You are on page 1of 16

1.

UVOD Ovaj seminarski rad bavi se tematikom dioničarstva, te objašnjava pojmove: dionica, dioničar, dioničarska glavnica i dioničko društvo. Prvi dio rada posvećen je definiranju pojma dioničarsko gospodarstvo, te njegov povijesni razvoj. Slijede načini osnivanja dioničkog društva te njegova struktura. U ovom dijelu se također obrađuje pojam dioničara i dioničarske glavnice. Poglavlje četiri se kratko osvraća na razliku između dionice i obveznice, a detaljnije objašnjava izgled dionice te vrste i rodove dionica. Peto poglavlje sadrži podjelu tržišta vrijednosnih papira, definiciju burze i navodi najvažnije burze u svijetu i Hrvatskoj, iza kojeg slijedi zaključak.

1

. 2 . Specifičnost dioničarstva veže se uz činjenicu da je dioničarstvo uvijek povezano uz dionice.. 1 2 Đurđević. str. Tržišna vrijednost odražava cijenu dionica na burzi kao rezultat ponude i potražnje. Zagreb. Tolušić. dioničara. 2. Temeljni uvjeti za uvođenje i postojanje dioničarskog gospodarstva su:2 Normativni okviri tj.. Školska knjiga. LJ. Dioničarsko gospodarstvo poduzetnički je pothvat utemeljen na dioničarskoj glavnici koja nastaje na temelju dionica. Knjigovodstvena vrijednost dioničkog društva izražena je temeljnim kapitalom i aktivom bilance. Na temelju vrijednosti dionica dioničkog društva može se utvrditi njegova tržišna i knjigovodstvena vrijednost. Državna politika – koja podupire razvoj tržišta kapitala.1. 2006. zakonska regulativa – obuhvaćaju zakone i propise kojima se utvrđuje poslovanje na tržištima kapitala odnosno vrijednosnih papira.1 Osim što dionice služe za formiranje dioničarske glavnice. str 13. Institucionalni okvir – čine ga institucije koje omogućuju izdavanje i trgovanje vrijednosnim papirima. Ponuda i potražnja vrijednosnih papira – izražava potrebe investitora i gospodarskih subjekata radi ulaganja i prikupljanja kapitala. 16. DIONIČARSTVO Dioničarstvo je jedan od najstarijih oblika gospodarskog djelovanja ljudi.2. M..: Dioničarsko gospodarstvo. Definicija dioničarstva Pojam dioničarsko gospodarstvo istoznačnica je dioničarstvu i dioničarskoj privredi. Ibid. dioničarsku glavnicu i dioničko društvo. S. one su i predmet trgovanja na burzama. Dioničarstvo je specifičan oblik poduzetništva i gospodarskog djelovanja. Dumančić.

Donošenjem Ustava Republike Hrvatske 1990. On predstavlja prvi pravni propis o dioničarstvu u Hrvatskoj. Razvoj dioničarstva u Hrvatskoj traje sve do II. a svaki karat se mogao dalje dijeliti na polovine. stoljeću. 3 . kojim se uređuje osnivanje dioničkih društava. Tada se vlasništvo nad brodom dijelilo na 24 vlasnička dijela. Prema broju karata utvrđivao se udjel u vlasništvu nad brodom. takozvani „karat“. na područjima djelatnosti brodogradnje i pomorstva. Počeci dioničarstva prepoznaju se u 15. Hrvatski Sabor donosi zakonski članak 18. te se na temelju toga raspoređivala ostvarena zarada.2. Od tada se dioničarstvo neprestano razvija sve do današnjih dana. među njima i dioničarstvo. godine postavljaju se temelji za ponovno vraćanje poduzetništva i dioničarstva. U Hrvatskoj dionaičarstvo se javlja u Dubrovniku. svjetskog rata kada dolazi do društvenih i političkih promjena koje ukidaju neke gospodarske i ljudske slobode. osnovana 1846.2. Godine 1840. četvrtine i osmine. kada u Europi nastaju prva dionička društva na području bankarstva i drugih djelatnosti koje zahtjevaju velika ulaganja. godine u Zagrebu. Prvo dioničko društvo bila je Prva hrvatska štedionica. Povijesni razvoj dioničarstva Dioničarstvo svoje korjene ima već u djelovanju starih Rimljana i Grka.

To su lako prikupljanje kapitala za veće gospodarske aktivnosti.3. utvrđuje uplata dionica.o.1. izvješća o osnivanju.: Osnove trgovačkog prava. Sukcesivno se osnivanje zbiva postupno. 2003. Nastajanje dioničkog društva Postoje dva načina osnivanja dioničkog društva: simultano i sukcesivno. Gorenc. članak 159... u više faza koje se sastoje od utvrđivanja teksta statuta. NN br.. a dioničko društvo može imati samo jednog člana. 111/93. Nedostatak je u tome što dionička društva vode većinski dioničari (oni s velikim brojem dionica). Osijek. uplaćivanja dionica. str.o. Najvažniji akt kojim se uređuju norme kojima se moraju podvrgavati dioničari i tijela društva je statut društva. V. DIONIČKO DRUŠTVO Dioničko društvo je trgovačko društvo u kojemu članovi (dioničari) sudjeluju s ulozima u temeljnome kapitalu podijeljenom na dionice. Dioničari ne odgovaraju za obveze društva. objavljivanja javnih poziva (prospekata). eventualna ulaganja u stvarima i pravima te biraju tijela društva. Simultano (na mah) znači jednokratno osnivanje jer se istodobno usvaja i potpisuje statut društva. sazivanja i održavanja osnivateljske skupštine na kojoj se prihvaća statut. 3. Dioničko društvo ima mnoge prednosti. 59.4 3 4 Zakon o trgovačkim društvima. a na engleskom company limited by shares ili joint stock company. Grafika d. a rizik od neuspjeha dijeli se na veći broj osoba. imenuju članovi tijela društva i preuzimaju odmah sve dionice. 4 . dok manjinski dioničari nemaju važniji utjecaj u društvu. prodajom dionica njihovi vlasnici mogu ponovno doći do uloženog novca. upisivanja dionica. potvrđuju ulozi u stvarnom broju. Dioničko društvo je u svim razvijenim gospodarstvima glavni čimbenik.3 Na njemačkom govornom području dionička društva zovu se Aktiengesellschaft.

stvarima i pravima koja moraju biti novčano iskazana. Dohodak koji dobivaju vlasnici dionica naziva se dividenda. osoba koja je kupnjom dionice stekla sva prava i obveze iz dionice. Zbroj svih uplata mora biti jednak zbroju iznosa naznačenih na dionicama. Raspodjela profita dioničkog društva se najčešće vrši razmjerno visini uloga i broju dionica koje pojedini dioničar posjeduje. str. Dioničarski kapital može se povećati ili smanjiti.) iznosi najmanje 200000 kuna. temeljni kapital) formira se uplatama dioničara za dionice dioničkog društva. ali nikako se ne smije smanjiti ispod zakonski propisanog minimalnog iznosa. S.cit.3. M.hr/default. Uplate dioničara mogu biti u novcu.3. Dioničarska glavnica Dioničarska glavnica (dioničarski kapital.2.2009.). a njihov rizik sveden je na iznos uplaćenog uloga. obvezi naknadnih uplata. 25. 5 6 Rječnik dioničarstva. 5 Dioničari mogu biti pravne i fizičke osobe. Najčešći razlozi smanjenja dioničarske glavnice su:6 neuspjeh u poslovanju i stjecanje vlastitih dionica.. (09.06.. 118/2003. Razlog za kupnju dionica je procjena kupca da će dividendna stopa i zarada od uloga u dionice biti veća od kamatne stope i zarade od uloga novca u banku. a to čini temeljni kapital. Tolušić. 3. Glavničar predstavlja širi pojam od pojma dioničar. http://www.) Đurđević. 5 .) i imovinska (sudjelovati u dobitku društva. Dioničar je glavničar jer on kupujući dionice ulaže u glavnicu dioničkog posla. koja su dvostruka: članska (pravo birati i biti biran u organe dioničkog društva. Dumančić. Dioničar – glavničar Glavničar je svaka osoba koja ulaže svoju imovinu u glavnicu nekog posla.liderpress. a najmanji iznos dionice je 10 kuna. Dioničar ili akcionar je imatelj dionice.. pravo na nove dionice ako se izdaju i sl.: op. odlučivati na skupštini društva itd.aspx?sid=9113. Temeljni kapital dioničkog društva prema Zakonu o izmjenama i dopunama zakona o trgovačkim društvima (NN br. LJ.

Glavna skupština saziva se najčešće jedamput godišnje. Ukoliko se uprava sastoji od više članova oni su ovlašteni voditi poslove samo zajedno. 6 . str. str.. S. V.. Nadzorni odbor ima najmanje tri člana.4. Dumančić.: op. Gorenc.. nadzorni odbor i glavna skupština. Članove bira glavna skupština.8 Osnovna uloga glavne skupštine je da se u njoj izražava volja dioničara i stvara volja društva.cit. M. 71. a može i više puta.. Glavna skupština je jedino tijelo društva u čijem radu mogu izravno sudjelovati svi dioničari. O nadzoru vođenja poslova nadzorni odbor podnosi pismeno izvješće glavnoj skupštini. ukoliko ima više članova njigov broj mora biti neparan. Upravu imenuje nadzorni odbor. no statutom se može odrediti pojedinačno vođenje. Odluke se donose većinom glasova. a to su uprava. LJ. Uprava se može sastojati od jedne ili više fizičkih osoba (direktora). 26.: op. Tolušić. Nadzorni odbor kontrolira i nadzire rad dioničkog društva.Najčešći načini povećanja dioničarske glavnice su:7 izdavanje novih dionica i pretvaranje zadržane dobiti u temeljni kapital. 3. Tijela dioničkog društva Dioničko društvo kao pravna osoba djeluje putem svojih obvezatnih tijela. 7 8 Đurđević. Uprava vodi poslove i zastupa dioničko društvo.cit.

Veleučilište u Karlovcu. Dionica je potvrda o pravu sudjelovanja u raspodjeli ostvarene dobiti.: op. Za dionicu se mora dati neka protuvrijednost kako bi se stvorio ili povećao temeljni kapital. Dionica označuje skup prava i obveza vezanih za članstvo u dioničkom društvu. 76. Tolušić.cit. DIONICA Dionice i obveznice su osnovne vrste dugoročnih vrijednosnih papira. M. 7 . koji donose vlasnicima promjenjivi prihod. Dionica je vrijednosni papir jer su prava i obveze koje proizlaze iz dionice negdje zapisane. Karlovac. B.4. str. Definicija dionice Dionica je vrijednosni papir koji izdaje dioničko društvo. str. dio dioničarske glavnice i skup prava i obveza imatelja dionice. Najbitnija obveza je uplata zadanog iznosa za dionice. Dumančić. 44. Obveznice su kreditni vrijednosni papiri koji vlasniku garantiraju povrat uloga u unaprijed utvrđenim rokovima i isplatu kamate. Zbroj nominalnih iznosa svih izdanih dionica mora biti ista iznosu dioničarske glavnice. 9 10 Wasserbauer. prava i obveze koje proizlaze iz tog članstva. U Republici Hrvatskoj svojstva vrijednosnog papira daju: isprava o dionici i elektronički zapis u Središnjoj depozitarnoj agenciji (SDA).. 4.10 Ova definicija pokazuje da je dionica vrijednosni papir.. snošenja rizika i upravljanja dioničkim društvom.. tj. a glasi na dio temeljnoga kapitala dioničkog društva i imatelju daje pravo članstva u društvu. 2003. LJ.9 Za razliku od obveznica dionice su vlasnički vrijednosni papiri. odnosno dividendu čija visina ovisi o rezultatu poslovanja i odlukama skupštine dioničkog društva. S. a za uzvrat dioničar stječe dionicu.: Uvod u ekonomiju.1. Dioničarska glavnica podijeljena je na dionice. Đurđević.. obnosno evidentirane na određeni način. neovisno o financijskom rezultatu poduzeća.

Talon je poseban dio isprave o dionici koji se nalazi na kuponskom arku kao prvi ili posljednji odrezak. odnosno ime osobe na koju glasi dionica na ime ili naznaku da glasi na donositelja..4. tvrtku izdavatelja dionice. M. tvrtku. Svaki kupon mora sadržavati:13 redni broj kupona za naplatu dividende. V.2. Talon mora sadržavati broj dionice na koju se odnosi.. Djelovi isprave o dionici Dionica koja egzistira u materijalnom obliku. faksimil potpisa statutom ovlaštenih osoba izdavatelja dionice. kuponskog arka (dividendni odresci) i talona. Kuponski arak je isprava na temelju koje se dobiva dividenda. Dumančić. Zakon o trgovačkim društvima. tj. 11 12 Đurđević. 47. Plašt dionice je službena potvrda članstva u dioničkom društvu i najvažniji je dio dionice. S.: op. str. datum izdavanja i broj dionice.: op. 13 Gorenc.. oznaku vrste i roda dionice. LJ. na temelju koje se isplaćuje dividenda.cit. a prva stranica sadrži:12 oznaku da je dionica i njezin nominalni iznos. tvrtku i sjedište izdavatelja dionice. NN br. Služi za podizanje novih kuponskih araka kada je prijašnji iskorišten. U obliku je arka papira koji je neispunjen na drugoj. u obliku vrijednosnog papira sastoji se od tri osnovna dijela:11 plašta. trećoj i četvrtoj stranici. 62.. 111/93. te je umetnut u plašt dionice.. Na osnovi talona se ne može izdavati dividenda. str. Kuponski arak sadrži kupone. Tolušić. članak 170.cit. 8 . broj dionice na koju se kupon odnosi. faksimil potpisa statutom ovlaštenih osoba izdavatelja dionice.

povlaštene dionice. 9 . obične) dionice su one koje svom imatelju daju pravo glasa na glavnoj skupštini. preferencijalne. Redovite (normalne. Svaka promjena vlasništva mora se evidentirati u knjizi dioničara.: op. time je prijenos otežan i takve dionice prenose se indosamentom. Prava redovitih dionica propisana su zakonom određene zemlje i statutom društva. Dionice bez prava glasa daju pravo za sudjelovanje u financijskom rezultatu dioničkog društva. pravo na dividendu i pravo na isplatu dijela ostatka stečajne mase društva. Dionice s istim pravima čine jedan rod. Vlasnik redovite dionice zabilježen je u knjizi dionica. 76. Dionice po rodu dijele se zbog različitih prava koja nose. stalne. B. Postoje tri roda dionica:14 redovite dionice. Dionice koje glase na donositelja obično izdaju velike tvrtke. Participativne povlaštene dionice daju pravo da osim već određene dividende vlasnik takve dionice naplati i dividendu koja pripada imateljima redovitih dionica. nemaju označenog imatelja i mogu se prenositi običnom predajom (tradicijom). koje imaju veliki broj već izdanih dionica. Dionice po vrsti dijele se na dionice na ime i dionice na donositelja.3. Povlaštene (prioritetne. S obzirom da povlaštene dionice daju veća prava od ostalih. njihovi imatelji moraju u pravilu dati dodatni doprinos društvu. Vrste i rodovi dionica Dionice se prema Zakonu o trgovačkim društvima razvrstavaju po rodu i vrstama. prednost isplate ostatka stečajne mase i druga prava u skladu sa zakonom i statutom društva. Svrha izdavanja ovakvih dionica je 14 Wasserbauer. dionice bez prava glasa. Dionice na ime imaju označeno ime dioničara. prvenstvene) dionice daju imatelju neka povlaštena prava u usporedbi s imateljem redovotih dionica. Kumulativne povlaštene dionice daju imatelju pravo uplate kumuliranih neisplaćenih dividendi prije uplate bilo kakve dividende imateljima redovitih dionica. Imatelj ovakve dionice ostvaruje sva prava koja proizlaze iz vlasništva. str.cit. Ako dionice glase na donositelja. Povlaštene dionice dijelimo na kumulativne i participativne.4. time dioničko društvo ima bolju kontrolu dioničara i smanjuje rizik od neprijateljskog preuzimanja.. kao što su prvenstvo pri isplati dividende. ali bez prava odlučivanja i nadzora društva.

zbog osobne nesklonosti bavljenja takvim poslovima i zbog saznanja da mali dioničar ne može puno utjecati na poslovanje društva.nezainteresiranost određenog broja dioničara za vođenje poslova društva. 10 .

Organizirana tržišta su strogo uređena i nazivaju se burze vrijednosnih papira ili efektne burze. Dionice se mogu kupiti i prodavati izravno od prodavatelja ili na mjestima organiziranog javnog trgovanja.1. str. Podjela tržišta vrijednosnih papira Tržište vrijednosnih papira je tržište kapitala u užem smislu. Dumančić.. Sekundarno tržište sa stajališta organiziranosti dijeli se na spontano i organizirano. S. Tržišta vrijednosnih papira dio su financijskih tržišta.: op. Na primarnom tržištu dionička društva i drugi subjekti nude vrijednosne papire u trenutku njihova izdavanja potencijalnim kupcima. 5. 11 . OTC – over the counter market). Tolušić.5. 101.cit. To tržište može biti primarno ili sekundarno. Na tržištima preko šaltera primjenjuje se elegantniji način prodaje putem računala međusobno povezanih posrednika. LJ. spontano ili organizirano. razlikujemo primarno i sekundarno tržište vrijednosnih papira. M. gdje se trguje isključivo dugoročnim vrijednosnim papirima. 5.2. TRŽIŠTA VRIJEDNOSNIH PAPIRA Financijsko tržište je mjesto na kojem se susreću ponuda i potražnja financijskih sredstava. Na spontanim tržištima operacije s dugoročnim vrijednosnim papirima obavljaju se neposredno između zainteresiranih strana...15 Ovisno o tome pojavljuju li se vrijednosni papiri po prvi put na tržištu ili se preprodaju. Na efektnim burzama trguje se glasnim izvikivanjem brokera na parketu (podu) burze. Burze 15 Đurđević. Vrijednosni papiri su pisane isprave na kojima je naznačeno da njihov vlasnik ima neko pravo koje se može ostvariti samo posjedovanjem tih papira i na proipsani način. Tržišta koja nisu tako strogo formalizirana nazivaju se tržišta preko šaltera (engl. Na sekundarnom tržištu se obavlja promet već izdanih (postojećih) dugoročnih vrijednosnih papira. a sa stajališta načina organiziranja to mogu biti organizirana tržišta ili burze i neorganizirana tržišta ili tržišta putem šaltera.

Rječnik dioničarstva.06. 104..3.cit. tipiziranim i zamjenjivim robama. te ih mogu kreditirati i čuvati im vrijednosne papire. Burza mora omogućiti da svi članovi burze mogu istovremeno.17 Trgovanje je organizirano u skladu s pravilima burze i državnom regulacijom. str. 5. Članovi burze su ovlaštena društva koja imaju dozvolu za rad sa vrijednosnim papirima. Poslovna praksa dovela je do specijalizacije posrednika. devize. te da svi članovi burze imaju jednaki pristup tržišnim informacijama o vrijednosnim papirima kojima se trguje. Osim što provode naloge svojih klijenata.. te ih prodaju po višoj cijeni i na taj način ostvaruju dobit. Trgovanje se obavlja isključivo između članova burze. Članovi burze ili burzovni posrednici su brokeri i trgovci. 12 . brokeri ih mogu savjetovati. Trgovac kupuje za svoj račun i zatim preprodaje klijentima. Tolušić. 80. Trgovci za razliku od brokera rade u svoje ime i za svoj račun. stoga kupuju vrijednosne papire.liderpress. jobbers). S. pa prodaju vrijednosne papire i nakon pada cijena ih ponovno kupuju po nižoj cijeni. a dobitak ili gubitak ostvaruje na razlici iznosa kojeg je platio i kojeg je primio nakon preprodaje.aspx?sid=9113. valute.: op.hr/default. Brokeri rade u ime i za račun trećih osoba. Dumančić.2009.) 18 Wasserbauer.. M. tako da postoje dvije tipične skupine posrednika: bikovi i medvjedi.16 Takve robe su vrijednosni papiri. Svjetske burze 16 17 Đurđević. http://www.. On kupuje i prodaje vrijednosne papire na temelju naloga klijenta i za tu uslugu zaračunava određenu proviziju. očekuju njihov rast.Burza je stalno i organizirno tržište na kojemu se trguje standardiziranim. Burza vrijednosnih papira je organizirano tržište vrijednosnica. „Medvjedi“ su posrednici koji očekuju da će cijene padati. (09. dealers). te tipizirane poljoprivredne i industrijske robe i usluge. ravnopravno i pod jednakim uvijetima davati i prihvaćati ponude za kupnju i prodaju vrijednosnih papira.cit.18 „Bikovi“ su posrednici koji vjeruju u porast cijena vrijednosnih papira. dok na burzi u Engleskoj nazivaju se džoberima (engl.: op. jer direktno sudjelovanje kupaca i prodavača na burzi nije moguće. Na američkom tržištima trgovci se nazivaju dilerima (engl. LJ. str. B.

i to Zagrebačka i Varaždinska burza. Bila je vodeća burza na svijetu. Na njoj se trguje dionicama. a sastavnice indeksa su 100 najvećih poduzeća čijim se dionicama trguje. a regulira je država. Indeks burze u New Yorku je Dow-Jones Industrial Average. a indeks burze je Nikkei. do 1946. Londonska burza (London Stock Exchange. pravima i zlatom. Članstvo na burzi imaju brokerske kuće. Službeni indeks burze kojim se prati kretanje cijena dionica na burzi je CROBEX. Zagrebačka burza je glavna institucija tržišta vrijednosnih papira u Hrvatskoj. pravima i jamstvima. Zagrebačka burza osnovana je 1991. godine na adresi Wall Street. opcijama. a promet joj se procjenjuje na 80% ukupnog prometa na njemačkim burzama. Frankfurtska burza (Frankfurter Wertpapierbörse) osnovana je 1585. opcijama. Na burzi se trguje dionicama. godine. Na njoj se trguje dionicama i državnim obveznicama. godine. te je druga u svijetu po obujmu trgovanja.Najpoznatije svjetske burze vrijednosnih papira nalaze se u New Yorku. nastavljajući tradiciju Zagrebačke burze koja je djelovala od 1918. obveznicama i priznanicama. godine. godine. LSE) nastala je 1773. Burzu su osnovale 23 banke i 2 osiguravajuća društva kao dioničko društvo. Dax (deutscher Aktienindex) je indeks ponderiranih cijena dionica 30 vodećih dionica kojima se trguje na Frankfurtskoj burzi. Najveća je burza unutar udruženja osam njemačkih burzi. Tokiju. sa sjedištem u Zagrebu. godine potpisan je ugovor o pripajanju Varaždinske Zagrebačkoj burzi i sada posluju pod nazivom Zagrebačka burza. NYSE) nastala je 1817. Članovi burze su brokerske kuće.4. Tokijska burza (Tokio Stock Exchange) osnovana je 1878. Londonu i Frankfurtu. Članovi burze su brokeri. koji prikazuje vaganu aritmetičku sredinu 30 značajnih dionica kojima se trguje na Njujorškoj burzi. Njujorška burza (New York Stock Exchange. Osim dionica trguje se obveznicama. Isključivi posrednici na burzi su bankovni brokeri. godine. obveznicama. Hrvatske burze U Hrvatskoj su postojale dvije burze vrijednosnih papira. a dnevno se u prosjeku proda blizu 300 milijuna dionica. Indeks burze je FT/SE (Financial Times Stock Exchange Index). Danas na burzi kotira 377 dionica dioničkih društava. 5. Krajem siječnja 2007. neprofitnu i nevladinu instituciju. Danas na toj burzi kotira više od 2000 najvećih i najuglednijih američkih korporacija. 13 . Na Zagrebačkoj burzi se trguje dionicama i obveznicama. a danas zauzima treće mjesto.

14 . Tijekom 2002.Varaždinska burza osnovana je 1993. godine Varaždinsko tržište vrijednosnica transformiralo se u Varaždinsku burzu. Osnovala su je 23 poduzetnika s namjerom stvaranja infrastrukturne potrebe za trgovanje vrijednosnim papirima nastalim prilikom tadašnje privatizacije društvanih i državnih tvrtki. godine pod nazivom Varaždinsko tržište vrijednosnica. Indeks Varaždinske burze bio je VIN.

kako bi ih ponovno mogao kupiti kad njihova cijena padne. profitima i po broju zaposlenih. Ljudi ulažu u dionice jer očekuju prihode od dividendi. pa kupuje dionice dok su cijene ispod nominalne vrijednosti uz uzlazni trend kretanja cijene. a koliko zadržati za razvoj dioničkog društva. ali bez snošenja rizika nije moguće niti ostvariti dobit. Kad cijene porastu on ih prodaje ostvarujući dobit. Kupovanje dionica velikih kompanija predstavlja određenu sigurnost za dioničara. ZAKLJUČAK Dionička društva dominiraju svijetom poduzetništva po ostvarenim prihodima od prodaje. jer sve što mogu izgubiti je iznos njihove investicije. no visina dividende ovisi o poslovnom rezultatu društva i odluci društva koliki dio će rasporediti. odnosno raspoređivanjem financijskih sredstava na više različitih vrsta vrijednosnih papira. Svaki ulagač koji prati kretanje tržišnih cijena vrijednosnih papira može prepoznati ulaganje koje se isplati.6. Prilikom osnivanja novog dioničkog društva ili za dokapitalizaciju i razvoj starog lako se dolazi do sredstava izdajući dionice. Ukoliko dioničar očekuje pad cijena on prodaje svoje dionice. 15 . Trgovanje vrijednosnim papirima je vrlo rizičan posao. Vlasnici dioničkih društava preuzimaju ograničenu odgovornost za dugovanja tvrtke. Stoga poslovni ljudi nastoje smanjiti rizik diverzificiranjem.

118/2003.2009. Grafika d. NN br.LITERATURA 1.. B. NN br. 3.. Wasserbauer.hr/ (09. Veleučilište u Karlovcu. 5.o.) 16 .: Osnove trgovačkog prava.06. 4.: Dioničarsko gospodarstvo. 2006. Osijek. Školska knjiga. Đurđević. 2.liderpress.. Gorenc. S. Tolušić. 2003. Dumančić. Ostali izvori: 1. Zakon o trgovačkim društvima. M. Zagreb.o. Zakon o izmjenama i dopunama zakona o trgovačkim društvima. 111/93. V. 2003. Lider press http://www. Karlovac. LJ.: Uvod u ekonomiju.