Green Garden • broj 43 • ožujak / travanj

2006. •

godina VI • cijena 3 KM

Kamelija Proljetno uređenje travnjaka Cijepljenje dinje i lubenice Stolne sorte vinove loze Makrobiotika

3

Riječ urednika
Poštovani čitatelji! Drugi broj glasila Green Garden u ovoj godini na svojim stranicama donosi veći broj uistinu zanimljivih naslova kako iz cvjećarstva, povrćarstva, voćarstva i vinogradarstva, tako i aktualnosti iz zaštite bilja. Kamelia, atraktivna biljna vrsta, svakim danom postaje sve traženije. Kako izbjeći najčešće greške koje se javljaju pri uzgoju možete pročitati na stranicama posvećenim cvjećarstvu. Isto tako tu su zanimljivi prilozi o vrstama koje se koriste kao žive ograde, te uistinu zanimljiv članak o palmama koje krase većinu okućnica. Proljetno čišćenje i uređivanje travnjaka obavlja se u ovom periodu. Koja gnojiva koristiti za prihranu te kako travnjaku vratiti zelenu boju, također možete pronaći na ovim stranicama. Cijepljenje dinje i lubenice je odavno poznato, ali se tek nekoliko zadnjih godina prakticira na području Hercegovine. Koko se to radi, možete pronaći na stranicama posvećenim povrću. Osim toga, stranice namijenjene povrću donose priloge o grahu, mrkvi i korabici. Vinogradare će, vjerujemo, zanimati prilog o stolnim kultivarima vinove loze koji se uzgajaju na ovim prostorima s posebnim naglaskom na nove kultivare. Vinogradari neće propustiti pročitati i priloge o vezivanju vinove loze te o zaštiti vinove loze do fenofaze cvatnje. Tripsi na koštičavim voćnim vrstama, a posebno na nektarini, rade sve veće štete. Kako zaštititi voćke od ovih štetnika, možete pročitati u članku kojeg potpisuje doc. dr. Ivan Ostojić. Tijekom veljače dobili smo veći broj molbi da ponovimo prilog o brusnici i pobliže objasnimo agrotehniku vezanu za ovu dekorativnu i ljekovitu biljnu vrstu. Na zahtjev pčelara objavljujemo prilog o faceliji ili, kako je neki zovu, pčelinjoj travi. Vjerujemo da smo kroz odabir tema uspjeli i ovaj broj Green Gardena učiniti zanimljivim većem broju čitatelja, a ako smo nešto propustili, nadamo se da nam to nećete zamjeriti. Uredništvo

SADRŽAJ
KAMELIJA - AZIJSKA LJEPOTICA 4 ŽIVICE 5 PALMA - LEPEZASTA LJEPOTICA 6 RIMSKI PINJOL ::: UZGOJ RODODENDRONA 7 RADOVI NA TRAVNJAKU 8 POVRTNJAK U PROLJEĆE 9 ŠPAROGA 10 CIJEPLJENJE DINJE I LUBENICE 11 KORABICA 12 GRAH 13 NARANČASTI KORIJEN BOGAT VITAMINIMA 14 BASF 15 STOLNI KULTIVARI VINOVE LOZE 16 ZAŠTITA VINOVE LOZE DO CVATNJE 18 MAKROBIOTIKA 19 PITANJA I ODGOVORI 20 PRIMJENA LJEPLJIVIH PLOČA U ZAŠTITI BILJA 21 VEZANJE VINOVE LOZE I VOĆAKA ::: VIN. LOZA-ZAŠTITA 22 KLINČIĆEVAC ::: MUŠKANTNI ORAŠČIĆ 23 BRUSNICA 24 TRIPSI 25 FACELIJA 26 RAZNA DOGAĐANJA 27 KAKO SUZBITI KUĆNU GAMAD ::: PRIPRAVAK PROTIV ZMIJA 28 PROSLAVA CHROMOS AGRO ::: PRIHRANA JAGODE 29 ZANIMLJIVOSTI 30
Glasilo GREEN GARDEN Nakladnik: SJEMENARNA, Široki Brijeg, Knešpolje b.b. 88220 Široki Brijeg, Tel.: ++ 387 (39) 703 572, Fax: ++ 387 (39) 705 572 Glavni urednik: dr. Ivan Ostojić Redakcijski kolegij: Josip Brkljača, Nino Rotim, Katica Arar, Aida Kohnić, Danko Tolić, Mario Ćubela Marketing: Snježana Spahić - Bevanda, dipl. oec. Grafičko oblikovanje: Damir Šanje Tisak: GDD POLET, Sarajevo Fotografija na naslovnici: Ivan Ostojić Mišljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i športa broj: 05-15-5920/04 od 31. 12. 2004. godine časopis Green Garden oslobođen je plaćanja poreza na promet.

B R O J 4 3 • O Ž U J A K / T R AVA N J 2 0 0 6

premda je sadnja moguća i u listopadu. Zato je i gnojimo samo od konca svibnja pa sve do sredine srpnja. B R O J 4 3 • O Ž U J A K / T R AVA N J 2 0 0 6 . kao i sadnja ispod krošnje stabla koje pruža zaštitu od žarkog sunca. Stoga.4 Kameliju-azijsku ljepoticu prati glas kako je osjetljiva i jako zahtijevna biljka. pristupamo i samoj sadnji tako što pripre- mimo sadno mjesto koje treba biti dvostruko šire i dublje od korjenove mase. A riječ je o više nego dekorativnom zimzelenom grmu sa sjajnim kožastim listovima i prekrasnim raznobojnim cvjetovima crvene. ružičaste. Jer samo redovitim zalijevanjem i pravilnom gnojidbom dobit ćemo lijepe i zdrave biljke u svom vrtu ili stanu. osim u primorju. kamelija ne voli presađivanja pa ga u potpunosti valja i izbjeći. Stoga valja znati kako je idealno vrijeme za sadnju ove prekrasne biljke od sredine travnja do lipnja. ako je već morate i premjestiti. Ravnomjerna vlažnost tla i zraka Supstrat za sadnju kamelija Kamelije kao lončanice trebaju posebnu njegu i pažnju. kako pupova tako i listova biljke. ovaj ukrasni grm cvate u razdoblju od studenoga do travnja. iako se radi o malo zahtjevnijoj biljci od njenog uzgoja nemojte odustati jer ljepota i šarenilo ove prelijepe biljke sa različitim bojama latica od snježno bijele pa sve do žarko crvene razveselit će svaki kutak našeg stana ili vrta. bijele ili neke druge boje. Cvijet kamelije Uzgoj kamelije kao lončanice Prikladan položaj Prije nego što započnemo s uzgojem kamelije. pored svega. moguć i u kontinentalnim krajevima. Valja znati kako kamelija u svojoj domovini raste u svijetlim šumama i stoga im odgovara položaj u polusjeni. Imamo li pak suho tlo doći će do opadanja listova i cvjetnih pupova pa je bolje biljku jedanput tjedno dobro zaliti nego Posebno gnojivo više puta povrza kamelije šno. Ali. i to tako da tlo prethodno navlažimo i potom zalijemo pripremljenom otopinom gnojiva prema uputama kojih se valja i pridržavati. Supstrat tako treba uvijek biti vlažan ali ne smije biti previše natopljen. Neovisno o sorti. Tako je malo poznato da njeni pupovi uvijek rastu prema izvoru svjetla i ukoliko se smjer promijeni. jer upravo je odabir sadnog mjesta jedan od ključnih čimbenika za uspješan rast i cvatnju. pupovi će i otpasti. Jedino u slučajevima da korijenje biljke izbije na površinu pristupamo njenom presađivanju u malo veću posudu. stoljeća. kada su trgovci iz Japana donijeli nekoliko primjeraka japanske kamelije (Camellia japonica) a iz kojih je uzgojena većina današnjih kultivara. Piše: StaniSlava Rotim KAMELIJA AZIJSKA LJEPOTICA K amelija vuče korijene s dalekog istoka. To znači da. potrebno je odabrati pravo mjesto za sadnju biljke. ljubitelji cvijeća često griješe iz razloga što ovu dekorativnu biljku i presađuju. Potom je biljku nužno postaviti u pripremljenu jamu koja se zatrpava namjenskom Flortis kiselom humusnom zemljom. neka smjer svjetla budi isti kao i ranije. Dakle. nije suvišno ponoviti kako postoje specijalni supstrati za kamelije i namjenska gnojiva koja će vam pomoći da uzgojite zdrave biljke s mnoštvom prekrasnih cvijetova. što znači da kamelije treba redovito i zalijevati. Ali. no međutim ne odgovaraju joj previše tamna i sjenovita mjesta jer u takvom ambijentu biljka formira manje cvjetnih pupova a može doći i do naglog opadanja. Koreje i sjeverne Kine. Zato je najbolje kompromisno rješenje koje se ogleda u zamjeni površinskog sloja zemlje. Naime. što pak ovisi o samoj sorti. kamelija za raskošnu cvatnju ipak ne treba veliku količinu gnojiva. Jer treba znati kako je kiselo tlo jedan je od uvjeta koje trebamo zadovoljiti da bi smo imali zdrave i lijepe biljke. točnije iz prohladnih planinskih šuma Japana. Prilikom sadnje biljaka u listopadu valja odabrati sorte otporne na mraz i hladnoću. Ljepota kamelije ubrzo je osvojila mnoga srca te su stoga mnogi poželjeli imati ove prekrasne cvjetove unutar svoga stana ili vrta. Kada napokon odaberemo biljku. Kamelija može rasti i u sjeni zida ili živice. iako sorte otporne na hladnoću i mraz potvrđuju kako je uzgoj ovih ljepotica. Sadnja kamelije Kada je najbolje saditi kameliju često je pitanje mnogih ljubitelja cvijeća. A važno je napomenuti kako kamelija osim presađivanja ne voli ni premještanja. Međutim. U Europu je ovaj zimzeleni grm stigao početkom 18. preduvjet je za bujnu cvatnju. kao i za biljke koje sadimo vani trebamo osigurati redovito i pravilno zalijevanje.

Sadnja kontejniranih sadnica Općenito kao najbolje vrijeme za sadnju grmlja je jesen. tj. zaštita od vjetra. Uzgoj živica Lovor višnja . Dno jarka se dobro razrahli i popravi dodavanjem komposta i treseta. Piše: JoSiP BRklJača. Živicom najčešće ograničavamo neko područje a koristi se formalni i neformalni oblik Formalna živica određuje čiste linije. čini kontrast ili sklad. Ona izolira od okoline tvoreći osjećaj povučenosti i osame. tj. odlaganja i popravljanja iskopane zemlje dodavanjem komposta i treseta. zaštita od vjetra kao pozadina ili zaklon od neželjenih pogleda. nego u pripremljene rupe za sadnju. Nedostatak stro- ge forme i čistih linija kompenzira igra svjetla i sjene. Naročito je pogodna živica zelenih listova za cvjetove crvene boje ili ona sivih listova za plave nijanse cvjetova. Pogodna je i kao pozadina za gredice trajnica. Oblikovanje živice O blik žive ograde izravno ovisi o karakteru. Priprema tla za sadnju neformalnih živica je kao kod pojedinačne sadnje grmlja. pa se vrlo često koristi kao dominantna vodoravna komponenta koja naglašava osnovne pravce i povezuje arhitektonske prostore. Kod konifera (u slobodnoj sadnji) nema nikakvog prikraćivanja. Za ovakve žive ograde često prednost imaju grmovi s lijepo obojenim jesenjim lišćem. međutim zauzimaju znatno više mjesta. Na taj način biljke dobivaju više svijetla i općenito imaju više uvjeta za rast u odnosu na dvoredne živice. Razmak između sadnica ovisi o vrsti biljke koju sadimo. odgovarajuće duljine. veličini i obliku prostora u koji se postavlja. ing. Za ovakve živice pogodne su biljke koje bujno tjeraju i prikladne su za redovito rezanje. kao pozadina ili zaklon od pogleda. a za visoke ograde on iznosi oko 50 cm. ali ne u jarak. Tlo se lagano zbije oko sadnice i opet zaspe ostatkom zemlje. Kod formalnih živica biljke se postave na odgovarajući razmak pa se jarci dopola zaspu pripremljenim supstratom (zemlja. Sadnja neformalnih živica odvija se po istom postupku. Kod jesenje sadnje ovaj nužni povratni rez na 1/3 visine. Kod proljetne sadnje obvezno se provodi obrezivanje biljaka. One. stazu ili terasu. baliranih sadnica u proljeće i jesen. Neformalne živice Za razliku od formalne živice. Niska kompaktna živica često obrubljuje cvjetnjak. a o namjeni živice ovisit će tekstura i gustoća lisne mase. koja daje živici zaseban izgled tvoreći uvijek nove oblike. živica se sadi u jarke na odgovarajući razmak.5 ŽIVICE osjećaj povučenosti i osame Živica ima različite namjene ali najčešće služi kao granica. kojisluži jačanju izboja. Ona izolira od okoline tvoreći osjećaj povučenosti i osame. jasno označavajući u trećoj dimenziji oblik određenog prostora. pa idućeg proljeća odmah počinju s rastom. Kao važan faktor pri oblikovanju okoliša. ovisno o efektu koji želimo postići. Svojom ujednačenom teksturom i bojom. sastoji se od kopanja jama odgovarajućih dimenzija (oko 60 x 50 cm). a sadnica golog korijena u razdoblju mirovanja biljaka. Kad se izvrše sve pripreme. a zatim se prema planu B R O J 4 3 • O Ž U J A K / T R AVA N J 2 0 0 6 Sadnja kontejniranih sadnica se obavlja tijekom čitave godine. kod neformalnog načina živica slobodno raste unutar svojih prirodnih granica. živica može poslužiti kao granica. Prije sadnje vrlo je važno dobro pripremiti tlo u koje se vrši sadnja.sve češća živica . zajedno s cvjetovima trajnica. provodi se tek idućeg proljeća. sadnje iskopa jarak 50 x 50 cm. dok za sadnju niskih živica (patuljaste vrste) je oko 25-30 cm. Također može poslužiti za ograđivanje određenog prostora ili kao nenametljiv prednji plan koji otvara širi vidik. Najčešće ih nalazimo kao zimzelene zidove koji okružuju čitavi vrt i štite od pogleda i vjetra. treset i kompost). pa je njihova primjena uglavnom ograničena na velike vrtove i njihove rubove. U većini slučajeva živice se sade u jedan red. može se započeti sa sadnjom. jer se biljke u razdoblju mirovanja dobro zakorijene. To sve se još jednom dobro zbije i zalije vodom. Priprema tla i sadnja živice Sadnja formalnih živica obavlja se u nizu. ali izbor takvih biljaka nije velik. travnjak.

diPl. Međutim. stavimo ih u polusjenu. Stoga. Isto tako. pojedine vrste palmi se vrlo uspješno uzgajaju i kao lončanice prvenstveno predviđene za sobni uzgoj. imajte Fenix . A kako bismo uzgojili nove. premda ima i onih koje mogu narasti čak i do visine od 25 metara. Razmnožavanje ovih tropskih biljaka moguće je putem sjemena koje kod pojedinih vrsta niče tek dru- ge godine po sjetvi. palma potječe iz porodice Arecaceae i pripada skupini drvenastih biljaka. Posijano sjeme ostavimo da klije u tamnoj prostoriji a kada mlade biljčice probiju tlo. valja znati kako sve palme zahtijevaju sadnju u zaklonjenim mjestima gdje su i zaštićene od hladnih zimskih vjetrova. stoljeća kada su ih palme na radost sviju i zamijenile. eto. Pitam se. A njeni lepezasti i široko rašireni listovi datiraju iz davne prošlosti. Međutim. Palma . ing. Čišćenje listova vlažnim spužvicama kao i prskanje malim pumpicama-rasprskivačima nužno je provoditi jer samo na taj način možemo biljci osigurati potrebnu vlažnost zraka. a kao jedna od njihovih dobrih strana je i ta da uspijevaju na tamnijim mjestima. one nisu «naše» autohtone biljne vrste. I na kraju. U tu svrhu povremeno možemo samo otkloniti gornji sloj supstrata koji se nadomješta novim. imate li dvojbu koju biljku kupiti kako bi ste osvježili tamni kutak doma ni u kojem slučaju nećete pogriješiti odaberete li upravo palmu. Pored mnogobrojnog ljekovitog i ukrasnog bilja ona je svojim lepezastim i širokim listovima jednostavno dominirala. palme ne podnose presuh zrak i ako se presele iz staklenika (gdje im je bila osigurana potrebna vlažnost) u prostoriju sa suhim zrakom listovi će se nedugo potom početi i sušiti. a samim tim i do propadanja listova (poprime nezdravu smeđu boju) i izdanaka. na umu kako je riječ o relativno pristupačnim ukrasnim biljnim vrstama koje je jednostavnije kupiti nego proizvesti. Biljka tropskih područja toliko se udomaćila i u našim južnim hercegovačkim krajevima da je s pravom možemo smatrati domaćom vrstom.6 PALMA Piše: goRan JuRilJ. što reći nego potvrditi kako je palma jedna od rijetkih egzotičnih biljaka koja se i više nego udomaćila u našim toplijim područjima. Stoga. godine. Umjereno grijana prostorija sa minimalnom temperaturom od 10 stupnjeva C idealno je mjesto za uzgoj ove biljke. Uzgoj palme kao sobne biljke S pravom možemo reći da su palme kao sobne biljke rado viđene u svakom domu. sjeme klije samo pa tako uz stablo možemo pronaći mnogo mladih biljčica koje dok su još mlade valja presaditi. odakle palme i potječu. Jer izložimo li palmu udarima vjetra i hladnoj zimi doći će do oštećenja njenih lepezasti listova a samim tim i do propadanja cjelokupnog stabla biljke. intenzivnog rasta biljku je potrebno češće zalijevati premda ne smijemo zaboraviti ni prihranjivanje s tekućim gnojivom a koje se provodi svaka tri do četiri tjedna.ljepotica Mediterana lepezasta ljepotica Postoji li vrt u primorju u kojem nećemo susresti ovu lijepu i raskošnu biljku. bilo opet ugodnije gledati murve koje su pak rivu «krasile» sve do 20-tih godina 20. mlade palme potrebno je osigurati i zdravo sjeme koje sijemo u proljeće pri temperaturi od 24-25 stupnjeva C. U tropskim šumama. Inače. u vrijeme Češće presađivanje Također. Ali. Vrlo su dekorativne i brzo se adaptiraju. Na poseban način ova lepezasta ljepotica krasi sve neumske i mnoge dalmatinske plaže uz koje vrući ljetni dani i šum valova daju poseban ugođaj. Palme se inače najčešće sade pojedinačno premda ih na otocima nerijetko možemo uočiti i u manjim skupinama. Obično se radi o biljkama koje mogu dosegnuti visinu do 2 metra. potrebno je voditi računa da tijekom zimskih dana ne pretjeramo s njihovim zalijevanjem jer u protivnom može doći i do truljenja korijena. dok je starije biljke potrebno presaditi svake dvije do tri godine. S druge strane. kada je i pronađena u Dominikanskom samostanu u Gružu. Dakle. mi je drago da u susjednoj nam Hrvatskoj nije podržana inicijativa da se na poznatim plažama kao i rivama uklone palme jer. R askoš ove prekrasne biljke koja dominira priobaljem prvi put se spominje 1588.čista palma B R O J 4 3 • O Ž U J A K / T R AVA N J 2 0 0 6 . Uzgojene mlade biljčice dobro je ljeti čak iznijeti i držati u polusjeni a sve to kako bi što prije uživali u njihovim prelijepim lepezastim listovima. kada su rimski carevi ukrašavali svoje vrtove i palače ovom raskošnom ljepoticom. bitno je znati kako se mlade biljke presađuju češće. zar bi na splitskoj rivi umjesto ovih lepezastih ljepotica.

to nimalo nije začuđujuće jer i brojne druge vrste borova imaju jestive sjemenke. Pored toga. gnojivo za uzgoj redodendro- O bično u svom vrtu želimo uzgojiti jedan ili dva zimzelena grma koji će ambijent našeg vanjskog prostora osvježavati tijekom proljeća i ljeta kao i tokom zime. važan je i sastav tla jer većina rododendrona ne podnosi nimalo vapna (kalcija) u tlu. trubasti. Pinjole često možemo naći i u receptima kao dodatak razno- raznim jelima. u vrtnim centrima rijetko možemo pronaći zimzelenu vrstu grma koja osim što ima dekorativnu zelenu masu uz sve to još i atraktivno cvjeta. Pinjoli Osim dekorativnost još i … Međutim. Zbog sadržaja ulja u kojem ima dosta vrijedne linolenske kiseline.7 Ukoliko ste bili u prilici posjetiti Vječni grad. borova. diPl. jedan koristan podatak. zračnu vlagu osiguravamo prskanjem-orošavanjem cijele biljke i to ljeti dva puta tjedno. možda i najdojmljiviji dojam Rima ostavljaju pinije. Ali. bjelkastu jezgru ugodna okusa. narančaste. vasti ili oblika šalice. ing. pinjola koji sadržavaju krupnu. Flortis je na. cje. Dovoljno je (u slučaju da tlo nije kiselo) u sadnu jamu dodati malo kiselog treseta koji se kasnije ponovno u više navrata nanosi na površinu tla oko biljke. a skupljeni su u cvatove. nećete požaliti! UZGOJ RODODENDRONA U HERCEGOVINI Riječ je o zimzelenom grmu čija se ljepota krije u njegovoj nenadmašnoj cvatnji. I još nam samo ostaje poteškoća s vapnenom vodom a što opet možemo riješiti primjenom obične kišnice. jednom kušani. Riječ je o vrsti pitomog bora koji zbog svoje karakteristične kišobranske krošnje i visine od čak 25 metara (koliko mogu doseći odrasli primjerci) predstavlja neizostavan dio sredozemnog krajolika. zvonasti. pinjoli se smatraju korisnim i pri liječenju ateroskleroze. zbog dekorativnosti došle do izražaja i zbog svojih sjemenki tzv. koja se može jesti sirova. Spomenimo kako su samonikle vrste pitomog borapinije prisutne i na istočnoj strani otoka Mljeta. tada su vam. koja glasi «Svi putevi vode u Rim». dobro poznate izreke. da bi se rododendron uspješno razvio i dugo rastao. Zato. još ove godine predlažem da posjetite vječni grad a sve kako bi provjerili istinitost i vrijednost stare. pored svugdje prisutnih antičkih građevina. Ali. stručnog naziva Pinus pinea. Međutim. crvenkaste kore i privlačno ravna i snažna debla. pinjoli će nam zauvijek ostati u sjećanju i to prvenstveno zahvaljujući svom specifičnom i lako prepoznatljivom okusu. A upravo je zbog svoje nenadmašne cvatnje rododendron ukrasni grm kojeg smo u svom vrtu željno i očekivali. cvjetovi mogu biti zaštićeni položaj u sjeni ili po. no samo su pinijine dovoljno izdašne da bi ih se uopće isplatilo jesti. Vjerujte. crvene. blizu same površine tla. S druge strane. I na koncu još jedan koristan savjet . A da bi se s uzgojem rododendrona u našim uvjetima i uspjelo pobrinuo se Flortis koji je osigurao i adekvatnu «kiselu» zemlju koja omogućuje njegov uspješan rast i razvoj. Ipak. za oko morala zapeti i velika drveća koja su neizostavni dio sredozemnog krajolika. odnosno.lusjeni kao i puno zračne vlage. S druge strane. Naime. Gnojivo za rododendrone . Uvjeti uzgoja Prije svega trebamo biti svjesni činjenice. I na koncu. nikada neće zaboraviti njihov okus u kome prevladava blaga smolastost koja pak potječe od terpentina. tlo mora biti kiselo i s puno humusa. ing. jer Rim osim u tom pogledu ostavlja dojam i zbog svojih mnogobrojnih perivoja i parkova. sustavno su sađeni duž cijele hrvatske obale. trud se više nego isplati! Njegovi. za uspješan uzgoj redodendrona moramo zadovoljiti nekoliko osnovnih preduvjeta. A mnogi se začude kada doznaju da pinjoli potječu od pinija. A pinije su osim. za rododendrone slobodno možemo reći da koliko su god lijepi toliko su i zahtjevni u pogledu životnih uvjeta. pak. Važno je rododendronu osigurati i puno vlage u tlu koje prethodno mora biti dobro pripremljeno-drenirano kako se voda na njegovoj površini ne bi dugo zadržavala. A tko jednom kuša pinjole. Kako sve ne bi bilo toliko bajkovito. Osim toga. ovi privlačni borovi ispucale. vječni grad Rim je više nego u pravom smislu riječi svjedok povijesti zapadnog svijeta. purpurne i u bijeloj boji. Čak i voda kojom se zalijeva biljka trebala bi biti bez kalcija. pojedinačno ili u skupinama. A nama to i nije cilj. ružičaste. Međutim.rododendroni su biljke koje ne trebate okopavati iz razloga što razvijaju plitko korijenje. najčešće onim od divljači premda su nerijetko neizostavni dodatak i mnogim slatkišima.proizveo i namjensko mineralno Piše: JoSiP BRklJača. pa bi podroban opis njegova znakovita spomeničkog blaga zahtijevao golem posao. Dolaze u nijansama žute. Piše: nino Rotim. potrebno mu je osigurati Cvijet rododendrone B R O J 4 3 • O Ž U J A K / T R AVA N J 2 0 0 6 Također. riječ je o pinijama čije su sjemenke-pinjoli vodeći proizvod u trgovinama «zdrave hrane». RIMSKI PINJOLI I doista. tanjurasti. čime znatnije produžavamo i cvatnju same biljke.

8 RADOVI NA TRAVNJAKU POČETKOM PROLJEĆA Dolaskom proljeća intenziviraju se radovi na održavanju travnjaka. to je tek prvi korak jer slijedi prva proljetna prihrana te kosidba travnjaka koja će našem travnjaku vratiti njegov pravi sjaj. ipak je nužno poznavati i neke biološke osobitosti trave. Pakiranja su prilagođena manjim površinama i djelotvornost im je provjerena. jeste li se ikada zapitali koliko je potrebno truda i zalaganja da bi dobili “savršeni” travnati pokrivač. Na taj način za kratko vrijeme dobit ćemo travnjak kakav smo oduvijek i željeli. danas na tržištu možete pronaći i ŽELJEZNI SULFAT namijenjen za otklanjanje kloroze na travnjacima. očetkom proljeća mnogi travnjaci ne izgledaju baš najljepše. mada u tu Ljubitelji travnjaka su često u zabludi jer misle da je jednokratno razbacivanje sjemena trave dostatno za stvaranje engleskog travnjaka. Veliki broj tzv. To se prije svega odnosi na čišćenje. danas imamo i namjenske travne smjese za dosijavanje (ROKO) čije je sjeme obloženo zemljom i hranjivom. Danas na tržištu možete pronaći i namjenske herbicide za otklanjanje korova u zelenim površinama (sportski i golf tereni. ćelavih mjesta. koji ne štete travama tankih vlati. Na manjim površinama je to lako. redovitu kosidbu. Ali. jer postoje posebne alatke za čupanje korova (Gardena odstranjivači korova). Za ovu prigodu mogu se koristiti herbicidi koji se inače rabe za uništavanje širokolisnih korova u strnim žitima. Preporuča se primjena ovog proizvoda u dva navrata s razmakom od 15 dana. ima i mikroelemente nužne za pravilan razvitak trava. oprez! Prije njihove primjene svakako se posavjetujte sa stručnim licima iz ove oblasti. Ali. Dakle. daje nam određenu dozu smirenosti i zadovoljstva. uklanjanje korova i dosijavanje. zbog naše relativno “surove” klime dio sjemena ne uspije normalno napredovati uslijed čega se javljaju prazna mjesta ili mjesta bez trava. Navedeno gnojivo u svom sastavu. «ćelavih mjesta» i ostaci različitog drveća lišća česta su slika na većini travnjaka početkom proljeća. a na samom travnjaku vidljivi su učinci zime. treba znati i kositi jer se kosilica ne smije pomicati naprijed-natrag već se gura u smjeru kosidbe. U pravilu. prvo proljetno prihranjivanje. treba više puta od konca ožujka do srpnja i u tu svrhu je najbolje koristiti specijalna gnojiva za travnjake koje možete nabaviti u svim bolje opskrbljenim poljoprivrednim ljekarnama ili agrocentrima. polomljenih grančica s okolnih dr- Dosijavanje travnjaka Gnojivo za travnjake veća kao i ostalih nečistoća koje nošene vjetrom završe na našim zelenim površinama. Jedno takvo gnojivo je Flortis Gnojivo za travnjake. Na taj način sjeme sto posto niče i zahvaljujući dostupnom hranjivu brzo raste i popunjava prazna mjesta. ćelava mjesta se moraju dosijavati i to tako što po njima razbacamo odgovarajuću količinu sjemena koje zasipamo tresetom za travu u sloju od 0. Svaka sljedeća kosidba mora biti pod pravim kutem prema prethodnoj. diPl. Međutim.). Srećom. Prvu kosidbu trebamo obaviti na visinu od 6-7 cm s tim da pokošenu travu odstranimo s travnjaka jer u protivnom može doći do nastanka tzv. Osim toga. tijekom proljeća trava se kosi dva puta tjedno s tim da je nužno izbjegavati prenisku kosidbu koja bitnije umanjuje korijenovu i lisnatu masu trava. ing. osim osnovnih elemenata. Međutim. dolaskom toplijih dana slijedi generalno čišćenje travnjaka od nakupina otpalog lišća.5-1 cm i redovito zalijevamo. Kloroza ili žućenje trave nastaje kao posljedica nedostatka željeza i potpuno se može ukloniti jedino dodatkom ovog elementa u vidu sulfata čime trava dobiva prirodno “modru” boju. primjenom namjenskih gnojiva za travnjake. B R O J 4 3 • O Ž U J A K / T R AVA N J 2 0 0 6 . Prihranjivanje i kosidba travnjaka Prvo. proljetno. Svi mi volimo vidjeti pravi zeleni travnjak jer to u nama stvara ugodan osjećaj. odnosno. svrhu može poslužiti i običan kuhinjski nož. Ta tzv. Naime. ukoliko se korov jako raširio unutar travnjaka tada smo primorani primjeniti herbicide za uništavanje širokolisnih korova. Herbicidi za travnjak Uređen travnjak P Piše: mladen kaRačić. Međutim. Razumljivo da takve biljke treba odmah uništiti. prihranjivanje obavlja se početkom proljeća. Iako je na prvi pogled riječ o jednostavnim postupcima. Ali. parkovi i sl. Gnojiti A što s korovima u travnjaku? Posebno gnojivo za travnjake Često se dešava da vjetar nanese sjeme neke druge biljke koja remeti jedinstvo i finoću travnatog tepiha. zelena boja ustupila je mjesto sivoj. zbog čega im treba dati prednost u korištenju.

krastavaca. Ali. ove godine možemo ustvrditi da je kroz cijelu veljaču a tako i dobar dio ožujka vladalo nepredvidivo vrijeme s etapama hladnog i kišnog vremena. i pored svega veliki i ozbiljniji proizvođači ipak su spremni za sjetvu i sadnju različitih vrsta povrća jer im je dobro poznato kako će dolaskom proljeća nestati sve zapreke koje mogu ograničiti njegovu proizvodnju. koje pripadaju ovom roku.U koliko slijedimo statističke podatke na području Hercegovine možemo slobodno ustvrditi kako u ovom dijelu naše zemlje vladaju više nego zanimljive klimatske prilike. ranog kupusa. Stoga danas na tržištu možete nabaviti sjeme krumpira koji se ne raskuhava za pravljenje krumpir salata (salatni). što se odnosi na sjetvu i sadnju povrćarskih kultura. pojačanim radovima u drugoj dekadi ožujka i tijekom travnja može se napraviti veći dio godišnjeg plana proizvodnje. POVRTNJAK U PROLJEĆE 9 Ove godine klimatske prilike imaju zbilja neuobičajen tijek. a nadati se da ove godine neće zaboraviti primijeniti zaštitna sredstva kako bi tlo zaštitili od sve prisutnijih i brojnijih zemljišnih štetnika. Ali. Pored navedenih vrsta povrća. koje su od ovdašnjih stručnjaka klasificirane i kao sorte budućnosti u Hercegovini. Sadnjom kontejniranih presadnica povrće «ne boluje» nakon sadnje već odmah nastavlja sa svojim rastom te puno ranije dolazi na rod a i sami prinosi su Presadnice povrća A ukoliko zbog klimatskih neprilika niste uspjeli proizvesti rasad povrća. Međutim. Liseta i Romano. svaka sorta krumpira ima svoju namjenu o čemu bi pak trebali i povesti računa prilikom nabave njegova sjemena. univerzalni za kuhanje i pečenje. ove godine će se u ponudi Sjemenarne naći samo provjerene sorte koje su se više nego dobro pokazale u zemljišnim i klimatskim prilikama Hercegovine. Kao što se vidi i iz tablica. Zamjetno je i da se u Hercegovini ipak sve više ističu i sade tri sorte: Adora. artičoke i šparoge. Krumpir Sadnja krumpira Spomenimo kako je u Hercegovini trenutno aktualna sadnja krumpira i što je najzanimljivije sade se nešto novije sorte a sve više se zanemaruju one tradicionalne. Hercegovina po istim tim statističkim podacima ima dovoljno kišnih oborina samo što su one neravnomjerno raspoređene. Dakle. Osim toga. staru i Širokom Brijegu svake godine osiguraju velike količine kontejniranih presadnica povrća. Kako smo dulji niz godina pomno vodili računa o izboru sortimenta. a što su uostalom posljednjih godina navedene sorte i dokazale. povrtlari u ovom razdoblju imaju pune ruke posla. za «lešo» pripremu (za kuhanje). odnosno sadnju u vlastitom povrtnjaku. ing. ranog kelja. Presadnice krastavaca Piše: nino Rotim. iako je kišno vrijeme malo zbunilo poljoprivrednike i vrtlare. puno veći. Kao posljedicu toga imamo nešto kasnije rokove sjetve i sadnje povrća jer se na parcele od silne vode ne može ni ući a kamoli ih obraditi ili posijati. tikvica. Naime. jer dolaskom ožujka zatekli smo obilne padaline u Hercegovini. Tako nije više dovoljno nabaviti sjeme bijelog ili crvenog krumpira. Međutim. tijekom ožujka na otvoreni prostor sade se i presadnice proljetne salate. ne tugujte jer Agrocentri Sjemenarne u Mo- B R O J 4 3 • O Ž U J A K / T R AVA N J 2 0 0 6 . Tako će se u prodaji naći različite sorte rajčice. diPl. već je važnije poznavati gospodarske i kulinarske osobine takvog krumpira. kao i da ne postoji povrtlarska kultura čiju sjetvu ne možemo obaviti koncem ožujka što svakom proizvođaču stavlja na raspolaganje da izabere one kulture koje mu najviše i odgovaraju za sjetvu. paprike. ne budimo pesimisti jer ništa nije izgubljeno a moramo se znati i prilagođavati nastalim promjenama ma kakve god one bile. za prženje u dubokom ulju (za pomfrit i čips) kao i za pire i krumpirna tijesta. lubenica i dinja kao i ostalog plodovitog povrća.

na kojemu je sloj stajskog gnoja. Presadnica šparoge “Kuke” u prirodi traje sve do sedme sezone. Stoga je kod sadnje potrebno lijepo raširiti korijen po dnu jarka. Jednogodišnje sadnice šparoge lako se sade i ukorjenjuju te su pogodnije za sadnju od dvogodišnjih. Piše: maRio ćuBela. Osim toga. željeza kao i tvari nužne za gradnju bjelančevina. nakon čega se dobro ocijede. Međutim. prije kuhanje (koje ne treba biti duže od petnaestak minuta) nužno je drvenasti. odnosno. šparoga daj ti meni dva roga ja ću tebi zelen list kada dođe Blagovist! 10 Potječe iz zapadnog Mediterana. Osim toga. fosfora. Pri sadnji treba voditi računa da ne oštetimo korijen jer se na njegovom gornjem dijelu formiraju pupoljci iz kojih će tijekom proljeća izniknuti mladi. vanilina i sparagaurina koji su ujedno i njihova velika vrijednost jer ubrzavaju oporavak nakon bolesti. može planirati berba i to kada su izboji narasli 10-15 cm. Sadnice šparoga “Kuke” za prodaju B R O J 4 3 • O Ž U J A K / T R AVA N J 2 0 0 6 . Posebice su osjetljivi vrhovi u kojima se zapravo i krije osobit okus šparoge. Poželjno je berbu provoditi sva- Kako bismo sačuvali obilje vrijednih sastojaka. Kulture starije od pet godina mogu se brati nešto dulje i to u razdoblju od prve polovice travnja do sredine lipnja. Prva berba obično traje mjesec dana kako bi se izbojci pravilno razvili i kako bi općenito gledano biljka obnovila zalihe snage za narednu godinu. sa šparogom treba pažljivo postupati i u manipulaciji te transportu jer je šparoga ipak osjetljivo povrće. obično polovicom travnja. kalija. divlje šparoge imaju jači okus i tanje izdanke. Inače. a štite i od smetnji koje se javljaju kod izmjene tvari u organizmu. Njihov blago gorak okus potječe od sastojaka asparagina. Važno je znati da šparoga ne podnosi klor te vodu iz vodovoda nije poželjno primjenjivati kod zalijevanja. vitamina B1 i B2. U tu svrhu je poželjnije koristiti prirodnu. Način pripremanja šparoga Berba Na koji način se uzgaja šparoga? Način sadnje Šparoga je trajnica sa životnim vijekom od 15 i više godina. slijedi zalijevanje te ponovno nagrtanje zemlje koja se treba oprezno ugaziti. Cijenjene su kao dijetalno povrće a od davnina je poznato stimulativno djelovanje šparoge na rad bubrega i jetre. kalcija. Nakon toga. ing. pokazale su se vrlo učinkovite u skidanju suvišne težine (sto grama divljih šparoga ima samo 35 kalorija) kao i za osvježavanje tena. ki dan kako ne bismo dopustili da izboji previše narastu. Oni koji su imali sreću kušati šparoge ili ih čak uzgajaju u svom vrtu znaju koliko je njen okus poseban. dobro djeluju na rad jetre. istinski znalci tvrde kako nema ničeg ukusnijeg i tako posebnog kao sisanje vrha zdrave i svježe ubrane šparoge. Produktivno razdoblje Nabavljene sadnice sade se u dobro pripremljene jarke dubine 25 cm i široke 30 cm. vitamina C. izvorsku ili bunarsku vodu. Izboji se odsijecaju nožem i to na 6-8 cm ispod površine tla. kuhati. a imaju i diuretičko djelovanje pa potiču čišćenje organizma. ali se ove druge češće koriste jer ranije dolaze ‘’na rod’’. vrijedi pravilo kako se prve dvije godine šparoge uopće ne beru kako bi se biljka što bolje ukorijenila i ojačala.ŠPAROGA . To znači da se tek treće godine nakon sadnje. kada dolazi do znatnije iscrpljenosti nasada i prestanka intenzivnog uzgoja. folne kiseline. Kuhanje šparoga je vrlo jednostavno i provodi se u slanoj vodi tijekom petnaestak minuta. vršni dijelovi. Pošto izravna sjetva za početnika obično nije tako uspješna. mesnati izdanci. Š paroge. šparoga se ne preporučuje dugo pripremati. prava su blagodat jer sadržavaju mnogo betakarotena. bolje se odlučiti za presadnice jer će budući nasad biti puno ujednačeniji i kvalitetniji. diPl. Šparoge možemo uzgajati izravnom sjetvom ili iz presadnica. Osim u berbi. bilo da je riječ o vrtnim ili divljim. kuka. ipak se najproduktivnije razdoblje smatra od treće godine uzgoja.sve zanimljivija povrtna kultura Kuka. Nakon što ih začinite octom možete ih poslužiti s kuhanim krumpirom i jajima kao predjelo ili večeru. To znači da se za jelo pripremaju samo mekani. Uvijek je predstavljala povrće visokog standarda a njene ‘’divlje forme’’ posebno cijene Talijani koji ih rabe kao dodatak u svojim omletima (fritatti). a vjerojatno su je prvi za ishranu uzgojili Rimljani. Inače. iako daje odlične izdanke čak sljedećih 15 godina. Dobro je znati kako u prvoj godini berbe ne treba ubirati sve izdanke (već jedan dio treba ostaviti) kako biljka ne bi suviše oslabila. naulje i ohlade. te ga potom zakopati. tvrđi dio izdanka odbaciti jer neće omekšati niti biti jestiv bez obzira koliko ga dugo kuhali. Za razliku od vrtnih.

postupno vene tj. Macis. Posebno su upitna zemljišta na kojima se lubenica i dinja uzgaja u monokulturi nekoliko godina. Iako je malo zamršen za objasniti postupak kalemljenja lubenice na tikvu više je nego jednostavan. gubi turgor od sredine vriježe prema vrhu. Nakon toga se vadi biljka lubenice i odsječe se 1. U početku biljka usporeno raste. pa čak i u rasadu. A riječ je o povrtlarskim kulturama za čiju uspješnu proizvodnju moramo osigurati «nove». koje u pojedinim godinama mogu u potpunosti uništiti proizvodnju. a zatim se na tom mjestu (između kotiledona) pravi oštrim nožem ili žiletom procjep dužine 1-1. Međutim. s vrlo visokom otpornošću na bolesti i nematode. necijepljene 6-7 biljaka na metar četvorni) -plodovi su veći i prinos je veći kalemljenjem nipošto ne kasni već da se ono obavi 2-3 dana poslije nicanja. Emphasis i slične.5-3 biljke na 1 četvorni metar. tlo mora biti ‘’odmorno’’ i bez prisutnosti zemljišnih bolesti. Prvo se na tikvi oštrim nožem ili rukom odstrani vegetacijski vrh. ranije manje ili nikako korištene obradive površine. diPl.5 cm ispod kotiledona. kalemljenju lubenice. odnosno. Tikva je spremna za cijepljenje kad ima razvijena dva kotiledona lista. Biljke napada u ranoj fazi uzgoja. Danas se u nekim zemljama kao Grčka i Italija cijepljenje obavlja na 80 % površina. Zar je potrebno još što i nadodati… Nasad lubenice Piše: nino Rotim. A osnovne prednost cijepljenja lubenice na tikvu iznosimo po dolje navedenim stavkama: -veća otpornost na bolesti i nematode -na istoj površini cijepljenja lubenica se može uzgajati čak 810 godina -veća otpornost na hladnoću (rast biljke na cijepljenoj lubenici prestaje na +10 stupnjeva C. potrebno je voditi računa da se sa . S vjedoci smo činjenice kako smo zbog malih i rascjepkanih obradivih površina u krševitoj nam Hercegovini lubenicu i dinju prinuđeni iz godine u godinu saditi na jednim te istim površinama. Ovim postupkom cijepljenje je završeno. Proizvođače tako najviše muče bolesti korijenovog sustava koje se razvijaju u sprovodnim snopićima. što na kraju može dovesti i do potpunog propadanja nasada. a pogotovo na onima gdje je već uzgajana lubenica i dinja. tikva u plastičnim kontejnerima promjera 8-12 cm. I na kraju spomenimo kako iskustva u proizvodnji lubenica pokazuju da berba cijepljenih biljaka počinje oko desetak dana ranije od berbe necijepljenih. S1. za postizanje visokih uroda lubenice. Pošto nam toga više nego manjka proizvodnja lubenice na otvorenom i u plastenicima posljednjih nekoliko godina postala je vrlo riskantna. Kada je lubenica stavljena u procjep pričvrsti se posebnom štipalicom za tu namjenu. što rezultira manjim sklopom (cijepljene 2.5 cm. Ti uzročnici bolesti su prisutni na gotovo svim tlima. Pripreme za cijepljenje Značaj cijepljenja lubenice Upravo su ranije spomenuti problemi natjerali proizvođače lubenice da razmišljaju o cije- Plodovi “cijepljene” lubenice B R O J 4 3 • O Ž U J A K / T R AVA N J 2 0 0 6 Polovicom travnja lubenica se sije u kontejnere s 80 ili 100 rupa ili u neke druge posude od plastike ili stiropora. a to je visoka temperatura i visoka vlaga u tlu. u fazi razvijenih kotiledona a što je ranije pomno i opisano. Tu se u prvom redu misli na Fusarium i Verticilium vrste. Nakon 2 . Za tu svrhu kao podloga pokazala se najprikladnija tikva vrg ili hibridi tikava kao npr. ing. Razlog zbog čega se kao podloga koristi tikva je taj što ona ima jak korjenov sustav.4 dana sije se podloga tj. Potom se zareže na klin tako da legne u procijep na tikvi. odnosno.11 CIJEPLJENJE DINJE I LUBENICE Proizvodnja lubenice na umornim tlima dosta je upitna. Bolest za svoj razvoj traži povoljne uvjete. pljenju. Naime. a na necijepljenoj na +15 stupnjeva C) -jaki porast biljke. Takvo zemljište više nije preporučljivo za uzgoj lubenice najmanje 4-5 godina.

Ranije sorte koje su i slabije bujnije sade se na razmak 25 x 5 cm ili 30 x 25 cm. Ako nakon sušnog razdoblja padne jača kiša. a ako je sve obavljeno na vrijeme berbe bi trebala biti od prve dekade svibnja pa do druge dekade srpnja za srednje kasne sorte. B R O J 4 3 • O Ž U J A K / T R AVA N J 2 0 0 6 .5. Za proizvodnju korabice u jesen. Tako primjerice za rane i srednje rane sorte sjetva se obavlja od prve dekade veljače do prve dekade ožujka. zadebljala stabljika puca. Najvažnija mjera u nasadu odnosi se na održavanje vlage iznad Korabica se uglavnom bere ručno. ali takva korabica više nema tržnu vrijednost. Dužina vegetacije od sadnje do početka berbe može biti od 40 do 100 dana. ili polavoljubičasta (plava).5 kg u kasnih sorti. veličine lončića oko 30 m3. Na vrhu zadebljale stabljike rozeta je lišća. Što se tiče mjera zaštite od bolesti i štetnika. Korabica ima razmjerno kratku vegetaciju do tehnološke zrelosti i zato joj treba osigurati potrebna hraniva u lakopristupačnom obliku. Boja zadebljale stabljike u većine sorti je svijetlozelena (obično se naziva bijela). Korabica se obično sadi nakon kulture gnojene organskim gnojivima. Presadnice se sade na istu dubinu na kojoj su bile u lončiću. Uzgoj korabice Kao i ostale kupusnjače. U generativnoj fazi iz pazuha listova potjeraju cvjetne grane s vršnim cvatovima grozdovima. Svjetlozelene je ili ljubičaste boje. Prekrivanje nasada agrotekstilom ili perforiranom PE folijom može ubrzati berbu za 7-14 dana. a veličina zadebljale stabljike od 70 grama u ranih sorti do 2. Za ranu proizvodnju korabica traži lakša tla koja se brže zagrijavaju. sadnja od druge dekade ožujka do prve dekade travnja. prijevremenu fruktifikaciju. Malč od crne folije omogućava brže zagrijavanje površinskog sloja tla i bolje uvijete za rast biljaka nakon sadnje. u jesenskom uzgoju srednje kasne i kasne sorte sade se na razmak 40 x 30 cm ili 30x30 cm. a rokove sjetve i sadnje treba uskladiti s dužinom vegetacije pojedine sorte. Ubrana korabica pakira se u letvarice ili kutije. koje treba ranije pripremiti da se tlo slegne i površinski sloj dobro prosuši. obično 10-14 dana. koji se u odnosu na klasične sorte odlikuju intenzivnijim rastom. Kontinentalna klima omogućava uzgoj rane korabice na otvorenom. Takve presadnice omogućuju raniju berbu. da u slučaju jačih oborina ne dođe do pucanja zadebljale stabljike. a oni je koriste za pripremu juha. odnosno 13-16 biljaka po m2. a naribana zadebljala stabljika odlična je svježa salata začinjena octom i uljem. ing. Rane sorte korabice siju se na uzdignute gredice. a beru se samo biljke koje su dostigle traženu veličinu zadebljale stabljike. Ako se korabica želi uzgajati na kiselim tlima. Za pravilan rast korabice osobito je važna ravnomjerna opskrba vodom. Uvjeti proizvodnje šću tehnološke zriobe i naravno većim prinosom. potrebno je dodavati vapno za pretkulturu. U područjima s većom nadmorskom visinom moguće je planirati berbu i ljeti. Za raniju proizvodnju na otvorenom uz pokrivanje agro- tekstilom ili perforiranom PE folijom koriste se veće presadnice uzgojene u nešto većim lončićima (40-50 m3). a posebno F1 hibrida. diPl. režući je oštrim nožem neposredno ispod zadebljale stabljike. Za 45 tjedana može se proizvesti oko 600 presadnica po m2 sa 3 do 5 listova. Od dobre sorte korabice traži se otpornost na pucanje i končavost. prije razdoblja visokih temperatura. bolesti i štetnike. Sadnja na istoj parceli može se ponoviti tek nakon tri sezone. koja u prvoj godini nakon četvrtog do sedmog lista počinje zadebljavati stabljiku koja na kraju poprimi okrugao ili ovalan oblik. i korabica se najčešće uzgaja iz presadnica. ali prije sadnje tlo treba dobro natopiti. Berba korabice Sjetva i sadnja Izbor sorti Sjemenske kuće nude više različitih sorti korabice. Iako je jedno od prvih proljetnih variva iz porodice kupusnjača. gredice nisu prijeko potrebne. Razmak sadnje ovisi o sorti. variva. Korabica K orabica je dvogodišnja kupusnjača. boljom ujednačeno- Rokovi sjetve i sadnje korabice ovise o klimatskim uvjetima i sorti. Na puknutom tkivu ubrzo se stvori kalus. U proljetnom uzgoju berba je uglavnom višekratna. slabo je zastupljena u proizvodnji. Sve više postaje tražena od kuhara. a za jesensku proizvodnju povoljna su srednje teška tla s većim kapacitetom za vodu uz reakciju tla pH 6-7. koja dospijeva za berbu u svibnju i lipnju. jednake su kao i u proizvodnji drugih kupusnjača. žutim cvjetovima i plodovima karakterističnim za ovu vrstu. Istovremeno se odrežu svi stariji i oštećeni listovi. Za ranu proljetnu proizvodnju presadnice se proizvode u zaštićenim prostorima i to u kontejnerima od stiropora.KORABICA 12 manje poznata kupusnjača Piše: maRio ćuBela. 65 % poljskog kapaciteta.

bojom i veličinom. Minimalna temperatura klijanja i nicanja graha jest 8-10°C. S druge strane grah je dobra predkultura jer ostavlja veliki dio suhe tvari ali i dušika vezan iz zraka preko nitrogenih bakterija. ing. a prosječni je prinos oko 6. Norme kvaliteta Europskog tržišta za grah mahunar Ekstra kvaliteta: mahune tipične za sortu oblikom. Niskom grahu mahunaru do tehnološke zrelosti treba 60-80 dana. i najbolje ga je uzgajati u kontinentalnoj klimi gdje toplo i suho ljeto omogućuje jednoličnu berbu. a u zemlji njegova porijekla ima i višegodišnjih tipova. Zaslanjena tla nisu prikladna za uzgoj graha. Grah ima relativno slabo razvijen korijen koji u izuzetno dobrim tlima može doseći dubinu od 1 m. diPl. a visoki do 35t/ha. a mahuna treba biti sočna. jedre.9 t/ha. Za oslonac služe različite pritke. Za određivanje roka berbe koristi se posebna metoda. krta. S druge strane grah je zastupljen i u prehrani. Sekundarno korijenje s kvržicama Rhizobium bakterija razvija se u površinskom sloju od 20 cm. Sortiraju se u vrlo fine širine do 6 mm i fine do 9 mm. grah najbrže niče na temperaturi od 18-22°C. ali najbolje na dobro dreniranim i onim tlima dobre strukture. za sklop od 40 biljaka / m2 potrebno je oko 80 kg dobro klijavog sjemena /ha. bilo kao grah zrnaš. a kao najbolje predkulture za grah su žitarice i neke okopavine (krumpir). a za cvatnju i zametanje plodova optimalna je temperatura oko 23°C. 140 kg/ha. Sjeme graha . pa se može uzgajati u svim klimatskim područjima. Dobro uspijeva na različitim tipovima tala. Sjetvena norma se u praksi povećava za 10 %. Uvjeti uzgoja Grah ima veće potrebe za toplinom. Mahune za preradu I klase ne smiju imati više od 5% zrna od ukupne mase. odnosno na pomanjkanje kisika zoni korjenovog sustava. Za kultivare krupnijih mahuna traže se mlade i nježne mahune. ali zahvaljujući kratkoj vegetaciji može se uzgajati u širokom rasponu klimatskih uvjeta. Duljina i promjer mahune karakteristični su za sortu. Italiji i Francuskoj. Grah ne podnosi uzgoj u monokulturi. grah mahunar ili kao mlado zrno. Niski grah mahunar u našim uvjetima može dati prinos od 7 do 15 t/ha. mala nitavost. I klasa: mahune još dovoljno mlade i nježne. a može se ubrati 60 do 70 % tehnološki zrelih mahuna. a vrlo često se kao mjerilo uzima. Dopuštena su sasvim mala vanjska oštećenja. Sortiraju se po širini a za kvalitetu ekstra uzimaju se samo vrlo fine širine do 6 mm. Dopušteno je najviše 10 % mahuna koje odgovaraju I klasi. nježne. bez pjega i oštećenja. Često se grah zrnaš sije uz kukuruz koji mu služi kao oslonac. Ovisno o krupnoći sjemena sije se na dubinu 3 do 5 cm. U manjim vrtovima grah mahunar se često sije u kućice na razmak 40 x 40 cm po 5-6 zrna «pod motiku». Dopušteno je manje odstupanje u boji. bez niti. malo razvijenije zrno. Ovisno o sorti stabljika može biti visoka od 30 cm pa do 3 m visine. Potrebna količina sjemena ovisi o apsolutnoj težini. jedre i nježne. Slobodne se može reći da je grah stalni pratilac čovjeka. dok visoki grah mahunar se sije u redove s međurednim razmakom 70-80 cm i razmakom u redu 40-60 cm.13 Rijetki su vrtovi ili okućnice u kojima nije zastupljen grah. oštećenja od vjetra i drugih oštećenja.2 t/ha. kratke i tanke niti. koja može biti od 180 do 500 g. Rokovima sjetve treba izbjegavati proljetne mrazeve i visoke temperature u vrijeme cvatnje Grah zrnaš ima dulju vegetaciju. mesnata. Zrno treba biti još u početku razvoja. a pri apsolutnoj težini od 350 g oko Tehnološku zrelost graha mahunara određuje više svojstava. Najveće su površine u Aziji i Europi. bez šupljina među sjemenkama. Međutim. a najviše 5 % mahuna s nitima.neizostavna povrtnica Piše: Silvio škRokov. U Europi se najviše uzgaja u Španjolskoj. bojom i veličinom. Niski grah mahunar za preradu bere se jednokratno. • Grah mahunar se proizvodi u svijetu na oko 470 tisuća hektara. sa zrnom nešto krupnijim nego za I klasu. Plod graha je mahuna dugačka 4 do 20 cm. primjerice ako je apsolutna težina sjemena 200 g. koje selako lome. ali bez paleži. Za grah je karakteristično da sorte bijelog cvijeta imaju bijelo sjeme a sorte obojenog cvijeta obojeno sjeme. 90 do 120 dana. Prosječan prinos u Europi iznosi oko 8. U pogledu PH odgovaraju mu tla slabokisele do neutralne reakcije. GRAH . različito obojena u kojoj može biti do 3 do 10 sjemenki. G rah je jednogodišnja zeljasta biljka. I klasa: mahune tipične za sortu oblikom. Grah kao biljka osjetljiv je na stagnirajuću vodu. Sjemenke su različitog oblika i različite obojene. Dopušteno je do 10 % mahuna II klase. da zrno ne smije biti veće od zrna pšenice. Berba i prinosi Sjetva graha Grah metraš B R O J 4 3 • O Ž U J A K / T R AVA N J 2 0 0 6 Niski grah mahunar obično se sije u redove na međuredni razmak 50 do 70 cm i 3 do 5 cm u redu.

00 t) i u Velikoj Britaniji (672. manji dio dušika u predsjetvenoj obradi a ostatak dušika dati kroz prihranjivanje. Dušikom treba biti oprezan jer prevelike količine dušika mogu uzrokovati prebujnu lisnu masu. ali i ravnomjernu opskrbu vodom. pjeskovite ilovače ili ilovaste pjeskulje. Mrkva je i vrijedan izvor vitamina u ljudskoj prehrani. a proizvede se oko 14. Uzgoj mrkve na većim površinama posebno je aktualan u dolini Neretve. Pomanjkanje magnezija Starije lišće žuti od rubova. neutralne ili blago kisele reakcije.000 ha. Gnojidba mrkve Uzgoj mrkve Mrkva ima dubok korijen i može se opskrbiti vodom iz dubljih slojeva tla. tako da cijela biljka ima čudan izgled. a rubovi liski su ljubičasti. Pomanjkanje kalcija Na lisnim peteljkama pojavljuju se kratki vodenasti dijelovi. Dokazana je njena zdravstvena uloga u liječenju i prevenciji očnih bolesti (mrena. Starije lišće je blijedo . Prema podacima FAO iz 1992 godine.000 t). na kojima odumiru dijelovi tkiva.14 Nasad mrkve Mrkva iz doline Neretve NARANČASTI KORIJEN BOGAT VITAMINIMA Piše: maRio ćuBela. utječe na dobru održivost. slabu obojenost korijena. ali i mnogih drugih vitamina. pa listovi vise. Pomanjkanje kalija Na starijem lišću od rubova pojavljuje se palež. osuši se i cijeli list odumire. s više od 3 % humusa. a liske tanke i nježne. Kasnije i lisna peteljka postaje vodenasta. ali su još zeleni. Naime.ing. a takva boja lišća počinje od rubova. Slične znakove imaju virozne biljke.000 t). mrkve treba izbjegavati na površinama gdje je pretkultura kukuruz. Zadnjih nekoliko godina primjetan je trend uzgoja mrkve na veći površinama uz primjenu svih agrotehničkih mjera. ali na mladom lišću. Pomanjkanje bora Liske mladog lišća jako smanjene. Najstarije lišće je naborano. jer se mrkva najviše troši kao dodatak jelima. S druge strane dobra ishranjenost kalijem. bez skeleta.diPl. Ta osobina omogućava uzgoj mrkve na dubokim aluvijalnim tlima uz vodotoke i bez navodnjavanja.028. veći sadržaj šećera i bolji ukus mrkve.) Znakovi pomanjkanja pojedinih hraniva kod uzgoja mrkve Pomanjkanje dušika Lišće mrkve je jednolično blijedozeleno. Dobre pretkulture za mrkvu su žitarice i kupusnjače. Površina korijena je sivkaste boje. žute boje. što dovodi do odumiranja liski. Francuskoj 8530. I pored toga mrkva je najzastupljenija vrsta među povrtnicama u baštama i vrtovima. a često se na korijenu pojavljuju šupljine. oštrina vida i dr. a drugi načini korištenja još su malo zastupljeni. Zbog toga je bolje kalij i fosfor primijeniti kod jesenske obrade. područje donjeg toka rijeke Neretve svojim klimatskim ali i pedološkim pokazateljima itekako odgovara uzgoju mrkve. kasnije se pojavljuje i crvenilo. a često i sa crvenim pjegama. Zbog prehrambenih navika potrošnja mrkve kod nas je još mala. mrkva se u svijetu uzgaja na oko 630. naročito ako je zaorana kukuruzovina. Cifo ima rješenje za mrkvu B R O J 4 3 • O Ž U J A K / T R AVA N J 2 0 0 6 . a naročito provitamina A. U kulinarstvu se upotrebljava na različite načine te je prisutna u skoro svakom jelu.000 t. Pomanjkanje fosfora Starije lišće i peteljke purpurne su boje. Kasnije se cijeli list smežura i osuši. Isto tako. Za pravilan razvoj zadebljalog korijena mrkve najprikladnija su lakša tla. Svakako za uspješnu i sigurnu proizvodnju tijekom ljetnih mjeseci treba osigurati umjerenu. tako da se vidi ksilem. Kod nedostatka ovog hraniva nema pojave žućenja lišća. Uzgoj S mineralnom gnojidbom mrkve treba biti oprezan. uvijeno prema dolje. Na korijenju se pojavljuju poprečne pukotine i smeđa pojava ksilema. gnojidba nezrelim stajskom gnojem nije preporučljiva jer može izazvati grananje i nepravilan razvoj korijena. također od rubova. ali i pospješiti napad mrkvine muhe. Od europskih zemalja najviše se mrkve proizvede u Poljskoj 8oko 672. U početnoj fazi rasta mrkva je vrlo osjetljiva na visoku koncentraciju soli u tekućoj fazi tla naročito za sušnog vremena. Zadebljali korijen uzdužno puca do kambija. slabu skladišnu održivost i brže kvarenje.

sjemenarna.com .com www.AC Sjemenarna Konjusi bb./fax:++ 387 36 352-700 E-mail: info@sjemenarna. Mostar Tel.

hibridi su manje kvalitetni za jelo u odnosu na brojne crne i bijele stolne sorte grožđa ali su puno primjereniji za okućnice iz razloga što ih ne treba višekratno prskati pesticidima. diPl. A u svjetskoj proizvodnji omjer vinskih i stolnih kultivara ide u prilog vinskih.kraljice vinograda. Pri povoljnim uvjetima uzgoja krupnoća bobice ravna se s krupnoćom bobice materinske sorte. deblje kožice i hrustavog mesa s nježnim muškatnim mirisom. U tu svrhu obično bi se sadile sorte koje imaju veliki list (zbog hlada) ili izravno rodeći hibridi koje nije potrebno prskati pesticidima. to nije točno i iste slobodno možemo koristiti za (jelo) zobanje sve dok se suprotne tvrdnje znanstveno i ne dokažu. konima. Osim toga. Pošto potrošnja potiče proizvodnju. Jer nezrelo stolno grožđe sadržava manje šećera. Afus alli je vrlo kvalitetna bijela stolna sorta koja potječe s B R O J 4 3 • O Ž U J A K / T R AVA N J 2 0 0 6 . Osim u natapne sustave još je potrebno obaviti i minimalna ulaganja u nabavu rashladnih uređaja čime bi se grožđe plasiralo na tržište i izvan sezonske proizvodnje. ogradama i bal- Kraljica vinograda okusa i mirisa ovaj izraziti stolni kultivar nerijetko se prerađuje u vino. pergole ili neki drugi povišeni sustav uzgoja vinove loze. Tako da je više nego pohvalno podizanje novih vinograda stolnog grožđa jer je ranijih godina bilo evidentno da se isto isključivo proizvodilo za podmirenje obiteljskih potreba i lokalnih tržišta. Demir kapija je nešto novija stolna sorta grožđa koja je nastala križanjem od sorte kraljice vinograda. S druge strane. ing. u odnosu na kraljicu vinograda ova sorta je nešto otpornija na niske temperature. Dobro podnosi transport i dosta je otporna na gljivične bolesti. Uzgoj izravno rodećih hibrida. izuzev 1. Opravdano ili ne? Ljubitelji vinove loze. terasama. Ostatak otpada na vinske sorte. spomenimo kako je neopravdana podjela na odrinsku i plantažnu lozu jer se vinova loza može uzgajati na mnogo načina te se stoga može i maštovito razvoditi po žici. što pak zahtijeva i dodatna ulaganja u natapne sustave. u Hercegovini ipak prednjače vikendaši koji oko svojih klijeti. zelenila i vlastite proizvodnje grožđa. ali i odgovoran posao. Kraljica vinograda bijela je vrlo rana stolna sorta koja potječe iz Mađarske i rasprostranjena je u svim europskim vinogradarskim zemljama. jer podaci pokazuju da stolni kultivari čine svega 12 posto svjetske proizvodnje. stolne sorte u prezrelom stanju brzo gube okus i miris. što i samu proizvodnju čini puno zahtjevnijom. Riječ je o najranijoj stolnoj sorti koja se uzgaja u Hercegovini jer ova vrlo prinosna sorta prispijeva za berbu već u mjesecu srpnju. Grožđe je veoma ukusno za potrošnju u svježem stanju. Čak se i žilavka koja se uzgaja plantažno može uzgojiti kao odrinska sorta. premda je to više nego neprihvatljivo. 8 milijuna tona stolnog grožđa. podruma. Osvaja li stolno grožđe Hercegovinu? Iako ne možemo ustvrditi kako stolno grožđe doslovce osvaja Hercegovinu sigurno je da u tom pogledu ima značajnijih pomaka. južnim područjima naše zemlje. Najviše grožđa se pak proizvede u Europi. Formira velike grozdove sa zlatnožutim bobicama. pri izboru sortimenta potrebno je voditi računa o mnogim čimbenicima koji određuju smjer proizvodnje Piše: nino Rotim. Ali.STOLNI KULTIVARI VINOVE LOZE 16 Uzgoj stolnih kultivara s gospodarskog gledišta predstavlja vrlo unosan. neprijatnog okusa. A svakako da ne smijemo zanemariti ni enormno veliki broj turista koji svake godine posjete Hercegovinu (Mostar. Naime. jer izgled i kakvoća stolnog grožđa moraju biti bez prijekora. a pojedine sorte dobivaju i neprijatnu aromu. ali i porasta svjetskog standarda raste i potrošnja stolnog grožđa. Prosječna težina grozda iznosi 400-500 grama. I na kraju. slabog mirisa i lošeg izgleda. Formira grozdove srednje veličine čija prosječna težina iznosi oko 250 grama. tu je i problem sušnog razdoblja koje se obično pojavljuje u najkritičnijem fiziološkom razvoju rasta. vanjski izgled. Ipak. Osim toga. potrebno je voditi računa i o izboru optimalnog roka berbe. razvitka i zriobe grožđa. Stoga je najpoželjnije provoditi probirnu berbu koja se odvija u više navrata i to prema sazrijevanju grozdova. To znači da se kod stolnog grožđa osobito cijeni okus. vikendica ili jednostavno na okućnici žele uzgajati nekoliko trsova vinove loze zbog hladovine. letvicama. Ipak. Međugorje i Neum). Zbog svog karakterističnog Z bog suvremenijeg načina života. Posebice raduje činjenica kako su pojedini gospodarstvenici uočili prirodne potencijale Hercegovine i kako su sukladno tomu planirali veliku proizvodnju stolnog grožđa na području Mostara. kiselo je. gdje se posebno ističe Italija s godišnjom proizvodnjom od 1. Grozdovi su srednje zbijeni s okruglim bobicama čija je pokožica zelenožute boje. miris. što omogućuje plasiranje većih količina grožđa u sezonskom razdoblju. što bi mu dalo i veću gospodarsku vrijednost. Dakle.5 posto proizvodnje koju čine kultivari namijenjeni sušenju. Riječ je o podizanju nasada stolnog grožđa na nekoliko desetina hektara što je ujedno i dokaz kako se ozbiljnija proizvodnja «konzumnog grožđa» može planirati samo u toplijim. hobisti i oni koji od grožđa i vina žive vole formirati brajde. Grožđe izrazito dobro podnosi transport i ugodno je za jelo. razumljivo je da je i proizvodnja stolnog grožđa u stalnom porastu. a sorta dozrijeva početkom kolovoza. sposobnost da podnese transport i da se dobro čuva. Odmah napomenimo kako su netočne sve tvrdnje da su navedeni hibridi štetni za zdravlje. Razlog statistički poraznih rezultata leži u činjenici kako je proizvodnja stolnog grožđa puno složenija od proizvodnje vinskih kultivara.

17 Bliskog istoka. Sorta dozrijeva u drugoj polovici rujna. U Hercegovini se uzgaja u velikoj mjeri i to je jedna od tipičnih «odrinskih» sorti. Cardinal je crna sorta vinova loze koja potječe iz SAD (Kalifornija) odakle je proširena u sve vinogradarske zemlje koje uzgajaju stolne kultivare. Victoria može ostvariti prirode od 20 t/ha.a. Sorta formira grozdove srednje veličine cilindrično-konusnog oblika. Okus ovog novijeg kultivara je sladak s karakterističnim hrskavim mesom. ali za razliku od nje slabije podnosi transport. tomu svjedoči i činjenica kako se u Hercegovini podiže sve više vinograda pod ovim kultivarom. zato se i uzgaja u svim vinogradarskim zemljama Sredozemlja te u Kaliforniji. Boba grozda je velika (oko 7 grama) i ima eliptičan oblik s kožicom fine zlatnožute boje. Trsovi navedene sorte su bujni i vrlo rodni. Victoria je izazvala svojevrstan bum među hercegova- transport i čuvanje i sve više se širi po Hercegovini. Bobice grozda su velike. Victoria je novija sorta stolnog grožđa nastala u RumunjB R O J 4 3 • O Ž U J A K / T R AVA N J 2 0 0 6 skoj križanjem Cardinala i Afus allia. Kako je dobivena križanjem dvije najkvalitetnije stolne sorte crnog i bijelog grožđa (o. premda grozdovi znaju dosegnuti težinu i od 1 kg. Uostalom. Matilda je idealna za od najboljih obojenih kultivara s ranim dozrijevanjem. Muskat hamburg je kultivar nepoznatog porijekla. Sorta je idealna za transport čak i na daleka tržišta stolnog grožđa. Mishele palieri je novija crna sorta grožđa koja je dobivena u Velletri križanjem Alphonse Lavalle i Red Malage. prosječne težine od 200-400 grama. radi čkim vinogradarima. Dakle. Sorta dozrijeva početkom kolovoza. cilindrično-piramidalne grozdove čija iznimno velika crnoljubičasta boba svojom veličinom i oblikom najviše i podsjeća na navedenu sortu. Danas se kultivar najviše uzgaja u južnoj Italiji premda je njegov uzgoj dosta raširen i u južnoj Africi te Kaliforniji. Sorta je izuzetno rodna i može ostvariti prirod od čak 25 t/ ha. Drugim riječima. premda podaci ukazuju da je prvotno uzgajan u hamburgskim staklenicima. Slično kraljici vinograda ponekad se zbog muškatnog mirisa prerađuje u vino. Dozrijeva u drugoj polovici rujna. dijelom zbog svoje iznimne kakvoće a dijelom zbog ranog sazrijevanja. Sorta formi- Matilda Victoria ra velike piramidalne grozdove sa jako velikim cilindričnim ili elipsastim bobicama. Sorta dozrijeva odmah iza Cardinala i formira velike. U vrlo kratkom vremenskom razdoblju u svim hercegovačkim rasadnicima zavladala je velika potražnja za navedenim kultivarom koji je potisnuo sve naše ostale stolne sorte grožđa. Inače. Zbog svog harmoničnog i osvježavajućeg okusa ali i zbog otpornosti na bolesti i štetnike te dobre podnošljivosti transporta ovaj stolni kultivar se ubraja među najcjenjenije na svijetu. a bere se gotovo 30 dana od početka šare pa do pune tehnološke zrelosti. odlikuje ga i neredovita rodnost čime u znatnijoj mjeri gubi na gospodarskoj atraktivnosti. Sorta je malo kasnija u odnosu na ranije navedene što znači da dozrijeva u drugoj polovici mjeseca rujna. nešto kasnijeg vremena dozrijevanja a koja se posljednjih godina sve više uzgaja i širi po našoj zemlji. Uostalom. a posebno u Grčkoj i Portugalu. I doista je tako. sorta dospijeva jedan tjedan nakon Cardinala. Matilda je također novija sorta loze dobivena križanjem Italije i Cardinala na Institutu za pokuse sa sjedištem u Rimu. Masa grozda varira od 300-400 grama. Kultivar je idealan za transport a zbog svoje manje privlačnosti za ose sve više istiskuje sortu Cardinal. neutralnog okusa. Riječ je o vrlo rodnoj sorti. okrugle tamnocrvene do lagano ljubičaste boje. Dakle. Muskat italia je bijela sorta grožđa nastala u Italiji križanjem od sorte muskat hamburg. riječ je o jednom od najukusnijih stolnih sorti. naglašenog muškatnog mirisa i skladnog okusa. Čitav trs je jako bujan i vrlo rodan. Odlikuje ga veliki rastresit do srednje zbijen grozd. Dobro podnosi transport dok je na gljivične bolesti djelomično otporna. jajaste s debelom pokožicom žutozelene boje. Bobice grozda su velike. osvježavajućeg muskatnog mirisa i okusa. Tomu pridonosi činjenica kako se radi o vrlo ukusnom kultivaru za jelo. Odatle se proširio po mnogim europskim zemljama. Bobice grozda imaju plavoljubičastu do tamnoplavu boju. po čemu je i dobio naziv. navedena sorta se prilično udomaćila na hercegovačkim odrinjama i to prije svega zbog svog snažnog rasta i visoke rodnosti. s tim da moramo voditi računa kako ga adekvatno zaštititi od napada osa. Kožica bobice je zeleno-žute boje dok je meso hrskavo. Muskat italia Afus alli se o sorti koju obično posadite i trgate jedne te iste godine.) dobivena je i iznimno kvalitetna te nadasve dragocjena sorta grožđa znamenitog naziva victoria što u prevodu znači pobjeda. Sortu odlikuju srednje veliki grozdovi. debela i čvrsta. Osim toga. Cardinal slovi za jednog Kardinal Mishele palieri . Kožica je s obilnim maškom. Bobice grozda su zlatnožute boje i nešto su deblje pokožice. Sazrijeva rano i to već u prvoj polovici kolovoza. Masa grozda varira od 300-500 grama premda nisu rijetki ni rekorderi od 2 kg. prosječne težine 500-600 grama. Stoga se često u šali zna reći kako se radi o kvalitetnoj sorti grožđa koju pak treba znati i proizvesti. Muskat italia danas zauzima 50 posto ukupne talijanske proizvodnje stolnog grožđa i predstavlja njihov najznačajniji izvozni kultivar.

Kod jakog napada bobice pucaju u fazi šaranja. diPl. žute pjege na lišću dok se na naličju javi bijela prevlaka. Grinje šiškarice (Eryophies vitis) Prilikom napada peronospore već prije cvatnje jave se uljane. Peronospora i pepelnica se uglavnom suzbijaju istovremeno. a u proljeće mnogi pupovi takvih lucnjeva ne tjeraju ili tjeraju samo djelomično. nakon rezidbe! Slijedeće prskanje treba provesti u vrijeme otvorenog pupa do faze dva listića s novim fungicidom RIVAL (koji sadrži aktivne tvari stopirajućeg djelovanja na ovu bolest). FORUM STAR) te kvalitetno prskati unutrašnjost čokota da bi na prošlogodišnjoj rozgvi zaustavili razvoj piknida i spora. STROBY GW je već iz prakse poznat kao odličan fungicid (krezoksim-metil) za suzbijanje pepelnice na vinovoj lozi.15%.. cvjetove. ing. POLYRAM DF i DELAN su kontaktni fungicidi za suzbijanje peronospore i moraju se prskati prije nastupa infekcije (uglavnom početkom svibnja).025%.30. 0.. CHROMOSUL 80 je kontaktni fungicid za suzbijanje pepelnice na bazi sumpora i u periodu do cvatnje koristi se u konc. List se suši i uvija a prekriven je pepeljastom prevlakom koja ujedno prekrije sve napadnute organe i uzrokuje njihovo sušenje ili slab razvoj.05%. ne istjeraju pupovi pri dnu lucnja ili reznika pa ni za slijedeću godinu nema “drva” za pravilnu rezidbu. Pri jakom napadu mogu otpasti napadnuti listovi. Dolje navedeni sistemični fungicidi sadrže i kontaktnu komponentu koja spriječava novu zarazu te sistemičnu komponentu koja djeluje preventivno i kurativno (liječi zarazu). Vrlo je teško iskorijeniti crnu pjegavost i potrebna je upornost s ovim programom za smanjenje potencijala razvoja crne pjegavosti. RUBIGAN EC je sistemični fungicid (fenarimol) za suzbijanje pepelnice u konc. izboje. RIVAL je sistemični fungicid (Al-fosetil+folpet) za suzbijanje peronospore i crne pjegavosti. 0. Na naličju lista su uleknuća prekrivena vunastom prevlakom.0. Za suzbijanje grinja preporučamo Simptomi napada grinja šiškarica STAR 80 WP. Zaštita: Obvezno treba provesti plavo prskanje u fazi mirovanja.2%. Bolest napada sve organe vinove loze list. Pepelnica također napada sve organe vinove loze. 0.4%. Simptomi crne pjegavosti insekticid GLOBAL E-35 u koncentraciji 0. Crna pjegavost (Phomopsis viticola) Glavi simptomi ove opasne i sve raširenije bolesti su lucnjevi sive boje sa puno crnih točkica koje vire iz kore. Plamenjača (Plasmopara viticola) i pepelnica (Uncinula necator) FORUM STAR je sistemični fungicid (dimetomorf+folpet) za suzbijanje peronospore i crne pjegavosti u konc. Osim toga.35% COLLIS je najnoviji stobilurinski pripravak (krezoksimmetil+boskalid) za suzbijanje pepelnice i stopiranje botritisa u koncentraciji 0.. B R O J 4 3 • O Ž U J A K / T R AVA N J 2 0 0 6 .18 Zaštita vinove loze do cvatnje Piše: Renato vilenica. bobice. a koristi se u konc. Ako nastupe kišni uvjeti u vrijeme ovog perioda tada bi pr- STAR 80 WP ili POLYRAM DF ili DELAN 700 WDG + CHROMOSUL 80 U ovoj fazi je vinova loza bujnija i potrebno je prijeći na sistemične fungicide koji se ravnomjerno rasporede na listu i unutar lista i u slučaju lošije kvalitete prskanja. Kvalitetna zaštita treba početi od faze kada je mladica dužine 10-15 cm a list promjera 5-10 cm: skanje kontaktnim fungicidima trebalo ponoviti prskanje tik pred cvatnju RIVAL ili FORUM STAR (peronospora) + COLLIS ili STROBY WG ili RUBIGAN EC (pepelnica) Simptomi napada ovog štetnika su nabrekline (šiške) rđaste boje na licu lista. U kasnija prskanja protiv peronospore treba uvrstiti fungicide koji sadrže folpet (RIVAL. Jači napad na čokotu dovodi u pitanje pravilnu rezidbu jer za lucnjeve i reznike nema dovoljno zdravog “drva” ili ga uopće nema.

pojava ludih krava i što već ne. Jer po načelima makrobiotike. htjeli mi to priznati ili ne. Dapače. A to više nego mudro upozorenje trebamo imati na umu prilikom odabira i nabavke svakodnevnih namirnica. prateći trendove suvremenog svijeta prihvatili smo i makrobiotiku kao jedan od stilova života. itekako pridonose razvoju makrobiotike koja tako sve više postaje ustaljeni trend života. kada su mu sjemenke bile doslovce pri ruci i kada su. Nisu.19 MAKROBIOTIKA zdravlje iz kuhinje Piše: mR. zapadnjačka nutricionistika i proizvodnja hrane osvijestile vrijednost sjemenki da ih ponovno vrate u prastarim oblicima. Soja kao lijek Soja i njeni proizvodi sadržavaju fitoestrogen-biljni estrogen koji pozitivno djeluje na ljudsko tjelesno i psihičko zdravlje. listom. što znači prilagoditi prehranu sezonskim namirnicama. A organska je poljoprivreda zajedno s makrobiotikom. korijenom. što nije začuđujuće s obzirom na okružje u kome se nalazimo. nerijetko i kroz već naklijalo zrno. kao njenom sastavnom članicom u velikoj ekspanziji. Manje upućeni uvjereni su kako su nam sjemenke-dakle sve one dijelove biljke koje omogućuju razmnožavanje ne računajući razmnožavanje kloniranjem-u kuhinju uopće unijele alternativne kuhinje. u vodu. posebice istočnim kuhinjama imamo zahvaliti što su. jer i sjemenkama se. A upravo svi sojini proizvodi su osim fitoestrogena bogati i sa izoflavonoidima. bilo je čak 100. Posebne vrste sjemena Sjemenkama do zdravlja Makrobiotika kao stil života Ljubitelji makrobiotičke prehrane često vole reći-ako voliš sebe pazi što jedeš. A u samim temeljima makrobiotike leže upravo žitarice i ostalo prehrambeno sjemenje. Makrobiotičkoj i drugim. u 1998. Z animljiv je podatak kako se u zemljama Europske unije. a osnovni razlog je prehrana temeljena upravo na soji. za koje je poznato da smanjuju rizik obolijevanja od hormonski uzrokovanih karcinoma. Jer u modi je jesti umjereno i ekološki ispravno. pa se računa da će u idućoj godini čak 20 posto poljoprivrednih površina biti pod režimom organskog uzgoja. u zrak.tanjur.000 takvih farmi. stabljikom. U Austriji više od deset posto poljoprivredne proizvodnje odnosi se na organski ugojenu hranu. osušene. Prema 1985. a ni Švicarska te Švedska ne zaostaju mnogo. A koliko je na zapadu trend makrobiotike i organski proizvedene hrane otišao daleko pokazuju podaci da jedan belgijski lanac. aida kohnić Makrobiotici se sve više pridaje pažnja. Naime. uključujući i rak dojke te prostate kod muškaraca. “Posebna sjemena” u tu svrhu valja upotrijebiti cjelovite. iako u nama sve to izaziva stanoviti podsmjeh budimo svjesni činjenice kako će nas zbog velikih prehrambenih skandala u skoroj budućnosti razum usmjeriti upravo prema makrobiotici! B R O J 4 3 • O Ž U J A K / T R AVA N J 2 0 0 6 . Osim toga. koja sadržava fitoestrogene. Novija istraživanja pokazuju da japanske žene imaju 400 posto niži rizik obolijevanja od raka dojke. pored hrane za ljudsku prehranu proizvodi i organsku hranu za pse. ali i u Sjedinjenim Državama ne može proizvesti onoliko organske hrane koliko je kupci traže. Zacijelo od selilačkih vremena Homo sapiensa. ali i u. Tako je organski način uzgoja hrane i makrobiotička prehrana prije samo desetak godina bila ismijavana kao ideja idealista i otkvačenih ekologa postala «posao» koji je samo u EU vrijedan oko 9 milijardi dolara na godinu. svježe a ne zamrznuto voće i povrće te posebice izbjegavati masnoću i namirnice životinjskog podrijetla. Svjesni velikih prehrambenih skandala doslovce smo primorani smo mijenjati način prehrane. godini. prehrambeno je sjemenje najvažniji izvor hrane. suvremene bolesti peradi. bile njegove prve nepokvarljive zalihe. plodom ili cvijetom biljke čovjek oduvijek služio za prehranjivanje. Spomenimo kako je u susjednoj nam Hrvatskoj bivši boksač Željko Mavrović postao «najpoznatiji pionir» u proizvodnji organske hrane i promociji makrobiotičke prehrane. kada je u EU bilo samo 6500 farmi koje su uzgajale hranu bez umjetnih gnojiva i različitih kemijskih zaštitnih sredstava. a ne rafinirane namirnice. Ali. Tako smo ponovno uočili kako je sjeme nutritivno vrlo vrijedno te ga stoga i treba što više koristiti u prehrani. Sjeme u zemlju.

ovaj put pobrinula sama zima. adora daje najraniji iskop mladog krumpira te formira lijepe. kao da i ne postoji voćnjak u kome se ne nalazi barem jedno stablo ove dugovječne voćne vrste. dipl. Planiram na većoj površini posaditi krumpir. napominjem da je sjeme kopra najpoželjnije posijati u proljeće od ožujka do svibnja. Kako bi postupak sušenja ubrzali biljke možemo malo i usitniti. za začin. Mario Ćubela. U tu svrhu se možemo poslužiti i kuhinjskom cjedilom kako nam sjeme ne bi pri pranju i ispalo. Uzgaja se uz okućnice ali i u komercijalnim nasadima. To je ujedno i faza kada se formiraju i prvi plodovi. I na kraju. radi se o sjemenkama čijim se namakanjem proizvode klice u svrhu makrobiotičke ishrane. Plod je velik. Barcelona je sorta lješnjaka proširena u uzgoju na području SAD ali i Francuske. odstranite vrećicu i stavite zdjelicu na svjetlije mjesto te ih svakodnevno malo poprskajte. Dobri oprašivači su joj sorte Daviana. Čak što više. otporna na grinje. Ali. ali može napasti i breskvu. Omotač je duži od ploda. Unatoč činjenici da se radi o ranoj sorti krumpira adora se vrlo dobro čuva što je još jedna od njenih dobrih karakteristika. a osjetljiva na bakterioze. samo neupućeni «znalci» tvrde kako orah ni u kojem slučaju ne treba orezivati. Radman iznosi oko 46 %. Cosford i Trebizontski. oko 3. Osim toga. sorte Adora. Stoga. pak. Sorta je bujna. Možete li mi točnije pojasniti o kojoj je bolesti riječ i prijeti li stablu kivija opasnost ? Prema opisu nametnika na kori debla i glavnim kosturnim granama kivija.5 %.3 %. Ustvari. odgovorno tvrdim da se na osnovu inozemnih istraživanja. faza kada su biljke zelene a donje lišće im lako otpada. ujednačene gomolje plitkih okaca i glatke pokožice. Kada sjeme proklije.2-0. ono što je i najvažnije. suvremena znanost i praksa potvrdile da orah ostvaruje veće prinose uz jače orezivanje. kopar se može sijati i tijekom ljeta i to u razdoblju od srpnja pa do sredine kolovoza. Spomenimo i kako pojedini uzgajivači kivija prakticiraju prskanje pripravkom Oleoultracid u koncentraciji 0. dr. Međutim. Pored toga. Kada ste nabavili navedene sjemenke za proizvodnju makrobiotičke hrane trebate svaku Prilikom obrezivanja kivija na deblu i debljim. Ukoliko postupite po uputama za nekoliko dana će izrasti šumica krasno zelenih i ukusnih klica. nabavila sam i veliku količinu sjemena kopra. Čvrsto su sljubljene uz koru te sišu sokove i na taj način iscrpljuju stablo pa ono gubi životnu snagu. Mladen Karačić. S druge strane. orahu više nego drugim voćkama odgovara rezidba koja je ujedno i jamstvo njegove veće rodnosti. Pokošena herba se kosi na visinu od 10 cm iznad razine tla te ju je odmah nakon toga nužno podvrgnuti i sušenju.Adora je vrlo ukusna sorta čije je meso lijepe žute boje a koje se ne raskuhava te je izvrsna za «lešo» pripremu. a sama uš žućkaste boje. Naime. Dozrijeva srednje rano . postavite na tamno i toplo mjesto. ali i sama konstatacija da je orezivanje oraha velika nepoznanica stoji na mjestu. listove i plodove. što može izazvati sušenje pojedinih dijelova krošnje ili pak cijelog stabla. Josip Brkljača. Stoga vas molim da mi navedete njene glavne karakteristike. Ivan Ostojić 20 Sjemenski krumpir – Adora Rezidba oraha Suzbijanje štitaste uši na kiviju Naklijavanje sjemena za ishranu U asortimanu proizvoda Green Garden nabavila sam i sjemena od kojih se dobivaju ekološke klice iz biološke proizvodnje. Potom u tanjur ili plitku zdjelu stavite vatu te je dobro navlažite vodom. Nino Rotim. Sjemenka je srednje veličine. Navedena štitasta uš napada dud.dipl. Za uništavanje štetnika preporučuje se prskanje napadnutih dijelova stabla potkraj zime i to bijelim Iz razgovora s voćarima praktičarima zaključio sam da postoje različita mišljena i tumačenja smije li se i treba li orah uopće orezivati. B R O J 4 3 • O Ž U J A K / T R AVA N J 2 0 0 6 Barcelona –sorta lješnjaka . To znači da je kod nas orah obično uzgajan uz minimalno ili gotovo nikakvo orezivanje. osnovnim granama zamijetio sam bijele nakupine slične plijesni. molim vas da mi navedete postupak naklijavanja. u našoj zemlji uzgoj oraha i nije posebice zastupljen iz razloga što se prednost uzgoja daje voćnim vrstama koje su i puno rentabilnije. a ljuska je tamnokestenjasta i debela.ing. Preko zdjelice postavite plastičnu vrećicu na kojoj prethodno trebate izbušiti otvore za zrak. dipl. zbog iznimne sposobnosti regeneracije. Mr. odnosno. Unaprijed zahvalan! Vaše pitanje. vjerojatno je riječ o bijeloj štitastoj uši duda.ing.PITANJA I ODGOVORI Sjetva kopra U Agrocentru Sjemenarne u Mostaru. pored ostalog ljekovitog bilja. ipak treba znati kako su zahvaljujući brzoj regeneraciji. nektarinu te jabuku i kivi i mnogo drugih biljnih vrsta. Pošto vaše stručno osoblje smatram više nego relevantnim da mi odgovori na navedeno pitanje molim vas da mi to i pojasnite. osobnih spoznaja te iskustava u svijetu orah može rezati. s velikim plodom dobre kvalitete. Razvija bujna stabla. zaboravila sam se detaljnije posavjetovati o vremenu sjetve kopra pa vas molim da mi uz to objašnjenje navedete i kada se vrši njegova berba? Kopar je ljekovita i aromatična biljka čiji uzgoj nije zahtjevan. Vrlo obilno rodi. okruglastog oblika.ing. U svaku zdjelicu istresite po jednu žlicu sjemenki. a muški i ženskicvjetovi rano cvatu. rodna. pojedinu vrstu sjemena (pšenice. U našem narodu odavno se zna da orah nakon oštrije zime obilnije rađa. koja kada se trlja među prstima odaje dojam da je masna. vrtne kreše i dr. soje. A za sve dodatne informacije možete me slobodno potražiti u Agrocentru Sjemenarne u Mostaru. Uši se zadržavaju na deblu i kosturnim granama premda se mogu raširiti i na ostale grane. navedena sorta je otporna na krumpirovu zlatnu cistoliku nematodu i viruse. Ali. S druge strane. Možete li mi dati osnovne odlike ove sorte. Od prijatelja sam dobio nekoliko sadnica lješnjaka sorte Bercelona. Međutim. ing. kopar se za začin bere (kosi) u vlatanju kada visina biljke iznosi od 30 do 40 cm.) dobro isprati pod mlazom hladne vode. prijelaznog habitusa od uspravnog do povijenog rasta. a što je i svojevrsna rezidba za koju se pak.5 grama. Štit je bjelkaste do bjelkasto-žućkaste boje. jer o njoj ne znam baš ništa. Naime. Aida Kohnić uljem u koncentraciji od 2. a što omogućava i nešto gušću sadnju te time i njegovo bolje plodonošenje. Uš živi u kolonijama. oko 1.5 grama. Zdjelicu. A sami rokovi sjetve kopra ovise o cilju uzgoja. Adora je nešto novija sorta koja je u vrlo kratkom roku potisnula ostale rane sorte krumpira. Pošto je u vašem slučaju najvjerojatnije riječ o sjetvi za prehrambene potrebe tj. gorušice.

na području Hercegovine. utvrđivanje potrebe suzbijanja i optimalnog roka primjene insekticida. različite klopke. ivan oStoJić PRIMJENA LJEPLJIVIH PLOČA U ZAŠTITI BILJA 21 Žute trake u staklenicima P roizvodnja povrća u staklenicima. potvrdili su njihovu opravdanost primjene kako za praćenje pojave pojedinih štetnika. Te se ploče vješaju u nasadu ili usjevu. U zaštiti bilja sve više se koriste raznobojne ploče premazane nesušivim ljepilom ili tretirane insekticidom. neke cikade i mnoge druge štetnike. Žuta boja privlači lisne uši. Bijela boja primjerice privlači jabučnu i šljivinu osicu. One privlače štetnike koji se lijepe ili ih insekticid ubija. iz godine u godinu stalno se povećava. Smatra se da plava boja smanjuje aktivnost kućne muhe. Proizvodnja povrća ali i cvijeća u staklenicima i plastenicima teško se može zamisliti bez uporabe raznobojnih ploča premazanih nesušivim ljepilom. Ljepljive ploče najviše se koriste za praćenje pojave štetnika radi prognoziranja napada. Plava boja najbolje privlači tripse. Ljepljive ploče (žute i plave) te ostale robe (feromone s ferotrapovima. Štetnike poljoprivrenih kultura najčešće privlači zelena boja. ljepljive trake. Lijevče polje). Svaku od tih kultura napada veći broj štetnika i bolesti. Uloga ljepljivih ploča posebno je značajna u ekološkoj proizvodnji. koji se uglavnom suzbijaju primjenom ke- mijskih mjera zaštite. tako da je godišnja potrošnja pesticida na malom prostoru dosta velika. ali u posljednjih desetak godina na nekoliko lokaliteta u Bosni (okolica Tuzle. u mnogim zatvorenim objektima i različitim kulturama. Primjerice. a posebno u plastenicima. U zatvorenim objektima najveću primjenu imaju žute i plave ljepljive ploče. Bijela boja privlači jabučnu i šljivine osice Isto tako poznato je da neke boje imaju odbijajuće djelovanje na neke kukce. Žute i plave ploče B R O J 4 3 • O Ž U J A K / T R AVA N J 2 0 0 6 . Privlačnost pojedinih boja sve se više koristi uporabom vizualnih mamaca. Žuta boja privlači štetnike uljane repice i lisne uši. a na istoj površini izmjeni se nekoliko kultura. mreže protiv kukaca i mnoge druge proizvode iz tzv. Proizvodnja se odvija tijekom cijele godine. lovne pojaseve. ponekad i kalifornijskog tripsa. zelenog programa možete nabaviti u Sjemenarninim agrocentrima u Mostaru i Širokom Brijegu. tako i za njihovo suzbijanje vješanjem većeg broja ploča. Vješanjem većeg broja ljepljivih ploča (20-25/100m2) može se smanjiti brojnost populacije određenog štetnika. Takvi pokusi s velikim uspjehom rađeni su u Hrvatskoj. U takvim objektima najviše se uzgaja rano povrće ali i cvijeće. Neka područja u BiH su poznata po proizvodnji povrća u zatvorenim objektima (dolina Neretve). Primjena ljepljivih ploča Kukci zapažaju boje.Ljepljive ploče postaju sve interesantnije sredstvo zaštite povrtnih kultura u zatvorenim objektima od napada pojedinih štetnika. gdje se isključivo koriste ekološki prihvatljive mjere zaštite. Piše: doc. cvjetnog štitastog moljca. Pokusi koje je i autor ovog članka provodio. ili se ploče tretiraju i insekticidom koji ubija kukce koji dođu u kontakt s pločom. bijela boja odbija lisne uši. sa ljepljivim pločama. Posavina. proizvodnja povrća se “preseljava” u zatvorene objekte. pa se pokušavalo smanjiti njihov napad prskanjem sjemenskog krumpira vapnom ili bijelom bojom. posebice boje valne duljine 400-600 nm. dR. mušice.

obnavljati iz razloga što se vezivo lako usijeca u stablo. ivan oStoJić Agrocentar Sjemenarna Mostar. Stoga se nadam da će i ovaj članak potaknuti naše vinogradare da u poljoljekarnama uz profesionalnu traku za vezanje loze potraže i spomenute ručne rezače. koristiti i u voćnjacima. Iste te trake mogu se. trebate znati da kod mukotrpnog vezanja loze posao može biti znatnije olakšan primjenom profesionalnih traka kao i ručnih rezača. čim se loza poveže dovoljno je samo lagano zamahnuti rukom i zavezani dio trake je otkinut te se bez dodatnog zadržavanja može preći na pričvršćivanje sljedećeg trsa. što pak može imati nesagledive posljedice po cijeli trs s obzirom na činjenicu da se vezanje loze vrši na nekoliko mjesta. Zahvaljujući tomu. za vezivanje stabla. Stručnjaci iz BASf-a. 2006. Na taj način dolazi do poremećaja u kolanju sokova. Naime toga dana u Agrocentru održano je stručno predavanje na temu «Zaštita voćaka i vinove loze od bolesti i štetnika». po- Posebne gumene trake za vezanje Pošto se sav posao oko vezanja vinove loze uglavnom svodi na ručni rad proizvedeni su i odgovarajući rezači čijom se primjenom i cijeli posao oko vezivanja loze pojednostavnjuje. u svrhu vezanja. Sa skupa u Mostaru B R O J 4 3 • O Ž U J A K / T R AVA N J 2 0 0 6 . rafija. Naime. Međutim. osim u vinogradima. Nakon predavanja veliki broj vinogradara ali i voćara učestvovao je u raspravi gdje su iznosili svoja iskustva vezana za zaštitu vinove loze u protekloj godini. Osim toga na predavanju su predstavljeni i novi modeli zaštite kako voćaka tako i vinove loze. bolest koje sve više zadaje problema hercegovačkim vinogradima. 22. Kako bi udovoljili potrebama vinogradara. Stablo se vezuje špagom ili odgovarajućim plastičnim materijalima. krakova i lucnjeva upotrebljavaju se veziva od različitih materijala kao što su: kudeljni konopac (špaga). vezanje jednogodišnjih rodnih lastara (lukova) pri dugoj rezidbi i vezivanje zelenih lastara. Naime. Ručni rezači Profesionalne trake za vezanje vinove loze Iako se u Hercegovini. radi se o jednoj vrsti prstenja koji s gornje strane imaju načinjene savinute oštre rezače. Cilj samog vezanja je da se dobije uspravno stablo i pravilni krakovi na kordunicama. Ali.22 VEZANJE VINOVE LOZE I VOĆAKA Kod vinove loze razlikujemo vezivanje mlade loze. općenito gledano. jedini vinogradari su zamijetili da uslijed stalnog debljanja i jačanja stabla vez kontinuirano treba i popuštati. ing. a u svrhu vezanja vinove loze. Chromos Agro-a i Cinkarne su predstavili paletu svojih pripravaka koji se koriste u vinovoj lozi. navedene trake se lako rastežu te se zbog toga i ne usijecaju u dijelove trsa. godine bio je domaćin vinogradarima i voćarima s područja Hercegovine. diPl. Kako svoju funkcionalnost profesionalne trake zadržavaju nekoliko godina tako se i samo mukotrpno vezanje smanjuje čime je i cijeli posao učvršćivanja loze bitno olakšan. Na taj način. dR. 03. Prstenovi za rezanje traka Vinova loza . Uz kolac se veže stablo trsa. odnosno. Međutim. plastični lik. ne zbog svoje nefunkcionalnosti već isključivo zbog neznanja vinogradara. nabavljene su ranije spomenute profesionalne trake koje su načinjene od plastično-gumiranog materijala sa praznom sredinom. Veliko interesovanje vinogradara bilo je vezano za fomopsis ili eskoriozu vinove loze. a krakovi se vežu uz glavnu žicu. nasadu vinograda često svaki trs ima svoj vlastiti kolac. Ali. plastični lančići ili prstenovi od čelične žice. s naglaskom na one koji su novi. dok se profesionalna traka za vezanje loze poprilično udomaćila u hercegovačkim vinogradima. U Piše: mladen kaRačić. ručni rezači su još uvijek apstraktni pojam. ponajviše koristi lik posljednjih se godina uočila i prednost profesionalne trake za vezanje vinove loze.zaštita od bolesti i štetnika Piše: doc.

Portugalci su početkom 16. M Piše: JoSiP BRklJača. dok druge vrlo mali. a zadobio je glas učinkovita afrodizijaka. zatim ovojnica (muškatni cvijet). stoljeća. miristicin. a Indonezija i zapadna Indija su vodeći proizvođači. jer ima digestivna svojstva. Smećkastožuti okrugli plodovi koji sadrže smeđe sjemenka (oraščiće). u vodicama za ispiranje usta i dr. potom u Gvajani. jer je zbog jakih mirisa postao omiljeni sastojak mirisnih kugli koje su služile za zaštitu od zaraze i kuge. stoljeća imali monopol na trgovinu ovim dragocijenim začinom. godine počeli s vlastitim uzgojem na Mauricijusu. U umjerenim zonama može se uzgajati u toplom stakleniku s minimalnom temperaturom do 18°C i visokom vlagom. cijeli ili samljeven u ukiseljenom povrću. a na Sredozemlje su ga donijeli perzijski i arapski trgovci. Eterična ulja od klinčića koriste se u parfumeriji. čak i u umjerenim količinama. Postupno pocrvene. zatim masno ulje dobiveno tiještenjem muškatnog cvijeta koje se koristi u farmaceutskoj industriji i proizvodnji parfema Pažnja! Oraščić uvijek treba pažljivo uzimati. Muškatni oraščić ljekoviti tonik i začin Muškatni oraščić se stoljećima upotrebljava kao ljekoviti tonik i začin. a često i preko 15 m. konzerviranom voću. visoka oko 10 m. ali i drugih začina. 23 Muškatni oraščić učinkovit afrodizijak K linčić potječe s Moluka. Francuzi su od 1770. kao začin. Na početku kišnog razdoblja pojave se na krajevima grana mirisni. Uporaba klinčića Klinčić traži vlagu i toplotu Klinčić je zimzeleno drvo visoko oko 20 m. pa ako se ne uberu.U Europi se upotrebljavao od 4. jer su zauzeli Molučke otoke gdje rastu stabla. u pastama za zube. Klinčići se beru ručno da se spriječi oštećenje grana kojim bi se ugrozio rod za iduću godinu. Urod je promjenjiv: jedne godine obilan. Muškatni oraščić je zimzelena dvodoma biljka. obavijeni jarkocrvenom ovojnicom ne pojavljuju se prije nego što stablo napuni 9-10 godina starosti. diPl. zeleni pupovi (klinčići). Muškatni oraščić je osjetljivo tropsko stablo koje voli pjeskovita tla bogata humusom. Brazilu. Stavlja se u pečene jabuke. Prvi neotvoreni cvjetni pupovi (klinčići) beru se kad je stablo starosti 6-8 godina. Klinčićevo ulje i danas se upotrebljava kao zubarski antiseptik i analgetik. ing. Zapadnoj Indiju. a traži visoku vlagu Klinčić se dosta koristi u liječenju. za uspostavu monopola nad dragocjenim začinima. s mekanom sivom korom i tamnozelenim ovalnim listovima sjajne i kožaste strukture.Klinčićevac vrlo cijenjeni začin Piše: maRio ćuBela. Dijelovi koji se koriste Osušene se koriste sjemenke (oraščići). sa sjajnim ovalnim listovima i neuglednim blijedožutim cvjetovima. Traži sjenu ili djelomičnu sjenu. stoljeća. Klinčićevaca B R O J 4 3 • O Ž U J A K / T R AVA N J 2 0 0 6 Stablo oraščića Muškatni oraščić . čija je kemijska struktura slična meskalinu i koji uzrokuje halucinacije i grčenja. Klinčić se koristi u prehrani. ing. sprječava povraćanje i pojavu crijevnih parazita i glista. Uspijeva na plodnim tlima. zraka i minimalnu temperaturu oko 18°C. ublažuje mučninu. stoljeću najvjerojatnije donijeli Arapi ili indijski trgovci koji su ih s Dalekog istoka najprije donijeli na Sredozemlje. uškatne su oraščiće u Europu u 6. u 17. deserte i kolače. Danas se muškatni oraščići uzgajaju u svim tropskim područjima. stoljeću su Nizozemci i Portugalci vodili borbe. davno je otkriveno i njegovo halucinogeno djelovanje. Koristi se i eterično ulje koje se dobiva destilacijom plodova. Zbog klinčića. Sadrži otrovan sastojak. ublažit će zubobolju. skupine otoka u Indoneziji. otvore se u crvene cvjetove. Komadić vate namočen u klinčićevo ulje i stavljen izravno na zub. pite od jabuka. Nakon toga zauzeli su ih Nizozemci i zadržali monopol sve do 19.

I ako se brusnice još uvijek nisu udomaćile na hercegovačkim prostorima i stolovima zamjetno je da potražnja za njenim prekrasnim. koli) u urinu. bakteriju uzročnika čira na želucu. Kako bi pratila svjetske trendove uzgoja. diPl. U početku su to bijele. Jeste li znali? Bobičasti plodovi brusnice. Dakle. vina. A ukoliko nam je poznato kako se radi o izrazito skupim prerađevinama postaje nam jasnije zašto je i potražnja za njenim sadnicama toliko velika. barem je takvo stanje na tržnicama u sjevernijim dijelovima naše zemlje. i kao začin jelima od divljači ili za pripremanje voćnih sokova. a plodovi dozrijevaju u kolovozu i rujnu. koji inače vremenom dovode do raznih bolesti zuba i zubnog mesa. pekmeza i rakija. Bijeli i ružičasti cvjetovi zvonastog oblika razvijaju se u grozdastim cvatovima. Listovi su ovalni. U ljekovite pak svrhe skupljaju se listovi brusnice koji sadržavaju arbutin. Ipak. erikolin. gdje god se uzgaja borovnica može se bez većih poteškoća uzgajati i brusnica. sjajni i s kratkom peteljkom. A zanimljiv je i podatak kako su u drugom svjetskom ratu američke trupe trošile oko milijun funti dehidriranih brusnica godišnje. ljekovitog i aromatičnog bilja a pojedini iz neznanja smatraju kako je riječ o najobičnijem kolaču!!!. Pa kako uopće izgleda brusnica? Brusnica je zimzeleni grmić visok do 25 cm koji najbolje uspijeva u planinskim krajevima. u svim našim vrtnim centrima i rasadnicima traže se ovi zanimljivi zimzeleni grmovi za uzgoj. ing. cjelovitog ruba. savjet mjeseca. Ali. Pored toga. Naime. po suhim i svijetlim crnogoričnim šumama. bobe brusnice se rabe. A sve donedavno sadnice brusnice bilo je nemoguće pronaći u hercegovačkim rasadnicima i poljoljekarnama rubu previnuti. treslovine i druge tvari. njene djelatne tvari uništavaju i bakterije naseljene u ustima. A nemali je broj i onih koji u vrtnim rasadnicima iz neznanja polete za crvenim bobicama božikovine (Ilex) misleći kako se radi upravo o brusnici. A tomu je kriva njena njezina ljekovita vrijednost jer je upravo brusnica najpoznatiji biljni antiseptik koji djeluje na uzročnike upale mokraćnog sustava. imaju posebno antibakterijsko djelovanje upravo u tom dijelu tijela. ljekovitog i aromatičnog bilja) treba znati kako je brusnica svojim osobinama i uvjetima dospijevanja najsličnija borovnici. Stoga. Možda bi nam na to najbolje odgovorili svi oni koje muči upala mokraćnih kanala. Iznutra su «brašnjavi» pa otud ponegdje za brusnicu i naziv brašnjača.24 BRUSNICA . Istraživanja su pokazala da sastojci iz brusnice uništavaju i Helicobacter pylori. kako u vrtu tako i na balkonu.uzgojite vlastitu brusnicu! B R O J 4 3 • O Ž U J A K / T R AVA N J 2 0 0 6 Plodovi brusnica Piše: nino Rotim. na Prirodni lijek za tegobe mokraćnih putova Sadnice brusnice Postavlja se pitanje zašto je potražnja za brusnicom aktualna tijekom cijele godine. što je svakako važno za osobe koje boluju od šećerne bolesti. Međutim. S druge strane. kod nas je brusnica još uvijek relativno nepoznata biljka koju svrstavaju u različite skupine voća. što iznosi 40 komada za svakog čovjeka na našem planetu. brusnice dokazano umanjuju bol i grčeve koji nastaju od kamenaca i pijeska a primjenjuje se i u liječenju proljeva u kombinaciji s jabukama i mrkvom. Jer trebate znati kako se smatra da osim što smanjuje urinarne infekcije brusnica snižava razinu šećera u krvi. pored ranije opisanih ljekovitih svojstava. S donje strane imaju tamne točkaste žlijezde koje se vide golim okom. ericinol. a ako se infekcija pak razvila. svjesni činjenice kako trenutačno potražnja premašuje ponudu poželjno je da po svoju sadnicu brusnice dođete što ranije. drastično snižava broj bakterija (posebice E. flavonoidi iz brusnice. Biljka cvate od svibnja do srpnja. Pored toga interesantna je i činjenica kako je 1996 godine uzgojeno oko 200 bilijuna brusnica. Ustvari. Doista ne bi vjerovali koliko je velika potražnja za plodovima i sadnicama Gnojivo za brusnice . latinskog naziva Vaccinum macrocarpon. pored klasičnih vrsta bobičastog voća Sjemenarna je nabavila i osigurala određeni broj sadnica brusnice. I mogli bi smo o ljekovitim svojstvima brusnice čini nam se u nedogled. Sukladno tomu. sitnim bobicama sve više raste. sitni. kožasti.snaga prirode brusnice u Hercegovini. Međutim. povrća. iako brusnicu jednim dijelom doista možemo svrstati u sve navedene skupine (voća. Osim toga. dok se u toploj nam Hercegovini brusnica može pronaći isključivo «prerađena» u razne farmacijske proizvode u ljekarnama. a tek poslije crvene bobe promjera 6-8 cm s ostatkom čaške na vrhu. iako se o ljekovitim učincima brusnice manjeviše sve zna relativno je nepoznata činjenica kako se ipak ne preporuča dugotrajnija uporaba njenih većih količina iz razloga što može dovesti do oštećenja jetre i hemolitičke anemije. A njih kao da je i previše! Jer treba znati kako se kod navedenih tegoba upravo preporuča svakodnevna uporaba brusnice. po suhim i svijetlim crnogoričnim šumama. Brusnica je zimzeleni grmić visok do 25 cm koji najbolje uspijeva u planinskim krajevima. zahvaljujući posebnim receptorima. neizostavni su na tržnicama tijekom ljetnog i rano jesenjeg razdoblja. hidrohinon. Na taj način brusnica sprječava nastanak urinarnih infekcija.

U početku sišu nektar. može uništiti veći broj cvjetnih pupova i cvjetova. Ličinke po izgledu sliče odraslim jedinkama a boja tijela im je različita. Oštećeni plodovi gube tržnu vrijednost i slabo se prodaju. Voćni ili kruškin trips – Ova vrsta tripsa napada veći broj voćnih vrsta: trešnju. veličine tijela oko 1 – 2 mm. najčešće žućkasta ili žućkastobjeličasta. Breskvin trips – Za razliku od voćnog ili kruškinog tripsa koji je na našem području prisutan od prije mnogo godina. zbog čega se plod slabije razvija. odnosno za normalno zameta- Polazeći od činjenice da se i voćni i breskvin trips javljaju dosta rano. nektarinama. Dakle. dakle kada je otpalo oko 60 % latica. ivan oStoJić U slučaju jačeg napada tripsa na koštičavim voćkama dolazi do propadanja cvjetnih pupova. postaju kvrgavi. a u slučaju jakog napada suši i otpada. one se pretežito hrane sokovima mladih listova izazivajući njihovu deformaciji i rešetavost. a veće štete zabilježena su na nektarinama. posebno ako nije prošla opasnost od trovanja pčela i drugih korisnih kukaca. U proljeće. dok su ličinke žućkastosmeđe. lista ili mladog ploda i isisavaju sokove u kojima se nalaze asimilati koji su potrebni za normalan razvitak cvjetova. te zbog manje-više skrivena načina života tripsi mnogim voćarima zadaju mnogo briga jer najčešće u voćnjacima ne zapažaju njihovu prisutnost sve dok na vidjelo ne iziđu štete koje supričinili. Perfekthion ili neki drugi pripravci sličnog djelovanja koji se mogu nabaviti u poljoprivrednim ljekarnama. obično pred početak cvatnje ranih sorti koštičavih voćaka. Naime. Ličinke najčešće oštećuju plodnicu. šljivu. to rade velike štete na mladom i sočnom staničju cvjetnog pupa. Nalazi se na breskvama. Međutim na našem području su najčešće i najštetnije dvije vrsta: voćni ili kruškin trips. posebno na ranim sortama. Boje je tamnosmeđe ili sivocrne. Chromogor. te breskvin trips. nje plodova. Prije cvatnje i nakon precvjetavanja mogu se koristiti piretroidi (Rotor. U godinama kada se javi u većoj brojnosti. staničje oštećenog dijela lista odumire. Prezimi kao odrasli oblik ispod naljuštene kore te u pukotinama stabla. Kod nas prvenstveno napada koštičave voćke. Za tretiranje. prisutnost breskvinog tripsa je novijeg datuma. Voćni trips oštećujet rešnju B R O J 4 3 • O Ž U J A K / T R AVA N J 2 0 0 6 Imago breskvina tripsa . Kada početkom listanja nastupi pojava ličinki. U južnoj Hercegovini redovito se javljaju u visokoj brojnosti izazivajući štete većeg ekonomskog značaja na trešnjama. breskvu. Kada se otvore cvjetovi. bajam i krušku. najčešće u vrijeme bubrenja cvjetnih pupova ranocvatućih sorti koštičavih voćaka. Zbog malih tjelesnih dimenzija. Aktivira se od sredine siječnja. a nakon formiranja ploda prelaze na njih. marelicu. a kada nestane nektara. te bodu mlado staničje i sišu sokove. Štetnik prezimi u tlu kao odrasli oblik. to tretiranje valja obaviti kada cvjetni pupovi dobro nabubre. nastaju smeđe pjege jer je na tom mjestu staničje oštećeno. Javlja se dosta rano. Zbog oštećenosti staničje. Međutim. cvjetova i mladih plodova. Kako se obično javljaju u velikoj brojnosti. SUZBIJANJE TRIPSA Tripsi su dosta sitni kukci Tripsi su veoma sitni kuci. Kada nastupi bubrenje pupova. a kada je manja opasnost za pčele i pripravci kao npr: Boxer 200 SL. Po aktiviranju. bodu plodnicu i siše sokove.5 mm. odnosno kada počnu otvarati pojedini cvjetovi. Zbog skrivenog načina života teško se suzbijaju. a može doći i do pucanja ploda. na pokožici ploda. tripsi ostaju u njima i nastavljaju se hraniti.25 TRIPSI . marelicama i šljivama. višnju. Kada odumrli dijelovi ispadnu nastaje rešetavost lista. T ripsi ili se još često nazivaju resičari su kuci spljoštena. Kod najranijih sorti trešanja ličinke napadaju i plodove. jer tada cvjetovi ne privlače oprašivače budući da u njima nema nektara. dR. na koštičavim voćkama. Veličina breskvinog tropsa iznosi oko 1. trips se hrani dijelovima cvjeta bodući i sišući latice i prašnike. cvijeta. dakle kada se počinju razmicati ljuspice koje obavijaju pup. a neoštećeni dijelovi se i dalje razvijaju zbog čega dolazi do uvijenosti lista. Boja tijela odraslih kod većine vrsta je sivosmeđa ili sivocrna. praveći na njima mnogobrojne ubode i sišu sok. tripsi se zavlače u pupove. što neupućeni dovode u vezu s izmrzavanjem. Talstar ili Decis). se može naći veći broj vrsta tripsa. Tretiranje se može nastaviti nakon precvjetavanja. može se primijeniti Atac EC koji je manje opasan za pčele. Kod krilatih oblika krila su jako uska a njihovi rubovi su obrasli dugima dlačicama koje nalikuju na rese (otud naziv resičari). Za vrijeme cvatnje ne treba koristiti insekticide zbog mogućnosti trovanja pčela i drugih kukaca koji posjećuju cvjetove i vrše oprašivanje. radi se o najsitnijim štetnicima poljoprivrednih kultura. posebno voćni trips. uska i izdužena tijela koje se na krajevima sužava. bodu staničje nabubrelih pupova i sišu sokove.OPASNI ŠTETNICI KOŠTIČAVIH VOĆAKA Piše: doc. tripsi i pored tako malih tjelesnih dimenzija mogu biti veoma opasni štetnici. prije svih trešnju. Takvi plodovi se nepravilno razvijaju.

Cvjetovi su pak sitni i ljubičaste su boje. Pored toga. ukoliko obavljamo sjetvu u razdoblju od ožujka do konca srpnja može poslužiti i kao kasna pčelinja paša. Sjeme facelije facelija se najčešće sije u razdoblju od veljače do svibnja.26 FACELIJA-tražena medonosna biljka Facelija (Phacelia tanacefolia) je jednogodišnja zeljasta biljka čiji cvjetovi daju velike prinose nektara. A facelija je biljka koja je jako osjetljiva na prisutnost korova pa ih treba uklanjati na početku njenog rasta kako je taj isti korov ne bi i zagušio. A inozemna iskustva nam govore da se na faceliji može ostvariti između 500 i 1000 kg meda po hektaru. Naime. Pošto je facelija leguminozna biljka to znači da se na njenom korijenu razvijaju bakterije koje imaju sposobnost vezanja elementarnog dušika iz zraka. Utrošak sjemena iznosi od 15 do 20 kg/ha. Ako je ispravno posijana niknuti će za sedam dana a ako je tlo suho tek za petnaestak dana. Na svakoj grani nalazimo grančice koje nose cvjetove. Dobre je kakvoće. Sjetvom u ožujku facelija će pak uspjeti dovoljno narasti da zaguši korove te kasnije neće biti potrebno provoditi dodatna okopavanja ili primjenu herbicida. Nasad facelije Pčele obožavaju faceliju Piše: elvedin čolaković. Danas se za razliku od nekad sjeme facelije može lako nabaviti u specijaliziranim pčelarskim prodavaonicama kao i u svim bolje opskrbljenim poljoljekarnama. sjemenke. koji sadržava jednu do četiri Kada se vrši sjetva facelije? Možda to niste znali ali faceliju u našem podneblju možete sijati u svako doba godine. što pak ovisi o vlažnosti tla i rasporedu oborina. Ipak. U našim je pak uvjetima uzgoja jednogodišnja zeljasta biljka čija visina u optimalnim prilikama doseže i do jednog metra. U Hercegovini je faceliju najbolje posijati tijekom ožujka jer tada još ima dovoljno vlage u tlu te još uvijek ne kreće intenzivan rast korova. Čahure na vrhu. Izmiješan sa drugim vrstama meda zadržava aromu pa je dobar i za pospješivanje ostalih vrsta meda. ali i kao biljka koja iz tla tjera nematode. a ako je vrijeme vlažno i u lipnju te srpnju. B R O J 4 3 • O Ž U J A K / T R AVA N J 2 0 0 6 . ing. Na manjim grančicama naći ćemo jednu do dvije. Jedna biljka sadržava između 5000 i 7000 cvjetića. Sije se ručno i to pomiješana s pijeskom ili suhom zemljom iz razloga što joj je sjeme veoma sitno. To bi s obzirom na njihovo teško suzbijanje moglo imati vrlo značajnu ulogu i u našim južnim proizvodnim područjima s naglašenim plasteničkim uzgojem povrća. a zbog velikog udjela lisne mase u ukupnoj suhoj tvari daje male prinose sijena. bijele do svjetložute boje sa zelenkastom nijansom. Na zapadu se facelija još koristi i kao zaštitni usjev s ulogom usvajanja dušika na oraničnim površinama. Pošto je po svojoj hranjivoj vrijednosti svrstana u rang sa slabijim djetelinama. sadržavaju manje sjemenki od onih na dnu. cijela biljka se može zaorati i to u vrijeme početka cvjetanja što znači da je facelija više nego pogodna za zelenu gnojidbu voćnjaka i vinograda. što ovu biljku čini pogodnom za poboljšanje loših zemljišnih površina. u pravilu. O va nadasve zanimljiva biljna vrsta potječe iz Kalifornije i u svojoj je domovini ozima kultura koja dobro podnosi niske temperature. Osim toga. Najčešće se spominje kao vrijedna pčelinja paša jer zbog svoje duge i obilne cvatnje osigurava značajan izvor nektara i polena. da bi na koncu zrelo sjeme poprimilo tamnosmeđu do crnu boju. U Kaliforniji se facelija još koristi i radi kontrole bolesti povrća te radi kontrole korova. Razumljivo da to vrijedi samo u slučajevima kada nam vrijeme ide na ruku i kada smo tlo pravilno pripremili za njenu sjetvu. a na većim tri do četiri sjemenke. Spomenimo kako se u Engleskoj i Njemačkoj facelija dosta koristi i kao krmna kultura i kultura za zelenu gnojidbu. Latice su u gornjem dijelu ljubičaste dok pri dnu prelaze u bijelu boju. biljka u našim uvjetima naraste obično do 60 cm visine i počinje se granati pri donjem dijelu stabljike. To jednostavno znači da gusti korijen koji inače prodire do 70 cm dubine popravlja strukturu tla a njegovim odumiranjem se u tlu ostavljaju značajne količine organske tvari i vezanog dušika. Cvatnja posijane biljke počinje najranije za 45 dana i traje oko mjesec dana. Na mjestu cvjetova stvara se plod u obliku čahure. Kako uopće izgleda facelija? Riječ je o biljnoj vrsti koja svojim izgledom više nalikuje korovu nego kultiviranoj biljci. Navedena informacija dobiva na značaju ukoliko nam je poznato kako je med od facelije osobito aromatičan i okusom i mirisom. Osim toga. Stoga se uglavnom i koristi u zelenom stanju ili za siliranje. u europskim zemljama s intenzivnom poljoprivrednom proizvodnjom facelija se cijeni i zbog mnogobrojnih načina korištenja. Nezrelo sjeme bijele je boje koje prelazi u narančastu.

Za vrijeme trajanja seminara. dr. bolesti i štetnika. 50. 2006. dr. predstavništvo Sarajevo i tvrtke Orlando . Snežana Akulović. dvorani koje ugošćava sudionike posebnih manifestacija..Ivan Ostojić je slušao izlaganje agronoma iz tvrtki Chromos Agro i Sjemenarne. Na predavanjima su predstavljene nove sorte krumpira (Adora. dipl. Veliki broj sudionika koji su učestvovali u raspravi uglavnom se interesirao o mogućnostima zaštite kukuruza od korova. seminar biljne zaštite.27 Zaštita krumpira. štetnika i korova. za sve uzvanike. Otvaranju seminara nazočila je dekanica Agronomskog fakulteta iz Zagreba. ali i visoki vladini dužnosnici na čeul s ministrom poljoprivrede. Drugog dana seminara održan je okrugli stol na temu «Prilagodba hrvatskih fitosanitarnih propisa Europskoj uniji. veljače 2006.sc.Ivan Ostojić B R O J 4 3 • O Ž U J A K / T R AVA N J 2 0 0 6 . polj. na kome je ova tvrtka predstavila paletu svojih pripravaka za ovu godinu.seminar. prezentirano je oko 70 referata. Predavanje je namjenjeno prije svega tržnim proizvođačima krumpira iz Hercegovine ali i onim proizvođačima koji proizvode za osobne potrebe. mos Agro i BASF. koji su nastojali približiti problematiku zaštite žitarica. ing. godine održan skup za agronome i poljoprivredne proizvođače. sc. dr. Inače. kroz šest sekcija. posebno novim pripravcima koji su bili prezentirani na predavanju. gosp. a posebno je istaknuo pripravak Sumpor u tekućoj formulaciji koji je neizostavan u zaštiti vinove loze . Naime. Carera) koje su posebno interesantne za hercegovačke proizvođače.ing. 2006. održan 50. Veliki broj poljoprivrednih proizvođača sa zanimanjem PEDESET GODINA SEMINARA U organizaciji Hrvatskog društva biljne zaštite u Opatiji je od 07. što i priliči održan je u svečanom ozračju. i predviđene teme za predavanje sadržavale su tu tematiku. 22. koji je predstavio nekoliko noviteta za ovu godinu. godine. Ivan Ostojić Zaštita krumpira od štetočinja U organizaciji Agrocentra Sjemenarna Mostar u četvrtak. Grad Opatija i Grand hotel «4 opatijska cvijeta» bili su izvrsni domaćini seminaru. godine održano je predavanje na temu «Agrotehnika i zaštita krumpira od najvažnijih bolesti.o.02. dipl. s posebnim naglaskom na nove pripravke koji će od ove godine biti na tržištu BiH.02. kukuruza i žitarica od korova Tvrtka «Klas Pervan» iz Novog Šehera bila je organizator predavanja koje je namijenila poljoprivrednicima iz svog kraja ali i onima iz susjednih općina. Obzirom da se na ovom području uzgajaju žitarice i kukuruz.o. doc. Predavanje je održano u Novom Šeheru u ugodnom ambijentu mjesne pivnice. ponudili su paletu svojih pripravaka koji se koriste u zaštiti krumpira od štetočinja. Liseta. organizatori seminara su izdali preko 800 akreditacija. Seminar je završio svečanom večerom. odnosno za proizvodnju ranog krumpira. u Kristalnoj dvorani hotela Kvarner. Chro- Veterina u Hercegovini U organizaciji tvrtke Vererina d. koji je ove godine bio vrlo posjećen. Agronomi iz dvije najznačajnije zaštitarske kuće. kukuruza i krumpira od korova. šumarstva i vodnog gospodarstva RH. – 10. Petrom Čobankovićem. agr. što je do sada najveći broj sudionika na do sada održanim seminarima. dipl.ing. Samo otvaranje seminara bilo je u Kristalnoj dvorani hotela Kvarner. Nazočni agronomi i poljoprivredni proizvođači pratili su izlaganje Hrvoja Žagia. u Grudama je 24.

Na taj način problem mrava možemo riješiti na dulji vremenski periodu. specijalni pripravak koji svojim mirisom djeluje odbojno na sve vrste zmija. Stoga je Aeroxon na tržište izbacio «neotrovni pripravak» koji se može koristiti u kućnim ambijentima iz razloga što djeluje na osnovi ne- Međutim. Ali. u najmanju ruku zanimljivih proizvoda. veliki broj mrava za kratko vrijeme i ugiba čime smo ih se riješili za kraći vremenski period. To je i razumljivo ukoliko uzmemo u obzir činjenicu da je riječ o vrlo opasnim životinjama koje su od postanka svijeta personifikacija zla i demonskih zlih sila. Navedene klopke su proizvedene tako da privlače žohare u svoju ljepljivu unutrašnjost nakon čega se jednokratna klopka baca zajedno sa svojim sadržajem. ing. Pripravak za odbijanje zmija B R O J 4 3 • O Ž U J A K / T R AVA N J 2 0 0 6 . odnosno. često u potrazi za vodom. Barem je tako bilo do sada! Naime.).28 KAKO SUZBITI KUĆNU GAMAD Nitko od nas u svom domu ne voli vidjeti mrave i žohare jer to u nama. Stoga se tih nepoželjnih gmižućih kukaca nastojimo što prije i riješiti. na policama će se pored ostalih pripravaka naći i namjenski repelent za zmije. Tako. A kada to pak zamijetite ništa vam drugo ne preostaje nego da u dvorištu ili vrtu zapalite staru automobilsku gumu ili razbacate elementarni sumpor u prahu koji je inače našao svoju primjenu u vinogradarstvu. Među Zapievim pripravcima ističemo klopku za žohare koja se može koristiti i u najosjetljivijim dijelovima kuće ili stana (dječje sobe. Stoga budite oprezni jer upravo počinje borba s nepoželjnim gmižućim sustanarima! B arem je tako bilo dok se na tržištu nisu pojavile dvije ozbiljne tvrtke specijalizirane na borbu s navedenim insektima. Da je njihova prisutnost više nego stvarna upečatljivo nas upozoravaju ljušture (odbačena zmijska košuljica ili svlak) koje ostaju nakon presvlačenja zmija. Preparat je novost na našem tržištu i po svemu sudeći bit će veliko olakšanje za sve osobe koje imaju poteškoća s navedenim gmazovima. A Aeroxonove klopke za mrave su zasnovane na činjenici da sadržavaju zatrovane mamce koje mravi nose u samu srž legla gdje hrane svoju kraljicu. Dakako. svi mi u svojoj kući i obiteljskom domu želimo koristiti manje škodljive pripravke za suzbijanje mrava i žohara. A najveća kolonija mrava u mravinjaku može brojati osam milijuna stanovnika. Zato je Aeroxon osigurao specijalne pripravke Klopke za mrave i žohare Pripravci za suzbijanje mrava i žohara koji se zasnivaju na činjenici da se mravi raspoznaju i komuniciraju s preko 20 mirisnih supstancija koje ispuštaju iz svojih žlijezda. Najgore od svega je činjenica da legala spomenutih zajednica če- Klopke za mrave PRIPRAVAK PROTIV ZMIJA Piše: mladen kaRačić. Z mije se obično nalaze posljednje na popisu životinja koje bi voljeli vidjeti ili ne daj Bože susresti. ove godine u trgovinama Sjemenarne. sto sežu do pet metara u dubinu tla ili su negdje u temeljima kuća i zgrada. Uslijed toga kraljica ubrzo ugiba te cijelo leglo biva osuđeno na propast. ne polazi nam to uvijek za rukom… Piše: mR. A naše hercegovačke zmije su velike otrovnice koje u nadolazećim toplijim danima predstavljaju realnu opasnost za sve izletnike i ljubitelje prirode. instinktivno stvara osjećaj nelagode. Naime. kod mrava je osnovni problem što žive u milijunskim kolonijama a njihove matice ili kraljice mogu živjeti i do 14 godina te položiti oko 150 milijuna jaja. diPl. Međutim. Pošto bivaju dezorijentirani. ispuštat će pri povratku određen miris koji ostali slijede i bez njega. aida kohnić utraliziranja mravljih mirisa uslijed čega mravi za kratko vrijeme izgube orijentaciju. lupkanjem i mahanjem ticalima te pokretima tijela. ako jedan mrav otkrije plijen. kuhinje i sl. Zato bi se kod suzbijanja najbolji učinak pokazao kada bi uništili njihovu kraljicu koja se nalazi zaštićena. riječ je o Aeroxonu i Zapiu koji su u svom asortimanu proizvoda izdvojili nekoliko. ovi gmazovi često posjećuju i vikendice te dolaze vrlo blizu dvorišta prigradskih kuća. negdje duboko u leglu.

Daw AgroSciences i Cinkarna). PRIHRANA JAGODE formiranje cvijetova i začetak listova. BASF. dR. Ukupne potrebe jagode za hranjivima podmiruju se dijelom u osnovnoj gnojidbi prije sadnje. Piše: tonći Polić. ali i uglednici iz gospodarstva i politike na čelu s gradonačelnikom grada Zagreba gosp. Milanom Bandićem. a goste su zabavljali poznati zagrebački glazbenici.diPl. Biljka će tada imati veću otpornost na nepovoljne klimatske uvijete. brži vegetativni razvoj. Chromos Agro je vodeća hrvatska tvrtka koja se bavi proizvodnjom i distribucijom kemijskih pripravaka koji služe za suzbijanje štetočinja u poljoprivredi.ing. Proslava obljetnice održana je 17 ožujka. ORJENTACIONI PROGRAM PRIHRANE U PROLJEĆE U proizvodnji jagode pored odabira sadnice. uglavnom poslovnih partnera. a kasnije kad krene formiranje i rast plodova jagoda treba više kalija. bilo kroz sustav navodnjavanja (fertigacija)ili folijarno. . ivan oStoJić P oznata i priznata tvrtka iz oblasti zaštite bilja Chromos Agro. Svečanosti su nazočili i predstavnici inozemnih kompanija (Syngenta. Iza toga slijedi intenzivan porast. a nazočio je veliki broj uzvanika. gnojivo ne bazi mikroelemenata i željeznog helata. U slučaju da se očekuje mraz prije ili poslije treba tretirati folijarno sa aminokiselinama. SINGERON 2000 u dozi 100120 g/hl. Sva ova gnojiva iz programa CIFO uvijek su na raspolaganju u prodajnim prostorima SJEMENARNE i sa kvalitetnom primjenom kakvoća i urod jagode biti će osiguran. jagodi je potrebno dodati ESSEMAX. kao npr. veći i kvalitetniji urod. Prehrana jagode počinje u proljeće odmah nakon čišćenja od starog lišća. ove godine proslavio je 65 godina rada. Svečanost je potrajala do ranih jutarnjih sati. te istaknuti stručnjaci iz oblasti zaštite bilja s Agronomskog fakulteta iz Zagreba. Inače. kako korijena. za postizanje visokog i kvalitetnog prinosa potrebna je odgovarajuća prehrana. a ostatak se dodaje u tijeku vegetacije. a u cvjetnim pupoljcima se nastavlja Cifo u ”službi” jagode B R O J 4 3 • O Ž U J A K / T R AVA N J 2 0 0 6 Jagoda traži gnojidbu U slučaju pojave kloroze – nedostatka željeza (žućenja). u muzeju Mimara.Za to treba dosta fosfora i dušika sve do pune cvatnje.29 65 GODINA U SLUŽBI ZAŠTITE BILJA Piše: doc. tako i nadzemnog dijela (listova). Temperatura tla mora biti iznad 10 celzijusa da bi biljka mogla normalno usvajati hranjiva.Jagoda u rano proljeće formira mlado korijenje.

pokazuju raspon krila dužine do 70 cm. jer su sirovi plodovi često bez okusa i imaju miris po mošusu. naj. Fosilni ostaci koji su otkriveniu Commentryju u Francuskoj. U plantažnom uzgoju riže žuti žabočun predstavlja opasnost jer mu nijedno od vodećih sredstava za suzbijanje korova ne može naškoditi. željezom i drugim hranjivim tvarima.30 Kozja noga protiv otrovnih riba Kozja noga zahvaljuje svoj naziv obliku svojih listova koji podsjećaju na otisak kozjeg papka. commutatum. Od 1970. prenosimo iz Guinnessove knjige rekorda Najveći prahistorijski insekt Spatifil – oprez Spatifil se kod nas ubraja u najomiljenije sobne biljke. Porijeklom je iz tropskog dijela Amerike. Od listova se priprema čaj protiv proljeva. Zeljasti izbojci pružaju se preko pijeska do 30 metara u daljinu. žele ili kompot. je trajao 2 minute i 20 sekundi. vrsta S. mogu biti dužine do 5 m. naj …. Kao i kod većine vrsta ovog roda cvjetovi su otvoreni samo prijepodne. cannaefolium s jače kožastim listovima.. Žuti žabočun – opasnost u rižinim poljima Žuti žabočun latinskog naziva Limmocharis flava. služe i kao hrana za svinje. B R O J 4 3 • O Ž U J A K / T R AVA N J 2 0 0 6 . wallisii koja može narasti više od 1 m te azijski spatifil S. Naročito česte su vrste S. Porijeklom je iz Paname i Kolumbije.5 m. Psidium guajava) uzgaja se posvuda u tropima.koja se može naći na prostoru srednje Amerike i prema mjerenjima duga je do 12 cm. u jarcima ali i na rižinim poljima. svakog se srpnja održava Svjetsko prvenstvo puževa trkača ispred crkve Svetog Andrije u Conghamu u britanskoj pokrajini Norfolk. U jugoistočnoj Aziji se više cijeni jer se njegovi mladi listovi i cvatovi tamo jedu kao povrće. Guave su bogate vitaminom C.no vrlo često podivlja. Najbrži puž Guava bogata vitaminom C Guava ( lat. Jezik mu teži otprilike 900 kg. a rasprostranjen na močvarnim livadama. koji se međusobno utrkuju od centra do ruba okruglog igrališta veličine 33 cm. Konjic Meganeura monyi živio je prije otprilike 280 milijuna godina. a poslijepodne već uvenu. potječe iz Južne Amerike. Sve vrste iz ovog roda nazivaju se spatifili i potječu iz tropskog dijela Amerike.1 cm. Naj. s rasponom krila do 19. Njegov trk do rekorda i pobjedničkog postolja 1995. Cijele biljke koje se sakupljaju prilikom plijevljenja rižinih polja. Kao i većina vodenih biljaka i žuti žabočun raste vrlo brzo te uskoro postaje «napast» Njegovi španjolski nazivi sadrže i notu prezira. Stoga je njegov uvoz u SAD strogo zabranjen Najveća usta Najveća usta na svijetu pripadaju grenlandskom kitu (Balaena mysticetus). S uvijek novim korijenjem na čvorištu svojih izbojaka veže pijesak i tako pridonosi učvršćenju plaža. Svake godine u utrci sudjeluje oko 150 natjecatelja. Svoju rasprostranjenost postigla je pomoću izbojaka koji se ukorjenjuju i sjemenki koje se održavaju na vodi. Obično se prerađuju u sok. Sok izbojaka služi Malajcima za obradu uboda otrovnih riba. a u tropima u najčešće vrtne biljke za polusjenovita staništa. otrovan je zbog visokog sadržaja oksalne kiseline. Rekord svih vremena drži Archie. Međutim. Možemo ga usporediti s najvećom danas živućom libelom (Megaloprepus caeruleata). te se često tek neznatno razlikuju. visine do 4 m i širine do 2. mladi puž kojega je trenirao Carl Bramham. Drvo guave je tvrdo i trajno ali debla su obično pretanka da bi se mogla koristiti.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful