac automobila zna da ne moze sarno tako prijeei od super benzin a
na obieni , vee mora prije izmijeniti rasplinjac. Slicno je i 5 probavom
koj u moramo usmjeri ti na novu vrstu prehrane. Cesto promjene dijet ne
hrane ne uspij u j er upravo tome ne posveeuju dovoljno painje.
DRUGE SLABOSTI PRIJESNE PREHRANE
Poznato je da sirova na fta u odredenim okolnostima daje vise energije
nego prociseeni proizvod. Medutim, t reba uzeti u obzir da moramo imati
na raspolaganju pogodni rasplinj ac koji moZe naftu preraditi . Ta ko je i
5 prijesnom hranom; ima bolesni ka sa posve iscrpljenim pro bavnim or-
ganima, i takvima prijesna hrana u obicnom obliku moze sarno skoditi .
Nj ihovo je stanje takvo da mogu prijesnu hranu pro baviti jedino, mozda,
u obliku prijesnih sokova.
31 6
Danas ietvu secerne trske obavljaju slrojevima. Trsku izreiu na 1,20 m duge prutove
koje kasnije preraduju u Ivornicama.
SvjeZe voCe i prijesno povrce sadrzi , kao sto znamo, najvi se tvari koje
daju i:ivotnu snagu, zato se jed an dio svakog obroka mora sastojati od
prijesoe hrane. Tako dobijemo dovoljno vitamina i enzima. Ako smo u
slanju da prijesnu hranu dobro preradimo, korislil Ce oam da jedan dan
u tjednu jedemo prijesnu hranu. Po ugodnom vremenu, osobito na prije-
lazu zime u proljece, mozemo pod jedoakim uvjelima neko vrijeme pro-
voditi lijecenje prijesoom hranom. Tako imamo pri li ku da tij elo temeljito
ocistimo. Lijecenje prijesnom hranom oije pogodno ako ne mozemo pro-
baviti orahe ni salatu, pa ih neprobavlj ene izbacujemo. Moramo dobro
pazin na djecu koja pokazuju smeloje proba voih organa, iIi cak boluju
od Herterove bolesti , jer nema smisla da im dajemo prijesnu hranu
koju ne mogu probaviti. Kralkovidnost bi u tom slucaj u mogla samo sko-
dili . Bolesnik ne smije nastaviti dijetu jer bi oslabio iIi zbog opCe iscrp-
Ijenosti propao. Imao sam prilike da to vidim u jedne djevojke koja je
317
Opasnost
od glista
Tifus, griia
(dysenteria)
i druge zarazne
bolesti
Zakljucci
bila fanaticki sli jepo privdena svojoj jednoSlranoj prehrani. Istina je da
prirodni narodi zive gotovo isklj uCivo od prijesne hrane i ostaju pri
tom jaki i zdravi. 0, mi se ne mozemo vise ubrajali medu njih i ne
smijelll o: dakle, slvarali krive . zakljucke. Civilizacija narn je, sli kovito
receno, zada la mnogo rana; mnogi od nas imaju potpuno oslabljele pro-
bavne organe, i zbog toga 1ll 0gu si rovu hranu probavlj ali tesko, iii sarno
u naj manj im koli cinama. U takvim slucajevima treba hranu kuhanjem
razgradili i za tim joj dodavati vrl o malo i postepeno prijesnu 11 obliku
ka-e iii soka. Na taj nacin necelllo organi zam nepotrebno opterecivali .
Kad opet toliko ojacamo da su probavni sokovi dovoljno zgusnuli te
mogu rastavljati svjeze bi ljne stani oe i razgradivati hranjive tvari . tada
mozemo oprezno opet poeeti jesti prijesnu hranu. Pri tom niposto ne
smijemo zabora viti da moramo sirovu hranu dobro sazvakati i temeljito
pomijesati sa slinom, i stoga je nikad ne bismo smjeli pojesli na brzinu.
Tko zeli da od prijesne hrane ima punu korist, mora utrositi za jelo vise
vremena nego kad jede ku hana jela .
Pozna to je da su osobito salate opasne zbog gli sta. Tko moZe u vlastitom
vrtu bra ti bioloski uzgaja no povrce, ne treba se bojati Ie opasnosti. Za
kupljeno povrCe ne mozemo ni kad bi li sigurni da ga gnojeCi gnojnicom
iz nuznika nisu zarazili jajima gli sta. Zato je uputno da salatu dobro ope-
remO u slanoj vodi, a zatim isperemo, jer se tako mozemo donekle zasti-
titi od gl ista. Posljedioe oboljenja od gli sta vrlo su neugodne, i covjek se
mora dobro osigurati protiv njih. Mnogi Ijudi koji imaju gli ste cesto ni ti
ne znaj u da u sebi nose godinama, dapaee desetljecima, crijevne para-
zite. Stoga nemaju ni pojma zas to su tako nervozni, cesto boleSlji vi i
sla bokrvni. Jednako tako ne znaju zasto imaj u oko ociju tarnne kolobare.
Bilo bi dobro kad bi se jed nom ozbiljno upitali da Ii nemaj u, mozda,
gli ste ! U takvu slucaju nuzan je veci oprez pri pripravljanju sirove hrane,
a moglo bi pomoCi lijecenje biljnim lijekom Papayasanom.
Povrce i sala te sto se uvezu iz stranih zemalja mogu biti za nas opasne,
ako nisu besprij ekorne, i prenij eti tifus, di zenteriju i druge zarazne bo-
lesti. U vrucim krajevima, osobito u tropima, ne treba jesti nista sirovo
sto se ne moze oljustiti iii dezinficirati. Naravno, to vrijedi takoder za
sve koji putuju u te zemlje. Vrlo brzo mozemo sebi navuCi zlo, pa je uput-
no da budemo bezuvjetno vrlo oprezni . Cak IjusteCi voCe ne smijemo za-
boraviti da inficirane Ijuske (lupine) mogu zagaditi ruke, a s njima i
oljusteno voce. To zahtijeva stalnu opreznost koja sigurno oteiava covje-
ku zivot.
Bilo bi sasvim krivo kad bi smo prema tim razmatranjima zakljucili da
vrijednost sirove hrane ne nadmasuje njene slabosti . Moramo sarno znati
sto moZe smanjiti vrijednost sirove hrane ito s nuinom opreznosti korisno
upotrijebiti . Razmi sljanja 0 tome moraju nas potaci da zahtijevamo bio-
318
losko uzgaj anje i dobivamo samo bespr'ijekorno povrCe i voce. Ako nelko
ima vlasLiti vrt, ni sLa ga ne sprecava da ga bi oloski obrad uje. Radosno
je SIO se vee, lu i tamo, pocinje polako bi oloska obrada vrlova bolje
organi zirali i sto dobro napreduje.
VOCE 5 BOBICAMA
Kad bi uopCe bilo poznato kako je punovrij edno i vitaminima bogal o
voCe s bobieama, sigurno bi smo ga viSe eijenili. Vecina log vOCa sadri i
velike koli cine vitamina C. Koliko je vaian vitamin C razumije svalko
tko poznaje znakove (simplome) njegova nedostalka. Poslj edice su npr.
krvarenje desni kao jednoslavan znak skorbula. Klimavi zubi , sklonost
prehl adama i krvarenjima lakoder su poslj edica nedostalka vitarnina C,
jer eim uslanovimo nedostalak vitamina C, krvarenja su sve eesCa i jaea.
Mnogo vitamina C irna erni ribi z koji zbog svoga svoj stvenog okusa
svakome ne ide u lek. Malom kolieinom od 50 g dnevno mozemo podrni-
riti dnevnu potrebu vitamina C. Mllogo vitamina C irnaju uopce sve vrsti
voca s bobieama, kao sipak, maline, iuti sipak, erni ribi z, borovniea
(Vaeeinium myrtillus), brusnice (Vaeeinium vitis idaea) i dr.
Razne vrste bobica rnogu takoder zadovoljiti nuznu koliCinu vitarnina
A. Tako u 100 g svjeiih borovnica ima 1,6 mg eistog vitamina A, dok
100 g kupina sadrZi 0,8 mg. U vrijeme kad dozrijevaju bobiee, moramo
upolreblj avati ne sarno sok od rnrkve i obiene vrtne krese (krstovnik ;
Naslurtium officinale) - da bismo podmirili dnevnu po trebu vitamina
A - vee i spomenute bobiee obilno pomazu. To bi mogli zapamtiti osobito
oni ' koji su zbog nedostatka vitamina A na bilo koji naCi n patili. Takav
nedostatak moze npr. uzrokovati koine bolesti, ispadanje kose, zubi i
nokala, cak i omeksanje oene roznice. Debljina zbog nepravilnog djelo-
vanja hormonskih i lij ezda i nocno slj epil o su - osim vee spornenutib
teskoCa - znaci koji zahtijev<lju hranu sa mnogo vi tarnina A. 0 vitarni-
nima mnogo pisu i iSlrazuju ib u laboratorijima, a ipak jos nisu ugradili
poslj ednji zavrsni kamen u zgradu znanja 0 vitaminima. Danas vee irna-
mo mali uvid u nadasve komplicirane procese i finu izmjenicnu igru iz-
medu vitamina, fermenata i hormona. Vitamin B\ je nenadomj estiva oigla
zutoga fermenta disanja, vitamin A protivni igrae hormonu stitnj aee.
Prejaku funkoiju stitne zlijezde mozemo donekle ubl aziti hranorn koja
sadrZi mnogo vilamina A. 1 pri tom bismo mogli pomisliti na plodove s
bobicama.
Pozna to je da to voCe ima i mnoge dragocjene mineralne sastojke.
Osim brusnica sve bobice imaju visak baza. Usprkos tom visku kiseline
brusnice su jednako vrijedne, pogotovo za one koji jedu mnogo sirova
povrca i sirova voca.
Poznato je da bobice dobro djeluju na jetra. Protiv tegoba na jetrima
i gusteraCi borovnice izvanredno djeluju. Kosticavo voce, kao kruske i
slieno, takvim bolesnicima stvara smetnje, dok im voCe s bobicama koristi.
S vrtnim i sumskim jagodama moramo biti nesto oprezniji jer jako
djeluju na bubrege. Pri tom se postavlja pitanje gnojenja, jer pravilno,
319
biolosko gnojenje s kompo tom, kostanim bras nom iii dobrim prirodni m
va pnenim gnoji vom ne djel uj e ta ko j a ko. Tada ne uzro kuju jaki osip
koj i nastaje zbog velike preosjetlji vosti i moze izazva ti pra vu kopri vnj acli
( lirtikariju). Osj etlji ve osobe mogu jesti prave sumske crvene j agode j cr
one uzrokuj u manje rea kcije nego vrtne. l os je bolje ako se ograni ce na
druge vrste jagoda (bobi ca), koje nemaju ta kve nuspoj ave, a bogat Sll
nadomjesta k.
Osobe koje pate od nedovoljnog rada limfnih zlij ezda, iii one kojima
zlijezde uvij ek oti cu, moraju jesti mnogo vota s bo bicama jer bo bice
do bro djeluju na zlijezde. Prednost im je sto ta koder smanjuju skJonost
za raznim bolestima di snih organa.
Ovo voCe kori sti osobito trudnicama, jer mnoge teSkoCe za vrijeme
trudnoCe isceznu a ko zena ima u organi zmu dovoljno vitamina i mine-
ralnih soli . Osobito vitamin C dj eluje protiv povracanja u trudnoci , zato
trudni ce moraju jesti hranu bogatu vitaminom C.
Obilno uzivanje voca s bobicama uklanja iii ublaza va alergij ske bol esti
i proljetni umor. Tu odliku imaju, naravno, sarno sirove bobi ce Uagode),
zato valja najprije podmiriti svoje potrebe prijesnim vocem, a zatim ga
konzervirati. Zalihu za zimu mozemo mirno spremiti , sarno ne smijemo
nikad zaboraviti da mora mo izbjegava ti industrij ski secer koji nam odu-
zima kalcij , pa ga treba zamijeniti vocnim secerom. Bij eli secer moze
izazvati u tijelll vrlo neugodna ostecenja. Vocni secer, naprotiv, pripada
najboljim i najdragocj enijim vrstama secera. Poznato je da su bobice
ta koder bogate secerom. Ukuhano voce (kompote) mozemo kvalitetno
poboljsati ako upotrijebimo sarno nepreciscen, smedi ser er od trske, do-
davsi malo grozdanog koncentrata ; ukuhano Ce voCe biti mnogo vrednije
ma kar smo dodali sarno 10 do 20'0 od normalne sadrzine Secera.
LJEKOVITOST VOtA S BOBICAMA
Velika Ijekovita vrijednost bobica Uagoda) dolazi najbolje do izrazaja
a ko ih jedemo prijesne. Ako Rustimo da potpuno dozore u vrtu, bit ce
dovoljan njibov vlastiti Secer, i necemo morati doda vati secer cd trske iii
med. One sadde takoder mnogo vitamina, vitalnib tvan i boja, sto je za
nas neprocjenjiva, Ijekovita hrana. Ako jetra iii gusteraea ne rade dobro
iii su vrlo bolesna, borovnice ne sarno da dobro podnosimo vee one vode
istodobno k ozdravljenju. Divlje jagode su dobre za reurnaticare, oboljele
od artritisa i raka, a dobro dodu i oboljelima od multiple skJeroze. Tko
je alergican na vrtne, crvene jagode, moZe lIzi vati sumske crvene jagode
bez bojazni od tegoba. Osim jetara i bormonske zlijezde imaju veliku
korist od ljekovitih tvari u jagodama, a u izvjesnom su smislu hrana koja
pomladuje. To nije ni najmanje cudno jer, jeduci ib redovno, mozemo
drzati kure mrsavljenja, a mogu povoljno utjecati na funkciju jajnika,
stitnjace, hipofize, ukratko, svih endokrinih zlijezda (zlijezda s unutras-
njim lucenjem). Divlji plodovi imaju prednost jer su izrasli doista bio-
loski, pa su se njibove_ ljekovite vrijednosti mogle potpullo razviti.
320
Ne valj a izbjegavati kisele bobice iz stra ha da stvaraju kiselinu. jer ni je
sve kemij ski kiselo sto je kiselog o kusa. Cak u vrl o kiselim bobicama
prevladavaj u bazicne tvari. Jedina vrsta bobica koje imaju visak kiscl ine
jesu srazmjerno malo kisele brusnice. Sve druge prije pomaiu smanjiti
kiselinu, i to upravo u Ij udi koji imaju previse kiseii ne, npr. obolj eli od
reumatizma i artriti sa.
VeCi na voea s bobicama ima mnogo vitamina C. i u vrijeme njihova do-
zrijevanja mozemo podmiriLi potrebe toga vitamina. Bazicne minera lne
t vari la koder su vrl o kori sne. Tako dugo dok mozemo brati svjei:e bo-
bice, ne zaboravimo da su svjeZi pl odovi bolji od voenih sokova. Posto
prode njihovo vrijeme, dobri su i njihovi sokovi koji nam kori ste svojom
Ij ekovilOSeU i u drugo vrijeme godine. Poznato je da bolesni cima od jetara
vrl o koristi sok borovnica, kupina i cmog ribi za. Danas znamo da Ij e-
kovito djeluju i njihove boje. One djeluju na crijevnu fl oru, ciste je i
obnavlj aju. Stoga nastojmo da nam vrijeme dozrijevanja tog vota ne
prode neiskoristeno. Ako redovno pijemo ciste prirodne voene sokove,
u toku godine ta koder pravilno biramo sokove Ijekovitih bobica.
OPREZ S KOSTUNICAVIM VOCEM!
Kome slabo rade j etra i gustep .ca, mora paziti dl\ ne j ede previse kOSIU-
nicava voea jer Ce ubrzo pozaliti zbog neugodnosti i bol ova. Treba takoder
pazi ti da takvo voCe ne jedemo na prazan zeludac. Treba ga jesti pol ako
i zalogaje dobro pomijesati sa slinom. Uz to voCe treba jesLi dvopek iii
Graham-huh koji smanjuju neugodnu kiselu reakciju, osobito cijano-
vodicne ki seline. Zdrave naravi, osobito Ijudi koji su naviknuti na pri-
jesnu hranu, mogu kostunicavo voCe dobro podnijeti i smiju ga jesti u
svako doba. Medutim, to ne bi smjelo biti povod bolesnim i osjetljivim
osobama. da ih oponasaju, kad iz iskustva znadu da im skodi. Bolje je
suzdrzati se od kostunicava voea, nego si njime skoditi i osjerno poreme-
tili zdravlje. Ako tim voeem pokvarimo zelucanu i crijevnu sluznicu, uzet
Cemo nekoliko dana ujutro i uveee I veliku zlicu ilovaee s malo vode.
Tko ima mnogo zelucane kiseline, uzet Ce prije jel a jos i jednu cajnu
zlicicu drvenog pepela. Tegobe Ce zacas proei. Ipak, ne bi bilo pravilno
da si previse dozvolimo ako sad znamo sto lreba ucinili u slucaju da dode
do ta kva osteeenja.
NEKA PRAVILA ZA UZIVANJE
KOSTUNICAVA VOCA
PoznalO je da je osuseno kostunicavo voCe za naSe zdravlje prikladnije
nego svjei:e u vrijeme dozrijevanja. To ukusno voCe mozemo i tada uzi-
vali bez tegoba ako se drzirno nekih osnovnih pravila.
BuduCi da kostunicavo voCe ne moi:e dozrijevati uskladisteno, moramo
ga brati i kupovaLi u potpuno zrelom stanju. Nezrelo voCe stvara neugodne
321
Osobitost
kiselih
bobica
Sokovi
od bobica
(jagoda)
Uiivanje
beztegoba
Pripremanje
pekmeza i
suhog voca
Korist za
zdravlje
tcikoCe, a nije ni ukusno. Tko kupi takvo nezrelo voce, osjeea se razoea-
ran i prevaren. Nitko neCe dozivjeti eudo da npr. nezrele marelice kod kllce
dokraja dozriiu. Makar kako strpljivo eekao, one nece, njemll za Ijubav,
postati soene i slatke, vee ce se na njegovu veliku zalost smerurati . Tresnje
takoder moraju biti zrele i svakako neprskane jer inaee mogu izazvati
zdravstvene smetnje. Zrele, neprskane treSnje sa crnim kruhom (Gra-
ham) i dobro pomijesane slinpm, neCe nikada uzr9kovati vrenje, nego
Ce dobro djelovati na jetra. Nikada ne smijemo Riti vodu za vrijeme dok
jedemo tresnje iii poslije, a to je pravilo koje vrijedi i za sve drugo kos-
tunieavo voCe. Poznato je i to da ga ne smijemo, po navici, ni premalo
sazvakati. Ako budemo kostunieavo voCe uvijek dobro pomijesali sli-
nom, mozemo izbjeci smetnj e, uz uvjet da je voCe potpuno zrelo i neprs-
kano.
Te prednosti danas tesko nalazimo ako ne znamo prave izvore odakle
voCe potjeee, buduCi da voCe obieno kupujemo. Vlastiti vrt koji sami
nj egujemo, dat Ce nam sve sto nam lreba, iii pak poznati selj aci za koje
znarno da vocke uzgajaju na prirodni nacin i dr'le da im sluZi na cast
ako ubiru i prodaju sarno potpuno zrele plodove.
Bogati urQ<! kostunicava voea podstice nas da od viska priredimo ukusne
pekmeze iii dzemove. Pri tome moramo paziti da nerazumnim ukuhava-
njem ne pokvaJimo vrijednost i okus voca. Bri 'lno pripravljen pekmez od
kajsija (marelica) prava je poslastica.Omiljeq je_ takoder dzem od t r e ~ a
nja i to ne _sarqo od slatkih vee jos vise od kiselih visanja, za koje je po-
znato da ill viSe upotrebljavaj u za ukuhavanje nego sto ih jedu sirove.
Tko nema vremena da sam priredi takve stvari , moze ih kupiti u trgovini
brizljivo i paZJjivo pripremljene.
Osobitost je_ kostunicava voea da osuseno ne stvara smetnje, a prave
mu vrijednosti dodu do izraZaja. VaZno je da se uvjerimo da je osuseno
voCe prirodno cisto, neprskano i, pogotovo, nesumporeno, jer ce nam
sarno tako potpuno koristiti zdr_avlju. Posusene marelice npr. cudesno
gase zoo na izletu, no moraju biti bezuvjetno prirodne i potpuno ciste.
Prirodno Cista hrana tako je sastavljena da nas odrzava zdravima, i
uvijek mozemo racunati da Ce koristiti nasem zdravlju. lako npr. treSnje
nemaju mnogo vitamina C, ipak je vazan jer ga tijelo lako prima. Vita-
mina B, imaju 0,05 mg, a ipak djeluje protiv bolesti krvnih 'lila, smetnji
u optoku krvi, ostecenja srca, a dobro utjeee j na snizeni krvni tlak.
Zbog tih prednosti i tu malu kolicinu vilamina moramo pozdravi ti.
Tresnje sadr'le 0,01 mg drugog vitamina koji je poznat kao nikotynamid,
a stiti od peJagre. Ako zubno meso ceSCe krvari, ako se pod upaljenim
zubnim mesom pocnu klimati zubi, morarno nabaviti prirodnu hranu
koja sadrZi vitamin C, a dok ima tresanja, jesti neprskane, potpuno zrele
tresnje. Visnje imaju vise vitarnina C nego tresnje, ali imaju 1% manje
secera. Premda su po okusu kisele, ta vrsta tresanja, tj. visnje, imaju
322
Secerna Irska je najveca medu
vrslama Irava. Siljka skuplja
secer osobilo u slabljici.
visak baza (Iuiina). One imaju manje natrija nego trcinje, ali zato vise
kalija i sumpora, te mnogo jabucne i lirnunove kiseline.
Nekad su upotrebljavali posebno pripremljen sirup od njihovih plo-
dova i kostica u kojima ima cijanovodonicne kiseline, kao sredstvo za tj e-
ranje mokraee pri vodenoj bolesti i kao osvjezavajuee pice. Plodove za-
jedno s kosticama istucemo, dobivenu kasu protisnemo i dodamo na
35 dijelova soka, 65 dijelova seeera. Prije su kostice od tresanja upotreb-
Ijavali protiv kamenaca, uzimajuci dnevno po 6 kostica. I peteljke treSa-
323
Trnjina
(crni trn; glog;
prunus spinosa)
nja, osobito crvenih, kao i peteljke visa nja, upotrebljavali su prije u
svrhu lij ecenja. Pripremali Sll od njih caj i upotrebljavali kao prsni caj i
kao caj za mokrenje.
Nekad su posusene tresnje slovile kao dobro sredstvo proriv bljedoce
i slabokrvnost i. U tu su ih svrhu namakali 1I crnom vinu. Osusene slji ve
i danas upotrebljavajll protiv lij enih crij eva. U vodi omeksane plodove
pojedemo navecer iii prije dorucka. Ako to jednoslavno lij ecenje provo-
dimo duze, mozemo utj ecati i na tvrdokorni za tvor stoli ce.
Zrele kaj sij e i breskve, prirodno Ciste, obogacuju nasu hranu jer imaju
srazmjerno mnogo vitamina C, nesto vitamina B, i B
2
, mnogo karotina i
pantotenske ki seline koja, navodno, cuva kosu da ne sij edi .
Mnogi ne znaju da trnjinu ubrajamo medll kostunicavo voCe ia ko ga ne
uzivamo kao voce. Treba ga, medutim, spomenuti jer upotpunjuje Ij eko-
vile moguenosti raznih vrsta kostllnicava voca. Tu su biljku mnogo upo-
trebljavali jos u stara vremena. Brali su cvjetove i od njih pripravljali
alkoholnu otopinu hlapljivog ulja, koju Sll upotrebljavali za ciscenje krvi ,
crijeva, zeluca, te protiv kaslja i plucnih bolesti. Od plodova su pravili
sirup za lijecenje proljeva osobito kad je pomijesan sa korijenom srce-
njaka (stda; Potentilla erecta). Sirup povoljno djeluje na zelucanu i
crijevnu sl uznicu. Osobito za anemicne sirup trnjine je dobar i prirodan
lijek. Ta ko nam plodovi crnog trna sluZe iskljucivo u svrhu lijecenja, dok
ostalo kostunicavo voce i jedemo i upotrebljavamo u Ijekovite svrhe.
Namirnice bi uvijek morale biti i Ijekovite. Ook nemamo garancije
za to, stalno se brinemo za prirodnu i Cistu hranu. Vrlo je vazno da upravo
pri kostunicavom voeu pripazimo da zbog sredstava za prskanje voca ne
navucemo kakvu nevolju. Bolje je da se odreknemo takva voCa nego da
imamo nepotrebne teskoce. Ni obrada suhog voea sa sumporom ne ko-
ri sti zdravlju. Naravno, nije uvijek lako nabaviti potpuno prirodne i
ciste narnirnice.
Vee smo spomenuli da ne smije svaki bolesnik sebi priustiti uzivanj e
kostunicava voca. Osobito oni koji imaju smetnje s jetrima, moraju se
cesto potpuno odreCi voea izuzevsi neke vrste jagoda. Mnogima se takvo
ogranicenje cini neopravdanim, jer se teSko odupru onorn sto im se svida
iako im stvara tegobe. To nije pametno jer vremenom treba ddati dijetu
da bi se neki organ opet oporavio. Ako zelimo jesti kostunicavo voce,
moramo mi sliti na te savjete.
PRSKANO VOCE
Buduei da se uvijek ponovno ja.vljaju otrovanja prskanim vocem, tre ba
tu neugodnost poblize razjasniti.
Svi Ijudi ne reagiraju odmah na otrove kao sto su olovo, arsen, bakar
i rnnogi drugi, koji sluZe kao sredstva za prskanje. Medutim, neki su Ijudi
osjetljivi i u njih se odmah pojave otrovanja od prskanog voca. U manje
moramo traziti sarno neprskano voce. Takvo voCe ima veeinom neke
kozmeticke mane, tj. krastave pjege; sa zdravstvenog gledista nema ni-
324
Berba datul ja u Iraku.
Svaka zrela bilj ka
daje godisnj e
pribli i no 59 kg
dat ulj a koj e sadrie
mnogo
uglj ikohidrata,
bjelancevina i masti.
kakvih posljedica jer se radi 0 bezopasnim biJj nim glji vicama. Tko nij e
sigman da Ii je voce koje zeli jesti prskano iii ne, mora ga, na zalost,
oguliti i tako se odreCi kori snih fosfata i drugih dragocjenih tvari ispod
Ijll ske. Svaka ko je bolje da se toga odreknemo, nego da si nas kodimo
otrovima koji su se mozda zadrzali na vocu. Ako vocni nasad prskajll
sarno zimi, kad su stabla gotovo ogolj ela, tada mogu naj vise stradati
bilj ke koje rastu ispod vocaka i mikrobi u tlu. Samim pl odovima zimsko
prskanje ne skodi jer ot rov kroz koru stabl a, koli ko su do danas mogli
ustanoviti , ne djeluje na pl odove.
Nadamo se da ce prskanje otrovima lIskoro prestati jer istrazuj u bio-
loska sredstva proti v inseka ta. Nairne, 1I biljnom svij etu postoje mogue-
nosti koje mogu polj opri vredi i bezopasnim sredstvima osigurati veci
prinos voca, a da potrosaCi ne budu 1I opasnosti od ostecenj a. Stoga treba
nas toj ati kao i u prirodnom nacinu lij ecenja da takva sredstva traze i nadu.
Pok ll si prskanj a ekstraktom presli ce (Equi setum arvense), stoli sni ka
(Achill ea millefolium) , kapll cin ke (Tropaeolum maius) i drugim slicnim
biljnim ekstraktima. dali su vee sasvim dobre, zadovolj avajuCe uspj ehe,
pa bi takve pokuse trebalo nastaviti. Preporucaju takoder prskanje ek-
straktom dllhana, koji je takoder biljnog porijekla i manje opasan od
kemij skib sredstava.
RABARBARA
testo pitaju da Ii je ra barbara skodlji va za jelo. Sigurno je da rabarbara
ima veli ki h prednost i. Dragocjeni Sll nj eni vitamini , ki sel ine i razlicite
mineralne sastoj ine. Njena je velika slabost u tome sto vrlo nepovoljno
djeluje na bubrege osobito 1I osoba koje su skl one bllbreznim kamenci-
325
rna. S rabarbarom uopee moramo biti vr lo oprezoi kao, usput receoo, i sa
spargama i s prokulicom. Te tri povrtne biljke imaju mnogo kiseiine, i
zato su dobre u manjim kolicinama, dok u veeirn, kao sto je spomenuto,
djeluju vrl o nepovoljno na bubrege. Dakle, svi koji boluju ad bubreinih
kameoaca iii pijeska u bubrezima, mogu jesti vrlo malo tog povrea iii
ga se moraju posve odreci. To vrijedi i za ooe koji imaju previSe kiseline,
iii pate od reumatizma i artritisa.
Treba paziti na gnojenje rabarbare jer umjetoa gnojiva iii gnoj nica
mogu uzrokovati jos i otrovanja.
o SECERU
Treba ukratko razjasniti i pitanje secera jer nije svakome jasno sto treba
mi sliti 0 Seceru od trstike, iii 0 bijelom, industrij skom seceru. Donedavno
je prevladavalo mi sljenje da secer od trske nije bolji od bijelog secera
jer se preraduje sa sumporom, dok se bijeli secer, da bi se odrzao, pre-
parira plavom bojom.
l stioa je, medutim, da u ocisceoi secer stavljaju plavu boju, ali ne zato
da bi se odrzao, vee jednostavoo zbog Ijepseg izgleqa. Priocip je jednak
bijeljenju rublja plavilom. Zbog plavi la rublje se cioi bjeljim, a bez njega
vremenom posivi. Secer se drZi neograoiceoo dugo vremeoa i ne treba
pokusavati da ga plavilom uci nimo lrajoijim, jer praviloo uskladisten
i nakon 100 godioa bit ee jos uvijek secer. Plave ga sarno za oci. Bijeli
seer je preciscen i zato pripada produktima kulture, koje oe mozemo
vise ubrajati u prirodnu hranu. lednako je i s bijeiim brasoom. Ta dena-
turiraoa, tj. neprirodoa hrana, kriva je za mooga osteceoja organizrna,
koja se ocituju u razlicitim bolestima. Da bismp ostali zdravi, moramo
se kloniti svega sto utjeee na vrijednost hrane, izbjegavajuCi bezvrijednu
hraou u svim okolnostima. Zato imamo pravo tvrditi da je Secer ad trske
bolji ad iodustrijskog jer ima jos i razlicite mioeraloe sastojine i visak
luzi ne. Nije to coo da seeer dobi ven iz seceroe trske obraduju surnporom.
N!\jbolji secer jeste i ostat ce prirodoi secer kakav je u prirodi, u plo-
dovima svih vrsta, u svjeiem i posuseoorn grozdu, rozioama, datuljarna
i smokvama. Vocoi secer u takvu obliku je najbolj!\ hrana jer prelazi
oeposredoo u krv i daje snagu. Naime, posve je hivo kad rnislimo da
nam bjelaocevioasta hrana daje nilZou soagu, zaboravUajuCi npr. da bik
svoju oeogranicenu snagu oe duguje nekoj bjel!lJl!3evioastoj hrani, i da
krava obilou masnocu koju proizvodi, izvlaci iz svoje biljoe hrane.
Ako hoc,erno zaslad iti kaSu, ne lreba bezuvjetoo posizati za secerom
ad trske iii medom. Ne, jednostavno sameljerno rozine iIi grozde, i tom
masom zasecerimo jelo. Med je takoder, uz grozdaoi secer, izvaoredno
sredstvo za Secereoje. Dalje preporucamo takoder zgusouti sok seceme
trske, iii zgusouti sok krusaka, te neprecisceo secer u drugim slicnim
oblicirna.
Prirodni secer nije iSIO sto i tzv. grozdaoi secer koji dobivaju iz kuku-
ruzoog shoba. Za svoje dvolicoo ime treba zahvaliti kemijskoj formuli
koja je jedoaka formuli prirodooga grozdaoog secera koji dobivamo iz
326
Sadenje secerne
trske
groida. Taj svojevrstan slucaj ne oznacuje ga ipak ni u kojem slucaju
kao prirodni secer, i nema nikakvo pravo da ga tako zovemo. Kad kupu-
jemo taj secer u bijelom prahu iIi kockama, moramo znati da se u biti
s nepravom naziva groidani secer. lstina je da i umjetni groidani secer
ima izvjesnu hranjivu vrij ednost, no nikada Ij ekovitu iIi hranjivu vrijed-
nost pravoga groidanog secera koji dobivamo neposredno iz grozda.
Konacno, s tirn u vezi nas ne zanima kemijski sastav nekog secera, nego
njegovo povoljno djelovanje na naSe zdravlje. Zato valja upotrebljavati
sarno pravi secer, tj . zbilja secer dobiven iz groida, najbolje zgusnuti ,
cisti sok zreloga grozda. Za razliku ad umjetnog i kr ivo nazvanoga
grozdanog secera, zvat cemo ga hranjivi groidani s.ecer iIi grozdani kon-
central. Prave ga iz svjezeg iIi posusenog groida (rozina). Moiemo ga
nazvati naj boljim sladilom koje je u raznim pogledima jednako vrijedno
kao i med, a bolje ga podnosimo. Mnogi bolesnici ne pod nose med, dok
groidani secer rado uzimaju jer im ne stvara nikakve poteskoce. Boles-
nicima sa vrucicom, djeci i dojencadi, Ie bolesnicima s teskim tegobama
u izmjeni tvari dajemo umjesto ociscenog secera uvijek hranjivi groi dani
secer, prije vega za secerenje pica. Hranj ivi groidani secer lako prelazi
u krv i agorijeva bez mnogo sljake. Njegova je vaina prednost pred ocis-
cenim, tj. industrijskim secerom, sto ne oduzima kalcij (vapno) kao ocis-
ceni secer, pa ne sprecava ozdravljenje bolesnika. Hranjivi groidani
secer jaea takoder srce i umiruje i ivce. Tko uzima kapljice za spavanje,
327
caj mati cnj aka (meli ssac oflicinali s), iii tonikwn za srce, spava mnogo
bolj e i mirnije. l edina slabo t hranji voga groZdanog seeera je njegova
visoka cijena, cemu sc, s obzirom na cij enu grozda, ne smijemo cuditi .
BlIduei da 1I predava njima cesto dajll neugodne obavijesti koje nastoje
prirodnu hranu diskreditirati a dena turiranu opravdati , treba pitanj e
seeera tako razjasniti da neee viSe poslojaLi sumnja sto je pravo a sto
nepravo.
U vezi sa spomenulim prednostima voenog seeera treba jos upozorili
da pri kllpnji suhog voCa moramo uvijek dobro pazili da ne dobijemo
sumporeno iii drugacije OS leeenO voce, jer samo cisti prirodni produkti
imaju svojstva zbog kojih ih treba jesLi.
o VRIJEDNOSTI PRIRODNOG SECERA
Nezaboravno su mi oSlala u sjeeanju plaha indij anska dj eca u Srednjoj
Americi . Zbunjeno se smijuei opkolila su nas grickajuCi pri tom stabljike
seeerne trske. Time su zadovoljilipolrebu za slatkim, a pomoglo im je
takoder da se oslo bode skucenosti i zbunjenosti. Gotovo sva djeca vole
seeer, jer taj ugljikohidrat izaziva u nasim okusnirn zivcima onaj ugodni
osjeeaj koji zovemo slatkim. Mali lndijanci nisu voljeli samu seeernu
trsku, nego njen svjezi sok koji su zgusnuli nad vat rom i onda uzivali.
Zval i su ga pilosillo. Ta su djeca imala neobicno i izuzetno lijepe i
cvrste zube iako su toliko uzivali tu tamnosmedu slatku tvar. Zube su
cesto upotrebljavali kao orude jer ni su imali noz niLi drugi pomoeni alaI.
Opravdana Sad nam se javlja nekoliko pitanja j er se stalno sreeemo s upozorenjem da
upozorenja uzivanje vere kol icine seeera skodi. Zasto to? Oa, zasto danas opeenito
misle da seeer i slatkisi skode zubima i kostima, i to tako jako da kata-
strofalni broj karijesa zubi u skolske djece treba pripisati prevelikom
uzivanju seeera i poslast ica? Oa Ii je tocno da i seeer od trske ne odgo-
vara potpuno onome sto se oznacuje zdravim prirodnim proizvodom?
Kao dobri promatraci koj i znadu prakticna iskustva dobro iskoristiti ,
mozemo izvuCi ove zaklj ucke: Rjesenje zagonetke mora biti sigumo u
kakvoci seeera, inaee ne bi sva indijanska djeca, koja uzivaju vjerojatno
jednako toliko seeera kao i naSa omladina, imala. tako dobre zube, dok
istodobno 90% .nase djece boluje od zubnog karijesa, usprkos pravilnoj
njezi zuba cetkicom i pastom za zube, sto je Indijancima uopre nepo-
znato. Serer koji uzivaju lndijanci nije cist, nego saprzi i sve P9pratne
tvari koje su u biljci . Radi se, dakJe, 0 pravoj mjesavini mineralnih tvari,
kao sto su kalcij, fluor, magnezij, mangan,. zeljezo, kremena kiselina,
fosfor i dr. Nasa djeca koja jedu industrijski serer dobivaju, dakle, cisti
secer bez minerala, a to remeti ojelokupnu izmjenu minerala, pa nastaje
nedostatak minerala i vitamina. Tu vaznu okolnost pojacavaju jos dodatni
i drugi neprirodni proizvodi, kao npr. bijelo bras no i polirana ri za.
Posljedice t ih nedostataka jesu zubni karies i druga oboljenja.
328
Zetva secerne trske
u Jamaiei sa
machetom kaja
je nali k sablj i a
astra kaa britva.
Radniei na
plantaiama su
vecinom erneL
Kad se odrasli stranci iz dalekih zemalja presele k nama i zbog toga za-
mij ene svoju prirodnu hranu s nasom civiliziranom, vee nakon nekoliko
godina imaju leskoCe sa zubima. Cinjenica je da slasti ce i preCisceni , bijeli
secer skode zdravlju vise nego sto je op.Ce poznato. Besprijekorna sla t-
koCa je med
J
branjivi grozdani secer koji se dobiva iz grozda
o
razne vrsti
slatki.h suhih plodova voca, kao sto su grozde, cvebe iji rozine, smokve,
te prirodne cjatulje, jer se u njima nalazi prirodni secer koji je bogat mine-
ralnim tvar ima i la.ko se asimi lira. Zato mozemo za pripremanje kaSe
mime duse samljeti neko grozde i njime zasladiti obrok. A Sto je s ne-
preciscenim secerom? Ako je dobiven iz secerne repe, nije prikladan za
stolnu upotrebu jer nema osobit okus. Ta slaba strana dol azi do izraiaja
osobito za secerenj e samljevene vocne kaSe koja cesto ima okus po sapunu.
Moramo misliti jos i na drugu slabu stranu. Neprecisceni secer priprav-
Ij aj u s vapnenim mlijekom koje mu oduzima dio mineralnih tvari . Nas
nepreCisceni secer iz secerne repe ne moZe se, na zalost, mjeriti sa spo-
menutim pilosillom j er nije jednostavno zguscen, kri staliziran.. nepreCis-
cen sok. nego su ga cistili, obicno vapnenim mlijekom, a to upravo sma-
njuje vrijednost nepreciscenog secera iz secerne repe. Buduci da sadrzi
jos nesto tzv. melase i ukupno oko 2% mineral nih tvari, jos je uvijek
mnogo bolji od bijeloga, potpuno rafiniranog secera.
Vrlo dobar neprecisceni secer je takoder javorov secer (Acer saccharum).
329
Punovrijedni
prirodni secer
Graide pripada najplemenitij em vacu
Indijanci iz Sjeverne Amerike i Ka nade dobivaju ga zguscavanjcm soka
slatkog javora. Javorov secer je vrlo ukusan.
Tko hore zivjeti zdrav. mora pit a nju secera pridati nui nu paznju.
Roditelji kojima je stalo do dobrog zdravlja djece, zadovoljni su sto 1ll0g11
s P OIll OCU savjeta 0 llpotrcbi sccera i slatkisa dobiti jasno objasnjenje.
330
PRIRODNE DATULJE
Tko ima pri li ku da ode u Mezopotamiju iii Perzijski zaljev, zaista 6e se
razveseliti kad vidi mili one datuljnih palmi . lz prai skonske mineralima
bogate zemlje palme svake godinc crpe na tisu6e tona cudesnoga vocnog
secera, a da mi u Evropi uglavnom od toga ncmamo korist i. Radoscu, ali
i bolnim osjecajem ocaravaju nas prekrasni zubi ml adih Arapa. Radost
je pomucena boli kad us_poredimo to s nasom omladinom kojoj su zubi.
prema izvjeii taju skolskih zubara, u vrlo ozbiljnom stanju.
Kad sam se kra tko vrijeme za ustavio blizu rusevina starog Babilona,
popeo se jedan mladi Arapin veselo i sa zavidnom okretnoscu na datulju
da bi mi bacio potpuno zrele plodove. Zadovoljno se smij ao jer je njegova
dardljivost naisla na odaziv, pa sam tom prilikom vidio njegove zdrave,
bijele zube. Svidjela mi se i okretnost njegovi h napetih, snainih mi siea,
koja daje tim sinovima pustinje gotovo narav i spretnost divlje macke.
lako su ti si novi pustinje katkad grubi i usiljeni . ipak ostavljaj u neza-
boravan uti sak.
NaSa omladina kvari zube slasti cama od industrij skog secera, a ovim
su stanovnicima oaza i puslinja jedina slasti ca datulje koje s pravom zovu
mesom stepskih i pustinjskih Arapa. Nj ihova djeca jedu mnogo datuljina
secera, a zubi im ipak ostanu krasni i zdravi, kao i u indijanske mladezi
koja potrebu za slatkim utaiuje zelenom secernom trskom iii pilosiliom,
njenim zgusnutim sokom. Steta sto i u nas nema takve skromnosti. Za
zube nase skolske mladeii bilo bi takoder bolj e, kad bi mogla izbjegavati
industrijski secer koji je sukri vac zubne gnjilo6e i mnogih drugib dege-
nerati vnih pojava u organizmu, kao i mnogih bolesti odraslih. Osim toga,
industrij ski je Secer postao trostruko skuplji nego pred nekoliko godina.
Zbog svih tih razloga morali bi smo pokusati , koliko god je moguce,
ukJoniti ga iz nase prebrane i zamij eniti vocnim se6erom. Datuljin seeer
i groZdani koj i dobivaju iz posusenoga groZda. tako su dragocjeni da bi
svaka domaeica, kojoj je zdravlje njenih dragih prva briga, morala na-
stojati da slatka jela sladi prirodnim !iccerom. Time obitelj dobi va ne
sarno visokovrij ednu branu iz uglj icnih hid rata vee za i ivot vaine mine-
ralne i druge tvari koje stite od bolesti .
Sigurno je bilo 5 razlogom sto me pitanje seeera tako osobito zaintere-
siralo u sjeni datulja Mezopotamije. Naumio sam da J?unovrijedni pri-
rodni secer njihovih pl odova potanko isprobam kad mi se pruii prilika,
i tako dobijem proizvod koji bi bio pri kladan i za sladokusca i za zdrav-
Ij e. Svaka hrana, a pogotovo svaka poslast ica, morale bi imati takva
svojstva da naSa djeca u buduenosti ne bi vise imala pokvarene zube,
nego bi i u njih bili lijepi i zdravi zubi kao u mladih Arapa koji svoju
slatkocu dobivaju iz gajeva datulja u Mezopot<!miji .
VRIJEDNOST KONZERVIRANOG VOCA
Pitanje iz kruga Citalaca: U posljednje sam vrijeme procitao u knji zi
Reforma, da su sterilizirani i vru6e konzervirani plodovi tijelu sarno
teret. Nad time sam se zamislio. Proslih sam godina ukuhao mnogo voea
331
Visokovrijedne
vrste kruha
jer je kod kuce pripravlj eno voCe prirodno, uprotno od onoga u kon-
zervama<<.
Odgovor: BuduCi da je vaSe pita nje od opCeg znaeenj a, rado bih na
njega javno odgovori o. Pri sterili zaciji, tj . ugrijavanj u, propadne, doista,
mnogo vitamina iako je potpuno krivo mi slj enje, 0 kojem Citamo u knji-
gama 0 suvremenoj prehrani , da je sterili zirano voCe tijelu sarno na tere!.
Lzvorne hranjive tvari , prije svega uglji kohidrati, secer, skrob i mineralne
sastoji ne ostanu netaknute, tako da sterilizirano voCe i povrce ima,
kada je prirodno sterili zirano, jos vecu hra njivu vr ij ednost. Drugacije je
s konzervarna koje masQvno proizvode u tvornicama, jer povrce u njima
izgubi svoju vrijednost izluCivanjem i kernijskim dodacima za uljepsanje
izgleda i ok usa. Ako sam tu i tamo grdio konzerve, bilo je to zato SIO
u mnogim zbog udobnosti upo treblj avaju konzerve iako bi ,
bar djel omice, mogli nabaviti svjeZe povrce. Prije svega takva nemamost
vlada danas opeenito u sana torijima i bolnica ma. Bolesni cima treba za
izlij ecenje Ijekovita hra na, a najvecu vrij ednost irna samo svjeZe voCe i
povrce. Zato treba u vrijeme sazrij evanja jagoda i ostalog vOGa i povrea
sto viSe trositi svjezu hranu. PovrCe treba jesti kao prijesne salate, a voce
kao Bircherovu kasu iIi vocnu sala tu. Ono sto ne rnozemo upotrijebi(i
svjde, steril iziramo za zimnicu. Tko za konzerviranje uzima uvij ek samo
svj de voCe i povree, rnoZe ja mciti za zdravu prehranu. Ne treba da sve
bude bogato vitaminima jer je dovoljno ako samo jedan dio hrane ima
potpun sadrZaj vitamina. Yazno je da u cjelokupnom sastavu ne nacini-
mo nikakve pogreske. Uzmimo da jedete zimi za objed jogurt koji vee
sadrzi vitamine, i uz to nesto svjeZe sala te, makar sarno od mrkve iIi
cikle. Tome mozete dodati vlastito konzervirano povrce, krumpir iIi
prirodnu rizu. Tada tijelo dobije iz prijesnoga zelenja vita mine, a iz kon-
zervirane hra ne druge hranji ve tvari, pa ste tako dobro i pravilno is-
hranjeni.
Zalo visak voea i povrea sterilizirajte i dalje. Pri tom nemojte ciniti
nerazumne greSke, koje se dogadaj u mnogim domaeicama, a ko djeci
daju u vrij eme voca i jagoda prema lo prij esnog vOGa da bi ga irnale sto
vise za konzerviranje i ukuhavanje. Sjeeam se da sam kao dijete morao
cesto gledati kako su sve borovnice i maline ot isle u lonac za pekmez,
a ja bih tako rado poj eo i nesto prij esnih. Mnogi bi rodilelji zelj eli spre-
miti sto veeu zaIihu zaboravlj ajuei na veliku vrijednost prijesnog voea.
NAS KRUH
Kruh je oduvijek u covjekovoj prehrani imao veli ku ulogu. I danas j e
svakodnevno na stolu, Ie je postao temeljnirn pojmom prehrane i svaki-
dasnja potreba tijela. Ka ko strasno je bilo za vrijerne rata kad je kruh
bio strogo odmjeren. On je zaista temelj prehrane premda imamo i druge
vazne i nuzne namirnice. Nije, da kle, c udo ako zelimo zbilja dobar i
visokovrij edan kruh.
Uvijek sam se veseli o kad sam na svojim putovanjima ustanovio da tu
i tamo jos uvijek prave punovrijedni kruh iz cijelog zroja, pecen na stari
332
n acin. Tako sam opazio kilko su Indijallke pripremal e kruh od zita lIpO-
trebljavajll ei pri tome jos zrvnj eve. U Arapa, Berbera i drllgih africkih
naroda vi ada obicaj da prave krllh od cit avoga zrnj a. Jedni upotreblja-
vaju vise psenice, drugi vise rai i, a treei vise jecma. Sve te vrste kruha
od nepreciscena zrnja vrl o Sli lI kllSne i daju tijelll sve vrijednost i koje
zito moze pruiiti. Kao !i to je pozna to, zito sadrzi mnogo toga sto je po-
trebno za gradll i ocuvanje zdravlja nasega tij ela: hranji ve soli , minerale,
enzime (fermente), vit amine i kako se sve ne zovu ti poznati i nepoznati
cinioci.
r u selj aka koj i zive II planinskim predjelima Grcke, temelj prehrane
cini dobar krllh iz nepreciscenog zrnja. SVllda gdje je dobar kruh, sraz-
mj erno je dobro zdravlje i ot pornost stanovnistva. Gdje, pak, jedu bijeli
kruh i bijelu tjesteninu, tamo sam uvij ek nasao i slabe zdravstvene lIvjete.
Sigurno je da kruh nije sam za to kriv, ali je medu uzrocima koji su civi-
Ii zira ne na rode neprirodnom prehranom izbacili iz zd ravstvene ravnot eze.
Sigurno je takoder da poznata beraCica klasja Ruta, koja je pabircila
Ila poljima Boasa, nije pravil a bij elo bras no ni bijeli kruh iz skupocjenog
zrnja kojim se morala prehraniti . Biblija priea kako su pekli pogacu s
medom i brasnom od nepreciseenog zrnj a koje su samlj eli zrvnjem.
Od starih Rimljana znamo da su svojim legionarima davali dnevno iz-
vjesnu koliCinu i ila j er se dobro uskladi steno zito drzi neograniceno dugo,
a da ne izgubi vrij ednost, dok je s brasnom drugacije. Cim je vanjska ce-
lul ozna ovojnica osteeena i zito se samelj e, pocinje u njega ulaziti zrak i
djelovati kisik. Poci nje oksidacija, i za vrijeme uskladistenja brasno
gubi dio vrijednih t vari . Pri tom su najosjetljiviji fermenti. Poznato je da
se u zitu nalaze akti vni fermenti kao sto je npr. dijastaza koja se j avlj a
pri klijanju zitnog zrna i omogueuje pretva ranje skroba u seeer. Zanim-
Iji vo Ce nam opazanje to zivo prikazati. Ako odmah napra vimo tijesto od
svjeie samljevenog zita i mijesimo ga rukama, one ee pocrvenjeti. Ta
tzv. hiperemija nastaje zbog aktivnih fermenala koji se nalaze u zitu,
osobito u meki nja ma i klicama. Ako brasno od istoga zita zamijesimo
5 do 6 tjedana kasnije, takvu koznu reakciju jedva primjecujemo. To
znaCi da se uskladistavanjem aktivni fermenti reduciraju i vremenom
izgube. Zato bi bilo nuzno i dobro kad bismo se pri pravljenju kruha
drzali metoda nasih preda koji su mljeli zito kamenim mlinovima (zrvnje-
vi_rna), i odmah poslije meljave zamijesili kruh i ispekli ga, kao sto i danas
cine neki narodi koji zive prirodnim zivotom. Iskoristi li bismo vrijednost
svih fermenata, a na raspolaganju bi nam bila ne sarno hrana vee i sve
Ijekovite tvari nepreciscenog zita. Tako bi trebalo pripremati svaki kruh
iz nepreciseenog zrnj a i t akvom kruhu dati prednost u svakidasnjoj upo-
trebi , j er bi zbog velikih za htjeva danasnjeg vremena moralo ono sto je
naj vrednije imati prednost pred manje vrijednim.
Vaian je takoder nacin same meljave iita. Nedavno sam posjetio nekoga
starog mlinara koji mi je pored svojih lijepih, novih strojeva pokazao
takoder stari kameni mlin koji vise ne upotrebljava. Sam od sebe, a da
333
Pravi lno
pecenje kruha
Mljevenje zita
Rjesenje
pitanja
kruha
nismo 0 tome govorili niti sam sijedog mlinara na to potaknuo, poceo
mi je pricati da je taj stari mlin mljeo cisto dobre i zdrave proizvode.
dok oba druga mlina samelju i ito u prah. ajprije sam. igurno, po-
mislio da je to malo pretjerano, ali sam nakon duzeg razmisljanja morao
dati mlinaru u mnogocemu pravo.
Stari Rimlj ani, u kojih je metalurgija bila na visokom stupnj u. mogli
su izgraditi i mlin od meta la. kad ne bi bili uvjereni da su bolji kameni
mlinovi jer melju vrlo ekonomicno. Svaki metalni mlin. osobilO kad se
jako ugrije, predstavlja riziko j er djeluje na mnoge tvari u zit u.
Danas npr. znamo da Ce biti unisten veliki dio vitamina C ako dode u
dodir s bakrenim posudama i spravama. Mozemo usta noviti da i druge
kovine imaju slicno dj elovanje. Da Ii i zeljezo moze to uzrokovati na
zitu. jos nije ustanovljeno, iako tu mogucnost ne bi trebalo zanemar ili .
Sva su mi ta razmisljanja dala povod da i za pil anje kruha nadem rjeSenje
koje odgovara spomenul im za htj evima. Prije duZe vremena poceo sam s
jednim strucnj akom za pecenje kruha praviti pokuse s lim u vezi. Od
zita smo izabrali ne sarno psenicu vee i rai koja je bogata Ouorom. U
pravilu. jedemo vecinom sarno psenicni kruh. Rai je, medlllim, vrlo
vaina osobito za zube i kosti. Poznato je da u onim podrucjima gdje jos
jedu razeni kr uh, imaju izva nredno zdrave zube i dobra gradene kosti.
To sam opazio i u sjevernim zemljama. Gdje jos uvijek jedu razen kruh,
osobito prepeceni, lamo postoje dobri izgledi. U svim podrucjima gdje
se udomacio bijeli kruh, poceli su i poznati nedostaci, katkada vee u
prvoj generaciji. Za kratko vrijeme, dakle, u drugoj generaciji, ti su ne-
dostaci dosli toliko do izrazaja da vee zapaiamo karijes i druga obolj enja
zuba i kostanog sustava. Ta su ostecenja tij esno povezana s proizvodima
od bijeloga brasna. Na lemelju tih razmisljanj a i opaianja proizveo sam
prirodni kruh od pahuljica, pod imenom pahuljieavi kruh A. Vogela,
koji po sadrzaju odgovara tocno kruhu prirodnih naroda. Sastoji se od
80
0
0
razi, 20
0
0
nepreciscene psenice i dodatk.a riZinih mekinja u kojima
ima mnogo vaznih minera la. Na zalost, navikli smo jesti vecinom poli-
ranu riiu, umjesto neoljustenu. Stoga je dobro da kruhom barem djelo-
mice uklonimo Ie nedostatke. Taj je kruh sastavlj en prema vec spomenu-
tim naeelima. Zito se samelje kamenim mlinom, od svjeze umljevena
brasna odmah zamijesi i ispeee kruh! Tako pripravlj en kruh miriSe, ima
sve vrijednosti u maksimalnoj kolicini, i time odgovara onome Sto nam
kruh treba pruiiti.
Bilo bi pozeljno loj metodi prilagoditi i druge vrste kruha od nepre-
ciscenog zrnja. Onom tko jede takav kruh godinama i hrani se prirodno.
bit Ce tijelo za hvalno za dobra zdravlje, jer se priroda ne ravna po nasem
ukusu, raspolozenju i zelj ama nego po drevnim zakonima. Ravnamo Ii
se po tome, imamo od loga koristi : ako se pak ne ravnamo, tada cemo
neminovno osjetiti ostecenja mi sami. iii Ce se to dogoditi nasim potom-
cima. Zato neka uvijek bude na stolu dobar kruh jer je dobar kruh lemelj
prirodne, zdrave prehrane.
334
Pahuljicav kruh A. Vogela proizvode i prodaju 1I Svicarskoj. Holan-
diji , Nj emackoj , Austra liji i Novom Zelandu.
I DRUGE ZITARICE
lako slalno upozoravamo na zlo koje mogu nanijeti nasem zdravlju pro-
izvodi oct bijelog brasna i druge preciscene zivezne namirnice, jos lI vij ek
pridaj u prema lo vaznosli loj einj enici. Ako nedostaj u mekinje i klice.
oduzeli smo hrani naj vrcdnije sastavine. Vitamini, hranlji ve soli , masli i
jos mnogo drugoga izgubi se, pa se ne smij emo euditi sto nasa prehrana
ima sve vise nedostalaka, iako je inaee obilna, bogata i raznoli ka. Ot por-
nost zdravlj a nekog naroda vrl o se smanji, iako se to mnogima cini ne-
shvalljivo, lIpravo zbog bijelog bras na, industrijskog bijelog secera i
drugih preciscenih proizvoda. Premda istrazivaei u novij e vrijeme upo-
zoravaju kako su vazni minerali i vitamini za oeuvanje zdravlja naseg
organi zma, rezullalima tih iSlrazivanja pridajemo premalo painj e. Nasi
su nam djedovi, mozda, pripovij edali kako su nekoc zivj eli mnogo prirod-
nije i da j ednostavnost tadanj eg je\ ovnika nije odrazavala nedostatak
nij edne vazne sastavine. Na selu su jos sami pekli kruh, i to dobar selj aeki
kruh koji je predstavlj ao krepku podl ogu ishrane. Los obieaj denil turi-
rane prehrane, osobito j ela iz konzervi, te za nase zdravlj e skodlji ve te-
kovine civiliziranog doba, t rebalo bi jednostavno skinuti s jelovnika.
Pojedinac moze danas sebi j os u izvj esnom smislu pomoci tako da nabavi
pseni cll u zmll . Buduci da psenica u zmu predstavlj a eudesan recept za
ispravan sastav i razdi obu vrij ednosti koje sad rii, treba bezuvjetno upo-
treblj avati cij elo zrno. l ela od eitavog zrnja je osobito ukusno i okrep-
Ijujuee. Psenica se omekiia i pirja na maslacu iIi ulju s lukom i. ukusnim
zaeinskim bilj em. Tko ne voli luk, moie ga izostaviti . To j elo mozemo
peCi i 1I pecnici, iIi dodati juhi nekoliko zrna psenice, sto joj poboljsava
okus i sadrzaj. Psenica pripravlj ena kao rizoto daje izvrstan psenicoto<<.
Zasto je ne bismo pripremali na sve mogllce naeine? Komu godi, moze
je zasladiti i dodati bademe, rozine i grozde.
Slieno mozemo upotrij ebiti nepreeisceno zrnje raii i jeema, sarno ce
ovo bi ti nesto manje ukusno. Kuhinj skim zelenjem zaeinjenu kasu od
zrnja mozemo takoder brzo samljeti u stroju za mljevenje i ispeci ukllsne
popeeke. Pos toje mnoge metode za pripremanje i spretna ce domacica
time lI godno obogatiti stol. Za oml adinu u razvoju, za djecll koja su
gladna kao vukovi i osobil O za teske radni ke obj ed od nepreeiscene
psenice je okrepljujllCa hrana. Ako lome dodamo jos dobro povrce i
prij esnu salatu, tada imamo izvanredan sastav koji vrijedi kao dobra i
zdrava prehrana. BuduCi da u pripremanju jelovnika katkad vladaju
posebne navike, bolje reeeno zle navike, koje zavode okusom, ponovno
bi smo upozorili da slatku kasu od zrnja nikad ne jedemo sa salatom iii
povrcem, vee prije s vocnim kompotom iii sa svjeie naribanom kasom
(rrappe) oct j abuka i vrhnjem. Dobro je takoder u kuhani kompot nari-
bati nesto prijesnog voca. Sipkov caj ugodno djeluje kao dodat ak slatkom
obroku od nepreciscenog zita.
335
PROKLIJALA PSENI CA - JEFTINO SREDSTVO
ZA JAtANJE
Iscrpljeni Ij udi obicno izdaj u novce za skupa sredstva za jacanje, razli cile
prepa ra le, toni kume i lOme sli cno. Neki bi bili vrl o iznenadeni kad bi
znali da posloje mnogo jefliniji izvori pomoci. Jednostavna pseni ca, a
jednako tako rai i jecam, daju nam u stanju kJi janja one SIO mnoga skupa
Ij ekovila sredstva ne mogu da li . Kako dobijemo lakvu pseni cu? Vrl o
jednoslavno! Mokru krpu preklopimo 2 do 3 pula i stavi mo je na lanjur ,
a na nju psenicu. Zal im melnemo la njur na lopl o i pazimo da krpa bude
sla lno vlazna. Pseni ca pocne klija li , i kad su kli ce posve ma le jedva 1/ 2cm,
iii j os manje. samelj emo je i nacinimo prijesnu kas u. Mozemo je bez
daljega jesli , sa mo je lreba dobro sazva ka ti i do bro pomijesa li slinom.
Ferment dij as taza koji se na lazi u kli ci, pretvoril ce visokomolekul arni
skrob u ni skomolekularni secer. lj . fer melll zapocinje proces prelvaranj a
u slad. Tako se prireduj e i jecmenov slad. Ako se proklij ala zrna teme-
Ijito sazvacu, primj ecuj emo ka ko su slatka. Taj je svjezi slad, ako ga
mozemo lako nazva li , s boga lst vom svoj ih fermenata, osobito dijasta-
zom. dobro redstvo za jacanj e. Jedu ga takoder s lanenim sjemenom,
sto je osnova za krusku. kako zovu lakvo jelo u Svedskoj . Ono pobolj-
sava probavu. osobilO probavu drugih skrobnih proizvoda. Mrsavi Ij udi
koji slabo asimiliraju hranu. imaju od ta kve hrane posebnu korist jer
im pomaie da dobiju na tezini . Radi se, dakle, 0 Cisto jednostavnom,
jeftinom i dobrom sredstvu za jacanje, koje takoder poboljsava krv i
povecava joj koli cinu. T ko uz to jede jos dosta mr kve iii pije mnogo svje-
zega soka od mr kve, a mozda drzi j os i kuru grozda, moZe ojacat i, a da
ne izda mnogo novaca. Za srcane je bolesnike lijecenje sa mnogo grozda
iii svjezim grozdanim sokom upravo izvrsno. Tko boluje od zatvora
stolice. treba paziti da ne jede kozicu i kosti ce grozda. Tko pati od vre-
nj a, mora takoder mi sli ti na to, j er lime sto ih ne jede sprecava vrenje.
Dr Bircher je svojim pacij emima takoder preporucao klij alu pseni cu
jer je imao s nj om dobra iskuslva.
PSENltNE KliCE
Jos uvij ek prema lo cij ene i upotreblj avaju pseni cne klice, te male zut e
pa hulj ice. Kad bi sve domaCice i maj ke znale kako cudes nu, hra njivu i
Ij ekovitu vrij ednosl imaju te sicusne pahulji ce, stavljale bi ih sva ki da n
na stol , a za Bircherovu kasu redovno upolrebljavale pseni cne klice.
Djevojke i ml ade zene takoder Ce jesti pseni cne klice kad uvide kakve su
cudesne snage u nji ma.
Pseni cne kli ce sadrZe visokovrij ednu bjela ncevinu i mnogo masti.
Medutim, naj vaznije je sto sadrZe fos fa te koj i su vazni za zivce, jer su neki
spojevi fos fora od zivotne vaznosti za nase zivcane stan ice. l os je vaznije
od upravo spomenutog to sto u tim kJ icama ima mnogo vila mina E. Ukrat-
ko cemo razmotri li sto znaci taj vita min za naSe tijelo.
Vit a min E nije uza lud nazvan vitaminom za raspl od. Medutim, smi-
336
jemo mirne duse reCi da on ima glavnu ulogu u funkeiji i razvoj u nasih
spolnih orga na. Buduei da ni jaj niei zene, ni lesti si muska rca ni su samo
organi za rasplod, vee imaju vaznu ulogu takoder u ejelokupnoj izmjeni
tvari, tj . u radu svih zlijezda s unut rasnjim lucenjem, i vitamin E ima
jos jedno dalje znacenje za opeu izmjenu tvari.
Neplodnost zena. za koju ne postoj i anatomski uzrok, cesto se moze
ukloniti hra nom koja sadrzi mnogo vitamina E. Buduei da pseni cne kli ee
imaju od svih namirnica najvise vi ta mina E, najprikladnije su za opee
Jijecenje. U IOOg dobr ih psenicn ih kl iea nalazi se oko 30mg cistog vi-
lamina E.
Pknicne su kli ce jedan od najbolji h lijekova za spreeavanje prera nog
porodaja, pa bi mnogim maj ka ma bi la pristedena bol zbog gubitka pre-
rano rodenog djeteta kad bi jele pseni cne kli ee. Za Bangovu bolest (po-
baeivanje ploda) u domaei h zivot inja nema boljega speeilicnog sredstva
medu vitaminskim preparatima nego sto Sll psenicne kJ ice i iz nji h dobi-
veno pseni cno ulje. Seljaei su sigllrno vee odavno opazil i da hranjenje
mekinjama smanjuje pobaeivanje ploda. Nairne, u dobrim su mekinjama
i k.l ice.
Zene i djevojke koje se debljaju jer im jajni ei ne rade dobro, rnoraj u
jesti mnogo psenicnih kliea i llpotrebljavati bilj ne sjedeee kupke. Ako
debljina potjeee sa mo od jajnika, ubrzo ee postiei zelj enu vi t kost iii ba-
rem oblu Vi l ku liniju. Ako budu uzimale jos i Velposan, preparat od
morskih trava, uspj eh ce bili j os brzi.
Mnogi opas ni pobacaj mogao bi se opet srediti kad bi zene uzi male
dovoljno vitamina E. tj. pseni cnih kli ca.
Osim psenicnih kli ea, mnogo vitamina E sadrZe j os i salata glavati ca
(Laet uca saliva), dragusac (Nasturtium oflieinale) i soja. Pri svim spo-
menulim tegobama treba j esti te prirodne proi zvode.
Pri sma njenoj elasti cnosti poslije napornog rada, rastrojenosti zivaca
zbog onanije i sli cnih zaslranjenj a, djeluje hra na bogata vitaminom E,
poslije duieg uzimanj a, bolje od svih drfl gih Jij ekova. Impotentni mus-
karei prije nego izgube svaku nadu, poduzet ee duZe lijecenje pseni cnim
kli eama iii uljem od pseni cnih kliea i istodobno vrsiti Kuhneove kupke.
To ee im sigurno pomoei, a mozda ih i potpuno izlijeciti . Znanstveni
pokusi s vitaminom E, takozvanim Tokoferolom, da li su sasvim zadovo-
Ij avajuee rezultate. Zanimlji vo je da ni pri davanju veeih doza ni su usta-
noviJi ni kakva oSleeenja.
Zbog navedenih prednost i, trebalo bi da sve majke i zene bezuvjetno
redovno iznose na stol psenicne kli ce jer Sll vrlo vazne za normalni razvoj
najvaznij ih zlijezda. Izvrsna su okusa, ne sarno posute po voenoj kas i
vee i na kruhu s medom idu bolj e II slast od lorti iz slasticarni ee.
Psenicne klice kao koncenlri rana hrana nuzne su prvenstveno civili-
ziranom covjeku jer on jede bezvrij ednu, denaturiranu hranu, pa zbog
toga uvij ek vise-manje pati zbog nekih nedostata ka. Ljudi koji ;!ive pri-
rodno kao i suvremeni Ijudi koji zive od punovrijedne hrane, ne moraju
vise redovno jesli koneentrira nu hranu kao sto su pseni cne kli ce. Tko
redovno j ede cij elo, prirodno zrnj e, tj . hranu iz punovrij ednog zrnj a,
337
dobi va vee spomenut c tvari u pravilnom omj cru. pa ih Il e mora uzi mat i
jos i kOll ccll tr iralle u pseili cil im kli cama.
PSENICNA MOe
Kad bi smo pseni cil o zrno prcrcLa li uzduz. vidjeli bismo da se bijel i dio
u redini zrna. veeinom sastoji od zrnaca skroba. Poznato je da od nj ih
izraduj u bijelo bras no. Na jed nom kraju zrna je zuekas ta kli ca. Prije
nisu poznava li njenu vrij ed nost kao nosioca vitamina. pa je nisu znali
iskori stava ti . Sve ovojni ce oko skrobove jezgre cine mekinje. Tu je r02-
nata. tvrda ovoj ni ca od ciste ce lul oze koj u ne mozemo pro ba viti . Tko
ima osj et lji vu zeluca nu sluzni clI ii i pa ti od ulk ll sne bolesti (Cira i e!uca),
Ile smije lI opee uzimati celul ozu j er je tako tvrda i ost ra da os teccnu
slll Zll icu jos vise drazi i uzrokuje upale. Na Cir i eluca djeluje tako da
moze izazvati bolove i laka krvarenj a .
U ovojnicama psenicnog zrna. koje se nalaze izmedu skrobove sre-
dine i celul ozne Ijuske, nalaze e mnoge dragocjene mineralne. sastojine.
U tim su ovojnicama ta kQder vit ami ni kupine B. zatim gluten i mnoge
amino kiseline koje pomaiu izgradnju bjel ancevina u nasem tijelu. Upra-
vo te dragocjene i vazne dijelove pseni cnog zrna vecinom upotreblj avaju
za krmu domacih i ivotinja. kojima ih daj ll zajedno s celulozom i klicama
kao mekinje. Za nas je dobro sto u suvremenom metodom mljevenja
uspjeli dobit i te dragocjene ovoj nice u ci stom obli ku. bez neproba vlji ve
celul oze. Tako nam je omoguceno da te boga te zitne sast ojke moiemo
ukljuciti u svoj prehrambelli program jer ih u trgovini prodaj u pod ime-
nom psen iena moc.
Pseniena moe je, prema lI pravo objasnjenim svoj stvima. prirodno pri-
klad na za pripremanj e okreplj ujuCih jel a. Gladna djeca mogll brzo i za-
dovolj no utai iti glad krepkom j uhom od psenicne moei. Moiemo je
pri rediti kao kasu koj ll treba samo malo kuhati. Zaeinjena svj d im.
sit no nasjeckanim zacinima i nesto Plant aforcea iCi Ce nam izvrsno u tek
kao doda tak vari vima i salatama. Ako, promjene radi. zacinimo kas u
od psenicne moCi !ukom, cesnjakom i Herbamare. mozemo priredit i
ukusne popecke. Djeca gotovo uvijek vise vole slatku kasu s naribani m
bademima, sezamom. rozinama i medom, zbog cega je psenicna moe
vrl o hranji va.
HELJDA (FAGOPYRUM VULGARE)
U donjim opcinama Puschlave. blizu talij anske gran ice. mnoga su polja
zasadena bilj kom koja je u nekim krajevi ma j os gotovo nepoznata.
Ondasnj i su stanovnici bili mudriji od nas u vlas ti tom snabdijevanj u.
Brasno. krupi ca (griz). prekrupa. sve su to bili proizvodi podlozni porezu
dok je heljda sa svojom velikom hranji vom i Ij ekovitom vrijednosti bila
oslobodena poreza. Ona vrlo dobro uspijeva na siromasnoj , vrl o pjesko-
vitoj zemlji i ima kratak vegetacijski peri od jer dozon za tn mjeseca. pa
se moze uzgaj ati cak do sibirskih stepa. Biljka naraste priblii no 1/ 2 m
338
visoko. Njeni crvenkastobijeli cvjetovi pcelama Sll dobrodosli. U Americi ,
kao i 1I nas, ima podrucja gdje u vr ijeme cvjelanja helj de sabiru med i
prodajll ga kao heljdin med.
Cini se da francusko ime ble sarrasin upucuje na to da Sli u svoje
vrijeme Saraceni donijeli heljdu sa sobom s j uga i poceli je uzgaja ti . Rus-
ko ime greca. greCika, moze takoder znaciti da su te punovrijednc
hranjive plodove uveli i istocni Grci. U mnogim krajevima RlI sije postal a
je heljda narodno jelo. Tamosnji stanovnici znadu vrl o ukusno pripre-
miti heljdu pecenu u peci.
tl eljda se kuha kao ri za. Heljdina je kasa pogodnija zaj uhe i popeeke.
Od brasna se dobiva tzv. kratko tijesto i izvrsna je primjesa psenienom
brasnu. Pecivo postaje njeznije kao kad je u njemu dosta maslaca, sto je.
npr. za vrij eme rata kad nema dovoljno maslaca, dvost ruko vrednije.
Njemacki su biolozi svojedobno otkrili da helj da smanj uje krvni tlak.
Do te su spoznaje ponovno dosli Amerikanci . Oni vr!ie pokuse dajuCi
ekstrakte heljde direktno kao lijek protiv povisenog tl aka i arteri oskle-
roze (ovapnjenja zi la). Ri za. osobito nepolirana, ima takoder sliena
svojstva. Za starije hi Ijude bilo od velike koristi kad bi svoj jelovnik
nesto izmijenili i delj na stol jela od heljde, nepoli rane ri Ze i soje, a redu-
cirali j aja. tvrdi sir i mahunarke. l ela od heljde pomladuju krvne zi le.
osobito arterij e, pa svi koji imaju povi sen krvni tl ak treba da jedu malo
bjelancevina i soli , a vise jela od heljde i nepolirane ri ze.
NepreCiscena heljda. Heljdu najpr ije skuha mo u malo vode iii u juru od
povrca, zatirn dodamo umak naCi njen od 2 zli ce bras na od nepreciscenog
zrnja zila, sitno nasjeckanog povrea i malo bl age ka!ie (pi re) od rajcica,
pa sve zajedno kuhamo u pirjanom luku i ulju, dok zrna ne omeksaj u.
Narezak od heljde. Heljdu pripremimo kao gore, pustimo da se ohladi,
a onda sve prevrnemo na tanjur, cijeli oblik oblozimo s persunom i ser-
vi ramo s rajcicama i zelenom salatom.
Pope{;ci od heljde. Gore spomenutoj beljdinoj kasi dodamo jos sitno
nasjeckani luk, cesnj ak i nesto majorana, nacinimo od toga male kola-
cice i s obje ih strane lijepo smede ispecemo na ulju.
~ T O VALJA ZNATI 0 KRUMPIRU
Sto drugo mozemo znati 0 krumpiru, osirn da svoj irn ukusnirn gomoljima
obogacuje naS stol. Mnogi znaj u jos i to da ta neobi cna biljka iz porod ice
pomocnica ima latinsko ime Solanum tuberosum. Nasi predi koji su
donijeli krumpir u Evropu dozivjeli su s njirn zbog imena posebno razo-
caranje. Nitko nije poznavao biljku od prije, buduCi da je porijeklom iz
peruanskih planina.
PutujuCi peruanskirn planinama, zacudit cete se koliko vrsta krumpira
lamo uspijeva. Osobito na velikom visogorju, od Cuzco do Puno na
Titicaca jezeru Indij anci uzgajaju lijepo i raznovrsno povree i mnoge
vrste krumpira, koje kod nas nisu pozna te.
339
Nekoliko
jela od heljde
Razne
mogucnosti
lijecenja
Paznja!
Istom su se u 16. stoljecu spanjolski pomorci , kao Francis Drake, sje-
Ii Ii da tu ukusn u biljku s gomolj ima donesu u Evropu CIa bi i u nakrn
dijelu zernlje sluzil a za hranu. Na za losl, nitko od onih koj i su prenijcl i
i poklonili taj skupocjeni dar nij e objasni o kako se uzgaj a. U ZiVOlu se
vise pula dogodi da onaj koji je upucen u neku taj nu, rnisli da bi je rnorao
znaLi i neupueeni. To je bio razlog za veli ko razoearanje. Nit ko, nairne,
od saditelja ni je naslueivao u novoj bi lj ci otrovne lvari, niti je posum-
njao da se ne smij u jesti zeleni plodovi, vee sarno gomolji na koje se nitko
od nji h nije uopee obazirao. Nije eudo da je uzivanje pl odova irnalo
sletne poslj edice, jer je svalko lko je htio pro bali novo povree dobio
otrovanje s povraeanjem i prolj evom. Bijesni i razocarani sudionici tog
objeda, zapa lili su cijele bilj ke na otvorenom polju, sa sta blji kama i plo-
dovima, a neke i s viseCi m gomolj ima koji su se u vatri lijepo ispekl i.
Kad je kas nije j edan od ueesni ka stao na peceni gomolj koji se dokotrljao
iz pepela, ta ko je divno zamiri sao da je doti eni, bez obzira na lose is-
kustvo svojih drugova, odlueio da ga kusa - i gle - izvrsno mu je pri-
jao. Tada im je postalo j asno da za jelo ni su pl odovi nego sarno gomolj i.
Zagonetka je bil a rijesena, i Evropa je dobila dodatnu hranu koja nije
vazna samo zbog bjelancevina, skro ba i vitamina C, vee je mozemo upo-
lreblj ava li i kao lij ek.
Prijesni kr umpirov sok je vee dokazao svoju Ij ekovitost prot iv artrili sa,
cirova zeluca i jetrenih tegoba. Ako ujutro, nataste, popij emo sok krum-
pi ra srednje velicine, tj . o ko 1/3 case, cirovi ee za 3 do 6 tj edana u pravilu
nes tati. Okus soka mozemo pobolj sati dodavsi mu nesto mrkvina soka.
Prijesni krumpirov sok, zajedno s ki cicorn (Eryt hraea centaurium)
uklanja visak kiseline koja uzrokuje poznatu zgaravicu. l os ni su ustano-
viii da Ii povoljno djeluje sadrzaj od 0,002% Solanina, iii dj elovanje
lreba pripi sa li alka li cnim solima.
Nedavno smo saznali zanimlji vu vijest da je kompl eks Solanuma za-
jed no s Petasanom rijesio bolova j ednoga bolesni ka koji je patio od zeluca
i j elara, pri bavio rnu miran san, dobar tek i poveeanje td ine. Buduei
da kompleks Solanum dobivamo iz krumpi rovih stablji ka koje, kao sto
smo procitali , mogu djelova li Olrovno, lij ek djeluje samo u homeopatskim
dozama. Veee kolieine Sola numa su vrlo o trovne, dapaee opas ne za zivot.
Li see zelene slablji ke ima oko 0,06% Solan ina, cvjetovi 0,6%, a pl odovi,
sli cni zelenim j agodama, imaju ga 1%. Vrlo su opas ne bijele klice, a jos
opasnije zelene, pa ih treba odmah odstraniti Cim se zimi iii u proljeee
poj ave. One rnogu vrlo skodil i oeirna. Kada gornolj izrllste tako da rnu
polovica viri iz zernlje i laj dio pozeleni , treba ga odbaciti jer je o trovan.
Treba sve znati i pravi lno upo trij ebiti, jer ni kad n i j ~ receno da biljka koj a
slovi kao sletna, ne rnoze biti i korisna, dapaee i Ij ekovita. Krurnpir je
prcrna tom opisu upravo rj eeili primj er takve vrste, koji pokazuje da ga,
zaista, treba poznavali kako ne bi postao sudbonosan, n(!go kori sla}1 .
340
MIRAN SUDIONIK U BOLESTI
Ist razujuci zajedni cke lI zroke zbog koj ih nastaju giht, artritis, rak, mul -
tipla skleroza, razli cita jetrena oboljenja i drll ge teske bolesti, u toku
visegodisnjega marljivog istrazivanja naslo se uvij ek nesto novo. Gotovo
su svi slrucnj aci jedinstveni u lome da bilnu ul ogu ima naslj edno optere-
eenje. Ne bi trebalo za boraviti ni dusevna i tjelesna optereeenja, zurbu,
srdibu, strah i bri ge danasnji ce kao suuzroke, a mozda i kao izazivace
bolesti. U toj skllpnoj igri uzroka bolesti djeluju takoder otrovi koj i
dodu u tijelo kao lijekovi , iii ih primamo hranom u obliku sredstava za
konzerviranje iii drllgih dodataka. Suvremenoj, rafi niranoj odnosno dena-
turira noj hrani nase civili zaeije sa svim nj enim vee dugo pozna tim ne-
dostaeima, pripisujll takoder bitan udio u nastaj anju bolesti. Tu se u
prvom redu mi sli na konzerviranu hranu koja je tako pripravljena da
nema v i ~ e nikakve snage za odrzavanje zivota. Jednu vaznu slvar dll go su
ispustali iz vida, iako se cini da je najbolja zastita nasem zdravlju. Ako j e
uklonimo, osjeea se njezin vazan utj eeaj na spomenute leske bolesti.
Radi se 0 tvari u prirod
l1
im uljima i mastima, koja je poznata kao viso-
kozasicena masna kiselina. Dugo vremena ni su opazi li da zbog jakog
zagrijavanj a, preci seavanj a, skrueivanja i drugih poslupaka ta tvar pro-
pada. Stoga nisu primijetili da zbog nedosta tka te tvari mogu nastat i
dalekoseini poremeeaj i izmj ene tvari u sta niei, sto bilno utjece, kako vee
rekosmo, na postanak i tok bolesti . Sve su to usta novili tocnim istraziva-
njima istom u novij e vrijeme. Zato je sasvim razumlji vo da prirodna ulj a
i masti morajll takoder biti saslavni dio stalno trazene prirodne ishra ne.
Do sada su mas tima i 1I1jima pridavali malo paznje jer je vaznosl visoko-
nezasieenih mas nih kiselina bila jos neislrazena. Stoga su one do danas
jos ostale nepoznati tihi sudi oniei 1I nastajanjll bolesti .
Masnoee nisu izgradene iz nekih posebnih, nepoznatih lvari , vee se sa-
stoje od jednostavnih elemenala: ugljika, vodika i kisika. Sve masti i
ulj a sto nam sluze za hranu imaju j ednll iii vise od tri vrste masnih kise-
lina: zasicene, jednostavno nezasieene i visokonezasicene masne kiseline.
Ako nase tijelo dobiva mnogo zasicenih masnih kiselina koje se nalaze
u obicnim preciseenim (rafi niranim) uljnim mas tima, probava zahtij eva
mnogo energij e, pa covj ek poslije jela sa mnogo zasieenih masnih kise-
lina postane umoran, mlohav i najradije bi spavao.
Zasieene masne kiseline su spojevi sa malo ki sika, pa zato zahtijevaju
mnogo kisika. Upravo stoga bilo bi dobro da se covjek posteno razgiba
i duboko dise kad ih mnogo poj ede, no on to obicno ne cini jer nema
nikakve volj e za to. Zasicene masne kiseline, dakle teske mast i, koj e
istodobno imaju uvijek visoko tali ste, najcesee su u zivotinjskim mas ti-
ma. Biljne masti i ulja imajll vecinolll ni le taliste i bogatije su nezasieenim,
cak i visokonezasieenim masnim kiselinama, pa su stoga osobito drago-
ejena prirodna, dakle, nepreciseena ulja. Otpremanje i uskladistenje ulja
u boeama je tesko i skupo, pa ih industrija nastoji slvrdnuti jer je pra k-
ticnije slati tvrde masti u ploca ma, nego puniti boee uljem i drzati spremne
341
Na koga pri
tom mislimo?
Nesto
o svojstvima
ulja i masti
Zelene masline u otopini kuhinjske soli
ukusna su poslastica.
za posilj ku. Sa rno skrucivanje ima izrazile sla bosli jer kod te metode
OSlanu u mas tima metalni spojevi u homeopats kom obli ku. Pri tome se
ta koder nezasicene masoe kiseline promijene u stear inske kiseline s
visokim lali stem. Time, pa k, masti izgube svoju Ij ekovitost koju su j os
imale sa visokonezasicenim masnim kiselina ma. Tko, da kl e, voli biti
zdrav, cuval Ce se stvrdnu li h masti , iako je upotreba i rukovanje s mastima
u obli ku pl oCa praklicnije. Zasto upravo nezas icene masne ki seline imaju
spomenute prednosti, a stvrdnule ih masli nemaju ? Pitanje je cisto jed-
nostavno rij esiti , jer sto jos nije zasiceno, ima mogucnost da se zasiti.
Zalo su nezas icene masne kiseline j os pripravne da se vezu. Slikovito
predoceno, mogl i bi smo reci da su jos slobodne pa su spremne i zele da
se veZu. U tijelu se vezu s mineralima, bjela ncevina ma i s ki sikom pa lako
pomazu normalnu izmj enu lvari u sla nici , a prije svega ispra vno disanje.
Kad stanicno d isa nje i slani cna izmjena lvari ni su u redu, pa to lraje
godinama i desetljecima, stani ca se izrodi i posljedi ca je bolest, a mozda
se stan ice razras tu pa nasta ne ra k. Mogu ta koder nasla ti izrodeni fos-
foli pidi koj i pospj esuju lromboze. Kad nedostaju visokonezasicene mas ne
kiseline, a pored toga uzima mnogo zasicenih mas nih ki selina, veZe se
holeslerin u kr vi s masl ima i talon kao izrodena lvar na slijenke krvnih
zi la ; time se slva raju povolj ni uvjeti za a rt eriosklerozu s povisenjem
krvnog ti aRa i sve vecom opasnosti od uda ra ka pi .
Iz svega recenog la ko je za kljuciti ka ko je vazno usmjeriti kuhinju na
342
Maslina je najvainija
uljarica. Maslinovo ulje
korisno upotrebljavaju
u kuhinji. a od
maslina prave sapun i
strojna ulja.
upotrebu sarno prirodnih, nerafiniranih masti i uljll kao sto su ulja sun-
cokreta, maslina, maka i lana, zatim prirodne masti sto se nalaze u uljnim
i masnim plodovima kao sto su svjdi lesnjaci, bademi, plodovi pinije,
sezama i proizvodi lanenog sjemena. npr. Linosan. Svi su prikladni da
podmire nasu tako vainu potrebu za nezasieenim i visokozasicenim mas-
nun kiselinama i tako pridonesu odrianju zdravlj a. Treba posebno istaei
sezamovo sjeme jer njegovo ulje ima 43% visokonezasieenih masnih
kiselina, a sarno sjeme ima jos zanimljive spojeve s mineralima i bjelan-
cevinama, zbog kojih je ta malo poznata uljarica dragocjena hrana.
BuduCi da na Istoku sezam i njegovi proizvodi sluie milionima Ijudi kao
dnevna zdrava hrana, ne bi bilo naodmet da sezamovo sjeme i njegove
prirodne proi zvode ukljuCimo i u nasu prehranu. To bi nam pomoglo da
ukl onimo nedostatak nase civilizirane brane, koji postoji vee duZe vre-
mena.
DANASNJE MISLJENJE 0 MASTIMA I ULJIMA
Kada sam sa svojim prijateljem Arapinom putovao kroz lijepe masli-
nike gornje Galil eje i duboko urezao u sjeeanje visoko kvrgavo drveee,
staro i do 2000 godina, shvatio sam zasto su vee u pradavna vremena
pripisivali maslinovu ulju tako veliku vainost. S jednako dubokim posto-
vanj em proma tra stanovnik otoka luznoga mora svoje kokosove palme
koje mu daju odjeeu i bitni su dio njegove prebrane. lednako su ruskom
seljaku dragocjeni suncokreti u krajevima s crnom zemljom na Kavkazu
jer mu daju nuzno ulje, a ako zvaee sjemenke i ispljune lupine, rna da
mu ta hrana daje snagu i mnogo pridon.osi njegovim skromnim zahtjevi -
343
Suvremeno
pitanje
Sto je pravilno
i pametno
mjerilo?
Preciscavanje
i skrucivanje
ma. Slicno osjeea i egipal ki selj ak. mali covjek. koji nalapa polja vodom
iz rijckc il a dok uzgaja svoj sezam do ielve.
Koje je od svih ulja i masli . slo nam ih pruZa priroda. najbolje za covjeka?
a 10 pil anje nije bas la ko odgovoriti jer mora mo znali s kojega gledisla
prosudlljemo neko 1I1je iii masl. Danas ocjenjuju ulja i masti u prvom
redu prema kolicini nezasicenih masnih kiselina. Pronadeno je. na ime.
da Sll one prijeko pOlrebne za normalnu obnovu mnogih ljelesnih sla nica
i za njihovo zdravlje. Takoder ZIlamo da je s nedosta lkom neza icenih
masnih kiselina po eza no prebrzo sta renje zilnih slijenki , prije svega
arlerijskih. Slime povezuju lakoder i kancerogenu degeneraciju slanica.
ezasicene su masne kiseline vaine za i ivOl jer bez njih ne moiemo
ocuva ti zdravlje duie vremena. ije jos dokazano da Ii se ulje iii masl
ocjenjuju samo prema kolicini nezasicenih masnih kiselina. Pravilno je
i gOIOvO samo po sebi razumlji vo da olkrice za i ivOl vainih lvari za htijeva
da u pocetku Ie tva ri procijenimo. kako se ne bi pronosile vijesti kao 0
vilaminima. U naj vecem jeku 0 vil aminima sasvim se za boravilo da Sll
mineralne lva ri iii tzv. hranji ve soli jedna ko lako vaine kao i vitamini.
Maslinovo ulje ima npr. vrl o skromnu kolicinu nezasicenih masnih kise-
lina. pa ga za lO danas. neopravdano. manje cijene. Toj opcoj ocjeni je
upra vo SllprOlna ocjena jednog zna nslvenika. On je opazio da su mole-
kule mas ti u maslinovu ulju najbliie onima u majci nu mlijeku. [z loga
bismo mogli za kljuciti da bi covjek u odredenim prilikama najlakse
podnosio u hra ni maslinovo ulje, jer bi ga lijelo moglo naj bolje preradili
u maSl sli cnu vlastitoj. Da Ii je gledi sle iSlraiivaca pravilno iii nije, lreba
tu lvrdnju saslusa ti i 0 nj oj razmisliti. To Ce nam u buduenosli pomoei
da pri ocjeni nekoga prirodnog proi zvoda ne budemo jednostrani i da
za volj u posebne prednosli. u ovom slucaju zbog nezasieenih masnih
kiselina. jedva obra timo paznju na druge sastoji ne.
Prirodni su proi zvodi bogati i svestrani . i u svom prvobimom saSlavu
svi su vrlo dragocjeni. Medut.im. covjek je testo previdio u njima skrivenu
mudrosl. pa je od njih malo iii ni sla nautio. U vezi s tim sj eeam se rijeci
prof. Koll a tha : Pustile prirodu da bude prirodna!
a ialost, vee dugo ne dozvoljavaju prirodnim proizvodima da budu
samo prirodni . nego poCinjaju prema njima zlotin jer ih pretiseavaju,
da kle drobe. kva re. obezvreduju. bojadisu i aromatiziraj u upot reblja-
vaj uCi pri tome kemijske dodalke. Pri tom nabrajanju i nehotice porn is-
Ijamo na opravdano gledi ste KUrla Lenznera koj i je u svojim djelima
pi sao 0 otrovu u hrani .
U spomenutoj preradbi hrane nisu postedeni ni ulja ni masti. Zbog pre-
Ciseavanja i skruei vanja masti i ulja lIZ dodalak emulgalora uobitajenim
metodama. 5 pravom su ulja i mas ti na zlu glasu. Time se izbacuju iz
ravno teZe ne samo viSe masne kiseline vee cjelokupni sa tav prirodnog
344
proi zvoda sa svim poznatim i nepoznatim vrijednosti ma. Svako ulje i
masl u prirodnom obli ku daje selj aku i urodeniku sve sto mll lreba i sto
od mas ti i 1I1ja moze ocekiva li . Covjekovo posredovanje kemijskim i teh-
ni ckim metodama kvari hran u, smanj uje joj vrijednoSI, slo ceslo skodi
zdravlju. lstina, i prije Sll hranu preci scava li i poboljsavali joj ok us,
ali su upotreblj avali jednostavne metode. Ulj e Sll CiSlili s pomocu drvenog
pepela koji svojim luznatim lvarima odllzi ma neslo suvisnih kiselina, slo
poboljsava okus. Druga je prednosl bila u lome sto nisu stvarali veli ke
zalihe ulj a, nego su tiskali uvijek svjeze ulje jer se 1I1jni plodovi drze duze
i bolje nego same ulje.
Vrlo je skodljivo eleklroliticno skr uCi vanje masli s pomocu metalnih
soli . Time se lIniste velike vrij ednosti pri rodnog proi zvoda, sto nije je-
dina slabost poslupka buduci da i tragovi metalnih soli izazivaj u. prema
homeopatskim dokazima, dalja ostecenja zdravlja, djelujllci kao olrovi
u manjim koliCinama. Znanstvena iSlrazivanj a i zdra vs tveno prosvjcci-
vanje posljednjih su godina mnogo lICinil a na tom podrucju.
Istrazivanja i sta lna objasnj avanja vee Sll posti gla to da danas i velika
poduzeea izraduju neskrlleeno prirodno ulje i masti , a tome se osobito
raduj emo. Mnoge trgovacke ku6e nas toje dati na trzisle neskrucene,
prirodno netaknute mas li . Tako Sll posti gli , sto se masti tice, lijep napre-
dak. Sve te nuzne novos ti zahtijevajll od velikih podllzeea da 1I tom po-
gledll ispllne zadacll koju Sll teSko zanema ril a, jer ih je vodila prije svega
lrgovacka a ne zdravstvena kori st. BlIdliCi da je na podrllcju masti pocelo
svil ati , mozemo za kljuCiti da 6e se probuditi i druge grane prehra mbene
induslrije. SIO se ti ce kemij e, ona mora oSlati tamo gdje joj je mjesto i ne
smije se mijeSati 1I sektor prehrane. Stalno poveeavan broj bolesti jeta ra
i raka, morae bi nam biti dovoljan znak lIpozorenja i potaei nas da
ukl onimo sve uzroke bolesti , koji su u vezi s prehranom.
Razbor ito rjesenje pitanja mas ti je istodobno i vaino rJesenJe u borbi
proliv spomenutih bolesti. To je jasno dokazana cinjenica. Zivotinjske su
masti, osim svjeieg maslaca, u prodaj i s pravom opale na skromni mi-
nimum. Mudra znanstvena pravila sigurno su uzeta u obzir kad je Mojsiju
prije 3500 godina bilo naredeno da pri htvovanju spali sve zivotinjske
mas ti . Te poduzete mjere 1I zdravstvenom su pogledll povoljno djelovale
na say na rod. Zadovoljni smo da i danas postoji sklonost da prirodna
biljna ulja i masti postanll dostupna sirim slojevima, kako bi svoje po-
trebe za mas ti mogli podmirivati na zdravstveno besprijekornoj osnovi.
Potrosnja masti je jos uvij ek opeenito prevelika buduei da preobilna
upotreba masnoea uzrokuje zdravstvene smetnje. Porast broja teski h
bolesti vrijedan je zaljenja ; ta nas okolnost sili da otkrivamo razliCite
uzroke i da se borimo proliv svega sto pridonosi daljnjim oboljenjima.
Pri tome upotreba masti ima odredenu vaznost, pa je opravdano da se
podredimo nuznim promjenama koje 6e nam koristiti .
345
Prije su bila
sarno mala
poduzeca"
a sada dol aze
vel ika
Razborito
rjesenje
VAZNOST ULJNIH PLODOVA
testQ sam se eudiQ kad sam vidiQ kakQ tu i tamQ. 0. QbitQ U naroda kQji
zive prirQdnQ. uljni plQdQvi imaju prilienQ vel iku ulQgu u prehrani.
Pri tQme uPQtrebljavaju ne samQ ulja vee i eitave plQdQve kQje za neka
jela ee to. i usitne. Ljudi kQji su jQS vezani uz prirQdu, kaQ neki seljaci
kQji zive u krajevima iii zemlj ama gdje se jQS zivi na prirQdni naein,
buduei da ci vili zacija sa svoj im PQkvarenim Qbicajima i PQstupcima tamQ
jQS nije prodrla, veeinQm su dQbrQg zdravlj a .. TQ je prije vega PQvezanQ
s njihQvim prirQdnim navikama u prehrani. PQlakQ pam i znanQst daje
razjasnjenja zastQ izvQrna. prirQdna hrana, kQjQj pripadaju i uljani plQ-
dQvi. ima takQ izrazitu vaznQst za zdravlje.
Uljani plQdQvi U sVQjim sam 30-gQdisnji m iskustvima uvijek PQnDVnD upDzoravaD na
to da je neDbienD kQri,nD upDtrebljavati cjelDvitu hranu. ZbDg tQga ne
treba iz nekDg plDda isti snuti sa mD ulj e, vee treba i druge tvari, kDje
zaQstanu kaD neka pDgaea. dDdati hrani . AkD su jetra VdD Qsjet lji va takD
da. mDzda. ne PQd nDse neka ulj a, ugla vnDm rafinirana, veeinQm jDS uvijek
mDgu preradit i nepreCiseena ulja. a j DS lakse prerade uljane plDdDve u
punDm sastavu, sa tzv. suvi snim tva rima. U mnDgi m slucajevi ma ta su se
uPQzorenja uvijekpDnDvnD ut vrdil a, a u dDglednD ee ih vrijeme s PD-
mDeU znanstvenDg istrazivanja i dDkazati. U interesu cDvjekQva zdravlj a
suvremena prehrana treba u vezi s tim naei nDve putDve i njima krDciti
naprijed.
Za dDmaCicu dDlazi vee danas u Dbzir spDmenuta kDmbinacija plDdDva
uljarica i cistDga pcelinjeg meda. MDZemQ za mi sliti da sprecava naglu
Dksidaciju. a time i razgradi vanje dragDcjenih tvari. Medu najzdravija,
najbDlja i najhranjivija jela ubrajamQ namaze za kruh s makQm i medQm,
svjeze sa mljevenim sjemenQm suncDkreta i medDm, iii nekDm drugDm
uljari cQm i medDm. To. je Dd dVDstruke vaznDst i DSDbilO za Dne kDji
imaju bDlesna jetra iii Qslablj elu funkciju jetara, jer im je takva hrana,
u praVDm smislu rijeci. ujednD i lijek.
Laneno sj eme PDcnimD lanenim sjemenDm. U naroda kQji su navikli da redDvnD jedu
lanenD sjeme. jetra dDbrD rade. IstDm su nDviji pDkusi Qpet pDkazali i
pDtvrdili kakD je lane nD sjeme vaznQ za rad jetara.
LanenD sjeme najprije usitnimD prikladnQm spravDm ili sameljemD
mlincem, a mDZemQ kupiti i vee samljevenD. Treba jesti svjeie sjeme.
a kupimD Ii vee samljevenD, izlaiemD se prilicnDm riziku jer uskladista-
vanje sak ri va u sebi Qdredenu DpasnDst ZbDg Dksidacij e kDju ne mQZemD
pDsve izbjeei. Na zalDst. pDslije 4 do. 5 dana samlj evenD se lanenD sjeme
uzegne. kakD narQd naziva tu neugDdnu prDmjenu Qkusa. PDznatD je
da to. Dvisi 0. vezanju prQiZVDda s kisikDm. DDduse. PQslij e takD kratkQg
vremena djelQvanje sJemena nije jDS bitnD smanjenD, ali je zatD samlje-
venDm sjemenu vrlD brzD pDkvaren Qkus; stDga nije dobro dugD driati
zalihu samljevenDg sjemena, akQ ga kanimD upDtrijebiti za hranu, negD
346
Laneno ulje je jestivo.
Dobiva se iz sjemena
lana. Naveliko ga
proizvode u Argenti ni.
j e naj bolje da ga pojedemo odma h poslije mljevenja. Moiemo ga pomije-
sati s medom, iIi mu doda ti zaci ns ko bilje i svj eii sir. Postoje razli cite
vrste dodataka koji mu daju ugodan okus. Laneno sjeme mozemo sma-
trati krepkom hra nom, i tko se pri vikne da ga redovno uzima, nece moci
biti bez njega. Za to domaCi ce moraju pazili da dobiju dobro laneno sjelll e
koje je bogato djelotvornim tvarima i visokonezasicenim masnim kiseli-
nama i koje ce same samlj eti u ml incu za gri z, iIi u Illikseru koji ne radi
prebrzo. l os je jednostavnije upotrijebiti Linosan, ukusan preparat od
lanena sjemena u kome se samljeveno laneno sjeme duie ddi jer j e spret-
no pomijesano s medom, zgusnutim groi danim sokom i pekmezom od
i u tike (zutikovina; Berberi s vul garis). Taj je proizvod dragocjeno obo-
gacenje suvremene kuhinje.
Sjelll enke suncokreta su takoder dragocjeni ulj ani plod. Opcenito im
pokl a nj aju premalo paznje. S rozinama izvanredl10 prijaju. Vrednije su
od sUl1cokretova ulj a, jer sjemenke osim nezasicenib masnih kiselina
sadrze i dragocjene bj elal1cevine. Na zalost, ulj e suncokreta dolazi na
tri iste preteino samo preci sceno. los uvijek ga mozemo ubrajati medu
razllljerno dobra ulja, iako ga ne mozemo usporedi vat i s vrijedno5Cu
prirodnih ulj a koja sadrze jos sve nezasi6ene masne ki seline. Sjemenke
suncokret a kao hrana sadrze punovrijedne i izvrsne masno6e.
Za mak vrijedi ono sto smo rekli 0 sjemenkama suncokreta. Zato ga kao
hranu ne bisrno srnj eli zapostavlj ati kao sto je obicno slucaj. Ne bismo
se smjeli zadovoljiti cinj enicom da se samo nekoliko puta godisnje, za
posebne blagdane, kao npr. u Mada rskoj , priprema dobra makovnjaca,
nego bi smo rna k morali redovno upotreblj avati za hranu. U makovu
zrnju nema opijuma kao !ito lj.udi pogresno rnisle pa ga iz stra ba izbjega-
347
Sjemenke
suncokreta
(Helianthus
annuus)
Mak
(Papaver
somniferum)
Sezamovo
sjeme
Ul je suncokretovih sj emenki
upotreblj avaj u mnogo za jelo,
i zradbu sapu na, boj a i td,
Pogaca koja ostane sluii kao
stocna hrana.
vaju. Opijum se dobiva sa mo iz ovojni ce makove glavice, a ne iz makova
zrnj a. Dogodi se da se 1I nekom pl odll zadrze jos l ragovi kakve skodlji ve
Ivari. kao 510 je np r. cijanova kiselina u slji va ma. BlIdliCi da Sll Ie lvari
1I bilj no veza nom o bl ik u i 1I minima lnim dozama. ne skode lijelll , vee
naproli v. vrlo kori slc.
Jos je relali vno ma lo poznalo silno 1I1jnalO sjemenje supl ropske biljke
sezama. Sjemenje ima mnogo razli cil ih mineral a i visokovrij ednih bj elan-
cevina. Budll ci da Sll ove dj elomicno vezane na vise nezasicene kiseline,
bezll vj elno ul aze u sIan ice. Ki sik prijeko pOlreban za sagorij evanje 1I
covjecjem lij elll s nezasicenim masnim ki selinama bolje prelazi u sla ni ce
i la ko podsli ce izmj enll Iva ri , a 10 olakSava odslranji vanje slj ake. Slim
silnim neznalnim sjemenom sprecavamo lvrdu sloli cll . Proli v bolesli
jelara i zellica moze mo bez smelnji upolrijebili svjeze sezamovo ulje i
sezamovo sj emenje. To sjemenj e jaca la koder zivce i podsti ce rad srca nog
misic':a. Suzbija gnojenje. egzeme i tjemeni cu, a slvara i o brambene Iva ri
proli v obolj enj a od ra ka. Zbog vil amina. osobilo vila mina E, vazno je
za Irudni ce.
Buduci da je sezamovo sjemenje zbog raznovrsne kori sti vrl o vazno
za nase zdravlje, bilo bi do bro kad bi na m osim sirova sjemenj a bili na
348
Suncokreti na far mi u Keniji gdj e izrastu i 4 m visoko.
ras polaganj u i razli Ci li proizvodi od sezama. Osobi lO za djecu vrij ede
kao poslasli ce, a ujed no podSlicu njihov rast. Sezamovo sjemenje mozemo
zbog mnogih prednost i ubroj iti medu punovrij ednu hranu.
Bademi su opcenito jos malo poznati kao punovrij edna hrana. Oso bito Bademi
ih na selu rijet ko upot reblj avaju. Za vrij eme rata bili su vrl o skupi , zbog
cega se nj ihova upot reba znatno smanj il a. Za to je razumlj ivo da su za-
boravili na izvrstan sadrzaj te hrane. Buduci da su danas bademi postali
opet jertioiji , bil o bi dobro da nj ihovu vrijednost izbli ze razmotrimo j er
ce ih upravo zbog toga mnogi vise cijeoiti .
Bjelancevina je u bademima izvrsna i iznosi otpril ike 1/ 4 njihove te-
zine. Oko 60% tezine cini izvrsna masnoca bademova ulja. To ulje pre-
porucaj u za bolesna jetra koja ne mogu preraditi razne masooce. Ono je
dragocjeno i zbog mineralnih sastoj ina . Kalijeve i kalcijeve soli moramo
pose bno spomenuti . SadrZi i obilje dragocjeoog magnezij a. No kao pos-
Ijednje mora mo spomenuti j os vaioe rosrate koji su osobito korisni za
nase i ivce.
Bezuvjetno je nuzno da bademe dobro sazvacemo jer nedovoljno sa-
349
zva kani nisu probavljivi. Bademova je kasa osobito prakticno jelo od
badema. Ona se lako asi milira, pa je preporucaju pri slabom djelova nju
jetara i gusterace. U mjdali ci (mikser) moze se od bademove kaSe iz-
vrsno pripremiti bademovo mlij eko. To je za ista lako probavlji v izvrstan.
hranjiv napit ak bogat itaminima.
Bademova je kasa prikladna hrana takoder za malu djecu. Protiv tje-
menica [reba je upotrijebiti umjesto obicnoga kravljeg mlijeka. U vrl o
rijetkim slucajevima dojencad ne podnosi dobro bademove bjelaneevine.
dok ih u vise od 90
0
0
preradi bolje nego bj elaneevi ne od kravljeg mlijeka.
Mnoga majka znade da ima zahvaliti bademovu mlijeku ako je uspjela
odstraniti tjemenice. zelucane i crijevne poteskoce u male djece. Od
bademove kase mozemo pripremiti takode r izvrsno bademovo mlijeko
koje polako odstranjuje prividno tvrdokome teskoee dojeneadi. To je
mlijeko osobito prikl adno u prolj eee kada dijete ne podnosi kravlje
mlij eko jer selj aci pocnu hraniti krave mladom travom. Ako istodobno
dajemo jos kaka v doba r bioloski kalcijev prepa rat i divlju mabihicu
(Viola tricolor arvensis) u homeopat skom obliku, obicno cemo tjemenice
vrl o brzo odstraniti.
Zbog spomenutih prednosti morali bi bademi u svakoj suvremenoj
kuhinji naci dostojno mj esto koje zasluzuju 5 obzirom na to sto nam
pruiaju.
Orasi Kad se pribliii vrijeme obiranja oraha, probude se nezaboravne uspo-
mene u svima koji su imali sreeu da odrastu na selu. Bio je to pose ban
praznik kada smo se, oboruiani stapom, smjeli popeti na visok orah i
stresati zrele orahe koji jos nisu htjeli ispadati iz zelenih Ijusa ka. Sigurno
i najodvazniji penjac nij e to radio bez malo jaceg lupanja srca jer je
bil o situacija koje ni su biJe uvijek bas tako jednostavne i bezopasne.
pogotovo kad neka vrl o tvrdogl ava vanjska grana nije htj ela ispustiti
svoj dragocjeni tere!.
lake pri pobiranju oraha ni smo imali bas naj lj epse ruke. ipa k je to
bio veseli posao da sve te pl odove. koje smo sa mnogo muke i spretnosti
stresli na zemlju, skupljamo u sjenci ora hovih stabal a. Za gradske dje-
vojcice lijepo nj egovanih ruku i lakiranih noktiju to ne bi bio prikladan
posao, jer nam i 14 dana nakon toga posla bija hu ruke jos uvijek zuto-
smede.
Sigumo znamo da su svjeii orasi vrlo ukusni , osobito dok im jos mo-
zemo skin uti kozicu, a najvise kad ih serviramo sa seljackim kruhom i
slatkim mostom, tj. svjeie istisnutim sokom od grozda.
Prije svega oni koji pate od probavnih smetnji i tvrde stolice, moraju
dobro zapamtiti da su ora si i Ijekoviti. Kada sredstva za stolicu vise ne
djeluju, orasi mogu katkad omoguciti crijevima nuinu aktivnosl. Orasi
su izvrsni za jetra, pa se vrlo vjerojatno time objasnjava njihovo dobro
djelovanje na crijeva. Bolesnici koji imaju bolesna jetra i ne pod nose
vise nikakve masnoce. mogu bez smetnji jesti umjerene kolicine oraha.
Zasto, zapravo, jedemo orahe sarno za praznike, a ne LIZ vocnu hranu?
350
MLlJEKO I MLIJECNI PROIZVODI
Mlijeko j e sigurno dragocjena hrana za djecu. dakle za organizam 1I
razvoju. Medlilim, ono mora bili uvij ek be prijekorno. U mnogim kraje-
vi rna prilike 1I staja ma ne odgovarajll o nome - to s nasega bi oloskog
gledista drzimo da je nllzno i ispravno. To vrijedi lakoder za krmlj enj e
krepkom hra nom, a odnosi se i na gnojenj e. Tako naslajll razne kva lilele
mlijeka koje ni su sasvim besprijekorne. U lakvim je slucajevima bolje
da mIijeko prekuhamo. Na za losl. opasnosl od Bangove bolesli u Svi-
carskoj i nekim drzavama Evrope j os ni su suzbili. Zbog loga je bolj e
uzivati samo prokllhano mlijeko. Ako idemo s djecom na godisnji odmor
u planine gdje bl ago daj e besprijekorno mlijeko, mozemo bez opasnosli
piti prij esno mlijeko. Dapace, takvo j e mlij eko pored crnog kruha, povrca
i voea te drugih dobrih i krepkih jela dobro doslo za obnovu orga ni zma.
Ako pOlrebu za bjel ancevinama po kri vamo mesom i mesnim proizvodi-
ma, moramo racunali da se slvaraju vece kolicine slja ke, sto nije slucaj
ako upotrebljavamo mlij eko kao bjelancevinaslu hranu. Vecina Ijudi
dobro asimilira mlijecne bj elancevine, a mlijecni su proizvodi lakoder
izvrsni kao bjel ancevinasta hrana. Danas u mnogim krajevima vrlo vole
svjeii kravlji sir i vrlo ga cijene jer je uisli nu prakliean i mozemo ga pri-
premili na razne naCi ne. Tko zna prirediti doba r kolac od sira, imal ce
ukusno, zdravo i slalko jelo. U mnogim se svicarsk im obileljima udoma-
cio sladak svjd i sir, pomijesan s bademima, j agodama i drugim vocem.
Ni si r s brenom ne bi smio nedostajati ako je za objed na slolu oguljeni
krumpir kuhan u Ijusci. Svjd i sir mozemo obogal it i i sokovima od po-
vrca, a omiljen je nadjev i za svjeze raj Cice.
Sir je drugi oblik razlicilih mlijecnih proi zvoda, koji osobil O leski m
radnici ma pruzaju hranu koja ih za duze vrijeme dobro zasili . Sa zdrav-
slvenog gledista naj bolji je bijeli si r. Najbolje je da si r jedemo uvij ek sa
sal atama i drugim sirovim povrcem jer ga tako bolje probavimo i pricinja
manj e leSkoca. Poznata je cinjenica da je si r ujutro zlalo, u podne sre-
bro, a navecer olovo. To znaci da nije uvijek jednako prikladan.
lako je mlijeko u Svicarskoj omiljela hrana, trebal o bi ga jos vise trositi
kao pice. Amerika je u tom pogledu ispred nas jer se tamo moze svagdje
dobiti u malim paketiCima svjeze, prijesno ml ijeko. Radnik, skolska mla-
dez, putnik, cinovnik, ukratko, tkogod zazeli hladan i osvjeiavajuci
gutljaj mlij eka, moze ga nabaviti . lunas na nekim zelj eznickim stani cama
loje na raspolaganju mIijecni aUl oma ti . Sigurno je po Ij elnoj vrucini
bolje i jeftinije hladno svj eze mIijeko, nego alkoholna pica iIi slat ke,
umj etno proizvedene vode.
Mlijeko je zbi lja prirodni proizvod s mnogim prednoslima. Na i alosl ,
nije jos sva ki seljak tako napredan da bi s obzirol1l na kakvocu i cistocu,
Ol prel1l aO besprijekorno mlij eko. Opcenito poduzil1l aju napore da bi se
kval ilel I1llij eka sla lno pobolj savao.
35 1
Mlijeko - vrlo
preporucljiva
bjelancevi nasta
hrana
Mlij eko
kao pice
Posljedice
cijepljenja
o stetnoj
kvaliteti
mlijeka
a zalosl. katkad i najbolje mlij eko moze zbog hotimicnih za hvat a
biti iskvareno. To se dogada osobi to sistematskim cijeplj enjem, pa je
nuzno i posebno vazno da e na to ukaze seljacima.
Kad su have cijepljene protiv tuberkuloze, ne bi trebalo prvih 4 do 5
dana poslije cijeplj enja nikako jesti prijesno mlijeko. Cijeplj enj e moze
stetiti svima, a osobito onima koji uzivaju prirodnu hranu, jer uzrok uje
razli cit e smetnje, kao sto su jet rene i probavne smetnje, gla vobolju i
groznieava sta nja. Znaeajno je da covjek usprkos vrucini ne izgubi ape-
tit. Dj eca jedu kao i obieno. Da bismo se zastitili od tih smetnji , trosi mo
lijekove Echinaforce, Usnea i Urticalcin. Na bubrege i na jetra dobro
djeluje eiscenje jer odstra njuje ostecenja. Za to je prijeko potrebna oprez-
nost ako eovjek ne zeli narusa vati svoje zdra vlj e.
Kad seljaci isporueuju mlij eko bolesni h krava kao besprijekorno,
moral e bi im biti jasno da zdravlj e njihovih sugrada na vrij edi vise nego
ta mala financijska korist koje se ta ko nerado odrieu. Na lalost, eesto
su privredne koristi jaee nego odgovornost prema bliznjemu.
Neprik.ladne prilike u stajama vrlo su vaine za tuberkulozu stoke. Tre-
balo bi ih bezuvjetno pobolj sa ti. osobito u dolinama, da bi mogli uspje'-
nije suzbiti tuberkulozu.
IduCa mjera u borbi protiv tuberkuloze morala bi omoguciti stoci do-
voljno gibanja na svjezem zraku. Stoka koja mora stalno boraviti u staji ,
ne moze ni uz najbolju hranu oSlati zdrava. Morali bi je ba rem za napa-
janje izvoditi van da se za kratko vrijelT)e nauzije prednosti svjetla, zraka
i gibanja i dobrog disanja. To joj je za zdravlje prijeko potrebno.
testo nastoje prikaza ti da opasnost od tuberkuloze nije tako ozbi ljna.
Istina je da bacili predu u mlij eko same iz tuberkuloznog vimena. Tko se,
medutim. usudi tvrditi da tuberkuloza pluCa iii kojega drugog organa
ne utjeee nepovoljno na kvalitetu mlijeka? SanlO potpuno zdrava zivo-
tinja moZe davati i potpuno besprijekorno mlijeko: mlij eko bolesne krave
sigurno je skodljivo iako u njemu nema bacila tuberkuloze. Kvaliteta
svakako nije vise punovrijedna kao kvaliteta mlijeka zdravih k.rava. Ne
bismo se me rali euditi jer je i u Ijudi jednako tako. Bolesna majka koja
vee i sama ima premalo mineralnih sastojaka i zdravih tvari, sigurno ne
moze dojeneetu prenositi jednako toliko izvrsnih gradivnih tvari kao
zdrava majka .
lz svib tih einjenica slijede osnovna nacela koja moramo ostvariti.
Da bismo ukloniJi izvor zJa, moramo bezuvjetno zatvoriti eitav krug.
Ako se zelimo uspjeSno boriti protiv danasnje bijede, moraju postojati
zdravi osnovni uvjet i. Moramo se, dakle, pobrinuti da stvorimo zdravu
zemlju koja bi dala zdravu hranu za stoku. Zatim su nuzni zdravi zivotni
uvjeti ako zelimo dobiti zdrave proizvode. Sve te okolnosti pridonose
da Ijudi opet stvore moguenosti za dobro zdravJje.
352
---- --- -
Transport 5vicarskog sira.
Svicarska izyozi sir u vise
ad 50 zemalja. Osim si ra izvozi
takoder i mlijecnu cokoladu i
kondenzirano mlijeko.
Svicarska planinska visoravan,
sjeverno od Alpi, prikladan je
kraj za ml jekarsku industriju.
Ne bi skodil o da nasu mljekarsku proizvodnju sa svim njenim slabi m
stranama. usporedimo s americkom. Nasim selj acima sigurno ne bi
skod il o kad bi upoznali tamosnj ll orga ni zacijll s izvrsnom opremom i
nacelima. I kod nas bi se stosta od LOga moglo postici na korist proizvo-
daea i potrosaca . Dodajmo da u Americi imaj u mnogo vece mogucnosti
nego mi, ali se dobrom voljom dade mnogo toga poboljsali sto treba
pobolj sat i. Ako mlijeko mora biti dobra hrana , onda mora, naravno,
odgovarat i i zahtjevima zdrave hrane.
eki vegetarijanci tvrde da se moze bez mljeka rske proizvod nje. To je
mozda moguce u dolinama jer svu zemlju mogu upotrij ebiti za poljo-
djelstvo. Tako mogu i mnogo vise proizvesti. Tipi can je primjer takve
vrste bila svoj edobno Kina. Broj njenih sta novnika se toli ko povecao da
je rasireno zivinogojstvo moral o nestati u korist poljodj elstva, kojim
su mogli dobiti iz zemlj e vise bjelancevina. minerala i vilamina. Za pla-
ninske pri li ke, pogoLOvo u Svi carskoj , to j e potpuno nemoguce. U Alpama
ne bi uspijevale vocke, a na alpski m pasnj acima mozemo se baviti sarno
proizvodnjom mlijeka. Zbog toga dobivamo tame najbolj e mlijecne pro-
izvode, bez kojih ne mozemo vise zami sliti nasu privredu.
S neSLO smi sla za opazanj e mozemo cesto primijetiti neobicne pojave.
Neki selj aci nataknu maloj teladi brnjice da bi im sprijecili pristup do
sij ena iii hrane. Ako se hrane sarno mlijeenom hranom, njihovo meso
ostane lijepo svijet lo i bijelo. pa donosi vise novaca nego crvenkasLO,
misicavo meso. Takvo je glediste sigurno kratkovidno jer je crvenkas to
meso hranji vije i vrednije od bij eloga, pa i kupcu moze pruziri vise. Bu-
duci da je bij elo meso nesto njeinije, treba za njega i vise placati. Svuda
daju prednost uzicima a ne razumu. Zbog uzitka sve profinjuju i obez-
vreduju. U biti je slicno i s bijelim kruhom, bijelom tjesteninom i mlijec-
nim kruhom. Zbog svih tih navika zanemarena je crijevna peristaltika,
a nedostatak celuloze cesto uzrokuje j ako tvrde sLOli ce. Sve te nezgodne
zablude koje civiliziranom covjeku zadovolj avaju nj egov profinjeni
353
Americka
mljekarska
proizvodnja
Privredna
strana
Nezgodan
proracun
ukus, cine lanac uzroka razli citih bolesti. Zbog toga je covjek vremenom
po tao say izvan sebe, posize za inj ekcijama, kemikalijama da bi mogao
svladava ti simpt ome boJcsti . Pri tom prijeti opasnost da zdravu ravno-
teZu sarno jos vise pogorsa. Mora, dakle, ve sladokusne uzil ke prije iii
kasnije plaeat i nekom bol escu. Buduei da se uku razmjerno brzo priuci
na promjenu, Ill oglo bi se zahtijevat i da e ne ravnamo prema njemu,
vee radije prema razumu . To bi se povoljno odrazil o na nase zdravlj e i
na citavu na- u privredu.
JOGURT
Kad citamo 0 jOgurtll , moramo se gOtovo uvijek sjetiti starih Bugara,
jer ne kazll , valjda, bez razloga da za svoju visokll starost imaju za hvaliti
tom hranji vom i zdravom mlijecnom jelu .
StO je zapravno jogurt ? Na to pita nje dobi vamo obicno odgovor da
se radi 0 nekoj vrst i kiselog mlijeka. U izvjesnom smi slu taj odgovor za-
dovolj ava iako u I litri obi cnoga kisel og mlijeka ima priblizno 6 g mlij ecne
kiseline, dok jogurt moze posluziti sarno sa 2 g. .
U pripravljanju jogurta ima bitnu ul ogu mlij ecnokiselo vrenje. Ono
tipicno sto dolazi do izrafaja u djelovanju i okusu jogurta treba pripisati
tzv. bacilu Maya, koji s obicnim istocnjackim bacilom mlij ecne kiseline
zivi u simbiozi i zajednicki djeluj e.
Da Ii je jogurt zdraviji od obicnoga slatkog mlijeka? Kad popij emo
mlijeko, one se odmah u zelucu skrutne (koagulira) u si r. ]ednako se
dogada i sa siram koj i nast aje ako u toplo mlijeko dodamo tzv. sirisni
ferment. Uostalom, sirisni je fennent takoder ferment iz zeluca, a za
proizvodnju sira posebno ga dobivaju iz teleCi h zeludaca. Kad se mlijeko
u zelucu usiri , mora zeludac jako raditi da taj sir preradi. Ako nekome
Zeludac ne radi dobra, ako ima smet nj e s lucenj em iii mu je zeludac omli-
tavio, on bez dalj ega ne podnosi mlijeko. Bolesni k sa slabim zelucem bolje
podnosi kiseli jogurt nego slatko mlijeko, a uzrok je ovaj : jogurt dolazi
u zeludac u obliku sitnih pahuljica, a ne kao mlijeko. To najbolje vidimo
pri povraeanju. Djeca povraeaju mlij eko u bijelim grudama, a jogurt iii
kiselo mlijeko kao tekueinu.
Medutim, veli ka korist od joguna dolazi do pune vrijednost i u crij evu.
On cisti crij evnu sluznicu i vrlo dobro utj ece na crijevnu noru. ] ogurt
istj era razne bakterij e koje bi mogle skoditi crijevu, a to bitno utj eee na
citavu probavu i pospjesuje asimilacij u hrane.
]ogurt bi trebalo jes ti kao predj elo, a tek poslije jogurta salate i povree.
testo jedu jogurt zajedno s voeem, SIO je ma nje prikladno jer moze lako
izazvat i vrenj e. Tko ionako naginj e vrenju , ne smije jesti jogurt s voeem,
a jos manj e sa seeerom.
]ogurtom postepeno ukla njamo odvratan gnjilez crijeva, koji ustanov-
Ijujemo po zaudaranju stolice. Treba posebno naglasiti da se to post ize
istom nakon duzeg vremena, jer neki pacijenti mi sle da bi sve smetnje
morale nesta ti ako su jeda nput pojeli casu jogurta. Jogun bi se morae
nalaziti u svakom suvremenom domaeinstvu, dapace, isplati se da ga
354
redovno sami pripremamo. Jos j e zdraviji ako za pripremanje upotrije-
bimo Acidophilu .
Mlij eko j e dobra hra nji va podloga za svakovrsne bakterije. Kad Ij et i Acidophilus
os tavimo neprekuhano prijesno mlijeko u normal no toploj obi, one se
ukisel i. Mlijecnokiseli bacil, koj ega su spore vee bile u mlijeku iii su u
nj ega dosle u kuhinji , uzrokovao je vrenj e. Ne preporuca se mlijeko koje
se ne moze ukiseli ti ako ga pustimo stajati , jer su ga tako promijenili
kemikalij ama da gnj ij e i vuce se u Ij epi vi m koncima.
Postoj i vise vrste mlijecnokiselih bakterija koj e imaju veli ku vaznost
u pr ipremanju posebnih sireva. Jogurt takoder nastaje ubri zgavanjem
mlijecnokiselih bakterij a u mlijeko. Sve vrste tih ba kterij a ni su pogodne
za duzu upotrebu jer ne bi korist il e crijevnoj nori . J ogurt j e npr. vrl o
dobro uzimati od vremena do vremena. Medut im, ako ga uzimamo re-
dovno cijele godine, moze dj elovati na bakt erij sk u no m u crij evu jed-
nostrano, dakle nepovoljno. Neki istrazivaci mi sle da se crijevu nuzne
koli-bakterij e izrode (degener iraj u) ako netko duze vremena jede sva ki
dan jogurt. Za to je pametno od vremena do vremena prestati uzimati
jogurt. .
Postoj i sigurno j os i druga vrsta bacil a, poznata kao Acidophi lus koji
uspijeva u mlijeku i vrl o dobro se slaze s crijevnim bakterijama. Ako se,
dakle, Acidophilus uzima duze vrij eme, razvij e se zdrava crijevna nora.
I protiv disbakterije koja je danas, na zalost, tako cesta, pruZa Acidophilus
u stvaranju nove crijevne nore vrl o dobre usluge. Americki istrazivaci
mi sle da Acidophilus zajedno s crijevnom biosintezom sudjeluje u stva-
ranj u vitami na B".
Poznaro je da vitamin BI2 sudjeluje odlucujuCe u stva ranju eritrocita.
Odatle mozemo za kljuciti da Acidophi lus pruza veli ku pomoe u borbi
protiv slabokrvnosti i perniciozne anemije. Kada imamo previse iii pre-
malo zelucane kiseline, to slabo utjece na crijevnu noru koja se neugodno
izmij eni, a kao posljedica nastaju nadimanja i slaba probava. I u tom je
slucaju uzi manj e Acidophi lusa pokazalo izvanredno djelovanje. Acido-
phi lus moze takoder povoljno dj elovali protiv upalj ene sluznice crijeva
(kata ra crij eva) i protiv nekih uzroka tvrde stolice. S obzi rom na te
korisne moguenosli djel ovanja preporucljivo je za sva koga od nas da
2 do 3 pula godisnj e pribli zno mjesec dana uzima redovno Acidophilus
jer on moze obnovi ti (regenerirati) bakterijsku nom. U tehnickom po-
gledu mogli bismo to usporedili sa Ci scenjem rasplinjaca u a utomobilu,
jer kad je rasplinjac u redu i benzin se bolje iskoristi. Tu usporedbu
mogu razumjeti i razjasniti osobito automobili sti.
KAVA
Proizvod kavina grmiea poznat j e danas sirom svijeta. Godisnje se po-
trosi na milione rona kavina zrnja. Nije eudo da 0 pitanju kaye vee godi-
nama i dese tljecima zivo raspravljaju u suvremcnim zdravstvenim krugo-
virna. Kava skodi prije svega osjetlji vim Ijudima iscrpljenih zivaca jer
355
Opcenito
djelovanje kaye
Arapska
kava
Odstranjivanje
kofeina
je bic za zivce, pa je stoga ubrajamo medu skodljiva sredstva uzivanja.
Takvo je i moje glediste, iako obicavam posegn ut i za tim otrovom za
zivce, kad noenom automobi lskom voznjom moram nasilni cki lIprav-
Ij ati svoj im zivcima. To ni kako Ilije dobro, no jos uvijek je bolje nego da
covjek za vola nom zaspi i da se izlozi opasnosti. Tko nije navikao na
kavu, nego je upotrebljava sa mo kao lijek, moze ustanoviti Ilj eno brzo i
izvrsno djelovanje. Tko, pak, svaki dan ispije svoje tri iii jos vise sali ca
jake kaye, navikao se vee na nju pa ne moze racllnati na tako snazno
djelovanje. Kofein siri zil e. Radij e preporucamo kavu kao lijek za pro-
sirenj e zil a umj esto nekog kemij skog sredstva.
To vrijedi opeenit o 0 kavi i njenom djelovanjll . Medutim, mogao sam
llt vrditi za nimlji vll cinjeni cu 0 arapskoj kavi. Uvjeri o sam se da i takav
prirodni proizvod mozemo pripremiti i piti u manje stetnom o bli ku.
Iznenadio sam se da kava kako je pripremaju Arapi ne izaziva razdraz-
Iji vost niti utjece na spavanj e. Opeenito sam bio iznenaden da usprkos
tome sto sam pio kavu u kasne sate, ni sam u LOm kraju primijetio jednake
poj ave kakve inace prate drugacije uzivanje kaye. Arapi serviraju kavu
kao i Turci u ma njim salicama (fildzanima), zaj edno s talogom. U pra-
vilu je pripremaj u tek kada stignu gosti i to svjeze przenu i sarnlj evenu
kavu koja nije dugo bil a na zalihi . Tek prije kuhanja kaye oni je isprZe
i samelju, brzo zakuhaj u, i posto kratko zavrije, lagano je prelij u s malo
hl adne vode, te zajedno 5 talogom i prilicno mnogo seeera serviraj u i piju
jaku i koncentri ranll . Ta a rapska vjesto pripremlj ena kava, suprotno
kavi koju inaee pij em 5 mlij ekom iii vrhnjem i bez seeera, stvarala mi je
vrl o malo potdkoea. Vjerovatno takva vjesti na pripremanja kaye uklanja
uobieajeno stetno djelovanje kave, ako uopee rnozemo tako daleko zak-
Ijucivati. Poslije mnogo opazanja i pokusa pronaSao sam da se llpravo u
talogu kaye nal aze neke vazne tvari koje djelomice oslabe i neutraliziraju
djelovanje hl aplji vih kavinih t vari, pa i kofeina. Tko, dakle, zeli da sebi
priusti takav liZitak, neka pokllsa skuhati arapsku kavu, ali neka uzme
sarno malu sali cu kao i Arapi, i to sarno onda ako mu zivca ni sustav
dobro radi . Osjetlji vi i preosj etljivi Ijudi rnoraju se odreCi kaye.
Prije sam sklon tome da na gornji nacin nadem neki izlaz, nego da odst ra-
nji vanjem kofeina unistim prirodni proizvod. Nairne, mozda ta tvar
nije najskodlji vij a sastavina kave. Na zdravlje rnogu nepovoljno djelovat i
jos i druge tvari , a 0 tome postoje razli cita misljenja, i mogli bi smo 0
tome raspravlj ati. Kofein odstranjuju iz kaye kemikalijama, benzolom,
iii neeim sli cnim. Ta metoda preradbe ima opet nove slabosti. U znan-
stvenim krugovirna postoje 0 torn pitanju razlicita mislj enja, i mozemo
se medusobno uvjerava ti , ali vraga s Belzebubom nismo istj erali. los
uvij ek nisu dokazali da Ii u tragovirna zaostala otoplj ena sredstva ne
uzrokuju druge, mozda j os veee neprilike, nego bi ih nacinio odstranjeni
kofein.
356
U Spaniji kolima
prevoze narance
na sabiralista.
Spanjolske
plantaie
naranci su
preteino na istoku
i jugu driave,
osobito U okoliei
Valeneije.
U aparal ima pripremaju kavu osobil O u kavanama i restoranima jer Sll
praklicni. Medlllim, to nije osobilo pogodno j er se pri tome izgubi dio
najukusnijih lva ri koje imaj u najugodniji miri s. Tako dobijemo cmi
lI va rak, ponesto gorak, koji mozemo zasladiti seeerom, ali se na sadriaju
i okll su mnogo gubi. Tko vee pije kavll, mora se pobrinuli da pije dobar,
pravilno pripremljen napitak. Veeini poznavalaca kaye ne svida se ni
357
Aparati
za kavu
Zitna i
vocna kava
Kneippova
kava
Sto
preporucamo?
poznat i dodatak surogata (nadomjestak) koji se kod nas uobicaj io. a i
inace nije pogodan da bitno smanji skodlj ivost kaye. Buduti da bi za
zdravstveno stanje velikog postotka uziva laca kaye bil o mnogo bolje kad
bi se odrekli prave kaye, postavlja se pit anje kako bi se to moglo naj lakse
i naj bolje postiei ?
Napori da se to pit anje rijesi doisla su vrl o sta ri. Da nas se do bijll u trgo-
vini dobre zilne i voene mj esavine. Zajedno s mlijekom pokazuju izvj esne
prednosti , a nemaju stetne osobine prave kaye. Mlijeko koje na taj nacin
popijemo koaguli ra kad dode u zeludac, lj. zgrusa se. U kiseloj zel uea noj
sredini to se slal ko mlijeko pra kti cki promij eni 1I sir tako da svaki glltlj aj
mlijeka postane grudica sira. Mlij eko se zgrusa u fine pa hulj ice i s dodat-
kom zitne iIi voene kaye lakse je probavlji vo. Toj kavi mOZemo s uspje-
hom dodati t akoder hl adno prijesno mlijeko koje rado pijemo osobito
\j eri . Gorke t vari koje potjecu od :lira kao i druge mineralne tvari u toj
kavi korisne su za organizam. Pozna to j e da veCi na gorkih tvari dobro
djeluje na j etra, a to moze vrij editi i za gorke t va ri sredstava za uzivanj e.
Najvaznija je prednost uzivanj a kaye u tome sto se mlijeko zgrusa 1I sitne
pa huljice i tako najbolj e probavlja. Za onoga tko irna evrsto zdravlj e to
sve nije bitno, ali j e vazno za onoga Cije je zdravlj e osla bil o i zbog ne-
pri rodnoga naeina zivota posve osteeeno. Za takva bi covjeka morale
imati prednost neskodlj ive namirnice.
Tu je kavu svoj edo bno izmi slio Knei pp. Vjerojatno je istodobno vodi o
raeuna i 0 ekonomskim momentima, kad je sastavio sladnu kavu koja se
odrzala desetljeCi ma, a dd i se j os i danas pored zitne i voene kaye. Koliko-
god danas vise vole voenu kavu jer vise pruza, ne smij emo zaboraviti
uvjerl j ivu zaslugu Kneippa kojemu je uspj elo ostvariti sladnu kavu. Kad
bi Kneipp zivio j os i danas, sigurno bi mogao s pomoeu sve veeeg znanja
ostva riti jos bolji nadomjestak za kavu od svoga prvotnog proizvoda.
Nije. dakle, neosnovano da se suvremena zdrava prehrana bavi i dobrim
kavinim nadomjeskom koj i nema stelno djel ovanje kao prava kava a
prijatnog je ok usa. Pri tome moramo paziti da namirnice i sredstva za
uziva nj e ne budu sarno zdrava vee i ukusna. To je bitno pri izboru neke
hrane. Na sreeu, nas se okus pril agodi novoj hrani pa nasjedne lukavstvll ,
a to je za nj egovu kori st. Tko, nairne, mi sli da se ne bi mogao pri viknuti
na drugu kavu, i da ee bezu vjetno mora ti ustrajati pri pravoj kavi pa
makar l ime i skodio svome zdravlj u, neka pokllsa pomijesali pravll kavu
s izvrsnom zit nom i voel)om kavom tako da najprije dodaje manje koli-
cine, a kad se oklls priviknll o, uvij ek sve viSe dok sasvim izostavi pravu
kavu. Ta ko ee se polako odviknuti prave kaye mnoga Ij ubit eljica kaye.
koj a zbog nje ne moze spavati . Rado ee kupovati miri snu zitnll i vocnll
358
kavu koje su po okusu nalik pravoj kavi, a takvih danas ima. To ce ko-
ri stiti njenu zdravlju . osobit o ako je navikla piti bijelu kavu.
Dobro je, dakle, za volju zdravlja zamijeniti pravu kavu dobrom i it-
nom i vocnom kavo m. Ka ko j e ugodno ako covjek moze na laj naCi n
sledj eti svoje zivce i srce, pa se u nasem vrelll enu koj e nam iscrpljuje
zivce osjeca ugodnije nego nasa jureca okolina koja od silne i urbe go-
(Ovo za boravlj a di sa ti . Da. ui stinu preporucamo dobru zilnu i vocnu
kavu, koja cuva zdravlj e. Ponekad se dobije takva zima i v06na kava
kao lako topivi ekslrakt u obliku praha. kao npr. Bambu. Za domacice
je (0 olaksanj e. Jedna cajna zliCi ca Ba mbua preiivena vrucom vodom
iii mlijekom daje fino , a romaticno pice.
KISELI KUPUS
Od istrazivalacke zna nosli sa za hva lnoscu primamo sva ko razjasnjenje
o djeJotvornim lvarima neke hrane iii prirodnog lijeka. Za bolesnike i
sve koj i pale njihova je pra kti cna upotreba jos vaznij a nego otegnule
rasprave zna nst venika. Tko je u logorima, usta nova ma iii na brodovima
vidio !jude obolj ele od skorbula, razumjet ce kakvu ce veliku uslugu
pruzili bol esnicima hrana koj a sadri i anti skorbutne l vari. I naj boga tija
prehrana kojoj nedostaj u vitami ni nece moei taj manj ak nadoknaditi , a
kamoli uklonit i.
Ki seli je kupus osim lim una najbolji lijek proti v skorbuta. Ne smij emo
se cudit i sto odvaini pomorac James Cook nije imao ni jednog jedinog
bol esnika od skor buta iako se dugi ni z godina povlacio po najudalj enijim
morima. Onda jos nista ni su znali 0 nekom anliskorbutnom vil aminu,
a ipak j e promat racki dar Ijudi koji su razumjeli prirodu otkri o najbolji
lijek protiv te strasne bolesti . Posude s ki selim kupusom ni su nedosta-
jale ni na jednoj Cookovoj ladi , i tome jednostavnom prirodnom proiz-
vodu, koji nije bio sarno hrana vee i lijek, morao je za hvaliti da je mogao
nastavlj ali svoja otkri ea i iSlraziva nja be7 zdravstvenih teSkoea. Kome
desni lako krva re, iii sluzni ca oko zubi olabavi te opaza stalno na sluz-
ni cama u ust ima male ci ri ee i gnojna raspadanja, a istodobno mu oticu
zglobovi i rado mu krva ri koza, iii osjeea neke druge znakove skorbuta
kao opcu slabost i umor, taj bi bezuvjetno morao pripremati sa la tu s
limunovim sokom, a neko vr ijeme svaki da n jesti kiseli kupus kao salatu.
Vee se vise put a obi sti nil a Slara izreka koja kaie da kiseli kupus u ku6i
tj era iz nje lijecnika, jer je kiseli kupus osobit o bl agotvoran lijek. U svakoj
seljackoj kuci morao bi kiseli kupus za zimnicu imati pocasno mjesto u
klijeti iii ostavi. Tko ne moze sam spremiti ki seli kupus. moie ga po volji
kupiti. U kiselom kupusu nije zdrav sarno vit amin C vec i prirodna mli-
j ecna ki selina i drugi djelotvorni enzimi , koji j os ni su posve istraieni.
Rasol je izvanredan lij ek za mnoge i eluca ne i crijevne tegobe. Medu-
tim, moramo se cuvati presla nog, industrijski na brzinu pripravlj enoga
kiselog kupusa koji ne moze mo nazva ti lijekom. Zalim treba znati i to
da protiv skorbuta djeJuje sarno ki seli prij esni kupus, a ne kuhani. jer
sa rno prijesni kupus sadrii nuzne, dopunske Ij ekovi le t vari.
359
Pripravljanje
kiselog
kupusa
Osobitost
kineske.
arapske
i francuske
kuhinje
Tko ima dosla bijeloga kupusa i ne lreba kupovali ki seli kupu . moze
se drZali iduee upule za pripravlja nj e ki selog kupusa.
Ki seli kupus s lu kom. Kupus, kao obicno, nareZele nozem iii ribeiem.
sla vil e u posudu iii drvenu bacvieu oko 2 em debelo. Taj sloj pospele
smrekovim bobica ma, zrnj em gorusiee (slaciea : Sinapis alba), korijan-
drom (Coriand rum sali vum) , a mozele staviti i cupak kuhinjske soli.
Sol mozete i izoslavili, pa stavite malo vise zrnj a goruSice. Zalim slijedi
I em debeo sloj luka nareza noga na ploske, pa opel novi sloj kupusa.
zacina i opet luka, dok posuda nij e puna. Tada sve dobro zgazite. izgnje
cile, prekrijele cislom k1nenom krpom, a na kraj u slavile CiSl u dascieu
obli kovanu prema posudi i na nju leZak, dobro opra n ka men, pa sve
prepustile vrenju. Ako zelite pospj es iti vrenje, dolijete maio vode u kojoj
ste raslopil i jogurtov fermenl ii i mlij ecni konce ntrat surutke. Razumljivo
je da mozemo kiseli kupus pr ipremit i i bez luka. Yazno je da ga pri pre-
mamo u toploj sobi i da ga 2 do 3 tjedna drzimo u prostoriji gdj e tem-
pera tura nije ni Za od 20e. Kasnije mozemo posudu stavi ti na hl adno
da ne do de do maslenokiselog vrenj a i do kvarenja kupusa. Ako pripre-
mate kupus sasvim bez soli , mora sve bi ti osobi to cisto, a rad savjestan
ako zeli te da se kupus odrzi duze vrijeme. Nekad su upot rebljavali 1-20
soli , da kl e 10--200 g na 10 kg kupusa, a danas je dosta 1/ 2
0
0
iii j os manje.
Previse soli spreeava mlij ecnoki selo vrenje, pa tako ne nastaje dobar
kiseli kupus.
KUHARSKA JE VJESTINA U PRAVILNOM
ZACINJANJU JELA
Tko je imao prilike da na putovanjima razgl eda svijet moze, sigurno,
neke stva ri bolje prosuditi nego onaj koji je na viknut da stva ri oejenjuje
sa svoga ogra nicenog gledi sta u vlastitom krugu. Na ta kvim putovanjima
Covjek upoznaje, izmedu ostalog, i razlicite kuhinje i rado daje prednost
onima, koje nisu sarno ukusne vee uzimaju u obzir i zdravst venu vrijed-
nost hrane. Tri izvrsne kuhinj e upravo su me posebno odusevile, a to su:
franeuska, arapska i kines ka. Sve tri rade po os novnom nacelu da je
vjeslina kuhanj a u zaCinima. l ela koja nemaju u sebi bitne zacine, mora-
mo osobito brizljivo pripremati i zacinj a ti ako zelimo da budu ukusna i
da ih opet rado jedemo. Ako hoeemo to postiei, ne smijemo j ednostavno
posizati sarno za soljenkom. Ona ne moze nadoknaditi mi-
ri snih Iva ri. Kuhanj e je umj etnost koja moze nekome leiati u krvi , dok
drugi moraj u steCi tu vjestinu briZlji voseu i razmisljanjem. Da bi jelo
bil o zdravo i ukusno priredeno, ne pomaie sol iz soljenke vee biljni zacini .
Kineski kuhari vise vol e da povree ni.kada ne skuhaju do kraja, vee oko
20
0
0
osta ve u sirovom slanju. U tom stanju ono nema ugodan miri s,
jos je trpka okusa. Zadaea je zaCina da taj nedostatak vjesto isprave. Ki-
neski kuhari znadu tako pripremiti jela da ih covjek rado jede iako ih
mora temeljitije ivakati nego obicno. Sva ki kineski kuhar voli nesto veei
360
Sparoge (sparge;
Asparagus
officinalis) su
dragocjeno
povrce.
Dozri j evaju pod
zemljom.
izbo r zacina koji su nam maida poznati. a mazda i ni su. po treblja va
Curry i soj ine zaCi ne. razli c it e vrste pa prika, svakovrsne ma hunas te za-
cine koj i su nali k crvenom i crnom Chil e. Uvij ek upo treblja vaju i nesLO
111 0 rskih trava koje. dod use. ne po jeduju mnogo l11iri sa. ali taj miri
moze da ti jelil11 a posebne nijanse o kusa. Zbog uobi cajene poveza nosti
koja se vee slolj eeima pona Ija. Kinez upot reblj ava tu l11iri snu t var pre-
ma navici sta lno jer daj e l ij elu neke prij eko potrebne l11inera le i oSla tke
elel11 enata. To je veli ka prednost koju u d rugi m biljkal11 a nademo rij etko
iii nika ko. Si gurno su la ri Kinezi upo treblj ava li mo rske alge Ci Slo in-
stinkl ivno jer ni su ni sla pouzd a no zna li a ostacima elemena ta i necem
sli cnom. Medu lim. bili s u do bri promatraci pa su opazili da priroda nudi
mn ogo toga SIO, dod use. ne mozemo ni vidjeli ni uh va titi . iako bi moglo
biti za nas a d i ivotne vainosli. Taj dragocjeni da r opazanja nij e pridonio
sa l11 0 tome da se kines ka kuhars ka vjeslina taka povoljno razvila i ras-
361
Korisna
ocjena
sakupljenih
iskustava
C\jetala. vee su se raz ile i druge grane znano ti . ko je dana zabora\"-
Ijeno mnogo toga sto je nekoe stara kultura otaca po Ligl a. kine ki je
narod ipak tisuCljeeima imao koristi od toga.
ije sarno kine ka kuhinja snabdje ena razlicitim zacinima ee i
arap ka. Medutim. arapski kuhar njeguje s ojevrstan obicaj kojemu smo
manje skloni. aime. on mijeSa Ijuto sa slatkim i gorko s blagim uku nim
mirisnim tvarima. Tako nastaju neobicne suprotno ti koje proizvode
iz jesni podraiaj na oku , no u pravilu nas u poCetku odbijaju dok se
tek postepeno na njih pri iknemo. Arapima nimalo ne smeLa da biber
pomijesaju s naraneama iii drugim v<>Cem. dok ee kod nas proei jo- dugo
da nam tak a hrana bude uku na. Jednako tako ne smijemo zaboraviti
da arapski narodi hranu ne sole. nego zapra vo zacinjaju mirodijama. a
to je velika prednosl.
Francuska kuhinja ima poznati ugled jer je i ona tajnu svojega kuhar-
skog umijeea ostvarila zacinima iz vna gdje su joj sLajale na raspolaganju
najrazliCitije vrste povrea i zacinskog bilja. Escofier poznat kao kralj
kuhara bio je mali. skroman co jek koji je znao majstorski upotrebljavati
mnoge aromaLicne biljke. kojih irna na raspolaganju na evropskom LITis-
tu. ije nikak 0 cudo sto mu je njegova strucnost omogueila da s ojim
umacima (sosovima) i jelima oduSevi eak knezove i kraljeve.
Korisna iskustva koja sakupimo na putovanjima po raznim zemljama
morali bismo nastojati kao dobre ideje isprobati u praksi. Prihvatio
sam e te zadace kad sam prema posebnim nacelima sastavljao nove za-
cine. Osobito zadovoljava kombinacija s jeiih zaCina sa svjeiim povreem
i morskom soli . kao sto je to ostvareno u proiz odima Herbamare i
Trocomare. ekad su zaCinske biljke susili i pretvarali u praske. danas
je pak poznato da su svjeie biljke mnogo aktivnije i kao zaCini bolje mi-
risu. ZaCin iz svjeze biljke prikladniji je i lakse se prilagodi i zadovolji
razmaien okus. Kad upotrebljavamo proizvode Herbamare i Trocomare
u praklicnim dozama za posipanje. tada imamo na raspolaganju proiz-
ode iz s jezega povrea i zacinskog bi lja. U proces proizvodnje dolaze
bioloski uzgojene i svjeze ubrane biljke. Iz toga nastane cudesna zelena
kasa. soku koje dodamo cistu. na suncu posuSenu morsku sol. Sol se
rastopi i upije sokove te izvuCe svu odu bez zagrija anja. Gotove zaCine
razdijele u doze za posipanje. pa su kao takvi dobro dosli na stol svake
suvremene obitelji. Za dnevnu upotrebu stoji na raspolaganju jos i te-
kuCi zacin Kelpamare sastavljen iz sokova svjeieg povrea i zacinskog
bilja. a dobiva se cisto posebnim nacinom fermenlacije. U tu svrhu pri-
kladne biljke fermentiraju prema postupku slarih Kineza i Japanaca. i
to sa gljivicama koje se potpuno prirodno razviju. Po do rSenoj fermen-
Laciji raspolazemo zacinom koji cemo kao i svuda u Japanu i Kini trositi
sa sojom.
Taka prirodni naCin pripreme omogueava sasvim drugaciji proizvod
nego ekstrakcija solnom kiseli nom koja moze unistili aine tvari. Taj
proizvod je po okusu i sadriaju mnogo bolj i nego proiz odi po staroj
362
metodi. Kelpamare ima jos dodatak morskih tra a koje se preraduju
zajedno i tako cVrSee veZu s ek traktima aromaticnih biljki. lednaku
biljnu podlogu imaju i namazi za kruh Pl antaforce i Herbaforce. istodob-
no obogaceni s kvasnim ekstraktom i vitaminom B. l os jedan proizvod
luzi za pripremanje juhe od povrea nalik bujonu. a nazvan je Pflanzen-
kraft (biljna moe). ledna eajna iliCica na salicu tople vode do oljna je
da naSe goste bogato nahrani i okrijepi. Kad se vratimo kuei gJadni i
iedni i nemamo priliku da odmah sjednemo za prostrti stol. pomaie nam
takader 'alica takve juhe koja nam daje nove snage brzo i s malo truda.
'tedi nam vrijeme. vrijeme pak snagu.
Korisna upotreba sakupljenih iskustava omogueuje svakome od nas
da bez posebnog truda. znanja i vjestine pripremi ukusno zaCinjeno jelo
koje vrlo koristi zdra Iju. To je dragocjena prednost za ve koji nemaju
remena. Medutim. tko ima remena da brizlji 0 priredi jelo. imat ee
bogatu koris!.
KUHINJSKA SOL
Pitanje oli vee je mnoge navelo na pog.reSno g.lediste. pa je dobro da ga
jed nom razmotrimo. ' koli su nas utili da covjeku treba 7 kg soli go-
diSnje da bi mogao zivjeti. Kako postupati kad su u pitanju bolesti koje
zahtijevaju hranu sa malo soli iii uopCe bez nje? To sarno prividno teSko
pitanje lako je rijesiti ako mamo da nuinu sol ne moramo dobiti bezuvjet-
no iz soljenke. Prirodne potrebe mozemo podmiriti bez kristalizirane
kuhinjske soli. j eki narodi koji nve prirodno. narodi azijskih stepa pa
Indijanci na podrutju izvora Amazone, uopCe ne znaju za pojam soli.
usprkos tome 510 im svake godine treba odredena kolicina soli da bi irn
organizam ostao zdra ida bi uopee mogJi iivjeti. Sol je vee u krvi. a krvni
serum bez izvjesne koliCine soli ne moiemo uopee zamisliti.
Kako da pravilno rijeSimo pilanje nuine koliCine soli . a da ne moramo
opteretiti tijelo s previSe soli? Tu nam dobro dade okolnost da su mnoge
biljke bogate solju. osobito eesnjak i luk. Kad go orimo opCenito 0 soli.
mislimo u pryom redu na natrijev k.lorid. a njega ima u bilju. OanaSnja
ci\ilizirana hrana le okolnosti ne uzima u obzir. 'vfisli se da treba upo-
trebljavati jos dodalno mnogo kuhinjske soli. a to previSe oplereeuje
bubrege. Poznati lijeenici . kao dr Gerson, dr Riedlin. dr Hermannsdorfer.
kao i poznati kirurg dr prof. Sauerbruch nesumnjivo su ustanoviJi da
pretjerano uzimanje kuhinske soli nepo oljno djeluje na tuberku.loZll,
osobito na tuberku.loZll kostiju. dok. naprotiv. dijeta sa malo soli iii
uopCe bez nje. poboljSava opCe stanje i korisno djeluje na zdravlje.
Svi bubrei:ni bolesnici znadu da njihovu ozdra\' ljenju koristi dijema
hrana sa malo soli iii polpuno neslana. lato je i za zdrave dobro i pametno
da sol sto viSe ograniee i tako postede bubrege. I neke druge bolesti
zahlijevaju dijetnu hranu sa ma.lo soli iii bez nje. pa treba lOj okolnosri
pridali viSe pam je.
363
Kol iko soli
trebamo?
Svrsishodno
uzimanje soli
o KVASU
Englezi su vee prije 30 godina pravili s kvasom i kvasnim ek traktom
zanimljive pokuse. lstrazivacima su i ekspedicijama davali kvasni ek-
strakt kao zgusnutu hranu (koncentrat). Po lenni i kolicini bio je taj
ekslrakt prikladniji od bilo koje druge hranejer sa I kg kvasnog ekstrakta
moze covjek duze izdrZati nego s bilo kojom drugom koncentriranom
hranom. Vrijednost su kvasa upoznali iz prakticnih pokusa, iako tada
joil nije bio poznat ni istraZen vitaminski faktor kvasa. S obzirom na po-
stignula iskustva, danas s pravom drZe kvas i kvasni ekstrakt najboljom
koncentriranom hranom.
U kvasu su razliciti vitamini B. prije svega B, koji je vrlo vaZan za
reguliranje stanicnog disanja, dakle kao faktor disanja stanica (vitamin
B,). Dalje, kvas je od velike korisli za citav ziveani sustav, a razgradnja
ugljikohidrata vrili se takoder pravilno samo ako ima dovoljno vilamina
B,. U tom slucaju kvas ima bitan udio.
Prof. Abderhalden je pisao u svojim spisima 0 kvasu i kvasnom ek-
straktu i oznacio ga kao neku vrst biljnog inzulina. Kvas i kvasni ekstrakt
podstiee slabo djelovanje guilterace, osobito kada hormonske zlijezde
ne rade dobro, dakle, kad Langerhansovi otoci vrlo slabo rade i izlucuju
premalo inzulina. Dijabeticari moraju zato upotrebljavati kvasni ekstrakt
kao zacin . Mogu takoder pripremati sendvice oblaZuei ih i lukom da bi
istodobno iskoristili djelovanje sumpora kojega ima u luku.
Kvas i kvasni ekstrakt ne smijemo jesti u vel ikim kolicinama, nego
samo u manjima, i to redovito.
Svjezi kvas ima jedan nedostatak, ilto treba posebno naglasiti: ako
kvasne glji vice dospiju u crijevo, uzrokuju veeinom vrenje i crijevne pli-
nove stvarajuei neugodne teilkoee. Ako je crijevna flora u redu, to se neee
dogoditi. no tko je osjetljiv mora umjesto svjdeg kvasa uzimati kvasni
ekstrakt. Taj mozemo lakile upotrijebiti i bolji je jer sluzi isto tako kao
namaz za kruh. a rastopljen u toploj vodi kao tekuei zacin.
Poznato je izvrsno djelovanje kvasa i kvasnog ekstrakta protiv furun-
kuloze (gnojne priiltavosti). Tko je sklon toj bolesti , morao bi bezuvjetno
duze vremena uzimati redovito manje kolicine kvasnog ekstrakta. To
vrijedi za sve one kojima rane tesko zacjeljuju. Opazili su da veee koliCine
kvasa mogu izazvati furunkulozu. To potvrduje homeopatsko nacelo
da tvar u umjerenim kolicinama lijeci, a u prevelikima moze izazvati
upravo one smetnje kojih se zelimo lijeeenjem rijesiti.
K vas i kvasni ekstrakt djeluju izvrsno i na opee slabo zdravstveno
stanje. Kvasni ekstrakt povoljno utjece na sve neuralgicne bolove. na bolne
upale zivaca. na neuralgiju zivca ' trigeminusa i dr.
Korisno je da trudnice za vrijeme trudnoCe redovno uzimaju kvasni
ekst rakt bogat vitaminom B.
Kvasni ekstrakt je izvanredna hrana za one koji pate od zelueanih i
crijevnih tegoba i koji imaju smetnje u optoku krvi. Kvasni ekstrakt is-
punjava zahtjeve koje su vee istrazivaci starih vremena traZili od hrane.
a oni su glasili: Hrana mora biti lijek, a lijek mora biti hrana.
364
Pivo dobivaju fermentacijom jecma s pomoeu kvasa. Taj proces fermentacije
upotrebljavaju vee vise od tisueu godina iako su istom u 19. stoljeeu upoznali veliku
vrijed nost kvasa i kvasnih gljivica. U suvremenim pivovarama upotrebljavaju samo
cisti pivski kvasac od redenih usjeva.
Prije su mnogo upotrebljavali pivski kvasac koji je inace dobar, ali
ima, na zalost , tu slabost sto su u njemu jos gorke tvari neugodna okusa.
Gorkost ne uspijevaju uvijek posve odstraniti , pa Sll ostecene i drllge
vrijednosti . Kad god mozemo, bolje je upotrijebiti ekstrakt cisle kul-
rll re k vasca. .
Herbaforce i Planlaforce Sll vrlo lIkll ni kvasni ekstrakti posebno lI god-
365
Umorna zemlja
- bogato more
Pomoc
pri ruci
na mirisa. obogaeeni sokovima bioloski uzgajanih biljki. Oba proizvoda
su izvrsni namaz za kruh i za endviee.
RAZNO
Mnoge rijeke zure prema moru i mnoge moene struje nose u svoj im si lnim
vodenim masama svake godine na tone, za zemlju nepovratno izgubljenih
minerala, u morske dubine. Dobro je rekao Salomon koji je vee poznavao
kruZenje vode: Sve rijeke idu u more, a more se ne napuni; lama kamo
rijeke teku, tamo se i vraeaju. To putovanje je neumomo kao sto neu-
momo nestaju i mineralne sastojine. One se usprkos kruZnom toku vode
ne vraeaju vise u zemlju jer je voda, koja isWaPUuje i vraCa se na zemlju
kao kisa iii snijeg, kao destilirana voda bez minerala. Ako pri tome ne
mislimo sarno na rijeke koje izviru u nasim planinama, nego na mnogo
veee rijeke, npr. Amazonu, Rio Grande, Misisipi , Ga nges i Nil , ukratko
na sve bogate tokove vode na nasoj planeti , istom tada eemo, mozda,
moei prosuditi kako je veliku pljacku pretrpjela Zemlj a tisueljeeima.
Ki sa i snijeg stalno tope u zemlji kalij, kalcij , magnezij , jod, bor i jos
mnoge druge minerale, a za tim odlaze valovima rijeka u more. Zbog toga
postaje zemlj a sve siromaSnij a mineralima, a more sve bogatije.
To je razmisljanje potaklo razumne Ijude raznih zemalja da iz mora opet
dobiju nesto od onoga sto je u njemu nestalo. Tu su razliCite vrste algi
koje uspijevaju u moru, i njihovo bismo mineralno bogatstvo mogli
korisno upotrijebiti . Te bi alge morale sluZiti za gnojenje kako bi zemlji
vratile tvari koje joj tu i tamo nedostaju. U Kalifomiji vee upotrebljavaju
aIge za gnojenje, za hranjenje stoke, kao dopunsku hranu, dapace i za
lijekove. Vee su prije 40 godina u Holandiji gnojili morskom pjenom i
algama. Fram:uski seljac,i vee stoljeeima upotrebljavaju kalcijem bogate
alge kao gnojivo na poljima. Njihovi su uspjesi privukli pafuju znanstve-
nih krugova. Prof. Boucher je izvijestio 0 zacudujueem djelovanju praha
neke crvenkaste alge, koji su upotrebljavali kao gnojivo na Glenamskim
otocima juino od Bretagne. Na tako o b o g ~ e e n o m zemljistu mogli su
opaziti ne sarno da biljke bolje rastu vee da su i same postale od toga algina
brasna zdravije. Pokusi s povreem, voeem i jagodama dali su dobre uspje-
he jer zaprasivanje alginim brasnom unistava peronosporu, razlicite
glji vice, krastavost, dapace zivotinjske stetocine kao sto su lisne usi.
Taj prah od al gi, dakle, ne sluZi sarno za poboljsanje tla, vee djeluje u
izvjesnom smislu i kao lijek za biljke. U Francuskoj taj prah poznaju i
prodaju pod imenom Galmagol. Morska alga Kelp vrlo je bogata jodom,
dok je za algu Lithothamne Galmagol 0 kojoj se ovdje govori analizom
dokazano da ima malo joda, ali zato mnogo lakotopiva kalcija.
Prof. Boucher misli da je za vrijeme epidemije slinavke i sapa jed no
podrucje u Francuskoj ostalo postedeno upravo zato sto seljaci tamo gnoje
polja spomenutim alginim brasnom. Buduei da sve te obavijesti potjecu
366
iz ozbi ljnih izvora, s pravom se nadamo da su istinite. Zato driimo da
morske alge mogu imati veliku ulogu ne sarno za gnojenje i za poboljsanje
(ameli oraciju) zernlji sta vee upravo za obnavlj anje (regeneriranje) umor-
ne, bolesne zemlje. Sigurno bi vrijedil o truda kad bi mnoga gospodarstva
(i vlasnici vrtova) pomogli da te djelomice jos skrivene snage obnavljanja
i Ij ekovitost i ucine korisnirna.
BEZ JODA NEMA ZIVOTA
Nekoe sam negdje proCitao pricu 0 princu koji nikada nij e bio veseo i
nikakav poticaj nije mogao odagnati njegovo tumo raspolozenje. Stoga
je kralj priredio sveca nost, i princevi iz cijelog svijeta odazvali su se po-
zivu. Svi su sudionici slavili , p\esali i zabavljali se salama glumaca i ko-
medijasa, koji su nekad po obicaju bili na dvorovima. Ook se veeina
prisutnih nij e mogla oduprijeti smij ehu i pustopasnosti, princ se nije
pridruzio opeem veselju vee je ostao i dalje zalostan. Kralj je ponudio
veliku nagradu onome tko bi razveselio princa. lavio se pastir koza, koji
je zivio visoko gore u Alpama. On je opazio kako su se divokoze svaki
put razveselile i udobrovoljil e, kad su bile kraj odredenoga mjesta sa
slanom vodom. Zato je uzeo nekoliko zrnaca soli jer je mi slio da bi ona
mogla donijeti sreeu princu i njemu. Kad je ta zmca soli dao princu, on
ih je slavio u usta i najprije razvukao usta i iskrivio lice, a zatim zivnuo
i poceo sudjelova ti u zabavi i nehotice postao veseo. Petmilijunti dio jed-
noga grama joda mogao bi napraviti to cudo, kad bi ta prica bila istinita.
Ucenjaci su izracunali da svirn Svicarcima treba sarno 25 g joda na dan.
Mozda je ta mala kolicina tocna. U svakorn slucaju treba nam ga vrlo
malo, i ta posebna mineralna tvar moze pokriti nasu potrebu. Kad bi ,
pak, potpuno nedostajala, ne bi ni najbolja hrana ni vitamini mogli
sprijeciti da Ijudi oglupave i propadpu. Ookazano je da nedostatak joda
djeluje prije svega putern st itnjace i izaziva posebne pojave. Tako moze
nastati gusa iii rniksedem (myxoedema), koje stanje moZe napredovati
do umne zaostalosti. Obralno, poremeeaj u koliCini joda izaziva Base-
dowljevu bolest. Ta je bolest poznata po preosjetljivosti koju prati cesto
lupanje srca, nervozno unutrasnje treperenje, sto iscrpljuje snagu zivaca
jer previse drazi simpatikus. U takvu slucaju su uvijek pretjerano podra-
zene takoder probavne zlijezde, jetra, gusteraea i veeina organa. Pogo-
dene su i zlijezde znojnice, covjek dobiva napade znojenja, zbog kojih
tijelo vrlo slabi . Kao neugodne posljedice javljaju se ceste depresije koje
se ocituju u nesredenim dusevnim raspolozenjima, od ushieenja do l!tu-
cenosti. Vel ike doze joda pogorsajll stanje do nesnosnosti. To znaci da
lreba tu cudesnu tvar, jod, uzimati oprezno jer i nedostatak i pretjerana
kolicina znace za covjeka nesreeu. I jedno i drugo rnoze izazvati opasna
stanja. Zato savjetujerno sarno jod u horneopatskirn dozama kako bi se
mogla sprijeci ti nevolja. Buduei da u Svicarskoj i drugim susjednim zem-
367
Pravilno
doziranje
Biljke
s jodom
Ij ama nema dovoljno j oda, svojedobno se Eggenberger iz Herisa ua. po-
znat i specij a li st za gu5U. zauzeo da bi kuhinjsku sol oboga ti li j odom. To
bi koristilo Svica rcima koji oaginju gusa vosti , dok oni s basedovom ne bi
vise imal i tes koca zbog cestoga ubrzanog pulsa.
Poznato je da se jod nalazi 1I morskoj soli i vodi koje su za mnoge
pravil no izabrani lijek. Osobe sklone basedovu mnogo bolje reagiraju na
maJe kolicine j oda ' u bil j no vezanom oblikll , jer taj ne izaziva ni kakve
ncugodne smetnje.
Na ialost, nema mnogo biljki s jodom. Fa rma kol og, prof. Gessner je
dokazao da sadrze vitamin A i sraz mjemo moogo joda islandska ma ho-
vina (Citra ri a isla ndica), plucna ma hovina (Sticta pul monaria), sobov
lisaj (Cladonia rangiferina) , Usnea i Carragen ( Muscus s. fucus Caraghen).
U Svica rskoj postoji 38 razli Ci tih vrsta biljki nalik ma hovini , koje bota-
ni eari uVrSta vaju mea u lisajeve. Prof. Gessner kaie da one sadrze jos
antibi oti cke t va ri koj e pokazuju osobito j ako tuberkulostat icko djelo-
vanj e. Prava morska trava (Zostera ma ri na) i travulj a (vranjak ; Armeri a
ma ritima s. vul ga ri s), koje nalaziroo na obalama Sjevemog i [stocnog
mora, imaju u sebi j od, brom i Ouor, tragove triju vainih elemenata koji
su za oas od veli ke vaznosti . U obicnom draguscu (Nas turtium officinale)
ima takoaer ma lih kolicina j oda.
Joda ima u svim morskim algama, a njegova koli cina se mijenja prema
vrsti algi i njihovu nalazistu. Smea e alge (Fucus vesicul osus) mogu biti
do I m duge i 5 cm siroke. U njima ima 0,03-0, I o ~ joda. Na rod uzima
smeau algu proti v deblji ne> guse i t uberkuloze zlij ezda (skroful oze).
Za neke je Ijude opasno uzima ti vece kolicine smeaih algi, osobito ako
im je osjetlji v rad stitnj ace.
l odna alga agar je naj veca alga koj a postoji jer moze biti i 700 m duga,
pa je to sigumo najdulja biljka koju poznaj emo. Ima prednost pred drugim
algama sto nj en sadriaj j oda ne va rira mnogo, pa ga mozemo mnogo
bolje dozira ti .
Ako redovno uzimamo ma le koli cine morskih trava, iii ako od ojih
pripravlj amo jelo, mozemo polako ukloniti postojeci nedostatak joda.
Zato je korisno da pripremajuci j ela, osobito juhe i variva, stavljamo u
njih manje kolicioe morskih algi. Tako se moze, osobito u alpskim kra-
jevima, polako ukJ oniti nedostata k j oda i drugih elemenata u tragovima.
Ta su me doslj edna razmisljaoj a potakla da sam razlicitoj hraoi do-
davao morske alge u obliku j odne alge ( Kelp, aga r). Tako Herbamare i
Trocoma re, omiljene bi ljne soli, sadrze taj dragocjeni dodatak, a sadrii
ga i Herbaforce koji je poznat kao prakticao i ukusan namaz za kruh.
Tekuci zacini Kelpama re i juhin ekstrakt Kelpaforce imaju, kao sto kaze
njihovo ime, netom spomenll ti korisni doda tak. Tako se covjek moze
svestrano i naizmjence posluziti razlicitom hra nom koj a nadoknaauje
postojeci nedostata k. Sto se covjecanstvo vise mnozi i sto se vise povecava
broj bol esti civilizacije, to postaje nuznije da i more sa svojim mioeralnim
boga tstviroa sudjeluje kao opskrblji vac hranom.
368
-. ~ .
TESKO LUCENJE OTROVA
Opa nost od otro\'a ne smijemo pro udi\'ati samo na temelju pecificnog
djelo\'anja otro\'a, nego moramo imati vise u vidu njihovo dugo djelo-
\anje. Otrovi koji izazivaju tipicne pojave. kao npr. povraeanje. proljev
i dr.. ali se mogu opet lako izluCiti iii neutralizirati. mogu za povrijedenog
biti vrlo neugodni i po njegovu sudu vee opasni. Medutim. mnogo u
opa niji oni otro\'i koji ne izazivaju takve pojave vee ostaju u tijelu i
imaju za posljedicu degenerati ne i skrivene bolove. Mozda sudjeluju
bitno cak u nastajanju raka. su otrovi vrlo opa ni. a sto je jo'
gore. strucnjaci i zdra\,stvena slui:ba tesko ib mogu prepoznati. Jos nismo
zaboravili teSke po Ijedice koje ,ie izaz ao poznati i 5 mnogo nade upo-
trebljavani proizvod Thalidomid. Posto je bilo na stotine. mozda cak na
tisuce osteeenih za cijeli Zivot zbog upotrebe takvih sredsta a. moglo
se cisto slucajno otkriti zle posljedice otrova. Isku tva u poka-
zala da nikad ne znamo kako ce neko vrlo djelotvomo kemijsko sredst 0
konacno dalje djelovati. \ ijedan kemiear, ni iskusan lijecnik iii biolog.
ne moze to sa sigumoscu reCi ni za jedan kemijski proizvod. Laborato-
rijski pokusi i pokusi na ii otinjama daju nam sarno zaokruzenu sliku
subjektimo ustano Ijenib uCinaka koji mogu koristiti za specificno iJi
simptornaticno lijeeenje odredenih bolesnih stanja. Kako. dakle. da
pro udujemo i kako da postupimo ako - kao npr. pri tbalidomidu -
iznenada opazimo nepravilnost u raz oju. osteeenja spolnih ilijezda.
jalo\'ost (sterilitet). iivcana i genetska ostecenja? I najopreznijem lijec
niku tdko je u takvu lueaju po esti dokazni po t upak. Morat ee teme-
Ijito razmisliti. rnoze Ii risk irati da na rupi protiv mocnoga kemijskog
poduzeea iii da radije odustane. jer je lakvo poduzece noveano jako.
a -tite ga i pravni strucnjaci. Poduzecu neee biti teSko Iijecniko sud po-
nistiti protudokazirna i osramotiti ga pred svirn lijecnicima. Moze se
dogoditi da ga osudorn za naknadu Stele potpuno uniste.
Od zastupnika neke kemijske indu trije koja proLz odi sredstva za
prskanje i inseklicide, CUO sam da je pozvao protivnike da kao dokazni
materijal pokaiu smrtne slucajeve. Nitko neee zanijekali da je arsen
teSki otro\". To se ne mole zanijekati ni za opijum. Medutirn. nere bili
lako na \'e ti kao dokaz za otrovnost arsena srnrtni slueaj neke od zena
koje jedu arsen da bi imale Ijepsu put i izgled. Cak kad bi to i uspjelo.
bio bi dobro plaeeni strucnjak spreman da navede drugi uzrok smrti.
lednako tako bi se mogJo dogoditi i s uZivaocima opijurna.
Sred t\'a za konzerviranje i prskanje mogu biti vrlo opasni Ako
se s njirna oprezno postupa. ne javljaju se akulni znaci olrovanja. Obit no
se ne molW dokazati tela oSleCenja ako se ravnaju prema uputarna.
Medulim.-slo se dogada kad seljaci rade prema nacelu: Mnogo pornaie
puno Kakve ce bili posljedice ako upouijebe ouova, prskaj u
prekasno. ili u poprskane susjedove biljke? I u i d rugdje u
inozems!vu vidio sam rezuitale pretraga koji su se i strucnjacirna ut inili
znaeajni. U nekom ameritkom za\'odu koji podupire driava, upoznao sam
369
Mnogo
pomaze
puno
Casa soka
od povrca
Poziv za upotrebu
neotrovnih
sredstava
za prskanje
rewltate koje je posti gao g1avni profesor vrseCi osobno pokuse na zi-
votinj ama. Sve sto sam tamo vidio i doznao nije na mene uCinil o same
uti sak, vee me prestraili lo. Osobito dugotrajno djelovanje grupe klorira-
nih uglji kovodika kao npr. DDT, Dieldrin, Aldrin i jos mnogi drugi, nt
bi se smjelo previdjeti , vee snositi odgovornost ako se t akva opaZanja
pres ueuju. Pri znajem da su ta sredstva, osobit o II tropskim krajevima,
vee mnogim Ij udima spasil a zivot. S drll ge strane moramo takoder raz-
mi sliti da se, konacno, na vrapce ne mora puca ti topovima. U svakom
sillcajll ne bih, sto se mene ti ce, zel io svaki dan jesti va ri va i voCe, koji
sadrZe uvjerlji ve tragove ot rova i imaj ll sumnji vo svoj stvo da se taloze
u tij elu. Za to se kol icina tih otrova u t ij el ll sve vise poveeava dok II odre-
denoj koncentraciji ne ugrozi zd ravlj e i zivot.
Poznati i odvazni prof. Ei chholz iz Heidelberga napominje da u vele-
gradovima nema ni jednog lesa u cijem masnom lkivu ne bi pri seciranju
nasli DDT. Ako netko zbog bolesti omrsavi, onda je gomil anje tih otrova
u masnom tki vu vrl o opasno j er mrsavlj enjem pocinje tijelo tros iti svoja
vlastita tki va, pri cemu prelaze otrovi u krv gdje cesto izazivaju reakcij e
koje lij ecnici ne znaj u obj asniti .
Svakako je veliki napredak da danas maloj dj eci dajll kao doda tak kasama
i mlijecnim jelima takoder sokove od povrea. To je pridonijelo da Sll danas
rj ede avitaminoze koj e su prije bile Ces te. Takoder se smanjil a sml1nost
dj ece, a tome je takoder pridonijela povoljna ishrana.
Medutim, sto se dogada a ko j e mrkva, iz koje majka s mnogo Ij ubavi
i skrbi priprema sok, za trovana prskanjem? Majka se stva rno nade pred
zagonetkom, kad mora ustanoviti da dij ete usprkos dobroj njezi izne-
nada vise ne napreduje vee naproti v mrsavi. Stolica postaje uvijek sve
rjeda ia ko Iijecni k za djecje bolesti ne moze ustanoviti Herterovu bolest.
Nedavno sam na put ovanju po inoze mstvu dobio na uvid rezultate po-
kusa s mrkvom njemackog, svicarskog i ta lijanskog porijekla. U svima
je bil a prilicna kolicina otrova iz skupine kloriranih ugljikovodika. Zbog
toga sa m se vrl o prestrasio. Pokusi s takvom mrkvom na zivotinj ama
pokazali su da nij edna zivotinj a iz okoeenog legla nije prd ivjela dob si-
sa nja. Kad bi svaka majka kao dokaz u t uZbi navela ml1vo doj ence, za
koje mi sli da je umrl o zbog otrova takve mrkve, nijedan lijecnik ne bi
bio sprernan da na tome gradi dokazn i postupak. Seljak u svojoj kratko-
vidnosti nij e sposoban da spozna poslj edi ce prevelikih doza iii prekasnog
prskanj a . Zato u interesu narodnog zdravlja postaje sve neodloznije da
pitanje otrovnog prs kanja ispita drZavna kontrola. Posto ustanove
stete, odredeni ee d rZavni organi na temelju odredenih odluka odobriti
nui nu pomoe.
Sve je hitniji poziv da za prskanje sluze sredstva koj a neee steliti nasem
zdra vlju ni zdra vlju naile dj ece. Ako se do iSla ne mozemo bez otrova bo-
riti proti v stetocina, tada bi ba rem trebalo upotreblj avati biljne otrove
koji se izlucuju, neutrali ziraju i gube djelotvornost. Svojedobno sam II
370
Napala divlje masline uzgajali su aka Sredazemlja vee u vrijel'1e starih Egipeana.
J uznoj Americi upoznao korij enje koje su upotreblj avali kao jake insek-
licide. o. cim su ih olkrili , vec su ih zamijenili simel ickim sredslvom.
Kad bi sislemalski iSlraziva li duha nov ekslrakl , proizvode jedne vrSle
kri zan lema i raznoga lropskog bilja, si gumo bi nasli mogucnosl da ne
bi lrebalo naru'aval i biolosku ravnoleZu nil i s k ~ d i l i covjeku. Mozda bi
bi lj na redstva bil a mnogo sk uplj a, ali bi zd ravslvenim razlozima lrebalo
dali prednosl pred CiSlO malerijal nom dobili.
Trebal ce ve vise obraca li painju na poziv za bi olosku obradu zemlje.
Do adas nj i su rezultali lakvi da ih ne mozemo odbacili kao neko zanese-
njastvo. Posebno za dj ecj u hra nu lreba hilno za hlij eva li bioloski uzgojeno
povrce. osobilO mrk u. Tko ima vlaslil i makar i mali vn. moze bili za-
dovoljan SIO ima takvu moguenosl da ga obraduje bi olosk i, i SIO j e sigura n
za pri prema nje sokova. Bi oll a soko e lakoder pripravljaju iz bi oloskog
povrca. pa su jednako tako vazni osobil O za djecu i bolesni ke. Zgusnuli
(konceI1l rirani) mr kvi n sok Bioca rollin dobi vaj u iz bioloski uzgaja ne
mrkve. Tko nema mogucnosLi da sam uzgaja bi olosko povree. moze ga
vec danas nabavili kod na prednih selj aka.
Upotreba kemij skih sredslava za prska nje moze se nepovo ljno odrazili
nc samo na povrcu vee ina vocu. i ' lewo djelova li na zdravlj e. Taj pred-
371
Biolosko
obradivanje
zemlje
Tko jos misli
na peele?
Samovolja
i u prasumi
met zahtijeva podrobnije razmatranje. 5 akom lutaj u. moramo dobro
zapamtiti da mogu oastati tcike posljedice ako u proizvodnji hrane da-
jemo prednost ekonomskim. dakle. malerijalnim i praktienim rasudiva-
njima a ne zdrav tveoirn.
ee smo se navikli da Covjekovu zdravlju pridajemo premalo painje.
a za blagostanje peela gotovo se i ne brinemo. Milijuni peela i drugih
korisnih insekata ugibaju svake godine zbog redsta"a za prskanje i za-
praSi'anje. Mozda cerno istom kasnije shvatiti kako se nepovoljno odra-
zuje ta steta. 'Ie bismo nikako smjeli zaboraviti da insekti osim oplodi-
vanja "oeaka imaju jos i druge zadace. Tako npr. obad (strk) uoistava
ariSeva leptira koji se javlja u milijardama i ubrzo uniSti lijepo zelenilo
ariSa. Tamo gdje ne pomaie DDT. bit ce taj mali obad brzo golOV 5 opas-
nirn stetoCinarna koje su zabvatile velika podrueja. Le5to jedino biolo-ka
sredstva rnogu uspjeSno rijeSiti takav problem.
'laSe iskustvo u GuatemaJi pokazuje kako bezobzimo posrupaju podu-
zelnici .. as pouzdanik Kanadanin . oi:enjen [ndijankom. vee je godinama
proiz odio za nas prasumski rned . . eoeekivano su u njegovu podrugu
o novali veliku i rnoCnu pamutnu tvnku. iskrCili goleme pOvrSine pra-
sume i po adili pamuk. Bez pra,'e potrebe. jednostavno iz Cisle navike.
dali su vlasnici prskati svoje pamucne nasade. i to obilno. kak i Arneri-
kanci "ee jesu. iz aviona. Ta njezna otrovna rnagJa rnorala je zamisljene
stetoUne odnatiti ad toga da se tu nasele. Ti se trgovci n.isu nimaio za-
brinjavali sto su time poubijali i druge insekte. prije svega peele. 01aS je
proizvodac zbog toga izgubio 300 rojeva peela. ouidi se morao s ostat-
kom peela preseliti na drugo mjesto. 'la naknadu Slele taj priprosti cO'jek
nije oi pomisljao jer nije imao hrabrosti da preuzme oa sebe riziko za
izgubljeni proces. Kako da se mali pojedioac uspjeSno bori protiv Wad-
noga proracunatog. financijskog di va. ada se pri tome ne izlon jos veCUn
troskovima i bude prisiljen da se porniri s jos veCorn stetom' Odseliti se.
zabora"iti gubilak i graditi sve iznova. najbolje je sto osteeen.i moze po-
duzeti. Kad bi se umjeslO toga zelio u daoim okolnostima upustiti u bor
bu. rnorao bi osim vremena i zi aca zrtvo"ali i svoje zdravlje. a to se ne
isplali.
'la i:alos\. potpuno netaknuta rnjesta u prirodi poslaju sve rjeda. S
pravom se danas mozerno pilali gdje ee se to zavrSiti: slime u vezi i neho-
tice se sjeeaIn zoologa kojega sam upomao u GuayaquiJu (Ecuador),
kada se spremao da posjeli zmajevima nalik zivotioje na otoku GaJapa-
gosu. Potuzio mi se da uskoro oeee znati kamobiiSao da proucava neke
''fSle Zivotinja u slobodnoj prirodi. Sve ee viSe biti unisleno. postreljano
i naprelkorn ci iJizacije lako prornijenjeno da neke i:ivolinje nere irnati
uvjeta za zivol. ''';jek se osvecuje kad kratko,idnirn. jedno lran.im po-
slupcima porernelimo biolo- ku ravnoleZu. Sw ne uni-Ie otrovi, ukJanja-
mo na drugi nacin iz n'ola. te pOpUI neiskusna earobnjaka moiemo reCi:
3 2
Duhova koje sam pri zivao. sad se vise ne mogu rijesili. Pri danaSnjem
preziranju prirode i njenih mll drih zakona lesko je opel 1I poslavili pri-
rodno misljenje da bi se vralio mll dri 10k slvari. a skrivenim i opce vid-
Ijivim ol rovima navijeslio rat.
OPREZ, METALNE SOLI!
Vee prije nekih 20 godina d r E. Eckmann je u jed nom predava nju lI pO-
zorio da se soli kovina, posebno ldki h kovina, nak upljaju u covjekovu
li mfnom SUSlavu. Drugi su znansl venici upozorili da lakve soli mogu
Slvaral i 1I bll brezima zapreke (ba rijere), a kas nije je uSlanovlj eno da se
Ie soli zadrzavaju i u ki cmenoj moidini pa i poslije desetak godina mogu
uzrokovali leSkoce. To se odnosi osobito na a rsen.
I otrovi biljnog porijekla mogu nam vrl o skodi ti iako se u pravilu opel
vrl o lako izlucuj u, dok se kovinski olrovi zadrzavaj u u tijelu gdj e, kako je
vec naglaSeno, u pra vilu poslij e vise godina i desetaka godina mogu iza-
zvati veli ka oSlecenj a. Jos nije sasvim razj as nj eno koliko sudj eluju metalni
ol rovi pri uze losli , alro fiji misica, limfogranul omima i raznim boleslima
hrplene (kicmene) mozdine i kralj esni ce.
Cila lelj ce to i neholi ce upil ati . Tu moramo na prvome mjestu spomenuli
razlicile Iijekove. Ako npr. uzi mamo Salvarzan, primil cemo u sebe zivu
i arsen j er Salva rzan sadrzi obj e ove kovine. Poznato j e da za krv cesto
daju lij ekove sa zelj ezom i bakrom.
Na drugom mjest u mogu biti metalne soli koj e j os uvij ek upolreblja-
vamo za razli ci ta konzerviranja. l ednako tako treba spomenuli i sredstva
za prskanje s bakrom, olovom, arsenom i mnogim drugim metalima. Ova
su sredstva opasna vec za vrijeme prskanj a j er ih udisemo. Ona se slegnu
na povrce i voce i vrlo mu skode j er se pranjem jedva dadu odstraniti
iii tek nezna tno.
Danas j os ne znamo koli ko je u poslj ednje vrijeme novih, slras nih
bolesti povezano sa skri venim otrovnim djelovanj em kovinskih soli .
One se ceslo ociluju djelomicnom uzetoscu, pa ca k i para lizom. Za sad a
predstavlj aju za lij ecnike nerazrj esivu zagonetku, a za bolesnike muko-
lrpne neizlj ecive bolesti , i 10 l reba pripi sa ti , kao sto smo upravo spome-
nuli , pored zracenj a rendgenom i radijumom, vrlo vjeroj alno i solima
kovina. Sl oga ne mozemo bili dovoljno oprezni , i moramo dobro paz iti
da sa solima kovina ne primimo u tij elo opasne slra ne I vari koje bi POl-
kopale nase zdravlj e.
Istom smo nedavno od neke osobito brizne majke doznali da je nj eno
njezno dijete prskanim grozdem navukl o osobito opasno otrovanje . .
Drugo zapaianje nam je opi sa la ze na koj a j e upravo navrsil a sezdeset
godina. Buduci da vrl o voli tesinsko groZde, svjesno je katkad propu-
slila da to grozde izbj egava zbog sredstava za prskanje. Kad god bi jel a
373
Kako
primamo u sebe
kovinske (metaln
soli?
Neke obavijesti
o smetnjama
to grozde, redovno jc ima la probavne smclnje jakim pojavama vrenja.
Najprije je mi slil a da joj je naskodil a veli ka koli ci na svjezcga kiselog
kupusa. Kad je vrij eme grozda proslo te vise nije dolazila u iskusenje da
si priusti prska no grozde. preslale su i njene legobe iako je uvijek redovno
jela svjdi kiseli kupu Tako je mogla okrivi ti sa mo prskano grozde.
U jednoj drugoj vij eSli opi suje neka ze na iskuslva svoje 80-godi snje
prijateljice. Ta je 12 godina leZa la prikovana uz krevel zbog kapi. Uzetosl
se prosiri la od kraljeSnice na prsni koso Probavni organi joj ni su radili
osam tjedana, a kasnij e joj se probava opet besprijekorno sredil a. Usprkos
lome bol esni ca nije smjela jesti ni bobice ni kos tuni cavo voce, koje su joj
posjetioci vise pUla donosili , jer bi je vee pol a sala posto ga je pojela
pocelo u trbuhu sti ska ti i probadati , zatim bi na stupilo podrigivanje i
gotovo redovilo proljev. U tom stanju koj e bi potrajalo 1-2 dana boles-
nica se katkada osjecala vrlo bij edno, pa je sve voce za koje
nije sigurno znala da Ii je bilo prskano iii kemijski gnojeno. Bioloski uzgo-
jeno voce bolesnica je jela bez smetnj i, pa je uzimala tresnje, jagode, sljive,
grozde, ribi z, maline iii kupine, dakJe takvo voce koje nije bilo ni prskano
ni kemijski gnojeno. Tegobe je uvijek mogao objasniti jedna ki uzrok,
naime, sredstva za prskanje iii gnoj ivo.
Njene je za kJjucke potkrijepio i cla na k u nasem Zdravstvenom vjes-
niku 0 prskanom grozdu. Umirio ju je sto je pravilno prosudila, bu-
duci da su je kratkovidni Ijudi staJno ismijavali zbog toga misleci da samo
umislja uzrok svojih smetnji. Spomenute pojave otrovanja mozerno paz-
Ijivom opreznoscu izbjeCi , no mnoge druge skriveno jos opasnije djeluju
jer se ne ocituju kao vidljiva opasnost.
OTROVANJE SREDSTVIMA ZA PRSKANJE
Nedavno sam neocekivano posjetio selj acku obitelj s kojom su me upo-
znali prijatelji. Gospoda me prepoznala po imenu, a moje joj stampane
stvari nisu bile strane. Zato je iskoristila priliku da me lIpita nesto za
dijete koje jos nije islo u skolll , jer je mala lezala u postelji kao odsutna,
lImoma i gotovo apaticna. Majka mi je opisala simptome bolesti , i ja
sam ih u mislima odmah povezao s nekim otrovanjem. U bolnici su dje-
tetu dali penicilin, medutim stanje se jos vise pogorsalo. Inaee je glavni
lij ecnik te bolnice, kojega osobno poznajem, veoma sposoban covjek,
ali je u tom slucajll, na Zalost , trazio lIzrok bolesti na krivome mjestu.
Majku sam ispitao 0 razli cit im okolnosti ma kojih se jos sjeeala od pocetka
bolesti , a koje bi mogle nepovoljno utjecati na dijete. Sto mi je znala
ispricati , pot vrdil o je moje slutnje jer je njen muz upra vo u to vrijeme prs-
kao vocke ot rovom, a mala je po nesreCi lItrcala u jedan mlaz rasprsiva-
nja. Od tada je majka opaZala poteskoce. Za mene vise nije bilo sumnje
jer su okolnosti i simptomi potvrdili uzroke i razjasnili sillcaj. Jos sam
pitao majku da Ii je 0 dogadaju koji mi je opisala obavijestila i Iijecnike,
sto mi je ona potvrdila. Svakako je samo jedan lijecnik lIZeo u obzir otro-
vanje sredstvom za prskanje, dok su njegovi kolege takvu misao jed no-
stavno odbili. Meni je osobno bilo sasvi m jasno zasto penicilin nije vise
374
imao simptomatski ucina k. Penicilin bi mogao dovesti barem do prolaznog
pobolj sanj a da se radil o 0 ba kterijama. a ne 0 kemijskim otrovima koji
su izazvali bolest. Sad nije vi -c bil o tesko iza brati naCi n i sredst va lijeccnja
pa prctpostavlj am, dapacc siguran sa m, da su dj eretu pomogle prirodoe
meLOde i nuzni pri rodni lijekovi.
Oduvij ek sa m bio II nacelu protiv prskaoja otrovima. Ako postoji mis-
Ij enje da se bez ojih ne moze, mogli bi to barem obavlj ati zimi . U svakom
slueaju morali bi polj opri vrednici biti svj esoi odgovornosti za prskaoj e,
pa sebe, radnike, a pogotovo djecll , dovoljoo zastititi od otrovanja i
osteee nja. Poslj edice ni su uvijek odmah vidljive jer sredstva za prskaoje
sadrze djelimi ce otrove koji dj elllju polagano, a medll takve ubrajamo
bakar, olovo, arsen i katran. Jos Sll mnogo opasnij a novija sredstva za
prskanj e, spoj evi kl oriranih ugljikovodika i esteri fosforne kiseline u raz-
lieitim obli cima, jer se ti otrovi ne prime samo na vaoj skoj Ijusci voea,
vee prodiru II lisee i kruze takoder u biljnom soku, pa su mnogo opasoiji
od ostalih sredstava. Opomena je prekasna ako se selj ak 10 iii 15 godina
kasnij e mora boriti s ra kom plllCa, jer upozorenje da oitko ne smije obav-
Ijati rasprsivanje bez maske, njemll vise ne koristi.
Ne smijemo misliti da se organizam vremenom privikne na otrove pa
mll vise ne mogu skoditi . Na zalost nije tako. Ni rlldar se ne navikne oa
kremeni (silicijev) prah, pa ee i za njega biti prekasno ako 0 opasoosti
kojoj j e izvrgnut govorimo istom onda kad je vee zaradio nei zljecivu
bolest , tzv. silikozu. Naime, ta ee ga bolest spremi ti, sasvim sigurno,
u grob prije nego bi trebalo. Stoga nije dobro ako se prema vidlji vim
opasnostima odnosimo nepailjivo i izgubimo strab pred takvim profe-
sionalnim osteeenjima zaoemarujuei podllzeti nuzne mjere.
Prskanje otrovima moze izazvati jos druge, vrlo srodne stete koje se
dosta cesto javlj aju kao posljedica uzivanja prskanog voea. Upraviteljica
jedne djevojacke skole telefonirala mi je u vrijeme tresanja da su sve
djevojcice, osim jedoe, oboljele od proljeva. Neke Sll Idale u krevetu i
tllzile se na mllcninu u zelucu.
Najprije sam se interesirao za jelovnik da vidim sto su djevojke jele
dan prij e. Podatak rni je pruZio samo uzroenu vezu jer su u 4 sata poslije
podne sve djevojke, osim jedne, jele svjeZe ubrane tresnje. Upravo ona
koja je odbi la da ih jede nije imala smetnje. Ta nas je okolnost, naravno,
lako dovela na trag uzroka bolesti. Od upraviteljice sam dobio uzorak
tresanja i zamolio sam je da se raspita kod seljaka 0 sredstvu za prskaoje.
Kasnije je raspitivanje pokazalo da je seljak prskao vocke tik ne$to pred
sarno dozrijevanje i zato, naravno, nije bilo nikakvo eudo sto su se l)a
tresnjama jos zadriale posusene mrlje tekucine za prskanje.
Kol iko bi bilo jednostavnije kad bi odgovorni krugovi mislili na to
da sredstva za prskanje budu neotrovna. Kad bi ustrajno trazi li, moZda
bi cak u biljnorn svijetu nasli prikladnu pom06. Naravno, to bi bilo vrlo
radosno jer bismo tako mogli izbjeCi stetna djelovaoja otrova.
375
Pravodobno
upozorenje
Jos jedno
otrovanje
sredstvima
za prskanje
Njegovi
nedostaci
i stetnosti
Zdravstvena
razmisljanja
KUHINJSKO POSUDE 00 BAKRA
Nekad su mnogo upotrebljavali ba kreno kuhi njsko posude. Bakrene su
tave slovile kao nuzili sastavni dio imuenog domaeinstva. Danas je
to, vise-manje, posve zasta lj elo, otkako je znanje 0 vitaminima postalo
opee dobro. Ustanovili su da bakar dj eluje kao katali zator i unistava vi-
tamin C. Pekmez od sipka iii zuti ke, iii neka druga hrana bogata vitami -
nima, ima poslije kuhanja u bakrenom posudu jos samo malu, skromnu
kolicinu vitamina C, dok isti proizvod kuhan u emaj liranoj iii celi cnoj
posudi ima mnogo veeu kolicinu toga dragocjenog vitami na. Zato iz
zdravstvenih nizloga moramo napustiti bakreno posude. Bakar vrlo lako
oksidira, a djelovanje zelene patine svi dobro poznajemo.
Vee sam testo vidio zelucane i crijevne tegobe, dakle poremeeaj zelu-
cane i crijevne sluznice (gastroenteriti s) zbog upotrebe te kovine. Jetra
su takoder vrlo osteeena jer je poznalo da preraduju sve sto dode iz
probavnog trakta u veliku jetrenu venu (Vena porta), pa se moraju baviti
i otrovima. Cesto nasta ne zutica ako redovno dolaze u lijelo veee koli-
cine takvih kovinskih oksida i kovinskih soli . Moze Se takoder promije-
Diti krvna slika, te su s tim u vezi i neki oblici anemij e (slabokrvnost i).
Ne smij emo zabo raviti ni bubrezna osteeenja koja nastaju zbog kovin-
skih oksida. Opazili su da bakar j ednako osteeuj e cenlra lni zivca ni
sustav kao i aluminij .
Sve bi nam to moralo da ti povod da kuhinjsko posude ispitamo sa zdrav-
stvenog gledi sta i da bakreno posude prestanemo upotreblj avati za ku-
hanje i drzanje hra ne. Homeopatija upotreblj ava bakar (Cuprum) do
0 ,0. Ako se moze, dakle, pri tako visokoj potenciji u&ta noviti jos neki
ucinak djelovanja, trebalo bi tome pridati mnogo viSe paZnje.
Zanimljivo je takoder dj elovanje bakra na infuzor ij e. Ako stavimo
bakrenu posudu u stofanoj vreeici u vodu, mozemo vidjeti da ee u njoj
propasti sve infuzorij e, dakle sve male gljivice, alge i druga si tna biea
cak i bakterij e. Iako se pri tom bakar gotovo ne trosi, ipak moze ta ko-
vina tako jako djelovati kao katalizator da si tna ziva biea propadnu.
Cesto izazivaj u osteeenja i igracke od bakra lako prevucene srebrom
iii niklom. Posto se igrom prevlaka izguli, moze oksidirana kovina nas-
koditi dj eci.
Svi bi nam ti dokazi morali biti dovoljni da nemamo povjerenja u ba-
kar. Tko zeli zdravo kuhati i zivj eti, pazit ee prijc svega na besprijekorno
kuhinjsko posude. Da nas je covj ek i bez toga izvrgnut najraznovrsnijim
stetnostima. Kemij ski dodaci i sredstva za konzerviranje, visestruka de-
naturira nja kao i sredstva za prskanje i umj etna gnojiva smanjuju vri-
j ednost ziveinim namirnicama, a u zdravstvenom pogledu osteeuju ih i
Cine opasnima. Zato bi covjek morao mudro i brizlji vo paziti da u vlasti-
toj kuhinji i sam ne pridonese tome da se zdravstveni ni vo ishrane jos
vise snizi.
376
OA LI RUBLJE IZ UMJETNE TKANINE
SKOOE ZORA VLJU?
Prije 50 godina prof. Jager se potanje bavio problemom rublja. Tada se
radilo 0 tome da Ii lreba upolrebljavati svilu. vunu iii pam uk. Dr Lah-
mann iz Dresdena lakoder se uk.ljucio da rjeSava pit a nje rublja. Tko je
imao novaca nosio je svilu jer su lad a mislili da je to naj zdravija lkanina.
BuduCi da je vuna zbog kvalitele gri zla koi u. nije ju svatko mogao nositi
na golo lijelo. Osobito zene u klimakleriju i poslije njega, vrlo su osjet-
Iji e na vunu. Mnogima u toj dobi i pamuk draZi kozll, pa moraju na-
bavljati skupo rublje od ciste svile.
Sta novnici puslinje. Arapi i Beduini. nose siroke vunene haljine i
plasteve da se zastite od vrucine po danu i od hladnoCe po noCi. Pamuk
je u pocelku imao mnogo neprijatelja. ali se ipak udomacio kao jeftina
i dobra tkanina. Sluzio je prije svega kao dobar nadomjestak za mnogo
skuplje laneno plalno i vremenom je zameo njegovo mjesto.
SYe spomenute tkanine daje nam priroda, i svaka od njih kao prirodni
proi z od ima S oja vlastita svojstva. Vuna i svila mnogo bolje izoliraju
nego Ian i pamuk. zato su te dvije tkanine prikladnije za zimu i hladno
vrijeme. Svilu je ugodno nositi Ijeti i po vrucini jer hladi.
Vee se prije vi Se godina pojavilo na trzlStu tkanina nesto sasvim novo.
To je vlakno koje sintetski. dakle umjetno. proizvode strojevi. Princip
je izrade posve nalik postupku kojirn gusjenice dudova svilca (Bombix
mori) izraduju svilene niti. Kad hocemo prirodne proizvode zamijeniti
nadomjescima. i opet moramo osluhnuti tajne prirode. Kroz fine mlaz-
nice (dizne) potiskuju tekuCinu koja se na zraku stvrdne u vrlo tanke ali
cvrste nili. Te niti predu i tkaju jednako tako kao i svilu. Tako dobivene
tkanine. najlon. perlon i kako se vee sene nazivajll, kao umjetne tka-
nine od elike su vainosti za industriju. Da Ii su takve tkanine preporuc-
Ijive za zdravlje ? Odgovor na to pilanje zanima osobito bolesnike kojih
pi sma slalno dobi vamo.
as odgo or mozemo obrazloziti sarno iskustvima. jer tek sto su se
spomenut; tkanine pojavile na ldistu, ee su mnoge zene pocele osjeeati
bolove. osobito kad su nosile carape od urnjelnih niti. Jednake je slabosti
imalo takoder tak 0 rublje. B o I O \ ~ koji se pojave nalik su reurnaticnim
bolovima. Znacajno je da takve smetnje nisu imali S \ ~ koji su nosili umjet-
ne tkanine. Lini se da urnjetne IVan jako utjecu na elektricni napon iIi
energetsko polje pa ga djelomioe ometaju.. Odrasli iii djeca, koji imaju
takve teskoce. moraju nositi sarno Lkanine od prirodnih vlakana. Lako-
umno je od nas ako se na bolesti ne obaziremo samo zato sto je odria-
vanje umjetnih Lkanina udobnije i lakSe nego tkan.ina od prirodnih pro-
izvoda. Ako nosimo umjetne tkanine mogu se pojaviti i grcevi. Reuma-
tican i zivcano osjetljivi Ijudi morali bi se odreCi umjetnih tkanina, a isto
tako i oni koji i inaee imaju teSkoCe s optokom krvi, koje im se u odre-
denim okolllostima rnogu jako pogorsati. 1 ije moguCe predJoZiti neko
377
Umjetne
tkanine
Paraziti,
tropske
pijavice
i komarci
opec pravilo, vee svaki pojedinac mora sam ispilali kako ec reagirali na
sva ku pojedinu lkaninll, jer ee nas praklicno iskuSlVO po kojem se sa-
vjesno ravnamo manjc ra70carali nego dobronamjerni savjNi drugih.
Svaka lkanina ima iIi razvija odrcde nll elektromagnetsku ene rgijll. To
mozemo osobilO dobro opazili noeu kod svlacenja, jer zavisno od vrste
tka nine rublje koje nosimo pucketa iIi svjcl luca. Znanost jos nc zna svc.
i ispiti vanja s lim u vezi jos su u povojima. Stoga je nuzno da za svoje
dobro uz porno(; dobrih opazanja sa mi pravilno zakljucuj emo.
ZIVOTINJE KAO PRENOSIOCI BOLESTI
Kada sam prije nekoliko godina dosao iz Cuzcoa u La Paz. lamosnji
me svicarski konzul lIpozorio da se moram cuvali Indijanaca u AllO
Plano jer su puni usiju. Na zalost, laj sam dobronamj erni savjel prekasno
primio jer sam vec duie vrijeme zivio medu lim bezbriznim domaCinima
i ustanovio da su mnogi uslj ivi. Iz izvjestaja nj emackih lijecnika koji su
ralovali u Rusiji , doznao sam da i slidna us prenosi pj egavac. Dod usc,
ni su sve usi inficiranc pjegavim lifusom, ali su vee same po sebi muka.
Vee sam ceSlO govorio pacijentima iz stranih zemalja, koji su se za lili
zbog jakog svrbeza, da se laj javlja osobito na dlakavim dijelovima lijela.
Naravno, ni smo im mogli bez daljnjega reCi da laj svrbei uzrokuju slidne
usi. Na sreeu, naSa Psora-mast uvijek je pomagala u neprilici jer je ubi-
jala Ie mucne namelnike.
U lropskim krajevima ima vrlo mnogo malih parazita koji kao svrabac
prodiru u kozu i uzrokuju hladnu i loplu vruCicu. I sam sam u tropskoj
prasumi dobio lakvu infekciju pa mi je sarno DDT spasio zivol. Ti para-
Zili . koji prodiru u kozu kao silne. prostim okom nevidljive grinje, pric-
vrseeni su na biljkama. DOlakne Ii covjek golim dijelom tijela biljku na
kojoj su ti paraziti, oni se odmah zariju u koZu i nasele u kozne pore.
Zbog toga naSlane infekcija koju u prasumi zovu hladna smrt buduci
da se tjelesna loplina inficiranoga sve viSe snizuje, dok ne ugasnu zivolne
funkcije ako ne mozemo brzo inlervenirati.
Dok covjek hoda po prasumi, mogu mu takoder s li sCa pasti na tijelo
pijavice, pricvrslili se i prisisali. Te pijavice ni su neskodljive kao nase
jer uzrokuju otrovanje krvi. Komarci su u tim podrucjima lakoder opasni
buduci da prenose opasnu malariju. Krajevi oko izvora Amazone puni
su mala rije. Zato covjek ne smije riskirati da lamo spava bez mreie proliv
komaraca. ISlodobno ti insekli, puni nesrece, znadu svojevrsnim instink-
lorn pronaei svaku pukolinu u tlu kuec da bi dospjeli do svoje zrtve. Dok
sam neko vrijeme boravio u lim krajevima, nasao bih ceslo ujulro neko-
liko komaraca pod mrezom. Kad sam ih zgnjecio, vidio sam da je u
njima bilo krvi. To bi me moglo prestrasiti, no, mozda sam imun protiv
malarije, iIi su odredene kolicine kinina, koje sam iz opreza uzeo, bile
378
do"oljne da me zastite jer nisam obolio, Drugu vr III komaraca upoznao
sam na Ceylonu, Ti prenose Filariju iii Elephanthiasu (slonovsku bolest),
strasnu bolest koje se svi boje,
S"ojedobno sam u San F ranciseu sreo nekog ucenjaka i razgovarao nji m
o razliCitim pitanjima, edu ostalim mi je takoder ispricao da u prista-
nistu cesto uh"ate stakore koji su zarazeni kugom, Meduna rodna su
pristanisna mjesta u opasnosti od stranih brodo"a koji pristaju i onda kad
na brodu nell1a nijednog bolesnika. jer bolest prenose stakori i misevi.
Kad bi se osim protiv miseva i stakora bolje borili i protiv muha i koma-
raea teze bi se takoder sirile slinavka i sap. Dokazano je da insekli
koji prenose bolesri u t ropskill1 kraje"ima. u pras umama i stepama umore
viSe Ijudi nego bi covjek mislio. " iSe nego tigrovi i pan tere. zmije. iii neke
druge "elike z, ijeri.
' i naSe domaee zivoti nje ni su neopas ne jer i one prenose bolesti .
Opasna Bango"a bolest (tbe go veda iii brueeloza) prenosi se zarazenim.
prijesnim mlijekom, Tko oboli. imat ee " rio neugodne po" rat ne grozniee.
Ta se bolest vrlo tesko lijeci, Poznato je da macke i psi testo prenose na
djceu i odrasle gl iste i trakavice ako se ne t uvaj u tijesnog dodira sa s"o-
jim kucnim Zivoti njama. Prije svega treba paziti da im ne doz olimo da
nam lifu ruke kad hoee jezikom dokazali svoje veselje i odusevljenje .
. eke posebne vrste lisaja prenose na to'jeka kraw. osobi to tel ad. I
ovih se bolesti morall1o t uvari jer su testo tesko izljet i"e. Ako takve
lisajeve odmah na topimo nerazrijedenim Molkosanom_ u pravi lu ih
odmah ubije i unis ti.
l bog spomenutih uzroka treba bi li na izvjesnoj udaljenosli ad Zi '0-
ti nja makar su nam ne znam kako drage, e smijemo prepustiti s oj dom
muhama i komareima kao necemu 'i to nije opasno. uhe i druge insekte
treba temeljito uni stavati da se ne bi zadrZali kad nas. pa Cemo rjede
oboljeti od za raznih bolesti. Uz put receno i naSi ee prozori osta ti duZe
Ci sti ako se mozemo rijesiti tih dosadnih insekata.
KLiMATSKI UT JECAJI
Danas. kad IOl iko neprirodnih utj eeaja eC u korijenu izjeda tovjetj e
zd ravlje. vrl o testo nemamo do olj no snage da se odupiremo j os i kli -
matskim Ulj ecajima. s akom slutaj u. mnogi su ad nas osjetlj iviji nego
sto su bi le prijasnje generaeije. S obzi rom na okolnosti to je razumlj ivo.
Medut im manje je razumlj ivo da cesto klimatski utjecaji djeluju tako
5 ojevrsno da ih ne mozemo sarno tako shvatiti. l a konit ost koja stoji 5
ti m u vezi. usprkos svim postignutim napredovanjima jos premalo po-
znajemo.
a Cevlonu (Sri Lanka) imao sam priliku da u tanovim nesto posebno
i To je bilo u jeto ana klimom. a meni se uCi nilo kao eudo.
Radilo se 0 medicinskoj sestri iz Austra lije. U svom rod nom kraju jako
je patila ad astme. Vlamo i vTuee podneblje Ceo lona (Colomba). koje bi
379
misevi.
domace zivotinje
i muhe
Nema pravila
bez izuzetka
prije moglo pogorsati njeno stanje, na nju je djelovalo tako povoljno da
uopee nije osjecala bolove. To je u potpunoj suprotnosti s uobicajenim
iskustvom koje inace imamo s tom bolesti, j er normalno tople i suhe
prilike. pogOtovO planinska iii pustinj ska kl ima. imaju najbolje Ijekovito
djelovanje, iii su barem od pomoCi oboljelima od astme. Medutim, kad
bi spomenuta medicinska sestra izuzetno posjetila svoga brata koji zivi
na prekrasnom. suhorn, hl ad nom plani nskom zraku tog otoka, odmah
bi joj se vrati le prijasnje srnetnj e. Cim se vrali u vlaznu vr ucu dolinu.
smetnje opet nesta nu. Ta medicinska sestra i ivi vee nekoliko godina u
tom kraju i ne tun se vise na astmaticne tegobe.
Takva iskustva stvarno dokazuju da pravila koja je covjek naCinio na
temelju iskustava i zapaza nja mogu biti prekidana izuzecima, jer uvijek
ima Ijudi kojima upravo supr otno odgovara. Dok vecina Ijudi boluje iii
osjeea jake smetnje dok puSe fen, sam un, monsun iii drugi vjetrovi, neki
se osjecaju dobro. ekome ne odgovara morski zrak, dok mu boravak u
planinama, osobito lIZ zirnski sport, cini dobro.
Usprkos dobrim lijecnickim savjetima bilo bi dobro da sami sebe malo
bolje upoznamo, kako bi smo mogli uSlanoviti sto treba vlastitom tijelu
da bi se dobro osjecalo. Ne mozemo se uvijek drzati tudeg mislj enja, pa
je dobro da sami ispitamo sto je kori sno nasem zdravlju i na temelju re-
zultata odaberemo najpovoljnije mjesto za odmor iii za rad. Iskustvo je
pokazalo da su neki Ijudi u Evropi patili od tegoba s jetrima, a posto su
promijenili mjeslo boravka, preseli vsi se u Sjedinjene Arnericke Driave,
potpuno su se rijesili svih tegoba. Poznajern takoder pacijente koji se
nisu dobro osjecali u Baselu, dok u krajevima sa dosta juznog vjetra nisu
imali teskoea. Poznajem i suprotne slucajeve da mnogi obole u krajevirna
s rnnogo juznog vjetra, dok se dobro osjecaju tamo gdje nema juznog
vjetra npr. u Juri iii na Zenevskom jezeru, cak kad puse sjeveroistocnjak.
Na zalost, malo je objavljenih djela koja govore 0 bioklimatskirn utj eca-
jima na opee zdra vstveno stanje i na razlicite bolesne pojave. Jedino
vodeee standard no djelo s tog podrucja, koje je do sada izaslo, napisao je
americki lijecnik dr Manfred Curry.
SUNCE DAJE ZIVOT I UBIJA
Ako za vruceg Ijeta stavimo na sunce biljku iz stakl enika iii iz sobe,
mole se dogoditi da ugine. Ako ne zelimo dozivjeti takva razocaranja,
moramo biti svjesni da je suncano zraeenje doi sta mocno. Sastavlja ga
mjesavina raznovrsnih zraka. Radi se 0 snopovima zraka. To nas podsjeea
na kabel od razlicitih zica: svaka pojedina zica ima drugu frekvenciju.
Moramo osobito istaCi da cit av kompl eks suneanih zraka postavlja ve-
like zahtjeve biljkama, zivotinjama i ljudima. To rnozemo objasniti s
naponom u voltima. Ako smo podesili neki aparat na 380 volti i na njega
prikljucili drugi aparat podeSen sarno na 220 volti, nastane previsoki na-
pon koji, ako dUle traje, proi zvodi vruci nu i mole uzrokovati opekline.
380
Lisee banane odreiu da bi
plodovi dobili dosta sunca.
Takav pogllban lItj ecaj moze vrsili i na bolesne bi lj ke jer - slikovito
reeeno - bole no sta nje sni zava napon. UmjesLO da sllnea na energija
bi ljci pomaie dok je nabij e, ona je lIni St i. Ostecene. crvlji ve. iti ad inse-
kala jako napadnute bi ljke. zive duze ako nisll izlozene jakom suneanom
zraeenju. Oa, za njih je bolje ako sa suncem uopee ne dodu u neposred-
ni dodir.
Cini se da Zivolinje instinktivno poznaju uljecaj sunca jer nikada ne vi-
dimo da bolesne Zivotinje Ide na suncu. Oprezno izbjegavaju suncane
zrake i poeivaju 1I sjeni . Covjek bi takoder morae znati da se 1I boles nom
stanju ne bi smio po volji izlagati suncu jer u iz vjesnim okolnostima moze
smrtno tradati . Neocekiva ni smrt ni slucajevi lIvijek nas iznova izazivajll
da potrazimo njihove prave uzroke. Nedavno je umrla ad mozdane kapi
naSa znanica koja ja patila ad visokoga krvnog t1 aka, jer je ne pokrivsi
glavu marlji vo radila na vrelom suncu i pri tom se jako ugrij a la. Svake
godine ponavlja se na sLOtine takvih slucajeva.
Bolesnici 5 aklivnom iii kronicnom tuberkulozom moraju se cuvati
381
Slicni ucinci
na covjeka
Opreznost
vrijedna
paznje
jakog Sll neanja. Ono zimi djellije jos jaee nego Ijeti jer se suncane zrake
odbijaju od snijega. Pod lItjecajem jakoga suneanog zracenja moZe na-
tati tdka reakcija u za ri st u, a jako kolanje iii nagomilavanje krvi (hipe-
remija) mogu izazva ti krva renje. To je za bolesnika vrlo mucno, a moZe u
odredenim okolnostima izazvati i mrt. Upa lj ena podrucja na lijelu,
izvoma za ri sta, prikrivena zarista u zlijezdama ne smijemo izlagati sun-
su, jer mogu postati aktivna i uzrokovati jake, za zivot opasne reakcije.
i zdrav se covjek ne bi smio suncati nasumce, ako si ne zeli naskoditi.
Mora se postepeno privikavati, a direktno suneanje mora bili sto kraCe.
Morao bi uvijek biti svjestan da je bolje ako se na suncu giba, nego da
besposleno Idi. Slincanje u polusjeni nije preporucljivo sa rno za bolesne,
vee je bolje i za zdrave. U dolinama sunce ima zirni malo snage, iii je uopce
nema, zato Ijudi viSe vole zimski odmor provesti u planinama. Cesto
mozemo vidjeti djevojke i mlade Zene u kupacim odijelima kako se
suncaju na planinskim vrhovima usred suncem obasjanog snijega. adaju
se da ee zbog odbijanja suncanih zraka 0 snijeg jos bolje pocrnjeti nego
Ij eti. Kakvom bi utjehom moglo biti to marljivo nastojanje za obojene
narode na zemlji koji, u obratnom smislu, jednako tako marljivo nastoje
da postanu sto svjellije puti kako bi mogli izbjeCi prezir bijelaca. Jed-
nake mjere opreza vrijede za zdrave i bolesne zimi i Ij eli. Tko jos nije
imao priliku da vidi kako se oprezoo stanovnici pustioje stite od direkt-
nih suncanih zraka, izoeoadio bi se sto ill - usprkos vrucini - uvijek
susreee u sirokim, dugim vuneoim odij elima s odredenim pokrivalom za
g1avu. Po noCi je u pustinjama u pravilu prilicno hladno. pa topla odjeca
nije na odmel. Puslinjski stanovnik nosi takvu odjeeu i po danjoj vr ucini ,
a to je dokaz da mu je ugodno, jer je osjeea kao zastitu. Medu njima ima
i lakvih koji hodaju napola iii potpuno goli. To je za tamnopute manje
opasno oego za bijelce, jer tamna boja koZe upije sarno dio suncanih
zraka.
Tko zna cijeoiti darove prirode, poznaje takoder vrijednost sunca
kao izvora soage. Jednako tako nitko od nas ne smije zaboravi ti nuznu
oprezoost koj u Dam sunce zapovijeda. Mnoga ostecenja, cesto i s tragic-
nim ishodom, podsjecaju svake godine kako je prijeko potrebno da jasno
shvatimo korisoosl suocanih zraka. Kao i svako drugo lijecenje, i suncaoje
moramo prilagoditi prema svom osobnom zdravstvenom stanju. Kad
upotreblj avamo vodu, od lucuje nasa osoboa sklonost da Ii cemo upotri-
jebiti hladnu iii toplll vodu. Necemo se nasumce odluciti ni za fizikaloo
lijeeeoje ako znamo da mozemo postiCi bolje djelovanje Iijekovima, iii
obratno. Vee nam suncanje od 5 miouta moZe pomoCi, dok suncanje od
jednog sata skodi, pogotovo ako smo bolesoi.
e bi trebalo zaboraviti da se ne smijemo nasumce izl agati suocanoj
energiji kao Ijudi koj i zive u slobodooj prirodi, jer nismo naviknuti da se
vee od djetinjstva bez neprilika slobodno krecemo i podnosimo svakll
lemperaturu b ~ stetnih poslj edica. Umjesto toga vee se generacijama
stitimo od neugodoih vanjskih utjecaja u nasim kucama i stanovima, na-
382
lozenim proslOrijama i debelom odjecom. Zato ni smo ni najmanje ocvrsli.
vee smo naprot iv uzgaj ani kao bi ljka u stakl eniku. To nam 'kodi kada
zelimo da bez zastit nih mjera dj eluje na nas snop zraka suneane energije.
To ne bi smo smjeli ri skirati ako zclimo iz bjeCi ostecenj a.
OPASNOST 00 VELIKE VRUCINE
aSa zelena zemlja ima dosta studeni i padavina i zapravo ne zna za suSu.
Kad Ijeti cujem uzdah : Ah, ta vruCi na! - to me sjeCa na posjet jednom
goslOljubi vom Bed uinu koji je razapeo sator usred pusti nje. Tada je zrak
treperi o od vruci ne. i pod crnim satorskim krilima od kozje dlake bi lo
je II sjeni oko 40C. Usprkos LOme, bradati me eovjek, liea navorana od
starosti. ponudio vrucim cajem. Iznenaden. htio sam znati zaSto je tako
postupio. pa sam dobio odgovor da bi bilo sasvim pogresno po velikoj
vruCini piti mrzlu vodu. buduo da mrzla voda, kao i slatko pice, pove-
Cava zed. lImjesto da je utazi . To bi i za zdravlje bilo sletno. Tada sam
jos sumnj ao da je njegova tvrdnja pravi lna, dok je vremenom nisu potv r
dila neka iskustva. Po velikoj vrucini mogu topla pi Ca iii soeno voCe
doi sta najbolje ugasili zed. Od toga necemo dobili ni prehl adu ni katar,
sto je mogu6e ako na brzi nu ispijemo ledeno piCe. Treba di sati kroz nos,
ne sarno po j akoj hl adnoo vee i po velikoj vrucini, jer imamo u nosu
ugraden klimatski uredaj koji zimi grije, a Ij eti hl adi . Tu prednost mo-
ramo bezuvjelno koris titi i ne smij emo nepazlji vo zanemari ti one sto nam
moze pomoCi.
Budllo da su stanovni ci puslinje naviknuti da se odr:i:e zdravi ma na dugo-
trajnoj vruCini, mogli bi smo razrnotriti prednosti koje oni pozmiju i,
ako je moguce, usvoj iti ih. Bllduo da tu nije vaZno sarno to da pijemo
vruCa pi Ca, nego prije svega ispravna odjeca. moramo i u vezi s tim pi la-
njem uskl adi ti svoja misljenja. lznenadit cemo se kad ustanovirno da se
slanovnik pustinje ni kako ne6e sloii ti s nama da treba po velikoj vruci ni
nositi sto manje odj e6e i sto tanj e, dok se on sam zamata u siroku vunenu
odjeeu nali k plastu. Si gurno se u nj oj dobro osjeca, i cini se da manje
pati od vruci ne i jakoga suncanog zracenj a nego mi u naSim uskim odije-
lima iii kllpacim gaCicama. Siroka halj ina cudesno sti ti Beduina, i Covjek
nema uti sak da se u njoj znoj i. Prema lo mi slimo na to da j ake suncane
zrake mogu skodi ti, osobito Ij udima koji nisu naviknuti na nj ih. e sarno
topl otni udar (kap) vee i opekli ne mogu uzrokovati stalna iii dugotrajna
ostecenja osobi to peri fernoga zivcanog sustava i krvotoka.
Sigurno ni jedan stanovni k puslinje ne osjeCa potrebu da bi satima
nepomieno lezao na suneu. Po ponaSanju zivot inja mozerno zakljucili
da Ii je ta kvo ponasanje korisno. Vrlo brzo dobijemo negalivni odgovor,
jer nijedna zi voti nj a po vel ikoj vruCi ni ne len direklno na suneu. DraZa
irn je sjena ii i polusjena, i u pravilu se ne izlafu pretjeranom suncanj u
ni doma6e zivolinje koje zive lIZ nas, a ni di vlje zivotinje. Arapi i Beduini ,
koj i zive u pustinjama iii drugim vrucim krajevima, imaju pokrivenu
383
Oalji
savjeti
glavu. a kada rade iii putuju kroz pustinju. kori te za to rano jlltro iii
vecer. va ta opazanja opominjll da i mi budemo razumni. Znamo da
visinsko unce u planinama sija jacc nego 1I dolinama iii na moru. Tko
je navikao zivjeti u planinama podnosi visinsko sllnce mnogo bolje nego
onaj koji zivi u dolini. Obratno, stanovnik iz doline izbjegava visinsko
sunce, a ni zinsko ga manje umara. To nam je potvrdio i dogadaj na
Ceylonu (Sri Lanka). Sa svoji m pr ijatelj ima. koji zive na moru. otputovali
smo k znancima u prekras ne cej lonske plani ne. Dok su se ovi za bavljali,
stanovnici mora su se brzo skloni li 1I sjenu j er im je visinsko sunce bi lo
prejako. Medutim, mi Svicarci osjeeali smo se ovdje bolje nego u dolini
na moru gdje pak nasi prijatelji nisu imali nikakve teSkoee. U svakom
slucaju dobro je da covjek ne zahtijeva vi se nego sto moZe podnijel i.
Kralkotrajno i indireklno izlaganje suncani m zrakama je bolj e nego
obicno suncanje. a Ijekovilo je djelovanje takoder povoljnije. Krelanje
u polusj eni omogueava nam zdravu zracnu kupku. Osobe s povisenim
krvnim tlakom i srcanim bolestima ne smij u se iziagati veli koj vrueini
iii j akom sunca nju, jer bi to 1I odredenim okolnostima moglo zavrsi ti
smreu.
Po veli koj vruCi ni moramo se kloniti prej akog ras hl adivanja. Opasno
je lrupanje u vrlo hl adnoj vodi kakva je voda glecera u pl aninskim j ezeri-
ma i rij ekama. Vee smo pr ije spomenuli kako treba ispravno pili, no u
vezi s j aki m ras hl adi vanj em pi Ca mozemo j os jedanput upozoriti da Ce
nam naskodi ako pij emo prehladnu vodu. Ako smo prisilj eni da u
pl aninama pij emo vodu s izvora, moramo j oj dodati Molkosan koji
lItaiuj e zed, i taj napi tak bez see era, dobro pomijesati slinom i piti polako,
u gutlj ajima. Tako sprecavamo prej ako o hl adi vanje organi zma i ugasimo
zed, sto nam ne bi uspj elo slatkom vodom. Zato se isplali da uvijek po-
nesemo na Ijetne izlete u naprlnj aCi bocicu Molkosa na.
DISANJE JE ZIVOT
Posebna veza koj a spaja tjelesni i dusevni zivot dala bi se izraziti kratki m
nacelom: Di sanje je zivot. Tom se lemom sve viSe bave u casopi sima i
predava njima pa bi bilo kori sno tll mi sao potanje istraziti i osvijetliti
sa slrogo naucnog i pra kli cnog gledista.
Poznata je Ci njeni ca da dusevni priti sak jako uljece na nase tjel esno
dobra osj eeanje. To se i meni dogodil o. Tko dj eluje na pozornici j avnog
zivota, mora ocekivati mnoga neprij atelj stva i najrazli cilij e poslj edice
zbog zlobe i klevete. Nij e svatko po naravi loliko otporan da bi preko
svega mogao prijeei bez poslj edica naduto trijumfi rajuei, a da mu oluje
i lomlj ava brodoloma ne uzdrmaju unutras nj u ravnote:i:u. Sarno kat kad
u punom naponu snage posj eduje takvo j ako dusevno zdravlj e. Medu-
tim, katkad nas neslo moze tako potresti da nasi organi usprkos najbo-
Ijim pretpostavkama popuste i obustave svoj vjerni rad. Srdzba, briga,
svada i razocaranje rdavi su prati oci zdravlj a. Kad nam duZe vrijeme
nagrizaju zivot, zahva te jelra i gusteracu. Tako se dogodilo i meni.
Najbolj a dijetna hrana izazivala je vrenje, trbuh mi je bio napet i ni sam
384
Filipinci zarezuju
kokosove orahe
vi Se mogao gotovo ni sta jesti a da me ni su mucili plinovi i remet(li cijelu
probavu. Pocele su tegobe s di sanjem, osjeti o sam grceve oko srca i opa-
zio upalu slij epog crijeva. Kolega lijecnik, s kojim sam razgovarao 0
svom stanju, pregledao me, potvrdio nal az, i izrazivsi boj azan i sumoj u
savjetovao operaciju.
Pomogao sam si postom, sokom ad mrkve i vrucim kupkama, sto je
dovelo do lakog popustanja, ali, na zalosl, postignuti uspjeh nije bio
stalan.
Sto da poduZ\l1em da bih opel vratio prijasnju otpornost i rijesio se
stal nih tegoba ?
Razmislj aj uCi dosao sam na misao da bih odredenim disanjem vjezbao
trbusne organe. Najprije sam vj ezbao di sanje trbuhom, tako da sam udah-
nuo i istodobno uvukao trbuh ; za tim sam izdahnuo i uj edno istisnuo
trbuh prema van. Razmislj aj uCi dalj e, pomislio sam da vjezbam i u obrat-
nom smjeru. Poceo sam izdisati i trbuh potiskiva ti unulra, a udisuCi sam
ga istiski vao prema van. Posto sam neko vrijeme provodi o te vjezbe
385
Vjetbe
disanja
Disanje
kroz nos
di sanj a, plinovi su nestali, a 1I trbuhu mi je bilo laksc. U pocetku sam sc
malo umarao, cak sam dobio i lakSe bolove, nalik bolovima miica, no
ubrzo sam poCeo osjeca ti neku posebnu toplinu. Popuslilo jc probadanje
oko srca, koje sam cesta osjecao. Zalim sam vrsio vjezbe di sa nja svaki
dan. Yjezbao sam jedanput, dvap ul, tripul, ce liri pula, 1I poce lku kralko
a onda 5, 10, 15 minuta dugo, polako i stalno izdi sao i uvlaCio lrbuh,
pa opet udi sao i izvlacio polako lrbuh. Ako to radimo snazno, prsni se
kos dobro napuni i zacas ude u njega dva do tri puta viSe zraka nego prijc.
Odsad je vjei ba di sanja vrijedila kao prvi jutamji rad; za vrijeme pod-
nevnog odmora vjezbu sam ponovio, kao i navecer - prije spava nja.
Poceo sam opel bolje spa vati jer sam poslije ti h intenzivnih vjeibi poslao
ugodno umoran i 0puslen. Spavao sam mimije, bri ge, nevolje i srdzba
ni su me vise budile po noCi. Kako je ugodno Slo je ta mirna gimnastika
disanja tako duboko dj elovala, dapaCe i dusevno smirivala.
SIO se tiCe tjelesnog djelovanj a, naj vise je kori sti la trbusnom mi Sicj u.
Ojacalo je, osit se razvio, probava je posta la mnogo bolj a, ni sam vise
osjecao upale i bolove od kojih sam ljednima pal io. Si gurno je i pomoc
prirodnih lijekova pridonij ela tome uspjehu, no bez spomenulog d isanja
ne bih posti gao ci lj .
Kralko vrijeme poslije log iskustva ot isao sam k prij alelju da me
pregleda rendgenom. Na sli ci smo vidj eli zdravu kra lj esnicu bez ikakva
artrit isa iii pojava degeneracij e. Moj je prij alelj s veseljem ustanovio da
imam izvanredno razvij eno mi sicje osita. To sam mogao posti ci sarno s
pomocu di sanja osi tom. Pol ako sam postao svjestan da Sll moje vjeibe
s dubokim di sanjem pridonij ele da mi je nakon 5, 10 iii 15 minuta po-
stepeno popuslio i dusevni priti sak koji me opterecivao, tako da se moje
raspolozenje razvedrilo i ja sam opet veselije mi slio i osjecao. Ponovno
sam lakSe podnosio ld ko6e koje su me prije vrlo optereCiva le. Bilo je kao
da mi je stvarno pao ' ka men sa srca, j er je u meni sve bilo opet svijello
i suncano. Di sanj e j e zivot.
Sjecam se jos jednoga dogadaja iz proslosti , koji mi je nesvjesno po-
mogao. U automobil skoj nesreCi povrij edi o sam pluca, zbog cega je na-
stalo tesko slanje pluca koja sam morao temeljito izlij eCi ti . Oti sao sam u
pl anine da bih imao cisti zrak i suvremenu ishranu, sto mi je ubrzo po-
moglo ; tocku na i stavio sam istom s pomocu redovnih vjei bi d ubokog
di sanja. Pri tom sam pazio da uvijek duboko izdi sem jer je sarno to uvjet
i za duboko udi sanj e. Najprije sam vjezbao pri otvorenom prozoru, na
prilicnoj hl adnoci. Yremenom sam se vee toli ko izvjei bao da sam svuCen
mogao cetvrt sala obavlj ati vj dbe di sanja na 10" ispod ni sti ce, pred ot-
voreni m balkonskim vrat ima s navucenim zastorom, a da mi to nije
nimalo skodilo. Naprotiv, usprkos hl adnoCi skupljale Sll mi se kapljice
znoja poput bisera u zli cici (jamici ispod gr udi).
S vjeibama di sanja povezao sam takoder vjd bu za opustanje. Dok
sam mimo staj ao na sagu, stalno sam mi si6e napinj ao i labavio, i to tako
da sam pri udisanju mi si6e napeo, a pri izdi sanju olabavio. Zatim sam
386
kralko vr ij eme mirovao, pa sam opel naslavio udi sanje. Pri . lome mi je
di sanje prolazil o po cij elom lijelu kao jeza i bilo mi je kao da izvana
ulazi u mene loplina i ugodno me grij e. Da sam pri lome di sao kroz uSIa.
sigllrno bih se prehl ad io, a lIpala pluca 111 0gla bi bili posljedicom mojih
vjezbi disanj a. Sada sam pOlpuno shval io vaznosl di sanja kroz nos, i
poslalo l11i je jasno zaslo ga u knji ga l11 <1 0 zd ravlju slalno preporucaju.
emamo uzalud u nosu grija li cll koja Iij epo ugrije zrak. Ako izdisemo
kroz nos, lada izlazi i jedan dio unulrasnje lopline, tako da udahnuti zrak
od looe ispod ' ni slice 111 0zel110 npr. ugrij ati do 37C. Nasa pluca ne bi
mogla izdrzati bez oSlecenja kad bismo stalno udi sali hl adni zrak. Tko
dode u sjeverne krajeve iii hl adne planinske predjele, preslane sam od
sebe disali kroz usta ; kad ne bi prestao, 111 0gao bi zbog loga tako tesko
oboljeti da neko vrij eme ne bi mogao ici u pl anine, jer bi leZao bolestan
kod kuce. Ako lu neopreznost cesto ponavlja, toliko ee sebi skoditi da na
haju 1I 0pee nece 111 0Ci iCi u planine jer je posve prestao disa ti .
DrugaCije je u tropskim krajevima. Tamo gdje je strahovilo vruci
zrak. disanje kroz nos djeluje kao naprava za hl adenje. Zrak koji udi semo
kroz nos ohl adi se i spusli na pribliznu lemperaluru lij ela.
Taj klil11atski uredaj u nasem nosu cudesan je mehani zam koj i uvijek
zagrije zrak toliko koliko nam je nuzno.
S pravilnim vjdbal11a disanja rij esil cemo se mnogih glavobolj a, ako
uvijek budemo pazi li da di semo kroz nos.
Kad smo, usprkos dobrom spavanj u, ujutro umorni, iii smo u loku
noCi dobili kakav katar, moramo paziti da Ii nije uzrok u lome sto smo
svu nee disali kroz USIa. Po noCi mozemo. USIa povezati rupcem ili zalije-
piti leukoplaslom dok se automatski ne pri viknemo di sati kroz nos a ne
kroz usta. Tako se necemo prehladiti u nelozenoj sobi, a ujutro cemo se
probuditi svjezi. Prije svega rij esit Cemo se dosadnog smrcanja ako od
njega patimo.
Pravilno di sanje djeluje i na mozak jer se zrak povlaCi po gornjoj
kOSlanoj slij enki nad kojom leZe vazne mozdane slanice. Tamo djeluje
renektorno utjecuCi na mozdane stani ce i podsticuCi ih na rad. U nama
je sve uredeno sa smi slom i svrhom. Zasto imamo 1I nosnoj supljini tro-
dij elni proslor, preko kojega mora prijeci zrak prije nego dospije u nos-
nozdrij elni prostor da bi dosao u bronhije? Sve 10 ima svoju svrhu.
Zrak mora proCi ovuda uz nosne skoljke na koj ima se nal aze venski jas-
tuciCi puni krvi, koji dj eluju kao klima-uredaj . Zbog loga sto je prednja
nosna supljina mnogo manja od slraznj eg otvora, lzv. choana. nastane
pri svakom udi saju u unutras nj osti nega livni priti sak, i ovuda se topli
zrak iz nosnih supljina izdahne i pomijeSa s hladnim. Pametnije i prak-
ticnije nego sto je stvoril a priroda, ne bi se, zaisla, dalo naciniti ; ona
sigurno nije stvoril a ni sla nesvrsishodno. I najmanja vijuga ima svoj
smisao i svrhu.
Ako npr. promatramo uho, bit ee nam to potpuno jasno. Ako se u
njegovu uredaju izmijeni neka siwica, time ee biti poremeCeni akusticni
odnosi, primanje i odasiljanje zvuka te prijenos podrazaja na slusni
zivac, a mi osteceni. Tako je i s nosom.
387
Povoljno
djelovanje na
druge bolesti
Vjeibe disanja
u skoli
Pravilno se disanje nea: odraziti sarno u glavi. trbuhu i na cilavom tijelu.
vee i n ~ cjelokupnom radu simpatikusa i parasimpatikusa. Taj zanimljivi
uredaj, koji bismo mogli nazvati i zivotom bez mozga, djeluje upravo pod
tim utjecajem jer rad tih zivaca takoder zavisi 0 pravilnom disanju. Tko
pravilno i duboko dik opazit a: da simpatikus radi bolje i redovitije
Ie ta ko u tjere na rad srca.
Uz odredene pravilne postupke i dobre prirodne lijekove moZe disanje
povoljno utjecati cak na anginu pektoris (a. pectoris), dapace. mozda je
i. ublazili. Kad bronhi nisu jos mnogo degenerirali, moze se astma pobolj-
sali , moida i nestati. U svakom slucaju posliiemo bilno poboljsanje.
Tvrdu stolicu mozemo popraviti ako dosljedno jedemo prirodnu
hranu, a odrzavali je urednom ako .pravi lno disemo. Tko pravilno i
dobro izdiSe i udik opazit a: da crijeva pocnu bolje raditi. Ujutro. u
podne i navecer trebalo bi provoditi pravilne vjezbe disanja. 5, 10. 15
minuta. i crijeva a: bolje raditi. MoZda a: trebati 8 dana, moida 14.
moida Citava 4 tjedna, dok ne nastupi poboljsanje, no one a: nastupiti.
S pomocu pravilnih vjeibi disanja sacuvat cemo vitku liniju, iii je opet
steci. Debeli trbuh s posebnom naslagom sala nestat a: ako uSlrajete u
vjeibama disanja aravno. treba voditi racuna i 0 prehrani. 0 , i bez
pravilne hrane moiemo za 50
0
0
postiCi vitku liniju.
Mozda netko ima polipe sarno zato sto ne diSe pravil'no, pa tako
pridonosi njihovu razvoju. aprotiv, tko diSe pravilno. takoder i po noci,
Lome se polipi nea: razvili iii , ako vee postoje, mogu se povuci.
eki su Ijudi izgubili osjet za miris. Takvi bi se morali opredijeliti za
prirodnu hranu i, mozda, s vremenorn posve prijeCi na prijesnu hranu i
obavljati pravilne vjeibe disanja. Tada im se moZe polako vratiti osjet
rni ri sa. Gotovo nema bolesti , na koju pravilno disanje ne bi moglo po-
voljno utjecati.
Mnoge zene ne bi bolovale od veCine bolesti donjeg trbuha, tumora,
oteklina i dr. kad bi pravilno disale. LakSe bi radaJe jer ne bi imale Ziv-
cane smetnje. Osim toga, ne bi smjele nositi pretijesnu odjeeu jer lrbuh
treba imati prostor ill disanje. Ne treba ga stezati pojasirna ni steznicima
(korzetima). Mnogo je bolje ako trbusno misicje toliko vjezbamo da bez
pomagala postigne napetost i da je zadrii . Ako ga steiemo pojasom,
necemo je postici ; kad ga viSe ne budemo nosili. trbuh a: ponovno ispasti
ako necemo vrsiti pravilne vjeibe disanja. Tako va ramo sami sebe i
druge.
Sigumo bi bilo manje debele djece i one s plucnim bolestima kad bi ih
u skoli uCiIi vjeibarna disanja i pravilno ih provodili dajuci im istodobno
suvremenu hranu bogatu kalcijem. PluCa se pra ilnim disanjem sasvim
drugaCije razvijaju, a jednako tako prsni kos i osit (dijafr!lgma). Tako
postignuta snaina grada unutrasnjih organa normalno sprecava ostece-
nje pluta.
Pozna to je kako ucitelji pjevanja nastoje pomoCi ucenicima da pravil-
nim disanjem postignu bolji uspjeh. Zato pjevaCi nea: nikada zaboraviti
pravilno disati.
388
Kako dugo treba disati? Vee je receno da je zgodno produziti vjezbe
na I /4 sata. Mozda Ce u pocetku bi ti dosta i I minuta. Zalim polako.
kol1ko tko moze, prijedemo na 2, pa na 5 min uta, i ta ko poslepeno dok,
prcma okol noslima kao i pri l rcanju. aul omalski ne pocnemo pravilno
d isali. Tijelo se privikne na novi rilam, i lada osjetimo da je pravi lno
disanje korisnije od drugih vjezbi. Tako imamo u kuCi lijek koj i nas ni Sla
ne stoji , jedino malo lruda, sabranosli i uSl rajnOSli! Sa za hvalnosti cemo
spoznati da su prirodni lijekovi dragocjeni , da li sina mnogo korisli . da
je prirodna hrana nu zan uvj et za zdravlje, a di sanje da je kruna svega.
Tada cemo do kraja pOlvrditi nacelo : Di sanje je zivot.
SVJEZI ZRAK
Dj elovanje svjezega zraka premalo je poznalo i kori steno. Covjek cesto
ude u duevnu sobu, spavaonicu. iii rad nu so bu i naide na lako gusti
zr ak da ga gOlovo ne moze podnijeti. Dnevne i radne proslorije kao i
spavaonice moramo viSe puta prozraCiti. Posebno bolesnicka soba zah-
iij eva redovnu izmjenu zraka, jer izdi sni plinovi i bolesne tvari , aeeton
itd. opterecuju i skode bolesniku, zdravsl venom osoblju i ostalima,
ako se zrak viSe puta ne mijenja. Da Ii se to odnosi i na vrijeme kad vlada
nestasica ugljena i drva? Strucnjak za lozenje odgovorit Ce nam na 10
pilanje da naS racun nije ispravan. Upolrebljen zrak sa malo ki sika ne
dopusta da pee pravilno gori, pa Ce iskori stavanje drva biti bolje ako
prostorije cesCe brzo prozraCimo i opet pustimo u sobu svjeZi zrak sa
mnogo ki sika. U sobi Ce brzo biti loplije buduci da se svjeZi zrak brze
zagrijava nego zrak s ma lo kisika. Ne bojmo se zracenja ako bolesnik ima
vrucinu' Pod pokri vacem se neCe prehladili , pa se nemojmo prestrasiti
l vrdnje da se normalno uopCe ne moze tako lako prehladiti. On je suvise
ugrijan, i brzo hladno strujanje zraka nece mu skoditi. U tom pogledu
ne lreba biti pretj erano plaslji v. Bolesnici i djeca ostaju jednostavno pod
pokri vacem, a onda nacas otvorimo sve prozore. Ako tako postupamo,
ne moze se ni sta dogoditi, naproliv, vrsimo zdravstvenu duznost.
KISIK KAO LJEKOVITI CIMBENIK
Ako imamo priliku da do demo u bli zi razgovor s istrazivacima raka,
doznat cemo medu oSla lim da je staniea raka siromasna kisikom. Drugi
istrazivaCi, koji se bave reumatizmom, arlri ti som, secernom bolesti i
drugim bolestima, izvjeslavaju 0 jednakim iskustvima. NaSe suvremeno
covjecanstvo ima mnogo novaca i udobnosti, a pati od nedostatka ki sika.
Mnogi dijabeticar ne bi pao u komu kad bi ga netko u pravi cas prisilio
da udise vise kisika.
Primjer, koji sam vee jednom spomenuo u svojim spisima, jos Ce j asnij e
to pokazati. Kad je nekl Iij ecnik sa svoj im prijateljem dijabeticarom
boravio na godis nj em odmoru, opazio je da prijatelju prijeti koma, pa se
brzo odlucio na lukavstvo da bi mu spasio zivot. Buduci da nije imao pri
389
' cbi insuli na, vidio je jedini izlaz 1I tome da potpuno klonulog covjeka
potakne da hoda iii. jos bolje. da tr'i. Tako bi mogao izlucili svoj aceton
i nadisati se kisika. Oa bi ga naveo da trei. ' apnuo mu je nesto u uho.
za sto je znao da ee ga H lo razbjesniti. I jegovo se ocekivanje obi stinilo.
jer se njegov prijatelj u strasnoj srd i bi oborio na njega i 0 111 snagom
poeeo trcali za njim. To mll je do olj no ki ika pa je savla-
dao komu. Kad je doznao da je lijecnik tako postupio amo zato da bi
mu spasio i ivot. nestalo je njegove srdibe i obojica su se e elili uspjehu.
Jednostavna lednolican nas rad neki puta tako zamori da nam postanu teSki.
pomoc Sto je zanimljivija i napetija naSa djelall1ost . to mo viSe zauzeti cijelom
svojom licnosti. pa cesto zaboravimo pravi lno disati . Taj nedostatak
mozemo na.ijednostavnije odstraniti ecernj om setnjom krecuCi se mirno
i opusteno na svjeZcm zraku. po mogllenosti uzbrdo da bi smo temeljito
disali. Ta ko ' emo se mnogo bolje rijesiti urn ora nego da, zeJeci se odmo-
riti. lezimo u sobi sa malo kisika.
Ozdravljenje s ih bolesti koje omogucuju bolesnil .. :lI slobodno kretanje
napreduje mnogo bri e. kad bolesnik hodaj uCi na slobodnom. po mogue-
nosti po mirisnom sumskom zraku. redovno dobiva viSe kisika. Tko se
savjesno ra na po tom savjet u. postiCi Q:> zadovoljavajuCi uspjeh. Oepre-
sije mozemo u pravilu ukl oni ti vee poslije jednosatne dobre setnje na
s jdem zraku. Ako seeemo samo pol agano. necemo imati jednaku korist
kao kad cvrsto i brzo trCimo i snazno disemo. jer se moidane stanice tako
temeljito prozraCe i oCiste kisikom. i mogu opet mnogo bolje raditi.
Bolesnici koji ne mogu hodati. moraju dati od vremena do vremena
dobro prozraCiti 5 bu da bi im svjeZi zrak sa mnogo kisika mogao llbrzati
ozdravljenje. Bez dovoljno kisika to neee moCi post iCi.
OduSe ljeni zimski sportaS viSe ee postiCi za zdravlje ako se jedan sat
penje uzbrdo sa skij askim stapovi ma, nego ako ga prije spllstanja Citav
dan vuCe i icara na vrhove. Ta' mu udobnost ncee donijeti ocekivanu ko-
rist. Tako je i sa suvremenim prevoznim sredst ima koja nas vrlo cesto
spreea aj u da hodamo. t orati bi smo cijeniti naSe zdrav noge i alj ano
ih upotreblj ava ti za hodanj e. jer mnogo pridonose nasemu zdra lju.
Hodajuci moramo jaCe disati. a to dovodi lijelu kisika. BuduCi da
naSe tijelo poslije dnevnih napora zahtijeva iSe kisika. treba mu za lije-
eenje i zato da bi ostalo zdra o. za i i ot tako vaian element - kisik.
Zato je dobro ako naSe zdravstveno geslo glasi: Crpimo manje benzina.
ali za to vi"e kisika.
o DJELOVANJU PUSENJA
Kako odvratan oku ima pusenje kada ga mladic. djevojka iii mlada zena
pokusaju puta. 0 uzi tku nema ni govora. naprotiv, naj prije treba
svladati prirodni otpor kao sto je gadenje. mllcnina. prirodno odbijanje
i kojesta drugo.
Kao i ll i i aoci otrova. i pu'ac u ijek pokll 'ava da se opravda kako
390
slclno djelovanjc na zdravlje ne moZe biti tako veli ko, buduci da je i
djed usprkos slalnom p usenj u dozivio 80 ii i viSe godina. Tko ima jaku
ljelesnu gradu, podnosl olrove bez vidljivog oSlecenj a, odnosno, oSlecenj e
ne moZe uni sl ili lu cvrsll l gradu. Ako ima Ij udi koji podnose omamlj u-
j ute Olrove i pri 10m docekaju sla rosl, 10 jos ne znaci da svi mogu racu-
nati na la ko j aku na rav, naproli v, milijuni propadaju zbog nikotina,
alkohola i omamlj ujucih sredslava svake vrSle. Gdj e naslaje oSlecenj e
koje uzrokuj e osobi lO ni kot in ? Poznalo je da ni kolin u prvom redu naj-
viSe oSlecuje korona rne (vjencane) srcane a rterij e. PusaCi koji imaju
slabe a rt erije, moraju oceki va ti da te im ni kolin osleliti koroname ar-
terije, kao i sve druge a rl erije. Buduci da se zile zbog dj elovanja ni kotina
sve viSe suzuju i postaju sve kruce, smanjuje se njihova propusnosl ; sli-
jenke se zila sve slabije ilrane i obnavlj aju, pa zbog toga lroSe sve vise
vlastitih lva ri . Kad bi smo imali neku vrSI rendgenskih ociju, i kroz
slijenku prsnoga kosa mogli promalrati svoje srce, bili bi srno upravo
iznenadeni kako se ono mij enja zbog kroni cnog djelovanja nikolina.
NjeZni , napeli , crveni srca ni mi sic poslaje mlohav i postepeno dobi va
prij aVll smedastu boj u. TakVll poj avu obi cno ceste vidimo u slarijih
Ij udi, no ona se, na zalost, razvija i u srazmjerno mladih, zbog nedovoljne
prehranj enosti srcanog mi sica. PalOl oski analol11 govori 0 smedoj alro-
fiji (atrophia = sma nj enje, neslaj anj e), jer se smedasti istroseni pigmenti
laloZe u poj edinim srCanim slanicama. Ako srcani misic dalje pretra-
zuj emo, naci cemo brojne sitne, bijele pruge; ill se radi 0 odurniranju
najmanjih dij elova srcanog mi sica, koje je zamij enilo vezivno tki vo,
dakle, brazgotina. Propalo lki vo srcanog mi sica vise se ne moZe obnovili
ni najboljim prirodnim lijekovima. Mozemo postiCi sarno to da preoslalo
zdravo tki vo oj aCa i la ko preuzme rad onog dijela mi sica koji je prelvoren
u ozilj a k. Ako je stanje takvo, zar ne bi smo rnorali s nas im srcem pOSIU-
pali vrio oprezno? Ako pras lara mudra poslovica cuvaj svoje srce
iznad svega SIO lreba cuvati jer je ono izvor zivola, ima veliko simbo-
li cno znacenj e. onda je upravo srce organ koji zahtij eva SVll nasu paznju
- prestanak njegova rada znaCi neizbj eznu smrt. Kad otkaw jetra, covjek
j os moze kratko vrijeme pozivjeti, j ednako la ko kad otkazu bubrezi,
medulim. kad iznenada zastane srce, covjek padne kao gromom osinut,
i nasl upi trenulacna smr t. Tko ju je dozivio, osobilO ga pogada ta nagla
promjena zdrav i mrtav. Poslije lemeljitog pregleda lijecnik ce, na
za lost vrl o ceslo, moti ostalima reti sarno to da je srcani misic vrlo pro-
mijenjen zbog dugogodi snje nedostalne opskrbe krvlju. Tada sigurno
pacij enlu viSe ne kori sti kad sazna da je nikolin skodio njegoVll uslroj-
SIVU. Na srecu, ne dolazi uvij ek la ko daleko, nego u vecini slucajeva pa-
cij enl primijeli vee prije djelovanje nikotina, pa ga se kl oni. Da Ii bi ,
mozda, trebalo poduzeti neSto i prije nego nastu pe smetnje? Krvni llak
i brzina pul sa reagiraju na nikotin, sto su potvrdili Amerika nci Mathers,
Patterson i Lewy svojim istrazivanjima dok su se u novij e vrijeme bavili
smetnj ama kr vo toka, koje su nas lale zbog pusenja cigarela. Vee poslije
uvlacenja dima sarno jedne ci garete, zavisno od kolicine nikotina u du-
hanu za cigarele, Ie zavisno od osjetljivosti pusaca, frekvencija pulsa
391
Stetnost
katranskih
spojeva
Pusenje
- porok novog
vremena
i krvni tlak su se povisili . v ee poslije jedne ciga rete puis se prosjecno
ubrza otprili ke za 15 udaraca u mi nuti, a tlak se povisi za 15 mm. Lj u-
dima koji su vrl o osjetlji vi na nikotin, puis se poveea za 25 udaraca u
rninuti .
Pusenje skodi i biljkama. To mozemo i sami usta noviti jednostavnim
pokusom. U dva 10nCica stavimo sjeme dragusca da klije na nekoli ko
kapi vode i poklopimo ih casom od prozirna stakla. Kad bilj ke narast u
nekoli ko centimeta ra, puhnemo u jednu casu dim cigarete (duhana) i
to oprezno ponovimo jos jedanput za dva dana. Nakon 8 dana zadimljene
stablji ke vise uginule preko ruba loncica, dok one koje ni smo zadimil i,
ras tu i dalje u najboJj em zdravlj u.
Svaki vrtl ar zna da duhanski ekstrakt uni stava takoder mala ziva
stvorenj a, buduci da njime uni stava li sne usi. Duhan je za tu svrhu pri-
kl adan. Treba sarno paziti da biljke kOJ'e zelimo prskati duhanskim ek-
strakt om nemaju jos plodove iii su tek vrl o mali, kako bi kiSa rnogla is-
prati duhanski ekstrakt.
Danas vlada opcenito misljenje da je duhan skodlj iv i opasan sarno zbog
sadrzaja ni kotina. Medutim, nije tako jer se pusenju pridruzuje i drugo
zlo. Za vrijeme pusenja nastaju rvari fenola i katrana. Ovi poslj ednji
su osobito vazni za nas taj a nje raka. Poznati rak pusaea nastaje preteZno
na jeziku iii u grlu. Pripi suju ga manje ni ko ti nu nego kat ranu jer u ovom
slucaju rak pusaea uzrokuj e duhanski katran. Pokusi na kuni cima su
dokazali da duhanski ka tran moZe izazvati ra k-rane. Svaka 2-3 dana
mazali su uho nekih kuni ca duhanskim katranom. Ubrzo je ve6ina po-
kusnib zivotinja dobila posJij e nekoliko tj edana iii rnj eseci rak-rane.
Ako nacinimo taj pokus obicnim katranom, ustanovit cerna da nastaju
jednake rak-rane. To dokazuj e da nije ni kotin uzrokovao stvaranje tu-
mora, nego duhanski katranski spojevi. Zato je pogresno vj erovati da
cigarete bez ni kotina ne skode zdravlju.
Tko se tj esi tvrdnj om da su i nasi preci , mnogo pusili, vara se. Pusenje
opcenito ras ireno po cij elom svij etu kao dan as, nije tako staro. Nekad
su pusili sarno Indijanci Sjeverne Amerike. Kasnije su pusili svuda gdj e
su uzgaj ali duha n, na otocima Tihog oceana. i sarno su pomorskim pro-
metom prenijeli dllhan u druge zemlje. Nasi preci ni su jos poznavali
dllhan, pa je neobicno kako se brzo i j a ko svuda ras irio i udomacio,
ta ko da danas 1I cij elom svij etu misle kako bez dllhana ne bi mogli po-
stoj a ti. Covjek se nekako osjeea manje vrij ednim ako ne 'pusi , i ima
uti sak da mu nedostaj u muskost i dostoj a nstvo. Zato se ne smijemo cu-
di ti da je sveucilisni profesor dr A. H. Roffo mogao na pi sati : Duhan
je omamljujuci otrov jednako kao i kokain, morfij, opijllm i mnogi
drugi. Po morne mislj enj u duhan je j os mnogo opasniji j er je broj ko-
kainista, rnorfinista i sli cnih, smijesno malen 1I usporedbi s brojem pu-
saca, koji se svaki dan povecava. Osim toga, kod prvih se radi 0 boles-
392
nim, degeneriranim osobama, dok se du han podmuklo uvl aci 1I zdravc
veci nom mlade Ijude. lako Sll omamljujuea sredstva
mnogo <>d duhana, zdravstvenog je gledista duhan covjeku
mnogo vecl nepnj atelj, buducl da se svuda prosirio.
ZURBA - BOLEST VREMENA
Udobnost, topla domaea sredina, razmisljanja i opustenost u praznicko
predvecerje - to su pojmovi koje cemo uskoro poznati samo iz opisa
starih vremena. Cak i pri jelu covjek sadasnji ce osjeea neki nemir pove-
zan s poslovnom nervozom. Sigurno da ta zurba i nemirna trckaranja
ne mogu tijelu koristit i, jer se kao prirodna posljedica javlja stalan po-
rast zelucanih tegoba. Morali bismo sebi priustiti vise mira osobito pri
jelu i, po mogucnosti, nekoliko minula posteno se opustiti kako bismo
mogli svoj obrok pojesti mirno i s pravim tekom. Nestat Ce gotovo ve-
cina zelucanih smetnji ako nastojimo da se za vrij eme jela ne sarno opu-
stimo vee da jedemo polako i hranu temeljito Zvacerno. Tako cemo
hranu bolje iskoristiti i imati manje crijevnih srnetnji. Ako terneljito
zvacemo, izbjeci cemo opasnost da previse pojedemo. Prednost je i u
tome sto se time djelotvorno borimo i protiv prekornj erne tjelesne te-
zine. Dokazali su da u nas i u zapadnim zemlj arna mnogo vise Ijudi
obolij eva i umire zbog pretjeranog uzivanja hrane nego od gladi. Zato
je za nas bolje ako donekle ograniCimo ukupnu koli cinu hrane.
Kad zurba nekoga tako obuzrne da mu prijede u naviku i ne moze je se
otresti cak ni onda kad bi imao vrernena da se mirno odmori, onda rnu
ta brzina sigurno ne pruZa ono sto je od nje ocekivao, tj . ustedu na vre-
menu i duze opustanj e. Ako taj odmor ne upotrij ebi za mirovanje vee za
neki novi posao, cak za j os napetiji napor, tada se ne srnijemo cuditi
ako mu zanirnaoje za rad sve viSe opada. Znamo da su nasi preci poci-
njali lj eti radni dan vee u 4 sata, jer inace Johann Peter Hebel ne bi mo-
gao pjevati: Sto posvrsavam oko stoke rano ujutro, ne rnoram raditi
navecer. Nije bilo osamsatnog radnog dana u toku kojega bi morali
obaviti say po sao, nego cijeli dan koji je bio dovoljno dug da bi rad mogao
biti zadovolj stvo, a vecernji satovi krepki pocinak. Sve je to nestalo jer
je covjek zeli o imati vise i drugacije uzivati zivot. Medulim, racun je
bio kriv i nije doveo do odmora punog uzitka kako su se nadali. vec Sll-
protno. Skraceno radno vrijeme zahlijeva naporniji rad kojem rezervne
snage nisu dorasle. Premoreni se Ijudi poslije duzeg vremenskog raz-
doblja manje odmore nego oni koji rade stalno i bez rurbe, buduCi da
vise vole duZe radno vrijerne.
Stela ne bi bila tako velika kad bi barem duze vrijeme odmora kao
prije pridonijelo pravom opustanju. BuduCi da je zurba zahvatila i toliko
nuznu zabavu i razonodu, mora s vremenorn negdje doti do lI skrabva-
nja. Do danas je to islo dosta na stetu veselju za rad. Produzeni odmor,
393
Pogresan
nacin
iivota
Betonske zgrade
i druge slabosti
lj. skraceni radni ljedan, dovodi ve vise i vise do otudenja od rada, a
time i do bjezanja od rada. Nekoc je Goethe ustanovio da dani odmora
mogu utjecali na radni moral, pa je napisao: Sve se na svijet u dade
podnijeti, samo ne niz lijepih dana! Vecini je lakse preki nuli rad nego se
snaCi kad opet treba raditi. To je doi sla razumljivo buduci da je rad bez
veselja prava muka. Ako pak upotrijebimo svoje slobodno vrijeme
bez zurbe i svjeZi se vratimo na radno mjesto, tada tjedan neee proci u
zurbi nego sasvim lI godno jer skupljena snaga olaksava zadaee i stvara
zadovoljstvo. Stalan i uporan rad s veselj em i kracim odmorom je bolji
za naS zivot, za nase ljelesno i dusevno zdravlje, nego nellravnotdcno
naganjanje na koje nas je prisi lila Sll vremena :i: urba.
STAMBENI PROBLEMI I BOLEST I
Nekad su bogatas i, koj i su da li grad iti vel ike kuee i vil e, imali obicaj koj i
nas lIpoznaje kako bi trebalo odstrani ti vlagu i kemij sko djelovanje
svjdi h (novih) zidova prije lI selj enja u novogradnju. Spomenuti su bo-
gatasi, nai rne, prve godi ne dopusti li siromasnim Ij udima da bespl atno
sta nllju u novogradnj i. l ako se tu radilo 0 zidovima od pri rodnog ma-
terij ala i lomlj enog kamena, ipak su dr:i:ali da je ta mjera opreza nuzna
za ocuvanje nji hova zdravlja. Medutim, laj je raclln isao u korist samo
bogatima.
Kako je danas s betonskim zgradama? Nisu Ii one za zdravlj e mnogo
opasnije od spomenu tih zidanica? Usprkos tome, nekim jakim Ijudima
nis ta ne skodi lI seljenje 1I novo sagradeni betonski bl ok. Obicno i ne
osjecajll zdravs tvene tegobe zbog toga. Medlltim, ni su svi tako olporni ,
pa neki vee za nekoli ko tj edana osjete reumati cne iii zivcane bolove,
dobiju ukocene zglobove iii posebno kocenje zatiljka. Covjeka moze
obuzeti i depresija koj u prije nije poznavao. Kada kratko vrijeme po
uselj enju u betonsku zgradu nas tupe takve iii sli cne smetnje, morao bi
covjek naciniti pok us i otiCi na odmor k znancu koji zivi u drvenoj kuCi
iii u kuCi od opeka. Ako spomenute pojave tame nestanu, kori sno je
za zdravlje da zamijeni stan od betona, usprkos nj egovu suvremenom
komforu, za zdraviji . Kao sto nam skodi zgrada od betona, skodi nam
i vlazan stan sa malo sunca. Zdrav je stan vredniji od suvremenog kom-
fora, pa bismo mu zato morali dati prednost. Na :i:alost, ni zaj ednica,
ni poj edinac, ne rjesavaju pravilno pitanje stanovanja i sa zdravstvenog
gJedi sta. Koli ko bi kori stilo Ijudskom zdravlju kad bi se nekoliko stotina
milij ardi odvojil o iz voj nog blld:i:eta za zdravs tvo. Takav bi se postupak
sigurno isplati o, pogotovo ako pomi slimo na siromasne cetvrti sa malo
sunca, gdje jos uvij ek gamad, stakori i misevi uvelike prenose infektivrre
bolesti. Zato bi bilo dobro kad bi u prvom planu sva ke suvremene dr:i:ave
bila zdrava kultura stanovanj a.
394
ZDRAVSTVENA RAZMISLJANJA
PRI GRADNJI KUCE
Kine lei su knezovi vee prije viSe Ii uea godina zahlijcvati od slrucnjaka
cia pnJe nego Izgrade neku zgradu najprije i pilaju zcmlji 'lc koje je
morale odgovarau zdravslvenim uvjelima slanovanja. Danas ne znamo
kako u iZ\Tsili to i pilivanje. no iz slarih spisa vidimo da u IU mjeru
opreznosli uvijek provodili . Vrlo je vaino da zgrada odgovara zdravim
uvjetima stanovanja i nije svejedno da ti Sloji na kamenom iti pjcseanom
tlu. da Ii je temelj ilovaea iii rnoCvamo zemljiste. cia ti re temelji bili ko-
pani u vlamoj zemlji s visokim podzemnim vodama iii se radi 0 suhoj
zemlji. Kad covjek bira teren. ceslo je ezan za odredena mjesta gdje
nisu povoljni u jeti za gradnju. U lakvim bi slucajevima morali graditelji
nastojati da nedo tatke i slabosti. koliko je god moguce. umanje tehnic-
kim postupcirna. od vodom vode (drenaiorn) i izolacijom.
Yl ozda jos nikad nismo pomislili da bi moglo biti vazno ispitati gra-
devni teren prema zdravstvenim nacelima. Da bismo to sbvatili, bit re
dobro ako promatramo kako Zivotinje briino IraZe mjesto gdje re spavati.
gdje re iskopati svoje jame, iti gdje re ptice graditi svoja gnijezda. ikada
srne nere traziti mjesto za spavanje na vlainim, moCvamirn terenirna.
~ i lisica ni svizac nere gradili na vlainom mocvamom zemljislu. Dapace
pas i macka u vrlo izbirljivi kad IraZe mjesto gdje bi mogli spavati_ ako
ih pu ti mo da ga sami tr aze. Pas nere nikad lea na cementni pod. tak
ni onda kad bi mu tame za vruceg Ijeta stajao na raspolaganju hladni
kutic. ToCni. zna nstveni radovi i otkriea pokazali su nam mnogo toga u
vezi s bioklimatikom. e1eklromagnetskim zratenjem, eleklricnim napo-
nom i slicnirn SIO su si gumo osjet ljivi Ijudi i u ijek osjeeali. a da irn ni su
mogli to objasniti .. <lSi su preci na temelju iskustYa i zapaianja mnogo
toga doznal i i pridavali tome vainosL iako. vjeroj atno. nisu poznavali
toCnu medusobnu povezanosl. lako jos ni danas ne moi:emo sve razjas-
niti. ipak nam je suvremena tehnika vee mnogo toga otkrila sto smo
prije sarno intuitivno prih aeali, iii nasluCivali.
Ako boCerno graditi kueu. moramo najprije ispitati njen bioklimatski Polozaj kuce
poloZaj. a bilo bi lakoder dobro ispilati da ti nam odgovara kraj. Zato
bi bilo najbolje da neko rijerne stanujemo u kraju gdje kanimo graditi .
prije nego se odluCimo na gradnju. S obzirom na tjelesnu gradu i osjel-
Iji voSl za nas su vrlo vazne razliCi le okolnosti: vlaga u zraku. visina,
podrucje j uznog iti sjevenog vj etra. Odlucujure je. npr. cia Ji je covjek
hladan iti topao tip. zi\; Ii prirodno. s obzi rom na krelanje i hranu. iii
je drugaCiji. S obzirom na razliCi te sklonosti kojima smo rni Ijudi pod-
vrgnuti. nije bez vainosti gdje i pod kakvim u jetima stanujerno. testo
se pojedini clanovi iSle obitelji vrlo razlik uju jed an od drugoga. takvu
sl ucaju ne bi smjeti oklijevali. nego se prilagoditi osjetljivijim naravl ma
i dati im prednosl da biraju.
395
Opci
propisi
za povoljan
temelj
Polje
elektricnog
napona
Na prvome mjcstu dolazi u obzir suha zcmlja za slanovanj e. Temelj
mora biLi doba r, a moramo se pobril1uti takodcr za dobi-u izolaciju .
aravno. i gradevni materijal vrlo je vazan sa zdravstvenoga gledista.
Najzdravijc je drvo, osobito u suhom podneblju. Na drugome mjestu je
cigla, pecena glina i prirodni kamen. Beton. pogotovo armira ni beton,
lreba najvi Se izbjegava ti j er je najnezdraviji gradevni materijal.
Svaki covjek. dapace, i svaka tvar ima odredcnu vezu s elektricitetom.
Sigurno smo vee opazi li da nam pri svlacenj u kosulja pucketa. U tami
mozemo katkad opaziti cak tracak svjetla. To stvara elektricni napon
koj i je u jednog covjeka veei, u drugog manj i. Danas smo teh nicki toli ko
da mozemo to stanje mjerit i. Ne sarno svaki covjek vee i
svaka zivot inj a, dapace i mnva tvar, ima svoj elek tri cni napon. Svaki
napon energije moZe se jos viSe poveeat i. BuduCi da u toku zivola upo-
treblj avamo energij u, moramo je uvijek iznova nadoknadivati. To vrsimo
hranom, sredstvima za j aca nje i dodatnim pri rodni m sredstvima, kao i
dubokim di sanjem. Prema tome, stambene okol nost i utjecu na elek-
tricno polje napona pa ga rnogu izbaciti iz pr irodne ravnoteze.
Takav poremeeaj prirodne ravnoteZe uzrokuje razne neugodnosli.
II i nas spopadne neprirod ni umor, teZak poput olova, ii i nesnosna gla-
vobolj a, teska migrena i depresija. Cesto nam nedostaje polet i snaga za
rad. Ako se preljerano naprezerno, moZe nas obuzeti uznemiruj uCa ner-
voza tako da vise ne znamo kuda bismo sa svojim nemirnim udovima.
ovjek moze biti zrt va neugodnoga zivcanog stanja koje je bez pravog
razloga spojeno s unut ras njim nezadovolj stvo!l1. Buduci da elektromag-
nelski napon mozemo mj erili, znamo da npr. cement, pogotovo a rmirani
beton, oduzimlje sta novni cima betonskih gradevina, prema njihovoj
osjetlji vosti , mnogo energije. Tko moze, upotrijebit Ce za gradnju kuce
pretezno kao gradevni materijal prirodni kamen, ciglu iii j os bolj e, drvo.
Zdravo stanovanje ima upravo danas vaZnu ul ogu buduCi da j os dje-
limice sami odlucuj emo 0 tome, dok druge teSke nedostatke naSe okoline
ne mozerno izrnijeniti, jer manj e-viSe nemamo odredena obrambena sred-
stva proti v zagadenosLi zraka i vode te zastras ujueeg porasta radi oak-
ti vnosti . Sto se zbog toga pokva ri , moramo jesti i udi sati , a ostecenj a
koja su s tim u vezi, sve vise utj ecu na nas i sla be nas. Zato treba dobro
razmi sliti i pobrinuti se da sto zdravij e stanujerno.
PITANJA ZDRAVLJA I ZASTITA PRIRODE
Nekad su Svicarci bili lako odgojeni da su odrzavali cistoeu u svojoj
zemlji. Ta ko su ih odgaj ali vee u dj ecjoj dobi. U skoli su ta koder paziJi
na Slrogi red, i svaki se ucilelj na izletima brinuo da djeca ne ostavlj aju
za soborn ni kakve papire ni olpatke. To se naglo promijenilo kad su u
zemlju prodrJi strani utj ecaji. Krasna sumi ca u dolini Rajne, koj a je
uvijek bila ugodan mali prostor za odmor, postala je uskoro u tom lije-
porn kraj oli ku, puna papi ra i otpadaka. Mnogog je Svicarca obuzeo
396
bijes kad je to vidi o. No, vee iduee godine mogao se potaj no u sebi vese-
lili videa kako na zici mirno visi posuda za olpalke. Prevent ivni odgoj
ubl azio je brigu za budll cnost. Svicarac nije mogao mirno gledali da lIna-
kazujll Ij epotu prirode nepazlji vim bacanj em smeca. Usprkos mjesllim
naporima, nova se navika brie prosirila nego odgojna zabrana. Rdave
rijeci : Danas svi lako rade, neka drugi ciste, truju osjeeaj za CiSlocu
u djece, oml adine i odras lih. Dvije jedre engandinske dj evojke, jedna s
debelom plavom pleteni com, a druga sa d vije smede pleteni ce, zagadil e
su cekajuci vlak citav peron Ijuskama oraha. No. no !" popratil o je sarno
pl ahu zbunjenosl koju je, na za lost, brzo poti snllio lakomisleno ispri-
cavanj e: Danas se tako radi, zelj ezni car ee to sve poeisliti!" Ako se
tako ponasa dobro odgojena oml adina, nije ni kakvo eudo da i u naj-
Ij epsim predjelirna Il e nail azimo na srni sao za red i Ijubav prema netaknu-
toj prirodi . Otpaci leie u svakom po toku i svakoj buj ici. Travnj ak ii i
rub ceste kafu nam kako su se Ijudi na tom mjestu zabavlj ali ne rni sleei
da time nanose krivicu pri rodnoj Ij epoti , kojoj bi se i drugi rado veselili.
Kako da to cine ako moraju sjesti u takav nered kutij a, boca, papira i
otpadaka? Od toga ruznog postllpka nisu postedene ni li vade, ni Slime,
ni alpsko cvijeee, ni bijeli snijeg! Kako brzo propadnu dobre navike ako
prevladaju rdavi utj ecaji, i kako je povrsno lI saden smi sao za Ij epotu
kad se moramo pomiriti s ruznim neredom! Prije sam na svojim puto-
vanjima uvij ek hvali o eistocll naSe zemlje, i nikada nisam mi sli o da bi
se i kod nas moglo tako naglo razviti nerazumijevanje i nedostatak
razumijevanj a, sto me u dalekim zemlj ama tako cesto odbij alo. Jos se
zivo sjeeam dogadaja u Srednj oj Americi. Zivoti njske lesine i svako-
vrsni otpaci lezali Sll u nekom potoku, voda kojega je nesto dalje nata-
pala vrt ove i koju su upotreblj avali za kupanj e, umi vanj e, a djelimi ce i
za kuhanje. Si gurno su Indijanci pri rodniji od nas, no cesto su infekcij e
postale u njih prava pocast. Ocilo nedostatak hi gij ene doveo je u Indija-
naea i d rugih naroda do tes kog obolj enja od gli sta. Cij ele su pokrajine
za razene crij evnim nametnicima i amebama. lako takve neprilike imaju
teske posljedi ce za zdravlje, medu Kojima cak i iznemoglost, ipak se
odgovorni malo brinu, iii se uopee ne briml da pruie nuznu pomoe.
Sto je s nasim vodama? Strucnjaci su me obavij estili da smo u Evropi ,
kao i u Svicarskoj, izlozeni u tom pogledu sve vecim opasnostima. Na
Expou (Medunarodna izlozba) su prikazali kao govorni filmski materijal
dobar film, koji je svima jasno pokazao kakvo je stanj e nasib voda.
Pobudu za taj film dala je plovidba po gornj oj Rajni u trgovacke svrhe.
Gospodarske prednosti posve otpadaju kad su stete tako jasno vidlji ve.
Nije dovoljno sarno obavjestavati javnost, vee bi vlada morala poduzimati
hitne rnj ere i pruziti brzu pornO<': kako bi se sprijecilo dalje zagadi vanj e
i smrad nasih rij eka i jezera. U opasnosri su, nairne, sve nbe jer rnogu
posve izumrijeti , ako voda bude jos zatrovanij a. Na taj naCin Ce biti sve
ugrozeniji i bogati zivot vodenih zivotinj a, kao i vodenih ptica. Ve6ina
vee zna da su morali zabrani ti kupanje u rnnogim rnj estirna.
397
Zagadenost
nasih voda
Na rijeci plivaju
Iedene gore -
pjene deterdienata
Zracna
obrana
u prenesenom
smislu
Tko je jednom upoznao teskoee, nehotice ee se pridruziti sve glasnijim
protestima. Osim toga, moze jos i osobno pridonijeti pazeci na Ijepotu
svoje zemlje. Vee je vrij eme da opet ozbi lj no gaj imo red i cistocu. "to
je nekad bilo posve razumlji vo.
l os jedan na izgled sasvim zaboravlj eni problem pripada jednako tako
zdravstvenoj zadaei zas tite prirode, jer, nemamo Ii pravo takoder na
do ba r, neokuzen zrak? On je sigurno za nas zivot zdravstvena nuznosl.
Zdravstvene mjere koje svuda poduzimaju, morale bi bezuvjetno obuhva-
titi i to vaino podrucje pa bi trebalo izdati odredene za kone, jer, ne
moZe Ii svatko po mil oj volji zagadivati zrak, a da ni sta ne poduzmu
protiv njega? Znamo, da je zrak j ednako tako vazan kao i voda. Ako
ind ustrija ne smije zagadi vati zrak, onda ni broj ne peci s dimnjacima ne
bi sl1lj ele bezbrizno pustati u bes pl at ni zrak raznovrsne, za zdravlje
sugradana skodlji ve plinove.
Mnogi su izgradili kuee na suncu da bi u njima prozivjeli dragocjene
sa te odmora. U sve vecem promet u koji prije nekoliko godina ni su oce-
kiva li , prolazi a uto za a utom, i umjesto svjeiega zdravog zraka udisu
same mlaz smrdlji vi h ispusnih pli nova. BuduCi da su a ut o-ceste tek u
gradnji, trebalo bi u interesu ocuvanja opceg zdravlja potraziti sto bolju
pomoe. Kad bi svaki a uto morao irnati aparat za zastitu oct otrova is-
pusnih plinova, ne bi nas taj jeftini uredaj ekonomski ostet io.
Pojedinac takoder ne bi smio zaboraviti da je zrak opee besplalno
dobro i dragocjeni dar koji je svima prijeko potreban. l ednako tako mno-
gi neprol1li slj eno pusu smrdljivi dim ciga rete u zrak koj i svima pripada.
Nj ih bi smo mogli upitali kao sto je jednoc jedan naS a III eri c ki prij atelj
upitao nekog pusaca rekavsi mu zaclIdeno: " isam znao J a ne podno-
site Cisti zrak! Otrovanje organi zma izmijeni cij elll nasu prirodnll spo-
sobnost za osjecanje i poslanel1lo vrl o ravnodllsni prema svel1lu sto za-
398
Upot reba
deterdzenata znati
veliku opasnost jer
stvara pj enu u
industrij skim
odvodnim vodama.
Na slici su takve
pjene prekril e
vozi lo.
sluzuje po ebnu brigu i zastitu. Umjesto loga naS zrak mora preuzimati
sve vrste otrovnih plinova!
Nansen je nekada sa zaloseu ut vrdi o da se sve moze stavi li u pogon
ako IJudi idu za tim da ratom uni sle zivot. Medutim, kada zivot i zdravlj e
zahtij evaiu zast itu, (ada zataji la zivahna dj elat nost. Na za lost, tako je,
jer sal'1o "ri o malo onih koj i opominju gledaju istini u 06 i traie pomoe.
TELEVIZIJA I ZORA VLJE
Svi veliki pronal asci, koje je eovj eeji mozak posljednjih 50 godina izumio,
s pravom nas zadi vljuju. Prema biblijskom raeunu jos nije proslo 6000
godi na od vremena kada su Adam i Eva na podrueju urrata i Tigri sa
kusali razli eite vrste voea i njime se razveselj avali, pa do poeetka 20.
stoljeea godine 1900. Za cijelo to vrijeme ni su Ijudi u tehnici toliko na-
predovali kao proteklih 70 godina. Tehnieki prona lasci su stvarno otvo-
rili nova podrueja znanja. Svi nam pronalasci koriste, ako ih pravilno
upotrebljavamo i ako smo se naueili umj erenosli. Mnogima od nas je
to vrl o tesko. Bez aula se osjeeamo gotovo bespom06ni jer hitne nabave
treba obaviti brzo. Covjek se tako navikne na zurbu i na udobnu voznju
da s vremenom posve zaboravi na hodanje, a to je steta. Stroj, udoban
za vrij eme zurbe, ne bi smio obuzeli eitav naS zivot, nego bi nam morao
ostaviti slobodno vrij eme za razonodu i setnje. Poslovni svijet ne moze
danas vise ni bez telerona, i tesko je ako on sarno na kratko vrijeme za-
kaze. Ako nas u svako doba dana i noCi uznemiruje tako da uop6e ne
mozemo bili vise sami svoji, vee moramo slalno plesa ti kako drugi zele,
onda se ta inaee tako praktiena sprava pretvoril a doslovno u mucitelj a
kojega bi smo s pra vom mogli nazvati muCilon. Nije eudo ako eovjek
zeu da ga barem za vrij eme dopusta ne trza iz ti sine njegovo stalno zvo-
njenje. Smeta nam takoder i nepozeljno glasno sviranje radija ako cijeli
dan bezobzirno tresti iz susjedova stana. U tom slueaju i taj korisni pro-
nalazak osjeeamo kao nesnosno zlo.
399
Prednosti i
slabost i
televizije
Zdravstvene
opasnosti
Odgoj i ma rijec
o 'rnimo se sada na tele"iziju za kojom mnogi Ijudi ceznu i iele je, :-.Ie
pretjerujemo kad to kaiemo jer tek sto se tele"izija raSirila na nekom
podrucju. vee propaganda pridobije vecinu. a neposredno iza toga lijedi
bezu''jetna kupnja bel obzira na to da Ii je nuzan iii ne. da
Ii postoje iii ne postoje nuina sredstva, Uglaynom. vatko na toji naba-
viLi tu skupu napra\ll za razonodu,
Pogledajmo sa zdravstvenog tanovista potrebu da se covjek uvijek
zabavlja titrajucom slikom na ekranu. Sigumo se radi 0 cudesnom pro-
nalasku ako pomislimo koliko dragoejenog znanja i zanimljivih doga-
daja prikazuje, Filmo"e 0 ii,'otu ii"oLinja sigumo necemo nikad zabora-
viIi. Ludimo se zmaju nalik golemim gu'terima na otoku Galapagos.
koji tamo kao rijedak ostatak jClS uyijek ii"e i daju nam naslutiLi zaSto se
u bajkama priea 0 zmajevima, Sjedeei u sobi udobno zavaljeni u naslo-
njacu imamo utisak da boravimo na tim dalekim otocima. tako se duboko
uiivimo u iivot tih neobicnih iivotinja. Kako televizija osvaja 0 obi to
one koje zanimaju zdrantvena pitanja kad prate modemu operaeiju
srca sa svim nuznim aparatima! Takvi programi mogu ispuniLi mnoge
praznine u naiiemu manju i pruziti nam mnogo veselja i zado,'oljstva,
Yledutim. moramo biti umjereni ako se ne ielimo izvrgnuti opasnosti
da beZ"oljno gubimo nijeme i ostecujemo zdravlje.
Tu sam opasnost prije nekoliko godina spoznao u Ameriei. Djeca naSih
manaca satima su sjedjela pred ekranom. i roditelji u ih teskom mukom
dobili k stolu. a jClS tei:e u krevel. Posljedice I.e opasne pri"rienosti tele-
vizoru nisu bile osobito radosne, Pojavila su se najrazliCitija zla. protiv
kojih je bilo tesko neSto poduzeLi i ukloniLi ih, Teska iivcana razdrailji -
vost. nedoStalak teka. jako popuStanje u ucenju. rastrcsenost i smanjena
koneentraeija postaie su svakidaSnja pojava. lstodobno se po"ecaJa i
osjetlji"ost za zarazne bolesti, S"c je to pocelo nagrizati zdra,'lje djece,
Znans(venici misle da jako naprezanje ociju i titranje s'jetla na ekranu
skodi iivcima. osobito djeei, [ -eeemo potanko goyoriti 0 steti - koju
moiemo zamisliti - za dusevno i duho 'TI0 podrucje djeteta zbog ne-
prikladnir. programa. jer smo 0 tome vee pisaJi, . a svakog cO'jeka se
moi:e manje-,-ii;e utjeeati_ a osobito na djecu koja jClS nemaju ustaljeno
gledi -te. pa su izloieni svemu sto na njib navali. eholice prenosimo say
nemir i dojmove na djeeu koja bi imala pravo da ib toga postedimo,
ZaSto. dakle. da ib teleyizijskim programom joS dodatno opsjenj ujemo
i dokraja izbaeujerno iz njihova djeejeg kolosijeka? "l u.ian je veliki oprez.
I ekoc su bili u izboru dusevne hrane za djecu "rio izbirljivi. Danas je
coyjek zbog svega sto rnu se nudi izloi:en i prepuSten rdavoj navici kakva
ne bi odgo"arala sladokuscu koji trail za sebe sarno dobro. dakle. naviei
koju prati slaini aperit tako da svaka zabava mora doc; u nas izvana.
buduCi da viSe ne moiemo eijeniti mimo odmaranje, Djeca hote imali
sve sto i roditelji. j a dijete snmo djeluje ako pri mijeti da se i sami
roditelji ne maju svladavati, Mogu roditelji i dosljedno poslUpiti Ie od-
400
redi ti program i \'rijemc trajanja. oni u bc"pomocni ako se djeca \ i'e
nere pOkOr3\ 3ti. va t3 razmisljanja sast3\'ni su dio odgoja. ko
sami kolebamo u izbor u. ne smijem oteki\"ati da te se djeca od nas
nautiti strogoj pokorn st i. Ta je. pak. danas nui.nija neg ikada. kako
rie bi djecja zelja za syim 5t se nudi pre\ rSila mjeru. Dijete. koje je na
\'i klo da se pokora\<I rod itelj skim narcdbama. mora se nautili JDS umje-
renosti . I eodgojena djeca uyijek hore pro\"od iti svoju \ olju. pa uskoro
tmj no podlijei.u pri\'l acnoj moo tclevizije. To je opasnije nego 'to misli
\'e-Cina roditelja jer je ml adi eovjek. koji inare lako us\'aja S\'e sto mu se
s\'ida. izloien t3k der svim neugodnim utjecaji ma. ko roditelj i ne
prednjate dobrim pri mj erom. \ eC ne mogavsi se vladavati zaboravlj aju
na \'r ij eme i dui no l. jedva mogu zahtijevati od dj ece da se s\"ladavaju.
tab u lucaj u bil o bi bolje da eo\ jek uOpCe ne naba\1 tele\izor.
OPUSTANJE
Zapo len se eo\ j ek te' ko nau'i pra\'ilno opustati. Nas.: tehnicko Hijeme
unosi >\'oj nemirni rit am nehotice i u na bili mi toga -\jesni iii ne. Sve
se mora radi li brzo j er toliko toga treba umdili. ska podjela rada po-
maie da pojedinac post ane \ j est u voj oj struci. ali mu is todobno u pra-
vilu g u ~ i interes za cjelokupni rad" LO\j ek ne \i di. iii neee \"idjeti SlO je
\"e povezano s radnim procesom kojega je on sfun same dio. pa ne i.eli
ni rukom pomaCi kada je prij eko potrebno .. ak ni onda kad nije pre\iSe
zapo len niti umoran. Zbog laha odnosa nepo red no se gubi veselje.
Gdje nema interesa i radnog zanosa. uvlaCi se usprko zaposlenosti do-
sada pa zbog toga treba lobodno Hijeme ugodno prozi\'jeti. ije eudo.
dakle. ako se u sl obodno vrijeme ne opust amo. DrugaCije je s onirn koji
radi svoj posao s veseljem. On ga obavlja lakocom i uzi lkom. no buduci
da mora uzgred s\'\Ida uskakati i ispunj avali praznine. postaje s vremenom
vrlo opterecen.
SkraCi vanje radnog vremena dono-i jos ve-Cu napetost jer nehotice treba
u sat ove koj i su na raspolaganju uloiiti jos vceu koncenrraciju i zurbu.
Pelodne\"ni radni tjedan vecinom je takoder promaSio svoju svrhu jer
druID slobodni dan. kojim se radni Ijedan skracuje zahtijeva q ~ ' i napor u
tok;;- radnog Yfemena. i zbog toga se pO\'ecava umor kojega se - kao i
naslale napet o ti - tesko moiemo olresti i slobodno Hijeme pravilno
uZivali. Obicno postoje i brojne obaveze izvan mdnog mje La i razliCile
prilike za nove dogadaje pa je jednostavno nemogure naCi namjeravano
opuslanje. ekoc je eovjek u vei:ernjirn salima odmora bio veseo ako je
mogao do mraka -jedjeti n'a klupici pred kucom. ikakvo uznemi ravanje
nije- remetilo tisinu i ugodno razmisljanje. ikab'3 galama. nikakve
radio-emi ije ni u dovodile umorni organizam u no\'\I napelosl. i nikak\fe
televizijske emisije nisu zahlijevaIe naperu pozornoS! gledaoca. Po dolini
je odjekivala pOlleka lijepa pjesma koja je os\jezavala i pje\"aea i slusaoca.
Sve je lO pridonosilo okrepljujucem opu' tanju koje danas usprkos mno-
401
Skraceno
radno vrijeme
nije rjesenje
Program
opustanja
gim prednostima uzalud lrazimo. I san cesto napUSla one koji ga ne po-
traZe na vrijeme buduei da se neee odreCi noenih za bava. Tako su noeni
sati teli nego danji rad, jer je spavanje prijeko potreban dar prirode.
Oda kle covjeku snage ako ne dopusti snu da djeluje. nego ga beskori no
trosi?
Dok se neki na taj natin ne dospiju odmarati, drugima opet nikad nije
dosta novaca. Vijesti 0 stranim radni cima dokazuju da npr. u ugostitelj-
stvu neki radnici u kuhinjama ne upotrebljavajll sesti dan za odmor,
nego prihvaeaju i pfigodne poslove kako bi materijalno brZe napredovali ,
a nije sigurno da i sedmi dan ne uskacu kao ispomoc u nekom drugom
pogonu. Organizam moze takvo trajno opterecenje podnijeti neko vrije-
me, ali mu duZe vrijeme previe iscrpi rezervne snage. Zivotni se ritam
sastoji od napetosti i opll stanja jer se samo tako mogu zivotne baterije
ponovno napuniti . Mnogi danas traze nuzno opustanje u sportu, no
tame veeinom sloji opet na PUlU naljecanje, pa se i nehotioe preoptereeuju.
Bit ee najbolje osim programa rada naciniti i skroman program odma-
ranja. Domaeici je to lako jer moze vrijeme dobro rasporediti dok je
muz na poslu, a djeca odu u skolu. Vee ujutro, posto obavi kucne poslove,
moze leCi na 5 iii 10 minuta, i iznenadit ee se koliko joj laj kralki predah
koristi. Takvo je opustanje moguee takoder u podne. Ako nam prijede
u naviku, mozemo tako pribaviti rezervne snage i biti doras liji leskoea-
rna, buduCi da ee nam skupljene snage biti dovoljne. Kako je ugodno kad
je covjek manje sklon lI zruj avanju, buduCi da je postao mnogo izdrzlji-
viji. I otac moze sebi priustiti malo mirovanja. Postoji takoder i dusevna
hrana koja obnavlja, pa i nju treba pribaviti jer duh zahtijeva krepku
hran u. Akq je ona prava i djeluje okrepljujuee, tada djeluje istodobno i
na tj elesno opustanje, pa se i nehotioe potvrduje da covjek ne zivi samo
od kruha.
Mnogi mi sle da je dobro poslije napetog tjedna ostati u slobodno jutro
u krevetu. Ako ni smo bolesni, to nas jos vise umara. Mnogo je bolje to
veee oriCi rano spavati i ustati tim se osjetimo osvjez.eni , pa se cak otpu-
titi na jutarnju setnju u blifu sumu iii LIZ pOlOk. To opusta i cudesno jaca
zivce. Na mirisnom sumskom zraku pocnemo nehotioe duboko di sati
i uskoro se osjeeamo divno osvjezeni . Poslije dusevnih na pora okrep-
Ijuje rad u vrtu. Branje jagoda (bobica) i Ijekovitog bilja takoder je ra-
zumna razonoda koja nehotioe pomaze da se opustimo. Osobiro danas,
u vrijeme jurnjave i zagadivanja zraka, ima jos uvijek mnogo prirodrtih
mogucnosti za opustanje. Gotovo uvijek su jeftine: covjek se mora s
njima sarno zadovoljiti, a korisne su uvijek.
UMOR
Nedavno sam procitao u struonoj medicinskoj knjizi da covjek nije stroj
i da rou poslije napora treba uvijek i odmor. Taj je lijecnik premalo po-
znavao tehniku, inaee bi znao da i stroj ne moze uvijek raditi i da se
jednako kao i covjek mora cd vremena dQ vremena odmoriti. Ne govori
402
Nuina
razboritost
Mogucnost
racunanja
Korisniji
iivotni
ritam
za odmorom i spavanj em. inogu bili posve drugacijc nego u drugi h Ijudi.
pa se moramo prcma tome ravnati.
Uzmimo primjer: dvadeselgodi snjak ima 1000 snage. Za rad iii sport
smije upotrijebili 80
0
o
, a da ne smanjuje prijeko potrebne rezerve. Uvece
neee biti toliko umoran da bi mogao govo riti 0 iscrpljenosti. Pri racuna-
nju moramo od 100
0
odbili broj godina, pa zalo cet rdesetgod isnjak
smij e upolrij ebiti samo 60 0 cjelok upne snage, dok se sezdesetgodisnj ak
mora zadovoljiti samo sa 40
0
o. lato za njega nije ugodno ako ga okol-
nosti pri sil e da se tako jako razmece, kao da mu je tek 20 godina. lbog
toga ee navecer umj esto nonnalnog umora biti posve iscrplj en. Neee
moci spavali i ujutro neee bili odmo ren. Takva stanj a iscrpljenosli s
vremenom smanjuju zivotnu snagu i skracuj u broj godina zivola, koje bi
pri umj erenom iskori stavanju snaga jos bile na raspolaganju.
Normalni zivotni ritam. koji je u proslosti bio vazan osobito za seoski
zivot, danas j e, na zalost, iz bacen iz svoga toka zbog potpuno izmijenje-
nih prilika. Sarno onaj koji se ne prikljuci duhu novoga vremena i rano,
prije ponoCi, pode na spavanje, moie racunati da ce se ujutro probuditi
pun svjezih snaga. Tko je pak zrtva suvremenih vecernjih zabava, jedva
ee se moti u pravo vrij eme od njih odvojiti. Rad io, tel evizij a, kino i jos
mnoge druge mogucnosti , dri al ce ga u svome zacaranom krugu, i nor-
malni umor koji je nametnuo dnevni i ivot , optereti jos vece trosenje i
napor. Taj dodatni nocni zahtjev na racun spavanja poremeti ravnotezu
koju stiti normalni zivotni ritam, i zato iskoCi iz svog kolosijeka. I ml ade
Ijude koji produze dan u noc da bi imali sto vise od zivota, vremenom ce
obuzeti premorenosl koja se stalno povecava i oci tuje kao razdrazlji vos t,
nervoza i konacno kao nesanica. To stanje moramo bezuvjetno na vrij eme
prekinuti da potpuno nama ne ovlada i da ne moramo posi zati za jakim
sredstvima za spavanje, koja nas mogu dovesli do narkomanije. Takvi
premoreni Ijudi morali bi izabrati za odmor umjesto mora koje bi za
njih znaCilo novo opterecenje, boravak na selu gdje bi mogli i6i na lake
izlete i setnje po sumama i gorama. To omogucava temeljito disanje na
svj ezem zraku, sto im navecer vraea prirodni umor, a s njim takoder
dobar, krepki san. Tko mi sli da ee se moci rijesiti premorenosti sjedeCi
cijeli dan u naslonjacu, vara se. l ato je nuzno dovoljno disanja i kre-
tanja, naravno, ne pretjeranog jer bi to opet izazvalo smetnje. Tako se
mogu odstranjti iz tijela tvari koje izazivaju umor, kao i otpaci od iz-
mjene tvari. Mnogi bi se gradanin za vrijeme odmora bolje oporavio kad
bi pomagao seljacima pri kosnji , a ne da se izlezava, malo sece, a mnogo
jede i pije.
Od premorenosti cemo se ocuvati ako upoznamo i naucimo se odrza-
: ' ::v .a:.ti.)1ormalnj ritam izmedu gibanja i odmaranja. Kad polazimo na rad,
tako odmjeriti vrij eme da stignemo na radno mjesto ranije i
.. ,bezz1l-ibe. los ee nam posebno koristiti ako ne izaberemo najkraCi put
najljepsi. Mozda ee prolaziti kroz setali ste pa ee nas pos-
J.!
'" ,'-.,
ledj eli od a Ul omobi lskih plinova. Tako dnevna Scl nja na posao
I s posla kucI mnogl1na od nas moze ko ri stili . To mora mo osobilO cijeniti
s ObZ1 r01l1 na ogra llleene mogucnOSli krela nja u nasem zvanju. Ako je
PUI posve nepogoda n, moze1l1 0 se naviknuli da ra nije uSlajemo i prije
posla ma lo lrCi mo. Bil o bi kori no kad bi smo 10 radili i uvecer. BlIduci
da ra nij i odlazak U krevel odrzava rad nu sposobnosl i dobro osjecanj e
te spreeava premorenOSl. 1l1 0ra li bismo tll jednoslavnu pomoc bezlI vje lno
svjesll o uzima ti u o bzir i loga se evrsto d rZali .
Radni eovj ek ne moze sprij eeili slarenj e kao ni slablj enj e svoji h i ivOl-
nih soaga. To ga ne bi lreba lo posebno uznemiri vali jer je god inama Sle-
kao iskuSlVO, 1l1UdrOSl i sprel nost. Sve Ce mu 10 pomoci da nado mjesli
osla bljene snage lako da Ce sposobnost iskusnog 1l1uskarca nadmas iti
ponekad ml adog nasrl lji vca. U lehni ci ni sll samo snage vee i nj ihova
sprel na upol reba koja moze posli Ci naj veCi uspjeh.
Bud uCi da se sve pogreSke protiv bi oloski h zako na s vremenom osve-
cuju, i 10 gorko osvecuju, lreba se euvali preveli kog rasipanja snaga,
!i to moZe dovesli do pOlpune iscrpljenosti . To se moZe dogodili pri vrse-
nj u nasih duznosti u zva nj u kao i u sportu, ako ne vodimo raeuna 0
svojim snagama. Za mlade je Ijude veta opas nosl ako se izlazu naporima
u spo rtu, nego ako obavlj aj u duznosti u zvanju.
STO JE ISCRPLJENOST?
Covj eej a je sla ni ca veli ko eudo One inteli gencije koja u tehniekom obliku
pruZa neizmj erno mooge varij acij e tako da istrazivaea uvij ek iznova
iznenaduj e.
Si gurno se svaka vrsta sta ni ce po gr am u necemu razlikuje od druge,
no ipak u principu na li kuju jedna na drugu, bilo da se radi 0 mi!i icnoj ,
ziveanoj, ii i 0 bilo koj oj d r ugoj stanici . Naj vazniji je di o stan ice sta ni coa
j ezgra kao sto je u j aj etu zumanj ak. Tu j ezgru obavija rezerva hra nji ve
tvari kao slo lZv. bjelanj ak o bavij a zuma nj ak. Ljuska koja drZi sve za-
jedno je kao ta ni cna opna iii membrana. Sa rna sta ni ca je driavica u
driavi, s od redenom nezavisnosti. Postoje i sta n ice koje putuju i djeluju
tamo gdje je nui no, pa ih zovemo slani ce seli ce. Svaka stanica ima svoj
vlasliti kucni red, prima tvari i ot prema ih. To zovemo izmjena tvari
(metaboli za m). Sta ni ca preraduj e pr imljene tvari i pretvara ih u energij u,
iii ih ugraduj e u novu tvar koja sluZi tijelu za rast.
To razgradi vanje i preradi vanje stvara o tpa tke kao i pri gorenju i
oksidaciji . Kreta nj e, di sanj e i mi rovanje brinu se za odvodeoje slj a ke.
Ako se to ne vrsi u dovoljnoj mjeri pa je odvodenje sprijeeeno, oastaju
zas toji i ta lozenj a koja se mogu odraziti kao reumalizam, gi ht i .art ritis.
Osim zaliha hrane ima tijelo jos i drugih zaliha koje mogu bIll ta ko
.
veli ke da zbog njih trpi vitka linij a. BuduCi da svaka staoica k . ,:",,,
vahno radi ostaje elas ti cna, rad i spo rt, koji o mogucuju moog.o
vrIo su kori sni za od riavanJe zdravlJa pOJedl11e staOl ce I za
nicnu drZavu (orgaOlzam).
z _ _ _ .
405 -C]j,
J') .
Troenje snage U IOku dana sla nica lrosi. vee prema naporu i pOlrebama. malerijal. a
noeu opel popunjava za lihe malerij ala. To odgovara normalnom ZiVOI-
nom loku. Ako je slani ca navecer potro-i la svoju zalihu, rni smo umorni.
Ako upotrij ebimo vise snage nego obicno, tanica lrosi rezerve. Kad je
La pOLrosnja duZe vremena prekomjerno veli ka, mommo viSe odvajati
nego sto noeu 1110zemo nadomjestiti . Posljedica takva slabog gospoda-
renja je ma njak koji se stalno povecava. Ako tako normalne rezerve tro-
simo i konacno potrosimo, stani ca je iscrplj ena. Tada nastaje bolan umor
koji s vremenom moZe posta ti bol esta n. Ljudi koj i uvij ek i neumorno
rade, mogu da nas lako pasti u takvo slanje. Ako dopusti mo da nastane
lakvo sta nje, iii ga jos poj acavamo sve veCim na porima, moZe to bezumno
stanje iznenada izazvati kratak spoj. To su nerazj asnjeni slucajevi smrti ,
koji su i za lijecnike zagonetka.
Poslije intenzivne dj elat nosti i posla obicno smo umorni. Stirn mo-
ramo racunati , pa spavanjem iii odma ranjem priskrbiti nuzno opustanje.
To je naravni rit arn koji osvjduje i omogucava da treniranje mi si6j a
jaea tijelo. Medutim, ako poslije na pora izostane nuzan odmor, nastali
umor djeluje suprotno jer to uskracivanje slabi i ostecuje sta nice i ciLavO
tijelo. Zato se moramo cuvati iscrplj enosti u svakidasnjem zivotu i u
sportu. Ako se ne obaziremo na taj savjet, mozemo izazvati trajnu stetu
koja je mnogo veca nego mozemo i zami sliti i nego sto bismo zeljeli.
PRIRODNI SAN
o pita nju kako dugo treba spava ti , vee 'su mnogi pametni Ijudi razbijali
glavu, kako se obicno kaZe kada se 0 nekom problemu intenzivno raz-
mi slja a ne dode se do zeljenog zakJjucka. Jedan tvrdi da mora spavati
7-8 sati da bi se dobro odmorio i opet bio sposoban za rad ; drugome je,
naprotiv, dovoljno 4-5 sati jer se vee poslije toga osjeea svjez i sposoban
za rad. Ostaje otvoreno pitanje da Ii se zivcane stanice za tako kratkog
spavanja zaista dovoljno obnove, iii ee se s godina ma poj aviti osjelljivi
nedostatak. Neprirodno gubljenje tj elesne i zivcane snage bolji je dokaz
nego sve tvrdnje i teorije.
Kako dugo i kada treba spavati ? To su dva pitanja na koja mozemo
odgovoriti razlicitirn misljenjima, no rnozemo mirno reci: koliko glava,
toliko misljenja! Stoga je najbolje da ne pitamo Ijude, nego jednoslavno
upitajmo prirodu koja nam, kao najbolj a uciteljica, u tome pomaZe.
Pred oeima su nam u zivoj slici nasi pernati prijatelji, okretan, nikada
umoran svijet ptica. Kako se to ukl a pa u nare pitanje? Kada i kako dugo
spavaju ti dragi pjevaei ? Zasad dosta znamo jer kad vecina Ijudi produzi
spavanje u suncano proljetno jutro, oni su vee tu i bude lijene pospance
u prvorn svitanju da bi opet sa zadnjom zrakom sunca nestali i dosljedno
posli na spavanje. Sa gledisLa ptica to nam se eini prirodno i pravilno.
I prirodni se Ijudi ravnaju prema pticama jer su i oni jos dOSLa povezani s
prirodom, da bi ih priroda ispravno vodila. 06 koje nam je dala priroda
da bismo mogli zamjecivati svjetlost, eudo su koje moramo njegovati.
Svjetlost ih u pravo vrijerne otvara, a kada se spusti rnra k, moraju se
406
u vrijeme za tvorili . Medulim, mi smo slvorili ullljel ne svje-
ldJke. u pocetku manJe pnkl ad ne luti i svijeee. pelrolej i pli n, a na koncu
lldo?ne zarulje i s nj ima moguenosl da pritiskom na prekidac
bez tkakve leskoce ulllJelno produzimo da n. a 10 nas mami da takoder
produzimo rad. Ne poziva se viSe kao nekoc kad Sll se Ijudi odmarali i
0puslali vee u sumrak: Dodi, zavrsil eemo dan sa spavanjem, bilo je
dosta! Ne. covjek zeli produzenim radolll odagnati zlo, iii u zabavama
zaboravi li brige. Tako nam se umjetno svjello cini prakti cno i svrsishod-
no i za boravlj amo da smo jednostavno hOlimice pomakli zivolni rilam
prcma via lilim potrebama, a mozda i sil om prilika. Umjeslo da usta-
nemo u 20ru da bi smo kori slili prirodnu svjetl osl. prespavamo najljep-
se vrijeme dana, a zalim ne mozemo dovolj no uradili do sumraka koji
nas opel poziva na spavanj e. Lj eLi bi nam 10 omoguCi lo duze radno vri-
jeme nego zimi . sto bi bilo bioloski ispravno i prirodno. Kad bismo pri-
hvatili taj ritam po koj em se ravnaju di vlj e zivolinje, postojala bi i za nas
velika moguenosl da se po zirni opel lemeljilo odmorimo i oporavimo.
Zato ne bi bio nuzan zimski san svisca. Kad bi smo pravilno iskori stili
spava nje prije pola noei, dobro bismo se odmorili i mogli bi smo se uvij ek
probudi Li u 2Oru, citav dan marlji vo raditi i sa zadnjim suncevim zrakama
umorni za lvoriti 06 i dati snu njegovo pravo. Mozda ni smo nikada
razmi sljali zasto svjellosl dolazi i odlazi. Morali bi smo je upolreblj avali
dok nam je na raspolaganju, j er je to u biti prirodna poj ava i odgovara
normal nom, zakonitom ri tmu stvari. Prirodni bi san morao. dakle, tra-
jali od zalaza do izlaska sunca.
Sto na 10 kaZe naSa civi li zacija ? Njen odgovor je cvrslo, jasno - Ne!
Jer, kako bi covjek mogao prema lome postupiti posto je sve u vezi s
lim odbacio? Iz drustvenih, gospodarski h i poslovnih razloga ne da se
ziVOI uskladiti s prirodnim rilmom, sto, medutim, ne znaci da to sto
nam priroda daje i zeli, ne bi bilo za nas naj zdravije. Mogli bismo naciniti
pokus na godisnjem odmoru, ili kada smo bolesni i nuZan nam je opo-
ravak. Umjeslo da se uveee zabavljamo u drustvu sto traje do kasno u
noc, morali bi smo naci vremena da isprobamo prirodni san. Ako se
naviknemo na to na odmoru, mozda cemo uspjeti 'da 2-3 pUla tjedno
izbjegnemo druslvene obaveze da bismo se nauZili svjeZih snaga prirod-
nog sna. Oct loga ce imati koristi i naS poslovni i drustveni ZivOI jer ee
naSe snage vidno ojacat i. Medulim, ako sve dane dopusta produzimo u
noe, kao sto je svuda uobicaj eno, da bismo zadovoljili drustvenim raz-
lozima, ne smijemo se cuditi ako nas svjetlo sunca nade u krevetu usred
bijela dana, dobro nam se naruga, izgrdi i podsjeti nas na naSe dobre
nakane. Hoeemo Ii opet nabiti svoje baterije koje su vee prilicno isprai-
njene ako prespavamo rano jutro, postiCi eemo to samo spavanjem prije
pola noei . Slaro selj acko pravilo glasi: Sat spavanja prije pola noei
vrijedi kao dva sata spavanja poslije pola n06i. To nije nikakva obma-
na vee znanstveno dokazana cinjenica koju moZe svaki pojedinac osobno
ako 14 dana tako postupa. Sa suncem Ce lijegati i sa suncem se
ustaj ati, pa Ce uskoro opaziti kako mu zivci jacaju i otpornost poveeava.
Pokusi su dali ovaj dokaz: j edan je u toku osam dana isao u krevet istom
407
u ponoc i pavao punih 12 sa li , dakle do podne. Drugi jc spavao od 7 iii
8 sa li navecer do 4 iii 5 sa li ujulro, dak le 3 do 4 sa la manje ncgo prvi, a
uvij ek je bio svjeiiji , nazniji i odl11orcniji od prvoga, buduCi da su sa lovi
spava nja prije pola noCi - prema praklicnim iskuSlvima - vredniji od
salova poslije pola noci: oni organizmu vracaju snagu, dok je lakva mo-
gucnosl poslije pola noci smanj ena. Prcma lome, prirodno je spavanje
jednoslavan, dobar i jefl in lijek. Za lo lreba sarno malo dobre volje,
uSlrajnosti i slrplj enj a. Jed na Slara poslovica naziva slrpljenj e i inace
jed nom od najveCi h vrli na koja ipak svaku Slvar vodi k uspjehu.
HIGIJENA SPAVANJA
Da Ii smo vee 0 lome razmis ljali iii ne, spava nje ima lakoder svoje hi gi -
jenske zahtjeve. To cemo najbolje opazili kada nam pUlovanje poremeli
nase navike. Kad sam morao prvi pUla spavali u indij anskoj kuCi u
prasumi, uzalud sam se ogledavao za kakvom rogozinom, iii nekom dru-
gom mekom podlogom. Hlio - ne hti o, morao sam kao i Indij anci leci
na goli bambusov pod. Smolani kralki kapul posluzio mi je barem kao
j asluk. l edina udo bnosl koja se mogla naCi. bila je mreia prol iv koma-
raea kao zaslila od malarij e. Katkad me preslrasilo krcsla nj e majmuna,
papi ga iii kri k progonj ene zvijeri, inaee sa m, s obzirom na okolnosli ,
spavao dosta dobro jer, napokon, spavanje na I vrdom je zdravo. l edino
kad covjek nije naviknut na tvrdo tl o, mogu ga zaboljel i kOSli . Ipak
sam u loj koli bi spavao bolje nego jed nom kasnije u poslelji nekog far-
mera, koja bij ae la ko mekan3 da sam imao osjecaj da eu pOlonuti u
brdu perja.
Zdrav krevet Nekad je na selu bio o bicaj da su na madrace slavlj a li jos blazinu (perinu)
da bi covjek lezao na slo loplijem i l11 eka nijem. Posve je neshvalljivo kako
se laj o bicaj uvukao upravo lamo gdje su Ijudi olporniji nego u gradu,
buduCi da moraju svladavali Ide i ivol ne uvj ele. Covjek Ile spava do bro
i ne osvjeii se u mekanom, od Idanja ul eknutom krevetu na lik kadi za
kupa nje. Ako j os k lome len na visokom uzglavlju, ne mora se cudili
sto mu se iskrivi kra lj eSnica i poprimi zmij olik o blik. Kad bi smo one
koji spavaju na bok snimili rendgenom, dobili bi smo slike la kvih iskriv-
Ijenih kra lj esnica. ZaLO je razumlji vo da su slare selj acke postelj e, u ko-
jima ni pra ba ke ni su mogle ravno Idati, mogle sluziti svemu sarno ne
hi gij enskol11 spavanju.
Zdrav krevel mora imali izvjesnu lvrdocu jer se u premekom i previse
savi llji vom krevelu krvne ii le, pogolovo vene, neslo zalvore (zacepe) i
oteiavaj u krvolok .
Mnogi su Ijudi u vezi s posle ljinom osj.el lji vi lakoder na perine od
pjenaste gume, dok reumaticari neugodno reagiraju na kovinske uloske.
PokrivaCi moraju biti laki i supljikavi , a ne cvrslo, hermelicki zalvo-
reni . Lagani pokrivac od pahuljiea daj e krasnu loplinu, a sla re, teske pe-
rine su pravo breme. U mnogim su krajevima uobicajeni sarno vuneni
408
pokri vaCi. Po j a koj zimi nc griju dovoljno zimogrozne ako nemaju jos
perllle. Naprot lv. komu je po na ravi vrl o toplo, Ijeti Ce se boljc
oS.l ecau pod pokn vaccm od pa hulji ca nego pod vunenim koji
mu .Ie prevru c. Dakl:. od naSe osobne sklonost i zavisi da Ii nam je bolji
ova, iii onaJ pokn vac. Onome tko brzo pall od hl adnoCe trebat ee. kao
5to smo upravo spomenuli. obje deke - dobra vuncna i jos laka ad pa-
huljica. U Guat.emali gdje nas u hl ad nim noeima ni dva vunena pokri-
vaea ni su mogla ugrij ati , da li su nam za izolaciju novine koje smo ras-
prostrl i izmedu vunenih pokr ivaca. To nas je st va rno dosta grijalo, ali
nam je sla lno suskanje papira mUlil o san. Pokri vaci od ciste vune. oso-
bilO od devine i a ngorske vune, dj eluju vrl o ugodno, ne sarno zbog dobre
izolacije vee i zbog e1 e ktriciteta koji se pri tom stva ra. S druge slrane,
mnoge osobe, osobil O one koje pate od reumat izma i art riti sa, ne reagi-
raj u povoljno na tka nine ad umj elni h vlakana.
Posteljno je rublje za hi gij enu spavanja ad posebne v3znoSli. Treba
ga ceSCe mij enj ali i od vremena do vremena prosuneat i. To podstice
tjelesne pore da bolje rade. Sloga nije pusto ul varanje da u svjeZe pre-
svucenu postelju lij eZemo s dvostr uko veeim uzilkom. To se dogada
sasvi m ne hol ice i nesvjesno, pa je to znak da eeste mij enj anje krevetnog
rublja doista poveeava hi gij enu spava nj a.
Prije je vrij edilo pra vilo da treba spa va ti pri otvorenim prozori ma.
Danas, kad centralno grijanje trijumfira, moramo prije spavanja bez-
uvj etno otvoriti sve prozore da svj eZ, hl adan zrak s mnogo ki sika struji
u sobu. To nij e moguCe svuda j er stare uljne peb uguSe dobar zrak. U
industrij skim mjestima moramo ocekivati jos i druge neugodne utje-
caje. U kraju s d obrinLzrakom treba se brinuti da u nalozenoj spavaonici
kroz otvoreni prozon5i6 i po noci stalno dopire svj ezi zrak. Moguci
propuh sprijeeimo zavj esama. Istrosen zrak u spavaonici ometa normalnu
izmjenu plinova, i zbog loga spavanje neee biti okrepljujuee. Dakle,
nikakvo eudo ako se eovj ek ujutro ne probudi svj eZ.
Kao 5tO moramo paziti da eesCe mijenjamo pos teljno rublje, tako ne
bi smo smj eli propllstili svakidasnje umi vanje vodom da bismo odrza-
va li cistoeu tij ela. Nikada ne smij emo poCi na spavanje oZIJojeni , nego se
moramo prije istusira ti iii okupali da bi smo se oslobodili neeistoCe tijela.
Znoj enje je zdravo j er se znojenjem tijelo rj eSava otrova, ali zahtijeva
temeljito pranje jer posuseni znoj sprecava da pore slobodno disu, pa se
ot rovi zadrze na kozi. Higijeni spavanja, dakle, pripada i dobra oprano
tijelo.
Dalji je za htjev umjerenost u j elu. Tko zivi prirodno, ne voli naveeer
teska jela. Zadovoljit ee se mal om kolicinom lako probavlji ve hrane, sto
ce mu nehot ice pomoci da bolje spa va. To ee post iCi i onda kada nastoj i
da veeera sto ranije, a ne kasno noeu.
Tko ne moze pobolj sati slabi optok krvi na prirodan nacin, moZe IllU
pOlll oci termofor iii boca vruce vode. No, bilo bi bolje kad bi pokusao
odstraniti hladnocu Qogu kupkom za noge, iii cak izmjenicnim kupka-
409
Dalji nuzni
zahtjevi
Paznje
vrijedna
potreba
za snom
ma. Topli tUScvi iii kupanjc djcl uju povoljno. osobito kada se tijelo pre-
vise ohl ad il i nc moze sc otresti hladnocc. Tko pati od slabog krvotoka,
ne smije nikada poCi u krcvet s hl ad nim nogama jer ce cesto satima 0 -
tati budan. tak vu slucaju ne bi smio za liti truda da ih ugrij e toplom
vodom.
Sredstva za spava nj c su naj gora pomoc jer ne lijeee nesa ni c u, makar
se radilo i 0 neotrovnim prirodnim lijekovi ma. Tko se ne ravna prema
prirodnim zakonima i ne nj egujc bri zno svoje spavanje, moZe postati
rob kemijc ako redovno uzima sredstva za spavanje.
Hi gij ena spavanja znaci takoder rano lijeganje i rano ustajanje. Umjesto
glasnc glazbe. moze tiha sk ladna glazba djelova ti uspavljujuce. a cit a nj e
ee nas bolje umiriti nego uzbudlji vi program na telcvi ziji. Tiho razmis-
Ij anje 0 dublj em smi slu zivota i nascm odnosu prema stvara lackoj prirodi
takoder Cc nas osloboditi bolesnih kolebanja naseg doba i omoguCiti
nam nuzno opustanje.
Hi gijenu spavanja cine i mnoge sitne potrebe kojima moramo pridati
punu painju prije nego podemo k lijecniku, jer gotovo uvijek kriju u
sebi pomoc koju trazimo.
SAN KAO NEPOGRESIVI LlJEK
San ne mogu nadomj estiti ni naj bolji lij ekovi. ni mnogo novea, ni veli ko
bogatstvo. Obuzme nas na putovanjima u vlaku iii zrakopl ovu. prliZa
svoju pomoc i odmor na polju, i nocu nas sve uzme na mekoj perini u
svoje ugodne ruke. Uvijek je I1lIZan kada se javlja, i ne bi smo ga smjeli
otj eraLi jer se s vremenom moze osvet iti i poceti nas izbjegavati.
Da Ii svi zna mo sto znaCi san za nase osjeca nje? Da Ii razumij emo zasto
se javlja? Jesmo Ii svjesni toga da on puni nase zivotne baterije, da se u
snu odmaramo i opustamo? Za vrijeme sna mozemo sve zaboraviti. Kad
je dan bio pun osobit o teski h obveza, zavrsava mo ga milosrdnim snom.
Za zivce, mozak, misice i zile on znaci mirovanj e. U snu se odmore i
obnove milijuni tj elesnih stanica. Usprkos mnogim knji gama i ras pra-
vama. u kojima je skuplj eno vel iko zna nj e 0 snu, on po svom cudesnom
dj elovanju ostaje tajnom i predstavlj a izuzetnu pojavll prirode.
BuduCi da tvrdimo da svaka stanica ima svoj rit am napetosti i opu-
stanja, sigurno smo iznenadeni sto milijuni sreanih stani ca od rodenja
do zadnje minute zivot a nikada ne prekidaju rad niti se odmaraju. Kako
je neobieno da nemaju sve stani ce jedmike mogllcnosti, vec jednima treba
redovni ritam i odmor .. dok druge mogu neumornim elasticitetom radiLi
cijeli zivot bez odmora. Danas jos ne znamo' kako je moguce to eudo.
Iz isk ust va znamo da ne sm ij emo dozvol it i tijelu premalo sna jer san ne
mozemo nicim nadoknaditi. Pokusi i zapazanja ta koder pdkazlljll da je
spavanje vezano s dolaskom i odlaskom svjet losti. Poznato je takoder
da je san prije pola noci krepei nego poslije pola noci. Ako vrijeme pa-
vanja pomaknemo poslije pola rloci, neee nam jednako koristiti kao
410
kada idemo spavat i sto ranije jer satovi prije pola noCi vrijcde dvo-
strll,ko: Ne treba svim Ijlldima jednako mnogo sna. Osobna sc potreba
krece Izmedu 6 I 10 sa ll . . Ako zelimo san iskor i titi kao izvor snage,
moramo bczllvJetno paZltI da mu pri znamo indi vidualna prava. Tko
san da bi vi'e uradio. lIbrzo Ce se uvje riti da je krivo racunao jer
ce nJ egova okret nost zbog tog skracenja 1I toku dana opadati. a nj egove
radne mogucnosli oslabiti . Ako nam treba mnogo spavanja da bi smo 1I
toku dana bili svj d i. ne mozemo se lI sporedi vati s onima koji izlaze
nakraj i sa manje spavanja. Moramo bezuvjetno dobili onol iko koliko
nam treba. Ncmojmo nikad zaboraviti skrivenu obrl ovljivu moe sna jer
je ona osnovno blago nasega zdravlj a.
STO PRICAJU SNOVI
Promalramo Ii nekog psa dok spava poslije uzblldljivog lova na machi,
mozemo cesto pri mij et ili kako mice nogama, trza i pusta smijeSne gla-
sove, On sa nja i njegova podsvijest odrazava u snu uzbudljivi lov iii
nesto slicno.
Kada pricamo djetetu bajke 0 vuku koji vreba na njegov i ivot jer ga
hoCe prozdrijet i, iii inaee neSto uzbudlj ivo, tada se ne moramo cuditi
ako u snu zavice, probudi se i zbunjeno nas trali buduCi da mu je tjes-
kobno oko srca; prestraseno je i muci ga uznemirujuCi st rah. Mnogi
suvremeni odgajatelji posteduju dj ecje Srce od j akih i stetnih uzbudenja.
Suprolno tim naporima postoji opasnost od televizije koja je, usprkos
neprikladnim programima, prava djecja strasL
Poslije jakih uti saka, uzruj avanj a, straha i tjeskobe spavamo slabo jer
refleksi u podsvijesti za vrijeme spavanja sprecavaju mimo opustanje.
Tijelo se odmara same djelomice. Mnoge funkcije kao sto su optok krvi,
rad srca i pluca, nikad ne miruju. Kad bi prestao njihov rad, ugasnuo bi
i naS zivot. Probava i sve sto je povezano s izmjenom tvari radi i dalj e
za vrijeme spavanj a. Jedan dio mozga miruje i svijest je iskJjucena, dok
drugi dio radi dalje u smanjenom opsegu. Da nam podsvijest sa svojim
refl eksima koje prima iz svij esti ne bi uzbudlji vi m i nemimim snovima
beskori sno oduzimala snagu, ne smijemo u prvom redu za veceru mnogo
jesti , pogotovo teSko probavljivu hranu, a taj zadnji dnevni obrok ne
smije biti u kasne sate. I SIO tako je vazno da pokusamo dnevne dogadaje
primati Koristit Ce nam ako prije spavanja poslusamo jos malo
dobre, mime glazbe. Mozemo se takoder razvedriti Citanjem kakve ugod-
ne knji ge iii ugodnom setnjom i lIZ to se di viti prirodi, sto moZe djelovati
umirujuce. U takvim slucajevima spavat cemo mimije i neeemo imati
uzbudljive snove. UznemirujuCe radio-emi sij e i vee spomenuti televi-
zijski programi do kasno u noc sigumo su najljuCi neprijatelji mimo-
ga sna. .
Medutim, ne opterecuju svi snovi, vee ima vrlo ugodnih. Netko moze
sanjati nesto lij epo sto mu se u zivotu nikad nije moglo dogoditi. Pro-
411
Zivot za
vrijeme
spavanja
Ust anovlji vanje
bolest i -
dij agnoza
Tumacenje
snova
budi se srelan i zadovoljan jer je doisla bilo vrlo ugodno i divno leljeli
bez ikakve muke u neizmjerne daljine. klizili preko zemalja i mora.
dozivjeti prasumu i olkrili druge znamcnilo Ii prirode. a da za 10 ne
pOlrosi ni vremena ni novaca kojega u zbilji nema na raspolaganju.
ogranicenom opsegu mogu snovi olkrili lakoder na ' e zdravslveno
slanje. pa mozemo iz njih do izvjesne mjere zakljucili. koja bi se bolesl
mogla krili u nama. Ako nelko ceslo sanja da ga progone a u bijegu ga
sprecava suprolni vjelar, radi se gOIOvo uvijek 0 zaslOjima krvi (staza)
koje bi lrebalo uklonili. Ako nekome zbog nezgodnog lezanja Ulmu
udovi. ako je u spavaonici prevruee iii je slab zrak. mogu na lali ljeskobni
snovi koji nas ceSlO probude. a lime nestanu i Ie nevolje.
Opee tumacenje snova. time se iz razonode bave pojedinci iii cak psi-
holozi. ide veCinom predaleko i obicno se sarno prelvara u neko sanja-
renje. Zanimlji 0 je da covjek moze u snu naCi one SIO je prije uzalud
lrazio. To je zalO SIO odmoreni mozak moZe izvodiLi logicne zakljucke.
Tako mogu islrazivaCi i izumilelji lakoder naCi u nu rjesenja koja su
eC dugo uzalud lrazili. aknadna su ispilivanja pOlvrdila njihovu is-
pravnosl.
Poganski narodi osobilO gaje kul! sanja. Vee je u slarom Babilonu
bilo lako. SlO OCilO proizJazi iz Danijelo ih iz jeslaja 0 vremenu kad je
vladao car 'abukadonosor. Jpak Ie vame sne 0 sudbini cara njego i
carobnjaci i lumaCi nisu znali razjasnili. Sarno je Danijel uspio dali
preslrasenom caru jasno objasnjenje. Slicno se jos prije dogodilo egipal -
skom faraonu u vrijeme Josipa koji je lakoder jedirli mao objasnili sne.
Mjere opreza e smijemo podleei melafizickom uljecaju sna. Kome je jasan izvor sa-
nja. cuval ee se zla. OsobilO u Indiji i drugim zemljama Dalekog istoka
jasan je nezdravi uljecaj rnelafizickih snaga. kojih u z.rtve Ijudi jer do-
zvoljavaju da ih muCe snovi i prividenja.
a suvremena lumacenja snova surnnjive vrijednosti mozerno mirno
gledali sa zdravorn skepsom i lrijeznim rasudi vanjem jer su sni, usprkos
napretku naucnih iSlraZivanja, jos uvijek granicno podrucje nerazjas-
njenih dogadanja. Zato je prikladnije dnati se zdravslvenih upula kako
bismo prirodnim nacinorn zivota mogli oSlati posledeni od svijela sania.
POJAVE STARENJA
Uzmemo Ii u ruke neku lijecnicku knjigu. proeital eemo u poglavlju 0
pojavama slarenja kako su razna bolesna stanja povezana sa sve veeim
lrosenjem organizma. Buduei da je okoslavanje hrskavicnih plocica sve
veee i elasticilet vezivnog lkiva popusta, lijelo postaje ukocenijim i sa-
vija se. Gibljivosl zglobova popusta, postaje teZli i bolna. Hod postaje
nesiguran i nastaje osjeeaj kao da nedostaje zgJobne rnasti. sto potvr-
412
duje u zglobovima. Pamcenje popusta. a sve jace
ovapnJenJe zda povecava krvni tlak. Covjek ne podno i viSe vece tjeles-
ne napore I Jako suneanje. koji mogu izazva li vrtoglavice i opasnost
od kapl.
Tako otprilike glase opi si koji mogu oduzeti jedan dio zivotne radosti
va kome tko ima iza sebe svoj ih 60 proljeca. Mora Ii stvarno biti tako?
Da Ii je ta kva sudbina za sva kog neizmjenlj iva? Ogledamo Ii se medu
j os starijima, nademo i 80-godi snjake koj i imaj u snage i svjezine, kakve
ponekad nema ni onaj od 50 godina. Pri tom se i nehoti ce sjeeam bakine
estre koja je sa 96 godi na citala novine bez naoca la. Njeno pamcenje
i svjei.ina duha bij ahu iznenadujuee dobri, pa je njeno stanje na mene
kao mladi ea uvijek Ci nilo dubok utisak.
Kad promatramo zivot takvih Ij udi neSto izbli ze, uvijek cemo ustanovit i
ove bitne osobi ne : takvi Ijudi zive jednostavno i umjereno. Rade, ali
se ' ne odricu vremena za odmor i opustanje. Pri uste sebi takoder do-
volj no spavanja i znaj u naveeer, u pravom smislu rijeei. leci u krevet.
To znaci da dnevne utiske potpuno isklj ucuju i ni kakve br ige ne vuku
za sobom. Znad u svladavati neugodnosti zivota sa strplj ivom radosti
i ne bave se previSe njima. Tereta punog bri ga lacaju se jednostavno i
odlueno, i obieno ga brzo svladaju. Na taj naCin, zapravo, ne mogu spri-
jeeiti starenj e, ali iznut ra ostaj u ml adi i zivahni . Ta kvi su Ij udi u sta-
rosti zadovoljni s post ign ut im zivotnim iskustvom koje irn nadomjestava
prednost ml adenaeke spretnosti i snage. Cak kad postanu vrlo stari ,
to im pomaze da umjereno upotrebljavaju rezervne snage, umjesto da
ih beskori snim odusevljenjem rasipaju bez ikakve svrhe. Zbilja je umjet-
nost da se covjek previSe ne Ijuti i ne predaje zlovolji , nego umjesto
toga cijeni sve sto je lijepo. To uljepsava veeer zivota.
Ima starih Ijudi koji svaki dan idu u setnju i na svjezem se zraku na-
disu dovoljno kisika. Danas je vec gotovo umjetnost da uz auto-ceste
nademo jos putove na kojima nema vozila koja prodiru svuda, i ne
mogu osvoj iti jedino jos uske li vadne puteljke i samOLne planinske
staze. Starim ljudima, koji se boje ispusnih plinova i traZe samocu u
prirodi, koristit ee kre tanje, zdrav zrak i udi sanje kisika. U starosti
mora hrana biti umjerena i prirodna, s malo masnoca. Mora sadrZavati
sto manje bjelancevina da ne stvara mnogo holesterola.
Iskustva dokazuju da se spretnim, prirodnim pro tumjerama mogu
normalne pojave sta renja odgodi ti za godine i desetke godina. To j e
moguee ako ne podlegnemo trci suvremenog zivota, nego se uvij ek sj e-
limo Goet heovih rij eei - da u starosti ide sve polako i promi sljeno.
Prijelaz iz vel ike zaposlenosti u mimi zivot nije svakome lagan. Napro-
ti v, mnogi se tuzi da se teSko miri s tim kada mu se priblizi vrij eme ne-
volja. To se s druge strane slaze s tvrdnj om Salomona da ima godina koje
se covjeku ne svidaju. Zato je taj mudri eovjek staroga vij eka opoml-
nj ao mladci rijecima: Spomeni se svrsetka u danima mladosti prije
nego dodu dam nevolja i priblize se godine 0 kojima CeS govorit i: Ne
413
Pametan nacin
iivljenja
Tko ima
prednost
svidaju mi seK Tko Ce do vi oke starosli imati pravilan odnos prema
svemu prirodnom. neCe se tuziti na staracke nevolje jer Ce njegovo srce
ostati mlado.
ZAHVALNOST ZA ZIVOT - LlJEK
Kakvu dragocjenu ulogu moZe imati za hvalnost u zivotu. shvatio sam
istom kada me prije nekoliko godina jedan vjemi prijatelj, tada uCi -
telj u drzavi ew York, upitao da Ii sam se zahvalio za zrak koji sam
tog dana udisao. To neoeeki vano pitanje u neku me ruku prestrasilo
jer jos nikada ni sam pomi slio da bi se za taj neophodni dar zahvalio,
iako sam ga dnevno uzimao kao sarno po sebi razumljivo. Kasnije sam
postao svjestan da mi je svaki dan sa svojim bumim zahtjevima. raz-
licitim radostima, kao i sa mnogim neugodnostima. Cesto uskratio
mnoge neprocjenjive dragocjenosti koje nam priroda daje i stoje nam
besplatno na raspolaganju. Ispravno je da se zamislimo kako, usprkos
svim teSkocama, imamo razlog da budemo zahvalni za sva prijeko po-
trebna dobra koja sami ne bi smo mogli pribavi ti. Probudena nas zah-
valnost prozima toplim osjecajem koji je u nasem hladnoproracuna-
torn svijeru takoder ozivljujuci dar koji mozemo uvijek dobiti besplatno.
Kada sam nekoliko godina kasnije boravio medu veselim stanovni-
cima jednoga malog otoka u Juznom moru, istrazivao sam uzroke nji -
hova veselog raspolozenja i ustanovio sam da se nehotice klanjaju zah-
valnost i. ikada nisu zaboravili biti zahvalni za mnoge sitne i velike
radosti koje su svaki dan primali. Uvijek su ponovno osjeeali p05tovanje
i zahvalnost za suncanu svjetlost, toplinu, plavo more s njegovim bo-
gatstvom hrane. za kokosove palme, razne vocke i dr. Takva topla zah-
valnost pruia takoder zadovolj stvo pobudujuCi radost koja podstiee
rad hormonskih zlijezda i pospje5uje optok krvi. Sve to utjeee povolj no
na izmjenu tvar i. Zato veselje najbolje koristi zdravlju jer podstiee sve
spomenute djelatnosti. I Schiller je nekoe osjetio radost kao zivotnu
iskru i pomislio da je radost to 510 tjera kotaee velikoga zemalj skog sata.
Buduci da smo morali iskusiti dva svjetska rata i joS hladne ratove,
dobro znamo da pogonska pera toga svjetskog sata mogu biti navijena
razarajucim snagama. BuduCi da nam te snage ne mogu oduzeti darove
prirode - svjetlost, sunce, zrak i drugo. imamo dovoljno razloga da im
se svaki dan veselimo.
Pohlepa je jedan od najljucih neprijatelja prirodnih naroda jer su zbog
nje izgubili zadovoljstvo i unutraSnju ravnoteiu. l ednake posljedice
moZe razviti i odgoj djece. Ako smetamo nepokvarenu djetet u, koje se
zadovoljno i sretno igra sa eeserima bora, kamencicima i drvcima, dajuci
mu raznovrsne umjetne igracke, probudil)1o u njemu zelju koja se ne da
tako brzo smiriti. Dijete vremenom zaht ijeva sve viSe jer zelja toli ko
raste da mu na koncu ni obilje nije dosta. Takvo nezadovoljno ponasanje
nije ostalo sarno kod pojedinog djeteta Obuhvatilo je ci tave narode i
ispunilo ih nezadovoljstvom.
414
N o r v o ~ k l su Ilorclovl, kao I laj kod Gudwa" Qo" a, pu ,,1 prl rod" o Ij opol o. KOI1at nl 8 U 1m
obllk dali ledo"jacl U ledono doba.
Na srecu jos ima Ijudi koji se ni su dali ZaraZili nezadovolj slvom, nego
su znali sacuvali svoje dobro raspolozenje i u leskom polozaju. Dobro
se sjecam lesko bolesne selj akinje koja je imala muiliplu sklerozu i bila
vee 14 godina parali zirana. Kad je leskom mukom naslu pilo izvjesno
poboljsanje lako da je mogla opel upolreblj avati barem ruke i sjedjeli
bez lude pomoci, bila je tako srelna da se polpuno pomirila sa svojim
jos uvij ek saza lj enj a vrij ednim sla nj em. OsobilO kada smo umorni ,
skloni smo nega li vno rasudivali 0 buducnosli, sadasnj osli i proslosli ,
a 10 nam sigurno ne pruZa zadovolj stvo, osvjezavajuce 0puslanje ni
krepki san. Umjeslo toga, radije se sjecajmo svega dobrog Slo smo do-
zivjeli i Slo svaki dan dozivljavamo. Nikada ne smij emo zaboraviti da
svaki covjek im3 dovoljno razloga da se Ijuli , brine i osjeea nesretnim.
Ako stavi Ie pasivne ulege na jednu, a aklivne na drugu slranu svoje
zivolne vage, mora akl ivnih biti iSlO loliko koliko i pasivnih, ako ieli
odrzati ravnolezu. Kad se osj eea neraspolozen i ulucen, mora mi slili
na dobro Slo je uCinio u zivotu, na sve slo mu je sretno uspjelo, na mnoge
darove koje mu svaki dan daje priroda, jer 6e sva la ugodna i snazna
sjecanja i iskuslva umiri ti njegovo srce, a lerel zbog kojeg se zali bil ce
mu laksi.
I bolesni ci, da, cak i leski boles nici mogu tako olaksati svoje boli.
Zasto da zdravstvene smelnje zavladaju svim nasim osj ecaj ima? Zar se
bolesni k ne moZe osjecati srelnim slo mu jos neki organi rade bez smel-
nji ? Zar ne bi mogao mudro razmi slili , sto bi on sam mogao pridonijeti
lome da pametnim postupcima brze ozdravi? Kad je covjek zbog bo-
lesli zlovolj an, pokusat 6e olaksati samo bolove, umjeslo da pravi lnim
poslupcima podupre Ciscenje i ozdravljenje organi zma. Stoga se ne
moramo cuditi ako izostane zelj eni uspjeh. testo kad mi slimo da imamo
pravi razlog da se prepusti mo zalosti , morali bi smo se sjetiti ratnih
vremena punih opasnosti , pa bi sve manje bri ge nestal e, jer, nije Ii divno
imali dom koji nas st ili od kise i hladnoce, i zivjeti u uredenoj drzavi?
Zahvalnosl i cijenjenje svih lih slvan koje se Cine posve razumlji vima,
koje svaki dan Cine naS zivot Ijepsim, podiill naS umorni duh i odgone
osjecaj pOli stenosti .
LJEKOVITOST GLAZBE
Ako neskl adna buka, npr. lupa slrojeva, skodi nasim zivcima a time i
zdravlju jer ga vremenom narusi, zasto ne bi skladni zvuci djelovali
prolivno? Da li je cud no ako znanost iSlrazuje uljecaj zvuka i danas
vee moZe govorili 0 jakim dokazima koji pot vrduju Ijekovito djelovanje
glazbe?
Nije Ii uspavanka koju majka iii baka pjevuse uz djecji krevetic do-
voljan dokaz da napjev djeluje umirujuce. Ne dokazuju Ii suprotno kri-
cavi zvuci jazza koji dopiru iz Slana naseg susjeda i ne daju nam spavati ?
Kako bi ceslo ugodno djelovali Ijupki zvuci neke Mozartove skladbe,
koji bi odagnali osjecaj potislenosti! Mnogo se nabrano celo melodicnim
govorom Lih maj storskih djela opel izravnalo. Velika snaga neke Beetho-
416
venovc simronije sigurno jc vee ulj esil a mn oga srca. Cak je i Sprelno
Cvrkul anje nasih perna lih pjevaca vee rnnogirna odagnalo neraspoloze-
nj e i ocaj. eki pak koji nije viSe idio izlaza, vralio se iz sume na radno
mj eslo utjesen i ohrabren za novu borbu. a da nilko, osim nj ega samoga,
nije znao za snagu Ie svojevrsne ulj ehe! Dijele koje je palo i udaril o se,
viCe u svij el 0 svoj oj boli . Ako slucaj no zacuje u VrlU pjev kosa. iznenada
Ce zasuljeli i ulj esiLi se napelo slusajuci pjesmu IOga Ijubeznog pjevaca .
Bol je zaboravljena, a prignjecen nosic opel se zacuden podigne.
Hocemo Ii se cudili !i1O su daroviti lijecnici uSlanovili da glazba umi-
rujuCe djeluje na bolesnika. POSlO su opazili kako su grcevi popuslili
i oslabili a uni Sleni rad zlijezda opel ozivio? USlanovi li su da se odre
denom glazbom moZe Uljecali na zlijezde s unulrasnjim i vanj skim lu-
cenjem, oct kojih zavisi ej elokupna probava.
Razumlji vo je da ne moZe svaka glazba dj elovati jednako dobro. Neki Izbor glazbe
Ce se Ijubilelji lake glazbe, moida, iznenadili da je na pacijenle najbolje
djel ovala dobra kl asicna glazba. MoZe se cak Ciniti cudnim i smijesnim
SIO glazbenici slabije reagiraju na glazbu nego Ijudi kojima je ui ilak
Ie visoke i uzvisene rij eci u svakidas njem i ivOlU manje doslupan. Moi da
10 obj asnjava oplerecenosl zvanjem. Mnogog vrtljara pogled na krasno
ureden Vr! manje usrecuje nego bi lo koj eg covjeka s ceSle.
Kao svaki lijek i glazbu moramo pravilno izabrali . POlpuno Ce Ij eko-
vilO moc; dj elovati samo onda ako bude pravilno odmjerena. Pomi slimo
uvijek na homeopalsko nacelo : l aki podraiaji uni slavaju, slabi pod-
slicu.
Ne smijemo se cuditi ako i na lorn podrucju vlada slicnosl kao i u
svim bi olos kim zakonima i prineipima. Podraiajne i osvjei avajuCe lije-
kove dajemo uju lro. pa lako lreba cinili i sa gl azbom. avecer treba
puslili da umirujuca glazba dovede u mirniji rilam dnevna uzrujavanja
da bi bolesnik mogao iskljucili sve sto ga uznemiruje. Stoga je razum-
Iji vo da lreba pailji vo izabrati i glazbu i jakosl zvuka.
Bolesniku s basedovom i svim oSlalim bolesnieima s ubrzanim pulsom,
vi Se pomaZe mirna. skl adna glazba nego brza i lemperamenlna. Sporo
sree. kojemu snage gasnu, podnosi umjerenu pokrelnosl i pocinje lagano
kucali zajedno s glazbom.
I za lU melodu lijecenja lreba imali pose ban fini osjecaj, kao i za sva
bi oloska lijecenj a. Tko nema lakva osjecaj a, ne moZe ga ni upolrijebiti
ni razvij ati , ali bi morao bili barem loliko obazri v da bolesnika u nj e-
govoj kuc; i svoje susjede pos tedi bezobzirnih prodornih zvukova koji
se razlijefu satima i salima. M raeno i lesko poglavlje predSlavlja sve ono
u Cemu se na 10m podrucju pogrijesilo olkako je posvuda rasiren radio.
Pokusajmo, dakle. da naSi rodaei, prijatelji i znanei upotrijebe Ijekovito
djelovanje zvukova. e zaboravimo pri lorn da budemo sto obazriviji
prema susjedima, a posebno prema bolesnom eovjeku.
417
Gdje da
nademo tisinu
LJEKOVITOST TISINE
U tom kuti cu
sjeverne Njemacke
u bli zini Llineburga
ni su povoljni
uvj eti za
poljodj elstvo;
zemlju prekriva
vrijes i ni sko grmlje.
Jeste li vee pomislili da se u ti sini , u nepomuecnom mini, krije velika
Ij ekovita moe? Ako stc je vee upoznali i potrazili u nj oj ut ociste od buke,
da Ii ste je se bojal i ? Ima Ijudi koji se boje samoCe i ti sine. Nisu navikli
da 1I nj oj nadll ut oCiste i o po ravak. I kad bi mogli 1I nj oj uzivali treba
im gala ma, nepres tana zurba i trka, grozni cav nemir koji im ne dopusta
da se priberu. Bjde pred ti sinom, novom Ij ekovilom snagom, koja je
bespl atna i koja bi im sigllrno mnogo pomogla kad bi joj se povjerili.
No, oni je ne poznajll , samo je se do taknu 1I pro lazu i brzo ul aze u bucnu
zlirbu naseg vremena da 1I nj oj potonu. Osobitost je u to me sto se tisine
boje upravo o ni Ijudi kojima bi bila prijeko po treban lijek.
U nekim zemljama i krajevima ti sine gotovo i nema, iii je jos nalazimo
jedino na slras no napustenim mjes tima. Tamo gdje moze jos uvij ek
djel ova ti u svoj svojoj Ijepo ti , trebalo bi je upotreblj avati kao cudesan
lijek, a ne neprimjetno pOliskiva li . Tko je jos ne pozna, ne bi se smio
od nj e ogradivati , nego bi je mo rao vidjeti . Dogodi se osobito zimi da se
covjek s njom upozna. Mozda se noeu sam, po di vnoj mj eseCi ni . vraea
kuei. GrmiCi svjetlucaju 1I nj d nom sj aju mjeseceva svjetl a. Snijeg se
pod nogama iskri , a u veli koj li sini koja covjeka okruzuje vlastiti mu se
koraci pod kojima skripi snijeg cine gotovo kao buka. I neholice slane
da bi lisina i kri sta lna Ij epota na nj ega jos dublje dj elovale. Osjeca se
kao u nekom drugom svijetu. Nikakav zvuk ne ometa ttl carobnu tiSinu.
Prekrasne su breze u svojoj kristalnoj zimskoj odjeCi! Cini mu se da
ih jos nikad nije vidio!
Mimo koli ko smo brojnih da rova prirode vee prolazili , a da ih ni smo
opazi li! Pa i u vlaslitom vrttl sve blista. Krasota je sve Ij epsa, a tisina
sve dublje ulazi u nas. Nehotice se obazremo na nebo. Znamo da mlijecna
staza sakriva u sebi milijune i milijune suncevih sistema. Kakvo silno,
mirno, sutIjivo cudo! Jesmo Ii ikad pomislili kako vee dugo stoje gore
sjajne zvijezde? Milijllne, milijarde godina svijetle o ne u svojoj sutljivoj
lisini. SIO smo rni u usporedbi s njima? U 20, 30, 40, 50 godina .zivota
pod njima se odvijalo nase sitno postojanje, a nikad ih nismo vidjeli
41 8
lako jedinSlveno lihe i uzviseno lijepe! Polako pocinjemo razmi sljati 0
smi slu zivota i pilati se da Ii ga ispunja vamo, da Ii smo ga spoznali i
razumjeli ? Mozda nas je dosad zahvatio i Ij era nas daleki. bucni 10k vre-
men a ? Osjecamo se nekako slabi, mozda eak bolesni , te se pi lamo da
Ii su lome pridonijeli buka, zurba i nemir? Neslo se u nama opire protiv
bolesli . ije Ii se i pradavni covjek tome opirao i sumnjao u smi sao i
opra vdanosl bol esti?
Umoran ode u spavaonicu gdje vlada tisina. Vani je hladno, a on ima
dom i mnogo toga 510 drugi nemaju. eholice osjel i kako mu je dobra.
NavlaCi pokri vac i razmi slj a. Najednom poslane svjeslan mira, li -ine i
samoCe pa zaspi. Vee dugo nije lako dobro spavao i odmorio se kao lada
kad je iskusio li sinu i veselje SIO zivi.
RAOUJ 5E OOK 51 ZORAV
Svoj evrslan se problem poslavlja pred nas - da ozdravi mo s pomocu
veselj a! Vee je pjesnik Conrad Ferdinand Meyer razmi slj ao 0 lome i
dosao do zakljueka da srce oplereceno sj elom nece izlijeeiti buena ras-
pojasanost, nego mu Ireba sarno maio veselja. Da Ii je zbi lja tako? Moze
Ii malo veselja opel vratiti u pravi kolosijek zivot pun za htjeva, boli i
briga koje nas tlaCe i potkopavaju ?
Pred nasom kucom stoji lij epa breskva. Svake godine ponovo cvate
i nekoliko mjeseci kasnije daje soene i ukusne plodove. Tko bi pomislio
da bi ikada moglo biti drugaeije! Ipak, jednom se dogodi neoeeki vano :
breskva, dod use, procvate, no eim se cvjetovi otvorise, otpadoSe jer se
drvo osusilo i s njim bi svrseno. Kako? Zasto ? To bijaSe glavna terna
razgovora u kuCi. Hvale i slave breskvin zdravi rast, njene lijepe cvjetove
i krasne plodove. Sto joj je, samo, uzmanjkalo da se tako naglo i neoee-
ki vano posusi? Koji joj je podmukli neprijatelj naSkodio ? Da, pitasmo
se i iskopasmo drvo. mozda ce one izdati svoju bolest. Toeno, nasli smo!
Krtioe joj oglodaSe' korijenje i zadadoSe zdravom drvu smrtonosan
udarac.
Kakvo bi veselje bilo kad bi se drvo oporavilo i opet procvjetalo!
Pravih duhovnih iii materijalnih vrijednosti postanemo svjesni tek posto
ih izgubimo. Ml adi Ijudi ne bi tako lakoumno stavili na kocku svoj zdravi
zivo!., kad bi prije pomislili na svoje zdravlje. Kakva Ii je nerazrjesiva
zagonetka pred nama dok ne spoznamo uzrok narusenorn zdravlju i
oaein kako da ga opet popravimo!
Nemarnost, oeznanje, nei skusnost i nespretnost, a eesto i nei zbjezne
okolnosti i nedostatak izvjesne zivotne mudrosti, sve 5U to, slikovito
reeeno, krtioe koje nam potkopavaju i uni stavaju zivot i zdravlje. Da Ii
je jednostavna rijeeca radost sposobna da nam vrati zdravlje i nekako
izlijeCi povredu ?
Tko je na dan rodenja dobio na poklon dobro zdravlje i svjeiu zivot-
nu snagu, morao bi te darove cijeniti a ne oepailjivo rasipati.
Tko ima prednosti, morae bi im se veseliti i usrecivati druge. Zar
stan slih ne kaie: Jer se radost koju dajemo vraea u vlastito srce.
419
Radost kao
lijek
ZivOI je kao dobra vrlna zemlja koja sam<l od sebe ni sla ne daje, ako
ne sadimo, sij emo i ne njegujemo je. I najbolja zcmlj a bez dobroga sje-
mena nea: roditi I Ako u ziVOI ni sta ne ulozimo, SIO mozemo od njega
zahtijevati? Opet bi nam pjesnikova rijec pOlvrdila III mi sao, jer je istina
kad kaze : Znajle, pametan covjek ulai:e Ijepotu u zivot i ne trali je u
njernu! Dragocjenim vrlinama naseg i ivola pripada sve sto nas podize
i j aca da budemo otporni .
Mane, s kojima se kao nesavrseni Ijudi mozemo sresl i, lreba driati
korovom i iskorij eniti ih.
Medu najboljlm i najdragocjenijim vrlinama je radosl koja svojim
Ij ekovitim vr ij ednostima bl agotvomo djeluje na sve organe naSega lij ela,
pa i na nas duhovni zivol.
Uistinu mozemo govoriti 0 radosti kao lij eku. U nasem tij elu dj eluju
tajnovite funkcije koje mogu izazva ti osobil e, cesto nerazj asnji ve uCi nke.
Neka zagonetna izmj eni cna igra izmedu duhovnosti i zivcanog sustava
moi:e nas zacuditi. Kako j ednostavno i cudesno radi centralni i ivcani
sustav koji je podl ozan nasoj volji. Svi lIdovi slllsajll zapovij edi te volj e.
Milijuni misi cnih vlaka na rade kao poslusni konjiCi koje vode i obuzda-
vaju milijllrti niti vodilja rasutih po nasem mozgu, kojima upravlj a nasa
volja kao neovi san jezicac na vagi. Tom cudesnom sustavu dll gujemo
kretanje i ritam zivo ta.
Kako sasvim drugacije radi vegetativni (simpaticki) zivcarti sustav
koji nije podreden kori nasega mozga, nego na nj ega utjecll dublji dije-
lovi mozdanog stabla, koji ne podlijefu nasoj volji, pa zato ne moiemo
voljom ni upravljati njime. Bez utjecaja nase volje djellije to tehnicko
remek-dj elo u nasem tijelll, regulira rad srca, probavnih organa te pri-
donosi najprije nasem tjelesnom, a za tim i duhovnom blagos tanju.
l a ko razborita volj a ne moZe lItjecali na cudesne funkcije simpatikusa,
ipak nam ostvaruje putem predodzbi osjecanja, prije svega radosti.
Veselje je u pravom smi slll rijeCi lij ek jer moze obuhvatiti tajanstvene
poluge simpatikll sa koji je II stanju da oslobodi od grceva, odstrarti za-
stoje u jetrima, bubrezima i gusteraci. Cak rad srca i optoka krvi ne mogu
izmaknuti dobrom utjecaju radosti . .
Pomazite, dilkIe, svojim sugradanima, prijateljima i znancima da po-
stignu veselje, otvarajuci im oci za sve sto je Iijepo. Dat cete im najbolji
bioloski lijek ako im pokazete prilike koje donose veselje.
Kad naidemo na dijabeticara, uCinit cemo mu najvecu uslugu ako ga
naucimo da se veseli svemu sto je dobro i lij epo. Ako se II proljea: raduje
cvjetnim pupoljcima i Ijeti zlatnom zitnom polju, ako mu se srce siri od
prekrasnih jesenjib boja i divi Ijepoti zimskih kristal a, lIvijek a: mu se od
veselja nadimati prsa, bolje Ce i dublje disati, krepee koracati otvorenih
ociju i srca preko planina i polja. Pri tome Ce mu gusteraca bolje raditi i
bolje izluCivati sokove i hormone. Probavrti Ce se enzirni bolje izluCivati ,
bolesnik Ce bolje iskoristiti hranu i morat Ce manje jesti, sto Ce bitno
poboljsati njegovo zdravlje. Bit ce podrazena i unutrasnja sekrecija. Lan-
420
gerha nssovi olocici izlucival Ce viSe insulina i ' eccr u krvi opel Ce ago-
r1j eva ll. Ne to, ncgo cc i jetra bolje raditi . pa je pUI do zdravlja po-
sugnll t Ako JOS uz laj napredak svaki dan slavljamo lople obloge na
lrbuh, hra nu, osobilo svjeZe povrce, zvacuCi polako i
dobro mlj esajucl sa shnom, u lanovit cemo llbrzo bitno poboljsanj e.
Ako se JOS lIZ 10 veselimo, posti gnut cemo u dogl edno vrij eme pOlpuno
ozdravlj enje.
Kad sretnemo bolesnika koj i ima bolesna jelra, upoznaj mo ga 5 ve-
selj em. Bit Ce nam za hvala n. Mozda otkazlljll cak i na' a vlast ita jetra,
ta najveea i naj vaznija zlijezda u tij elu. Vr ij eme je da nastupi veselj e,
protivnik srdzbe i briga. To je zdrav prolivnik i najbolji pomocnik kojega
smo zapustili ; buduci da ni smo poznavali njegovih vrijednosti. OSlao je
zivjeti u dubini nase dllhovnosti. Uzmimo tog pomocnika koji nas nece
mrziti sto smo potcij enili nj egovu pomoc, i povedimo ga u visine nase
dllhovnosti. Veselimo se i onda kad se u pocetku veselje cini izvjestace-
nim. Disimo duboko i dugo, a di sanje neka prozme grlldi veseljem, mi s-
leci pri tome na nesto lijepo i vrij edno. Poslije nekoliko minuta iii sati ,
naSe Ce nastojanje uspjeli. Kao i za povral ne gr oznice prolazi t Ce tijelom
vrucina i hl adnoca. Za neko Ce vrijeme sve u nama lagano treperiti i
drhtati, ali Ce veselje pobijediti, ako je djelovalo dovoljno snazno, jer je
djelotvoran maj stor.
Veselje je po put topline, i debeli se led hladne duSe mora otopiti ako
je ta toplina djelovala dovoljno dugo. Veselje treba da nas prozima i
podstiee da svoj im radom pomazemobliznjima. Njima treba dje\o nasih
ruku, bilo da smo stolari, postolari, kovaCi, ili kolari. Veselimo se radu i
ne obavljajmo ga ravnodusno i zlovoljno jer Ce inace izostati radni us-
pjeh. Kada kao ucitelj i, odgajatelji, iii lij ecnici za svoj trud ne dobijemo
puno priznanje, veselimo se sto mozemo pomoCi. Tko radi sarno za no-
vae, jer ga na to sile prilike, u biti je siromah. Ako ga u njegovu radu i
stvaranju ne pra ti veselj e, tada je u pravom smislll rijeci prevaren jer je
nj egov 8- ili 9-satni radni dan pun neraspolozenja i negodovanja, daljnjih
8 sati prespava, a u preost alom se vremenu ne moZe srediti. Takav je
zivot prisila i ropstvo. Medutim, ako rad zasladimo veselj em, ide narn lak-
Se od ruke: trosimo ma nje snage i navecer smo manje umorni. Vecera
Ce nam iCi bolje u slast, a bolje smo i raspolozeni i opusteni. To Ce se
veselje odraziti i za vrijeme odmaranja u nasoj sobiei, iii u krugu obitelji
i prij atelj a, a naS Ce nas unutrasnji mir prozimati ugodnoscu i zado-
voljstvom.
Zavist i zloba su veliki neprij a telji nasega mira. Neki se indijski knez
vrlo cudio jednom svojem siromasnom podaniku koji se bez zavisti ve-
selio Ijupkosti kneginjiee, iako mu ona nije pripadala. Prij azno bi odgo-
varao na knezevo pitanje: Kako se ne bih veseli o necemu lijepom sto
mi ne zadaje ni najma nje bri ge? Ti, kneZe. moras nositi svo breme koje
su ti natova rile vjerna briga i mnoge dragocjenosli nll zne IvojOj suprllzi ;
ja se, pak, mogu nesmetano i bezbrizno veseliti SIO je g ledam. Posje??-
vanje je teret i zaht ij eva, vecinom, mnogo rada. MnogJ kOj l ga sa zavlseu
zeli , ne bi mogao nosi ti i teret koji je 5 njim povezan. Tko se zeit , da kle,
421
veseliti Iijepom, mora odagnati zavi Ii zlobu, njegove neve ele pralioce.
Ako se neki dan osjecamo da smo li seni veselja i da nas vise ne pro-
zi ma. razveseljujmo druge pa ce nam se veselje vratiti . Ljubazoa, pri-
jazna rijec, smijesak pun razumijevanja, sve su to silne radosti s kojima
mozemo uCiniti mnogo dobra. Tko druge tjesi u dusevnoj nevolji , bit
6e i sam utjesen jer, kao sto je poznalo, ugodnije je davati nego primilli.
Nije Ii nam svaki dan dar? Zasto, dakle, da ga pokvarimo s mrzovolja-
stirn raspolozenj em? Mnogo je pamelnije da ga ispunimo vrijednim mi-
slima i dj elima jer svaki dan sarno jedanput traje i nikad se vise ne vraca.
Doduse, mozda ce biti pun bri ga, ali veselj e i zahvalnost djeluju kao pro-
tutda, i tako ce zavrsiti s uspjehom.
Ako smo sami , mozemo se veseli ti ti sini ; medu prijateljima se veseli-
rno njihovu drustvu i sto smo zajedno. Ako nas drugi ostavljaju oboga-
cene, nase ce se veselje povecati kao odjek lijepe simfonije, jer prazne
brbljarije pokazuju unutrasnju prazninu koja se nastoji smirili i rastresti .
Kada nas pozdravi novi dan, necemo pohitati sa zurbom i bri gama u
neizvjesnosl koju nam on moze donijeti , nego cemo se najprije sjeLiti
da nam je iznova darovan, jer u biti nije sasvim razumljivo da se sunce i
svjetlost sva ki dan vracaju kako bi nam stajali na usluzi! Zahvalnost za
tu neprimjetljivu a tako vaznu svakidasnjost prozet ce nas postovanjem
i radoscu. Takav je prvi korak u novi dan dobar jer cemo sve teskoce
lakse podnijeti i gledati ih drugacijim oCima, sto nam jamci uspjeh.
Turobnost i zlovolja nepotrebno oduzimaju vrijeme i snagu, a mogu
nas uvuci u kakvu nepriliku. Tko dan veselo zapocne, veselo ga i zavrsi. 1
kad raspolozenje nije veselo, treba misliti na nesto veselo. Disimo duboko
i temeljito kod otvorenog prozora oko 5 minuta, pa cemo se srazmjerno
lako moci osloboditi umora. To nam pomaze da vesela li ca docekamo
dan. Ako jos njegujemo i tijelo, uCinili smo sve sto je u nasoj moci za
dobro raspolozenje. S obzirom na narav, bit cemo veseli nakon hladnog
iii nakon toplog tusa. Kad sarno rnozemo vjezbat cemo u sobi , sto ce nas
ugodno ugrijati i omoguciii pravi ritam. Zajutrak ce nam ici u slast ako
njegujemo zube, a grgljanjem dobro isperemo i oCistimo grJo.
Radujmo se jelu i brinimo da nam hrana bude prirodna i ukusna. Ne-
mojmo se zuriti i gledati na vrijeme, nego jedimo opusteno i mirno, hranu
dobro ivacimo i mijesajmo sa sli nom jer 6emo same tako iskoristiti vred-
note koje krije u sebi prirodna hrana. Tko zna cijeniti i uiivati sto mu
svaki dan daje prirodni vrt, bit ce zbog toga veseo. U biti imamo toliko
razloga da se veselirno mnogim posve razumljivim stvarima svagdasnjice
da za potistenost gotovo nemamo ni vremena.
Medutim, ako nas muCi neka bol i prijeti da nas poput lavine srusi s
vrhunca srece i veselja u duboku dolinu briga, moramo nanesenoj steti
ravno pogledati u oci. Vecinom vodi sarno uska staza opet prema gore.
Tko se kao dobar poznavalac planina neumorno, stalnim, jednakim ko-
racima trudi prema vrhu, stici 6e konacno na cisti planinski zrak, i toplo
sunce mira i veselja zacij elit 6e mu bolne rane, iii ih, moida, potpuno
izlijeciti.
Ako nam, pak, neprijatelj svega zivoga, neumoljiva smrt, ugrabi ne-
422
koga tko nam je drag iIi najdrazi, ne smijemo se prepustiti ncsnosnoj
boli. Pomi slimo da se sve stvari mijenjaju, pa i najsavrsenije. Ka ko je
utjeSno znati da se nasa bolima preorana zemlja stalno obnavlja i nanovo
rada ! Povrsnost zivlj enja i svakidasnje bri ge vecini Ij udi zbrisu siri vidik.
Za njih postoji vjecno jednaki 10k stvari i nemaj u sluha za to da ce doci
Cas kad vise ne bude tekla krv, kad budll sa blje prekovane u plugove,
koplja u vinograda rove .ska re, i covjek neee vise pozna va ti ra t. To je
golovo nevjeroja tna simfo nija za naSe vrijeme umorno od ra ta, a isto-
dobno i zeljno rata.
Sarno veselj e mora bi ti zdravo. Mnogi se odaj u nekoj strast i koja im
se cini radoscll zivota, a moze ih sa mo uni stiti . Ka ko je da nas mocan
sport! Zdravo veselje zbog kreta nja i ritl11a pretvoril o se 1I sport za naj-
visa posti gnuea koja dovode u opasnosl zdravlj e, a ceslo i zivo t. Stoga
sport ska strast nije veselje koje bi nas moglo ocuva ti zdravima ; a ko se
ne obuzdavamo, kopamo sebi prera ni grob tastinom, slavom i nadme-
ta njem.
Sve sto skodi nije dio veselj a u kojem cemo uspjeli .
Ako se veselimo prirodnim Ij epotama, ne mozemo se uj edno preda-
va ti nekoj slrasti jer zbog nje postajemo slijepi za pravo veselje.
Veselje je balzam za tuznu narav i najbolji lijek za ra njenu dusu. Cak
i onda kad nam oduzmu sto nas je prije podsti calo, kad nas na puste pri-
j atelji kojima smo vjerovali , veselje je neiscrpan izvor, a ko ga same
znamo pronaci.
Sitna suncana zra ka koja svij etli kroz pukotine prozora, moze nas
ispuniti veseljem. Paucina koju ni smo primijetili , sada ee zabli stati 1I
prozorskom kutu kao srebrni dij adem, obasj ana suncem. Svjetlosl, zrak
i sunce jesu dobra koja premalo cij enimo, a koja nam obogacuju zivot
posipajuci nam put brojnim radostima. Samo moramo ima ti otvorene
oCi i vidjeti ih.
NARODNI LIJECNIK SE OPRASTA
Mnogo je toga savjetovao i nada se da je mnogima takoder pomogao.
Pond to si mozemo ola ksati i sami a ko se ravnamo prema prirodi , a
sto se ne da izmij eniti, lakse cemo podnositi a ko smo zdravi i nismo po-
tisteni.
Mogli bismo spomenuti jos mnogo toga iz nase dusevnosti i odnosa
prema zivotu, no to bi nas predaleko odvelo. Vazno je da znamo biti
prirodni u svakidasnjim zahtjevima. Sto prirodnije rnisli mo i osjeeamo,
to cemo ma nje pasti pod stetne utjecaje iz kojih nam se cesto tesko iz-
vuei .
Za to uzmite cesee u ruke Narodnog lijecnika, kad yam zatrebaju
njegovi savjeti, jer ee vas postedjeti od mnogih stranputica i razocaranja.
U sva kom slucaju, njegov savjet neee nikad skoditi. Narodni Iij ecnik
sarno podstiee da slijedite njegove savjete.
423
On jedino ne pozna onu biljku na koju misli stara narodna poslovica
kad kaze: Postoje mnoge biljke protiv tjelesnih nevolja, ali ni jedna
jedina protiv smrti.
Narodni lijecnik dobro zna da je njegov savjet sarno pomoe u vre-
menu koje nam je odmjereno.
A
Achill ea millefolium 18, 20,
36, 42,93,98, 110, 111 , 133,1 77,
240, 244, 289, 325
Aci d. phosphor 54
Acidophilus 161 , 354, 355
Aconitum 49, 50, 51, 55, 129, 215,
234
Aconitum napellu s 234
Aesculaforce 83, 94, 98, 111
Aesculus hippocastan um 109,
111,112, 113
Agar 368
Akne 27
Akupunktura 82
Alchemilla vulgari s 41, 129, 21 5,
267
Ald rin 369
Alergija 141 , 142
Alfavena 92, 177
Alga 128, 147, 254
Alkohol , nikotin i zracenje za
vrijeme trudnoee 38
All ium ascalonicum 247
Allium cepa 96, 244, 246
Allium porrum 96
Allium sat ivum 96, 244, 246
Allium Schoenoprasum 244,
245
Allium ursinum 19, 102, 211 , 218,
244,245,251,252,289
Alpska (planinska) kislica 207
Ameba 397
Ameri cka mljekarska proizvo-
dnja 359
Aminoki seli na leucin 131
Anemija 128
Anemone hepatica 36
Anemone pratensis 94
Anemone pulsatilla 94, 98
Anethum graveoleus 244
Angelica, archangelica 68, 174
213,214,215
Angina 69
Angina pektoris 121, 388
Anis pimpinella, anisum 244
Antimon sulph. aurant 82
Anti spazmoliticka sredstva 82
Antriscus cerefolium 244
Apces 63
Apendiks 89
Apikompleks 283
KAZALO IMENA I POJMOVA
Apium graveoleus 242, 312
Apomorphinum 36
Arabiaforce 51
Arapska kava 356
Ari seva mahovina 78, 83
Arj ak 244
Armeria maritima s. vulgaris
368
Armirani beton 396
Arnika 18, 36, 44, 100, 122, 177,
215,227
Arnica montana 18, 36, 44, 98,
110, 11 1, 11 2, 177, 215,227
Arona - biljka 253
Arsen 373
Arsenicum album 137
Artemisia absintium 166, 212
Artemisia vulgaris 171 , 212
Artemisium absynti 29, 246
Arterije 94
Arterioforce 100, 106
Arteriokompleks 211
Arterioskleroza (ovapnjenje ar-
terija) 18, 95
Artriti s i giht 279
Artritis (Arthritis) 69, 173, 389
Ascarides - askaride 167
Asthmasan 223
Astma 81
Astma bronchiale 81
Astma nervosum 81
Atrofija mi siea 373
Atropa Bel ladonna 234, 267
Atropin 82
Auroforce 118, 307
Avena sativa 54, 64, 72, 81 , 116,
128,152,216
Avitaminoza 305, 306
B
Bademi 80, 349
Bakterijska flora 355
Bambu 359
Bangova bolest 293, 308, 379
Basedowljeva bolest 114, 127,
282
Baunscheidtova metoda 264
Bazaln i metabolizam 123
Bedrenika (bedrinac) 16, 68, 212
Belladonna 49, 50, 51 , 67,82, 234,
235
Benzol 356
Berberis vulgaris 230, 251 , 302
Beriberi-bolest 305
Betonika 243
Betonske zgrade 394
Bet ul a alba 34,1 74,177,266,267
Bij ela krvna tjeleilca 90, 134
Bijel a slacica 52
Bi jeli glog 100
Bij elo pranj e 71
Biljke s jodom 368
Bil j na juha 166
Biljna moe 363
Biljna sol Her bamare 125
Biljni lijekovi 204, 205
Biljni oblozi 266
Biljni uvarak 259, 260
Biljni zacini 242
Biocarbos.an 23
Biocaroti n (biokarotin) 43, 63,
65,137,162, 169,172, 250, 304,
305,372
Biofermat 161
Bioforce 137, 190, 193, 196
Bioforce krema 71
Bioklimatika 395
Bioklimatsko lijecenje 82
Bi olosko obradivanje zemlje
371
Biosandorsan 251
Biosandorsan - sirup 232
Biotta 250
Biotta - mrkvin sok 312
Biotta sokovi 372
Bircherova kasa 104, 295, 332
Bircherova (vocna) kasa 151,
152,172, 258
Bircherova metoda 310
Bjelancevine 295, 308, 309
Bjelancevine, nedostatak 308
Bobice borovice 233
Boja kose 190
Bokvica 45, 111, 253
Boldocynara 64
Bolesna stanica 178
Bolesti jetara 20
Bolesti nosa, pomoe 65
Bolesti prehlade 73
Bolesti prostate 135
Bolesti zglobova - lijecenje
bez lijekova 25
Bolovi kao alarmno zvonce 33
Bolovi lica 24
425
Bolovi u krii ima 202
Bombi x mori 377
Borba protiv glavobolj e 59
Borovica 32, 71 , 233
Borovnice 174, 320, 321
Bosiljak 80, 244
Bosonogo hodanje 201
Brdanka 18, 36, 44, 98, 100, 110,
111,112,227'
Breskve 324
Breza 34
Brezovo lisee 174
Brae (Rubia tinctorum) 130, 133
Brom 368
Bronhi 65
Bronhi jalna ast ma 81
Bronhioli 65
Bronhitis 82
Brsljan 52
Brsljan i pap rat protiv u boda
insekata 28
Bruceloza 379
Brusni ce 319
Bubrezi 29, 130
Bubrezi preg led 131
Bubrezna kolika 132
Bubreini kamenac 131
Bubrezni pijesak 131
Bubulji ce 27
c
Cactus grandiflorus 116, 122
Calcium carbonicum 116, 137
Calcium car boni cum Hahne-
manni 66
Calcium fluoratum 239, 240
Calendula officinalis 41, 111,
143,268
Calices renales 130
Cantharis 134
Capsula interna 56
Carbo animalis 23
Cardiaforce 54
Carragen 368
Caru m carvi 244
Cedevita 91, 304
Celer 242
Celijakija 52
Cepa 247
Chanea Pietra 133
Chelidonium 54, 162
Cikorija 20, 22
Cimet 243
Cinnabaris 66, 67
Citraria islandica 368
426
Cladonia rangiferina 368
Coccus cacti 50, 52, 236
Cochenilla 236
Cochlearia armoratia 77, 78, 96,
247
Coeliacia 52
Colchicum 92
Colchicum autumnal e 174
Convalescillan 217, 218
Convallaria maialis 83, 216
Convascillan 83, 116
Conjuctiva 63
Coriandrum 244
Coriandrum sativum 80, 243
Cortex cinnamoni Ceylanici 243
Cortex quereus 266
Crataegisan 83, 112, 122, 144,
233, 262, 307
Crataegus 116, 118
Crataegus oxyacantha 19, 83,
100,218,233
Crataegus pratinktura 122
Cri jevna flora 354, 364
Crijevni nametnici 397
Crij evni parazil i 166
Crni ribiz 319, 321
Crni trn 324
Crvena krvna tjelesca 134
Crveni i cr ni Chile 361
Crven i luk 246
Crveni naprstak 217
Crveni sirup od puza 285
Cupru m 376
Curry 102, 361
Cyc horium intybus 20
Cydonia oblonga 228
Cystiti s 134
Cackalica 82
Caj 206
Caj od anisa 42, 174, 244
Caj od bazge 262
Caj od boravice 232
Caj od bosiljka 244
/
Caj od brezova lisea 174
Caj od divlje maeuhice 199, 260
Caj od eukaliptusova lisea 266
Caj od gaveza 260
Caj od hajducke trave 42
Caj od hmelja 145
Caj od hrastove kore 266
Caj od iglice (krvavca) 200
Caj od imele 289
Caj od kadulje (zalfije) 195
Caj od kamilice 41 , 44, 66, 143
Caj od kantariona 111
Caj od kitice 158
Caj od komorat a 42, 244
Caj od kravojca 174
Caj od kumina (kopra) 42
Caj od Ijesure 44, 260
Caj od majtine dusice 199, 266
Caj od majorana 44
Caj od maslacka 174
Caj od maticnjaka 66, 145, 243,
262, 266, 328
Caj od melise (mati cnjaka) 66
Caj od nevena 41, 66
Caj od orahovih pregradaka
116,121
Caj od pelina 166, 246
Caj od preslice 166, 228, 266
Caj od sene 166
Caj od slj eza 44
Caj od sl jezova korijena 63
Caj od smrekovih igli ca 266
Caj od steze 42,114
Caj od si pka 42
Caj od sipkovih kostica 230
Caj od timijana 199, 266
Caj od trine 133
Caj od (dugol jastog) trpuca 66,
132
Caj od vrati ea 166
Caj od zecjeg trna 174
Caj od zeleni 253
Caj od zlatn ice 42, 133, 139, 174
Caj od zobi 216
Caj protiv trakavice 169
Caj za bu brege 195, 254
Celebi grana 24, 42, 130, 133, 137,
139, 143, 174, 177, 227
Cesnjak 96, 244, 245, 246
Cesnjakovo mlijeko 245, 246
. Cir dvanaesnika 158
Cir potkoljenice iii otvorene no-
ge 111
Cir ieluca 20,157,158, 210, 27Q
Cir zeluca, lijecenje 159
Cirovi 27
Cirovi i gnojni pristevi 27
Civit 55
Cu bar 80, 243, 290
Cuvarkuea 228
o
Dacus carota 34
Daphne Mezereum 237
Datulje 331 .
Datura stramonium 82
DDT 369
Deblj anje prekomjerno 128
Debljina 153
Degenerirana stanica 179
Delirij 132
Diabetes 131,170
Dieldrin 369
Di gital is 83, 217
Dij afragma 388
Dij eta za j etra 20
Dij eta za secernu bolest 170
Dij et na hrana 295, 296, 314, 315
Disanje je iivot 384
Disanje kroz nos 386
Disbakterije 273, 355
Disne cijevi 65
Divlja macuhica46, 140, 141 , 195,
350
Divlji cesnjak 19, 102, 211 , 245,
289
Divlji kesten 109
Djecja paraliza 52
Djecje bolesti 48
Djelotvornost raznih anti biotika
76
Dobrac 49
Dormasan 145
Dorucak 102
Dragoljub 77, 78, 170, 247
Dragusac 77, 78, 101 , 125, 170,
171 , 247, 251,289, 337,368
Drenaia 395
Drosera rotundifolia 52, 236
Dudov svilac 377
Dugoljasti trputac 67
Duhanski ekstrakt 392
Dusevna opterecenja 282
Dusevne bolesti, lijecenje 149
Dysenteria 318
flurdica 83, 216, 217
E
Echinacea 111, 224, 225
Echinacea purpurea 224
Echinaforce 44, 54, 57, 63, 66, 74,
89, ",, 112, 133, 134, 172, 189,
225, 279, 352
Echinococus 168
Egzemi (ekcemi) 26, 136
Egzemi u djece 47
EKG 114
Ekstrakt borovice 233
Ekstrakt divljega kestena 94, 111
Ekstrakt kantariona 113
Ekstrakt kvasca 80
Ekstrakt kuinjaka 82
Ekstrakt svj eie zlatnice 130
Elektrokardiograf 114
El ektrokard iog ram 115
El ekt romagnet sko zracenje 395
El ephanthias 379
Embolija 98, 1 0 ~
Embolija mozga 95
Emfi zem 82
Ephedra vulgaris 82
Ephedrin 82
Epilepsija 146
Equiset um arvense 32, 34, 41,
166, 228, 266, 268, 324
Eritrociti 134
Ery1hraea centaurium 156, 158
Euc;alyptus 177
Euphorbia cyparissias 114
Euphorbia myrsinites 34
F
Fagocit 89
Fagopyrum exculentum 104
Fagopyrum vulgare 338
Fango-kure 177
Fen 380
Fenol 392
Ferrum phos. 67
Fibrili 114
Filarija 379
Fluor 368
Fluorkalcij 239
Flus, bijeli cvijet 71
Foeniculum vulgare 244
Fras 29
Fructal 155
Fructus juniperi 233
Fructus sorbi 230
Fukus vesiculosus 106, 368
Funkcija nosa 65
Furunkuli 27
Furunkuloza 364
G
Galeopsis 37,71,80,83,122,134,
135
Galeopsis ochroleuca 64, 228
Gangrena 109, 112
Gastritis 157
Gastroenteritis 375
Gastronol 157,269,315
Gavez 174, 198, 225, 226
Gavezova tinktura 315
Gelee royale 281
Giht 173
Ginsaven 72, 124, 143, 152
Glacalo kao pripomoc u lij ece-
nju 24
Glad i tek 156
Gl and. suprarenales 58
Glauberova sol 240
Glikogen 80
Glina 265, 266
Gliste 166, 318
Glog 19, 118, 218, 233, 324
Glomerula 130
Gnojenje zemlje 291
Gnojna upala prsta 27
Gnojna upala srednjeg uha 67
Gnojni pristevi 27
Gorusica 360
Gospin plast 215
Grada bubrega 130
Grada kose 189
Grada nogu 198
Grahamov kruh 80, 104, 151,152,
172, 294, 296
Granulocit 89
Grbanj (dragusac obicni) 247
Grcevi 21, 143
Grcevi u djece fras 29
Grcko sijeno 265
Gripozna oboljenja 54
Grizlica (cir) 158
Griia 318
Gronica 78
Groidani secer80
Guajacum (gvajak) 236
Gusa 124, 125, 126, 367
Gusa, lijecenje 128
G usavost 127
H
Hajd ucka trava 18, 20, 24, 36, 93,
98,110,111,113,133,177,240,
289, 290
Haluga 128
Hamamelis 98,114,158
Hamamelis-sapun 195, 227
Hamamelis virginiana 133
Hedera helix 52
Helianthus annuus 97, 347
Heljda 103, 104, 338, 339
427
Heljdina kasa 52, 339
Hemeroid ni cvori Ci 11 3
Hemofil ija 17, 284
Hepatitis 88
Herba beton icae 243
Herbaf orce 80, 171 , 177, 363,366,
368
Herbamare 23, 97, 104, 125, 126,
128, 155, 250, 306, 308, 362
Hermafrod it 58
Hernija 203, 215
Herpes Zost er 143
Herterova bolest 52
Herterove kapljice Tomentave-
na 52
Higijena spavanja 408
Hiperemi ja 123, 382
Hiperfunkcija stitne ilijezde
116,127
Hipertenzija 18
Hipertireoza 116
Hipofiza (Hypophysis) 58
Hipofizni hormon 58
Hipofunkcija stitnjace 124, 127
Hipohonder 123
Hladna voda, upotreba 146
Hladne noge 16, 409
Hmelj 29
Hodgkinsova bolest 91
Holesterol 95, 413
Horneopatija 234, 376
Homeopatska mravlja kiselina
82
Hormon acth 176
Hormonska terapija 39, 40
Hormonske ilijezde, poremeca-
ji u radu 155
Hrana bogata vitaminima i hra-
njivim solima 252
Hrana pecena na masti 295
Hrana za bolesnike s povisenim
tlakom 101, 102
Hrastova imela 147, 152
Hren 78, 96, 102, 247, 248
Hrenov sirup 248
Hren sa cesnjakom 248
Hripavac 51
Hrskavicne plocice 65
Humul us lupulus 29
Hunjavica 16
Hunjavica od sijena 70
Hypericum 63, 110
Hypericum alpinum 210
Hypericu m perforatu m 18, 36,
41,93,98,111,113,206,227,
240, 289, 290
Hyperisan 36, 64, 83, 94, 98, 110,
428
111, 11 2, 113, 122,128, 150,172,
177, 199, 227,240
Hypertenzi ja 18
Hyperthyreosis 123
Hyppophae 302
Hyppophae rhamnoi des 251
Ignat ia 129
Ilovaca 265, 266
Ilovaca kao li jek 265
Imela 19, 80, 96, 177, 211 , 218
Imperarth riti ca 174, 177
Imperatoria 74, 174, 213, 214
Indig 55
Industrijski bijel i secer 130
I nsu la Langerhansi 21
Insulin 176,364
Intestinalni infantilizam 52
Ipecacuanha 52
Iscrpljenost 405
Ishijas (isijas) 141, 246
Ishrana male djece 45
Islandska mahovina 368
Izbor glazbe 417
Izmjena tvari u stanici 178
Izmjenicni oblozi 258
J
Jaglac 253
Jagode (vrtne i su mske) 320
Jaja 293
Jarebika 232
Jecmenov slad 336
Jedic 215, 234
Jela od heljde 339
Jelo od neljustene psenice 80
Jetrena vena 375
Jezik 60
Jod 127, 367
Jodirana sol 125
J od na alga 368
Jodna tinktura 66
Jodni kalij 237
Jogurt 354
Juniperus communis 32, 71
174, 233, 266
K
Kabis - palena 270
Kadulja 129
Kajsije 322, 324
Kakaov maslac 11 4
Kakt usova us 52
Kalcij 18, 37,84,85,87, 109, 124
Kalcij ev fluorat 239
Kalci jev lakt at 86
Kalijev jodid 127, 128
Kalium j odatum 237
Kamal 169
Kamf or 66
Kamil ica 129, 133
Kancerogene tvari 183
Kandi s 80
Kantarion 18, 36, 46, 64, 80, 93,
98, 110, 177, 210,215, 227, 289,
290
Kantarionovo ulje 67, 157, 193,
195, 197, 207, 284
Kap 383
Kapucinka 77, 170, 247, 325
Karot in 305
Kasa od psenice 336
Kasa od sirova krumpira 269
Katar ieluca 157
Katran 392
Kava 355
Kelp 116, 124, 125, 147, 254, 366,
368
Kelp - tablete 273
Kelpaforce 95, 368
Kelpamare 95, 362, 368
Kelpasan 95, 97, 106, 127, 128,
153, 155, 220, 254, 276
Kemi jski lijekovi i trudnoca 38
Khella 82
Khellin iz biljke Ammi visnaga
82
Kicica 156, 158
Kicmena moidina 373
Kihavica 65
Kila 203, 215
Kineska kuhinja 360
Kiseli kupus 124, 359, 360
Kiseli kupus s kalcijevim pra-
skom 86
Kisik 389
Kiseljak 215
Kleka 32
Klimakterij 129
Klimatski utjecaji 379
Klincic 243
Klorirani ugljikovodik 370
Kneippova kava 358
Kofein 356
Kofein - odstranjivanje 356
Kokosja mast 284
Kokosje meso 284
Kolaps 122
Koleraba 125
Koli - bakterije 134, 355
Komon ika 171
Komorac 244
Konzerv irano voce i povrce 331,
332
Kopar 244
Koplikove pjege 49
Kopri va 86, 101 , 114, 177, 213,
251, 252
Kopriva (mlada) 101,102
Kopriva smrd lj iva 228
Koprivnjaca 26, 140, 320
Koriandar 244
Koriandra 80
Korijandar 243, 360
Korijen steie 81
Korjencic arnike 93, 94
Korjenci c sasa 94
Koronarna insuficijencija 121
Koronarna skleroza 97
Koronarna srcana arterija 391
Koronarna tromboza 96
Kortizon 175, 176
Kosa 189, 192
Kosa - njega 191
Kostuni cavo voce 319,321,322,
324
Koz metika 194
Koia, 192
Koia - necista 196
Koia - njega 195, 196, 197
Koia - prokrvljenost 195
Kraj nik 89
Kraste u dojencadi 45
Krasulji ca 244
Kravlji sir 351
Kravojac 68, 74, 174, 213,214, 215
Krbuljica 244
Kremena kiselina 37,80,228,241
Kremeni prah 375
Kresa 319
Kronicna upala 63
Kroni cni zatvor 161
Kronicni zatvor stolice 163
Krstasti kopitnjak 36
Krstovn ik 247,319
Kruh 332, 333, 334
Kruh od zobenih pahuljica 80
Kruh, pecenje 332
Krumpir 339
Krumpir u lijecenju 269, 340
Krusina 169
Krv 87
Krvarenje 17
Krvarenje i hemofilija 17
Krvava mljecika 34
Kuhinjska sol 240, 249, 363
Kuhinjsko posude 376
Kuhneove kupke 129, 263
Kukac 27
Kukuruzna i prosena kasa 26
Kumin 244
Kupine 321
Kupka od kamil ice 129
Kupka od timijana 129
Kupka s maj cinom dusicom 11 2
Kupka s uvarkom od tr ina 129
Kupka topla 132
Kupka vruca (sjedeca) 134
Kupke 258, 259, 260
Kupke Kuhnove 263
Kupke Schenzine 261 , 262, 263
Kupus 292
Kupus - kiseli 251
Kupusovo lisce 207
Kvas 364
Kvasni ekstrakt 294, 364
L
Lachesis 55, 67, 69, 110,111,112,
236, 237
Lactuca sativa 337
Laka dijeta 295
Laneno sjeme 162, 163,346
Langerhansovi oti ciC! 21,58, 364
Lanolin 192
Lepidium sativum 77, 78, 247
Leukociti 90, 91, 134
Levisticum offici nale 291
Lewy 391
Lijecenje angine pektoris 121
Lijecenje 301
Lij ecenje gripe 55
Lijecenje guse poslije operacije
128
Lijecenje ilovacom 265
Lijecenje po Baunscheidtu 264
Lijecenje prijesnom hranom 317
Lijecenje prosirenih vena 107,
108,109,110
Lij ecenje rana u I ndijanaca 224
Lijecenje reumaticnih bolesti 25
Lijecenje Rubiasanom 133
Lijek protiv lupanja srca 116
Lijena crijeva 165
Limfa 88
Limfa i limfni optok 88, 89, 90
Limfne iile 88
Limfni optok 88
Limfociti 89, 91
LirT)fogranulomatoza 89, 91
Limfogranulomi 373
Li noforce 81,113,162
Linosan 81 , 162, 343
Linovit 81
Linum usitatissimum 122
Lipoid 100
Lipov drveni ugljen 25
Liquor 57
Liqu sti cum levisticum 244
Li sajevi 136
Lisce breze 267
Li sce Echinaceae 207
Li sce gaveza 207, 226
Li sce kantariona 267
Li sce kiseli ce 266
Li sce kiseljaka (stavlja) 226
Lisce kupusa 207, 226, 266, 267
Li sce nevena 268
Li sce otrovnog ruja 267
Lisce pres li ce 268
Li sce rabar bare 266
Li sce zlatnice 267
Lisce zlatnice (celebi-grane)
226
Livadna sasa 94, 98
Livadska macuhica 45
Lojnice 193
Lopuh 59, 78, 143, 174, 177, 213,
219, 220, 221 , 223
Loranthus europaeus (hrasto-
va i mela) 147 152
Lucenje otrova 369
Luk 96, 192, 244, 245, 246
Luk kozjak 247
Lycopodium 137
Lycopus 116
Lycopus europaeus 116
Lj
Ljecura 227
Ljekovito djelovanje vode 255
Ljekovitost glazbe 416
Ljekovitost tisine 418
Ljuskavi lisaj 137, 138
Ljutovnica 34
M
Macji majoran 65
Madei 181
Madei - opasnost od raka 182
Magnesium phosphoricum 132
Magnezij 349
Maiorana hortensis 242, 291
429
Majcina dusica 41,80, 242, 259
Majcino mlij eko 43
Majoran 80, 242
Mak 97, 347
Mala kopriva 213
Male gliste 167
Malpigijeva tjelesca 130
Malva silvestris 44
Mandula 80
Mandule (krajnici) 89, 90
Marum verum 65
Maslacak 20, 22, 163, 244, 251 ,
253,289
Maslinica obicna 237
Maslinovo ulje 80, 344
Masnoce 341
Mastitis 44
Mathers 391
Mati Ci na mlijec 279, 280, 281
Maticnjak 122, 143, 145, 243, 260,
262
Maiuran 291
Med 277, 278, 279
Medikamentozno i fizikalno lije-
cenje astme 82
Medvedi luk 19, 211,244,245,251,
252
Melbrosin 283
Melisa 122
Melissa officinalis 41 , 143, 145,
243, 260, 262, 266
Mentha piperata 169
Menstrualne smetnje 128
Mercurius solubil is 51 , 66
Metabolizam 405
Metalne soli 373
Metastaza 89
Metvica 41
Mezereum 143, 237
Migrena 59
Miksedem 125, 127, 149, 367
Milogled 227
Mill.efolium 113
Mirisni zacini 242
Misjakinja 29
Mjere protiv embolije i trombo-
ze 97
Mlacenica 170
Mlijecna kiselina 354, 359
Mlijecno kiselo vrenje 206
Mlijeko 272, 273, 293, 350, 351
Mlijeko kao pice 351
Mljecika 114
Mokraca (pregled) 131
Mokracna kiselina - suzbijanje
25
Mokracni miehur 130, 133
430
Mokracovod 130
Mokrenje u krevet 134, 135
Molkosan 42, 47, 51,68,69, 70,71 ,
74,97, 104, 132, 137, 140, 158,
161, 170, 191 , 224, 272, 273, 274,
298, 379, 384
Monsun 380
Morska alga 106, 361
Morska riba 309
Morska sol 23, 97, 298
Morska trava 97, 106, 128, 254,
361, 368
Morske kupke 258
Morski l uk 29, 83, 217
Mozak 56
Moidana tekuCina 57
Moidani privjesak 58
Moidano krvarenje 95
Mravlja kiselina 70, 82, 141 , 177,
246
Mrazovac 174
Mrkva, karotin i biocarotin 304
Mrsavljenje 154
Mrsavost i debljina 152
Mrtvi zubi 184
Mucnina i grcevi 21
Multipla skleroza 171
Mumps 51
Muscus s. fucus Caraghen 368
Myxoedem 367
N
Naborana koia 197
Nadbubreina ilijezda 58
Nagnjecenja 27
Naribane svjeie biljke 206
Nasljedne sklonosti 148
Nasturtium officinale 77, 78, 96,
170, 247,251,289,319, 337,368
Natrijev klorid 363
Natrium chloratum 240, 249
Natrium hydrochloricum 240
Natrium muriaticum 240, 249
Natrium sulfuricum 240, 241
Naya 122
Necista koia 196
Nedostatak kalcija 18, 37
Nedostatak kremene kiseline 37
Nephrosolid 42, 49, 50, 54, 55, 70,
72,101,130,133,134, 137,195,
239,315
Nepolirana riia 80, 286
Nepreciscena psenica 335
Nesan ica 144
Nestasica joda, posljedice 127
Netres 228
Neurasten ik 123
Neuroforce 76, 124, 143
Neven 11 1, 143
Nitroglicerin 122
Noge 198
Noge - njega 199, 200
Noge - znojenje 199
Nos 65
Novokain 82
Nux vomica 36, 82, 144
Nj
Njega bubrega 24
Njega dojenceta 39, 40
Njega kapilara 92
Njega kose 191
Njega koie 80, 195
Njega nogu 199
Njega zuba 187
o
Obad (strk) 372
Obi cni dragusac 96
Obicni gavez 225
Obicni pelin 212
Objed 102
Oblog od alkohola 111
Oblog od gorusice (slacice, Si-
napis alb'!) 67
Oblog od hreha 59
Oblog od kamilice 133
Oblog od luka 59, 66
Oblozi od cesnjaka 246
Oblozi od hladnoga prijesnog
mlijeka 272
Oblozi od ilovace 265, 267
Oblozi od kupusova lisca 59,
128,266, 267, 268
Oblozi od luka 246
Oblozi od meda 279
Oblozi od sirova krumpira 269
Oblozi od soli 249
Oblozi od svjeieg sira 272
Obloieni kruscici 297
Ocymum basilicum 80, 244
Oci 61
Ocne bolesti, pomoc 63
Odoljen 169
Okus 60
Ononis spinoza 34, 174
Opasnost od velike vruCine 383
Opasnosti za vrijeme trudnoce
38
Opekline 15, 284
Operacija vena 109
Optok krvi 92
Opustanje 401 , 402
Orasi 80, 350
Orchitis 136
Origanum mayorana 80
Osip oko pasa 143
Osip i li sajevi (egzemi ) 26
Oskoru sa 213
Osobitost kineske, arapske i
f rancuske kuhinje 360
Ospice iii dobrac 49
Osteoporoza 101
Osusena zobena pahuljica 81
Osit 388
Otekline i uboji 27
Otrovanje sredstvima za prs-
kanje 374
Otrovanje krvi 89
Otrovi za srce 117
Otrovni ruj 26
Ovapnjenje arterija 18, 95, 96, 98
Ovapnjenje iila 97
Ovarij 58
Ovasan 106, 129, 150, 191, 234
, Oxyuris vermicularis 167
Ozebline 16, 112
Ozebline i hladne noge 16, 112
Ozena 65
p
Padavica 146
Pahuljicav kruh 335
Pametan nacin iivljenja 413
Panaricij 27, 238
Panaritiu m 27
Panicum miliaceum 308
Papaja 167, 219, 220, 270, 271
Papain 270, 271
Papayasan167,220,271,305, 318
Papaya carica 167, 219
Papaver somniferum 97. 347
Paraliza 373
Paraliziranost 56
Parasimpatikus 388
Paraziti , tropske pijavice 378
Parne ku pke 259
Parodontoza 189
Parotitis 51
Pap rena metvica 169
Pasja ruia 229
Patterson 391
Pekmez od kajsija 322
Pekmez od sipka 229, 302, 304
Pekmez od visanja 322
Pekmez od zutike 231 , 302
Pelin 29, 212
Pelud 28, 107, 281
Pelvis renalis 130
Pepeo morske trave 127
Perioraci ja 132
Per itonit is 159
Perni cioz na anemija 355
Persun 242, 306
Pertussis 51
Petadolor 59, 82, 124, 143, 144,
221, 222
Petaforce 82, 223, 224
Petasan 80, 172, 315
Petasites 143, 174, 177,213,219,
220, 221, 223
Petasites officinali s 59, 78, 92,
143, 174, 177, 220
Pet roconale 111
Petroselinum hortense 242
Pflanzenkraft 363
Pica 104
Pimpinella magna 68
Pimpinella saxifraga 16, 212
Pivski kvasac 365
Pjegavac 378
Planinske biljke 210
Planinske vrste bilja 208
Plantaforce 80, 363
Plantago lanceolata 41 , 67, 253,
290
Plantago maior 207
Plantago psyllium 45, 74, 111
Plucna mahovina 368
Pod bjel 252, 253
Podophyllum 54, 162
Pod raiajno lijecenje 264
Pogresan nacin iivota 393
Pojacani rad stitne ilijezde 123
Pojave starenja 412
Poliartritis 174, 175
Polipi 65, 388
Poloiaj kuce 395
Polyarthritis 174
Polygonum aviculare 34
Pollavena 107, 155, 283
Polljuven kapsule 282
Populus D, 136
Poriluk 96
Posebna dijeta 314
Posljedice zaraznih bolesti 74
Post 299, 300
Potencija 107
Potentilla erecta 42, 228
Potentilla tormentilla 81, 114,
128,160
Povecana stitnjaca 124
Poviseni krvni tlak 18, 57, 282
Povrce 289
Povrtnica 20, 34, 248, 249, 253
Prah od alg i 366
Prasci i tablete 206
Prehlada na prelazu godisnjih
doba 72
Prehrana 298, 299
Prehrana prirodnim namirni ca-
ma 314
Prehrana i razgibavanje za vrije-
me t rudnoce 38
Prekomjerno debljanje 128
Pres lica 24, 32, 34, 37, 41, 166,
228. 266. 268. 325
Preslica livadna 228
Prevelika spol na nadrailjivost
29
Prijesna hrana 78, 316, 317, 320
Prijesno mlijeko 272
Prijesni sokovi 313
Primula ocra 253
Pripremanje biljnih lijekova 205
Pripremanje pekmeza 322
Pripremanje suhog voca 322
Prirodni antibiotici, potreba
uzimanja 76, 77
Prirodna hrana 286, 292
Prirodna hrana za iivce 302
Prirodni lijekovi 315
Prirodna riia 80, 97
Prirodni san 406
Prirodni secer 130, 328, 329
Prirodno ulje 97
Prirodna ulja i masti 341
Probava 161
Proklijala psenica, sredstvo za
jacanje 336
Proljev 23, 159, 160
Proijetno lijecenje 251
ProJjetn i u mor 254
Promuklost 16
ProlSo 308
Prosena kasa 52, 308
Prostata (povecana) 135, 276
Prskano voce 294; 324, ,325
Prsna ilijezda 58
Prunus spinosa 324
Psora mast 378
Psoriasis 137
Psorijaza 138
Psen ica 288, 335, 336, 338
Psenicna moc 338
Psenicne klice 336, 337, 338
Psen icno u Ije 97
Psenicno zrnje 288
431
Pticja trava 29
Pul satil a 72
Pul satill a pratensis 36
Pusenje 182, 390, 392
Pusenj e, teiak ot rov za srce 118
Puzev sirup 285
R
Rabarbara 325
Radi c 22, 23
Radioaktivni stroncij 87
Radost kao lijek 420
Rak 179, 180
Rak pusaca 182
Rakovi 309
Rane 15
Raphanus - perkolat 249
Raphanus sativus 20, 249
Rasayana 113, 162, 163, 253, 254
Rasol359
Rauwolbi sca 218
Rauwolfavena 152
Rauwolfija 96, 152, 218
Rauwolfija - korjencie 106
Rauwolwisc 96, 122
Rai 80
Reguliranje debljine i mrsavosti
276
Repuh 78
Reumati cne bolesti - lijecenje
bez lijekova 25
Reumatizam 389
Rhamnus frangula 169
Rhesus faktor 88
Rheum officinale 267
Rhus t oxicodendron 26, 77, 267
Ribje ulje 64
Riia 80, 287
Riia Avorio 101
Riia prirodna 101, 105
Riia protiv povisenoga tlaka 105
Riza Uncle-Ben 101
Riiina mekinja 95
Rosa can i na 32, 229, 251, 302
Rosika 52, 236
Rosmarinus officinalis 243
Rotkva 20, 34, 248, 249, 252
Rotkva 249
Roinica 63
Rubia tinctorum 130, 133
Rubiasan 133
Ru bu s fruticosu s 55, 312
Ruj otrovni 26, 177
Rumex acetosa 266
Rumex alpi na 207
432
Rumex obtusifolius 215, 267
Ru zmarin 243
5
Sabal 136, 276
Sacralgia 202
Salata glavat ica 337
Salvarzan 373
Salvia off icinalis 129
Sambugus ni gra 262
Samun 380
San kao lijek 410
Sanguinaria 59
Sani cul a Europea 260
Santa mare 260
Santasapina 52, 69, 74, 21 3
Sasa 36
Satureja hortensis 80, 243, 290
Schlenzina kura (preg rij ane
kupke) 261
Schlenzi no lijecenje - ku pke
149, 151, 261, 262, 263
Scilla maritima 29, 83, 217
Sediment 131
Selen 244, 291
Semperviv ium tectorum 228
Sendvi ci 297
Senikel227
Sepia 129, 238
Sezamovo sjeme 348
Silicea 51 , 241, 242
Sil icijev prah 373, 375
Simpati kus 114, 144,388
Sinusi 66
Sinus maxilaris 68
Sinus, paranasal is 68
Sinusiti s frontali s 66, 269
Sinapis alba 52, 361
Sipa 238
Sir kravlji 102
Sirovo povree 292
Sirup od hrena 248
Sirup od povrtni ce 249
Sirup od rotkve 249
Sirup od smrekovih vrsaka 251
Sirup od trnjine 324
Sirup od visanja 323
Sistem diencefalona 58
Sjedeee kupke 259, 263
Sjeme bokvice (trpuca) 162, 163
Sjeme dunje 228
Sjeme piskavi ce 265
Sjemenke suncokreta 347
Sklonost raku 181
Skorbut 251 , 359
Skraeeno radno vrijeme 401
Slab krvotok 410
Siabokrvnost 375
Slacica 360
Si ezena 90
Sli jepo cri jevo 89
Slinavka 367
Sionovska bolest 379
Sluz lanenog sjemena 122
Slj ez 44
Smede alge 368
Smokva 111
Smrdlji va kopriva 37, 64
Smreka 32, 233
Smrekine bob ice 360
Smrekove vrsike 52
Sniieni krvni t lak 57, 106, 107,
282
Snovi 411 , 412
Sobov lisaj 368
Soja 308
Sokovi 311 , 314, 315
Sokovi od bobica 321
Sok od brusnica 159
Sok od celera 312
Sok od mrkve 305, 311 : 31 2, 314
Sok od kupina 55, 312
Sok od narance 313
Sok pcelinje matice 279
Sok od prijesnog kupusa 313
Sok od povrea 31 3
Sok od raj cica 312
Sok od sirova krumpira 157, 158,
173, 269, 292, 313, 314, 340
Sok od slatkog korijena 159
Sokovi od voea i povrea 292
Sok od zelenih cvjetova zobi 128
Solanum 340
Sol idago 42, 195, 239
Sol Herbamare 125
Solidago virga aurea 24, 32, 54,
55,64,69,74,130, 132, 133,137,
139,143, 174, 177, 210, 226, 227,
262, 266, 267
Sorbus t ormi nalis 213
Spagiricne metode 206
Spazam 143
Spigelia 116
Spirea ulmaria 174
Spolna moe 107
Spolna nadrailjivost 29
Spolne zlijezde 58
Sporis 34
Sportsko srce 120
Srce 114, 115, 116
Srcana astma 81 , 83
Srcani grc 122
Srcani hormon 115
Srcani infarkt 96, 118
Srcana slabost 19
Srcen jak 228, 241
Sredstva protiv debljine 154
Sredstva za porast kose 191
Sredstva za spavanj e 145
Srijemui 19, 102,211,218,244,
245, 251, 252, 289
Srij emuievo vino 211
Srpac 243
Stani ce lutali ce 91
Stanica tijela 178
Stafilokok 134
Stambeni problemi i bolesti 394
Staphisagria DJ 136
Stari narodni lijek 122
Stellaria media 29
Sterilizi ran o voce i povrce 331,
332
Steia 160, 228, 241
Sti cta pulmonari a 368
Sti dna us 378
Stolisnik 110, 111 , 240, 244, 289,
290, 325
Streptokok 134
Strofanti n 218
Strophantus 116
Sudovi (Iimfne iile) 88
Suha sljiva 111
Sunce daje iivot i ubija 380
Suncanje 193
Surutka 273
Suzbijanje mokracne kiseline25
Suzne zlijezde 63
Suienje arterija 95
Suzenje srcanih arterija 121
Svjeii zrak 389
Svrbei i pecenje 26
Symphosan 112, 174, 198,226,
227, 228, 260, 315
Symphytum asperum 226
Symphytum officinale 174, 198,
225, 226, 260
Symphytum orientale 226
Symphytum perecrinum 226
Sap 367
Secer 326
Secer datuljin 331
Secer groidani 326
Secer industrijski 327, 328
Secer javorov 329
Secer od trske 80
Secer prirodni 326
Secer prirodni groidani 327
Secerna bolest 21 , 131, 389
Secerna trska 328
Si pak 32, 229, 251 , 302, 319
Skoljke 309
Skrofuloza 87, 368
Spinat 101
Stakori, misevi , domace iivoti -
nje i muhe 379
Stavelj 215
Stetna kval iteta mlijeka 352
Stetnost kat ranskih spojeva 392
Stitna i li jezda 58
Strk 372
T
Tabacum 121
Talog 131
Tanacet um vulgare 166
Tarantula Cubensis 238
Tarantula Hispanica 238
Taraxacum 54
Taraxacum officinale 20,163,
174, 244, 251, 289
Tatula 82
TBC goveda 379
Tegobe sa srcem 276
Tegobe u trbuhu 18
Tek, predobar 155
Televizija i zdravlje 399, 400
Tempo i napori 117
Testis 58
Thalidomid 368
Thydroca 52
Thymu s 58
Thymu s serpyllum 41 , 80, 242,
259, 266
Thymus vulgaris 52, 71 ,260,266,
291
Thyreoidea 58
Tifu s 318
Timijan 52, 54, 80, 129, 260, 266,
291
Tinktura articoke 156
Tinktura borovice 233
Tinktura gaveza 174, 226
Tinktura hrena 248
Tinktu ra kantariona 111
Tinktura od korijena arnike 116
Tinktura Petroconale 78
Tinkture 206
Tokoferol 337
Toplotni udar 383
81, 128, 133, 160
Trakavi ca 168
T ravu Ijak 368
Tr busna stijenka 203
Tresnje 322, 323, 324
Trigeminus 364
Tri gonel la foenum Graecum
265
Trin 133
Trnjina 324
Trocomare 78, 95, 126, 128, 247,
250, 308, 362
Tromboza 95, 98, 109
Tropaeolum maj us (maius) 77,
78, 170, 247, 325
Troskot 34
Trosenje snage 406
T rputac 45, 111
Trputac dugoljasti 290
Trputac sablj asti 41,253
Tuberkuloza i rak 91
Tumacenje snova 412
Tussilago farfara 252, 253
Tvrda stolica 22, 314
u
Ubodi insekata 28
Ubodi insekata u ustima i grlu
28
Ugljikohidrati 364
Ukuhano voce 322
Uleus cruris 111
Ulja i masti, svojstva 341,343
Uljani plodovi 346
Ulje borovice 199
Ulje kantariona 110
Ulje od kukuruza 97
Ulje od maka 97
Ulje od psenicnih klica 118, 275,
276
U Ije od su ncokreta 97
Uljni pripravci 207
Umjetne tkanine 377
Umor 402, 403
Umor proljetni 252
Umorne noge 17
Unutrasnja kapsula 56
Upala disnih organa 16
Upala dojki, lijecenje 44
Upala gornjih celjusnih suplji-
na 68
Upala gusterace 74
U pala jetre 88
Upala mjehura 134
Upal!l moidanih ovojnica 57
Upala nosnih supljina 68
433
Upala oCiju 15
Upala ocne spojnice 64
Upala ocnih supljina 66
Upala potrbusni ce 159
Upal a sinu sa 269
Upala srednjeg uha 66
Upala testisa iii muda 136
Upala vanjskog slusnog kanala
59
Upala vena 18, 111
Upala zglobova 173
Upala i drijela 68
Upala iel ucane sluznice 157
Upala iivaca 141
Upala i lijezda 89
Upala iucnog mjehu ra 21
Upotreba ilovace (gline) 265
Upute za trudnice 35
Uremi ja 129
Ureter 130
U rtica 214, 238, 239
U rtica d ioica 114
Urtica urens 213
Urticalci n 15, 16, 37, 43, 46, 47, 50,
52, 63,64,65, 66,69, 71,74,80,
83, 87,91, 98,109,111 , 116, 124,
125, 127,1 28,135,137,140, 146,
147,150,172,214,223,240, 352
Urtikarija 26, 140, 320
Usnea 77, 83, 352, 368
Usneasan 80, 134, 135, 140, 172
Uvarak od divlje macu hice 199
Uvarak od kadulj e 199
Uvarak od kop rive 192
Uzroci glavobolje 59
v
Vaccinium myrtillus 319
Vaccinium vitis ideae 319
Valeriana officinalis 169
Vapno iz morskih trava 292
Vasa vasoru m 94
Vaine upute za buduce majke
35
Vecera 104 -_
Vegetativfla disto'nija
Velebilje' 234, .267
Vena porta .375
Vene 108
Vene 9 ukave 108, 109
Vene 109
Veratrum " um 122
Verbena 0 ' ipalis 34
Veronica officinal is 267
Vesica urinalis 130
Vespetro 215
Vi no od srijemuia 100
Viola arvensis 45
Viola tr icolor pratensis 46, 140,
141 , 260, 350
Virak 41,129,215,267
Viru sna gripa 55
Vi sca - kapljice 211 , 218, 221
Vi scasan kapljice 106
Vi scu m album 19, 80, 11 2, 177,
218,289
Vi scus elegantissimum 130
Visoke pete 200
Vitaforce 43, 147
Vitamini 250
Vitamin A 250, 304, 319
Vitamin B 305, 306
Vitamin B, 319,322
Vitamin B" 306
Vi tamin C 251,302,303,305,319,
320, 321
Vitamin E 305, 306, 307, 308, 336,
337
Vitamin K 305
Vitka linija 23
Vjeibe disanja 385
Vjeibe disanja u skoli 388
Vlasac 244, 245
Voce 294, 324
Voce s bobicama 319, 320, 321
Vocna hrana 316, 350
Vocna kava 358
Vocni secer 80
Voda 183
Voda za kosu 191
Vodopija 20, 22, 23
Vrisak 243
Vrtni dragusac 77
Vruce kupke 130
VruCina 31
Vruci na kao alarm no zvonce 31
Vucj a stapka 116, 118
W
Wheatforce 97, 276, 277
Z
Zacepljenje nosnog kanala 64
Zacini 294
Zacinske biljke 242
Zagadenost nasih voda 397
Zahvalnost za i ivot - lijek 414
Zakoni otpornosti 75
Zarazna upala oCiju i usta 64
Zastoj mokrenja 24
Zausnjaci 51
Zdrav krevet 408
Zdravlje i zastita prirode 396
Zea mays 97
Zecji t rn 34
Zeleni aromaticni zaci ni 306
Zeleno gnojenje 291
Zgnj ecene svjeie bll jke za oblo-
ge 207
Zg rada od betona 394
Zi nc valer 82
Ziatna i ila 11 3
Ziatni ca 24, 42, 54, 74, 130, 137,
174, 177, 210, 262, 267
Zmij ski otrov 177
Znanstveni pokusi 210
Znoj 194
Znojenje 194, 195
Zob 216
Zobene pahuljice 159, 160
Zostera marina 368
Zubi 183, 184
Zubi - njega 187
Z
Leludac 155
lelut ana kiselina 157
lelucane bolesti 157
lelucane grizlice 20
lelucane tegobe 157
19aravica 19
Lito, mljevenje 333
Zitna i vocna kava 358
Zivcana astma 81
livot za vrijeme spavanja 411
Zivotinje - prenosioci bolesti
378
Zivotinjski ugljen 23
Zivotni ritam 404
Zl ijezde lojnice 197, 198
Zlijezde slinovnice, rad 160
Zucni kamenci 132
Zucni mjehur 132
Zucovod 132
Zurba - bolest naseg vremena
393
Zuti sipak 232, 251, 302, 319
Zutika 230, 251
Zutika trpka 230, 302
Dr A. Vogel
NARODNl LlJECNIK
Original
Der kleine Doktor
Urednik i redaklor prijevoda
Stefanija Sremec
Prevodilac
Zlatko Gursky
Kazalo imena ; pojmova sastavila
dr Durcica evitanovie
Oprerna
Julijan Miklav6c
Tehnieki urednik
Tadej Tozon
LeklOr
Stefanija Sremec
KoreklOr
Zlata Jankovic
Izdavae
Mladinska knjiga Ljubljana
Za izdavaca
Ivan Bizjak
Slarnpa
Mladinska knjiga Ljubljana
Ljubljana 1978