KORIENSKO PISANJE

ZAGREB 1942

KORIENSKO PISANJE

DRŽAVNI URED ZA JEZIK

PRIREDIO I IZDAO HRVATSKI

DRUGO IZDANJE

ZAGREB 19 4 2

Ovu knjigu sastavio je uz suradnju članova Hrvatskog državnog ureda za jezik član Ureda A. B. Klaić

(T." „Na hrvatskom se jezika ima pisati po korienskom. zdrav (sdrav). šibka. vrabca (od vrabac). U poviesti hrvatske knjige često se javlja pitanje. etimoložki pravopis).) On je ustanovio. izgovorni. na pr. kako su to provodili naši stari pisci. Zagreb.). u tvorbi i u mienjanju rieči. koji bi pisao sasvim izgovorno. a ne po zvučnom pravopisu. Korienski se pravopis uglavnom ogleda u čuvanju prvotnih. 1889.) do Marijana Jaića (1833." Iz zakonske odredbe o hrvatskom jeziku. ustanovljuje Maretić. Uzet ćemo prema spomenutoj Maretićevoj razpravi samo nekoliko suglasničkih skupova: . Izgovornim su pravopisom. D. obkoliti.«UNION" GRAFIČKO-NAKLADN1 ZAVOD D. 33 „Hrvatski službeni i književni jezik jest štokavsko narječje jekavskoga odnosno (ekavskoga govora. fonetički pravopis) ili bi se u pisanju trebalo obzirati na njihovo postanje (korienski. Pitanjem izgovornog i korienskog pravopisa u našoj prošlosti bavio se osobito dr. odnosno sasvim korienski. pa će za ovo naše razmatranje svakako biti od važnosti. gdje su lako mogli osjetiti postanje pojedine rieči ili pojedinog oblika. kako se izgovaraju (zvučni. Tomislav Maretić. naši pisci pisali uglavnom onda. na pr. da li bi hrvatske rieči valjalo pisati onako. Naši stari pisci bili su ipak više etimolozi nego fonetičari. Maretić. korienskih ili osnovnih suglasnika. o njegovoj čistoći i o pravopisu. zdenac (stdenac). a korienskim su se pravopisom služili osobito u složenicama. da nema nijednoga hrvatskog pisca od Bernardina Splićanina (1495. — HEINZELOVA UL. Istorija hrvatskoga pravopisa latinskijem slovima. kada korien rieči nije bio lako uočljiv. pčela (bčela). gdje (k je). a izgovorni u izjednačivanju suglasnika po zvučnosti i u izpadanju suglasnika iz nekih suglasničkih skupova. da razgledamo.

ck. 8. pišu ga jednako za duge i kratke slogove. na pr. uredio latinicu za potrebe hrvatskoga jezika i zadržao korienski pravopis. etimoložki ima 11 pisaca. dok njih 9 koleba pišući bk i pk. chj. da se ukratko zadržimo i na odrazu glasa ě. a ni kod drugih znakova nije bilo mnogo bolje. Skup zs — s. mn. djetca — djeca etimoložki 12 — fonetički 59. 7. dat. a 19 ih imaju oboje. koji do onog vremena — za razliku od Hrvata — nemaju vlastite književnosti na narodnom jeziku. Puštajući po strani ikavce (čakavci. Od tada je razlika u književnosti s obzirom na jezik i pismo izme u Hrvata i Srba bila u pismu i Hrvati pišu latinicom. razstaviti — rastaviti. cki. ljubka etimoložki pišu 32 pisca. na pr. upravo kao i mi danas. a fonetički svi drugi. Hrvati pišu junakom. Osam pisaca koleba izme u sb i zb. On je prvi uspješno uznastojao. 9. ty i još dva znaka s njemačkim oštrim s. tj. Skup bh — ph. obkoliti — opkoliti. kako se on javlja kod naših starih pisaca. za potrebe književnog jezika i uveo izgovorni pravopis. a fonetički 2 (Kašić i Ančić). 4. narodneh i prigospodarneh temeljov i zrokov.. sgledati — zgledati.. etimoložki ne piše nijedan pisac. za naše današnje ć imali 22 znaka. etimoložki piše 20 pisaca. reformom javlja se jezična i pravopisna reforma i kod Srba. chy. na pr. prema ruskoj gra anskoj. tky.). ije — 4 pisca. Skup tc — c. eh. 10. iekavci naši. pišu svi pisci etimoložki. vrabca — vrapca. 3. Skup bc — pc. Skup čb — džb. fonetički 29. je — 10 pisaca. ehi. esi. Nezgodnost ovakve pravopisne razkidanosti uvidio je Ljudevit Gaj. otca — oca. 5. vrabac. a Srbi ćirilicom). na pr. 2. djetca — djeca pišu stari pisci dvojako: otca — oca etimoložki 38 — fonetički 12. a Srbi junacima) i u rječnićkom blagu književnog jezika te u pravopisu (Hrvati pišu korienski. tehi. . Skup tb — db. Budim 1830. etimoložki piše 28 pisaca. Osim toga vladala je me u našim starim piscima i velika nejednakost u grafici. On je uzeo južno hercegovačko narječje. u nekim oblicima (na pr. oboje 11. ye — 2 pisca. etimoložki 8. uredio ćirilicu. Gotovo istodobno s Gajevom. pa su na pr. U pisanju skupa sd — zd isti je omjer kao i kod sb.1. ljubka — ljupka (od ljubak). nego se služe crkvenoslavenskim ili slavenosrbskim jezikom. a primjere kao šibka. iye — 1 pisac. tchy. sgoditi — zgoditi. pišu naši stari pisci dvojako: složenice pišulsvi etimoložki. na pr. dok dvojica (Ranjina i Nenadić) razlikuju pismom dugo i kratko 6.e". 6. proglasio štokavski ěkavski. a fonetički njih trojica. tch. sbor — zbor. za književni jezik. etimoložki piše 1 (Knezović). k. i to: ceh. Skup bk — pk. na pr. ijekavski govor. ženitba — ženidba. svjedočba — svjedodžba. kako je do onda uglavnom bio u običaju kod starih hrvatskih pisaca. na pr. ki. da se stvori i uredi jedinstven pravopis. Kod Srba je tu reformu uz pomoć Slovenca Jerneja Kopitara proveo Vuk Stefanović Karadžić. Skup sg — zg. Skup sb — zb. na pr. Primorci i Slavonci osim Leakovića) i ekavce (svi kajkavci osim Pergošića). koji se javlja u složenicama. Bošnjaci. te u riečirna kao šibka — šipka. ekavski) govor hrvatskim književnim jezikom (u tomu je sliedio i staru dubrovačko-dalmatinsku jezičnu i književnu predaju). Gaj je naime. fonetički 14. kako je poznato. Kratka osnova horvatako-slavenskoga pravopisanja poleg mudroljubneh. sbližiti — zbližiti. Ne će biti na odmet. a Srbi fonetički). ky. koji se javlja samo u složenicama. oboje 54. obhoditi — ophoditi. u kojih je taj glas . cehi. i to ovako: ie -25 pisaca. na pr. tehj. pa za dugo pišu ie. a za kratko pišu je. Bokelji i Dubrovčani. fonetički 27.i" odnosno . cs. kojim bi se služili svi Hrvati (Ljudevit Gaj.

zv. Dimitrije Demeter. bečki književni dogovor god. 1850. Tomu dogovoru prisustvovali su Hrvati: Ivan Kukuljević Sakcinski. Posljedica toga nastojanja bio je t. te Slovenac Franjo Miklošić. uro Daničić i Stjepan Pejaković. da se provede barem kulturno ujedinjenje. kad nije moglo doći do političkoga..južnih Slavena". neki su hrvatski javni radnici težili za tim. Na temelju uzrječice „jedan narod treba jednu književnost da ima" zaključili su jednoglasno i ovo: . Ivan Mažuranić i Vinko Pacel. Srbi: Vuk Stefanović Karadžić.Sliedeći Gajeve političke težnje za ujedinjenjem .

nego je bolje od narodnih narječja izabrati jedno. Kad je god. da se sliju u jedno korito. Fran Kurelac i Adolfo Veber Tkalčević". da mi jedan program načinimo i da bečki priedlog tražimo malo promieniti. pod naslovom „Nauka o pravopisu".. nego i zgodnijim za hrvatski književni jezik. 8). razčistiti. dopuštao. da se u hrvatskim školama ima upotrebljavati pravopis.1. da napiše glavna pravila za južno narječje. da u zaključcima bečkog književnog dogovora nije bilo posebno naglašeno izgovorno pisanje. lipnja 1941. osnovana Banovina Hrvatska. bio je sastavljen odbor. No dok je Kurelac stvorio neki umjetni jezik držeći se pravila „narječja treba u jedno da izplove. a po njemu kasnije dr. dohodci. da se odre uje korienski pravopis i ě za slovo jat (ie — je). najpravije je i najbolje primiti južno narječje. držao uglavnom za književni. vidi se. ne bih li ih sklonio. koji etimologiju ne ruši". Prvi je priručnik za korienski pravopis (uz fonetički) napisao Marćel Kušar i izdao ga u Dubrovniku godine 1889. sastavila odbor od pristaša bečkog književnog dogovora i jedinstvenog hr-vatsko-srbskog jezika. . Odbor se odlučio za fonetiku.da je stvar glede pitanja etimologijskoga i fonetičkoga premalo jos iztražena" :— ipak ostaju pri korienskom pravopisu propisujući ga ovako: a) Korien rieči u fleksiji (mienjanje) ostavlja se uviek netaknut. ukoji su ušli članovi školskog vieća i neki poznati stručnjaci. dotle Veber. ali do ostvarenja toga zaključka nije došlo. o njegovoj čistoći i o pravopisu (vidi str. otac — otče. da za književni jezik ne smije služiti samo jedno narječje. gdje uztreba. sladko. vriedila su uz manje preinake sve do god. kako ih je ustanovio Broz.1) Izgovorni pravopis ipak nije pobiedio. što je značilo podpunu pobjedu izgovornog" pravopisa po srbskom uzoru. Dragutin Boranić". odpasti. junačtvo. da su Hrvati i Srbi jedan narod. u kojoj će biti pravopisna pravila i rječnik. hrvatski pisci i dalje pišu korienskim pravopisom. Slična je naredba izdanai 19 . nego da književni jezik ima biti sinteza naših narječja: i štokavskog i čakavskog i kajkavskog. 1939. c) Izvedene rieči neka pričuvaju etymon (korien). Godine 1877.) i braća Radići (jezikoslovac Ante t 1919. Bečkog književnog dogovora nisu se u svemu držali ni Hrvati ni Srbi. Kod Hrvata su osobito ustali protiv toga dogovora Ante Starčević. 1929. I doista.). Iz primjera věra. Sve do svoje smrti izdržali su u korienskom pravopisu Vladimir Mažuranić (11931. pobijajući tako zlokobnu zabludu nekih. jasno se vidi na pr. God. iz ovih Vrazovih rieči: „Ja obilazih naše ondašnje spisatelje. kojega u narodu nema.. koji se od godine 1836. Te godine (29. štoje on i učinio. b) Kod sastava rieči priedlogu se ne mienja suglas. da bude književno. 2. Tako je bilo do godine 1892. te pravaške i neke druge opozicionalne novine pišu dulje ili kraće vrieme korienskim pravopisom smatrajući ga ne samo činbenikom hrvatske posebnosti. Dne 23. je. Nakon njihove smrti pisala je korienskim pravopisom još Seljačka Sloga u svim svojim izdanjima. Istina je doduše. da se ima pisati ie i je za glas ě (diete. napr. Odbor je još zaključio. svetčanost. podvrgao oštroj kritici Maretičevu Gramatiku i stilistiku hrvatskoga ili srpskoga književnog jezika. vraćen je u Hrvatskoj prijašnji Boranićev pravopis od 1928. sbor.Pravopisno uputstvo za sve osnovne. priznavajući štokavsko hercegovačko narječje za temelj hrvatskom književnom jeziku.. da „jedan narod treba jednu književnost da ima". i političar Stjepan fl928. hrvatski književnici. da se tiska posebna knjiga. bolestnik. Osim toga Hrvati ostaju pri korienskom pravopisu. koji je god. Te je godine beogradska vlada izdala . Načela izgovornog pravopisa. kako ih navode naredbe. i 2. Srbi naime od tog doba sve više pišu ekavskim govorom. Te je godine Khuenova vlada. želeći ugoditi Srbima ma aronima. kolovoza 1941. 7 .. što je ovdje najvažnije. u kojima se nalaže. u kojoj se me u ostalim propisuju neka pravila korienskog pisanja (vidi str. ne valja miešajući narječja graditi narječje novo. e ili i.srpnja 1864. a Vuka su zamolili. I poslije godine 1892. studenoga) izlaze po nalogu dvorske kancelarije naredbe. listopada i 29. razsuti. da nas ostavi pri načinu.). kada je Poglavnik izdao zakonsku odredbu o hrvatskom jeziku. da se sliju ujedno tělo". Taj je odbor zaključio me u ostalim. bezkrajan. a ne valja — pisao je — zapustiti ni jezično bogatstvo starih pisaca hrvatskih. početci. da i čakavski i kajkavski govor imaju pravo priskakati u pomoć štokavskom govoru tamo. Podpun preokret u pravopisu doga a se 14. Jeronima. da svaki nauči. barem u hrvatskim školama. a Kurelac i Veber poricali su spomenute točke toga dogovora (1. 1862. umiešale su se i školske oblasti u pravopisno pitanje. na pr. Starčević je polazio s političkog gledišta i nikako se nije mogao složiti s obrazloženjem. na pr. naučavajući. Dalje — iako kažu. Pravopisna načela uz kraće tumačenje i dalje su sastavni dio tadašnjih hrvatskih slovnica. gdje treba mjesto staroslovjenskoga jat pisati ije. ''južno narječje" mislilo na takvo pisanje. bezzakonik. srednje i stručne škole kraljevine SHS". vjera). 10). da bude književni jezik. i Vuka barem na to sklonuti. Njegov priručnik propisao je Odjel za bogoštovlje i nastavu iste godine za hrvatske Škole. ministar nastave izdao je naredbu o hrvatskom pravopisu.. poglavito oni oko Matice Hrvatske i Družtva sv. te je izradba pravopisnog priručnika bila povjerena dru Ivanu Brozu. ali da se pod onim . děte. 1899.

rujna 1941. a engleski i francuski u svojoj etimologiji". što je ovdje rečeno. da nije svakom lako pogoditi. postavilo je Ministarstvo nastave povjerenstvo. UZagrebu. kolovoza 1941.-1941. &2. Ova zakonska odredba stupa na snagu danom proglašenja u Narodnim novinama. i na temelju odvojenog mišljenja jednog člana istog povjerenstva izradi nacrt korienskog pravopisa u duhu zakonske odredbe o hrvatskom jeziku. Poglavnik je svojim činom od 14. travnja 1941. 29. kakvim su izišli u Narodnim novinama. predložio je nacrt korienskog pravopisa Ministarstvu nastave. r. Loše strane jednog i drugog načina izbijaju osobito očevidno onda. nego je nastavak starog hrvatskog običaja. Naredbom br. &4. postavljen spomenutim.8 ). Hrvatski državni ured za jezik izvršivši zadatak.8. a odjelito pravopis. 32. da hrvatski pravopis ima biti iekavaki i korienski. nalogom. koje ima donieti pravila za novi pravopis. 1410/42 pozvalo je Ministarstvo nastave Hrvatski državni ured za jezik. 1931. veli: „ I jedan i drugi način pisanja ima svoje dobre / svoje r ave strane. k zakonskoj odredbi o osnivanju Hrvatskoga državnog ureda za jezik 1. m. Hrvatski državni ured za jezik rješava sva jezična pitanja na području Nezavisne Države Hrvatske. Dne 17. p. o kojem se radi u ovoj knjižici. daje za današnji naš književni jezik fonetički pravopis: zgodniji od etimolagičkoga''. zakonske odredbe o osnutku toga ureda (vidi str. a hrvatski gotovo svi.) u Ured za hrvatski jezik. izašla je strožim korienskim prvopisom Poglavnikova knjiga Strahote zabluda. da u smislu § 2. a r av je u tome. da pravopis. U okviru Ministarstva bogoštovlja i nastave osniva se Hrvatski državni ured za jezik. a iste godine uvode koriensko pisanje Narodne novine te neki domobranski i ustaški listovi. te gaje narodu lako naučiti — treba samo znati slova pa pisati. da će Ministarstvo nastave postaviti povjerenstvo. **) Ime Hrvatskog državnog ureda za jezik promienjeno je u zakonskoj odredbi o državnoj vladi Nezavisne Države Hrvatske br. &3. što on može gdjekoje riječi tako otrcati. 1) Zanimljivo je. 8). kaže.119 od 30. v. nije ništa novo. Godine 1941. Poglavnik: Dr. kako čovjek govori. CCLXXVIII24O2-Z-1942.r. da naredbom provede ovu zakonsku odredbu. kako je na pr. Ovlašćuje se ministar bogoštovlja i nastave. 53. listopada 1942. nanovo povezao ono. Etimološki je opet način u tome dobar. što ne raskida svezu me u srodnijim riječima i oblicima. te čitatelj lako razabira značenje. te je ono izdalo provedbenu naredbu (vidi str. kad je pretjeran. Milovan žanić. tako u naše vrijeme nije više potrebno dokazivati. što znače. koje je izradilo pravila za pravopisne promjene i predložilo ih Ministarstvu nastave. pod br. a r av je ovaj način stoga. Ante Pavelić. v. U prvom izdanju svoje Gramatike i stilistike hrvatskoga ili srpskoga književnog jezika (1699. što Tomislav Maretić piše o etimološkom odnosno fonetičkom pravopisu. fonetički je pravopis dobar stoga.) na str. a u čl. ZAKONSKE ODREDBE I NAREDBE O HRVATSKOM JEZIKU I PRAVOPISU*) ZAKONSKA ODREDBA o osnivanju Hrvatskog državnog ureda za Jezik**) &1. o njegovoj čistoći i o pravopisu propisuje.Prema svemu. što ne odgovara izgovoru. lipnja 1942. Poglavnikova zakonska odredba o hrvatskom jeziku. U. (Narodne novine od 10. jasno se vidi. mjesto toga piše ovako: „Kako danas svi srpski pisci pišu fonetičkim pravopisom. što se slaže s izgovorom. Broj XXXIV-46-Z. Hrvatski državni ured za jezik radit će u vezi s Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti u Zagrebu i s Hrvatskim sveučilištem u Zagrebu. dne 28. *) Zakonske tekstove navodimo onakvim pravopisom. PROVEDBENA NAREDBA . na str. koja je izradilo povjerenstvo za pravopis. U drugom izdanju te gramatike god. o njegovoj čistoći i o pravopisu. štoje bilo silom prekinuto. te čovjek treba odjelito učiti izgovor. staroindijski pravopis u fonetici pretjeran. a na temelju pravopisnih načela. Predsjednik zakonodavnog povjereništva pri Poglavniku: Dr.

U tom slučaju moći će Hrvatski državni ured za jezik osloboditi te ustanove od dužnosti. naredaba. 5. namijenjene školskoj upotrebi. . 6. da nijesu u skladu s duhom hrvatskoga jezika. 8. dužne su dnevne novine uvrštavati besplatno. odredaba i naredaba.. ili se javnost upozorava na jezične i pravopisne pogrješke. nadgled jezika u kazalištima. jezična promičba. pravilnika. i 9. koji će ih s jezične strane pregledati i ispraviti. & 11. Hrvatski državni ured za jezik osnovat će u svom krilu hrvatski jezični muzej i knjižnicu. &8. 7. zakonskih odredaba. Sve dopise Hrvatskog državnog ureda za jezik. koji se po §§ 2. §2. &15. Osobito će nastojati.. & 16. koje bi sadržavalo jezične propise. Za obavljanje poslova iz §§ 5. izdatci za jezični muzej. & 13. knjižnicu i znanstvena putovanja i ostali izdatci namiruju se iz državnog proračuna. priručnog rječnika i sl. §5. 3. Hvrtaski državni ured za jezik sura ivat će s jezične strane pri izra ivanju nacrta zakona. &3. obrtničkih radionica i svih ostalih zanimanja i društava. §4. nagrade suradnicima izvan Ureda. o čemu treba obavijestiti Hrvatski državni ured za jezik. 2. Natpisi privrednih poduzeća. prire ivanje školskih knjiga i priručnika iz jezičnog područja (pravopisa. morat će se ispraviti i zamijeniti novima prema općim ili pojedinačnim nalozima Hrvatskoga državnog ureda za jezik. kinematografima i krugovalnim postajama. pregledavanje školskih knjiga za sve predmete. za koje Hrvatski državni ured za jezik ustanovi. 6. §7. slovnice i priručnog rječnika za školsku i opću upotrebu ili odobrava već izra ena djela te vrste. koje mu prije tiskanja dostave u tu svrhu. Za jezičnu pravilnost i čistoću u državnim i drugim kazalištima i krugovalnim postajama brine se Hrvatski državni ured za jezik u dogovoru a upravama tih ustanova. Filmove s hrvatskim tumačem. imaju se dostaviti Hrvatskom državnom uredu za jezik. Hrvatski državni ured za jezik brine se za izradbu hrvatskog pravopisa. Gdje to traži obilje posla i gdje ima mogućnosti. &9. ako za njihov tekst nijesu prethodno dobili pismeno odobrenje Hrvatskoga državnog ureda za jezik. na koje se odnosi ova naredba. trgovina. d.Zadatak je Hrvatskoga državnog ureda za jezik paziti na pravilnost i čistoću hrvatskoga jezika u javnoj upotrebi. slobodno je pojedinim državnim i privatnim ustanovama i poduzećima držati posebnog namještenika kao jezičnog ispravljača.. i 7. jezični nadgled svih tiskopisa uopće. gostionica. 4. jezična suradnja sa zakonodavnim i izvršnim državnim i samoupravnim tijelima prilikom sastavljanja nacrta zakona. da mu šalju na prethodni jezični pregled svoje sastavke. Bez odobrenja Hrvatskoga državnog ureda za jezik ne smije se objelodaniti ni jedno djelo. Sve knjige. &10. §6. kojima se vrši jezična promičba. Piscima ili nakladnicima dužan jo Hrvatski državni ured za jezik obaviti jezični pregled svakoga djela. koji će propisati Hrvatski državni ured za jezik. ako ne prelaze veličinom polovicu tiskanog stupca pojedinih novina.). 5. imaju biti napisani pisaćim strojem. ocjenjivanje i stavljanje prijedloga ostaje slobodno. Upravni i pisarnički troškovi Hrvatskoga državnog ureda za jezik. ove naredbe dostavljaju Hrvatskom državnom uredu za jezik. § 14. slikovne i govorne reklame ne smiju kinematografi pružati općinstvu. Napose mu se povjeravaju ove dužnosti: 1. biljezima i t. novčanicama. ove naredbe plaćaju stranke pristojbu prema cjeniku i na način. Sastavci. U suradnji s Hrvatskom akademijom i Hrvatskim sveučilištem u Zagrebu poticat će Hrvatski državni ured za jezik znanstveno obra ivanje hrvatskog jezika. da se što prije izradi veliki rječnik suvremenoga hrvatskog jezika i da se odrede jedinstveni stručni nazivi za sva područja ljudske djelatnosti. napisa na tiskanicama. ispravljanje i odobravanje svih natpisa i oglasa na javnim mjestima (§ 9. Znanstveno raspravljanje. 6. jezično savjetovanje piscima ili nakladnicima književnih i poučnih djela.). slovnice. &12. Prekršaji ove naredbe kaznit će se kao redarstveni prekršaji.

dodaje se: U riječima. mj.. Znati pisati i znati govoriti nije isto. kemija i t. provedbene naredbe. na hrvatskom duhu hrvatska jezična samobitnost. MINISTARSKA NAREDBA o hrvatskom pravopisu Hrvatski pravopis mora odgovarati duhu hrvatskog jezika. 10 . past ću i t. d. XI. cvijeci. da i ova pitanja produbljuje. nadporučnik. Pravopisnom pravilu. d. Medak — Medka. dok će 20% zadržati u blagajni ureda. koja ima odrediti svuda ono. vodstvo mj.1941. Kako treba znanosti dati priliku. pa pisanje prilagoditi govoru može imati svoje razloge samo dotle. pretsjednik. historija. mj. na pr. da li se opća imenica uzima u prvom ili u prenesenom značenju. d. srpnja 1941. otćušnuti i t. Homer. mj. 3. š. 1941. mj. zadaci. d. na pr. Rousseau. katšto.). natčovječan. otšetati. kad se ovim glasovima počinje druga riječ u složenici (prema čemu treba pisati: odsjek mj. ne mogu se upotrijebiti za nagradu ispravljačima. da se glas dne mijenja u t. pa prema tome na pr. Strane se riječi pišu: 1) kako se pišu u jeziku. doci it. zvanja. stoci. Velikim početnim slovom pišu se obadvije rijeci u imenima mjesta bez obzira na to. nitko. zadatak — zadatci. ako se nalazi u složenim riječima ispred s. umanjenu riječ od že a treba pisati že ca mj. a znanost nije ni u jednom kulturnom jeziku u tom dala za sva vremena posljednju riječ. Mile Budak. iz kog potječu. netko. mj. stolac — stolci. nadčovječan mj. pa se piše rastavljeno dat ću. dohoci. mlatac — mlatci.Pročelnik Hrvatskoga državnog ureda za jezik može donositi odluke o stvarnim i osobnim izdatcima (honorarima) u granicama odobrene navjere i u granicama prihoda predvi enih u § 14. čuvaju se osnovni suglasnici. dohodak — dohodci. U imenima mjesta s nepostojanim a ne provodi se sljubljivanje. Kad nakon ispadanja nepostojanoga a od završetka -lac muških imenica do e glas i na kraj sloga. 7. kad a ispadne. d. mladac — mladci i sl. e. Graca i t. 10. svatko. Glas h se piše kod imenica na pr. č. U Zagrebu. na pr. 8. tako da se utvrde sve etimološke mogućnosti osnovane na znanosti. Helen. U znak poštovanja pišu se velikim početnim slovom Poglavnik. patak — patci.*) §17. 11. može pročelnik Hrvatskoga državnog ureda za jezik upotrijebiti za nagradu ispravljačima izvan uredovnoga vremena do 80%. redak — redci. Broj 477-Z. otsjek. d. mj. Dumas. ne pretvara se u o i ne slijeva se s prethodnim o. 6. listopada 1941. Prihodi iz pristojba po $ 9. Ova naredba stupa na snagu danom proglašenja u Narodnim novinama. odšetati mj. dolac — dolci. dakle početak — početci. Nema sljubljivanja u tvorbi futura I. Duh pak jezika odlučuje o tom. kuhinja (ne kuj na). žećca. 2. na pr. Prema tome dosadašnji školski pravopis mijenja se u ovim točkama: 1. kadšto mj. pa mu valja posvetiti osobitu pažnju. Gradac — Gradca.ak s nepostojanim a. Metka. mjesto počeci. 5. paci. d. što u duhu hrvatskog jezika nalazi svoju potvrdu.) ovu misao: hrvatski se pravopis ima provesti na načelu etimološkom. kojima se označuje viši ili niži položaj u odnosima službe. Otud i pitanje o glasovnom i korjenitom pisanju. hereza. ministarstvo bogoštovlja i nastave prihvatilo je u pitanju o hrvatskom pravopisu *) Posljednje dvie stavke ovoga paragrafa dodane su provedbenoj naredbi od 31. da se ona iz pisma ne bi prepoznala. (Narodne novine od 5. organizacije i sl.. d. odcijepiti mj. Kod riječi muškoga roda. mj. Glas ne sljubljuje se po zvučnosti. 4. na pr. suglasnici t i d ostaju ispred c bez promjene. Doglavnik ministar nastave: Dr. 2) kako ihju prisvojio hrvatski izgovor i pravopis. prijedlozi nad i pod čuvaju glas d bez promjene. dok ne bi pisanje zamelo riječ tako. odćušnuti mj. D. zanimanja. duhan (ne duvan). 9. predak — predci i t. koje se svršavaju na -tak i .. ali se jedno naslanja na drugo. reci. otcijepiti. vodstvo (voćstvo) i t. Velika Gorica i t. d. p. predsjednik mj. treba pisati i Dugo Selo. v. Kod riječi sa završetcima -tac i -dac s nepostojanim a gdje je potrebno označiti razliku u značenju riječi. pa se piše tko. Stubičke Toplice i t. dakle kao što se piše Grubišno Polje. Doglavnik i Nezavisna Država Hrvatska. r. Na duhu se osniva i samobitnost jezična. Shakespeare. mj. mj. Prihode iz pristojba po § 5. Goethe. ć. 12. na pr. cvijetak — cvijetci. da ćemo se i kad ćemo se i gdje ćemo se držati jednog ili drugog pisanja. Ne ispadaju glasovi kod zamjenica. i 6. podpredsjednik i t.

Iznimno se mogu upotrebljavati rieči. Nazivi različitih ministarstava ne pišu se velikim slovom. Članak 3. koje će odrediti sve potrebno. posu ene iz drugih pa i sličnih jezika. Zato se zove „hrvatski jezik". v. dne 23. v. Ministar nastave: Dr. odredbi o državnoj vladi od 9. Članak 10. te će ujedno propisati i kazne za zaštitu čistoće jezika i pravopisa. a gdje je u ikavskom govoru dugo „i". Doglavnik ministar bogoštovlja i nastave: Dr.. ima se izgovarati i pisati . o njegovoj čistoći i o pravopisu & 1. U Zagrebu. Kod imena ustanova piše se prva riječ velikim početnim slovom.. Dok povjerenstvo.-1941 o hrvatskom jeziku. dne 14. Mile Budak. v. a isto je tako zabranjeno izvješavati i postavljati javno bilo kakove nadpise. pa ga nitko ne smije izkrivljivati niti nagr ivati. Predsjednik zakonodavnog povjerenstva ministar: Dr. ZAKONSKA ODREDBA o tumačenju članka 8. hrvatskog naroda. da sve ustanove ove zakonske odredbe privedu u djela. p. što ga govore Hrvati. nego samo na početku rečenice. Ministarstvo će nastave postaviti naredbenim putem povjerenstvo. o njegovoj čistoći i o pravopisu Članak l. Poglavnik Nezavisne Države Hrvatske Dr. koje su već zadobile posebno značenje. lipnja 1941. Dano u Zagrebu. r. kako su napisani u zakonskoj. Hrvatski službeni i književni jezik jest štokavsko narječje jekavskoga. Mile Budak. Članak 7. jest po svom izvoru. Članak 6. Jezik. Zabranjuje se davati nehrvatska imena i nazive trgovinama. po slovničkim pravilima i po značenju pojedinih rieči izvorni i osebujni jezik *) I nazivi ministarstava pišu se sada velikim slovom. spomenuto u Č1. Milovan Žanić.i". i koje će se brinuti. r. kolovoza 1941.*) Prire ivači novih školskih knjiga imaju se držati ove naredbe. moći će se privremeno u školama upotrebljavati knjige prire ene na temelju ministarske odredbe o pravopisu od 23. Na hrvatskom se jeziku ima pisati po korienskom. ne izradi konačna pravila hrvatskoga pravopisa u duhu ove zakonske odredbe. kolovoza 1941. Članak 8. lipnja 1941. v. Ante Pavelić. zavodima. a u pravilu rieči tu ice. 11 . odnosno iekavskoga govora. niti je narječje bilo kojega drugog jezika. po poviestnom razvitku. a pravopis ustali u duhu ove zakonske odredbe. Mjesto neodre enog glagolskog oblika ne smije se u budućem vremenu upotrebljavati „da" sa sadašnjim vremenom. 8. daje napisano na odnosnom narječju. Gdje je u ikavskom govoru kratko . Broj CCXLIX-1083-Z. te se mogu samo težko ili nikako nadomjestiti domaćim riečima.. Članak 5. broj CCXLIX-1083-Z.12. koji stoje u protimbi s ustanovama ove zakonske odredbe. listopada 1942. Članak 2. r. Stoga je zabranjeno u izgovoru i u pisanju upotrebljavati rieči. ZAKONSKA ODREDBA hrvatskom jeziku. poduzećima. Ova zakonska odredba zadobiva pravnu moć danom njezina proglašenja. Hrvatski je jezik javno dobro hrvatskog naroda. p. Na književnim djelima napisanim na bilo kojem narječju ili govoru ima se na iztaknutom mjestu vidljivo označiti. koje ne odgovaraju duhu hrvatskoga jezika. Članak 4. ima se pisati i izgovarati „je". družtvima i bilo kakovim ustanovama. po načinu izgovora.ie". r. a ne po zvučnom pravopisu. ili bilo s kojim drugim narodom zajedničkog jezika. a provedba se povjerava ministru nastave. te nije istovjetan ni s jednim drugim jezikom. zakonske odredbe od 14. po svojoj razprostranjenosti na hrvatskom narodnom području. Članak 9. da se hrvatski jezik očisti.-1941.

smijete. vjenčati. e) u tu im riečima kao Arije. cvita) — cvjetovi. Ilije. Poncije — studije. brijati. brieg —■ bregovi. od kojih je prvi l. jeo (ne — io). tielo. sadržavaju u dugoj množini ie. na pr. d. kao što su: crjepovi. koje ne odgovaraju duhu hrvatskog jezika i rieči tu ice. nego rie-dak.Propisi članka 8. viti. padežu jednine imaju kratko je: djelo — djela. novijega.).. žlieb. Mirko Puk. 3. priek — preči. griješ. padežu jednine imaju jednaki naglasak. grijati. miti. r. na pr. primjerak — primjerci. hieroglif. 2. liti. postalo od ě (jat). nare uje se sliedeće: . kolovoza 1941.-1941. bjelina. lieka (ikavski: lik. smjeti. cviet. d) u obliku nije. Izpred o i izpred j ikavsko i ostaje i u iekavskom i: cio (cici). briest. broj CCXLIX-1083-Z.-1941. zviezda. biješ. bijen. vidjeti — vidjevši. 4. vika) — vjekovi. Takvo ije dolazi: a) u 2. nego samo e: vrieme — vremena. čijem — čistije. ima se kao i dosad pisati je. PROVEDBENA NAREDBA k zakonskoj odredbi o hrvatskom jeziku. djeep. Iza r ne dolazi prema ie kratko je. 2. koji su postali od e (jat). na pr. trpni pridjev) i glagolskim imenicama glagola: biti. cvieta (ikavski: cvit. Onakve imenice. sijati. djedo (prema djed). bijete. v: drvodjelac — drvodjelca. tjerati. Stjepo (prema Stjepan). sreo (ne — srio). Broj: CCCLXXXVII-1886-Z-1941. lika) — liekovi. vjera — vjera. li-ep. p. a gdje je u ikavskom govoru kratko i. p. sni-ega. na pr.Gdje je u ikavskom govoru dugo i. i komparativa. 6. ri edak. Nie-mac — Njemačka. vreo (ne — vrio). (pro)htjeti se. garsoniera (§ 6. o njegovoj čistoći i o pravopisu od 14. pukovnije. nacije (§ 6. kad je stoji izpred dva suglasnika. vieka (ikavski: vik. žlib. pjesma. kome je zadaća: 1. Skup ie jednosložni je dvoglas. rieč — rječnik. bijem. viek. Verdijem — Poncijev. biel —■ bjelji. padežu množine imenica na -ija: biskupije. r. zamieniti — zamjenjivati. padežu jednine i u 1. zmije. padežu množine imenica. čije. br. djeca. vrjednoća. siti. Orient. susjed. Poncijem. čijega. grije. na pr. c) u umanjenicama. te ovakve rieči nadomještati domaćim. zakonske odredbe o hrvatskom ieziku. kolovoza 1941. studijem. Kada povjerenstvo svrši svoju zadaću. padežu. bijemo. nijedan. liek. Verdijev — arijevac. Kazne za zaštitu čistoće jezika i pravopisa propisat će naredbom Ministarstvo nastave. žliba) ■— žljebovi. Ali ipak ostaje je u nekim slučajevima. rječit. kriti. CCXLIX1083-Z. sniega (ikavski: snigg. zreo (ne — zrio). dvosložni skup ije. liek. c) u oblicima (sadašnje vrieme. i u prilozima. svieča. na pr. uklanjati rieči. b) u kosim padežima i u prošlom glagolskom prilogu. lj. zamjerati (prema zamjeriti). grijemo. mjesto. sijati. vijati. biel. vienac —■ vjenčić. na pr. snieg. snie-ga. zamjenik i t. djetinjski. koje u 1. smije. o hrvatskom jeziku. brista) — briestovi. htio (ali htjela). strjelica. bije. kolovoza 1941." Poglavnik Nezavisne Države Hrvatske: Dr. broj CCXLIX-l083-Z. koljeno — koljena. grijati. zasjenak — zasjenkom. riedak. smiješ. dio (diel). Od jednosložnog dvoglasa ie valja razlikovati: 1. sjenka od sjena). zdravijem — prije. poslije. ljepota. grijem. v. koji je po postanju različit od ie. v. te se ne smije rastavljati.). grijete. davorije. dvosložni skup ie u tu im riečima. smijem. postalo od ě (jat). n. snieg. 12 .). kao što su djelce (od djelo). piti. liep. na pr. izraditi i predložiti Ministarstvu nastave pravila za korienski pravopis. smijemo. cviet. ima se u hrvatskom književnom jeziku pisati ie. o njegovoj čistoći i o pravopisu od 14. smijati se. U dugim slogovima ne piše se ie nego je: a) u 2. Ministar pravosu a i bogoštovlja: Dr. r. Na temelju članka 10. liep —■ ljepši. gnjiti. (do)spjeti. e) u nekim glagolima: namještati (prema namjestiti). koje u 2. zakonske odredbe od 14. i 2. sniga) — snjegovi. o njegovoj čistoći i o pravopisu imaju se razumjeti ovako: „Ministarstvo nastave imenovat će naredbom povjerenstvo. bijenje. Ante Pavelić. Ministarstvo nastave će narediti njegov prestanak. arijevski (§ 6. nadjevak —-cima. ■ 5. medvjed — medvjeda. pogrješka. Od dugog ie postaje kratko je u ovim slučajevima: a) u oblicima i izvedenicama: diete — djeteta. b) u dugoj množini (na -ovi) jednosložnlh imenica. sni-eg. smijati se. p. umjeti. ali sjeo (ne — sio). diete. 2. b) u oblicima zamjenica. briesta (ikavski: brist. d) u nekim imenicama od milja (hipokoristici): djeva (prema djevica). te u riečima ijedan. padežu jednine imaju drugačije naglaske nego u 1. žlieba (ikavski.-1941 propisujem ovu provedbenu naredbu: Za pisanje dvoglasa ie i je. koje u 1. Biograd (na moru). ponedjeljak — ponedjeljku.

Juzbašič. ali u zemljopisnim imenima ije. padež množine od studija). zubčan. padežu množine. nadkonobar. Rieka. komedijaš (komedijaški). bezcjen. observatorij. gladčati. Za pisanje korienskim pravopisom nare uje se: 1. Vedijev. čeljustka. sraslica. pražki. zgusnuti se. ozbiljan. ž. na pr. izsjeći. alianca. brodski. nale ke. šestdeset. Propisi ove naredbe ne odnose se na pisanje prezimena i zemljopisnih imena. nastanba. obći. gladiator. zf ž. &7. na pr. kao što su -ac. 3. mrzka (od mrzak). muzti. zdravlje. padež jednine od Arije. uzkrsnuti. ljestve. svatba. salmiak. žalostna (od žalostan). zgrabiti. bolestnik. na pr. 4. šibčica. Izmedju i-a ne umeće se j. amoniak. družtvo. opazka. Poncija (2. vojničtvo. dječak. riedka (od riedak). pišu se s dočetkom -zki odnosno -žkj. s. jednačba. -alac. Mletci. b) Imenice s dočetkom -tvo (od starijeg -stvo). Ostaje j u izvedenicama. vršnjak. grozdka (od grozdak). potrebština. 3. daždnjak. Ljupča planina. valja pisati s dočetkom -čtvo odnosno -žtvo. Bošković. drugčiji. šestnaest. zuiti. adhezija. nezgrapan. provincial i t. arijanstvo. luckast. vazda. sudca. bezznačajan. Izme u i-e ne umeće se j. stranputica. izćuškati. -anstvo. nuzzgrada. Izradba pravopisnog" priručnika u smislu ove provedbene naredbe povjerava se Hrvatskom. dohodci. nuždna (od miždan). blažče. &6. Mletčanin. hljebčić. suzbiti. filoložki. padežu jednine i u 2. garsoniera. dječji. Gradčanin. kolegija (2. k. rieči. ob-. u kojima se veza s korienskim suglasnikom više ili manje zatrla. sudčev. na pr.&3. Čvrsnica. odnosno kojima se pisanje po zvučnom načelu obćenito potvr uje iz velike davnine. poočim. obezčastiti. padež od studij). listka (od listak). natječaj. iztok. 3. na pr.Iliada. vratnoća. dobitci. zgoda. Vladko. Pod pravila iz predhodnog paragrafa ne podpadaju rieči: 1. mast. hinba. Siam. izvlastba. padež od Verdi). Verdija (2. gospodstvo. preddvorje. Za pisanje tu ih rieči nare uje se: 1. srdčan (na pr. postnica. djeca. Slijepčević. požežki. odahnuti. razkopati. š. dubsti. srodstvo. na pr. Mu-radbegović. absolutan. očuh. uzhit. socialist. Slova d i t redovito ostaju ispred c. državnom uredu za jezik. otca. naručbenica. mužki. obrazčić. ako su izvedene od osnove. vrabci (od vrabac). bolestna (od bolestan). otačbina. Gračani. Izuzimaju se rieči. gdje je pisanje dd neobhodno potrebno za razumievanje. u kojima bi se našla dva d. ad-. Vrapče. grč). Sve ovakve rieči imaju se navesti u pravopisnom rječniku. predšasnik. kao što su: Indijac. samačtvo. -anac -anski. zadušbina. Ona se pišu i dalje. parižki. klubko. -ij. studijem (7. -io. sub-. osim na kraju rieči to izpred nastavaka za oblike i tvorbu. nusprostorija. podkopati. užnostnik. z. odkriti. gibka (od gibak). zdjela. raslina. izpit. trializam. na pr. Na kraju se piše -ija: a) u 1. daždka (od daždak). Verdijem (7. Osiek. u kojima dolazi skup stl. piaster. obkoliti. g. kariatida. grebsti. kadkad. Drašković. zapučak. izzviždati. zelenbać. ali se piše: Arije. jedanput. Prema tome piše se bez j: cian. b) u 2. hieroglif. na pr. izžliebiti. dlietce. 13 . rožčić. Poncije — studije (2. izkaz. sirotče. 4. poddnevnik. otčev. Bieljina. šibka. Poncijem. lupežtvo. predpostavka. klubski. očinski. glasba. braco. razsvjeta. padež jednine i 1. arijevac. priča. Priedor. Slova d i t redovito ostaju iza s. d. miriada. poddialekt. na pr. Zagrebčanin. pažki. hrija. obranbeni. arijevski. natražke. gdje. substancija. padež jednine i množine od studij i studio). mastnoća. sveučilištni. Slovo n izpred b i p ostaje. pjevačtvo. Arija. -i. padež jednine i množine od kolegij). množtvo. osim na kraju rieči i u izvedenicama izpred hrvatskih dočetaka. na pr. Ostaje u pismu zvučni suglasnik izpred bezzvučnoga u predmetcima ah-. orient. Pisat će se dakle: odavna. Efialt. na pr. arijanski. dohodka (od dohodak). kazaliStni. natjecati se. dialog. kriška. hrvatština. iza. na pr. ustmen. devetdeset. jeftinba. rasla (prema rastao). razžalostiti. razsijati. valja zamieniti s ie. robkinja. srdce. Bijelić. padežu jednine i množine imenica s dočetcima ije. zubčanik. koja se svršava na c. srčan (junačan). ženitba. ubožki. lupežki. 2. govedče. obtok. zemljištni. pripoviedka. š. patče. drugo je grozan). ž u skupovima od tri suglasnika. odieliti. svečan. nozdrva. u kojima dolazi priedlog s kao sastavni dio složenice. kojima se osnova svršava nag. častnik. miliarda. grozdna (od grozdan. 2. studija. Indija. Diana. studija (2. §5. podanik. gimnazijalac (gimnazijalka). vježba. knežtvo. petdeset. materializam. englezki. č. na pr. č. hrbta (od hrbat). meridian. obsada. na pr. lupežtina. francuzki. a) Izjednačavanje suglasnika po zvučnosti ne označuje se u pismu. grizkati. z. vjestnik. Belgijanac (Belgijančev). arija. na pr. vitežki. na pr. Verdi) — Poncijev. §4. padež od Poncije. trivialan. Isto tako i pridjevi a dočetkom -kl (starije ski). požnjak. variacija. gospodština. Poncije). kako se uobičajilo. susjedski. 2. postalo od ě (jat). oderati. gostba.

To biva u ovim slučajevima: a) u gen.). U Zagrebu. a poslije 1. (biel prema prijašnjem bijel). siečnja 1943. Slog izpred naglaska uviek je kratak. Promjena ije u ie u dugim slogovima. provedbena naredba odstupa u nekoliko slučajeva. imenica. u dugim slogovima prema starome ě pišemo redovito ie. lipnja 1942. dok kratki slogovi (na pr. sg. koliko se ne protive ovoj provedbenoj naredbi. Ova provedbena naredba zadobiva pravnu moć danom proglašenja u Narodnim novinama. koje u nom. koji u znanstvenim djelima obilježuju znakom ě. Razlog postanju tih triju govora je glas.Do izdanja novog" pravopisnog priručnika vriede i dalje pravila. mjera mjera mjesto sjena vjera napjev nedjèlja odjèla nedjelja odjel pridjev mjèsta sjèna vjèra napjèva avski biel dite lič rišiti zvizda 14 . r. na primjer: nom. v. §9. da prema dugom ikavskom i dobivamo ie. pa po pravopisu.. a nazivamo ga jat. Hrvatski je književni jezik iekavski (odnosno jekavski). Kratki slogovi ikavski književni (sada i prije) bilji dìčji rìčnik rišenje zvìzdan bjelji dječji rječnik rješenje zvjezdan DVOGLASJE IE . 1941. ekavski i iekavski (jekavski). kako su propisana u VIII. Ministar nastave: Ratković. zabranjuje se upotreba bilo kakvog drugog pravopisa protivnog slovu i duhu ove provedbene naredbe. imaju kratko je. lipnja 1941. sg. kako gaje propisala provedbena naredba. Pravopisna promjena obuhvaća samo duge slogove na pr. izdanju Boranićeva pravopisa (od g. U dosadašnjem smo pravopisu mjesto takvog ie (od ě) u dugim slogovima pisali redovito ije. bjelji) ostaju nepromienjeni. Broj: U. a u "kratkim redovito je. pa mjesto dugog ie propisuje je. dne 27. m. bit će nam jasni. a î su dugi. a u kratkim je. pl. i propisi ministarske naredbe o hrvatskom pravopisu od 23. ako uzporedimo ikavske oblike s književnima: Dugi slogovi književni (prije) biel diete rieč riešiti zviezda (bijel) (dijete) (riječ) (riješiti) (zvijezda ) (Napomena: Naglasci ì jesu kratki. odnosno ostavljanje ie u kratkim slogovima. 1499-1942.) Od pravila.JE U hrvatskom jeziku postoje tri govora: ikavski.

od kojih je prvi l. na pr. kad seje na e izpred dva suglasnika.mogu imati i dugo ě. predložiti.: nominativ drvodjelac drvodjèlca ponedjeljak domjenak primjerak nadjevak ponedjèljku pa dež e) u nekim imenicama od milja. prevoziti.primjer savjet usjev uvjeta pridjèva primjèra savjèta usjèva uvjèta pretrpjèvši d) u umanjenicama. na pr. prezadužiti. čovjéčac.: nominativ prošli glag. sreća i sl. pa onda glase prie. pregaziti. prevara. te sam priedlog pred. predstraža. 1. n. na pr. spomenuti pod b) dolaze iza je: korjenita rieč djelo koljeno sjena umanjenica djèlce koljènce sjènka b) u padežima imenica. v. pa mjesto je možemo kadkada u kratkim slogovima dobiti o odnosno i. Trenutni glagol namjestiti Trajni glagol namjèštati premjèštati razmjèrati zamjèrati djèva djèdo djèšo Stjèpo napr.. Primjere za ovo donosi rječnik. lj. predplata.: Korjenita rieč Imenica od milja djevica djed djever Stjepan f) u nekim trajnim glagolima. Nèdjêljko.: c) u prošlom glagolskom prilogu.i pri o -. r. kao: vjéštac. predočba. prelaziti.i pred-. premostiti. mreža. u kojima suglasnici. predmet. Od pravila.prilog umjeti umjèvši vidjèvši vidjeti poletjeti pretrpjeti domjènkom primjèrci nadjèvcima poletjèvsi premjestiti razmjeriti zamjeriti g) u nekim osamljenim riečima. na pr. da ě u kratkim slogovima postaje je. b) u predmetcima p r e.i pred. vjérnost. Bilježka: Predmetci pre. a ovdje bilježimo 15 . Glas e mjesto je dobivamo iza r: a) u riečima kao breza. ima nekoliko iznimaka.

zreo (ne zrio). strjelomet. b zvučno) — svjedodžba ( ž zvučno. odnosno kad se bezzvučni suglasnik našao pred zvučnim. d. na pr. Suglasnički skupovi ne izjednačuju se po zvučnosti Izjednačavanje suglasnika po zvučnosti provodilo se u dosadašnjem pravopisu prema podjeli suglasnika na zvučne i bezzvučne. pogrješan. smijati se (mjesto smjejati se od smějati se).u dugim slogovima stoji pre. d. pogrješiv. Kako fonetički pravopis pazi na izgovor. zgrješenje prema r i e č: uzrječica prema riešiti: odrješnica. dio (mjesto djeo od děl). razrješni.i pred. No ni to nije uviek. razrjedivati. razrješiv. grješan. odrješit. razrješivati. grješna . vrjednota 2. crjepovi. rješenje. c) u mienjanju rieči i u izvedenicama od rieči. trpio (mjesto trpjeo od trpěl). odrejšivati. i to jedno više. na pr. 16 . u provedbenoj naredbi Ministarstva nastave. a ta podjela izgleda ovako: zvučni: b — d dž g—v z ž bezzvučni: p c t č ć k h f s š Svaki zvučni suglasnik ima svoj bezzvučni par. strjeljački. Biograd (na moru.u kratkim slogovima: prieboj priedor prieglas priegon priekor. pogrješka. propisan. vreo (ne vrio). to se pravopis. 1.slučajeve. c bezzvučno) ili svjedočba (č bezzvučno. suglasniku b par je p. bregovit (mjesto brjegovit). nego pišemo sjeo (ne sio). vrabci (b zvučno. odrješenje. zaprjeka) triebiti: iztrebljiv (mjesto iztrjebljiv). brežuljak (mjesto brježuljak) briest: brestov (mjesto brjestov). strjelimice. htio (mjesto htjeo od htěl). jeo (ne io). crjepara. b) Izpred o. razrješnica KORIENSKO NAČELO U PRAVOPISU Pisati korienskim pravopisom znači: u pisanju suglasničkih skupova valja paziti na postanak rieči. dok suglasnici c i h nemaju u pismu svoga zvučnog para. razlikuje podosta od pravopisa. promienio se u svoj zvučni par. mjesto Bjeograd od Bělgrad). na izjednačivanju suglasnika po zvučnosti. 3. napustio je ta tri načela samo djelomice. a ne na izgovor. suglasniku d par je t i t. pogrješivati. razrješivost. brestovina (mjesto brjestovima) crievo: crevar (mjesto crjevar) driem: dremovan (mjesto drjemovan) drien: drenovina. grješnički. c bezzvučno) — vrapci (p bezzvučno. razrješenje. predložni ali prebiti ali predrieti ali preglasati ali pregoniti ali prekoriti ali prekopati ali prelazni ali preložiti ali prelomiti ali prenositi ali prepisati ali prepirka ali prestupak ali pretvoriti ali prevoditi ali prevoziti ali predložak prema striela: strjelica. rje i i t. rječnik. Kad se zvučni suglasnik našao pred bezzvučnim. otrjebine) vrieme: vremena (mjesto vrjemena) ždriebe: ždrebeta (mjesto ždrjebeta) ždrieb: ždrebovl (mjesto ždrjebovi) Dosadašnji je pravopis u ovakvim slučajevima tako er propisivao e. propisan provedbenom naredbom. otrebine (mj. (mjesto drj eno vina) priek: preći (mjesto prječi). a drugo manje. crjepić. Tim primjerima još se dodaju: prema criep: crjepar. priekoran priekop prielaz prielog prielom prienos priepis priepor priestup prietvor prievod prievoz priedlog. a dopuštao je je u primjerima kao ogrjev. kao što su na pr. Dosadašnji se izgovorni pravopis osnivao. na izjednačivanju suglasnika po mjestu glasovne tvorbe.: brieg: bregovi (mjesto brjegovi). promienio se u svoj bezzvučni par. 2. Pravopis.i pried. strjeljivo prema vriedan: vrjednoća. crjepovljeprema grieh: grjehota. Glas i (mjesto je) dobivamo: a) Izpredj: grijati (mjesto grjejati od grějati). koje je postalo od 1: cio (mjesto cjeo od cěl). na izpadanju suglasnika. b zvučno). sijati (mjesto sjejati od sějati). strjeljana. koji je dosada bio u upotrebi. gdje prema prie. zapreka (mj. strjeljač.

svezčić. (od vrabac). na -(a)k.) * Slovo a u zagradi znači. pred-: predhodni. kadkad. u tvorbi rieči. zgoda. držak. bilježnica -č i ć: hljebčić. opazka. obrazac. daščica mjesto dasčica (prema daska). zadušbina. lupežtvo. pedagožki. da se radi o nepostojanom a. množtvo. mitološki. rashod. redci. p o d-: podhvat. bog—-bož. bogac. obkolitii. b) izpred pridjevskih dočetaka: -čan: zubčan. zdrug. izlazak. devetdeset. drzkoj. nerodkinja. obhod. nuzprostorija o b-: občiniti. vitez—-vitež. ženitba. kao što su: pedeset. ome ak. vitežtvo. zibka. prvokozka. nadpis. redka. filoložki. bezkonačan. nadtrčati nuz-: nuzpristojba. rožčić -ka: šibka. beztemeljan i z-: izciediti. (U ovom se slučaju kod nekih rieči radi dakako o sekundarnom korjenitom suglasniku.. kinezki. grož e 17 . (od hrbat). t. držčić. Vladko -ština: nepodobština. bezpomoćan. podkopati. 2. vrzti se d) izpred priložkih dočetaka: -c e: uzagrabce -ke: četveronožke. daždak. izkaz. uzklik. razpored. arheoložki. u oblicima pridjeva s nepostojanim a. Tvrdko. 3. promjena suglasnika ostalo je dosta sačuvano. 2. prag— praž. 1. uzak i t. nale ke. vitežki. parižki. (U ovom se slučaju tako er radi o sekundarnom korjenitom suglasniku kod nekih rieči. supružki. lažac. uljezti. gulitba. pa i ovaj pravopis dopušta pisanje kao na pr. promičba. izpit. holandezki. otačbenica -benik: otačbenik. francuzki. Tako i: dubak. pripoviedka. s i z uš i ž izpred č. b) s nastavkom -(a)k. vrabčad -čica: šibčica. skubsti. u složenicama: a) s predmetcima (priedlozima): bez-: bezcjen. osim u slučajevima promjene bezzvučnog k u zvučno g (gdje. težki. vražki.) c) izpred glagolskih dočetaka: -čati: otežčati -kati: jedkati. i to: a) izpred imeničnih dočetaka: * * -ba: djelitba. lišće mjesto lisće (prema list). kronoložki. robče. u kojima se predmetku s priedložno značenje gotovo zatrlo. grebsti. grizkati. . raztegnuti u z-: uzhit. lupežki. ** Pod pojmom „dočetak" misli se nastavak odnosno završetak rieči. zbilja. š. poputbina -c e: nebce -č a n i k: zubčanik. obezhrabriti. predpostavka r a z-: razcar. od redak). obrazčić. Biogradka. naručba. ciedka. ć. u oblicima imenica s nepostojanim a: a) s nastavkom -(a)c. obsada. vezti. na pr. mašću mjesto masću (prema mast). zgrada. vračbina. lj. d. na pr. ždrebčanik -čaninin: Zagrebčanin -če (čad): golubče.. odključati. hrbtu. dražkati -sti: dubsti. j. vrabci. muzti. izteći nad-: nadkonobar. obteretiti o d r: odhraniti. u promjeni suglasnika č u š ispred t odnosno c. Tako se mienjaju i imenice: rubac. zebsti -t i: grizti. neznabožac i t. redku. gladko. vrabcu. d.. predkućnica. c) s nastavkom -a)t: hrbta. Tako još: riedak. na pr. tvrdka. uboštvo. vrabče. 3.. nj. jednačba. knežtvo. odpasti. u promjeni suglasnika n u m izpred b i p. raskopali. vrabca.. ž. sladak. srčba -benica: naručbenica. ljubka. priižki. bilježka -k i nj a: robkinja. na pr. uzpinjača. Prema tome suglasnički se skupovi u pismu ne mienjaju po zvučnosti: 1. podpis. kavkaski. Nadko. obširan. čungkižki.Takve promjene zvučnih suglasnika u bezzvučne i obratno provedbena naredba ne dopušta u pismu. nizak. Kad se ne dopušta Izje načivauje suglasnika po mjestu glasovne tvorbe Izjednačivanje suglasnika po mjestu glasovne tvorbe odražavalo se po dosadašnjem pravopisu u promjeni suglasnika 1 . uztrajati b) nekima. požežki. potrebština -tina: lupežtina -tvo: bezbožtvo. šestdeset. na pr. grozdat. svagdje) i u slučajevima promjene bezzvučnog s u zvučno z u riečima kao zbor. primjetba. zibčica. nebčan -čiji: drukčiji -ki: englezki. služkinja ko: klubko. ružtvo. paska. onežki. ladoški. vrabče. obći. izhlapiti. pašče mjesto pasče (prema pas). natražke 4. Ovo prvo načelo. glasbenik -bina: otačbina.

sirotče (sirotčad) . pripadci. 2. t. na pr. promjena suglasnika č u š izpred t odnosno c. uz-.č ic a : motčica -čić: obodčić. mladčev. stl (sl). želudčan -čev: mlatčev. naprotiv.mjesto grozde (prema grozd). petdeset (peddeset — pedeset).kotčić -čina: plitčina -čija: sudčija -š t i j a: gospodštija -š t i n a: gospodština. sr ce -čalo (-čalica): gladčalo (gladGalica) -čanin: Gradčanin. mjesto junaštvo. III. kada to d nema osobitog govornog značenja. mišlju mjesto mislju (prema misao). iskonske suglasničke skupove dd i zz. okratčati d) izpred priložkog dočetka -ce. uredništvo. stb (sb-zb). prošnja mjesto prosnja (prema prositi). mjesto ličce. u tvorbi rieči s nastavkom -čić i s predmetcima bez-. na pr. na pr. kad se suglasnik e na e izpred c u imenicama srednjeg roda. a promienjeno je u slučajevima. crvenperka. j. štn (šn). poddialekt. izazvano izjednačivanjem po govornom ustroju. poddnevnik. na pr. stnj (snj-šnj). odužiti se (oddieliti. odčušnuti pod-: podcrtati. na pr. II. pažljiv mjesto pazljiv (prema paziti). ali ako takvo značenje postoji.u nekim izuzetcima. u kojima su dva jednaka suglasnika došla uslied izjednačivanja po zvučnosti odnosno po mjestu glasovne tvorbe. IV. ć. nuzzarada. na pr. svetčev. očigledce. I takvi slučajevi dolaze samo u složenicama. svetce. zelenbać. crvenbrk. zdnj (znj-žnj) i ždk (žk-sk). 3. bitci. suglasničke skupove. hrvatština b) izpred pridjevskih dočetaka: -čan: srdačan (na pr. oddužiti se). a traži. Biogradčev. I provedbena naredba dopušta izpadanje jednoga d u slučajevima. proročtvo. provedbena naredba nalaže. č. raz-. jedanput. bješnji mjesto bjesnji (prema biesan). srdačce. sunačce. iz-. Mletčanin -če (-čad): dvogodče. kada je s njime spojeno izjednačivanje po zvučnosti i izpadanje suglasnika. mimogretce. nadčovjek o d-: odciepiti. proroštvo. uzčuvati prema izgovornom usčuvati (preko uščuvati). stlj (slj-šlj). pa se piše na pr. 2. podčiniti pred-: predčitavati 18 . smrtca.sirotčić. pa valja pisati na pr. jeftinba. šestdeset (šesddeset —■ šezddeset — šezdeset). grč. Ovakvo je izjednačivanji promienjeno samo u slučajevima. izpadanje suglasnika d i t u skupovima stk (sk). č. ć i š. izprtažnjen mjesto izpraznjen (prema izprazniti). gdje su dva jednaka suglasnika došla uslied izjednačivanja. j. izčekivati prema izgovornom iščekivati (preko iščekivati). štm (šm). hinba mjesto himba. obrazčić. 3. sudčev c) izpred glagolskog dočetka -čati. ostavljeno je netaknuto u slučajevima. Ovo se načelo odnosi na tvorbu rieči. u složenicama s predmetcima (priedlozima): nad-: nadcarinar. na pr. u tvorbi rieči: a) izpred imeničkih dočetaka: -c a: pametca. II. procjenbeni. Drugo načelo izjednačivanja suglasnika po mjestu glasovne tvorbe. t. izžimati prema izgovornom ižimati (preko ižžimati). izzviždati. nuzzgrada. odahnuti. Treće načelo izjednačivanja po mjestu glasovne tvorbe. iz. napušteno je sasvim (osim u tu im riečima). bezzvučan. preddvorje. izšarati prema izgovornom išarati (preko iššarati — isšarati). uredništvo. Kad se ne dopušta izpadanje suglasnika Izpadanje suglasnika obuhvaćalo je u dosadašnjem pravopisu: I. razsuti (rassuti — rasuti). odčepiti. i š ostanu u ovim slučajevima: 34 1. vratca -ce: dlietce.). srdašce. oddahnuti. č. kad iza predmetaka bez-. ždnj (žnj). činbenik. I. Suglasnički skupovi. sudce. piše se dd. stranputice. sunašce. gladčati. Izpadanje suglasnika d i t izpred c. promjena suglasnika n u m Ispred b i p. te na složenice. zdn (zn). stm (sm). odtjerati (ottjerati — otjerati). kad se suglasnik č na e izpred t (u dočetku -tvo). na pr. otčev. da d i t izpred c. razžariti prema izgovornom ražariti (preko ražžariti). pa treba pisati bezznačajan. izpadanje suglasnika d i t izpred c. razžariti (ražžariti — ražariti). nadcestar. stn (sn). štnj (šnj). u oblicima imenica na -ka i a nepostojanim a na -(a)c i (a)k. pisanje zz. štb (šb-žb). odieliti. pišu se korienski. pa se i dalje piše ušće. ć i š provedbena naredba dopušta samo. prema izgovornom obraščić i preko obraščić). nahodče. III. Takvi slučajevi dolaze samo u složenicama.i nuz-dolazi glas z. na pr. koritce. gove če. z k (zk-sk). nastanba. junačtvo. pošljem mjesto posljem (prema poslati).

grozdni ( od listak. grozdan). općinstvo. dupkom. bolestan.: kobče. b) izpred dočetaka: -b a: gostba. vrabče i sl. dubkom prema izgovornom šipka. sg. stn. klupko. pridjeve kao sipki. sg. daždka. dužnostnik -n i c a: bolestnica. i lok. kopca. zibčica. stnj. na pr. Od svih ovih pravila ima tu i tamo po neka iznimka. nebčan. općilo. te u pridjevima od takvih imenica. z k. ophoditi. zupca. c) u složenicama. Razlikuj: padeže imenica. sada ćemo razmotriti suglasničke skupove. kao što su kupac. zipka. stlj. tepca. od dubak) prema izgovornom dupka. ropkinja. zdnj suglasnici d i t ispadaju: rasla (od rastla). ustmen. pacistkinja -n i k: bolestnik. hljebčić. kao što su one pod 1. ljutika prema izgovornom gipki. te prilog uzagrabce prema izgovornom uzagrapce. kako se ona odnosi prema korienskom načelu na mienjanje rieči. rubac. a razlikuj i imenicu vrpca i prilog uzastopce (prema stopa). rupca. To biva: a) u oblicima imenica i pridjeva s nepostojanim a. koji su se provedbenom naredbom promienili. obćenit. općenit. te u riečima. a drugi dio složenice počinje glasom ć: obćen.IV. bć Ovaj skup dolazi samo u složenicama. kao što su kapka (od kapak). kao popustljiv. koje imaju gen. bolestan. a sve su te iznimke navedene u pravopisnom rječniku. odnose se dakako i na izvedenice od svih spomenutih rieči. da li su se promienili ili nisu. ždriebac) prema izgovornom hljepca. vježba (od vještba). 2. općina. Ovako i imenica nebce prema izgovornom nepce. 4. vrstnoća -n a e s t: šestnaest -n o s t: nepropustnost -s t v o: bratstvo. obkročiti prema izgovornom opkoliti. dvorištni. kobac. ž rijepca. obćinstvo. vrapčev. j. obćilo. koja je dopuštena prema slovu i duhu provedbene naredbe (§ 4. u pridjevima kazalištni. vršnjak (od vrstnjak).. od šibka. PREGLED SUGLASNIČK1H SKUPOVA U KORIENSKOM PISANJU A. vrabca. ždnj. koristnica -n a t: lisnat -n o ć a: mastnoća. u kojima je prvo slovo b 1. obhoditi. sg. na tvorbu rieči i na složcnice. obći. škripac. koliko takvih izvedenica imade. dužnostnica. obćina. zubčanica. častnik. a drugi dio složenice počinje glasom h: ob-hod. ždriebca (gen. ždrebpčanik c) u složenicama. zibka. Vrapče (selo). opčiniti. b) u tvorbi rieči: šibka. zubca. škripca. bolestna. rubca. opčuvati. zubčan. bc Ovaj skup dolazi u deklinaciji imenica na -b(a)c: hljebca. vrabac. robče. sudstvo Iz skupova stl. prema izgovornom kopče. štn. Ovamo spadaju i rieči: šibel. u kojima je prvi dio priedlog ob. kobčev. robkinja. godišnji (od godištnji). jer pčela buči t. Pošto smo ovako razmotrili provedbenu naredbu. koji je u bučati. vrabčev. Suglasnički skupovi. Zagrebčanin. klubko. bč Ovaj skup dolazi: a) u vokativu imenica. bk Ovaj skup dolazi: a) u deklinaciji imenica na b(a)k: dubka (gen. opkročiti. grozdni listak. štnj. tišma (od tištma). opći. opkoračiti. Iznimke: pčela (mjesto bčela: korien. a drugi dio složcnice počinje glasom č: občarati. tepac. obhodnja prema izgovornom ophod. na pr. opkopati. izvlastba -bina: tastbina. aždnjaki sl. listka. te u oblicima pridjeva gibki. ljupka. vrabčji prema izgovornom kopčev. ophodnja. Ljupče (planina). občiti prema izgovornom općen. vrapčji. šibčica. kobčji.). opho enje. obkoračiti. zibci (dat. 5. častbina -k a: čeljustka -kinja: fašistkinja. kobca. kopčji. požnjak (od pozdnjak — poznjak). vrapca. obkopati. grozdka. Suglasnici d i t ostaju u skupovima stk. u kojima je prvi dio priedlog ob. odnosno za koje bi mogla nastati sumnja. zučati. obho enje. Razlikuj: rieči. 19 . zuji). stm. zdn. ždk. vrapče. 3. u kojima je prvi dio priedlog ob. b) u tvorbi rieči: golubče. kupca. sipka (od sipak). općiti. zibka) prema izgovornom šipci. zubac. grož ica. daždka. te tu u rieč opcija. bh Ovaj skup dolazi samo u složenicama. a drugi dio složenice počinje glasom k: obkoliti. zipci. štb. u kojima je prvi dio priedlog ob. daždak. koja su ovdje izložena. občuvati prema izgovornom opčarati. štm. šipka (od šipak). Sva pravila. od hljebac. stb. občiniti.

pjevaštvo. substantiv prema izgovornom apscisa. abscisa. dubem. na pr.) prema izgovornom čovještvo. i sub-. proročtvo. te tu e rieči kao optant. obteretiti. potrebština (od potreba) prema izgovornom nepo dopština. a drugi dio složenice počinje glasom t: obteretiti. uredništvo. te u infinitivima glagola dubsti. vojničtvo. zapovjedništvo. obseg. 7. kao što je na pr. vračbina. junačtvo. momaštvo. opstanak. uzp. ropski. Ovamo spadaju i tu e složenice s predmetcima ab-. robski. 20 . bt Ovaj skup dolazi: a) u deklinaciji rieči hrbat. zepsti. samačtvo.bš Ovaj skup dolazi: a) u tvorbi rleči u izrazima kao nepodobština (prema podoban). subtilan. srčba. jambski. skubem. č. Suglasnički skupovi. samac. Ovamo spadaju i tu e rieči s predmetkom sub-. suptrakcija. u kojima je prvo slovo č 1. naručbenica. skupsti. vojništvo. optrčati. srdžba. kao što su na pr. droptina. svjedodžba. čt Ovaj skup dolazi . optimist. grebsti. hujdučtvo. subtropski prema izgovornom suptilan. čb Ovaj skup dolazi u riečima kao jednačba. prema izgovornom jednadžba. promičba.u riečima kao čovječtvo. suptropski. junak i t. narudžba. 8. glasi hrbta prema izgovornom hrpta. supstantiv. uredništvo. opsjena. observatorij. supskripcija. zapovjedničtvo (osnova ovome č je glaa c. klepka.imenice kao čipka. na pr. apsolutan. obšiti. otadžbina. vradžbina. momačtvo.. optika. u kojima je prvi dio priedlog ob. opseg. opskrba. subskripcija. samaštvo. hajduk. apsurd. proroštvo. kojoj gen. zebem). kod pridjeva kao babski. junaštvo. subpolarni.bs Ovaj skup dolazi: a) u tvorbi riečl kod imenica kao robstvo. tipka. b) u složenicama. optjerati. odnosno k. obstanak prema izgovornom opsada. (od 6. 9. opteći. obtrčati prema izgovornom opteretiti. d. svjedočba. Razlikuj: skupština (od skupiti). obskrba. subtrakcija. otpravništvo. hrbtenjača. opteći. a drugi dio složenice počinje glasom s: obšav. zebsti (prezent. skubsti. uručbeni. opšiti. prema izgovornom ropstvo. opservatorij. hajduštvo. odpravničtvo. naručba. b) u tvorbi rieči. c) u složenicama. otačbina. ob-. Razlikuj: hlapta (od hlapat). optočiti. a drugi dio složenice počinje glasom s: obsada. čovjek. opširan. dupsti. te glagole kao tapkati tapati). drobtina (od droban) prema izgovornom hrptenjača. optjecati. klubski. narudžbenica. obsjena. B. 2. u kojima je prvi dio priedlog ob.bp Ovaj skup dolazi samo u tu im riečima. obširan prema izgovornom opšav. obteći. optok. pjevač. pjevačtvo. absurd. urudžbeni. u kojima je prvi dio priedlog ob. grep-sti. promidžba. grebem. obtok. b) u složenicama. absolutan. potrepština.

b) u tvorbi rieči: srdce. Gračanica. sudca. koji se svršava na df a drugi dio složenice počinje glasomc: nadcestar. podanik. u kojima je prvi dio priedlog. odhrvati se. C. Razlikuj: hitca (od hitac). 4. poddialekt. podhvat. Želudac). Vidi i žt. obodčić. goveče. Ovamo spada i tu a rieč adhezija. poddanik.dd Ovaj skup dolazi u složenicama. Gra dac. Razlikuj: podnevnik (meridian). pripovijeci. odciepiti. 2. prethodnik. želučev. želudac) prema. jer se te rieči više ne osjećaju kao složenice. srčan. sučija prema izgo vornom: glačalo. govedče. od pripoviedka) prema izgovornom Biograca. nadčovjek dopuštao je i prijašnji pravopis. Iznimke: srčan.dč Ovaj skup dolazi: a) u vokativu imenica na . dvogdče. Iznimka: kaca (od kadca prema kada). želuče. koji se svršava na d. pred-hodnik prema izgovornom othraniti. gdje se značenje pried-loga još osjeća.dh Ovaj skup dolazi u složenicama.(a)k: mladče. koji se svršava na d. odčepiti (izvaditi čep. podčinjeni. u kojima je u osnovi h odnosno š (monah. odavno. Gradca. suče. te u pridjevima od imenica na -d(a)c mladčev. otca (od otac). oddavno. mladca. Složenice kao podčinovnik. sučija. od pripadak. Gradčanin (čovjek iz Gradca). sg. Graca. mlaca. hrabrost). od Biogradac. odisati. poddnevnik. siromah. ustaštvo. koji se svrgava na d. reci. bitci (od bitka). pothvat. oddignuti. drugo je o č e p i t i ) . 21 . pl. gladčati. U ovom slučaju odstupamo od korienskog načela i pišemo samo jedno d: odahnuti. Gračanin. precrtavati. podhraniti. sudčev. predče. metci (od metak). sučev. podcrtati. želučan. sg. vogoče. želuca. ustaša). podcieniti. želudčan prema izgovornom mlačev. redci (nom. u kojima je prvi dio priedlog. a drugi dio složenice počinje tim glasom: oddahnuti. odieliti. želudče (od mladac. na pr. othrvati se. oddieliti. oddužiti se. preddvorje. sudac. u kojima jo prvo slovo d 1.dc Ovaj skup dolazi: a) u deklinaciji imenica na -d(a)c i -d(a)d: Biogradca. naddvornik. c) u složenicama. o ig'-nnti. oddojiti. predak.Razlikuj: rieči kao monaštvo. pripadci. u kojima je prvi dio priedlog. izgovornom mlače. no kod rieči. očigledce prema izgovornom sreo. siromaštvo. c) u složenicama. odužiti se. mladac. preče. zatim u riečima kao pripoviedci (dat. (ime mjesta).(a)c i . predčitavati prema izgovornom očitati. očiglece.srdačan. želudca (gen. želudčev. suca. srčanost (kad znači junačan. glačati. redak). pothraniti. b) u tvorbi rieči: gladčalo. Gra-čanin (prezime). 3. odojiti. sudac. u kojima je prvi dio priedlog. odaljiti. Suglasnički skupovi. a drugi dio složenice počinje glasom č: odčitati. Gračani (selo). pripaci. a drugi dio složenice počinje glasom h: odhraniti. oddaljiti. zadržavamo dd. oddisati.

40 41 22 .

sg. otući. podpreasjed-ik. odprije. slastko. potpredsjednik. otirač. retka. ds Ovaj skup dolazi: a) u tvorbi rieči: brdski. otjecati. poredka. otegnuti. kandidatkinja. postelja (od podstelja). oteretiti. hlatka. Ratko. riedka. nadstrešnica. oteći. 9. nutkati. jetka. prsdštavnik. otraga. oblike i izvedenice od pridjeva kao kratak. odpust. Takvo je pisanje dopuštao i dosadašnji pravopis. otpor. otpečatiti. srodstvo. pretjecati. otkopčati. gladak. od-trčati. lutka. ota ka ti . Iznimke: natjecati se. poturiti. gladki. otpis. podsinieh. u kojima je prvi dio priedlog. odtjerati. o tući. predsoblje. na strieliti. luckast (od ludskast). Vladko. po strešje. odpis. te u složenom priedlogu ka ka prema izgovornom Biogratka. pripadak. od dohodak. podpasati se. žitko. j a s l e j a d s l e . o tu iti. b) u složenicama. napredak. potpora. b) u tvorbi rieči: Biogradka. nazatka. nudkati (prema nuditi). tvrdka. pore dak. Takvo je pisanje dopuštao i dosadašnji pravopis. odtegliti. podpora. odpočinuti. c) u složenicama. slobodština prema izgovornom gospoštija. otvoriti. odplata. potplatiti. natječaj. p r e ma g u d i t i ) . riedak. ot ar ak. odteretiti. 6. pretrčati. u kojima je prvi dio priedlog. Natko. hladak. pod sjetiti. odsjeći. potpukovnik.5. gospodština. nazadka. pripoviedka. pomlatka. predsjednik. a drugi dio složenice počinje glasom k. imenice kao četka. sladak. podsada. I z n i m k e : g u s l e ( g u s l e . otisnuti. sredstvo. potpis. odtuda. otprije. odka . 43 . dš Ovaj skup dolazi: a) u tvorbi rieči: gospodštija. otplata. dt Ovaj skup dolazi u složenicama. potkova. gospoština. pot kraj. odtjecati. odpečatiti. Vlatko. koji se svršava na d. u kojima je prvi dio priedlog. dk Ovaj skup dolazi: a) u deklinaciji imenica na -d(a)k: dohodka. pretkućnica. Radko (ako je od Rados 1 a v. Tvrtko. pripadka. odtisnuti. napredka. o traga. pripovijetka. otisak. jedak. napretka. odpirač. koji ae svršava na d. otu iti. katkad. nerotkinja. rijetka. židak) prema iz govornom britki. Razlikuj: padeže imenica kao dodatak. odtrgnuti. podtip. a drugi dio složenice počinje glasom p: nadpjevati. podpis. odvjetak. otpočinuti. pomladak. b) u složenicama. podkivač. gradski. Takvo je pisanje tako er dopuštao do sadašnji pravopis. sloboština. odključati. Nadko. otkvačiti. ljudski. otpust. ot uć i (drugo je odtući). predkućnica prema izgovornom natkriliti. nadporučnik. o teći. odkvačiti. podsjeći. podkraj. redka (gen. odpor. 8. otuda. potpasati se. jedka. otrgnuti. podpukovnik prema izgovornom natpjevatl. drugo je Ratko od Ratimir). židko (od bridak. oteturati. slatko. otpirač. nadtrčati. nadkriti. sudstvo. vitak. otjerati. dp Ovaj skup dolazi samo u složenicama. R az li k uj : na t rč ati s e. odlkopčati. poretka. u kojima je prvi dio priedlog. prema jedem). u kojima je prvi dio priedlog. pomladila. podšiti. motka. pod-paliti. podkova. podtajnik. predšastnik. ljud stvo. hladka. odteturati. predstraža. otključati. nerodkinja. potkivač. podruriti prema izgovornom: natrčati. glatki. redak) prema izgovornom dohotka. potplatiti. otpjevati. te u oblicima pridjeva: bridki. koji se svršava na d. odtisak. a drugi dio složenice počinje glasom s: nadskočiti. a drugi dio složenice počinje glasom t: nadtajnik. pripatka. natporučnik. koji se svršava na d. koji se svršava na d. odpjevati. otada. Tvrt ka. potpaliti. otrčati. 42 7. a drugi dio složenice počinje glasom š: odšetati. poticaj. ot kad. brodski. Tvrdko. nazadak. odtada.

45 . stranputica prema izgovornom jedamput. ome cima prema izgovornom omećci. Bilježka: Od ovog našeg skupa nb valja razlikovati mb a tu icama i posu enicama.kd Ovaj skup dolazi u riećima kao kdje. simbol. infor mirali. dat. i u prilogu nale ke prema izgovornom nalećke. u kojima je prvo slovo k 1. infinitiv. sg. omećku. Ovamo spadaju i kajkavska prezimena kao Grgeč. koju tako pišemo prema izgovoronom žećca. emblem. taliunbas. svakda. bio taj skup u takvim riečima kakvoga mu drago postanja. čempres. od bogac. emfaza. čimbenik. Tako i pridjevi bogčev.nb Ovaj skup dolazi . F. ikdje. influencija. jeftimba. svagda. umbir. imperativ. Suglasničkl skupovi. u kojima je prvo slovo s 1. lampa. kako se uobičajilo: a) mf: amfora. Žugec (gen. U tu icama i posu enicama ostaje uviek mb: ambasada. glasbenik. sumpor. svagdanji.u riečima kao crvenbrk. himba. a piše se prea tome. dat. procjenbei. nastamba. ambulanta. zelembać. sg. sg. imperfekt. krumpir. 3. igda. 3-gš Ovaj skup dolazi u riečima kao Bogša. infekcija. rompa. preudezba. Grgče (vo.D. Grkčev. omećcima. sg. te pridjev drugčiji prema izgovornom drukčiji. vampir. Ovaj skup dolazi u riečima jedanput. hiaba. Suvlasnički skupovi. kamfor. glazbenik. glazbar. crvenperka. Bilježka: Kod tu ica i posu enica vriede ista načela kao i kod skupa nb. c Ovaj skup dolazi u rieči že ca. gc Ovaj skup dolazi u deklinaciji imenica kao bogac (gen. Dragša. ome ka. simpatija. E. jeftinba. stramputica. sg. prosba prema izgovornom glazba. preudesba. 44 G. R a z 1 i k u j : protimba. Turski naziv za Carigrad pišemo po turskom načinu Istanbul. kompromis. zelenčać prema izgovornom crvembrk. H. nekda. 2. Cimbri. bambadava. d.) prema izgovornom bokca. bimbaša. u kojima je prvo slovo n 1. procjenbeni. sg. bomba. k Ovaj skup dolazi u deklinaciji imenice ome ak (gen. i u množini imenice ome ak. čimpanza. bokcu. Grgčev prema izgovornom bokčev. infula. bogcu i t. svakdje. nekidašnji. negdašnji. b) nf: infaman. Kolumbo. Suglasnički skupovi. Grkče. romb.) prema izgovornom omeć ka. negda. ikda. ambrozija. gč Ovaj skup dolazi u riečima kao bogče. Suglasnički skupovi. Tako i složenica kosbaša (prvak me u koscima) prema izgovornom kozbaša.. Grgac — Grgeč) prema izgovornom bokce. simfonija. svakdanji. u kojima je prvo Slovo 1. na pr. ome ei. glasbar. komplikacija. u kojima je prvo slovo g 1. gumb. na pr. tambura. Grgca. jamb. bogca. nastanba. karanfil. prozba. d. sb Ovaj skup dolazi: a) u tvorbi rieči kao glasba. ome im i t. svagdje. nf Ovaj skup dolazi samo u tu icama i posu enicama. Suvlasnički skupovi. Žugca). ali u ovakvim prilikama odstupamo od korienskog načela i pišemo gdje. kompas. činbenik. infuzorij. haranbaša. 2. crvemperka. a po hrvatskom Stambul.

dvanaesnik. 6. sbogom. dvanaestnik. posdravitl. usna (gen. milosnik. sdvojiti. mastnica. 2. sgrtati. 4. sraslica. zglob. pa pišemo: nezgrapan. sbrka. korisna. vjesnik. sbor. zbrka. ali u ovom slučaju napuštamo koriensko načelo i pišemo rasla. sbornik. d. vlasnik. sbrajati. vrsnoća. častan. zdrug1. strastlica. 10 stn Ovaj skup dolazi: a) u imenicama kao što su bolestnik. sd Ovaj skup dolazi: a) u prilogu vasda. b) u riečimakao: sdjeia. časnik. zgricšiti. bolesni. raslina. sdrav. rezbar (prema rezati). tastbina. sdrug. 47 46 . zbornik. pozdrav. namještnik. smrada. b) u pridjevima: bjelokostni. tjelesni. susbiti i t. Zgnječiti. Razlikuj: pismen. strastno (od bjelokostan. ukrasni. pacifistkinja Iznimke: kocka (od kostka). zdenac. česnik. zgrnuti. mastno. kao ustda. koju ćemo tako pisati prema izgovornom usmen. ukosnica prema kosa). milostnik. zatim čestnica (od čest. od rasti). sgodan. 5. strastan) prema izgovornom bjelokosni. na~ uckati {od naustkati). stlj Ovaj skup dolazi u riečima kao popustljiv. koji pišemo vazda. sbiti. usnat. sdrobiti. koristan.b) u riečima kao osbiljan. tazbina. Tako i imenica nozdrva (premda je od nos). Ostale rieči. sdružiti. čestnik. sbirka. I kod ovog skupa od stupamo od korienskog načela i pišemo: zdjela. naprstak). vjestnik. sgrijati. b) u tvorbi rieči: čeljustka. strasno. zbogom. sbilja. zbližiti. trska (od trstka). bolestan. častnik. sgrnuti. izvlastba. 9. prema b) oblike pridjeva kao: biesni. pl. jer se značenje pridjeva vas (sav) već gotovo zatrlo. pestnica (od pest). koje ovamo spadaju. sbog. zgaziti. sglob. zgodan. oblici pridjeva lasan i prisan. zdrav. masnica. pa pišemo: ozbiljan. sbroj. sg Ovaj skup dolazi u riečima kao: nesgrapan. Iznimka: izba (od istba). akt. sgnječiti. častna. sgužvati. Razlikuj: izobrazba. koje ćemo tako pisati prema izgovornom gozba. sgrabiti. sgusnuti. koju ćemo tako pisati prema izgovornom šezdeset. 7. stl Ovaj skup dolazi u riečima kao rastla (part. zbog. jer će u njima značenje priedloga s već gotovo zatrlo. časna. zdro biti. I ovdje odstupamo od korienskog načela. vlastnik prema izgovornom bolesnik. zgrabiti. sbližiti. dakle uzda. združiti. sg. zbroj.gen. zbrajati. suzbiti i t. (prema obraz). zgužvati. izvlazba. koris tna. masno. bolestni. od listak. jer je od pisati. stb Ovaj skup dolazi u riečima kao: gostba. božični kolač. c) u broju šestnaest prema izgovornom šesnaest. koji se lomi na dielove ili česti). dužnostnik. posdrav. rastlina. zbiti. pisat ćemo fonetski. stk Ovaj skup dolazi: a) u deklinaciji imenica na -st(a)k: listkanaprstka . obustdati. Iznimke: česno. 3. Razlikuj: jazbina (prema jazavac). Kod takvih rieči napuštamo koriensko načelo. pesnica. zgrada. zgusnuti. obuzdati. usnica . stm Ovaj skup dolazi u rieči ustmea. sgaziti. zbilja. zbor. stdenac. std Ovaj skup dolazi u rieči šest eset. sdvajati. sgriešiti. dužnos nik. usana). d. zgrijati. mastan. pozdraviti. vrstnoća prema izgovornom čestica. namjesnik. zbirka. Razlikuj: prema a) imenice kao glasnik (od glas). zgrtati. 8.

rješidba. Mletčanin. Taj isti skup dolazi i u dat. sada čestitci. pačad. naprsci. koju tako er pišemo po izgovornom pravopisu. te rieči kao klica. gubici (dat. u kojima je prvo slovo t 1. srcdištnjica (od godište. tč Ovaj skup dolazi: a) u vokativu imenica na -t(a)c i -t(a)k. maca. gubitci. ženidba. bitci. patčs. rješitba. korice. oče. svr šetci. gulitba. plovitba. vjcštčev prema izgovornom mlačev. središte). vješčev. Suglasničkl skupovi. pl. svetce. štnj Ovaj skup dolazi u riečima kao godištnji. letak. poček) i čestici (dat. b) u tvorbi rieći: dlietce. 2. plovidba. no u ovim slučajevima odstupamo od korienskog načela. sada petci (od petak). gubitci. prosidba. od hitac. mlatca. otčev. uštba (pun mjesec. svatba. rešetci. svršeci. očev. b) u tvorbi rieči u nekih imenica s dočetkom -če. kazališni. 4. vještac). kositba. svečev. pl. užba. godištnjica. sice. prositba. dodatci. -čanin. počeci. ženitba prema izgovornom djelidba. koritce. vjesče. 3. gubici. -čina. vještea (gen. žica prema smrtca. početak) valja razlikovati peci (oblik zap. razudba. dočeci. imenica na -tka. zemljište) prema izgovornom dvorišni. Suglasnički skupovi. leci. štb Ovaj skup dolazi u riedima vještba. primjctba. Tako i imenica Mletci prema izgovornom Mleci. mlatac. užitak. kod kojih odstupamo od korienskog načela i pišemo vježba. vježbenik. Razlikuj: prema prijašnjem peci. šmrca. gubici. sveučilište. vještac) prema izgovornom mlače. okolišni. sitce (malo sito). ukoliko od ovih posljednjih taj padež dolazi: mlatče. svetac. vještče (o mlatac. godišnjica. zemljišni. sg. zagoneci. 3. svršetak. na pr. naprstei. štm Ovaj skup dolazi na pr. otac. malo korito) od korice (na pr. sirotče. plitčina prema izgovornom pače. tišma. puce (ne putce). počeci. dočeci. vraća. od čestica). dočetak. zametci (nom. od gubica). od doček. sg. u riedi tištma. sveučilišni. te Ovaj skup dolazi: a) u deklinaciji imenica na -t(a)c i -t(a)k: hitca. letci. Iznimke: djeca (ne djetca). meci. početak. otca. I lok. Isto tako valja razlikovati koritce (prije korice. koju tako pišemo prema izgovornom zadužbina. -čija. smrtca. Tako i pridjevi ovih imenica mlatčev. pametca. zagonetci prema izgovornom bici. otac. zametak) prema iz govornom dodaci. kositiba. 5. me tak. sveučilištni. svetca. kupalištni. u sablje). vratca. primjedba. 2. sg. užici. svece. metci. J. pameca. pa pišemo godišnji. rešeci. otče. šb Ovaj skup dolazi u riedi zadušbina. (za dušu). šln Ovaj skup dolazi u pridjevima kao dvoristni. uljudba. mrcina (ne mrtcina). u knjige. -Čad. početci (od čestitka. na pr. t. užitci. središnji. Razlikuj: bezdušni. kupališni. središnjica. sirotčad. prema prijašnjem čestici. naprstak. dočetci. gulidba. kazalištni. tb Ovaj skup dolazi u riečima kao djelitba. I Koriensko pisanje 49 . zemljištni (od dvorište. j. uštap). vještbenik. kazalište. Razlikuj: izvedba. završni. svetčcv. u kojima je prvo slovo š 1. gubitak. načina od peći). svetac. počeci (nom. svadba. od dodatak. kupalište. zameci. krčitba. gubitak. početci.I. soldatčija. sg. krčidba. središtnji. vratca prema izgovornom dlijece. patčad.

bezčuvstven. 3. pun grož a) prema izgovornom grozni. Razlikuj: padeže imenica kao kosac. raščetvoriti. pličina. Tako i dat. raščistiti. izho . lisac. poz an). Iznimke: U zemljopisnim imenima dopušta se i dalje pisanje kao Gacka. kadetski. rashladiti. dječic a. bratski. od dolazak. iscuriti. razčetvoriti. razhla iti. iščašiti. uščuvati. uzhit. iščekivati. sg. bešćutnost. ushodati se. solačija. zk Ovaj skup dolazi: a) u deklinaciji imenica na -z(a)k: dolazka. ts Ovaj skup dolazi u pridjevima kao banatski. igćuškatl. Kod pridjeva prazni. pl. egipatski. dječins ki . hrvatski. u kojima je . izcuriti. svečanost. koje pišemo opazci. obeshrabriti. koji se svršava na z t a drugi dio složenice . kvasac. rascjep. i lok. očinstvo. razcvasti prema izgovornom bescarinski. sveščić. u kojima je prvi dio prie log. jer se neodre eni oblik tih pridjeva govori samo prazan. iscrpljiv. u kojima je prvo slovo z 1. pronalaska. Gacko. Mlečanin. sg. izcie iti. te u glagolu okratčati (postati kratak. izlazci. iz51 . razčeretati se.. zf Ovaj skup dolazi u složenicanm kao izfrknuti. te u imenicama kao bratstvo. razcar. pronalazc! (nom. izćašiti. razjep. zh Ovaj skup dolazi u složenicama. Razlikuj: grozni (od grozan. izlasci. hrvatstvo. zapučak. b) u složenicama. zc Ovaj skup dolazi: a) u deklinaciji imenica na -z(a)c i -z(a)k kao svizca (gen. do lasci. pazci (od imenica opazka. razčešljati. siročad. svezčić prema izgovornom obraščić. ishod. 2. a drugi dio složenice počinje glasom c: bezcarinski. pozni (ne prazdni. luče. Suglasnički skupovi. uz-hodati se prema izgovornom ishlapiti. svečan. očinski. u kojima je prvi dio predlog. poetski. obezhrabriti. svjetski. postati kraći). rašćemtati se. 5. prema groza). pozdan) napuštamo koriensko načelo i pišemo prazni. bešćutnost. svezka (gen. 4. pronalasci. b) u složenicama. a drugi dio složenice počinje glasom č: bezčašćes bezčuvstveni. očuh. koji se svršava na z. rascar. očin. Subocka. pasci.prvi dio priedlog. ushit. 4. sg. 7. drugo je okraćati. izlazka. uzfaliti prema izgovornom isfrknuti. uzčitati. pačji. devedeset. poočim. pazka) prema izgovornom opasci. pronalazak) prema izgovornom svisca. ušćuliti. pozan. z ć Ovaj skup dolazi u složenicama. izciepati. tš Piše se hrvatština prema izgovornom hrvaština. raš čistiti.počinje glasom h: izhlapiti. 6. hrčak. Iz nimke : dječak. dječji . pozni (od starijeg neodre enog prazdan. izcrpljiv. K. uščitati. uz ćuliti prema izgovornom bešćutan. uzčuvati prema izgovornom beščašće. koji ae svršava na z. a drugi dio složenice počinje glasom ć: bezćutan. dolazci. zč Ovaj skup dolazi: a) u riečima kao obrazčić. rascvasti. izčekivati. 5. od dolazak. raščešljati. izlazak. td Ovaj skup dolazi u brojevima pet eset i devetdeset prema izgovornom pedeset. u kojima je prvi dio prie log. iscijepati. priča. zdn Ovaj skup dolazi u pridjevu grozdni (odre eni oblik od g r o z dan. trščak. od svizac). ustaliti. 6. izrezka. izćuškati. koji se svrgava na z. izlazak. iscijediti.siroče.

ustrajati. nuzarada. uzpinjaća. iztok. a drugi dio složenice počinje glasom k: bezkonačan. usko. uzto. raskralj raskršće. rastući. rasprava. krozsred. holaii ezski.zs Ovaj skup dolazi u složenicama. razkralj. raztopiti. paska. razsvjeta prema izgovornom besavjestan. ustav. rastegnuti. zt Ovaj skup dolazi: a) u infinitivima glagola grizti. beznačajan. muzti. koji se svršava na a. ustrajati (organizirati). usto. francuski. istražiti. iztražiti. kinezaki). kao što su opazka. musti. ispiti. istina. rezko. izključiti. koji se svršava na z. uljezem. usporiti. uspjeh. istrgnuti. c) u složenicama. razsuda. raspored. raskol. istaći. raztjerati. 8. uztrpjeti se. sveska. išokčiti. u kojima je prvi dio priedlog. koji se svršava na z. Razlikuj: ušetati (šetajući ući). zš Ovaj skup dolazi u složenicama. uzak) prema izgovornom drski. klizak. ustroj. rasap. uskladiti. besposlen. kliski. uspješan. razkršće. izsušltl. muzem. iskorijeniti. besmislen. usta. razsipnik. ustostručiti. 12. uztrcati se.zp Ovaj skup dolazi u složenicama. a drugi dio počinje glasom p: bezpomoćan. pronalazak. izključiti. koji se svršava na z. svezak) prema izgovornom dolaska-. izšokčiti. uskakati (drugo je uzskakati se). beskućnik. 11. rastrubiti. uztrpljlv prema izgovornom bestemljan. izlaska. vezti. pazka. ustupiti. Iznimka: iza. rasvjeta. kinezki. Iznimka: iskon. zz Ovaj skup dolazi u složenicama. uspinjača. uskladištiti. bezsmislen. vrzti se (prezent: grizem. razsjeći. rastumačiti. ustati. kro-sred. iskren. a drugi dio složenice počinje glasom t: bezte melja. vrsti se. 53 . koji se svršava na z. iztrgnuti. raspored. francuzski. nizka. beztjelesan. mrzak. Iznimka: raspikuća. 9. uzplaihiriti se prema izgovornom bespomoćan. ustrieliti. Razlikuj : isti. raztući.. razkoračiti se. uljezti. Istra. razstanak. raztrubiti. raskopčati. bezzvučan. u kojima je prvi dio priedlog. koji se svršava na z. is tjerati. nuzgrada. razširiti. kavkazski. mrsku. ustrpljiv. uspjeti. nuzzgrada. izpeći. te u pridjevima kao engleski. ustrpjeti se. bezvučan. razsap. ispeći. raširiti. nuzzarada. istok. uljasti. rasuda. bezposlesi.rezak. uskoriti. rasipnik. 10. u kojima je prvi dio priedlog. od rasti). uspomena. isključiti. pronalaska. koje tako pišemo prema izgovornom engleski. rasjeći. raskoraćiti se. isticati. klizki. ustaša. bezkućnik. izzviždatl prema izgovornom bezakonje. iztaći. rastući {sad. u kojima je prvi dio priedlcg. izviždati. eostjelesan. b) u složenicama. raztumačiti. usplahiriti se. razkopćati. a drugi dio složenice počinje glasom s: bezsavjestan. ljestve (od ljezem). holandezki. istjerati. vrzem se) prema izgovornom gristi. pril. u kojima je prvi dio priedlog. holarideski. Razlikuj: iskati. uzšetati se prema izgovornom išarati. u kojima je prvi dio priedlog. izsječak. ustanova. rezak. a drugi dio složenice počinje glasom z: bezzakonje. ustoličiti. francuzki. raztegnuti. raskuhati. vesti. razkol. izreska. vezem. uztrajati. kineski (premda bi ih zapravo trebalo pisati: englezski. b) u tvorbi rieči: u imenicama. iskrčiti. te u oblicima pridjeva na z(a)k: drzki. iskru. te infinitiv dovesti (prezent: dovedem). a. niska. izpiti. rasto piti. rasprava. izticati. nizak. u glagola grizkall prema izgovornom griskati. rastjerati. rastanak. razkuhati prema izgovornom beskonačan. Iznimke: mast (od mazati). Tako i kolovozki (od kolovoz). Razlikuj: uspavati. ustrčati st. prvokoska. isušiti. usko (ocl drzak. inrzka. resko. ustručavati se. ušetati se. bczznačajan. kavkazki. izkoricniti. drugi dio složenice počinje glasom š: izšarati. uskok. prvokozka prema izgovornom opaska. isječak. kavkaski.

paroška. Blaško. lažče. mužki. arheoložki. ždk Ovaj skup dolazi u rieči daždka (gen. blažče. Sluškinja. od daždak) prema izgovornom daška. vitežki. viteštvo. Razlikuj: dužna (od dužan). lažac. neznabožca (gen. uboština. od crvenokožac. iženiti. Suvlasnički skupovi. lupeštvo. neznabožče. parožka. filoložki. na pr. četveronožac. družtvo. lašca. u kojima je prvo slovo ž 1. izžliebiti. pl. u glagola kao ležkati. uboški. z. ražvakati. uatrižak. onežki. parošci. žt Ovaj skup dolazi u tvorbi rieči. krišaka). supružki. mitoložki. lašfie. izžednjeti. vraški. Dražko. 55 . ražcstiti. žk Ovaj skup dolazi: a) u deklinaciji imenica na -ž(a)k kao držka. parožče i sl. z. nuždna (ž. ž) prema izgovornom bezboštvo. kronološki. uboštvo. knežtvo. Draško. parožak) prema izgovornom civenokošče. Blažko. nužna. pedagoški. od držak. pariški. ražeći. od dašak). r. parožak. neznabošca. (vok. ustriška. ižcći. razžvakati prema izgovornom bežičan. bilježeica. pa dalje u riečima kao bezboštvo. Tako i zviždak. kod pridjeva. L. 2. kronoložki. sg. brežčić. razžariti. od crvenokožac. požežki. žiška. 3. na pr. četveronošce. držci. te u glagolima kao otežčati prema izgovor nom oteščati. držak. Božko. nuždan) prema izgovornom dužna. ustrižci. mreškati. te u prilozi ma kao natražke prema izgovornom natraške. lupeški. pedagožki. Tako i kod pridjeva težak: težki. b) u tvorbi rieči: kod imenica kao bilježka. izžeći. ubožtvo. ružna (od ružan). žižak) prema izgovornom crvenokošea. supruški. zviždka. žc Ovaj skup dolazi u deklinaciji imenica na -ž(a)c i ž(a)k: crvcnokožca. požeški. neznabožac). množtvo. iže njeti. rožčlć prema izgovornom blašče. muški. te prezimena i zemljopisna imena kao Blašković. četvoronožče. vitežtvo (u osnovi g. ždn Ovaj skup dolazi u pridjevima daždna. sg. lupežčić. pražki. žižak) prema izgovornom drška. ubožki. u kojima je prvi dio priedlog\ koji se svršava na z. bilješčica. sg. sg. težka prema izgovornom teški. dršci. mrežkati prema izgovornom leškati. sg. ž. pl. ustrižka. četveronožca. filološki. parošče. Krišković. lupeščić. lupežtina. 54 5. a drugi dio složer. četvcronožac. teška. parožci. Drašković. ra-žariti. na pr. lažac. Bošković. nezna božac. od naždan. razžeći. žižci (nom. žižka (gen. parožak.13 zž Ovaj skup dolazi u složenicama. vražki prema izgo vornom arheološkičungkinški. izženiti. praški. ladoški. viteški. društvo. dršče. ubožtina prema izgovornom lupština.. ražalostiti. ustrižak. 6. crvenokožče. služkinja prema izgovornom bilješka. mnoštvo. ueznabošče. držče. breščić. Boško. 4. lupežtvo. na pr. lupežki. žč Ovaj skup dolazi: a) u vokatlvu imenica na -ž(a)c i -ž(a)k. Baška. oneški. od držak. kneštvo. razžalostiti. lažca. četveronošca. Iznimke: kriška (gen. kojima je u osnovi g. mitološki. b) u tvorbi rieči. razžestiti.ice počinje glasom ž: bezžičan. žišci. ustrišci. ižlrjebiti. čungkinžki. roščić. pariški. Razlikuj: daška (gen. ladožki.

-azam (-a za): entuziazam. . provincial. Indiana. diapozitiv. miliar-da. teritoria-lan. predialist. branhiat. fiaker. abstraktan. hiat. adsorpcija i sl. -a n c a. . -a 1 a n. industrialan. finsko. parcialan. pavian. materializacija. apstrahirati. Za pisanje slova j izme u i-a provedbena naredba propisuje. leontiaza. Hadrian. substitucija.a nt . Azijat (Azijatklnja) i sl. kaviar. socialan. memorial. -at ( . elefanti-aza. komediant. . potencialan. planino.a n s a . Priam. patriarhija. Ožegovićianum. diastaza. Marijan (Marijana. abstinent. diagnoza. subtropski. -acija: aviaclja. inicial. oficial. Lukian. arianizam. mi-nisterial. ferialan.aliz a ci j a): ceremonial. dlaspora. konvencionalan. koje se osjećaju već kao udomaćene. obsku-ran. diatonika. -a n iz a m. koja se tiču glasa j izme u i-a i i-e. tangencialan. -a 1 a c. c i a n. subskripcija. -ani t. socializaclja. diametar. Kvlntilian. aluvialan. provincializam.O PISANJU TU IH RIEČI Provedbena naredba propisala je za pisanje tu ih rieči samo načela. substantiv. 57 . radian. -as: dias. diagonala. proviant. diakritičan. Miltiad. Juilan. abstrakcija. genia-lan. specialitet. Sebastian. observirati.) sub-: subpolarni. -anski. iniciativa. subtilan. Justilian.a r an . ad-: adhezija. U ostala pitanja o pisanju tu ih rieči provedbena naredba nije dirala. dijak (dijački. tria-lizam. obstinatan. piarist. Siam. -anino. . pianist. diafragma. dijakov). 2. patriarh.a r d a .a na. e) u nekim osamljenim riečima. Osian. Efialt. preferencial. Ovako tako er izvedenice od navedenih i sličnih rieči. potencial. meridian. financialan. -a tika . -a tida. subtrahend. išias. radiator. Terezianum. materializain.a nt a n) . liana. g v a r dian.iator. Leviatan. diabolo.a nt a . -atizam. sub-trakcija. socializam. Diana. fo-liant. varianta. viadukt. -a n s t v o. marcialan. šeriat. socia-list. -ada: jeremiada. Oktavian.: Alkibiad. -atura): antikvariat. triada. Mari-janci). radialan. komercialani.a r i j . obstrukcija i sl. hiazam. Juliana. zodiak. Dioklecian. -ati čan. substrat. kolonialan. absurd. absurdan i sl. diamant. -a l i t. diluvialan. Driada. Izje načivanje po zvučnosti ne vrši se dakle iza predmetaka: ab-: absces. subsumirati. Ariadna. diagram. transsubstancija i sl. material. Aurelian. specialan. ob-. aviatičar. absolvirati. kao što su -a c. -ator. Tizian. pluvial. rabiatan.moniar. abstinencija. patriarhalan. ad. kongenialan. triarij. lias. poliandrija> triangtulacija. vivianit.a tičar. diadem. dialog. Gracian. -an ( . -a n a c. proniar. . -anist. tlialekt. kao što su: matriarhat. miazam. Iliada. Euriala. ekvatorialan.: diabetes. hialit. noviciat. -a r ( . absolutan. aksialan. Marcial. -a 1 i t e t. medialan. tercialan. Goliat. siciliana. na pr. -a 1 i s t. terciar. trivialan. substancija. 1. Euriant. Herodiada. Fabian. Domcntian. amoniak. na pr. (Razlikuj: optika. alianca. niansa. 56 ) u riečima s dočetcima: -a b i la n: variabilan. radiaran. Hiacint. Kristian. muriati-čan. kariatida. absolucija. abscisa. psihiatar. proletariat. Prema tome izme u i-a ne piše se j: a) u riečima složenim s predmetkom dia-. abreviatura. obsidian. osim na kraju rieči i u izvedenicama izpred hrvatskih očetaka. gla. ak: afrodiziak. . absolutizam. Asklepiad. ob-: obscen. salmiak. -a 1 i z a m. na pr. obstipacija. aviatika. Grcgorianum. piaster. optimist i si. familiaran. i načela. iniriada. brahialan. materialist. c) u vlastitim imenima.a t a n . . plano. paliativan. . variacija. trias. observatorij. plagiat. denunciant. b) u složenicama. f i liala. -al (-a l a. na pr. konciliantan.a n o . absorpclja. Tertulian. specialist. nunciatura. eksterito-rialan. c e r e . -a t i v a. miniatura. da se to slovo u takvu slučaju nema pisati. labialan. Valentinian.a r i s t ) : b r ev i a r. mb-. . absint. Mcsiada. koja se tiču izjednačivanja suglasnika po zvučnosti u slučaju složenica s pre metcima ab-. Izuzimaju se rieči. diagnostika.

gimnazijalčič. sg. recipient. denuncijacija. na pr Gregorijanec. -i j. -anstvo: arijanstvo. premiera. Puccinija (od Puccini). inspicient.e r i t ) : eksterier. Talijančić. na pr.rija> potencija. imenica kao Arije. Sicilijanac. Indijanac. hrija. lukiernar. Elije. rentier. Pankracije. radija (od radij i radio). Talijanac. hierofant. pl. Verdija (od Verdi). Piemont. -alac: gimnazijalac (gimnazijalka. Razlikuj: arhijerej (složeno od arhi-jerej). triedar. koefi-cient. ingredient. žardiniera. Arijac. -a n a c: Belgijanac (Belgijanca. Petrijevci i t. Simplicije.. re-spicient. Ma rije. kolegija (od kolegij). -etet. provincije (provincija). -e n t. verdijevski. -an: Talijan (Talijanka. scientizam. industrializacija. hieratski. riviera.. Ilija. variacije (variaeija). ako se radi o ži vom biću) i u genitivu plurala imenica na -i. -ij. ekspropriacija. natrijev. studijem (studij). pl. imenica na -ija. imenica kao Arije. imenica na -ija: asociacije (asociacija). (od Polonio). i osim u gen. Ovidijce. diegeza. industrijalac. -i j e. 59 . variacija: b) u izvedenicama od takvih rieči s nastavcima. c) u genitivu singulara (i akuzativu. orientacija. Gabriel. dielektričan. Venecija. Prema tome izme u i-e ne piše se j: a) u složenicama. imenica na -i. sien it. variete. tantiema. garnierit. Belgljankin). Indija. h igiena. sg1. -eta (-cte. c) u gen. magnezijev.' tije (Matija). Sicilija. imenica na -i. osim u nom. kancionier. -er (-era. Austrija. Fabijanec. -e n t a 1 a c. gradient. ambient. dieceza. b) i c): Arijev.Piše se -ija: a) na kraju rieči. na pr. d) u izvedenicama od rieci spomenutih pod a). tako i kajkavski oblici. Georgija. sg. Vinicije. materija. Poncije. dieta. Ovako tako er i izvedenice od navedenih i sličnih rieči. kvocient. Daniel. bariera. -aš: grabancijaš. principielan. orientalac. relief. Georgijac. d. Tokija (od Tokio). ne-gociaeija. Belgijančev. Ma. Puccinijem (Puccini). i u nom. komercijalac. Vinicija (od Vinicije). provinciju. radijem (radij). pietizam. osamljenim riečima: hierarhija. rekviem. Bonifacijcm (Bonifacije). poliand. Azija. 58 -en a (-e n c i j a. orijaš. gimnazijalčev). Georgije. natrijem (natrij). eli tiz am ): h ien a . stu dija. Sofija. kolegijem (kolegij). arijanac. Rusija. Verdijem (Verdi). Ariel. u instr. Dionizije. Za pisanje slova j izme u i-c provedbena naredba propisuje. Andrijaš. sg. servieta. gim nazija. poliedar. Polonija. orient. -ije. 3. i :nom. Inocencije. na pr. provincijalac. arijevski. c) u riečima s dočetcima: -el (-elan): faktoriel. psiliiatrija. a u d ien cija. Dionizijem (Dionisije). na pr. patriarhija. dieza. sg. -io. karabinier. trienij. Hilarije. b) u instr. Mafijaš. -i j e. abiturient. wagnerijanac. Felicije. kao na pr. koncipient. siesta. Matija. Piše se ije: a) u nom. kalijev. percipient. da se to slovo u takvu slučaju nema pisati. Marije (Marija). kvietizam. premier. sg. oficielan. Marija. insuficiencija. Arijeni (Arije). magnezijem (magnezij). . komedijaš. Talijanče). arhiepiskop. diatermija. -e n t a c i j a. -etizani). arijevac. Australija. trier. romancier. gimnazije (gimnazija). -ij. Bonifacije. financier. Venecijanac. pietet. triangulacija. d) u nekim. artificielan. kalcijev. b) u vlastitim imenima. industrija. Indijac. Cerularije. Tiberije. hieroglif. diereza. Verdijev. studija (od studij i studio). kao što su: -ao: Azijac. garso-niera. Ovidija (od Ovidije). -e n i t. Andrijevci. studije (studija).

c) Pridjevni nastavak -ji pripada uviek s a m drugom slogu. ako se sa samoglasnikom iza sebe mogu lako izgovoriti. Hr-va-ti) ostaje isto kao i dosada. se-stra zbog strah i t. bojiš-te). rj ne smijemo razstavljati. a drugi drugom. dažd-njak. jer tu zapravo i nema suglasnič-kog skupa. 2. ma-čka zbog čkalj. razstavljanje rieči na slogove vrši se tako. le-titif go-riti). ma-ti. (lakima za izgovor smatrali su se suglasnički skupovi.: sta-blo zbog skupa bi. Da se jednosložni dvoglas ie ne smije razstavljati.. a drugo prema stab-lo). čavč-ji. Prema tome razstavljamo: stab-lo hrab-ri srč-ba mač-ka ruč-ni sed-lo rad-nik mon-ra brad-va svag-da ig-la iae-ma ig-ra nee-ve rah-lo vin-ra drh-tai kraj-nji dik-la tak-nuti crk-va kon-ča vap-no kup-lieii ljep-ši pas-la us-na pas-ti mot-ka samot-na vit-io zet-va čav-li dav-no Bilježka: Valja dobro paziti na slučajeve kao vidjeti. Korienski pravopis napušta takvo razstavljanje i drži se koriena rieči. da prvi suglasnik pripada prvom slogu. tekstil i si. na pr. gost-ba. dj. pj. vrabč-ji. 1. u-mjeti. izvlast-ba. taksa. gorjet i si. Proste rieči Kod ovakvih rieči razlikujemo slučajeve. grozd-ni. (osim u dočetku -štvo). n. žd. kad se na u zajedno dva odnosno tri (četiri) suglasnika. Ta se promjena tiče samo razstavijanja suglasnickih skupova. teks-til (prvo prema mati. go-rjeti. d. kobč-ji. trpjeti. gdje na pr. rot-kva brat-stvo kralj ev-ski zdrav-stven car-stvo gor-štak is-kra ^ 1P7-OTH pravas-tvo > & množ-tvo b) protivno ovom pravilu skupovi od tri suglasnika. nuždni. a druga dva (tri) drugom. tr-piti. kojima se počinju rieči u književnom govoru i u narječjima.kruš-ka jut-ro gav-ran eaz-da praz-nik Tnz-Ia vjež-ba daž-dem kaž-njen RAZSTAVLJANJE RIECI NA SLOGOVE Koriensko načelo u pravopisu nalaže i promjenu u razstavljanju rieči na slogove. pr. dok raztavljanje samoglasnika samih (na pr. Pri razstavljanju rieči valja dobro paziti na podjelu rieči u proste i složene. zemljišt-ni. u kojima su prva dva st. 61 60 . gušč-ji.) Tako se razstavljalo na pr. Treba dakle razstavljati vi-djeti. Isto tako ne smijemo razstavljati ni slovo ks (x) u tu im riečima. letjeti. da prvi pripada prvom slogu. kao što su na pr. letjeti. u rieči blato. umjeti. do-mo-vi-na. o tom govori već provedbena naredba. Takve dakle rieči razstavljamo tsi-ksa. tj. Sto se tiče suglasnickih skupova. kazališt-ni. nego j pripada glasu e kao samoglasniku (uz-poredi ikavsko vi-diti. a) Ako se na u zajedno tri (četiri) suglasnika. razstavljaju se tako. trpjeti. jer znak za ks (x) u ovim slučajevima predstavlja jedan glas. popust ljiv. da prva dva pripadaju prvom slogu. bolest-nik. a treći drugom. že-te-o-ci. i-skra zbog skriti. tek tu i tamo povlači za sobom i razstavljanje suvlasničkih skupova ne pazeći na korien (na pr. na pr. strast-ven. pa valja razstavljati na pr. dosadašnji je pravopis propisivao. mj. di-o-b-a) i jednog suglasnika sa samoglasnikom (na pr. da dva ili tri suglasnika pripadaju drugom slogu. zd. do-bro zbog brod. razstavljanje se vrši tako. Ako se na u zajedno dva suglasnika. sest-ra (ali ustaš-tvo). u-miti.: seljač-tvo vojnič-tvo pokuć-tvo grad-ski gospodstvo gospod-ština voj-ska škol-stvo zemalj-ski gram-žljiv oćin-stvo znan-stven prven-stvo zastup-stvo' .

eks-plikacija. gar-so-ni-era i t. pe-dagog. na pr. prema znak o-bljutaviti (ne ob-Ijutaviti). kauč. hi-e-ro-fant.Složene rieči Kod razstavljanja složenih rieči ostaje sve kao i dosada. u-dvojiti us-na pas-la jag-ma za-glavak pas-ti po-slan jut-ro do-gmizati kruš-ka u-snuti ig-ra o-trov mot-ka u-stati rah-lo po-grabiti žet-va na-škoditi Ah-met pre-hlada čav-li pro-tkati neg-ve u-hmeljen gaz-da za-tvor vih-ra u-gvaljiti Tuz-la za-vladati drh-taj pre-hraniti vjež-ba nazdraviti dig-la za-htjev po-zlačen pro-glas kaž-njen po-žnjeti guž-va oa-žvakati s žbukati Bilježka: Prema navedenim pravilima razstavljaju se uglavnom i tu e rieči. eg-zempla. rieč: Složena rieč Prosta rieč stab-lo Složena rieć hrab-ri pri-bližiti dik-la za-klan ruč-ni na-brati vlak-no na-knaditi sed-lo po-čnem crk-va po-kvaren rad-nik po-dlanica vap-no mod-ra z po-dne brad-va o-drapiti a-pnern kup-ljen zapljena ig-la . tau-tologiju. odnosno kod kojih ne razabiremo sastavne dielove. koje osjećamo kao sasvim udomaćene. prema tko o-bradatiti (ne ob-radatiti). a drugi počinje suglasnikom: Riječi kod kojih nije osobito jasno. prema zvati pri-pnem (ne prip-nem). a dru iz-obraziti iz-oblici ti ob-istiniti se pred-osjećaj iz-ubijati . prema po-četi po-dlanica (ne pod-lanica). 63 nad-metati raz-ljutiti ob-javiti po -žeći ob-liti raz-stanak ob-raditi raz-topiti c) Prvi dio složenice počinje samoglasnikom: raz-ulariti raz-um raz-odkriti ob-udoviti ob-ići 62 naj-bolj raz-viti ov-čas od-tu iti prek-lani od-teretiti noz-drva pred-teča . koja su postavljena kod prostih rieči (tu i tamo će se ta pravila poklapati. elts-pedi-cijar. prema slava b) Prvi dio složeniee svršava se na suglasnik. prema smo ni-tko (ne nit-ko). pa u ovakvim slučajevima ne vriede nova pravila o razstavljanju suglasnika. odu-stati. na pr. prema glava Miro-slav (ne Miros-lav).r. razstavljamo kao da nisu složenice. ob-jekt. Razstavljamo dakle: a) Prvi dio složenice svršava se na samoglasnik: na-dmem (ne nad-mem). dodajemo ovaj pregled: Prosta. prema na-duti o-značiti (ne oz-načiti). na pr. Ne smiju se naprotiv razstavljati dvoglasi u riečima. Eu-ropa (ne ta-utologija.-ršava se na suglasnik. Da bi razlika izme u prostih i složenih rieči u razstavljanju na slogove bila što jasnija. ad-jektiv. od kojih su rieči složene. prema bljutav o-zljeda (ne oz-ljeda). Sastavljene tu e rieči razstavljaju se tako er u svoje sastavine. di-e-ta. prema gnati raza-znati (ne raz-aznati ili razaz-nati). ali to nije bitno). kako su složene. tetraedar. Tu e rieči. E-uropa). kao što su na pr. no kod njih se ie može razstavljati. prema brada iza-gnati (ne iz-agnati ili izag-nati). na pr. prema dlan po-zvan (ne poz-van). prema znati golo-glav (ne golog-lav). d. ra-zo-riti. ka-uč. a kod njih pazimo na sastavine. mogu se i drugačije razstavljati. prema pri-peti ni-smo (ne nis-mo). prema zlied po-čnem (ne poč-nem). rap-sod. po u-prieti. ra-za-ranje. tri-e ar. eg-zegetika.

njih naprotiv treba zamjenjivati dobrim i prikladnim hrvatskim riečima. babku babenberžki. Napomene uz rječnik U ovaj su rječnik ušle rieči. te nije unesena u rječnik. nego su se do sada pisale. prema Assis Asklepiad asociacija asocialan astroložki. prema Arije arijevac. kako se pišu prema novim pravilima. prema Arije (pristaša . prema Arapi arhiepiskop arhijerej Ariadna aliberžki. a m b ie n t '-. Babogredci Babogredčev babskl babuška Ariel arija (napjev) Arijac (pripadnik arijske rase) arianizam arijanac atrij anski arijanstvo Arije. prema drugim riečima lako odrediti pisanje. te iznimke i rieči. U ovaj je rječnik . umanjenice odnosno uvećanice Kod običnih imenica i t . prilog kod pridjeva. valja potražiti rieč. Arijeve nauke) arijevski 65 . ako ih nema. prema Augsburg Aurelian Austrija . gdje je god to moguće i gdje se narodna rieč po smislu podpuno poklapa s tu icom. prema astrolog audiencija augsburžki. Arija Arijev. Ne na e li se u rječniku koja složenica ili izvedenica.). da te tu ice valja i upotrebljavati. valja potražiti kod istog glagola. prema angiolog antikvariat antropološki. koje treba prema provedbenoj naredbi Ministarstva nastave pisati drugačije. Zbog brzine posla možda se tu i tamo izmakla koja rieč. Absalom absces abscisa abscencija absint absolucija absolutan absolutizam absolutorij absolvent absol virati absorbirati absorpcija abstinencija abstinent abstrahirati abstrakciia abstraktan absurtd adhezija adsorpcija afiliacija afrodiziak aksi alan alianca Alkibiad alodialan ambasada ' . prema Babenberg Babogredac.PRAVOPISNI RJEČNIK A abiturient abreviatura . pa 1 nestručnjak. prema Arlberg arteški artificielan asiški.d. Babogredca. To dakako ne znači. glagolske imenice.uneseno i dosta tu ih rieči. kako se pišu. da se pokaže. pridjev kod imenice. kod kojih bi uslied krive analogije mogla nastati sumnja o tome. Koriensko pisanje ambrozija ambrozijanski ambulanta amfora amoniak Andrijevci angioložki. Austrijanac austrijanština aviacija aviatičar aviatika Azijat B babak. od koje je složena odnosno izvedena (na pr. no u takvim će slučajevima svatko. prema antropolog ap sid a Arapkinja arapski.

Biogradca. prema balneolog bambadava bamberžki. bjelogorica bjelogoričan bjelokost bjelokostan. bijemo. Bjelopavlić. bezmesna bezobrazan. (po) bješ-njeh. komp. bjelanca bjelančevina . bjelodan. bjelobrk. bezčastna bezčašće bezčuvstven bczćutan bezćutnik bezćutnost bezdielan bezdušan. bezgrješna. (po) bjes-nih. bjelolik.bakterioložki bakterioložki. bi jenje bitka. bezdušna bezgrješan. bijem. mn. kornp. dat. bjesnjeli i bjesnila bjesnoća bjesomučan bjesomučnost bjesovski bješnjenje. bezvjerca bezvjeran bezvjerje bezvjerka bezvriedan bezvriednost bezzakonje bezzaložni bezzazoran bezznačajan bezznačajnik bezznaćajnost bezzub bezzubka bez zvučan bezžičan bezžilan bezživotan 66 . bješnji. prema Blaž blied. mn. bitci bječva bjegunac bjegunica bjel (vrsta hrasta) bjelance. (sta-. biješ. na moru). besjeda (dugo je) besjediti besjednički besjedničtvo besjednik besjedovnica besje enje. beztjelesna bezuspješan. kojima je prva polovina biel. novnik B. biesna. prema bakteriolog balneoložki. bije. Bjelovarac. bijen. bezsavje stna bezsmislen bezsmrtan bezsnen bezsočan bezspolan bezživotan bcz sraman bezsramnoat bezstidan bezstidnica bezstidnik bezbezstidnost bezstrastan. bezkoristim bezkrajan bczkućnik bezkvasan.'. prema biel bjelitba bjelkast bjelo . bjelutci bjeljača bjeljar bjeljara bjesnilo bjesniti i bjesnjeti. Biogradčev Bisažka ulica biti. blje i 67 strastna bezsviestan sviestna bezsvjestica beztemeljan bezteretan beztjelesan. bieliim bielonja . bjedniji biediti biednica biednik biednost bieg ali bjegunac) biel. bjesnio. gen. prema Bag bebka besjeda. bijete. bjelanjak bjelasati se Bjelasica bjelaš Bjelašnica bjelava Bjelave (gradska četvrt u Sara: jevu) bjelica Bjelice bjeličast bjelika bjelilo bjelilja bjelina. prema Bamberg banatski bariera basna Baška baština bažki. bezobrazna bezopasan bezopasna bezplatan bezplodan bezposlen bezposlica bezposličar bezpos ličiti bezpravan bezpredmetan bezpriekoran bezprimjeran bezpuće bezputan biezputica bezputnost bezsanica bazsavjestan. bješ-njah. bezkamatni bezkičmen bezkonačnost bezkoristan. prema besjediti bezbožtvo bezcarinski bezcjenje bezcvjetka bezčastan. bjesnim. bez- bieda bieda biedan. prema bilježnik bimbaša Biogradac. Bjelorusi) blied bjeločnica . mn. bjelokostna bjelokostka bjelouška (zmija) Bjelovar. (tako se pišu sve složenice. prema bjesnjeti i bjesniti bježati Blagoviest blagovjestnik Blašković Blažko. komp. bjesovi biesan. Biogradci. bezkvasna bezmesan. komp. bezuspješna bezvjerac. bjesnij i biesnik biesnost bijem prema biti bi jenje Bijenička cesta Bijenik bilježka bilježniničtvo. na pr. bjelovarski bjelušast bjelutak. bjelji bielac bieliti. bielost bieljenje Bieljina bieljka bies.

bogca bogataški. mn. kojima je prva polovina prema ciel. kojima je prva polovina prema blied.. prema bogataš bogčev. mn. mn. (tako se pišu svre složeni-ce. crievnjak crievo. od ciev cjevnjača cjevnjak cjevovod crevar. crvenokožca. prema Crnadak crpsti. brije. crievna crievce crievnica . ciepaoca gen. bljedolik) bljedoča bljedovlt blje ahan bljeskanje bljeskati bljeskav bobac.. mn. gen. brezovički brežčić brežina brežuljak brežuljast Briarej bridak. ali crevar crjepar. prema ciepati cjepački cjepak. bregovi briest. crpem crtkati crvenokožac. bridka brieg. na pr. curetci cvasti. mn. brijemo. na pr.bliediti __________ bliediti bliedost bl i e enje. briješ. prema bojište bolestan. blizka Blizki Iztok bljedilo bljedo. ' crjepovlje Crnadak. brestovina) ___________ ciel briešće briežak. cjepovi ciepalac. ciepalaca ciepanje (ali cjepkanje) ciepati (ali cjepkati) ciepiti (ali cjepivo) ciepljenje ciev (ali cjevčica. brekćem brenčati. brečim bre . mn. mn.. bregovit. crjepovi crieplje cvjetati criepnja crievac crievan.cvjetovi Cvieta (ali Cvjetko) cvjetača. Brezovčanin. prema brieg brektati. cjepak:a cjepkati ali ciepati cjepljiv cjepolina cjevanica. prema bog braco brahialan branhiat bratski brdski brečati. Crnadka Crnadkov. bodem Bošković Božko. cjelivam cjelo . cvatom cvieće cviet. Bunjevaca. bresaka Brestačje brestov. brijete brijem. ali crievo criep. bubotci bubrežčić Budimpešta bumbača bumbar Bunjevac. prema Božidar božtvo.bliesak. umanj. briestovi (ali brestov. komp..) : cjepalo cjepanica cjepidlačenje cjepidlačiti cjepidlački cjepidlaka cj epi kacjepilni. bolestna bolestnički bolestnik bomba bonbon borilistni prema borilište Bosna bosti. prema briest brestovača brestovina breviar breza brezovača Brezovica. bre a. briežka briežan brijati. mn. mn. cjeliji . cielca cieliti i cieljeti cielost (ali cjelina) ciena (ali cjenik) cieniti ciep. prema bobac bogac. bobcabobčev. mn. Bunjevci. prema ciev cj evast cjevčica. prema Brlog brodski brusnica bubotak. prema ciepiti cjepiljnjak cjepivo cjepka. prema cviet Cvjetan cvjetanje cvj etarcvjetarlca cvjetaričin cvjetarnica cvjetarstvo cvjetast cvjetati 69 ceremonial (ali ceremonija) ceremoniar ceremonija (ali ceremonial) cian ciediti ciedka (ali cjedilo) ciedenje ciel i cio. prema brijati brložki. gen. prema criep crjepara crjepić . prema bogac bojištni. brenčim breskva. cjepka (pridj. brijem. cjevovod) cievnl Cimbri cjedilo (ali ciedka) cjediljka cjedina cjelcat cjelina (ali cielost) cjelinski cjelivanje cjelivati. Bunjevca. (tako se pišu sve složeni-ce.. . cjelokupan) cjeloča cjelov cj elovit cjelovitost cjelunuti cjenik cjenilba. . crveno-kožci crvenbrk crvenperka curetak. prema cieniti cjenkanje cjenkati se cjepač. bunjevački Bunjevka cielac ___________ cielac. mn.. blieska blieštati blieštiti blizak.

ćoška ćuška D Dubac. na pr. prema dionik disociacija ditirambski. prema dio. prema ditiramb diurna diurnist divljačtvo. čovječca čovječan čovječanski čovječanstvo čovječić čovječina čovječji dečko čovječno čovj ečnost čovječtvo. prema cviet cvjetište Cvjetko (ali Cvieta) Cvjetna nedjelja cvjetni. djeteta (ali djeca) dieza dijak diluvialan dio. desetci desetgodišnji desetgodišnjica desni desnica devesilje devetak. mn. cvjetna Cvjetnica cvjetnjak cvjetonosan. daždka daždan. prema Čurug Čvrsnica planina Čvrsnuti Ć dekadski dekadski. četvrtci četvrttonski čije. mn. diela djelilac. kojima je prva polovina prema djelo. čudesna čungukinžki. prema dialektolog dialog dialožki. mn. diela. član-konožca čovječac. djelotvoran) djelokrug djelomice djelomičan djelovan 71 čarobnjačtvo. čijega. prema divljak djeca (ali diete) dječačić dječački djelovan dječačtvo. čeljustna čelj us tka čeljustnica čempres čerkežki. prema dialog diamant diametar diametralan Diana diapozitiv diareja dias diaspora diastaza diatermija diatonički dieceza diegeza dielak (ali djelić) dielektričan dieliti (ali podjela) dieljcnje (ali djelitba) diereza dieta diete. četveronožca četveronoške četvrtak. devetci devetdeset devetdesetgodišnji devetgodišnji devetnaestgodišnji deviacija diabetes diabolo diadem diafragma diagnosa diagnostika diagonala diagram diakritičan dialekt dialektika dialektoložki. prema Čing-kiang činitba činovničtvo. djelilaca djelilo djelimice djelište djelitba djelitelj djelo. dielovi Dioklecian dioničtvo. prema Chicago čimpanza činbenik čingkianžki. prema Čeh četiristogodišnji četka četrnaestgodišnji četverogodišnji četveronožac. prema Čung-king čuružki. prema Dabac Daniel daska dašak. prema čistilište čitak. daška daščan daždak.. mn.. čižci čižkov. častna častben častbina častnički častničtvo. prema dekada demagožki. čitka či žkov. prema Čerkez česma česno čestnica čestnik 70 ćaskati ćošak. daždna debelokožac. prema dječak dječak dječarac dječica dječinji dječji dječurlija djed djedo (dugo je) dj edovac djedovski djelatan djelatelj djelati djelatnost djelce (dugo je) prema djelo djelić. prema čižak člankonožac. čovjekomrzca čudesan. prema čovjek čovječuljak čovjek čovjekoljuban čovjekoljublje čovjekomrzac. djelioca. gen. prema činovnik čipka čistilišni. (tako se pišu sve složeni-ce. prema čiji čikažki. prema demagog demeškinja denunciacija denunciant desetak. cvjetonosna cvjetonja cvjetulja češki.cvjetić cvjetić. čižka. uman}. prema čarobnjak časak. debelokožca dečko . časka častan. prema častnik častnik častnost čeljustan. čijem. Dubca Dabčev.

doniela. doliećem. (ali dvjestal dvizac dvizca dvjestaiali dvie stotine) djelca (dugoje) 72 73 . doprvši doprinieti doprinieti doprinosben dopunben dopustnica doraslost dosjetiti se dosjetka dosjetljiv dosljedan dospieće dospievati (ali dospjeti) dospijem. doprem. dovratci dovreti. dovrela dozreti. domorodci donalievati donieti. dolazka. ali dozrievati dozrievati. dobitci dobiti. dubka. drvotržca. dlietca. i lak. drzka držak. prema dospjeti dospjetak. gen. mn. dodatci dodieliti dodievati dodjenuti se dodjesti se dodjeti se dogorievati (ali dogorjeti dogorjeti (ali dogorievati) dohodak. dvjema dvie stotine. dražestna dražkati Dražko dremovan (ali drien) drenovača (ali drien) drenovina drenjak drenjina dretva drevan Driada driem. (ali doletjeti) dolievati (ali doljevak) dolijem. dubci dubkom dubsti. prema djever djetao. drvotržci drzak. mn. dolijem (vidi liti) doljevak. drugo je dopievati doplatak. drvodjelja (dugo je) drvorezac. dospjetci dospjeti. mn. dat. dubci dubak. do vrij em. dovezem doviek(a) dovijem. drenovina drienak drobac. dopro. dospi jete dotežčati dovesti. dobijem (vidi biti) dociepiti dočastnik doćetak. dovrim. driemaoca.djelovanje djelovanje djelovati djeljač djeljača djeljaonica djeljati djeljenik. drobca drobčić drobtina drugčiji družben družtvo drvodjelac. dovreo. (za)dje-ven djetić djetićki djetinjarija . . dubem dugovječan dugovječnost dugovj ekdugovremen duisburžki. prema doliti doliti. donio. prema diete djetinjiti djeti nj ski djetinjstvo djeva (dugo je) djevenica djeveničar djevenje djever djeveruša djevica djevičanski djevićanstvo djevojački djevojačtvo djevojčica djevojčura djevojka dlietce. djetinjast djetinji. prema dopiti dopiti. gen. dopijen (vidi piti) dopisnica dopisnik dopjevati. mn. (za)djevši. dubca. mn. drvo- dvjesta drvodjelstvo (dugo je) drvodjelja. (za)dio. dovijem (vidi viti) dovodče dovratak. ali drenov. prema dieliti djeljiv djeljivost dješo (dugo je). nn. (za)-djela. donieh.. mn. dometci domjenak domorodac. prema doviti doviti. prema Duisburg Dušni dan dvadesetčetverac dvadesetčetvero dvadesetčetvorica dvadesetgodišnji dvanaestgodišnji dvanaestnik dvie. doniet dopievati (drugo je dopjevati) dopijem. držci dubac. dospjetka. prema dobiti dobitak. doprieh. ali dozreti dračosiek dragocjen dragocjenost drama tur žki. dočetci dodatak. dohodka. dlietaca dlieto dobijem. dospije. dovedem dovezti. djetla djeteći djetelina djetešce. (za)djenuh. mn. dolazci dolietati. drvorezci drvotržac. dospijem. prema dramaturg Drašković dražestan. donesen. domorodca. doljevka. doljevaka Domentian dometak. dospijemo. držka. (za)djeh. dohodci doprieti dolazak. driemalaca driemati driemovac drien. djetešca i djetešceta djeti (djesti): djenem (djedem). gen. dospi ješ. doprla. (za)djedoh. mn. doplatci doprieti. ali dremovan driemak driernalac.

prema etnolog etoložki. prema fenolog ferialan fiaker fiasko filiala gimnazij a filoložki. prema ekspres ekspropriacija eksterier eksteritorialnost ekvatori alan elefantiaza emblem emfaza empirija Englezka englezki. mn. graška grebac grebsti. griesi (ali grjehota) griesiti grijati. gen mn. golohradca. gladka gladčalica gladčalo glatčanje gladčati glad čina gladiator gladkoća gladkost glasak. griješ. prema Francuz frazeoložki. glavonožca. gnjiješ. dvocjevaka dvocjepan dvodjelan dvogodče dvogodišnji dvomjesečnik (časopis) dvornjesečnjak dvonožac. prema geolog geslo gibak. grešlja grešljika Grgeč. golobradci golobradćev golub če golubćić golubka goljenica (ali golien) gombati se gorjeli. gnjetem gnjetao. gorostasna gospodski gospodstvo gospodštija grijem gospodština gostba govedča grabancijaš Gracian Gračani Gračanin (prezime) Gračanica Gradac. prema garišto garnierit garsoniera gatka. prema etologEuriala Euriant europski i evropski F faktoriel familiaran farmakoložki. glasna glas balo glasba glasbaonica glasbar glasben glasbenik glasnik glavosiek glavonožac. gorim. grijem. gnjijem. dvonožci dvorištni. prema Englez entuziazam epidiaskop epski esencialan etimolozki. gorjela gorostasan. prema fiziolog foksterier foliant fortepiano Francuzka francuzki. grije. . prema filolog financialan financier fizioložki. prema grafolog grašak. Gradca Gradčanin (čovjek iz Gradca) gradient Gradiška gradski grafoložki. genija. prema etimolog etioložki. dat. Egipta egipatski ekološki. ali gnjezdasce gniezditi (se) gniež enje gnojitba gnusan. prema ginekolog gladak. prema Grgeteg grieh. prema dvorište vosječan dvovlastnik ačtvo. gnjije. gorio. grebem Gregorianum Gregorijanec gregorijanski.prema ak umbir E edinburžki. gnusna gnjecati gnjecav gnječiti gnjed (mrk) gnjesti. gnjetla gnjev gnjevan gnjeviti (se) gnjevljiv gnjezdašce (ali gniezdo) gnjezdište gnjijem. prema etiolog etnoložki. prema Grgeč grgetežki. gnjijemo. prema frazeolog Fruška gora furiant Gabriel garištni. gibka gibkoća gibkost gimnazija 74 75 . prema Edinburg Efialt Egipat. glaska glasan. glavonožci GlavosJečni (Ivan) gluhoniem gniezdo. prema gnjijenje gnjiti. gatci i gatki gdje gimnazijalac gimnazijalac ginekoložki. golieni (ali goljenica) golobradac. prema farmakolog fašistkinja enolozki. gnjijete godišnjak godišnji godišnjica Goliat golien.vjestagodišnj dvjestagodišnjii dvjestoti dvjestotisući dvje stotisućina dvjestotnina (1/200) dvocievka. grijemo. prema grijati genialan (ali genij) genij. grijete grijem. genijem (ali genialan) geološki. Grgca Grgčev. prema ekolog ekspresni. dvonožca.

hljebca impuls Indiana Indiana (ali Indija) Indianopolis . prema Irig irokežki. haljetci hambar hamburžki. gub. ciepati izcrpljiv izcuriti izcvjetati izčačkati izčašiti izčehati izčekati izčekivati izčcprkati izčerupati izčešati izčešljati izčeznuće izčeznuti izčistiti izčitati izčupati izčuškati izdajničtvo. grozdci grozdan. prema izbrijati izbrusak. inovjerca (dugo je). ali izdjeljivatt H hljebćić hodočaslnik holandezki. ali iz. mn.. prema Gruž Gubec. hladka hlapat. hrbta hrbtenica hrbtenica hrčak. prema izdajnik izdašan. inovjeraka inspicient insuficiencija interier irižki. grozna) grozničav gružki. izdašna izdatak. hrčci hrija hropac. grokćem grozan. mn. prema Hersones Herodiada Hiacint hialit hiazam hiena hierarhija hieratski hierofant hieroglif higiena hiliazam hinba hinben hitac. prema Hamburg haram baš a Hazdrubal hekatomba hercežki. grozdna (drugo je grozan. hitca. prema Irokeaiskati. gen. mn. izdatci izdieliti. hlapta hljebac. prema izbiti izbiti. mn. prema Habsburg Hadrian hajdučtvo. gudci gudčev gulitba gumbača guska gusle guščar gusčiea guščji gvardian 76 haažki. Stambol) isti istina istinit istodoban Istra išias izadrieti. ran.grizkati grizkati grizti grjehota (ali grieh) grješan. Gubca Gubčev.' vjeraca ino vjeran inovjerčev (dugo je) inovjerka (dugo je). hitci hladak. prema Holandez hoteli er hrbat. prema Haag hahsburžki. hropcem hrušt hrvatski hrvatština htijenje. ino. prema htjeti htjeli huškati. prema hajduk haljetak. ištemi iščem iskon iskonski iskra iskren Istam. grješna grješriica grjesnički grješnik grkoiztočni grobak. imetci imperativ imperator imperfekt imponirati impregnirati impresija improvizirati impuls 7 7 . Indija Indijac Indijanac indijanski industrialan (ali industrija) industrializacija industrializirati industrija (ali industrialan) industrijalac infaman infekcija infinitiv inflacija influencija informirati infula inf uzori j inicial iniciativa iniciator inovjerac. izbrijem (vidi brijati) izbrijem.itci gudač. izadrem izasjeći. prema ideolog igda igdje Iliada Ilija imetak. prema herceg hersoneski. groz na) grozdak. Istma Istanbul (ali Stambul. izbijem (vidi hiti) izbliedjeti izbrijati. huškam hvalevriedan t I ideoložki. izbruska izceriti izciediti (ali izcjeivati) izcieliti (ali izcje-ljivati) izciepati (ali izcjepkati) izdieliti izcje enje izcje ivati (ali izciediti) izcjelivati (drugo je izcjeljivati) izcjeljenje izcjeljiv izcjeljivati (drugo je izcjelivati) izcjenkati izcjepkati. hropca hroptati. grozdka. grozna (drugo je grozdan. izasiečem izba izbieliti i j zbj clj eti izbijeni. prema Gubec gubitak. gudca. hrčka. grobka (mali grob) groktati.

prema izmiti izmiti. izlijem (vidi liti) izlišan. izmjena (dugoje) izmjence izmjeni ce izmjeničan izmjenit izmjenjivati. ali izmjena izmienjati. izgrizem izhitrili izhladiti (se) izhlapiti izhlapljiv izhod izhodati se izhoditi izhrakati izhrskati izkaz izkazati izkesiti izkidati izkihati (se) izkipjeti izkititi izklasati izklesati izklična izklijati izključenje izključiti izključiv izključivati izkljuvati izknjižba izknjižiti izkolačiti izkolčiti izkomadati izkopati izkopčanje izkopčati izkopnjeti iskoprcati se izkorieniti. gen. izraslina izrezak. ali izljev izlijem. izmijem (vidi miti) izmjena. ali izpripovjediti izpripovjediti. gen. izlišna izlječiv izljev. izdubem izfrknuti izgrijem. izpnem se izpijem. iznalazka. izgrebem izgrizti. ali izlječiv izlietati. prema izgrijati izgnjiti. ali izdjenuti. izdrem izdubak. izpoviedaoca. izkusna izrijem izmuzti izkusiti izkvačiti izkvariti izlazak. prema izliti izliti. ali iz korjenjivati izkorišćivati izkorjenjivati. izlazka. ali izdieliti izdjenuti. ali izpovjediti izpoviest izpovjedaonica izpovjediti. mnizpoviedalaca izpoviedati. izradka. izlježem izmienili. izdubci izdubsti. izmuzem iznalazak. izpečem izpeti se. izdubka. izreska. ali izlietati izliečiti. ali izdievati izdrieti. prema post izpovied. prema izriti izplata izpreplesti izradci 78 . ali izkorieniti izkoristiti izkositi izkradati se izkrcati izkrčiti izkrenuti izkresati izkrhati izkriviti iskrižati izkrsnuti izkrvariti izkucati izkuhati iskupiti izkusan. izlazc i izlet izletjeti. izdjeti izdjeljati izdjeljivati. ali izletjeti izlievati. ali izpoviedati izpovjedni izpovjednički izpovjednik. izgnjijem (vidi gnjiti) izgrebsti.zobćenik izoboćenje izobćiti izpad izpaliti izp ara ti izparili izpasti izpeći. izpijem (vidi piti) izpitivač izpjemti se izpjevati izplaćivati izplakati izposiecati izposlovati izpostava izpostava izpostnik. izrezci izriekom izrijem.iznalazak izdievati izdievati. ali izlievati izljezti. ali izmjenjivati izmiesiti izmiešati izmijem. iznalazci iznevjeriti iznieti. prema izpiti izpiliti ispipati izpirati izpisati izpit izpiti. ali izmienjati izmjeriti izmuzti. iznesem izobiestiti se izobrazba izodsiecati i. ali izpripoviedati izprosiecati izprositi izprosjaciti izprsiti se izprskati izprutati izpružiti izprva izprvičan izpržiti izpucati izpuhati izpuniti izopčen izpupčina izpupčiti izpuriti izpust izpušiti izpuštati izradak. ali izpovjednik izpoviedalac. mn. ali izpovied alac izprašiti izpratiti izprava izpravak isprazan. izprazna izprebijati izpred izprcgnuti ' izprekidati izp remeta ti izpremiešati izpriuavanje izpričavati izpričnica izprika izpriečiti izprieka izpripoviedati.

i z p r e s i e c a m (dugo je izpresjecati) izpre vraćati izpričati 79 .izplatiti isplaziti ispljuskati jzpočetka izpod i z p r e s i e c a t i .

prema Kirgiz kirurški.izriti izriti. jednobožci jednobožtvo jednocievka. prema jamb jarostan. iztićem iztirati iztiskati iztisnuće iztisnuti iztjecati. kapka karabinier karanfil kariatida kariera karies karolinžki. dugo je osjećati izsievati izsievci. ali izvješćivati. gen. jedem. gen. jednobožca. izvadci izvedba izvesti. izsiečem izsjek. prema Kalabrež . prema Karolingi kartaški. iztraživaoca. izumrem izuzetak. ma. Juliana junačtvo. prema izteći iztjerati iztjerivati i ztočan. ali iztriebiti iztrošiti iztrti iztruliti iztrunuti iztući. Jeruzalem jesti. ali Julija Julija. drugo je izstupiti izturati izumrieti. izvezem izviestiti. izvrstna izvršan. jedka jedkad jedanput jedanaestgodišnji Koriensko pisanje H kaca kačara. prema junak jurišni Justinian kirurški kalcij ev. iz vrij em. ali Jeremija. prema izvlastiti izvreti: izvrim. izsječci izsjeći. prema izsmijati izsmjehivanje izsmjehivati izstrugati izstup izstupiti. izvedem izvezti. izvrio. Jazka. drugo je iztupiti izsušiti izsvojiti izgurati izšetati izšibati izštrcati iztaći (iztaknuti). jednocjevaka jednogodišnji jeftin jeftinba jeremijad a. drugo je izsiecati isjeckati. ali izviestiti izvještačiti izvještaj izvještavati. ali Julian. umanj. Jaz čanin jazbina jedak. viti) izvjesiti izvjestitelj izvjestnica izvjestnost izvješće izvješćivati. iztočnjak iztok iztovar iztovarivač iztraga i z tražitelj iztraživač iztraživalac. pre~ ma kaca kadetski kadšto kadkad(a) kalabrežki. izseljenik izsiecati. prema kartaš kartažki. jasna jasle jasnoća jastreb Jazak. iztraživalaca iztrčati iztrgnuće iztrgnuti iztriebiti. prema izseljenik . izsmijem (vidi smijati se) izsmijavati izsmijem. izvršna izzviždati izžeći izždrebati izžednjeti izženita izžeti. iztočna iztočiti iztočnjački. izvještavati izviešten izvijen. prema kalcij kalijev. izvrela izvrstan. jarostna jusan. izsjeka (dugoje) izslužitiizsmijati. izsjevnka izsiecati. ali izviestiti izvjestiti izvještiti (se) izvjetriti izvježbati izvlastbe. prema kinolog kirgizki. mn. izžmem izžliebiti izžvakati. mn. ali iztrebljivati izvještavati iztrebljiv iztrebljivati. prema kalij kalupčić kamfor kanconier kandidatkinja kapak. izvijem {vidi. prema kirurg jamb jambski. prema Kavkaz kazalištni. izžvačem jendnačba jednobožac. izrijem (vidi riti) izseliti izseljeničtvo. izuzetci izvadak. jeo jugoiztoćan jugoiztok Julian Juliana. iztečem iztesati iztezati izticati. prema kazalište Kijev kinezki. prema Kartaga kartuzijanac kasan. gen. izvadka. iztučem iztumačiti iztupiti. prema iz viti izviti. izsječka. ali izsiecati izsječak. iztaknem iztakati iztaliti iztancati iztanjiti izteći. prema Kinez kinoložki. kasna kasnije kaštel kaviar kavkazki. mn.

kreštim kriepiti. komp. kriješ. kolje vaka. krilonožca. prema kliring (clearing) klizak. prema kobac kobčić kocka koeficient koležki kolievčica kolievka. kijunorožciknežtvo. prema kozmolog krajiški kralj ežak. kukcojedci kukčev. lasna. na pr. umanj. prema klub kulpčica. prema korien koristan. prema laringolog lasan. u knjige korjenćić. krije. krepčiji krepčina lieha kronoložki. mn. prema knjiga kobac. ali korien korjenika korjenit Koruška kosac. krivovjerca (dugoje) krivo vjeran krivovjerje krivo vjernica krivo vjernički krivovjerničtvo. komp. prema Iedište leptir les Les će lešina leški. . prema kruh kukcojedac. letci liana (povijuša) lias licenciat ličba liečenja liečiti. list) krstno ime krštenje krumpir kruška krušni. kradem kraški.prema kriti kriesnica krilonožac. prema kukac kukuriek kukuriekati. kralj ež-ka. prema Leh let. konopca konopčić konjaničtvo. komp. prema kronolog krotak. prema kupalište kvasac. krotkiji krozsred krstaški. koristna koristnica koristnik krčiitb koritce. koštana kotčic. kolievka. ali korjenčić. prema kotac kozmoložki. kukcojeilca. ledca. letka. krljenje krivovjerac. kljunorožca. kresovi krijem. prema kras kratak. krotka. krijete. drugo su korice. prema Lndoga 8 3 . prema liečnik liečnik Iieganje liegati lieha krepkost krepost krepostan. umanj. kratka kratčati kr at čina krčitba krepak krepak. kostrieti košaračtvo. lašnji i lasniji laska lasnoća laštiti lažac. prema komedijaš komercialan komercijalac komitba komižki. klepca klient kliešta kliet. prema kupac kuialištni. krepka. malo korito. kralj ezci kralježnica kralj ežnjak krasan. klizka klubče klubko klubski. mrt. vidi liet letač letak. korjenit korienak korienski korienje. krilonožci kriomčar kripta Kristian kriščica kriška Kriško vić kriti. ledci ledićan ledčanik ledištni. kvasna kvietizam Kvintilian kvocient lampa laringološki. ali okrepa kriepljenje kries. krijemo. kvasca kvasan. ' prema krivovjernik krivovjerski krivovjerstvo L labialan ladožki. kosca kosbaša kositba kosmat kosnuti se kostrie'š kostriešiti se kostriet. kišna klepac. ali lječilište liečnica liečnički ličeničtvo. krepostna krepostnica krepostnik kreštati. prema konjanik kopca korien. prema Komiža komparacija kompilacija komponirati kompresor kompromis koncept konciliantan koncipient kongenialan konopac. klieti klietka klirinžki.kisnuti kisnuti kišan. prema koljeno koljenima komediant. lažca. prema košarač košnica koštan. od klupa kljenut. kljenuti kljunorožac. krasna krasti. lažci ledac. kolievkama kolonialankolosi ekkolovozki. kukuriečem kukuruzčić kurnpanija kupac. kobca kobčev. kupca kupčev. prema krstaš krstni (kum. prema knezknjižki. ali komedija komedijaš komedijaški. krijem. prema kolovoz 82 koljenec.

prema misnik miti. listorožca. mn. ali Ijepak. ali liepiti ljepenka ljepilo. r. milostna rnilostnica milostnik Miltiad mimogredce miniatura ministerial ministerialan miriada miriametar ■ misničtvo. kom. gen. ljeta (dugo je) ljetopis ljetos ljetošnji ljetovalište ljetovati ljevač ljevak ljevak. lievka (druga je ljevak. prema lievak ljevica ljevičar M magnezijev. ali. ljerovi lies. lijem. ali ljekarija Iien. Ijeskovina liešće. prema liepiti liepiti. listorožci liti. ali ljepota lier. lievka) ljevaonica Ijevčić. mjedi mjeden 85 . umanj. maljušna Mardal marcialan Marija Marijan Marijana Marijanci marijanski. prema miesiti miešnja Mijat mijem. ali mješavina miešenje. mastna. prema. ali memorial Merežkovski meridian merovinžki. ljevaka (drugo je lievak. prema Lotaringija lovištni. medvjeda (dugoje) me upriečnica me uriečje mekušac. listonožci listorožac. ali ljenivac lieniti se lienost liep. prema Liege lievi. prema lovište lovničtvo. Iiećem lievak. lijete lopta lotarinžki. Medka. mije. ali lieska Ljeskovac Ijeskovača ijeskovina (drvo od lieske) ljestve. mastniji mastnica mastnoća masla material. Iiekovi. mijenje mjed. prema Marija maslac maslina maslo mast mastan. prema miešati miešati. prema lovnik Lucian luckast lučba (kemija) luče ludbrežki. prema Ludbreg lukiernar lukšija lumbarda lupežčić lupežki lupežtina lupežtvo lutka U lječilište. mjenjač miesiti. mn. komp. ljevaka) lievanje lievati. ali memorija memorija. mijete. ali primjesa miešalica miešanje. ljesovi lieska. prema Mayerling Medak. prema meso mesnica mesti. ali materija materialan '. ljepilo liepost. ali liek ljekarina ljekarna ljekarnički ljekarnik Ijekarstvo ljevač ljekovit ljenčariti ljenivac. prema Maltežanin maljušan. mijemo. prema metodolog mjede n miazam mieh. ali liepiti ljepljiv ljepojka. ali ljeskov. miješ. listka listnat listnica listonožac. ali liep ljeporječiv ljepota. mn. listonožca. liečnik lječilištni. mesna. ljestava lješnjak ljeti ljetina ljetište ljetni ljetnik ljetnikovac ljeto. mjehovi miena. lije. Medčanin. ali material Matijaš Matijević matriarhat mayerlinžki. sr. ljesaka. ali ljevak limb lisac. lieske. prema lječilište ljekarija. mn. mn. Iieskama. komp. mn. metci Metković metodološki. ljeniji lienčina. mekušca memorial.miti miliarda milijun milostan. ali ljevaonica lievča liežki. mijem. ljepši liep.edvešćak medvjed. lisca listak. gen. prema magnezij makiavelizam malocjen malovriedan maltežki. jedn. metem mestve metak. lijemo. Heva.: materializam materij a. prema Merovingi mesni. ali promjena mieniti (se) mienjanje mienjati.p. lijes. ali liepost ljepotica ljepšati ljepušan ljepuškast ljesica ljeskov. medački medialan mediatizacija M. ali lienčina ljenivica Ijepak. mn.liek ______________ liek. liet lietati. ali liečiti.

p rema mračnjak mravojedac... prema mladac mladenačtvo. korito. mrla .. ali na- S 7 . ali mlječika mliečac mliečin mliečiti mliečnica mliečnjak mlieko. gen. prema nadpiti nadpis nadpiti. prema motka motka mračnj ačtvo. nadkrijem (vtdi kriti) nadkučiti se nadnieti (se). nadnesen nadoliti. prema nabrijati se naciediti.. ali nacjeivati naciepkati... ali nadjeljivati nadievati ali nadjeti nad jel jati nadjeljivati. prema mužkarac mužki. ali naciediti nacjelivati se niacjepkati. prema nadomjestiti np. nadnievši se. nadjevaka Nadko nadkonobar nadkrijem. nadpijem (vidi piti) N nabieliti (se) nabijem. mjestanca mjestašce... vidi liti nadolievanje nadolievati nadomjestak. mn. prema mlatac Mletci. mladci mladčev. u kojem se kruh miesi) mjesec mjesečan mjesečar mjesečarka mjesečev mjesečina mjesečnik mjesečnjak mjestance. prema morfolog mostni. prema mnogi momačtvo. rnlačev. nadnio. nadomjestei nadomjestiti nadomještati. mravojedca. prema mučenik muriatičan mušterija muzti.mjedenic a mjedenica mj eho vit mjehur mjenben mjenica mjeničan mjenjač. mn. gen. (vidi biti) nablied nabrijati se. mrsna mrzak. mrsan.. ali naciepati načitati se načuditi se nadbijem. ali mienjati mjenjačnica mjera. nadbijem (vidi biti) nadcarinar nadcestar nadčovječan nadčovjek nadculan naddvornik nadhrvati nadieliti. drugo je nadpjevati nadpijati nadpijem. nadošijem {vidi siti) nadpievati. mravojedci mrcina mrcvariti mreža mrežica mrežkati Mrežnica mrezotina mriest mriestiliate mriestilištni. meljem . nadnesem. mrzka. mn. Mjećanin. nabrijem se (vidi brijati) nabrijem se. gen. nadniela . nadnieh . prema mladenac mlatac. mjesta (dugoje) mjestni mjestnik mješaljka mješanac. prema nadkriti nadkriliti nadkriti. nadnesavši. prema nadoliti nadošiti. mljaskam mlječika. prema mriestiti se mrieti. ali nadievati (vidi odjeti) nadjev. mučeničtvo. mnoguvrstna množtvo. prema momak monaštvo. nadjeva (dugoje) nadjevač nadjevak. ali nadieliti nadjenuti. prema nabiti nabili. muzem mužkara mužkarac mužkaračtvo. mrem . ali miešati mješaonica mladac. prema mljeti mnienje mnogovrstan.dolijem.. Mletaka Mletčanin mlieč. mjera (dugo je) mjerač mjeračina mjeraći mjerenje mjerica mjerilica mjerilo mjeriti mjerit mjerni mjernik mjerodavan mjerstvo mjesaći (na pr.. mljetski mljeti. prema most motčica. gen. prema monah moreška morfoložki. nadjevka. prema mriesti liste mriestit i mriestiti se mrieštenje. ali mljekar mljaskati. ali mlieč mljekar. nadomještam. mlatca. ali nadie vatinadjesti nadjeti. ali mlieko mljekarica mljekarnica mljekarski mljekarstvo mriestilištn i Mljet. mro. mjestašca mjestimice mjesto.. . mladca. nadomjestka. prema muž mužkobanji mužkost IV nadpit nacje ivati. mn. nabijem. prema nadbiti nadbiti.. mljevenje.

nadriliečnik nadskočiti nadstojnik nadstrešnica nadstrieliti nadstrjeljivati nadvesti. nalježem namicniti. ali naliepiti naljepnica.. ali namieniti namjera. gen. mn. nakazna nakostriešiti se nalazak. prema namjestnik namjestnik namjesto (priedlog) namještač namještaj namještati namještenik namještenje namrieti. napred-ka. prema nasijati nasjeckati. nasiečem. napijem (vidi piti) napjev. mn. ali nasjeckati nasjecati (tren. nadvedem nadvezti. prema nagnjiti nagnjiti. drugo je nadpievati nadpolovičan nadporučnik nadpričati nadprirodan nadtajnik nadtrčati.. ili namjenjivati namiesiti namjena. mn. nalijem. navezem naviestiti. nasijem (vidi sijati) nasijem. nagriženi nahodče naizkap najedanput najposlije i najprije i najradije i nakazan. narječja (dugo je) naručba naručbenica nasiecati. mn. ali navještaj navijem. namjena (dugoje) namjenjivati. gen. prema naviti . prema nagrijati se nagrizti. ali nagoviestiti nagrebsti. namrem nanieti. prema nalili naliti. prema Nanking naobrazba napijem. ngprztka naputak. nasječen nasjedati nasjediti se nasjek nasjesti. nadvijeni (. ali nasliediti nasmijati. nareztci narječje. prema napiti napitak. gen. ali na-ljepljivati nalietati nalievanje nalievati. nasljedci nasljedan nasljednica nasljednik nasljedovao nasljedovanje nasljedovati nasljedstvo naslje ivali. ali nalievati naljevak naljezti. prema nadviti nadviti. ali naliep naljev. nagrijemo se (vidi grijati) nagrijem se. {vidi liti) naljepljivati. nasljedka. narezka. nanesem nankinzki. namijestna namjestiti. ali naljepnica naliepiti. ali na-sjecati nasijati. ali nagovješćivati nago vieš ten nagovješćivati. naputci naredba narezak. namjera (dugo e namjerati (dugo e) namjeravati namjeriti namjernik namjerno namještan. na-drieh. natučem natuckati naušnica navesti. nalazka.vidi viti) nadzorničtvo. navezka. navedem navezak. napjeva (dugo je) napjevati se naplatak. nalazci naladke naliegati.) nasjeći. (vidi gnjiti) nagodba nagoviestiti. na-drem.. nasmijem (se) {vidi smijati se) nasmijem se. mn. naliežem naliep. nadrieti. naglaska nagniezditi nagnječiti nagnjesti nagnjijem. namjestim namjestnički namjestničtvo. mn. napitci napili. prema nadzornik nadžak-baba naglasak. nagrebem nagrijati se. nadvezem nadvijeni. prema nasmijati se nasmjehivati se natrij natući. mn. ali nalje-vak. navezi navezti. drugo je natrčat.nadpjevati namještenik namještenje naviti nadpjevati. ali naslje ivati naslie e. ali nasljedstvo nasljedak. nalievo nalijem. napredci napried naprstak. nasjedem i nasjednem nasliediti.. ali napovjediti napredak. naplatci naplieniti napovied napoviedati.

ali nezamjenljiv nezamjenljiv. navrem na vrtak. nesnosna nesreća nesretan nesretnica nesretnik nestorijanac nestrpljiv nestručnjak nesviest. nisu nitko nizak. neumjestna neumj estnost neupotrebiv i neupotrebljiv neuspjeh neuvredljiv neuvredljiv neuztrpljiv nevjera. nosorožci noviciat nurnberžki. nazadci nazebsti. neukusna netko neumieće neumjeren neumjerenost neumjestan. nismo. neizvjestna neizvj estnost neliep nenadkri lijen nenadkriljiv neobhodan neodklonjiv neodpremljen neopredjeljen neopredieljenost neosviešten neozbiljan nepobie en. ali nesvjestica nesviestan. ali ponjemčivati nipmipti nipmim niemljenje nietiti. mn. ali nietiti njisak. mn. niekati nijedan niodkud(a) nisam. nedjelja (dugo je) Nedjeljko (dugo je) nečovječtvo. nasebem nazubčati naždrieti se nebce nebčan nečastan. ali obavještenje obaviestiti. ali Ni ernac njemački Njemica njemota. mn. gen. ali nepobie en nepodobština nepodpun nepomiešan nepovlastan. nesviestna nesvjestica. mn. ali obavješćivati obavjestnica obavješćivati. nuto) nuzpostaja nuzpristojba nuzprostorija nuz zanimanje nuzarada nuzzgrada nuždan. ali nesviest neukusan. prema nečovjek nedorastao. nazadka. prema nos nosorožac.) nevješt ne vještina nevoljničtvo. nevjesta (dugo je. mn.. gen. nisi. ali nepnvrie en nepovrie en. ali nerješiv nerješiv. neizkusna neizpitan neizplaćen neizplativ neizporediv neizpravan neizpunjen 90 neizpravan neiztrebljiv neizvjestan. ali nepovrediv nepriekoran nerazdieljen. ali naviešten navrieti. nizka nizkoća nizkost Norvežka norvežki nosni. nedorasla nedoraslost nedostatak. nečastna nedjelja. obamrem obastrieti. ali nezamienjen novovječan . nuždna NJ njedra. ali obaviestiti nevjernost nevjerovanje nevjesta. niekalaca niekati. ali njemota Niemac. prema npviprniV obavješćivati niekalac. nedostatci negrda negdašnji negociacija neiskren neistina neizcrpljiv neizkazan neizkusan. niekaoca. ali neriešen nerodkinja nesavjestan. ali niem njetilo. ali niečan. nije. nevjera (dugo je) nevjeran nevjernica nevjernički nevjerničtvo. prema nevoljnik nevriedan nevriednik nevriednost nevrieme. obastrem obaviest. niečem niem. njedara Njemačka. gen. navrtci nazadak. prema Nurnberg nutkati (govoriti nut. njiska njiskat i njuška njuškati obadvie obamrieti. ali Njemačka Niemci (selo) niemčiti. ali njetilo nije. nevremena newyorški nezamienjen.navješćivati navješćivati navještaj namješten je. ali nepobjediv nepobjediv. ali nerazdieljen nerazgovietan nerazmjer nerazmjeran nerazpadljiv neuspjeh nerazpoložen nerazpoznavanje nerazrješiv nerazsudan neraztvoriv nerazumievanje neriesen. nepovlastna nepovrediv. gen. mn. niste. nesavjestna nesavjestnost nesnosan. gen. ali nerazdjeljiv nerazdjeljiv.

n

e z a v i s a n , n e z a

novovjek novovjekovan novovjerac, novovjerca, gen. mn. novovjeraca nozdrva nožka nudkati, prema nuditi (drugo je nutkati) v i s

n a nezgrapan n e z n a b o ž a c .

nezna-bošca, neznabožci neznabožtvo niansa niečan, ali nije (od nisam) niečno

91

obavještenje
obavještenja, ali obaviest obazreti se, obazrem seobćarati obćaravati občiniti ob čin ja vati občuvati obćen obćenit obćenitost obćen je obći obćilo obćina obćinski obćinstvo obćiti obdjelati ob djela vati obezcieniti, ali obezejenjivati obezcjenjivati, ali obezcieniti obezčastiti obezčašćen obezčasćenje obezčašćivati obezhrabriti obezkrepl jivati, ali obezkriepiti obezkriepiti. ali obezkrepljivati obezsnažiti obezsvetiti obezznaniti (se) obhod obhodati obhoditi obhodnica obhodnik obhodnja obho enje obiediti, ali objeda, obje ivnti obieliti i obieljeti obiest obiestan, obiestna obiestnica obiestnik obijeni, prema obiti obitavalištni, prema obitavalište obiti, obijem (vidi biti) obje, gen. obiju objed objeda, ali obiediti objedovati objelodaniti objeručke objesili obješenjak obkollti obkop obkopan obkopati obkoračiti obkročiti oblastni, oblastna oblietanje oblietati, obliećem

obsjena
obliepiti, ali obljepljivati oblievanje oblievati oblijem, prema obliti obliti, oblijem (vidi liti) obljepljivati, ali obliepiti obljetnica obnieti, obnesem obodac, obodca, obodci obodčić obodnica obradba obranben obrazac, obrazca, obrazci obrazčić obrijati, obrijem (vidi brijati) obrijem, prema obrijati obsada obzcen obseg observacija observatorij observirati obsidian obsiecati obsjeći obsjedanje ob sjedati obsjednutost obsjena

obsjenar
obsjenar obsjeniti ob jesti obskrba obskrbilištni, prema obskrbilište obskrbiti obskuran obslužiti obstanak obrtati obstinatan obstipacija obstojati obstrukcija obšav obšijem, prema obšiti obširan obšiti, obšijem (vidi sili) obteći obterećenje obterećivati obteretiti obtjerati obtjecaj obt jecati obtočiti obtok obtrčati obtrčavati obtužba obmienik obtužiti obtužnica obvezan, obvezna ociediti, ali ocjedina ocieniti, ali ocjenjivati, ocjena ocjedan, ocjedna ocjedina ocjedit ocje ivati, ali ociediti ocjel ocjena, gen. mn, ocjena (dugo je), ali ocieniti ocjenjivač ocjenjivati, ali ocienitl ocrniti ocrtati očevid očevidac, očevidca, očevidci očigledac, očigledca, očigledci očinski očinstvo očuh očupati očvrsnuti odahnuli odaprieti, odaprem odaljiti odaprieli, odaprem odastrieti, odastrem odavno odavrieti, odavrem odbijem, prema odbiti odbitak, mn. odbitci

odjelit
odbiti, odbijem (vidi biti) odbjeći (odbjegnuti), odbjegnem odbjeg odbljesak odciediti, ali odcjeivati odciepiti, ali odcjepljivati odcje ivati, ali odciediti odcjepljenje odcjepljivati, ali odciepiti odčepiti (drugo je očepili, stati komo na nogu) odčepljivati odčitati oderati odgrizti, odgrižem odhraniti odhrvati se . odieliti, ali .odjeljivati odielo odievanje odievati, ali odjenuti odignuti odisati odjeća odjedanput odjel, ali odieliti odjelan, odjelna odjelit -' 93

92

odjeljak odjeljak, odjeljka, gen. mn. odjeljaka odjeljati odjeljenje, prema odieliti odjeljivati, ali odieliti odjenuti, ali odievati odjeti, odijem, odjeli, odjevši, odio, odjela, odjeven, odjevena, odjeveno odjevni odkad(a) odkako odključati odkopčati odkos odkotrljati odkračunati odkraviti odkriće odkrijem, prema odkriti odkriti, odkrijem (vidi kriti) odkucati odkučiti odkučivati odkud(a) odkup odkupitelj odkupiti od kvači ti odlazak, odlazka, odlazci 94

odletjeti odliegati odliepiti, ali odljepljivati odHetati odlievati, ali odljev, odljevak odlijem, prema odliti odliti, odlijem (vidi liti} odljepljivati, ali odliepiti odljev odljevak, odljevka (dugo je), gen. mn. odljevaka odmieniti, ali ododmjena, ali odmieniti odmjenjivati, ali odmieniti odmjeranje (dugo_/e) odmjerati (dugo je) odmjeriti odnieti, odnesem odnosni, odnosna odojiti odoljen odoljeti, odolim odolievati odora odozdo odozgo(r) odpadak, odpadka, odpadci

odpravničtvo odpadanje odpadničtvo, prema odpadnik odparati odpasti odpečaćivati odpečatiti odpievanje odpievati (drugo je odpjevatli) odpijem, prema odpiti odpirač odpiriti odpis odpisati odpiti, odpijem (vidi piti) odpješačiti odpjevatt (drugo je odpievati) odplaćivati odplata odplatiti od plavi ti odplivati odploviti odpoceti odpočinak odpočinuti od po čin jati odpoiučiti odpomčivati odpravak odpravljač odpravničtvo, prema odpravnik

odpravnik
odpravnik odprema odpremiti odpremnički odpremničtvo, prenut odpremnik odpremnik odprhnuti odprije odprilike odpučiti od pust odpustiti odpustnica odpuštati odputiti se odpuzati odredba odrezak, odrezka odriešiti, a!i odrjcšivati odrieti, odrem odrješen je odrješit odrješito odrješivati, ali odriešiti odrjesnica odsad(a) odseliti (se) odsiecati, ali odsjeći odsievati, ali odsjev odsječak odsjeći, ali odsiecati odsjedati odsjednuti odsjek odsjesti odsjev, ali odsievati odskakati odskočiti odslužiti odspried odstrag odstraniti odstriel odsudan odsuditi odsukati odstup odsutan odsutnost odsvagda odsvakud odsvirati odsvojiti (drugo je osvojiti) odsvud odšepati odšetati odšijem, prema odšiti odšiti, odsšjem odterećenje odteretiti odteturati

ogrebsti

(vidi M)

odškrinuti odšteta odštetiti (drugo je oštetiti) odšuljati se odtad(a) odteći, drugo je oteći (otegnuti), oteći (o rani) od tegliti

odtisnuti odt jecati odtjerati od tkati odtraga odtrčati odtrgnuti odtud(a) odtu iti oduprieti odušak, oduška oduviek odvijem, prema odviti odviti, odvijem (vidi viti) odužiti se odvesti, odvedeni odvezti, odvedem odvjetak, odvjetka, mn. odvjetci odvjetnica odvjetnički odvjetničtvo, prema odvjetnik odvjetnik ofidal oficiant oficielan ogorjelina ogorjelište ogorjeti, ogorim ogrebsti, ogrebem 9 5

oskubem oskudievanje oskudievati : osladćati osliepiti. mn. drugo je okraćati okrepa. ogrijem (vidi grijati) ogrijem. ome ka. ostatci ostrižak. ostrižka. prema okoliš okostnica okraćati. drugo je opjevati opijem. ali opredieli oprečan osjećaja n oprečnost opreka oprieti se oprost ni opsovati optant optativ optičan optičar optički optika optimist optimizam optirati ordinariat Orient orientacija orientalac orientalan orientirati se orientalist orijaški. otresem otriebitl.. osjeta (dugo je) osjetilo osjetiti osjetljiv oskubsti. postati kratak. drugo je odsjeći osjekom oajeniti osjet. mn. ali okriepiti okrepljivati okriepiti. mn.. gen. opasna opazka opcija opievati. gen mn. osjećati osjeći (se) osiečem (s e). otca. drugo je okratčati okratčati. prema ogrijati ogrizti. gen. prema oružnik osamnaestgodišnji oseka (protivno od plima) Osian osiedjeti Osiek Osječanin osječki osjećaj osjećajan osjećajnost osjećajnost : osjećanje '>. drugo je opievati oplieniti oplieviti opredieliti. osvitci osvjedočen osvjedočenje " osvjedočiti osvještenje osvjetlati osvjetljavati i osvjetljivati. omjera (dugo je) omjeriti omjerka omriestiti se onesviestiti se. mn. prema ontolog opasan. ali otrebine otriezniti (se). mn. ali otrežnjavati se otriežnjen otrov otrti otući oticat otupiti oturpijati otvarati 9 7 . ostrižci Ostrožac. ali oljepljivati oljepljivati. opijen (vidi piti) opjevati. ali okrepljivati. ali oliepiti oljeniti se 96 ome ak. otci i otčevi otačbina otajstvo otakati otančati otanj iti otapati otava otcoubojica otcoubojstvo Otčenas otčev otvarati otčvina oteći. ali ogrievati ogrjevni oklievalac oklievalo oklievanje oklievati okolišni. ostružci osuda osuditi osviestiti (se). ali osmieh osmjeliti se osniežiti osnutak. otečem i oteknem (drugo je odteći) otegnuti otegotiti oteklina oteliti se otepsti. ogrizem ogrjev. aliosvjesćivati (se) osvietliti. prema ornitolog oružničtvo. postati kraći. ali osljepljivati osljepljivati. osnutci osobština osrčje oprednji ostarjelost ostatak. ali osvietliti . Ostrožca 7 Korienako pisanje ostružak. osvjetljenje osvježiti osvježivati oštar oštetiti otac. ali ogrješivati se ogrievati. ogrjeva (dugo je). ali onesvješćivati se onesvieštren onežki. ali ogrjev ogrijati. ali opredjeljivati opredieljenost opredjeljenje opredjeljivati. ali osliepiti osmieh. ali onesviestiti se oniemiti i oniemjeti ontoložki. otepem otesati oteti otežati otežčati otići otiesniti otimati otirač otmj en o tok otočiti otopiti otopliti otrčati otrebine otresati otresti. prema orijaš ornitoložki. ome ciomiesiti omjer omjera. ali osvjetljivati osvitak. okrepa Oktavian olieniti se oliepiti. prema Onega onesvješćivati se.ogriešiti ogriešiti (se). ostružka. prema opiti opiti. ali osmjehnuti se osmjehnuti se.

ovisnu ovjekovječiti ovjenčati ovjeroviti ovjerovljenje ovj erovlj ivati ovogodišnji ozbiljan ozdo ozebsti. parožci parožčić pasti. ozljeda (dugoje) ozlje enik ozlje ivati. piješ. prema plemenitaš plemićki plesni. pisca piščev pisak. patčeta patčetina pačići patka patoložki. prema pjesnik pjes tinja pjestovalište pjestovati pješačenje pješačiti pješački pješačtvo. piesak pavian pazka pažki. ovijem (vidi viti) ovisan. parožka. (ili pjeskar pietao ptetao. prema ples plesti. gen. mn. pliesni. patci patče. ali ozliediti Ozren ozied se. prama pjevač pjevalište pjevanje pjevati pjevčić. prema Perast percipient pest pestnica Peščenica Petak. prema patolog patriarh patriarhalan patriarhat patriarhija gen. nm. prema Peking peloponeski. ali pobjeda pobieden pobielitj poliijem. padem pasti. ali pljesniv plievitt plomba pacient pacifistkinja pačji pakostan. pobijem (vidi bili) pobjeći. prema plitak plien. ali ozlje ivati ozlieden ozljeda. pljeska pljeskati. (iz)pijem. prema parip parižki. prema Pelopones Pelješac. pobjedničk i plitčina. ali pobiediti pobjedan pobjedilan pobjeditelj pobjediv pobjednički 9 9 . ali pliesan pljesni viti Plješivica pljeva pljusak. pijemo. pobjegnem pobjeda. pjesni pjeskar. pljeskam i plješćem pljesniv. prema paleontolog paliativan paljenje. pietla. ozebemozgo ozgoraozliediti. prema pješak pješak pješčan pješčanik pješćara pješčenjak pješice pješke pjetlić. prema piti pijenje pisac. ali pjetlić pietet pietizam pievac. paljetci pametca palje tko vati pamtiviek parcialan papak. ali piesak pjeskarnica pjeskorovka p ješko vit pjeskulja (zemlja) pjesma pjesmarica pjesmica pjesnički pjesničtvo. ali pjevač pijem. mn. petci petdeset petgodišnji petdesetgodišnji petnaestgodišnji Petrijevci petsto petstoti pettisući piano pianino pianist Piemont piaster piesak. ali pietao pjev pjevač. ali pievac pjevica pjevuckati plagiat plemenitaški. Ovidija. Ovidijem Ovidijev ovijem. pjega (dugo je) pjegav pjena pjeneznica pjenica pjeniti (se) pjenušav pjenušiti se pjesan. pijenje pjega. ali pljenitba plieniti plienjenje pliesan. pasem patak. prema Pag pčela pedagožki. mn. ozrem se oždriebiti ožedniti i ožednjeti Ožegovićianum oživjeti plosnat pluvjal pljenitba. pijem. mn. prema pedagog pediatrija pekinžki. pakostna pakostnik paleontološki. prema oviti oviti. pljuska pobiediti. prema pobiti pobiti. ali plieniti pljenitelj pljesak. pijete. pije. prema Pariz parožak. papka paripče. od plitak). prema plići: (komp.otvarač otvarao otvoriti otvrdnuti ovdje ovdješnji Ovidije. pieska. plešem plićak. piska piti. Pelješca Pelješčanin pelješki peruški. ali pievac pjevačica pjevački pjevačtvo. prema paliti paljetak.

podkresati podkriepiti. podsviestna podsvojče podšiti podšiti. pobjedonosna pobje ivati. prema 101 . podsiečem. prema podviti podviti. pogodka. prema podsijati podsjećati podsjeći. ali pobiediti pobijesnitii pobjesnjeti pobliediti pobolievati pociepanost j. podnesem. podatirem podaničtvo. poduprem podvesti.pobjednik . podsijem (vidi sijati) podsijem. podbijem (vidi biti) podbrijati. prema podbiti podbiti. podsmijem se (vidi smijati se) podsmijem se. ali podsjeći podsijati. podnožci pododsjek podpadati podpaliti podpalublje podpasač podpasati se podpasti podpis podplaćivati podplat podplatiti podsmjehnuti se podstanar podstava podstrešje pods trići podstupac Podsused. ali podjela. po brijem (vidi brijati) podbrijem. pociepati. podmetci podmetče podmiesiti podmjehuriti se podmjeravati podmjeriti podmladak. ali podieliti podkivač podkoljenica podkopati podkornjak podkova podkožan podkožiti podkradati podkraj : podkralj podkratiti podkrepa podkrepljivati. podmladka. podnožka. ali podsmjehivati se podsmijati se. prema podsmijati se podsmjehivati se. podašna podijem. podgrizem podhraniti podlivat podignuti podieliti. podievati (se) podjela podjeljivati. ali pocjepkati pocikivati pociknuti pocjepkati. ali podcieniti podcrtati podčastnik podčiniti {drugo je počiniti) podčinovnik podčinjenost poddialekt poddnevnik (drugo je podnevnik. podnesci podnevnik (meridian. podrem podrietlo podrijem. podnožak. počastna počastnica (pjesma u čast) pobrežje pobrijati. ali podcjenjivati podcikivati podciknnti podcjenjivati. podastrem podašan. prema podbrijati podcarinar podcieniti. ali podsiecati podsjedati podsjedanje podsjesti podsjetiti podsmieh. podneska. ali podkrepljivati podkrovnica podkućnlca podkućnica podkupiti podkupljiv podliegati podlievati podlijem. podkrovnic počistiti počivati počupati poćudan podatrieti. podrijem (vidi riti) podsada podsiecati. prema pognjiti pogodak. pogrebem podšijem. mn. početci početi počiniti (drugo je podčiniti) počinuti 100 podpomagač podpomoć podpomoći podpora podprašiti podpredsjednik podpukovnik podpun podrieti. prema podgrijati podgristi. drugo je poddnevnik) podnieti. pogodcipogodba pogorjelac (dugoje) pogorjeti pogresti. pobrijem (vidi brijati) pobrijem. podgrijem (vidi grijati) podgrijem. ali susjed podsviest podsviestan. podvijem (vidi viti) poetski pognjiti. prema podlitt podliti. podsijem (vidi šiti) podtajnik podtip podturiti poduprieti. podmladci podnesak. meridijan pod akon podgrijati. mn. podvezem pod vijem. prema podriti podriti. prema podanik podastrieti. pocrpem pocrveniti i pocrvenjeti počastan. ali podkriepiti. prema pobrijati pečašnica (pjesma uz čašu) poček počešati početak. pognjijem (vidi gnjiti) pognjijem. ali podsmieh pogrebat i podlijem (vidi liti) podmetak. ali pociepati pocrkati pocrpsti. podvedem podvezti. pobjednik pobjedonosan. podjeljivati.

(drugoje popievati poplieniti popijesniviti popravilištni. postotci postrieljati postupak. poljubci pomienjati pomiešan pomiešati pomjediti pomjeriti (na pr. posjeta (dugo je) posjetilac posjetiti posjetnica poskubsti.pogriešiti pogriešiti. gen. prema politi politi. ponizna ponosan. pomsjetna pomjestiti pomještati pomrieti. prema pokriti pokriti. poredka. posljedka. ali ponjemčivati ponieti. prema popraviliste poprečan poprieko popunitben poputbina porazbolievati se poredak poredak. ali posmieh posmrtče pospjeh pospješan pospješiti pospješivati posrebriti posred posrednički posredničtvo. mn. postna postelja postotak. ali pokriepiti pokriepiti. pokrijem (vidi kriti) pokusni. postupka. ali pokriepiti pokrepljivati. ali pokrepljivati pokrijem. popjevaka popijem. pomrem pomuzti. polazci polet poliandrija poliedar poliegati poliepiti. ali polusviet polječe poljep. prema posjetiti posjeći. polusviestna polusviet. ali poljep polietati 102 polievatii. pogrizem pogrješan pogrješiv pogrješka poiskati pokadkad poklopac. pomuzeni porazbolievati se ponajprije ponamjestiti ponamještati ponedjeljak. ponedjeljka (dugo je) poniemčiti. mn. ali poniemčiti poočim poodsiecati. postupci posvietliti posvjedočavati posvjedočiti posvjetovati se posvjetoviti posvjetovljenje potaknuti potapkati potrk poteg potencial potencialan potepati se potepsti se. ponosna ponjemčivanje ponjemčivati. ali posmjehnuti se posmjehniti se. poljubca. poklopci poklopac poknjižki. polijem (vidi liti) polugodišnji polumjer polusviest polusviestan. prema posijati posiecati. popijem (vidi piti) popjevati. gen. vatru) potisnuti potišten pot jecati {na pr odnekoga) potjera potjerati potlačiti potleušica potmuo potom potomak potonina potonuti potop potraga potratiti potražiti potrbuške potrčati potreba potreban potrebština potreptjeti potres potrgati potrk 10 3 . mn. posjednem posjet. ali poljevač polijem. prema posrednik posredovati postan. prema posjeći posjećen. poredci poriečje porječkati se posijati. poklopca. pameću) pomjestan. polazka. poslušna posljedak. posiečem posjećivati posjed posjedanje posjediti (drugo je posiedjeti posjednica posjednik posjednuti posjedovanje posjedovati posjesti. prema popiti popiti. prema knjiga pokostnica pokrepa. poslj edci posljedica posljedičan posljednji posmieh. potepem se potez poteškoća poticati (na pr. ali posjeći posiedjeti (drugo je posjediti) posielo posječen. ali polievati poljevačica poljubac. ali polusvjetski polusvjetski. posku-bem poslije poslušan. prema pokus pokućtvo polabski polazak. prema poliepiti poljepšati poljepšavati poljevač. posijem (vidi sijati) posije (mekinje) posijem. ponesem ponizan. ali pogrješka pogrievati pogrizti. ali poodsjeći poobćiti poobćivanje popievati (drugo je popjevati) popievka.

gen. ali precieniti predmnjeva. povezem poviest. mn. predrem. ali pozljeda pozljeda. ali preciediti precjena. ali prebolievati prebrodiv preciediti. povedeni povezti. predka. predhodna predhodnica predhodnik predialist predievati. prazna praznovjerac. predloška. pozobem pozliediti. ali predjenuti predispozicija predjel i predio predjelni predjenuli. kamp. ali priegor 105 . ali pozliediti požežki. ali precjenjivati precje ivati. prema predstojnik predstraža predsuda predšasnik predteča predusresti preduvjet predvečerje predvidjeti predvojnički predvraće preferencialan pregib pregibak. povjetarca povreda. prebijem (vidi biti). potroška potrošiti potrti potucati (se) potući poturčiti potvora potvrda povesti. ali pozliediti pozlje ivati. ali predmnjeva predstava predstavljao predstavnik predstavničtvo. od priek prečistiti prečka prečuti predak. prebjega (dugo prebjegavati prebjegnuti prebježati prebol prebolievati. praska praviek pravopisni pravoriek pravovjeran precjen a pravovjerje pravovjernica pravovjernik prazan.potrošač potrošač potrošak. poviestna povijem. predosjećati predpjev predplata (drugo je preplata) predpodne predposljednji predpostaviti predpotopni predprega predprošli predračun predrazsuda predrieti. prečastna preči. gen mn. ali povriediti povriediti. prema prebiti prebiti. praska prasak. pregibak preglasiti. ali precjeivati precieniti. pozna pozebsti. ali preboljeti preboljeti. ali poviest povjestnićar povjestnički 104 povješati ----povjetarac. pregibka. prema Prag prebijem. ali priedlog predmet predmievanje premnievati. prasca prasak. prema povjerenik povjerenik povjerenstveni povjerenstvo povjerenje povjeritelj povjeriti povjerljiv povjerljivost povjerovati povjesmo povjestnlca. ali prieboj prebjeći prebjeg. predložci predložiti. ali povriediti povredljiv povre ivanje povre ivati. ali priedor predručak predručiti predsjedatelj predsjedati predsjednica predsjednički predsjedničtvo. ali povreda povrieslo pozadievati pozadriemati pozan. precjena (dugoje) precvjetati precvjetati proces prečac prečastan. ali priegon pregorievati pregorjeti. prema predsjednik predsjednik predsoblje predsrčje pregorjeti predavaonica preddvorje predhodan. predci predavač precjenjivati. ali predievati predjeti predkućnica predlagao predložak. praz-novjerca(dugo & praznovjeran praznovjerje pražki. prema Požega poznjak pračovjek pradjed praotac. praotci prapradjed prasac. predosjećanje. prema predstavnik predstojničtvo. ali prieglas pregled pregledao pregledačica pregledan pregledba pregnuće pregovarali pregovor pregrada pregoniti. ali predmnievati prednjačiti : prednjački predočba predočenje predočitelj predočiti predočivati predosjećaj . ali povjestnica poviestan. praotca. povijem (vidi viti) povjeravanju povjerbeni povjeren povjereničtvo. prema poviti poviti.

ali preljepljivati prelietati. ali preodievati preodjeti prepečatiti prepečen prepečenica prepeći prepekprepeka prepeličar prepeličji prepievati (drugo je prepjevati) prepirač prepirka prepirati se. kamp. presvietla presvlačenje presvlaka prešan. prekupca. prenosilaca prenositi. mn. prestupka. prestupci (ali priestup) prestupan prestupnički prestupnik presuda presudan presvietao. ali prielog preložki. pregradci pregra ivati pregršti. prelaca prelazak. prelca. pregradka. preliećem prelievanje prelievati (se) prelomiti. premjestna premjestiti. prešna 10 7 . premećem premetnuti premier premiera premiuće premjestan. gen. ali priepor prepisati. pregrizam pregršt. preniska prenoćište prenoćiti prenoćiti prenosan prenosilac. ali prielom preložiti. gen. prema preljubnik premac premda premetač premetačina premetati. ali priekor prekosutra prekraćivati prekret prekretnica prekrivač prekročiti prekrst prekrstiti prekrštavati prekršten preksutra preksinoć prekuhati prekupac.pregrada Pregrada pregradak. ali preliepiti prelj etiti preljub preljubnik preljubnićtvo. ali preodjenuti preodjenuti. od priesan presnoća presrt prestići prestrići prestupak. prelazci prelazan prelaziti. ali prienos preoblačenje preoblačiti (se) preobraćenje preobrazba preobraženje preobterećenje preobterećivanje preobterećivati preobteretiti preobučen preobući preobučem preodievati. ali prielaz prelčev. ali priepis prepisivač prepjev prepjevati (drugo je prepievati) preplaćivati preplesti preplet prepletati prepočeti prepočinjanje prepočinjati prepona preporod preporučan preporučiti preporučivati prepreka prepričati prepričavanje prepriečiti preprodavač preprodavalac prepući preradba preračunati prera ivač prereći (se) prerez prerušiti presad presada presaditi presadnica presahnuti preseliti predan preseljenje presenećen presenećenje presezati presiecati. ali presiecati pres jediti presjek presjeka preskočiti preslica presličica presniji. mn. prekupci prelac. prema premostiti premoštenje premrežiti premučati prenačiniti prenačinjanje prenapučenost prenieti. prelaska. ali priekop prekoračenje prekoračiti 106 prekoračivati prekoriti. prema Prelog prenoćište preljepljivati. pregršti pregrtač prehrana prehranben prehraniti prehranjivati preinačenje preinačiti preinačivati preinaka prejahati prekaliti prekid prekidač prekipjeti prekjučer prekjučerašnji preklani preklapaš prekliet preko (drugo je prieko) prekomjeran prekomorski Prekomurac Prekomurje prekomurski prekonačiti prekopati. ali presjeći presiecanjo presizati presjeći. premjestim premjestiv premještaj premještati (dugo je premještenje premljeti premošten. prenesem prenizak. prema prelac preletjeti preliep preliepiti.

pridjeva (dugo je) pridjevak pridolazak. ali. ali prevreti prievoz. pričestnapridieliti. ali predložiti priedor. ali pridjeti ali pridjeljenje pridjeljivati. presniji priesnac priestol priestolni priestolnica priestolnički priestolje priestup. ali predrieti. prelomiti prienos. kamp. mn. prema previti (ali prievo j) previti. pribijeni (vidi biti) pribjeći prihjegnuti pribjegavati pribježište pribrežan priciepiti. ali prievod prevodljiv prevozač prevozilac prevoziti. prevući prezbiterijanac prezebsti. pridolazci pridonieti. ali pridjeljivati pridieljen pridievanje pridievati. ali prešao priedlog. pretička pretilina pretinac pretio. ali prestupak prietiti prietnja prietvor. priesna. predrem Priedor prieglas. ali preglasiti priegon. ali zapreka priečnica priećeaje. gen. ali prebiti priečenje. ali pretvoriti prievod. ali .prepisati priepor. prevodilaca prevoditi. ali prekoriti priekoran prielaz. gen. ali pridievati pridjev. prema prečiti priečiti. ali prepirati se prieporan priesan. ali priciepiti priča pričanje pričati pričestnik pričestan. ali prekopati priekor. ali prievor prevrtao prevrtak. ali prieći prešavši prešućivati pretakati pretapati preteći pretegnuti pretek preterit pretezati pretežan preticati pretičak. pridolazka. prema pribiti pribiti. pridonesem prigrizti. ali pregoniti priegor. preturiti preturpijati pretvarač pretvarati pretvorica pretvoriti. ali previti prievojni prievor. pridieliti pridjenuti pridjeli. pretržca. previj em (vidi viti) prevjera prevjeriti pre vjernik prevjesiti pre vješati prevlačiti prevlaka prevlast preživjeti prevodilac. ali prevoziti prievozan prignječiti prigrievati prigrijati. ali prievoz prevraćati prevratnički prevrat prevreti. ali prevoditi prievodan prievoj. pretila pretjecati pretjerati pretjerivanje pretjerivati pretkati pretočiti pretoka pretopiti pretorijanac pretovariti pretraga pretražiti pretraživač pretrčati pretrg pretres pretrpati : pretrpjeti pretržac. pretržci pretržćev pretući preturati . ali prietvor preudesba preuveličavanje preuzvišenost prevara prevarljiv preveć prevesti. prevrtci prevrtljiv prevrtljivac prevrtljivica prevrtljivost . prigrizem prieboj. prezrela prezreti. ali prelaziti prielog.prešao prešao. prigri-jem (vidi grijati) 10 103 . prevedem previd previdjeti previ jem. prevodioca. prema prietiti prieći. ali preložiti pri grijati prielom. prezreni preživač preživjeti Priam Priam (trojanski kralj) pribijem. komp. prie em. ali prenositi priepis. mn. prezebem prezent prezid prezidati prezime prezir preziran prezirati prezreo. ali pricjepljivati priejepljivati. prešla. mn. ali pregorjeti priek. preči i prieko {drugo je preko) priekop.

ali priljepljivati prilietati prilievati. gen. prema priležnik priliegati priliepiti. progrizem prohtijem se. prema pronevjeri ti proliti proliti. pripadci pripievka gen. ali primieniti primjenjivati. prema prikriti prikriti. primitci primjećivati. ali primieniti primjenljiv primjenljivost primjer. mn. primjera (dugo je) primjerak primjeran primjeren primjerice primjesa. mn.. ali pritješnjivati pritisak. ali pripovjedač pripoviedalo pripoviedan pripoviedanje pripoviedati. prijma prijamni prijamnik prije Prijezda prikrijem. prema prohtjeti se prohtjeti se. prema prigrijati prijam. ali prisievati prisluš nik prispieće prispievati. gen mn. ali proljev prolijem. prineseni prinosnik. gen. prema pristanište prisutstvo prisutstvovati prisvietliti. ali prisvietliti prišijem. pripijem {vidi piti) pripjev. pri-ložka. ali primješavati primietiti. primjeska primjetba. privedeni privezti. privijeni (vidi viti) privjesak. pripjevaka (ali pripjev) pripievati (drugo je pripjevati) prisan pripijeni. ali pritiesniti privesti. prizrem procjena procjenitelj procieniti. priložci priljepak priljepčiv priljepčivost priljepljiv priljepljivati.prigrije m prigrijem. promeljem pronalazak. prema prišiti prišiti. ali promjena promiesiti promiešati promjena. ali pripoviedati pripovjedan. ali prispievati (vidi dospjeti) pristaništni. ali primjećivati 110 primitak. prema pripiti pripiti. ali prisvjetljivati prisvjetljivati. mn. ali primietiti primjena. privezem privijem. prognjijem (vidi gnjiti) progrizti. prikrijem (vidi kriti) priležničtvo. pritiska pritjecati pritjerati pritj eri vati pritješnjivati. ali pripovjediti pripoviedka pripoviest pripovjedač. na pr. prišijem (vidi siti) pritiesniti. ali priljev prilijem. drugo je pripoviedan od pripoviedati priprieti. ali prispjeti prispijem. prolijem (vidi liti) proložak. primjesa (dugoje) primjesak. prodrem prognječiti prognjijem. pripjeva (dugoje) pripjevak pripjevati (drugo je pripievati) pripoviedalac. ali primjenjivati primiešati. prolazci proletariat proletati prolievati. prema priliti priliti. ali priliepiti priljev primieniti. prema prognjiti prognjiti. ali procieniti prodriemati prodrieti. prisna prisievat i prisievati. priprem priprietiti pripuzki. privjeska privjesiti privremen prizreti. prolasku. gen mn. prispijem. prema prinos priobćenje priobćiti priobćivati pripadak. mn. prohtijem se (vidi htjeti) prolazak. prema priviti priviti. ali procjenu procjenjivati. proložci (Durchschuss) proljeća proljepšati se proljetan proljetos proljetošnji proljev. proložka. pripadka. promjera (dugo je) promjeriti promljeti. pronalazka pronevjera pronevjereni pronevjeriti 11 1 . prema prispjeli prispjeti. prilijem (vidi liti) priložak. ali prolievati promičba promičben promieniti. pripovjedna književnost. ali promieniti promjeni! promjenljiv promjenljivac promjenjivati promjer. ali prlpoviedalac pripovjedački pripovjedalački pripovjediti. ali primietiti principielan prinieli. ali prisjev prisjećati se prisjedati prisjednik prisjenak prisjesti prisjetiti se prisjev. prema pripus priredlia prirječje prisan.

prema prostak prostriel prostrieliti. ali razciepati razcjepkati. provincijalac. prema Ratimir- razbieljen razčiniti prosac. ali propovjediti propovjedaonica propovjediti. ali prosjev prosijati. prema propiti propisnik. ali prosvjetljivati prosvietljen. prošijem (vidi šiti) proštijem. prosca prosba 112 razbijem. prosvietljenost prosvjetljivati. prostrem prostrjeljivati. prorijem (vidi riti) prorje ivati. prema razbiti razbiti. od rasti). propij em (vidi piti) propjevati {drugo je propievati) propovied. prema prositi prostačtvo. razcar razciepati. ali proriediti proročtvo. rastem. pronesem pronija. ali razciepiti razcvasti razcviliti razcvjetati se razvrieti se. provedem provezti. provezem provi ant provincial provincialan. prozrem proždrieti. radostna radostnice (suze) rampa rasa rasica rasla (vidi rasti) rasni raspikuća. razbijem (vidi biti) razbjeći se razbjesniti se razbježati se razbojničtvo. ali. prozebem prozreti. ali proniar propievati (drugo je propjevali) propij em. ali prosjeći prosied prosievati. ali prosievati prosliediti prosni dan. prema prositi prosjačtvo. ali provincial provjeravati provjeriti provješati provjetri provjetrivanje provreti. ali propoviedati propovjednički propovjednik. ali provincialan . razvrem se razčarati razčehnuti razčepiti razčeprkati razčerupati razčešati razčešljati razčetvoriti razčiniti 11 punoljetnost . prema radnik radostan. proštijem (vidi štiti) protimba protjecati protjeranik protjerati protjerivati protučinitba proturiečiti proturiečje proturiečje protu vriednost provesti. propiti. prema prošiti prošiti.proniar proniar. ali prosvietliti prošijem. ali razcjep ljivati. prema razbojnik. prema prorok prosiecati. proždrem prvienac prvokoza (koza. sad. ali provincija provincija. ali prosiecati prosjek prosjelina prosjesti se prosjev. ali prostrjeljivati prostrieti. ali propovied propustnica proriediti. rasla rastući (glag. razcjep razciepljen razcjep. komp. ali provincijalac provincializam. ali propovjednik propoviedanje propoviedati.. ali prostrieliti prosviećenost. ali prorjedivati prorijem. koja se prvi puta ojari) provopričestnica prvopričestnik psihijatar psihiatrija psiholožki. prosvjećivanje prosvjed prosvjedovati prosvjeta. prema proštiti proštiti. drugo je raztući rašak. rasti. ali razciepkati razciepiti. prosvjetljeniji prosvietljenost prosvjećenje prosvjećivati. ali prosvietiti. ali prosvjećivati prosvietliti.pril. ali pronija pronieti. raška : ' rašlje Ratko. prosiečem. prema proriti proriti. ali razciepati razcjepljivati. prema Radoslav radničtvo. rastao. prema Rab radiacija radialan radian radiaran radiator radije radišan. provrim i provrijem provriedniti se prozebsti. ali prosvjeta proturiečiti prosvietiti. radišna Radko. puceta punoljetan puščani puščica puška R rabiatan rabski. prosijam (vidi sijati) prosijem. prema prosijati prositba. prema psiholog puci. ali prosviećenost prosvjetitelj prosvjetiteljski prosvjetiteljstvo prosvjetljenje.Koriensko pisanje razbieliti . prema propis. prema prosjak prosječan prosječnost prosjeći.

razgodci razgorievati se razgorjeti se razgovidan razgovietnost razgrebsti. prema razsijati razsipa razsipnički razsipničtvo. gen. ražnjem (vidi sijati) razsijem. prema razliti razliti. razgrijem (vidi grijati) razgrijem. ali razriediti razrješavati.ma razsipnik razsipnik (dugo je) razdjel (vidi razdio) razdjelan. ali razljev razlijem. razmjena (dugoje) razmjenjivati. drugo je razriediti razriediti. mn. prema razriti razriti. razpljeskati razpojasanost razpolagati razpon razpop raspored razporiti razposlati razpoznati razprašač rasprava razpreći razpredati razpregnuti razpremati razpresti razpričati se razprodaja razprostirati razprostrieti. gen. razrijem (vidi riti) razrje enje razrje ivanje razrjedivati. razmjestim razmještaj razmještati raznieti raznovrstan. razdjela razgrijati. mn. prema razodkriti razodkriti. razmjera (dugo je) razmjerak razmjeran razmjerat razmjerati (dugo je) razmjeravati razmjeriti razmjerje razmjernost razmjestiti. razlijem (vidi liti) razljev razmieniti. ali razsjeći razsijati.razkošna razkovati razkralj razkrčiti razkrčivati razkrečiti razkrečivati razmjera n razkrijem. razgodka. ali razdieliti razdriemati razdriešiti. razkrijem (vidi kriti) raskrstiti (se) razkrstnica razkršće razkrštati razkućiti razkućiti razkuhati razkuhavati razkužiti razkvasiti razletjeti se razliegatl se razlietati se razlievati (se). drugo je razrediti razriešiti. ali razdrješivati razdrieti. raznovrstna raznovrstnost razodievati. ali razmjenjivati raniesiti razmjena. gen. prema razkolnik ruzkolik razkomadati razkopati razkopčavati ruzkoraciti razkorak razkoš razkošan. ali razdjeljivati razdjelnik razdio. ali razriešiti razrješenje razrješiv razrješivost razrješni razrješnica razsad razsahnuti se razsap razsedlati razseliti razsiecati. ali razrješivati razrijem. ali razodievati razodkrijem. pre. ali razodjenuti razodkrijem. razgrebem 114 11 5 . prema razgrijati razgrizli. razgrizem razhladiti razhla ivati razhod razkačkati razkajati razkalašen razkidati razkiseliti razkivati razklapati razklimati razklopiti razkol razkolačiti razkoliti razkolnički razkolničtvo. razdjelna razdjeljak.razčinja ti razčinjati razčistiti razčlanba razčlaniti razčupati razčupanko razćeretati se razdieliti. razodkrijem (vidi kriti) razpačati razpačavanje razpačavati razpad razpaliti rasparati razpasti se razpečaćivati razpečatiti razpeće razpeti razpetljati razpiliti razpinjati raspiriti razpjcvati (se) razplamtjeti se razplet razpletati razplinnti se razplod razplo ivanje. razdrem razdrješivati. razdjeljka (dugo je) razdjeljiv razdjeljivao razdjeljivati. ali razdriešiti razgnječiti razgnjeviti razgodak. mn. raz prostrem razprskač razprskivač rasprsnuti raspršiti razpučiti razpuće razpući se razpuknuti se razpust razsipni k razpuštati razrediti. prema razkriti razkriliti razkrinkati raskrili. ali razmieniti razmjer. razdjela.

svećenika) riek rieka. sakrijem (vidi kriti) saletjeti salezijanae saležki. ali raztriebiti raztresti raztrežnjivati. ali rješavati rijem. drugo je re enje (na pr. ali riešiti rješitba robče robkinja robski robstvo ročištnik. razsvjetljivati razsvietljen razsvjetljivati. rječina Rieka riešen. ali rječica. raztepem razterećenje raztezati 116 raztezljiv raztinjati raztiraća raztjerati raztjerivati raztočen raztočiti raztok raztopina raztnpiti raztopljiv . ružna sabijeni. ali sadievati sadrieti. ali sadjeti sadjeljati sadjenuti savjeti. rezka rezati rezbar rezka ti rezkoća rieć. tizp. ali rieč rješavati . prema riti riti. prema saliti saliti. razvedem razvezti. ali rjedkoća rie enje. prema redovnik rekbi rekonciliacija rekviem relief rentgenoložki. riedka. sagnjijem (vidi gnjiti) sagriešiti satrieti sakrijem. sabijem (vidi biti) sablastan. razšijem . rije. rosna rotkva rožac. prema sašiti sašiti. samosvjestniji saobcenje (bolje priobćenje) saobćiti (bolje priobćiti) sasiecati. ali rieč rječitost rječkati se rječnik. raztovariti raztrčati se raztrebljivati. ali razsvjeta. prema razšiti razšiti. rijemo. razvitci razviti.. prema rentgenolog rentier respicient rez riečca riečje riečni riedak. rijem. komp. samodržci samodržčev samodržtvo samosviest samosviestan. rubci rubčić rukovet ružan. prema rieka rječina. mn. ali raztriezniti raztrgati raztriebiti. ali raztrežnjivati (se) raztrkati se raztrošan raztrubiti raztući (drugo je rastući) rastumačiti rasturati raztužiti raztvoriti razudba razumievati razumijem. salijem (vidi liti) salmiak samačtvo. razumijem (vidi umjeti) razuvjeravati razuvjeriti rezak rezak. rožca. redka. prema samac samodržac. prema ročište rodbina romancier romb rombski. ali sasiecati sašijem. uveć. samosviestna. sablastna sablazan. razvijan (vidi viti) razvjenčanje razvjenčati (se) razvriediti razžalostiti razžariti razzeći razžestiti razžvakati razžvaliti ražanj. ražnja ražen ražište razni recipient redak. sašijem (vidi siti) satjerati satjerivati satrieti. ali raztrebljivati raztrieskati raztriezniti (se).razsječi razsjeći. ali razsiecati razsjed razsol razsrditi razstanak razstati se razstava razstaviti razstirati razstrići razstrieti. prema razviti razvitak. prema razumjeti razumjeti. rožci rožčić rubac. prema sagnjiti sagnjiti. ribca. samodržca. redci redovničtvo. ali razsvietliti razšijem. rje i riediti riedkost. ali rječnik rješenje. homp. umanf. razstrem razstrojiti razsuda razsuditi razsulo razsušiti razsvjeta. sablazni sadievati. ali razsvietlitj razsvietliti. prema rieka rječit. (vidi šiti) raztakati raztaliti rastegnuti razteći (stečeno izgubiti) raztegnuće raztepsti. satrem 11 7 razvesti. riješ. salezijanac salietati salievati salijem. rijete riviera rjedkoća rječetina rječica. prema romb rosan. sadrem sagnjijem. razvezem razvijen. ali sasjeći sasjeći. prema sakriti sakriti. ali rješenje riešiti. prema sabiti sabiti.

sitzen) siedost. ali sljepoća sliepac. sijete sijem. prema sjediti. prema seljak semazioložki. slastna slavospjev slet slied. sijem. sladka sladčica sladkiš sladkoća sladkohran sladkoje a sladokusac. drugo je sjedenje siek sieliti sielo sienit (vrsta kamena) sieno. umanj. sijemo. prema sjemenište sjemenka sjemenski sjemenjača sjemenje sjena sjenast 118 . ali sljedba. savjeta (dugo je) savjetnički savjetnik savjetodavac savjetovati sazreti. sazrim. prema Semmering servieta Siam siciliana Sicilija sićušan. postajati sied) sjednica sjedmčki sjediniti i sjesti sjednjaća sjedobrad. ali siedjeti sjedište sjemenar sjemeni sjemeništarac sjemenište sjemeništni. savjestna savjestnost savjet. ali sljepica sliepiti. gen. komp. prema saviti savitak. mn. sladokusca slastan. prema skriti skriti. ali sjedine sie enje. sjedim (drugo je siedjeti. prema Sirakuza siromašan. ali sazreti scientizam Sebastian sedmogodišnji sedamnaestgodišnji seizmoložki. mn. prema siromah siromaštvo sirotčad sirotče sirotčići sitce (malo sito) sjecalica sjecalo sjecati. šiješ. prema sjecište sjeckanje sjeckalica sjeckati sječa sječen. sljevovi slievati slijem. savijem (vidi viti) savjest savjestan. siromašna sjedište siromaški. sjedi siedjeti (postajati sied. sazrijem. ali sliediti sljedbenik sljednik 119 sječka sječkalica sjećanje sjećati se sjeći. prema semaziolog semmerinžki. ali sljednik sliediti. drugo je sjediti. skupca sladak. sipka sirakužki. sigurnostna siečanj siečanjski sied. ali sjerčan sievak sievanje sievati sievnuti sijati. prema seizmolog seljačtvo. ali sierak sjerčanica sjesti sjeta sjetan sjetilo sjetiti (se) sjetva sjever sjeverljiv sjevernica sjevernjača sjevernjak sjeveroiztok sjeveroiztočan sjeverozapad sjeverozapadan skladištni. prema skrbnik skrijem. siečem sjedalica sjedalo sjedanje sjedati sjedećke sjedilac sjedilački sjedine. ali sjenokoša sier sierak. prema sjeći sjecište sjecištni. silazka. sićušna siesta sigurnostan. prema saveznik savijem. silazci simbol simfonija simpatija simptom sipak. ali sazrievati sazrievanje sazrievati. drugo je sie enje sjekač sjekavac sjekavica sjekira sjekirište sjeknuti sjekotina sjekutić sjenčanje sjenčati sjenica sjenicat sjeničarka sjeničji sjenik sjenilo sjenit sjeniti (se) sjenka (dugoje) sjenokos. sljedbenik sliedenje sliep. sklizka sklizkost skorjeti se sljednik skrbničtvo. ali sieda brada sjedoglav sjedokos sjedenje. prema sliti sliti. slijem (vidi liti) slobodština služkinja sljedba.savezničtvo savezničtvo. ali sieno sjenovit sjenjak sjerčan. skrijem (vidi kriti) skubsti. skubem skupac. savitci saviti.sječenje sječica sječimice sječivo sjedištni prema sjedište sjediti. ali osljepljivati sliepljenje slietati sliev. mn. prema sijati silazak. prema skladište sklizak. sije. prema siedjeti. ali sieno sjenokoša.

prema strateg stratištni. smijem. strastna strašan. snijem snjegović. stožci stranputica stranputičiti strastan. prema stanovnik tapka starješica starješina starješinski starješinstvo starješovati starjeti starosjedilac starosjedilački staro vjerac starovjeran staro vjerka staro vjerski starovremešan starozavjetni stepski. mn. snieg snjegović. smijete smljeti. prema stepa stieg. gen. smijemo. ali sliepac sljepić sljepljivati. stjegovi stiena. ali snieg Snjeguljica snjetljiv. smije. smjesa (dugo je) smjesta smjestiti smješica smješkati se smješljiv smještaj smještati smještanje smjeti. sporazumijem se (vidi umjeti) sprečavati. prema stienj. smiješ. ali snabdjeven snabdjeti.sljeme sljeme sljepački. snesem sniežnica snili. ali stjenica stienka stienj stienjak. stožca. ali Sremica sriemski. ali spriečiti spriečiti. srastao. grč) sreća srećka Srećko sred sredi ca sredina središte središnji središnjica sreditba srednji srednjoškolac srednjoškolski sredovječan (Čovjek srednjih godina) sredovječan. smije se. vidi srdčan) srčanik srčanik srčanost srčba srčenica srčika srdce srdčan (na pr. ali sliepiti sljepoočica i sljepočica sljepoća sljez sljezovača sljezovina sljezti. prema sniet snježanik snježište snježnik socialan socialist srčanica socializacija socializam sovjet. strašna stratežki. ali sporazumjeti se sporazumjeti se. prema stovarište stožac. v. drugo je stienjak Stjepan Stjepanj-dan Stjepanje Stjepo (dugo je) stjerati stogodišnji stolislnik stovarištni. gen. sljezem smieh smiešak smiešan srniešati smiešiti se smiešnost smijati se. ali sremački sriemuž srieš srodničtvo. ali stiena stjeničav Stjeničnjak stjenjak. prema srodnik srodstvo staležki. stiska stjecaj stjecati. stienj ka. spjevovi spjevati splasnuti spletka sporazumievati se. spasonosna specialan specialist specialitet specializacija spjeniti spješiti spjev. ali sprečavati sprieda (rasla. prema stratišta streha strepiti 120 121 . prema Sriemac sresti sretalac strepiti sretan sretati srieda Sriem Sriemac. ali sliepac sljeparija sljepica. prema smijati se smjel smjelost smjer smjeran smjeran je smjerati smjernica smjerno smjernost smjesa. prema stalež stališki. stjenjaka (stienje). smeljem smotčica smotka smrtca smrtonosan. snjegovi sniet snieti. drugo je stjenjak stienje stiesniti stisak. mn. smrtonosna snubdievati. (junačan. ali stieg stjenica. smijemo se. srasti) sraslica srasti. sovjeta (dugo je) sovjetski spasonosan. sredovjek (što pripada srednjem vieku) Sredozemac Sredozemlje Sredozemno more sredozemski sredstvo sre ivati sremski. prema Sriemac Sremica. mn. stječem stjecište stjegonoša. smijete se smijem se. prema stališ Stambol i Stambul stanben stanovničtvo. smiješ se. smijem se. srasla Srbkinja srbski srbstvo srčan. ali snabdievati snieg. ali sliep sljepar. mn.

štiješ. prema škopac škrgorožac. štijete štitničtvo. prema sudionik sudištni. škripca škrtac. štitci štiti. ali sviet svjetovnjak svjetovnjačtvo. prema Suez suglasan. ali svjetlost svietljenje svijem. susjeda (dugo je ) susjeda susjedni susjedstvo susnježica suspregnuti susresti susretati sustezanje Sustjepan sušan. svetci svetčev sveobći svesti. sušna sutjeska Sutjeska sviestan sutjeski Sutješćanin suvlastnik suvlastničtvo. svršetci Š šapat. mn. Šokca Šokčev. ali svjetski svietao. supredci supružki. studiom stupac. prema suprug suradničtvo. studija. sudca. sudbonosna sudčev. mn. šijete šipak. prema štitnik štopski. ali sviet svjetionica svjetionik svjetlati (se) svjetlost. škrgorožci škripac. prema svratište svršetak. šije. prema suvlastnik suvratak. sudci sudba su ben sudbonosan. ali svieća svjećarica svjećast svjećica svjećonoša svjedočanstvo svjedočba svjedočiti svjedok svjedokinja svjesiti svješati svjetiljčica svjetiljka svjetina. supredka. prema štop šukunbaba šukundjed šupljorožac. štijemo. gen. ali strjelica strielac strieljanje strieljati striež strjelica. svjetliji svietliti svietlo. štitca. Šlezija) šlezki. škrgorožca. sviestna. ali svjećast. komp. šupljorožci šupljorožčev šuškati šutjeti švabčariti Švabska 123 . sveska. ali striela strjelimice strjelomet strjelovit strjeljač strjeljački strjeljana strjeljivo studij. škrtci škrtčcv Šlezka (u. šipka Široki Brieg Šiška škopac. suzbijem (vidi biti) svagda svagdanji svagdašnji svagdje svatba svatben svečan svečanost svečanostnik svečar svetac. prema svili svisnuti svitak. prema Šaš šažki. svjećica Sviećnica sviećnjak sviest sviestan. svjestniji sviestiti se sviestiti se svieštenje sviet.striela striela. šijemo. suglasna sujevjeran sujevjerje suje vjernost sujevjerstvo sumpor suprasan. mn. prema sveučilište svezak. prema Šokac špijun štampa štedjeti štijem. šapta šaški. svijem (vidi viti) svizac. škrtca.zp. prema suzbiti suzbiti. instr. komp. prema sudište sudjelovanje sudjelovati sudski sudstvo suezki. šiješ. svetca. šupljorožca. prema štiti štitac. prema Šag šeriat šeriatski šestdeset šestdesetero šestdeseterostruk šestdesetgodišnji šestdeseti šestdesetina šestdesetorica šestnaest šestnaesterac šestnaestero šestnaesterostruk šestnaestgodišnji šestnaestorica šestosto šeststoti šesttisući šibčica šibka šijem. mn. svedem sveučilištni. suprasna supredak. prema svjetovnjak svjetski svjež svježina svodstvo svratištni. stupca subpolarni subsidiaran subskripcija substancija substantiv substitucija substrat subsumirati subtilan subtrakcija subtropski sudac. svizca svizčev svjećar. instr. štijem. prema šiti švabska šiti. skopca škopce. ali svietlo svjelostni svjetlucati se svjetovati svjetovni. prema suradnik Sused-grad susjed. studijem studio. šijem. štije. prema sudac sudičija 122 sudioničtvo. suvratci suzbijeni. svezem svieća. svezei sveščić svezti. svitci sviti. prema Šlezija šljem Šokac.

mn. ali tjelovski tiesak tiesan. tiska tisućgodišnji(ea) tišina tišma Tizian tjedan tjednik tjelesan. prema tetrieb tetrieb. trieska trieskati trieslo trieslovina triešće triezan. udjeljivati udievati. trenutci treptati treska. mn. prema tetak tetka tetrebić. trpka trputac. mn. udubem uglasbiti ugniezditi se ugnječiti ugnjesti ugnjetač ugnjetavao ugnjetavački ugorievanjeugrijati. troška trpak. triemovi trienij trier tries. prema teleolog temporalan teološki. tronožca. ali udievati udovičtvo. ali udjelba. ali otrebina triebljenje.. mn. prema toksikolog topdžija. tiesna. tresem treznoća. prema udovica udubsti. trupca tržištni. ali tielce tjelovježba tjelovski. tepca tepčev. tronožci tropski. ali udieliti udjeljivati udjenuti udjeti. prema učilište udatba udieliti. teritorija. ali ucjenjivati uciediti. težka težkoća Tiberiada tiek tielce. ali Tielovo tjeme tjemenica tjemenjaća trgovištni triada triada trializam triangulacija triarij trias tridesetgodišnji triebilac triebiti. prema teolog tepac. udjelka (du goje) udjelba. ali tjelešce tielo. ali tielo tjelesnost tjelešce. prema tepac Terezianum Terezi ja teritorialan teritorij. tetci 124 tjerala c tjeralica tjerati tjeskoba. prema Tuluza tunguzki. prema trs trščak trudba trupac. prema Tuareg tulužki.švabski švabski švedska Švedski tetcčć. trputci trska trsni. mn. tresovi triesak. komp. ali trieznost trešnja trgovištni. uman. prema. ali ucieniti uckati učestnik učilištni. prema ubog ubožtvo ucieniti. trezniji triezniti se trieznost. trsna. mu. tiela i tjelesa Tielovo. ali udjeti udioničtvovati udjelak. prema tajnik talambas Talijan Talijanče Talijančić talijaniti Talijanka talijanski talijanština tambura tangencialan tantiema tapkati tastbina tatbina teleoložki. ugrijem (vidi grijati) ugrijem. tetrebovi teutoburžki. ubijem (vidi biti) ubjel ubožki. ali trieskati treskotina tresti. tetak. prema topnik toptati transsibirski trans sub stanciacija trapistski trenutak. prema ugrijati 125 . ali treznoća trinaestgodišnji triumftriumvirat trivialan trivialka trkalištni. prema ubiti ubiti. tronožci tronožak. triezna. prema tjesan tjeskoban tjeskoća . tješnji i tješniji tiesniti tiesto. tjelesna. prema tržište tuarežki. teritorijem terier Tertulian. gen. prem-a Teutoburg težak. prema trgovište ugrizt i uciepiti. Tunguz tutkalo tvrdka Tvrdko U ubieliti ubijem. bolje topnik topništvo. trputca. ali tiesto tjesten tjestenina tješilac tješitelj tješiti toksikološki. tronožka. aliucjepkati ucjena ucjenjivač ucjenjivati. ali tjesten tieštiti tipka tisak. ali otrebljivanje triedar triem. kamp. prema trop trošak.tjesnac tjesnoća tjesnogrudan tjestav. ali ucjeivati T tajničtvo. prema trkalište trogodče trogodišnji trogodišnjica tronožac.

ali ukorijenjivati ukorienjen ukrasni ulazak. uprem uredba uredničtvo. upletci upljesniviti se upopriečiti upotreba upotrebljavati upotrebljiv upotrebiti (i upotriebiti) uprieti. prema ušiti ušiti. drugo je uztrajati) ustrieliti ustroj ustrojiti utjerati ustrojstvo ustručak ustručavanje ustupak ustupiti ušće ušećeriti ušenac ušesterostručiti ušetati (šetajući ući). ali uliepiti uljepšati uljepšavanje uljepšavati ulješura uljevi. vješt) umiešati. umetci umieće. ulazci uliegati ulieniti se uliepiti. upijem (vidi piti) upletak. (vidi riti) urodak. uložka. mn. drugo je uzšetati se uši ušica ušijem. ali uspjeh uspievati. upadka. unosna uobće uobćitj uozbiljiti se upadak. ali uspievuti uspomena uspor usporiti usrećiti usred usredotočiti usta ustajati ustanak ustanova ustaša ustašca ustaški ustaštvo ustati ustati ustava ustavan ustaviti ustavljač ustmen ustoličili ustoličiti ustopice ustostručiti ustrajati (trajno prema ustrojiti. gen. ali usiecati usječen usjed usjedati usjeknuti (drugo je useknuti se) usjelina usjemeniti se usjesti usjev. usjeva (dugoje) usjevan uskakati (drugo je uzskakati se) uskladištiti uskladiti uskočiti uskok uskoriti uslied usna usnača usnat usnen usnica usnuli uspavati uspievanje. umijemo. urodka. umnožci umrieti. unesem unosan. umrem unakrstan. uresna urijem. ušijem (vidi šiti) uska uškopiti ušljiv usni uštap ušteda uštedjeti uštinuti uštrcati ustrojiti ušuljati se ušur ušutjeti utjecaj utjecati utjeha utjeloviti utjelovljenje utjerati 127 ugursuzki. umnožka. prema ugursuz uhitben ujedanput uklieštiti ukosnica. ali uspjeti uspijem. ali unapre ivati uniat unieti. prema uliti uliti. mn. ulazka. uspijem (vidi dospjeti). prema umi ti i umjeti umiti. mn. prema uspjeti uspjeh. uspješnu uspjeti. ali umjetnost umiesiti 126 . ali umješavati umijem. uljepka. prema uriti uriti. umiješ. umjestna umjestnost umjestiti umjesto umješan (drugo je umiešan) umješnost umještina umještvo umjetan umjeti. ali uspievanjc uspješan. umijete umjetni umjetnica umjetnički umjetničtvo. ali usjeci usjeci. ali unapriediti unapried unapriediti. ulijem (vidi liti) uložak. ali umieće umnožak. unakrstna unapre ivati. uložci uljepak. urodci uručba uručba uručben usekač usiecati.HOllTXll?k urodak ) prema umiešati (drugo je umješan. umijem (vidi miti) umjeravati umjeren umjerenost umjeriti umjestan. umije. prema urednik uresan. prema upiti upiti. prema umjetnik umjetnik umjetnina umjetnost. uljezem uljudba umetak. upadci upijam. urijem. umijem. prema kosaukorieniti. mn. ali uljepak ulietati ulievati ulijem. uljeva uljez uljezti. usiečem.

uvezeni uvidjeti uviet. utržci uvesti.vijem (drugo je viti. viška. povesti. prema uviti uviti. utržka. mn. prema uzvitiuzviti. provesti {drugo je vezti. uzpnem se uzpinjača uzpinjati se uzplahiriti (se) uzplalnuti (se) uzplamtjeti uzpon uzporedan uzporeditii uzporedo uzpostava uzpravan uzpregnuti usprotiviti se uzput uzrastan. trajno prema ustrojiti) uztrčati se uztrčavati se uztrebati uztreptati uztrpjeti se uztrpjeti se uztuk uztvrditi uzvijem. gen. ali vienac vjenčan vjenčanica vjenčani list vjenčanje vjenčati vjenčavati vjenčić. vijenje (drugo je vijati. mn. uvijem (vidi viti) uvjeravanje uvjeravati uvjeren uvjerenja uvjeriti uvjerljiv uvještiti (se) uvjet. vabci Valetinian Valerian Valerijo valjušak. vezem (drago je vesti. Verdijem. vieće viećati viećnica viećnički viećnik viek. vijemo. uzhtijemo. prema uzhtjeti uzhtjeti. gl. provesti. veslonožci vesti. vidjevši (dugo je) viećanje . prema viti i vijati vijutak. vijem) vivianit vječan. uzlazka. uzhtiješ. vjera (dugo je vjeran. vapijem i vapaj ni variabilan variacija varianta varieta vazda vazdan volikaški. ali uvreda uvriežiti sa 128 . ali viek vječit vječnost vje a vjekopis Vjekoslav vjekovan vjekova ti vjekovit vjekovjećan vjenconoša. vezem) vezak. užitci uživjeti se (drugo je uzživjeti) . mn. veslonožca. prema velikaš venecijanski 9 Koriensko pisanje Verdi. pril. visci vitak. vitka vitežki. vijutci vjeresija vinogradski višak. prosi. uzlazci uzlietati. uzvijem (vidi viti) uzživjeti (drugo je uživjeti se) užasan. vabca. uvedem uvezti. vezka vezti. gen. vije. ali vjestnik vijati . vjerna vjerenica vjereničin vjerenik vjeresija 129 uvreditelj uvre enik uvremeniti se uvriediti. na pr. prema vitez vitežtva viti. na pr. vijem. u složenicama. vijete. valjuška vampir vapiti. uvijeni. uzhtije. ali uvriediti uztreptati uvrtjeti uzak. Verdija.uzka uzagrabce uzastopce uzavreti uzčitati užčuvati uzćuliti uzda uzfaliti ushićen uzhićenje uzhit uzhititi (se) uzhodati su uzhtijem. Verdijev Vergilije veslo veslonožac. uzrastna uzrječica uzskakati se (drugo je uskakati) uzšetati se (drugo je ušetati) uztalasati uzto uztrajan uztrajati (drugo je ustrajati. utješna utješitelj utješiti utješljiv utržak. vijem) vijem. vezem. užasna užba užitak. provedem) viaduki vidjelica vidjelo vidjeti. vjekovi vienac. mn. mn. ali vienac vjera. ali vjenčić viest. uzneseni uzobiestiti se uzpeti se.utjerivanje utjerivanje utjerivati utješan. ali uzmiesati uznieti. uzhtijete uzkipjeti uzkličnik uzklik uzkoća uzkomešati uzkotračan uzkraćivanje uskraćivati uzkrata uzkratiti uzkrisiti Uskrs uskrsni uzkrsnuće uzlazak. uzhtijem. užliebitiužljeb užljebina vabac. vijes. uvjeta (dugo je) uvjetan uvjetno uvjetovati uvježbati uvježbavanje uvreda.

nm. vodci vodčev vodka vodencviet vodomjer vodstvo vojničtvo. prema vlastnik vlastnik vlastnost vlastodržac. ali zagorjeti zagorjelica zagorjeti. ali vrieme vremenski vremešan.vieritba vjeritba vjeriti vjernik vjernički vjerničtvo. prema vrhovnik vriedan. vlastodržca. prema Vlah vodac. vrška. ali zagorievati Zagrebčanin. zabijem (vidi biti) zablieštiti. začastna začetak. začetci začetnićtvo. prema vjernik vjerno vjernost vjerodajnica vjerodostojan vjeroizpoviest vjerojatan vjerojatnost vjeroloman vjerolomstvo vjeronauk vjeroučitelj Vjerovanje (molitva) vjerovati vjerovnica vjerovnički vjerovnik vjerozakon vjerozakonski vjerski vjerujući vještnica vjestnik. zadijem i zadjenem. prema Zagreb zagrebsti. prema vještac vještica vještičiji vještina vjetar vjetren vjetrenica vjetrenost vjetrenjača vjetrenjast vjetrenje vjetrić vjetriti vjetrobran vjetrogonja vjetrokaz vjetromet vjetrovit vjetrovod vjetrulja vjetruša vjeverica vjeveričji vježba vježbač vježbalište vježbaonica vježbati vježbenica vježbenički vježbenik Vladko. ali zahtievati zadobiti (vidibiti) 131 . . ali vrjednota vriednost vriednostni vriednostnica vriedati vrieme. ali vriedan vrjednota. vještci 130 vještačenje vještački vještak vještčev. vrabci vrabčev vrabčić vrabčji vračbina vračtvo Vrapče vratca vražki vrebac vrebati vrećast vrecast vrećica vrelište vrelo vrelce vremenit. vrabca. zagrizci zagrizti. ali vriediti vrpca vrstnoća vršak. ali viest vješač vješala vješalica vješanje vješati vješt vještac.zacjeljivati zacieniti. zadka. vrim. vremešna vrenja vreo. mn. ali zadievati zadjeva zadjevač zadjevica zadjevojćiti se zadriemati zadrieti. aii zacieniti zacjepljivati. ali vrjednoća vriediti. vrijem vreva vrhovničtvo. zadatci zadievanje zadievati. zahtijem i zahtjednem zahtjev. ali zacjenjivati zaciepiti. ali zacieliii zacjenjivati. prema vojnik vojvodkinja vojvodski vojvodstvo voljeti vozčić vrabac. ali zacjcpljivati zacjeljivali.prema zagrijati zagrizak. zadubem zadušbina (za dušu) zagorievati. mu. vremena vries vriesak vrieslo vrieža vriežiti se vrisak. ali zaciepiti začastan. zagrijem (vidi grijati) zagrijem. vrutci vrti se.. zadci zadatak. vještca. zagrizem zahtievati. vršci vršitba vrutak. vlastodržci vlastodržčev vlaški. prema zabili zabiti. vodca. prema zabavište zabjeliti i zabieljeti zabijem. zagre-bem zagrijati. ali . zagrizka. zadrein zadubsti. vrela vreti. vlastna vlastnica vlastnički vlaslničtvo. prema Vladimir vreća vlastan. ali zadjeti zahtjev zadjeljati zadjenuti zadjeti. ali zahtjev zahtjeti. vriska vrjednoća. vrzem se zabavištni. prema začetnik zadak. ali zablještavati zacieliti.

prema kulisa zakutak. zalijem (vidi liti) zalizak. zalizci zaljepljivati. ali zamieniti zamjera zamjerak zamjeralo zamjeran zamjeranje (dugo zaplieniti zamotak. ali zasjeci zasievati. zakutci zalazak. zaljezem zaljetiti zaljev. ali zasiecati zasjeda zasjedač zasjedanje zasjedati zasjednik zasjednuti zasjek zasjeka zasjena zasjenac zasjenak. ali zaprečivati zapriečiti. ali zamjetba zamjećaj zamjećivati zamjena. ali zaljev zalievanje zalijem. zapljenjivati zaplienje n zaplienjen zapljena. prema zarobljenik zasiecati. zarijem (vidi riti) zrobljeničtvo. ali zapovjediti zapoviedka zapoviest zapovjediti. prema zastupnik zastupstvo. (vidi piti) zapisnik. prema zariti zariti. prema. ali zanovietalac zaodievanje zaodievati. zasijem (vidi siti) zaštedjeti (vidi piti) zašutjeli zatjecati zatjerati zatrebati zatreptjeti zauviek zavesti. mn. ali zamietiti zamjetljiv zamliečiti. zanotci zamreži ti zamrieti. ali zaodjeti zaodjenuti zaodjeti. zamašna zametak. zametci zamieniti. zapovjednik zapovjednik. prema zajednica zakrijem.zahtjevnica zahtjevnica zajedništvo. zapržka. ali zasjevak zasijati. ali zanovjetaš (drugo je zanovietaš od zanovietati) zanovietalo zanovietati. ali zamjena zamiesiti zamiešati. zarasla zarijem. zalistka. ali za poviedati zapovjedni zapovjednica zapovjednički zapovjedništvo. ali zaplieniti zapljenjivati zapljeskati zapodievati. zasjenka zasjeniti zasjenjen zasjenjivati zasjesti zasjevak zasliepiti. ali zaodievati zapievati (drugo je zapjevati) zapijeni. ali zapriečiti zapriečenost. prema zaliti zalistak. zasijem (vidi sijati) zasijem. ali zaljepljivati zalietati se zalievati. ali za- zavesti zaprietiti zapržak. mn. zalizka. prema zašiti zašiti. zapijem. ali zapreka zaprieti. ali zapljena. prema zakriti zakriti sakrijem (vidi kriti) zakukuriekati zakulisni. mn. ali zasljepljivati zasliepljen zasliepljenost zasljepljivati. zavedem P zamjerati (dugo_/e) zamjera vati (se) zamjeriti (se) zamjerka zamješivati. ali zapovjednik zapoviedati. (drugo je zapievati) zaplieniti. idi zamliečiti podjeti zapodjenuti zapodjeti. ali zapodievati zaporožki (kozaci). ali zamieniti zamjenica zamjenički zamjenik zamjenit zamjenjivanje zamjenjivati. zaprem 132 133 . zanesem zanoviet zanovietalac. ali zaliepiti zaliezti. zastrem zastudjeti zastupničtvo. prema Zaporožje zapovied. prema zasijati zasjeci. zamrem zaniekati zaniemiti zanieti. zapržci zapucak zaraslica zarastao. prema zasmijati se zasmrdjeti zastidjeti (se) zastrieliti zastrieti. ali zapriečenost zapreka. zalistci zaliti. ali zamlječivati zamlječivati. zanovietam zanovjetaa. zasmijem se (vidi smijati se) zasmijem se. prema zapis zapjevati. prema zastupati zasvietliti zasvjedočiti zasvrbjeti zasijem. zalazci zaletjeti (se) zaliečiti zaliegati zaliepiti. ali zamiešati zamjetba. zasiečem. zalazka. ali zamješivati zamietiti. ali zasliepiti zasmijati se. ali zalievati zuljevača zamašan. ali zapovied zaprečivati. prema zapiti zapili.

zavezka. prema zgrijati zgrizti. mn.. zbližiti zbirka zbog zbogom zbor zbornički zbornik zborovo a zbrajati zbrka zbroj zbuniti zdenac . zdušna zdvajati zdvojiti zebsti. ždriebca ždriebe. zavezem zaviek zavijein. na pr. zviždka žviždci (ptica) zvjerad. zrim i zrijem (maturescere. prema zemljište zemljodjelac zemljodjelka zemlj omjer zemljomjerstvo zgaditi (se) zgaziti zglavak zgledati se zglob zgnječiti zgnuiem. prema zbiti zbilja zbiti. žliebca. zgrebem zgriešiti. zliedi zliediti zlie enje zlie enje zloupotreba zloupotrebiti (i zloupotriebiti) zodiak zrelost zooložki. reilen) zubac. žljebovi žliebac. zgnjijem (vidi gnjiti) zgoda zgoditak. zavijena (vidi viti) zavjera zavjerenički zavjeriti se zavjesa zavjet zavjetan zavjetnica zavjetovati zavjetrina zavriediti. zgoditci zgotoviti zgrabiti zgrada zgražati sa zgrbiti zgrčiti zgrebsti. žalostna žardiniera žarištni. ali žliezda žljezdica župni. (tako se pišu sve slozenice. ali zviezda Zvjezdana zvjezdar zvjezdarnica zvjezdarstvo zvjezdast zvjezdica. zgrizem zgrjesenje. ždrebovi ždriebac. ali zvier zvjerski zvjerstvo . ali zavre ivati zavrieti. žižka.. zavrim. zdjelu zdrav zdrobiti zdrug združiti zdušan. žižci žlieb. prema zoolog zreli na zrelost zrenik zreo. mn. žabca. zgrćem zgrašati se zgusnuti zgužvati zibčica zibka . . ali zviezda zvjezdo .zievati zievnuti zjenica zlied. prema župa (crkvena) župski. zubatca zubčanica zubčanik zvjerinjak zvjerinje zvjerinji zvjerokradica zvjerka. ali zvjerad zviere. zvj ezdoznanstvo) zvjezdovit zvonolievac zvonoljevač župski ždreban. ali zvjezdica zviež e zviždak. zgrijem (vidi grijati) zgrijem. prema župa (upravna) zubčast zubčić zumbul zvier. ždrebeta ždriebiti se ždrielo žedca želudac. žliebci žliebiti žliebnjak žliezda. zvjereta zvierje zviezda. ali bieg zbježati se . ali žljezdan žljebast.. zbude se zbjeći se zbjeg. želudca želudčan ženitba židak. židka židkoća žižik. zavezci zuvezti. kojima je prva polovina prema zviezda. zvjezdan. završetci zazbilj(a) zazreti zbaciti zbačen zbijeni. zbijeni (vidi biti) zbiti se. zrela zreti. . zebem zelenbać zemljištni. zubci zubatac.zavezak zavezak. ždrebna ždrebanje ždrebati ždrebčanik ždrebčić ždrebešce ždrebica ždrieb. ali žlieb žljebić žljebovit žljezdan. zrem (gle-. ali ždriebe 134 135 . ran. ali zgriešiti zgrnuti zgroziti se zgrtati. ali zavriediti završetak. ali zvier zvjerati zvjerav žabac. žabci žabokriek žalostan. dati) zreti. prema zgnjiti zgnjiti. zubca. prema zaviti zavili. ali zgrje šenja zgrijati. zvjezdolik. za vrij em zavre ivati. prema žarištte ždrebad.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful