PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ MATEMATIKE

Razred: V Redni broj časa: 57.

Nastavna jedinica: Podjela trouglova prema uglovima Tip časa: obrada Nastavni oblici rada: frontalni, individualni Nastavne metode rada: m. razgovora, m. demonstriranja, samostalan rad učenika Nastavna sredstva i pomagala: osnovna, krede u boji, pribor za crtanje, Cilj i zadaci časa: Obrazovni: - Uočavanje i prepoznavanje trouglova prema stranicama - Pravilno crtanje trouglova Odgojni: - Razvijanje volje i istrajnosti uradu - Preciznost u rukovanju priborom za crtanje Funkcionalni: - Razvijanje sposobnosti za pomatranje, opažanje, logičko mišljenje i zaključivanje - Njegovanje matematičke radoznalosti, - Povezivanje nastavnih sadržaja- novo sa gradivom prošlog časa ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: - Pregled domaće zadaće. - Kroz razgovor i nacrtani trougao na tabli ukratko ponoviti njegove karakteristike - Kako smo podijeli trouglove prema uglovima? - Isticanje cilja časa Glavni dio časa:

- Nacrtali smo jedan trougao – izmjeriti dužinu njegovih stranica - Mjerenjem uočiti da su stranice rezličite dužine - Trougao čije su sve tri stranice različite dužine nazivamo raznostranični trougao.

-

Trougao koji ima dvije stranice jednake dužine zovemo jednakokraki trougao.Jednake stranice zovemo kracima, a treću stranicu nazivmo osnovica ili baza.

- Trougao koji ima sve stranice jednake dužine nazivamo jednakostraničnim trouglovima. Završni dio: - Rad u radnoj svesci - Analiza rada na času - Domaća zadaća
-

PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ MATEMATIKE

Razred: V

Redni broj časa: 58.

Nastavna jedinica:Podijela trouglova prema uglovima i stranicama Tip časa: obrada Nastavni oblici rada: frontalni, individualni, Nastavne metode rada: razgovor, samostalan rad Nastavna sredstva i pomagala: osnovna, pribor za crtanje Cilj i zadaci časa: Obrazovni: - usvajanje pojma trougao, stranice, tjeme i uglovi trougla, uočavanje svakog od tih pojmova na slici Odgojni: - razvijanje kulturne, radne i estetske sposobnosti i navika - razvijanje interesa za rješavanje matematilčih zadataka - razvijanje urednosti i preglednosti pri pisanju i crtanju Funkcionalni: - razvijanje sposobnosti posmatranja, opažanja, mišljenja - razvijanje logičkog mišljenja i zaključivanja - njegovanje matematičke radoznalosti - usvajanje sposobnosti rukovanja geometrijskim priborom ARTIKULACIJA Uvodni dio časa: Pregled i analiza domaće zadaće Prepoznavanje i imenovanje figura nacrtanih na tabli ČASA

Glavni dio časa: Isticanje cilja časa

C

A B Šta vidimo na slici? Šta je trougao? Koliko trougao ima strana? Koliko ima vrhova (tjemena) ? Koliko ima uglova?

i 8. Tačke A. 6. AC su kraci trugla. 2. 3. B. BC.TROUGAO JE ZATVORENA IZLOMALJENA LINIJA SATAVLJENA OD TRI DUŽI. 4. zadaci 1. zadatak. 63. 7. C su vrhovi trougla. krak osnovica b c krak b a b a Slijedi rad na zadacima u udžbeniku str. Duž AB. Završni dio časa: Ponavljanje Zadaća: udžbenik str 63. IMA TRI VRHA I TRI UGLA. 5. .

Zadaci za kontrolni rad nalaze se na nastavnom listiću . opažanje. demonstriranja. samostalan rad učenika Nastavna sredstva i pomagala: nastavni listovi Cilj i zadaci časa: Obrazovni: .Analiza rada na času . Nastavna jedinica: Sistematizacija pređenog gradiva Tip časa:sistematizacija Nastavni oblici rada: frontalni. razgovora. individualni Nastavne metode rada: m.Provjeriti i utvrditi stepen usvojenosti gradiva vezanog za trougao i izračunavanje obima trougla .Automatizam u rješavanju zadataka Odgojni: .Isticanje cilja časa Glavni dio časa: . logičko mišljenje i zaključivanje .PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ MATEMATIKE Razred: V Redni broj časa: 62.Njegovanje matematičke radoznalosti.Samostalnost i želja za dovođenjem zadatka do kraja Funkcionalni: .Samostalan rad učenika Završni dio časa: . m.Ponoviti formule za izračunavanje obima trougla . .Razvijanje volje i istrajnosti uradu .Šta je obim? .Razvijanje sposobnosti za pomatranje. ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: Pregled domaće zadaće.

Izračunaj obim jednakostraničnog trougla čija je stranica duga 16cm. Izračunaj dužinu jedne njegove stranice. 5. . Izračunaj dužinu treće stranice tog trougla. a krak 43cm. Obim raznostraničnog trougla je 84cm. Dužina jednog kraka je 25 cm. 4. 138cm i 145cm. Koliki je obim raznostraničnog trougla čije su dužine stranica 245cm. Izračunaj obim jednakokrakog trougla čija je osnovica duga 29cm. 128cm i 159cm. Izračunaj obim jednakostraničnog trougla čija je dužina jedne stranice 12 cm. 4. Obim jednakokrakog trougla je 68 cm.Domaća zadaća KONTROLNI RAD Prezim i ime_____________________________________ 1. Dužine dviju stranica su 24cm i 14cm. a krak 39cm. 2. 5.. Koliki je obim raznostraničnog trougla čije su dužine stranica 247cm. 3. Izračunaj obim jednakokrakog trougla čija je osnovica duga 32cm. Dužine dviju stranica su 28cm i 34cm. Obim raznostraničnog trougla je 76cm. Izračunaj dužinu treće stranice tog trougla. 2. Izračunaj dužinu osnovice. Obim jednakostraničnog trougla je 57cm. grupa A KONTROLNI RAD grupa B Prezim i ime_____________________________________ 1. 3.

Pregled domaće zadaće .razvijati pamćenje i stvaralačko i logičko razmišljanje . razgovora.Osobine množenja Tip časa: Obrada Nastavni oblici rada: frontalni.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ MATEMATIKE Razred: Redni broj časa:64. smisla za analizu ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: . .razvijati savjesnost i samostalnost u radu . m. krede u boji . samostalnog rada Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. m. otkrivanje novih svojstava.razvijati smisao za rad po određenom planu.razvijati sposobnost suptilnog zaključivanja što treba iskoristiti za zadacima Funkcionalni: .razvijati promatranje.usvojena znanja primijeniti u svakodnevnom životu i tekstualnim Odgojni: . Nastavna jedinica: Množenje je skraćeno sabiranje.ponoviti množenje brojeva u prvoj hiljadi. individualni Nastavne metode rada: m. . demonstracije.znanja primijeniti u zadacima riječima. Obrazovni: .

Zadaća iz udžbenika.ZAVRŠNI DIO ČASA. . Ponoviti sadržaje sa časa.

PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ MATEMATIKE Razred:V Redni broj časa:65. .razvijati sposobnost suptilnog zaključivanja što treba iskoristiti za zadacima Funkcionalni: . krede u boji . razgovora.razvijati pamćenje i stvaralačko i logičko razmišljanje .znanja primijeniti u zadacima riječima.ponoviti dijeljenje brojeva u prvoj hiljadi. samostalnog rada Nastavna sredstva i pomagala: osnovna.razvijati promatranje. . Tip časa: Obrada Nastavni oblici rada: frontalni. demonstracije. individualni Nastavne metode rada: m. smisla za analizu ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: .razvijati smisao za rad po određenom planu.Jedinica i nula u dijeljenju.razvijati savjesnost i samostalnost u radu . otkrivanje novih svojstava. m. Obrazovni: . m.usvojena znanja primijeniti u svakodnevnom životu i tekstualnim Odgojni: . Nastavna jedinica:Dijeljenje je skraćeno odiuzimanje.

.Ponoviti sadržaje sa časA Zadaća iz radnog lista.

razvijati pamćenje i stvaralačko i logičko razmišljanje . m.razvijati smisao za rad po određenom planu.znanja primijeniti u zadacima riječima. Nastavna jedinica:Množenje broja dekadnom jedinicom i višekratnikom dekadne jedinice.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ MATEMATIKE Razred:V Redni broj časa:66. Tip časa: Obrada Nastavni oblici rada: frontalni.ponoviti dijeljenje brojeva u prvoj hiljadi.razvijati promatranje. razgovora. individualni Nastavne metode rada: m. otkrivanje novih svojstava. smisla za analizu ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: Pregledati i analizirati domaću zadaću. Obrazovni: . samostalnog rada Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. m.razvijati sposobnost suptilnog zaključivanja što treba iskoristiti za zadacima Funkcionalni: . .razvijati savjesnost i samostalnost u radu . demonstracije. krede u boji . .usvojena znanja primijeniti u svakodnevnom životu i tekstualnim Odgojni: . .

Zadaća iz radne sveske. .Završni dio časa: Ponoviti sadržaje sa časa.

demonstracije.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ MATEMATIKE Razred:V Redni broj časa:67. Glavni dio časa: . krede u boji .usvojena znanja primijeniti u svakodnevnom životu i tekstualnim Odgojni: . . otkrivanje novih svojstava.znanja primijeniti u zadacima riječima.ponoviti dijeljenje brojeva u prvoj hiljadi.razvijati pamćenje i stvaralačko i logičko razmišljanje . razgovora. Nastavna jedinica:Množenje broja dekadnom jedinicom i višekratnikom dekadne jedinice. individualni Nastavne metode rada: m. m. Tip časa: Obrada Nastavni oblici rada: frontalni.razvijati promatranje. . samostalnog rada Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. m. Obrazovni: .razvijati smisao za rad po određenom planu.razvijati savjesnost i samostalnost u radu . smisla za analizu ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: Pregledati I analizirati domaćiu zadaću.razvijati sposobnost suptilnog zaključivanja što treba iskoristiti za zadacima Funkcionalni: .

Završni dio časa: Ponoviti nastavne sadržaje sa časa I zadati domaću zadaću. .

to bismo lahko postigli . Nastavna jedinica: Vjerski praznici:Bajram. kada i s kim dijele radost i sreću. radost .razvijanje kulturne. Završni dio časa : crtanje na temu :Vjerski praznici. kako i da li uopće dijelimo radost i sreću sa drugima. Glavni dio časa: Igrokaz . ŠTA VAS RADUJE ? ŠTA VAS ČINI SRETNIM ? KAKO DRUGE MOŽETE UČITI SRETNIM? ZAŠTO TREBA POŠTOVATI SVE LJUDE? Čitati tekstove koji govore o prijateljstvu .Božić.usvajanje znanja o važnosti međusobnog razumijevanja i tolerancije .TOLERANCIJA“ Razgovor o pojmovima: tolerancija . da im pomažemo i u dobru i u zlu Odgojni: .PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ ODJELJENSKE ZAJEDNICE Razred: V Redni br. Nastavne metode rada: razgovor. Ali mi želimo biti sretniji od drugih .-izvođenje zaključaka.Kurban-bajram.razvijanje svijesti o važnosti poštovanja starijih . jer smatramo druge sretnijim nego što jesu „ Najava cilja sata: danas ćemo govoriti o tome kada . radost i sreća te navikavanje da drugima pomažemo . tradicija i običaji Tip časa: obrada Nastavni oblici rada: frontalni..tuku i plaču *razmjenjuju poklone i grle se *skrivaju nešto od svog druga Razgovarati o onome što se vidi i da naslutiti iz ilustracija . samostalan rad Nastavna sredstva i pomagala: osnovna . mišljenja . individualni. razumijevanja i tolerancije u razredu Funkcionalni: .razumijevanje .razumijevanje pojmova: tolerancija . Razgovarati o iskustvima učenika kako .ilustracije Cilj i zadaci časa: Obrazovni: . sreća .razvijanje ljubavi prema svim ljudima a posebno prema drugovima u razredu . opažanja. radne i estetske sposobnosti i navika .razvijanje sposobnosti posmatranja. ČASA . časa: 12. Pokazati ilustracije na kojima se vide osobe koje: *nasmijane pa nam se čini da su zbog raspoloženja srećne i zadovoljne * se svađaju .razvijanje logičkog mišljenja i zaključivanja ARTIKULACIJA Uvodni dio časa: Razgovor o izreci: “ Kad bismo htjeli biti samo sretni . a to je uvijek teško .

Donošenje zaključaka i ponavljanje.možemo izbjeći opasnost tako što se nećemo kretati po mjestima koja nisu ispitana na koja dugo niko nije išao.svih mogućih posljedica i da radoznalost ne bude razlog pogibije ili teškog ranjavanja.individualni Nastavna sredstva i pomagala:listovi za rad.Međutim.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG ČASA IZ ODJELJENSKE ZAJEDNICE Razred:V Redni br.razgovor.časa: 13. Odgovaranje na pitanja.metoda pisanih radova Oblici nastavnog rada:frontalni. Nastavna jedinica:Gdje se nalaze minska polja Tip časa:obrada Nastavne metode rada:metoda usmenog izlaganja.Šta su mine?Kakve mogu biti mine?Kako izgledaju? Koje su im karakteristike?Gdje se obično nalaze mine?Kako možemo izbjeći nailaženje na mine?Na kakva mjesta ne trebamo da zalazimo?Šta ako se ipak desi da ugledate minu?Kako se trebate ponašati? Koga trebate pozvati? Glavni dio časa: Posmatranje fotografija.Šta prikazuju ove fotografije?Šta su to minska polja?Kakva su?Kako izgledaju?Kako su označena?Pogledajmo šta piše na tim trakama. Trebamo se prisjetimo opasnosti od mina. Šta su minska polja?Kako izbjeći opasnost?Koliko neodgovorno ponašanje može doprinijeti povećanju broja nesreća? Završni dio časa: Čitanje odgovora na pitanja i analiza.fotografije Ciljevi časa: obrazovni: -da učenici nauče koje su opasnosti od mina -da učenici nauče gdje se nalaze minska polja i kako su označena -sticanje sistematičnih znanja o vrstama mina odgojni: -razvijanje odgovornog ponašanja prilikom kretanja funkcionalni: -razvijanje sposobnosti pamćenja.pažnje i logičkog zaključivanja ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: Ponavljanje naučenog sadržaja. . Sva mjesta na kojima ima mina nisu označena.

individualni Nastavna sredstva i pomagala:listovi za rad Ciljevi časa: obrazovni: -da učenici nauče da su iskrenost i nesebičnost vrijedne vrline koje krase čovjeka.Donošenje zaključaka.metoda pisanih radova Oblici nastavnog rada:frontalni.Koje ljudske osobine cijenite?Zašto? Koji su likovi iz knjiga .pažnje i logičkog zaključivanja ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: Razgovor o dobrim i lošim osobinama.Kako zovemo ljude koji lažu?Zašto ljudi uvijek ne govore istinu?Šta može biti razlog neiskrenosti? Šta znači biti sebičan?Šta možemo reći o takvim ljudima?Zašto je važno uvažavati tuđe potrebe i želje?Zašto treba pomagati drugima? Napiši kratak sastav o svom ponašanju u kojem je do izražaja došla tvoja iskrenost i nesebičnost? Učenici samostalno rade. . Nastavna jedinica:Iskrenost i nesebičnost Tip časa:obrada Nastavne metode rada:metoda usmenog izlaganja.nesebičnosti.poštenja -razvijanje navika moralnog ponašanja funkcionalni: -razvijanje sposobnosti pamćenja.razgovor.Šta označavamo tim riječima?Šta one znače? Učenici proizvoljno definišu iskrenost i nesebičnost. Završni dio časa: Čitanje i analiza urađenog.filmova ostavili najjači dojam ?Kojim su to svojim karakteristikama doprinijeli tome da ih se vi sada sjećate i rado ih spominjete?Šta vam je uistinu važno da biste okarakterisali osobu kao dobru? Glavni dio časa: Razgovarat ćemo o iskrenosti i nesebičnosti.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG ČASA IZ ODJELJENSKE ZAJEDNICE Razred:V Redni broj časa:13. -dokazivanje o posjedovanju tih osobina ponašanjem kojim ih iskazujemo odgojni: -razvijanje pozitivnih osobina ličnosti:iskrenosti.a zatim čitamo neke definicije date u novinama.

Pronaći riječi koje se rimuju i podvući ih..Isticanje cilja časa Glavni dio: Najava cilja sata: Danas ćemo se upoznati sa pjesmom koju je napisao Gustav Krklec.. Pokušat ćemo pronaći stilska sredstva u prvoj strofi. kreativno i apstraktno misljenje .uočavanje rimovanja u pjesmi – proširiti znanje o rimovanju . individualni Nastavne metode rada: m.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ BOSANSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI Datum : časa:57.Razgovaramo o godišnjim dobima s posebnim osvrtom na zimu .O kome se govori u pjesmi? Šta mislite ko se kome obraća u pjesmi?Koja je ovo vrsta književnog teksta?Koja vrsta pjesme?Kako znate da je ovo llirska pjesma? Slijedi rad s čitankom .Koristi se kako bi tekst u pjesmi bio živopisniji.ritmičnost Odgojni: .. Slijedi mala psihološka pauza i globalna analiza.tih. emotivnih reakcija na pjesmu. a zatim globalna analiza: Kakvo osjećanje (raspoloženje) je u vama izazvala ova pjesma? Kojim stihovima je vaše osjećanje izraženo? Navedite te stihove!Kakav je tvoj opšti utisak za pjesmu? .(zanosno.razvijanje mašte i radoznalosti .Izdvajanje i analiza značenja manje poznatih riječi .Jedan učenik čita zabilješke o piscu. opažanje.razvijanje percepcije. razgovora.Neka od stilskih sredstava su:epitet –obično ga nazivamo ukrasnim pridjevom..Pažljivo slušajte moje recitovanje da bi poslije mogli razgovarati o pjesmi .a koja najmanje stihova? Koja bi bila pjesnička slika karakteristična za ovu prvu strofu? Čitamo sadržaj iz čitanke Razgovaramo.veseo.Koliko prva strfoa ima stihova?Koja strofa ima najviše.) epiteti ili . Cilj i zadaci časa: Obrazovni: . m.srebrenih. Stilska sredstva u lirskim pjesmama koriste se za postizanje određenog efekta.doživljavanje i razumijevanje književno-umjetničkog teksta .kako bi odavao utisak bogatsva. Čitam izražajno pjesmu kako bi učenici stekli osnovne predstave o sadržaju i njenoom karakteru.Slijedi psihološka pauza nekoliko trenutaka .razvijanje ljubavi prema poeziji Funkcionalni: . Čitamo pjesmu po strofama lijepo i izražajno. Razred: V Redni broj Nastavna jedinica: IKT: „ Bijeli grad“ – Gustav Krklec Tip časa: obrada Nastavni oblici rada: frontalni. demonstracije.proširivanje znanja o recitovanju :pravilna intonacija u skladu sa sadržajem pjesme. Slijedi detaljna analiza djela. .a ostali pažljivo prate. Koliko pjesma ima strofa?Pročitajmo prvu strofu. logičkog mišljenja i rasuđivanja ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: . m. rada na tekstu.uočavanje pjesničkih slika .Učenici će reći po jednu rečenicu o zimi – obogatiti rečenicu opisnim pridjevima . Nastavna sredstva i pomagala: osnovna.čarobni.razvijanje sposobnosti za pomatranje.izražavanje doživljaja. Poređenje je stilsko sredstvo kojim se postiže efekat spajanja naizgled nespojivih slika i pojmova.brzina recitovanja.jasnoće i ljepote.blago.

STILSKA SREDSTVA Vježbati lijepo recitovanje...Pronalazimo dijelove stihova koji se rimuju Završni dio časa: Prepisivanje zapisa sa table.a najmanje peta i šesta..1899.Najviše stihova ima treća strofa.Neka od stilskih sredstava su: Epitet –obično ga nazivamo ukrasnim pridjevom..... češkog i njemačkog jezika.Koja je rima zastupljena u ovoj pjesmi? . Stilska sredstva u lirskim pjesmama koriste se za postizanje određenog efekta....kako bi odavao utisak bogatsva.. Vrsta književnog teksta:poezija-lirska pjesma.. Domaća zadaća:ilustrovati sadržaj teksta i prepisati ćirilicom cijelu pjesmicu..godine.. ljude i predmete... Pjesma ima 8 strofa.. Interpretacija književnog teksta Bijeli grad Gustav Krklec Gustav Krklec je rođen kraj Karlovca u Hrvatskoj .. Osnovno osjećanje u pjesmi je.. Kome se pjesnik obraća u prvoj strofi? Šta misli kad kaže „uspori hod“? Zbog čega ga zove bliže? Šta želi da mu pokaže? Određivanje pjesničkih slika ....- - U pjesmama pjesnici slikaju prirodu. EPITET POREĐENJE . Poređenje je stilsko sredstvo kojim se postiže efekat spajanja naizgled nespojivih slika i pojmova.. on nekom čarobnom toplinom umilno slika ljepotu prirode jednostavnim izrazom i živim tonovima..jasnoće i ljepote. Pjesnik Gustav Krklec svoje doživljaje prirode slika srcem.Koristi se kako bi tekst u pjesmi bio živopisniji.a umro je 1977.Bio je pjesnik i prevodilac ruskog..

razvijanje sposobnosti za kreativno i apstraktno mišljenje . koji je napisao Gustav Krklec.razvijanje percepcije.ponoviti pojmove stih.razvijanje radoznalosti . razvijanje urednosti .Pamte ga kao duhovitog čovjeka.strofa. razvijanje pozitivnih osobina ličnosti .Autor je više zbirki dječijih pjesama. Razgovor o tekstu koji smo čitali na prošlom satu. logičkog mišljenja i rasuđivanja ARTIKULACIJA Uvodni dio časa: Pregled i analiza zadaće. razgovora.plakat zime. individualni Nastavne metode rada: m. razvijanje brižnosti razvijanje ljubavi prema prirodi Funkcionalni: .razvijanje mašte . Glavni dio časa: ČASA Isticanje cilja časa: Danas ćemo čitati pjesmu .ponoviti naučeno o godišnjim dobima . m.doživljavanje i razumijevanje pjesme. Gustav Krklec Tip časa: ponavljanje Nastavni oblici rada: frontalni. rada na tekstu Nastavna sredstva i pomagala: osnovna.muzička kultura. krede u boji. m. Gustav Krklec je u mlađim danima pisao za starije čitaoce a u starosti za mlađe. demonstracije.Najpoznatije su Telegrafske basne.slog . m. emotivnih reakcija na pjesmu.likovna kultura. Nastavna jedinica:Dalji rad na tekstu: „Bijeli grad“ . .cd Korelacija sa drugim predmetima: moja okolina.tjelesni i zdravstveni odgoj Cilj i zadaci časa: Obrazovni: .usvojiti znanja o epitetima.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ BOSANSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI Datum: Razred: V Redni broj časa: 58. Odgojni: izražavanje doživljaja.ilustracije. samostalnog rada. .

slog. Učenici iznose šta su doživjeli čitajući pjesmu.odlomak . Muzički zapis: „Četiri godišnja doba“ . potpunije svojstvo onoga što ona znači. Zadaća: Naučiti pjesmicu lijepo i izražajno čitati.Nastavljam dalje sa pitanjima iz udžbenika. Ilustrovanje jedne pjesničke slike po izboru učenika.Šta ste vidjeli?Kako ste se osjećali? Čitamo pjesmu “Bijele ptice“ i upoređujemo je sa pjesmom „Bijeli grad“. strofa stihova. Ponoviti pojmove:strofa. Psihološka pauza: Zažmirite i zamislite tu sliku.„Zima“.Učenici čitaju pjesmu.čitanje naglas. Vježbanje čitanja. te utvrditi koliko pjesmica ima strofa. .Zapamtite taj osjećaj.stih slogova. Produbljivanje doživljaja pjesme. Pronalazimo primjere. Završni dio časa: Prepisivanje zapisa sa table.Rad i analiza ukoliko bude vremena ako ne idući čas analiza urađenog. jasnije. to je dodatak imenici da bi se ostvarilo ljepše. Nastavni list. Ponovno čitanje pjesme u cjelini.Ponavljamo o epitetu. Epitet je stilsko izražajno sredstvo.Osjetite te pahuljice po vrelom licu. Ocjenjivanje učenika.Otvorite oči .stih.Ugodno vam je. Pa ponovno čitanje pjesme u cjelini.

PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ BOSANSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI

Datum:

Razred: V

Redni broj časa: 60.

Nastavna jedinica: Polugodišnja provjera znanja - GRAMATIKA Tip časa: provjera Nastavni oblici rada: frontalni, individualni, Nastavne metode rada: m. razgovora, m. demonstracije, m. samostalnog rada, Nastavna sredstva i pomagala: nastavni listovi Korelacija sa drugim predmetima: Cilj nastavnog sata: Provjeriti naučene sadržaje iz gramatike i pravopisa Cilj i zadaci časa: Obrazovni: - Provjeriti i utvrditi stepen usvojenosti gramatičkih sadržaja u prvom polugodištu. Odgojni: - Razvijanje radnih navika, discipline i istrajnosti u radu - Socijalizacija učenika - Samostalnost u izradi zadataka - Razvijanje interesa za utvrđivanje stečenih znanja iz gramatike i pravopisa, Navikavanje na urednost, preciznost, tačnost, istrajnosti preglednost napisanog Funkcionalni: - Razvijanje sposobnosti rada na tekstu - Izvođenje zaključaka - prilagođavanje učenika zadacima i načinu rada ARTIKULACIJA Uvodni dio časa: Pregled i analiza domaće zadaće Usmeno ponoviti sadržaje o imenicama, zamjenicama, pridjevima, brojevima i glagolima Isticanje cilja časa ČASA

Glavni dio časa: - Podijeliti nastavne listiće - Samostalan rad učenika Završni dio časa: - Analiza rada na času - Domaća zadaća

KONTROLNI RAD PREZIME I IME ________________________________ 1. Dopuni rečenice: Pridjevi su_________________________________________________________ _________________________________________________________________ 1b Zamjenice su ______________________________________________________ ____________ , a mogu biti___________________________________________ 2b _________________________________________________________________ 2. Odredi vrstu, rod i broj imenica: voda, pilad, kreč, Trebević, laste, pisma, cvjetovi. IMENICA VRSTA ROD BROJ 7b

3. Odredi subjekat, predikat, subjekatski i predikatski skup riječi: U sobi je djevojčica čitala knjigu. Iza kuće je bila stara, oronula šupa. 4. Dopuni rečenice odgovarajućom ličnom zamjenicom: a) _________ čitam jednu lijepu knjigu. b) _________ radi domaći zadatak. c) _________ idete danas u školu. 5. Dopuni rečenice odgovarajućim glagolskim oblicima u sadašnjosti: a) Oni _____________ svaki dan svježe kolače. peći b) Mi _____________ dobro. učiti c) Ona ____________ prijateljici pismo. Pisati
0–4=1 5–7=2 8 – 14 = 3 15 – 16 = 4 17 – 20 = 5

4b

3b

3b

PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ BOSANSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI

Datum:

Razred: V

Redni broj časa:62.

Nastavna jedinica: GOVORNA KULTURA: Pričanje na osnovu datih tematskih riječi Tip časa: obrada Nastavni oblici rada: frontalni, individualni, Nastavne metode rada: m. razgovora, m. demonstracije, m. samostalnog rada, Nastavna sredstva i pomagala: osnovna, krede u boji Cilj i zadaci časa: Obrazovni: - Osposobljavanje učenika za samostalno pričanje na osnovu datih tematskih riječi - Pravilan redoslijed događaja Odgojni: - Razvijanje urednosti i tačnosti, upornosti , razvijanje radnih navika - Razvijanje saznanja o postovanju starijih - Socijalizacija učenika Funkcionalni: - Razvijanje mašte i radoznalosti - Razvijanje sposobnosti slušanja, opažanje, kreativnog i apstraktnog misljenja - Povezivanje događaja u kompaktnu cjelinu ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: - Motivacijska priprema za cas: Razgovor o odlascima na školske izlete - Kako teku pripreme za izlet? Koje se aktivnosti smjenjuju na izletu? Kakvo je poželjno ponašanje? Do čega dovodi nedolično ponašanje? - Isticanje cilja časa Glavni dio časa: - Tematske riječi su one riječi koje kazuju o čemu se govori u priči. Izvedene su od imenice tema. Tema je ono o čemu se govori u priči. Djeca, dvorište, škola, nastavnici, autobus, vozač, putovanje, planina, snijeg, skijanje, izgubljeni dječak, traženje, pronalazak, povratak. - Globalno uočavamo radnju - Jedna riječ može biti okarakterisana sa jednom, dvjema ili više rečenica - Slijede prvi pokušaji - Ličnostima u priči možemo dati imena, a ukoliko upotrebljavamo zamjenice onda su to zamjenice za treće lice. - Pričanje priče u cjelosti. - Unošenje elemenata mašte Završni dio časa: Prepisivanje zapisa sa table. Zadaća: Napisati , sastaviti priču, vodeći računa o svemu o čemu smo danas priča

m. kojih se moramo pridržavati pri pisanju. demonstracije. Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. Završni dio časa: Predaja zadaćnica.njegovanje osjetljivosti za ljepotu. sinteze i zaključivanja ARTIKULACIJA Uvodni dio časa: Pregled i analiza domaće zadaće Prezentirati tematske riječi na grafoskopu Ispričati priču u cjelini Isticanje cilja časa i zapisivanje naslova vježbe ČASA Glavni dio časa: Podjela zadaćnica. . Kratko se podsjećamo na pravopisna pravila.razvijanje mašte i radoznalosti .osposobljavanje učenika za sluzenje književnim jezikom Odgojni: . samostalnog rada. razgovora. Učenici pišu ja ih obilazim.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ BOSANSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI Datum: Razred: V Redni broj časa: 63. individualni. upornosti .bogaćenje rječnika Funkcionalni: . dajem detaljna uputstva.osposobljavanje učenika za slobodno izražavanje potpunim rečenicama .razvijanje urednosti i tačnosti.samostalno pričanje na osnovu datih tematskih riječi . grafoskop Korelacija sa drugim predmetima: Cilj i zadaci časa: Obrazovni: . Nastavne metode rada: m.razvijanje sposobnosti slupšanja. i tehnička priprema za rad. m. razvijanje pozitivnih osobina ličnosti . razvijanje radnih navika . zadaćnice. Nastavna jedinica: PISANA VJEŽBA:Pričanje na osnovu datih tematskih riječi Tip časa: obrada Nastavni oblici rada: frontalni. uočavanja. Zadaća.uočavanje pojedinosti u kontekstu ukupnog događaja .

Zapis na tabli: Kultura izražavanja Vježba pismenog izražavanja Školsko zvono Pričanje na osnovu datih riječi VRIJEME ŠKOLA ZIMA KASNITI IZNENADA UČIONICA NASTAVNICA ČAS OSMIJEH OPROSTITI UĆI PAS ČUĐENJE RADOST KRAJ .

bogaćenje rječnika ARTIKULACIJA Uvodni dio časa: Zadatak: U knjizi „Vlak u snijegu“ ima .izvlačenje pouke Odgojni: . Glavni dio časa: stranica. . Zadruga Ljubanovac 4.Koliko joj je stranica ostalo da ČASA Isticanje cilja časa: Danas ćemo razgovarati o knjizi koja se zove „ Vlak u snijegu “ ..nastavni listovi.mjesto i vrijeme radnje.uočavanje glavnih događaja u tekstu.razvijanje urednosti i tačnosti. m. krede u boji. a napisao ju je Mato Lovrak. Vlak u snijegu 7. samostalnog rada.doživljavanje i razumijevanje književno-umjetničkog teksta .izražavanje doživljaja. demonstracije. . Dječije ruke 8. Najveća kuća 2. m. Izlet u grad 6.razvijanje mišljenja.razvijanje pozitivnih osobina ličnosti Funkcionalni: .razvijanje percepcije . razgovora.razvijanje radnih navika .razvijane ljubavi prema drugovima.razvijanje mašte . stranica. Mato Lovrak Tip časa: obrada Nastavni oblici rada: frontalni. (Učenik) Koja je vrsta književnog djela? Podnaslovi (dijelovi) romana: 1.uočavanje glavnih i sporednih likova i njihovih osobina. . .Irma je pročitala . . emotivnih reakcija na priču. Cilj i zadaci časa: Obrazovni: . .grupni Nastavne metode rada: m. Dogovor 5. Nastavna jedinica: LEKTIRA: „Vlak u snijegu“ . . Pomoć . Ljuban i Pero 9.ilustracije.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ BOSANSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI Datum: Razred: V Redni broj časa:65. rada na tekstu Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. pročita? (Korelacija sa matematikom). . izgleda. m. .Ja mislim da je red da najprije kažemo nešto o piscu koji napisao ovu knjigu. individualni. Troje mladih s Jabukovca 3.uočavanje toka radnje.

grupa VI . Rečenice ću dati ja . Grupe razgovaraju dogovaraju se i odlučuju šta će vođa grupe da napiše na veliki papir na kojem je napisan zadatak i koji će se koristiti pri izvještaju grupa.nepravilno povezivanje slova. Jedan učenik prepriča roman „ Vlak u snijegu “ .Kratak razgovor o nazivima grupa. I . a danas ćemo razgovarati o tome kako ste vi razumjeli ovaj roman. krasnopisom prepišu te rečenice pisanim slovima. a u pozadini se čuje muzika : „Djeca su vojska najjača“. Obilazim i usmjeravam učenike.. vođu grupe i potreban materijal na stolu. a njihov zadatak je da lIjepo . Učenici su podijeljeni u grupe i svaka grupa ima svoj zadatak. Ocijeniti učenike koji su se istakli aktivnošću na času.ali ste vi kod sebe imali ove knjige najmanje 15 dana. mi ne možemo pročitati sada cijelu knjigu .Neki od vas su i napisali ovu lektiru. ali i da dopune nas ukoliko budu uradili nešto što mi ne budemo na ovom času. pročitali ste ih.) Od ponuđenih aplikacija riječi učenici izdvajaju one koje su odlika iskrenog Prijateljstva i o svakoj po nešto kažu..Pošto svaki roman ima puno stranica. VII . Završni dio časa: Prepisivanje zapisa sa table. pa tako i „ Vlak u snijegu “.. Slijedi izvještaj grupa.grupa III . . Zadaća: Napisati ili dopuniti lektiru u sveske. bilo u rukopisu ili pak neke druge smetnje vezane za pisanje: ispuštanje slova.grupa - II . kao što smo to navikli sa pričama.grupa V .grupa - Slijedi samostalan rad učenika. uz moju pomoć ako zatreba.ukratko.grupa IV .grupa (U ovoj grupi su učenici koji imaju problema sa pisanjem. pa evo zgodne prilike da smi uvide gdje su nešto propustili.

Pisao je mnogo za djecu. Pero. kondukter . Vrsta književnog djela: roman Mjesto radnje: selo. Po zanimanju bio je učitelj. grad. i Vlak u snijegu. Draga Sporedni likovi: učitelj.Zapis na tabli: LEKTIRA: VLAK U SNIJEGU. voz Vrijeme radnje: jesen i zima Glavni likovi: Ljuban. Mato Lovrak Mato Lovrak je rođen kod Bjelovara. debeli kum. republika Hrvatska. djeca. Najpoznatiji romani su: Družba Pere Kvržice.

Vlak u snijegu 16. m. Dječije ruke 17.razvijanje pozitivnih osobina ličnosti Funkcionalni: .nastavni listovi. m.Pregledati i analizirati domaću zadaću Glavni dio časa: ČASA Isticanje cilja časa: Koja je vrsta književnog djela? Podnaslovi (dijelovi) romana: 10.razvijanje radnih navika .Prepričavanje sadržaja: jedan događaj-jedan učenik Završni dio časa: . demonstracije.Ocijeniti učenike koji su se istakli aktivnošću na času. Najveća kuća 11. Izlet u grad 15.bogaćenje rječnika ARTIKULACIJA Uvodni dio časa: .ilustracije.razvijane ljubavi prema drugovima. .grupni Nastavne metode rada: m.mjesto i vrijeme radnje.uočavanje toka radnje. .razvijanje percepcije . . .doživljavanje i razumijevanje književno-umjetničkog teksta . . emotivnih reakcija na priču. izgleda.uočavanje glavnih i sporednih likova i njihovih osobina.uočavanje glavnih događaja u tekstu. . individualni. . Ljuban i Pero 18.izražavanje doživljaja.razvijanje mašte . samostalnog rada. razgovora. rada na tekstu Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. . Cilj i zadaci časa: Obrazovni: . .Prepisivanje zapisa sa table. m. krede u boji. Troje mladih s Jabukovca 12. .razvijanje mišljenja.izvlačenje pouke Odgojni: . Zadruga Ljubanovac 13.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ BOSANSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI Datum: Razred: V Redni broj časa:66. .. Pomoć . Nastavna jedinica: LEKTIRA: „Vlak u snijegu“ . Dogovor 14. Mato Lovrak Tip časa: ponavljanje Nastavni oblici rada: frontalni.razvijanje urednosti i tačnosti.

grad i škola Vrijeme radnje: zima Likovi: Osobine likova: Postupci likova: Najinteresantniji dio priče: Najdinamičniji dio priče: Poruka ili pouka priče: Prepričaj i ilustriraj priču: . Zapis na tabli: VLAK U SNIJEGU Ime i prezime autora: Mato Lovrak Vrsta književnog djela: Dječiji roman Mjesto radnje: vlak .Zadaća: Napisati ili dopuniti lektiru u sveske. selo ..

koje sve biljke imaju ovakve korijene?Razgovor sa učenicima.Korijenom zovemo i organ biljke cvjetnice koji se razvija iz korijenka klice. Glavni dio: . Zapisujemo naslov na tabli i u sveskama. učenik čita tekst ostali prate.korijen šljeza..Korijen nekih biljaka je i ljekovit. tulipan.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ PRIRODE Razred: Dan i datum: Redni broj casa: Nastavni predmet: Nastavna jedinica: Tip nastavnog sata: Nastavni oblici rada: Nastavne metode: Nastavna sredstva: Cilj nastavnog sata: ZADACI: V 29.kod mrkve. Čuvanje biljnog svijeta u okruženju.npr. Korijeni mogu biti različitih oblika . Koliko dijelova ima biljka?Šta čini nadzemni dio?Šta čini podzemni dio? Najava cilja sata: Danas ćemo naučiti o korijenu kao dijelu biljke . Osnovna nastavna sredstva.Pokazati učenicima g. Lijepo i uredno crtanje i pisanje.individualni Razgovor.kao npr. kao i o njegovoj građi i funkciji i samoj ulozi.Uočiti i imenovati različite oblike korijena.cvekle. naučiti imenovati i razlikovati oblike korijena Razvijanje sposobnosti posmatranja.ali postoje i biljke koje se razmnožavaju diobom korijena.Takvo služi kao hrana životinjma i čovjeku. Razvoj sposobnosti prepoznavanja osnovnih dijelova korjena TOK NASTAVNOG SATA Funkcionalni: Uvodni dio: Ponoviti sa učenicima dijelove biljke i na razrednom plakatu i pokazati i imenovati sve dijelove. objašnjenje i demonstracija. Korijen može biti spremište rezervne hrane. zaključivanja. uočavanja. oblicima i ulogom korijena Odgojni: Obrazovni: Razvoj interesa za biljke i njihovo očuvanje.To su obično krompir. Naučimo više o korijenu biljke uz grafo foliju.Čitamo o ulozi korijena.17. Šta je korijen? Korijen je dio biljke koji se nalazi pod zemljom.bočni je malo tanji .repe.dijelove i ulogu korijena. pamćenja i logičkog razmišljanja.foliju.Pažljivo posmatrati ilustraciju u udžbniku i uočiti i imenovati dijelove korijena..a korijenove žilice su najtanje.grafo folija i nastavni listić Upoznati učenike sa dijelovima.Biljke sijemo pomoću sjemenki . Priroda Korijen-građa i funkcija ponavljanje Grupni . Naučiti šta je korijen.Glavni korijen je najdeblji.. Učenici otvaraju svoje udžbenike str.

.Dopuniti nastavni listić i zalijepiti ga u svesku kao zapis sa table. Oblici korijena su r_________. Dijelovi korijena su ___________________. Korijen – građa i funkcija Korijen je _______________________________________________. r_____________ i ž_______________. ____________________ i ___________________. Lakše razmnožavanje biljaka vrši se ____________ korijena.12 uraditi za zadaću. Radna sveska str. Korijen u______________ biljku za tlo. Glavna uloga korijena je _____________vode sa m____________ t___________ iz tla. v____________.Završni dio: Kratak osvrt na čas.

Na površini stabla razvijen je zaštitni omotač koji se naziva kora. List je mjesto odvijanja fotosinteze. individualni.pljosnati su i obično zelene boje. Nastavne metode rada: m.osposobljavanje učenika za stvaralačku primjenu stečenih znanja . cvjetove i plodove.o važnosti biljaka za život ljudi .PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG ČASA IZ PRIRODE Datum: Razred: V Redni broj časa: 32.rastući prema svjetlosti.razvijanje ljubavi prema prirodi a posebno prema biljkama. Nastavna jedinica:List -građa i uloga Tip časa:obrada Nastavni oblici rada: frontalni.preko lista se vrši i isparavanje vode iz biljke.biljka također i diše.STABLO je biljni organ koji se razvija obično iznad tla. Hrast – stablo ima debelu koru. iz kojeg se razvija novi izdanak.Na vrhu stabla nalazi se tjemeni pupoljak. građi lista i ulozi Ponoviti o stablu.Osim tjemenog pupoljka. enciklopedije.na stablu su vidljivi pupoljci iz kojih se razvijaju listovi i cvjetovi – lisni i cvijetni pupoljci. savitljivu zelenu koru.uočavanje značaja biljnog svijeta za život ljudi Funkcionalni: .razvijanje radoznalosti i prosirivanje interesovanja učenika . demonstracije. krede u boji Cilj i zadaci časa: Obrazovni: . upornosti .usvajanje znanja o prirodnim uslovima i prirodnim procesima koji utiču na biljni svijet Odgojni: .Listovi mogu imati vrlo različit oblik. staništu i prilagođenosti staništu. ulozi i značaju pojedinih biljnih organa .rukavca(lisne osnove) i drške. usmenog izlaganja Nastavna sredstva i pomagala: osnovna.iz iz lisnih pupoljaka. grafofolija. lišće mu u jesen opada. hrast dugo živi i do 1 000 godina – višegodišnja biljka Posmatranje biljke. . Kroz njega prolazi voda sa mineralima do listova i hranljive materije nastale fotosintezom.razvijanje urednosti i tačnosti. velike grane. Stablo može biti zeljasto i drvenasto.zajedno sa listovima stablo čini izdanak. Osnovna uloga lista u životu biljke je tvorba hrane.od listova do korijena. Preko lista bilke dišu i isperavaju višak vode.njegovanje radoznalosti ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: Upoređujemo biljke hrast i kaktus – uočavamo razlike u izgledu . DRVENASTO STABLO čvrste i debele kore imaju drveće i šibovi. ilustracije. List može biti različitog oblika i veličine. Svaki list se sastoji od plojke. U listu nastaje šećer i hranljive materije. lišće.LJUBIČICA Po čemo se ona razlikuje od drugih biljaka (trešnja)? Po čemu je slična sa drugim biljkama(jaglac)? Kako biljke dišu? Glavni dio sata: Isticanje cilja časa: Danas ćemo govoriti o listu.Preko lista.da učenici uoče raznovrsnost i rasprostranjenost biljnog svijeta . zelena biljka. interesovanja za prirodne nauke .usvajanje znanja o građi biljaka. njihovo je stablo zeljasto. razvijanje radnih navika . razgovora. Listovi se razvijaju na stablu.razvijanje samostalnosti u radu. ZELJASTE BILJKE imaju tanku.

Sakupi i presuj listove različitih biljaka i načini zbirku. Crtanje slika i prepisivanje zapisa sa table. Kada se osuše zalijepi ih u herbar.Završni dio časa: Kratko ponavljanje naučenog na času. .. Posaditi nekoliko sjemenki graha u posudu i pratiti razvoj nove biljke.

očigledna Korelacija sa drugim predmetima: likovna kultura Cilj i zadaci časa: Obrazovni: . GRAĐA I FUNKCIJA Tip časa: ponavljanje Nastavni oblici rada: frontalni. Uočava različite vrste listova. . Kod nekih biljaka lišče u jesen opada. nerva. drška I osnova. posmatranja.likovno izražavanje Funkcionalni: . Njegova uloga je jako bitna: u njima se proizvodi hrana za biljku. Zapis: List se razvija iz lisnog pupoljka. mišljenja . ilustrativno-demonstrativna Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. List se sastoji od: plojke.njegovanje radoznalosti ARTIKULACIJA ČASA UVODNI DIO SATA: Ponavljamo znanja o biljkama: pomoću čega biljka diše ? (listova). Nastavna jedinica:LIST BILJKE. a kod nekih ne. Nastavne metode rada: metoda razgovora. individualni. najplodnije tlo. ilustracije. GLAVNI DIO SATA: Razgovaramo I uočavamo dijelove lista: lisna plojka.Usvajanje znanja o biljkama. jela…) .Bubrežasti (ljubičica. lokvanj) Kod listopadnog drveća lišće u jesen opada jer u jesen nema dovoljno sunčeve svetlosti da bi proizvelo hranu. drške I osnove.jajasti (nana. pamćenja. vrstama listova. bor. dijelovima lista I njegovom funkcijom Odgojni: . posebno ljubavi prema biljkama .razvijanje mišljenja.Igličasti (orhideja.razvijanje interesovanja za učenjem novog . razvijanje pažnje. logičkog zaključivanja.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ PRIRODE Datum: Razred:V Redni broj časa: 33.razvijanje radnih. nervi. ZAVRŠNI DIO SATA: Zapis u sveske.razvoj pozitivnih stavova i odnosa prema prirodi. Najava cilja sata. kopriva) . smrča. U njemu se stvara hrana za biljku.moralnih i kulturnih navika . U proljeće će narasti novo lišće. Od opalog lišća se stvara humus. Razlikujemo: -srcasti list (lipa) .

cvijet. demonstracije.vretenast i repast. Cilj i zadaci časa: Obrazovni: . ilustracije..Označi dijelove korjena 2. Glavni dio časa: I grupa –Građa i funkcija biljaka II grupa-Korjen 1.sjemenka. grupni Nastavne metode rada: m. enciklopedije.zajedno sa listovima stablo čini izdanak. njihovom izgledu i građi radom u grupama. ulozi i značaju pojedinih biljnih organa.Šta je pupoljak? 3. usmenog izlaganja Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. Korijen raste vrhom naniže. Od čega je biljka građena? Biljka je građena od biljnih organa. Nastavni listići. zelena biljka. stablo. . Odgojni: .Imenuj vrste korjena 3. . .dalje od svjetlosti. pričvršćuje biljku za tlo.žiličast. Pomoću njega biljka iz zemlje uzima vodu sa mineralima i solima.od listova do korijena. plod . .Nactaj čudnovatu biljku koja na sebi ima date dijelove. III grupa-Izdanak 1. interesovanja za prirodne nauke.. Funkcionalni: .razvijanje ljubavi prema prirodi. takmičarskog duha.STABLO je biljni organ koji se razvija obično iznad tla. upornosti .Objasni ulogu korjena Biljka je građena od biljnih organa: korijen.uočavanje značaja biljnog svijeta za život ljudi. Korijenov sistem može biti manje ili više razgranat kod raznih biljaka. 4.O pričvršćuje biljku za podlogu.da učenici uoče raznovrsnost i rasprostranjenost biljnog svijeta. Glavni korijen.njegovanje radoznalosti.usvajanje znanja o građi biljaka. list.Date riječi pravilno rasporediti u grafikon. Kroz njega prolazi voda sa mineralima do listova i hranljive materije nastale fotosintezom. razgovora. Korijen svojim žilicama . Stablo može biti zeljasto i drvenasto. a posebno prema biljkama.o važnosti biljaka za život ljudi.usvajanje znanja o prirodnim uslovima i prirodnim procesima koji utiču na biljni svijet. Neke učenike koji su se istakli aktivnošću ocjenjujem. grafofolija.Šta je izdanak? 2. razvijanje radnih navika. samostalnosti.razvijanje radoznalosti i prosirivanje interesovanja učenika . Nastavna jedinica: Građa biljke Tip časa:ponavljanje Nastavni oblici rada: frontalni.Ponavljamo dijelove i ulogu sjemenke. Isticanje cilja časa: Danas ćemo ponoviti o biljkama. individualni. Gradivo o korjenu ponavljamo kroz razgovor i posmatranje grafofolije.rastući prema svjetlosti. krede u boji . Ponavljamo preko grafofolije dijelove biljke(biljne organe). Nakon što su ponovili ističem cilj sata.osposobljavanje učenika za stvaralačku primjenu stečenih znanja . Po svom obliku korijen može biti:granat.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG ČASA IZ PRIRODE Datum: Razred: V Redni broj časa: 34. .Koja je uloga korjena i sada naučili? Šta čini izdanak? Koje vrste izdanka imamo? Nabroji nadzemne i podzemne izdanke? Pokazujem sliku sjemenke. ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: Ponavljanje gradiva sa prethodnog sata.bočno korijenje i korijenove žilice zajedno čine KORIJENOV SISTEM.Na vrhu stabla nalazi se koje vrste korjena smo do . na kojima su dlačice.razvijanje samostalnosti u radu.razvijanje urednosti i tačnosti.

njihovo je stablo zeljasto. jabuka godinama listaju. DRVENASTO STABLO čvrste i debele kore imaju drveće i šibovi. Neke bilke kao što su grah. ona prethodno mora nabubriti i proklijati. Završni dio časa: Rad u radnom listu. iz kojeg se razvija novi izdanak. V grupa-Raznovrsnost plodova i sjemenki 1. paradajz. Prezentiranje grupa.tjemeni pupoljak. IV grupa.Poslije klijanja sjemenke. Hrast.Na površini stabla razvijen je zaštitni omotač koji se naziva kora. pšenica obave svoj razvoj od sjemenke do ploda u jednoj godini pa se zovu jednogodišnje biljke. Da bi se biljka razvila iz sjemenke. ruža. iz nje se razvija nova biljka.Sjemenka Sjemenka je organ kojim se biljke razmnožavaju. savitljivu zelenu koru.na stablu su vidljivi pupoljci iz kojih se razvijaju listovi i cvjetovi – lisni i cvijetni pupoljci. Zadaća:Posaditi nekoliko sjemenki graha u posudu i pratiti razvoj nove . bor. ZELJASTE BILJKE imaju tanku.Upisati imena biljaka od koji koristimo pojedine dijelove. cvjetaju i daju plodove i zovu se višegodišnje biljke.Osim tjemenog pupoljka.

Metamorfoze korijena-promjene na korijenu VAZDUŠNI KORIJEN Korijeni se. tada je naročito zadebljao. Ta se pojava vidi kod šećerne repe. Korijen kod nekih biljaka služi za smještaj rezervne hrane. koji se naglo širi. REPAST KORIJEN Kad glavni korijen služi kao rezervoar hrane.. razvijaju u zemlji. cvekla i druge kod kojih se formiraju takvi organi. Osim funkcije pričvršćivanja biljke za podlogu i upijanja iz nje vode sa rastvorenim hranjivim materijama.KORIJEN BILJKE KORIJEN je organ biljke cvjetnice koji se razvija iz korijenčića klice. korijen može da preuzme i druge funkcije. DASKASTI KORIJENOVI . pa im je zato i dato ime vazdušni korijeni. ima biljaka kod kojih se korijeni razvijaju u vazduhu. Korijeni nekih biljaka koji služe za smještaj rezervne hrane mogu imati vretenast oblik. šećerna repa. po pravilu. kao npr. a ima ih kod kojih se hrana nagomilava u bočnim korijenima. tj da imaju oblik korijena repe. Za sve korijene koji imaju takav oblik kaže se da su repasti. u mrkve. U vezi sa novom funkcijom dolazi do promjene njegovog oblika i građe. a potom sužava. peršun. Kod jednih se rezervna hrana skuplja u glavnom korijenu. U toku prve godine repa nagomilava hranjive materije u korijenu. Ali. U prirodi živi veliki broj vrsta šargarepa.

u paru. glasovnih mogućnosti. igra Muzička linija. 2.naučiti svirati ritam na Orffovim instrumentima Razvoj osjećaja za ritam i mjeru. navikavanje da poštuje i cijeni mišljenja drugih. Kad je usvjen sadržaj i melodija učenici će preme žalji uzeti Orffove instrumente.( zapsujem na tabli) 3. Pri terćem slušanju pridružuju se i učenici te usklađuju svoje pjevanje . koji vire iznad zemlje.Hana i Dinko Čizmić Obrada Frontalni. CD. grupni. Glavni dio: . demonstracija. naučiti da koriguje svoje pjevanje radi kvaliteta grupnog uspjeha. razumjeti muzičke oznake i poštovati ih pri pjevanju. interesa za bavljenje muzikom Funkcionalni: Uvodni dio: TOK NASTAVNOG SATA Na osnovu tonskog zapisa prepoznati ranije slušanu kompoziciju (Uz jutarnju šetnju). Odeđujemo karakter. Uz drugo slušanje učenici prate notni zapis i uočavaju muzičke oznake te ih upoznajem sa terminom INTRODUKCIJA. Najaviti prvo slušanje pjesme: 1 Nakon prvog slušanja pjesme porazgovarati o sadržaju . objašnjenje.“ Dajte nam ljubavi“. samostalno se podijeliti u grupe i izvoditi pjesmu. Uz naredna slušanja nastojati da učenici usvoje i tekst i melodiju kako di mogli pjevati u grupama i parovima. muzičkog pamćenja. individualni Razgovor. pregrađujući ispod stabla čitave komore. savjesno obavljaje muzičkih zadataka Upoznati sadržaj i melodiju pjesme.tempo i dinamiku. Kroz igru uraditi vježbe za postavu glasa ( disanje. PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ MUZIČKE KULTURE Razred: Datum: Nastavni predmet: Nastavna jedinica: Tip nastavnog sata: Nastavni oblici rada: Nastavne metode: Nastavna sredstva: Cilj nastavnog sata: ZADACI: V Muzička kultura Pjevanje i sviranje.Ima biljaka koje razvijaju korijenove u obliku dasaka. Orffov instrumentarij Naučiti lijepo i izražajno pjevati Odgojni: Obrazovni: Razvoj samopouzdanja u pjevaju. igre jezikom). rad s tekstom. 4. usvojiti pravila za horsko pjevanje.

Završni dio: Dok prepisuju zapis sa table slušaju i pjevaju pjesmu. Karakter: veseo Dinamika: Tempo: . Zapis na tabli: Pjevanje i sviranje: Daje nam ljubavi Tekst i muzika: Hana i Dinko Čizmić Introdukcija je mali muzički uvod prije izvođenja glavne melodije. Domaća zadaća: ilustrovati pjesmu i u kajdanku izdvijiti muzičke oznake koje su zastupljene u pjesmi.

. samostalnog rada. .kasetofon. Pri ponovnom slušanju kompozicije polagano pjevušiti.upoznavanje osnovnih pojmova muzičke pismenosti. individualni. Nastavna jedinica: Slušanje muzike :Molimo za finu tišinu Tip časa: obrada Nastavni oblici rada: frontalni. a šta ne čuje? Odrediti tri dijela koji se razlikuju po melodiji i sadržaju. Kakva je razlika između pjesme Zdravo maleni i ove? Ko izvodi prvu.razvijanje pozitivnih stavova i potrebe za muzikom u porodici. Ilustrovanje doživljaja kompozicije.osposobljavanje učenika za stvaralačku primjenu stečenih znanja .podsticanje radoznalosti .prepoznavanje pojedinih instrumenata ili grupe .Danas ćemo slušati kompoziciju «Molimo za finu tišinu » Slušamo kompoziciju. m. razgovora.Šta se čuje . njegovanje zajedničkog muziciranja Funkcionalni: .razvijanje mišljenja. logičkog zaključivanja . ilustracije Cilj i zadaci časa: Obrazovni: . Razgovarati o raspoloženju koje osjećaju dok slušate Ponovno slušanje kompozicije. Završni dio časa: Ponavljanje naučenog. a ko drugu? Ponovno slušanji i izvođenje pjesme u razredu.razvijanje i njegovanje dječije muzičke kreativnosti..neka kapne kap . .neka šušne listopad.m.mrdajte prstzima .CD. školi i društvenoj sredini. grupni Nastavne metode rada: m.Pročitati tekst ove pjesme .Svaki dio ima izraženu i malo drugačiju melodiju.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ MUZIČKE KULTURE Datum: Razred: V Redni broj časa: 17.neka lupne štap . Šta je to dvoglasno pjevanje? Glavni dio časa: Ističem cilj časa.. Razgovor sa učenicima o • karakteru kompozicije Šta zanači andante (umjereno lagani tempo) • vrsti muzike • opiši riječima svoj doživljaj .razvijanje sposobnosti primanja i doživljavanja muzičkih djela. Kako tišina u ovoj pjesmi može biti fina? Kakva je to manjke fina tišina. m.pjesmu. ilustracije Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. Zdravo maleni. demonstracije. . Odgojni: . Hajde da postignemo u razredu tišinu.osposobljavanje učenika za korištenje različitih izvora znanja ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: Prisjetimo se kompozicija koje smo slušali ove godine. . pamćenja.razvijanje muzičkog ukusa.

.Učenici rade ja ih obilazim.tople. pamćenja. samostalnog rada. doživljavanja STRUKTURA NASTAVNOG SATA Uvodni dio časa: Vršimo tehničku pripremu za rad ( utvrđujemo da li svi učenici imaju potreban pribor i materijal).Kako dijelimo praznike? Koji praznici slijede?Kako ih slavimo? Kako slavimo međunarodne praznike? Koji su? Ponoviti naučeno o bojama:Koje su boje osnovne. . mišljenja . sposobnosti predočavanja boje . m.Slikarska paleta ima još jedno značenje .To su intenzivne boje.Razgovaramo oko rasporeda pojedinih elemenata … .Proslava Nove godine .akvarel Cilj i zadaci časa: Obrazovni: .PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ LIKOVNE KULTURE Datum: Razred: V Redni broj časa: 17. . Razgovor o praznicima koji su prošli i koji nas očekuju.Ako čistoj boji dodajemo crnu. . Nastavna jedinica:Boja: Proslava Nove godine Tip časa: obrada Nastavni oblici rada: frontalni.razvijanje svijesti i navika za održavanje higijene radnog prostora..Crtež. Glavni dio časa: . .Ona označava i odabir boja koje je slikar upotrijebio na slici. demonstracije.razvijanje ljubavi prema praznicima .razvijanje sposobnosti vizuelne percepcije. .da se samostalno dalje kulturno i estetski uzdižu. sivu ili bijelu onda smo je oslabili i tako nastaju tonovi boja-oslabljene boje. Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. Nastavne metode rada: m.Samostalan rad učenika .razvijanje mašte..hladne.sticanje navike za samostalan rad.poštivanje praznika neovisno o njegovoj vrsti . tcrne zagasitija a sive mutnija. m. individualni.tople i hladne boje Odgojni: .uvođenje učenika u razumijevanje likovnih sredstava likovnog izražavanja .razvijanje kulturnih.razvijanje percepcije.uočavanje i razumijevanje kontrasta. dajem dodatna uputstva. doživljavanja. Funkcionalni: .Mi znamo da je paleta ploča na kojoj se miješaju boje za slikanje. radnih. estetskih navika.da ponove naučeno o bojama . blokovi. .da znaju koje su to boje suprotne.kistovi. Svaka boja ima svoju snagu i jasnoću. razgovora.da ponove osnovne boje. duhovno bogate i oplemenjuju.Dodavanjem bijele boje boja postaje svjetlija.stavranje likovnih sadržaja spontano.

a neki naprosto jedu previše.Prekomjernim jedenjem ili nedovoljno uzimanjem određenih namirnica mogu se pojaviti zdravstveni problemii bolesti (dijabetes. kartoni riječi. a neke nedovoljno. Neki ljudi jedu hranu sa previše šećera.) .. slike. razvijanje preciznosti i tačnosti pri radu. i sređivanje radnog prostora. . ja ih obilazim i dajem dodatna objašnjenja.važnost raznovrsne ishrane bogate vitaminima. ostale namirnice. mineralima. razvijanje sposobnosti posmatranja i apstraktnog mišljenja. razgovora.. Ko nas štiti od prehlada? Koje žitarice najviše koristimo u ishrani? Kakav je značaj mesa i jaja u ishrani? Koje prerađevine imamo od mesa? Zašto nije dobro jesti puno slatkiša? Odavno su ljidi uvidjeli va+nost unošenja određene hrane koja će im pomoći da ostanu dugo zdravi. Ponoviti o važnosti zdrave ishrane i porazgovarati o namirnicama koje se nalaze izložene na klupi. kvarenje zuba.razvijanje ljubavi prema radu.razvijanje mišljenja i pamćenja učenika. povišen krvni pritisak. lutke.. . ilustrativno-demonstrativna Nastavna sredstva i pomagala:. namirnice. Sakupljanje pribora za rad. Cilj i zadaci časa: Obrazovni: . Nastavna jedinica: Ishrana i zdravkje – osnovna znanja o uticaju pravilne ishrane na zdravlje Tip časa: obrada Nastavni oblici rada: frontalni. Funkcionalni: . banane. bjelančevinama . anemičnost. emotivnih reakcija i takmičarskog duha. piramida.higijena je pola zdravlja.upoznati učenike da prekomjerna upotreba i nedovoljna upotreba određenih količina hrane dovodi do raznih bolesti Odgojni: .. soli i masnoće. kalcijumom.razvijanje spretnosti i snalažljivosti. . Završni dio časa: Vršimo analizu radova. .ponaviti i proširiti već stečeno znanje o ishrani. neotpornost organizma na mnoge viruse. grupni Nastavne metode rada: m. individualni.redovna ishrana kao uslov za zdravlje. ARTIKULACIJA Uvodni dio časa: ČASA Čas počinjemo sa lutkarskom predstavom « Ko je zdraviji? » Razgovor o predstavi: O čemu su razgovarali naši likovi iz predstave? Kakva ishrana treba da bude? Šta znači to da ishrana treba da bude raznovsna? Koje vrste hrane trebamo jesti najviše? A koliko puta dnevno trebamo jesti? Šta treba uraditi prije jela? A poslije jela? Zašto? Glavni dio časa: Isticanje cilja časa – Danas ćemo ponoviti i proširiti vaše znanje o ishrani u porazgovarati o tome šta se dešava ako neke namirnice uzmamo previše. Zašto je važno da djeca piju puno mlijeka? Koje prerađevine od mijeka imamao? (pokazati) Kakav je značaj voća i povrća u ishrani? Koje voće i povrće imamao na stolu? Djeca imenuju voće i povrće.izražavanje doživljaja. grafo-folija.razvijanje i njegovanje radoznalosti učenika..Učenici rade. PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ TJELESNOG I ZDRAVSTVENOG ODGOJA Datum: Razred:V Redni broj časa: 31.. . : Analiza uspješnosti i odabir najuspješnijih radova.Jedan od glavnih razloga interesa za hranu je u tome što mnogi ljudi imaju bolesti koje su vezane sa hranom. . .

Zato s pravom možemo reći da je zdravlje najveće bogatstvo. Za čovjeka je naročito štetno korištenje duhana.bez iskrivljenih leđa i opuštenih ramena. Ponoviti o higijeni kao pola zdravlja Ne uzimati alkohol.raspoložen je i osjeća se korisnim članom društva.alkohola i droge.slaba ili prekomjerna i nezdrava ishrana i korištenje vode zagađene različitim uzrocima bolesti.on bolje i uspješnije radi. a koje treba izbjegavati.treba izbjegavati prostorije gdje je zagušljivo i provjetravati ih.onda je zdrav i čitav organizam. Samo onaj ko je zdrav može da uči. Kad je čovjek zdrav. Nepravilno sjedenje može iskriviti kičmu i zato uvijek trba voditi računa da pravilno sjedimo. Da bismo zaštitili naša pluća.moramo čuvati svoje tijelo i biti uvijek pažljivi u igri.kad su oni zdravi. Uzroci različitih bolesti su: nehigijena. Dati učenicima jelovnik zdrave ishrane.da se pravilno razvijamo.bude sretan i gradi bolji bolji život. Da bismo bili zdravi. Kad god je to moguće treba boraviti u šumi.pretjeran zamor tijela.na livadi i svuda gdje ima mnogo čistog zraka.Svaki organ u tijelu ima određenu ulogu i.jutarnjom gimnastikom.hodu i radu. Završni dio časa: Ponoviti na osnovu piramide koje namirnice treba najviše uzimati. Veoma je važno zaštititi svoje organe od povreda i bolesti.radi.pušenje i drogu. Da bi naše srce bilo jako i zdravo treba ga jačati raznim sportovima.plivanjem. .

ruke ispružiti iznad glavemalo šire od ramena Napraviti dva lagana zamaha unazad do tla zatim spustiti ruke uz tijeloi sjesti na pete.rukama uprijeti o tlo.razvijanje osjećaja za kretanje u prostoru. . samostalnog rada. sa zadacima ( na moj znak) stoj!.Kleknuti četveronoške.strunjače Cilj i zadaci časa: Obrazovni: .pa objema rukama istovremeno. noge sastavljene i opružene.ruke odručno zgrčene . 3.trčanje uz zamahe kukova. razgovora.a zatim pomjeriti ramena naprijed – gor. .uticati na razvijanje snalažljivosti u prostoru. Zamah ruku sa zasukom trupa udesno zatim ulijevo. 8. ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: Postrojavanje i prebrojavanje. Nastavna jedinica: Igre – rukomet – vođenje lopte različitim načinima..lopte. Odraziti se rukama i pljesnuti 6. Trčanje oko prostora za vježbanje. dodavanje i hvatanje različitim načinima.razvijanje navike za zdrav način života.sticanje znanja o pravilima rukometne igre Odgojni: . .PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ TJELESNOG I ZDRAVSVENOG ODGOJA Datum: Razred: V Redni broj časa: 33.Stav uspravno.Stav uspravni noge u raskoraku aruke u predručenju.razvoj takmičarskog duha učenika. grupni Nastavne metode rada: m.Otklon lijevo ili desno.Čučnuti.grudi spustiti što niže . . 4.Kleknuti četvoronoške.nazad-dolje tako tako da kao da ramenima opisujemo krug.raskoračni. Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. kreativnosti i inicijative Funkcionalni: . Bočno kruženje jednom.koljena sastaviti . 5.razvoj i bogaćenje kretne umješnosti i koordinacije. Ruke u laktovima saviti .osposobljavanje učenika za svjesno kontrolisanje sopstvenih pokreta i povezivanje elementarnih pokreta u složenije cjeline. 9.Ležati na leđima. 7.ruke sastaviti ispred trupa sa ukrštenim prstima.Kleknuti uspravno.Trčanje sa zadacima:trčanje sa zamasima ruku naizmjenično. ajednu nogu ispružiti nazad . 10. šut s tla osnovnim načinom Tip časa: obrada Nastavni oblici rada: frontalni. drugom. Podići savijeno koljeno visoko opružiti nogu i polako je spuštati na pod.jednom zatim drugom nogom. Noge provući kroz sastavljene ruke . Kružiti laktovima. demonstracije.dlanovi na potiljku. m. . 2. čučni! trči! hodaj! Pripremni dio časa: 1. m. trčanje sa skokovima.Stav uspravni i podbočiti se.Stav uspravni.Stav uspravni.ruke i noge stoje okomito na tlo.ruke iznad glave. Poskokom promijeniti nogu.

Grupe nakon izvjesnog vremena izmjenjuju zadatke i uvježbavaju pomenute radnje. • kako se izvodi šut. • kako se igrači smiju kretati na terenu. Učenici izvode sljedeće radnje po grupama: • dodavanje lopte. • dodavanje lopte.Glavni dio časa: Isticanje cilja časa Objašnjavanje i demonstriranje osnovnih pravila rukometne igre • koliko igrača je u jednom timu. Završni dio časa Odmaranje uz muziku. • šutiranje. • slobodno šutiranje sa osam metara.Načiniti lagane pokrete u skladu sa melodijom i ritmom. • sa koliko metara se izvodi kazneni udarac. .odbrana šuta.

Nastavne metode rada: m.osposobljavanje učenika za stvaralačku primjenu stečenih znanja ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: PONAVLJAMO već usvojeno gradivo.razvijanje ljubavi i interesovanja za domovinu. Dijelim nastavne listiće.ponavljanje znanja o domovini. nastavni listić Cilj i zadaci časa: Obrazovni: . Završni dio časa: Predaja nastavnih listića.razvijanje urednosti i tačnosti. tekst metoda. Glavni dio časa: Ističem cilj sata:Danas ćemo provjeriti šta smo do sada naučili o religiji i kulturno povijesnim znamenitostima naše domovine. individualni.metoda ilustracije Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. razgovora.izražavanje doživljaja. zavičaj .razvijanje radoznalosti i prosirivanje interesovanja učenika . Nastavna jedinica: Sistematizacija Tip časa: provjera Nastavni oblici rada: frontalni. Bosni i Hercegovini -provjera znanja o religiji. . razvijanje radnih navika Funkcionalni: . Obilazim učenike i pratim njihov rad.metoda grafičkih radova. Analiziramo zadatke. emotivnih reakcija .PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ DRUŠTVA Razred: V Redni broj časa: 17. Učenici prelaze na samostalan rad . -ponavljanje znanja i provjera o kulturno prosvjetnim i povijesnim znamenitostima na prostoru naše domovine i zavičaja Odgojni: . upornosti .

DOPUNSKA NASTAVA Datum:. Nastavna cjelina:Tablica množenja i dijeljenja Tip sata: vježba Cilj i zadaci nastavnog sata: Uvježbati i proširiti znanje vezano za tablicu množenja i dijeljenja Metode rada:metoda razgovora.Proizvod brojeva 6 i 7 uvećaj za količnik brojeva 56 i 7. Razred:V Redni broj časa: 1.metoda samostalnog rada.Izračunaj proizvod brojeva 8 i 9.Analiza rada na času . 3.grafička metoda Nastavna sredstva i pomagala: ARTIKULACIJA SATA Uvodni dio sata: . Završni dio: .Isticanje cilja sata Glavni dio sata: Usmeno provjeriti tablicu množenja i dijeljenja.PRIPREMA ZA NASTAVNU JEDINICU IZ MATEMATIKE. . Računaj: 4•5+8•9= 72 : 8 + 45 : 9 = 9 • 6 – 81 : 9 = 2..demonstracije.Rad na sljedećim zadacima: 1.

m. krede u boji. Nacrtaj ugao BOC Nacrtaj pravi ugao OPR .crtanje pravog ugla Odgojni: . 3. razgovora.posebno obratiti pažnju na pravilno rukovanje priborom za crtanje Analizirati zadatke. utvrditi da li učenici imaju poteškoće u rješaavanju zadataka Završni dio: .uočavanje pravog ugla.da učenici shvate pojam ugla. logičko mišljenje i zaključivanje .preciznost u rukovanju priborom za crtanje Funkcionalni: . opažanje.Domaća zadaća – radna sveska . Imenuj sljedeće uglove: To su uglovi: 2.Rad na zadacima: 1.razvijanje volje i istrajnosti uradu .razvijanje sposobnosti za pomatranje. demonstracije. individualni Nastavne metode rada: m.njegovanje matematičke radoznalosti.PRIPREMA ZA NASTAVNU JEDINICU IZ MATEMATIKE. m.DOPUNSKA NASTAVA Razred: V Redni broj časa: 2. pribor za crtanje Cilj i zadaci časa: Obrazovni: . ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: Razgovor: Šta je ugao? Šta je vrh ugla? Šta su kraci ugla? Nacrtati dva ugla po želji I obilježiti ih Nacrtati jedan pravi ugao Isticanje cilja časa Glavni dio časa: . Nastavna jedinica: Ugao Tip časa: vježbanje Nastavni oblici rada: frontalni. crtanje i obilježavanje uglova . samostalnog rada Nastavna sredstva i pomagala: osnovna.

DOPUNSKA NASTAVA Razred:V Redni broj časa: 3.Analiza rada na času 2.PRIPREMA ZA NASTAVNU JEDINICU IZ MATEMATIKE.Rad na sljedećim zadacima: 1.demonstracije.Za svaki primjer dati objašnjenje i upute za rad Završni dio: . Računaj pismeno: 212 + 565 = 898 + 842 = 135 + 565 = 984 + 478 = Računsj pismeno: 689 – 655= 587 – 185 = 520 – 245 = 991 – 589 = . te otklonuti nejasnoće Metode rada:metoda razgovora.metoda samostalnog rada.grafička metoda Nastavna sredstva i pomagala: ARTIKULACIJA SATA Uvodni dio sata: .Isticanje cilja časa Glavni dio sata: . . Nastavna cjelina:Sabiranje i oduzimanje trocifrenih brojeva Tip sata:vježba Cilj i zadaci nastavnog sata:Otkriti koliko su učenici savladali operacije sabiranja i oduzimanja trocifrenih brojeva.

Računaj pismeno: 84 568 .32 999 = 36 589 . Nastavne metode rada: m.12 365 = 58 746 ..24 879 = 70 254 . Završni dio časa: .Isticanje cilja časa Glavni dio časa: .PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ MATEMATIKE – DOPUNSKA NASTAVA Razred: V – 4 Redni broj časa: 4. razgovora. m.Od razlike brojeva 58 654 i 38 918 oduzmi razliku brojeva 39 296 i 37 592. demonstracije.12 457 = Računaj pismeno: 88 647 – 48 965 = 98 021 – 25 585 = 54 937 – 17 698 = 31 001 – 18 987 = 2.Rad na sljedećim zadacima: 1. m. samostalnog rada Cilj i zadaci časa: Osposobljavanje učenika za samostalno oduzimanje brojeva većih od 10 000 do stepena automatizacije Pripremanje učenika za dalje napredovanje ČASA ARTIKULACIJA Uvodni dio časa: . 3.Analiza rada na času . individualni. Nastavna jedinica: Oduzimanje brojeva većih od 10 000 Tip časa: vježba Nastavni oblici rada: frontalni.

Rad na sljedećim zadacima: 1.demonstracije. Nastavna cjelina:Sabiranje i oduzimanje brojeva većih od 10 000 Tip sata:utvrđivanje Cilj i zadaci nastavnog sata:Otkriti koliko su učenici savladali operacije sabiranja i oduzimanja u prvom milionu Metode rada:metoda razgovora. .grafička metoda Nastavna sredstva i pomagala:udžbenik ARTIKULACIJA SATA Uvodni dio sata: Uraditi nekoliko primjera na tabli.Računaj pismeno: 945 368 – 421 585= 941 584 – 134 764 = 765 020 – 227 506 = 598 365 – 145 774 = 3.Računaj pismeno: 421 218 + 452 565 = 291 366 + 289 171 = 151 479 + 527 755 = 339 989 + 548 278 = 2.metoda samostalnog rada.PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ MATEMATIKE-DOPUNSKA NASTAVA Razred: V Redni broj časa:5.Radi na dva načina .Broj 358 600 umanji za razliku brojeva 491 850 i 250 330. Završni dio: Analiza rada na času. Glavni dio sata: .

da ponove kojeg roda sve mogu da budu imenice i kako se pišu vlastite i zajedničke imenice. Razred: V Nastavna jedinica: Gramatika – Imenice i glagoli Tip časa: vježbanje Nastavni oblici rada: frontalni. Ponavljamo o glagolima Glavni dio: Najava cilja sata i pisanje naslova na tabli: Gramatika – Imenice-zbirne i gradivne (ponavljanje) Kartoni riječi: JE NEIRA LIŠĆE SAKUPLJALA . Ponavljamo rodove i broj imanica. razgovora.da ponove šta su to imenice. rada na tekstu.PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ BOSANSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI-DOPUNSKA Redni brij časa: 1. Nastavne metode rada: m.razvijanje urednosti i tačnosti. m. samostalnog rada.razvijanje mišljenja. Odgojni: . Cilj i zadaci časa Obrazovni: . individualni. kako ih dijelimo. upornosti. ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: Pokazujem grafofoliju. Nastavna sredstva i pomagala: osnovna.kartoni riječi. navodimo primjere. demonstracije. m. . m. Ponavljamo šta su imenice. kako ih dijelimo. rad u paru. Funkcionalni: .pažnje i zaključivanja.

slog. .grafoskop. razgovora. demonstracije.da ponove pojmove. logičkog mišljenja i rasuđivanja ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: Pregled i analiza domaće zadaće. krede u boji. (U rečenici pronađi imenice.riječ.grafo folija. PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA BOSANSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI-DOPUNSKA NASTAVA Razred:V Redni broj časa: 2.razvijanje urednosti i tačnosti. m.uvježba pisanjagrafičke strukture velikih i malih pisanih slova ćirilice .razvijanje percepcije.slovo Odgojni: . Nastavna jedinica: Ćirilica-čitanje Tip časa: vježba Nastavni oblici rada: frontalni. upornosti .razvijanje pozitivnih osobina ličnosti Funkcionalni: . -razvijanje sposobnosti za pomatranje. Najavljujem cilj časa i pišem naslov na tabli. samostalnog rada. m. Prepisivanje riječi.(pažljivo pročitaj riječi i pravilno sastavi rečenicu) NEIRA JE SAKUPLJALA LIŠĆE. Koje su to vrste imenica? U kojem su rodu?) Ponuditi kartone riječi sa imenicama koje trebaju da razvrstaju na zbirne i gradivne. Završni dio: Analiza urađenog i ispravak načinjenih grešaka.da znaju da čitaju rečenice ispisane pomoću ovih slova ćirilice . Putem slovarice ponavljamo naučena pisana slova ćirilice. . Nastavne metode rada: m. rečenica.glas.aplikacije slova Cilj i zadaci časa: Obrazovni: .pažnje i zaključivanja. opažanje . individualni.razvijanje mišljenja. rada na tekstu Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. m.

m.primjena stečenog znanja u praksi Odgojni: .pregledati i analizirati domaću zadaću . grafo-folije Korelacija sa drugim predmetima: Cilj i zadaci časa: . Rosa miriše. Nastavna jedinica: Veliko slovo Tip časa: vježbanje Nastavni oblici rada: frontalni. grupni Nastavne metode rada: m.pisanje velikog početnog slova u jednočlanim i višečlanim geografskim imenima . rada na tekstu Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. . na kraju riječi Ispisivanje slova na tabli i u sveske.razvijanje sposobnosti za pomatranje. smokve. krede u boji. razgovora. demonstracije. samostalnog rada.Pronalaženje ovih slova na razrednoj slovarici . Završni dio časa: Čitanje rečenica napisanih pisanim slovima ćirilice.pozitivan odnos prema radu Funkcionalni: .ponoviti pravilo pisanja velikog slova u jednočlanim i višečlanim geografskim imenima . Merima. vjetar. a učenici odrede poziciju glasa u strukturi riječi. Ja volim svog tatu. Uma je mala. Ramo. PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ BOSANSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI-DOPUNSKA NASTAVA Razred: V Redni broj časa: 3. Sastavljamo rječi koristeći slova koja smo naučili: Lela.razvijanje radnih navika. m. izdvajanje bitnih pojedinosti. raketa. usne. individualni. Minela voli lale. upornosti i istrajnosti u radu . analize i zaključivanja ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: . Vera. Sanela. Učenici govore riječi koje u svojoj strukturi imaju navedene glasove na početku. Uma Slijedi čitanje rečenica u kojima će riječi sadržavati ova slova. uočavanje. škola. m.Glavni dio časa: Uočavanje pozicije glasa u strukturi riječi. aleja šetati.Obrazovni: . Lejla jeMerimina sestra. Ja kažem riječ.isticanje cilja časa . ruka.

samostalnog rada. m.Istrjnost u radu i dovođenje zadatka do kraja Funkcionalni: .Razvijanje radnih navika. m. individualni. Nastavne metode rada: m.Analiza vježbe PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ BOSANSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI-DOPUNSKA NASTAVA Razred: V Redni broj časa:4. demonstracije.Uopštavanje sadržaja te izvođenje zaključaka ARTIKULACIJA ČASA . samostalnosti i savjesnosti u radu .glagoli i pridjevi Tip časa: vježbanje Nastavni oblici rada: frontalni.Glavni dio časa: - Vježba za rad napisana je na grafoskopu Samostalan rad učenika Završni dio časa: . rada na tekstu Nastavna sredstva i pomagala: nastavni listići Korelacija sa drugim predmetima: Cilj i zadaci časa: Obrazovni: .Proširiti znanje vezano za vrste riječi-prepoznavanje na tekstu Odgojni: .Provjeriti stepen usvojenosti gramatičkih sadržaja .Razvijanje sposobnosti slušanja. m. povezivanja nastavnih sadržaja . razgovora. Nastavna jedinica: GRAMATIKA:Imenice.

jezera. blagu igru lišća i jednu kapljicu kiše. Učiteljica je ponudila temu.Zajednički rad Završni dio časa: . Briješće. dok vjetar ljulja grane bagremova . brojeve i glagole. klasje. staklo. napolju.Razgovor – ponavljanje: Šta su imenice? Kakve mogu biti? U kojem rodu mogu biti imenice? U kojem broju? . suncokret.Isticanje cilja časa Glavni dio časa: - Zadatke prezentirati na grafo-foliji. pisma.Šta su glagoli? U kojem vremenu mogu biti glagoli? Navesti nekoliko glagola u prošlom. vuna. zamjenice. Moje misli odlutaše.Analiza rada na času 1. sadašnjem i budućem vremenu. pridjeve. posmatram pomicanje svjetlosti nad granama. IMENICA VRSTA ROD BROJ . Odredi vrstu. rod i broj imenica: kamenje. Ja maštam. janjead. . Zamišljam kako odlijećem kroz prozor i tamo.Uvodni dio časa: . .Šta su pridjevi? Kakvi mogu biti? . IMENICE ZAMJENICE PRIDJEVI BROJEVI GLAGOLI 2. U sljedećem tekstu pronađi: imenice.

da ponove koji su to uzajamni odnosi u prirodi Odgojni: . more) .razvijanje ljubavi prema prirodi Funkcionalni: . . Nastavne metode rada: m.osposobljavanje učenika za stvaralačku primjenu stečenih znanja ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa Najavljujem cilj časa. metoda samostalnog rda Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. razgovora. stajaće vode.razvijanje radoznalosti i prosirivanje interesovanja učenika .provjera usvojenog znanja oživotnim zajednicama voda (tekućice. Nastavna jedinica: Životne zajednice Tip časa: vježbanje Nastavni oblici rada: frontalni. individualni. nastavni listić Cilj i zadaci časa: Obrazovni: .PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ PRIRODE-DOPUNSKA NASTAVA Razred: V Redni broj časa:1.

Nastavne metode rada: m. djetlić.razvijanje mišljenja. rada na tekstu. samostalnog rada. ribe. m. Cilj i zadaci časa Obrazovni: .pažnje i zaključivanja. rad u paru. sovuljaga su životinje koje žive u spratu 8. Nastavna sredstva i pomagala: osnovna.da ponove šta su to imenice.2009. razgovora. demonstracije.12. Nabroj ribe koje žive u tekućicama 12. 3. upornosti.da ponove kojeg roda sve mogu da budu imenice i kako se pišu vlastite i zajedničke imenice. Naverdi spratove listopadne šume: 2. Napravi lanac ishrane u stajaćim vodama od ponuđenog (rode. bršljan. bakterije) 16. Nabroj organizme koji žive uz obalu tekućica 13. Koje ribe žive u barama? 15. m. Jesu li biljke alge i vodena mahovina biljke koje žive u tekućicama? 11. DA NE 6. Završni dio časa: Podsjećanje na potrebu pripremanja za pismenu provjeru znanja. Nabroj stajaće i tekuće vode. životinjski plankton. Smrekov potkornjak. krstokljun. 4. uginule rode. biljni plankton. Nabroj biljke prizemnog sloja listopadnih šuma. kupina. U spratu grmlja zimzelenih šuma rastu malina. Funkcionalni: . Glavni dio časa Pročitam pojedinačno pitanja uz objašnjenje a zatim slijedi zajednička analiza i davanje odgovora. 1. Kako dijelimo kopnene vode? 9.razvijanje urednosti i tačnosti. . Odgojni: . Razred: V Datum:16. Sloj drveća u listopadnoj šumi čine: 5. Da li su bare bogate živim svijetom? 14. Živi svijet u prirodi je raspoređen po spratovima. 10. individualni.Zadatke prezentirati na grafo-foliji. barske školjke. Šta je to plankton? PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ BOSANSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI-DOPUNSKA Redni brij časa: 4.kartoni riječi. m. kako ih dijelimo. Nabroj neke životinje koje žive u prizemnom sloju listopadnih šuma. Najčešće drveće u spratu drveća zimzelenih šuma su: 7. Nastavna jedinica: Gramatika Tip časa:vježbanje Nastavni oblici rada: frontalni. .

Cilj i zadaci časa: Obrazovni: .Kroz razgovor i nacrtani trougao na tabli ukratko ponoviti njegove karakteristike .ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: Pokazujem grafofoliju. Završni dio: Analiza urađenog i ispravak načinjenih grešaka. samostalan rad učenika Nastavna sredstva i pomagala: osnovna. kako ih dijelimo. (U rečenici pronađi imenice. demonstriranja.Uočavanje i razlikovanje formula za izračunavanje Odgojni: . Glavni dio: Najava cilja sata i pisanje naslova na tabli: Gramatika – Imenice-zbirne i gradivne (ponavljanje) Kartoni riječi: JE NEIRA LIŠĆE SAKUPLJALA (pažljivo pročitaj riječi i pravilno sastavi rečenicu) NEIRA JE SAKUPLJALA LIŠĆE.Razvijanje volje i istrajnosti uradu .Da uvježbaju izračunavanje obima trougla do stepena automatizacije .Šta je obim? . Koje su to vrste imenica? U kojem su rodu?) Ponuditi kartone riječi sa imenicama koje trebaju da razvrstaju na zbirne i gradivne.Povezivanje naučenih nastavnih sadržaja Funkcionalni: . krede u boji. navodimo primjere. logičko mišljenje i zaključivanje .Razvijanje sposobnosti za pomatranje. Ponavljamo rodove i broj imanica. individualni Nastavne metode rada: m. m.Njegovanje matematičke radoznalosti. Prepisivanje riječi. pribor za crtanje. opažanje. ARTIKULACIJA ČASA Uvodni dio časa: . razgovora. PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ MATEMATIKE-DOPUNSKA Razred: V Redni broj časa: 6. Nastavna jedinica: Obima trougla Tip časa: vježbanje Nastavni oblici rada: frontalni. Ponavljamo šta su imenice.

.Izračunaj obim jednakokrakog trougla čija je osnovica duga 9 cm.Analiza rada na času - . a kraci 13 cm. Kolika je dužina jedne stranice tog trougla? Završni dio: .Isticanje cilja časa Glavni dio časa: . ..Ponoviti formule za izračunavanje obima trougla .Obim jednakostraničnog trougla je 18 cm. b=24cm i c=32cm. .Izračunaj obim jednakostraničnog trougla ako je dužina njegove stranice 26 cm.Izračunaj obim raznostraničnog trrougla ako je a=19cm.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful