BIBLIOTEKA KNJIGE KOJE TREBATE DANAS

Naslov izvornika: DESARROLLA UNA MENTE PRODIGIOSA

Copyright 2004, Ramn Campayo Copyright 2004, Editorial Edaf, S. L. Madrid Copyright za hrvatsko izdanje Planet Zoe d. o. o.

Published by the arrangement with EDITORIAL EDAF, S.L., Madrid. Prvi izvorni izdava je EDITORIAL EDAF, S.L., Madrid.

Prijevod: Dunja Flegar Urednica izdanja: llona Posokhova Dizajn omota i fotografije: Editorial Edaf, S. A. Obrada i prijelom: Planet Zoe d. o. o. I. izdanje: rujan, 2011. Nakladnik: PLANET ZOE d. o. o. Zagreb tel/fax: 01 62-55-498 www.knjigebuducnosti.com urednistvo@planetzoe.hr narudzbe@planetzoe.hr

CIP zapis dostupan u raunalnom katalogu Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu pod brojem 779147

ISBN 978-953-7605-20-4

Sadraj
Zahvale ........................................................................................................... 7 Poglavlje 1: Um i pamenje .......................................................................... 8 Um ......................................................................................................... 8 Pamenje ............................................................................................... 9 Vrste pamenja .................................................................................... 10 Pamtljive informacije .......................................................................... 12 Tipovi pamtljivih injenica ................................................................. 14 Pravac zapamivanja ........................................................................... 17 Naini zapamivanja ........................................................................... 19 Poglavlje 2: Superpamenje ....................................................................... 22 Prva vjeba .......................................................................................... 22 Mentalne tablice .................................................................................. 26 Druga vjeba ....................................................................................... 29 Kreiranje nae mentalne tablice .......................................................... 30 Trea vjeba ........................................................................................ 32 etvrta vjeba ...................................................................................... 33 Peta vjeba........................................................................................... 34 esta vjeba ......................................................................................... 36 Kompletiranje mentalne tablice .......................................................... 37 Proirivanje mentalne tablice .............................................................. 42 Poglavlje 3: Fotografsko itanje (ultra brzo)............................................ 46 Zato je vano nauiti ispravno itati? ................................................ 46 Prva vjeba .......................................................................................... 52 Druga vjeba ....................................................................................... 54 Trea vjeba ........................................................................................ 56 Trening u itanju (1)............................................................................ 58 etvrta vjeba ...................................................................................... 60 Peta vjeba........................................................................................... 62 esta vjeba ......................................................................................... 63 Sedma vjeba....................................................................................... 64 Trening ultra-brzog itanja (2) ............................................................ 65 Osma vjeba ........................................................................................ 65 Deveta vjeba ...................................................................................... 66 Deseta vjeba....................................................................................... 67

Poglavlje 4: Generalni sustav uenja (R.C.S.) .......................................... 68 1. Personalizacija gradiva.................................................................... 69 Izrada saetaka .................................................................................... 72 Adaptiranje grae ................................................................................ 75 Izrada mentalnih mapa ........................................................................ 80 2. Memoriranje .................................................................................... 82 Zapamivanje mentalnih mapa ........................................................... 83 Memoriranje saetaka ......................................................................... 84 Zapamivanje oglednog gradiva ......................................................... 91 Zapamivanje primjera saetka ........................................................... 97 3. Ponavljanje .................................................................................... 102 Savjeti za kraj .................................................................................... 107 Poglavlje 5: Ispiti i razliite vrste testiranja ........................................... 109 Eseji i kratki odgovori na pitanja ...................................................... 110 Testovi viestrukih odgovora ............................................................ 111 Koritenje intuicije u odgovorima ..................................................... 115 Usmeni ispiti ..................................................................................... 116 Natjeajna testiranja .......................................................................... 117 Testiranja: pisani testovi ................................................................... 118 Testiranja: odgovaranje na pitanja s viestrukim izborom ............... 120 Formati testova viestrukog izbora ................................................... 122 Intuicija na natjeajnim testiranjima ................................................. 123 Poglavlje 6: Korisni savjeti ....................................................................... 125 Jutro prije ispita ................................................................................. 127 Poglavlje 7: Pamenje i zdravlje .............................................................. 130 Osnovni savjeti .................................................................................. 130 Koje vitamine i minerale na mozak najvie treba?.......................... 131 Poglavlje 8: Psihometrija .......................................................................... 132 Testovi inteligencije .......................................................................... 133 Zadaci za vjebu ................................................................................ 149 Rjeenja ............................................................................................. 154 Psihometrijski testovi osobnosti........................................................ 155 Poglavlje 9: Psiholoka priprema ............................................................ 157 Ispiti ................................................................................................... 158 Utjecaj psiholokog faktora............................................................... 163 Faze psiholoke pripreme .................................................................. 165 Neki psiholoki savjeti ...................................................................... 167

Tehnike samokontrole i relaksacije................................................... 171 Priroda naih ivaca .......................................................................... 172 Prevladavanje napetosti i nervoze ..................................................... 173 Poglavlje 10: Sve o brizi i zabrinutosti .................................................... 175 Fobije/strahovi ................................................................................... 184 Osobni podsjetnik.............................................................................. 191 Poglavlje 11: Kreativna mo naih umova.............................................. 194 Kljuevi nae mentalne moi ............................................................ 196

O autoru ..................................................................................................... 198

Um je ravnoduan prema rezultatima, ali ako umije sanjati i teiti nekom cilju, napredak postaje stvarnost. S druge strane, razmiljanje o rezultatu moglo bi zakoiti rad mozga i pojaati stanje nervoze, napetosti i straha od pogreaka. Usredotoimo se zato na snove i usmjerimo sav svoj entuzijazam u ostvarivanje svih svojih snova... Rezultati tada dolaze sami od sebe. ovjek koji umije koristiti matu uvijek je pun ideja. Uspijeva rjeavati probleme i biti sretan bez obzira na okolnosti, zato to uvijek nalazi izlaz i utjehu. Ramn Campayo

Zahvale

Napisao sam ovu knjigu potaknut molbama brojnih entuzijasta, uenika i prijatelja koji su se ozbiljno zainteresirali za moja istraivanja tehnika pamenja. elio bih svima zahvaliti za sav udesan "pritisak" kojem su me izloili, a koji me prisilio da sjednem za tipkovnicu i ponem pisati. inim prvi korak u oblikovanju cjelovitog teaja, u kojem namjeravam otkriti sve nune "trikove" to bi trebali, bez razlike, zadovoljiti sve znatieljne itatelje: poetnike i profesionalce. Dakle, svi ste vi do odreene mjere dali svoj udio u oblikovanju ove knjige. Htio bih vam vratiti tu uslugu dijelei s vama tajnu vae mentalne moi. Nadam se da ete ovladati ba svakim svojim mentalnim, radnim i kreativnim mehanizmom, kako biste trijumfirali u ivotu i to ne samo ispravnom primjenom mojih tehnika uenja nego i maksimalnim snaenjem samopouzdanja i psiholoke pripreme. Ne bih ove retke mogao zakljuiti, a da posebno ne zahvalim Mariji Jesus Garciji, od milja zvanoj "Chus", svojoj supruzi, prijateljici, partnerici, potpori... Zahvaljujui njoj uspio sam ostvariti toliko divnih stvari! Njoj i svima vama upuujem izraze najdubljeg potovanja i zahvalnosti. Ramn Campayo

1
Um i pamenje

UM
Radi se o sposobnosti to proima svaku stanicu naega mozga, a omoguuje nam da mislimo, zakljuujemo, pamtimo, zamiljamo, uimo, osjeamo, odabiremo, itd. Zato to je u mozgu nagomilano beskrajno vie ivanih stanica nego u ostalim dijelovima tijela, nama se ini da um prebiva u mozgu, ali to je samo do odreene mjere tono. Um je kompleksan. Ima svoje svjesne i podsvjesne kapacitete pa stoga i funkcionira na te dvije razine. SVJESNI um koristimo iskljuivo za zakljuivanje, biranje i katkad miljenje (premda treba naglasiti da miljenjem uglavnom upravlja naa podsvijest). S druge strane, razliita osjetila kontroliraju to se odvija u PODSVJESNOM umu. To je glavno prebivalite pamenja, osjeaja i imaginacije, pa emo se stoga osobito posvetiti tome podruju. NESVJESNI um drimo dijelom spomenutog podsvjesnog uma. Njemu je teko pristupiti. U nesvjesnom umu pohranjene su sve prole traume i obrambeni mehanizmi.

PAMENJE
Radi se o mentalnoj sposobnosti koja nam omoguuje da pohranimo ili zadrimo informaciju ili zbir injenica. Pamenje je najue povezano s uenjem ako se pod uenjem podrazumijeva memoriranje znanja i procesa zakljuivanja. Pamenje se ponaa poput otvorenog skladita (injenice neprekidno ulaze i izlaze iz njega) i, kao to sam rekao, ono prebiva u dijelu uma to ga zovemo podsvijeu. Dokaz nam je to to sve ono to vidimo ili osjetimo podsvjesno pohranjujemo ili memoriramo. Pamtimo nenamjerno, nismo toga svjesni, to se naprosto dogaa. U svako doba dana moemo se bez problema sjetiti to smo radili proteklih nekoliko sati, ak i dana, i toga se prisjeamo s istinskom lakoom jer smo dogaaje naprosto zapamtili s vremenom. A to je mogue zahvaljujui potpuno nesvjesnom procesu zapamivanja. Drugi put kojim moemo pokazati da sposobnost uma za pohranjivanje podataka prebiva u podsvjesnome jest injenica da u odreenim okolnostima ne uspijevamo kontrolirati svoje pamenje. Primjerice, kad trebaju polagati vane ispite mnogi ljudi pretrpe svojevrsnu "paralizu mozga" odnosno mentalnu blokadu. Uzrok lei u prekomjernom pritisku i emocionalnoj napetosti, to moe ometati nae pamenje (i druge mentalne sposobnosti) u pravilnome radu. Kad bi se pamenje koristilo i kontroliralo svjesno, ono nas nikada ne bi moglo izdati niti prevariti. Koliko ste se puta u ivotu poalili da vam je neto "na vrhu jezika"? I to ste jae to "s vrha jezika" pokuali prizvati u pamenje, to vam je tee ilo. Postoji li na svijetu ena ili mukarac koji se mogu pohvaliti da ih pamenje nikada nije prevarilo? Stoga to pamenje prebiva u podsvjesnom, mi ne moemo njime upravljati 100 posto vremena. Meutim, praksom i treningom moi emo ga kontrolirati 99 posto vremena. Dobro, sada znamo da je pamenje skladite za pohranu informacija. Nije vano je li informacija vizualna, sluna ili neku druga. Jedino uistinu vano jest kako doi do kljua koji otvara to skladite i, kad smo ga se konano domogli, kako dobiti mogunost apsolutnog pristupa i kontroliranja informacija. Eto, mi emo prouiti i usvojiti te mehanizme, nauiti kako rade te shvatiti zato nas katkad izdaju. Ukratko, mi govorimo o tome kako od pamenja dobiti najbolju izvedbu te kako ga najefikasnije koristiti.

VRSTE PAMENJA
Pamenje moemo klasificirati na dva naina: a) Koliko vremena uspijevamo zadrati memoriranu informaciju: KRATKORONO PAMENJE. Naprimjer, kad nam netko izdiktira telefonski broj mnogi od nas doive sljedee: ako broj smjesta ne pribiljeimo, smjesta ga i zaboravimo; znamenke uspijevamo tek nekoliko sekundi zadrati u pamenju; katkad znamenke glasno ponavljamo jer bolje pamtimo sluajui vlastiti glas i uspijevamo ih tako zadrati u pamenju dok se ne dokopamo olovke i papira. SREDNJERONO PAMENJE. O njemu govorimo kad se informacija zadri u pamenju jedan ili najvie dva dana. DUGORONO PAMENJE. O njemu govorimo u sluaju kada informacija ostaje zadrana u pamenju mjesecima ili godinama, a potrebna je tek lagana stimulacija da bi se odrala njena otrina u pamenju. Primjeri: sjeanje na grad u kojem ste proveli djetinjstvo, lica vae brae i sestara, majin i oev glas. b) Osjetila su drugi nain primanja informacija koje se pamte. Stoga pamenje moe biti: VIZUALNO. Najvanije i najmonije. Zahvaljujui njemu pamtimo sve to vidimo. Uenik koji ita knjigu, pisane rijei moe preobraziti u slike, to zovemo fotografskim pamenjem (ne treba ga pomijeati s eidetskim pamenjem). Pojedinac moe razviti fotografsko pamenje, ali tek nakon to razvije vjetine koje su mu nuan preduvjet. Dok itamo, stvara se manje ili vie logian niz poveznica s informacijama kuje upijamo. To interpretira podsvjesni um, zajedno s podacima koje smo prethodno memorirali ili ve usvojili u prolosti. Razumijevanje podataka, ili fakata, koje je um sposoban zadrati ili usvojiti, nazvat emo uenje. Uenici ue samo kad mogu promisliti i razumjeti ono to memoriraju. A to je mogue ako rade s onim to emo zvati sekvencijskim injenicama, o

kojima emo govoriti kasnije. Postoje i druge vrste injenica (takozvani isti podaci) o kojima se ne da razmiljati i stoga ih se ne moe uiti, ali koje se lako i temeljito mogu pohraniti u dugorono sjeanje. I o njima emo uskoro rei neto vie. Razmotrimo poblie kako jasno razdijeliti pojmove pamenja i uenja. Velik broj ljudi moe pamtiti injenice, ali pritom ne znaju to su zapamtili pa se moe rei da pritom nita nisu nauili. elite li uiti, vi morate moi razumjeti ono to pamtite i razmiljati o onome to pamtite, ali povrh svega, morate biti potpuno svjesni tih injenica. in uenja stvara iskustvo. To znai: oni meu nama koji su neto nauili moi e ubudue zakljuivati na temelju steenoga znanja, dakle, to e im znanje koristiti. S druge strane, netko tko je netom memorirao stvari to ih uope nije razumio nee znati ispravno odgovoriti kad se pitanje malo preformulira. Sada bih htio sruiti mit, odnosno uobiajenu predodbu o fotografskom pamenju. Obino se pretpostavlja da je to neto to osoba posjeduje te da s time moe magino, u tren oka, "fotografirati" sve to vidi primjerice, u nekoj prostoriji i zadrati sliku s tim informacijama u pamenju, fotografski preciznu. To je potpuno pogrena predodba i nema ovjeka koji bi to mogao, u to ukljuujem i sebe. Istina je da svi mi posjedujemo sposobnost kreiranja ili prisjeanja malih fotografskih "bljeskova". Premda to traje jedva nekoliko desetinki sekunde u naem pamenju, moe ih se razviti pravim treningom. Oni ine eidetsko pamenje. U svakom sluaju, najjaa sjeanja su ona to se temelje na slikama, a jo su jaa kad se temelje na slikama u pokretu. To ja nazivam mentalnim videom. To je bez sumnje najjae oruje to ga ljudska bia posjeduju i to ne samo za pamenje, nego i za razvijanje sposobnosti brzog itanja. Primjerice, razmislite o tome kako se dobro prisjeamo informacija koje smo gledali na svom kunom kinu. To se moe zahvaliti tome to te slike vidimo u stvarnosti. Dakle, sposobnost podravanja i pospjeivanja pojavljivanja tih mentalnih slika poveava brzinu itanja, jednako kao i brzinu pamenja, i to drastino. I ostala naa osjetila mogu nam pomoi pamtiti informacije, ali su mnogo manje efikasna. SLUNO PAMENJE. Nastavimo li s njima po redu vanosti, na drugom emo mjestu zatei pamenje to radi kroz sluh, a zove se sluno pamenje. To je pamenje to ga esto svakodnevno koristimo

i koje nam omoguuje, primjerice, da upamtimo i dozovemo u pamenje neku pjesmu. Zapazite da u prvom redu pamtimo, a onda se prisjeamo, iz ega logino slijedi da se ne moemo sjetiti neega to prethodno nismo zapamtili. Katkad je pak teko prizvati u pamenje neto to smo ve bili zapamtili, i to zbog odreenog podsvjesnog mehanizma cenzure. To su zapravo defanzivni mehanizmi kojima na um s vremena na vrijeme pribjegava (nekim se ljudima to dogaa ee nego to bi to eljeli). PAMENJE OKUSA. Ovo samo sebe objanjava. Tko se ne bi prisjetio okusa omiljene hrane? Osobito kad je stalno iznova jede. PAMENJE MIRISA. Zahvaljujui naem osjetu mirisa moemo zapamtiti mirise i prizvati ih u sjeanje. PAMENJE DODIRA. Pamenje senzacija to ih osjeamo putem koe dodirivanjem stvari. Naposljetku dolazimo do jedne zanimljive vrste pamenja koja nosi naziv KINESTETIKO PAMENJE. Ono nam omoguuje izvoenje svih moguih radnji i miinih kretnji to smo ih ve automatizirali rutinski i nesvjesno (recimo hodanje, pisanje, upravljanje automobilom...). Iznimno je vano da uenici i studenti koji polau praktine ispite shvate kako tajna razvijanja ove vrste pamenja kinestetikog pamenja lei jedino u neprestanom prakticiranju odreene aktivnosti. Na cilj ovdje je automatizacija, eliminiranje razmiljanja o tome to se radi. I zato se pritom ne zabavljati!

PAMTLJIVE INFORMACIJE
Poeli smo otkrivati uzbudljiv svijet pamenja. Ali, koje su vrste informacija pamtljive? to uistinu moemo pamtiti? Moemo zapamtiti "samo" jednu stvar: injenice. injenice su sastavnice informacije, a najjednostavnija informacija moe biti sastavljena od samo jedne injenice. Uzmimo primjer: "Glavni grad Francuske je Pariz."

Dao sam vam primjer osnovne informacije koja se sastoji od samo jedne injenice. Priopio sam vam jednu injenicu o Francuskoj, da joj se glavni grad zove Pariz. Ova se injenica sastoji od dva dijela (ili arine toke): "Francuska" i "Pariz"; "glavni grad" je karika to ih povezuje. Karika je relacija izmeu druge arine toke (Pariz) i prve arine toke (Francuska). U ovom sluaju, prema tome kako sam ja sroio reenicu, "Francuska" je izvor ili poetak injenice (napisana je prije) i stoga predstavlja poetnu arinu toku. "Pariz" je kraj ili odredite arine toke informacije. Moda se ini da je to jedno te isto, ali ne bi bilo isto pamtiti tu injenicu unatrag, mijenjati arine toke i rei: "Pariz je glavni grad Francuske". Startna arina toka treba uvijek biti ona koja je veega opsega, u konkretnom sluaju Francuska je vea od Pariza. Stoga bi radi boljega pamenja najpravilniji i najbolji poredak unutar injenice bio ovaj: "Francuska, glavni grad: Pariz" Ove vrste injenica uistinu su isti podaci (vratit emo im se neto kasnije). Odsad nadalje pamtite da je, kada elite zapamtiti iste podatke, uvijek bolje uzeti arinu toku veeg opsega ili vee vanosti kao izvor ili poetak injenice. U naem primjeru, kao to sam ve objasnio, oito je da "Francuska" ima vei opseg jer se radi o dravi, a "Pariz" je samo grad. Stoga zapamtite, kada god je to mogue, injenicu trebamo memorirati u pravilnome poretku: Jaa (major) ariina toka, karika, slabija (minor) arina toka. Promotrite i usporedite taj poredak s onim koji smo naveli na poetku kada smo rekli "Glavni grad Francuske je Pariz." U tom je primjeru injenicu mnogo tee memorirati, zato to se pojavljuje u ovom obliku: KARIKA (glavni grad), jaa arina toka (FRANCUSKA), slabija arina toka (PARIZ).

Kad bi poredak u injenici bio ovakav: "Pariz je glavni grad Francuske", mi bismo prvo uoili slabiju arinu toku, "Pariz" bi bio startna toka injenice, a "Francuska" odredina. I u ovom bi sluaju pri pamenju bilo mnogo bolje zamijeniti red onako kako sam prije objasnio. To se nekima moe initi komplicirano, moda i udno, ali nuno je da to dobro shvatite i usvojite kako biste mogli uspjeno nastaviti probijati se kroz tekst ove knjige. Napomena: imajte na umu da su termini to ste ih dosad susreli u tekstu (arine toke, karike itd.), jednako kao i termini s kojima ete se tek susresti (isti podaci, sekvencijske injenice...) moje osobne kovanice. Nastale su kao rezultat temeljitoga istraivanja. Vama su svakako nove pa je normalno da vam se isprva moda ine kompliciranima. Meutim, vrlo su logine i dobro utemeljene, brzo ete se na njih naviknuti i bit e vam ugodno s njima raditi.

TIPOVI PAMTLJIVIH INJENICA

Kada uenik poinje itati tekst, lako moe uoiti da se informacije ili injenice mogu svrstati u dva tipa: 1. isti podaci To su informacije u kojima ne postoje nikakvi odnosi, nema logike meu arinim tokama. Naprimjer, ako netko eli memorirati sve glavne gradove na svijetu, mora mu biti jasno da izmeu imena glavnog grada i njegove drave ne postoji nikakva logika veza. Zato se glavni grad Kine zove Peking? Kojom bi se vrstom logike to moglo objasniti? Mogao bi to biti bilo koji drugi grad, zar ne? Nikad ne bih mogao postupkom dedukcije doi do imena glavnog grada, zakljuivanje tu ne pomae. Ime se mora zapamtiti. Budem li ga opetovano ponavljao uspjet u ga zadrati u pamenju nekoliko sati ili, u najboljem sluaju, nekoliko dana (doslovno). Kako god bilo, na kraju bih nedvojbeno zavrio tako to bih sva imena zaboravio ili jo gore, tako to bih pobrkao imena glavnih gradova.

injenice ije arine toke nisu ni u kakvom loginom ili predvidljivom odnosu, a koje smo odluili nazvati "istim podacima" (zato to su one oito i nedvojbeno ba to; naprosto podaci), ine glavninu pitanja na ispitima i testovima. One su ujedno i najtee za pamenje svakome tko ne zna kako ih se treba pamtiti. A to je neto to se nama nee dogoditi. Nedvosmisleno moemo tvrditi da gustoa istih podataka sadranih u jednom predmetu to znai njihova kvantiteta ili proporcionalnost odreuje koliko e "teko" studentu ili ueniku (dakako, onome koji ne zna uiti) ii pamenje gradiva i njegovo zadravanje u pamenju. Imajte na umu, mi samo umaemo prst u vodu, nismo jo skoili. Zasad vam samo iznosim gole injenice, ali jo uvijek ne znamo kako ih zapamtiti. To emo otkriti poslije. Sada emo se pozabaviti drugim tipom injenica, onim koji susreemo dok itamo, uimo ili gledamo dokumentarce ili filmove. 2. Sekvencionalne injenice Izmeu njih postoji manje ili vie logina i predvidljiva meupovezanost, dolaze u odreenom slijedu (to se katkad lako racionalizira ili previa) otuda i ime sekvencionalne injenice. Uenicima te injenice predstavljaju kostur svih informacija vezanih uz odreeno gradivo. Meutim, oni ne zarone dovoljno duboko, u potrazi za detaljima. Nita ne moe bolje od dobrog primjera pomoi da shvatite o emu govorimo: pretpostavimo da elite zapamtiti film ili sadraj Titanica, a znamo da on sadri koliinu informacija ekvivalentnih informacijama u poveoj knjizi. Nudim opepoznati primjer tako da itatelj moe jasno razumjeti o emu govorimo te da lake prati izlaganje. U ovom filmu pojavljuje se mnogo loginih injenica koje dolaze u manje ili vie predvidljivim sekvencama. Kako bih zadrao termine srodne toj rijei, odluio sam ih nazvati sekvencionalnim injenicama. Meu tim sekvencionalnim injenicama, od kojih su neke loginije od drugih, (a neke je uistinu lako zapamtiti jer su bolno predvidljive), moemo u prvom redu izdvojiti sljedee: na poetku filma, putnici trebaju biti ukrcani na brod i onda, nakon luksuznog putovanja, brod se sudara s ledenjakom (samo primjera radi, logino je da se brod ne moe nasukati na

ledenjak prije nego to je putovanje poelo). Nakon sudara, i samo nakon sudara, voda nadire u trup. Tada e brod tonuti, brodolomci e se spaavati itd. Tko ne bi mogao zakljuiti ili predvidjeti logian poredak tih sekvenci? Teko je zbuniti se ili se izgubiti u sekvencionalnim injenicama zato to nam one omoguuju da lake pratimo radnju filma. Drugim rijeima: sekvencionalne injenice moemo prepriati prijatelju nakon izlaska iz kina, nakon to smo pogledali film. Drugim rijeima, sve informacije iz filma nesvjesno su pohranjene u pamenju. Kao to sam ve rekao, te injenice ine kostur informacije to je treba zapamtiti (ili je ve zapamena) u naem primjeru, to je spomenuti film. Taj nam kostur nee otkriti zamrene detalje, ali niti one koji nadilaze logiku ili zakljuivanje. Nee nam otkriti niti proizvoljne detalje, poput razdaljine koju je brod uspio prevaliti do sudara ili toan broj rtava brodoloma. Opet, u filmu ima mnogo istih injenica, takvih koje nisu logine niti povezane jedna s drugom. Primjerice, injenica da se brod to je doao u pomo Titaniku zvao Karpatija, injenica da je Titanik potonuo 14. travnja 1912. godine, te injenica da je to bio irski brod (mogao je biti engleski ili iz bilo koje druge zemlje, zar ne?), itd. Dakle to su primjeri istih podataka, takvih koji nisu proizvod neke logike, do kojih se ne moe doi zakljuivanjem i koje nije mogue predvidjeti ili pogoditi. S druge strane, zahvaljujui iskustvu sa sekvencionalnim injenicama moemo zakljuiti da brod moe potonuti tek nakon to se sudario s ledenjakom, a ne prije. U najee iste podatke ulaze datumi, brojevi, mjere, koliine itd. Takve je injenice mogue jedino memorirati koristei tehnike stvaranja neobinih, domiljatih i neuobiajenih asocijacija, no uenici esto pri memoriranju primjenjuju jedino neuinkovite tehnike mehanikog ponavljanja. Tehnika ponavljanja u memoriranju istih podataka mnogo toga preputa carstvu pukih slutnji. Budemo li podvrgnuti ispitivanju, primjerice, moda se neemo moi sjetiti je li spomenuti brod potonuo 14. 4. 1912. ili 12. 4. 1914. Uas ovakve dvojbe na ispitu iskusio je svatko, bez obzira na to koliko su puta ti podaci prijeeni i ponavljani u procesu usvajanja gradiva, i bez obzira na "ljubav i volju" uloene u uenju. Uistinu, postoji li netko tko to nije doivio? Kao to vidite, koritenje tehnika ponavljanja za memoriranja istih injenica pokazalo je da one zapravo koe pamenje. Jer to se dogaa:

poput papiga ponavljamo jednu te istu injenicu do iznemoglosti, a kao da to samo po sebi nije dovoljno, time jo i ne dobivamo nikakvu garanciju da nam pamenje nee "zablokirati" kad odreeni podatak pokuamo prizvati na testu. Sada namjeravam objasniti kako uinkovito memorirati te vrste injenica detaljno i primjerima pokazati kako se to ini smiljanjem neobinih asocijacija. Dakle, sada mi recite, to e se desiti nakon to jednom ili dvaput pogledamo film? Vei dio moemo zapamtiti lako i bez veeg napora, zar ne? Dakle, pravilan nain da se zapamti film (ili bilo to drugo) bio bi taj da se pogleda od poetka do kraja, mnogo puta, bez kontinuiranog zaustavljanja ili pauziranja, premotavanja, odnosno viekratnog pregledavanja jednih te istih dionica. Upravo u tome grijee uenici i studenti dok itaju tekst (ili stranicu) uvijek se iznova vraaju natrag, itaju iste odlomke, zaustavljaju se... Moete li zamisliti kako bi bilo grozno kad biste tako gledali filmove? Zapamtite da uenje mora biti poput gledanja filma. U suprotnom inite neto pogreno. Nakon to ste cijeli film odgledali bez prekida, mnogo bolje razumijete njegovu glavnu ideju, a to e posluiti kao kostur ili kima svih ostalih informacija koje film prenosi. Kostur ili kima bit e sainjeni od svih njegovih sekvencionalnih injenica. Nema boljeg naina da to upamtite od obinog ponavljanja. Naravno, kao to smo ve napomenuli, film sadri mnogo istih podataka, kao to su imena gradova i ljudi, datumi, koliine, odreene sluajne ili opasne scene itd., a to emo morati zapamtiti odvojeno koristei tehniku neobinih asocijacija, koju emo uskoro prouiti.

PRAVAC ZAPAMIVANJA
Sada ete nauiti glavno i najvanije pravilo uenja, pravilo to ga moete smjesta primijeniti: Uvijek trebamo uiti od veega k manjemu.

To znai da pamtimo od veeg opsega prema manjemu, od ireg dosega prema uemu, od ireg pojma prema uemu i u detalje. Sukladno navedenome pravilu, elimo li zapamtiti film, moramo ga pogledati od poetka do kraja, dakle prvo radimo s cjelinom, kompletnim opsegom. Ista stvar mora vrijediti i za knjigu ili gradivo. Na tome uistinu inzistiram. Morate uiti od veega prema manjemu, naprosto morate. To je potpuno suprotno od onoga to se dogaa s dubljim znaenjima i detaljima filma ili knjige, koji e rasti od manje prema vie. To je vrlo logino, premda se pri prvom gledanju filma moe initi da smo pogubili mnogo detalja ili ih nismo razumjeli, pa ak ni zapazili. Meutim, jo uvijek bismo trebali gledati film od poetka do kraja bez zaustavljanja zato to e to biti udobnije i efikasnije u dugoronom smislu. Kad ga gledamo drugi ili trei put, kad se dobro upoznamo s njim, tada bismo trebali temeljitije prouiti detalje u sloenijim scenama. Meutim, to je neto to bismo trebali initi malo pomalo. Na taj nain progresivno uranjamo u najsloenije i najkrae detalje, zato to emo se postupno osposobljavati/pripremati za usvajanje sve sloenijih informacija. Jednako moemo postupiti sa svakom vrstom grae. Nastojimo li od samog poetka postii dublje razumijevanje (umjesto da prvo s graom postupamo kao s cjelinom, "povrnije", obraajui pozornost samo na najjednostavnije detalje) velika je vjerojatnost da emo se zaplesti i obeshrabriti, te da e nam se cijela stvar uiniti mnogo kompliciranijom nego to uistinu jest. Mogli bismo se ak i prestraiti, pa i obeshrabriti do odreene mjere. Treba jo dodati da takva vrsta memoriranja nedvojbeno mnogo vie stoji. Dakle, ne trebate se zabrinjavati zbog toga to se pri prvom itanju odreene injenice nisu "primile" u vaem pamenju. Mnogi uenici i studenti znaju da se odgovori na mnoga pitanja otkrivaju dalje u tekstu poglavlja, ili u narednim poglavljima. Usvajaju sve vie i vie znanja, a u isto vrijeme uvruju stara znanja i popunjavaju praznine u nepotpunim informacijama. Isto se dogaa u sluaju kada nas neke scene iz filma zbunjuju ili ih posve ne razumijemo. esto se dogodi da ih shvatimo na kraju, zato je zasad najbolje, kako ne bismo izgubili koncentraciju niti motivaciju, pustiti na miru stvari koje ne razumijemo, ne misliti na njih, i samo nastaviti s gledanjem filma, zar ne? Cijela je poanta u tome da se povea motivacija i utedi dragocjeno vrijeme, jer mnogo bi se vremena izgubilo kad bi na uenik zastajao na

svakoj prepreci i sumnji to bi se javila tijekom gledanja filma, a isto vrijedi i za uenje ozbiljnijih i sloenijih dijelova gradiva. Dakle, shvatili smo da knjigu ili gradivo moramo itati kao da se radi o filmu, pokuavajui vidjeti i uti proitanu informaciju kao da je scena iz filma, bez stalnog "prematanja". Osjetili bismo silnu nelagodu kad bismo stalno zaustavljali film i vrtjeli svaku scenu nekoliko puta. Znai, prvo i najvanije je da potpuno razumijete opu ideju ili okvir informacije (sekvencionalne injenice). Ponovit u posljednji put: bolje je kad se neka graa ili tema prvi put sagleda u cjelini i bez pretjeranog udubljivanja u detalje. Tada, pri svakom novom prouavanju grae, ponirat ete sve dublje, usporedno s usvajanjem ope strukture gradiva. Ako smo film odgledali dva ili tri puta, jasno je da emo izvrsno zapamtiti kostur. Usprkos tome, neemo jo moi zapamtiti iste podatke; to emo morati obaviti pomou neobinih asocijacija. Sad vidite kako nam je sve to objanjavam sasvim priroeno i uklapa se u na nain ivota i ponaanja. Drugim rijeima, ne otkrivam nita to ve ne postoji duboko u vama.

NAINI ZAPAMIVANJA
Ovisno o tipu injenice sadrane u svim informacijama to dopiru do vas, mogue je pamtiti na tri razliita naina. Zakljuivanje Ono ima prednost pred svim drugim nainima zapamivanja. Ova se metoda primjenjuje svaki put kad uimo injenicu o kojoj moemo razmiljati i doi do nekih razumljivih zakljuaka. Ta e se informacija vre uhvatiti u nae pamenje, a u tom sluaju takoer govorimo o uenju (ne samo o pamenju). Skrenite pozornost na to koliko je uenje vano pri razumijevanju i odgovaranju na pitanja u testu. Kako bismo mogli odgovoriti na pitanja, morali smo prije toga promisliti i upamtiti informacije, ako se uzme u obzir da naa potreba za zakljuivanjem jasnije dolazi do izraaja kada se treba pripremiti za test.

Zakljuivanje se uspjeno koristi u pamenju grae iz fizike ili matematike, primjerice, jer tu je sve puno formula, zakona, pravila itd. Ono je takoer korisno u razliitim vrstama grae koja ukljuuje injenice koje se mogu povezati odreenom logikom to znai, kada se ue injenice iji se slijed moe savreno "rekonstruirati" istim zakljuivanjem. S druge strane, i takoer koristei zakljuivanje kao sistem uenja i pamenja, mi moemo proizvesti novo znanje temeljeno na onome to smo ve nauili i, u isto vrijeme, konsolidirati ono to ve znamo. Logino je, meutim, i to da se do svih injenica to ih elimo zapamtiti ne moe doi zakljuivanjem. Zato se esto moramo okrenuti drugim sustavima pamenja. Ponavljanje U primjeru kratkoronog pamenja kojeg sam vam dao, jasno je da mi opetovano ponavljamo telefonske brojeve kako nam ne bi "pobjegli", po mogunosti glasno (elei upregnuti svoje auditorno pamenje) sve dok se ne dokopamo olovke i papira. Ponavljanje je sustav pamenja koji studenti i uenici najvie koriste. Meutim, ono se rijetko primjenjuje na pravilan nain. Prije smo bili rekli da pamenje gradiva ili teme treba biti identino gledanju filma na kunom kinu, bez ikakvih prekida. To podrazumijeva da se gleda cjelovito, da se poetni fokus postavi na film kao cjelinu. Nakon to se film pogleda nekoliko puta tijekom nekoliko dana, mi emo pravilno koristiti sustav ponavljanja i najefikasnije mogue upamtiti njegove sekvencionalne injenice. Nadalje, i u poglavlju o pripremi gradiva detaljnije emo se pozabaviti ovim tipom pamenja. Neobine asocijacije Kada promatramo neto osobito zanimljivo, neki dogaaj koji snano privlai nau panju, neto to ni u kom pogledu nije normalno ili je ak i nemogue to se dogaa? Dogaa se to da te izvanredne injenice to im svjedoimo snano privlae panju nae podsvijesti i zato se vrsto usauju u dugorono pamenje. Primjerice, kad biste odjednom ugledali svoga psa kako poinje onglirati s tri narane, zar ne biste zauvijek zapamtili taj prizor? Naravno da

biste ga zapamtili! Usput biste vjerojatno zapamtili i sve to se taj dan dogaalo. Na sljedea biste pitali odgovorili bez tekoa: to ste radili prije nego to se ta nevjerojatna scena odigrala? Kako je va ljubimac uspio hvatati narane apama? to ste radili nakon to je predstava bila gotova? Svega biste se savreno sjeali, i to mnogo, mnogo godina. Pamenje koje se temelji na neobinim asocijacijama dri se najmonijim od svih pamenja, to moe zahvaliti enormnoj ulozi koju u svemu tome igra podsvijest (u kojoj nae pamenje boravi). Ona po svaku cijenu eli sauvati, pohraniti tu posebnu, jedinstvenu i "vrijednu" informaciju. Zato emo ga zvati superpamenjem.

2
Superpamenje

Postoje oni koji su se ve okuali u smiljanju neobinih asocijacija ili poveznica jer su ve itali o tome ili im je netko objasnio kako se to radi. To neu prihvatiti. Tu tehniku treba savreno nauiti i kontrolirati, te znati tono kada, gdje i kako je treba koristiti. To je najmonije mentalno orue kojim raspolaemo. U ovom ete poglavlju nauiti tajne to upravljaju svijetom najdojmljivijega pamenja, strunjacima dobro poznate, a nune svakom studentu i ueniku koji dri do sebe. S tim tehnikama pamenja, koje doista ostavljaju dojam autentinih uda u oima onih koji za njih jo nisu uli, i zahvaljujui nekim jednostavnim i praktinim vjebama, vae umijee usmenog i pisanog izraavanja, jednako kao i okretnost u miljenju, znaajno e se poboljati. Iskreno se nadam da ete uivati u tim tehnikama i nauiti ih koristiti najefikasnije mogue, kako biste postigli maksimum u uenju ili obavljanju bilo koje aktivnosti.

PRVA VJEBA
Prva vjeba koju predlaem jasno e ilustrirati svu mo naega superpamenja. Sastoji se od zapamivanja lanca od 20 rijei nakon samo jednog itanja. Evo niza od prvih 10 rijei: Traktor, arulja, roda, dugme, stol, skija, gorila, brod, bicikl, boca.

Pamenje moe jedino raditi jedino na nain povezivanja. Kao u sekvencionalnim injenicama, jedna nas injenica vodi do sljedee pomou primjene odreene logike ili slijeda. Ako se radi o istim podacima, kao u sluaju ovih 10 rijei, tu nema logike, pa ih stoga moramo povezati neobinim, udnovatim karikama kako bi ih um prepoznao kao "neto jedinstveno". Tek ih tada moemo memorirati automatski i bez napora. Prvo moramo kreirati neobinu vezu izmeu rijei "traktor" i rijei "arulja". Zamislimo, primjerice, traktor na polju, kako ore brazde plugom to je prikljuen na njega. Kako traktor napreduje, iz brazdi koje plug ore poinje navirati gomila staklenih arulja to se pritom automatski pale. Pokuajte u mati taj slijed dogaanja promatrati kao da vas od njih dijeli tek nekoliko metara. Ako je potrebno, zatvorite oi i pokuajte to zamisliti najvjernije mogue. Hajde! rtvujte nekoliko sekundi da to vizualizirate! Nastavljajui dalje, zaboravite prethodnu asocijaciju, smiljenu za niz traktor arulja" jer sada moramo povezati ostatak rijei neobinim asocijacijama. Sljedea rije je "roda" pa sada moramo povezati arulju s rodom. Hajdemo zamisliti rodu kako visi sa stropa, sa aruljom u dugom kljunu. Njezine duge noge vise prema dolje i, ovisno o tome kako ih povuemo, arulja se pali ili gasi. Zamiljajte tu sliku u svom umu do najsitnijeg detalja. Promatrajte to rodino dugo tijelo i perje. Kada povuemo noge prema dolje, ujemo "klik" i vidimo kako se prostorija ispunila svjetlom iz upaljene arulje. Slijede rijei "dugme" i "stol". Sada predlaem trostruku kariku s rodom, dugmetom i stolom. Zamislimo sada rodu kako, poput nekoga tko udara zakovice, poinje svojim kljunom zabijati veliku crnu dugmad za kapute u drveni stol. Roda povraa ili bljuje dugmad iz eluca i ona se misteriozno pojavljuju u njezinom kljunu. Zakucava ih u stol takvom brzinom kao da se radi o rodirobotu. ak moemo osjetiti karakteristian miris drva.

Sljedea rije je "skija", pa moramo napraviti neobinu asocijaciju izmeu stola i skijaa. Hajdemo sada vizualizirati skijaa, koji se sputa skijakom stazom sjedei na stolu okrenutom naopake, tako da mu noge stre u zrak. Prikladno je zamjeivati detalje u tim prizorima kako biste pojaali svoju vizualizaciju: uoimo bljetavo bijeli snijeg. Skija se vrsto dri za prednje noge stola. Juri prema dolje velikom brzinom, uz popratne zvukove brzinskoga utanja kakvo nam je poznato iz prijenosa slaloma, i vidimo kako strelovito "prolijee" izmeu snijegom pokrivenih jela. Rije koju sljedeu moramo memorirati jest "gorila". Sada moramo povezati skijaa i gorilu. Ovaj put vizualiziramo bijesnu gorilu koja je iupala dvije ipke iz svoga kaveza i koristi ih kao skijake palice dok skijajui na dvije velike banane juri preko zaleenoga jezera. Gorila lovi polarnoga medvjeda koji joj je ukrao cijeli snop banana. Evidentno je da s takvim asocijacijama, s tolikom hrpom banana, moramo zapamtiti sliku gorile. Mogue je da e velik broj itatelja pomisliti: "Kakav mentalni nered!" Nemojte razmiljati na taj nain! Zapamtite da nae pamenje radi podsvjesno pa mi pamtimo automatski, a da to i ne primjeujemo. Tako, hajdemo sada zaboraviti sve prethodne asocijacije. Nema "varanja", virenja u stranice, jer to bi samo tetilo. Pripremite se za nove rijei! Sada je vrijeme da poveemo "gorilu" i "brod". Zamislite da slavni Titanik nije potonuo onako kako se zamilja u filmovima: zamislimo da je zapravo, nakon to se "brod" sudario s ledenjakom, ba kad je ve bio u vertikali i poeo tonuti, ogromna gorila, veliine King Konga izronila iz mora. Zgrabila je brod, izvukla ga van i opet porinula u more. Nakon tog herojskog djela lupala se pesnicama o prsa. Putnici su se uplaili nepodnoljive buke pa su poklopili ui rukama. Hajdemo sada povezati "brod" i "bicikl".

Vidimo jedan starinski parni brod, s velikim kotaem s lopaticama, kako plovi rijekom Mississippi. Kota se okree i pokree brod zato to ljubazni putnici, slino robovima na galijama, pedaliraju u stranjem dijelu broda. Dva ovjeka stoje na svakoj obali i pomau im, vukui brod uetima privrenima na njihove bicikle. Posljednja rije je "boca". Dakle, poveimo sada bicikl i bocu. Biciklistica pokuava svojim biciklom ui u grlo gigantske boce, balansirajui i poskakujui na jednom kotau. Malo pomalo uspijeva ugurati bicikl u grlo boce. Jesmo li sada spremni? Dobro. Podsjetit u vas da je prva rije bila "traktor". Uzmite koliko god vam vremena treba da se sjetite to je bilo s traktorom. Koji smo neobian prizor vizualizirali? To e pomoi sljedeoj rijei da se pojavi i tako dalje. Nastavite dok ne popunite niz od 10 rijei. Pokuajte se prisjetiti svih rijei prije nego to nastavite itati. Samo naprijed! * * * Velika je vjerojatnost da ste bez ikakvih problema uspjeli zapamtiti sve rijei i to u tonom poretku. Ako ste zapeli u nekoj asocijaciji, znai da niste dovoljno jasno vizualizirali preporuenu neobinu vizualizaciju. U tom je sluaju morate ponovno vizualizirati, s vie detalja, ili promijeniti asocijaciju nekom koja vam vie odgovara. Sada uzmimo posljednju rijei iz prethodnog niza, "boca", i napravimo neobinu asocijaciju s rijei "deblo", prvom rijeju iz sljedeeg lanca rijei. Onda poveite "deblo" s "bikom", i nastavite tako dok ne doete do rijei "lopta", isto kao to smo uinili s prvih deset rijei. Kada zavrite s pravljenjem asocijacija, u pamenju ete imati pohranjen lanac od 20 rijei. Deblo, bik, knjiga, sat, pokriva, oblak, vrata, kamen, more, lopta.

Kad zavrite s asocijacijama, sjetite se prve rijei: "traktor". Zatim provjerite jeste li uspjeli zapamtiti svih 20 rijei. Preporuujem vam da rijei to ih se prisjeate zapiete na komad papira, kako biste poslije mogli provjeriti rezultate. Hej! Nema varanja niti prepisivanja! Sretno!

MENTALNE TABLICE
Mentalna tablica je jednostavna shema pamenja koja nam doputa da inlormacije organizirano pohranimo u pamenje. Konstrukcija to se sastoji od minimalno jedne tablice apsolutno je potrebna svakom ueniku ili studentu. Nadalje mogu bez ikakve sumnje tvrditi da student koji ne zna koristiti dobru mentalnu tablicu ili mu ona nije poznata, nikada nee postii zadovoljavajue rezultate u uenju. Hajdemo na brzinu konstruirati jednu tablicu. Prvo je vano da kreiramo pravilo koje e nam omoguiti da brojke pretvaramo u slova. Poslije emo slova pretvoriti u rijei, jer njih se moe vizualizirati, pa emo onda moi smisliti neobine asocijacije da ih poveemo. Bilo bi to nemogue postii samo s brojevima zato to njih ne moemo vizualizirati u sluaju kada su sainjeni od vie od dvije znamenke. Tako emo moi memorirati sve vrste numerikih podataka, mjera, lanke zakona, datume i sl. Zapazite kako, s ciljem vee uinkovitosti, svaki broj korespondira s jednim suglasnikom (najmanje) u abecedi, ali ne i sa samoglasnicima. Predlaem sljedeu konverziju (koju poslije slobodno moete zamijeniti nekom drugom): 1 t (lako je zapamtiti, jer slovo t prilino nalikuje broju 1). Od sada nadalje, slovo t je za vas isto to i broj 1. 2 n (slovo "n" izabrao sam zato to ima dvije noge). 3 m (slovo "m" ima 3 noge). 4 k (slovo se moe povezati s latinskom rijeju "quartus" etiri ili kvartal etvrtina godine).

5 l (pomae ako se sjetimo da je slovo L u rimskim brojevima oznaka za "50"). 6 s (prvo slovo u rijei "sestina" koja oznaava strofu sa 6 stihova; nalikuje brojci 6). 7 f (slovo f slii brojci 7, zar ne?). 8 g (strano jc slino broju 8). 9 b (okrenite broj 9 naopake i dobit ete b). 0 r (iz rijei za nulu "zero" uzeli smo slovo r). Izvrsno! Sada odvojimo nekoliko sekundi da se upoznamo s navedenim konverzijama i da ih zapamtimo. * * * Abeceda ima i neke druge suglasnike koje emo sada raspodijeliti brojevima, kako bi sustav bio to fleksibilniji. Konana konverzija brojeva u slova, ona koju biste trebali nauiti napamet, glasi: 1 t, d (lako je zapamtiti, jer su t i d zvuno-bezvuni par u fonetici) 2 n 3 m 4 c, , , k ( za etiri, c i dolaze u paketu s njim, k je maloprije objanjeno) 5 1 6 s, , , z (s je objanjeno, za est, i z nekako slie paru s i ) 7 f 8 g, j 9 b, p, v (b i p su zvuno-bezvuni par, v zato to se s njima "rimuje") 0 r

Slova h i nisu ukljuena u ovu tablicu i mogu se koristiti kao dokeri koje je mogue dodati kada treba oblikovati rije, kao to se koriste samoglasnici. Slova nj i lj koriste se za 28 i 58. Uzmite vremena koliko vam treba da biste tablicu nauili napamet i tek nakon toga nastavite itati. Nee vam trebati vie od nekoliko sekundi. * * * Sada imamo kompletan sustav koji moemo primijeniti u pretvaranju brojeva u slova. Ove rijei bit e lako vizualizirati i povezati neobinim asocijacijama. Recimo da tijekom uenja naletimo na godinu 1856. Moemo je zamijeniti rijeju "tjelesa". Samoglasnike moemo dodavati kako god elimo da bismo oblikovali neku suvislu rije. Sada provjerite oblikuju li suglasnici u rijei "tjelesa" broj 1856. Sada nam preostaje samo stvoriti neobinu asocijaciju s rijeju "tjelesa" i s onim to taj broj predstavlja, kao to smo uinili u primjeru niza od 20 rijei. Po ovom sistemu moemo zapamtiti sve mogue brojeve: datume, telefonske brojeve, lanke zakona, paragrafe, ifre, valencije i atomske brojeve, fizikalne konstante, mjere i veliine, udaljenosti, formule itd. Recimo da elite memorirati telefonski broj lokalne bolnice. Recimo da je broj 386-494. Ako broj razdijelimo na 3864 i 94 dobit emo dvije rijei: "mjesec" i "boce". Sada od toga moramo napraviti neobinu asocijaciju. Predlaem trostruko povezivanje: Zamislite bolnicu gdje svi pacijenti lee u svojim krevetima. Moete vidjeti Mjesec kroz bolnike prozore. Pacijenti tresu boce ampanjca. epovi pucaju toliko snano da uspijevaju pogoditi sam Mjesec, buei gomile kratera. Neobinu asocijaciju morate zamisliti to vjernije moete. Morate uti pucanje epova koji iskau iz boca, jednako kao i eksplozije koje se uju dok epovi divljom snagom bombardiraju Mjesec. Tako emo lako zapamtiti kljune rijei: "mjesec" i "boce" to zajedno tvore telefonski broj bolnice, a

to je mjesto gdje neobina asocijacija koju smo smislili poinje (startna arina toka). Predlaem vam da napravite sljedee vjebe kako biste postigli lakou i okretnost u pretvaranju brojeva u slova. Radite po uzoru na ve opisani primjer.

DRUGA VJEBA
Memorirajte sljedee telefonske brojeve onako kako smo nauili, pretvarajui brojeve u rijei, a zatim stvorite neobine asocijacije: a) posao: 1602 819 Predlaem vam da broj prepiete na isti komad papira, tako da vam bude lake pretvoriti ga. Napravite to ovako:

Tako moete uzeti slovo iz svakog stupca (samo jedno slovo) pa e vam biti mnogo lake prisjetiti se rijei koje biste mogli sloiti pretvarajui brojeve. Ja ovdje, primjerice, vidim rijei "tuiranje" za brojke 16028. Sjetite se da samoglasnici slue kao dokeri. Sada moramo traiti drugu rije kojom emo zamijeniti brojeve 1 i 9. Zato ne bismo uzeli rije "deva"?

Zamislite da se tuirate pod tuem koji crpi vodu iz grba dviju velikih "deva", od kojih jedna stoji s lijeve, a druga s desne strane tua. Morat ete od toga napraviti neobinu asocijaciju s poslom (radi se o broju s posla) tako da rezultat tog trostrukog povezivanja bude neto to e vam uistinu zaokupiti pozornost i to vas nee dovesti u zabunu ukratko, neto to e biti nemogue zaboraviti. Uinite isto sa sljedeim brojevima: b) autobusni kolodvor: 786509 c) eljezniki kolodvor: 455475 d) aerodrom: 361230 e) kazalite: 906238 * * * Nee uvijek biti lako pronai rije, ali to se nee dogaati kad se jednom sloi vlastita mentalna karta. Njoj ete uvijek moi pribjei u sluaju hitnosti.

KREIRANJE NAE MENTALNE TABLICE

Svaka kutija (ili komora) koju oblikujemo da bismo kompletirali nau kartu treba biti prikazana imenom objekta koji je lako vizualizirati. Taj objekt mora sadravati slova prema pravilima koja smo prije utvrdili za pretvaranje brojeva u suglasnike. Dakle, za prvu kutiju treba nam ime nekog objekta (objekte je mnogo lake vizualizirati od rijei) koji sadri samo jedan suglasnik, slovo "t" ili "d". Broj samoglasnika je proizvoljan i moemo ih dodavati po volji kako bismo mogli sloiti rije. Slino tome, da bismo napravili kutiju s brojem 90, recimo, treba nam rije koja sadri "p", "b" ili "v" i "r". Vidimo da se rije "pero" savreno uklapa u tu shemu. Nemojte zaboraviti da samoglasnike moete dodavati po volji. U nastavku trebamo konstruirati vlastitu mentalnu tablicu sa 100 kutija.

Tablica mora biti vrlo osobna, a rijei to ih budete birali moraju biti objekti koji se meusobno jako razlikuju i koji su vam bliski. Osim objekata moemo koristiti i ljude i ivotinje, zato to se i njih moe lako vizualizirati. Obino ete za ime jedne kutije moi birati izmeu nekoliko objekata. Odabrat ete jedan objekt koji ste oblikovali prema mojim pravilima, ili, ako vam se tako vie svia, prema pravilima to ste ih sami smislili. Evo imena objekata koje moemo iskoristiti u prvih deset "kutija" nae tablice: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 duh, tuha (dijalektalna rije za poplun ispunjen perjem) Noa (onaj koji je skupio sve ivotinje na svojoj arci) muha aa hala ah UFO (slavni neidentificirani letei objekti) Gea (Zemlja) puh

10 tur, tura Prisjetimo se da slova "h" i "" moemo koristiti kao dokere, jednako kao i samoglasnike. Trebate stvoriti i kutiju za 0: orao (koji u letu moe praviti krugove). Primijetite da rije "orao" sadri samo jedan suglasnik ("r"), a to je znak za glas koji smo povezali s brojem 0. Sada zapamtite tih prvih deset kutija koje smo upravo opisali. To je lako. Podsjetit u vas da morate odabrati samo jednu rije po kutiji, onu koju vam je draa ili dojmljivija. Konaan odabir ne bi se smio mijenjati. U sluaju da vam se niti jedna od predloenih rijei ne svia, slobodno smijete pronai drugu, sve dotle dok se drite svih pravila (broj/suglasnik) to sam ih zadao (ili pravila to ste ih sami oblikovali).

TREA VJEBA
Koristei sistem neobinih asocijacija, memorirajte sljedeih devet objekata po redu. 1 2 3 4 5 6 7 8 9 cipela telefon radio novine ulina svjetiljka bombon knjiga krevet automobil

Primjerice, ako ste koristili rije "tuha" za prvu kutiju, rijei "tuha" i "cipela" trebate povezati u neobinoj asocijaciji. Zamislite ovjeka koji hoda sa stopalima omotanima u velike mekane "tuhe", kao da nosi cipele. Dok srano hoda, iz "tuhe" na sve strane leti perje. Zatim rije Noa (ili neku drugu odabranu rije) trebate povezati s telefonom. Zapamtite da morate kreirati neobine, nesvakidanje asocijacije. Morate smisliti neto to e vam uistinu privui pozornost: neto to e vas nasmijati, ostaviti snaan dojam, odueviti... Nastavite na isti nain memorirati ostale rijei u vjebi. Kada zavrite s asocijacijama, svakom u svojoj kutiji, vratite se ovamo. * * * to? Ve ste gotovi? Kako je prolo? Sada se cijele vjebe pokuajte prisjetiti bez ikakva reda. Zapazite kako uope nije vano kojim redom idete, sve dok koristite svoju mentalnu

tablicu. Sve su informacije u njoj ve organizirane i poredane, pa ih je nemogue izgubiti. Odgovorite na sljedea pitanja: Koja je rije na sedmom mjestu? Drugom mjestu? etvrtom mjestu? Na kojem je mjestu ili u kojoj je kutiji rije "ulina svjetiljka"? A rije "bombon"? A rije "radio"? Ako ste u bilo emu pogrijeili, znai da niste oblikovali dovoljno neobinu asocijaciju, ili da je niste dovoljno jasno vizualizirali.

ETVRTA VJEBA
Sada emo memorirati devet glagola: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. jesti skakati smijati se crtati trati spavati raditi boriti se plivati

Kako biste vjebu obavili kako treba, morate asocirati svaki glagol s korespondirajuom kutijom u svojoj tablici. Tada zamislite svaki objekt to ste ga pridodali svojim kutijama kako izvodi radnje to ih zadani glagol oznaava. Smijete zamisliti i slinu akciju koja sugerira glagol to ga morate zapamtiti. Nemojte zaboraviti vizualizirati i druge objekte koji mogu pomoi da se scena utvrdi u pamenju. Primjerice, na treem mjestu imamo rije "smijati se".

U treoj kutiji moete zamisliti ogromnu muhu kako sjedi u kinu s 3-D naoalama na oima i kutijom kokica u krilu, te se grohotom smije dok gleda vau omiljenu komediju ili smijenu scenu. Jo jedan primjer. Na estom mjestu imamo rije "spavati". Ako ste za 6 odabrali rije "ah", tada biste mogli zamisliti veliku plou na kojoj su ahovske figure kostimirani stvarni ljudi u prirodnoj veliini: kraljica, kralj itd. I svi su oni usnuli kao u bajci o Trnoruici, hru i spavaju... ah spava! Pokuajte "uti" i "vidjeti" te neobine asocijacije sa to vie detalja i realistinosti. Ako ste pogrijeili, znai da niste pravilno sloili neobinu asocijaciju, ili je niste dovoljno jasno vizualizirali.

PETA VJEBA
Sada emo memorirati, redom i uz pomo nae tablice, devet rijei koje nije mogue jednostavno vizualizirati: njenost, alost, prekrasno, toan, prijateljstvo, hladno, smijeno, plavo, apetit U ovom sluaju moramo te rijei zamijeniti objektima ili radnjama koje nas podsjeaju na njih ili ih sugeriraju. Vano je jo, dakako, da te rijei moemo vizualizirati. Naprimjer: Rije "njegovati" moe zamijeniti rije njenost, pa onda moemo tu rije asocirati s rijeju "tuha" ili predmetom za koji ste se trajno odluili u kutiji 1. (Recimo da "tuha" lei bolesna u bolnici s toplomjerom u ustima, a medicinske sestre joj nose lijekove, mjere temperaturu, dakle, "njeguju" bolesnika). Za rije alost moete upotrijebiti glagol "plakati", ili moda vizualizirati imenicu koja slino zvui.

 Za rije prekrasno zamislite neto ija vas ljepota osobito oduevljava. Za rije "toan" moete zamisliti veliki stajai sat koji otkucava tono vrijeme u polju punom ae (ili smislite neku drugu asocijaciju ovisno o predmetu to ste ga smjestili u 4. kutiju). Na dobar prijatelj za rije prijateljstvo. Ledenjak ili sladoled za hladno. Klaun za smijeno. Nebo za plavo. Ogroman, slastan sendvi za apetit. Nakon to ste izveli devet asocijacija, moi ete zapamtiti, u svakoj kutiji, predmet ili radnju koja zamjenjuje svaku od onih rijei to se ne daju vizualizirati. Ne biste trebali imati nikakvih problema da se smjesta prisjetite izvornih rijei te tako pravilno dovrite zadatak. Ako ste pogrijeili, znai da niste napravili dobru asocijaciju ili je niste dovoljno ivo vizualizirali. Sada emo proiriti nau tablicu s 10 novih kutija: 11 tuta, duda, tata, teta 12 tuna, dina 13 dama, tom (svezak) 14 teka (razg. biljenica) 15 idol (zamislite svog idola) 16 tisa (crnogorini otrovni grm s crvenim bobicama) 17 tofu (sir od sojinog mlijeka) 18 duga, doga 19 tuba, tupe, top, tava 20 nar (vrtna voka iz porodice ipaka veliine jabuke, mogranj)

ESTA VJEBA
Sada emo obaviti drugu praktinu vjebu koja e nam koristiti pri memoriranju istih podataka: atomski brojevi 10 kemijskih elemenata. Za to emo koristiti mentalnu tablicu. Element / atomski broj # - Ugljik: 6 - Duik: 7 - Natrij: 11 - Fluor: 9 - Aluminij: 13 - Fosfor: 15 - Magnezij: 12 - Sumpor: 16 - Berilij: 4 - Litij: 3 Zamijetite kako zahvaljujui primjeni vlastite mentalne karte u memoriranju ove vjebe uvijek raspolaemo dobrom vizualnom predodbom barem jednog dijela asocijacije, zato to polovicu svake asocijacije (u ovom sluaju su to atomski brojevi) ini znamenka koja e korespondirati s jednom od naih mentalnih kutija, a time i objektom koji smo smjestili u nju. Dakle, ako je atomski broj 6, vizualizirat emo ah (kutija 6), UFO tamo gdje je atomski broj 7 itd. Drugim rijeima, pola posla je ve obavljeno. Drugu polovicu asocijacije u ovom sluaju predstavljaju kemijski elementi. Neke od njih nije teko vizualizirati aluminij, naprimjer. Lako je zamisliti aluminijsku foliju u koju tako esto umatamo sendvie. ak bismo mogli vizualizirati i sendvi. Ista je stvar i s fosforom (ibice). Meutim, ostale kemijske elemente morat emo zamiljati indirektno, koristei neke predmete to nas podsjeaju na njih. Primjerice, fluor moemo zamijeniti s tubom zubne paste (znajui da je fluor kljuni sastojak paste za zube), pa ak i etkicom za zube. Pomoi e nam i ako vizualiziramo pranje zubi. Za ostale kemijske elemente to ih ne moemo vizualizirati litij, primjerice morat emo ih zamijeniti predmetima koje slino zvue ili koje nas podsjeaju na njih i u tom smislu nam pomau da ih se prisjetimo.

Ovdje morate biti izuzetno oprezni! Rije "litij" trebala bi se zamijeniti objektom (uvijek moramo koristiti neto konkretno radi lake vizualizacije) slinoga naziva ili iji naziv poinje istim slovima kao "litij" te nas tako "navodi" da se prisjetimo tog elementa recimo, rije "litica". Kada traimo rije kojom moramo zamijeniti drugu rije to ju nije lako vizualizirati, uvijek je bolje odabrati neku koja "navodi na trag" prve rijei identinim prvim slovima. To je bolje od odabira rijei koja slino zvui ili rijei koja se s prvom rimuje. Naprimjer, pretpostavimo da se pokuavamo prisjetiti imena glumca Marlona Branda, i ba nam je na vrhu jezika, ali jednostavno nam ne uspijeva. Lake bismo se prisjetili kad bi nam sugovornik pomogao i priapnuo prva tri slova u glumevu imenu. Dakle, kad bi apnuo: "Poinje Mar...", odmah bismo odgovorili: "Marlon Brando!" S druge strane, mnogo biste se tee sjetili da vam je rekao: "Zvui slino malini." Zato uvijek kad je mogue odaberite zamjenu za rije koja nas navodi da se prisjetimo rijei koja nam treba, i to zahvaljujui podudarnosti u prvim slovima. U ovoj vjebi, uzimajui u obzir spomenuta pravila, bilo bi najbolje upotrijebiti rije "litica" jer se moe vizualizirati. Sada moemo smisliti neobinu asocijaciju s rijeju "muha" jer je to rije iz nae mentalne kutije koja korespondira s atomskim brojem litija (3). Tu vjetinu ste, pretpostavljam, ve svladali. Pa prionimo onda na posao i dovrimo ovu vjebu! Zapamtite da smiljanje asocijacija samo po sebi predstavlja velianstvenu vjebu za va mozak.

KOMPLETIRANJE MENTALNE TABLICE

Ovdje u vam predstaviti ostatak osnovne mentalne tablice s potpunim i preciznim objanjenjima za svaku izabranu rije. Tablicu biste trebali savreno svladati. Naravno, neemo koristiti kutiju za "0", jer smo je ve povezali s rijeju ORAO. To emo smjestiti u posebnu pomonu kutiju. Ba svaka kutija mora vam biti savreno jasna. Kao to sam ve napomenuo, moete preuzeti moje prijedloge ili pak smisliti posve nove, potujui moja ili vlastita pravila.

Nemojte zaboraviti da je mnogo bolje odabrati objekte koji se mogu savreno vizualizirati, odnosno pruaju jasnu i otru sliku. Izbjegavajte objekte koji previe nalikuju objektima pridruenim drugim kutijama. Slinost moe uzrokovati zbrku. Primjerice, "aa" i "vaza" previe su sline da se upotrijebe za kutije 49 i 96, zato biste za jednu od tih kutija trebali neku drugu rije. Kako bih vam olakao stvari, dat u vam kompletnu mentalnu tablicu, svih 100 kutija, da iz njih odaberete rijei koje vam odgovaraju: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 duh, tuha (dijalektalna rije za poplun ispunjen perjem) Noa (onaj koji je skupio sve ivotinje na svojoj arci) muha aa hala ah UFO (slavni neidentificirani letei objekti) Gea (Zemlja) puh

10 tur, tura 11 tuta, duda, tata, teta 12 tuna, dina 13 dama, tom (svezak) 14 teka (razg. biljenica) 15 idol (zamislite svog idola) 16 tisa (crnogorini otrovni grm s crvenim bobicama) 17 tofu (sir od sojinog mlijeka) 18 duga, doga 19 tuba, tupe, top, tava 20 nar (vrtna voka iz porodice ipaka veliine jabuke) 21 nota (glazbena), inat, nit 22 neon, nona (reg. baka)

23 Nemo (kapetan podmornice, iz romana 20 000 milja pod morem) 24 Inka (pie ili pripadnik naroda) 25 Nil (vidim ga s piramidama) 26 nos 27 Info (zamiljam informacijski desk) 28 noga, noj 29 nova (supernova), nebo, Nova (TV) 30 more 31 moda 32 mina 33 mama 34 ma, Miki (Maus), muka, me 35 mula 36 mi 37 mafia (zamislite tipinoga gangstera stranoga lica u kiastom odijelu), muf 38 mag (maioniar, arobnjak, mudrac) 39 ameba, mapa, mop (krpa za pod) 40 car 41 ita (popularna impanza iz filmova o Tarzanu) 42 kuna, un (manji plitki amac) 43 kuma (moda vilinska kuma iz Shreka II) 44 kua, koka (domaa ptica) 45 koala, elo 46 aa, kaa, koza 47 kafe (caf) 48 aj

49 up, okovi 50 lira (glazbeni instrument), Lara (lik iz doktora ivaga) 51 led, LED (zamislite digitalni kalkulator ili sat), let, Ledo (sladoled) 52 luna, lane 53 lim, Lama (zamislite Dalai Lamu ili tibetanskog redovnika) 54 lea, Ilica 55 lula 56 loza, leo, le 57 laf (momina, frajer) 58 liga 59 lava 60 sir, ir 61 sat 62 ina, una, ena, san 63 Sumo (zamislite sumo-borca), uma, 64 eik, aka 65 sol, al, al 66 suza, zez, a 67 sofa 68 soja, ega, uja (ako je volite piti), Zagi (maskota davne Univerzijade) 69 soba, aba, Sava, sob 70 far (na autu) 71 feta, Fido (ime psa) 72 fan 73 fama 74 faca, fio

75 faul, "fila" (krema za kolae) 76 fui, fi (paprika), faza (strujna) 77 Fifi (lik iz crtia) 78 fuga, fuj 79 FBI (zamislite njihove tipine jakne s inicijalima "FBI" sa stranje strane) 80 gora, Jura 81 gad, gate (dijalekt. hlae), gat, jato, jahta 82 Jana (mineralna voda ili ime), gnu (ivotinja), jen 83 guma, jama, gem 84 gae, gica, jak (ivotinja) 85 iglu, gel, jela 86 gaza, gas, je 87 gaf, jafa (keksi, namjerno grijeimo samo s jednim f) 88 guja, gaga, jugo (vjetar), jug 89 Job (biblijski lik), guba 90 bura, pura, vrh 91 bide, put, pad 92 vuna, Pan, vino, poni 93 puma, bum! 94 bi, pak, vuk 95 vol, bol, val, pol 96 Pisa, viza, pusa, vaza 97 VHF (zamislite televiziju), puf, paf 98 vaga 99 beba, papa, buba 100 Etruria, terra (lat. zemlja)

PROIRIVANJE MENTALNE TABLICE

Naa bi nam mentalna tablica u budunosti mogla postati premala. Primjerice, panjolski ustav ima 169 lanaka. elimo li zapamtiti svih 169 lanaka panjolskoga ustava, lako je vidjeti da nam treba jo 69 kutija za lanke koji prelaze broj 100. Ipak, mentalnu kartu nije teko proiriti. Postoje dva mogua naina da se to uini: 1) Isti nain na koji smo to dosad inili, potujui pravila koja smo ustanovili za slaganje mentalne karte od 100 kutija. Naprimjer: Za kutiju 101 treba nam:

1 0 1 t r t d d
Vidimo da se rije "torta" vrlo dobro uklapa u taj model. Mogli smo pronai i neku drugu rije, recimo "druid" ili "trut". Za kutiju 102 moemo uzeti rije "trn", "drum" za broj 103 i tako dalje. Budui da ova metoda proirivanja iziskuje mnogo vremena i truda (no, valja rei da je ujedno i najizravnija i najuinkovitija) preporuujem vam da je primjenjujete po potrebi. 2) Po metodi dokera, koja e nam omoguiti da je uviestruimo (umjesto da je proirujemo). To znai da e nam svaka kombinacija dokera dati 100 novih kutija. S tim sustavom tablica dobiva enormne dimenzije, premda sve ima svoju cijenu, naravno. U naem sluaju svaka neobina asocijacija koju napravimo bit e utrostruena, zato to s jedne strane imamo osnovnu kutiju (izmeu 1 i 100), a s druge strane imamo sve ono to emo staviti u tu kutiju i, konano, doker kombinaciju, koja e nam rei u kojoj se stotini nalazimo (100, 200, 300 i tako dalje). Naprimjer, pretpostavimo da elimo zapamtiti lanak 149 panjolskoga ustava. Pretpostavimo takoer da u vaoj tablici za broj 49 stoji rije "up" i da je va prvi "doker" (scena ili mjesto gdje e se odvijati neobina situacija) olimpijski bazen.

Gore spomenuti lanak poinje ovako: "Ekskluzivna kompetencija drave" Da biste memorirali taj lanak, prvo ga trebate proitati i razumjeti, a za to nam treba rezoniranje. Zapazite kako nije teko zakljuiti kako se ovaj lanak odnosi na stvari koje ovise o dravi, ne na autonomne zajednice ili pokrajine. Drugim rijeima, referira na nacionalnu vladu. Kad to jednom proitamo, otkrit emo da se uistinu odnosi na ono to sam prije spomenuo. Zahvaljujui sposobnosti miljenja i zakljuivanja, neemo imati problema sa shvaanjem ope ideje lanka. Moda emo to morati proitati nekoliko puta i napraviti neke neobine asocijacije unutar toga, u sluaju da je lanak podijeljen na toke ili vie sekcija. U tom bi sluaju trebalo napraviti mali lanac asocijacija (znate ve kako se to radi). Istu stvar trebali bismo initi sa svakim istim podatkom na koji naiemo. Kad to jednom obavimo, naa jedina tekoa, a to uistinu nije lako (premda nikako nije nemogue) jest zapamtiti odnose li se zapameni podaci na lanak 149 ili, recimo, 125. Dakle, da bi se to moglo, potrebno je utrostruiti asocijaciju povezivanjem sljedeih imbenika: "up" to nam govori da imamo posla s brojem 49 (bilo da lanak zavrava s brojem 49 ili da je broj 49 dio stotice 149 ili 249, npr.) "Ekskluzivna kompetencija drave". U ovom sluaju trebali bismo vizualizirati neto to nam sugerira tu frazu. Ja zamiljam premijera moje drave kako eli neto ekskluzivno za sebe i samo za sebe. "Olimpijski bazen" tamo se ta neobina asocijacija treba odvijati (time znamo da se radi o lanku 149, a ne 49). Naposljetku sve spomenuto trebamo spojiti na jedinstven nain, i pritom se dobro zabaviti. Primjerice, mogli bismo zamisliti sljedeu scenu. Ja vizualiziram prije spomenutoga premijera, s velikim upom u rukama, kako svim snagama pokuava isprazniti cijeli olimpijski bazen pun vode. Svaki put kad mu netko prie, on posesivno zagrli up, zato to nee da mu ga itko otme. On eksluzivno eli prazniti bazen.

Mogli biste takoer vizualizirati kako sa svojim najvanijim ministrima (ui kabinet) upovima prazni bazen, ako vam se vie svia. Sad ste se uvjerili da na taj nain uope nije teko uiti to je ugodno, a istovremeno i nevjerojatno uinkovito. Kad mislite na lanak 149, sjetit ete se upa i olimpijskog bazena. Odmah ete se sjetiti da up treba isprazniti bazen, a tko je zato bolji od premijera (i njegova kabineta). I evo ih, posesivno su se prihvatili svoga posla. Slino tome, ako vas na testu pitaju o "ekskluzivnim kompetencijama drave", vizualizirat ete opisanu sliku. Zapazite da je u tom sluaju malo tee sjetiti se broja lanka. To je zbog toga to smo poeli od neobine asocijacije, a ne od broja kutije u tablici. U tom sluaju bi dana radnja bila poetna arina toka asocijacije, a broj lanka (kutija) krajnja arina toka asocijacije. Sjeate li se teorije u kojoj smo objasnili arine toke istih podataka. Kada koristimo mentalnu tablicu, bit e lake zapamtiti poredak asocijacija ako prvo vizualizirate kutiju (poetna arina toka), a posljednje objekt koji treba staviti u kutiju (krajnja arina toka). Stoga e vam biti lake prisjetiti se cijele asocijacije kad vas zatrae da objasnite lanak broj 149. Odmah ete otii u svoju mentalnu tablicu, sjetiti se upa i bazena, i onda automatski i cijelog sadraja lanka. U svakom sluaju, kada god na ispitu ujete ili vidite pitanje o "ekskluzivnim kompetencijama drave", bilo bi stvarno "kul" odgovor zapoeti ovako: "Sadran u 149. lanku Ustava...", zar ne? Ispitivai e biti zapanjeni. Ostale upotrebe dokera Slino tome, dokera moe biti koliko god vi elite. Meutim, predlaem vam da ih smiljate kad se javi potreba. Kad ih jednom smislite i oni "prorade" kako treba, ne biste ih vie nikada trebali mijenjati. U svakom sluaju, zasad je mnogo vanije da to savrenije ovladate svojom osnovnom mentalnom tablicom (1-100). kutije 101 - 200 (ukljuujui) - olimpijski bazen kutije 201 - 300 (ukljuujui) - svemir kutije 301 - 400 (ukljuujui) - erupcija vulkana kutije 401 - 500 (ukljuujui) - vaa kua

kutije 501 - 600 (ukljuujui) - planet koji buja ivotom kutije 601 - 700 (ukljuujui) - pustinja kutije 701 - 800 (ukljuujui) - sjeverni pol itd. Iskoristite ove situacije ili zamislite vlastite. Kao to moete vidjeti, jedina prepreka u svemu tome su eventualne granice vae mate. Postoje i druge vrste tablica: multiplikativne tablice. Za njih vam treba osnovna karta od barem 200 kut ija, a ideja je da multiplicirate svaku grupu od 100 kako biste dobili tablicu od 10.000 kutija. Neemo se udubljivati u to jer iziskuje vie pripreme, a i vie prouavanja. Usto zahtijeva i da prethodno savreno ovladate tehnikama iz ove knjige. BILJEKA Pazite ovo! Ako multiplicirate lanac od 10.000 kutija s 10 drugih dokersituacija, dobit ete lanac od 100.000 kutija! To je dovoljno da prestrai svakoga. Naravno, svaka vaa asocijacija morat e biti etverostruka! Da zadovoljim vau znatielju, rei u vam da osobno vladam desecima raznovrsnih mentalnih tablica: osnovnim, viestrukim, razgranatim, itd. Najvea ima nezamislivih 1.000.000 kutija ali nisam je jo ispunio (ni blizu tome). Ali drim je u pripravnosti, za svaki sluaj!

3
Fotografsko itanje (ultra brzo)

ZATO JE VANO NAUITI ISPRAVNO ITATI?

Prije svega, trud i vrijeme to ga uloite u kvalitetnu tehniku itanja vratit e vam se dvostruko. Drugim rijeima, uspjet ete razviti brzinu itanja koja nadilazi svaki prosjek (itat ete barem tri do etiri puta bre). Moi ete takoer lake i efikasnije memorirati informacije pri itanju, ime e se znaajno smanjiti potreba za viekratnim pregledom materijala. Drugo, uz malo treninga, tijekom itanja moi emo memorirati informacije zahvaljujui razvijanju sposobnosti stvaranja "mentalnog videa". To znai da emo informacije itati tako brzo i precizno da e se initi kao da gledamo film u kinu. Da smo ovu informaciju gledali u kinu, zapamtili bismo je mnogo bolje nego itajui je u knjizi, zar ne? Osjetit emo entuzijazam i koncentraciju. Dok budemo uivali u senzacijama naeg mentalnog videa, inspirirat e nas oevidna brzina i pouzdanost nae italake plovidbe tekstom. Nadalje, zahvaljujui mnogo boljem razumijevanju proitanoga, brzom itau mnogo je lake shvatiti opi smisao informacije.

Najvei NEDOSTACI to ih nalazimo u veine ljudi sljedei su: a) Linearno itanje rijei, bez da se zastane i pogleda ih se nakratko. Ako tako inimo, neemo moi uistinu shvatiti proitane ideje i informacije. Kad je objekt nepomian, poput redaka u tekstu koji itamo, i oko mora biti nepomino, kako bi moglo jasno percipirati objekt. Ako tijekom snimanja neprekidno pomiemo fotografski aparat, neemo dobiti jasnu sliku nepominog objekta, zar ne? Ista se stvar dogaa pri naoj tehnici fotografskog itanja. Moramo istovremeno obuhvatiti grupu rijei i "fotografirati" ih tijekom trenutne stanke. Ne smijemo se prepustiti jednostavnom skeniranju rijei bez zastajkivanja, to uglavnom veina nas radi. To e nam samo dati neskladnu, zamuenu i nefokusiranu sliku rijei te nam onemoguiti da ih ispravno vidimo. b) Sporo itanje. Prosjena brzina itanja iznosi 200 rijei u minuti, zbog ega: Gubimo vrijeme Gubimo koncentraciju Ometa se naa sposobnost zadravanja informacija, zbog vee praznine meu idejama. Nadalje, neki studenti, zbog svojih pogrenih italakih navika (esto vraanje ve proitanim recima), zavre na prosjeku od 100 proitanih rijei u minuti. Kako bi se naa tehnika pravilno primijenila, oi se moraju micati po stranici nizom vrlo brzih skokova, zastajkujui na svakoj grupi rijei (unutar istog reda) koju kanimo fotografirati. Te pauze trebaju trajati od 0,25 do 0,75 sekundi. Te pauze ili zastajkivanja bolje reeno, fotografije trebaju obuhvatiti grupu od 4 do 6 rijei. Zapravo, dok itamo reenicu nismo zainteresirani za pojedinani smisao svake rijei; mi traimo opi smisao reenice. Uzmimo, recimo, reenicu: "Kanarinac skakue i pjeva u svom kavezu."

Ova reenica opisuje scenu koju je mogue vizualizirati u potpunosti. Budemo li tako postupili, dulje e nam ostati u pamenju, jer nas zanima cjeloviti smisao reenice, ne svaka rije zasebno: "Kanarinac...skakue...i.... pjeva...u...svom....kavezu.". Sporiji itatelji moraju postupno nadodavati smisao svakoj rijei koju itaju, to se dogaa nesvjesno, rije po rije, sve dok ne dou do konanog smisla. To pak rezultira smanjenjem brzine itanja i koncentracije. Takvi se itatelji prerano iscrpe, jer tekst gledaju est puta ee nesvjesno se napreu kako bi se prisjetili svake rijei posebno, sve dok ih ne poveu i ne dou do konanog smisla, a to sve uzrokuje mentalnu napetost. Vratimo se reenici: "Kanarinac skakue i pjeva u svom kavezu.". Proitate li to rije po rije, slijeva nadesno (obino to svi ine), primijetit ete da ste uistinu morali napraviti podsvjestan napor kako biste memorirali svaku rije i kasnije je se prisjetili. Zapazite kako se, ako doemo do rijei "skakue", a ne moemo se prisjetiti da je rije o kanarincu, neemo moi sjetiti smisla reenice. Dakle, neemo znati o kakvoj se informaciji radilo. Kako bismo na taj nain uope mogli uinkovito pamtiti? Ova je reenica kratka i lako pamtljiva. Meutim, logino je da se u duljim reenicama ili sloenijim tekstovima moemo lako izgubiti (zapravo sam siguran da emo se prije ili poslije izgubiti). Ponestat e nam koncentracije, a moda posve zaboravimo sve to smo proitali. Na um se u takvom sluaju lako "iskljui" i skrene s puta. Onaj mali napor nesvjesnog naknadnog pamenja, koji sam prije spominjao, nekim se uenicima moe initi beznaajnim. Meutim, kad itamo reenicu za reenicom, satima i danima, taj mali napor ometa neto mnogo vee i nesumnjivo koi nau sposobnost brzog memoriranja grae. Dok itamo, barem dok ne steknemo dovoljno iskustva i tenosti, trebali bismo koristiti vodi. To moe biti olovka ili neko drugo vizualno pomagalo; pomoi e nam da se pravovremeno fokusiramo na grupu rijei koju elimo itati ili fotografirati, kao i da odrimo ujednaen i precizan ritam pri itanju svakog retka. Koritenje olovke ili pokazivaa kao vodia nekim se itateljima ini neprirodnim. Uvjeravam vas da to nije tako. Kad tek uimo itati u djejoj dobi, na prirodni instinkt nekako nam slino pomae, jer obino itamo uz pomo prsta. Ba poput kompasa ili dalekozora on nam pomae da se pravilno usmjerimo. Zato je tijekom itanja mnogo bolje koristiti vizualno pomagalo (koje olakava oima da se kreu

po stranici), umjesto da naprosto pustimo vidu da stihijski i neprecizno lebdi nad tekstom, dok mi pokuavamo nai rijei ili retke, pa esto i zalutamo. Uistinu, ako elimo nauiti itati brzo i pouzdano, vizualno pomagalo nam je apsolutno nuno. Nije da mi ne bismo mogli ili trebali itati bez njega, samo to emo se bez njega kretati sporije i nepreciznije, ime e nam itanje postati napornije. Nadalje, trebat e nam mnogo vie vremena i rada dok kvalitetno ne ovladamo tehnikom, da ne spominjem razoaranje koje bi mogli osjetiti oni koji su doli tek na pola puta. Ne bismo trebali mrmljati tijekom itanja, niti bismo trebali micati usnama, ak ni malo. To e samo usporiti brzinu itanja. Koncentraciju i misli trebali bismo takoer usmjeriti na zamiljanje i vizualiziranje proitanoga, kao da se radi o filmu. To je najvanija tajna. Tekst to ga itamo trebao bi biti pozicioniran horizontalno, nikako pod kutom (kao to inimo dok piemo). To e poticati bre pomicanje oiju. Trebali bismo takoer itati s udaljenosti od otprilike 30 centimetara od stranice. Najznaajnije PREDNOSTI pravilnog itanja su sljedee: Ova tehnika itanja pomoi e poboljati na osjet "mentalnog videa", to je nedvojbeno najbolje orue za pomo u pamenju. Dobrom tehnikom tedimo nevjerojatno mnogo vremena. To je kao da usporeujemo putovanje automobilom brzinom od 100 do 200 km/h (itanje 100 do 200 rijei u minuti) s putovanjem avionom koji leti bre od zvuka, dakle 1000 km/h (itanje 1000 rijei u minuti). Tom je brzinom mogue itati zato to je naa mentalna sposobnost zadravanja injenica i percipiranja informacija mnogo vea od najvee brzine itanja. Mi moemo itati 1000 rijei u minuti, ali kad gledamo film u kinu, sposobni smo zadrati informacije i injenice ekvivalentne itanju do 60.000 rijei u minuti. Ja sam to mnogo puta uspio postii na natjecanjima, a postiem i dalje, s jo veim uspjehom. Budui da itamo mnogo sporije nego to na um moe snimati podatke, sporo itanje moe samo usporiti proces pamenja. Stoga brzinu itanja trebamo dovesti do maksimuma. Zar je stvarno istina da nai umovi mogu primati informacije brzinom ekvivalentnom itanju 60.000 rijei u minuti, te ih u isto vrijeme i razumjeti? Naravno! Dopustite da vam pokaem. Naprimjer:

U jednoj filmskoj sceni vidimo kako ovjeka odjevenog u crno odijelo, koji visi s ograde broda, kane dokrajiti s lea, velikim noem, za punoga mjeseca... Mentalna apsorpcija nam je tako brza da smo u stanju sve informacije preuzeti u manje od jedne sekunde, s potpunom jasnoom i obiljem detalja: bljesak noa, tiina, svjetlo i sjena, priblina visina i fizika obiljeja likova, brzina pokreta, glazba, pozadinski zvukovi, itd. Kad bismo rijeima morali opisati sve to smo vidjeli u toj sekundi, trebalo bi nam otprilike 1000 rijei. Imamo tako mnogo potencijala da moemo ak i s prilinom lakoom predvidjeti to e se dogoditi u sljedeoj sceni: "Hoe li ovog ovjeka na kraju ubiti?" Ili bismo mogli osjetiti i pomisliti neto slino ovome: "Pomakni se ve jednom! Ubit e te!" (Naravno, u sluaju da smo na strani lika.). Stoga, u jednoj sceni filma moemo upiti koliinu informacija ekvivalentnu itanju 60.000 do 80.000 rijei u minuti. Drugim rijeima, toliko bi nam rijei trebalo da savreno opiemo jednominutnu scenu. U teoriji bi to bila maksimalna brzina itanja, ipak mnogo via nego u praksi. Dok primjenom mentalnog videa (to ga svi posjedujemo) kozmikom brzinom skupljamo podatke, maksimum doseemo gledajui filmske scene (izuzev patnje, osjeaja straha, emocija itd.). Informacije skupljene u samo jednoj sekundi toga filma, kad bi se zapisale, stale bi otprilike na jednu stranicu knjige. Pogledajmo koliko nam je malo vremena potrebno da odgledamo film (dva sata otprilike) i kako dobro uvamo informacije iz njega. Usporedite to s time koliko vam treba da proitate knjigu. Nadalje, knjiga redovito sadri mnogo manje informacija od filma. U njoj nema glazbe, niega te vrste, da ne spominjemo injenicu kako je nae zanimanje, koncentracija i ostala motivacija uvijek via dok gledamo film. Proces usvajanja podataka tijekom itanja toliko je usporen da na podsvjesni um ne uspijeva povezati ideje koje smo proitali u tekstu, ometajui sposobnost razumijevanja i procesuiranja informacija prikupljenih na svakoj stranici. Zato inzistiram da brzo i dobro itanje bude slino gledanju filma u kinu, sa svim prednostima koje uz to idu. Istrenirani um brzog itaa procesuira informacije tako brzo da neizbjeno stvara serije slika, ili barem senzacija upravo zato to je to jedini nain da se u tako

kratkom vremenu "probave" informacije. Nema drugoga naina da se to postigne. Radi se o fantastinom osjetu koji nazivam mentalnim videom. No sada mrzim to vam to moram rei u svemu tome postoje neke prepreke. Prije nego to pohlepni itatelji uspiju kreirati mentalni video u svojim umovima, trebat e im dvije stvari: 1) sposobnost brzog itanja (barem 800 do 900 rijei u minuti) radi unosa informacija koje sadre dovoljnu koliinu podataka. U tom je sluaju podsvjesni um prisiljen reagirati stvaranjem slika radi procesuiranja tolike koliine informacija ili podataka. 2) istreniran i jak um, tako da itatelj moe primiti unos velike koliine informacija, velikom brzinom, i posljedino stvarati slike, bljeskove ili senzacije (ovisno o tipu teksta koji itamo). Na svojim teajevima, nakon 90 minuta intenzivnog treninga, veinu svojih uenika uspijevam uvjebati da utrostrue ili uetverostrue brzinu itanja. Nakon toga se brzina stabilizira na 700 do 800 rijei u minuti, to i nije loe za poetnike, zar ne? Radim s njima kako bi "okrijepili" umove i otvorili ih barem na nekoliko minuta, tako da mogu primiti i usvojiti poprilinu koliinu informacija. Inae bi itali bez ikakvoga razumijevanja. Neki se doslovce "izbezume" kad vide da uspijevaju nesvjesno i automatski vidjeti, osjetiti i uti informacije u tekstu koji su dobili na itanje. Naalost, tim nadarenim polaznicima sve to uzbuenje poremeti koncentraciju pa se slike to su ga prouzroile ubrzo izgube. Onda oni neumorno itaju kako bi vratili "video senzaciju". No, koliko se god trudili, to nije mogue odmah postii. Senzacija dolazi samo kad se relaksirate i "oporavite" svoju tehniku. Meni to uspijeva u prvoj brzini (otprilike 1.200 rijei u minuti) i, uz malo prakse, ne bi trebalo biti problema u dostizanju senzacije mentalnog videa kojega je, usput reeno, mogue vjebati i na druge naine. Sada emo poeti s prvom vjebom. Siguran sam da jedva ekate. Neke sloenije vjebe nisu ukljuene u ovu knjigu. U budunosti moda napiem radni prirunik u kojem u predstaviti opsenija objanjenja tehnika fotografskog itanja, mentalnog itanja i pamenja openito. No, to e se dogoditi kada entuzijasti budu pripremljeniji i iskusniji zahvaljujui upravo ovoj prvoj knjizi.

PRVA VJEBA
Sada ete proitati dvije zgodne priice tiskane vertikalno u uskim stupcima. Morat ete upotrijebiti svoj periferni vid kako biste mogli vidjeli svaki redak. Svaki redak sadri otprilike dvije do tri rijei. Bit je u tome da sve rijei vidite odjednom, jednim brzim pogledom. To znai da u isti mah morate vidjeti poetak i kraj reda.

PANJA!

Ne itajte slijeva nadesno. Cijeli redak proitajte odjednom, kao da ga fotografirate. Tada, uz male skokove, nastavite prema kraju stupca sve do kraja teksta. Dok itate (ili fotografirate) tekst, skokovi trebaju biti brzi, a zastajkivanja vrlo kratka, trenutna. Koristite vizualno pomagalo. Moete koristiti olovku ili tapi te pokazivati redak time, kako biste omoguili oima da kreu brzo i precizno du stranice. Trebali biste itati dva retka u sekundi. Ne bojte se. Uvjerit ete se da takav ritam nije teko odrati. Prvo proitajte tekst A, mnogo puta zaredom, sve dok u umu ne uspijete "vidjeti" to itate. Tu senzaciju zovemo "mentalnim videom". Osim to je vrlo ugodan, omoguuje nam da tekst memoriramo bre i kvalitetnije. Pomae nam i da se bolje koncentriramo. Svaki put itajte bre i bre. Kad to dobro usvojite i uspijete "vidjeti" proitano u svom umu, ponite s tekstom B. Ponite kad budete spremni.

TEKST A

Jednoga jako sunanoga dana u mjesecu kolovozu jedan se djeak na ljuljaki u parku ljuljao s mamom. Otmjen ovjek u skupom odijelu proao je kraj njih i zastao da ih pogleda. Odjednom odloi svoju aktovku pod stablo, olabavi kravatu, i sjedne na ljuljaku do njih. Veselo im se smijeio. U sredini uurbanog dana ovjek je naao malu oazu djetinje radosti.

TEKST B
Pod vodstvom svoga vodia sedam putnika hodalo je po bijelome pijesku plae na najjunijem otoku arhipelaga Galapagos. Traili su gnijezda u kojima zelene kornjae nose svoja jaja i ostavljaju ih da se izlegnu. Svake godine, u travnju ili svibnju, male kornjae izlaze iz svojih gnijezda i kreu u grozniavu neizvjesnu trku do mora da ne bi postale ruak gladnim pticama.

DRUGA VJEBA
Sluajte ovo! Prosjena brzina itanja studenta na fakultetu iznosi 200 do 250 rijei u minuti. Tome jo morate oduzeti vrijeme izgubljeno na vraanje i ponovljeno itanje ve proitanih materijala. Nakon svega toga, prosjena brzina itanja mogla bi iznositi jedva 150 rijei u minuti ili ak i manje.

Sada trebate misliti na VRIJEME. Posebnu pozornost posvetite sljedeemu: Prethodna dva jednostavna teksta imaju otprilike 60 rijei, razdijeljenih u 25 redaka. Ako svaki tekst proitate u 8 sekundi, itali biste fotografski brzinom od 8 rijei u sekundi, to i nije loe za poetnika. To je ekvivalentno itanju inspirativnih 480 rijei u minuti! Dakle, to bi trebao biti va prvi cilj u poetku. Ponite s tekstom A. Svaki redak trebate pratiti olovkom, ali trebate paziti da olovkom ne skaete previsoko ili zakrivljeno, bolje da je naprosto pomiete preko teksta, skaui horizontalno i blizu teksta, glatko a opet brzo. Pokuajte malo-pomalo poveavati brzinu sve dok ne dostignete drugi cilj, a taj je da Tekst A proitate u 6 sekundi. Tako ete dostii brzinu od 10 rijei u sekundi, ili, drugim rijeima, ne manje od 600 rijei u minuti!!! To je sad ve vonja, zar ne? Onda biste isto trebali postii s Tekstom B. Moda vam se ini da su predloeni tekstovi prejednostavni, no takvi tono trebaju biti. Prvo morate poeti s jednostavnim tekstovima koji sadre vrlo malo istih podataka te ih se moe lako mentalno "vidjeti". To je zato da bi i najljeniji umovi (a lijeni su samo zato to su toliko dugo radili usporeno) poeli valjano koristiti svoje sposobnosti. Sjetite se da smo ve prouili tri mogua naina pamenja. Iz onoga to smo dosad vidjeli, moemo zakljuiti da ovi tekstovi ne sadre (ili jedva sadre) iste podatke, pa je jedino mogue da ih zapamtimo ponavljanjem. Drugim rijeima, ako ih nekoliko puta proitamo, sigurno emo moi detaljno govoriti o njima. Logino, ovaj je sistem ovdje najbolji. Nemojte zaboraviti da morate pokuati mentalno "OSJETITI" ili "VIDJETI" ono to itate. To je kao da prisiljavate svoj mentalni video da se pojavi, to, usput reeno, nije isto to i itanje teksta i pokuavanje da ga se mentalno proe gledanjem slika. Ni to, s druge strane, nije loa ideja i moe posluiti za vjebu. Mentalne senzacije idu paralelno s informacijama to ih itate, istovremeno, ponavljam, kao da gledate film u kinu. Ako ste spremni, zgrabite topericu i ponite itati. Rekao sam itati??? Letjeti kroz tekst!

TREA VJEBA
Sada emo uzeti u obzir sve to smo dosad nauili i krenuti s itanjem pravih tekstova. Sigurno ste ve vjebali brzo itanje na nekoj lakoj knjizi,. Bacimo sad pogled na tekstove to smo ih prije itali. Nai ete ih na stranici 62. i 64. Razlog je vrlo jednostavan: U ovoj vam vjebi elim pokazati da se sekvencionalne injenice najbolje memoriraju ponavljanjem. Zapazite kako: Svaki tekst koji namjeravamo itati sainjen je od sedam redaka s 11 do 12 rijei. Na listu papira, ovisno o duini retka, bit e ostavljen prazan prostor s desne strane, priblino jednoj treini njegove irine. Taj emo prostor iskoristiti da bismo zapisali neobine asocijacije s istim podacima na koje budemo naili. Shvatit ete to bolje u poglavlju o opem sistemu uenja, pa o tome sada nemojte previe brinuti. Desna margina bit e bez poravnanja. Reci i odlomci bit e bitno razliito oblikovani (fotografski reeno). To e vam jako koristiti, a i poveati brzinu itanja zato to nee biti razdvojenih rijei, to bi znatno otealo itanje. Nadalje, to je bolje i za pamenje, zato to mi nastojimo pamtiti mjesta u tekstu gdje se odreene informacije mogu pronai, bilo da je to na kraju nekog osobito dugog reda, ili u nekom koji je krai od ostalih. Sada uzmite svoje vizualno pomagalo i proite kroz svaki redak s dva skoka u sekundi. Drugim rijeima, prolazit ete jedan redak u sekundi, to e vam omoguiti brzinu od otprilike 700 rijei u minuti. Izmjerite si vrijeme i uvjerit ete se da vam uistinu treba osam sekundi za svaki tekst. Tekstove biste trebali itati onoliko puta koliko je potrebno da postignete taj rezultat. Nemojte brinuti ako isprva budete sporiji, zato to svakodnevno vjebanje i itanje igra kljunu ulogu u postizanju rezultata. Sjetite se pravila o pravilnom pomicanju vizualnog pomagala: morate ga drati ravno i blizu stranici; pomicati brzo izmeu skokova; zastati na pola sekunde na svakom dijelu reda oznaenom simbolom "()".

Naprimjer: "Jednoga stvarno sunanoga () dana u mjesecu kolovozu () jedan se..." Ne dajte se hipnotizirati promatranjem vrka olovke ili vizualnoga pomagala. Trebali biste koristiti periferni vid da snimite polovicu svakog reda, pri svakom "skoku". Olovka je vano pomagalo, ali tajna je u tome da zaboravite da ona postoji, da se uope ne obazirete na nju. Ponaajte se kao da je nema. U redu. Sad je vrijeme da se primimo posla: Jednoga stvarno sunanoga dana u mjesecu kolovozu jedan se djeak na ljuljaki u parku ljuljao s mamom. Otmjen ovjek u skupom odijelu proao je kraj njih i zastao da ih pogleda. Odjednom odloi svoju aktovku pod stablo, olabavi kravatu, i sjedne na ljuljaku do njih. Veselo im se smijeio. U sredini uurbanog dana ovjek je naao malu oazu djetinje radosti. * * * Pod vodstvom svoga vodia sedam putnika hodalo je po bijelome pijesku plae na najjunijem otoku arhipelaga Galapagos. Traili su gnijezda u kojima zelene kornjae nose svoja jaja i ostavljaju ih da se izlegnu. Svake godine, u travnju ili svibnju, male kornjae izlaze iz svojih gnijezda i kreu u grozniavu, neizvjesnu trku do mora, da ne bi postale ruak gladnim pticama. * * * I kako je prolo?

Ako je va odgovor dobro, moje estitke. Vi itate 700 rijei u minuti, tri ili etiri puta bre od prosjeka studenata na fakultetu. Nastavite koristiti tu tehniku itanja, osobito kod jednostavnih tekstova ili tekstova koji su vam dobro poznati te ih samo ponavljate. Oito je da ete kod tekih tekstova morati isprva malo usporiti, kako biste ih mogli razumjeti. Moda ete morati zastati kako biste razmislili, neovisno o uobiajenoj brzini itanja. Ako je va odgovor "ne ba dobro", nemojte brinuti, u redu? Rado emo vam pomoi. Proitajte redak u tri skoka, a toke uporita neka budu postavljene ovako: "Jednoga stvarno () sunanoga dana () u mjesecu kolovozu () jedan se..." Kad vam itanje krene teno, pokuajte svaki redak proitati u dva skoka, ali neka vas to sad ne zaokuplja. Svaki dan primjenjujte tehnike itanja to smo ih dosad nauili. Preporuujem vam da uvijek itate na taj nain, bez obzira to vam dolo pod ruku. Zasad nemojte brinuti o brzini itanja, jer to e, koliko god paradoksalno zvualo, doi samo po sebi. Brzina dolazi vremenom i vjebom. Sada emo se pozabaviti vjebama za trening fotografskog itanja. Oni koji svakodnevno itaju uz pomo nae tehnike moraju primijetiti kako im se "krstarenje" tekstom osjetno ubrzava, osobito na poetku. Kasnije e se stvari donekle usporiti, dok se konano ne stabiliziraju, kako to inae biva u ivotu. Kako god bilo, uenici koji ne samo da svaki dan pravilno itaju, nego i ustrajno i konzistentno vjebaju itanje, bit e oduevljeni koliko brzo napreduju u usporedbi s ostalima, kao i koliko se napredak sporije "usporava" nego da nisu toliko vjebali. Ukratko, moi ete poveavati kvalitetu i brzinu itanja, koncentraciju i italaku kompetenciju. Sada sve ovisi o vama i o tome to elite postii.

TRENING U ITANJU (1)

Mnogi su itatelji izuzetno zainteresirani za nastavak razvijanja italakih vjetina, naprosto ele iz svojih umova izvui najvie to mogu. Stoga u vam ovdje predloiti niz vjebi za svakodnevnu primjenu, tako da pri svakodnevnom itanju novina, knjiga i sl. u vrlo kratkom vremenu

moete usvojiti uinkovitu i besprijekornu tehniku itanja. Mogue je postii vrlo visoku brzinu itanja s razumijevanjem, to e vas ujedno i izvrsno motivirati svaki put kad tu vjetinu budete morali primijeniti. Na stranicama koje slijede eka vas sedam vjebi. Poinju s brojem 4 (budui da ste ve odradili tri) i zavravaju na 10. Posebno trebate pripaziti na prve etiri vjebe dakle, od etvrte do sedme. Posljednje tri vjebe su zanimljive, ali uistinu samo nadopunjuju ostale. Radite ove etiri vjebe svakodnevno, otprilike mjesec dana. Uloeno vrijeme vratit e vam se deseterostruko, zato to e vam se brzina itanja osjetno poboljati. Savjetujem vam da ponete s laganom knjigom, nekom koja ne sadri previe istih podataka (datuma, brojeva i sl.) ili nekom koja ne trai da stalno zastajkujete i razmiljate. Najbolje je uzeti neku djeju knjigu. Poslije moete postupno birati tee tekstove. U estoj i sedmoj vjebi, ako elite, u biljenicu zapiite datume izvoenja s rezultatima. Tako usporeujete postignua i procjenjujete napredak. Datume i rezultate moete biljeiti i u knjigu. Za to e vam posluiti tablice priloene nakon svake vjebe. To je dobro rjeenje jer e podaci uvijek biti s vama, bez opasnosti da se izgube. Prije nego to ponete s prvom vjebom, morate odvojiti vrijeme kako biste: nauili mjeriti brzinu itanja. Postupak je jednostavan, samo trai malo opreza da bi se pravilno izveo. Uistinu se nadam da nitko ne pomilja kako treba brojati svaku rije proitanu u odreenom vremenu. Najbolji nain mjerenja, a ujedno i najbri i najpouzdaniji (mnogo vie nego to je stvarno potrebno) jest taj da odaberete pravu knjigu (zapamtite: lako tivo) i slijedite sljedee korake: 1. Odaberite etiri ili pet prosjenih redaka i izbrojite rijei. Izraunajte prosjek i uzet emo da svaki redak u knjizi ima toliko rijei.

2. Pri odabiranju prosjenih redaka morate paziti da to budu pravi "kandidati". Morate odabrati pune redove. Drugim rijeima, to ne mogu biti nepotpuni redovi (recimo, kraj odlomka). Izostavite takoer sve redove kojima odlomak poinje, jer su ti reci esto uvueni. Nemojte odabrati retke s dugakim rijeima. Najbolje je odabrati retke koji sadre rijei s najvie tri sloga. 3. Sada znamo da prosjean redak ne moe sadravati dugake rijei. No, moramo paziti i na kratke rijei. Radi potpune tonosti, predlaem da sve rijei u takvom retku imaju u prosjeku etiri do pet slova. Mogli biste nadodati takve rijei iznad punog retka i tada biste vidjeli kako se one uklapaju u njega. To bi vjerojatno bio najlaki i najizravniji nain pronalaenja prosjenog broja rijei u jednom redu. 4. Sada prebrojite koliko redaka ima prosjena stranica (moete to provjeriti na nekoliko stranica ako mislite da je broj redova nedosljedan). 5. Sada nam je preostalo jedino to da nakon itanja prebrojimo stranice i redove na posljednjoj stranici. Budui da znate koliko vam je vremena trebalo da proitate stranice, nee vam biti teko izraunati brzinu itanja.

ETVRTA VJEBA
Sljedei tekst to ga predlaem za vjebu savren je za ono to ovdje elimo postii. Tekst ne bi trebao biti previe gust (trebao bi sadravati malo istih podataka) i trebao bi imati dobar fotografski potencijal. itajte ga kao i obino, koristei vizualno pomagalo i prolazei svaki redak u dva skoka, osim ako vam to jo uvijek nije suvie teko. U tom sluaju morate reducirati veliinu sekcije koju namjeravate fotografirati, te redak svladati u tri skoka. Vaa idealna brzina trebala bi ubrzo iznositi dva skoka u retku po sekundi (to moete dostii i nakon jednog sata vjebe). Tako ete dostii atraktivnih 720 rijei u minuti (480 ako ste se odluili za tri skoka u retku). Uspijete li svladati retke u dva skoka, lako je izraunati da itate nevjerojatnim ritmom od jednog retka u sekundi.

Podsjeam vas: Olovku morate stranicom micati linearno i brzo, ravnim horizontalnim pokretima u blizini teksta. Tako iskoritavate sve prednosti toga to svakih pola sekunde stvarno fotografirate svaki dio retka na koji polaete olovku. To vam pomae i da izbjegnete gubljenje vremena na suvino kretanje vizualnog pomagala u zraku. ini se da nije tako, ali pola sekunde je dugo vrijeme. Zato ga dobro iskoristite i itajte brzo, mislei na tivo i na slike to ih stvarate tijekom itanja. Nemojte misliti ni na to drugo. Siguran sam da ete se zabaviti s odabranim tekstom. Proitajte ga nekoliko puta zaredom i pokuajte vizualizirati ono to itate, kao da gledate film. Nakon to ste ga proitali dva ili tri puta, pokuajte predvidjeti informacije to slijede, pokuajte ih preduhitriti.

ARKTIKI DABROVI
Oujak je bio grozan, park je prekrio sa osam centimetara snijega, a onda je nezgodan mraz pokrio tlo skliskim slojem tankog leda. Obuo sam svoje visoke izme za snijeg i zakoraio na jezero, slutei da e tanak sloj leda popustiti. Dvaput sam propao u vodu, sve do koljena. Kad sam se domogao jazbine, poloio sam brezovo granje na led, u nadi da e se dabrovi pojaviti. Onda sam sjeo na mokro kamenje i ekao. Deset je tjedana prolo otkad sam zadnji puta vidio jednog pripadnika kolonije. Jesu li spremili dovoljno hrane za ova teka tri mjeseca? Je li onih est dabrova u jazbini jo uvijek ivo? Poeo je padati mokar snijeg. Nakon nekog vremena zauo se tup zvuk: dabar se izmigoljio kroz ulaz u jazbinu i krenuo prema jezeru. Namjeravao je skoiti u vodu, tik ispred mene. Djelovao je jako pospano. Plivuckao je tako nekoliko sekundi s jedne strane na drugu, a onda se, tresui glavom poput psa, popeo na snijegom prekriven kamen nekih dva metra od mjesta gdje sam ja sjedio. Imao je poluzatvorene oi i nije se micao. I ja sam bio miran. Nakon to me malo promatrao, poeo se ureivati stranjim

apama. Dok sam promatrao kako isti obraze i sreuje ui, jedan mladunac je izaao na svje zrak i sjeo do njega. Gotovo istovremeno pojavio se jo jedan momi i zauzeo svoje mjesto kraj mravog tamnog odraslog. Bilo mi je drago to su kasnoroeni mladunci preivjeli zimu i pucaju od zdravlja. Mnogo dana nakon tog dogaaja, kad sam opet doao na jezero, led je ve posve nestao. Plava je voda savreno odraavala nebo. Iznenadila me stvarna veliina jezera, kojeg sam dosad samo vidio okovanog snijegom i ledom. U meuvremenu, dabrovi su uivali u slobodi, pa sam ih sada mogao mnogo lake promatrati. Prvi dabar koji je izaao iz kristalno bistre jezerske vode bila je Laurel, koju nisam vidio ve etiri mjeseca. Odmah sam je prepoznao, usprkos tome to je bila izgubila naslage sala to su oblagale njeno okruglo tijelo tijekom zime. Inspector je sljedei izaao iz jazbine. On i Laurel skakali su poput para dupina, izvodei beskrajne akrobacije u vodi. Uranjali su i zaranjali uivajui svim srcem u svom malom vodenom posjedu. * * * Kako je bilo? Zar nije ugodno i jednostavno itati na taj nain? Eto, sada s nesmanjenim entuzijazmom prionite na ostale vjebe!

PETA VJEBA
Sada pokuajte bez vizualnog pomagala prelaziti pogledom po prethodnom tekstu. inite to horizontalno, vertikalno i dijagonalno, ali uvijek nadolje. Kombinirajte ta tri pokreta pokuavajui pritom uhvatiti to veu grupu rijei. Oi e vam dobiti preciznost i samostalnost. Sada pokuajte istovremeno obuhvatiti grupe rijei iz vie susjednih redova. Ponite s dva susjedna reda. Fotografirajte ih u trenutku i onda odmah skrenite pogled s knjige i pokuajte mentalno i precizno reproducirati

rijei u svakom od tih redova, ak i ako se radi o nepovezanim rijeima kojima ne moete pridodati nikakav smisao. Vjeba je namijenjena razvoju vertikalnog perifernog vida to znai od vrha prema dnu. Dosad smo vjebali horizontalni vid. Nakon nekoliko dana vjebe e vam postati ugodne. Pokuajte obuhvatiti tri ili vie redova, ak i redove iz razliitih odlomaka. Toj vrsti vjebe moete posvetiti etiri ili pet minuta dnevno. Uistinu, bit e to prva prava vjeba u dnevnoj seriji treninga koji vas ekaju. Za potrebe daljnjeg rada odaberite uistinu lagano tivo, kao to smo vam ve preporuili. Ako elite, to moe biti neto slino onome to ste ovdje itali. To je najbolji nain za izvoenje svih predloenih vjebi.

ESTA VJEBA
itajte najbre to moete uz pomo vizualnog pomagala i pritom ne marite za razumijevanje. Obavite tri slijeda itanja, minuta za jedan slijed, sa stankom od 30 sekundi izmeu dva slijeda. Mjerite brzinu itanja i zapiite rezultate u tablicu na sljedeoj stranici. Napomena: Ne marite previe za kratke rijei koje ne mijenjaju smisao, zareze i toke. Interpunkciju i veznike nije mogue vizualizirati u umu, ta mogunost ne postoji. Vizualiziraju se slike. Kad gledamo film mi ne vlzualiziramo veznike, zareze i toke, zar ne? To nas ipak ne spreava da savreno razumijemo radnju.

DATUM

BRZINA

NAPREDAK

OPASKE

SEDMA VJEBA
itajte to bre moete uz pomo vizualnog pomagala, ali sada, za razliku od prethodne vjebe, trebate u potpunosti razumjeti to itate. Ipak, to god bilo, nikada ne biste smjeli zastati. Slijedite ove upute: 1. Primijetite li da prebrzo napredujete i pritom ne uspijevate razumjeti proitano, jednostavno malo usporite. 2. Primijetite li da biste mogli biti bri jer ste uhvatili ritam, ubrzajte, ali bez straha. Ubrzavajte i usporavajte, kako vam je ugodnije, ali nemojte oklijevati u eksperimentiranju s brzinama. Obavite tri slijeda itanja, minuta po slijedu s odmorom od 30 sekundi izmeu dva slijeda. Mjerite brzinu i zapiite rezultate u sljedeu tablicu. Sretno!

DATUM

BRZINA

NAPREDAK

OPASKE

TRENING ULTRA-BRZOG ITANJA (2)

Za prakticiranje tehnike fotografskog itanja i openito svih tipova mentalnog fotografiranja esto koristim brojeve, ukljuujui binarne i decimalne brojeve. Kao to vam je poznato, postoji svijet natjecanja iz mentalnog fotografiranja u kojem se za mjerenje kapaciteta tog pamenja koriste upravo takvi brojevi. Logino je da se oni koriste u tim natjecanjima, u prvom redu zbog objektivnosti i pravednosti. Kad bi se koristio tekst, natjecatelj kojem je jezik natjecanja materinji uvijek bi bio u prednosti. Nadalje, bilo bi nemogue doslovno prevesti isti tekst na sve jezike. Osim teksta, broj rijei, cjelovita ekstenzija teksta (ovisno o promjenama u duljini prevedenih rijei) smanjivala bi se i poveavala, katkad pomaui, a katkad odmaui odreenom natjecatelju. Sada emo dodirnuti tu disciplinu, premda ona nije nezaobilazan dio treninga za poboljanje brzine itanja. Ove jednostavne vjebe samo su pomo i nadopuna. Ipak, vrlo su uinkovite. Nee vam oduzeti previe vremena, a siguran sam da ete uivati u njima. Kad budete spremni, naprijed!

OSMA VJEBA
Vidjet ete brojeve posloene u tri grupe. itate ih tako da se fokusirate (bez vizualnog pomagala) na srednju brojku u broju, i pritom ne smijete skretati pogled s tog mjesta. Fiksirajte pogled na taj broj pola sekunde, a onda se premjestite na drugi broj i tako dalje. Kao to ete lako vidjeti, uspjet ete obraditi dva broja u sekundi. Potrudite se otvoriti periferni vid kako biste jasno obuhvatili sve tri znamenke u svakom broju. Vidjet ete da je to prilino jednostavno. Krenite od prvog lijevog stupca (on sadri jednostavnije brojeve), zatim prijeite na srednji stupac i na kraju na desni.

001 100 777 282 090 858 003 900

320 650 608 012 042 114 993 677

465 682 249 139 572 819 931 658

Pa, kako je prolo? Sitnica, zar ne?

DEVETA VJEBA
Sada emo ponovno itati brojeve iz prethodne vjebe, ali tako da mentalno ponovimo broj koji je prethodio onome to ga upravo itamo. Primjerice, zamislite da ve itate drugi broj, 455, kojeg smo istaknuli masnim slovima. Pretpostavljamo da ste zavrili itati (ili fotografirati) broj "est stotina osamdeset i est": 686 455 324 295 Slino, dok itate, odnosno fiksirate pogled na drugi broj (otprilike pola sekunde), broj 324, trebali biste istovremeno u umu ponoviti broj 455, zato to je to broj to ste ga upravo fotografirali. Nastavite tako sve dok ne zavrite sa svim ponuenim brojevima. Primjeujete da ete uvijek zaostajati s jednim brojem i stoga izgovarati (u mislima, ne glasno) odreeni broj malo prije broja to ga u isto vrijeme promatrate.

To je izvrsna vjeba za fotografsko obuhvaanje, a u isto vrijeme poboljava koncentraciju i omoguava naem umu da bude istovremeno na dva mjesta, ime se uveava njegova brzina rada. Vjebajte to koliko god je potrebno da biste u potpunosti ovladali tehnikom. Preporuujem vam da malo-pomalo vjebate svaki dan, dokle god je to neophodno.

DESETA VJEBA
Sada emo zakomplicirati stvari, ali samo malo. Radit emo s brojevima koji slijede, a koji su malo tei zato to se sastoje od etiri znamenke, ne vie od tri. Prvo napravite isto kao u osmoj vjebi. Sjeate li se? Napravite to bez mentalnog izgovaranja, samo itajte. Onda ponovno proitajte, ali sada ponovite brojeve u svom umu, s jednim brojem "zaostatka", kao to smo inili u proloj vjebi.

0010 1000 7777 2828 0900 8585 0033 9009

3200 6500 6080 0120 0420 1144 9939 6776

4653 6823 2497 1396 5726 8194 9313 6586

Ako elite, sastavite nizove sa svojim brojevima i nastavite vjebati.

4
Generalni sustav uenja (R.C.S.)

Sada u vam predstaviti svoj sustav uenja. Nazvao sam ga Sustav uenja Ramna Campaye, a rije je o jednom od najuinkovitijih sustava kojim uenici ili studenti trenutno mogu ovladati. Rezultat je to mojeg viegodinjeg istraivanja te ujedinjuje razliite metode i strategije kojima smo se dosad u knjizi bavili. Ako se ispravno primijeni, rezultati su iznenaujui, to se mnogo puta pokazalo. GRADIVO je u prvom redu sloeno u nizove SADRAJNIH PODRUJA. Sadrajna podruja sastavljena su od TEMA. Podrazumijevamo da je tema temeljna jedinica grae. Teme su sastavljene od POGLAVLJA. Poglavlja sadre KLJUNE TOKE koje sainjavaju okvir ili temeljne dijelove teme. Njih se moe razdijeliti na SEKCIJE I PODSEKCIJE. I na kraju dolazimo do PARAGRAFA (ODLOMKA). Naravno, ne susreemo uvijek toliko podjela. Prvo moramo odvojiti 5 do 10 minuta za pregledavanje materijala koji smo skupili u vezi s naim gradivom. To ukljuuje sve iz ega emo uiti (knjige, biljenice itd.) u daljnjem tekstu govorit u o tome kao o sirovoj ili bazinoj grai. inimo to kako bismo dobili predodbu o opsegu i teini gradiva, kao i da bismo mogli poeti sa sastavljanjem saetaka. Kroz cijelo

ovo poglavlje rije "sirovo" odnosi se na gradivo ili njegove odsjeke koje jo nismo uspjeli pregledati, sumirati i adaptirati za potrebe uenja. Nakon toga moramo poeti itati sirovo gradivo, izdvojeno iz nae sirove grae, uglavnom s popisa literature ili tema. Kad se radi o testiranjima ili prijemnim ispitima to ne mora nuno biti prva tema. Trebala bi to biti najopenitija graa, najmanje sloena, ona koja nam je najdraa ili nam najvie privlai panju. Uvijek je bolje poeti s dobrim osjeajem. Na sustav uenja sastoji se od tri jasno definirana dijela: 1. Personalizacija gradiva 2. Memoriranje 3. Ponavljanje

1. PERSONALIZACIJA GRADIVA
Logino, slijedit emo poredak i krenuti od prvog dijela: personalizacije gradiva. Poet emo od INICIJALNE grae (koju takoer zovemo sirovom ili bazinom graom), koja se sastoji od knjiga i biljeaka to smo ih prikupili. Tu grau moramo pretvoriti u neto drugaije i beskrajno uinkovitije, neto to e postati nae OSOBNO GRADIVO. Taj osobni vodi za uenje sastojat e se od specijalnih saetaka, koji e posluiti kao pravi "autoput" uenja, te takoer od mentalnih mapa (fotografski dizajniranih). Nakon itanja nae prve sirove grae, trebali bismo se vratiti i iitati kljune toke iz grae (ponavljamo, u grai za prijemne ispite to ne mora biti prva). Onda emo poeti stvarati na saetak, toku po toku, mijenjajui poredak injenica i informacija prema tome kako mi vidimo da je nuno ili logino. (injenice koje naemo na kraju sirove grae mogu se nai na poetku naeg saetka.) Kljuna toka postaje osnova za stvaranje saetka, pa stoga tu polaznu toku moemo slobodno odabrati.

Jako je vano da na saetak sadri sve iste injenice iz sirove grae. Takoer je vano da, kad ponete izraivati svoj saetak, posebnu panju

posvetite glavnim idejama, jednako kao i veini grafikih prikaza. Drugim rijeima, da veinu opih informacija, zajedno s onima koje nekako moemo "fotografski vidjeti", stavimo na poetak. Iznimno, i to samo u sluaju kada nemate vremena izraivati saetak, doputeno je sve vane informacije podcrtati zelenom olovkom. (Ne preporuujem da koristite marker zato to je to prilino neugodno za oi.) Izostavite samo umetnute ili nebitne informacije (ako se radi o testu na zaokruivanje). Ako se test pie u obliku eseja, tada oznaite najvanije dijelove, ograniavajui i prilagoavajui informacije tako se uklope u okvire toga kako namjeravate oblikovati ispitne odgovore. Malo uenika i studenata shvaa koliko je apsurdno uiti dodatne informacije koje ionako nee stii napisati u testu. U svakom sluaju, to pomae da se znaajno smanji obim svake grae. Takoer je dobra ideja, u sluaju kada nemamo vremena raditi saetke, da asocijacije izmeu istih injenica ispiemo u zasebnu biljenicu. Trebali biste takoer na stranicama knjige pribiljeiti broj stranice u biljenici na kojoj se nalazi asocijacija povezana sa stranicom u knjizi (obino na marginama knjiga i nema mjesta za vie podataka). Trebali biste plavom olovkom oznaiti te injenice u knjizi, jer ete tako kasnije iste injenice moi pronai u tren oka. U knjizi podcrtavamo zelenom olovkom zato to tako moemo lako i brzo razdvajati od crnog tiskanog teksta i onoga oznaenog plavom bojom koji predstavlja iste injenice i s njima povezane asocijacije. Jednako tako, uenje za ispit i uenje iz iste zabave nije ista stvar, ba kao to se tehnike uenja za razliite tipove ispita znaajno razlikuju. Isto tako ne smijemo zaboraviti da emo s dobro sastavljenim saetkom utedjeti mnogo vremena, ne samo dok pokuavamo razumjeti gradivo, nego i tijekom memoriranja i ponavljanja. Brzina itanja ovdje takoer igni znaajnu ulogu, pa vas podsjeam da biste saetke trebali proitati mnogo puta ako ih elite pravilno zapamtiti. Posljednji savjet koji u vam dati, pretpostavljajui da ste stvarno u stisci, da napravite barem nekoliko saetaka tema iz vae grae, osobito onih koje su vam naroito komplicirane i teke. S druge strane, zapamtite da se ti saeci izrauju samo jednom. Stogu, ako iz nekog razloga niste proli ispit, imat ete pripremljene saetke sa sljedei pokuaj (nikad, nikad ne odustajte), pa e ponovna priprema biti brza i jednostavna.

Dakle, koncentrirajte se i saimajte, ali onako kako smo rekli. Zaboravite to ste o tome otprije znali. Ovo je najbolji nain za budunost. Naim emo saecima pokuati: 1. Eliminirati prekomjerne/suvie podatke ("ispunjae") iz sirove grae. 2. Koristiti vlastite rijei i izraavati se na sebi svojstven nain (to e vam pomoi da gradivo poslije zapamtite), no pritom trebate zadrati razinu izraavanja i jasnoe, te potovati tehnike izraze i termine na koje nailazite, osobito u definicijama. Iz naeg saetka neemo izostaviti nijedan isti podatak. Svi moraju biti ukljueni. Drugim rijeima: na e saetak sadravati minimum potrebnih informacija, ali, u isto vrijeme, s tim saetkom u rukama morate moi odgovoriti na bilo koje pitanje o grai. Trebali bismo takoer iskljuiti sve informacije to su nam poznate iz prolih saetaka, ili informacije poznate iz ope kulture i otprije usvojenih znanja, zato to od takve vrste ponavljanja podataka nema koristi. Na ispitu nam nee biti teko prisjetiti se tih znanja. I jo neto: trebali bismo potpuno vjerovati u sebe. Na kraju e se sva usvojena znanja uklopiti u cjelokupan sadraj znanja to ga nosite u sebi. Naim emo saecima moi: 1. Reducirati obim inicijalne grae za polovicu ili neto manje katkad emo je ak reducirati na desetinu originalne grae. 2. Sekvencionalne injenice reducirat emo bre i bolje. injenice iz naih saetaka bit e nam bliskije zato to su povezane s nama svojstvenim vokabularom i izrazima, a i zato to smo ih promijenili s ciljem da informaciju najbolje prilagodimo sebi, te smo tako postigli da budu loginije i koherentnije. 3. iste injenice zapamtiti jednom i zauvijek, s potpunom jasnoom, i nadalje, dobro emo se provesti tijekom uenja. Prikladno smo si izradili sve potrebne neobine asocijacije, a sada emo ih zapisati na margine svakog saetka, na vidljivo mjesto.

4. Poboljati koncentraciju kasnijim memoriranjem grae, zato to se neemo izgubiti u suvinim podacima sadranima u sirovoj grai.

IZRADA SAETAKA
Ne radi se o natuknicama ispisanima u infinitivima. Izraavanje je dosljedno i logino povezuje injenice (vlastitim rijeima) s ciljem poboljanja razumijevanja. U isto vrijeme ide se u "sr stvari". Sirova graa je obino preopirna i puna ponavljanja, pa stoga nije potrebno da je stalno iznova itamo. To trebamo izbjegavati i drati se kljunih ideja. Ako saetke ispisujete olovkom, najbolje je koristiti biljenice s recikliranim papirom. To je urednije, a biljenice je lake uvati i itati u bilo kojem poloaju (sjedeem ili leeem). Nadalje, svoje saetke moete ponijeti svuda sa sobom bez straha da ete ih izgubiti. Najvanije je ipak da ta vrsta papira nee uspavati ili umoriti poput obinog, zato to ne reflektira svjetlost u tolikoj mjeri. To e vam omoguiti da uite dulje, kvalitetnije i uz manje umaranja. Naravno da reciklirani papir iste kvalitete moete kupiti i u listovima. Meni su ipak drae biljenice kada moram pisati rukom. Udobnije su mi, premda svojim osobnim miljenjem ne elim ni u kom sluaju utjecati na vas. To uistinu ovisi o vama i o tome to vam je udobnije. Ako pak imate osobno raunalo, preporuujem da ga koristite za ovu svrhu. Saetke otisnite na recikliranom ili utom papiru. U odjeljku s primjerima saetaka vidjet emo sve prednosti koritenja raunala. Redovi u naim saecima trebali bi sadravati 10 do 12 rijei (vidi "tehnike itanja"). Trebalo bi koristiti dvije treine papira (ostaviti iroke margine). To nam pomae da bre itamo, ali nam ostaje dovoljno mjesta na desnoj margini za ispisivanje neobinih asocijacija za neobine podatke. Zapamtite da desnu marginu ne biste trebali poravnavati kako nam cijeli tekst ne bi izgledao isto. Nadalje, poravnanje odvaja rijei u redu, to stvara nestabilan efekt za fotografske itatelje oni ne mogu "zahvatiti" ili "fotografirati" onoliko rijei koliko bi inae mogli, zbog previe bijelih praznina. Ako pak ne poravnavamo desnu marginu i ako ne odvajamo crticama rijei koje ne stanu u red (to takoer usporava itanje), vidjet emo koliko je lake raditi s "neravnim" tekstom kada ga treba fotografski zapamtiti. To je upravo zato to duljina svakog retka varira, pa time i

olakava zapamivanje informacija. To je pak podudarno s fotografskim efektom zbog kojeg bolje pamtimo ono to se nalazi kraj neega to je, primjerice, prekrieno. Desna margina, koja e nam zauzeti priblino jednu treinu stranice, trebala bi biti rezervirana za biljeenje neobinih asocijacija za iste podatke. Asocijacije treba biljeiti nakon sitnog simbola koji emo odabrati posebno za ovu svrhu. Simbol e nam pomoi da se vizualno bre kreemo izmeu istih podataka zapisanih u tekstu saetka i njihovih asocijacija pribiljeenih na desnoj margini. To e nam takoer pomoi da se bre kreemo kroz asocijacije zapisane na desnoj margini, zato to jednim pogledom moemo vidjeti koliko nam je asocijacija zapisano kao i gdje koja poinje i zavrava. Ovaj mali simbol (ja koristim zvjezdicu) odmah e nam signalizirati prisutnost neobine asocijacije. Asocijacije bismo trebali zapisivati plavom olovkom. Trebali bismo takoer istu boju koristiti za podcrtavanje ili zaokruivanje kljunih rijei asocijacija na desnoj margini, jednako kao i u saetku. VANO: Dok piemo saetak, moramo drati na umu da svaki pasus treba objanjavati samo glavnu ideju i njene sekundarne dijelove, jer se tako kasnije lake memorira. ak i ako sirova graa nije odvojena odlomcima, mi to moramo uiniti, jer saetak treba prilagoditi tom pravilu. To e nam takoer biti od pomoi kasnije kad budemo trebali izraditi vlastite mentalne mape. Korisno je i za povremeno memoriranje u hitnim situacijama, zahvaljujui meusobnom asociranju razliitih kljunih rijei koje predstavljaju svaki odjeljak. Bit e nam to od pomoi ako budemo morali obrazlagati temu na usmenom ispitu, ili ak ako budemo morali odrati izlaganje, iz razloga koje sam ve spomenuo. Sve brojane podatke treba pisati u znamenkama, nikako slovima. Svaku nejasnou koja bi se mogla pojaviti prilikom izrade saetka treba zapisati na bijeli papir ili na kraju biljenice (piui odostraga prema naprijed) zato to se one mogu opet pojaviti. Tako emo ih skupiti zajedno uz gradivo pa se nee zagubiti. Ako koristimo biljenicu, najbolje je nejasnou i njeno rjeenje zapisati u saetku.

Napomena: Prije nego to nastavimo sastavljati saetak nejasnoe bismo trebali razjasniti sa strunjakom ili uiteljem. Imate li mnogo nejasnoa bilo bi najbolje da privremeno zaboravite na sastavljanje tog saetka (koristite li biljenicu moete ostaviti nekoliko listova praznih) i prebacite se na drugu temu. Upravo zbog toga preporuujemo da se saimanje pone od jednostavnijih tema. To nam daje zdrav i realan osjeaj napredovanja kroz gradivo, brzo, od prvoga dana, a priznat ete da to uistinu motivira. Nadalje, kad se konano dotaknemo teih tema, prethodno smo ve ovladali gomilom pozadinskih informacija iz nae grae, pa e nam to pomoi da gradivo razumijemo bolje i bre. Prije nego to zaponemo sastavljati svoj saetak, sve bi nam informacije trebale biti pri ruci, iz svakog izvora koji koristimo, tako da saetak bude rezultat skupljanja informacija iz raznih izvora. Ako saetke piemo u biljenicu, uvijek trebamo ostaviti nekoliko praznih stranica izmeu dva saetka, za sluaj da kasnije naiemo na informacije koje je korisno pridodati. Najbolja olovka za pisanje saetaka jest crna. Iz istog razloga zbog kojeg sam vam maloprije preporuio reciklirani papir, naime ova boja reflektira najmanje svjetla. U kombinaciji s recikliranim papirom dobivate minimum odsjaja, to e vam omoguiti da radite dulje, izbjegnete preuranjeno umaranje esto uzrokovano prejakim odsjajem. Takoer emo koristiti plavu olovku za biljeenje asocijacija povezanih s istim podacima, kao to se sjeate. Plavi tekst oputa oi. Upravo zato ne bismo plavu olovku trebali koristiti za pisanje saetaka jer bi nas to moglo prerano umoriti. Meutim, ta je boja idealna za pisanje esejnih ispita, stoga to dugo gledanje u tu boju ima oputajui uinak. Trebalo bismo takoer koristiti markere. Preporuujem vam tri vrste: Plavi, za oznaavanje naslova teme, poglavlja i kljunih toaka. Crveni, za oznaavanje podnaslova koji sainjavaju svaku kljunu toku. Zeleni, za oznaavanje podnaslova poddijelova koje smo prije oznaili crveno.

Oprez! Uvijek oznaujte samo naslove dijelova svake teme, nikad ne oznaujte tekst. Primjenu i poredak boja za oznaavanje lako ete zapamtiti jer idu od veeg prema manjem: od plave, koja predstavlja "prostranija" podruja (nebo, more itd.), prema zelenoj, koja se, s obzirom na to da je najsmirenija boja (priroda, drvee itd.), nee ljutiti zato to smo je stavili na posljednje mjesto. Ako vam je neki dio inicijalne grae osobito kompliciran, ak toliko da ga ne moete saeti, najbolje je neko vrijeme zaboraviti na njega uokviriti ga ili oznaiti olovkom kako biste ga ubudue lake pronali. (Jedna od prednosti saetaka je u tom to ih moemo sastavljati kojim god redom talimo.) Neovisno o tome, najtee bi teme trebalo ostaviti za kraj, jer e nam tako biti svjeije u umu kada doe vrijeme za ispit. Takoer, dotad emo ve skupiti vie znanja i temeljito obraditi ostatak grae pa nam nee biti teko prihvatiti se teih stvari kad za to doe vrijeme. Vjerojatno emo dotad ak i nauiti neke specifine informacije koje e nam razjasniti druge, sloenije teme, ili nam barem pomoi da ih bolje razumijemo. Slino tome, ostavljanje teih tema za kraj takoer znai da nas nita nee ometati da se brzo, sretno, lako i s pouzdanjem kreemo kroz gradivo, od samog poetka. A to sa sobom nosi neprocjenjivo pozitivne psiholoke efekte. Openito gledano kandidati za prijemne i sline ispite u prednosti su pred uenicima u kolama bar to se tie pripreme personalizirane grae. Oni mogu uiti svojim tempom, pa stoga mogu biti oputeniji tijekom cijelog procesa pripreme. Suprotno tome, uenici u akademskim institucijama obvezani su slijediti ritam koji diktiraju drugi, koji je pak katkad prebrz, a katkad prespor, ovisno o okolnostima. Iz svojih emo saetaka izraditi MENTALNE MAPE, jednu za svaku temu, i time emo zakljuiti personalizaciju grae.

ADAPTIRANJE GRAE
U sluaju prijemnih i slinih ispita koji ukljuuju ili su u cjelini zamiljeni u formi eseja, svoju personaliziranu grau trebati ADAPTIRATI

kada se pone pribliavati datum ispita. Ta adaptacija mora rezultirati reduciranim saecima koji oduzimaju tono toliko vremena koliko ete imati na testu, ovisno o pravilima ispitivanja. Meutim, zato adaptirane verzije ne piemo od samog poetka? Zato ekamo da se pone pribliavati datum ispita? Zato to se, na kraju krajeva, pravila testiranja mogu promijeniti u zadnji tren, te se s eseja prijee na pitanja na zaokruivanje (to se znalo dogaati, a moe se uvijek ponoviti) tada emo strahovati od rizika da nismo zapamtili dovoljno informacija koje bi nam mogle osigurati uspjean prolaz na tom novom testu. Tako se neto ne bi moglo izbjei kad bismo koristili samo skraenu verziju grae. Za profesionalce kakvi smo vi i ja, to je jednostavno prevelik rizik. Nadalje, skraivanje gradiva bez dobrog razloga takoer podrazumijeva rtvovanje mogunosti uenja dodatnih informacija koje bi kandidatu mogle kasnije dobro posluiti u sluaju da pristupa slinom ispitu s pitanjima na zaokruivanje ili kratkim odgovorima (na njih treba odgovarati samo s nekoliko rijei koje mogu biti izvuene s bilo kojeg mjesta). Takve vrste testova iziskuju temeljitije poznavanje grae pa i priprema treba odgovarati tim zahtjevima. Zapamtite: pri testovima s viestrukim izborom ('na zaokruivanje") gradivo treba maksimalno obuhvatiti jer pitanja mogu biti uzeta od bilo kuda, ak i iz prividno beznaajnih detalja. Stoga, kao to sam ve rekao, ako te adaptirane saetke sastavimo kad je ispit blizu, takoer emo uvjebati izdrljivost u pisanju, to e nam znatno pomoi na dan ispita. Ruka nam se nee umoriti pa nas vjerojatno nee uhvatiti "spisateljski gr". To je takoer korisno za uvjebavanje prezentacije svake teme za ispit, jer pomno pazimo koje izraze biramo jednako kao i na pravopisna pravila, i izbjegavamo pogreke. Openito gledano ovaj je pristup koristan za uinkovitije organiziranje svega nauenog. Budui da e naa osobna graa gotovo uvijek biti mnogo obimnija od grae prilagoene za ispit, trebali bismo odabrati uistinu vane dijelove (za adaptirane saetke) te najvanije tehnike informacije. Tada te informacije moemo uljepati onim to nam je najdrae ili ega se najbolje prisjeamo. Slino tome, za sluaj da nam zatreba vie informacija da bismo popunili vrijeme na ispitu piui o odreenoj temi, trebamo ih potraiti. Trebamo nai

sve to nam nedostaje, koristei sve dostupne izvore: biljeke drugih uenika ili studenata, nove knjige i sl. Moram INZISTIRATI na vanosti pisanja tih adaptiranih verzija iskljuivo nakon to smo sastavili i savreno memorirali sve nae osobne saetke. Evo zato: 1. Nakon toga bit e lake stvarati saetke, zato to smo ovladali kompletnim gradivom i takoer po svoj prilici usvojili nove informacije iz drugih slinih ili komplementarnih podruja. Zahvaljujui tome, te emo informacije pridodati ili ak premjestiti iz jednog podruja u drugo gdje e se savreno uklopiti. 2. U sluaju da se nain ispitivanja na testu u posljednji tren promijeni, recimo u kratke odgovore, jo emo uvijek raspolagati komplementarnim informacijama iz naih svjee usvojenih osobnih saetaka i tako nam pomoi da lake odgovorimo na pitanja. 3. U posve nevjerojatnom sluaju da se ne moemo sjetiti informacije o kojoj trebamo raspravljati na ispitu ili je napisati kao odgovor, uvijek je moemo nadomjestiti nekom drugom informacijom. Premda je moda nismo ukljuili u adaptirane saetke, neemo imati problema da je se prisjetimo. Zapravo, na samom ispitu mi esto moemo prizvati u pamenje ne samo informacije iz reduciranog (adaptiranog) saetka, nego ak i informacije iz naih osobnih saetaka. Moemo to zahvaliti injenici to smo svoje revidirane saetke izradili u zadnji tren pa su nam informacije jo uvijek svjee. Dakle, ponimo sada od jednostavnog primjera toga kako bi se saetak trebao funkcionirati, tako da se moete priviknuti formatu. PRVI SAETAK koji emo vidjeti izraen je na raunalu. Trebalo je otprilike 40 minuta da se napie i preostalo je jedino oznaiti naslove dijelova razliitim bojama, te ispisati asocijacije istih podataka na desnoj margini. Rije je o postojanju imaginarne planete. Odabrao sam tu temu zato da bi nam sve informacije bile potpuno nepoznate. Tako vae prethodno znanje nee ni na koji nain utjecati na proces zapamivanja kojim emo se poslije baviti.

Planet TX-5910 (SAETAK) Promjer planeta iznosi 48.000 km (otprilike 30.000 milja slino Neptunu), a od nas je udaljen 85 svjetlosnih godina. Ispred nas je 2.500 godina. Njegovi su nas stanovnici posjetili 1.8.1964. Visoki su 2 metra (otprilike 6 stopa). ene su stoastog oblika s vrhom okrenutim prema dolje. Mukarci su valjkastog oblika s ogromnim glavama i rukama. Vrlo su miroljubivi i marljivi. Stanovnitvom upravlja kralj (poasna uloga) koji ima 5 savjetnika (po jedan za svaki kontinent). Komuniciraju telepatski (ostale vrste komunikacije nisu doputene zato to bi uzrokovale smetnje). S obzirom na njihovu visokorazvijenu kulturu, obrazovanje i usuglaeni sustav vrijednosti nema potrebe za zakonima, zatvorima i sudovima. * ZDRAVLJE:

A) Lijenici (nose obojene narukvice na desnoj ruci): - otorinolaringolozi: zelena; - kirurzi: uta; - kardiolozi: crvena - fizioterapeuti: bijela; - oftalmolozi: crna - hitna pomo: smee; - medicinske sestre: plavo B) Pacijenti (boja narukvice indicira teinu bolesti): - laka: uto; - srednje: plava; - teka: sivo * PRIJEVOZ: od gradskog prijevoza do putovanja na njihova 4 satelita: Preston, Galias, Rota i Eulen (poredani prema udaljenosti) * ZEMLJOPIS: 4 kontinenta prema poloaju: - Sjever (Umjerena klima): Copoal (bogati

kontinent). Zimzelena vegetacija. - Sredinji dio (Topla klima): Ossen (2 savjetnika). Listopadna vegetacija. - Jug (Hladna klima): Vitalia (Hladno. Rijetka nastanjivost) i Ekstradivarius ("siromaan"). Gigantski borovi. TX ima jedan slani ocean bez valova ("Spokojno jezero"), i to zato to nema vjetra, nema seizmikih aktivnosti ili potresa, a duboko je manje od 100 metara (otprilike 300 stopa). * Valuta im se zove moderio. Dolazi u novanicama od 1,10 i 100. Copoal takoer ima kovanice od 1.000 moderia. DRUGI SAETAK odnosi se na razliite okolnosti vonje u terencu (pogon 4x4) kroz umu. Obratite panju na sljedee: Oblikovanje, margine su oblikovane tako da tekst zauzima 2/3 stranice. Naslov i kljune toke oznaene su plavom bojom. Pododjeljci su oznaeni crveno i plavo. Plavo zaokruivanje u cijelom tekstu saetka, signalizira rijei povezane s neobinim asocijacijama zabiljeenima na desnoj margini. Logino, saetak je reduciran za nae potrebe, tako da cijelu stvar moete vidjeti na jednoj stranici. (Primjeri u boji nalaze se iza str. 86.) Saeci su malog opsega zato to je i sirova graa bila takva. Ovdje se ne radi o tome da pokazujemo dugake ili komplicirane saetke, nego da vam pomognemo razumjeti kako ih treba pisati. Usporedite li dva saetka, vidjet ete da saetak napisan na raunalu ima vie prednosti od onoga pisanoga rukom: Lake se ita.

 Mnogo vie rijei stane u jedan red (10 do 12). Kod rukom pisanih saetaka mnogo e manje rijei stati na isti prostor, a to onda negativno utjee na brzinu itanja. To moemo zahvaliti tome to se na periferni vid nikad ne mijenja; u oba sluaja proi emo kroz red teksta pomou dva fotografska skoka. Vie rijei stane u saetak ispisan na raunalu, zato pri svakom skoku upijamo vie informacija. Ako imate raunalo, pokuajte svoje saetke izraivati pomou raunalnih programa koji piu na diktat (takvih programa ima na tritu). Dakako, oni grijee, ali tako ete biti prisiljeni ispravljati greke, to je jo jedna vjeba pamenja. Ako pak program bude savreno "skidao" to mu govorite, jo bolje, utedjet ete mnogo vremena. Pokuajte. Ako vam se bude svidjelo i utedjelo vam dosta vremena, nastavite ga koristiti. Ako ne, zaboravite na to i nastavite dalje po starom. Suraujem s kompanijama na izradi uinkovitog i jeftinog programa koji bih mogao preporuiti polaznicima svojih teajeva. Nadam se da e program uskoro biti dovren i dostupan na mojim internetskim stranicama.

IZRADA MENTALNIH MAPA

Mentalna mapa za svaku temu treba uvijek zauzimati jedan list papira. Ako je tema mala, moemo je popuniti dodatnim informacijama, te dopisati neobine asocijacije koje smo napravili za zapamivanje istih podataka. Ipak, nemojte pretjerati jer sve vane detalje imate u saetku. Mentalna mapa, najvanije od svega, treba biti ugodna oku i udobna za uenje zato to je njezina glavna svrha pruiti nam brzi fotografski prikaz kostura grae. Kao to smo i prije inili, moramo koristiti markere, to e nam znatno olakati kretanje oko dijagrama. Koristit emo ih onako kao to smo to inili u saecima, to znai da emo svakom bojom oznaiti naslov u grai koji toj boji odgovara, redom koji smo ve ranije objasnili. Plavu olovku koristit emo za pisanje neobinih asocijacija koje elimo predoiti na mapi. Dobra je ideja ispisivati ih s istim simbolom kojim ste se sluili u saecima. Kako biste izradili mentalnu mapu koja, kao to ve znate, sadri kostur ili strukturu teme, nuno je temeljito poznavanje teme.

Zato je mentalna mapa uvijek posljednja stavka pripreme i njenoj izradi treba pristupiti nakon to smo sastavili i usvojili saetak. Naziv mentalne mape, zajedno s brojem teme (ako postoji takav poredak) treba ispisati nasred lista papira i uokviriti. Tada moemo urediti dijelove teme smjetajui ih na "grane", poinjui na vrhu (tamo gdje bi na satu bilo 12 sati), i nastavljajui u smjeru kretanja kazaljke na satu. Naslov teme (smjeten u sreditu mape) i te glavne grane markirat emo plavom bojom. U mentalnu bi mapu trebalo unositi po jednu rije ili vrlo kratke fraze, bez ulaenja u dubinu ili adresiranja tekoa s kojima smo se susretali; mapa bi trebala biti jednostavna i ugodna za itanje. Mentalne mape omoguuju nam da postignemo vano fotografsko zadravanje sadraja i, bude li potrebno, omoguuje nam da je lako u budunosti nadopunimo novim zanimljivim informacijama. Studenti na fakultetu (ne oni koji polau ispite u razliite druge svrhe) idealno bi trebali napraviti saetak za svaku temu predavanja, i to dok predavanja jo traju a profesor razjanjava teme. Jer tko osim njega moe bolje razjasniti nejasnoe i nedoumice? Mentalne mape, s druge strane, treba izraivati kasnije, kod kue, a to je ujedno i dobar nain da se ponovi gradivo. Drugaije od tradicionalnih pregleda koji su svi nalik jedan drugome zahvaljujui svom linearnom stilu, mentalna mapa je uvijek u veoj ili manjoj mjeri kruna (cirkularna) i jedinstvenoga oblika. Taj oblik elipse ili kruga, zajedno s upotrebom razliitih boja, zasluan je to memoriranje postaje osjetno lake, a pomae nam i pri ponavljanju. To e izravno djelovati na brzinu memoriranja usporednog saetka. S ovim naim saecima i mentalnim mapama kompletirali smo izradu osobne grae. Ova PRVA MENTALNA MAPA (iza str. 86) odnosi se na vrlo jednostavnu temu koja se bavi kretanjem terenskog vozila kroz umu. Obratite posebnu pozornost na: Okrugli dizajn mape. Naslove i kljune rijei istaknute plavom bojom. Ostale nove podjele koje izlaze iz glavnih dijelova (ili kljunih toki istaknutih plavom bojom) istaknute su crvenom bojom.

 Nove podjele, koje izlaze iz prije spomenutih "crvenih" podjela, istaknute su zelenom bojom. DRUGA MENTALNA MAPA (iza str. 86) pripada saetku sastavljenome na raunalu (vidi primjer u boji iza str. 86) koji se bavi temom nepoznatoga planeta. Paljivo promotrite njezin oblik i ispravnu primjenu markera. Ova mapa, razliito od prve, sadri ogromnu koliinu istih injenica (premda one nisu napisane na njoj). Mi emo morati memorirati te injenice koristei neobine asocijacije. Memorirat emo samo one asocijacije koje smo zapisali u mentalnoj mapi (plavom olovkom). Ostatak asocijacija memorirat emo u sljedeem saetku, zato to emo ih tamo nai. I jednostavno koncentrirano gledanje u mentalnu mapu nekoliko sekundi pomoi e memoriranju, zahvaljujui radu fotografskog pamenja koje funkcionira automatski i nesvjesno. Primjenom mentalnih mapa u uenju bit e lake zadrati glavnu ideju gradiva, to je na poetku uistinu najvanije pa e stoga to biti i prva stvar koju emo uiniti. Sekundarne emo ideje memorirati istom lakoom.

2. MEMORIRANJE
Premda to tako isprva ne izgleda, stvarno zapamivanje grae najkrai je dio procesa uenja. to student stjee vie prakse i vjetine, ono postaje sve krae i krae. Normalno, nakon slaganja saetka, studenti koji su dosad dobili dovoljno prakse i treninga svakako e biti sposobni savreno u isto vrijeme memorirati grau. Ovo osobito vrijedi za saetke koji sadre mnogo istih podataka ("najtei") i koji su dobro povezani (neobinim asocijacijama) nakon ili tijekom oblikovanja saetka. Posljednja stvar: smiljanje i zapisivanje asocijacija tijekom sastavljanja saetka redom kojim se pojavljuju neto je to vam preporuujem initi koliko god esto moete. Tako ne samo da ete utedjeti vrijeme, nego e vam pomoi da esto opustite svoj um, u smislu redovitog boravka u svijetu mate (tako to ete nakratko prestati pisati, i zamiljati nekakav fantastian prizor na nekoliko sekundi).

Sada e neki pitati: "Zato onda, za ime svijeta, uope slaemo mentalne mape?" Odgovor je jednostavan: kako bismo poboljali i ubrzali usvajanje strukture znanja o svakoj pojedinoj temi. Argumenti s obzirom na opi proces zapamivanja. Nakon memoriranja mentalne mape vi u glavi imate "siunog informatora" koji e pospjeiti zapamivanje odgovarajuega saetka zato to ete ve jako dobro poznavati glavnu i sporedne ideje. To je kao da vam netko govori: "Priaj mi o ovome! A sada priaj o onome!" Argumenti s obzirom na budunost i ponavljanje gradiva koje nuno slijedi. Uskoro ete otkriti da su mentalne mape i saeci najbolji alati za taj zadatak.

ZAPAMIVANJE MENTALNIH MAPA

PRVO, mentalne mape memoriramo prije saetaka. Uvijek bismo trebali krenuti od prouavanja najirih i najmanje kompliciranih tema, te zatim pronai pravi put do najkompleksnijih detalja, a njih emo takoer pronai u svojim saecima. Drugim rijeima, u dubinu emo ulaziti malo-pomalo, usporedno s time kako budemo proirivali znanje o temi. Zapamtite da nam je apsolutno najvanije nauiti strukturu svakog gradiva: njegove glavne dijelove i podjele jednostavno reeno, njegov kostur. Zato moramo oblikovati mentalne mape: zahvaljujui njima moi emo jednim pogledom obuhvatiti gradivo. Kasnije e doi vrijeme da se progresivno memoriraju sloene i suptilne injenice koje se pojavljuju u saetku. Ne bismo trebali brinuti o gubitku vremena uloenog u prouavanje mentalnih mapa (mapu uistinu moete memorirati za minutu ili dvije). Pazite samo da joj podarite dobar fotografski dizajn. VANO: Mentalne mape koje ja opisujem i preporuujem umnogome se razlikuju od crtea, pregleda pa ak i mapa uma koje preporuuju drugi autori. Mape drugih autora posve su drugaije koncipirane i s njima se drugaije radi. Jedinica zapamivanja, ili, injenice koje bismo trebali prve memorirati pomou mentalnih mapa, sainjena je od svih onih naslova koje smo oznaili

plavom bojom, zato to se radi o openitim pojmovima. Drugim rijeima, moramo biti sigurni da moemo mentalno ponoviti glavne dijelove gradiva koje nam je pri ruci, to se odnosi samo na naslove tema, bez dubljeg ulaenja u detalje. Onda emo se usmjeriti na prvi naslov u gradivu oznaen plavom bojom, pa emo zapamtiti njegove pododjeljke markirane crveno (ako ih ima). Kao to smo i prije inili, sada emo samo memorirati naslove oznaene tom bojom (jo bez detalja). Kad smo jednom nauili sve nazive sekcija markiranih crveno, isto moramo uiniti sa zelenim sekcijama koje se nalaze unutar crvenih. Kao to moete vidjeti, uvijek pamtimo od veega prema manjemu. Nakon toga moramo kompletno zapamtiti prvu plavu sekciju u naoj mentalnoj mapi sa svim informacijama koje sadri. Proitajte je koliko god puta je potrebno (treniranome umu ne treba vie od nekoliko puta) i pritom tiho prepriavajte proitano. Prvo vlastitim rijeima, a zatim malopomalo ponite uvoditi strune izraze. Odmah nakon toga trebamo provjeriti jesmo li upamtili kompletnu strukturu mentalne mape te da je razumijemo i umijemo iz nje izvoditi zakljuke. Takoer moramo biti sigurni da smo iz mape savreno usvojili sve asocijacije za iste podatke. Nakon to smo memorirali mapu, to e nam uzeti tek nekoliko minuta, bit emo spremni za sljedeu fazu: ponavljanje. S uenjem saetaka trebali bismo poeti tek kad savreno zapamtimo mentalne mape. To je ope pravilo koje biste zasad trebali slijediti. S vremenom, kako se vaa vjetina bude razvijala, moi ete i promijeniti ovo pravilo. Ali to emo vidjeti poslije, kad budemo govorili kako uiti saetke.

MEMORIRANJE SAETAKA
Ve smo rekli da prvo moramo memorirati mentalne mape to nam nee biti previe naporno, niti sloeno. Kad dobro nauimo mape, moemo nastaviti s memoriranjem saetaka. elimo li nauiti saetke, moramo ih itati tehnikom fotografskog itanja (uzgred reeno, tu tehniku bismo ve trebali primjenjivati na svakome tivu)

dva ili tri puta zaredom (ili kolikogod vam puta treba). Uzmite si vremena, nastojte razumjeti to itate i zastanite svaki put kad neto ne razumijete. Nastavit emo initi isto sa svim odjeljcima u kojima su naslovi oznaeni plavo, sve dok ne dokuimo glavnu ideju svakog odjeljka. Zapamtite da ne biste trebali isprva pokuavati zapamtiti sve detalje grae. Bolje bi bilo pokuati ba suprotno: postupno ponirati sve dublje u materijal. Trebali bismo na taj nain proitati cijelu jedinicu gradiva, pokuati razumjeti i usvojiti tekst u plavim sekcijama, pravei neobine asocijacije za sve iste podatke na koje nailazimo. Trebali bismo ih istovremeno ispisati na desnoj margini lista. Jo se uvijek ne bismo trebali doticati dijelova gradiva oznaenih drugim bojama (crvenom i zelenom), zato to oni pripadaju kompleksnijim dijelovima. Kad jednom usvojimo opu ideju svakoga dijela gradiva koje pripada "plavom naslovu", poinjemo na isti nain raditi s informacijama unutar naslova oznaenih crvenom bojom. Trebali bismo slijediti isti proces zapamivanja koji smo i ranije koristili, ne ulazei pritom u dijelove teksta ukljuene u zelene sekcije, zato to ovi dijelovi gradiva sadre jo vie kompleksnih detalja. Konano, nakon to smo memorirali sve glavne ideje u crvenim odjeljcima istu stvar trebamo uiniti sa zelenim odjeljcima. Trebali bismo biti sigurni, nakon to smo nekoliko puta proitali odjeljke i pododjeljke, da smo uistinu uspjeli shvatiti njihovu glavnu ideju i, ba kao i u sluaju mentalnih mapa, to e nam uspijevati sve bolje i bolje usvajajui pritom postupno sve struniju terminologiju. Zapamtite da e brzina itanja isprva biti neujednaena zato to moramo shvatiti neke od proitanih informacija (premda je to stvar koju smo trebali obaviti dok smo saetke sastavljali) svakako zastanite da biste to uinili. U daljnjim itanjima, kada smo ve dobro razumjeli gradivo, naa e brzina itanja dosei maksimum. iste podatke u saetku trebali bismo memorirati pomou neobinih asocijacija, kao to sam ve objasnio. Zapamtite da ih treba oznaiti njima namijenjenim simbolom, na desnoj margini rezerviranoj za ovu svrhu. Vjerojatno ste to ve uinili dok ste sastavljali saetak (to je svakako preporuljivo uiniti) i prije nego to ste poeli izraivati mentalne mape. U tom sluaju samo jo jednom provjerite jeste li ih dobro usvojili.

* ZDRAVLJE: a) Zdravstveni djelatnici (nose obojene narukvice na desnoj ruci): - Otorinolaringolozi: zelena - Kirurzi: uta - Kardiolozi: crvena - Oftalmolozi: crna - Fizioterapeuti: bijela - Hitna pomo: smea - Medicinske sestre: plavo b) Pacijenti (narukvica indicira ozbiljnost bolesti) - Laka: uto - Srednja: plavo - Teka: sivo * TRANSPORT: Od gradskog prijevoza do transporta na njihova etiri satelita: Preston, Galias, Rotu i Eulen (poredani od najblieg prema najdaljem) * ZEMLJOPIS: njihova etiri kontinenta rasporeena su ovako: - Na sjeveru (umjerena klima): Copoal (bogat). Zeleni divovski hrastovi. - U sreditu (topla klima): Ossen (Ogroman. Stoga 2 savjetnika). Kiseli hrastovi. - Na jugu (hladna klima): Vitalia (Hladna. Gotovo nenastanjena) i Ekstradivarius ("siromaan"). Gigantski borovi. ...i tako dalje... VANO: Podsjeam vas da ne bismo trebali nastojati zapamtiti cijeli saetak u jednoj sesiji. Isprva e biti dovoljno da se dobije proirena opa ideja (glavna ideja + neki jednostavni detalji), izostavljajui privremeno sloenije dijelove. Bolje im je pristupiti tek kad kvalitetno ovladamo opim dijelovima grae.

Ba kao to smo zahvaljujui mentalnim mapama dobro upoznati s temeljnom idejom grae, proirena opa ideja ukljuuje sve informacije koje trebamo usvojiti dok prvi put itamo saetak (to je uistinu samo faza u pamenju). To je gotovo kada nauimo i znamo objasniti glavnu ideju svake sekcije sve do zelenih dijelova (tu je granica, u sluaju da postoje i daljnje podjele). Da usporedimo, ova proirena opa ideja trebala bi biti ekvivalentna znanju i iskustvima koje entuzijastino prepriavamo prijateljima i lanovima obitelji po povratku sa zanimljivog godinjeg odmora. Nakon to smo nauili proirenu glavnu ideju gradiva, raunamo da je faza uenja saetaka kompletirana. Tada se posveujemo treoj i posljednjoj fazi: ponavljanju. Stoga uenje i ponavljanje idu ruku pod ruku i ne daju se razdvajati. Ono o emu zapravo govorimo mogli bismo nazvati uenje-ponavljanje. Kao to sam ve rekao i ponavljam, ove su stavke iznimno vane: Nove injenice i informacije pamtit emo u sukcesivnim pregledima u kojima emo u isto vrijeme konsolidirati sve to smo ve nauili u prijanjim pregledima. Pravilo zapamivanja u sukcesivnim pregledima najbolja je metoda, u tehnikom (kompleksne dijelove pamtimo na kraju, nakon to smo skupili dovoljno znanja da ih moemo svladati) i psiholokom smislu, zato to kada prvi put sjednemo da bismo uili saetak, bit e nam jako ugodno, neemo osjeati psiholoki niti ikakav drugi pritisak. To je zato to ne oekujemo da emo sve odjednom nauiti. Prvo uimo jednostavnije i povrnije informacije one koje nam je drae uiti zato to vjerujemo da su lake ili zanimljivije, ostavljajui ostatak informacija za budue uenje ponavljanje. Kada uenici (studenti) jednom dobro ovladaju tehnikama zapamivanja i dobiju dovoljno iskustva s konkretnim materijalom, bit e im velika nagrada kada se vlastitim oima uvjere da saetke uspijevaju memorirati (barem glavninu) jo tijekom njihova sastavljanja. Stoga, kada naposljetku dou do faze kada treba napraviti mentalnu mapu, gradivo im je ve dobro poznato i moi e ga ispravno i detaljno reproducirati. Iznimka je jedino kada uenik jo uvijek nema dovoljno prakse, u kojem sluaju onda treba slijediti ope pravilo zapamivanja koje kae da se prvo

ui mentalna mapa a tek onda saetak upravo suprotno od reda kojim se izrauju (prvo se izrauje saetak, a tek onda mapa). Malo pomalo, dok primjeujete da vam je lake prisjeati se injenica iz svakog gradiva, trebali biste promijeniti poetnu strategiju i poeti zapamivanje istovremeno s izradom saetka. Ovaj nain rada je nevjerojatno uinkovit i utedjet e vam gomilu vremena nakon neto vie vjebe poet ete pamtiti sami od sebe, posve nesvjesno. To takoer podrazumijeva manje napora, manje utroene energije, poboljanu koncentraciju i nevjerojatnu euforiju koja e vas zahvatiti kada uvidite kolike su prednosti takvoga uenja. Meutim, uenje uenja ima svoje nune stupnjeve, kao i sve drugo u ivotu, pa se sada usmjerimo na poetne stupnjeve da bismo postupno napredovali. Sljedee, zajedno emo uiti gradivo ija vam je faktografija posve nepoznata. To je najbolji pristup zato to nam omoguuje uvid u to koliko su ove tehnike doista uinkovite. Kada zavrite i uistinu dobijete jasnu predodbu o tome kako obraditi i zapamtiti gradivo iz primjera, preporuujem vam da se bacite na posao i vjebate tehniku na nekoj drugoj temi, upravo kad steknete dodatnu agilnost i samopouzdanje. Moram vas ljubazno zamoliti da na poetku pazite na svaki detalj i nikako ne urite. Morate paljivo proi kroz svaki korak. Dogovoreno?

ZAPAMIVANJE OGLEDNOG GRADIVA

Kao to vam je ve poznato, na proces uenja mora proi kroz tri faze: Personaliziranje grae (saeci i mentalne mape) Pamenje Ponavljanje (pregled) Prva stvar koja nam mora biti poznata jest poetna graa (sirova ili bazina graa). Kako nijedan uenik ne bi bio u prednosti pred ostalim, informacija u gradivu to ga namjeravamo memorirati u potpunosti je plod mate. Govori se o izmiljenoj civilizaciji na izmiljenom planetu.

Ali prvo emo napraviti vrlo vanu prvu vjebu. Uzmite olovku, tri ili etiri lista papira i topericu. Pourite! ekam vas... Nakon to ga proitate, prepiite donji sastavak, smireno i normalnom brzinom. Uzmite si vremena koliko vam treba. Kad se suoite s ispitom u obliku eseja, uistinu je vano znati koliko brzo piete rukom. Uvijek pamtite da biste trebali imati dobar rukopis i nimalo pravopisnih greaka, te da biste se trebali izraavati jasno i razumljivo. Nadalje, dok piete takav ispit, ideje nastojte to jasnije predoiti. Trebalo bi to biti zabavno i lako, jer je potrebno jedino koherentno i logino povezivati injenice. Ovaj e vam tekst zauzeti otprilike etiri stranice, ako se koriste jednostrano, pravo bi pisanje eseja trajalo oko 40 minuta pri normalnoj brzini. Pisat ete bre nego to bi to bilo da sastavljate esej na ispitu morate samo prepisivati ne morate razmiljati pa e vam trebati otprilike 32 minute (vie ili manje) da zavrite s prepisivanjem u sluaju da vladate prosjenom brzinom pisanja.

PLANET TX-5910
Rije je o vrlo udaljenom planetu kojeg sa Zemlje nije mogue vidjeti. Sve to o njemu znamo temelji se na informacijama koje smo primili od izvanzemaljskih bia to su posjetila na planet dana 1.8.1964. godine. Oni su nam rekli da je njihov svijet mnogo napredniji od naega. Vjerojatno nas prestiu za otprilike 2.500 godina. Opa organizacija gotovo je u svemu posve slina naoj. Ovaj planet, od nas udaljen 85 svjetlosnih godina, naseljavaju vrlo miroljubiva i marljiva bia. Prema onome to su nam rekli, ini se da je njihov planet slian naem Neptunu. Ima isti ekvatorijalni dijametar od 48 000 kilometara, a toliko ima i na susjed u sunevu sustavu. Zdravstveni sustav im je takoer jako razvijen, ba kao i svi ostali sustavi. Zdravstveno osoblje razlikuje se po boji narukvica koje nose na desnoj ruci, po boji se zna kojoj specijalizaciji svaki lijenik pripada. Evo kako su organizirani: - Oftalmolozi nose crne narukvice. - Kardiolozi nose crvene narukvice.

Otorinolaringolozi nose zelene narukvice. Kirurzi nose ute narukvice. Fizioterapeuti nose bijele narukvice. Medicinske sestre, plave. Hitna pomo, smee, itd.

Pacijenti, s druge strane, nose narukvice koje pokazuju ozbiljnost bolesti, takoer u obojenom kodu: - Ozbiljno bolesni nose sive narukvice - Manje ozbiljni bolesnici nose plave narukvice - Obini bolesnici nose ute narukvice Postoji gradski, meugradski i interkontinentalni prijevoz (izmeu etiri kontinenta koja sainjavaju planet), kao i svemirski transport. Posljednji povezuje planet s etiri naseljena satelita. Imena satelita su (redom od najblieg prema najdaljem): Preston, Galias, Rota i Eulen. Njihov trgovinski sustav je takoer prilino sofisticiran, premda imaju valutu koju nazivaju moderio. Dolazi samo u denominacijama od jedan, deset i stotinu, osim u najbogatijem kontinentu, Copoalu, u kojem koriste i kovanicu od tisuu moderia. Ostali kontinenti imaju svoje jedinstvene karakteristike. Vitalia, primjerice, izuzetno je hladna, zbog ega je gotovo nenastanjiva. Ekstradivarius je najsiromaniji kontinent u usporedbi s ostalima, premda je pojam siromatva na ovom planetu prilino relativan. Svi njegovi stanovnici imaju sve to im treba. Stanovnici komuniciraju telepatski. Svaki drugi oblik komunikacije je zabranjen zato to bi mogao proizvesti interferenciju s ostalim sustavima koji postoje na planetu. Planetom TX-5910 upravlja kralj koji ima pet savjetnika, od kojih svaki ima svoje zadatke na odgovarajuem kontinentu. Ossen, najvei kontinent, zbog svoje veliine ima dva savjetnika. Klima se moe podijeliti na tri odvojene regije ili zone. Najtopliji dio je u sreditu planeta, gdje se nalazi kontinent Ossen. Naposljetku, najblaa klima je na sjeveru, gdje se nalazi posljednji kontinent, Copoal.

Vegetacija se uglavnom sastoji od gigantskih borova na jugu, konkretno na Ekstradivariusu, obilje listopadnoga drvea, dok u sredinjoj regiji planeta raste neobina vrsta drvea naziva kiseli hrast. Ostatak planeta, ili ono to ujedinjuje i povezuje sve kontinente jest ogroman slani ocean. On je gotovo posve nepomian jer tamo nema vjetrova. To treba zahvaliti tome to u atmosferi openito nema strujanja zraka, a nema ni seizmikog drhtanja ili pomicanja, jer ocean nigdje nije osobito dubok; nigdje nije dublji od 100 metara. Stoga ne iznenauje da su mu dali naziv "Spokojno jezero". Zanimljivo je primijetiti da na planetu TX ne postoje zakoni niti pravni sustav. Oni su ovdje posve nepotrebni, zbog visoke kulturne razvijenosti stanovnika i njihova istanana obrazovanja. Zato funkcija kralja predstavlja tek malo vie od dekorativne funkcije. Na planetu ne postoje politike stranke. Nema ni zatvora, sudova ili bilo ega te vrste. Sve su te stvari nekada davno u prolosti postojale, ali danas su samo dio povijesti. Naposljetku, vano je zabiljeiti da su stanovnici u prosjeku visoki 2 metra, kako ene tako i mukarci. ene imaju njenije glave i vie su stoastog oblika (vrhom okrenutim prema dolje). Mukarci imaju valjkasta tijela i nikakvih drugih uoljivih osobina osim to su im ruke i glave neuobiajeno velikih proporcija s obzirom na ostatak tijela. * * * Dobro. Dosad ste ve trebali ustanoviti brzinu pisanja, to e vam koristiti pri planiranju vremena za pisanje eseja dok budete pripremali svoje adaptirane saetke u prethodno zadanim ispitnim okvirima. Kao to primjeujete, poprilino sam potovao pravilo o prijelazu u "novi odlomak" prilikom promjene ideja. Ipak je tekst, kao to to uglavnom biva kod "sirove grae" poprilino neorganiziran, premda se to tako na prvi pogled ne ini. Primjerice, govori se o funkciji kralja, zatim o klimi, a zatim opet poinje govoriti o drutvenom ureenju. Takoer, tjelesne . karakteristike izvanzemaljaca spomenute su tek na kraju (to ostavlja dojam kao da se radi o obinim "brbljarijama" za kraj). Ovakvi bi se podaci trebali nalaziti na poetku, kada je naa znatielja na vrhuncu, osobito kad se radi o takvim neobinim geometrijskim detaljima.

Sada pokuajte sastaviti vlastiti saetak grae. Strukturirajte je loginije, to e nedvojbeno pomoi razumijevanju, a neto poslije i brzini zapamivanja. Proistite je i izvadite iz nje sve suvino i irelevantno, odnosno sve ono to vam ne donosi nove informacije. Meutim, u grai respektirajte sve iste podatke. Neka desna margina ostane prazna kako biste poslije mogli dopisati neobine asocijacije plavom tintom, i nemojte zaboraviti da se saetak pie crnom olovkom. Jednako tako nemojte poslije zaboraviti oznaiti tekst markerima. Kad s time zavrite, i jedino nakon to zavrite, smijete proitati moj saetak i usporediti sa svojim. Premda je tekst prilino lagan, sadri mnogo istih podataka. Mnogim uenicima to predstavlja veliku tekou zato to ne znaju kako memorirati te podatke. Jeste li ve sastavili svoj saetak? Dobro; hajdemo sada baciti pogled na moj saetak. Ako elite, moemo ga zajedno pregledati i memorirati. Na kolor stranici pronai ete dio mog saetka u boji, da vidite kako se bojama (markerima) oznauje tekst.

PLANET TX-5910 (Saetak) Planet je promjera 48 000 km (slino Neptunu) i udaljen 85 svjetlosnih godina. Napredniji je za 2.500 godina. Njihovi su nas stanovnici posjetili 1.8.1964. Visoki su 2 metra. ene imaju stoasti oblik sa suenjem prema dolje. Mukarci su valjkastog oblika s ogromnim glavama i rukama. Vrlo su miroljubivi i marljivi, a njima vlada kralj (poasna funkcija) koji ima 5 savjetnika (1 po

kontinentu). Komuniciraju telepatski (druge vrste komunikacije nisu doputene da bi se izbjegla interferencija). Njihova velika kultura, obrazovanje i zajedniki ideali (nema politikih stranaka) ine nepotrebnim postojanje zakona, zatvora i sudova. * ZDRAVLJE: a) Zdravstveni djelatnici (nose obojene narukvice na desnoj ruci): Otorinolaringolozi: zelena Kirurzi: uta Kardiolozi: crvena Oftalmolozi: crna Fizioterapeuti: bijela Hitna pomo: smea Medicinske sestre: plavo

b) Pacijenti (narukvica indicira ozbiljnost bolesti) - Laka: uto - Srednja: plavo - Teka: sivo * TRANSPORT: Od gradskog prijevoza do transporta na njihova etiri satelita: Preston, Galias, Rotu i Eulen (poredani od najblieg prema najdaljem) * ZEMLJOPIS: njihova etiri kontinenta rasporeena su ovako:

- Na sjeveru (umjerena klima): Copoal (bogat). Zeleni divovski hrastovi. - U sreditu (topla klima): Ossen (Ogroman. Stoga 2 savjetnika). Kiseli hrastovi. - Na jugu (hladna klima): Vitalia (Hladna. Gotovo nenastanjena) i Ekstradivarius ("siromaan"). Gigantski borovi. TX ima jedan slani ocean bez valova ("Jezero spokoja") zato to tamo nema vjetra, seizmikih pomaka niti drhtanja, a nigdje nije dublji od 100 metara. Njihova valuta zove se moderio. Dolazi u denominacijama od 1, 10 i 100. Copoal ima i novanice od 1000 moderia.

ZAPAMIVANJE PRIMJERA SAETKA

Budui da je graa puna istih podataka, neobine asocijacije koje emo morati smisliti zauzet e gotovo sve gradivo. Prva stvar koju moramo uiniti jest paljivo promotriti naslov. Zamislite na trenutak da u svojem gradivu imate jo mnogo planeta za nauiti (u drugim dijelovima gradiva) te da svaki od njih ima svoje vlastite karakteristike. Ne treba dokazivati koliko je neugodno (a siguran sam da se to desilo mnogim studentima i uenicima) kada na ispitu dobijete savreno poznato pitanje, ali ne moete se sjetiti tonog odgovora zato to ste podatke pomijeali sa slinim gradivom. Oba su vam gradiva poznata, ali nikako se nc moete sjetiti koji se odgovori odnose na "TX-5910", a koji na "TV5163", naprimjer. Je li vam se to slino ve dogodilo? ini se da vam elim malo zakomplicirati stvari pri zapamivanju ove teme. Kaem "ini se" zato to ete uskoro shvatiti da je to "maji kaalj", tj. da uope nije teko uiti tako da nam se podaci o razliitim "planetima" ne pomijeaju unutar iste grae. Nauit u vas kako to postii na najuinkovitiji

i najbezbolniji mogui nain. Oh! Naravno, i najzabavniji. Hajdemo reducirati mogunost pogreke na, recimo, 0.0% Ako ste spremni, ponimo. Odvojimo malo vremena za zabavu i pouku! "TX" podsjea na rije "taxi", a njegov identifikacijski broj "5910" moe se pretvoriti u rije "leptir", primjerice. Sjeate se kako pretvaramo brojke u rijei, zar ne? 5 L 9 B P V 1 T D 0 R

S tako poredanim slovima lako je nai rije ili frazu to ukljuuju sva slova koja bi trebala zamijeniti identifikacijski broj planeta. Trebali biste odabrati samo jedno slovo iz prikazanog stupca. U ovom sluaju odmah vam pada na um rije "LEPTIR". Ako se pak ne moete sjetiti rijei, bez oklijevanja se posluite rjenikom. U najgorem sluaju uvijek se moete posluiti mentalnom tablicom. Smijete i povezivati rijei ovako: "taxi-lava-dar", pri emu su rijei "lava" i "dar" izvuene iz dijagrama. Kako vam se "svia" ovaj prizor: taxi bjei pred rijekom uarene lave, kad u jednom trenutku podivljali vulkan izbaci gigantski, u srebrni papir umotan dar, pada na cestu ispred taxija koji zbog toga mora snano zakoiti.... Ipak emo se u naem sluaju drati rijei "taxi" i "leptir". Zamislite grad ije su ulice napuene ogromnim "taxi-leptirima" u niskom letu. Ljudi ih dozivaju podizanjem ruke i tada "taxi-leptiri" usporavaju i lebde nad plonikom, a ljudi uskau u njih. Sada obratite pozornost. Rijei koje zamjenjuju naslov "taxi" i "leptir" posluit e kao dokeri odmah emo znati da referiramo na planet "TX 5910", a ne neki drugi, kada u neobinoj asocijaciji naiemo na rije taxi ili leptir.

Sada bih htio da vizualizirate uistinu spektakularnu scenu obazirui se jedino na podcrtane rijei i ne marei za druge stvari: Voza vozi otvoreni taxi na ijem zadnjem sjedalu lei gigantska vreica aja. Taxi ima tri kotaa i u obliku je trokuta (nalikuje "leptiru"). Voza ima tone gela u svojoj kosi i vozi po rijeci Nil (kao da se radi o taxi amcu). Odjednom ubrzava, podiui prednji kota te vozi na dva kotaa, kako bi lake pretekao ostala vozila.

Prouite: Tone gela u vozaevoj kosi podsjeaju nas na injenicu da je planet od nas udaljen "85 svjetlosnih godina". aj na zadnjem sjedalu taksija s tri kotaa prijevod je podatka o promjeru planeta: "48.000" kilometara. "48" je aj u naoj tablici, a tri kotaa su tri nule. Nemojte zaboraviti da se radi trokutastom taksiju. U rijeci Nil vozi na dva kotaa, a to je podatak za 2500 godina koliko je planet napredniji od nas. "Nil" je broj 25, a dvije nule simboliziraju dva kotaa na dva kotaa je voza ubrzavao dok je pretjecao ostala vozila. Nadalje, u gradivu pie da su nas "njegovi stanovnici posjetili 1.8.1964. godine". Budui da se radi o istom podatku, logino ga moramo prevesti u neobinu asocijaciju. Najbolji i najuinkovitiji nain prevoenja datuma uvijek ukljuuje sljedee: 1. Ako se radi o 20. stoljeu, uzimaju se samo dvije znamenke (recimo, u 1964. uzima se "64") 2. Ako godina pripada drugom tisuljeu (1001.-2000. godina), uzimamo posljednje tri znamenke (u 1475. uzimamo 475). Prema tom sustavu datum posjeta izvanzemaljaca, 1.8.1964., reducirat e se na "1864" pa emo morati pronai rije koja korespondira s tim brojem. Za datume nam ne treba posebna tablica jer tu ne moramo posebno dovoditi informacije u red.

Ipak emo je u ovom sluaju upotrijebiti i raspoloviti broj na dva dijela jer se ovog trena ne mogu sjetiti rijei kojom bismo mogli zamijeniti broj 1864. Ali moemo dobiti rijei "daj" i "sok". Nema veze jesu li to rijei iz vae mentalne tablice ili nisu. Vano je samo da ti fiktivni izvanzemaljci nisu samo jako marljivi nego su i nevjerojatno miroljubivi, pa je njihov voa pri svom prvom susretu s nama Zemljanima rekao: "Daj sok!" i njegovi su suradnici odmah iznijeli ae s predivnim, hladnim, crvenim sokom i poeli nas nuditi njime. Tako su htjeli pokazati da dolaze u miru. Nakon nekog vremena moda neemo biti sasvim sigurni odnosi li se ovaj datum ba na dolazak bia s planeta TX-5910, ili pak na dolazak bia s nekog drugog planeta. Da bismo izbjegli zabunu, u neobinu asocijaciju moramo ukljuiti doker: "taxi" ili "leptir", to vam je drae. Moemo uzeti i vozaa taksija s geliranom frizurom, zato to smo ga ve iskoristili u neobinoj asocijaciji na poetku ove teme. Naprimjer: Ba kad su svi prionuli ispijati voni sok, pojavio se voza taksija. Ljut je jer mu je ponestalo gela (moete zamisliti kako ljutito trese praznu boicu). Otima nekome sok iz ruke i, budui da je sok ljepljiv, pokuava njime zagladiti kosu kao da se radi o gelu. Odjeljak o zdravlju proradite sami. To je jednostavno i vi sada postajete napredan uenik. Da biste to uspjeli, morate zamijeniti lijeniku specijalizaciju i korespondirajuu boju narukvice za neto to vam oni sugeriraju. Zatim kreirajte neobinu asocijaciju s obje stvari. Naprimjer: oko za optiara, a za otorinolaringologa uho-grlo-nos. Moete vizualizirati policajca za plavu boju i polarnoga medvjeda za bijelu. Moete li zamisliti kako masira pacijenta svojim ogromnim pandama (fizioterapeut)? Isto uinite s pacijentima i njihovim obojenim narukvicama. Zapamtimo sada etiri satelita od blieg prema udaljenijem (Preston, Galias, Rota i Eulen). elim da izgovorile i vizualizirate sljedee reenice:

Putujem presto (brzo) u Galiju (Francuska) zato to je Eiffelov toranj spontano poeo rotirati. Kada doem tamo, vidjet u kako svi ljudi euliraju (veliaju, hvale) toranj kao da se radi o maginom totemu. Zapazite kako podcrtane rijei uinkovito zamjenjuju nazive satelita. No, kako emo znati da ti sateliti pripadaju planetu "TX-5910", a ne nekom drugom? Pa, jednostavno. Po dolasku u Pariz ustanovio sam da slavni toranj ne rotira sam, nego: Na dragi taksist svojim taxijem vue toranj u krugovima. Zatim moemo asocirati kontinente: Vitalia je najhladnija. Zato ljudi koji tamo ive imaju vie "vitalnosti" kako bi lake putovali s mjesta na mjesto, a da se pritom ne smrznu. Zamislite da su vozai taksija sa zalizanim frizurama najbri i najvitalniji, samo da biste bili sigurni da govorite o planetu "TX-5910", a ne o nekom drugom. Copoal je najbogatiji planet. Njegovi se stanovnici kupaju u zlatu. I opet, da ne bismo pomijeali planete, zamislimo usput kako se taksisti kupaju u gelu u velikim zlatnim posudama. Oh! Nadam se da ete mi svi vi taksisti oprostiti na ovome! Primite moje pozdrave i izraze potovanja, i...hm, hvala vam na pomoi! Ossen je najprostraniji i najvei, a to se osjea i u njegovu imenu: dva s pokazuju da je dvostruko vei od svega ostaloga. Extradivarius je najsiromaniji. Njegovi su stanovnici toliko tuni zbog svog siromatva da sviraju tune melodije na svojim violinama, "ExStradivarijima", jeftinijim verzijama autentinih Stradivarija. Drugaije, neto manje uinkovite asocijacije moe se napraviti jednostavnim podcrtavanjem ili oznaavanjem inicijala razliitih koincidencija. Uvijek biste to trebali initi plavom olovkom, tako da se ne zbunite.

Naprimjer: Na siromanom kontinentu rastu gigantske smreke. Jo par asocijacija: Mukarci imaju velike ruke i glave zato to su prilikom posjeta drugim planetima navikli nositi ogromne ae vonog soka na glavama i rukama. Zato im nisu potrebni posluavnici (zamislite ih kako odravaju ravnoteu). ene su trokutastog oblika, poput leptira. Preostale asocijacije moete i sami smisliti. Ne morate se toga prihvatiti upravo sada. Smiljajte ih onoga dana dok budete obavljali drugi pregled. Proitajte saetak tri ili etiri puta koristei pritom tehniku fotograf skog itanja, ali ne prebrzo. Koristite olovku kao vodi. Izvedite i oivite sve nae prijanje asocijacije. Zapiite ih na desnu marginu plavom olovkom (nemojte zaboraviti staviti svoj simbol prije asocijacije). Ovdje e biti mnogo asocijacija pa ako ne stanu na margine vaega saetka prijeite na drugu stranu ili uzmite drugi papir. Onda napravite mentalnu mapu grae. U teoriji bismo mentalnu mapu trebali napraviti prije nego to memoriramo grau, ali budui da nam asocijacije naprosto naviru (zar nije tako?), a ova je tema poprilino gusta (sudei po koliini istih podataka), mnogo se toga obavi i prije izraivanja mentalne mape. Zamolit u vas da se sutra pokuate sjetiti tih podataka. Izrecitirajte ih, a onda nakon tjedan dana napravite isto i vidjet ete to e se dogoditi. Posljednji je korak PREGLED i PONAVLJANJE saetka.

3. PONAVLJANJE
Prvi, tzv. inicijalni pregledi, preklapaju se s fazom zapamivanja. To znai da istovremeno ponavljamo ve memorirane injenice koje se odnose na proireno openito gradivo (kao to smo uinili s gradivom o planetu) i uimo nove informacije koje nadograujemo na ve naueno ope gradivo, iz neke teme. Dakle, to su informacije koje smo ostavili za poslije i koje postupno produbljujemo.

Podsjeam vas da memoriranje mentalne mape gradiva daje opi pregled, a kad prvi put uimo saetak zapravo takoer uimo proireno openito gradivo pa je logino da tada pamtimo vie informacija nego to je to bilo dok smo uili mapu. Takvim postupnim pregledima ispunjavamo dva cilja: 1. Prvo utvrujemo ve zapamene injenice, konsolidiramo ih u pamenju, malo-pomalo. 2. Sa svakim novim pregledom sve vie proirujemo grau, progresivno usvajajui sve kompleksnije injenice. To su informacije koje nismo ukljuili u prvu fazu uenja dakle one koje smo ostavili za poslije, kada budemo bolje upoznali gradivo. Zato je ovu fazu uenja najbolje nazvati fazom ponavljanjazapamivanja, budui da se obje aktivnosti obavljaju istovremeno. Ponavljanje je kljuan dio uenja i esto ne dobiva panju koju zasluuje. esto se previe podcjenjuje, a zbog toga se "naueno" gradivo slabo zadrava u pamenju. To pak moe dovesti do toga da pamenje zakae na ispitu. Ponavljanje barem na poetku uzima otprilike 90 posto vremena potrebnog za uenje. Zato treba odabrati pravi trenutak za ponavljanje gradiva. esto je mudro iskoristiti "prazan hod" tijekom dana, primjericc dok ekate u redu, na autobusnoj postaji, dok se odmarate u teretani i slino. Sada emo razmotriti razliite vrste ponavljanja kojima moramo ovladati. Inicijalna ponavljanja Ovo su prvi pregledi koje moramo obaviti. Nakon to nauimo mentalnu mapu, ponovit emo je mentalno, bez pisanja. Dodatan napor uloen u zapisivanje mape nee ii pamenju u korist, sve informacije treba naprosto ponoviti u sebi. Onda moramo provjeriti jesmo li ponovili sve informacije iz mentalne mape. Ako nismo, moramo ustanoviti gdje smo pogrijeili i ispraviti se. Zapnemo li u tim inicijalnim izlaganjima, nema problema, zato to sada imamo mapu (tik ispred sebe) da nam pomogne. Meutim, pokuajmo previe ne viriti u nju.

Ove preglede treba obavljati svakodnevno, dvaput sa svakom mentalnom mapom, ali u razmaku od nekoliko sati. (Najbolje prvo ponavljanje obaviti ujutro, a drugo naveer.) Inicijalna ponavljanja ne uzimaju mnogo vremena i treba ih prakticirati sve dok vrsto ne usvojimo gradivo i kad smo ve toliko dobro ovladali mapama da neko vrijeme moemo bez njih. Uobiajena je praksa ponavljati dva puta dnevno otprilike tjedan dana, premda nekim uenicima treba manje ili vie vremena za to, ovisno o tehnici, sposobnostima i teini grae. Takoer morate razumjeti da je jednotjedno inicijalno ponavljanje prosjek i, uz malo vjebe, uenici e odjednom otkriti da sve bre i bre potpuno ovladavaju graom, to pak znai da se vrijeme ponavljanja progresivno smanjuje. Unutarnji e vam osjeaj govoriti da ste gradivo prenauili, te da je daljnje ponavljanje gubitak vremena. Taj osjeaj se razlikuje od ovjeka do ovjeka, pa i odluka ovisi o individualnim kriterijima. S obzirom na njihovu veliinu, posvetit emo jedan dan ponavljanju saetaka. Zapamtite da se u tjednu inicijalnih ponavljanja dogaa preklapanje o ijoj sam vanosti ve govorio. Ono se, kao to ve znate, sastoji od progresivnog memoriranja preostalih, dubljih i kompleksnijih informacija. Njih uimo zajedno s ponavljanjem onoga to smo ve memorirali. Na kraju emo morati uiti sve vie mapa i saetaka jer e nam pristizati sve vie novog materijala. Sve to u hodu treba uklapati u fazu ponavljanja. Kad skupimo zavidan broj tema u fazi ponavljanja te nam vie niti jedna nova ne stane u dnevni ritam ponavljanja, trebamo stati s uenjem i potpuno se posvetiti ponavljanju mapa i saetaka, sve dok nam se uvrste u pamenju. Tada tek moemo rei da smo zavrili s prvom fazom ponavljanja. Zapazite da smo ponavljanju dali prednost pred memoriranjem. Bilo bi uistinu teta kad bi zbog nedostatka ponavljanja injenice koje smo ve nauili (a nismo ih dovoljno puta ponovili) poele "kopniti" u naem pamenju. Nakon toga poinjemo drugu fazu uenja-ponavljanja, sve dok opet ne skupimo dovoljno novog materijala da se moemo i opet u potpunosti posvetiti ponavljanju.

U ponavljanje ne bismo smjeli zaboraviti ukljuiti teme iz prijanjih faza. I njih treba ponavljati jer ako to ne budemo inili, doi e do zaboravljanja, a zaboravljanje znai gubitak vremena. Taj postupak ponavljamo dok ne "sredimo" kompletno gradivo. Neki bi mogli pomisliti da u svemu tome ima previe ponavljanja. E pa njima mogu samo rei da su ona apsolutno nuna jer samo i jedino zahvaljujui ponavljanjima moemo potpuno ovladati svakim gradivom. S druge strane, ubrzo ete se uvjeriti da nam je za ponavljanje svake teme dovoljno nekoliko minuta. Ovo su opa pravila za svakoga, pravila od kojih svaki uenik ili student koji dri do sebe treba poeti. Vrhunski uvjebani uenici uvijek trebaju manje ponavljanja, ba kao to im treba manje vremena da neto proitaju, razumiju i zapamte. Oni bolje od ikog drugog znaju najuinkovitiji ritam uenja u smislu vremena koje im treba da personaliziraju grau, zapamte je i ponove, kao i to koliko vremena trebaju odvojiti za svaku fazu. U svemu tome oni e biti uinkovitiji i profesionalniji od svih ostalih. Konferencijsko ponavljanje Nakon inicijalnih ponavljanja nastavit emo ponavljati gradivo bez potrebe za konzultiranjem biljeki. Ovisno o tome hoemo li moi ponavljati bez biljeki znat emo u kojoj smo fazi ponavljanja. Ako nam biljeke budu zatrebale svaki put kad zapnemo, znai da jo nismo odmakli od inicijalne faze. No, ako smo u stanju kompletno gradivo precizno reproducirati u pamenju, znai da smo u uli u konferencijsku fazu ponavljanja. Pri konferencijskim ponavljanjima u stanju smo reproducirati svako gradivo "poput strunjaka" kao da ga izlaemo publici na simpoziju. Dobro je zamiljati i osjetiti ovu "konferenciju" u mati. Trebamo se uivjeti kao da se ona stvarno dogaa. Za razliku od inicijalnih ponavljanja, biljeke nam vie uope nisu potrebne, premda bi moda bilo dobro da neto poslije, nou ako je mogue, provjerimo jesmo li uistinu precizno ovladali injenicama. Pri konferencijskim ponavljanjima vie ne pravimo razliku izmeu saetaka i mentalnih mapa. Jednostavno emo se ograniiti na iznoenje informacija sadranih u grai, premda je istina da nam fotografska pomo

to je dobivamo iz mentalnih mapa moe u poetku posluiti kao pomo u organizaciji i izlaganju informacija. Konferencijska ponavljanja mogu se i trebaju obavljati u dnevnim situacijama prisilne mentalne neaktivnosti, kako bi se utedjelo vrijeme primjerice, dok ekamo u redu u banci, trgovini i slino. Budete li tako inili, odmah ete vidjeti da se ovakvo ponavljanje isplati jer je zabavno i spaava nas od dosade. Znajte takoer da gradivo moemo ponavljati kojim god redom elimo. Sukcesivnim ponavljanjima stjeemo potpunu kontrolu nad graom, toliko dobru da je nou vie ne moramo ponavljati. Sigurni smo da smo je pravilno ponovili i kompletno razumjeli. To znai da smo dospjeli od tree faze: finalnog konferencijskog ponavljanja. Konana konferencijska ponavljanja U toj fazi uenik samostalno odluuje koliko e esto ubudue ponavljati gradivo. U principu biste s ponavljanjem trebali prestati im dovrite cijelo gradivo, ili jo onoliko vremena koliko je dovoljno da se posvetite gradivu to ga jo morate zavriti. Dok ponavljamo saetke i mentalne mape, nikada ne smijemo praviti biljeke. Bilo bi to obino gubljenje vremena. Ljudi koji prave biljeke pri ponavljaju trebaju prestati s tom loom navikom zato to ona ozbiljno teti uinkovitosti uenja. Ako pak mislite da vam pisanje treba zbog manjka koncentracije, znajte da e vam koncentracija svakim danom biti sve bolja zahvaljujui ovom aktivnom, zabavnom i totalno uinkovitom sustavu uenja. Pisanje preporuujem na kraju, ako moramo pristupiti esejnom ispitu. Najbolji trenutak da se to uini jest onda kada ovladamo svim temama te doemo u fazu kada personaliziranu grau trebamo prilagoditi vremenu koje imamo na raspolaganju tijekom ispita. Tako emo razviti izdrljivost i lakou u pisanju. itanje-ponavljanje To je posljednja vrsta ponavljanja u koju moemo ukljuiti togod poelimo. Ova je ponavljanja dobro esto obavljati na poetku, a prije svega sa saecima. Kada se radi o mentalnim mapama, takva ponavljanja nisu potrebna.

Takoer je najprikladnije i zapravo jedino mogue u sluajevima kada imamo samo dva ili tri dana do natjeajnog ispita za koji smo se uistinu dugo pripremali. Ovoj vrsti ponavljanja moemo pribjei kada smo previe umorni za bilo koju drugu vrstu mentalnog napora. Meutim, pazite da vam se ne nakupi previe loih dana!

SAVJETI ZA KRAJ
Kad zapnete u gradivu, trebali biste odmah pomisliti da se radi o manjku razumijevanja. Taj problem treba rijeiti odmah na poetku, prilikom izrade saetaka. Na kraju bismo trebali biti sigurni da smo graom ovladali poput strunjaka. Bez obzira koliko zakuasto pitanje dobili na ispitu, osobito u sluaju pitanja s viestrukim izborom odgovora, nikad neete biti uhvaeni na prepad. Iz malo mentalnog treninga moemo se nauiti brzo, jasno i udobno kretati graom. Onima koji se spremaju za razliita testiranja vrsto preporuujem da znaajno proire gradivo koristei knjinicu, enciklopedije i razliite knjige, gledajui dokumentarce i emisije vezane uz zadanu temu (interesantno, zar ne?). Da biste to uspjeli, i u sluaju koritenja knjiga (to je najei sluaj), dovoljno je odabranu informaciju proitati dva do tri puta prije nego to je dodate gradivu. Dobro je odvojiti tri do etiri dana za proirivanje gradiva, ali tek nakon to ste zavrili fazu finalnih konferencijskih ponavljanja i blie terminu ispita. Tako ete lake zapamtiti informacije bez mukotrpnog ponavljanja. Naposljetku, u posljednja dva ili tri dana prije ispita (ovisno o tome koliko je opirno nae gradivo) ponavljanja e postati ekskluzivna ponavljanja za itanje i, ako je mogue, tivo za oputanje. Ona su najprikladnija za to jer su, meu ostalim stvarima, najbra i iziskuju najmanje mentalnog napora, to nam pak omoguuje da ispitu pristupimo odmoreniji i sa stanovitom "potrebom" da prenesemo nauene informacije.

Prvo treba ponoviti mape, a tek onda saetke. Bude li vremena, grau bismo trebali ponoviti dvaput. Meutim, ako je osobito opsena, a ni naa brzina itanja jo nije dosegla svjetlosne brzine, ponovit emo grau jednom. Kad ve radimo na finalnim ponavljanjima, trebali bismo se osjeati poput "strunjaka"; ali ne samo to. Morali bismo biti smireni i oputeni. Ne bismo trebali previe razmiljati o ispitu. Kandidati za testiranja trebali bi paljivo skupiti svu dokumentaciju potrebnu za testiranje, certifikate i slino. Oni kandidati koji moraju pristupiti lijenikom pregledu tog bi dana trebali paziti to unose u organizam, vrsto i tekue, jednako kao i u danima prije ispita. Trebali bi izbjegavati poviene razine eera u krvi, kolesterola, povieni krvni tlak itd. Osobito treba paziti DA SE NE TROE NIKAKVI LIJEKOVI, makar u uputama pisalo da je dovoljna potvrda lijenika ili obino obavjetavanje lijenikog povjerenstva. Nita od toga moda nee biti dovoljno. Na nesreu, preesto sam svjedoio sluajevima nepravednog eliminiranja kandidata zbog banalnog razloga uzimanja propisanih lijekova za prehladu, gripu ili kaalj. Na dan ispita trebali bismo misliti samo na to da se opustimo i uivamo u lijepom danu, tako da usvojeno znanje moe prirodno tei iz nas. Nikakvo ponavljanje vise nije potrebno! Time bismo samo postali tjeskobniji i u posljednji bismo tren poeli sumnjati u neke stvari, izazvali si nesigurnost pa ak i nervozu. Sve to, kao to i sami znate, nije nimalo korisno.

5
Ispiti i razliite vrste testiranja

Prije ili poslije doi e vrijeme da pokaemo to smo nauili, to smo zapamtili. Dolo je vrijeme da se natjeemo, da sebi i drugima pokaemo to znamo! Ovdje naa psiholoka i emocionalna kontrola igraju kljunu ulogu. Dobro naueno gradivo malo znai ako kandidat ili kandidatkinja to ne umiju pokazati. U ovom emo poglavlju temeljito prouiti sve mogue tipove provjere znanja. Otkrit u vam male tajne svih vrsta testova. Na poetku moemo sve vrste testova, ispita, provjera znanja, strunih ispita, prijemnih ispita, testiranja za posao itd. razvrstati u sljedee kategorije: esej ili kratki odgovori na pitanja test viestrukog izbora ("test na zaokruivanje") usmeni ispiti praktini ispiti testovi sposobnosti

Tu su jo i testovi fizike spremnosti i zdravstveni pregledi koje neki moraju proi kod primanja na odreene poslove. Svaka vrsta testiranja ima svoje prednosti i nedostatke. Nemogue je za svaku vrstu testa pripremati se na isti nain. Ne ui se jednako za ispit u koli i testiranje za posao.

ESEJI I KRATKI ODGOVORI NA PITANJA

Ti se ispiti mogu temeljiti na opirnim pitanjima na koja treba dugo odgovarati ili na kratkim pitanjima koja zahtijevaju saet odgovor. U ovom posljednjem trebamo se drati pitanja, izbjegavati predugake i preopirne odgovore. Da su od nas htjeli dobiti vie informacija, zadali bi nam esej i dali vie vremena da sroimo iscrpne odgovore. Kod esejnih ispita morate uiniti sljedee: Proitajte, i vie puta ako treba, pitanja i upute u testu paljivo i smireno. To je dobra navika jer se njome izbjegavaju krive interpretacije i nesporazumi. Prvo morate odvojiti minutu ili dvije da biste organizirali red kojim ete odgovarati na pitanja. Pitanja koja donose najvie bodova i ona na koja znate najbolje odgovoriti svakako imaju prednost. Preporuljivo je, ako je to mogue, posljednjih 5 ili 10 minuta sauvati za konanu provjeru odgovora. Mnogo je bolje saetije odgovoriti na sva pitanja nego briljantno odgovoriti na pola njih, a ostatak ostaviti prazno. Mnogi misle ako se natjeajni test sastoji od etiri pitanja, a oni savreno odgovore na dva, da e im prolaz biti osiguran. Ali uistinu nije tako. Openito gledano, morate odgovoriti na sva pitanja, i to dobro, da biste dobili prolaz na testu, bez obzira na to je li to samo po sebi dovoljno da dobijete posao. Iznoenje definicije/tvrdnje u odgovorima takoer je preporuljivo. Trebala bi biti jasna i precizna i izriito se odnositi na postavljeno pitanje. Ne bi trebala biti preopirna, oskudna ili konfuzna. Nemojte zaboraviti da kadgod elimo brzo napisati mnogo teksta, vea je vjerojatnost da emo se zbuniti i zaboraviti kljune informacije, "blokirati", napisati pogrene informacije ili pravopisne greke. Stavljajte mnogo pravopisnih toaka zato to one u isto vrijeme ostavljaju jak dojam istovremene opirnosti i jezgrovitosti. Nadalje, ispitiva e cijeniti to to je va test toliko jednostavno i lako itati i ispravljati. Tako e dobiti bolji dojam o nama, to e se odraziti na

konanu ocjenu. On e nesvjesno biti sklon povisiti vam ocjenu. Zar i vi ne biste postupili isto kad biste bili u prilici ocjenjivati testove? Zapamtite da se siromaan jezik, neitljiv i neuredan rukopis, pravopisne greke i turi odgovori uvijek "kanjavaju". Na kraju bi moda bilo interesantno kratko sumirati pitanje, koristei terminologiju i izraze iz njega. Time pokazujemo da nismo odlutali od teme te pomae da nai odgovori ispitivau djeluju organiziranije i uvjerljivije. Savjetujem vam da to inite osobito onda kada znate premalo injenica da biste doista kvalitetno odgovorili na pitanje, pa ovo moe posluiti kao svojevrstan "ispunja". Trebali biste trenirati vrlo brzo pisanje saetaka grae; tako ete uvjebati ruku i postii da se na ispitu prerano ne iscrpi. Dakako, takav trening pomae i da se izbjegne gnjavatorski spisateljski gr. Ako se test sastoji od kombinacije pitanja s viestrukim odgovorima i esejnih pitanja, trebali bismo napraviti neku vrstu "sendvia" tako to emo odgovore zaokruivati usred testa a "kruh" emo praviti od esejnih pitanja, tako to emo na njih odgovarati na poetku i na kraju testa. Time odmaramo ruke i um jer usred testa prianjamo lakem zadatku i prikupljamo energiju zu kraj.

TESTOVI VIESTRUKIH ODGOVORA

Prva tajna ovih testova jest u tome da shvatimo kako za njih, posve suprotno od esejnih pitanja, ne moramo nita pamtiti od poetka do kraja. Ne morate pamtiti tekst i strukturu grae. Samo iste podatke. Takoer ne morate znati objanjavati ili diskutirati. Kod takvih je testova vrlo vana pristupnikova razina opeg obrazovanja i kulture to se mora ozbiljno uzeti u obzir. Sveukupno steeno znanje olakava pristupniku pronalaenje pravih odgovora. Apsolutno je najvanije razumjeti i promiljati grau tijekom uenja zato to emo na testovima susresti mnogo zakuastih ili zavaravajuih pitanja. Na takva je pitanja lake odgovoriti ako shvatimo to znae i to se njima eli postii. Krajnje je vano paljivo proitati sva pitanja koliko god puta treba. Ovo posljednje je takoer jako vano, osobito kod onih koji izvrsno vladaju graom pa zato brzopleto itaju pitanja jer unaprijed pretpostave to u njima

pie. Mnogo puta zahvaljujui pretjeranoj sigurnosti padaju na "varku" u zavaravajuem pitanju. Poslije takvih testova esto se znaju prolamati samooptuujui krici: "Kako sam mogao promaiti pitanje?" ili "Pa to sam znala!" ili "Grrr...! Kakva glupa greka!" Budite paljivi jer urba esto stvara konfuziju. Katkad pitanje bolje razumijemo nakon drugog ili treeg itanja pa nam je i lake odgovoriti, dok ga nakon prvoga itanja moda uope nismo shvatili. To se obino dogaa s pitanjima koja nisu formulirana isto kao u naem gradivu, jednako kao i kod onih koje nismo shvatili zbog manjka panje i razumijevanja. Stoga sam prisiljen opet naglasiti kako je razumijevanje i promiljanje materijala apsolutni klju prolaska na ovakvim tipovima testova. Kako odgovarati na testovima viestrukih izbora? Naravno, poet emo od prvog pitanja i onda redom smireno odgovarati na sva pitanja za ije smo odgovore sigurni. Nakon prve runde moramo razmisliti o sljedeem: Jesmo li tono odgovorili na dovoljno pitanja da proemo na testu? Napomena! U ovom sluaju mislimo na prolaz/pad. Ne govorim o testiranjima u kojima se tanak prolaz ne rauna; u takvim je testovima potrebno dobiti to je mogue veu ocjenu. A) Ako je odgovor da, a jo nam je ostalo vremena, trebali bismo prvo provjeriti pitanja na koja smo odgovorili u prvoj rundi jer se radi o pitanjima koja najbolje znamo. Usput, to nee drugo trajati i prilino je lako. Tako emo obaviti najprikladniju provjeru i osigurati se od svake "glupe" pogreke to nam se nesvjesno moda potkrala. Ako je sve bilo tono, trebamo nastaviti paljivo itati pitanja na koja jo nismo odgovorili. inimo to da bismo vidjeli je li nam koje poznato pitanje promaklo, a moda smo se u meuvremenu i sjetili odgovora. Dogaa se i da odreeni upit u sebi sadri odgovore na neko drugo pitanje u testu. Logino, ovo ete uiniti samo ako pogreni odgovori (tzv. negativni odgovori) donose negativne bodove. Ako to nije sluaj, najbolje bi bilo da odgovorite na sva pitanja. Ne bi trebalo hirovito odgovarati na

takva pitanja. U tom sluaju je preporuljivije slijediti intuiciju (vie o tom u dijelu "koritenje intuicije u odgovaranju"). B) Ako je odgovor ne, dakle ako nismo odgovorili na dovoljno pitanja za prolaznu ili dobru ocjenu, morat emo riskirati. Da bismo u tome uspjeli, trebamo slijediti sljedeu matematiku formulu: "1 / (broj moguih opcija - 1)" Pretpostavimo, naprimjer, da su ponuena 4 mogua odgovora (a,b,c i d) Primijenimo li ovu jednostavnu matematiku formulu, rezultat iznosi 1 / (4 - 1) = 1/3 Broj "4" je broj moguih opcija. Dobivena vrijednost: "1/3" ili ako vam je drae "0.33" predstavlja matematiku ravnoteu ili jednakost. Dobro pazite! Uvijek bismo trebali riskirati gubitak 0.33 boda ili manje za svaki negativni odgovor (pogrean). Ako gubimo vie od 0.33 boda za svaki negativni odgovor, tada je bolje ne odgovarati na pitanje. Sada bacimo pogled na nazivnik naega razlomka: 1/3. Razlomak se uvijek moe interpretirati ovako: "Za svaka tri negativna odgovora (nazivnik) oduzima se po jedan toan odgovor (brojnik "1"; to e uvijek biti 1)." Zamislite da nam, umjesto toga da za svaka tri negativna odgovora gubimo jedan toan (ili pozitivan), (1/3), kau da bismo izgubili bod za broj negativnih odgovora vei od nazivnika toga razlomka. Naprimjer, na testu bi nam mogli rei da za svaka etiri negativna boda gubimo jedan pozitivan, pa ak i za vie od etiri. U tom bismo sluaju mogli mirne due riskirati sva pitanja jer bi matematika vjerojatnost ila nama u korist, i to u probitanim omjerima. Ponavljam: u tom sluaju niti jedno pitanje ne treba ostati bez odgovora, ali, kao to sam ve rekao, ne biste trebali odgovarati nasumce, ve biste trebali koristiti intuiciju. O tome emo jo govoriti. Zapazite da u ovom sluaju, da bismo si dopustili "riskiranja" i bili u pravoj prednosti, nazivnik (broj greaka potrebnih da se izgubi jedan bod) mora biti vei od 3. Moglo se takoer dogoditi, premda se to ne dogaa tako esto, da nazivnik bude manji od 3 i stoga blii broju 1. Primjerice, da su

vam rekli da za svaka 2 negativna odgovora gubite 1 toan, dobili bismo razlomak 1/2. U tom bismo sluaju dvojbena pitanja u principu trebali ostaviti prazna. Unato tomu meu pitanjima na koja nismo znali odgovoriti uvijek ima nekih kod kojih bismo postupkom eliminacije mogli suziti izbor odgovora. Zapravo se uistinu rijetko dogaa da uistinu nemamo pojma kako bi mogao glasiti odgovor uglavnom nam se "upali lampica" pa uspijevamo izdvojiti mogue odgovore. Dakle, nad dvojbenim pitanjem esto mozgamo ovako: "Siguran sam da ovo nije odgovor." Ponavljam, u takvim sluajevima prilikom odgovaranja moramo u obzir uzeti i formulu. Nakon to eliminiramo odgovore za koje smo sigurni da su pogreni, preostat e jo mnogo pitanja kod kojih je mogue izbor svesti na jedan ili dva mogua odgovora (ili tri itd.). Dakle, naa e se formula mijenjati ovisno o tome koliko je nesigurnih opcija preostalo. Zato emo na kraju koristiti dva ili tri razliita razlomka za svaku grupu sumnjivih pitanja na ispitu. Grupirat emo ih prema broju moguih odgovora preostalih nakon eliminacije. Logino, nije isto riskirati odgovor ako dvojite izmeu etiri ili izmeu dvije opcije. Ako se naa formula podudara s brojem bodova koje gubimo nakon svakog pogrenog odgovora, te se naemo u matematikoj ravnotei (drugim rijeima, posve je isto) odgovaranje na tu grupu dvojbenih odgovora takoer e ovisiti o situaciji na ispitu. To stanje matematike jednakosti prilino je esto pa je zato neto tee kalkulirati, o emu emo govoriti neto poslije. Bolje ete to razumjeti nakon to obradimo specifian sluaj testiranja za posao. elite li odmah znati, rei u vam: kada ste suoeni s matematikom ravnoteom, uvijek riskirajte, ali pritom koristite intuiciju. Ponovno naglaavam da je proces eliminacije uglavnom najbolji nain odgovaranja na svako pitanje, a osobito ono za iji odgovor nismo sigurni. ee bi vam se mogla dogaati zanimljiva stvar koju smo ve spominjali. Budite dakle spremni na to da e vam neko opirnije pitanje na testu (znatno rjee se takve stvari znaju nai i u odgovorima) potpuno rastjerati sumnje u vezi s odgovorom na neko prijanje pitanje za iji odgovor niste bili sigurni. Nemojte to nikako zaboraviti.

KORITENJE INTUICIJE U ODGOVORIMA

Kada nam rezultat gore spomenute formule ponudi povoljnu matematiku vjerojatnost, pokazujui nam da bismo trebali riskirati i odgovoriti na pitanja za ije odgovore nismo sigurni (ne moemo se odluiti ili uistinu nemamo pojma to bi mogao biti odgovor), tada je vrijeme da primijenimo intuiciju. Ne moramo se bojati jer nemamo to izgubiti. Uinit emo to ovako: Prvo pravilo: kada na dvojbena pitanja odgovarate pomou intuicije trebate uzeti u obzir da je uglavnom toan onaj odgovor koji vam prvo padne na pamet. No, ako smo prilikom provjeravanja odgovora ustanovili greku, ne trebamo se suzdravati od korigiranja. Drugim rijeima: Ako nam nakon ponovne provjere kristalno jasno "sine" pravi odgovor na pitanje, trebali bismo slijediti taj osjeaj. Naime, statistike govore da su takve korekcije esto tone. Ako naa formula pokazuje da bismo trebali riskirati odgovor na dvojbena pitanja, no mi ne znamo koji odgovor odabrati, najbolje je pretpostaviti da e biti ravnotee u konanom prebrojavanju odabranih mogunosti, kada dodajemo i grupiramo odabrane odgovore (a, b, c, d itd.) prema broju puta u kojem se ta slova pojavljuju (to se zapravo dogaa vrlo esto). To je lako pokazati. Primjerice, ako svaka osoba zapie slova a, b, c i d brzo i proizvoljno, jedno za drugim, i tada ih prebroji, vidjet e da je, najee, broj puta u kojem se svako slovo pojavljuje nevjerojatno blizak ili ak identian. Zato bismo trebali odgovarati na pitanja u koja sumnjamo birajui opcije (slova) koja su se posljednja pojavila, a kada postane "gusto" trebali bismo oznaiti slovo koje se najdulje vremena nije pojavilo. Treba znati da su oni koji sastavljaju takve testove gotovo uvijek nesvjesno skloni izjednaiti broj puta u kojem svako slovo predstavlja toan odgovor. Kako god bilo, ne dajte se zaplaiti i zapamtite da poinjemo od povoljne matematike vjerojatnosti. Eto zato morate "riskirati" dvojbena pitanja.

Nadalje, u dijelu o pripremanju za testiranja za posao ili prijemnih ispita pronai ete vie informacija o ovome.

USMENI ISPITI
Za ove se ispite trebamo pripremiti kao da se pripremamo za esejne testove. Ako imate video ili raunalnu kameru, moete se snimati dok diskutirate ili prepriavate grau; to je izvrsna vjeba. Prilikom diskutiranja grae trebamo pravilno izgovarati rijei i, to je jo vanije, trebamo govoriti polako i ne preglasno, jer bi nam to izazvalo nepotrebnu nervozu. Spor e nam govor pomoi da kupimo vrijeme za kvalitetnije prisjeanje injenica pohranjenih u pamenju. Usput emo ui u vie stanje relaksacije, tjelesne i mentalne. U takvo se stanje lake ulazi kad previe ne povisujemo glas. Zapamtite: najbolje je govoriti to je mogue sporije i tie. Na snimkama se moemo analizirati i procijeniti svoj napredak. Ako niste pretjerano graciozni, najbolje je izbjegavati geste i nepotrebne kretnje. U tom je sluaju nabolje kretati se sporo i preciznim pokretima, premda je istina da gestikuliranje rukama nekim ljudima moe pomoi. Kada ustajemo sa stolice da bismo odgovarali, do mjesta za odgovaranje moramo hodati polako i smireno. Trebamo upregnuti sve neophodne vjetine da bismo kontrolirali ivce prije nego to ustanemo sa stolice i mnogo prije nego to ponemo odgovarati (nekima treba vie vremena za to, sve ovisi o osobi). Cijela je ideja u tome da se uvijek izbjegne nervoza zbog koje bismo mogli izgubiti kontrolu. Vie informacija o ovoj grai pronai ete u poglavlju o samokontroli i tehnikama oputanja. Primijenite sofroloke tehnike. U najefikasnije spada vizualizacija. Moemo zamiljati da smo vrstan znanstvenik koji odrava konferenciju za novinare. Pristupnici ili studenti koji sluaju ispit su publika, a nai su ispitivai novinari. Vizualiziramo nou, u krevetu, kada smo najprijemiviji i moemo utjecati na podsvijest takvim mislima i senzacijama. Osjetite uionicu; onjuite je. Trebali biste se osjeati udobno i oputeno. Trebali biste osjetiti

da ste "vani". Nakon svega, ipak ste temeljito prouili grau pa se moe rei da ste postali pravi strunjak za nju. Na dan ispita trebali biste se opustiti i osjetiti sve to ste nou vizualizirali, te se posvetiti ostatku tehnika oputanja ako bude potrebno. Ako ne treba, jo bolje.

NATJEAJNA TESTIRANJA
Kad govorimo o natjeajnim testiranjima, mislimo na sve vrste ispita to se temelje upravo na tome: natjecanju. To ukljuuje internacionalna testiranja za prekomorske poslove, testiranja za prijem u dravnu slubu, prijemne ispite i slino. U takvim ispitima onaj tko "pobijedi" ili postigne bolji rezultat dobiva posao, upisuje se na fakultet i slino, dakle uvijek osvaja vie bodova od onih koji samo sudjeluju. esto se govori: "Nije vano pobijediti, vano je sudjelovati." Ha! Moda to vrijedi za djecu i amatere, ali svakako ne vrijedi u finalu Olimpijskih igara gdje apsolutno nita nije vanije od pobjede (ili barem onoga to nalikuje pobjedi, ako se uzme u obzir neprekidna evolucija dananjeg kompetitivnog drutva). U stvarnosti se spomenuta izreka citira vie radi utjehe nego bilo ega drugoga. Nemojmo se zavaravati. Na olimpijskoj stazi ili na terenu prilikom zavrne utakmice, ba kao i na testiranju za posao, trijumfira jedino pobjednik (ili barem trijumfira neto vie od ostalih, barem to se tie publike, novinara i medija, zar ne?). I u naem sluaju vrijedi isto. Stoga bi to trebao biti va konani cilj: proi na testu i osvojiti svoje radno mjesto. Na obinom ispitu koji se polae tijekom kolske godine cijeli razred moe proi, ne mora to biti samo odreeni broj uenika. Meutim, kad se radi o testiranjima za posao, prijemu u dravnu slubu ili slino, ako se nudi 10 radnih mjesta, onda nikako nije svejedno hoete li zavriti na 15. ili 80. mjestu. Jedino je vano ostvariti rezultat koji e vas smjestiti meu prvih 10 na ljestvici. Osobito ako nemamo toliko sree da nas netko "iznutra" gura, najpametnije nam je da se pripremimo s profesionalizmom. Pritom dakako ne smijemo zaboraviti da nam cijeli taj posao treba biti zabavan. U pripremama bismo trebali uivati, to e nam usput osigurati i bolje rezultate, premda znam da je nekima teko povjerovati da su ta dva procesa kompatibilna.

Osobno sam uvijek vie volio testiranja za posao i sline natjecateljske ispite od obinih kolskih testova. Ovi prvi daju vam vie slobode i mogunosti da organizirate vrijeme; premda je istina da ti testovi vie nalikuju zavrnim ispitima na kolama i fakultetima, koji su strahovito vani i nose sa sobom visok faktor rizika. Meutim, istina je i da mnogi ljudi nakon to prou takve testove nastavljaju uiti i pripremati se za nove, koji im onda osigurava bolji poloaj na poslu ili pak novi posao. Glavna prednost takvih testova pred obinim ispitima jest ta da uenje moemo organizirati po elji, bez pritiska. Ako nam se danas ne ui, nema problema. U razdoblju pripremne faze moemo si priutiti ak i mali odmor. Openito je pravilo da sami odreujemo ritam uenja. S druge strane, uenici i studenti trebaju slijediti striktne i neproporcionalne nastavne programe, s preopirnim materijalom i jako puno "ispunjaa", pa mnogi zbog toga osjete preoptereenje. U tim sluajevima akademski sustav prisiljava uenike da rade tempom koji nije njihov. Akademski programi trebali bi uistinu biti mnogo koncentriraniji i precizniji. Trebali bi ukljuivati manje materijala, oistiti se od svegu zastarjeloga i beskorisnoga. Tako bi postali i mnogo temeljitiji te bi ih u isto vrijeme bilo lake slijediti. To bi vodilo mnogo kvalitetnijoj specijalizaciji u budunosti. Dakako, ne vjerujem da bilo tko od nas moe ita poduzeti u vezi s time, barem zasad. Najbolje to moemo uiniti jest da se dobro pripremimo za uzbudljivu avanturu natjeajnih ispita! Jeste li spremni? OK, idemo onda dalje.

TESTIRANJA: PISANI TESTOVI

Ova vrsta sainjava gotovo 100 posto svih testova. Neki se ak sastoje od vie dijelova. Mogu doi u obliku eseja ili pitanja viestrukih izbora. A) Za esejne testove trebamo pripremiti adaptirane verzije gradiva za ispit, ija duljina koincidira s vremenom koje imamo da bismo objasnili svako pitanje. Te reducirane jedinice gradiva upravo su ono to e nas zatei na ispitu. To znai sljedee: ako imate sat vremena za pisanje o svakoj temi, onda je glupo memorirati 20 kartica teksta za svaku temu. Kad biste sve i

zapamtili, ne biste stigli sve to znate o temi zapisati u sat vremena. A nemate na raspolaganju pet ili est sati. Zar to nije logino? Pa, zaudili biste se koliko mi uenika i studenata dolazi s ovim problemom. I ne samo da time gube dragocjeno vrijeme, nego jo i ugroavaju sve druge usvojene informacije. Zahvaljujui takvom uzaludnom samoiscrpljivanju moglo bi im se desiti da zaborave ono to ve znaju. Stalno drite na umu da je za ispite u obliku eseja jedino realno uiti samo ono to je nuno da bi se prolo na testu, ali opet s najveim moguim pouzdanjem. O tim emo stvarima ionako vie nauiti u praksi, nakon to uistinu dobijemo posao. To je uostalom i najbolji nain uenja. Takoer se drite svega to smo rekli o prilagoivanju jedinica gradiva vremenu koje nam je dano na ispitu. Takve bi adaptacije trebalo prirediti blie datumu ispita i nakon to smo provjerili da se struktura ispita nije u posljednji tren promijenila. Rekli smo takoer, a sada samo ponavljamo, da bismo trebali ukljuiti samo najvanije informacije u materijalu odreene teme, upotpunjujui ih informacijama koje su nam najdrae ili najbolje poznate. Slino tome bismo trebali iskljuiti materijal koji se objektivno ili subjektivno tee pamti. B) Na testovima viestrukih izbora, za razliku od eseja, to je gradivo ekstenzivnije, to bolje. O tome smo ve raspravljali, ali sada bih elio naglasiti da je za razliite vrste testiranja ak i nuno proiriti zadano gradivo novim informacijama, koje su sline ili srodne gradivu. One se mogu pronai u drugim knjigama ili biljekama, u knjinicama, na Internetu, u dokumentarcima. Na testiranjima se takva pitanja znaju pojaviti, esto ih zovu "slobodnim" pitanjima, a katkad nitko stvarno ne zna odakle su uzeta. Zahvaljujui tome to smo proirili svoje istraivanje postoji vea vjerojatnost da emo znati odgovoriti na takva pitanja. To je prilino interesantno zato to je toan odgovor na takvo neobino pitanje esto zapravo presudan u tome tko e dobiti posao, a tko nee bez obzira to su i ovi posljednji bili "dobro pripremljeni". Ve sam rekao, i ne mogu to dovoljno puta istaknuti koliko je vano uistinu dobro razumjeti i promisliti gradivo. Potpuno razumijevanje gradiva ujedinjeno s pravilnim asociranjem istih injenica trebalo bi biti sasvim dovoljno za dobivanje najvie ocjene na ispitu.

Takoer je zanimljivo zabiljeiti da statistike pokazuju kako na testovima viestrukih izbora (inae sve popularnijom vrstom testiranja) prirodnjaci postiu bolje rezultate od drutvenjaka. Meutim, posve suprotna stvar vrijedi za esejne testove. Ovo nam otkrie moe pomoi kada se u isto vrijeme odravaju testovi na razliitim mjestima, a mi se ne moemo odluiti kojem dati prednost. Ali pazite! Ova informacija nikoga ne bi smjela zaustaviti ili prestraiti, a ponajmanje nekoga tko primjenjuje tehnike i znanje iz ove knjige.

TESTIRANJA: ODGOVARANJE NA PITANJA S VIESTRUKIM IZBOROM

Naravno, i ba kao to smo rekli kod pitanja na zaokruivanje na akademskim ispitima, na testiranjima emo takoer poeti s prvim pitanjem i nastaviti redom odgovarati. Nakon prve runde, i pretpostavljajui da je na test posljednji u nizu testova koji se uobiajeno ukljuuju u takva testiranja, trebali bismo si uzeti vremena i razmisliti o sljedeem: Ovo je zadnji rezultat koji se pribraja konanom rezultatu. Vjerojatno emo ve znati gdje smo na listi (zajedno s dosad prikupljenim bodovima, a vidjet emo gdje su zavrili drugi pristupnici). Ako smo u ovom trenutku ve uli u popis onih koji su se kvalificirali za jedno od radnih mjesta to e rei meu one koji su proli moda vie ne bi trebalo riskirati odgovarajui na dodatna pitanja. Sve ovisi o tome koliko vie bodova imate od pristupnika koji je prvi ispod crte. Ili, ako se nudi 10 radnih mjesta, treba vas zanimati koliko bodova ima onaj koji je na 11. mjestu. Dat u vam primjer tako da potpuno shvatite to vam elim rei. Zamislimo testiranje za posao u kojem se nudi 10 radnih mjesta. Pretpostavimo da nam ide dobro, da smo zavrili na 3. mjestu na listi. Nema veze koliko kandidata pristupa testiranju, nas bi jedino trebalo zanimati koliko bodova ima kandidat koji je zavrio na 11. mjestu. Na klasifikacijskoj listi moi emo provjeriti za koliko smo bodova bolji od prvoga ispod crte, znat emo i koliko bodova nosi taj posljednji test (to je vjerojatno navedeno u pravilima i smjernicama). Ako nije tako, raspitajte se kod voditelja testiranja ili informacijske slube.

Nakon toga jednostavnom matematikom kalkulacijom prethodno skupljenim bodovima dodajemo broj bodova koji bismo mogli osvojiti na posljednjem testu. Ovo posljednje dobivamo procjenjujui na koliko smo pitanja odgovorili tono u prvoj rundi zaokruivanja. S druge strane, na isti nain, bodovima prvog kandidata ispod crte dodajemo maksimalan broj bodova koji bi mogao dobiti na posljednjem testu dakle, kalkuliramo maksimalan broj bodova koje bi on mogao osvojiti da nekim sluajem u posljednjem testu postigne savren rezultat. Ako za tog 11. kandidata ne postoji nikakva matematika ansa da se izjednai s naim rezultatom, moemo se nasmijeiti i opustiti. Tada nam jo samo preostaje provjeriti jesmo li ispravno napisali svoje ime i ostale traene informacije. Moemo jo jednom provjeriti odgovore na pitanja, tek toliko da budemo sigurni da nismo pogrijeili iz nepanje. Ako nam jo preostane vremena, mogli bismo pregledati ostala pitanja, u sluaju da nam je promaklo neko na koje znamo odgovoriti. Ali budite paljivi: u drugoj rundi odgovarajte iskljuivo na pitanja za iji ste odgovor 100% sigurni! Odgovarajte samo na pitanja koja su vam u prvoj rundi promakla, a tek ste ih sada primijetili (to se katkad dogaa). Kadgod se suoite s nekakvim sumnjama, bolje je ne odgovarati. Zato bismo riskirali siguran dobitak? Naravno, sve to vrijedi kada zbog netonih odgovora gubimo bodove, to obino jest sluaj. Ako nema oduzimanja bodova, trebali bismo odgovoriti na sva pitanja. Meutim, na nepoznata pitanja ne treba odgovarati hirovito. Tada treba koristiti intuiciju, kao to smo ve savjetovali. U suprotnom sluaju: Ako nas 11. kandidat jo moe sustii, ili ako smo sami zavrili na 11. mjestu (ili negdje jo dublje) posljednji nam test mora posluiti da ostvarimo najbolji mogui rezultat. Da bismo to postigli jo jednom moramo pribjei naoj formuli: "l/(broj moguih opcija-1)" Sjetite se da smo rekli da na ispitu s ponuene 4 opcije (a,b,c i d) ova formula daje rezultat: "l/(4-l) = l/3" pri emu vrijednost "1/3" ili "0.33"

predstavlja matematiko ravnovjesje. Trebali bismo i morali bismo uvijek riskirati gubitak 0.33 boda (ili manje) za svaki negativni odgovor. S druge strane, ako svaki negativni odgovor odnosi vie od 0.33 boda, tada bismo pitanje trebali ostaviti prazno. Slino tome, to je nazivnik formule blii broju 1, to znai, ako je to bilo koji broj manji od 3 dvojbeno bi pitanje trebalo pustiti bez odgovora, naprosto zato to nam matematika vjerojatnost ne ide na ruku. Meutim, ako za tri negativna odgovora ne gubimo jedan pozitivan, nego broj negativnih odgovora treba biti vei (4 ili vie), tada trebamo riskirati jer je matematika vjerojatnost na naoj strani. Tada bismo trebali odgovoriti na sva pitanja, ali nikako ne bismo smjeli pogaati. Ponavljam, trebamo koristiti intuiciju.

FORMATI TESTOVA VIESTRUKOG IZBORA

Ovi testovi dijele se na dva tipa: A) PITANJA NA ZAOKRUIVANJE. Mnoga od tih pitanja pojavljuju se u prirunicima za testiranje, s pitanjima za vjebu i gotovim odgovorima, kao recimo u prirunicima za polaganje vozakog ispita. Stoga nee biti gubitak vremena ako istraite ponudu slinih knjiga na tritu i kupite one koje vam se ine najboljima. Testove ovog tipa uglavnom sastavlja posebno povjerenstvo tik pred testiranje. Tako se spreava curenje informacija, izbjegava favoriziranje i injenje usluga prijateljima i susjedima itd. Kad bi se testovi sastavljali puno prije, sigurno bi dolo do takvih propusta. Raspodjela informacija vanija je nego to se na prvi pogled ini. Vie o tome u odjeljku "Intuicija na natjeajnim testiranjima". B) SKEN I RAUNALNI TIP. S tim testovima dobivate obrazac koji trebate popuniti. Olovkom trebate nekako oznaiti pravilan odgovor: zacrnjujui kvadrati ili nekako drugaije. Takvi su testovi najei kod testiranja koja prireuju nacionalne organizacije, kao i kod testiranja s velikim brojem kandidata, naprosto zato to ih je lake ispravljati to ini raunalo.

Oni se sastavljaju puno prije testiranja pa stoga openito sadre vie "zloudnih" pitanja, a moete raunati da e im pristupiti vie ljudi "s vezama". Trebali bismo znati koja nas vrsta testova eka. Misli li netko da se radi o jednoj te istoj stvari? E pa nije tako. Meu njima postoje neke suptilne razlike (premda ih nema puno) i njih emo razmotriti.

INTUICIJA NA NATJEAJNIM TESTIRANJIMA

A) Radi li se o testu na zaokruivanje (format tipa A), trebali bismo oekivati da se svaka opcija pojavi priblino jednako puta. Naprimjer: - 20 odgovora u kojima je toan odgovor a) - 18 odgovora u kojima je toan odgovor b) - 21 odgovor u kojima je toan odgovor c) Nemojte zaboraviti da se takvi ispiti pripremaju pod odreenim vremenskim pritiskom. Ako testiranje kasni zato to povjerenstvo jo uvijek sastavlja pitanja, to je i vie nego dovoljan dokaz onoga to sam tvrdio o faktoru vremena i o tome kako se svaka opcija (a,b, c itd.) u konanici uvijek pojavi priblino jednak broj puta. Sjetite se jo kako smo govorili da kad netko stane brzo i bez razmiljanja ispisivati nizove slova a,b i c, recimo jedno ispod drugog, kada ta slova zbroji, gotovo se uvijek ispostavlja da se svako slovo pojavljuje u gotovo sablasnoj ravnotei s drugim slovima. A brzina kojom se ti ispiti esto sastavljaju potvruje ovu teoriju. B) Ako su ispiti kompjuterizirani i mogunosti nam matematiki idu na ruku, trebali bismo na isti nain riskirati. Trebamo se prisjetiti svega to smo rekli o opcijama koje se pojavljuju jednak broj puta, premda to u ovom sluaju nee imati toliki uinak jer se takvi testovi pripremaju mnogo prije i vea je vjerojatnost da ete u njima naii na "zlou" koju smo prije spominjali.

Bez obzira na sve, podsjeam vas da emo, budemo li koristili nau formulu, statistiki uvijek igrati na sigurno to pak znai da se niega ne bismo trebali bojati. I dodajmo, tko jo nije uo za ampionsku sreu? Zar nije istina da ete odsad nadalje uiti poput pravih ampiona? Postat ete ampioni!

6
Korisni savjeti

Mnogo je bolje svaki ili skoro svaki dan uiti malo pomalo (bilo da samo pregledavate obraeno gradivo ili se usredotoujete na dijelove koji vam ba i ne idu najbolje), nego kampanjski bubati. Korisno je odmoriti se 5 do 10 minuta nakon svakih 30 ili 40 minuta uenja, i 10 do 15 minuta svakih sat vremena. Odmor omoguuje podsvjesnom umu da prihvati i organizira nauene informacije. Usto je mnogo lake motivirati se i koncentrirati ako znate da se svakih pola sata ili vie moete relaksirati i odmoriti uz alicu kave, mineralnu vodu ili lagani obrok, etnjom ili jednostavnim oputanjem. Kako god bilo, nije loa ideja promijeniti prostoriju ili atmosferu te potpuno zaboraviti na posao. Nikakvih mentalnih ponavljanja, ak i kad vam se ini da biste trebali. Bolje se od toga suzdrati i razviti neku oputajuu "naviku". Soba u kojoj uite treba biti dobro osvijetljena. Pripazite na refleksiju svjetlosti koja pada na knjige ili papire koje itate. Ako nije dobra, moe vas vrlo brzo umoriti i natetiti koncentraciji. Dnevno svjetlo uvijek je najbolji izbor. Uimo tako da lea okrenemo sunevoj svjetlosti koja je, usput reeno, najbolja vrsta osvjetljenja. Svjetlo bi u potpunosti trebalo prekrivati na radni prostor. Najbolje umjetno svjetlo daje stropna svjetiljka; na taj nain osvjetljava cijeli prostor i jednoliko raspruje

svjetlost. Ne preporuuje se koritenje stolnih svjetiljki jer umaraju oi i uzrokuju takozvani gubitak stupnja osvjetljenja. Naprimjer, ako nam svjetlo dolazi s lijeve strane, mnogo vie svjetlosti primamo u lijevo oko i zjenica tog oka bit e znatno proirena. S druge strane, desno oko prima mnogo manje svjetla. Ta neravnotea prouzrokuje prerano umaranje oiju i moe prouzroiti glavobolje. Uiti biste trebali u udobnom poloaju. Obino se preporuuje sjediti, a ne leati, kako ne bismo umorili miie vrata, ruku i dr. Pretjerana oputenost moe prouzroiti pospanost ili slabost. Svatko mora za sebe otkriti najbolji poloaj za uenje. Takoer se moramo pobrinuti da nam odjea bude udobna i prikladna za rad. Pokuajte koliko god je mogue uiti u mirnoj sobi, slobodnoj od buke i ometanja. Izbjegavajte svakojaka ometala (radio, televiziju, itd.). Potpuno je pogreno misliti da se tako bolje ui. Uenje nalikuje gledanju filma u kinu: film neemo razumjeti ako pritom, recimo, namjestimo slualice i ukljuimo glazbu. Kada izvanjske okolnosti nametnu nepovoljne uvjete za uenje, bolje je promijeniti mjesto ili proetati dok se ne prui bolja prilika. Kako god bilo, budite oprezni! Nemojte se zavaravati neradom, kako vam to ne bi postala uobiajena isprika. Prije poetka uenja dobra je ideja imati sve materijale pri ruci: saetke, mentalne mape, olovke, markere, prazne papire, itd. Nije dobra ideja uiti nakon glavnog, obilnog obroka; bolje je u to vrijeme odmarati, ili, ako ve moramo, kratko ponoviti naueno. Zapravo, jutro je najbolje vrijeme za uenje nakon buenja i laganog doruka. Dobro se ui i poslijepodne. Ponavljati je preporuljivo naveer. No, poslije emo vidjeti da je svaki dio dana dobar za ponavljanje.

 Kada se pripremamo za testiranja s nizom teorijskih testova, i to samo ako imamo dovoljno vremena, uenje bismo trebali poeti od tema koje e se pojaviti u posljednjem nizu testova. To je zato to konana selekcija kandidata poinje od njih. Zapamtite da je na posljednjim testovima psiholoki faktor najvaniji. ivci se u to vrijeme mogu s nama vrlo okrutno poigrati. Dakle, to smo pripremljeniji, to bolje. Zahvaljujui toj taktici teme koje smo pamtili i nauili za posljednje testove bit e nam najsvjeije i najlake emo ih zapamtiti, jer smo ih najprije nauili. S druge strane, u razmaku izmeu dva testa u sklopu cijelog postupka dobivamo nekoliko fantastinih dana za kompletno ponavljanje gradiva teorijskih ispita onih koje smo ostavili za kraj i koje emo tako dobro nauiti.

JUTRO PRIJE ISPITA

Dan je najbolje zapoeti energetskim dorukom. Ovo preporuujem i onima koji inae nikada ne dorukuju. To je najbolje jer nas eka dan krcat intenzivnim mentalnim aktivnostima. Morate ostaviti dovoljno vremena da bez urbe doete na mjesto polaganja ispita. Bude li nam ponestalo vremena, uhvatit e nas nepoeljna nervoza. Statistike pokazuju da pristupnici, prije svega oni koji kreu na testiranja i prijemne ispite, na dan ispita doive vie prometnih nezgoda. Zato krenite na ispit ranije i nemojte uriti. Katkad je potrebno (ili barem preporuljivo) misliti nekoliko dana unaprijed te se tono raspitati o lokaciji odravanja ispita (u sluaju prijemnih ispita ili testiranja za posao). Ne biste trebali pronai samo zgradu, nego se upoznati i s rasporedom prostorija u kojima e se testovi odrati. Velike zgrade pristupnicima su katkad previe komplicirane, pa se u tom sluaju lako zbune ili ak izgube u traenju prostorija. Zbog toga mogu zakasniti (neki nikada ne dospiju do prostorije) te se naposljetku iznerviraju vie nego to je potrebno.

 Takoer je dobro saznati kako se dolazi do mjesta odravanja ispita. Hoemo li pjeaiti ili ii automobilom? Ima li parkirnih mjesta u blizini? Koliko nam treba da doemo do tamo? Za kandidate koji ispite shvaaju vrlo ozbiljno takva pitanja ne mogu ostati bez odgovora. U sluaju da doivite nezgodu, morate to prije kontaktirati ispitivae i objasniti im to se dogodilo (logino, ako okolnosti to doputaju i ako vam se nije dogodilo nita ozbiljno). Kad se poslije pojavimo na mjestu odravanja ispita (koji je moda ve i zavrio), moramo sa sobom ponijeti neku vrstu pisanog opravdanja: od lijenika ili policijskog dunosnika, ili neki drugi oblik dokaza da smo doivjeli nezgodu. Ako je nezgoda bila ozbiljna i ne moemo ii na ispit, netko bi trebao odnijeti potvrde umjesto nas. Poduzmite sve da biste nekoliko minuta prije ispita ostali sami, u miru i spokoju. Velika je vjerojatnost da e nas okruiti nervozni ljudi koji ustro ponavljaju svoje biljeke, a bit e tu i aljivaca koji hihou i ludiraju se. Bez sumnje je najbolje izbjei i jedne i druge. Konano se vrata otvaraju i pristupnici smiju ui u prostoriju za testiranje. Jo jednom aktivirajte samokontrolu te nastojte pri ulasku u sobu biti puni optimizma, ne osjeajui ni najmanji psiholoki pritisak. Spremni ste i voljni izai na ispit i uivat ete u tome. Nemojte odustati prije nego to ste poeli. Na kraju krajeva, zar mi nismo najbolji strunjaci na svijetu? Ako moemo odabrati gdje emo sjesti, najbolje mjesto je u sredini prostorije (promatrano od naprijed prema straga) kraj zida, nasuprot prozorima. Obino nam ta mjesta pobjegnu, bilo zato to se unaprijed dijele ili zato to smo u prostoriju doli prekasno (ili prerano) pa su nam rekli gdje moramo sjesti. Obratite pozornost: Kraj prozora nas mogu ometati vanjska buka, sunevo svjetlo i temperaturne promjene, uobiajene tijekom oblanog vremena kad se sunce povremeno pojavljuje izmeu oblaka.

U prednjem dijelu prostorije otkrit emo da su ispitivai buniji nego to bi ovjek oekivao te da katkad znaju meusobno avrljati. Mjesto koje sam vam ranije preporuio nee ovisiti o temperaturi i svjetlu te je mnogo stabilnije za rad. Sunce nas nee ometati, a i buka e biti udaljena, ak i ona koja dolazi od nervoznih pristupnika koji nogama struu po podu, kaljucaju i slino. Sjednemo li kraj zida okruivat e nas manje ljudi, to odmah jami i manje buke. Uoite razmjetaj i vrednovanje razliitih mjesta sjedenja u sljedeem dijagramu:

Budemo li prisiljeni sjesti kraj prozora (to je posve mogue s obzirom na prije navedene razloge), a sunce nam smeta, nijedan pristupnik ne mora se bojati zatvoriti prozore, spustiti rolete ili razvui zavjese. Ako to nije mogue jer, primjerice, nema zavjesa, najbolje je ljubazno i smjerno pitati ispitivae doputaju li da se premjestite. Znajte da se oni nee uvrijediti, vea je vjerojatnost da e biti sretni to vam mogu pomoi. Pokraj prozora jae smo izloeni vanjskoj buci uslijed graevinskih radova, prometa, prolaznika, itd. U takvim i slinim okolnostima i opet zamolite ispitivae da vam dopuste promijeniti mjesto. Budete li ljubazni, nee vas odbiti. Konano, to je posve prirodna molba.

7
Pamenje i zdravlje

OSNOVNI SAVJETI
Uravnoteena prehrana, bez pretjerivanja u nekim namirnicama ili nedostatku istih, pomoi e nam u svakoj aktivnosti kojom se u ivotu bavimo, fiziki i mentalno. Stoga uenje i pamenje nisu u tome iznimka. Dok se pripremamo za uenje, ne bismo trebali jesti velike koliine hrane, kao ni preteku hranu ili hranu koja se teko probavlja. Naravno, cigarete, alkohol ili druge vrste opojnih tvari uvijek e nam tetiti. Ako namjeravamo uiti poslijepodne, bolje je da pojedemo laki ruak i kasnije prigrizemo neto to volimo. To nam pomae razbistriti um dok sc odmaramo od uenja. Nije pametno uiti nakon glavnog jela; bolje je odmoriti se ili u krajnjem sluaju ponoviti naueno.

KOJE VITAMINE I MINERALE NA MOZAK NAJVIE TREBA?

Od minerala uglavnom nam je potreban fosfor i magnezij, a od vitamina A i D. FOSFOR se moe nai u mlijeku i mlijenim proizvodima (budite oprezni sa sirom jer kod nekih ljudi moe prouzrokovati migrenu), jajima, cjelovitim itaricama, oraastim plodovima, okoladi, ili mahunastom povru (slanutak, graak, lea i soja). MAGNEZIJ se nalazi u nerafiniranoj morskoj soli, cjelovitim itaricama, oraastim plodovima, okoladi i mahunastom povru. Kako bi tijelo apsorbiralo fosfor potreban mu je vitamin D. Taj vitamin je mogue nai u ulju od jetre bakalara. Proizvodi ga i naa koa kad se izlaemo suncu. VITAMIN A uglavnom se nalazi u jetrama ivotinja, a izvan mesne prehrane u mrkvi, perinu i slatkom krumpiru. Kao to i sami vidite, nema se tu puno za rei. Mediteranska prehrana, naprimjer, vrlo je cjelovita i uistinu daje sve vitamine i minerale koji su vam potrebni. REDOVITA I PRILAGOENA FIZIKA AKTIVNOST vrlo je poeljna jer osvjeava i relaksira um. Vjebanjem oblikujemo tijelo i poboljavamo krvni tlak, to je vrijedno panje i potovanja. Na kraju bih elio naglasiti koliko je vano da se dovoljno odmorimo i naspavamo. Najpoeljnije je ne umoriti se previe. Osim to tako prestajete biti produktivni, proizvodite i loe vibracije, a to na um onesposobljuje u obavljanju eljenih aktivnosti.

8
Psihometrija

Psihometrijske testove sve ee susreemo na razliitim tipovima testiranja. esto su sastavni dio intervjuiranja za primanje na odreene vrste posla. Nadalje, oni u mnogima izazivaju strah, gotovo uas. Pristupnici misle da im situacija izmie kontroli te da su openito bespomoni. Katkad ne razumiju to se od njih oekuje i kako bi trebalo rjeavati takve testove. Drugim rijeima, izgubljeni su. To je razlog zbog kojeg sam odluio ove testove ukljuiti u knjigu: elim vas uvesti u njih i pomoi da se skine "veo tajne" kojim su obavijeni. Kao to ete vidjeti, ne radi se o nepoznatim ili maginim vjebama prije suprotno, te vjebe su ugodne i zabavne. Moda ve znate za njih jer ste ih negdje rjeavali. ak i ako je tako, savjetujem vam da prouite ovo poglavlje. Uvijek se moe nauiti neto novo. Psihometrijske testove moemo podijeliti u dvije osnovne grupe: Prva grupa slui za mjerenje inteligencije (kvocijent inteligencije, IQ), Testovi osobnosti temelje se na odreivanju odreenog psiholokog profila ili balansa osobnosti ovisno o tome to je potrebno za obavljanje odreenog posla. Sada emo razmotriti prvu grupu. Ovdje ete pronai mnogo praktinih primjera, a onda i neke zadatke za vjebu.

TESTOVI INTELIGENCIJE
Ovo su testovi kojima se procjenjuje inteligencija osobe. Postoje razliite skale mjerenja kvocijenta inteligencije, a najpoznatija je Cattelova skala. Ostale skale ukljuuju Termanovu, Stanford-Binetovu i Weschlerovu skalu. U relaciji prema IQ-u svake osobe, ustanovljene su sljedee podjele: MENTALNA RETARDACIJA: 0 - 24 Teka retardacija (u odraslih mentalna dob od 2 godine) 25 - 49 Umjerena retardacija (mentalna dob 3-6 godina) 50 - 69 Laka retardacija (mentalna dob 7-10 godina) GRANINI STUPANJ INTELIGENCIJE: 70 - 79 Prosjeno uenje nemogue ISPODROSJEAN STUPANJ INTELIGENCIJE: 80 - 89 Mogue je uiti na prosjenim razinama, ali uz tekoe PROSJENA INTELIGENCIJA: 90 - 109 (50% populacije) VISOKA INTELIGENCIJA: 110 -120 (Tipina na akademskoj razini) NATPROSJENA INTELIGENCIJA: 120 -129 VISOKO NATPROSJENA: 130 -139 BLIZU GENIJALNE: 140 -159 GENIJ: 160 I VIE

Ne moemo precizno izmjeriti kvocijente vee od 200, njih samo procjenjujemo. Meunarodno udruenje "Mensa" prihvaa samo "inteligentne" lanove. Njih ima vie od 20.000, a otprilike etvrtina njih postie rezultate vie od 155 na Cattellovoj skali. IQ mjerenja vrlo su vana i uzimaju se u obzir u dravama koje ih znaju raunati, kao to je u Sjedinjenim Amerikim Dravama. Tamo darovita djeca dobivaju vaan poticaj u obrazovanju, primjerice, njima se daju stipendije ili imaju povlaten upis u kole. Svi sustavi stvoreni za mjerenje inteligencije imaju isti cilj: ustanoviti kapacitet rezoniranja svake osobe te otkriti logike sljedove u seriji problema precizno kreiranih u tu svrhu. Primjenom standardiziranih testova na uzorku od tisua ljudi, uzimajui pritom u obzir njihovu dob, spol, razinu obrazovanja i sl. kreiraju se tablice ili skale organizirane preciznim matematikim kalkulacijama. Naposljetku se dobiva statistika koja omoguuje ustanoviti je li osoba manje ili vie briljantna od prosjeka. Naprimjer, osoba sa 130 bodova briljantnija je od 90 posto populacije. Ako ima 148 bodova, on ili ona briljantniji su od 98 posto populacije. Usput reeno, ovaj postotak (98%) potreban vam je da biste upali u Mensu. Cilj ovih testova jest potraiti u seriji kalkuliranih vjebi kraj ili nastavak logikoga slijeda koji moe doi u obliku brojeva, geometrijskih oblika ili

slino. Jednom kad otkrijemo logiku slijeda, pomou naenoga pravila lako slijedimo figure do kraja. Testovi se takoer mogu baviti sljedovima brojeva i slova, domina, "suvinim" rijeima i izrazima. Premda, kada se u test umijeaju rijei ne moemo dobiti pravi IQ jer u igru ulazi srea, kao to je est sluaj. Svrha testova s rijeima esto jest naprosto ustanoviti posjeduje li osoba minimum zahtijevane inteligencije. Najbolje to mogu savjetovati kandidatima jest da budu izvanredno pripremljeni te da uklone svaku slabu toku. Zato biste trebali znati i vjebati sve to bi vam na neki nain moglo zatrebati u budunosti, premda vam trenutno nije potrebno. Bacimo sada pogled na najee primjere zadataka u testovima inteligencije. Brojevni nizovi Ove se vjebe sastoje od nizova brojeva meusobno povezanih tako da, ako znamo kakva je to veza koje pravilo vodi od jednog broja prema drugome moemo nastaviti brojevni niz ili lanac unedogled, dodajui onoliko brojeva koliko elimo. Bacimo sada pogled na jednostavnije primjere: 1, 2, 3, 4... Koji bi broj mogao doi nakon 4? Prvo morate pogoditi koje pravilo prati ovaj niz. U prethodnom primjeru pravilo uistinu nije moglo biti jednostavnije. Dakle, budui da se pravilo primjenjuje svaki put, sljedei broj je 5. Slino tome lanac se moe brojiti unatrag: 8, 7, 6, 5... Koji broj dolazi nakon 5? Pravilo ovoga niza je da je svaki broj koji slijedi za jedan manji od prethodnog znai, brojevi se svaki put smanjuju za jedan broj koji traimo je broj 4. Brojevni nizovi, ba kao i svaki drugi oblik psihometrijskih zadataka, obino su poredani po teini. Dakle, ako negdje zapnemo, bolje je zaboraviti

na tee zadatke u nastavku. Kasnije, i to samo ako budemo imali vremena, vratit emo se teim problemima po drugi put. Nemojte zaboraviti da je za rjeavanje ove vrste testova predvieno mnogo vremena. Zapravo, i vie nego dovoljno vremena, pa to nije faktor koji bi utjecao na rezultate. U sljedeem nizu: 4, 7, 10, 13... Koji je sljedei broj u nizu? Vidimo da se broj svaki put poveava za tri, dakle logino je da sljedei broj bude 16. No, sljedei je niz sloeniji: 3, 4, 6, 9... Koji je sljedei broj u nizu? Nije teko otkriti pravilo ovoga niza. Vidimo da se razlika izmeu svaka dva broja poveava za jedan. Dakle, razlika izmeu 3 i 4 je jedan, izmeu 4 i 6 je 2, razlika izmeu 6 i 9 je tri, pa e razlika izmeu sljedea dva broja biti 4, dakle pisat emo broj 13. U sljedeem primjeru: 4, 3, 7,10,17, 27... Koji je sljedei broj u nizu? Zapazite da je 7 zbroj brojeva 3 + 4, a to su brojevi koji mu prethode u nizu. Broj 17, primjerice, suma je brojeva 10 i 7, koji mu takoer prethode u nizu. Stoga, ako nastavimo slijediti ovo pravilo, sljedei broj trebao bi biti suma brojeva 17 i 27, a to je 44. Prouimo sljedei primjer: 2, 6, 14, 30... Koji je sljedei broj u nizu? Ako pomnoimo broj sa 2 i dodamo 2 (2 x 2 + 2 = 6), dobivamo sljedei, dakle broj koji traimo je 62 (30 x 2 + 2).

Nastavimo sada sljedei niz: 3, 4, 8, 8, 23,12, 68,16... Koji broj slijedi? Ovaj je primjer sloeniji, a njegova teina lei u injenici da postoje dva razliita umetnuta slijeda u istom lancu. Gledajte na to ovako: 3, 4, 8, 8, 23, 12, 68,16... Prvi slijed sastavljen je od podcrtanih brojeva. Pravilo koje moramo slijediti da bismo dobili sljedei broj jest pomnoiti sa 3 i oduzeti 1. Dakle, imamo: 3 x 3 = 9, i onda, 9-1=8, drugi podcrtani broj u nizu. Onda napravimo isto s ovim: 8 x 3 = 24 i 24 - 1 =23. Napravimo li isto s posljednjim brojem u ovom dijelu slijeda, 68, dobit emo: 68 x 3 = 204 i 204 - 1 = 203, a to je broj koji traimo. Drugi slijed u prethodnome nizu predstavlja ometajui slijed koji se ispreplee s glavnim slijedom. Ako u zadatku ne pie drugaije, trebali bismo napisati samo sljedei broj u nizu, a to je 203. Meutim, da bismo zaokruili na posljednji primjer brojevnih nizova, primijetit emo da je drugi slijed rezultat dodavanja broja 4 svakom broju, tako da je sljedei broj u ovom nizu 20 (16 + 4). Ako smo u zadatku dobili upute da moramo upisati sljedea dva broja u nizu, onda su to 203 i 20, upravo tim redom, pa e niz izgledati ovako: 3, 4, 8, 8, 23, 12, 68, 16, 203, 20... I tako u beskonanost. Kao to vidite, nije teko, kvaka lei u tome da se pogodi logika kojom su brojevi poredani u niz. Na kraju vas upozoravam da pripazite na banalne pogreke u zbrajanju, oduzimanju, mnoenju i dijeljenju. Domino Naravno da ne morate znati pravila ove slavne igre da biste rijeili zadatke. Ba kao to smo radili s nizovima brojeva, trebamo samo otkriti pravilo ili pravila prema kojima je oblikovan niz i koje e nam onda omoguiti da niz nastavimo.

Ovi se testovi esto koriste na natjeajnim testiranjima zato to daju vrlo pouzdane i objektivne rezultate. Zato emo im se osobito posvetiti. Prva i osnovna stvar je da svaki domino ima sedam moguih lica, koja idu od 0 (prazno) do est. Te se mogunosti udvostruuju zato to se mogui rezultati pojavljuju dvaput: Jedan ispod i jedan iznad, ako je domino u vertikalnoj poziciji, to nalikuje brojniku i nazivniku u razlomku. Slijeva nadesno, ako su domina horizontalna. No, dva broja u dva dijela domina mogu biti ista, kao, recimo 3/3, to moemo zvati dvojnikom. Ako domino nije dvojni, tada brojnik i nazivnik nee biti isti pa nee biti svejedno u kojem je domino poloaju. Zapamtite da u ovom zadnjem sluaju govorimo o razliitim dominima pa je nuno znati pravilan poredak brojeva. Domina mogu ii prema veim ili prema manjim brojevima, pa je vrlo vano znati da moemo doi do broja 6. Sa 6 se vraamo na prazan domino ili 0, i tako dalje, u beskonanim krugovima. Paljivo promotrite sljedei niz domina. Obratite pozornost na neke karakteristike koje sam prije opisao.

Morate pronai domino koji dolazi na mjesto s isprekidanim linijama, a koja nikada ne biste smjeli pobrkati s praznim dominom. U prvom primjeru, koji je usput reeno vrlo jednostavan, moemo vidjeti da su svi nazivnici isti. Logino moramo pretpostaviti da je nazivnik sljedeeg domina u nizu takoer 3. Brojnik se, meutim, uvijek poveava za jedan. Zapazite kako tvore beskonane krugove o kojima smo govorili, zato to kada dou do broja 6, sljedei broj mora biti 0, koja zatvara krug. Tada se vraa na 1 i u naem primjeru nastavlja na 2, to je brojnik koji traimo. Dakle, rjeenje je domino 2/3.

Prijeimo na novi primjer:

U ovom sluaju, suprotno onome to smo imali u prvom primjeru, brojnik je uvijek isti, 2, i logino je pretpostaviti da se to nastavlja i dalje. Nazivnik se smanjuje za jedan svaki put dok ne doe do 0, to vam je ve poznato iz prethodnog primjera, a tada kree ispoetka. Zapamtile da domina tvore beskonane zatvorene krugove. Novi krug moe poeti i od broja 6 nakon to je pao do 0. Nakon 6 dolazi 5, pa moemo zakljuiti da je domino koji traimo 2/5. Evo jo jednog primjera:

Ovdje imamo brojnik koji se svaki put poveava za 2. Ponavljam (kao i obino) kada doemo do 6, najveeg broja koji se moe pojaviti u dominu, nastavljamo na isti nain i poveavamo za 2 (prvo je bilo od 0, pa od 1) brojnik koji traimo je 3. U nazivniku primjeujemo da se niz jednostavno smanjuje za jedan dok ne doemo do broja 2. Dakle, na konaan odgovor bio bi domino 3/2. U novom primjeru, koji je slian onom prethodnom, brojnik se svaki put poveava za jedan. Zato odgovor za brojnik glasi 0. Nazivnik se pak smanjuje svaki put za 2 pa takoer zavrava na 0. Dakle, domino koji traimo je 0/0.

Prouimo sad nov i drugaiji primjer:

Ovdje moemo primijetiti ometajui domino 1/1. On je pravilno umetnut u niz pa ovdje predstavlja kompletan odgovor koji se od nas trai: 1/1. Drugi niz sainjavaju domina iji se brojnik poveava za jedan, a nazivnik se smanjuje za dva, pa bi sljedei domino u nizu bio 6/2. Zapamtite da nisu od nas traili da to otkrijemo, pa to ne moramo ni zapisati. Ipak, dobro je znati. Idemo na novi primjer:

Ne dajte se zbuniti brojem domina dvojnika. U ovom sluaju opet primjeujemo umetnuti domino, 1/1. Meutim, vidimo novi niz domina koji se izmjenjuju s dominom 1/1. Oni su rezultat dodavanja broja 3 brojniku i nazivniku, to bi znailo da sljedei domino u nizu i na konaan odgovor glasi 6/6. Novi primjer:

Ovdje vidimo novi sluaj umetanja dobiven dvama nizovima koji se izmjenjuju. Prvo vidimo da se za dva poveavaju brojnici prvog, treeg, petog i, logino, sedmog domina. Jedan je odgovor koji traimo. S druge strane, nazivnici ovih domina smanjuju se uvijek za jedan: 6, 5, 4... pa moemo pretpostaviti da e nazivnik odgovora biti 3. Konaan odgovor je 1/3. Domino 4/5 sainjava drugi niz usporedan s onim koji nam je do odgovor. Taj se niz temelji na jednostavnoj izmjeni domina 4/5 i 5/4. Sada emo se pozabaviti slinim primjerom:

U ovom sluaju vidimo da dvojna domina nisu ometajua; oni su ti koji tvore glavni niz. Prva kombinacija 3/2 izmjenjuje se s preokrenutom kombinacijom 2/3, a izmeu njih su umetnuta domina koja tvore drugi niz. Posljednji domino i odgovor jest 2/3. Uvijek je dobro potruditi se razumjeti nastavak niza, premda se to od nas ne trai. To je dobro za vjebu. Vidimo da je drugi niz 2/0, 2/6, 2/5 iz ega nije teko zakljuiti da je brojnik uvijek 2, a da se nazivnik smanjuje za jedan. Dakle, ovom nizu nakon traenog odgovora slijedi domino 2/4. Nastavimo s drugim primjerom. Odvojite nekoliko sekundi i pokuajte sami pronai rjeenje. Ako elite, odgovor nacrtajte u iscrtkanom dominu:

Zapazite da i ovdje imamo dva razliita niza. U jednom imamo domina 1, 3 i 5 plus odgovor koji dolazi na broju 7. Zamjeujemo da se brojnici poveavaju za 2, a nazivnici smanjuju za 1, pa je odgovor koji traimo 1/3. Drugi niz je sastavljen od domina na parnim mjestima. Njihovo je pravilo da im se brojnici smanjuju za dva, a nazivnici za jedan, to pak znai da je sljedei domino u nizu, onaj koji nije dio zadatka, 1/2.

Prouite sljedei primjer i zapiite odgovor:

U neparnom nizu sastavljenom od domina na prvom, treem i petom mjestu te mjestu za odgovor (ili sedmi domino) moemo primijetiti kako se brojnik poveava za jedan, a nazivnik smanjuje za dva, ime dobivamo odgovor: 6/2. Domina na parnim mjestima imaju dvojnike koji se svaki put smanjuju za dva. Stoga bi sljedei domino u nizu, kad bi se od nas traio, bio 4/4. Nije teko, zar ne? Rijeimo novi primjer:

Prva stvar koju bismo trebali zamijetiti jest da ovdje nema toliko domina kao prije. Kad imamo malo domina, odmah bismo trebali pomisliti da se radi o jednom cjelovitom nizu. Jeste li se dosjetili odgovora? Evo rjeenja. Zapazite kako brojnik u jednom dominu postaje nazivnik u drugom, a nazivnik +1 korespondira s brojnikom sljedeeg domina. Stoga je odgovor koji traimo 6/0. To je bilo lako, zar ne? Da bi se rjeavali ovakvi zadaci potrebna je vjeba i poneto mate. Ipak, ti nizovi mogu postati strahovito komplicirani. Cilj mi nije ovdje vam pokazivati svaki mogui sluaj zato to bi to bilo nemogue. elim vam ih samo pribliiti te vas uputiti u najee vrste nizova. Rijeite sljedei primjer:

Slian je onome to smo ga upravo vidjeli. Ovaj put, kad bismo brojniku dodali 1, dobili bismo nazivnik sljedeeg domina. Ako nazivnicima dodamo 2, dobit emo brojnik sljedeeg domina. Logino, odgovor je 0/2. Novi primjer:

Ne dopustite da vas horizontalna domina prestrae. Vertikalni se itaju od vrha prema dnu, a horizontalni slijeva nadesno. Ako je to prekomplicirano za vas, uvijek ih moete mentalno staviti u okomit poloaj podiui ih nadesno, u smjeru kazaljke na satu. Na horizontalnim dominima brojnik korespondira s brojem lijevo, a nazivnik s brojem desno. Brojnici se poveavaju za jedan, a nazivnici se smanjuju za dva, tako da je na odgovor 6/2. Evo drugog primjera:

Ovdje moete vidjeti kako se brojnici poveavaju za tri, a nazivnici za jedan. Odgovor nije tako teko pronai. Glasi: 0/0. Domina se na testiranjima mogu pojaviti i u parovima:

U ovom primjeru imamo tri para i logiko pravilo koje uoavamo u prva dva para. Ovaj prvi primjer iznimno je jednostavan. Domina su "ukriena". To znai da je brojnik prvoga nazivnik u drugome, a nazivnik prvoga je brojnik u drugome. Zato odgovor glasi 6/2. Zapazite kako ovdje pravila za jedan par vrijede i za sva tri. Pogledajmo to se dogaa ovdje:

Jo jednom trebamo nai vezu izmeu dva domina u jednom paru to e pravilo onda vrijediti za cijeli niz parova. Ako oduzmemo 2 od prvog brojnika, dobit emo drugi nazivnik. Ako dodamo 1 prvom nazivniku, dobit emo drugi brojnik. Odgovor je 6/6. Paljivo prouite sljedei primjer:

Primjeujemo da su domina sparena tako da je drugi brojnik jednak prvom brojniku +3. Oduzmemo li 1 od prvog nazivnika, dobivamo drugi nazivnik. Dakle, rezultat je 6/2. Analizirajmo sljedei, neto kompliciraniji primjer:

Rjeenje je neto jae zakamuflirano, ali nije ga preteko pronai. Brojnici svakog para zbrojeni daju 6, a nazivnici svakog para zbrojeni daju 7. Primjenom ovog pravila dobivamo rjeenje 4/4.

Zadaci u kojima se domina javljaju u grupama od tri mogu biti malo tei.

U ovom sluaju rjeenje je jednostavnije nego to se naizgled ini. Moete li ga pronai? Sve to morate uiniti jest zbrojiti posebno nazivnik s nazivnikom i brojnik s brojnikom prva dva domina te tako dobivate brojnik i nazivnik treega. Onda pravilo primijenite na drugi trio. Rezultat je 0/2. U drugom paru zbroj dva brojnika iznosi 7 to je vie od maksimalno doputenog broja 6. Dakle, moramo se spustiti na 0. Evo slinog primjera:

Moramo izvesti jednostavnu operaciju zbrajanja da bismo do doli do rezultata 0/1. Problemi koji slijede na prvi se pogled mogu uiniti kompliciranijima:

Ovo je spirala koja poinje dominom 3/1, koji je, kao to vidite, horizontalan. Bilo bi vam moda lake kad biste zamislili da je svaki domino automobil koji putuje u smjeru posljednjeg domina, odgovora. Svaki "automobil" (ba kao i svi normalni automobili) imaju prednji dio (ovdje je to 3) i stranji dio (ovdje je to 1). Prednji dijelovi automobila svaki se put smanjuju za 1, a stranji dijelovi se poveavaju za 2. Stoga je posljednji auto pardon, domino, 3/1. Hajdemo naposljetku do posljednjeg primjera. On slii mozaiku i ini se da je najtei od svih.

Vidite li rjeenje? etiri horizontalna domina (poloena) izgledaju kao odraz u ogledu. Zapazite kako su dva vanjska broja, 1 i 2, u istoj poziciji sa svake strane. Meutim, unutarnje tokice, 5 i 3, zamijenile su mjesta. Sada samo isto to pravilo morate primijeniti na etiri vertikalna domina. Dakle, kako biste pronali "izgubljeni" domino, vanjske tokice moraju ostati iste ovdje je to 4 i 5, a zatim morate zamijeniti mjesta unutarnjim tokicama. Rezultat je 1/5. Kad obavimo najtei dio posla, tj. otkrijemo pravilo ili logiku problema, tada nam samo jo preostaje dobro paziti da ne napravimo neku banalnu pogreku, recimo neto krivo zbrojimo. Mogli bismo se takoer zbuniti i nehotice zamijeniti poredak tokica te preokrenuti rezultat posljednjega domina. Naravno, to e se raunati kao greka. Na kraju poglavlja za vjebu nudim jo zadataka s rjeenjima. Sada emo se pozabaviti posljednjom vrstom psihometrijskih testova. Radi se o problemima koji na prvi pogled mnoge ljude nasmrt prestrae, prvenstveno zbog toga kako izgledaju. Poznati su kao dijagrami.

Dijagramski testovi Prvo i prvo, vano je ne dati se zastraiti ovim nazivom (kao ni bilo kojim drugim kad smo ve kod toga). Naprosto moramo smisliti nekakav naziv za ove bezazlene vjebe. Vidjet ete niz kvadrata. Moramo proniknuti u njihovu logiku. Tako emo dovriti sekciju naravno, prije toga u vas upozoriti da vie psihometrijskih vjebi moete pronai na kraju ovoga poglavlja. Vjebajte, a usput se malo i zabavite! Koji od dijagrama to slijede (A, B, C ili D) korespondiraju s praznima, pilima s iscrtkanim linijama?

Jeste li pogodili? Odgovor je C. Pogledajte putanju jedne tokice koja se kree kvadratom u smjeru kazaljke na satu, a i druge dvije toke ine isto, samo u smjeru suprotnom kazaljki na satu. Dobro pazite da odgovor ne pomijeate sa B. Odgovor B nudi istu raspodjelu kao i C, ali se dvije toke pojavljuju na dnu kvadratia, a ne na vrhu gdje im je mjesto! Promotrimo sada drugi primjer. rtvujte nekoliko trenutaka i pokuajte samostalno doi do odgovora. Ako elite, moete ga predvidjeti. Precrtajte ga u biljenicu bez gledanja u ponuene opcije. Naiete li na probleme, bacite pogled na ponuene odgovore. Toan odgovor skriva se tamo; odaberite ga.

Vidimo da se nova toka nadodaje u putanji suprotnoj kretanju kazaljke na satu. Crtica skae naprijed-natrag dijagonalno izmeu dvije iste kutije a to su one to ine desnu dijagonalu. Jedini dijagram koji slijedi ovu logiku je dijagram B. Rijeite sljedei primjer:

Prvo usmjerite panju na krug koji se kree dijagonalno udesno i onda nestaje. Ostali oblici pojavljuju se prvo u donjoj lijevoj kutijici, penju se u gornju lijevu kutijicu i onda sputaju dijagonalno poput onog kruga, te konano nestaju. Jedini dijagram koji slijedi ovaj obrazac jest dijagram A. (Dijagram C to ne moe biti zato to se u donjoj lijevoj kutiji ne pojavljuje nikakav novi oblik.

Evo sljedeeg primjera:

U ovom sluaju imamo "prazan" pravokutnik (unutar njega je toka koja nije njegov sastavni dio) koji se nalazi u donjem desnom kutu, jedan u gornjem lijevom kutu i jedan u donjem desnom kutu oni su djelomino ispunjeni. Imamo dakle i toku koja putuje, naizgled proizvoljno, izmeu sve etiri kutije. Toan odgovor je A, gdje se dvije figure susreu u jednoj kutiji. Pravokutnik je posve ispunjen i prekriva toku. Kad zavrite s prouavanjem primjera moete rjeavati ponuene zadatke koje nudim na sljedeim stranicama. Onda provjerite rezultate u odsjeku s rjeenjima. Zabavite se!

ZADACI ZA VJEBU
Brojevni nizovi Dovrite sljedee nizove brojeva: 5, 8, 12, 17...? 3, 2, 4, 4, 5, 8, 6, 16, 7...? 4, 2, 6, 8, 14, 22...? 3, 5, 9, 17...? 1, 3, 11, 123...? 25, 21, 16, 10...? 8,12, 16, 24, 32, 48...? 3, 9, 7, 4, 8, 9, 5, 7, 11, 6, 6, 13, 7...?

1, 2, 5, 14...? 46, 24, 43, 42, 37, 24, 28, 42...? Domino Pronaite domino koji nastavlja niz, onako kako smo vjebali u prijanjim primjerima:

Dijagramski testovi Odaberite jedan od ponuenih odgovora, A, B, C ili D koji nastavlja niz u sljedeem zadatku:

RJEENJA
Brojevni nizovi 1) 23 2) 32 3) 36 4) 33 5) 15131 Domino 1) 1/1 2) 4/3 3) 2/5 4) 4/1 5) 1/3 6) 5/1 7) 6/3 8) 6/4 9) 6/3 Dijagramski testovi D A C C 10) 11) 12) 13) 14) 15) 16) 17) 18) 5/5 4/4 6/2 1/0 5/4 5/6 4/1 0/2 0/6 6) 3 7) 64 8) 5 9) 41 10) 16

PSIHOMETRIJSKI TESTOVI OSOBNOSTI

Sainjeni su od niza poprilino nepouzdanih pitanja oblikovanih da bi se ustanovio psiholoki profil osobe koja pristupa testiranju. Ope je pravilo da biste trebali redom odgovarati na sva pitanja, premda se to ne moe uvijek savjetovati zato to moe dovesti do greke ili nedosljednosti. Primjerice, pitanje moe glasiti: "Volite li jahati konje?" Ako nikad niste jahali konja, ne biste trebali odgovarati. Ne bismo trebali pomijeati ono to volimo s onime za to mislimo da bismo zavoljeli kad bismo imali prilike probati. Sljedee bi pitanje moglo glasiti ovako: "Jeste li ikada jahali konja?" Ako ovdje odgovorite nijeno, proturjeit ete sebi u sluaju da ste na prvo pitanje odgovorili potvrdno. Postoji logian zakljuak, a on glasi: ako nikada niste jahali konja, kako onda znate svia li vam se to ili ne? Ljudi koji tvrde da im svia neto to nikada nisu probali, ispitivau (ili psihologu koji evaluira testove) mogu djelovati poprilino neozbiljno i nepouzdano, zar ne? Ovi testovi puni su pitanja kojima je jedina svrha pronai kontradikcije u osobnostima pristupnika. Mogu biti slina gornjem primjeru, ili se pak jedno te isto pitanje ponavlja bezbroj puta u preformuliranom obliku. Takva su pitanja esto zakamuflirana meu banalnim upitima koji su osobni i izravni, poput upita o tome to vam je ukusno, primjerice. Evidentno je da nitko ne moe dobiti negativne bodove na takvim testovima, ali budite dosljedni u odgovorima. Nemojte svaki put kad vam se postavi isto pitanje odgovoriti neto drugo. Katkad je neophodno malo "lagati" kako bi se ostavilo poeljan dojam. Primjerice: Oni koji se natjeu za mjesto policajca nikada ne bi trebali napisati da lako gube strpljenje u odreenim okolnostima, ak i kad je to katkad istina. Nemojmo zaboraviti da oni, izmeu ostalog, barataju orujem. Ako vas pitaju biste li zadrali novanik pronaen na ploniku, uz pretpostavku da ne znate tko ga je izgubio, logian je odgovor: da. Kakvu opciju jo imate? Negativan odgovor mogao bi indicirati nezrelu osobnost.

 Natjeemo li se za mjesto odgojitelja/odgojiteljice, kao posljednji primjer, trebali bismo napisati da imamo obilje strpljenja i da volimo raditi s djecom, pa makar pri tome i neto preuveliali. U osnovi istu stvar moramo initi prilikom intervjua za posao. U sluaju bilo kakve sumnje, uvijek trebate davati odgovore koje biste eljeli itati kad biste bili u koi onoga tko ita i evaluira testove, osim kad se radi o pitanjima koja se tiu osobnog ukusa, a ija je jedina svrha "popuniti" test i zadobiti povjerenje pristupnika. Usput reeno, nikoga ove preporuke ne bi trebale uznemiriti, niti izazivati krivnju kod onih koji ih slijede, osobito kad se radi o testiranjima za posao sve je doputeno u ljubavi i testiranjima. Oficijelne organizacije i njihovi delegati prvi su kada treba "povui veze" za prijatelje i rodbinu, pa je ionako teko upasti u to kolo. Dakle, naalost za neke, a nasreu za neke druge, natjeajna testiranja pretvaraju se u svojevrstan rat u kojem je sve doputeno!

9
Psiholoka priprema
Ovo poglavlje nije posveeno samo onima koji polau ispite, posveeno je svima. ivot je jedan neprekidan ispit. Uvijek neemu teimo, traimo nove ciljeve. Uzmimo ovu uzbudljivu temu kao najvaniji dio knjige. Sve uenje na svijetu i najbolja mogua memorija ne znae nita ako tijekom ispita sve "pokvare" nai napeti, neukrotivi ivci. U meni nema ni traka sumnje u to da onome tko eli postati ampion u pamenju, uenju ili briljirati na ispitima treba neprobojna psiha, psihologija pobjednika visoko, bolje rei vrtoglavo visoko samopouzdanje. U tome nema nita loe, ba suprotno, pokuat u iskreno pomoi itateljima da otkriju tajne pretvaranja mate u stvarnost. Ovo poglavlje osobito posveujem onima koji ga u psiholokom smislu najvie trebaju i nadam se da u takve zaraziti svojim entuzijazmom. Njega pak dugujem niem drugom do primjeni jednostavnih smjernica koje u vam ovdje otkriti. Paljivo prouite ovo poglavlje i razmislite o njegovu sadraju. Tada pokuajte primijeniti malo samokritike, tj. usporedite dobivene informacije s vlastitom osobnou, time kakvi ste. Recimo ovako: Koje slinosti i razlike uoavate izmeu sebe i razliitih karakteristika osobnosti to ste ih ovdje otkrili? Kakvi ste, i kakvi biste eljeli biti? Jeste li u stanju osjetiti dovoljno naklonosti prema sebi? Kad zavrite s itanjem poglavlja, vratite se na ova pitanja i pokuajte na njih odgovoriti.

ISPITI
Ljudi se uglavnom boje ispita, katkad ak i panino. Stvarna percepcija straha temelji se na jednom mitu: Pasti na ispitu je loe. Dakako, ovo uvjerenje je pogreno. Zapamtite da sada govorimo o akademskim ispitima, a ne o natjeajnim testiranjima. Neuspjeh nije lo, ne bi nas trebao ak ni zabrinjavati (u najdoslovnijem smislu rijei). Ono to bi bilo loe i to bi nam svakako dalo razloga za brigu jest izostanak uenju ili povrno uenje. Niti itko moe biti sto posto siguran da je uvijek loe propasti na natjeajnom testiranju. Naravno, kada govorimo o postocima, uvijek je bolje proi nego pasti. Meutim, koliko je ljudi na kraju pronalo bolji posao, novi put naprosto zato to u poetku nisu proli na testiranju? Poetna mentalna reakcija tih ljudi kad su ugledali "ne zadovoljava" u svojim rezultatima mislili su da je to neto najgore to im se moglo dogoditi odjednom se prometnula u zadovoljstvo. Shvatili su da bi bilo mnogo gore da su proli i prihvatili posao za koji su se natjecali. Otkrili su koliko je dobro to to nisu proli. Ali pazite! Ovaj sretan zavretak, ovaj najbolji mogui ishod dolazi samo onima koji se u suoavanju s oitim fijaskom, zahvaljujui svojoj ilavosti, nisu dali obeshrabriti. Usprkos svemu nisu izgubili nadu i nastavili su traili nove mogunosti. Uope se ne obraam onima koji itajui ove retke pronalaze razloge i opravdanja za dobrovoljni neuspjeh. Iznenadili biste se koliko takvih ljudi ima. Oni koji moje savjete shvaaju na taj nain nemaju ilavosti ni samopouzdanja te su osueni na najspektakularnije poraze sve dotle dok ne prestanu razmiljati i ponaati se na taj nain. Ne elim da se moje rijei krivo interpretiraju. Naravno da je glavni cilj svih studenata i uenika, a osobito kandidata na natjeajnim testiranjima, proi test i to vie bodova skupe, to bolje. Upravo sam zato ovo poglavlje uklopio u knjigu. Posljednja stvar koja bi pristupnika trebala zabrinjavati jest konaan rezultat (tj. hoe li proi ili pasti na ispitu). Zamislite vozaa koji uvijek i svugdje brine hoe li na cilj stii na cilj iv i neozlijeen, umjesto da se opusti i uiva u vonji.

Kad polaete ispit, morali biste se posve izgubiti u vlastitim nadanjima i entuzijazmu (zato ne?) i uivati u tome, ba kao to je sluaj sa svim ostalim stvarima koje vas oduevljavaju. To je najbolje to moete uiniti. I s praktine strane je bolje zato to naa podsvijest, kada se suoi s velikim pritiskom, ukljuuje svoje obrambene mehanizme, nastojei blokirati zapamene informacije kojih se elimo prisjetiti. ak i ako nam se pamenje ne zablokira posve, djelomino bi se moglo zakoiti, ovisno o tome koliko smo nervozni prije ispita. Svatko poznaje nekoga tko je zbog mentalne blokade posve zakazao na nekom vanom ispitu ili u nekoj idrugoj prilici, zar ne? ak i oni koji su najvie uili i temeljito upili gradivo nisu poteeni mogunosti blokade. Nose cijelu tonu odgovornosti na svojim pleima i osjeaju ogroman pritisak. Pritisak nevjerojatne odgovornosti moe biti previe za njih. Glavni razlog zbog kojeg naa podsvijest moe uiniti da na um stane jest strah od neuspjeha. Kad ve sjedite na ispitu, kocka je baena. U tim trenucima nismo vie odgovorni ni za to. Bili smo odgovorni dok smo se pripremali ili proputali pripremati za ispit, ali u trenutku istine ne bismo si trebali nita predbacivati. Trebamo se opustiti, uivati u ispitu i dopustiti svome znanju da prirodno tee. Strah od neuspjeha na ispitu raa se iz misli da je pad neto loe. Unato tomu nemojte zaboraviti da poraz ne postoji za one koji su se borili svim snagama. Izbjegnemo li precjenjivati ispite i prestanemo ih povezivati s uspjehom i porazom, oni nas automatski prestaju plaiti, a to rezultira boljim rezultatima. U ovo moete biti sigurni. Ne treba posebno naglaavati da e se strah probuditi u podsvijesti onih koji su ve pali na nekom vanom ispitu i patili zbog toga. Boje se opet prolaziti kroz situaciju koja im je uzrokovala patnju. Ovdje dobro pazite to vam elim rei: patnju nije uzrokovao ispit, nego osobni stav i procjenjivanje rezultata. Ukratko: postoji stanje uzbune, ak i fobije, u umovima onih koji su odluili prekomjerno vrednovati mogue rezultate ispita, esto jo dok ih ekaju (katkad i mnogo ranije). Kada pak moraju pristupiti sljedeem ispitu, osjetit e strah koji e se manifestirati u obliku beskrajne koliine neugodnih tjelesnih senzacija koje je uistinu teko kontrolirati. Taj je strah direktan rezultat njihova stava. Nalikuje to reakciji na odreene podsvjesne mehanizme obrane. Vaa podsvijest ne razumije zato

ste ovdje i zato patite te eli da ubudue izbjegnete takvu i svaku slinu situaciju. Dakle, kad se sjetite da vas sutra ili sljedei tjedan eku vaan ispit, um e odmah poeti negodovati u obliku nervoze, tjeskobe, ubrzanog kucanja srca, nesanice ili nekog drugog neugodnog simptoma. Sve to za vae dobro, kako se ne biste uputili na drugi ispit i tako izbjegli ponavljanje toga zauvijek stranog iskustva. Podsvijest vas jedino eli zatititi (sve fobije i obrambeni mehanizmi nisu nita drugo do metode samozatite to dolaze iz te nae "udne" podsvijesti). Nemogue joj je razumjeti zato smo zbog obinog odgovvaranja na nekoliko pitanja (to je ono to ispit uistinu jest, ostalo je naa izmiljotina) spremni toliko ugroziti svoje zdravlje, samopouzdanje i dobro miljenje o sebi. Prolaz ili pad nisu sami po sebi ni dobri ni loi. Moda suoavanje s neuspjehom u nekom razdoblju ivota pomae da neto nauimo i to primijenimo u blioj ili daljoj budunosti. Moda nam to moe pomoi da se bolje motiviramo. Kratkorono se ini da je dobro proi testove pod svaku cijenu, ak i kad to nismo zasluili. Ali zar nije pametnije uiti dobrom tehnikom, ovladati umijeem pripreme i memoriranja grae, te se jednom zauvijek rijeiti straha od ispita? Ovo bismo mogli dobiti u nekoliko fantastinih godina prakse, stjecanja znanja i kompletnog treninga to bi nam usto svakim danom nedvojbeno otvaralo vrata budunosti. Recimo da smo pristupili testiranju za privlaan posao ili smo bez ikakvih problema dobili posao u struci za koju smo se kolovali naprosto zbog svojih kvaliteta autentinog strunjaka. U svakom sluaju, zahvaljujui primjeni tih vjetina razina produktivnosti neprestano e nam se poveavati i napravit emo sve to bude trebalo da uemo na trite rada ili se pak nastavimo penjati na obrazovnoj ljestvici. esto studenti koji samo ele proi ispit budu pretjerano samouvjereni i oputeni. Zadovoljavaju se prosjenou i ne priu ni blizu ostvarenju svojih najviih potencijala. Kasnije jadno prolaze i na natjeajnim testiranjima, premda su na fakultetu ili u koli bili "dobri" uenici i studenti. Pazite! Ne tvrdim da je tu i tamo dobro pasti na ispitu. elim rei da dobro i loe lei u naoj tehnikoj i psiholokoj pripremi za ispit. Ispit samo podrazumijeva da anjete to ste sijali i stoga ne biste u tom trenutku trebali oekivati nita vie od toga, a ponajmanje uda.

Ustanovljeno je da odgovorni ljudi nakon pada na ispitu nastoje pronai uzroke svoga "neuspjeha", ue iz njega i tako jaaju svoje slabe strane. Dugorono postaju mnogo uspjeniji i kvalitetniji od konformistiki nastrojenih koji prou tek da prou. S druge strane morate zapamtiti da postoje faktori koji utjeu na konane rezultate ispita i koji ne ovise o pristupniku. Dakle, ispite je mogue proi na vie naina, to nikako ne donosi dobrobit u budunosti. Srea. Neki naue samo dvije ili tri stvari, a onda ih ba to pitaju na ispitu. Lutrija. Ako pristupnici ne znaju barem malo o sadraju ispita, bilo bi im uistinu teko poloiti test s mogunou odabira odgovora mnogo tee nego savreno pogaati ili naslijepo predvidjeti svaki ishod nogometne igre. Mogue je pasti na ispitu zbog razloga koji su izvan vae kontrole. Meutim, vjerojatnost da e se svi nuni faktori poklopiti i proizvesti stvarno veliki peh moe se javiti samo jednom u ivotu, ba kao i zgoditak na lotu. Vjerojatnost da se tako neto dvaput dogodi ravna je nuli, osim ako ba nismo zloupotrijebili sve svoje kreativne snage da tako neto insceniramo. Dakle, zapamtimo da tajna nije u tome da proemo ili padnemo na ispitu, nego u tome da znamo kako se pripremiti za suoavanje s cijelim tim procesom od trenutka kad smo poeli uiti pa do trenutka kad smo predali rijeeni test. Kljuno je takoer znati da nakon dobivanja rezultata sebe moramo poastiti razumijevanjem i brinou osobito ako su rezultati loi. Samo tako moemo izvui najbolje za sebe u budunosti i sprijeiti nau dragu podsvijest da nam u budunosti pokua pomoi jednim od svojih obrambenih mehanizama...udarajui tamo gdje smo najslabiji! Rezultati e uvijek doi sami od sebe, to je sigurno, zato ne brinite o njima. Jednostavno se suoite s onime to dolazi, bilo to dobro ili loe. U svakom sluaju prema sebi se moramo ponaati kao sto bismo se ponaali prema osobi koju volimo najvie na svijetu. Posluimo se primjerom: to bismo uinili ili kako bismo reagirali kad bismo pali na ispitu? Trebali bismo reagirati tako da se opustimo, volimo se i dalje, budemo sebi u tom trenutku najbolji prijatelj te da se prema sebi tako i ophodimo, Razgovarajte sa sobom i savjetujte se s ljubavlju! Jeste li to ikada pokuali

pred ogledalom? Pa, preporuujem vam to. Uinite to! Kad se udaljite od ogledala osjetit ete da se neto u vama promijenilo nabolje. Osjetit ete olakanje i slobodu. Ponavljajte to toliko esto koliko je potrebno, sve dotle dok ljubav i brinost ne uine da postanete "nezamjenjiva osobu u svom ivotu". Naravno, morate prouiti i analizirati sve faktore koji su utjecali na va oit "neuspjeh". Pronalaenje uzroka sigurno e vam pomoi da se bolje upoznate i kvalitetnije pripremite za ispite koji dolaze. Ako tako budete radili, moete biti sigurni da e vai neuspjesi u budunosti postati uspjesi. Naravno da ne govorimo o "studentima" koji uvijek iznova propadaju zato to ne ue ili zato to se ne ele pripremati za ispite. To su oni koji se iskljuivo brinu za tulumarenje i provode i ni za to drugo. Takvi ljudi moraju odrasti i hrabro prigrliti uenje te svakako nauiti kako se ui. Usput reeno, tko kae da se uenje i polaganje ispita ne moe pretvoriti u zabavu? Oni koji tako ne misle, osobito kad se radi o testovima, vjeruju da izlaskom na ispit previe riskirate zar ne? A to je s opasnim sportovima? Njih ima puno, a ljudi koji se njima bave uglavnom nisu profesionalci. ine to iz iste zabave. Pa i oni puno riskiraju, zar ne? S time da oni riskiraju ni manje ni vie nego vlastiti ivot. Riskiraju mnogo vie od nekoga tko polae ispit te mu je jedini rekvizit u tome olovka i bezopasan list papira. Uistinu nema potrebe duljiti s takvim oiglednim primjerima, ali zar svaki novi dan nije svojevrstan test? Zar ne riskirate neto svaki put kad izaete iz kue, uete u auto, prelazite ulicu ili hodate pored neke zgrade? Jesam li u krivu? Budete li stvari inili ispravno i s ljubavlju, sve moe postati zabavno. I jo emo imati vie vremena za ugodne i zabavne stvari. Nauit ete iskoristiti svaku minutu svoga vremena za kvalitetniji i radosniji ivot, otkrivajui predivne osjeaje koji se bez iznimke javljaju nakon dobro obavljenog posla. Oni koji u potpunosti znaju uivati u svom poslu ne boje se rezultata. Kada se ne bojimo krajnjih rezultata, izvlaimo najbolje iz sebe i svojih umijea, a time jo vie uivamo u sebi. Uhvaeni smo u zaarani, vrtoglavi krug neprekidnoga poboljanja i napretka! Mislim da je to neto to uistinu vrijedi pokuati. Ispiti su nunost Kada to ne bi bio sluaj, tko bi od nas uope htio uiti? Budimo iskreni.

Bez ispita mnogi ljudi ne bi znali ak ni pravilno itati i pisati, da ne govorimo o dubljem poznavanju grae. Svi uenici i studenti moraju razumjeti i prihvatiti da su sve vrste ispita apsolutno nune. Kad to moemo razumjeti, nauit emo ih voljeti i u njima vidjeti neto dobro, neto to oblikuje dio naega drutva, premda i nije uvijek pravedno. Ispiti su nuni zato to nas obvezuju na prouavanje i uenje, na razvijanje natjecateljskog duha, bolju pripremljenost za budunost. Oni odvajaju ili odabiru one koji se trude od onih koji se ne trude, odgovornije od neodgovornijih. Ne bi bilo pravedno kad bi svakoga mjerili istom mjerom te kad bi se iz lane solidarnosti svakome dopustilo da proe na ispitu, dobije diplomu, certifikat, nezaslueno radno mjesto, bez obzira na kvantitetu i kvalitetu usvojenih znanja i vjetina. Kakvo bismo drutvo tako stvorili? Odgovorit u vam: lijeno drutvo bez priprema, bez ikakvih standarda, bez strunjaka i profesionalaca. Zato se uope truditi ako svi na kraju dobiju isto? Uope pritom ne elim ulaziti u globalne rezultate i posljedice koje bi poplavile nae drutvo (koje ve ionako ne funkcionira kako treba) na svakoj razini (ekonomskoj, politikoj, itd.) i dovele do potpunoga kolapsa. Dakle, ispite i testiranja prihvatimo kao neto vano i neophodno, bez krivih predodbi i promatranja jedino negativnih strana (koje katkad uistinu postoje). Uivajmo u njima! Ali budite oprezni! Za njih se moramo i pripremiti.

UTJECAJ PSIHOLOKOG FAKTORA

Psiholoki faktor obino utjee na rezultate ispita, zbog ega oni odraavaju tek 60 do 90 posto naih stvarnih sposobnosti. No, postotak je esto jo i nii, a moe se spustiti do nule. To su sluajevi kada pristupnike zbog velike napetosti i izrazitog psiholokog pritiska uhvati proljev, povraanje, nesvjestica, tjeskoba, abnormalno lupanje srca, bolovi u prsima ili trbuhu i mnogi drugi simptomi. Neki zbog toga naputaju ispit ili se uope ne pojave. Odreeni postotak ljudi od tolikoga straha razvija fobiju. Njima je u prevladavanju tih problema potrebna struna pomo.

Osobno primjeujem da mi u posljednje vrijeme dolazi sve vie ljudi koji se ale na prije pobrojane probleme te navode jedan i vie simptoma, lieni nade, bez sposobnosti koncentracije i bez trunke samopotovanja. U njihovu je sluaju potrebno intervenirati prije nego to se stvari pogoraju, a oni dou do ruba psihikog sloma. Kada smo suoeni s vanim testiranjem ili ispitom (psiholoki faktor ne igra tako veliku ulogu kod manje vanih ispita), u osnovi susreemo tri tipa osobnosti, s obzirom na stupanj nauenosti gradiva i postignutih rezultata: A) SUPERPRIPREMLJENI. Ovih kandidata ima 2 posto, a psiholoki faktor (p.f.) moe njihov uspjeh smanjiti na 80 do 90 posto stvarne pripremljenosti. Obino su sigurni u svoje znanje, a neki ak imaju i puno samopouzdanja. U pravilu postiu najbolje rezultate na ispitima i testiranjima. Velik postotak njih bude prvi na listama i dobiva posao. B) SLABO PRIPREMLJENI. Osobito oni koji na ispit odlaze oslanjajui se na sreu. Ne mislim na one koji se pripreme najbolje to mogu, ali govore "da nisu nita radili" kako bi se unaprijed opravdali pred drugima u sluaju neuspjeha. Time samo ele prikriti svoje strahove. Ova grupa predstavlja oko 20 posto svih kandidata, a njihov p.f. smanjuje uspjeh takoer na 80 posto do 90 posto stvarne pripremljenosti, jer su ti kandidati svjesni da nemaju to izgubiti pa se previe ne uzrujavaju. C) PROSJENO PRIPREMLJENI. To je bez sumnje glavnina pristupnika kod kojih p.f. smanjuje uspjeh na 60 do 80 posto stvarnih sposobnosti prvenstveno zato to su svjesni da e se negdje blizu njih povlaiti crta. Oni zbog toga osjeaju veliku odgovornost i pate najvie od svih. Zapravo, u veine njih se loa razdoblja izmjenjuju s gorim razdobljima, ak i kad su prvi rezultati obeavajui. Budui da se serije testova nastavljaju, a prvi rezultati daju traak nade, ti ljudi poinju osjeati jo veu odgovornost, to mora biti popraeno dodatnim psihikim pritiskom. U tu grupu spadaju i kandidati koji uope nemaju uspjeha, zbog uzroka koje sam ranije spomenuo, povezanih s osjeajem pretjerane odgovornosti i prevelikim psihikim pritiskom.

NAPOMENA: esto koristim izraz "natjeajno testiranje" ili govorim o kandidatima. Oni koji nemaju iskustva s takvim testiranjima ne trebaju se pritom osjeati izostavljeno jer se sve to govorim odnosi i na njih. Svi polau ispite, ali testiranja za posao ili prijemni ispiti za fakultet, primjerice, mnogo jae utjeu na ivote od rutinskih provjera znanja, manjih ispita ili kolokvija tijekom kolske ili akademske godine. Stoga, dok se obraam kandidatima na natjecateljskim ispitima, mislim i na one koji se pripremaju za svaki drugi oblik provjere. Razlika je jedino u tome to su ovi drugi pod manjim psihikim pritiskom. Bez obzira na to, mnogima suoavanje sa svakom vrstom provjere i dalje predstavlja zastraujue iskustvo.

FAZE PSIHOLOKE PRIPREME

Psiholoka priprema mora proi kroz tri faze: 1. PRIPREMA, PAMENJE I PONAVLJANJE GRADIVA. To je najdulja faza u kojoj p.f. ima najmanji utjecaj. Nadalje, taj utjecaj moe biti i pozitivan. To se dogaa kad se kanditati motiviraju zamiljajui prolazak na ispitu, sanjare i kuju planove za budunost. Govore si stvari poput: "Vidi kako mi dobro ide!" ili "Ako proem, bit e fantastino jer ...!" i sline stvari. Usput reeno, ustinu je dobro tako initi. U ovoj fazi studenti nesvjesno shvaaju da je "opasnost" suoavanja sa ispitom daleko i zbog toga jo uvijek ima vremena reagirati i dobro se pripremiti. 2. PRIBLIAVANJE DATUMA ISPITA. U ovom sluaju, p.f. se ve okrenuo u negativnom smjeru. ini se da nam poinje nedostajati vremena i svjesni smo kako nam je znanje jo uvijek nestabilno. ini nam se da se informacije koje smo upamtili jo uvijek nisu utvrdile u pamenju. To e se ostvariti ako se prepustimo loim emocijama. 3. VRIJEME ISPITA I SATI PRIJE ISPITA. Katkad i dani. Mogu se javiti simptomi stvarne pa ak i zamiljene bolesti. Patnja uzrokovana pretjeranim psiholokim pritiskom moe postati ekstremna.

Ovaj psiholoki pritisak dosie svoj maksimum nekoliko minuta ili sekundi prije poetka ispita te se time smanjuju nae kvalitete. Usprkos tome, zanimljivo je kako se nekoliko minuta nakon poetka ispita, ako stoiki preivimo emocionalni pristisak, nai ivci brzo i znaajno smiruju. esto si na kraju ispita predbacujemo to smo na poetku bili toliko izbezumljeni govorei si neto slino ovome: "Ne mogu vjerovati kolika patnja, a zato? Ispit je bio maji kaalj!" Kao da to nije bilo dovoljno, obino se brinemo i nakon ispita. U tom sluaju provjeravamo slau li se odgovori naih prijatelja s naima, i kad to nije sluaj, plaimo se da su nai odgovori pogreni. Sada imamo jo jedan razlog za patnju. Ova situacija moe postati i gora ako izgubimo vjeru u sebe, a moda nas jo eka cijeli niz testova, kao to je to recimo uobiajeno u testiranjima za posao. U naem sluaju prvi klju dobre psiholoke pripreme jest savjesno pripremanje ispita, koliko god je to u naoj moi, s obzirom na to da katkad nemamo dovoljno vremena za savrenu pripremu. U tom sluaju ne bismo na ispit trebali ii u patnji i strahu. Nita vie od toga. Pravilna priprema podrazumijeva postupnu pripremu ne samo zato to tako imamo vie vremena za uenje, nego i zato to emo oputenije uiti, a ostat e nam i vie slobodnoga vremena za odmor i rekreaciju. U sluaju natjeajnih ispita bolje je s pripremom i uenjem poeti prije nego to se objavi datum odravanja. Ponimo od materijala s prolih testova te od gradiva za koje znamo da e biti na ispitu. Uoite kako zahvaljujui tome dobivamo vie vremena za proirivanje i utvrivanje znanja, a to nam svakako omoguuje da se bolje pripremimo za ispit. Kada se objavi termin testiranja za koje smo zainteresirani, mi smo ve skupili dovoljno znanja da se moemo brzo, pouzdano i bez zastajkivanja kretati kroz finalno gradivo. Posve emo neprimjetno utedjeti mnogo vremena, a to e nam pomoi da se opustimo od prvog dana. Graa bi trebala biti kompletno i savreno pripremljena puno prije druge faze, pribiavanja datuma ispita.

NEKI PSIHOLOKI SAVJETI

Ostavimo li sebi dovoljno vremena za pripremu potedjet emo se osjeaja preoptereenja i nemoi, a to e nam pomoi da vie "uivamo", ak i neposredno prije ispita. Budemo li radili redovito i pomalo svaki dan, spremit emo se za ispit a da to i ne osjetimo. Izveli smo to oputeno i s uitkom (moda nam se ak i svidjelo), a usto se nismo morali odricati ostalih ivotnih uitaka. To nas je navelo na misao da ivot pristupnika i nije teak kako se na prvi pogled ini. Takav e nas stav jo vie psihiki ojaati. Kad se radi o testiranjima moramo imati na umu da e uvijek biti izvanjskih faktora koje ne moemo kontrolirati, a koji na kraju mogu utjecati na nau sreu. Stoga, ako ne proemo testiranje, svijet nee propasti, a mi moramo pokuati ponovo. Statistike nam govore da znaajan postotak studenata koji su vrlo dobro pripremljeni, i pri tome stvarno mislim vrlo dobro pripremljeni, prou test u prvih pet pokuaja. To uope nije loe. Ali, koliko su jadni sretnici uili i patili zbog toga? Usprkos tome moji polaznici esto prou iz prvog pokuaja. Zapamtite da je najbolja strategija prolaska testiranja i osiguravanja budunosti uzdizanje na ljestvici, ako je mogue, poevi od testiranja s veim brojem otvorenih mjesta. Na tim ispitama "potezanje veza" ima manje utjecaja, kao i ukupna priprema kandidata, koja je sukladno tome znatno nia. Ako, s druge strane, pristupamo testiranju u kojem se nude samo dva ili tri otvorena mjesta, vjerojatno je (prema mom iskustvu s vie stotina kandidata) da su ta mjesta ve popunjena. Osobito mislim da testiranje ima prilinih izgleda kada se nudi najmanje pet mjesta. Jednom kad smo si osigurali prolaz, moemo smireno nastuviti sa svojim napretkom, polaui testove za mjesta koja su bolja i zanimljivija. Moe se uzeti kao ope pravilo da je prilino opasno initi to unatrag znai, poeti od testa u kojem se nude samo dvije ili tri pozicije, kako sam ranije rekao, jer su vjerojatno ve popunjene. Osim to bi na kraju mogli biti razoarani, mogli biste izgubiti dosta vremena.

Imajte na umu da tekoa u dobivanju mjesta u natjeajnom testiranju lei u broju otvorenih mjesta, a ne u broju kandidata, jer ako ima mnogo mjesta koje je potrebno popuniti, a mi smo dobro pripremljeni, otkrit emo da visoki postotak prijavljenih kandidata ak ne zna napisati vlastito ime. (Moje isprike onima koji to ne znaju.) Zapamtite uvijek da je dosljednost klju uspjeha i da e sav trud koji smo uloili uvijek biti vrijedan kada ispit proemo i dostignemo svoj cilj. To je razlog zato moramo biti dosljedni i raditi svaki dan, jer je bolje to uiniti u kraim i eim sesijama nego u iscrpljujuem kampanjskom ritmu. Nemojte se ograniavati dok se pripremate za ispit. Pojaajte svoju psiholoku pripremu razmiljanjem o tome to ete sve postii nakon to proete ispit, ali inite to dostojanstveno, bez pretjeranog pritiska. Na ispit ponesite barem dvije olovke. to su kvalitetnije tim bolje, jer bi moglo biti prilino neugodno ako olovka ne pie dobro, pa morate nekontrolirano arati po papiru kako biste je prije ispita natjerali da pie. Uvijek postoji netko s tim problemom na svakom ispitu, ara praznom penkalom po papiru dok konano nije prisiljen zamoliti za novu nekoga tko je voljan sluati. Dok smo jo pri ovoj temi, podsjetit u vas daje najbolje koristiti plavu kemijsku olovku, posebno za esejistike ispite, jer je frekvencija svjetlosti koju reflektiraju oputajua (jednako kao to crvena stvara uzbuenje). Na taj nain, itanje plavoga rukopisa ima oputajue djelovanje. Morate ispravno razumjeti upute i apsolutno se ne smijete ustruavati postaviti ak i najjednostavnija pitanja. Nitko nee "zapamtiti vae lice" i svetiti vam se. Ba suprotno, ako nekome budu davali prednost, dat e je onome tko postavlja pitanja uljudno i prijateljskim tonom. Vrlo je vano shvatiti da iz sebe moemo izvui 100 posto samo ako na ispit idemo kao da to nije nita osobito kao da nemate to izgubiti. Ispitu moramo pristupiti potpuno oputeno, ali s maksimumom samopouzdanja i sigurnosti. Nikada se ne bismo trebali osjeati osramoeno ili to pokazivati, uglavnom zato to tako neto uope ne postoji. "Napravio sam budalu od

sebe" osobna je procjena, to nije ope miljenje i nema nikakve veze sa stvarnou. Takoer se ne trebamo bojati uvara na ispitu ili ispitivaa. Kako god bilo, zapamtite da oni uvijek vole kada im pristupate s krajnjim potovanjem i ljubaznou. Dok uimo, i prije svega nakon intenzivnog napora, moramo se znati osobno ocijeniti i nagraditi. Takoer moramo biti strpljivi s dugim, iscrpljujuim aktivnostima ili onima koje ne daju ba pozitivne rezultate, jer posao uenja, poput svake druge aktivnosti, takoer ima svoje tekoe. Uspjenim studentima potrebna je velika doza samopotovanja i samopouzdanja, kao i volja i upornost. Istovremeno s uenjem moraju poduzeti sve to je mogue da se oslobode strahova ili kompleksa. Siguran sam da vi poinjete shvaati kako to postii na najbolji nain. Morali bi nauiti bez ikakva problema priznati svoje zablude i svoje pogreke jer iz njih uite mnogo vie nego to se ini. Ne oklijevajte poeti ispoetka uvijek kada osjetite da je to potrebno. Dok uimo moramo se pokuati koncentrirati na temu koja je pred nama, bez obzira to radili u tom trenutku. Potrebno je rijeiti ili odloiti na stranu sve vrste mentalnih ili psihikih problema koji bi mogli utjecati na nae rezultate. To je vrlo jednostavno ako primijenimo uinkovitu tehniku uenja. Kada poinjemo s uenjem, osobito ako je tema opirna ili kompleksna, morali bismo ojaati svoje strpljenje i ii korak po korak ak kad se ini da nam je ostalo dosta gradiva ili da oteano napredujemo. Tisuu je puta bolje temeljito utvrditi gradivo, ak i kad se napreduje malim koracima, kao to smo nauili raditi, nego prelijetati gradivo ubrzano, gradei time kule u pijesku (sjetite se prie o tri mala praia). Ne bismo trebali imati previe povjerenja u nae kolege kandidate samo u one kojima apsolutno vjerujemo jer mnogi od njih mogu negativno utjecati na nas zbog manjka tehnike ili emocionalne pripreme.

 Prakticirajte sofroloke tehnike da biste prevladali ili poboljali odreeni aspekt svoje linosti kada god je to potrebno. Nakon svega, morali bismo eljno iekivati dan polaganja ispita. To je slino onome to se dogaa trkaim konjima pred natjecanje, kad u svojim boksovima nestrpljivo ekaju poetak utrke. Izbjegavajte brbljanje i tate i neprimjerene komentare drugih ljudi osobito u sluaju natjeajnih testiranja gdje je u pitanju naa budunost. Osobito je mudro izbjegavati tipine gnjavatore koji ne prestaju govoriti kako nisu mogli uiti i kako su ovdje samo da pokuaju proi, ili koji nam pripovijedaju cijelu svoju ivotnu priu (neki se ak hvale kako su no prije proveli partijajui). Dok to ine, cijelo se vrijeme cerekaju i zbijaju ale, oekujui da im odobravamo i hvalimo njihova "velika postignua". Ukratko, moramo osjeati mentalni mir. Izbacite svaku misao koja tome ne doprinosi i zamijenite je mislima koje to ine. Na ispit morate ii s ukljuenim autopilotom bez analiziranja ili razmiljanja o tome to radite. To je drugi dobar nain kontroliranja ivaca. Konano, dobro zapamtite da e naa podsvijest, budemo li previe patili zbog nervoze, pokrenuti obrambene mehanizme izbjegavanja patnje. Zato da to ne uini? "Pomoi" e nam "uvijek tako dragom" mentalnom blokadom ili neim slinim, kako bi nas udaljila s ispita i tako prekinula muke. Nije li to naprosto sjajno? Vjerojatno e u posljednjem pokuaju spaavanja nai ivci htjeti biti fiziki primijeeni. Priutit e nam zadovoljstvo munine u elucu, oteanog disanja i slino. Ukratko, podsvijest e nastojati procijeniti situaciju i zatititi vas, ovisno o tome koliko ste u tom aspektu u posljednje vrijeme napredovali. To je njen nain da vas pita: "Jesi li uistinu sretan s time gdje si i to radi?" Budite sretni i smijte se, jer to je jezik kojim svojoj nutrini poruujete: "Hvala, prijatelju, ali danas se osjeam sigurno i pouzdano. Ne mora me ni od ega tititi."

TEHNIKE SAMOKONTROLE I RELAKSACIJE

Ljudi koji znaju kako rijeiti vlastite probleme inteligentni su, zar ne mislite tako? Ali, nisu li jo inteligentniji oni koji znaju kako izbjei probleme? U skladu s reenim, ispravno bi bilo nauiti samokontrolu i tehnike relaksacije, primijeniti ih u danima prije i tijekom ispita te tako unaprijed rijeiti probleme napetosti i nervoze (ako postoje). Uistinu, kad kriza ivaca ve nastupi, ljudima je obino teko dovesti se u razmjerno oputeno stanje. Naprimjer: Strahovito ste zabrinuti jer vas eka polaganje praktinog dijela vozakog ispita, a instruktor koji sjedi do vas shvaa to i kae: "Opusti se." Velika je vjerojatnost da ete odgovoriti: "Najvie od svega elim da se sada mogu opustiti!" Iz toga moemo zakljuiti da je mnogo vanije izbjei mogunost nervoze nego nauiti kontrolirati ivce. To je mnogo inteligentnije, jer ako i postanete nervozni, bit e to u mnogo manjem intenzitetu i lake za svladati. Kontroliranje ivaca pomoi e nam da smanjimo patnju, ali i da ne izgubimo samopouzdanje i vjeru u sebe. Tako emo izbjei rizik zaboravljanja informacija koje bi stanje emocionalne napetosti moglo prouzroiti. Poznata uzreica "gram prevencije bolji je od tone lijekova" ovdje ima osobito znaenje. Ipak: Kada biste trebali poeti kontrolirati svoje ivce? Za neke je dovoljno poeti nekoliko sati ili minuta prije ispita. Drugi e se morati boriti da ne izgube kontrolu dan ranije, a ostali moraju poeti i prije. Vano je ne izgubiti kontrolu u nekom trenutku prije ispita. Tono je i da je prilino lako svladati nervozu koja se javlja dan ili dva prije ispita. Tada je sasvim dovoljno misli preusmjeriti na neto drugo.

PRIRODA NAIH IVACA

Nervoza i napetost pojavljuju se kada osjetimo strah. Usprkos tome, ve smo ranije shvatili da se ispita ne bismo trebali bojati. Naprotiv, morali bismo ih voljeti i prihvatiti ih kao neto uistinu nuno. Kad se uspijemo rijeiti svih svojih strahova i briga, tada naprosto ne moemo osjetiti nervozu. To je matematiki tono. U temelju svega, kao to znate, nai su ivci sastavni dio instinkta samoobrane. Podsvjesni um nas upozorava da se nalazimo u "opasnosti", te nam svim sredstvima nastoji pomoi da tu opasnost izbjegnemo. U svakom sluaju, sve dok elegantno ne prihvatite ispite, ne otkrijete zadovoljstvo u njima i slinim naizgled neugodnim situacijama u ivotu, a svjestan sam da je to isprva teko, pametno je ovladati samokontrolom i tehnikama oputanja kao sredstvima dodatne pomoi. Uskoro u vas nauiti ovim tehnikama. Pa ipak, tehnike kontrole i oputanja nalikuju lijeku koji nam pomae nositi se s odreenim trenutkom i odreenim okolnostima. Ako ih trebate uzeti, znai da neto nije kako treba. esta potreba za tehnikama oputanja jednaka je ovisnosti o stalnom uzimanju lijekova (ovo je samo kako bih vam dao primjer.) Ne zaboravite da je gram prevencije bolji od tone lijekova. Stoga je uvijek bolje potraiti i napasti uzroke koji stvaraju nelagodu ili bolest. Uzroci napetosti su poznati: strah i zabrinutost. Stoga napadnimo korijen problema. Moramo jednom zauvijek eliminirati uzroke i tek tada ne trebamo lijek da bismo kontrolirali simptome. To jest, tehnike oputanja postaju suvine jer se vie ne moramo oputati, a sve zato to vie nema situacija zbog koji bi to bilo potrebno. Uvijek emo biti mirni i oputeni. Svima koji svakodnevno koriste kvalitetne vjebe oputanja, a o tome imam najbolje mogue miljenje, ipak moram rei da to to stalno trebaju taj "lijek" pokazuje da neto nije kako treba. Pa ipak, pametno je za svaki sluaj na poetku pripremiti "malu pilulu", dok sve ne stane na svoje mjesto. Stoga vam savjetujem da dobro ovladate tehnikama oputanja i samokontrole koje u vam opisati.

PREVLADAVANJE NAPETOSTI I NERVOZE

Prva stvar jest postizanje potpune kontrole nad miiima. im primijetite simptome koji upozoravaju da postajete napeti i nervozni, poduzmite sljedee: Prvo, prestanite se kretati ili gestikulirati, i pustite da se vae tijelo potpuno opusti i omlohavi. U meuvremenu pokuajte izbaciti sve misli i tada, malo pomalo, oistite um, potpuno ga ispraznite. Tada udahnite dva ili tri puta, polako i duboko, izdiui sav zrak koji imate u svojim pluima. U isto vrijeme, poet ete osjeati kako vae tijelo postaje sve tee. Osjeajte kako tijelo sa svakim udahom i potpunim izdahom postaje sve tee. Dok diete i dok vae tijelo postaje sve "mlohavije", iznutra bi trebali poeti izranjati ugodni i vedri osjeaji. Potaknite ih ovako: "Nita te ne smeta", "Nita te ne razoarava", "Poinje se osjeati uistinu dobro", "Sve si bolje i bolje". Moramo se mentalno izolirati od izvanjskog svijeta, iznutra se osjeajui "sve bolje, bolje i bolje...". Dobro je prakticirati ovu tehniku do ovladavanja, kako bi poela tei prirodno i bez pritisaka. Budemo li stalno morali razmiljati to sve moramo uiniti da bismo se opustili, NEEMO MOI isprazniti um onako kako bi trebalo. Stoga biste ovo trebali vjebati svaki dan i u svakoj prilici, kao to se ini sa svim vjebama. Budu li vai ivci pokazali svoju runu stranu tijekom pisanja ispita, nabolje je: 1. Prestati pisati na nekoliko sekundi. 2. Izvoditi opisane tehnike tijekom jedne minute.

Ako se to dogodi na usmenom ispitu: Trebali bismo se prestati micati i gestikulirati. Trebali bismo spustiti glas i priati sporije. Trebali bismo diskretno poeti duboko disati i oputati tijelo dok izdiemo. Trebali bismo nastaviti priati sporo, duboko diui. Trebali bismo misliti samo i iskljuivo na informaciju o kojoj u tom trenutku raspravljamo, bez ikakva pritiska. Pokuajte iznutra osjetiti sreu. Jamim vam da ete dobiti iznenaujue rezultate. U svakom sluaju moi emo se osjetno opustiti u svega nekoliko sekundi. Kako bismo ostali oputeni i zadobili samopouzdanje, trebali bismo nastaviti s onim to smo radili, no pritom pokreui samo one miie koje moramo, bez gestikulacije i suvinih pokreta. I psihiki si moemo pomoi. Nemojte se muiti negativnim mislima ili razmiljati o stvarima koje nemaju nikakve veze s testom, o drugim ljudima ili o svojim obvezama. TEMELJNO Nikad nemojte misliti: "Ja to ne mogu" ili "Ovo mi izmie kontroli." Ako to uinite, izgubljeni ste. Moramo se osjeati sigurno i zapamtiti da smo sami sebi najbolji prijatelji. Morate uistinu osjetiti prisutnost svog "najboljeg prijatelja". Kad smo u tako dobrom drutvu, zato da brinemo?

10
Sve o brizi i zabrinutosti

Briga je krivac za najtee probleme u svakom drutvu. Devedeset i devet posto svjetske populacije ivi u stanju neprekidne zabrinutosti, a to loe utjee na kvalitetu njihova ivota. Normalno je i da se briga blisko povezuje s idejom "problema" i izlazi na povrinu kada precjenjujemo neizvjesnost rezultata onoga to radimo ili namjeravamo raditi u budunosti. Istu stvar moemo initi i kad se radi o drugim osobama za koje nas vee poseban interes. Kada kaem "neizvjesni rezultati" mislim na to koliko mnogo ljudi bez ikakvog osobitog razloga brine o stvarima koje se jo nisu dogodile i ne predstavljaju nita vie od kula u pijesku. Tko se nikad nije brinuo o neemu to se moralo odraditi u bliskoj budunosti, ili o neemu to se tek trebalo dogoditi, a kada je vrijeme dolo, stvari koje su izazivale toliku zabrinutost ispale su sasvim dobro? Tada na patnik izjavljuje neto poput: "Sreom sve je ispalo mnogo bolje nego to sam oekivao", ili netko drugi komentira, "Vidi, nisi trebao toliko brinuti." To je zato to zabrinjavanje u osnovi (tim vie to se to neto jo uope nije dogodilo) nema nikakvog smisla i protivi se logici. Ljudi imaju potrebu ivjeti u svijetu u kojem sve oko njih savreno funkcionira i nalazi se pod njihovom kontrolom. Ako to nije sluaj, uskae briga. Nipoto ne govorim da bi nam trebalo biti manje stalo do iega tvrdim ba suprotno.

Upravo zbog toga moramo djelovati u pravom trenutku, ne brinui o rezultatima, i to osobito zato to su toliko esto neizvjesni. Rezultati dosta esto nisu onakvi kakvima smo se nadali. Moda su ak opreni onome to smo prieljkivali. to e se dogoditi kada se to dogodi? Nita. Nita se nee dogoditi, osim onoga to mi elimo da se dogodi. Kao i uvijek, moramo koristiti svoju slobodu izbora. to emo odabrati ili to elimo biti kada se suoimo s neoekivanim rezultatima koji su nas "a priori" razoarali? Kaem "a priori" jer se mnogo puta ona izreka "u svakom zlu ima neto dobro" pokazuje istinitom. Na kraju se ispostavi da su ti "loi rezultati" najbolja stvar koja nam se mogla dogoditi, ili barem mnogo bolja nego to smo oekivali. Dakle, tvrdim da uvijek kad se suoimo s rezultatima koji su suprotni naim pretenzijama, za koje se ini da nam oigledno nisu u interesu, moemo birati, iako se moda ini da nije tako. Uvijek moemo odabrati rjeenje za koje osjeamo da je najbolje za nas. Katkad nam se ini da ak ni to nije tono te da ishod ne spada u kategoriju manje ili vie loeg, nego katastrofalnog. Tada je najbolje primijeniti staru poslovicu koja kae "Ako moe rijeiti svoj problem, zato brinuti? Ako ne moe rijeiti svoj problem, opet, zato brinuti?" U ovim naoigled ekstremnim sluajevima uvijek moemo birati hoemo li podii glavu gore ili postati depresivni; izmeu suoavanja sa situacijom s dostojanstvom i stilom, ili raspadom i oajanjem. to od ovoga vi odabirete? Naemo li se u stvarno ozbiljnoj poziciji, nikada se ne smijemo iznevjeriti. Tada smo si najpotrebniji. Ako je neto u naim ivotima "polo krivo" moramo znati kako to prihvatiti s integritetom i dostojanstvom. Loi rezultati ve su iza nas, a sva patnja koja nam se nakon toga dogaa samo e pogorati problem. Ako rjeenja nema, onda se nita vie ne moe uiniti: suoite se s tim ili to naprosto odstranite. togod morali uinili, inzistiram, uinite to sa stilom, dostojanstvom i integritetom koje svi ljudi imaju, samo to mnogi ne znaju gdje traiti. Nemojte dopustiti da jo vie patite, kao to ne biste svog najboljeg prijatelja pustili da pati kada bi on bio taj koji ima problem. Dajte svom intimnom unutarnjem prijatelju najbolji mogui savjet. Razgovarajte s njim! Tada obratite pozornost na to to ste rekli i odmah to primijenite u praksi. Budete li uvijek tako postupali, ne sumnjajte da e vas ivot uvijek iznenaditi kompenzacijama mnogo veim od kratkorone tete koju ste pretrpjeli. Prije svega, svi smo mi kreatori vlastite sudbine, a naa mo da stvaramo okolnosti daleko nadilazi sve to moemo zamisliti.

Jednom je na moje konzultacije doao ovjek koji se alio da je uistinu "sagorio" od posla. Rekao mi je da je sve tamo loe jer svaki dan mora vrlo rano ustati i raditi mnogo sati; nije mogao podnijeti svog efa, svoje kolege, radno okruenje i tako dalje. Povrh svega, nije zaraivao puno. "Ovo mi se ini jednostavnim," odgovorio sam mu. "Oigledno je da je uzrok vaeg problema posao. Dajte otkaz i nemojte sutra ii na posao. Vidjet ete kako e vai problemi nestati." ovjek se pobunio: "to to govorite? Ne mogu to uiniti. Imam obitelj i djecu i svi oni ovise o mojoj plai." Pitao sam ga voli li svoju obitelj, a on mi je odgovorio da ih neizmjerno voli vie od iega na svijetu. Dakle, oboje smo se sloili da je zahvaljujui svom poslu mogao zadrati ono to je za njega znailo sve na svijetu, svoju obitelj. Zakljuili smo iz toga da u njegovom poslu mora biti barem neto dobro, pa makar to bila ta jedna jedina stvar. Stoga sam mu predloio da prednosti i nedostatke zajedno stavimo na vagu, odnosno da ih zapiemo na papir. U jedan smo stupac upisali sve negativne aspekte njegova posla, a u drugi stupac pozitivne. Tada smo zajedno procijenili rezultate to jest, koji je stupac prevagnuo i koje mogunosti stoje pred mojim klijentom. Na negativnoj strani naao se njegov raspored, radna satnica i tako dalje. Odmah je poeo nabrajati: "Ovo je loe, ovo je takoer loe...," i nastavili smo dodavati sve vie tereta: njegov ef, njegovi kolege, mjesto gdje je radio, njegove perspektive, njegova motivacija, plaa, godinji odmor, slobodni dani... Kraj se nije nazirao. Negativna je strana bila potpuno popunjena teretom negativnih stvari. Tada me pogledao s mjeavinom zadovoljstva i ponosa i rekao: "to? Nije li to dovoljno? Imam dovoljno razloga da se osjeam loe, zar ne?" Na pozitivnu stranu stavili smo teinu koja podudara s financijskom neovisnou koju mu je posao pruao: plaa je opskrbljivala njega i njegovu obitelj. Odjednom moj klijent zakljui: "Ovdje moete prestati." Pretpostavio sam da procjenjuje naklon vage, ali ne prema broju utega na njoj, jer bilo je posve jasno da ima mnogo vie negativnih okolnosti nego pozitivnih, nego prema teini tog jednog jedinog utega to je bio na pozitivnoj strani. To je na kraju krajeva bilo ono uistinu vano te e odrediti koja e strana prevagnuti.

Ovaj je ovjek prepoznao da eli nastaviti raditi, ba kao to je izjavio na poetku. Premda je postojala samo jedna pozitivna stvar u njegovu poslu financijska neovisnost to mu je bilo vanije od svih negativnosti zajedno. Zahvaljujui poslu mogao je odravati ono to mu je najvie znailo i to je najvie cijenio: svoju obitelj. Na kraju sam mu predloio da uloi maksimalne napore u pronalaenje novoga posla da nae neto bolje za sebe. U meuvremenu, s obzirom na to da je slobodno odabrao ostati na sadanjem poslu, neka promijeni stav prema njemu, za vlastito dobro i dobro svoje obitelji. Trebao bi razmiljati o naem popisu i promatrati ga kao cjelinu, bez razdvajanja negativnih i pozitivnih strana. "Istina je da imate problema", rekao sam mu. "Ali to trenutno dobivate time to svaki dan nosite teret negativne strane, umjesto da promatrate cjelinu? Vi promatrate samo onu stranu za koju ste i sami rekli da ima manju teinu od pozitivne. Koncentrirajte se za promjenu nekoliko minuta samo na pozitivnu stranu. Pogledajte je! Razmislite to vam govori." Sloio se s prijedlogom da pokua promijeniti stav prema sadanjem poslu. Takoer e se dublje zamisliti nad time koliko mu znai pozitivna strana te e provoditi kvalitetnije vrijeme sa svojom obitelji. Budui da je odluio nastaviti s poslom u istoj firmi, napravit e s time najbolje to moe, jer mu protestiranje i aljenje zapravo nee stvarno pomoi da ita promijeni. Takoer, njegova patnja na poslu bila je rezultat iskljuivog promatranja negativne strane vage djelomine i nepravedne procjene stvarnosti i vlastite slobode izbora. Nisam mu uope zabranio da gleda negativnu stranu popisa kad zaeli, ali sam ga upozorio da uvijek kad to bude inio treba itati cijeli popis i promatrati ga kao nedjeljivu cjelinu. Upozorio sam ga da se treba prisjetiti kako je i zato jedna strana popisa prevagnula. Zaelio sam mu puno sree i oprostio se s njim uz nadu da e uskoro pronai bolji posao. Dva mjeseca poslije ovaj se klijent vratio na savjetovanje. Lice mu je sjalo od zadovoljstva. "Mora da ste pronali bolji posao", rekao sam mu objeenjaki. "Ne, nita tome slino," odgovorio je. "Jednostavno sam u trenutku najveeg oaja odluio promijeniti svoj stav prema poslu. Unato tome to ga jo uvijek nisam prihvaao, prouio sam popis kao cjelinu, ba kao to ste mi savjetovali."

Nastavio je priati kako se zatim dogodilo neto poput maloga uda. Kad je promijenio svoj stav i stanje uma, odnos kolega prema njemu takoer se naglo promijenio. ef ga je vie cijenio i zapitkivao gdje je nestao onaj drugi momak (onaj koji se nikad nije prestajao aliti). Moj dragi klijent realizirao je istinsku snagu rijei: one omoguuju da osjeamo i kreiramo sve to kontinuirano izraavamo. Na kraju povjerujemo u ono to si stalno ponavljamo. Prestao je negativno priati o svom poslu, a vie toga pozitivnog o obitelji koja mu je vie znaila. Taj novi pogled na stvari, mnogo poteniji i realistiniji, takoer je poboljao njegov odnos s obitelji i krugom prijatelja. Nekoliko mjeseci poslije opet sam naletio na tog ovjeka. Bez rijei je preao ulicu i vrlo me odluno zagrlio, pri emu me gotovo sruio (definitivno je bio impulzivan). Inzistirao je da me poasti kavom. Sjeam se vrlo dobro da sam mu rekao: "Sada sam definitivno siguran da ste konano nali fantastian novi posao." "Nita takvo. Moja se situacija jako poboljala. Kolege me vole i ja volim njih. ef me cijeni mnogo vie pa mi je odredio bolji raspored i dao vie slobodnog vremena. Osjeam da sam vaniji, a da stvar bude bolja, dobio sam poviicu. ak mislim Boe! Prije bi mi to bilo nezamislivo mislim da mi se moj posao ak i svia! I kad se samo sjetim da ovu radikalnu promjenu u poslovnoj situaciji ne trebam zahvaliti promjeni radnog mjesta nego promjeni stava prema radnom mjestu! Kad sam promijenio stav, sve se promijenilo." Primijetite koje je sve mudrosti izgovorio nakon to je shvatio da sam stvara vlastitu realnost. Ovaj je klijent (sada moj dobar prijatelj) stav sreom promijenio na bolje. Kreativnu snaga naeg uma, naih rijei i naih djela je ogromna, ali potrebno je znati da postoji. Ne znati da je imamo dovoljno je loe, ali jo je gore kad je pogreno koristimo. Zapamtite: Sve je u naim ivotima odreeno onime to odabiremo uiniti ili to odabiremo biti u suoavanju sa svim okolnostima i dogaajima koje pred nama iskrsnu. Ako naem autu pukne guma, zapravo imamo samo dvije opcije: Jesmo li voza koji je pretpostavljao da bi se jednog dana tako neto moglo dogoditi te se jednostavno hvata ukotac s popravkom i ak zvidi neku pjesmicu dok mijenja gumu? Ili spadamo u one koji bijesno nabiju praznu gumu i udare haubu automobila uz povik: "Zato sam tako loe sree!"

Problem je isti za oba vozaa: jednostavno neoekivano puknue gume. Kako god, ono to definira svaku od tih linosti i po emu se one razlikuju jest stav i njihova sposobnost da odaberu to e sljedee rei ili uiniti. Vozai koji se razbjesne na kraju ipak moraju promijeniti gumu, ba kao i smireni. Moda e im trebati vie vremena da obave posao, a s takvim si stavom oteavaju rad. Kad se vrate u auto moda e ih boljeti noga, ruka ili prsti koje su priklijetili u nekom od koritenih alata ili dijelu auta dok su mijenjali gumu. Noge ih moda bole jer su udarali automobil da se ispuu. Da ne spominjem kako e si pokvariti dan i koliku e ljutnju pretrpjeti. Plus, tu je i dodatni rizik da e ta ljutnja negativno utjecati na vozake vjetine i dovesti ih u opasne situacije. Ako usporeujemo ovaj tip osobe s onim prvim tipom, taj tip promijenit e gumu mnogo prije prvog, obavit e to mnogo sigurnije i kvalitetnije i onda jednostavno nastaviti put bez ikakvih problema. Cijeli dogaaj njima je obina neplanirana sitnica za koju se uvijek pretpostavlja da bi se mogla dogoditi. Ukratko, njima je to posve neznatan dogaaj koji vjerojatno nikome nee ni spomenuti. Stoga, je li pravi problem za obje linosti puknue gume ili stav? Ako nam pukne guma, znai li to automatski da si moramo pokvariti dan loim raspoloenjem? Ne zaboravimo da takvi ljudi sebe sabotiraju i u svim drugim situacijama. Zahvaljujui neprekidnom samozlostavljanju nita im ne polazi za rukom. No zapravo samo anju ono to su posijali. Usput reeno, kad ve razgovaramo o automobilima, dopustite mi jo jednu ilustraciju toga koliko je mala korist od zabrinjavanja. Radi se o sluaju preuranjene brige. Zamislite ovjeka koji se vozi u svom automobilu na putu dugom 200 km izmeu dva grada, nazovimo ih A i B. Voza bi trebao, ako svoju inteligenciju koristi ispravno, uivati u putovanju, zaustaviti se kad je umoran i proetati se, popiti alicu kave ili se jednostavno odmoriti, uvijek s istim osjeajem unutarnje sree. Prije svega, on je taj koji je odluio poi na put. Nadalje, putuje sa svojim najboljim prijateljem (samim sobom). Naem vozau nema smisla da se na svoje putovanje uputi zabrinut za konaan ishod putovanja. To jest, ne bi smio brinuti hoe li mu se dogoditi prometna nesrea, hoe li negdje krivo skrenuti, hoe li iv stii na cilj ili se negdje slupati. Zar ne mislite tako?

Svatko tko dovoljno esto putuje automobilom uvia logiku toga, a ona ukratko glasi da je suludo patiti razmiljanjem o konanom rezultatu, tim vie ako je krajnji rezultat neizvjestan. To znai da trebamo jednostavno uivati u putovanju i ne brinuti o rezultatima, jer oni dolaze sami od sebe. Nadalje, mnogo puta rezultati ne ovise o nama i izvan su nae kontrole. Studentu koji polae ispit jednako je tako besmisleno brinuti se o konanim rezultatima. Tako neto moemo smatrati ozbiljnim psihikim samozlostavljanjem. Zar se ne slaete? Koji je smisao da se student brine hoe li proi ili pasti na ispitu, umjesto da uiva u "vonji" i zabavlja se odgovarajui na pitanja (jednako kao kad igra igru pogaanja s prijateljima). Nakon svega to je napravljeno, odgovaranje na pitanja je zabavno, osobito kad se radi o testu opeg znanja. Ako vam se ovo ini neobinim, razmislite koliko ima zabavnih igara u kojima natjecatelji moraju odgovarati na takav tip pitanja. Publika takoer voli sudjelovati odgovarajui na pitanja od kue. to je toliko loe u tome da ispitu pristupamo na slian nain? Nakon to ovo proitaju, dosta bi ljudi moglo prigovoriti: "Ali kad gledam kviz ili igram igru pogaanja s prijateljima, nita ne stavljam na kocku. Kako god bilo, na prijemnom ispitu ili testiranju za posao cijela mi je budunost na kocki i ovisi o nekoliko pitanja." Pa, ba zbog toga. Koji bolji razlog postoji da se "uiva u vonji"? Podaci i znanja koja moramo pokazati na ispitu uskladiteni su ili pohranjeni u naem pamenju, u nekom kutu nae podsvijesti. Da, u onom dijelu mozga koji s nama katkad moe izvoditi vrlo lukave trikove ako ne uspijemo razumjeti kako djeluje i ako se prema sebi ne odnosimo strpljivo i s ruzumijevanjem, kao s najboljim prijateljem. Naa podsvijest ne razumije zato netko tko polae ispit (njegov "vlasnik") mora zbog toga toliko patiti. Ona nas uvijek eli zatititi. Tako jednostavno. Kako bi provela tu misiju, ima bezbroj obrambenih mehanizama koji mogu zavriti fobijama. O njima emo govoriti neto poslije. Naa se podsvijest nee skanjivati upotrijebiti te mehanizme ako misli da nas time titi o veega zla. Ako tijekom polaganja ispita ili obavljanja bilo koje druge aktivnosti osjeamo preveliku zabrinutost, naa podsvijest uinit e sve to je u njenoj moi (a to je uvijek mnogo) da nas sprijei u bilo emu to u nama izaziva preveliku brigu. To e nam dojaviti tako to e izazvati razliite, vrlo

neugodne simptome, od kojih su neki prilino tetni za zdravlje. O tome je u knjizi ve bilo rijei. Podsvijest moe ak i pogorati simptome do toke u kojoj smo prisiljeni u najkraem roku prekinuti ono to radimo. Ako je potrebno, nee oklijevati da nam blokira pamenje dok, primjerice, pred publikom usmeno odgovaramo na pitanja. Tako e jednom i zauvijek prekinuti patnju i natjerati svog "vlasnika" da se smjesta vrati kui na odmor i oporavak. Zamislite! Naa podsvijest reagira zatitniki i obrambeno te u skladu s poretkom prioriteta, a u tom je poretku zdravlje "tienika" vanije od svega ostaloga (mnogo vie od odgovaranja na nekakva ispitna pitanja). Ona razumije jedino osjeaje. Pitat e vas uvijek iznova kako se osjeate u vezi s onim to radite. Ako osjeate zadovoljstvo, ugodu ili dobre vibracije (kako pjesma kae), vaa podsvijest eli da redovito ponavljate te dobre stvari. Ako ste otili u kino i uistinu uivali u tome, vjerojatno ete eljeti to ponoviti. ak i od same pomisli da danas opet idete u kino, osjeate se bolje i lake podnosite loe stvari koje ste moda doivjeli tijekom dana. Razmislite, primjerice, kako vam je bilo kad ste posljednji put igrali igru pogaanja ili slinu igru s prijateljima. Sjetit ete se kako ste tijekom igre bili potpuno u sadanjosti i kako ste uivali odgovarajui na pitanja. Ponavljam, to moe biti prilino zabavno. Nikoga nije briga hoe li pobijediti ili izgubiti (osim onih koji imaju nekih psihikih problema). Iekujui igru sigurno ste manje brinuli nego iekujui ispit. Upravo zato to je igraima igra ugodna i zato to se jedino ele dobro zabaviti, njihova podsvijest ini sve to je u njenoj moi da se sretno nastave igrati. Podsvijest im u potpunosti olakava prisjeanje do te mjere da se kod igraa koji ne zna odgovor aktivira mata, a memorija, refleksi i cijeli um izotruju do krajnjih granica. Podsvijest moe u takvim okolnostima ojaati sposobnosti do te mjere da e oni koji inae nikada ne bi mogli pogoditi pravi odgovor u tome sada s lakoom uspjeti, ili barem doi blizu odgovora. To je u potpunoj suprotnosti s onim to se dogaa kada "rtva" ispita prenosi osjeaj zabrinutosti u svoju podsvijest. Takoer zapazite kako pamenje ovih igraa nije jedina stvar koja se izotrava tijekom igre. Podsvijest moe uiniti jo i vie da pobolja atmosferu i potakne igrae da se nastave igrati i zabavljati. Moda e to postii tako to e ukloniti ili barem ublaiti glavobolju, ili im omoguiti da na trenutak zaborave svoje probleme, lo dan na poslu i slino.

Iz svega toga moemo zakljuiti da podsvijest ne samo da nije loa, nego i da joj je glavna zadaa pomoi nam premda je to katkad teko shvatiti. Za nae vlastito dobro, dobili smo taj moan alat kojim se moemo tititi. Meutim, ba zato to je tako moan, moramo ga odgovorno koristiti. To znai da nikada ne treba ii protiv svoje podsvijesti, nego suraivati s njom, igrati u istom timu. Ako patimo ili se loe osjeamo u nekoj situaciji, to je zato to smo pogreno odabrali odabrali smo ono to nas povreuje. A to se gotovo uvijek dogaa zato to smo neku stvar ili problem precijenili toliko da smo pretjerali u brizi. Dakle, ako prije ispita elite izvui najbolje iz svoga uma, ako elite ostaviti najbolji mogui dojam na razgovoru za posao ili u bilo emu drugome u ivotu evo zato imate dodatne razloge da uivate u "vonji". Osjeajte se dobro iznutra i uivajte u onome to radite. Zaboravite i prestanite brinuti o budunosti i koncentrirajte se na uivanje u onome to trenutno radite. To je uistinu zabavno i vrijedno vaeg truda. Neete poaliti! Vaa e podsvijest primijetiti kako se dobro osjeate i poduzet e sve to je u njenoj moi da tako i ostane. Izotrit e vam memoriju, dosjetljivost i mentalne sposobnosti kako ne biste odustali i otili. Zahvaljujui tome moemo nastaviti pristupati tim predivnim ivotnim ispitima, proivljavati iskustva koja umu alju ugodne osjeaje. A puninu tih osjeaja moete iskusiti samo ako podsvijest pretvorite u svog najboljeg prijatelja. Kad se jednom tako sjedinite sa svojom podsvijeu, nita vas vie nee rastaviti. Koliko god se stvari inile "loe" va vjeran drug nikad vas nee ostaviti na cjedilu. Vaa nerazdvojna podsvijest bit e tu za vas, spremna da vam pomogne svakim djeliem svoje kreativne moi. Uvijek e biti pripravna trenutno i nepovratno vas nagraditi plodovima vaeg vlastitog odabira. Ovdje takoer mislim na posebne okolnosti koje se "udesno" dogaaju nakon to ste mislili da je ve prekasno, a koje idu na vau korist. Zahvaljujui njima osjeat ete se kao srekovi. Bez obzira na sve to, nikad nemojte zaboraviti da ste vi onaj koji bira, te da je sve to vam se dogaa rezultat vaih vlastitih odluka.

FOBIJE/STRAHOVI
Moglo bi se dogoditi da, usprkos svemu, na neustraiv i neiskusan polaga ispita padne na nekom (uvijek) vanom ispitu. to se tada dogaa? Kako bismo trebali reagirati u takvoj situaciji? Sebi smo najpotrebniji upravo u trenucima oitoga "poraza" tada si ponajvie moramo biti najbolji prijatelji. to bi se dogodilo da jedan od naih prijatelja padne na ispitu? to bismo mu rekli? Nije li istina da bismo rekli neto poput "Nemoj se brinuti oko toga! Napravio si najvie to si mogao", "Uspjet e sljedei put" ili neto slino kako bi se osjeali bolje? To je pravi nain ophoenja s prijateljima. Zagrlimo ih, poastimo piem i utjeimo nekim inspirativnim rijeima. Kad se nama dogodi da padnemo na ispitu (ili bilo to drugo krene u krivom smjeru) trebali bismo se ponijeti jednako. Dakle, nastojati se oraspoloiti, popiti hladno pie, zato ne, "proslaviti" (ili moda preferirate rije "kompenzirati") omiljenom hranom. to je tako loe u tome da dragoga prijatelja poastite dobrom veerom kako biste mu kompenzirali sve ono loe to je doivio tijekom dana? Jamim vam da e se nakon svega toga va problem smanjiti, a vi se osjeati mnogo bolje. Imajte na umu, kao to sam ve rekao, da naa podsvijest ruzumije jedino osjeaje. Kakvi god bili vai osjeaji u vezi s onim to trenutno radite, vaa e podsvijest u budunosti reagirati sukladno tome. Ako neuspjeh (ili neto drugo u ivotu) pretvorite u traumu i uslijed toga patite, vaa podsvijest poeljet e vas zatititi od slinih situacija pa e bez izuzetka poduzeti sve potrebne mjere da to provede u djelo. Pribliavanjem dana ispita, primjerice, poinjete se osjeati sve loije. Imate probavne smetnje, probleme sa spavanjem ili neto slino. Va um, kao bezuvjetni prijatelj uvijek i svugdje, nee htjeti da ikad vie morate proi kroz takvo iskustvo. Dakle, stvorili ste fobiju (ili je barem zaeli). Kao sve ostale fobije i ova se temelji na strahu koji, kao i svi strahovi, poinje prekomjernom brigom, a ona, kao i sve brige, potjee od loeg odabira, odnosno suvie negativne procjene okolnosti. Ako je tako, sve dok vaa fobija ne nestane, neete se osjeati udobno prije ispita ili situacije koja je uzrokovala ovu obrambenu reakciju u vaoj podsvijesti. Meutim, fobija moe nestati jedino zajedno sa svojim uzrocima i to nakon to svojoj podsvijesti pokaete da vas nema razloga tititi. To postiete tako to ete promijeniti svoja djela, svoje misli i svoje rijei. Ukratko, vai novi i promijenjeni osjeaji pokazuju podsvijesti da opozove

zatitu jednostavno zato to novi izbor ponaanja vie ne generira nikakav oblik straha ili zabrinutosti. To znai da biste trebali uiniti sve to je u vaoj moi da proete, ali u isto vrijeme ne biste trebali brinuti o rezultatima. Onda i samo onda kad to istinski osjeate, podsvijest e vas pustiti na miru, a vi ete osjetiti ogromno olakanje. Fobija se poinje povlaiti. S druge strane, ako se budete drali starih navika i putali da vas svaki neuspjeh pogodi istom estinom, osigurat ete si samo jedno: dan za danom vaa e fobija sve vie jaati. Simptomi e se prije izraziti, biti ei i intenzivniji. A onda ih je tee lijeiti zbog sve veeg gomilanja negativnih iskustava. U nekom trenutku moda ak i pomislite da ste naprosto takvi, da za va problem ne postoji rjeenje. No, to je pogreno jer niste oduvijek bili takvi. Niste takvi roeni. Jednostavno ste onakvi kakvima ste se stvorili kakvi ste odluili biti. Tu vjerojatno nije kraj prii. Sve e to ostaviti znatne posljedice na vaem samopouzdanju i slici o sebi. Poet ete vjerovati da niste sposobni za ovo ili ono, osjeat ete sve veu frustraciju, dok na kraju ne zavrite u kompleksu inferiornosti. A kada taj kompleks postane stvaran, na to nee i trebati dugo ekati, nai ete se u zaaranom krugu iz kojeg je teko pobjei. to se inferiornije osjeate, to ete u realnosti i biti inferiorniji, pa vam je onda jo gore. To e se uvijek iznova ponavljati sve dok iskreno ne razbijemo zaarani krug i radikalno ne promijenimo stav i osjeaje prema sebi. Svatko tko pati od brige ima vezane ruke, a stvari se esto pogoravaju: pojavljuje se strah. Ljudi koji ive uronjeni u bilo koju vrstu straha gube slobodu. Sve svae, konflikti i ratovi potekli su od neke vrste straha. Strah potiskuje samopouzdanje koje je toliko vano za sretan ivot. Meu tolikim drugim stvarima, strah smanjuje samopouzdanje te ga moe ak i unititi. Kada obilujemo samopouzdanjem, moe se zakljuiti da se u svakoj ivotnoj situaciji podupiremo i hranimo ljubavlju. Smijeno je s jedne strane voljeti neke druge ljude, koje esto tek povrno poznajemo i povremeno viamo, a sebe u isto vrijeme "zanemarivati" ak do mjere redovitog psihikog samozlostavljanja. Ljudi daju savjete drugima. Svatko daje savjete drugome, ali kada doe vrijeme za djelovanje, a mi smo ti koji moramo djelovati, esto zaboravljamo dobre savjete to smo ih tako brino dijelili drugima. Ba suprotno, postupamo posve opreno vlastitim savjetima. Gdje je sada nae

razumijevanje? to se dogodilo sa savjetima to smo ih dijelili drugima: "Opusti se, ovjee!", "Ne brini", "Napravio si najbolje to si mogao" ili "Ako ne moe rijeiti problem, pusti ga; nita ne moe uiniti u vezi s tim," i druge sline fraze. Ove izjave svakako sadre dobre namjere podizanja duha osobe kojoj se eli pomoi, a u tome esto i uspijevaju. Iz toga moramo nauiti da tako moemo pomoi i sebi, s obzirom na to da smo se osvjedoili kako imamo sposobnosti i znanja isto postii s drugima. To bi ak trebalo biti mnogo lake, jer sebe u svakom pogledu ipak bolje poznajemo. Ukratko, svi mi znamo kako treba postupati u suoavanju sa ivotnim problemima; odnosno, da se bolje izrazim: u suoavanju s okolnostima koje smo odluili smatrati problemima vrijednima zabrinjavanja. Svjesni smo da je najbolje ponaanje lieno neprekidne zabrinutosti. To je ujedno i razlog zbog kojeg svatko prieljkuje ivot bez strahova i briga. Jamim vam da se to moe postii, a i vi znate da se moe. Ne govorim vam nita novo, samo vas podsjeam; svi mi to znamo. Zato drugima savjetujemo da ive u skladu s time, da prestanu brinuti, ali kada se sami suoimo s problemom, izabiremo neto drugo i doputamo da nas vode bijes, ljutnja i slini tetni osjeaji. Doputamo da nas ponesu nae rutine i obiaji zato to smo navikli na patnju, to je jedino to poznajemo. I premda mislimo da bi se drugi trebali ponaati drugaije, mi to ne moemo ili ne elimo, drae nam je prepustiti se gnjevu i onda "isputati paru". Vjerujete li uistinu da su nai umovi toliko katastrofalno ogranieni? Nai su umovi ogranieni onoliko koliko mi vjerujemo da su ogranieni. Na svojim savjetovanjima mo uma esto usporeujem s primjerom ovjeka koji uokolo hoda s depom punim novaca, ali uope ne zna da ga ima. Dopustite da vam to pojasnim. Zamislimo da jednog vrueg ljetnog dana (poput dananjeg, kada ovo piem) eete ulicom i naiete na slastiarnicu. Odjednom dobijete elju za sladoledom, ali pomislite kako ga ne moete kupiti jer sa sobom niste ponijeli novac. No zapravo ga imate jer ste prije dva sata naletjeli na nekoga tko vam je bio duan i taj vam je vratio novac. Sve se dogodilo tako brzo. etali ste, druga osoba je urila, a vi ste takoer hitro gurnuli novanice u dep u koji inae ne spremate novac. No danas ste napravili iznimku i sada ga tamo ima. U stvari, tko nije u depu naao novanicu kada se tome najmanje nadao i ugodno se iznenadio. Svatko je jednom pronaao izgubljenu novanicu u torbi, pretincu ili depu

koji rijetko koristi traei neto posve drugo, ili mu se dogodilo neto slino. U naem sluaju zamislite da ste u ruci kojom inae primate stvari, u trenutku kad vam je prijatelj priao, drali mobitel. Novac ste primili drugom rukom i odmah ga strpali u dep u koji inae nikada ne spremate novac. Nastavimo. Dakle, unato tome to imate dovoljno novca i zahvaljujui tome to toga niste svjesni (ili se ne sjeate), vi hodate uokolo uvjereni da su vam depovi prazni. I premda ste malo usporili prolazei kraj slastiarnice, a usta su vam se navlaila, neete zastati. alei "to sa sobom niste ponijeli novac" nastavit ete hodati i u sebi razmiljati: "Moda sljedei put". Netko vas promatra s druge strane ulice. Primijetio je kako ste usporili zurei u slastiarnicu i istovremeno posegnuli prema depu u kojem inae drite sitni. Prema tome kako ste traili kovanice, prema tome kako ste usporili, promatrali slastiarnicu, prema razoaranju na vaem licu, promatra pogaa da biste htjeli kupiti sladoled, ali ne moete. Na promatra izotrena uma razmilja i naposljetku izvodi dva zakljuka: "Osoba koja je prola kraj slastiarnice eli kupiti sladoled, ali nema novaca; ili ima novac ali to ne zna. U svakom sluaju, nastavlja hodati." Dakle, to kako je promatra razmiljao i donio zakljuke o situaciji realnost je naih umova, to je nae svakodnevno iskustvo. Nema razlike izmeu stvarnoga "ne" i vjerovanja u nijean odgovor, premda je u stvarnosti odgovor potvrdan. Ako vjerujemo da smo ogranieni, sigurno emo biti ogranieni. Zapamtite: ako mislite da nemate novaca, tada nemate novaca; tu nema razlike. Ako vjerujete da je neto teko i da se ne moe postii bez patnje, nema sumnje da e vam biti tee nego to jest i da ete uistinu patiti. Kreativna snaga naih umova ovdje je trenutna, odmah ete uoiti njene uinke. S druge strane, budete li vjerovali da neto moete postii, ako to budete mislili svaki dan s hrabrou, bez vezanosti, bez straha i neprekidno nemogue je da ne uspijete ostvariti to emu teite. Gdje postoji volja, postoji i nain. Upornost je klju uspjeha. Siguran sam da ste sline izraze ve vie puta uli. Ne samo da su prekrasni, oni su potpuno istiniti. Povijest pokazuje koliki su ljudi osjeali nevjerojatan poriv i kako su s tim porivom postigli svoje ciljeve. Pritom nikad nisu gubili nadu i nikad nisu

izgubili motivaciju. Ba suprotno, uvijek su vjerovali u sebe, ali u isto vrijeme nisu sebi postavljali suvine zahtjeve, iako su tono znali to ele postii. Nikad nisu brinuli o konanim rezultatima, i uvijek su se prema sebi ophodili kao prema najboljem prijatelju. S druge strane ima ljudi koji se tjeraju do ruba snaga kako bi sve u njihovim ivotima savreno funkcioniralo da se ne bi morali ni o emu brinuti. To im uspijeva: ive brinui se za to da uklone brige. ak i kad to od njih trai velike rtve, oni se jako trude drati ritam, obavljati stvari na vrijeme, zavriti sve to su zapoeli, ak i obaviti neto izvan plana. Uistinu su uvjereni da e bolje spavati ako ne budu imali nikakvih nezavrenih poslova. I ovo je legitimna mogunost, ali je bolje nauiti uivati u aktivnostima, ugodnim i manje ugodnim. I dobro je zapamtiti da smo ih odluili obaviti zato to vjerujemo da je u naem najboljem interesu da tako uinimo, ak i ako nam se katkad ne sviaju. Nastojanje da sve oko nas ispadne savreno esto je toliko naporno i nanosi nam toliko putuje da je, bez ikakve sumnje, katkad bolje pustiti da neto i ne ispadne kako treba. Tako se moemo opustiti i osloboditi se psiholokog pritiska. Naravno, katkad morate biti dovoljno hladnokrvni da dopustite, ili se ak prisilite na neke "loe" stvari u ivotu, koje vam ak mogu donijeti neku vrstu nagrade. ak i bez mogunosti bilo kakve nagrade, skidanje nagomilanih briga s lea moe biti dovoljna utjeha u oiglednom neuspjehu. Da me ne biste krivo shvatili, pokazat u vam na primjeru to tono mislim. U jednoj je prilici k meni na savjetovanje doao petnaestogodinji uenik s roditeljima. Imao je problema u koli, to je tipina situacija: u kolskoj svjedodbi pisalo je da je pao iz pet predmeta. Na temelju iskrene panike u njegovim oima i rezultata individualnog razgovora koji smo vodili, kristalno sam jasno zakljuio da je ovaj uenik uloio poprilian trud da proe ispite, ali to mu nikako nije uspijevalo. Oba njegova roditelja sloila su se da je proveo dovoljno vremena s knjigama, iako nisu stvarno znali je li koncentrirano uio ili sanjario. Tijekom savjetovanja pokazalo se da je ovaj djeak zbog jednog predmeta prekinuo sve drugo. Vei dio vremena troio je na taj predmet, ali nikako ga nije mogao razumjeti. Na njega mu je odlazilo toliko vremena da je ostale predmete posve zapostavio. Predmete koje je uspio proi, proao je za dlaku. inilo se da ga ozbiljno psihiki pogaa odnos izmeu vremena koje provodi uei i postignutih rezultata.

Najbolje rjeenje koje sam mogao smisliti bilo je da uenik prestane troiti toliko vremena na predmet koji ga toliko izluuje i brine, te rasporediti preostalo vrijeme na uenje ostalih predmeta. Nije mogao puno izgubiti jer je skoro iz svega pao. Posveivanjem vie vremena ostalim predmetima mogao je oekivati bolje rezultate, da ne spominjem oslobaanje od psiholokog pritiska uzrokovanog hrvanjem s onim najteim predmetom. To nam se inilo razumnim rjeenjem. Kaem "inilo nam se" jer su se i roditelji sloili s mojim prijedlogom, sretni to se nazire kakvo-takvo rjeenje. Uenik je bio vie nego oduevljen kad je shvatio da se jedina njegova obveza prema tom predmetu sastoji od toga da se njime uope ne bavi. Istovremeno je zajedno s roditeljima osjeao laganu krivnju: "Zar uistinu mislite da ne bismo trebali barem pokuati poloiti taj nesretni predmet?" Ba je u tome bila tajna: nikako u trenutnim okolnostima. Ostao nam je jo jedan mali problem: to bi uenik trebao odgovoriti uitelju kad ga ovaj pita zato i dalje dobiva jedinicu za jedinicom iz njegova predmeta? Trebao bi jednostavno odgovoriti da prolazi kroz loe razdoblje i da bez obzira na uloeni trud ne uspijeva svladati predmet. Neka kae da se ne uspijeva koncentrirati i da misli kako ga nije sposoban nauiti. Neka jo pridoda da pati od nekog oblika mentalne blokade i pritom zamoli uitelja da mu pomogne razumjeti i ispravno uiti predmet. Bez obzira na to kako e uitelj reagirati, plan za sljedee polugodite je pokrenut. Uenik nee vie izgubiti minutu niti sekundu na uenje predmeta koji mu zadaje toliko glavobolje. Na kraju polugodita mladi me posjetio sa svojim roditeljima, kao to smo se dogovorili. Iz njegova pogleda nije bilo teko zakljuiti da se neto radikalno promijenilo. U svjedodbi se na moje oduevljenje vidjelo da ima samo jednu negativnu ocjenu (nita naspram onih pet s prvog polugodita). Oekivali smo tu jednu negativnu ocjenu, zar ne? Naravno da jesmo i logino da nas nije iznenadila. Kako bi mogla? Ali iznenaenjima nije bilo kraja. Ako izuzmemo tu jednu negativnu ocjenu, iz ostalih je predmeta imao prosjek vrlo dobar (4), dok je ranije dobivao jedva dvojke.

To nije bilo sve. Samopouzdanje mu je znaajno poraslo. Ako zanemarimo negativnu ocjenu, mogli bismo rei da je postao dobar uenik. Ja barem tako mislim, jer je povisio ocjene iz svih ostalih predmeta. Rekao mi je da je prvi put u ivotu tijekom kolske godine uivao u uenju. Osjeao je da ima mnogo vie vremena, nije bilo nikakvog psiholokog pritiska ili prisilnog osjeaja odgovornosti pa je bio motiviraniji za uenje. Takoer je izjavio da mu se uenje (katkad) svialo, to je prije tri mjeseca bilo posve nezamislivo. Dodao je da je osobito uivao dok su njegovi uitelji itali njegove ocjene, udei se (jednako kao i njegovi kolski kolege) to je postigao tako velik napredak u tako kratkom vremenu. U emu je tajna nakon svega? U jednostavnosti. Morao je biti dovoljno hladnokrvan da iz svoga ivota "eliminira" vanu prepreku koja ga je konstantno vukla natrag, kodei njegovu uenju i osobnom razvoju, a zbog koje je formirao pogrenu sliku o sebi i osjeao se inferiorno, glupo, usporeno i, naravno, kao lo uenik. S jednom je negativnom ocjenom mogao proi kolsku godinu bez ponavljanja, to je bio njegov najvei strah. Kad je dolo vrijeme da polae taj predmet odluio je malo se potruditi tijekom ljeta, uiti i uzeti privatne instrukcije kako bi konano dobio prolaznu ocjenu. Tijekom kolske godine je briljirao. Sada se smatrao dobrim uenikom, njegovi su kompleksi nestali i, to je jo bolje, sljedeu je godinu poeo hrabro, s voljom i velikim nadama. Radikalna promjena u njegovoj strategiji bila je dovoljna da katastrofalne rezultate brzo pretvori u briljantne. Iste je godine ovaj mladi upisao moj teaj o uenju i tehnikama pamenja, a trenutno se ubraja u moje najbolje uenike. Njegovo visoanstvo sada godinu za godinom s lakoom "proee" kroz svaki teaj koji upie. Katkad treba kriviti uitelja to uenik ne razumije predmet, ali istina je da je za to uglavnom kriv uenik. Pritom mislim na predmete poput matematike, koje uope nije teko razumjeti i proi ako se ispravno poduavaju. Mislim na uitelje koji rue sve u razredu, pritom mislim ba na sve. esto vidimo razred od 30 ili 40 uenika u kojem samo tri ili etiri prou. Ironino je da veina ovih uenika kasnije uzima privatne instrukcije i otkriva da je matematika jednostavna, moda ak i zabavna, dok im je ranije bila dosadna i mrska. Kad je stvarno shvate, mogu samo rei: "I to je to?" ili "Zar je tako jednostavno?". Takoer je istina da su predmeti kroz

kolsku godinu previe zgusnuti. ini se da na edukacijski sustav preferira pretrpavanje s previe predmeta, ak i kad nema dovoljno vremena da ih se temeljito obradi, umjesto da postupno konsolidira znanja uenika. Izgleda kao da uope nije vano razumiju li to to ue. Mnogi uitelji ne znaju to poduzeti u vezi s tim. Osjeaju da nisu sposobni pokriti toliko grae u tako malo vremena. S druge strane, ako previe vremena posvete ueniku koji najvie zaostaje, usporit e ostatak razreda i usporiti plan rada, to samo pogorava stvari. Tko je zapravo odgovoran? Jesu li uitelji i uenici zapravo rtve? vrsto vjerujem da bi oni koji oblikuju obrazovni sustav i donose zakone to trebali regulirati. Oni imaju mo promijeniti okolnosti koje toliko razoaravaju one koji ele uiti. Te okolnosti ne idu na ruku nacionalnim obrazovnim sustavima, to je danas lako vidljivo u izuzetno visokom postotku padova i odustajanja od kolovanja. Bilo bi mnogo lake kad bi se smanjila koliina gradiva to je treba obraditi u odreenom vremenu te kad bi se gradivo usvajalo sporije, s vie primjera i praktinih vjebi. Ja mislim kako je ipak najvanije da uenici naue neto o onome to ue. U suprotnom se moe dogoditi da se daju obeshrabriti i preplaiti koliinom knjiga i materijala to ih trebaju prouiti. U stvarnosti se dogaa to da uenici jure kroz opirno gradivo ne razumijevajui nita. Zar ne bi bilo najjednostavnije eliminirati beskonanu koliinu suvinih informacija koje su prisiljeni usvajati. Znanje takvim podacima uvijek mogu upotpuniti poslije, kada zavre formalno obrazovanje i dobiju vie slobodnog vremena.

OSOBNI PODSJETNIK
Osobni podsjetnici ili rokovnici oni koji imaju posebnu stranicu za planiranje svakog dana u godini, iz sata u sat najjednostavniji su i ujedno najpraktiniji izum za laki ivot u dananjem drutvu. Usudio bih se ak rei da su "jednostavno revolucionarni". Danas moramo planirati brojne sastanke i uvijek iznova mijenjati planove, i zapisati to da ne bismo zaboravili. Kad bismo pokuali pamtiti sve to moramo uiniti ili, jo bolje, strahovati hoemo li zaboraviti, to ne bi bilo nimalo dobro za nas. Tada bi pamenje mnogobrojnih sastanaka, obveza i ostalih stvari koje treba obaviti postalo jo jedna briga u ivotu: "Ne smijete nita zaboraviti!"

Nema nieg to u sebi ima toliko brige kao kad se brinete hoete li se sjetiti svojih briga! To je neto poput brige nad brigama. Na podsvjesni um apsolutno mrzi prisjeati se svojih briga i takoer mrzi ivjeti u stanju konstantne brige o tome. Kad koristimo podsjetnik znai da imamo samo jednu stvar o kojoj moramo brinuti: otvoriti ga svaki dan, proitati to u njemu pie i prema tome postupati. Jednom kada ga zatvorimo, moemo se iskljuiti i prestati brinuti. Na prijatelj podsjetnik svako nas malo podsjea na sve preuzete obveze, ak i one koje tek planiramo, poinjemo s pripremama, ili su tek u dugoronom planu, samo ako smo ih se udostojili zabiljeiti. Podsjetnik je neto poput anela uvara koji dolazi i govori: "Spavaj mirno. Pobrinut u se za sve. Sutra u biti sretan to te mogu podsjetiti na sve to mora uiniti. Zasad se iskljui i odmori." Taj moan i u isto vrijeme vrlo jednostavan i ekonomian alat preporuuje se i onima koji vode oputen ivot bez mnogo briga. Nekoliko briga koje moda imaju bile bi da ne zaborave otii frizeru ili nekome estitati roendan. Ako ga nikad niste koristili ili vam se ini da nije od velike pomoi, predlaem da ga ipak pokuate koristiti mjesec ili dva dana i onda definitivno odluite. Zapiite sve u njega. Skinite sve sa svojih lea detaljnim planiranjem rasporeda. Va prijatelj podsjetnik moe vam mnogo toga ponuditi i nikad vas nee iznevjeriti ili ostaviti na cjedilu (osim ako ga izgubite). Kad ga otvorite, lako ete se prisjetiti to morate napraviti, a to je jednostavno sve to ste odluili zabiljeiti tako jednostavno. * * * Dragi prijatelji, nadam se da e vam ovo to sam napisao pomoi u ivotu. Volio bih kad biste svoj um koristili u svoj njegovoj snazi i veliini. Ne kae se uzalud da je um nae najmonije orue. Uvijek se osjeajte dobro, sebi elite najbolje, ugaajte si i ophodite se prema sebi ljubazno, s potovanjem i uvaavanjem. Nimalo ne sumnjajte da ete na taj nain privui svako dobro. Osim toga, tako ete lake pomagati drugima jer ete im davati od onoga to imate, a imat ete tako puno toga za dati. Na taj nain ne moete imati nikakvih briga ili misli koje vas negativno pogaaju, jer nakon svega to je uinjeno i reeno, sve se temelji na vaoj

slobodi izbora. Ono to vam elim rei jest: birajte! Uvijek birajte uzvienu viziju o sebi. Odaberite ono to biste uinili za osobu koju volite najvie na svijetu. Ako otkrijete da ono to ste odabrali initi ili misliti nije dobro za vas, s entuzijazmom to zamijenite novim djelima i mislima, bez ikakvog straha ili oklijevanja. Birajte slobodno i bez straha jer va najbolji prijatelj, va um, uvijek e stajati iza vas i podravati vas. Svaki dan nekoliko minuta priajte sa sobom u ogledalu. Povjerite se sebi s potpunim povjerenjem. Na kraju krajeva, razgovarate s osobom koju najvie volite i koja vas najvie voli. Tada se savjetujte i vidjet ete da ste mnogo mudriji nego to ste mislili. Kada prestanete gledati u ogledalo, a odraz vaeg najboljeg prijatelja nestane; kada vie niste zajedno i vratite se u svoj dnevni boravak, vidjet ete da se neto u vama promijenilo. Osjeat ete se ugodno i mnogo slobodnije. Vi ste za sebe stvorili te osjeaje. Problemi postaju mnogo jednostavniji i lake ih je podnijeti. Moda ak i sasvim ieznu. Svaki dan napravite ovu krasnu vjebu. Onda se vratite na ove stranice i itajte ih koliko god bude potrebno; sve dok itanje postane suvino, a to e biti kad vas ovo novo iskustvo preobrazi u autentine majstore ivota. inite to dok ne postanete majstori svojih rijei, misli i djela. Kako bi vam to uspjelo, morate se bezuvjetno sjediniti sa sobom i odvaiti se na fantastinu avanturu ivota, posve lieni straha i puni velikih nada. Ne zaboravite: vi birate.

11
Kreativna mo naih umova

Tko nije dobio greve u elucu (da ne spominjem ireve), proljev, glavobolju, tjeskobu, muninu i jo svata...jer nije mogao svladati vlastite ivce? Sve te tjelesne osjete stvorio je na nemiran i neobuzdan um. Ovi tjelesni simptomi potpuno su stvarni i nisu proizvod nae mate, kao to neki moda vjeruju. Onaj tko najvie pati i plaa posljedice nae je tijelo, barem u poetku. to se dogaa nakon to iskusimo te loe tjelesne osjeaje i neugodu? Kada se ti osjeti (ili iskustva koja su ih izazvala) dovoljno dugo ponavljaju, mogu utjecati na nae najdublje osjeaje. A to nam se moe dogoditi mentalno? Stalni osjeaji nervoze ili munine mogu nas uistinu ograniiti u radu, drutvenim odnosima i openito u mnogim svakodnevnim situacijama. U nama mogu ak stvoriti i komplekse. Takvi se ljudi naposljetku osjeaju inferiorno, misle da su nesposobni za ovo ili oni. Konano razviju samo sebi svojstvene komplekse. Zapazite kako jedna "jednostavna" mentalna aktivnost u sluaju nemirnih ivaca (ili pogrene interpretacije realnosti) moe sama kreirati realne (i nepoeljne) tjelesne senzacije i bolesti poput razliitih bolova i greva, ireva, migrena, itd.

Zanimljivo je ustanoviti kako je kreativna snaga naeg uma "uspjenija" kada stvara negativne fizike i psihike realnosti (ranije spomenute) nego kada stvara pozitivne. Zato je tako? Jesmo li loi kreatori? Evidentno nismo loi kreatori jer stvaramo punom parom, iako to uglavnom inimo tako to sebi proizvodimo negativne ili kodljive situacije. Mnogi se ljudi ponu uvjeravati da imaju bolest koju zapravo nemaju. Nakon nekog vremena uspiju je uiniti stvarnom te je tako iskusiti. Istina je, nai umovi posjeduju nevjerojatnu snagu autosugestije! U redu, nismo grozni kreatori jer smo ak u stanju stvoriti fizike stvarnosti naprosto mislei o njima ili ih zamiljajui. Meutim, ako se ini da za sebe stvaramo uglavnom negativne ili kodljive stvari, tada slijedi pitanje: emu dugujemo ovaj oevidan neuspjeh proizaao iz vlastitih kreacija? Prvo to ne bismo trebali zvati neuspjehom, zato to uvijek kreiramo ono to elimo, ak i kad nam treba vremena da bismo uspjeli. Stvaramo i ono ega se bojimo ili ono od ega zaziremo, premda uglavnom nesvjesno. Drugo, uistinu se dogaa to da svoju mentalnu energiju ne troimo ispravno. Naa mentalna energija moe nam ozbiljno nakoditi, ba poput i vlastite fizike snage kada je ne bismo bili svjesni. Poeemo li prejako oko koje nas svrbi, mogli bismo ga ozlijediti. I na um posjeduje jednaku mo, a to je kreativna mo, strahovita energija i zato vam je bolje da se sprijateljite sa svojim umom sklopite stopostotno prijateljstvo. Neki mentalnu snagu koriste kontinuirano, a jo vie njih je koristi nesvjesno, da ne spominjem one koji je uope ne koriste. U principu je ne koriste zbog nedostatka vrijednosti, kriterija, banalne lijenosti. Naprosto se preputaju dominantnoj struji svijesti i kolektivnim idejama, miljenjima, svketonazorima i hirovima. No da se vratim na ono o emu sam govorio: kao to uz pomo naeg uma moemo kreirati negativne fizike i psihike realnosti, tako moemo stvoriti pozitivne. Rekao bih da je to ak i lake; ako uzmemo da smo postali toliko dobri u koritenju mentalne snage u pogrenom smjeru, i to iz dana u dan to je posljedino proizvelo realno iskustvo koje nam teti. Stvarni smo majstori u tome. Kad biste istu koliinu energije uloili u kreiranje pozitivne stvarnosti, nemojte mislite da je ne biste kreirali

jednakim tempom, ako ne i bre. Jer uistinu duboko u sebi elimo da nam se dogodi vie dobrih nego loih stvari. Samo to esto svoju mentalnu kreativnu mo koristimo na pogrean nain.

KLJUEVI NAE MENTALNE MOI

Postoje tri kljua koji nam omoguuju da kontroliramo svoju osobnost, ivot, ak i sudbinu. Ta tri personalna modusa djelovanja definitivno kreiraju nau stvarnost, a to su misao, rije i djelovanje. Razmotrimo to se dogaa. Kada netko misli da nije zdrav ili da je bolestan (ak i ako jest u tom trenutku), ne moe se prestati saalijevati i svima govori kako se loe osjea, a u drutvu se onda i ponaa sukladno tome. Naprimjer, bezvoljno ivi svoj ivot, zatvara se u kuu, ne eli izlaziti, itd. Bolest se nepopravljivo uvukla u um (moda je, zapravo vrlo vjerojatno, nesvjesno stvorena, mnogo je stvari u to ukljueno). To se toliko duboko ugnijezdi u umu da, nastavi li misliti i djelovati u skladu s time, stvara breme koje e nositi cijeli ivot. A usput reeno, bit e to ivot konstantno lien najvanijih stvari, a prepun patnje i muenja. No, mogue je promijeniti mentalitet, nain gledanja na ivot i, naravno, samim time djelovanje i postupke. Neki se moda pitaju: "A to ako je osoba bolesna zbog vanjskih okolnosti?" Ostavimo na trenutak okolnosti, vanjske i unutarnje. Ovakvi ljudi, pa i ostali kad se radi o tome, radi vlastite dobrobiti svoju kreativnu mo trebaju koristiti na pozitivan nain, a ne tetiti sami sebi kao to obino ine. Strunjaci u kreiranju negativnog: A) Stalno misle na to da nisu dobro. Tako se osjeaju svakodnevno te neprekidno trae indicije i dokaze koji bi pokazali da je to tono. Uvjereni su da svaka promjena u njihovom tijelima ili umovima moe biti samo na loije. Suprotno tome, vi trebate raditi tako da se svaki dan osjeate bolje te traiti znakove koji pokazuju da ste dobro. Mislite neprekidno kako ste svaki dan sve bolje i bolje, da vam se poboljava zdravlje, situacija na poslu, financije, vai drutveni odnosi, itd. Bez obzira na to to elite poboljati, na kraju e vam se to i ostvariti. Trebali biste neprekidno misliti na to i

djelovati u skladu s time; ako ukrotite sumnje i temeljito prigrlite ovaj mentalitet, ne postoji mogunost neuspjeha. Osjetite svoje unutarnje samopouzdanje, osjetite ga u obliku ekstremno pozitivne energije koja probija iz vas i ispunjava svoju zadau da vam pomogne ostvariti sve to si zacrtate. Siguran sam da to moete i hoete. Nemojte odustati. Nemojte se predomisliti. Svaki dan uvrujte ovu ideju u svom umu dok vae elje konano ne postanu stvarnost. B) Svima govore da nisu dobro. Ne prestaju govoriti o tome i pritom sve vie poinju u to vjerovati. Vi nasuprot tome trebate cijelom svijetu rei da se osjeate dobro. Recite svima da se osjeate bolje i da svaki dan imate sve vie nade. Na kraju ete uistinu stvoriti i osjetiti svoju vlastitu dragocjenu stvarnost. C) Ponaaju se apatino, jadno, oevidno potvrujui "kako se loe osjeaju", ponovno stvarajui bolest u svom umu, sada mnogo jau i konzistentniju. Vi biste s druge strane trebali djelovati zadovoljno, sukladno onome to elite postati i kreirati za sebe. Na kraju ete postati onakvi kakvi elite jer ete stvarati takvu realnost svakim danom, svakom svojom milju, rijeju, gestom i postupkom. Sve je ovo stvoreno zahvaljujui vama. Vi ak ne moete ni misliti da niste ono to ste odredili da budete, jer ete uistinu to i postati. Negativni ljudi svoju kreativnu mo koriste slabo ili nesvjesno, ali to ine svakodnevno i konzistentno. To ine uistinu dobro. Slijedite ih u tome: inite to svakodnevno i konzistentno, ali pozitivno. Uvijek gledajte naprijed jer svaki dan je novi svijet. Nemojte pokuati popraviti neto to imate, a ne svia vam se, jer bi to znailo da gledate u prolost. Napravite radikalnu promjenu! Zamijenite svoje misli novim, boljim mislima. Preobrazite se u svog najboljeg stvarnog prijatelja, svaki dan, pomognite sebi i volite sebe onakvima kakvi jeste. Stvarajte! To znai gledati u budunost. Stupajte svojim ivotnim putem kreirajui najbolju predodbu o sebi najuzvieniju sliku vlastite osobnosti. inite to neprekidno s ljubavlju i nadom. Ne brinite za rezultate: oni e doi. I uvijek e biti povoljni za vas. Drugaije ne moe biti.

O autoru
Ramn Campayo jedan je od najboljih svjetskih mentalista. Od 1980. godine do dananjega dana sudjeluje u natjecanjima iz pamenja. Danas je vlasnik velikog broja svjetskih rekorda u brzini zapamivanja i opsegu materijala za zapamivanje. Pamti 23.200 rijei za 72 sata i reproducira ih tonim slijedom i sukladno s rednim brojem rijei. (Naprimjer, "Recite rije broj 18324. ") Nakon jednokratnog sluanja 500 sluajno odabranih rijei reproducirao ih je 498. Rezultati natjecanja zabiljeeni su u slubenim spisima selekcije u program "Rompiendo rcords", Barcelona, 1987. Ramn Campayo zapamtio je boju i znaenje est snopova panjolskih karata (sveukupno 240 karata) koje su leale na stolu (pritom ih nije vidio jer je imao povez na oima), po sluhu pamtei redoslijed pomijeanih karata. Ramn Campayo bez pogreaka ih je reproducirao tonim redoslijedom u roku od 18 minuta. Tonim redoslijedom zapamtio je znaenje 84 domino ploice iz triju kompleta, potujui poredak dvaju brojeva na svakoj ploici (npr. ploica 3/5 razlikuje se od ploice 5/3, iako su u biti iste). I taj je zadatak izveo zavezanih oiju, za svega 8 minuta, nakon to je samo jednom uo znaenje ploica (1999). Drugom je prilikom u svega 9 minuta zapamtio 6 cijelih domino kompleta (168 ploica). Devetog studenog 2003. godine u njemakom Starnbergu Ramn Campayo uspostavio je 15 svjetskih rekorda u brzini zapamivanja, u etiri razliita zadatka. Potukao je vlastite rekorde jedan za drugim u manje od sat vremena. Konani rekordi u svakom zadatku bili su sljedei:

1) Zapamtio je 16-znani broj (7934625...) u jednoj sekundi. Na dananji dan poveao je taj rekord na 19-znani broj. 2) Zapamtio je u svega jednoj sekundi binarni 30-znani broj (10010110...). Na dananji dan poveao je taj rekord na 46-znani broj. 3) U dvije sekunde zapamtio je 42-znani binarni broj. Na dananji dan poveao je taj rekord na 54-znani broj. 4) U 3 sekunde zapamtio je 48-znani binarni broj. Na dananji dan poveao je taj rekord na 62-znani broj. Kao to vidite, rezultati svih rekorda postupno se poboljavaju od natjecanja do natjecanja. U svakom natjecanju u kojem je Ramn sudjelovao, svojim je vrhunskim intelektualnim sposobnostima postigao nove rekorde. Takoer, potukao je svjetske rekorde u zapamivanju 100-znanog broja u 50 sekundi i 1000-znanog broja u 15 minuta. Na jednak nain pravilnim redoslijedom pamti popise rijetkih znakova, game s golemom koliinom boja, prepoznaje ljude prema prethodno zapamenim DNA strukturama, pamti tekstove cijelih knjiga razliitih anrova, itd. Munjevito zapamivanje toliko dugakih nizova brojeva i podataka zahtijeva vjetinu superbrzog itanja. Nije ni udo to je Ramn Campayo i u tom podruju postavio svjetski rekord. On je ovjek koji ita najbre na svijetu. Prosjena ("svakodnevna") brzina itanja Ramna Campayo vea je od 2.500 rijei u minuti, to je deseterostruko bre od prosjenog studenta. No za potrebe natjecanja Ramn postie brzinu itanja vie od 4.000 rijei u minuti, odnosno 70 rijei u sekundi! Ramn Campayo je lan Meunarodnog drutva MENSA. Njegov je kvocijent inteligencije (IQ) 194 boda i jedan je od najviih pokazatelja inteligencije u svijetu. Svjetski je poznati strunjak u tehnikama uenja, itanja i pamenja; priprema studente pouavajui ih tajnama uspjenog upravljanja vlastitim mentalnim sposobnostima. Studenti koji su zavrili njegove teajeve takoer postiu vrhunske rezultate. Autor je programa "Speed-Memory" (www.speed-memory.com) koji ujedinjuje i koordinira svjetska prvenstva iz brzog pamenja. U svojoj "koli prvaka" priprema ljude koji su zainteresirani za brzo uenje i dobivanje maksimalne koristi od vlastitog uma. Njegovi bivi

uenici danas pripadaju svjetskoj eliti i zauzimaju pobjednika mjesta u svim natjecanjima na svjetskoj razini koja su obuhvaena programom "SpeedMemory". Ramn Campayo je profesionalni hipnoterapeut koji se bavi klinikom hipnozom od 1992. godine. Na svojim teajevima psiholoki priprema studente za postizanje maksimalne kontrole nad vlastitim tijelom i umom. U polaznika teajevima raste samopotovanje i pozitivna usmjerenost, rjeavaju se svih strahova i nemira, osobito treme prije ispita. Ramn esto nastupa na nacionalnoj radioteleviziji u panjolskoj, a vie je puta bio gost i na amerikoj televiziji.