Green Garden • broj 45 • srpanj / kolovoz

2006. •

godina VI • cijena 3 KM

Ukrasni grmovi Veličanstvo među cvijećem Krizantema-tehnologija uzgoja Artičoka iz srca Hercegovine Ocjenjivanje kakvoće meda

3

Riječ urednika
Poštovani čitatelji!
Ljetni broj glasila Green Gardena u 2006. godini na svojim stranicama donosi veći broj zanimljivih naslova iz cvjećarstva, povrćarstva, voćarstva i vinogradarstva ali i aktualnosti iz pčelarstva i zaštite bilja. Ukrasni grmovi su osnovni element svakog vrta. Koji grm odabrati, kako ga ukomponirati s ostalim biljnim materijalom, te kako ga pravilno njegovati, možete pročitati na prvim stranicama našeg glasila. Osim toga, tu je i prilog o topiarima, biljnim vrstama koje se rezidbom oblikuju u različite forme. Neki ih smatraju kraljevima lukovičastog cvijeća, dok drugima predstavljaju tek sezonsko cvijeće. Bilo kako bilo, ljiljani svojim oblikom, bojom i mirisom cvijeta privlače pažnju svih prolaznika. Stranice posvećene povrću donose nekoliko priloga, od kojih izdvajamo onaj o jarom grahu i artičoki. Naime, zadnjih mjeseci se dosta priča o mogućnostima primjene jarog graha u liječenju dijabetesa, ali i posljedicama prekomjernog konzumiranja jarog graha. U ovom broju glasila donosimo i nekoliko priloga o ljekovitom bilju (lipa, kamilica i drača) kojima obiluje cijela Hercegovina, a neke od njih, primjerice kamilica, se sve više i komercijalno uzgajaju. Prilozi iz voćarstva u ovom broju zastupljeni su s temama o voćnim vrstama koje se ne uzgajaju na našim područjima, a čije plodove itekako koristimo i prehrani. Riječ je o avokadu i nešpoli, čiji plodovi zauzimaju istaknuta mjesta na policama mnogih trgovačkih centara. Ljetni broj donosi i nekoliko aktualnih priloga iz pčelarstva. Kako se obavlja ocjenjivanje meda, koje su odlike meda od kadulje, bagrema ili pak od vrijeska, možete pronaći na stranicama posvećenim pčelarstvu. Košnice, odnosno pčele, napadaju različiti štetni organizmi koji mogu pričiniti manje ili veće štete. Koji štetni organizmi zadaju probleme pčelarima te kako se boriti protiv njih, također možete pronaći na stranicama namijenjenim pčelarima. Svakako, ovaj broj ne može proći bez priloga o muhama i komarcima koji svake godine, tijekom ljetnih mjeseci, svojom prisutnošću manje ili više narušavaju mir ljudi. Uredništvo

SADRŽAJ
VELIČANSTVO MEĐU CVIJEĆEM UMJETNOST OBLIKOVANJA U VLASTITOM VRTU UKRASNI GRMOVI LIMUN ::: LANTANA KRIZANTEME MEDEĆI CVRČAK KAMILICA JOŠ PONEŠTO O JAROM GRAHU ARTIČOKA LJETO U POVRTNJAKU ::: DANI POLJA POVRĆA VIŠNJA POLAKO OSVAJA HERCEGOVINU AVOKADO NEŠPOLA ILI JAPANSKA MUŠMULA LIPA BOTRITIS PITANJA I ODGOVORI IZOBLIČENI PLODOVI JAGODE DRAČA OCJENJIVANJE KAKVOĆE MEDA ŠTETNICI U KOŠNICI I NEPRIJATELJI PČELA KOMARCI HRUŠT PRIPREMA VINSKIH PODRUMA ZA BERBU GROŽĐA MUHE ZANIMLJIVOSTI
Glasilo GREEN GARDEN Nakladnik: SJEMENARNA, Široki Brijeg, Knešpolje b.b. 88220 Široki Brijeg, Tel.: ++ 387 (39) 703 572, Fax: ++ 387 (39) 705 572 Glavni urednik: dr. Ivan Ostojić Redakcijski kolegij: Josip Brkljača, Nino Rotim, Goran Jurilj, Aida Kohnić, Danko Tolić, Mario Ćubela Marketing: Snježana Spahić - Bevanda, dipl. oec. Tisak: GDD POLET, Sarajevo Fotografija na naslovnici: Ivan Ostojić Mišljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i športa broj: 05-15-5920/04 od 31. 12. 2004. godine časopis Green Garden oslobođen je plaćanja poreza na promet.

4 5 6 7 8 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 26 27 28 29 30

B R O J 4 5 • S R PA N J / K O LO V O Z 2 0 0 6

Ali. dobro nam poznati ukrasi vrtova jer se uzgajaju već stoljećima usprkos činjenici kako neopravdano slove za zahtjevne biljke. Lukovice ljiljana sade se u jesen (rujan-listopad) ili u proljeće i to uglavnom skupno tj. tako da korijen ljiljana bude u hladu. 3 do 7 lukovica zajedno. Posađene lukovice trebaju se potom dobro zaliti. A porodici ljiljana (Liliaceae) pripadaju ukrasne biljke bez kojih bi naši vrtovi bili znatno siromašniji. A upravo je sada vrijeme njihove raskošne cvatnje! B R O J 4 5 • S R PA N J / K O LO V O Z 2 0 0 6 . Njihovoj magičnoj privlačnosti doista je teško odoljeti. Možete ih posaditi i uzgajati na suncu ili polusjeni. zahvaljujući selekcijskim radom. potrebno ih je pak prije sadnje navlažiti ili možemo navlažiti samo treset koji se nalazi oko lukovice. mnogo godina davat će lijepe i raskošne cvjetove. Lukovice posađene u lonce mogu prezimiti na temperaturi od minus 5 stupnjeva C. što znači da ćemo rano u proljeće imati lijepe cvjetove u vrtu. Piše: StaniSlava Rotim Raskošni cvijet ljiljana O ve uistinu prekrasne biljke odlikuju se prelijepim cvjetovima koji ponekad. Sadnja ljiljana I kako smo već spomenuli. ljepotu njegovih cvjetova u vrtu ništa ne može zamijeniti. koje prati glas kako vole ‘’hladne noge i toplu glavu’’. bogato hra- njivima. veće lukovice se odvoje i posade posebno. potrebno je tlo obogatiti i gnojivima koja sadrže velike količine fosfora i kalija. svojim opojnim i intenzivnim mirisom znaju zadati čak i glavobolju. Međutim. posadite li ispod vitke stabljike ljiljana neku manju biljku.4 VELIČANSTVO MEĐU CVIJEĆEM Ljiljani su biljke raskošnih cvjetova. a što je i više nego točno. dok se u hladnim područjima obično pokriju s 10-tak cm debelim slojem slame ili pak nekim drugim pokrovnim materijalom. Danas. Nakon što su ljiljani ocvali. raskošni cvijet mora biti isključivo na suncu. Prilikom rasta i cvjetanja potrebno je redovito vršiti prihranu ljiljana i to blagom otopinom Sorte s žutom bojom su dosta tražena hranjiva sličnog sastava (manji sadržaj dušika). odnosno prugastim cvjetovima neobičnih kombinacija. gomolji se vade i spremaju u sandučiće gdje se u vlažnom tresetu čuvaju do sljedeće sadnje. otkrit ćete kako uz malo truda i pažnje možete imati raskošne cvjetove i u svom vrtu. uz malo pažnje i njege. prije nego što ljiljani izbiju. raskošne cvjetove. Zaštitni sloj se uklanja tek početkom proljeća. Nakon što su ljiljani ocvali. kako je to i opisano kod sadnje. ukoliko ove ljepotane raskošnih cvjetova niste uspjeli uzgojiti u vrtu s njihovim uzgojem možete pokušati u loncima. Ako su gomolji suhi. Međutim. A ljiljani su stari. To znači da se razmnožavanje ljiljana obavlja dijeljenjem gomolja tako što manje lukovice koje rastu pokraj glavne prethodno odvojimo. iako je možda pomalo težak miris ljiljana. pak. S druge strane. danas na tržištu možemo pronaći veliki broj različitih kultivara u različitim nijansama boja. iznosi 30-45 cm. Iznimka je Madonin ljiljan koji se pokriva samo 3-5 cm debelim slojem zemlje. a mogu se pronaći u svim bolje opskrbljenim poljoljekarnama. ali nikada u potpunoj hladovini. Naime. Osnovno pravilo prilikom sadnje ljiljana je to da vrh lukovice treba biti prekriven desetak centimetara debelim slojem zemlje. Nakon što se očiste od propalih dijelova. dobit ćete upravo ono što ova biljka voli. Jesenska sadnja ljiljana daje mnogo raniju cvatnju. nekima od nas. A unatoč brojnim tvrdnjama kako su ljiljani zahtjevne biljke. kao ni na tlima gdje se voda duže vrijeme zadržava. U novije vrijeme posebno su popularni dvobojni ljiljani s tamnijim središtem i svijetlim vršcima latica. Jer ljiljani posađeni na pravo mjesto. ovisno o sorti. Obogaćeno tlo omogućit će da ljiljani brzo izrastu i daju prelijepe. Svakih nekoliko godina biljke koje slabije cvjetaju potrebno je razdijeliti i presaditi. a prezimljava bez zaštitnog pokrova. Razmak sadnje. što znači da ih ni u kojem slučaju nije poželjno saditi na teškim i glinenim tlima. Na kraju vegetacije potrebno je odrezati stabljiku pri zemlji i prekriti tresetom ili sličnim materijalom a sve kako bismo gomolj zaštitili od smrzavanja. Najbolji način izbora lukovica prilikom sadnje ljiljana su gomolji upakirani u vlažni treset. premda se u istoj skupini nalaze i brojne samonikle biljke čiji su cvjetovi među najljepšim livadskim i planinskim cvijećem. ove relativno zahtjevne biljke traže propusno tlo. stvoreni su brojni kultivari koje možemo u nijansama različitih boja susresti u mnogim vrtovima. trebamo odstraniti cvjetove kako ne bi došlo do zametanja sjemena. Njega biljaka Prije negoli smo odlučili obaviti sadnju ljijana.

za šimšir se često kaže da raste i umire tisuću godina. tise. one su pri radu sigurne i jednostavne za uporabu. a uz sve to omogućuju dobar i oštar rez pomoću kojeg jedino i možemo formirati željeni oblik. Pored svega.5 UMJETNOST OBLIKOVANJA U VLASTITOM VRTU Stabla. satova i sl. najbolje doći do izražaja ispred ulaznih vrata ili pak na samoj terasi. Ipak. šahovskih figura. gustoće i oblika. Za izradu topiara koriste se isključivo zimzeleni grmovi poput: šimšira. jer je rezidba svakako jedna od najvažnijih mjera. tu su se pojavili i neizbježni različiti oblici poput životinja koji su isključivo plod ljudske mašte i stvaralaštva. U suvremenoj hortikulturi sve više pažnje se pridaje oblikovanju drveća i grmlja čijom rezidbom mogu nastati brojni geometrijski oblici. u kojima nemamo mnogo slobodnog prostora. Jednom riječju. A u suvremenoj hortikulturi izrada skulptura od živog materijala. brzorastuće biljke. u vrlo kratkom vremenu izgubit ćemo željeni oblik. Piše: StaniSlava Rotim Ali. čajnika. to znači da se uglavnom koriste biljke koje podnose jače orezivanje kao jednu od neizostavnih radnji prilikom oblikovanja grmova. nužno je nekoliko godina a kad smo napokon dobili željeni oblik. jače podnose šišanje a sve radi postizanja željene visine. Naime. A njihovim pravilnim i maštovitim oblikovanjem možemo postići različite geometrijske oblike koji će plijeniti poglede i dominirati našim vrtom. u koji je uloženo puno truda i novca. osim onih koje se odnose na neizbježno njegovanje tj. možemo imati nekoliko primjeraka u loncima kojima ćemo postići željeni ugođaj. jednom riječju se naziva topiari. odnosno. Koristimo li. Ali. jednostavno. Kako je ovaj način tretiranja grmova. kako bismo postigli lijep i dugovječan izgled grma. kvalitetan topiari. u pogledu oblikovanja biljaka nema nekih posebnih ograničenja i sve je stvar vlastite mašte i orezivanja. Jednostavni oblici mogu se napraviti iz već odraslih biljaka. za razliku od starijih. odakle se moć oblikovanja proširila i na ostale zemlje. grmovi i živice živi su ukrasi naših vrtova pa je stoga jako bitno na koji će se način orezivati te kako će na koncu i izgledati. Mlade biljke. trebamo pretežito koristiti spororastuće biljne vrste jer upravo one imaju sve ono što je potrebno za željeni oblik. Iako se topiari javlja kao obilježje francuskih i talijanskih vrtova u vrijeme renesanse. da bi se dobio pravi. Tako će dekorativna posuda u kojoj je biljka lijepo orezana. A za šišanje biljaka koriste se odgovarajuće škare kao neizostavan pribor u ovom poslu. danas je umjetnost oblikovanja drveća i grmlja otišla još dalje pa se u raskošnim vrtovima mogu uočiti vrlo zanimljivi detalji gdje su biljke poprimile i složenije oblike poput ptice. znači formirati topiari bez dodatnih ulaganja. prije svega. nemojmo misliti da se biljke atraktivno orezuju i oblikuju samo u novije vrijeme jer primjena topiaria seže još od vremena Grčke i Rima. lovora. male listove i na poseban način podnose rezanje te se kao takve jako brzo i oporave nakon same rezidbe. Međutim. Dakle. pojam dugovječnosti obično je vezan uz šimšir pomoću kojeg možemo dobiti figure različitih oblika. u sobnim uvjetima i manjim vrtovima. često je pitanje mnogih. prilikom orezivanja biljaka u različite oblike i forme ne trebate biti isključivo ograničeni samo na prostor vrta. održavanje postojećih formiranih oblika. Naime. A odlika svake biljke koja se koristi za dobivanje topiara. mora biti dugovječnost. te takve vrste možemo jedino koristiti za formiranje jednostavnijih oblika. Osim toga. od takvih biljaka se očekuje da dugo vremena i uljepšavaju naš vrt. To znači da i u malim vrtovima. važna je i sigurnost pri rukovanju. Navedene biljke imaju isključivo gust rast. kaline i sl. Rezidba-bez alata nema zanata! Kako bismo postigli lijep i njegovan izgled topiara. potrebno je redovito i pravilno obavljati rezidbu biljaka. jer se on može primijeniti i na biljke koje se nalaze u loncima. pak. njihovim premještanjem možemo uvijek postići promjenu željenog ugođaja u vrtu. Ovo je svojstvo potrebno iz više razloga. Biljke za izradu topiaria Na koji način dobiti lijep i oblikovan grm. Međutim. što nam pak jamče dobre električne škare. S druge strane. lakše se povijaju te upravo njihovim korištenjem ćemo brzo i sigurno postići željeni oblik. poput graba ili kaline. dok se kod složenijih oblika mora krenuti od mladih biljaka koje se uz pomoć žičanih struktura mogu oblikovati onako kako mi to želimo. Osim toga. To. odnosno biljaka. razumljivo je da postoje biljke koje se ne smiju pretjerano orezivati te se za izradu topiaria trebaju koristiti vrste drveća i ukrasnog grmlja koje za tu svrhu imaju i odgovarajuće predispozicije. božikovine. s pravom možemo ustvrditi kako se oblikovanju grmova ipak nigdje nije posvetilo toliko ljubavi i pažnje kao što je to slučaj u Engleskoj. Biljke koje brzo rastu. stabala i živica pretežno bio vezan za strogo geometrijske oblike. Stoga je za osobe vještih ruku i dovoljno strpljenja topiari nešto što svakako moraju isprobati! Mnoge biljke se daju oblikovati B R O J 4 5 • S R PA N J / K O LO V O Z 2 0 0 6 Uz malo truda rezultati su brzo vidljivi .

a laganim i propusnim tlima povećati kapacitet za vodu. važno je neutralizirati. kisela ili alkalna tla. To ne znači da predstavljaju puki kamen temeljac vrta. razgranat. mnogi grmovi toleriraju ili čak preferiraju sjenovita mjesta. ing. način raste te visina i opseg grma određuju jesu li prikladni za sadnju u određenom vrtu i. Najvažnija je prilagođenost pojedinih vrsta na klimatske. kao što je bušin (Cistus). a time i uzgojne uvjete.osnova svakog vrta Piše: JoSiP BRklJača. Zimzeleni grmovi čest su odabir jer su tijekom cijele godine zeleni. kamilija. odlikuju se osebujnom pojavnošću u svakom vrtu. Osim toga. dok godišnji prirast. postat će izduženi i raštrkani ako se posade u sjeni. G rmovi su drvenaste biljke koje se iz osnove granaju. Neki grmovi se ističu bojom i oblikom cvjeta B R O J 4 5 • S R PA N J / K O LO V O Z 2 0 0 6 . uspravan). pljuskavica (Hypericum). Izbor tla Ono o čemu posebno treba voditi računa je pravilno odabrati grm ovisno o vrsti tla. Osim što ih krasi raznolikost oblika i načina rasta. dok lavanda i (Lavandula) i zanovjet (Genista) uspjevaju na tlima dobre ocjeditosti. Drugo što trebamo imati na umu pri sadnji grmova jest njihova otpornost na niske temperature. pajasmin (Philadelphus). za razliku od drvenastih biljaka koje imaju deblo. nego posjeduju i ukrasnu vrijednost. Neke biljke traže kisela tla. primjerice fuksija. jer neki grmovi narastu više od pojedinih vrsta drveća. Grmovi su različite veličine koja varira od onih vrlo malih. privlačne plodove te lijepo oblikovane i obojene stabljike. ni ona ne mora biti presudna kod razgraničenja. Oblici rasta grmova su također različiti (kuglast. Ukrasni grmovi . odnosno sjeni. Zbog svoje arhitektonske kvalitete i postojanosti imaju važnu ulogu u formiranju kostura svakog vrta.6 UKRASNI GRMOVI . do određene granice. u kojemu mjestu. Većina vrsta grmlja od velike je važnosti u kreiranju manje zahtjevnih vrtova koje ne treba puno njegovati.šarenilo boja i oblika cvjeta Oblik i veličina grma Odabir grmova Pri odlučivanju koje vrste posaditi u vrtu treba uzeti u obzir i njihove funkcionalne značajke. Veliki broj biljaka dobro uspijeva i u ekstremnim uvjetima. Za razliku od njih. Biljke koje traže alkalna tla su: dojcija (Deutzia). Njihova ukrasna vrijednost uvelike utječe na izbor biljnih vrsta. a što se tiče visine. zenobia. Zato su prikladni za uzgoj u gradskim vrtovima. Za uspješan uzgoj grmova važna je kvaliteta donjih slojeva tla. Rododendron. a tu se posebno ističu niskorastući grmovi koji služe kao pokrivači tla oko kojih se stavlja malč od kore ili šljunka. Pri sadnji treba imati na umu i sklonost biljaka prema suncu. i vrba (Salix) vole vlažna tla. U mno- Veliki izbor ukrasnih grmova u Sjemenarni gim slučajevima tlo se može poboljšati i prilagoditi uspješnom uzgoju široke lepeze biljnih vrsta. zimzelene listove. Ova podjela ne mora biti tako kruta jer se neki grmovi. borovnica. Grmovi se obično koriste za sadnju osnove vrta koja će ga povezati s kućom i formirati prijelaz između oštrih crta građevine i mekših oblika i tekstura travnjaka. Kako biste bili sigurni da će grmovi bujati i dugo pružati zadovoljstvo. živopisne cvjetove. Čak i unutar malenog vrta uvjeti uzgoja se bitno razlikuju. Posebno je važno teška tla učiniti prozračnim i ocjeditima. Ljubitelji sunca. mogu uzgojiti kao stablašice. treba odabrati one vrste koje će se prilagoditi uzgojnim uvjetima u vašem vrtu. uključujući ugodan miris. do onih velikih čija visina iznosi i 5-6 m (zimzeleni rododendroni). primjerice drijen (Cornus). ako jesu. Grmovi u vrtu imaju neprocjenjivu vrijednost iz mnogih razloga od kojih je možda najvažniji gust i raskošan rast koji omogućuje kreiranje okvira u koji se smještaju ostale biljke. primjerice niska dunjarica čija visine iznosi 20-30 cm. Pri izboru vrsta grmova potrebno je obratiti pažnju na to kako će se grmovi uklopiti s ostalim biljkama i s drugim strukturnim elementima u njihovoj blizini.

točnije njih pet. sadnici limuna se više nego svidjela mostarska mansarda napravljena u vidu ostakljenog vrta. balkone i terase svojom bogatom cvatnjom. rekli bismo. Ponukan upravo time. a pritom neće biti zahtjevna za uzgoj. Dok L. ružičasti i žuti. Dubrovnik se razmnožava reznicama u proljeće ili ljeto. Zanimljivo je da su svi plodovi težili preko pola kilograma dok je jedan od njih dosegnuo fantastičnih 700 grama. 7 V eliki dio ljubitelja mora i dalmatinske prirode sanja san o vlastitom mediteranskom vrtu. U periodu cvatnje potrebna je redovita prihrana mineralnim gnojivom. Ništa neobično. Ako se biljka presuši. dobro dreniranom i hranjivom bogatom tlu. camara i L montevidensis (sin. Uvjeti uzgoja Njega lantane Uspješno raste u svakom vrtnom. Uživa u dugim. Ako ste u potrazi za biljkom koja će od proljeća do jeseni krasiti vaše vrtove. ocvale cvjetove redovito uklanjati. ing.sellowiana). gosp. Uostalom. Posebno su lijepe one sorte koje imaju cvati čiji su središnji cvjetovi žuti koji prema krajevima prelaze u narančaste pa sve do zagasitocrvene nijanse. Međutim. gdje će prezimiti na temperaturi od 6 do 10°C. Prije kretanja vegetacije oštro podrezati i presaditi biljku u veći lonac. Dvije najvažnije vrste ovog roda su: L. Naime. R od Lantana pripada porodici Verbenaceae. koja se oko uzgoja limuna posebno i brine».camara raste uspravno. to se najbolje i uočava na fotografiji na kojoj se nalazi moja kćerka Marija. onda ne zaboravite na lantanu. A kako gospodin Žepić i sam tvrdi: «Bio sam više nego iznenađen kada sam na mladoj sadnici limuna uočio nekoliko plodova. Ime roda je staro ime neodređenog značenja. cvatovi mogu biti bijeli. održavajući ravnomjernu vlažnost tla.L. lišće se smežura i objesi. ubrzo nakon zalijevanja potpuno se oporavi.LIMUN plodovi od 700 grama Piše: mladen kaRačić. dubrovnik (Lantana camara). uz povremeno zalijevanje. Sjemenarnini agrocentri u Mostaru i Širokom Brijegu u svojoj ponudi nude kontejnirane sadnice lantane. to nimalo ne umanjuje uspjeh gospodina Žepića koji je uistinu. Da bi se produljila i pospješila cvatnja. Nije nevažno spomenuti kako se navedeno stablo limuna redovito gnoji namjenskim Cifo gnojivom za agrume a koje pak osigurava sve bitne makro i mikroelemente nužne za njegov pravilan rast i razvoj. dotični nostalgiju prema jugu i Mediteranu pokušavaju utažiti preseljenjem djelića tog morskog ozračja na svoju terasu. što govori o otpornosti ove biljke. s malim ljubičastim cvjetovima koji imaju žuto središte i skupljeni su u gustim cvatovima. svih boja i oblika cvijeta. Zoran Žepić je prije tri godine s otoka Ugljana u Mostar donio sadnicu limuna mjesečara. Međutim. ing. diPl. uspio i dosanjati svoj san o mediteranskom vrtu! Marija Žepić ponosno pokazuje velike plodove limuna LANTANA miris mediterana Piše: JoSiP BRklJača. Biljke koje rastu u loncima prije prvih Ljeti je dubrovnik potrebno obilno zalijevati. u punom smislu riječi. Potonja ima puzajuću stabljiku. vrelim ljetnim danima. Razgranatiji i gušći rast se posti- že otkidanjem rastućih vrhova. Izuzetno lijepi i mirišljavi cvjetovi B R O J 4 5 • S R PA N J / K O LO V O Z 2 0 0 6 Sve se više uzgaja na balkonima i terasama . Odgovara mu svjetlo mjesto na suncu ili u polusjeni. Na otvorenom se može uzgajati samo na mjestima gdje nema mrazeva. mrazeva unijeti u zatvoreno. Ovaj privlačni grm svojim toplim bojama razvedrava svaki prostor.

Sadnja se obavlja na srednje teškim ilovastim tlima s pH vrijednosti 6-7. Idealan razmak sadnje za margarete bio bi 13x15 cm. Za razliku od krupno cvjetnih krizantema. 08 i traje do Rezane krizanteme Uzgoj lončanica počinje sadnjom ožiljenih reznica u posude promjera 19 cm. što umanjuje uvjete za razvoj bolesti. 09. rujna. aida kohnić N aša kultura življenja poznaje ovu cvjetnu vrstu kao ukras grobova za blagdan Svih Svetih. Krupno cvjetne krizanteme obavezno treba pincirati tj. Treba koristiti supstrat stabilne strukture. Već odavno predstavljaju glavni ukras kućnih vrtova u kojima cvatu u kasno ljeto i jesen. Danas je teško pronaći mrežu s okcima tih dimenzija pa se najčešće koristi razmak sadnje 12 x 12 ili 18x18 cm. 10. Špine se sade nešto kasnije (10-15. Skidanje se obavlja kada je pup dobro razvijen. Sadnje se obavlja najčešće do polovice lipnja. U početku razvoja krizantema traži gnojiva s naglašenim sadržajem dušika i fosfora. Alar 80). Špine i margarete se uzgajaju cijelu godinu.8 KRIZANTEME tehnologija uzgoja Krizanteme su najomiljenije rezano cvijeće zbog svojih oblika i boja cvjetne glavice te duge uzdržljivosti u boji. Obvezno zamračivanje kod krizantema Krizanteme u plasteniku mreža. 09. dok zamračivanje kod špina počinje oko 10. 07. a u Kini simbol dugog života. zasjenjuju se od 5-10. Najranije se sade krupno cvjetne krizanteme (5-10. do početka zamračivanja. 07. Krizanteme u posudi Zamračivanje Sa zamračivanjem se počinje kod visine krizantema 20-25 cm. Treba znati da su tri podskupine razlikuju u brzini i ritmu rasta. Prvih dvadesetak dana nakon sadnje lonci se drže u za- Za sadnju se koriste ožiljene reznice s dobro razvijenim korijenjem. 08 do 30. Na pripremljene gredice postavlja se Sadnja se obavlja sredinom srpnja CIFO gnojivo za krizanteme Veliki dio krizantema uzgaja se u posudi B R O J 4 5 • S R PA N J / K O LO V O Z 2 0 0 6 . Korištenje mreže je obvezno jer mreža štiti biljku od povijanja a i primjena ostalih agrotehničkih mjera je olakšana. Kod uzgoja krizantema u loncima važan je pravilan izbor supstrata. dok se Šmitovke uzgajaju prigodno za blagdan Svih Svetih. Kasnije. Tijekom razvoja krizantema traži dosta vode tako da je nužno osigurati adekvatan sustav natapanja (najbolje je to sustavom kap po kap). jer humus veže vodu i hranjiva i time sprječava ispiranje. te se moraju saditi u različito vrijeme.). Tim sustavom se izbjegava vlaženje lišća. Nikada se ne zamračuju vlažne biljke U prvom tjednu kratkog dana kod špine i margarete koristi se regulator rasta (primjerice. ispred ruža i gerbera. i to se radi što češće da biljka ne troši na njih snagu. U tom periodu koristi se gnojivo IDROFLORAL 8-5-44. 15. najrazvijeniji pup. Pod pojmom krizantema podrazumijeva se tri glavne podskupine: špine ili spideri (bijele ili žute). pH vrijednosti 6-7. Ove kombinacije potiču razvoj korijenja i ubrzavaju ukorjenjivanje.2. Prva tri tjedna zamračivanje se provodi svakodnevno u trajanju 13 sati (od 18 do 7 ili od 19 do 8 sati) a u zadnjem tjednu se postupno smanjuje do potpunog prestanka. koji dobro veže hranjiva (CULTURAL GALA). Piše: mR. cvatnja mora biti tempirana od 27. 08. U posude tog promjera najčešće se sade po tri reznice. a sjene se od 10. prihrana se obavlja IDROFLORAL-om 35-5-8 i IDROFLORAL-om 20-20-20. Za krupno cvjetne krizanteme to najčešće pada u periodu 5-10. U svjetskim razmjerima zauzima prvo mjestu u uzgoju rezanog cvijeća. Zbog toga se preporučuje korištenja IDROFLORALA 1425-5 ili IDROFLORAL 10-50-10. s razmakom rupa 12 x 12 ili 18 x18 cm. do 30. a za krupno cvjetne krizanteme 15x15 cm. Poželjno je da tlo sadrži barem 5% humusa. U Japanu krizantema predstavlja nacionalni cvijet. i zasjenjivanje traje najčešće do 10. Odnosno. kolovoza i traje oko tridesetak dana. kod margareta i špina skida se središnji. U drugoj vegetaciji uzgoja naglašena je potreba za kalijem zbog pravilnog razvoja cvijeta i jačanja stabljike. koji «smanjuje» rast biljaka u visinu i potiče staranje bočnih izbojaka.). odstraniti sve postrane cvjetne pupoljke osim središnjeg. margarete kao skupina s najviše različitosti te krupno cvjetne krizanteme popularno nazvane Šmitovke.

Žućenje je naročito izraženo na rubovima lišća. i time prekidaju normalnu opskrbu biljke hranjivima i vodom iz tla. uočavaju se mala ispupčenja koja kasnije svjetlozelene pjege. trachephilum) postaju sve veći problem. Ako biljkama kroz dulji period nije dostupno željeza listovi poprimaju gotovo bijelu boju. Simptomi bolesti na listovima variraju ovisno o temperaturi. a rijetko cijela biljka odumire. Listovi venu s jedne strane biljke. Na listovima.chrysanthemi i F. Zaštita se provodi kemijskim pripravcima (Dithan M 45. Prvi znaci nedostatka fosfora uočavaju se na listovima. Saprol-N i Baycor) uz temeljito prskanje biljke. a kod ekstremnih slučajeva dolazi do potpunog sušenja. a poslije se iznose na otvoreno. Nakon zadnjeg otkidanja vrhova koristi se regulator rasta (Alar 80 ili neki drugi) koji omogućava formiranje zbijenije biljke. Nedostatak magnezija Tipičan nedostatak magnezija su zelene zone oko žila lista s klorotičnim poljima u kojima se mogu između žila zapatiti malene. a nakon otkidanja vrhova i tjeranja postranih ogranaka gnojiva s nešto većim sadržajem kalija (IDROFLORAL 8-5-44). Uzročnici bolesti i štetnici Nedostatak bora Tijekom uzgoja krizantema je podložna napadu većeg broja štetnika i uzročnika bolesti. obično kružne nekroze. Nedostatak dušika Simptomi nedostatka dušika na krizantemama manifestiraju se na načina da cijela biljka kržlja. Bolest se teško suzbija. ali i simptomima uzrokovanim nedostatkom hranjiva. stariji. Nedostatak bakra Simptomi nedostatka bakra kod krizantema vidljivi su na listovima. uvijaju se i venu. na gornjoj strani lista. javljaju se nekroze koje se šire od ruba prema sredini lista. te odmah reagira specifičnim simptomima koji se jasno uočavaju na pojedinim organima. Napadnuti list se kovrdža Nedostatak ovog mikroelementa kod uzgoja krizantema dovodi do zastoja u razvoju. Lisne uši rado posjećuju krizanteme B R O J 4 5 • S R PA N J / K O LO V O Z 2 0 0 6 Mikro gnojiva neophodna u uzgoju krizantema . a listovi primaju svjetlije nijanse žutozelene boje. između žila. pa sa zaštitom treba početi vrlo rano.9 NEDOSTACI HRANJIVA SIMPTOMI Jedna od važnih mjera u tehnologiji uzgoja krizantema jest pravilna i izbalansirana gnojidba. Zbog nedostatka kalija stabljika se savija. Osnovna mjera zaštite je održavanje dobre higijene i prozračnosti u nasadu. Nedostatak fosfora štićenom prostoru. zaostaje u rastu. i deformira. Cvjetovi zaraženih biljaka su sitniji. U početku se koriste hranjiva s naglašenim sadržajem dušika i fosfora (isto kao kod rezane krizanteme). Najizraženiji simptomi uočavaju se na temperaturi od 27°C do 32°C. Nedostatak željeza Simptomi nedostatka željeza kod krizantema manifestiraju se kroz klorozu lišća. Star 80. Napadnuti listovi žute. Biljke napadnute fuzariozama često imaju simptome slične simptomima uzrokovanim Pytium vrstama. Ako je nedostatak izražen kroz dulji period listovi se suše i ostaju visjeti na biljci. posljednjih nekoliko godina i fuzarioze (Fusarium oxysporum f. Ako je kalij kroz dulje razdoblje nedostupan. Simptomi bolesti najuočljiviji su na listu. listovi nekrotiziraju. a ako se radi o uzgoju na tlu. a donji. Listovi žute i nekrotiziraju.sp. Od štetnika najčešće se javljaju lisne uši i grinje koji se suzbijaju primjenom odgovarajućih kemijskih pripravaka. Nedostatak magnezija uočava se na starijem lišću. oxysporum f. Kloroza se javlja na mladom lišću. biljke kržljaju a cvjetovi lagano etioliraju. Od uzročnika bolesti najveći problem predstavlja bijela hrđa (Puccinia horiana). Sadnja krizantema u odgovarajućem supstratu. lišće se uvija i potpuno suši. Krizantema je vrlo osjetljiva na nedostatak određenih hranjiva. suviškom vode u tlu i dr. odnosno 10 dana kasnije. Ranije ili kasnije otkidanje vrhova pomiče cvatnju za 10 dana ranije. Na istom mjestu na naličju lista formiraju se bradavičaste izrasline. U početku razvoja uzročnika bolesti.sp. sterilizacija tla je obvezna. Osim bijele hrđe. Listovi mijenjaju boju u plavu do gotovo ljubičastu. Nedostatak kalija Nedostatak kalija kod krizantema manifestira se na stabljici i listovima. Pri jačoj zarazi listovi otpadaju. na kojima dolazi do rubnih nekroza i lagane deformacije. Fuzarioze uglavnom razaraju provodne snopove.

Na smokvi ličinke sišu na lišću i mladim izbojima i osnovi plodova. Uglavnom sišu na vrhovima mladih izbojaka. a na jabuci pronađen je također na izbojima koji rastu iz korjenova vrata. Sc. breskvama. na mladarima te na lišću. Ličinka obilno luči vosak kojim se prekriva. u Italiji je utvrđena njegova prisutnost na preko 200 biljaka domaćina. Medeći cvrčak je izraziti polifag. a krajem ljeta ženke počinju odlagati jaja. Dosadašnji rezultati u Italiji. Biološki ciklus Vrlo važna mjera zaštite je sprječavanje uvoza sadnog materijala iz rasadnika koji su zaraženi medećim cvrčkom. a tijekom razvoja presvlače se pet puta. Prezime jaja odložena u drvenaste biljke. a u nama susjednoj Hrvatskoj prisutan je samo u Istri. U prvoj godini njegove pojave u Hercegovini pronašli smo ga na dvadesetak biljnih vrsta. vrlo bitne su i neizravne štete koje nastaju zbog obilnog izlučivanja medne rose na koju se naseljavaju gljive čađavice. Na vinovoj lozi kolonije štetnika pronašli smo unutar grozda gdje ličinke sišu na peteljčicama. Osica je 1992. dimetoata. Entomofauna vinove loze na području Hercegovine dobila je još jednog člana. Jaja su cilindrična oblika. malationa i piretroidi. Štetnika smo uglavnom pronalazili u nižim dijelovima biljaka osim vinove loze. Prednja krila su sivosmeđe boje. gdje smo pronašli štetnika. na nekoliko lokaliteta na području općine Ljubuški. Ta je osica i parazit i predator ličinki. Za kemijsko suzbijanje štetnika u vegetaciji registraciju kod nas imaju pripravci na osnovi alfametrina (Fastac 10 SC. ličinke su slabo pokretljive. primijetili smo kolonije ovog štetnika na vinovoj lozi. I u Hrvatskoj (Istra) obavljena je introdukcija ove osice. lišću. drijen. a izbor insekticida ovisi o raspoloživosti insekticida dopuštenih za primjenu na zaraženoj kulturi. pukotine i slična mjesta na kori čokota ili drveća. ali vrlo često je na kakiju. izbojima. Zaštita od medećeg cvrčka Odrasli medeći cvrčak Štete se lako uočavaju Štetnik usnim ustrojem siše na granama i grančicama. Osim prijenosa vozilima (vrlo čest način širenja). Primjerice. tijekom srpnja mjeseca 2006. Francuskoj i Sloveniji upućuju na veće mogućnosti primjene ovog parazita (parazitiranost do 30 %).) Inače do sada ovaj štetnik nije registriran na području BiH. Napada veliki broj različitih biljnih vrsta. U Italiji se koriste pripravci na osnovi kvinalfosa. piridafentiona. ivan oStoJić Opis štetnika Medeći cvrčak (Metcalfa pruinosa Say) je kukac duljine tijela 7-8 mm. Sredinom Ličinke medećeg cvrčka Bijele voštane prevlake unutar grozda Ličinke na naličju lista smokve B R O J 4 5 • S R PA N J / K O LO V O Z 2 0 0 6 . jabuka. Zadnja dva stadija ličinki skaču. gdje je prisutan na svim organima. godine unijeta i ispuštena u Italiji. Napadnute biljke lako se uočavaju po bijelim voštanim prevlakama štetnika i zamazanom izgledu od gljiva čađavica. Onečišćeni plodovi gube tržnu vrijednost. dugačka oko 0. dR. Ličinka je u početku bijeličaste boje a kasnije ta boja prelazi u svijetlozelenkastu. dudu. Ličinke izlaze sredinom svibnja. Cijelo tijelo pokriveno je voštanim izlučinama svijetle pepeljaste boje. Razvoj ličinki traje oko 2 mjeseca. iako se štetnik ne smatra karantenskim. Rezultati ispuštanja osica postaju uočljivi tek nakon 4-6 godina. Štetnik nije pronađen u krošnji jabuke. Odrasli kopuliraju noću. Direkt 10 SC). primijećena je veća brojnost pčela. Inače.8 mm. rjeđe na plodovima. Medeći cvrčak u Hercegovini srpnja javljaju se odrasli oblici. Najveće štete nanosi vinovoj lozi i smokvama. godine. ali i mnogim drugim biljnim vrstama (dud. Medeći cvrčak ima jednu generaciju godišnje. smokva i dr.10 Piše: doc. Ženka leglicom odlaže jaja pojedinačno ili u nizu u pupove. širi se i sadnim materijalom u koji su odložena jaja. jabukama. Istraživanja talijanskih znanstvenika utvrdila su mogućnost biološkog suzbijanja medećeg cvrčka parazitskom osicom Neodrynus typhlocybae Ashmead. kostila. Osim direktnih šteta koje se očituju u slabijem porastu biljke. Zabilježen je i slučaj da su ga pčelari hotimično prenosili da bi proširili zarazu jer se mednom rosom tog štetnika hrane pčele. Naime. U vinogradima na području Hercegovine.

A ukoliko se kamilica posije u optimalnom roku. Prednost se uvijek daje jesenskoj sjetvi jer su prinosi veći za 40-50 posto u odnosu na proljetnu sjetvu. Suhu kamilicu pakiramo u papirne vreće ili sanduke obložene papirom koje potom smještamo na tamno i prozračno mjesto. godine odlučeno je da se III. nicanja. Cvjetovi se ubiru ručno. Bere se ručno ili posebnim beračima za kamilicu. sjednici Upravnog odbora Društva za zaštitu bilja u BiH.5-3 cm. ing. Mr. kamilica je jedna od rijetkih biljaka koja se na istom mjestu može uzgajati nekoliko godina za redom. biljka cvate od svibnja do konca rujna.11 premda se sušenje cvjetnih glavica uglavnom obavlja pod strehama. Kamilica je vrlo zanimljiva biljka iz razloga što redovito ostvaruje povoljnu cijenu na tržištu te se može plasirati na niz otkupnih mjesta te stoga predstavlja vrlo dobar prihod za gospodarstva koja posjeduju manje površine zemlje. Raste kao samonikla biljka rasuta u ravnicama i planinskim krajevima. Sjeme kamilice je izuzetno sitno i u 1 kilogramu ima oko 20 milijuna sjemenki. odakle se prenijela u Europu. kamilica dobro uspijeva na zemljištima koja drugim kulturama ni u kom pogledu ne odgovaraju. Jedan zaposlenik za 10 sati rada može ubrati od 100 do 150 kg svježeg cvijeta. Čak što više. K amilica (Matricaria chamomila) potječe sa Sredozemlja. održanoj u prostorijama Poljoprivrednog instituta Republike Srpske u Banja Luci. bez dlačica. Kako biljka neujednačeno cvate. kada latice stoje vodoravno. Nakon sjetve sjemena i valjanja cijele površine obično se pojavljuje pokorica koju je potrebno razbiti. Cvjetovi kamilice imaju karakterističan. diPl. i njena žetva se obavlja ranije (već u svibnju). Vrijeme sjetve Kamilica se sije u proljeće (ožujak) ili u jesen (rujan-listopad). a i svi naredni. održi u Neumu. KAMILICA prihod uz malo ulaganja Piše: maRio ćuBela. Samo vrijeme berbe određuje se prema položaju latica. I dok je jedni smatraju korovom. seminar o zaštiti bilja. Ukoliko je tlo zakorovljeno nužno je izvršiti i jedno okopavanje u proljeće kao i plijevljenje prije berbe. Aziju. tnim pijeskom u omjeru 1:3 a sve kako bi se ono što ravnomjernije rasporedilo po površini. 2006. Ovogodišnji seminar o zaštiti bilja u BiH održat će se u periodu od 13-15. Osim toga. srednje ili više razgranata. Ameriku te Japan. Nakon berbe kamilice zemljište se može pripremiti za iduću kulturu koja dospijeva u jesen kao što je kasni kupus. godine u hotelu Sunce. Uz sve navedeno. Po jednom hektaru ostvaruje se prinos od 400 do 1200 kg suhih glavica cvijeta. Korijen joj je tanak i slabo razvijen te u tlo prodire do 25 cm dubine. Stabljika je uspravna ili djelomično povijena. prozračnom i natkritom prostoru. prosinca 2006. Kamilica je svima dobro poznata biljka. sjeme posijano u rujnu brzo klija i niče tako da se pred mrazeve kamilica već vrlo dobro ukorijeni i formira jaku rozetu listova. kamilica je opravdano zauzela značajno mjesto i u kozmetičkoj industriji. kelj i sl. U ovisnosti od vremena sjetve i B R O J 4 5 • S R PA N J / K O LO V O Z 2 0 0 6 Sve traženiji cvijet kamilice Kamilica ima vrlo kratku vegetaciju pa je početak berbe kod proljetne sjetve već u lipnju. svijetlo ili tamnozelene boje. prodoran i ugodan miris. Naime. Aida Kohnić Seminar o zaštiti bilja u Neumu Članovi UO društva . Osim toga. drugi je cijene kao izuzetno ljekovitu biljku koja je u narodu poznata od pamtivijeka i koja se osim u ljekovite svrhe koristi i za pravljenje različitih aromatičnih i prehrambenih proizvoda. Sjetva se obavlja ručno ili sijačicama na razmak redova 1530 cm. Danas kamilica ima veliku ekonomsku vrijednost u svjetskoj trgovini ljekovitim biljem i jedna je od najvažnijih ljekovitih kultura. Listovi su uski. Tako danas slobodno možemo reći kako kamilica samoniklo raste po cijelom svijetu. te je uništavaju. Na taj način se od 5-6 kg svježeg cvijeta dobije kilogram suhog cvijeta. Količina sjemena iznosi 5-6 kg po hektaru. 07. kod jesenske sjetve usjev dospijeva za berbu tijekom travnja ili svibnja. 11. Od posebnog je značaja za Hercegovinu jer se radi o skromnoj biljci koja nema velikih zahtjeva u pogledu zemljišnih i klimatskih uvjeta. osobito ako je beremo ručno. Ubrana se kamilica pak rasprostire u tankom sloju na čistom. Na manjim površinama sije se ručno (omaške) i to na taj način da se sjeme pomiješa sa si- Berba cvijeta Biološke osobine kamilice Kamilica je jednogodišnja zeljasta biljka koja naraste do visine od 80 cm. I Na 4. a nalazimo je na svim tlima. berba se produljuje u nekoliko navrata. Australiju i Afriku. Cvjetovi su skupljeni u glavicu promjera 1. oko 150-200 kg kvalitetnog sjemena i oko 4-6 kg eteričnog ulja. najpoželjnije je u tu svrhu koristiti namjenske sušare u kojima temperatura iznosi 40 stupnjeva C. no valja paziti da ostatak stapke ne bude duži od 2 cm. Međutim. tada je i sadržaj eteričnih ulja najveći.

Kako stvar pak ne bismo prepustili slučaju. Dakle. Inače. godine u novoj TV emisiji pojavio se pacijent koji je predočio kako mu je šećer u vrlo kratkom vremenskom roku učinkovito smanjen upravo zahvaljujući konzumiranju određenih količina jarog graha. Dužina vegetacije iznosi 120150 dana. nismo konkretno ništa uspjeli dokazati i potvrditi. sikirica je biljka blage klime i u tom pogledu je dosta slična grašku. prodavao po fantastičnih 200 kuna (50 KM) za kilogram. U pravilu. njeno zrelo sjeme koristi se kuhano i to obično u smjesi s bobom. ustvari. pa i na onom teškom. A tko voli neka izvoli… Kako smo se zainteresirali za fenomen «čudotvornog graha» koji se inače najviše uzgaja u Indiji i nekim sušnim područjima Afrike. Uostalom. tako su i cijene jarog graha vrlo brzo krenule «nebu pod oblake». A kako potražnja diktira cijene. premda podnosi i stagnirajuću vodu nastalu nakon jačih i duljih oborina. diPl. Prema njihovim tvrdnjama. Tu neželjenu pojavu prouzrokuje jedan toksični sastojak (b-aminipropionitrile) koji se nalazi u sjemenu i koji inhibira enzim lizil oksidazu te na taj način izravno utječe na leđnu moždinu. graškom. navedeni grah ima svojstvo inzulina. To je. u Italiji se uzgajaju dvije vrste jarog graha i to Lathyrus sativus i Lathyrus cicera. Naime. Međutim. Primjerice. ing. koji se osim na Siciliji i Sardiniji uzgajaju i u ostalim dijelovima svijeta. krenuli smo i za stručnim objašnjenjem koji će potvrditi njegovu ljekovitu vrijednost. jari grah ili sikirica predstavljen je kao lijek za dijabetis. Kasnije se zamijetilo i ustvrdilo kako konzumiranjem jarog graha dolazi do snižavanja razine šećera u krvi. sikirica se desetljećima prodavala po cijeni od 12-15 kuna. Ustvari. što znači da dozrijeva sredinom ljeta. Naime. Ali. malo je poznato kako postoji i ona druga strana medalje Nasad jarog graha Mahune jarog graha su relativno male Piše: nino Rotim. Dakle. Tomu je osim njegove ljekovitosti pridonijela i prava medijska pompa koja je podigla potražnju za ovim više nego zanimljivim povrćem. ne podnosi kišu te tvrde kako kilogram sjemena može dati i do 50 kg ploda. također je potvrđeno kako pretjerano unošenje jarog graha u organizam može dovesti do neugodnog kočenja mišića i stanovitih neuroloških problema. Postoji li druga strana medalje? Tako smo skoknuli i do Zadra na čijem se području jari grah uzgaja već desetljećima. Stoga je konzumiranje jarog graha u Italiji zakonom i zabranjeno. Sjeme jarog graha Jari grah se uzgaja i u Popovu polju B R O J 4 5 • S R PA N J / K O LO V O Z 2 0 0 6 . godine. siroma- šnom hranjivima. sjetvu jarog graha obavljaju na razmak redova od 40 do 60 cm te 3 do 5 cm sjemenka od sjemenke. grahom ili slanutkom. Nedugo potom jari grah se. Međutim. početkom 2005. jari grah se tradicionalno na području Dalmacije koristi na taj način da se kuha s drugim sjemenom iz skupine mahunarki ili se priprema kao varivo uz dodatak riže ili tjestenine. osim hvale i hvalospjeva. kontaktirali smo s renomiranom talijanskom sjemenskom kućom Franchi koja nam je uz pomoć velikog broja svojih stručnih osoba poslala i službeno objašnjenje koje vrijedi na području cijele Italije. Nakon tog priloga na HTV-u i na našem širem području vlada velika potražnja za ovim više nego zanimljivim povrćem. jari grah je imao značajniji utjecaj u Italiji u razdoblju do Drugog svjetskog rata. jednogodišnja biljka dobro razvijenog korijena koja se sije koncem ožujka. da bi u vrlo kratkom roku dosegnula 50 kuna. ustvari.12 JOŠ PONEŠTO O JAROM GRAHU… Prošle godine jari grah ili sikirica bio je najtraženije povrće na našim prostorima. radi se o nedefiniranoj i nedovoljno identificiranoj biljci koja spada u porodicu leguminoza i koja se većinom uzgajala u siromašnim dijelovima zemlje u uvjetima kada je vladala prava bijeda i nestašica. O kakvoj je vrsti graha riječ? Sikirica ili jari grah je. N eupućenima smo prethodno dužni kratko objašnjenje. A zadarski proizvođači navode da «jari». sikirica raste na gotovo svakom tlu. Nakon ove emisije. Dakle. Zanimljivo je i da se tlo za njegov uzgoj priprema već u veljači s tim da se pri tome ne razbacuje i uopće ne zaorava nikakvo gnojivo. kako ga od milja zovu. na hrvatskoj televiziji. preciznije u emisiji «Globalno sijelo» koja je emitirana koncem 2004. zamislite. glinovitom i malo zaslanjenom tlu. najotpornija mahunarka na sušu.

provjereno i nadasve uspješno. Kako i ne bi kada se radi o zanimljivom povrću koje je ostavilo traga u mnogim starim civilizacijama. koji kaže: «Tko je jednom doživio ljepotu ljubičastih cvjetova artičoke. a koji je. Brkljača radosno i pozira. s tendencijom daljnjeg rasta. to ne znači da je artičoka manje popularna i u Španjolskoj. artičoka se proizvodi zbog mesnatih. mini arboretum voćnih i povrtnih biljaka. A znanstvenici su dokazali kako artičoka osvježava ten. osim u kulinarstvu. gdje se sve proizvedene količine vrlo brzo i prodaju. artičoka se od sada. Francuskoj i Grčkoj. Može se uzgajati u područjima gdje srednje zimske temperature nisu niže od 5 stupnjeva C. diPl. poput našeg Josipa. Ne traži suviše vlažno tlo. I dok se do sada ovo atraktivno povrće moglo zamijetiti jedino u susjednoj nam Dalmaciji. riječ je o «našem» agronomu. preciznije u prigradskom naselju Hodbina. Stoga slobodno možemo ustvrditi kako se danas artičoka uzgaja diljem svijeta i kako je s pravom uvrštena u vodeće svjetske luksuzne namirnice. Jasno je kako se kod nas preporuča uzgoj za potrebe domaćinstva. Osim toga. bit će mu teško skidati sočne pupove u kojima se skrivaju nježna srca koja se koriste u kuhinji». Pa ne kaže se uzalud kako krv nije voda! Uvjeti uzgoja Kako smo doznali. iznimno je popularna i u SAD-u te Argentini. u našim uvjetima uzgoja nadzemni dio biljke izumire tijekom zime dok u proljeće iz pupova podzemne stabljike rastu novi izboji. A znameniti vrt se nalazi samo nekoliko kilometara južnije od Mostara. uravnotežuje organizam i bistri glavu. Iako Josip Brkljača u svom nasadu artičoke se najvećim dijelom uzgaja na Mediteranu. uz pažnju dobrog gospodara Josipa. premda bi se veće količine ovog povrća mogle plasirati i na tržište. Riječ je o biljci koja razvije jaki korijenov sustav koji prodire do 1. Visu i Braču te u dolini Neretve. zbog čega se artičoka preporuča i u sprječavanju angine pectoris. ing.ARTIČOKA IZ SRCA HERCEGOVINE Sezona artičoke u punom je jeku. Tamo se nalazi jedinstveni. Jestive cvjetne glavice duguljaste su ili okrugle. Stoga joj najviše odgovaraju priobalni tereni. iako i dan danas dobrim dijelom predstavlja mistično i nepoznato višegodišnje povrće. Tajna uspjeha? Berba se obavlja oštrim nožem B R O J 4 5 • S R PA N J / K O LO V O Z 2 0 0 6 Kako iz prve ruke saznajemo. koji je inače rođen upravo na Braču. pomaže jetri i žučnom mjehuru. sočnih i ukusnih listića koji se nalaze u cvjetnoj glavici i na proširenoj cvjetnoj bazi. Sve to artičoku čini više nego mističnim i nadasve zanimljivim povrćem… . artičoka je iznimno cijenjena i u zdravstvenom smislu. Za normalan razvitak artičoka pak traži što više svjetla i ne voli rasti u sjeni. potrudio se da dokaže gosp. Artičoka dobro podnosi umjerne vjetrove. Također ima i zaljubljenika u ovo povrće.5 m dubine i biljci koja na istom mjestu živi do 20 godina. obložene mesnatim listićima koje u većini slučajeva završavaju bodljama. Zato nije ni začuđujuće kako se u Dalmaciji artičoka počela organizirano proizvoditi na površini od 10 hektara. gihta i probavnih smetnji. omogućuje bolju probavu te snižava kolesterol. Sve to objašnjava zašto je riječ o vrlo traženom i atraktivnom povrću ne samo kod nas nego i u cijelom svijetu. Tomu zorno svjedoči i artičoka koja je već spremna za berbu a ispred koje gosp. Naročito se njena proizvodnja proširila na Hvaru. posolicu i malo zaslanjena tla. Krupne glave artičoke uzimaju se za jelo odmah nakon berbe s tim da se ne jedu sirove iz razloga što su teško probavljive. Zbog blizine navedenih područja lako se da zaključiti kako i južna Hercegovina može osigurati optimalne uvjete za uzgoj ovog nadasve zanimljivog povrća. može uzgajati i u južnoj Hercegovini Cvjetna glavica spremna za berbu 13 Piše: nino Rotim. D akako. uz samu obalu mora a koji su zaklonjeni od bure i juga. cijenjenom gospodinu Josipu Brkljači koji je jedan od rijetkih povrtlara koji je uistinu uspio i uzgojiti artičoku u svome vrtu. to više nije tako. alergija i reumatskih bolesti. jedinstven na ovim prostorima. štiti od ateroskleroze. Dakle. A osim cvatnih pupova u ljekovite svrhe se koriste i listovi te korijen. naročito u vrijeme zametanja cvatova. A da je njen uzgoj u Hercegovini moguć. Međutim. ustvrditi ćemo možda malo i subjektivno. Brkljača. Naime. Zanimljivo je da je za snižavanje kolesterola zaslužan sastojak cinarin. Posebno dobro uspijeva u područjima bez velikih kolebanja temperatura. premda nešto više vlage zahtijeva u prvom razdoblju rasta i to u vrijeme naglog razvitka glavica. moždane kapi. astme. A zbog iznimno velike potražnje za njenim sjemenom morali smo angažirati i našu nabavnu službu da posegne put Italije koja je ujedno i rekordni proizvođač na Mediteranu (s čak 56 posto udjela proizvodnje).

trebamo obavljati predvečer ili rano ujutro. Dani polja povrća U toplijim dijelovima Hercegovine tijekom srpnja i kolovoza ozbiljniji proizvođači nastavljaju sjetvu i sadnju povrća kako bi zadovoljili potrebe tržišta. dobro je povrće zastirati pokošenom travom.). Domaćin ovogodišnjih dana polja bio je grad Felgyo. Pored toga. endivije. Često se postavlja i pitanje kada je tlo presuho.5 do 5. vrtlari su često u nedoumici vezanoj za količinu utrošene vode neophodne za zalijevanje. kako bi zastupnici i distributeri sjemena. A općenito govoreći. Istina. prije sjetve sjemena nužno je kvalitetno pripremiti tlo. endivije.14 presuho. uvjeti za sjetvu povrća nisu optimalni jer ipak u ovo doba godine često vladaju «tropske vrućine». slamom ili lišćem jer je dokazano da zastirka po četvornom metru uštedi čak i do jednu litru vode dnevno. Osim toga. Kako je ovo godina s pojačanom pojavom lisnih ušiju i stjenica. a najveći broj sudionika bio je iz Srbije i Crne Gore. zimskog kupusa. trebate li povrće zalijevati. sudionici dana polja su posjetili suvremene staklenike u kojima se godišnje proizvede oko 70 milijuna različitih presadnica povrća. Raspadne li se. vrijedi nepisano pravilo kako mlade biljke u početku razvoja zahtijevaju 12 litra vode na dan. sastava tla pa sve do povrtne kulture koja se uzgaja. upoznaje s novitetima iz svog programa. Svakako da je najkritičniji period sjetve u razdoblju od 20 srpnja do 10 kolovoza. iz ovog dijela Europe s ciljem da se upoznaju s novim hibridima. počevši od zalijevanja pa Sjetva povrća u toplijim područjima Jesenski kupus se sadi sredinom ljeta do unošenja gnojiva. Ipak. a što se prije svega odnosi na kupusnjače. ove tvrtke. aktualna je i sadnja presadnica povrća: cvjetače. u Mađarskoj su održani dani polja povrća na kojima su se okupili svi zastupnici i distributeri tvrtke Rijk Zwaan. Prije sjetve ili sadnje povrća nikako ne smijemo zaboraviti i unošenje insekticida u tlo. Stoga je biljkama potrebno osigurati dovoljne količine vode kako uloženi trud ne bi bio uzaludan. ing. LJETO U POVRTNJAKU Iako su temperature u ovom razdoblju iznimno visoke. to je znak da je tlo U organizaciji svjetski poznate sjemenske kuće Rijk Zwaan. Mr. Inače tvrtka Rijk Zwaan svake godine organizira dane polja na kojima svoje zastupnike i distributere. Pritom prednost imaju presadnice proizvedene kontejniranim načinom i to iz razloga što se bez većih poteškoća mogu saditi tijekom cijele godine uz izostanak stresa-zahvaljujući grudi supstrata oko korijena. što podrazumijeva i unošenje odgovarajućih biljnih hranjiva. zimskog kelja. na licu mjesta mogli vidjeti sve prednosti i nedostatke pojedinih hibrida. zime pa sve do travnja može brati na otvorenom polju i plasirati na tržište Piše: JoSiP BRklJača. Osim sjetve. Razumljivo je da su podaci u tablici orijentacijski i da optimalno vrijeme sjetve ovisi od vladajućih klimatskih prilika. krastavci. salate. Osim toga. odnosno kako odrediti pravodobni moment zalijevanja. kako bi se sačuvala vlaga u tlu. kad temperature nisu previsoke. s tim da se obvezno konzultiramo s lokalnom savjetodavnom službom. jednostavno procijenite tako da na dubini od 10 cm iskopate malo zemlje i stisnete je u ruci. Osim obilaska nasada povrća u polju (kupusnjače. intenzitet radova u povrtnjaku se tek neznatno umanjuje. Stoga.Aida Kohnić B R O J 4 5 • S R PA N J / K O LO V O Z 2 0 0 6 . uvijek je starije biljke poželjnije zalijevati jednom do dva puta tjedno s 10-20 litara po četvornom metru nego svaki dan s 5 litara vode. jesenske salate i dr. dok starije biljke troše od 2. kelja pupčara. Ali. Posebnu pak pozornost trebamo obratiti na štetnika kupusnu muhu koja je posljednjih godina stalna prijetnja kupusnjačama. Nije nevažno napomenuti da sve navedene radove u povrtnjaku. koji bi se u narednom periodu mogli naći u distribuciji. trebamo voditi računa i o zaštiti prijesadnica. rajčica.5 litara dnevno. Sadnja se obavlja u dovoljno vlažno tlo s tim da dva tjedna nakon sadnje trebamo obaviti i prvu prihranu (KAN i sl. radiči). ali i strućnjake iz ove oblasti. količine vode variraju ovisno od klimatskih prilika. Proizvođačima je važno osigurati kontinuitet berbe svježeg povrća koje se u našim južnim područjima od jeseni.

pa je plod maraske slabije kakvoće iz razloga što sadržava manje suhih tvari i šećera. Međutim. Tako je uočeno kako se višnje mogu uspješno uzgajati u priobalno mediteranskom pojasu kao i na višim nadmorskim visinama (do 1500 m). premda se da zaključiti kako su pretežito zastupljene četiri sorte. Plod je srednje velik do velik a odlikuje ga vrlo ugodna aroma.zbog neispunjenog obećanja koje ste dobili imat ćete jedan neugodan susret • brati višnje . dalmatinska iskustva govore kako se cijenjena sorta višnje zvana maraska najviše uzgaja do 200 metara nadmorske visine jer je u tim područjima njen plod i najkvalitetniji. rexelle. koncentriranih i voćnih sokova.očekuje vas jedan neobičan doživljaj • plod višnje . što je ujedno svrstava u sami vrh svjetskih višanja. žestokih pića. Ali.15 VIŠNJA POLAKO OSVAJA HERCEGOVINU Trenutno višnja zauzima simbolično mjesto u ukupnom fondu hercegovačkih voćnih stabala. Potakao bi još intenzivniji uzgoj višanja i trešanja a nedvojbeno bi ostvarivao zavidan prihod. Oblačinska višnja je također zastupljena u pojedinim uzgojnim područjima naše zemlje. Rexelle je međunarodno priznata sorta koja će vrlo brzo uz marasku preuzeti primat u proizvodnji višanja. to su sorte: maraska. ali i nenadani novčani dobitak . šumadinka i keleris 16 dok se nešto manje uzgaja i oblačinska višnja. Ipak. Zori oko 25 lipnja. Sorta je otporna na bolesti i tolerantna je na lošija tla. kako za potrošnju u svježem stanju tako i za preradbene proizvodne kapacitete. Cvate kasno i dozrijeva početkom srpnja. mekanog i vrlo aromatičnog mesa ploda. Prije svega. posebno likerskoj industriji. Najčešće sorte višanja u Hercegovini Uvjeti uzgoja višnje Višnja je dugogodišnja voćna vrsta jer raste i donosi plodove duže od 20 godina. koja se može uzgajati na svim položajima. Maraska je najtraženija i najkvalitetnija sorta višnje na području Hercegovine. Upra- Nasad višnje u okolici Mostara B R O J 4 5 • S R PA N J / K O LO V O Z 2 0 0 6 Ponuda sorti višnje u hercegovačkim voćnim rasadnicima varira. premda se mogu koristiti i u svježem stanju. Plod je srednje velik do velik. likeri. Sorta se posljednjih godina sve više uzgaja a odlikuje je velika otpornost prema niskim temperaturama. Jedina mana ove sorte je njena osjetljivost prema bolesti zvanoj monilija. sočnog mesa koje ima slatko-kiselkasti okus. s povećanjem nadmorske visine smanjuje se temperatura. Ipak. Međutim. te sorte se najviše i sade u ovom području naše zemlje. Na kraju možemo slobodno ustvrditi da bi izgradnja odgovarajućeg preradbenog kapaciteta (sokovi. uspješnu i unosnu proizvodnju. A plod maraske (meso ploda i koštica) i list koriste se za proizvodnju više vrsta likera. zamjetno je i da u vrtnim centrima potražnja za njenim sadnicama raste iz godine u godinu Piše: mladen kaRačić. Naime. višnja je ipak voćna vrsta skromnih zahtjeva. Iako rodi redovito i obilno. te djelomično i lokalnog tržišta. Sukladno tomu. pekmezi i sl. desertnih vina. nije previše zastupljena zbog toga što formira izrazito sitne plodove. diPl.očekuju vas brige. njeni plodovi dozrijevaju već koncem lipnja i imaju osrednju krupnoću. već naprotiv predstavlja vrlo zanimljiv tržišni proizvod. sočnog. Primjetno je da posljednjih godina u Hercegovini raste gospodarsko zanimanje za višnju marasku čiji je plod iznimno cijenjen u prehrambenoj. to ne znači da višnja nije rentabilna voćna vrsta. Naime. Rexelle je nešto novija sorta višanja koja je samooplodna i koja dozrijeva u drugoj polovici mjeseca lipnja. zbog čega je on manje i aromatičan. Tako vrijedi nepisano pravilo kako višnja dobro uspijeva tamo gdje odlično rastu jabuke i trešnje. radi se o vrlo kvalitetnoj sorti. Izvrsna je za preradu. što znači da njena proizvodnja uglavnom služi za podmirenje potreba domaćinstva. vo zbog tih okolnosti trebamo pomno odabrati položaj za njen uzgoj.) na području Hercegovine bio pun pogodak iz dva osnovna razloga. što znači da je u ovom smislu tolerantnija od trešnje.očekuje vas nezadovoljstvo u ljubavi • jesti višnje . Ali. S druge strane. U prvim godinama traži dosta njege SANOVNIK • višnjino drvo . a što ona uistinu nije. Plodovi se pretežno koriste za industrijsku preradu. kompoti. Osim što je meso odlične kakvoće. Keleris 16 je samooplodna sorta višnje koja rano prorodi i koja redovito daje obilne prinose. marasku odlikuje redovita i obilna rodnost. prvi korak koji treba načiniti jest dosadašnji način proizvodnje višnje s nekoliko stabala razbacanih po parcelama preorijentirati na intenzivan uzgoj jer to ipak jamči koliko-toliko sigurnu. odmah treba napomenuti kako postoji više tipova (klonova) maraske te je stoga često smatraju višnjom izrazito krupnih plodova. P roizvodnja plodova višnje u BiH nalazi se na niskoj razini i ni približno ne zadovoljava potrebe domaćeg tržišta. bezalkoholnih vitaminskih sirupa. ing.

Uvjeti uzgoja Prehrambene vrijednosti avokada Premda je to malo poznato. Danas se pak uzgaja u svim dijelovima svijeta s tropskom i suptropskom klimom. ekstrakti lišća i sjemenke koriste se u razne medicinske svrhe i to za liječenje dizenterije. S druge strane. A nakon što razvije dva-tri lista. Sadržava i određenu količinu vitamina K. Tako nas je prošle godine više nego iznenadila potražnja za rijetkim vrstama povrća. avokado najbolje uspijeva na plodnim ocjeditim tlima na sunčanim staništima uz mnogo vlage. u Izraelu prelijeva limunovim sokom i to sve kako ne bi potamnio i kako bi bio što ukusniji. bitna je činjenica kako avokado sadrži i masti u kojima je dotični vitamin K upravo i topljiv. To se prvenstveno odnosi na stalnu. od njega se može načiniti više nego ukusan pire koji se. zimzelena biljka velikih tamnozelenih listova. O tome smo i pisali u jednom od naših prošlih brojeva Green Garedena. primjerice.16 AVOKADO miris egzotike i u vašem domu Plod avokada Avokado potječe iz toplih i vlažnih. Iako se ovaj specijalitet u Meksiku jede s kukuruznim čipsom kojeg u nas još uvijek nema. odakle plodovi na šire svjetsko tržište stižu tijekom cijele godine. osunčano i od propuha zaklonjeno mjesto. diPl. dobar će biti i onaj obični. Dodajte i neizostavni sol i papar te sve dobro pomiješajte i poslužite. S druge strane. Potom plod zgnječite te mu dodajte pola glavice luka izrezanog na tanke ploške. avokado sadržava veću količinu vitamina E. U zgojiti neku od egzotičnih biljaka u vlastitom stanu izazov je kojem rijetki mogu odoljeti. Dovoljno je odabrati potpuno zreo plod iz kojeg se zasijecanjem oštrim nožem pažljivo izvadi netaknuta sjemenka. Stoga se uvijek i sadi nekoliko različitih sorti kako bi se omogućila njegova normalna oplodnja. trebate je presaditi i smjestiti na toplo. Zimi avokado držite u toploj prostoriji i budite ponosni ukoliko vam za 10-tak godina biljka uopće procvate. praksa je pokazala da uzgojen u našoj klimi avokado doslovce nikako ne daje plodove te uopće te avokado te ga razrežite na dva dijela s tim da naknadno odstranite košticu. Ukoliko bi netko u tome i uspio. teško uspije i procvjetati. Sukladno tomu vlada veliki interes i potražnja za svim vrstama neobičnog voća i povrća. koji se razmjerno rijetko nalazi u Pošto potječe iz tropskog i suptropskog pojasa. odgovarajuću temperaturu tijekom cijele godine. za uspješan je uzgoj avokadu nužno osigurati optimalne uvjete. Uzgoj iz sjemena Šalu na stranu. Inače. ing. Stabla avokada su dosta visoka Tek zametnuti plodovi avokada B R O J 4 5 • S R PA N J / K O LO V O Z 2 0 0 6 . Međutim. Ipak. pustiti korijenje a biljka će postupno razviti listove. Zanimljiv je i podatak kako su stabla avokada produktivna pedesetak godina. proljeva te u vidu antibiotika. Inače. isušuje cvjetove i ometa oprašivanje. rotkvice oblika mrkve ili pak mrkve okruglastog oblika nalik rotkvici. tropskih maglovitih i kišovitih šuma Srednje i Južne Amerike. S druge strane. Tako je malo poznato da postoji sorte avokado koje dozrijevaju u različito vrijeme te činjenica kako je riječ o stranooplodnoj biljci. Takav slučaj upravo je zabilježen u Izraelu pa o tome kod njegovog uzgoja treba obvezno i povesti računa. vjerovali ili ne. Ali. pokoji plod se kod avokada može razviti i bez prethodno obavljene oplodnje. zasigurno bi se brzo i obogatio iz razloga što je potražnja za njegovim plodovima na širem europskom tržištu stalno prisutna. sam ili u salatama. uzgojen u posudi. treba znati kako vjetrovite položaje treba isključivo izbjegavati jer mu vjetar lomi grane. a nerijetko se koristi i za pripravljanje specifičnih umaka. posebnu pozornost privlači egzotična voćka avokado. Nakon nekoliko mjeseci. Operite je toplom vodom i u nju utisnite tri čačkalice te je potom uronite u staklenku ili čašu koja je prethodno napunje- na vodom. A bude li sreće. od razine mora do čak 2250 m nadmorske visine. premda su nerijetko zabilježeni i plodonosni stogodišnjaci! Piše: Silvio škRokov. čije visoko stablo (9-20 m) široke krošnje predstavlja jedinu važniju jestivu biljku iz porodice lovora. navedeni umak vrlo brzo promijeni boju pa u zdjelu s umakom stavite košticu (ako je niste iskoristili za uzgoj avokada) koja će. smanjuje zračnu vlagu. avokado se jede svjež. Ovo neobično stabalce ljeti neka bude na sunčanom dijelu balkona ili vrta i to sve dok noćne temperature ne padnu ispod ništice. Stajanjem. Umak od avokada: Ogulivoću. kod nas se avokado uzgaja tek sporadično i to iz sjemenke koja se nalazi u unutrašnjosti ploda. kao i ukrasnog bilja. Ali. avokado u našim klimatskim prilikama obično naraste do dva metra visine. koštica će raspuknuti. održati njegovu svježinu. A i B te se stoga vrlo često koristi u kozmetičkoj industriji. Kao posljedica toga plodovi avokada prerano otpadaju. poput potpuno bijelog krastavca. A najveći proizvođač i izvoznik avokada je Meksiko. od istočnog Meksika do sjevernih Anda.

Champion. Zbog toga. bolest je vrlo tvrdokorna i nekolike prve godine traži mnogo prskanja i strpljenja. nešpola je višemanje nepoznata voćna vrsta koja se u našim toplijim krajevima uzgaja uglavnom pojedinačno na okućnici. koja je ustvari zimzelena biljka. Na žalost. iako nešpolu često nazivaju japanskom mušmulom. donijeli bi sitne plodove koji bi se razvijali na štetu onih na glavnom izboju. Na taj način krošnju adekvatno prorijedimo i učinimo prozračnom kako bismo omogućili prodor sunčevih zraka do svakog lista. Bordoška juha i sl. gdje dolinom rijeke Neretve prodire utjecaj mediteranske klime. ali voćku treba dobro okupati. u našim južnim područjima veoma dobro uspijeva uz uvjet da je zaštićena od jačih sjevernih vjetrova. NEŠPOLA ILI JAPANSKA MUŠMULA Piše: goRan JuRilJ. Naime. visoke temperature zraka i dulja sušna razdoblja doslovce ne predstavljaju teret za ovu nadasve zanimljivu voćnu vrstu. A osim u svježem stanju. Stoga je krošnju najbolje formirati u obliku pehara ili kugle. iscrpljeni i bolesni izboji. ali zato lako strada od jačih hladnih vjetrova. Jer ukusni plodovi nešpole bi vrlo lako mogli naći mjesto kao prvi plodovi voća u proljeće na stolovima turista i naših građana. Druga rezidba se obavlja u jesen s ciljem odstranjivanja postranih. treba naglasiti kako nešpola (Eriobotryia japonica) nije isto što i mušmula (Mespilus germanica). ona se bitno razlikuje od obične mušmule koja je listopadna voćna vrsta i čiji plodovi dozrijevaju koncem listopada ili čak u studenome. sekun- darnih izboja na glavnom izboju koji nosi cvjetište. Na kraju se opravdano može zaključiti kako u uzgoju japanskih nešpola u našim južnim krajevima mnogo toga nedostaje ili je još nepoznato. kiša najvažniji čimbenik širenja bolesti. a što se provodi redovito svake godine. Ako se ne bi orezali ti postrani izboji. rezidbom se uvijek odstranjuju svi tanki. Iako se uzgaja uglavnom pojedinačno. može zahvaliti svojim dekorativnim svojstvima koji se ogledaju u lijepim i velikim kožastim listovima srebrenkastozelene boje te prekrasnim cvatovima koji izgledaju poput grozda a koje nalazimo na vrhovima jednogodišnjih izboja. Redovita rezidba i zaštita-ključ uspjeha? Gdje se sve može uzgajati nešpola? Nešpola je suptropska voćka s vrlo širokim arealom uzgoja. praksa je pokazala kako bez odgovarajuće zaštite jednom oboljelu nešpolu teško možete izliječiti. S druge strane. A ona ne samo da će se u južnoj Hercegovini lako prilagoditi već će početkom svibnja s vrlo ukusnim plodovima najranije od svih voćaka otvoriti novu sezonu svježeg voća. pa voćku treba u razumnim razmacima prskati od jeseni do proljeća. Nasad nešpole U Izraelu se uzgaja ispod mreže podnosi temperature zraka i do minus 10 stupnjeva C. Kako pak ne bi bilo zablude. ponegdje možemo brati već u svibnju što znači da oni među prvima dospijevaju na tržište. Zbog toga bi bilo vrijeme da se na tome započne više i bolje raditi. Iako su njeni plodovi na prvi pogled neugledni. Tako su prema hladnoći najosjetljiviji mladi pupovi.17 Premda se nešpola intenzivno uzgaja u razvijenim voćarskim zemljama s mediteranskom klimom. Nasuprot tomu. Tako je nalazimo u kućnim vrtovima i parkovima uzduž čitave obale Jadranskog mora a dijelom i u unutrašnjosti. Kod prskanja treba ko- ristiti normalne koncentracije. temelj uspjeha svakako leži u pravilno provedenoj zaštiti nešpole koju obično napada jedna vrsta fuzikladija (krastavost ploda). Glavni uzroci takvu stanju leže u neinformiranosti i nepoznavanju voćara s ovom voćnom vrstom. klasična zimska tretiranja visokokoncentriranim fungicidima nisu uputna. Kontejnirana sadnica nešpole . To. Za prskanje se uglavnom koriste klasični bakreni fungicidi kao što su Cuprablau Z. Naime. prije svega. rezidbu nešpole treba obaviti odmah nakon berbe plodova. Pored toga. klice bolesti na jako zaraženoj voćki su stalno prisutne i samo čekaju povoljne uvjete za razvoj. diPl. A kako je riječ o zimzelenoj voćki. koriste se i za izradu različitih prerađevina poput sokova i likera. Ali. Prskanje je uvijek uputno obaviti prije pojave dugotrajnog kišnog vremena (južina) jer je vlaga tj. Jer nešpola vrlo dobro prkosi suši. vrlo su sočni i imaju ugodno osvježavajuću aromu. O sim toga. plodove s nešpole. Za ovu voćnu vrstu je karakteristično kako bez većih poteškoća B R O J 4 5 • S R PA N J / K O LO V O Z 2 0 0 6 Iako to ljubitelji voća iz neznanja zanemaruju. Također su djelotvorni i mnogi klasični fungicidi poput Cineba i Dithana te sistemici Topas. Rubigan i Systhane. ing. u našim južnim krajevima nije zauzela veće i značajnije mjesto.

malo je poznato kako lipa ima svojevrsna umirujuća svojstva. kao ekstrakt. zimi ili eventualno početkom proljeća. L ipa je nadasve zanimljivo ukrasno drvo koje može narasti u visinu i do 40 metara. Diuretik je te tako pospješuje znojenje i mokrenje. Posebice je interesantna zbog svoje široke i gusto razgranate krošnje koja u ovim vrućim i sparnim danima stvara više nego potrebnu «debelu» hladovinu. Cvijet također sadrži sluzave sastojke koji djeluju protuupalno. kupka i za spravljanje različitih obloga. U tu svrhu 30 grama debla treba kuhati petnaestak minuta u litri vode nakon čega se ona redovito i pije. Lipa je dosta korištena i iz razloga što ne izaziva nuspojave. Međutim. Ljekovito je međutim i deblo koje sadržava sastojke koji pospješuju proizvodnju žuči u jetri te na taj način pripomažu probavi masti (protuspastik). gripe i kašlja. A upravo je to kumovalo njihovom ubrzanom propadanju i sušenju pojedinih stabala čije velike grane i dan danas čine realnu opasnost za sve slučajne prolaznike. zbog čega se dosta koristi i u pčelarstvu. nove. zbog čega se koristi za otklanjanje nervoze i napetosti.18 LIPA ljekovito drvo Lipa predstavlja visoko listopadno drvo koje cvate potkraj lipnja otkud i potječe njeno ime. ukoliko ste prinuđeni odrezati veliku granu. Pomaže i kod pojave žučnih kamenaca te probave masti a njena uporaba u kozmetici je nezamjenljiva. Koristi se i u slučajevima pojave angine pectoris i aritmije. stomak). S druge strane. dekorativnog i ljekovitog gledišta! Rasadnik ukrasnih stabala lipe B R O J 4 5 • S R PA N J / K O LO V O Z 2 0 0 6 . zbog toga se lipa pretežno i sadi kao ukrasno drvo u sklopu okućnica. A ono što ti «stručnjaci» nisu znali jest činjenica da lipe itekako dobro podnose oštro orezivanje. Iako se nekada lipa intenzivno sadila u drvoredima i parkovima. A u narodnoj medicini se rabe cvjetovi koji se sakupljaju u vrijeme cvatnje i to kada je procvjetalo 2/3 cvjetova. dakle bez zalijevanja. danas se pretežno uzgaja pojedinačno na okućnicama Piše: elvedin čolaković. S druge strane. radi se o zanimljivom stablu s tehničkog. zamjetna je i činjenica da se unatrag 30-tak godina pa i više lipa intenzivno sadila u strogom centru urbanih sredina gdje se vrlo dobro uklopila u nepovoljnim uvjetima uzgoja. I oko baze biljke mogu izrasti neželjeni izbojci koji stvaraju pravu šumu oko osnove debla čime se lipama i više nego narušava dekorativnost. rezidbe i sl. Cvijet lipe sadrži esenciju bogatu magnezijem koji smiruje grčeve šupljih organa (mjehur. Kod lipa je pak uobičajen problem rast mnoštva izbojaka na deblu ili na granama. Jednom riječju. te izbojke treba orezati dok je biljka u razdoblju mirovanja. Osim toga. Uostalom. Stabla lipe su izuzetno visoka Lipa-drvo koje liječi! Orezivanje lipapotreba ili ne? U nekim prijašnjim vremenima koja su već daleko iza nas nazovi stručnjaci izričito su zabranjivali rezanje i orezivanje zasađenih stabala u gradskim drvoredima i parkovima. Malo je poznata i činjenica kako je svestrana lipa poslije bagrema najmedonosnije drvo. premda se nerijetko koriste i kupke. astme. cvijet lipe se koristi u vidu čaja. prihranjivanja. Tako je svoj opstanak uspjela izboriti usred samog asfalta većinom prepuštena samoj sebi. treba priznati da premalo znamo o njenoj uporabi u narodnom liječenju. Lipa tako- đer pospješuje prirodan san za razliku od sedativa. koji nas drže mamurnima narednoga jutra. Stoga se često koristi kod nervozne djece koja pate od nesanice. oni koji su potpuno procvjetali nemaju vrijednost. U tu svrhu pije se čaj. najpogodnije vrijeme za to je sredina ili kraj ljeta iz razloga što će tada biljka manje ispuštati sok a sama rana će brze zacijeliti. ing. Međutim. što je posljedica ranjavanja stabla. Nedavno se čak otkrilo kako lipa omogućava i lakšu cirkulaciju krvi te zbog toga umanjuje mogućnost miokardnog infarkta i tromboze. Korištena na ovaj način i u ovu svrhu djelovanje počinje pokazivati već nakon tri do četiri dana. sljedećih godina će izrasti Pčele rado posjećuju cvjet lipe Iako je čuven lipin čaj koji otklanja mnoge tegobe. vazodilatator je i širi krvne žile. Naime. Lipa posjeduje i brojna druga ljekovita svojstva zbog čega se koristi i kod upale grla i bronhija. Čak i ukoliko se odrežu glavne grane stabla.

primjenjena odmah nakon cvatnje. peronosporu. Ronalin . rose ili magle. .1% 4. prskanje odmah nakon cvatnje (kod osjetljivih sorti i u početku cvatnje) RONILAN DF u konc.1% Prvo prskanje protiv sive plijesni (odmah nakon cvatnje) potrebno je kombinirati sa sistemičnim fungicidima protiv peronospore (RIVAL ili FORUM STAR) i pepelnice (RUBIGAN ili Siva plijesan na grožđu Sa zaštitom treba početi odmah nakon završetka cvatnje Forum star suzbija i sivu plijesan STROBY ili COLLIS). 19 R azlog ovoj pojavi je infekcija grozdića patogenom gljivicom po imenu siva plijesan (Botritis cinerea)-uzročnik truleži ili botritisa. Trule grozdove pokriva siva plijesan poput paučine. Preporučamo fungicid CANTUS koji ima potpuno nov i siguran način djelovanja na uzročnika bolesti. nakon cvatnje). napada grožđanih moljaca ili osa .povišena zračna vlažnost i povremeno vlaženje bobica usljed kiše.1% 2.FORUM STAR + COLLIS . Infekcija se može dogoditi u svim fazama razvoja vinove loze ( od cvatnje do berbe).ožegotine od sunca ako je skinuto previše lišća Za kvalitetno suzbijanje ove bolesti potrebno je provesti 3-4 prskanja vinove loze. ali je vrlo važno započeti sa zaštitom u pravo vrijeme. u vrijeme šaranja (početka zriobe) CANTUS 0. ali su najkritičnije faze završetak cvatnje. pepelnicu i sivu plijesan. prije zatvaranja grozda RONILAN DF ili CANTUS 0. Drugo prskanje (pred zatvaranje grozda) treba obaviti na lokalitetima i osjetljivim sortama gdje botritis svake godine pravi veće probleme. . ing.viša temperatura zraka. početak zriobe i pred berbu. Ranija (preventivna) primjena fungicida za suzbijanje sive plijesni (truleži) osigurava kvalitetniji urod i smanjenu potrebu za kasnijim prsk anjima(u fazi pred berbu) kod kojih je vrlo važno voditi računa o karenci. Ova kombinacija.preporuča jednu novu kombinaciju fungicida . a dosta tako trulih boba otpadne.BOTRITIS siva plijesan /trulež/ vinove loze Redovita je pojava da u kišovitim godinama grožđe počne naglo trunuti pred berbu. Jačem razvoju ove gljivice pogoduju sljedeći uvjeti: . suzbija 4 najvažnije bolesti u vinogradu: crnu pjegavost. Broj prskanja ovisi o vremenskim uvjetma: 1. Piše: Renato vilenica.oštećenja usljed tuče. Od ove godine CHROMOS AGRO d.1% 3.kojom se umanjuje potreba za RONILAN-om.d. zatvaranje grozda. tri-četiri tjedna prije berbe CANTUS 0. 0.kiša ili rosa u vrijeme kad ima ostataka cvjetnih kapica na bobicama i peteljkama (dakle.pripravak za suzbijanje sive plijesni Zdravo grožđe B R O J 4 5 • S R PA N J / K O LO V O Z 2 0 0 6 . Vremenski uvjeti odredit će potrebu za prskanjima u vrijeme šaranja bobica i pred berbu. .

Kako je ova sorta dosta osjetljiva na mraz. Sorta jabuka pod nazivom zlatni delišes voli umjerena i vlažna tla te umjereno i hladno mjesto. ali se ne očituje na ovako izražen način. postupak možete ponoviti. Dakle. pa se bojim da ipak nije nešto u redu. Nakon određenog vremena može doći do pojave da stariji listovi počinju žutiti pa ih je tada potrebno odstraniti oštrim nožem. 20 Mlade jabuke bez plodova Prije četiri godine posadila sam nekoliko sadnica jabuka. Mr. kad su pupovi još zatvoreni. dakle isključivo za vlastite potrebe. Pojava sitnih bobica na grozdu Prilikom redovitog obilaska vinograda primijetio sam veći broj grozdova na kojima su se formirale suviše sitne bobice. želim znati da li je moguće obaviti prskanje nakon cvatnje. Vinski kamen (srijež) sa površine cisterne skida se pod mlazom vode. Uzrok pojave sitnih bobica leži u lošem vremenu koje je pratilac naših krajeva u zadnjim godinama i to upravo u vrijeme cvatnje vinove loze. pošto se vaše jabuke nalaze u polusjeni. S pravom možemo reći kako je ovaj preventivni način uništavanja štetnika jedan od najvažnijih. i to ako je moguće korištenjem naizmjenično tople pa hladne vode (korištenjem minivaša) ili da se u cisternu (ako nije velike zapremine) nalije topla/ vrela voda. Stoga. ing. Dakle. Pored svega. Tik pred cvatnju provodi se prskanje organskim fungicidima kojim suzbijamo pojavu krastavosti plodova i pepelnicu. te zaštitom od hladnoće tijekom zimskih dana i dalje ćete imati lijepu i zdravu biljku kao i do sada. želio bih znati postoje li neke druge metode suzbijanja ovog štetnika osim primjene insekticida? Svakako da postoje druge metode i načini suzbijanja ovog štetnika a odnose se prije svega na pravilan plodored i agrotehniku.PITANJA I ODGOVORI Kako zaštiti kukuruz od moljca? Kod uzgoja kukuruza redovito imam problema s kukuruznim moljcem. jabuke je korisno poprskati bijelim uljem ili oleoultracidom s ciljem uništavanja lisnih uši i crvenog pauka koji prezime na samom stablu. u pravu ste kada tvrdite da nije riječ o bolesti. nužno je uništiti kukuruzovinu najkasnije do početka svibnja jer ostavljena kukuruzovina na polju predstavlja stalni izvor zaraze. dok nakon cvatnje treba obaviti još nekoliko dodatnih prskanja. prije cvatnje ili odmah nakon cvatnje. ranija sjetva kukuruza i uništavanje drugih domaćina moljaca (korova) smanjuju mogućnost pojave štetnika. Međutim. Na taj način ćemo upravo potaknuti rast novih listova. A upravo u ostacima kukuruza prezimi moljac te je jasno da će kukuruz uzgojen na istoj površini biti ponovno napadnut od strane ovog štetnika i iduće godine. Napomena-jabuke su posađene u polusjeni. Međutim. Iako nisam veliki stručnjak. potrebe za vodom su veće. a što se provodi pravilnom rezidbom uz korištenje slabije bujnih podloga i sl. Aida Kohnić Cisterne je potrebno prije upotrebe isprati blagim neutralnim sredstvima koje možete nabaviti u svim bolje opskrbljenim poljoprivrednim ljekarnama. te kao pripremiti cisterne za novo vino? . pritom vodeći računa da se ne pretjeruje s količinom gnojiva. Razmnožavanje ove lijepe biljke raskošnih listova obavlja se tijekom proljeća i to dijeljenjem podzemne stabljike. Prilikom rezanja starih listova moramo dobro paziti jer sok biljke može izazvati alergije te je pritom korisno nositi zaštitne rukavice. Prilikom kupnje zaštitnih sredstava u trgovini najbolje se prethodno informirati kod stručnog osoblja o dostupnim sredstvima te o vremenu i načinu njihove uporabe. dipl. a o tome nam i svjedoče propisi susjednih država. upravo agrotehničkim mjerama istodobno je važno utjecati i na smanjivanje prevelike bujnosti trsa dok cvje- Održavanje inox cisterni Kako se polagano bliži i berba grožđa. ta. Ako je adam previše izložen suncu. mislim da se nipošto ne radi o bolesti. Josip Brkljača. želim vam reći da u vašem vinogradu nije bilo potpune oplodnje. Pojava cvjetova je moguća kod starijih biljaka a koji su nalik na cvjetove kozlaca. te na koji način je njegovati kako bi i dalje bila zdrava i lijepa? Prekrasna biljka na fotografiji koju ste nam poslali zove se adam (Alocasia macrorrhiza) i porijeklom je iz južnih i jugoistočnih dijelova Azije. Josip Brkljača. Nino Rotim. Mislim da se radi o sorti zlatni delišes. Atraktivna je biljka upravo zbog svojih širokih listova koji se nalaze smješteni na mesnatoj stabljici. obavite prihranjivanje. zbog čega je i došlo do formiranja malih bobica. ing. a što nije točno. Mr. ing. Ukoliko je potrebno. a prije sazrijevanja plodova. kako njima tako i vama preporučujem da ne koriste sredstva na osnovi klora jer ona oštećuju površine cisterne. jabuke je nužno zaštititi od krastavosti i pepelnice preparatima tipa Stroby ili Polyram te od lisnih ušiju i jabučnog savijača insekticidima tipa Atac ili Accra. i to je jedan od uvjeta zbog kojih može doći do smanjenja prinosa. Pošto se često susrećem s upitima mnogih korisnika inox cisterni smiju li se koristiti sredstva na osnovi klora. Kod nas je česta pojava da se na istoj površini iz godine u godinu uzgaja kukuruz. Pored svega. Stoga vam preporučujemo da. ali sve do prošle godine nije bilo plodova. Pošto se bavim uzgojem kukuruza na malim površinama. Kako bismo vam točnije pojasnili ovu pojavu. kao jedna od mjera zaštite jest upravo plodored. svakako je najsigurnije korištenje kemijskih preparata čiju primjenu nema razloga izbjegavati. Često za navedene simptome poljodjelci znaju tvrditi da je uzrok nedostatak vlage neophodan za razvoj grozdova i lišća. a njegov rast je sporiji. kako sami kažete veliki stručnjak. U rano pak proljeće. Redovitim prihranjivanjem i održavanjem vlažnosti tla. želio bih da mi date savjet kako i na koji način ukloniti vinski kamen koji se nakupio uz stjenke cisterni. Adam ne voli izrazito osunčano mjesto te je idealan položaj za uzgoj ove biljke istočna ili južna strana okućnice. Stoga me zanima o kakvoj je pojavi riječ? Iako niste. Jer. mišljenja sam kako je najvjerojatniji razlog slabog uroda smrzavanje cvjetnih pupova u rano proljeće. Druga i prilično važna mjera odnosi se na temeljito uništavanje ostataka kukuruza kako bi se onemogućio razvoj ovog štetnika i izlijetanje leptira. te se potom cisterna zatvori neko vrijeme a onda se pod mlazom vode vinski kamen lagano skida. Aida Kohnić B R O J 4 5 • S R PA N J / K O LO V O Z 2 0 0 6 Nepoznata biljka velikih listova Šaljem vam fotografiju prekrasne biljke koju sam dobila na poklon. Vlaga jest bitna. točnije na mjestu na kojem tek poslijepodne ima sunca. ali smatram da voćke imaju jako malo cvjetova. Stoga ćemo ustvrditi kako je ovu sortu jabuke poželjnije saditi u toplijim krajevima s puno sunca. Svake godine sam ih orezivala prema savjetu stručnih osoba. Željela bih znati o kojoj se biljci radi.

Osobito su nepovoljne velike razlike između dnevne i noćne temperature. dajući mu miris koji pčele vole. u cvatu se stvara više tučkova koji se razlikuju u fazi razvoja. pa je nužno redovito kontrolirati razinu opskrbljenosti biljaka hranjivima. Pčele su najbrojniji i najčešće korišteni kukci za oprašivanje voćaka. pa se zato za uporabu u zaštićenom prostoru koriste bumbari. Osim genetskih čimbenika sorte. a danju za sunčanog vremena temperatura u tunelu ili plasteniku znatno naraste. a biljke zametnu veliki broj cvatova. benziladenina i naftoksioctene kiseline smanjuje izobličenost. Svjetlost je drugi važan čimbenik o kojem ovisi pojava izobličenih plodova. Pojava je češća kod ranih sorata.1 do 0.2 %-tnoj koncentraciji. Neke vrste stjenica (Lygus sp. pa se oni ne mogu oploditi. Symphony. Fosfor. na pojavu izobličenih plodova znatno utječu temperatura zraka i osvjetljenje. jer se u kombinaciji sa slabim osvjetljenjem i nepovoljnom temperaturom zraka stvara polen slabije klijavosti. Zbog toga treba utvrditi njihovu brojnost u vrijeme cvatnje i neposredno nakon zametanja i u skladu s tim provesti zaštitu. pa se one lako preorijentiraju na druge biljke. Ako neposredno prije cvatnje nastupi hladnije vrijeme. ali i one kasnijeg dozrijevanja mogu biti podložne ovoj pojavi. Zbog toga vrh ploda ne raste pa je plod izobličen. Istraživanja u Engleskoj pokazala su da otprilike dvije stjenice na 40 biljaka dovode do 1 posto izobličenih plodova. Uporaba pčela za oprašivanje moguća je samo kod proizvodnje na otvorenom. U takvim uvjetima oplodnja je vrlo slaba pa se javlja veliki udio izobličenih plodova.15 posto suhe tvari u peteljci. ali nije isključeno da do povećanja udjela izobličenih plodova ne može doći i pri primjeni drugih pesticida. Noćna temperatura ne bi Nedostatak kukaca koji obavljaju oprašivanje također je povezan s pojavom izobličenih plodova. I neki pesticidi povećavaju pojavu izobličenih plodova Postoje pesticidi koji povećavaju pojavu izobličenih plodova. Tada se noćne temperature mogu spustiti ispod navedenog praga. možemo očekivati jaču pojavu izobličenih plodova. B R O J 4 5 • S R PA N J / K O LO V O Z 2 0 0 6 .IZOBLIČENI PLODOVI JAGODE 21 Često su vrhovi plodova jagoda izobličeni.) uzrokuju pojačanu pojavu izobličenih plodova. način bi se ostvarila dvostruka korist: smanjenje pojave izobličenih plodova uz manji napad sive truleži. manje su podložne. koje daju bolji prinos nektara. pr. kad nema mogućnosti grijanja i ako se danju ne provodi odgovarajuće prozračivanje. Povoljna temperatura u to vrijeme trebala bi biti između 8 i 10°C. Oprez s dušičnim gnojivima Kukci pomažu oplodnju Nekada je i temperatura problem! Japanski istraživači utvrdili su da optimalna temperatura u vrijeme cvatnje jagode iznosi oko 20°C. tomiSlav JemRić S orta Elsanta vrlo je osjetljiva na ovu pojavu. U SAD-u je razvijen preparat Bee Scent. također se povećava udio izobličenih plodova zbog slabe klijavosti polena. To se prije svega odnosi na neke fungicide kao što je Kaptan u 0. Cvijet jagode je zbog male količine nektara manje atraktivan pčelama. javlja se međusobna konkurencija za smanjene asimilate koja dovodi do velikih razlika u stupnju razvijenosti tučkova. Mješavina giberelina. što je često u ranoj proizvodnji. Zbog toga se izobličeni plodovi najčešće javljaju kod rane proizvodnje. pa se uz klorozu javlja slabija klijavost polena. Zbog toga razina dušika u peteljci u to vrijeme ne bi smjela biti veća od 0. Ako su u razdoblju od oko osam tjedana prije cvatnje temperatura i osvjetljenje nepovoljni. a najviše smije biti 25°C. koji povećava prisutnost pčela na cvijetu jagode. Prskanjem biljaka pripravcima izrađenima na temelju huminskih kiselina izdvojenih iz humusa jednom tjedno od cvatnje do početka berbe smanjuje trulež. kalij i kalcij također djeluju na klijavost polena. što ugrožava isplativost proizvodnje. udio izobličenih plodova i poboljšava količinu topljive suhe tvari zbog poboljšane fotosinteze. Višak cinka dovodi do blokade že- ljeza. uz smanjenu klijavost polena. U Italiji se provode pokusi s korištenjem bumbara za širenje gljivica antagonista sive plijesni. pa se tako stvaraju uvjeti za jaču pojavu izobličenih plodova. dR. nepravilna oblika. Što je uzrok? Uzrok može biti i nedostatak hraniva Piše: doc. Ponekad udio izobličenih plodova iznosi i više od 40 posto. kad pčele ne posjećuju cvatove. Ako je osvijetljenost uoči cvatnje loša. moraju se koristiti insekticidi koji nisu opasni za pčele. ali uz manji prirod i masu ploda. a tučkovi u vrhu cvata nisu dovoljno razvijeni da bi mogli prihvatiti polen. a druge sorte. Ako se tretiranje provodi u vrijeme cvatnje. smjela biti niža od 15°C. ili tretiranje odgoditi za kraj cvatnje. Na taj Dodavanje pretjeranih količina dušičnih gnojiva u jesen pogoduje pojavi izobličenih plodova. Ako list sadrži manje od 25 ppm bora. Obično su tučkovi na vrhu cvata nedovoljno razvijeni.

preko trnja do uspjeha Š alu na stranu. Čak. ako je tako možemo nazvati. I na kraju. Sadržajem aromatičnih ulja prevenira i olakšava bolesti dišnog sustava. diskolika koštunica okriljena širokim valovitim krilcem veličine oko 2. Ipak. Sitni cvjetovi su zlatnožuti. dobrim dijelom znan- stveno dokazano i potvrđeno s medicinske strane. aktivnom tvari izvrsnom za cirkulaciju. Naime. Barem je tako bilo u našoj prošlosti. duge 2-4 cm i široke 1. slatkog. Tko je god jednom posjetio Hercegovinu uočio je da u njoj rastu jedino kamen i drača. Tako u stručnoj literaturi nalazimo podatak kako je 1974. Biljka cvate u lipnju. jedino Svemogućem možemo zahvaliti što nam je podario ovaj bodljikavi grm koji naraste do 3 metra visine. Spomenimo i kako je med od drače žut ili zatvorenožut. Naime. A to opet znači da možemo stvoriti jedan od karakterističnih brendova koji će biti prepoznatljiv na našem i širem europskom tržištu-hercegovačku mednu viagru! Zarada iz prirode! Drača . štoviše. bolje upućenima je to stopostotni znak da se radi o nepatvorenom I kornjaši rado posjećuju cvjetove drače B R O J 4 5 • S R PA N J / K O LO V O Z 2 0 0 6 . Međutim. drači kao izrazito medonosnoj biljci itekako škodi suh vjetar i hladno vrijeme. odmah iza kadulje. Plod joj je pak drvenasta. drača je veoma dobra medonosna biljka koja u kombinaciji s kaduljom daje vrlo ljekovito i nadasve stimulativno sredstvo koje pojedini uspoređuju čak s viagrom! A to je doista. Pčelari čak kažu da ih kod spravljanja meda od drače uvijek nanovo iznenadi novonastali ton okusa. To je zato jer okus varira u odnosu na biljke koje se zateknu u okolini drače. diPl. S Pojedini pčelari su već uspjeli komercijalizirati dračin med kao sredstvo koje budi ljubavni žar. njenom medenju posebno pogoduje vlažno vrijeme bez vjetra. iole malo ozbiljniji poljoprivrednici. izloženi su svakoj vremenskoj promjeni. Biološke osobine drače Drača (Paliurus spina-christi) bodljikavi je grm koji može narasti do 3 metra visine. olakšavajući mu borbu protiv bolesti. jeste činjenica da med od drače brzo kristalizira. što reći već ustvrditi kako je pčelarstvo budućnost Hercegovine a drača jedan od temelja njegove komercijalizacije na našem području.5 cm. na ta način dobiva se med velike kakvoće. S druge strane. med drače djeluje na jačanje imuniteta te je posebice koristan djeci i svim onim koji ne vole preintenzivan okus meda. cjelovite ili blago pilste glatke listove. spiralno raspoređene. ing. riječ je o medu koji nema teških aroma i koji jača organizam.22 druge strane. A kako u Hercegovini ima dosta kadulje s okusom dračinog meda nema problema. A drača ima vrlo razvijen korijenov sustav zahvaljujući kome bez većih poteškoća može preživjeti surovu hercegovačku klimu. Upravo po tom karakterističnom plodu drača se vrlo lako može poznati s velike udaljenosti.5-3 cm. I dok se kamen koristio u građevinske svrhe. Kod nas raste na kamenjarima Hercegovine a ima je i duž cijele Dalmacije te Crne Gore. malo oporog okusa. A dnevni prinosi meda na drači obično se kreću oko 3 kilograma. Ima okruglaste. stočari i svi drugi entuzijasti lako će ustvrditi kako u Hercegovini jedino uspješno možemo uzgajati draču. premda u izvanredno dobrim godinama na drači prinos meda zna biti i mnogo veći. a koja obično sadrži po dvije sjemenke. Ali. Jer riječ je o grmolikoj biljci koja vrlo dobro podnosi surovu hercegovačku klimu kojoj više nego uspješno prkosi. jer je na ovaj način spravljen med bogat acetil-holinom. a samim tim i na prevenciju bolesti kardiovaskularnog sustava. prirodno svojstvo meda je da kristalizira i patvoreni med nikada ne može kristalizirati! Bitno je naglasiti i kako sama kristalizacija ne utječe na hranjivu vrijednost meda. Jedina mana. drača se ubrzano krčila i uništavala. Tako u dobrim godinama obično daje po jedno kvalitetno vrcanje. Bez mirisa je.omiljena paša za pčele DRAČA Piše: nino Rotim. krvožilni sustav i srce. a nerijetko se koristi i kao pomoć u liječenju malignih oboljenja. Djeluje i na snižavanje kolesterola. Dakle. godine u okolici Stoca drača tako dobro medila da je davala preko 8 kg prinosa na dan. Izuzev pčela! A ukoliko niste znali. osim pokoje koze koja će se neupućeno uputiti u susret vrlo opasnim dračinim bodljama niti jedna druga životinja od ovog grma kao da nema koristi. Kako su joj cvjetići plitki. skupljeni u grozdiće u pazušcima listova. A u takvom stimulativnom medu drača treba zauzimati 60 posto dok ostatak od 40 posto otpada na kadulju. medu. Jer ipak ne smijemo zanemariti činjenicu kako nektar iz drače budi ljubavni žar.

gotovo bezbojan. Čini se da ipak nisu daleko od istine… . djece. suvremena medicina pridaje sve više značaja medu kao vrijednoj namirnici. Ima jako diuretsko djelovanje pa se preporuča kod upale mokraćnog mjehura i bolesti mokraćnih putova a blagotvorno djeluje i kod upale bubrega. A vrijeskov med je izuzetno tražen među potrošačima. Danas. ing. Potrebno je dostaviti tri pakiranja meda jer jedan odlazi u laboratorij na analizu. Kaduljin med je svjetložute boje koja se malo prelijeva u zelenkastu. Jer na takvim i sličnim manifestacijama med se od strane posebno oformljene komisije ocjenjuje organoleptički i to nakon provedene kemijske i mikroskopske analize. I dok vrsta meda ima iznimno mnogo tako da bismo ih mogli opisivati čini se u nedogled. Candida albicons. angine te blagotvorno djeluje kod kroničnih upala nosa. Vrijeskov med je karakterističan za hercegovačko područje. Uz med bagrema i kestena preporuča se žučnim bolesnicima. drugi ide na ocjenjivanje dok se treća staklenka meda deponira za naknadne potrebe (za provjeru uspješnosti ocjenjivanja ili za analizu nakon reklamacije pčelara). matične mliječi i voska. područje s kojeg se med ocjeB R O J 4 5 • S R PA N J / K O LO V O Z 2 0 0 6 Bagremov med je gotovo jedan od najsvjetlijih vrsta meda. Jakog je i ugodnog mirisa po cvijetu lipe. A sam organizator izrađuje pravilnik ocjenjivanja tako što raspiše natječaj kojim poziva pčelare te odredi uvjete natjecanja: vrste meda. dok su njegovi korisni sastojci pridonosili i ljepoti. a uz lipov med preporuča se kod upale sluznice usta. spomenut ćemo kako se posljednjih godina zamjećuje sve veća potražnja i za propolisom koji je ustvari sporedni. zubnog mesa i grla te kod suhog kašlja. Livadni med.S naših livada dobivamo med od najrazličitijih biljaka. Lipov med ima blago žutu boju koja se prelijeva u zelenkastu. Svjetski poznavaoci apiterapije vjeruju da je propolis lijek budućnosti.). Jer svaki je med dobar. Preporuča se srčanim bolesnicima. seboreja i sl.OCJENJIVANJE Piše: mladen kaRačić. Kristalizira se za mjesec-dva u sitne kristale te malo požuti. Stari Egipćani držali su pčele i trgovali medom i pčelinjim voskom duž obale istočne Afrike još prije nekoliko tisuća godina. s tim da se razlikuje med s nizinskih odnosno visinskih livada i pašnjaka. potrebna pomoć svim žučnim bolesnicima. podatke o medu. od crvenog vrijeska med je prilično tamniji. brojne recepte lijekova koji u sebi sadrže med pronalazimo u samim začetcima ljekarništva i travarstva. Oba pak meda imaju jak miris po vrijesku te su ugodnog slatkog i oštrog okusa. Sukladno tomu. Danas se med koristi u medicinske i kozmetičke svrhe. Miris i okus varira ovisno o biljkama s kojih je skupljen. 23 Svaki med ima svoje specifičnosti i ne može se reći da je određena vrsta najbolja. malo je poznato kako postoje dvije vrste vrijeska. a time i korištenje meda počelo na Srednjem istoku. i to prvenstveno u prehrani trudnica. njuje. Pri tom se prvo ocjenjuju lakši a tek potom medovi bogatiji okusom i mirisom. kao energetski pripravak koji je omogućavao preživljavanje. Isto tako. dojilja. S druge strane. Tu je i navika pojedinih krajeva. istaknuti najkvalitetnije proizvode te nagraditi trud pčela i pčelara. Miriše po kadulji. ali i kao neizostavna zdrava namirnica. tvoreći fine kristale. med može biti svijetao do tamnožut. bolesnika i dr. Od bijelog vrijeska med je svijetle do malo žute boje koja se prelijeva u zelenkastu. Sporo se kristalizira. na službenim natjecanjima to nije tako. staraca. kakvoće meda N ekoć se med koristio za pripravljanje različitih lijekova. Dosta je tražen na tržištu i naročito se preporuča za smirenje te kao prijeko nakon dva do tri mjeseca. Pčelar pak na ocjenjivanje med dostavlja u staklenkama u težini od po 1 kilogram. prehlade. Tinktura propolisa također pomaže u prevenciji gripe. Čist bagremov med bez primjesa drugog meda staklasto je proziran. I dok se u Bosni cijeni med od bagrema u Hercegovini pčelari kažu kako nema ništa bez kadulje ili vrijeska. način uzimanja i količinu dostavljenih uzoraka. A smatra se kako je pčelarstvo kao profesija. Zovu ga i pčelinja smola a od davnina se izolirao i koristio za liječenje kožnih bolesti sluznice i vlasišta (psorijaza. livadni med je veoma tražen. samo je stvar ukusa kojem će se dati prednost. Slatkog je i ugodnog okusa i malo gorkast. ali vrlo važan pčelinji proizvod. tek Kako se ocjenjuje med? I dok svaki pčelar subjektivno svoj med ocjenjuje kao najkvalitetniji. U Hercegovini je iznimno tražen. osim u medicini med se intenzivno koristi i u kozmetičkoj industriji kao vrijedan sastojak mnogih pripravaka za preparativnu njegu tijela. Dugo se ne kristalizira. Upravo zbog te kombinacije raznog bilja. vrijeme i mjesto ocjenjivanja. nosne šupljine i sinusa. slatkog okusa i u na- Najčešće vrste meda rodu je naročito popularan. Između svakog kušanja meda okus se prekida konzumiranjem komadića kruha ili jabuke. bijeli i crveni. Službeno ocjenjivanje meda je iznimno zanimljivo a svrha mu je prepoznati odlike nacionalnog meda. Obično medove ocjenjuje jedan ili više sudova sastavljenih od 5 do 9 članova koji dnevno mogu kvalitetno ocijeniti do 30 uzoraka meda. Blagog je okusa i nešto slabijeg mirisa. I dok se laboratorijskom analizom i mikroskopskim pregledom izdvajaju patvoreni medovi i utvrđuje botaničko porijeklo meda ocjenjivački sud organoleptički pregleda uzorke meda. Međutim. Ali. Sve to svjedoči u prilog činjenici kako je čovjek još od davnina poznavao i eksploatirao hranjiva i ljekovita svojstva meda i drugih pčelinjih proizvoda-propolisa. diPl.

) i mali (Achroea grisella) su noćni leptiri koji se javljaju svake godine. no štete koje pravi nisu velike. Sc. Odrasli Stršeni love pčele Leptir mrtvačka glava voli med Mravi Odrasli slaninar i ličinka Česti su stanovnici pčelinjaka. Ženka voskova moljca odloži nekoliko stotina jaja na uskladištenom saću. praveći kanale. a nekada mogu pričiniti i štete u košnici kod slabih zajednica. voskovi moljci pripadaju skupini skladišnih štetnika i najveće štete rade u skladištima. ali ne nanose velike štete. domaćeg naziva mrtvačka glava (Acherontia atropos L. Tu i tamo ulaze u košnice u potrazi za medom. Mrtvačka glava Veći broj mravinjaka u pčelinjaku nije poželjan Odrasli voskov moljac i ličinka Voskovi moljci Voskovi moljci – veliki (Galleria mellonella L. je jedan od većih leptira kod nas. Skladišta moraju biti hladna. a vrlo često u skladišnim prostorima. dugačak 7-9 mm. ličinke se hrane saćem. ali i maticu. Slaninar Leptir. Po štetnosti se posebno izdvajaju mali i veliki voskov moljac. Svojim prisustvom u košnici uznemirava pčela koje ga često i ubiju. ivan oStoJić slaninar je crne boje sa sivom prugom. s temperaturom ispod 15°C. Piše: doc. Odrasli nisu štetni. Danas se na tržištu mogu nabaviti različiti pripravci kojima se suzbijaju moljci u skladištima. Poznato je da neke vrste napadaju pčele. napadaju različiti štetni organizmi. Ponekad ga se može pronaći na saću. Inače. ali su zato štetne njihove ličinke koje oštećuju saće koje se nalazi izvan košnice. Šarenih je boja. a ličinka naraste do 10 mm. Pčela često oblijepe ostatke tijela propolisom. Mrtvačka glava je noćni leptir koji ulazi u košnice u potrazi za medom i nektarom. pčelinjaku primijeti veća brojnost mrava potrebno je pronaći i uništiti mravinjake. Osnovna mjera zaštite je onemogućavanje ulaska leptira u košnicu postavljanjem uskog leta. Vrlo je proždrljiv. Ne smiju se koristiti mamci koji su privlačni za pčele (slatkaste tekućine). jabučnog soka ili piva. odnosno njihove proizvode. a sve to upredaju nitima. među kojima njih nekoliko mogu pričiniti ozbiljne štete. Ako se na I ose mogu pričiniti štete u pčelinjaku B R O J 4 5 • S R PA N J / K O LO V O Z 2 0 0 6 . pa se u košnici mogu pronaći ostaci dijelova tijela. Suzbijaju se postavljanjem mamaca na bazi octikavog vina. Može ga se pronaći i u košnici. Daleko više su opasniji štršljenovi koji mogu postati veliki problem na pčelinjaku ako se jave u većoj brojnosti. Razmještaj dlačica na leđnoj strani prsišta daje obrise mrtvačke glave. a proizvode onečišćuje velikom količinom izmeta. Stršljen (Vespa crabo) i osa (Vespula vulgaris) mogu pričiniti štete pčelama. ali ulaze u košnice gdje napadaju leglo.). Stršljenovi i ose Slaninar (Dermestes lardarius) napada različite vrste proizvoda životinjskog porijekla. Preventivne mjere suzbijanja odnose se na održavanje čistoće u skladištima gdje se skladišt saći i drugi pčelinji proizvodi. Stršljenovi love pčele ispred košnica. Nakon izlaska iz jaja. dR.24 Štetnici u košnici i neprijatelji pčela Pčele. ali samo neki se mogu koristiti u pčelarstvu.

kada ima najviše rascvjetalog medonosnog bilja. koje se nalazi po čitavom tijelu. pčele su u klupku i tada žive najduže . Ako se primijeti veća brojnost miševa na pčelinjaku. a prilikom letenja u jednoj sekundi napravi oko 440 zamaha. • Izuzetno joj je razvijeno čulo mirisa koje se nalazi u antenama. smanjuje na 10 km na sat. pčela vidi svega nekoliko metara ispred sebe. nije teško izračunati koliko je teška košnica. Što je put do hrane duži. a to je najčešće neka vrsta igre.izuzetno važna u pčelinjem društvu . održavaju potrebnu temperaturu i vlažnost legla. tj. primjerice pčelarica ili ukrasne žuna (Merops apiaster). grade saće. Ako je nektar sladak. mogu pričiniti manje štete pčelinjoj zajednici. Ako je paša udaljena 100 metara. polen i propolis. Uznemiruju pčele u zimskom klupku. pčela se okrene 10 puta. Osnovne mjere zaštite svode se na onemogućavanje ulaska miševa u košnice na način da se sužavaju leta i postavljaju tzv. One reagiraju i na zvuke koje registriraju pomoću čula dodira. češljevi. • Dužina života pčele radilice zavisi od načina ishrane. Dok leti. • Kada pčela miruje. a ljeti. žutu. mrtvim i živim pčelama. žive do 35 dana. plavu i ultraljubičastu boju. Pčela razlikuje bijelu. a jezik kojim «sisa» nektar dug je 6 milimetra. broj okretaja u 14 sekundi. Saće u košnicama u kojima je boravio miš ima karakterističan miris koji odbija maticu i pčele. Tada joj je povećana frekvencija vizualne stimulacije na šest puta veću nego kod čovjeka. brzina se 25 Miševi često ulaze u košnice potrebno je postaviti zatrovane mamce. ali se hrane i medom. kao i jačine društva. Od udaljenosti paše zavisi brzina igre. Evo i nekih njihovih karakteristika: • Jedna pčela je teška oko 100 miligrama. Zbog svih tih poslova se i nazivaju radilicama. donose vodu. Posebno su štetni tijekom zime kada se uvlače u košnice u potrazi za skloništem. pčele ga sakupljaju. • Po lijepom i tihom vremenu pčele mogu letjeti od 45 do 60 kilometara na sat. Pčela radilica je dugačka od 12 do 14 milimetra. Ako u jakom društvu ima oko 60 tisuća pčela. od rujna pa do proljeća. • Imaju svoj način komuniciranja. U periodu zimovanja. Ova ptica uznemirava pčele prilikom odlaska ili povratka s paše. štite košnicu od neprijatelja. čiste stanice. zelenu. a kada je vrijeme lošije. a vrlo često lovi pčele oko pčelinjaka. u glavnoj pčelinjoj sezoni. Ptica medarica često lovi pčele oko pčelinjaka B R O J 4 5 • S R PA N J / K O LO V O Z 2 0 0 6 Pčela radilica . a prepoznaje i oblike pojedinih predmeta i cvjetova. a samo 4 do 5 puta ako je paša udaljena jedan kilometar. Mogu uništiti ili oslabiti cijelu pčelinju zajednicu. peludom.- Neke vrste ptica. kada se pčele tek pripremaju za glavni posao. Natovarena nektarom ili polenom pčela prelazi oko 20 kilometara na sat.ZANIMLJIVOSTI O PČELAMA RADILICAMA Pčele radilice su najbrojniji članovi pčelinje zajednice i osim polaganja jaja obavljaju sve poslove u košnici i izvan nje: hrane i njeguju leglo i maticu. pčela živi svega 28 dana.od 6 do 8 mjeseci. Ptice Miševi Miševi mogu predstavljati ozbiljan problem na pčelinjaku. to je duža i igra. što znači da ih u kilogramu ima oko 10 tisuća. sakupljaju nektar. a na daljini od 1 centimetra može zapaziti predmet od 8 mikrometara. iako je neprijatnog mirisa. pa tako u rano proljeće. Čulo ukusa je smješteno u usnom ustroju. vidi na udaljenosti i do 60 centimetra.

U Hrvatskoj nije registrirana. a u nepovoljnim uvjetima i dulje. Sc. a suzbijanje se može obaviti i sa zemlje uz primjenu posebne aparature. Sišu krv ljudi i domaćih životinja. Tijekom prezimljenja odrasli komarci žive pola godine. Vrsta Aedes albopictus prenosi više virusa opasnih čovjeku.KOMARCI dosadni ljetni kukci Piše: doc. a nema podataka je li prisutna u BiH. Ličinke se suzbijaju tzv. dR. a neke vrste i do godinu dana. Aparat koji privlači i ubija komarce Različiti repelenti Najviše se koriste aparati sa tabletama B R O J 4 5 • S R PA N J / K O LO V O Z 2 0 0 6 . Sc. dR. Preko dana miruju u svojim skloništima. a tijekom dana miruju u svojim skloništima. Odrasle jedinke suzbijaju se različitim kemijskim pripravcima. Od tog broja kod nas je prisutan veći broj vrsta (oko 20) među kojima su najznačajniji predstavnici rodova Anopheles. U područjima gdje ima više komaraca provode se akcije suzbijanja koje su usmjerena na suzbijanje ličinki i odraslih. ivan oStoJić 26 Komarci su najaktivniji u sumrak. Aedes i Culex. a neke vrste prenose i uzročnike bolesti. Osobina komaraca da sišu krv (ženke) na nekoliko domaćina pogoduje prijenosu različitih mikroorganizama koji žive u krvi. najčešće iz različitih letjelica. Piše: doc. Crnoj Gori. Zaštita od komaraca Suzbijanje komaraca mora se provoditi sustavno na određenom području. Vrste roda Anopheles prenose uzročnika malarije-bolest koja je uz AIDS najvažnija zarazna bolest od koje godišnje obolijeva 200- Pripravci za zaštitu od komaraca Odrasli komarac Ličinka komarca 300 milijuna ljudi. larvicidima kojima se tretiraju vodene površine. Za razmnožavanje komaraca potrebna je voda u kojoj ličinke provode svoj razvoj. U onim područjima gdje se ne provodi suzbijanje komaraca0 koriste se različiti pripravci pomoću kojih se pokušava smanjiti njihova brojnost. ivan oStoJić Veliki broj vrsta U svijetu je poznato oko 3000 vrsta komaraca. narušavaju mir i spokoj ljudi. Najčešće se koriste različiti repelenti koji na neki način tjeraju komarce. u različitom raslinju u blizini bara ili vodotoka. a među njima i virus dengue i žute groznice. a umire oko milijun. ali i negativno djelovanje na ljude. Komarci su najaktivniji u sumrak ili rano ujutro. Čak i kad ne sišu krv. svojom prisutnošću a posebno zujanjem. u različitom raslinju u blizini bara ili vodotoka. Životni vijek komarca tijekom ljeta traje 1-2 mjeseca. Ova vrsta je prisutna u Italiji.

Razna su istraživanja pokazala da mali krvopije dobrim obrokom smatraju i žene u ovulaciji. blijedožute boje s smeđom glavom. za odlaganje jaja. Kada nakon krvnog obroka komarac odleti od svog domaćina temperatura uzete krvi pada za nekoliko °C. klorpirifos etila. hrane se. Mramorasti ili šareni hrušt Prisutan je na području BiH. Dugačak je oko 40 mm. kaže profesor Spielman. Odrasli hruštevi hrane se lišćem voćaka. aida kohnić rasipanjem zemljišnih insekticida. Može se hraniti i korijenjem vinove loze. odjeća intenzivnih boja i slično. Virus HIVa termički je vrlo nestabilan i vrlo mala oscilacija temperature ga čini avirulentnim. izabere partnera i zajedno slijeću na neki list ili zemlju i tamo se pare. mliječna kiselina u mišićima. ali određenu ulogu igraju temperatura kože. Jaja su vrlo otporna na hladnoću i mogu preživjeti i –30°C. Njemu je energija potrebna da leti u roju dok ne pronađe ženku i oplodi je. B R O J 4 5 • S R PA N J / K O LO V O Z 2 0 0 6 27 • U idealnim uvjetima. Piše: mR. • Mužjaci komaraca kraće žive i slabije lete od ženki. no u stvarnosti to nije tako. Oko ubodenog mjesta javlja se crvenilo i otok kao posljedica uštrcavanja toksičnih proizvoda pljuvačnih žlijezda. mogu preletjeti i do 2 km. i to iz istog razloga iz kojega se za njima okreću glave . Odrasli hruštevi su dugački 20 . Nakon oplodnje ubrzo završava i život mužjaka. Životni vijek odraslog mužjaka je oko 7 dana. Sva sreća da od 2. Grčice narastu do 60 mm. Ovisno o vrsti jedna ženka može odložiti od 150 do 400 jaja tijekom jednog odlaganja.28 mm. kad smo već kod toga. taj zvuk dovodi do ludila muške komarce. Lako je uočljiv jer se na smeđim prednjim krilima nalaze bijele šare.500 vrsta komaraca. • Ženke nekih vrsta komaraca moraju sisati krv kako bi mogle razviti svoja jaja i dati život novoj generaciji komaraca. Daleko štetnije su njihove ličinke-grčice koje žive u tlu te oštećuju korijenje raznih biljaka (posebno su štetne povrtnim kulturama). Ženke odlažu jaja na površinu vode. Ubodi komarca nisu toliko bolni koliko su neugodni. u njenim južnim područjima. No. Naime. posebno u brdskim područjima. vinove loze te šumskih i ukrasnih lišćara. Bilo u šalama ili i u stvarnom životu.ističu se u gomili! Komarce privlače kontrasti . dok kod posljednje generacije ženka jaja odlaže ispod lišća. Prema strukturi ovaj virus mogao bi biti prenesen člankonošcima. još se ne zna. osobe smrdljivih nogu. te kako bi dobile potrebnu energiju za rad mišića jer lete na velike udaljenosti. Ovisno o vrsti jedna ženka siše 2 do 5 puta tijekom života. A. znate li otkuda dolazi zujanje komaraca? Ženka proizvodi taj svojevrsni “visoki C” mašući krilima brže od 500 puta u minuti. U takav roj ulijeće ženka. reklo bi se. • Mužjaci komaraca se hrane nektarom. U pojedinim godinama (letne) mogu izazvati golobrst. U svijetu se intenzivno istražuje. Prilikom odlaganja jaja ženke se zavlače u tlo na dubinu od dvadesetak centimetara gdje odlažu prvu skupinu jaja (oko 30). Ženke ne sišu krv svakog dana. kada se hrane lišćem. To je glavni razlog zašto komarci ne prenose virus HIV-a.svijetla kosa. po njemu. komarci se ne povode samo za atraktivnim izgledom.Još ponešto o komarcima I komarci vole plavuše • Ženke komaraca sišu krv. Kad rilo ženke prodre kroz poru na koži i nađe mjesto ispod epiderme gdje ima krvi˝. kao i one koji se jako znoje. ali u svakom slučaju na mjesto gdje će se voda u budućnosti pojaviti. Izbor insekticida ovisi o kulturi. Navodno. Ženke mogu odlagati jaja i do 5 puta godišnje. Životna funkcija im je svedena na razmnožavanje. Nakon 30-40 dana iz jaja izlaze ličinke koje cijeli život (34 godine) provode u tlu gdje se hrane korijenjem i podzemnim organima raznih biljnih vrsta. koji se u tisućama sjate oko nje. Nakon ishrane odvija se kopulacija nakon čega ženke u tlo odlažu jaja. na zemlju u blizini vode ili čak dalje. E. Uglavnom obitava na pjeskovitim tlima u kojima se razvija grčica. • Komarci ne prenose AIDS. plavuše i crvenokose komarcima su mnogo atraktivnije od običnih smrtnika smeđe kose. a najčešće se koriste oni na osnovi karbofurana. Malo pažnje ne škodi. Nakon toga ženke se vraćaju na drveće. te se ponovo vraćaju u tlo radi odlaganja jaja. Pokrilje im je smeđe boje a glava i nadvratni štit crni. poslije čega se javlja manji ili veći svrab oko ubodenog mjesta. Tijelo grčice je svinuto. kontrasti boja. mužjaci ne sišu krv. Razvoj mu traje 3-4 godine Ličinka hrušta Odrasli hrušt . U tu svrhu mužjaci stvaraju rojeve i vrtložno se u njima kreću. samo se šačica njih gosti ljudskom krvlju. Grčica dosegne duljinu do 80 mm. u krivu smo! Barem tako tvrdi harvardski profesor Andrew Spielman. razvoj komaraca traje oko 7 dana. Odrasli hruštevi javljaju se u travnju i svibnju. mahanje rukama. U potrazi za pogodnim tlom. HRUŠT Obični hrušt veliki štetnik različitih biljnih vrsta Obični hrušt (Melolontha melolontha) jedan je od poznatijih kukaca kod nas. Iako imaju razvijeno rilo. Virus HIV-a pripada u ARBO viruse (artopod borne virus). kaže se da blondine izazivaju pažnju gdje god se nađu. a energija dobivena ovom putem sasvim je dovoljna da zadovolji sve potrebe mužjaka. ovisno o vrsti. autor knjige “Komarac” i jedan od vodećih svjetskih autoriteta za komarce i bolesti koje oni prenose. a ponegdje i primjenjuju biološki insekticidi na osnovi gljivice Metarrhizium anisopliae i Beauveria brongiartii. ubrzo se kroz hypopharinx izlučuje sadržaj pljuvačnih žlijezda da se krv koja će ući drugim kanalom ne bi zgrušala i zatvorila ga. foksima i dr. Što to točno privlači komarce. Za odlaganje jaja ženke biraju obrađena tla. kada se odlučuju za svoju žrtvu. slabije se hrani i vrlo brzo ugine. Suzbijanje ovog štetnika (grčice) provodi se preventivno svuda gdje se očekuje jači napad.

N Drvene bačve su osnovni inventar u podrumu a području Hercegovine berba grožđa počinje sredinom rujna. kako bi se izbjegli zastoji u tijeku berbe i prerade grožđa. Osim temperature u podrumu je važna relativna vlažnost zraka. te nakon toga u njoj palimo sumporne trake. Nakon ovinjavanja bačvu uvijek isperemo hladnom vodom.) te na kraju čišćenje i dezinfekciju podruma. Bačvu treba pripremiti za prihvat mošta ili vina. u prodaji će imati inox i drvene bačve. a taj postupak se naziva ovinjavanje. Grožđe se bere u plastične sanduke volumena 20-30 kg. a ako ne. kace). moštomjeri isl. oprati hladnom vodom. a u oštećenim bobicama počinju nepoželjni procesi. Isto tako potrebno je na vrijeme nabaviti i potrebnu opremu. Često je nepravilno održavana bačva posljedica neugodnih mirisa i okusa vina po plijesni ili octenosti. sumpor-dioksid te neki fungicidi ). treba je rastaviti. muljače. te mnoge druge artikle potrebne svakom vinogradaru i vinaru. Svaku bačvu koju upotrebljavamo u podrumu moramo prije punjenja vinom. odnosno muljačirunjači zbog željeznih dijelova sklonih koroziji. kristalnom sodom i toplom vodom. stočna hrana. Stalno se naglašava da grožđe u podrum mora doći zdravo i u što kraćem vremenu nakon berbe. Iskusni vinogradari i vinari pripreme za berbu počinju na vrijeme. modra galica. jednu traku na 200 litara (srednje sumporenje) i jednu traku na 300 litara (slabo sumporenje). ali i poslije pražnjenja. nabavku potrebne dodatne opreme i materijala (škare. Pravilan odabir posuda za berbu žđa sprječava negativni utjecaj kisika iz zraka koji se očituje u oksidaciji fenolnih spojeva-tvari boje i tanina znanog kao smeđi prijelom ili posmeđivanje grožđa. Bačve koje vonjaju po octenoj kiselini peru se kristalnom sodom. a posebno u vrijeme prerade grožđa. ing. Zbog toga se u podrumu ne smije držati krumpir. onda se ti dijelovi mogu obojati jedino bojom za prehrambenu industriju. crpke. Ako je bačva više zaražena. nafta. u lošoj nezdravoj bačvi još nitko nije proizveo dobro vino. a pogotovo ne sredstva za zaštitu bilja. Nadamo se da će ovih nekoliko savjeta koristiti vinogradarima i vinarima da se adekvatno pripreme za berbu-trganje kako bi najdraži posao u godini što bolje obavili i na vrijeme pripremili podrum za prihvat grožđa. preše). Pljesnive i octene bačve prije upotrebe treba izliječiti. Kao i prethodnih godina. ostrugati površinski sloj duge. Upamtite! Prije punjenja bačve vinom palimo jednu sumpornu traku na 100 litara volumena bačve (jako sumporenje). iskusni vinari već sredinom kolovoza počinju s pripremama podruma za berbu. a posebno pred berbu mora se detaljno očistiti. Pumpa za pretok Postupak s bačvama Pripreme podruma Podrum je ogledalo svakog vinara. Za zaštitu zidova podruma od plijesni koriste se razna sredstva (vapno. ali i korozija svih metalnih predmeta u podrumu. Tijekom cijele godine mora biti čist. Poželjno je da su zidovi podruma obloženi keramičkim pločicama. mošta i vina. onda obijeljeni vapnenim mlijekom. škare. diPl. Iako do berbe grožđa ima još dosta vremena. B R O J 4 5 • S R PA N J / K O LO V O Z 2 0 0 6 . te u svakom trenutku mora biti čist. pa zatim sastaviti i oprati zagrijanom vodenom parom. vinobran i kvasce. a nikako u plastične vreće u kojima se grožđe gnječi.28 PRIPREMA VINSKIH PODRUMA ZA BERBU GROŽĐA Piše: nino Rotim.počinju i pripreme vinogradara koje se uglavnom odnose na nabavku potrebne opreme. da bi se bačva održala zdravom. Puno poznatiji naziv za berbu grožđa na ovom području je trganje. sredstva za sumporenje. Moraju biti u besprijekorno čistom stanju. Ovo je obavezan i redovit postupak. a najpovoljnija je od 65 do 70%. Veliku pažnju treba posvetiti preši i muljači. Pod podruma obvezno mora biti Bačve su osnovni inventar u podrumu. pojava gljivica i plijesni. *** Približavanjem berbe grožđa – trganje. betonski uz dobar sustav kanalizacije. ocat. kvasac. runjače. Sjemenarnini Agrocentri u Mostaru i Širokom Brijegu za predstojeću berbu. pripreme vinskog suđa (bačve. ovisno o vinogradarskim područjima i vremenu dozrijevanja grožđa. kupus. Podrumi predstavljaju ogledalo svakog vinara. cisterne. Provodi se zaparivanjem. obično sredinom ili krajem kolovoza. O njoj ovisi hlapljenje vina. Brza prerada gro- Parafinsko ulje i kristalna soda Posude za branje grožđa Muljača Moštomjeri Cjelokupni podrumski prostor mora ispunjavati određene uvjete glede temperature i vlažnosti zraka da bi se vino očuvalo mana vina i bolesti. pustimo da se dobro osuši. Najpogodnija temperatura podruma je 12 do 15ºC. bez lišća i zemlje. Pripreme obuhvaćaju pregled i ispravnost opreme u podrumu (ruljače-muljače. Ako je boja ošte- ćena. Bere se onoliko grožđa koliko se istog dana može preraditi. jer vino se stvara u bačvi. osušiti i sumporiti sa sumpornim trakama. jer mošt i vino brzo upijaju sve nepoželjne mirise. Relativna vlažnost zraka ne bi smjela prelaziti 80%. a manje zaražene bačve s plijesni vodenom parom. S pripremom podruma za prihvat novog grožđa treba početi na vrijeme kako tijekom berbe i prerade ni bi dolazilo do zastoja. bistrila.

smeće i dr. Muhe se hrane i zadržavaju na organskim tverima u raspadanju. a populacije su najveće u kasno ljeto i ranu jesen. Tak tada možemo pristupiti odabiru metode suzbijanja. važno je točno odrediti vrste muha koje treba suzbiti. imago). piretroidi.med i sl.). uz kućnu muhu prisutan. dok je ta pojava otpornosti manje izražena kod primjene organofosfornih insekticida. izmetu. se od 6-10. Kemijski pripravci za suzbijanje muha Još nešto o muhama • kao prenosioci zaraznih bolesti muhe su krive za smrt 1/3 Evropske populacije u 14.29 MUHE prenosioci zaraznih bolesti Piše: mR. ličinka. Ženke odlažu jaja (oko 100) u vlažnu organsku tvar u raspadanju (otpaci iz kuhinja. Mehaničke mjere imaju za cilj sprječavanje ulaska odraslih muha u različite objekte. gnojišta.5 km/h Novi pripravak za suzbijanje muha Pripravak se pokazao izuzetno dobar u praksi B R O J 4 5 • S R PA N J / K O LO V O Z 2 0 0 6 . muhe zujare (Caliphora vomitora i Caliphora trocephala). Dlakavo tijelo muha lako sakuplja nečistoće i mikroorganizme. kukuljica. U tu svrhu koriste se različiti insekticidni pripravci iz nekoliko skupina (organofosforni. a zbog svoje velike mobilnosti poznate su kao mehanički vektori prijenosa mnogih zaraznih bolesti. izmet. Da bi se to izbjeglo potrebno je koristiti insekticide iz različitih skupina. otpacima i sl. U mehaničke mjere ubrajaju se i različiti oblici mehaničke zaštite medija u koje ženke odlažu jaja. a puno više na tijelu i nogama • očekivani životni vijek muhe je 8 dana do 2 mjeseca • par muha može izleći više od milijun potomaka u 6-8 tjedana • iza svake muhe koju vidite ima još barem 20 muha koje se skrivaju • kućna muha leti brzinom od 6. Osnovni preduvjet u svakom suzbijanju muha je dobra sanitacija. Naglasak trba dati pravilnom i redovitom uklanjanju svih vrsta otpadaka. Kemijske metode suzbijanja muha imaju za cilj suzbijanje odraslih i ličinki. U našim uvjetima broj generacija u jednoj sezoni kreće Pri odabiru načina suzbijanja muha. Otpornost muha na insekticide brzo se javlja kod insekticidnih pripravaka iz skupine piretroida i karbamata. Svakako pri odabiru insekticida mora se uzeti u obzir i ova činjenica. mora se znati koji su stadiji idealni za suzbijanje.) ili feromonski mamac. aida kohnić K od govorimo o muhama u većini slučajeva mislimo na kućnu muhu (Musca domestica). te hvatanje muha na posebne lovke koje sadrže hranidbeni atraktant (šećer. U gradskim i seoskim sredinama.. muha zlatica (Lucilia sericata). jer je ta vrsta muhe najraširenija i čini najveći dio populacije muha. prosječni životni vijek kućne muhe je 2-4 tjedna. mehanički spriječiti pristup odraslim muhama. U nekih populacija muha primijećene su lokalne pojave otpornosti na pojedine insekticide. Brzina rasta i razvoja ličinke ovisi o nizu vanjskih faktora (posebno temperaturi).stoljeću • mogu se naći u svim dijelovima svijeta osim polarnih područja • više od 33 milijuna mikroorganizama može biti u njihovom probavnom traktu. je veliki broj drugih vrsta muha: muha peckavica (Stomoxis calcitrans). Više od 100 uzročnika bolesti povezani su s kućnom muhom. Suzbijanje muha Biološki ciklus Muhe prolaze kroz potpuni razvoj (jaje. izgradnja higijenski sabirališta (gnojnice. Isto tako kod pojedinih vrsta muha. Muhe imaju veliki utjecaj na ljude s zdravstvenog ali i ekonomskog aspekta. Hranu i medije u koje ženke odlažu jaja treba ukloniti. postavljanjem različitih mreža ili posebnih uređaja koji stvaraju struju zraka na ulazima u prostorije. karbamati). higijenski ispravno odlaganje i deponiranje smeća i otpada. Poseban oblik lovki su i uređaji koji emitiraju UV svjetlost valne duljine oko 365 nm koji privlači muhe. Zdravstveni značaj muha povezan je s njihovim načinom prehrane i života. muha mesara (Sarcophaga carnaria). kako uspjeh suzbijanja ne bi izostao. deponije) te povremeno prevrtanje i isušivanje organskih materija u raspadanju. Sve mjere koje se poduzimaju u cilju suzbijanja muha dijele se u dvije skupine: preventivne i kurativne.

000 moždanih stanica i najveći je među mozgovima insekata.n. B R O J 4 5 • S R PA N J / K O LO V O Z 2 0 0 6 . a pčele koje napuštaju košnicu rano u tijeku dana slabo su negativne. na primjer leopard. pobjednici korida.8 volti. vezan je za smrt Adonisa. Električni potencijal pčele radilice mogao bi imati značaja i za oprašivanje biljaka. Afrodita mu je pritekla u pomoć. morate znati da poraženi bikovi u bijegu pred protivnikom nerijetko završe među publikom. Prosječan životni vijek mrava je 45 do 60 dana. Sigurno već znate da mrav može nositi teret i 20 puta teži od vlastite težine.9 km/h. naj. Pčele koje se vraćaju s paše u košnicu pozitivno su naelektrizirane i do 1. na Ilindan (20. Stari Grci su prinosili Afroditi. A upravo zahvaljujući borbama bikova Rakitno je postalo čuveno na širem području. koliko se kretala Ctenosaura. bio smrtno ranjen od vepra. dok se Afroditine sluge prilikom vjerskih obreda nosile vijenčiće od bijelih ruž. srpnja). lijepog pastira u koga se zaljubila Afrodita. Elektricitet pčela i biljaka Američki znanstvenik Erik Erikson utvrdio je da pčele stvaraju električno punjenje u svom tijelu. Ljudski mozak ima 10 milijardi moždanih stanica. Prvi javni vrt u Ateni osnovao je 306. Mravlji mozak ima 250. trčao bi brzo kao konj.. a putovi kojima su prolazile bili su posuti ružama. jer postati pobjednik koride je prestiž. da bi kasnije postale slabo pozitivne. Mravlje su noge u odnosu na njihovo tijelo vrlo snažne i stoga oni mogu brzo trčati. Postoji čak 10.e Epikur jer je želio da svakog dana ubere cvijet ruže. ako ga netko primi za vrat. Kad bi čovjek u odnosu na svoju veličinu mogao trčati kao što mrav trči spram svoje. unutar svoje kože okretati i napadača gristi sve dok ga ne pusti I u drevnoj Grčkoj ruže su bile poznate i omiljene. tako da jedna kolonija od 40. Naj.000 mrava ima jednaku veličinu mozga kao čovjek. Ako se pak odlučite posjetiti neku od korida. Njegova čvrsta koža nije osjetljiva na napade pčela. Mravi i brojke Kao i svi insekti. dikobraza te većine zmija. boginji ženske ljepote ljubavi i plodnosti ružu na oltar. Isto tako u Rakitnu se borbe bikova tradicionalno priređuju na Uskrsni ponedjeljak i znaju biti toliko neizvjesne da se o njima priča tijekom cijele godine. godine p. On je. Nerijetko bikovi. i mravi imaju 6 nogu. osobito ako se približe jazbini u kojoj ima mlade. iguana s bodljikavim repom iz Srednje Amerike. po mitologiji. Ovakvim kontaktom pčele s cvijetom neutralizira se električni potencijal i možda se time informira druga pčela da je dotični cvijet bio nedavno posjećen. jer upravo iz tog mjesta dolazi i najviše bikova za borbu. Vlasnici bikova dugo se pripremaju i treniraju svoje bikove. Jedna od poznatijih i svakako najposjećenijih korida održava se u Posušju. pa na koride nemojte doći bez kondicije. Najbrži gušter Najveća izmjerena brzina kopnenog gmaza je 34. prilikom njenog slijetanja na cvijet. Najduži gušter Gušter Salvadori (Varanus salvadori) s Papue Nove Gvineje može narasti do 4.30 Hercegovačke koride Posljednjih godina u Hercegovini se redovito održavaju koride odnosno borbe bikova.75 m u dužinu. a na svakoj su tri članka. prenosimo iz Guinnessove knjige rekorda Najhrabriji sisavac Medni jazavac (Mellivora capensis) branit će se Mitovi o ruži od bilo koje životinje. Cvjetovi i polen imaju tendenciju da budu negativno naelektrizirani i Erikson tvrdi da je primijetio kako polen otresen od pčele. vrijede koliko i bolji auto. po vjerovanju. iako 70% njegove dužine otpada na rep. Postanak crvene ruže.000 znanih vrsta mrava. ali je morala da se provuče kroz gust zasad bijelih ruža i tada je iz njenog izranjenog tijela potekla krv i obojila u crveno sve okolne bijele ruže. Kada električno punjenje cijele košnice postane pozitivno pod utjecajem pčela koje dolaze sa paše. naj …. a istovremeno je toliko labava da se može. Kraljica (spolno zrela ženka mrava koja liježe jajašca) može živjeti i do 7 godina. umjesto da pada s cvjeta biva privučen na pčelinje tijelo.